Wikipedia ffwiki https://ff.wikipedia.org/wiki/Hello_ja%C9%93%C9%93orgo MediaWiki 1.45.0-wmf.8 first-letter Media Special Talk User User talk Wikipedia Wikipedia talk File File talk MediaWiki MediaWiki talk Template Template talk Help Help talk Category Category talk TimedText TimedText talk Module Module talk Event Event talk Abiola Abrams 0 7033 115524 115402 2025-07-08T14:23:50Z MOIBARDE 10068 115524 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Abiola Abrams''' (jibinaa ko ñalnde 29 sulyee 1976) ko binndoowo Ameriknaajo, podcaster, haaloowo ko faati e semmbeeji e jannginoowo nguurndam ruuhu. Abrams winndii defte tati, ina heen : Fuɗɗoode Alla [[Afrik]]: Laabi ceniiɗi ngam yiɗde hoore mum, ɓamtaare, e weltaare,deftere makko adannde ummoraade e bayyinoowo ballal hoore mum biyeteeɗo ''Hay House'', yaltunde ñalnde 20 sulyee 2021. Deftere makko ɗiɗmere, ''The Sacred Bombshell Self'' Handbook ngam yiɗde hoore mum [[Afrik]]. ''Black Enterprise'' nastini podcast maako cemmbiɗɗum nder "Podcastji 20 ɗi rewɓe ɓaleeɓe foti heɗitaago ngam hitaande 2019" nden nder hitaande 2020, podcast maako suɓaama diga Success.com bana gooto nder "16 Podcastji cemmbiɗinɗi ɗi jaɓɓotooɓe ɓaleeɓe ɗon mari haaje heɗitaago." ''Magazine Essence'' hawti bee Abrams' hitaande fuu nder limngal maɓɓe "Ɓiɗɗo debbo ɓaleejo jaɓi e huuwtinirgo wellitaare." Lowre Abrams, Womanifesting.com, ina yeewta ko fayti e ruuhu, ɓeydagol neɗɗo, e njulaagu. Koolol makko wasiyaaji ɓennuɗi ina jeyaa heen : Naatgol e nder lowre Essence.com e Jaŋde yiɗde Abiola to MommyNoire.com. == Nguurndam e jaŋde adannde == Ko o Guyanese-Ameriknaajo gadano mo yonta gadano, mo umminoo e wuro New York. Abrams janngii Duɗal Brearley. O heɓi dipolomaaji Baccalauréat e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde Sarah Lawrence e duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal to duɗal jaaɓi haaɗtirde Vermont to duɗal jaaɓi haaɗtirde ''Unit'' to duɗal jaaɓi haaɗtirde ''Unit''. Abrams wonnoo ko haaloowo teskinɗo e batu doole rewɓe NYC. == Kugal == ''Magazine Black Enterprise'' inniri lowre makko gooto e blogs nguurndam Afriknaajo Ameriknaajo ɓurɗo mawnude. Eɓɓoore makko adannde e binndol, ko adii fof, pijirlooji doole peewnaaɗi to nokku biyeteeɗo Schomburg ngam wiɗtooji e nder pinal ɓaleeɓe, yalti e konngol ''anthology Say''! e duɗal jaaɓi haaɗtirde ''Michigan Press''. Dare, Deftere Abrams adannde, ko Simon & Schuster yaltini ñalnde 11 desaambar 2007. Yimre makko "''Groceries''" feeñii e anto-activist Eve Ensler 2007 anthology A ''Memory'', ''Monologue'' a Monologie rant e A Duwaawu e sara golle binndooɓe hono Maya Angelou, Edward Albee, Alice Walker e Edwidge Dantikat. ''Essays by'' Abrams ina tawee e antolooji caggal Daande suudu (2008), e nder Paula Derrow, e konnguɗi Dirtuɗi: Konnguɗi binndol ''Sex'' (2008), mo Ellen Sussman wayli. E nder jaaynde New York ''Times Style'' Magazine, fijoowo filmo biyeteeɗo Miranda July hollitii wonde Abrams ummorii ko e fijoowo fijoowo naalankaagal jarriborɗo debbo, ko "gooto tan e laabi keewɗi cemmbinɗi, jokkondirɗi e wideyoo Chainletter mo waawataa taƴde." Filmu naalankaagal jarriborɗo juutɗo mo Abrams waɗi "Opera Ophelia" naatɗo e filmuuji Miranda July biyeteeɗi Joanie 4 Jackie Chainletter[ keɓaama e hitaande 2017 e juuɗe Criterion Channel e Duɗal Wiɗtooji Getty. === Teleeji e filmuuji === Abrams to suudu balɗe toowndu to Manhattan ina yuɓɓina eɓɓoore teleeji web. Abrams wonnoo ko jaayndiyanke BBC ko fayti e wellitaare gila 2011 haa 2012, o wonnoo ko gardiiɗo ''The Best Shorts'', teleeji ''Black Entertainment Television'' (BET) kollirooji filmuuji e kawgel gila 2006 haa 2008 Chat Zone, ko eɓɓoore yeewtere hakkundeere HBO, nde ɓe mbiyata ko "ko sellaani e politik" wonande set MTV, kadi feeñii e Jimmy Kimmel Live ! e nder yeewtere makko e tapi boɗeejo e yeewtere njeenaari BET 2007 to Los Angeles. Abrams ardii filmuuji biyeteeɗi Taboo : Luural ‘Jillondiral leƴƴi’ ɓaleeɓe/boɗeejo e nder [[Amerik]] (2005), Laɓi e nder daande am: Hitaande nde nguurdu-mi nde hakkille am etinooma warde mi (2005); e filmuuji juutɗi « Ɓooyɗi » (2004), « Opera Ofeliya » (2001). [[Category:Stub]] 0pzz24p7m4r67m4cgi53gqnakpqjq7c 115525 115524 2025-07-08T14:33:27Z MOIBARDE 10068 115525 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Abiola Abrams''' (jibinaa ko ñalnde 29 sulyee 1976) ko binndoowo Ameriknaajo, podcaster, haaloowo ko faati e semmbeeji e jannginoowo nguurndam ruuhu. Abrams winndii defte tati, ina heen : Fuɗɗoode Alla [[Afrik]]: Laabi ceniiɗi ngam yiɗde hoore mum, ɓamtaare, e weltaare,deftere makko adannde ummoraade e bayyinoowo ballal hoore mum biyeteeɗo ''Hay House'', yaltunde ñalnde 20 sulyee 2021. Deftere makko ɗiɗmere, ''The Sacred Bombshell Self'' Handbook ngam yiɗde hoore mum [[Afrik]]. ''Black Enterprise'' nastini podcast maako cemmbiɗɗum nder "Podcastji 20 ɗi rewɓe ɓaleeɓe foti heɗitaago ngam hitaande 2019" nden nder hitaande 2020, podcast maako suɓaama diga Success.com bana gooto nder "16 Podcastji cemmbiɗinɗi ɗi jaɓɓotooɓe ɓaleeɓe ɗon mari haaje heɗitaago." ''Magazine Essence'' hawti bee Abrams' hitaande fuu nder limngal maɓɓe "Ɓiɗɗo debbo ɓaleejo jaɓi e huuwtinirgo wellitaare." Lowre Abrams, Womanifesting.com, ina yeewta ko fayti e ruuhu, ɓeydagol neɗɗo, e njulaagu. Koolol makko wasiyaaji ɓennuɗi ina jeyaa heen : Naatgol e nder lowre Essence.com e Jaŋde yiɗde Abiola to MommyNoire.com. == Nguurndam e jaŋde adannde == Ko o Guyanese-Ameriknaajo gadano mo yonta gadano, mo umminoo e wuro New York. Abrams janngii Duɗal Brearley. O heɓi dipolomaaji Baccalauréat e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde Sarah Lawrence e duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal to duɗal jaaɓi haaɗtirde Vermont to duɗal jaaɓi haaɗtirde ''Unit'' to duɗal jaaɓi haaɗtirde ''Unit''. Abrams wonnoo ko haaloowo teskinɗo e batu doole rewɓe NYC. == Kugal == ''Magazine Black Enterprise'' inniri lowre makko gooto e blogs nguurndam Afriknaajo Ameriknaajo ɓurɗo mawnude. Eɓɓoore makko adannde e binndol, ko adii fof, pijirlooji doole peewnaaɗi to nokku biyeteeɗo Schomburg ngam wiɗtooji e nder pinal ɓaleeɓe, yalti e konngol ''anthology Say''! e duɗal jaaɓi haaɗtirde ''Michigan Press''. Dare, Deftere Abrams adannde, ko Simon & Schuster yaltini ñalnde 11 desaambar 2007. Yimre makko "''Groceries''" feeñii e anto-activist Eve Ensler 2007 anthology A ''Memory'', ''Monologue'' a Monologie rant e A Duwaawu e sara golle binndooɓe hono Maya Angelou, Edward Albee, Alice Walker e Edwidge Dantikat. Essays ''by'' Abrams ina tawee e antolooji caggal Daande suudu (2008), e nder Paula Derrow, e konnguɗi Dirtuɗi: Konnguɗi binndol ''Sex'' (2008), mo Ellen Sussman wayli. E nder jaaynde New York ''Times Style'' Magazine, fijoowo filmo biyeteeɗo Miranda July hollitii wonde Abrams ummorii ko e fijoowo fijoowo naalankaagal jarriborɗo debbo, ko "gooto tan e laabi keewɗi cemmbinɗi, jokkondirɗi e wideyoo Chainletter mo waawataa taƴde." Filmu naalankaagal jarriborɗo juutɗo mo Abrams waɗi "Opera Ophelia" naatɗo e filmuuji Miranda July biyeteeɗi Joanie 4 Jackie Chainletter[ keɓaama e hitaande 2017 e juuɗe Criterion Channel e Duɗal Wiɗtooji Getty. === Teleeji e filmuuji === Abrams to suudu balɗe toowndu to Manhattan ina yuɓɓina eɓɓoore teleeji web. Abrams wonnoo ko jaayndiyanke BBC ko fayti e wellitaare gila 2011 haa 2012, o wonnoo ko gardiiɗo ''The Best Shorts'', teleeji ''Black Entertainment Television'' (BET) kollirooji filmuuji e kawgel gila 2006 haa 2008 Chat Zone, ko eɓɓoore yeewtere hakkundeere HBO, nde ɓe mbiyata ko "ko sellaani e politik" wonande set MTV, kadi feeñii e Jimmy Kimmel Live ! e nder yeewtere makko e tapi boɗeejo e yeewtere njeenaari BET 2007 to Los Angeles. Abrams ardii filmuuji biyeteeɗi Taboo : Luural ‘Jillondiral leƴƴi’ ɓaleeɓe/boɗeejo e nder [[Amerik]] (2005), Laɓi e nder daande am: Hitaande nde nguurdu-mi nde hakkille am etinooma warde mi (2005); e filmuuji juutɗi « Ɓooyɗi » (2004), « Opera Ofeliya » (2001). == Golle == Fuɗɗoode Laamɗo debbo [[Afrik]]: Laabi ceniiɗi ngam yiɗde hoore mum, ɓamtaare, e weltaare (2021) Laamɗo debbo [[Afrik]] ummotooɗo kaaruuji Oracle (2021) Naatde e suudu dewal (2021) Deftere Bommbo Ceniinde Yiɗde Hoore (2014) Dare: Daartol giɗli (2008) Wuro Laamɗo debbo (2011) == Tuugnorgal == [[Category:Stub]] 54ql5jo84rhhli2njr54svjuy1xehtv 115526 115525 2025-07-08T14:38:49Z MOIBARDE 10068 115526 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Abiola Abrams''' (jibinaa ko ñalnde 29 sulyee 1976) ko binndoowo Ameriknaajo, podcaster, haaloowo ko faati e semmbeeji e jannginoowo nguurndam ruuhu. Abrams winndii defte tati, ina heen : Fuɗɗoode Alla [[Afrik]]: Laabi ceniiɗi ngam yiɗde hoore mum, ɓamtaare,<ref name=":0">{{Cite book|last=Abrams|first=Abiola|url=https://www.worldcat.org/oclc/1198217780|title=African Goddess Initiation: Sacred Rituals for Self-Love, Prosperity, and Joy.|publisher=HAY HOUSE INC|year=2021|isbn=978-1401962944|location=Carlsbad, CA|oclc=1198217780}}</ref><ref>{{Cite web|last=Abiola|date=2021-03-19|title=Hay House Presents African Goddess Initiation: My New Book Cover Reveal|url=https://womanifesting.com/african-goddess-initiation-book-cover-reveal/|access-date=2021-05-06|website=Womanifest Your Power with Abiola: Spirit, Mindset, Success|language=en-US}}</ref> e weltaare,deftere makko adannde ummoraade e bayyinoowo ballal hoore mum biyeteeɗo ''Hay House'', yaltunde ñalnde 20 sulyee 2021. Deftere makko ɗiɗmere, ''The Sacred Bombshell Self'' Handbook ngam yiɗde hoore mum [[Afrik]]. ''Black Enterprise'' nastini podcast maako cemmbiɗɗum nder "Podcastji 20 ɗi rewɓe ɓaleeɓe foti heɗitaago ngam hitaande 2019" nden nder hitaande 2020, podcast maako suɓaama diga Success.com bana gooto nder "16 Podcastji cemmbiɗinɗi ɗi jaɓɓotooɓe ɓaleeɓe ɗon mari haaje heɗitaago." ''Magazine Essence'' hawti bee Abrams' hitaande fuu nder limngal maɓɓe "Ɓiɗɗo debbo ɓaleejo jaɓi e huuwtinirgo wellitaare." Lowre Abrams, Womanifesting.com, ina yeewta ko fayti e ruuhu, ɓeydagol neɗɗo, e njulaagu. Koolol makko wasiyaaji ɓennuɗi ina jeyaa heen : Naatgol e nder lowre Essence.com e Jaŋde yiɗde Abiola to MommyNoire.com. == Nguurndam e jaŋde adannde == Ko o Guyanese-Ameriknaajo gadano mo yonta gadano, mo umminoo e wuro New York. Abrams janngii Duɗal Brearley. O heɓi dipolomaaji Baccalauréat e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde Sarah Lawrence e duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal to duɗal jaaɓi haaɗtirde Vermont to duɗal jaaɓi haaɗtirde ''Unit'' to duɗal jaaɓi haaɗtirde ''Unit''. Abrams wonnoo ko haaloowo teskinɗo e batu doole rewɓe NYC. == Kugal == ''Magazine Black Enterprise'' inniri lowre makko gooto e blogs nguurndam Afriknaajo Ameriknaajo ɓurɗo mawnude. Eɓɓoore makko adannde e binndol, ko adii fof, pijirlooji doole peewnaaɗi to nokku biyeteeɗo Schomburg ngam wiɗtooji e nder pinal ɓaleeɓe, yalti e konngol ''anthology Say''! e duɗal jaaɓi haaɗtirde ''Michigan Press''. Dare, Deftere Abrams adannde, ko Simon & Schuster yaltini ñalnde 11 desaambar 2007. Yimre makko "''Groceries''" feeñii e anto-activist Eve Ensler 2007 anthology A ''Memory'', ''Monologue'' a Monologie rant e A Duwaawu e sara golle binndooɓe hono Maya Angelou, Edward Albee, Alice Walker e Edwidge Dantikat. Essays ''by'' Abrams ina tawee e antolooji caggal Daande suudu (2008), e nder Paula Derrow, e konnguɗi Dirtuɗi: Konnguɗi binndol ''Sex'' (2008), mo Ellen Sussman wayli. E nder jaaynde New York ''Times Style'' Magazine, fijoowo filmo biyeteeɗo Miranda July hollitii wonde Abrams ummorii ko e fijoowo fijoowo naalankaagal jarriborɗo debbo, ko "gooto tan e laabi keewɗi cemmbinɗi, jokkondirɗi e wideyoo Chainletter mo waawataa taƴde." Filmu naalankaagal jarriborɗo juutɗo mo Abrams waɗi "Opera Ophelia" naatɗo e filmuuji Miranda July biyeteeɗi Joanie 4 Jackie Chainletter[ keɓaama e hitaande 2017 e juuɗe Criterion Channel e Duɗal Wiɗtooji Getty. === Teleeji e filmuuji === Abrams to suudu balɗe toowndu to Manhattan ina yuɓɓina eɓɓoore teleeji web. Abrams wonnoo ko jaayndiyanke BBC ko fayti e wellitaare gila 2011 haa 2012, o wonnoo ko gardiiɗo ''The Best Shorts'', teleeji ''Black Entertainment Television'' (BET) kollirooji filmuuji e kawgel gila 2006 haa 2008 Chat Zone, ko eɓɓoore yeewtere hakkundeere HBO, nde ɓe mbiyata ko "ko sellaani e politik" wonande set MTV, kadi feeñii e Jimmy Kimmel Live ! e nder yeewtere makko e tapi boɗeejo e yeewtere njeenaari BET 2007 to Los Angeles. Abrams ardii filmuuji biyeteeɗi Taboo : Luural ‘Jillondiral leƴƴi’ ɓaleeɓe/boɗeejo e nder [[Amerik]] (2005), Laɓi e nder daande am: Hitaande nde nguurdu-mi nde hakkille am etinooma warde mi (2005); e filmuuji juutɗi « Ɓooyɗi » (2004), « Opera Ofeliya » (2001). == Golle == Fuɗɗoode Laamɗo debbo [[Afrik]]: Laabi ceniiɗi ngam yiɗde hoore mum, ɓamtaare, e weltaare (2021) Laamɗo debbo [[Afrik]] ummotooɗo kaaruuji Oracle (2021) Naatde e suudu dewal (2021) Deftere Bommbo Ceniinde Yiɗde Hoore (2014) Dare: Daartol giɗli (2008) Wuro Laamɗo debbo (2011) == Tuugnorgal == [[Category:Stub]] 9iqreis5pfceiwsshks80u6y0mgibvz 115531 115526 2025-07-08T14:46:07Z MOIBARDE 10068 115531 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Abiola Abrams''' (jibinaa ko ñalnde 29 sulyee 1976) ko binndoowo Ameriknaajo, podcaster, haaloowo ko faati e semmbeeji e jannginoowo nguurndam ruuhu. Abrams winndii defte tati, ina heen : Fuɗɗoode Alla [[Afrik]]: Laabi ceniiɗi ngam yiɗde hoore mum, ɓamtaare,<ref name=":0">{{Cite book|last=Abrams|first=Abiola|url=https://www.worldcat.org/oclc/1198217780|title=African Goddess Initiation: Sacred Rituals for Self-Love, Prosperity, and Joy.|publisher=HAY HOUSE INC|year=2021|isbn=978-1401962944|location=Carlsbad, CA|oclc=1198217780}}</ref><ref>{{Cite web|last=Abiola|date=2021-03-19|title=Hay House Presents African Goddess Initiation: My New Book Cover Reveal|url=https://womanifesting.com/african-goddess-initiation-book-cover-reveal/|access-date=2021-05-06|website=Womanifest Your Power with Abiola: Spirit, Mindset, Success|language=en-US}}</ref> e weltaare,deftere makko adannde ummoraade e bayyinoowo ballal hoore mum biyeteeɗo Hay House, yaltunde ñalnde 20 sulyee 2021.<ref name=":1">{{Cite web|title=African Goddess Initiation by Abiola Abrams: 9781401962944 {{!}} PenguinRandomHouse.com: Books|url=https://www.penguinrandomhouse.com/books/671881/african-goddess-initiation-by-abiola-abrams/|access-date=2021-05-06|website=PenguinRandomhouse.com|language=en-US}}</ref> Deftere makko ɗiɗmere, ''The Sacred Bombshell Self Handbook'' ngam yiɗde hoore mum [[Afrik]]. ''Black Enterprise'' nastini podcast maako cemmbiɗɗum nder "Podcastji 20 ɗi rewɓe ɓaleeɓe foti heɗitaago ngam hitaande 2019" nden nder hitaande 2020, podcast maako suɓaama diga Success.com bana gooto nder "16 Podcastji cemmbiɗinɗi ɗi jaɓɓotooɓe ɓaleeɓe ɗon mari haaje heɗitaago." ''Magazine Essence'' hawti bee Abrams' hitaande fuu nder limngal maɓɓe "Ɓiɗɗo debbo ɓaleejo jaɓi e huuwtinirgo wellitaare." Lowre Abrams, Womanifesting.com, ina yeewta ko fayti e ruuhu, ɓeydagol neɗɗo, e njulaagu. Koolol makko wasiyaaji ɓennuɗi ina jeyaa heen : Naatgol e nder lowre Essence.com e Jaŋde yiɗde Abiola to MommyNoire.com. == Nguurndam e jaŋde adannde == Ko o Guyanese-Ameriknaajo gadano mo yonta gadano, mo umminoo e wuro New York. Abrams janngii Duɗal Brearley. O heɓi dipolomaaji Baccalauréat e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde Sarah Lawrence e duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal to duɗal jaaɓi haaɗtirde Vermont to duɗal jaaɓi haaɗtirde ''Unit'' to duɗal jaaɓi haaɗtirde ''Unit''. Abrams wonnoo ko haaloowo teskinɗo e batu doole rewɓe NYC. == Kugal == ''Magazine Black Enterprise'' inniri lowre makko gooto e blogs nguurndam Afriknaajo Ameriknaajo ɓurɗo mawnude. Eɓɓoore makko adannde e binndol, ko adii fof, pijirlooji doole peewnaaɗi to nokku biyeteeɗo Schomburg ngam wiɗtooji e nder pinal ɓaleeɓe, yalti e konngol ''anthology Say''! e duɗal jaaɓi haaɗtirde ''Michigan Press''. Dare, Deftere Abrams adannde, ko Simon & Schuster yaltini ñalnde 11 desaambar 2007. Yimre makko "''Groceries''" feeñii e anto-activist Eve Ensler 2007 anthology A ''Memory'', ''Monologue'' a Monologie rant e A Duwaawu e sara golle binndooɓe hono Maya Angelou, Edward Albee, Alice Walker e Edwidge Dantikat. Essays ''by'' Abrams ina tawee e antolooji caggal Daande suudu (2008), e nder Paula Derrow, e konnguɗi Dirtuɗi: Konnguɗi binndol ''Sex'' (2008), mo Ellen Sussman wayli. E nder jaaynde New York ''Times Style'' Magazine, fijoowo filmo biyeteeɗo Miranda July hollitii wonde Abrams ummorii ko e fijoowo fijoowo naalankaagal jarriborɗo debbo, ko "gooto tan e laabi keewɗi cemmbinɗi, jokkondirɗi e wideyoo Chainletter mo waawataa taƴde." Filmu naalankaagal jarriborɗo juutɗo mo Abrams waɗi "Opera Ophelia" naatɗo e filmuuji Miranda July biyeteeɗi Joanie 4 Jackie Chainletter[ keɓaama e hitaande 2017 e juuɗe Criterion Channel e Duɗal Wiɗtooji Getty. === Teleeji e filmuuji === Abrams to suudu balɗe toowndu to Manhattan ina yuɓɓina eɓɓoore teleeji web. Abrams wonnoo ko jaayndiyanke BBC ko fayti e wellitaare gila 2011 haa 2012, o wonnoo ko gardiiɗo ''The Best Shorts'', teleeji ''Black Entertainment Television'' (BET) kollirooji filmuuji e kawgel gila 2006 haa 2008 Chat Zone, ko eɓɓoore yeewtere hakkundeere HBO, nde ɓe mbiyata ko "ko sellaani e politik" wonande set MTV, kadi feeñii e Jimmy Kimmel Live ! e nder yeewtere makko e tapi boɗeejo e yeewtere njeenaari BET 2007 to Los Angeles. Abrams ardii filmuuji biyeteeɗi Taboo : Luural ‘Jillondiral leƴƴi’ ɓaleeɓe/boɗeejo e nder [[Amerik]] (2005), Laɓi e nder daande am: Hitaande nde nguurdu-mi nde hakkille am etinooma warde mi (2005); e filmuuji juutɗi « Ɓooyɗi » (2004), « Opera Ofeliya » (2001). == Golle == Fuɗɗoode Laamɗo debbo [[Afrik]]: Laabi ceniiɗi ngam yiɗde hoore mum, ɓamtaare, e weltaare (2021) Laamɗo debbo [[Afrik]] ummotooɗo kaaruuji Oracle (2021) Naatde e suudu dewal (2021) Deftere Bommbo Ceniinde Yiɗde Hoore (2014) Dare: Daartol giɗli (2008) Wuro Laamɗo debbo (2011) == Tuugnorgal == [[Category:Stub]] ia296dir80fyurri4vqvlprhkdr687l Abla kahlawi 0 10977 115619 92591 2025-07-09T05:48:04Z MOIBARDE 10068 115619 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Abla al-Kahlawi''' (15 anni Duujal 1948 – 25 anni Yarkomaa 2021) ko ganndo Ejiptnaajo, jannginoowo sariya lislaam, kadi ko gardiiɗo diine, waajotooɗo, e yeewtanoowo teleeji. O jannginii to daaɓi haaɗtirde Al Azhar to Kayhayɗi, to leydi Ejipt, ɗo o wonie hooreejo yeeso jaaɓi haaɗtirde lislaam e aarabeeɓe to daaɓi haaɗtirde. O limtaama e nder deftere adannde wiyeteende ''The 500 Most Influence Muslims'' ngam golle makko e diine e, e hitaande 2009, o yaltinii defte ko fayiti e juɓule lislaam. O waajiima e nder leydi Ejipt, e makko makko e teleeji, kam e leydi Arabi Sawdit, o tiiɗnii kadi o waajotoo ko ina wona duuɓi 1987 e hitaande 1989. == Ngendam == Abla kahlawi jibinaa ko 15 desaambar 1948, to [[misra]]. Baaba makko, Mohammed al-Kahlawi ko naalanke lolluɗo. O maayi ko omo yahra e duuɓi 72, e rafi ''COVID-19''. [[Category:Stub]] qtl5um11jf5xp2wwcip39se9wc0ase3 Abisogun Leigh 0 12500 115540 92590 2025-07-08T15:04:52Z MOIBARDE 10068 115540 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Abisogun Leigh''' ko ganndo e njuɓɓudi leydi Niiseer.  O woniino cukko hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos gila 2001 haa 2005.[1][2]  O lomtii Fatiu Ademola Akesode mo maayi ko adii nde laamu mum joofata e lewru mars 2001 ;  e toɗɗaade ko Bola Tinubu. Nguurndam neɗɗo [masomin] Leigh ina yiɗi njulaagu, ko o gardiiɗo fedde njulaagu e nder fedde Lagos Country Club[3]. Tuugnorgal [masomin] ^ "Niiseer: Abisogun Leigh, cukko hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos: 'Eey, almuɓɓe men ina njogii kaɓirɗe'".  31 sulyee 2002. Ƴeewtaa ko ñalnde 20 mee 2017 – rewrude e Afrik fof. ^ "Haa e nder leydi Sawuud, hay gooto yahdaani e jawdi –Prof. Abisogun Leigh, ganndo daabaaji e gonnooɗo VC LASU".  Naange Naajeeriya.  26-06-2021.  Heɓtinaama ñalnde 24-05-2022. ^ "Ex-VC LASU, Abisogun Leigh ina ɗaɓɓi laamu ngam wallitde njulaagu - Kabaaru Vanguard".  Annduɓe.  27 lewru Yarkomaa 2017. Ƴeewtaa ko 20 lewru Mbooy 2017. [[Category:Stub]] lol5oek37qv1gfkzjht1sy44vvi48hm 115542 115540 2025-07-08T15:08:52Z MOIBARDE 10068 115542 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Abisogun Leigh ko jannginoowo e njuɓɓudi leydi Najeriya. Ko kanko woni cukko hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos tuggi 2001 haa 2005. O lomtii Fatiu Ademola Akesode mo maayi ko adii nde laamu mum joofata e lewru marse 2001 ; e toɗɗaaɗo mo ko Bola Tinubu. Nguurndam neɗɗo Leigh ina yiɗi lummbaade, kadi ko o gardiiɗo fedde lummbaade e nder fedde Lagos Country Club Tuugnorgal [[Category:Stub]] 9wgh6k4qfx9m80eq7roz5n68dep3z70 115544 115542 2025-07-08T15:11:39Z MOIBARDE 10068 115544 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Abisogun Leigh''' ko jannginoowo e njuɓɓudi leydi [[Najeeriya (Nigeria)|Najeriya]]. Ko kanko woni cukko hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Lagos]] tuggi 2001 haa 2005. O lomtii Fatiu Ademola Akesode mo maayi ko adii nde laamu mum joofata e lewru marse 2001 ; e toɗɗaaɗo mo ko [[Bola Tinubu]]. == Nguurndam neɗɗo == Leigh ina yiɗi lummbaade, kadi ko o gardiiɗo fedde lummbaade e nder fedde [[Lagos]] Country Club == Tuugnorgal == [[Category:Stub]] 31w7pyyio4deqqnuxkxiepohr9o336o 115546 115544 2025-07-08T15:14:32Z MOIBARDE 10068 115546 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Abisogun Leigh''' ko jannginoowo e njuɓɓudi leydi [[Najeeriya (Nigeria)|Najeriya]]. Ko kanko woni cukko hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Lagos]] tuggi 2001 haa 2005.<ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200207310514.html|title=Nigeria: Abisogun Leigh, Vice-Chancellor, Lagos State University: 'Yes, Our Students Are Armed'|author=|date=31 July 2002|publisher=|accessdate=20 May 2017|via=[[allAfrica]]}}</ref><ref>{{Cite web|date=2021-06-26|title=Even in Saudi Arabia, no one roams about with cattle –Prof. Abisogun Leigh, animal scientist and former LASU VC|url=https://www.sunnewsonline.com/even-in-saudi-arabia-no-one-roams-about-with-cattle-prof-abisogun-leigh-animal-scientist-and-former-lasu-vc/|access-date=2022-05-24|website=The Sun Nigeria|language=en-US}}</ref> O lomtii [[Fatiu Ademola Akesode]] mo maayi ko adii nde laamu mum joofata e lewru marse 2001 ; e toɗɗaaɗo mo ko [[Bola Tinubu]]. == Nguurndam neɗɗo == Leigh ina yiɗi lummbaade, kadi ko o gardiiɗo fedde lummbaade e nder fedde [[Lagos]] Country Club == Tuugnorgal == [[Category:Stub]] 8yjxi144e0cszqlavmk75shwmuj69sc 115549 115546 2025-07-08T15:16:29Z MOIBARDE 10068 115549 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Abisogun Leigh''' ko jannginoowo e njuɓɓudi leydi [[Najeeriya (Nigeria)|Najeriya]]. Ko kanko woni cukko hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Lagos]] tuggi 2001 haa 2005.<ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200207310514.html|title=Nigeria: Abisogun Leigh, Vice-Chancellor, Lagos State University: 'Yes, Our Students Are Armed'|author=|date=31 July 2002|publisher=|accessdate=20 May 2017|via=[[allAfrica]]}}</ref><ref>{{Cite web|date=2021-06-26|title=Even in Saudi Arabia, no one roams about with cattle –Prof. Abisogun Leigh, animal scientist and former LASU VC|url=https://www.sunnewsonline.com/even-in-saudi-arabia-no-one-roams-about-with-cattle-prof-abisogun-leigh-animal-scientist-and-former-lasu-vc/|access-date=2022-05-24|website=The Sun Nigeria|language=en-US}}</ref> O lomtii [[Fatiu Ademola Akesode]] mo maayi ko adii nde laamu mum joofata e lewru marse 2001 ; e toɗɗaaɗo mo ko [[Bola Tinubu]]. == Nguurndam neɗɗo == Leigh ina yiɗi lummbaade, kadi ko o gardiiɗo fedde lummbaade e nder fedde [[Lagos]] Country Club<ref>{{cite web|url=http://www.vanguardngr.com/2017/01/lasus-ex-vc-abisogun-leigh-charges-govt-support-swimming/|title=LASU’s Ex-VC, Abisogun Leigh charges govt to support swimming - Vanguard News|author=|date=27 January 2017|website=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|accessdate=20 May 2017}}</ref> == Tuugnorgal == [[Category:Stub]] 4fze74raqyxmgo7gb102l11wvuhlbjp User talk:Runolist 3 28419 115617 103245 2025-07-09T04:03:48Z DreamRimmer 9077 DreamRimmer dirtinii hello [[User talk:Hijerovit]] to [[User talk:Runolist]]: Automatically moved page while renaming the user "[[Special:CentralAuth/Hijerovit|Hijerovit]]" to "[[Special:CentralAuth/Runolist|Runolist]]" 103245 wikitext text/x-wiki ===Jaɓɓama!=== :Use, Jaɓɓama, e jaaraama e Wikipedia Fulfulde! Mi anndanii e [[Special:Contributions/Jaɓɓama|darnde mon]]. :Miɗo sikki on njiɗii nokku oo, on pellitii jokkude. Ko ɗeeɗoo kelle mbaaw-ɗaa heɓde nafoore: :*[[:en:Wikipedia:Five pillars|Kuule joy teeŋtuɗe Wikipedia]] :*[[:en:Wikipedia:How to edit a page|No hello waylirtee]] :*[[:en:Help:Contents|Kelle ballal]] :*[[:en:Wikipedia:Tutorial|Ekkitinol]] :*[[:en:Wikipedia:Article development|No winndirtee winndannde mawnde]] :*[[:en:Wikipedia:Manual of Style|Manual of Style]] :Miɗo sikki on mbeltiima e feewnude ɗoo e wonde [[Wikipedia|Wikipediyaŋke!]] Tiiɗno, siynu innde maa e kelle jeewte tawa aɗa winnda tildeeji nay (<nowiki>~~~~</nowiki>); ɗum maa yaltin innde maa e nyalngu nguu. So aɗa yiɗi ballal, ƴeew [[:en:Wikipedia:Questions|Wikipedia:Naamne]], naamndo-ɗaa kam e hello am yeewtere, walla waɗ <code><nowiki>{{helpme}}</nowiki></code> e hello yeewtere maa, naamndo-ɗaa toon naamnal maa. Kadi, on njaaraama! [[User:TanvirSdqBot|WelcomeBot]] 19:46, 17 Seeɗto 2025 (UTC) 6s3i0wu5cpjgyplarewm1q8zdh6vivm Amenze Aighewi 0 29994 115518 115462 2025-07-08T13:24:13Z MOIBARDE 10068 115518 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Amenzi Aighewi''' (jibinaa ko 21 noowammbar 1991) ko fukuyanke Najeriyaajo, fiyoowo ko yeeso. O jeyaa ko e kippu ngenndiijo e kawgel fuku winndere 2011 hakkunde rewɓe.<ref name=":0">{{cite web|url=https://www.fifa.com/womensworldcup/teams/team=1882893/squadlist.html|title=Official squad list 2011 FIFA Women's World Cup|date=17 June 2011|work=[[FIFA]]|accessdate=17 June 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110712210639/http://www.fifa.com/womensworldcup/teams/team%3D1882893/squadlist.html|archivedate=12 July 2011|url-status=dead}}</ref> == Baɗte == O tawtoraama kawgel ngel FIFA waɗi e hitaande 2011 ngam tawtoreede kawgel fuku winndere. == Golle hakkunde leyɗeele == Amenze woni cappanɗe mawɗe ngam kawtal lesdi [[Naajeeriya]], nden o tawtoraama kawtal rewɓe 2011 nder kawtal lesdi [[Naajeeriya]]. == Sifaaaji ɓalli == Tolno: 170 cm (5 meeteer 7 in). == Matchuuji Amenze == 05/07/11 FWW [[Kanada|Kanadaa]] 0-1 [[Niiser|Niiseer]] 30/06/11 FWW [[Almaanya|Almaañ]] 1-0 Nijeer 26/06/11 FWW [[Niiser|Niiseer]] 0-1 [[Farayse]] == Tuugnorgal == i65xten3vkk00dbzmaf0kttomffnhfv 115519 115518 2025-07-08T13:29:05Z MOIBARDE 10068 115519 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Amenzi Aighewi''' (jibinaa ko 21 noowammbar 1991) ko fukuyanke Najeriyaajo, fiyoowo ko yeeso. O jeyaa ko e kippu ngenndiijo e kawgel fuku winndere 2011 hakkunde rewɓe.<ref name=":0">{{cite web|url=https://www.fifa.com/womensworldcup/teams/team=1882893/squadlist.html|title=Official squad list 2011 FIFA Women's World Cup|date=17 June 2011|work=[[FIFA]]|accessdate=17 June 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110712210639/http://www.fifa.com/womensworldcup/teams/team%3D1882893/squadlist.html|archivedate=12 July 2011|url-status=dead}}</ref> == Baɗte == O tawtoraama kawgel ngel FIFA waɗi e hitaande 2011 ngam tawtoreede kawgel fuku winndere. == Golle hakkunde leyɗeele == Amenze woni cappanɗe mawɗe ngam kawtal lesdi [[Naajeeriya]], nden o tawtoraama kawtal rewɓe 2011 nder kawtal lesdi [[Naajeeriya]]. <ref name=":1">{{Cite web|title=Amenze Aighewi - Player Profile & Stats|url=https://www.playmakerstats.com/player/amenze-aighewi/201827|access-date=2025-07-06|website=www.playmakerstats.com|language=en-GB}}</ref> == Physical attributes == Height: 170 cm (5 ft 7 in).<ref name=":1" /> == Sifaaaji ɓalli == Tolno: 170 cm (5 meeteer 7 in). == Matchuuji Amenze == 05/07/11 FWW [[Kanada|Kanadaa]] 0-1 [[Niiser|Niiseer]] 30/06/11 FWW [[Almaanya|Almaañ]] 1-0 Nijeer 26/06/11 FWW [[Niiser|Niiseer]] 0-1 [[Farayse]] == Tuugnorgal == 07oz80e9uzwwkfm6tzla5n47e9tfwwb Hatogaya Domain 0 30009 115520 2025-07-08T13:45:16Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115520 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Domen Hatogaya (鳩ヶ谷藩, Hatogaya-han) ko domen Japon e jamaanu Edo, woni e nder diiwaan Musashi. Nde woni ko e nokku biyeteeɗo hannde wuro Kawaguchi e nder diiwaan Saitama. Tuugnorgal inyucosxqd7r9txhwu1uebctwfs0j7h Hashiba Hidekatsu 0 30010 115521 2025-07-08T13:51:30Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115521 wikitext text/x-wiki {{Databox}}E nder ndee innde Japon, innde galle ndee ko Hashiba. Hashiba Hidekatsu (1567 – 29 lewru Yarkomaa 1586) ko samuray Japonnaajo, ganndiraaɗo kadi Oda Hidekatsu, ɓiy nayaɓo mawɗo konu fedde lolluɗo biyeteeɗo Oda Nobunaga, mo Toyotomi Hideyoshi jibini ɗum e duuɓi 18. E sahaa maayde Nobunaga e hitaande 1582, Hidekatsu ina wonnoo to Kojima e nder diiwaan Bizen. Caggal maayde Nobunaga seeɗa, Hidekatsu walli Hideyoshi e nder wolde Yamazaki, Hidekatsu e mawniiko gorko biyeteeɗo Oda Nobutaka, kuutoraa ko no bannge hare warngooji, ɓe keɓi foolde Akechi Mitsuhide. E nder wirwirnde Nobunaga, o joginoo alluwal maayde baaba makko jibinannde (ihai). Caggal ɗuum, Hidekatsu heɓi galle laamorɗo Kameyama to diiwaan Tanba (hannde Kameoka, diiwaan Kiyoto). O golliima kadi e wolde Shizugatake e hitaande 1583 e wolde Komaki e Nagakute e hitaande 1584. Hidekatsu maayi ɗoon e ɗoon e hitaande 1586, yimɓe heewɓe cikkatnoo ko Hidekatsu waraa ko e yamiroore Hideyoshi. p6fhu7t94bcbzwke3ugb2di56fkajev 115522 115521 2025-07-08T13:52:59Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115522 wikitext text/x-wiki {{Databox}}E nder ndee innde Japon, innde galle ndee ko Hashiba. Hashiba Hidekatsu (1567 – 29 lewru Yarkomaa 1586) ko samuray Japonnaajo, ganndiraaɗo kadi Oda Hidekatsu, ɓiy nayaɓo mawɗo konu fedde lolluɗo biyeteeɗo Oda Nobunaga, mo Toyotomi Hideyoshi jibini ɗum e duuɓi 18. E sahaa maayde Nobunaga e hitaande 1582, Hidekatsu ina wonnoo to Kojima e nder diiwaan Bizen. Caggal maayde Nobunaga seeɗa, Hidekatsu walli Hideyoshi e nder wolde Yamazaki, Hidekatsu e mawniiko gorko biyeteeɗo Oda Nobutaka, kuutoraa ko no bannge hare warngooji, ɓe keɓi foolde Akechi Mitsuhide. E nder wirwirnde Nobunaga, o joginoo alluwal maayde baaba makko jibinannde (ihai). Caggal ɗuum, Hidekatsu heɓi galle laamorɗo Kameyama to diiwaan Tanba (hannde Kameoka, diiwaan Kiyoto). O golliima kadi e wolde Shizugatake e hitaande 1583 e wolde Komaki e Nagakute e hitaande 1584. Hidekatsu maayi ɗoon e ɗoon e hitaande 1586, yimɓe heewɓe cikkatnoo ko Hidekatsu waraa ko e yamiroore Hideyoshi.Family Father: Oda Nobunaga (1536–1582) Adopted Father: Toyotomi Hideyoshi (1536–1598) Brothers: Oda Nobutada (1557–1582) Oda Nobukatsu (1558–1630) Oda Nobutaka (1558–1583) Oda Katsunaga (1568–1582) Oda Nobuhide (1571–1597) Oda Nobutaka (1576–1602) Oda Nobuyoshi (1573–1615) Oda Nobusada (1574–1624) Oda Nobuyoshi (died 1609) Oda Nagatsugu (died 1600) Oda Nobumasa (1554–1647) Sisters: Tokuhime (1559–1636) Fuyuhime (1561–1641) Hideko (died 1632) Eihime (1574–1623) Hōonin Sannomarudono (died 1603) Tsuruhime Notes rpntsqfdtp05mck9ubs1mbbxbzcvoh5 115523 115522 2025-07-08T13:55:33Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115523 wikitext text/x-wiki {{Databox}}E nder ndee innde Japon, innde galle ndee ko Hashiba. Hashiba Hidekatsu (1567 – 29 lewru Yarkomaa 1586) ko samuray Japonnaajo, ganndiraaɗo kadi Oda Hidekatsu, ɓiy nayaɓo mawɗo konu fedde lolluɗo biyeteeɗo Oda Nobunaga, mo Toyotomi Hideyoshi jibini ɗum e duuɓi 18. E sahaa maayde Nobunaga e hitaande 1582, Hidekatsu ina wonnoo to Kojima e nder diiwaan Bizen. Caggal maayde Nobunaga seeɗa, Hidekatsu walli Hideyoshi e nder wolde Yamazaki, Hidekatsu e mawniiko gorko biyeteeɗo Oda Nobutaka, kuutoraa ko no bannge hare warngooji, ɓe keɓi foolde Akechi Mitsuhide. E nder wirwirnde Nobunaga, o joginoo alluwal maayde baaba makko jibinannde (ihai). Caggal ɗuum, Hidekatsu heɓi galle laamorɗo Kameyama to diiwaan Tanba (hannde Kameoka, diiwaan Kiyoto). O golliima kadi e wolde Shizugatake e hitaande 1583 e wolde Komaki e Nagakute e hitaande 1584. Hidekatsu maayi ɗoon e ɗoon e hitaande 1586, yimɓe heewɓe cikkatnoo ko Hidekatsu waraa ko e yamiroore Hideyoshi.Family Father: Oda Nobunaga (1536–1582) Adopted Father: Toyotomi Hideyoshi (1536–1598) Brothers: Oda Nobutada (1557–1582) Oda Nobukatsu (1558–1630) Oda Nobutaka (1558–1583) Oda Katsunaga (1568–1582) Oda Nobuhide (1571–1597) Oda Nobutaka (1576–1602) Oda Nobuyoshi (1573–1615) Oda Nobusada (1574–1624) Oda Nobuyoshi (died 1609) Oda Nagatsugu (died 1600) Oda Nobumasa (1554–1647) Sisters: Tokuhime (1559–1636) Fuyuhime (1561–1641) Hideko (died 1632) Eihime (1574–1623) Hōonin Sannomarudono (died 1603) == Tsuruhime<ref>Hall, John Whitney ''et al.'' (1991). ''The Cambridge History of Japan'', volume 4, p. 115</ref> == Notes 7u375gc4uqqzcejw92pf03i5mvrfkrg Hirofumi Hayashi 0 30011 115527 2025-07-08T14:41:03Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115527 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Hirofumi Hayashi (林 博史, Hayashi Hirofumi ; jibinaa ko ñalnde 6 abriil 1955) ko daartoowo, ko jom doole e daartol Japon hannde, kadi ko jannginoowo politik to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kanto Gakuin. O woni ko e waɗde wiɗtooji ko faati e njiimaandi Japon e Asii fuɗnaange-rewo, warngooji Japon, e ñaawgol warngooji ina heen haala rewɓe cuusal. Jaŋde e golle Hayashi heɓi bakkaa mum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Tokiyoo e hitaande 1979, caggal ɗuum heɓi dipoloma mum master to duɗal jaaɓi haaɗtirde Hitotsubashi. E hitaande 1985, o jaɓaa wonde jannginoowo timmuɗo to duɗal jaaɓi haaɗtirde faggudu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kanto Gakuin, o wonti balloowo jannginoowo, o rokkaa golle makko hannde ɗee e hitaande 1999. Wiɗtooji daartol E nder nguurndam makko Hayashi wiɗtiima daartol Japon e wolde adunaare ɗimmere. O wiɗtii warngooji Sook Ching to Singapuur, o yiyti wonde ñaawoore warngooji Amerik fuɗɗii ko e Guam hade Japon rokkude hoore mum e hitaande 1945. Nde o naamndaa e defte janngirɗe, o ñiŋii Goomu toppitiingu yamiroore defte janngirɗe sabu mum waylude binndanɗe e deftere makko 2001 wiyeteende « Hare Okinawa ». O wiyi wonde warngooji keewɗi ɗi hoɗɓe e Okinawa mbaɗata ɗii, ina ngoodi no feewi e les njiimaandi militeeruuji Japon, hay so tawii yamiroore laaɓtunde rokkaaka. Hayashi yiytii seedamfaaguuji binndaaɗi kollitooji wonde konu Japon ina yaaji e ina heewi naatde e maccungaagu doole rewɓe comfort en to Java to Indoneesi, to diiwaan Lansong to Vietnam, e nder wuro Guilin to Siin. Ñalnde 25 feebariyee 2014 Hayashi wiyi, "Haalaaji ngam ƴeewtaade nuunɗal seedantaagal ngal ɓeeɗoo rewɓe comfort en mbaɗi, ina njiɗi yeddude denndaangal woodgol rewɓe comfort ɓee e hoore mum". Ñalnde 7 abriil 2014, Hayashi yiyti seedeeji maccungaagu doole to Bali to Indoneesi. Tuugnorgal 8e701ktujjh4d9gz8y76kf12208qbv0 115528 115527 2025-07-08T14:42:53Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115528 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Hirofumi Hayashi (林 博史, Hayashi Hirofumi ; jibinaa ko ñalnde 6 abriil 1955) ko daartoowo, ko jom doole e daartol Japon hannde, kadi ko jannginoowo politik to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kanto Gakuin. O woni ko e waɗde wiɗtooji ko faati e njiimaandi Japon e Asii fuɗnaange-rewo, warngooji Japon, e ñaawgol warngooji ina heen haala rewɓe cuusal. Jaŋde e golle Hayashi heɓi bakkaa mum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Tokiyoo e hitaande 1979, caggal ɗuum heɓi dipoloma mum master to duɗal jaaɓi haaɗtirde Hitotsubashi. E hitaande 1985, o jaɓaa wonde jannginoowo timmuɗo to duɗal jaaɓi haaɗtirde faggudu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kanto Gakuin, o wonti balloowo jannginoowo, o rokkaa golle makko hannde ɗee e hitaande 1999. Wiɗtooji daartol E nder nguurndam makko Hayashi wiɗtiima daartol Japon e wolde adunaare ɗimmere. O wiɗtii warngooji Sook Ching to Singapuur, o yiyti wonde ñaawoore warngooji Amerik fuɗɗii ko e Guam hade Japon rokkude hoore mum e hitaande 1945. Nde o naamndaa e defte janngirɗe, o ñiŋii Goomu toppitiingu yamiroore defte janngirɗe sabu mum waylude binndanɗe e deftere makko 2001 wiyeteende « Hare Okinawa ». O wiyi wonde warngooji keewɗi ɗi hoɗɓe e Okinawa mbaɗata ɗii, ina ngoodi no feewi e les njiimaandi militeeruuji Japon, hay so tawii yamiroore laaɓtunde rokkaaka. Hayashi yiytii seedamfaaguuji binndaaɗi kollitooji wonde konu Japon ina yaaji e ina heewi naatde e maccungaagu doole rewɓe comfort en to Java to Indoneesi, to diiwaan Lansong to Vietnam, e nder wuro Guilin to Siin. Ñalnde 25 feebariyee 2014 Hayashi wiyi, "Haalaaji ngam ƴeewtaade nuunɗal seedantaagal ngal ɓeeɗoo rewɓe comfort en mbaɗi, ina njiɗi yeddude denndaangal woodgol rewɓe comfort ɓee e hoore mum". Ñalnde 7 abriil 2014, Hayashi yiyti seedeeji maccungaagu doole to Bali to Indoneesi. == Tuugnorgal,<ref>Yoneyama, Shiro [http://www.japantimes.co.jp/news/2000/07/27/national/masayoshi-tsuji-engineer-of-genocide-or-peace/ Masayoshi Tsuji: engineer of genocide or peace? July 27, 2000] ''[[Japan Times]]'' Retrieved December 16, 2015</ref> == jb2izr4lnwe5nq5xyt9orga681v1zqy 115529 115528 2025-07-08T14:44:00Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115529 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Hirofumi Hayashi (林 博史, Hayashi Hirofumi ; jibinaa ko ñalnde 6 abriil 1955) ko daartoowo, ko jom doole e daartol Japon hannde, kadi ko jannginoowo politik to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kanto Gakuin. O woni ko e waɗde wiɗtooji ko faati e njiimaandi Japon e Asii fuɗnaange-rewo, warngooji Japon, e ñaawgol warngooji ina heen haala rewɓe cuusal. Jaŋde e golle Hayashi heɓi bakkaa mum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Tokiyoo e hitaande 1979, caggal ɗuum heɓi dipoloma mum master to duɗal jaaɓi haaɗtirde Hitotsubashi. E hitaande 1985, o jaɓaa wonde jannginoowo timmuɗo to duɗal jaaɓi haaɗtirde faggudu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kanto Gakuin, o wonti balloowo jannginoowo, o rokkaa golle makko hannde ɗee e hitaande 1999. Wiɗtooji daartol E nder nguurndam makko Hayashi wiɗtiima daartol Japon e wolde adunaare ɗimmere. O wiɗtii warngooji Sook Ching to Singapuur, o yiyti wonde ñaawoore warngooji Amerik fuɗɗii ko e Guam hade Japon rokkude hoore mum e hitaande 1945. Nde o naamndaa e defte janngirɗe, o ñiŋii Goomu toppitiingu yamiroore defte janngirɗe sabu mum waylude binndanɗe e deftere makko 2001 wiyeteende « Hare Okinawa ». O wiyi wonde warngooji keewɗi ɗi hoɗɓe e Okinawa mbaɗata ɗii, ina ngoodi no feewi e les njiimaandi militeeruuji Japon, hay so tawii yamiroore laaɓtunde rokkaaka. Hayashi yiytii seedamfaaguuji binndaaɗi kollitooji wonde konu Japon ina yaaji e ina heewi naatde e maccungaagu doole rewɓe comfort en to Java to Indoneesi, to diiwaan Lansong to Vietnam, e nder wuro Guilin to Siin. Ñalnde 25 feebariyee 2014 Hayashi wiyi, "Haalaaji ngam ƴeewtaade nuunɗal seedantaagal ngal ɓeeɗoo rewɓe comfort en mbaɗi, ina njiɗi yeddude denndaangal woodgol rewɓe comfort ɓee e hoore mum". Ñalnde 7 abriil 2014, Hayashi yiyti seedeeji maccungaagu doole to Bali to Indoneesi. == Tuugnorgal,<ref>Yoneyama, Shiro [http://www.japantimes.co.jp/news/2000/07/27/national/masayoshi-tsuji-engineer-of-genocide-or-peace/ Masayoshi Tsuji: engineer of genocide or peace? July 27, 2000] ''[[Japan Times]]'' Retrieved December 16, 2015</ref>.<ref>[http://www.japantimes.co.jp/news/2003/06/14/national/war-crimes-trials-began-on-guam-before-surrender-archive/ War-crimes trials began on Guam before surrender: archive June 14, 2003] ''[[Japan Times]]'' Retrieved December 16, 2015</ref> == nhnpa3sjwgocqikhyae8s1gmmmu73ok 115530 115529 2025-07-08T14:45:08Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115530 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Hirofumi Hayashi (林 博史, Hayashi Hirofumi ; jibinaa ko ñalnde 6 abriil 1955) ko daartoowo, ko jom doole e daartol Japon hannde, kadi ko jannginoowo politik to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kanto Gakuin. O woni ko e waɗde wiɗtooji ko faati e njiimaandi Japon e Asii fuɗnaange-rewo, warngooji Japon, e ñaawgol warngooji ina heen haala rewɓe cuusal. Jaŋde e golle Hayashi heɓi bakkaa mum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Tokiyoo e hitaande 1979, caggal ɗuum heɓi dipoloma mum master to duɗal jaaɓi haaɗtirde Hitotsubashi. E hitaande 1985, o jaɓaa wonde jannginoowo timmuɗo to duɗal jaaɓi haaɗtirde faggudu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kanto Gakuin, o wonti balloowo jannginoowo, o rokkaa golle makko hannde ɗee e hitaande 1999. Wiɗtooji daartol E nder nguurndam makko Hayashi wiɗtiima daartol Japon e wolde adunaare ɗimmere. O wiɗtii warngooji Sook Ching to Singapuur, o yiyti wonde ñaawoore warngooji Amerik fuɗɗii ko e Guam hade Japon rokkude hoore mum e hitaande 1945. Nde o naamndaa e defte janngirɗe, o ñiŋii Goomu toppitiingu yamiroore defte janngirɗe sabu mum waylude binndanɗe e deftere makko 2001 wiyeteende « Hare Okinawa ». O wiyi wonde warngooji keewɗi ɗi hoɗɓe e Okinawa mbaɗata ɗii, ina ngoodi no feewi e les njiimaandi militeeruuji Japon, hay so tawii yamiroore laaɓtunde rokkaaka. Hayashi yiytii seedamfaaguuji binndaaɗi kollitooji wonde konu Japon ina yaaji e ina heewi naatde e maccungaagu doole rewɓe comfort en to Java to Indoneesi, to diiwaan Lansong to Vietnam, e nder wuro Guilin to Siin. Ñalnde 25 feebariyee 2014 Hayashi wiyi, "Haalaaji ngam ƴeewtaade nuunɗal seedantaagal ngal ɓeeɗoo rewɓe comfort en mbaɗi, ina njiɗi yeddude denndaangal woodgol rewɓe comfort ɓee e hoore mum". Ñalnde 7 abriil 2014, Hayashi yiyti seedeeji maccungaagu doole to Bali to Indoneesi. == Tuugnorgal,<ref>Yoneyama, Shiro [http://www.japantimes.co.jp/news/2000/07/27/national/masayoshi-tsuji-engineer-of-genocide-or-peace/ Masayoshi Tsuji: engineer of genocide or peace? July 27, 2000] ''[[Japan Times]]'' Retrieved December 16, 2015</ref>.<ref>[http://www.japantimes.co.jp/news/2003/06/14/national/war-crimes-trials-began-on-guam-before-surrender-archive/ War-crimes trials began on Guam before surrender: archive June 14, 2003] ''[[Japan Times]]'' Retrieved December 16, 2015</ref>.<ref>[http://www.japantimes.co.jp/news/2003/06/14/national/war-crimes-trials-began-on-guam-before-surrender-archive/ War-crimes trials began on Guam before surrender: archive June 14, 2003] ''[[Japan Times]]'' Retrieved December 16, 2015</ref> == kxylah0byc91v3ngkohg4pyg7jgn096 115532 115530 2025-07-08T14:46:31Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115532 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Hirofumi Hayashi (林 博史, Hayashi Hirofumi ; jibinaa ko ñalnde 6 abriil 1955) ko daartoowo, ko jom doole e daartol Japon hannde, kadi ko jannginoowo politik to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kanto Gakuin. O woni ko e waɗde wiɗtooji ko faati e njiimaandi Japon e Asii fuɗnaange-rewo, warngooji Japon, e ñaawgol warngooji ina heen haala rewɓe cuusal. Jaŋde e golle Hayashi heɓi bakkaa mum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Tokiyoo e hitaande 1979, caggal ɗuum heɓi dipoloma mum master to duɗal jaaɓi haaɗtirde Hitotsubashi. E hitaande 1985, o jaɓaa wonde jannginoowo timmuɗo to duɗal jaaɓi haaɗtirde faggudu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kanto Gakuin, o wonti balloowo jannginoowo, o rokkaa golle makko hannde ɗee e hitaande 1999. Wiɗtooji daartol E nder nguurndam makko Hayashi wiɗtiima daartol Japon e wolde adunaare ɗimmere. O wiɗtii warngooji Sook Ching to Singapuur, o yiyti wonde ñaawoore warngooji Amerik fuɗɗii ko e Guam hade Japon rokkude hoore mum e hitaande 1945. Nde o naamndaa e defte janngirɗe, o ñiŋii Goomu toppitiingu yamiroore defte janngirɗe sabu mum waylude binndanɗe e deftere makko 2001 wiyeteende « Hare Okinawa ». O wiyi wonde warngooji keewɗi ɗi hoɗɓe e Okinawa mbaɗata ɗii, ina ngoodi no feewi e les njiimaandi militeeruuji Japon, hay so tawii yamiroore laaɓtunde rokkaaka. Hayashi yiytii seedamfaaguuji binndaaɗi kollitooji wonde konu Japon ina yaaji e ina heewi naatde e maccungaagu doole rewɓe comfort en to Java to Indoneesi, to diiwaan Lansong to Vietnam, e nder wuro Guilin to Siin. Ñalnde 25 feebariyee 2014 Hayashi wiyi, "Haalaaji ngam ƴeewtaade nuunɗal seedantaagal ngal ɓeeɗoo rewɓe comfort en mbaɗi, ina njiɗi yeddude denndaangal woodgol rewɓe comfort ɓee e hoore mum". Ñalnde 7 abriil 2014, Hayashi yiyti seedeeji maccungaagu doole to Bali to Indoneesi. == Tuugnorgal,<ref>Yoneyama, Shiro [http://www.japantimes.co.jp/news/2000/07/27/national/masayoshi-tsuji-engineer-of-genocide-or-peace/ Masayoshi Tsuji: engineer of genocide or peace? July 27, 2000] ''[[Japan Times]]'' Retrieved December 16, 2015</ref>.<ref>[http://www.japantimes.co.jp/news/2003/06/14/national/war-crimes-trials-began-on-guam-before-surrender-archive/ War-crimes trials began on Guam before surrender: archive June 14, 2003] ''[[Japan Times]]'' Retrieved December 16, 2015</ref>.<ref>[http://www.japantimes.co.jp/news/2003/06/14/national/war-crimes-trials-began-on-guam-before-surrender-archive/ War-crimes trials began on Guam before surrender: archive June 14, 2003] ''[[Japan Times]]'' Retrieved December 16, 2015</ref>.<ref>[http://www.japantimes.co.jp/news/2007/11/28/national/military-forced-okinawa-mass-suicides/ Military ‘forced’ Okinawa mass suicides November 28, 2007] ''[[Japan Times]]'' Retrieved December 16, 2015</ref> == 0p2ml0np3y1dgotkg8w0adoxpkd3zkg 115533 115532 2025-07-08T14:47:40Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115533 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Hirofumi Hayashi (林 博史, Hayashi Hirofumi ; jibinaa ko ñalnde 6 abriil 1955) ko daartoowo, ko jom doole e daartol Japon hannde, kadi ko jannginoowo politik to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kanto Gakuin. O woni ko e waɗde wiɗtooji ko faati e njiimaandi Japon e Asii fuɗnaange-rewo, warngooji Japon, e ñaawgol warngooji ina heen haala rewɓe cuusal. Jaŋde e golle Hayashi heɓi bakkaa mum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Tokiyoo e hitaande 1979, caggal ɗuum heɓi dipoloma mum master to duɗal jaaɓi haaɗtirde Hitotsubashi. E hitaande 1985, o jaɓaa wonde jannginoowo timmuɗo to duɗal jaaɓi haaɗtirde faggudu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kanto Gakuin, o wonti balloowo jannginoowo, o rokkaa golle makko hannde ɗee e hitaande 1999. Wiɗtooji daartol E nder nguurndam makko Hayashi wiɗtiima daartol Japon e wolde adunaare ɗimmere. O wiɗtii warngooji Sook Ching to Singapuur, o yiyti wonde ñaawoore warngooji Amerik fuɗɗii ko e Guam hade Japon rokkude hoore mum e hitaande 1945. Nde o naamndaa e defte janngirɗe, o ñiŋii Goomu toppitiingu yamiroore defte janngirɗe sabu mum waylude binndanɗe e deftere makko 2001 wiyeteende « Hare Okinawa ». O wiyi wonde warngooji keewɗi ɗi hoɗɓe e Okinawa mbaɗata ɗii, ina ngoodi no feewi e les njiimaandi militeeruuji Japon, hay so tawii yamiroore laaɓtunde rokkaaka. Hayashi yiytii seedamfaaguuji binndaaɗi kollitooji wonde konu Japon ina yaaji e ina heewi naatde e maccungaagu doole rewɓe comfort en to Java to Indoneesi, to diiwaan Lansong to Vietnam, e nder wuro Guilin to Siin. Ñalnde 25 feebariyee 2014 Hayashi wiyi, "Haalaaji ngam ƴeewtaade nuunɗal seedantaagal ngal ɓeeɗoo rewɓe comfort en mbaɗi, ina njiɗi yeddude denndaangal woodgol rewɓe comfort ɓee e hoore mum". Ñalnde 7 abriil 2014, Hayashi yiyti seedeeji maccungaagu doole to Bali to Indoneesi. == Tuugnorgal,<ref>Yoneyama, Shiro [http://www.japantimes.co.jp/news/2000/07/27/national/masayoshi-tsuji-engineer-of-genocide-or-peace/ Masayoshi Tsuji: engineer of genocide or peace? July 27, 2000] ''[[Japan Times]]'' Retrieved December 16, 2015</ref>.<ref>[http://www.japantimes.co.jp/news/2003/06/14/national/war-crimes-trials-began-on-guam-before-surrender-archive/ War-crimes trials began on Guam before surrender: archive June 14, 2003] ''[[Japan Times]]'' Retrieved December 16, 2015</ref>.<ref>[http://www.japantimes.co.jp/news/2003/06/14/national/war-crimes-trials-began-on-guam-before-surrender-archive/ War-crimes trials began on Guam before surrender: archive June 14, 2003] ''[[Japan Times]]'' Retrieved December 16, 2015</ref>.<ref>[http://www.japantimes.co.jp/news/2007/11/28/national/military-forced-okinawa-mass-suicides/ Military ‘forced’ Okinawa mass suicides November 28, 2007] ''[[Japan Times]]'' Retrieved December 16, 2015</ref>.<ref>[http://www.jcp.or.jp/akahata/aik07/2007-04-18/2007041802_05_0.html 「慰安婦」問題 強制性示す新資料 研究者ら公表 東京裁判で証拠採用] ''[[Shimbun Akahata]]'' Retrieved December 16, 2015 {{in lang|ja}}</ref> == 98zcp43dswy6ed92tik3ohrergugci1 115534 115533 2025-07-08T14:48:40Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115534 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Hirofumi Hayashi (林 博史, Hayashi Hirofumi ; jibinaa ko ñalnde 6 abriil 1955) ko daartoowo, ko jom doole e daartol Japon hannde, kadi ko jannginoowo politik to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kanto Gakuin. O woni ko e waɗde wiɗtooji ko faati e njiimaandi Japon e Asii fuɗnaange-rewo, warngooji Japon, e ñaawgol warngooji ina heen haala rewɓe cuusal. Jaŋde e golle Hayashi heɓi bakkaa mum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Tokiyoo e hitaande 1979, caggal ɗuum heɓi dipoloma mum master to duɗal jaaɓi haaɗtirde Hitotsubashi. E hitaande 1985, o jaɓaa wonde jannginoowo timmuɗo to duɗal jaaɓi haaɗtirde faggudu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kanto Gakuin, o wonti balloowo jannginoowo, o rokkaa golle makko hannde ɗee e hitaande 1999. Wiɗtooji daartol E nder nguurndam makko Hayashi wiɗtiima daartol Japon e wolde adunaare ɗimmere. O wiɗtii warngooji Sook Ching to Singapuur, o yiyti wonde ñaawoore warngooji Amerik fuɗɗii ko e Guam hade Japon rokkude hoore mum e hitaande 1945. Nde o naamndaa e defte janngirɗe, o ñiŋii Goomu toppitiingu yamiroore defte janngirɗe sabu mum waylude binndanɗe e deftere makko 2001 wiyeteende « Hare Okinawa ». O wiyi wonde warngooji keewɗi ɗi hoɗɓe e Okinawa mbaɗata ɗii, ina ngoodi no feewi e les njiimaandi militeeruuji Japon, hay so tawii yamiroore laaɓtunde rokkaaka. Hayashi yiytii seedamfaaguuji binndaaɗi kollitooji wonde konu Japon ina yaaji e ina heewi naatde e maccungaagu doole rewɓe comfort en to Java to Indoneesi, to diiwaan Lansong to Vietnam, e nder wuro Guilin to Siin. Ñalnde 25 feebariyee 2014 Hayashi wiyi, "Haalaaji ngam ƴeewtaade nuunɗal seedantaagal ngal ɓeeɗoo rewɓe comfort en mbaɗi, ina njiɗi yeddude denndaangal woodgol rewɓe comfort ɓee e hoore mum". Ñalnde 7 abriil 2014, Hayashi yiyti seedeeji maccungaagu doole to Bali to Indoneesi. == Tuugnorgal,<ref>Yoneyama, Shiro [http://www.japantimes.co.jp/news/2000/07/27/national/masayoshi-tsuji-engineer-of-genocide-or-peace/ Masayoshi Tsuji: engineer of genocide or peace? July 27, 2000] ''[[Japan Times]]'' Retrieved December 16, 2015</ref>.<ref>[http://www.japantimes.co.jp/news/2003/06/14/national/war-crimes-trials-began-on-guam-before-surrender-archive/ War-crimes trials began on Guam before surrender: archive June 14, 2003] ''[[Japan Times]]'' Retrieved December 16, 2015</ref>.<ref>[http://www.japantimes.co.jp/news/2003/06/14/national/war-crimes-trials-began-on-guam-before-surrender-archive/ War-crimes trials began on Guam before surrender: archive June 14, 2003] ''[[Japan Times]]'' Retrieved December 16, 2015</ref>.<ref>[http://www.japantimes.co.jp/news/2007/11/28/national/military-forced-okinawa-mass-suicides/ Military ‘forced’ Okinawa mass suicides November 28, 2007] ''[[Japan Times]]'' Retrieved December 16, 2015</ref>.<ref>[http://www.jcp.or.jp/akahata/aik07/2007-04-18/2007041802_05_0.html 「慰安婦」問題 強制性示す新資料 研究者ら公表 東京裁判で証拠採用] ''[[Shimbun Akahata]]'' Retrieved December 16, 2015 {{in lang|ja}}</ref><ref>[http://www.jcp.or.jp/akahata/aik07/2007-04-19/2007041906_02_0.html 極東国際軍事裁判に各国が提出した日本軍の「慰安婦」強制動員示す資料] ''[[Shimbun Akahata]]'' Retrieved December 16, 2015 {{in lang|ja}}</ref>  == pq4wd0szn19tixyfe0e1rxsqiz6ncju 115535 115534 2025-07-08T14:49:49Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115535 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Hirofumi Hayashi (林 博史, Hayashi Hirofumi ; jibinaa ko ñalnde 6 abriil 1955) ko daartoowo, ko jom doole e daartol Japon hannde, kadi ko jannginoowo politik to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kanto Gakuin. O woni ko e waɗde wiɗtooji ko faati e njiimaandi Japon e Asii fuɗnaange-rewo, warngooji Japon, e ñaawgol warngooji ina heen haala rewɓe cuusal. Jaŋde e golle Hayashi heɓi bakkaa mum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Tokiyoo e hitaande 1979, caggal ɗuum heɓi dipoloma mum master to duɗal jaaɓi haaɗtirde Hitotsubashi. E hitaande 1985, o jaɓaa wonde jannginoowo timmuɗo to duɗal jaaɓi haaɗtirde faggudu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kanto Gakuin, o wonti balloowo jannginoowo, o rokkaa golle makko hannde ɗee e hitaande 1999. Wiɗtooji daartol E nder nguurndam makko Hayashi wiɗtiima daartol Japon e wolde adunaare ɗimmere. O wiɗtii warngooji Sook Ching to Singapuur, o yiyti wonde ñaawoore warngooji Amerik fuɗɗii ko e Guam hade Japon rokkude hoore mum e hitaande 1945. Nde o naamndaa e defte janngirɗe, o ñiŋii Goomu toppitiingu yamiroore defte janngirɗe sabu mum waylude binndanɗe e deftere makko 2001 wiyeteende « Hare Okinawa ». O wiyi wonde warngooji keewɗi ɗi hoɗɓe e Okinawa mbaɗata ɗii, ina ngoodi no feewi e les njiimaandi militeeruuji Japon, hay so tawii yamiroore laaɓtunde rokkaaka. Hayashi yiytii seedamfaaguuji binndaaɗi kollitooji wonde konu Japon ina yaaji e ina heewi naatde e maccungaagu doole rewɓe comfort en to Java to Indoneesi, to diiwaan Lansong to Vietnam, e nder wuro Guilin to Siin. Ñalnde 25 feebariyee 2014 Hayashi wiyi, "Haalaaji ngam ƴeewtaade nuunɗal seedantaagal ngal ɓeeɗoo rewɓe comfort en mbaɗi, ina njiɗi yeddude denndaangal woodgol rewɓe comfort ɓee e hoore mum". Ñalnde 7 abriil 2014, Hayashi yiyti seedeeji maccungaagu doole to Bali to Indoneesi. == Tuugnorgal,<ref>Yoneyama, Shiro [http://www.japantimes.co.jp/news/2000/07/27/national/masayoshi-tsuji-engineer-of-genocide-or-peace/ Masayoshi Tsuji: engineer of genocide or peace? July 27, 2000] ''[[Japan Times]]'' Retrieved December 16, 2015</ref>.<ref>[http://www.japantimes.co.jp/news/2003/06/14/national/war-crimes-trials-began-on-guam-before-surrender-archive/ War-crimes trials began on Guam before surrender: archive June 14, 2003] ''[[Japan Times]]'' Retrieved December 16, 2015</ref>.<ref>[http://www.japantimes.co.jp/news/2003/06/14/national/war-crimes-trials-began-on-guam-before-surrender-archive/ War-crimes trials began on Guam before surrender: archive June 14, 2003] ''[[Japan Times]]'' Retrieved December 16, 2015</ref>.<ref>[http://www.japantimes.co.jp/news/2007/11/28/national/military-forced-okinawa-mass-suicides/ Military ‘forced’ Okinawa mass suicides November 28, 2007] ''[[Japan Times]]'' Retrieved December 16, 2015</ref>.<ref>[http://www.jcp.or.jp/akahata/aik07/2007-04-18/2007041802_05_0.html 「慰安婦」問題 強制性示す新資料 研究者ら公表 東京裁判で証拠採用] ''[[Shimbun Akahata]]'' Retrieved December 16, 2015 {{in lang|ja}}</ref><ref>[http://www.jcp.or.jp/akahata/aik07/2007-04-19/2007041906_02_0.html 極東国際軍事裁判に各国が提出した日本軍の「慰安婦」強制動員示す資料] ''[[Shimbun Akahata]]'' Retrieved December 16, 2015 {{in lang|ja}}</ref> .<ref>[http://www.chosunonline.com/site/data/html_dir/2014/02/27/2014022701020.html 林博史氏「談話検証は慰安婦の存在自体を否定するため」2014年2月27日] ''[[Chosun Broadcasting Company|Chosun Online]]'' {{in lang|ja}} {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140307041603/http://www.chosunonline.com/site/data/html_dir/2014/02/27/2014022701020.html|date=March 7, 2014}}</ref> == d1t18hbjy73n8g8riq9vjudsp5nxhms 115536 115535 2025-07-08T14:51:00Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115536 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Hirofumi Hayashi (林 博史, Hayashi Hirofumi ; jibinaa ko ñalnde 6 abriil 1955) ko daartoowo, ko jom doole e daartol Japon hannde, kadi ko jannginoowo politik to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kanto Gakuin. O woni ko e waɗde wiɗtooji ko faati e njiimaandi Japon e Asii fuɗnaange-rewo, warngooji Japon, e ñaawgol warngooji ina heen haala rewɓe cuusal. Jaŋde e golle Hayashi heɓi bakkaa mum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Tokiyoo e hitaande 1979, caggal ɗuum heɓi dipoloma mum master to duɗal jaaɓi haaɗtirde Hitotsubashi. E hitaande 1985, o jaɓaa wonde jannginoowo timmuɗo to duɗal jaaɓi haaɗtirde faggudu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kanto Gakuin, o wonti balloowo jannginoowo, o rokkaa golle makko hannde ɗee e hitaande 1999. Wiɗtooji daartol E nder nguurndam makko Hayashi wiɗtiima daartol Japon e wolde adunaare ɗimmere. O wiɗtii warngooji Sook Ching to Singapuur, o yiyti wonde ñaawoore warngooji Amerik fuɗɗii ko e Guam hade Japon rokkude hoore mum e hitaande 1945. Nde o naamndaa e defte janngirɗe, o ñiŋii Goomu toppitiingu yamiroore defte janngirɗe sabu mum waylude binndanɗe e deftere makko 2001 wiyeteende « Hare Okinawa ». O wiyi wonde warngooji keewɗi ɗi hoɗɓe e Okinawa mbaɗata ɗii, ina ngoodi no feewi e les njiimaandi militeeruuji Japon, hay so tawii yamiroore laaɓtunde rokkaaka. Hayashi yiytii seedamfaaguuji binndaaɗi kollitooji wonde konu Japon ina yaaji e ina heewi naatde e maccungaagu doole rewɓe comfort en to Java to Indoneesi, to diiwaan Lansong to Vietnam, e nder wuro Guilin to Siin. Ñalnde 25 feebariyee 2014 Hayashi wiyi, "Haalaaji ngam ƴeewtaade nuunɗal seedantaagal ngal ɓeeɗoo rewɓe comfort en mbaɗi, ina njiɗi yeddude denndaangal woodgol rewɓe comfort ɓee e hoore mum". Ñalnde 7 abriil 2014, Hayashi yiyti seedeeji maccungaagu doole to Bali to Indoneesi. == Tuugnorgal,<ref>Yoneyama, Shiro [http://www.japantimes.co.jp/news/2000/07/27/national/masayoshi-tsuji-engineer-of-genocide-or-peace/ Masayoshi Tsuji: engineer of genocide or peace? July 27, 2000] ''[[Japan Times]]'' Retrieved December 16, 2015</ref>.<ref>[http://www.japantimes.co.jp/news/2003/06/14/national/war-crimes-trials-began-on-guam-before-surrender-archive/ War-crimes trials began on Guam before surrender: archive June 14, 2003] ''[[Japan Times]]'' Retrieved December 16, 2015</ref>.<ref>[http://www.japantimes.co.jp/news/2003/06/14/national/war-crimes-trials-began-on-guam-before-surrender-archive/ War-crimes trials began on Guam before surrender: archive June 14, 2003] ''[[Japan Times]]'' Retrieved December 16, 2015</ref>.<ref>[http://www.japantimes.co.jp/news/2007/11/28/national/military-forced-okinawa-mass-suicides/ Military ‘forced’ Okinawa mass suicides November 28, 2007] ''[[Japan Times]]'' Retrieved December 16, 2015</ref>.<ref>[http://www.jcp.or.jp/akahata/aik07/2007-04-18/2007041802_05_0.html 「慰安婦」問題 強制性示す新資料 研究者ら公表 東京裁判で証拠採用] ''[[Shimbun Akahata]]'' Retrieved December 16, 2015 {{in lang|ja}}</ref><ref>[http://www.jcp.or.jp/akahata/aik07/2007-04-19/2007041906_02_0.html 極東国際軍事裁判に各国が提出した日本軍の「慰安婦」強制動員示す資料] ''[[Shimbun Akahata]]'' Retrieved December 16, 2015 {{in lang|ja}}</ref> .<ref>[http://www.chosunonline.com/site/data/html_dir/2014/02/27/2014022701020.html 林博史氏「談話検証は慰安婦の存在自体を否定するため」2014年2月27日] ''[[Chosun Broadcasting Company|Chosun Online]]'' {{in lang|ja}} {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140307041603/http://www.chosunonline.com/site/data/html_dir/2014/02/27/2014022701020.html|date=March 7, 2014}}</ref>.<ref>[http://www.jcp.or.jp/akahata/aik14/2014-04-07/2014040714_01_1.html「慰安婦」強制に新証拠 しんぶん赤旗 2014年4月7日(月)] ''[[Shimbun Akahata]]'' Retrieved December 16, 2015 {{in lang|ja}}</ref> == at7qs9etsj7c3dzv4j2sq8gnxu5mt3l Hell to Pay (Giangreco book) 0 30012 115537 2025-07-08T14:53:38Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115537 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Jahannama ngam yoɓde: Operaasiyoŋ Doggol e njiimaandi Japon, 1945-1947 ko deftere nde Dennis Giangreco winndi. Ko feewti e « Operation Downfall », woni njiimaandi Japon laamɗo e wolde adunaare ɗimmere. Tuugnorgal rex22snytl9rrab1dzzsc5n9yt9only 115538 115537 2025-07-08T14:55:30Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115538 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Jahannama ngam yoɓde: Operaasiyoŋ Doggol e njiimaandi Japon, 1945-1947 ko deftere nde Dennis Giangreco winndi. Ko feewti e « Operation Downfall », woni njiimaandi Japon laamɗo e wolde adunaare ɗimmere. == Tuugnorgal.<ref>{{cite web|url=https://www.strategypage.com/bookreviews/538.asp|title=''Hell to Pay'' book review|last=Furman|first=Daniel|date=|website=|publisher=|access-date=July 19, 2018|quote=}}</ref> == 7y9sw5b998qi29ewogjt5t7wtbp3zvc 115539 115538 2025-07-08T14:56:27Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115539 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Jahannama ngam yoɓde: Operaasiyoŋ Doggol e njiimaandi Japon, 1945-1947 ko deftere nde Dennis Giangreco winndi. Ko feewti e « Operation Downfall », woni njiimaandi Japon laamɗo e wolde adunaare ɗimmere. == Tuugnorgal.<ref>{{cite web|url=https://www.strategypage.com/bookreviews/538.asp|title=''Hell to Pay'' book review|last=Furman|first=Daniel|date=|website=|publisher=|access-date=July 19, 2018|quote=}}</ref> <ref>{{cite web|url=https://historynewsnetwork.org/article/168323|title=Review of D. M. Giangreco's "Hell to Pay: Revising the Atomic Bomb Revisionists"|last=Maddox|first=Robert|date=February 21, 2018|website=|publisher=|access-date=July 19, 2018|quote=}}</ref> == 48twfau5pp0iq4dmfxgrz3akwix5dxj Hellfire (book) 0 30013 115541 2025-07-08T15:06:14Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115541 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Jahannama: Daartol Ostarali, Japon e nanngaaɓe e wolde ko deftere daartol nde jaayndiyanke e binndoowo Ostarali biyeteeɗo Cameron Forbes winndi nde Macmillan Publishers yaltini e hitaande 2005. Ina haala daartol nanngaaɓe e wolde Ostarali e Japonnaaɓe e wolde adunaare ɗimmere, teeŋti noon e laawol Burma Rail. Bayyinaango Forbes, Kameron (28 suwee 2023). Jeyngol: Daartol Ostarali, Japon e nanngaaɓe e wolde (2005 ed.). Jaaynde Macmillan. ISBN 978-1-4050-3650-4. Kelle ɗee fof: 559. Tuugnorgal kq60jrvuvuci6aofe5m2hn2ickwyeac 115543 115541 2025-07-08T15:10:11Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115543 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Jahannama: Daartol Ostarali, Japon e nanngaaɓe e wolde ko deftere daartol nde jaayndiyanke e binndoowo Ostarali biyeteeɗo Cameron Forbes winndi nde Macmillan Publishers yaltini e hitaande 2005. Ina haala daartol nanngaaɓe e wolde Ostarali e Japonnaaɓe e wolde adunaare ɗimmere, teeŋti noon e laawol Burma Rail. Bayyinaango Forbes, Kameron (28 suwee 2023). Jeyngol: Daartol Ostarali, Japon e nanngaaɓe e wolde (2005 ed.). Jaaynde Macmillan. ISBN 978-1-4050-3650-4. Kelle ɗee fof: 559. Tuugnorgal.<ref>The Monthly [http://www.themonthly.com.au/books-phillip-knightley-explaining-unexplained-cameron-forbes039s-039hellfire039-35 May 2005 Explaining the Unexplained] Retrieved March 24, 2015</ref> 5sxqektsgvdn29aqooma5eqh2fcvruy Hi Province 0 30014 115545 2025-07-08T15:13:03Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115545 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Hi Province (火偫 walla 肥国, Hi a alaa kuni) ko diiwaan ɓooyɗo Japon, e nder nokkuuji diiwaan Hizen e Higo.Deere ndee fedde ɓooynde woni ko e nder Nagasaki, Saga e Kumamoto. Won heen sahaaji ina inniree Hishū (삅州). Note kuzsozufp022t98crxlyec9s3oyy590 115547 115545 2025-07-08T15:15:01Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115547 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Hi Province (火偫 walla 肥国, Hi a alaa kuni) ko diiwaan ɓooyɗo Japon, e nder nokkuuji diiwaan Hizen e Higo.Deere ndee fedde ɓooynde woni ko e nder Nagasaki, Saga e Kumamoto. Won heen sahaaji ina inniree Hishū (삅州). Note.<ref>[[Ernest Satow|Satow, Ernest]]. (1874). "The Geography of Japan," {{Google books|rJ8MAAAAYAAJ|''Transactions of the Asiatic Society of Japan,'' Vol. 1-2, p. 34.|page=34}}</ref> tif0tx10hvn2h1df9i2r4c3qnz5j3av 115548 115547 2025-07-08T15:16:20Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115548 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Hi Province (火偫 walla 肥国, Hi a alaa kuni) ko diiwaan ɓooyɗo Japon, e nder nokkuuji diiwaan Hizen e Higo.Deere ndee fedde ɓooynde woni ko e nder Nagasaki, Saga e Kumamoto. Won heen sahaaji ina inniree Hishū (삅州). Note.<ref>[[Ernest Satow|Satow, Ernest]]. (1874). "The Geography of Japan," {{Google books|rJ8MAAAAYAAJ|''Transactions of the Asiatic Society of Japan,'' Vol. 1-2, p. 34.|page=34}}</ref>.<ref>; [[Louis-Frédéric|Nussbaum, Louis-Frédéric]]. (2005). "''Hizen''" in {{Google books|p2QnPijAEmEC|''Japan Encyclopedia'', p. 338|page=338}}; "''Higo''" in {{Google books|p2QnPijAEmEC|''Japan Encyclopedia'', p. 310|page=310}}.</ref> 4la6o6gr94uz1n0gcgm41lrggc2c568 Hida-Takayama Domain 0 30015 115550 2025-07-08T15:19:14Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115550 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Domen Hida-Takayama (Hida-Takayama-han) ko domen fedde fedde e nder diiwaan Hida, Japon. Nde wiyetenoo kadi ko Domen Takayama (高山藩 Takayama-han). Nokku oo ko leñol Kanamori jeyi ɗum. Kanamori Yoritoki, daimyo cakkitiiɗo e domen Hida-Takayama Tariya Kanamori Nagachika, mo gollinoo e haɓde e gonnooɗo guwerneeruuji diiwaan Hida ko wayi no leñol Miki e leñol Aneyakoji, naati diiwaan oo ko laamɗo diiwaan oo e hitaande 1586 . O fuɗɗii mahde galle laamorɗo Takayama e hitaande 1588, e hitaande 1600 o timmini mahngo galle laamorɗo Honmaru e Ninomaru . 000 koku leydi keɓaama to Kamiyuchi, e nder diiwaan Mino (wuro Mino hannde, e nder diiwaan Gifu), e Kanata, e nder diiwaan Kawachi (hono wuro Kita, e nder diiwaan Sakai, e nder diiwaan Osaka). Wuro Kanaoka) rokkaama 3 000 koku ɓeydaare, wonti joom gadano domen Hida Takayama. Nde Nagachika maayi e hitaande 1607, hooreejo galle oo e domen Hida Takayama roni ɗum ko ɓiyiiko biyeteeɗo Kanamori Kashige, domen Kamiarichi lomtii ɗum ko ɓiyiiko biyeteeɗo Kanamori Nagamitsu, jibinaaɗo e duuɓi mum cakkitiiɗi ɗii . Laamu domen Takayama sosaa ko e wiɗtooji leydi e jamaanu joom tataɓo, Shigeyori. Ko noon galle Kanamori laamiri yontaaji 6 fotde duuɓi 107. Doggol daimyo # Innde Tenure Tiitoonde Ñaawirde Rank kokudaka Leñol Kanamori, hitaande 1586 haa 1692. 1586 - 1608 Hyobukyo, Hida no kami (兵部卿) Rank 5ɓo, Toɓɓere lesre (従五位下0) ko 38,000 2 1608 - 1615 Izumo no kami (出雲神) Rank 5ɓo, Rank les (従五位下) 38 000 koku 3 Kanamori Shigeyori (金森重頼) 1615 - 1650 Nagato no kami, Izumo no kamii 4 1650 - 1665 Nagato no kami (長門 の 髪) Rank 5ɓo, Toɓɓere lesre (従五位下) 38 000 koku 5 Kanamori Yorinari (1665 - 1671) 38 000 koku 6 Kanamori Yoriaki (金森頼旹) 1672 - 1692 Shimo no kami, Izumo no kami (子も) Ƴeew kadi Siistem Han Doggol Han Tuugnorgal oj1ab11xlyvoe16r4wdhglwn3rgy5ld 115551 115550 2025-07-08T15:23:51Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115551 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Domen Hida-Takayama (Hida-Takayama-han) ko domen fedde fedde e nder diiwaan Hida, Japon. Nde wiyetenoo kadi ko Domen Takayama (高山藩 Takayama-han). Nokku oo ko leñol Kanamori jeyi ɗum. Kanamori Yoritoki, daimyo cakkitiiɗo e domen Hida-Takayama Tariya Kanamori Nagachika, mo gollinoo e haɓde e gonnooɗo guwerneeruuji diiwaan Hida ko wayi no leñol Miki e leñol Aneyakoji, naati diiwaan oo ko laamɗo diiwaan oo e hitaande 1586 . O fuɗɗii mahde galle laamorɗo Takayama e hitaande 1588, e hitaande 1600 o timmini mahngo galle laamorɗo Honmaru e Ninomaru . 000 koku leydi keɓaama to Kamiyuchi, e nder diiwaan Mino (wuro Mino hannde, e nder diiwaan Gifu), e Kanata, e nder diiwaan Kawachi (hono wuro Kita, e nder diiwaan Sakai, e nder diiwaan Osaka). Wuro Kanaoka) rokkaama 3 000 koku ɓeydaare, wonti joom gadano domen Hida Takayama. Nde Nagachika maayi e hitaande 1607, hooreejo galle oo e domen Hida Takayama roni ɗum ko ɓiyiiko biyeteeɗo Kanamori Kashige, domen Kamiarichi lomtii ɗum ko ɓiyiiko biyeteeɗo Kanamori Nagamitsu, jibinaaɗo e duuɓi mum cakkitiiɗi ɗii . Laamu domen Takayama sosaa ko e wiɗtooji leydi e jamaanu joom tataɓo, Shigeyori. Ko noon galle Kanamori laamiri yontaaji 6 fotde duuɓi 107. Doggol daimyo # Innde Tenure Tiitoonde Ñaawirde Rank kokudaka Leñol Kanamori, hitaande 1586 haa 1692. 1586 - 1608 Hyobukyo, Hida no kami (兵部卿) Rank 5ɓo, Toɓɓere lesre (従五位下0) ko 38,000 2 1608 - 1615 Izumo no kami (出雲神) Rank 5ɓo, Rank les (従五位下) 38 000 koku 3 Kanamori Shigeyori (金森重頼) 1615 - 1650 Nagato no kami, Izumo no kamiin4 1650 - 1665 Nagato no kami (長門 の 髪) Rank 5ɓo, Toɓɓere lesre (従五位下) 38 000 koku 5 Kanamori Yorinari (1665 - 1671) 38 000 koku 6 Kanamori Yoriaki (金森頼旹) 1672 - 1692 Shimo no kami, Izumo no kami (子も) Ƴeew kadi Siistem Han Doggol Han Tuugnorgal qrmfmanp22gxd4i1sk7ka8yreqepzr9 Hidden village 0 30016 115552 2025-07-08T15:27:59Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115552 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Wuro suuɗngo (隠れ里, Kakurezato) ko wuro woɗngo e nder leydi Japon e jamaanu Fedde mum. Heewi sifaade ko ŋakkeende keɓal e weeɓde faddaade, aadaaji ina mbiya wonde ɗeen gure ko hoɗorde ninja en. Yeru nokku gooto e ɗeen gure ina tawee e Kamakura, Kanagawa sara nokku ɗo Sasuke Inari woni ɗoo. Samere Ina woodi daartol dogooɓe ina njillondiri e koye luggiɗe, ina ngarta e mbaydi mbaylaandi, ina nana ñalɗi e waɗde maaro e nder koye, e ɓoggi e ɓoggi ina njillondiri e dow maayo. Hoɗɓe ɓee ina nguuri nguurndam jam tawa luural alaa, kadi weeyo ngo ina weltii, hoɗɓe ummoriiɓe caggal leydi ina mbaɗa balɗe belɗe e jaɓɓaade moƴƴere, kono hay so ɓe njiɗii njillude kadi, ɓe mbaawataa njillude kadi. E nder mbaydi aadaaji hono ɗii, woodgol wuro ɗo yimɓe Heike dogɓe ɓee mbiyetee ko e suuɗnde, ina woodi gure ɗe mbiyetee tigi ko waalooji heike e suuɗnde heike. Yanti heen, ina waawi siforeede wonde dewal koɗki koyngal e miijo utopia ko adii naatgol miijo leydi laaɓtundi Buddhist ina jogii batte. Wuro suuɗngo ngoo ko leydi ceertundi miijanteendi ina luggiɗi e nder koye mum en, e nder ŋoral ŋoral, e nder ŋoral toowngal maayo, e nder ŋoral ŋoral. Ina wiyee ko Hinden Hyakushomura, kono wuro suuɗngo ngoo ko aduna jamma mo alaa ko metti, kadi ina waɗi doggol sahaaji ceertuɗi e aduna aadee. Yimɓe aadoraaɓe mbaawaa yahde toon, kono yimɓe moƴƴuɓe ina njogii sahaa e sahaa fof fartaŋŋe heɓde gite aduna. Ko waawi heen wonde fof, Eiko Arima, tergal Fedde Ngenndiije Dentuɗe Japon, wiyi wonde yiɗde ɓesngu nguu e utopia waɗaama e nokku mum s1u8qrldsmlau8pbgwtdvo5vefcnjtw 115554 115552 2025-07-08T15:29:59Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115554 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Wuro suuɗngo (隠れ里, Kakurezato) ko wuro woɗngo e nder leydi Japon e jamaanu Fedde mum. Heewi sifaade ko ŋakkeende keɓal e weeɓde faddaade, aadaaji ina mbiya wonde ɗeen gure ko hoɗorde ninja en. Yeru nokku gooto e ɗeen gure ina tawee e Kamakura, Kanagawa sara nokku ɗo Sasuke Inari woni ɗoo. Samere Ina woodi daartol dogooɓe ina njillondiri e koye luggiɗe, ina ngarta e mbaydi mbaylaandi, ina nana ñalɗi e waɗde maaro e nder koye, e ɓoggi e ɓoggi ina njillondiri e dow maayo. Hoɗɓe ɓee ina nguuri nguurndam jam tawa luural alaa, kadi weeyo ngo ina weltii, hoɗɓe ummoriiɓe caggal leydi ina mbaɗa balɗe belɗe e jaɓɓaade moƴƴere, kono hay so ɓe njiɗii njillude kadi, ɓe mbaawataa njillude kadi. E nder mbaydi aadaaji hono ɗii, woodgol wuro ɗo yimɓe Heike dogɓe ɓee mbiyetee ko e suuɗnde, ina woodi gure ɗe mbiyetee tigi ko waalooji heike e suuɗnde heike. Yanti heen, ina waawi siforeede wonde dewal koɗki koyngal e miijo utopia ko adii naatgol miijo leydi laaɓtundi Buddhist ina jogii batte. Wuro suuɗngo ngoo ko leydi ceertundi miijanteendi ina luggiɗi e nder koye mum en, e nder ŋoral ŋoral, e nder ŋoral toowngal maayo, e nder ŋoral ŋoral. Ina wiyee ko Hinden Hyakushomura, kono wuro suuɗngo ngoo ko aduna jamma mo alaa ko metti, kadi ina waɗi doggol sahaaji ceertuɗi e aduna aadee. Yimɓe aadoraaɓe mbaawaa yahde toon, kono yimɓe moƴƴuɓe ina njogii sahaa e sahaa fof fartaŋŋe heɓde gite aduna. Ko waawi heen wonde fof, Eiko Arima, tergal Fedde Ngenndiije Dentuɗe Japon, wiyi wonde yiɗde ɓesngu nguu e utopia waɗaama e nokku mumE nder pinal leñol Wurooji ɗi ninja en hoɗi e dognata e nder manga e anime Naruto ina nganndiraa gure cuuɗiiɗe. Ko ɓuri heewde e alkule mawɗe ɗee ummorii ko e Konohagakure no sato (木ノ葉隠れの里; e konngol: wuro suuɗngo e leɗɗe leɗɗe). Teskorɗe l5002lp4ivk1rtuhdn6gqmcd1p84jcv 115555 115554 2025-07-08T15:32:06Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115555 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Wuro suuɗngo (隠れ里, Kakurezato) ko wuro woɗngo e nder leydi Japon e jamaanu Fedde mum. Heewi sifaade ko ŋakkeende keɓal e weeɓde faddaade, aadaaji ina mbiya wonde ɗeen gure ko hoɗorde ninja en. Yeru nokku gooto e ɗeen gure ina tawee e Kamakura, Kanagawa sara nokku ɗo Sasuke Inari woni ɗoo. Samere Ina woodi daartol dogooɓe ina njillondiri e koye luggiɗe, ina ngarta e mbaydi mbaylaandi, ina nana ñalɗi e waɗde maaro e nder koye, e ɓoggi e ɓoggi ina njillondiri e dow maayo. Hoɗɓe ɓee ina nguuri nguurndam jam tawa luural alaa, kadi weeyo ngo ina weltii, hoɗɓe ummoriiɓe caggal leydi ina mbaɗa balɗe belɗe e jaɓɓaade moƴƴere, kono hay so ɓe njiɗii njillude kadi, ɓe mbaawataa njillude kadi. E nder mbaydi aadaaji hono ɗii, woodgol wuro ɗo yimɓe Heike dogɓe ɓee mbiyetee ko e suuɗnde, ina woodi gure ɗe mbiyetee tigi ko waalooji heike e suuɗnde heike. Yanti heen, ina waawi siforeede wonde dewal koɗki koyngal e miijo utopia ko adii naatgol miijo leydi laaɓtundi Buddhist ina jogii batte. Wuro suuɗngo ngoo ko leydi ceertundi miijanteendi ina luggiɗi e nder koye mum en, e nder ŋoral ŋoral, e nder ŋoral toowngal maayo, e nder ŋoral ŋoral. Ina wiyee ko Hinden Hyakushomura, kono wuro suuɗngo ngoo ko aduna jamma mo alaa ko metti, kadi ina waɗi doggol sahaaji ceertuɗi e aduna aadee. Yimɓe aadoraaɓe mbaawaa yahde toon, kono yimɓe moƴƴuɓe ina njogii sahaa e sahaa fof fartaŋŋe heɓde gite aduna. Ko waawi heen wonde fof, Eiko Arima, tergal Fedde Ngenndiije Dentuɗe Japon, wiyi wonde yiɗde ɓesngu nguu e utopia waɗaama e nokku mumE nder pinal leñol Wurooji ɗi ninja en hoɗi e dognata e nder manga e anime Naruto ina nganndiraa gure cuuɗiiɗe. Ko ɓuri heewde e alkule mawɗe ɗee ummorii ko e Konohagakure no sato (木ノ葉隠れの里; e konngol: wuro suuɗngo e leɗɗe leɗɗe). == Teskorɗe.<ref>Moriyama, p. 103</ref> == c68a694zpg02pvsxgk8s3jm9wewtklp Fatiu Ademola Akesode 0 30017 115553 2025-07-08T15:29:41Z MOIBARDE 10068 Created page with "{{Databox}}'''Fatiu Ademola Akesode''' (abriil 1940 – 30 mars 2001) ko jannginoowo to bannge safaara sukaaɓe, gardiiɗo jaŋde, kadi ko gonnooɗo cukko hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Lagos]], to leydi [[Najeeriya (Nigeria)|Najeriya]]. == Jaangirde == O jibinaa ko to duunde Lagos, e nder galle Bajulaiye. O heɓi jaŋde makko leslesre to duɗal leslesal Ansar-Ud-Deen, Amuto Okepopo, caggal ɗuum o naati duɗal sukaaɓe Methodist e hitaande 1954 ngam jaŋde makko h..." 115553 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Fatiu Ademola Akesode''' (abriil 1940 – 30 mars 2001) ko jannginoowo to bannge safaara sukaaɓe, gardiiɗo jaŋde, kadi ko gonnooɗo cukko hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Lagos]], to leydi [[Najeeriya (Nigeria)|Najeriya]]. == Jaangirde == O jibinaa ko to duunde Lagos, e nder galle Bajulaiye. O heɓi jaŋde makko leslesre to duɗal leslesal Ansar-Ud-Deen, Amuto Okepopo, caggal ɗuum o naati duɗal sukaaɓe Methodist e hitaande 1954 ngam jaŋde makko hakkundeere. E hitaande 1962, o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara, to duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Lagos]]. Caggal nde o heɓi dipolom makko gadano e safaara, o heɓi dipolomaaji makko (M.sc) e cellal renndo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Johns Hopkins e hitaande 1968, o heɓi kadi dipolom makko Doktoraa (P.hD) e safaara sukaaɓe to Baltimore, Maryland, [[Amerik]] ɗo o heɓi njeenaari Fedde Ameriknaare ɓernde e hitaande 1973. == Kugal == O fuɗɗorii golle makko ko e hooreejo hoɗɓe e safaara sukaaɓe to Baltimore, Maryland, [[Amerik]]. Caggal ɗuum o wonti jannginoowo cellal renndo to duɗal jaaɓi haaɗtirde British Columbia, Vancouver, B.C, Kanadaa e hitaande 1978. O yalti duɗal ngal o fayti duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Lagos]] ɗo o jannginii e duɗal jaaɓi haaɗtirde sukaaɓe fotde duuɓi joy (1982-1987). O toɗɗaa ko porfeseer ko faati e safaara sukaaɓe ñalnde 1 lewru juko hitaande 1988 to duɗal jaaɓi haaɗtirde dowla Ogun, hannde ko duɗal jaaɓi haaɗtirde Olabisi Onabanjo. Caggal ɗuum o toɗɗaa hooreejo safaara to opitaal jannginoowo duɗal jaaɓi haaɗtirde Ogun, golle ɗe o joginoo haa o toɗɗaa cukko hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Lagos]] ''State'' e hitaande 1997. O sankii ko ñalnde 30 marse 2001. == Njeenaaje e fedde == Njeenaari wiɗtooji cellal to duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Amerik]] e nder safaara sukaaɓe(1975-1976). Fedde to duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara leydi [[Naajeeriya]] (Cellal renndo) (1978) Fedde to duɗal jaaɓi haaɗtirde safrooɓe [[Afrik]] hirnaange (1980) Fedde Adunaare Cellal, njeenaari wiɗtooji OMS ko faati e ñamri (1988–93) Njeenaari fedde ƴellitaare caggal leydi [[Angalteer]] ngam janngude ñawuuji jowitiiɗi e jokkondiral (1996) == Tuugnorgal == rqwe3jb21341gmn16ckuq5fzvxzma0t 115556 115553 2025-07-08T15:32:52Z MOIBARDE 10068 115556 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Fatiu Ademola Akesode''' (abriil 1940 – 30 mars 2001) ko jannginoowo to bannge safaara sukaaɓe, gardiiɗo jaŋde, kadi ko gonnooɗo cukko hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Lagos]], to leydi [[Najeeriya (Nigeria)|Najeriya]].<ref>{{Cite news|url=http://allafrica.com/stories/200204030055.html|title=Nigeria: Lasu Honours Former VC|date=2002-04-03|work=This Day (Lagos)|access-date=2017-12-22}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.thenationonlineng.net/archive2/tblnews_Detail.php?id=20787|title=Details - The Nation Archive|publisher=}}</ref><ref>{{Cite web|date=2021-04-22|title=LASU VC race: The untold story|url=https://tribuneonlineng.com/lasu-vc-race-the-untold-story/|access-date=2022-06-11|website=Tribune Online|language=en-GB}}</ref> == Jaangirde == O jibinaa ko to duunde Lagos, e nder galle Bajulaiye. O heɓi jaŋde makko leslesre to duɗal leslesal Ansar-Ud-Deen, Amuto Okepopo, caggal ɗuum o naati duɗal sukaaɓe Methodist e hitaande 1954 ngam jaŋde makko hakkundeere. E hitaande 1962, o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara, to duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Lagos]]. Caggal nde o heɓi dipolom makko gadano e safaara, o heɓi dipolomaaji makko (M.sc) e cellal renndo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Johns Hopkins e hitaande 1968, o heɓi kadi dipolom makko Doktoraa (P.hD) e safaara sukaaɓe to Baltimore, Maryland, [[Amerik]] ɗo o heɓi njeenaari Fedde Ameriknaare ɓernde e hitaande 1973. == Kugal == O fuɗɗorii golle makko ko e hooreejo hoɗɓe e safaara sukaaɓe to Baltimore, Maryland, [[Amerik]]. Caggal ɗuum o wonti jannginoowo cellal renndo to duɗal jaaɓi haaɗtirde British Columbia, Vancouver, B.C, Kanadaa e hitaande 1978. O yalti duɗal ngal o fayti duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Lagos]] ɗo o jannginii e duɗal jaaɓi haaɗtirde sukaaɓe fotde duuɓi joy (1982-1987). O toɗɗaa ko porfeseer ko faati e safaara sukaaɓe ñalnde 1 lewru juko hitaande 1988 to duɗal jaaɓi haaɗtirde dowla Ogun, hannde ko duɗal jaaɓi haaɗtirde Olabisi Onabanjo. Caggal ɗuum o toɗɗaa hooreejo safaara to opitaal jannginoowo duɗal jaaɓi haaɗtirde Ogun, golle ɗe o joginoo haa o toɗɗaa cukko hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Lagos]] ''State'' e hitaande 1997. O sankii ko ñalnde 30 marse 2001. == Njeenaaje e fedde == Njeenaari wiɗtooji cellal to duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Amerik]] e nder safaara sukaaɓe(1975-1976). Fedde to duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara leydi [[Naajeeriya]] (Cellal renndo) (1978) Fedde to duɗal jaaɓi haaɗtirde safrooɓe [[Afrik]] hirnaange (1980) Fedde Adunaare Cellal, njeenaari wiɗtooji OMS ko faati e ñamri (1988–93) Njeenaari fedde ƴellitaare caggal leydi [[Angalteer]] ngam janngude ñawuuji jowitiiɗi e jokkondiral (1996) == Tuugnorgal == kiw9lxsjh6smkclxhqg35p0jx7h0cy3 Shūdō Higashinakano 0 30018 115557 2025-07-08T15:35:54Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115557 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Shūdō Higashinakano (東中野 修道; jibinaa ko ñalnde 19 oktoobar 1947) ko daartoowo Japonnaajo. Ko o porfeseer emeritus daartol hakkilantaagal to duɗal jaaɓi haaɗtirde Asii, o wiyi wonde warngooji Nanjing ɗi konu Japon waɗi e wolde ɗiɗmere Siin e Japon ko fenaande. Nguurndam Higashinakano ari e hakkillaaji yimɓe nde o ñiŋi deftere Iris Chang winndi e hitaande 1997 wiyeteende « Wipe de Nanking ». O wiyi e nder lowre miijo yaltunde e jaaynde Sankei Shimbun wonde deftere ndee ko « baloney laaɓtuɗo », o wiyi wonde « alaa seedtotooɗo warngooji walla warngooji ɗi ngonaa sariya ». E tuugnaade e ñaawoore warngooji baɗnooɗi to Tokiyoo caggal wolde adunaare ɗimmere, o miijii wonde « alaa ko woodi ‘Rape of Nanking’ no ñaawoore Tokiyoo wiyri nii ». O wiyi o yiytii 90 majjere goonga e daartol e nder kelle 64 gadane deftere wiyeteende The Rape of Nanking. E nder bayyinaango Penguin Books 1998, baylagol tokosol nay waɗaama, hay heen gootal jokkondirtaa e bonanndeeji Japon mbaɗnoo to Siin. Higashinakano hollitii hujjaaji mum e nder deftere mum wiyeteende « Ƴeewndo laaɓtungo e warngooji Nanjing » (jaltuɗo e ɗemngal Engele ina wiyee « Warngooji Nanking : Goonga e fenaande, 1998 ). E hitaande 2006, Xia Shuqin (夏淑琴), debbo Sinuwaa mo o yiɗi bonnude seedantaagal mum e nder deftere makko, nawti Higashinakano to ñaawirdu to Siin, heɓi 1,6 miliyoŋ yuan ngam yoɓde ɗum. Higashinakano wiyiino wonde o wonaano seede warngooji Nanjing, o wonaano cukalel ngel misioneer biyeteeɗo John Magee filmi e nder kewu nguu. Caggal ɗuum ñaawoore ndee jokki e ñaawirɗe Japon. Ñalnde 5 feebariyee 2009, Ñaawirde Toownde Japon yamiri Higashinakano yo yoɓ Xia Shuqin miliyoŋaaji 4 ugiyya, sibu o wiyi o bonnii ɗum. Higashinakano e bayyinoowo mum biyeteeɗo Tendensha [ja] ñaawii, kono ɓe keɓii ñaawoore maɓɓe. Higashinakano waawaano hollirde wonde Xia e suka debbo gonɗo e filmo oo ko yimɓe ceertuɓe. Tuugnorgal syugean9iod36eaznktzbqas3n78m6s 115558 115557 2025-07-08T15:39:14Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115558 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Shūdō Higashinakano (東中野 修道; jibinaa ko ñalnde 19 oktoobar 1947) ko daartoowo Japonnaajo. Ko o porfeseer emeritus daartol hakkilantaagal to duɗal jaaɓi haaɗtirde Asii, o wiyi wonde warngooji Nanjing ɗi konu Japon waɗi e wolde ɗiɗmere Siin e Japon ko fenaande. Nguurndam Higashinakano ari e hakkillaaji yimɓe nde o ñiŋi deftere Iris Chang winndi e hitaande 1997 wiyeteende « Wipe de Nanking ». O wiyi e nder lowre miijo yaltunde e jaaynde Sankei Shimbun wonde deftere ndee ko « baloney laaɓtuɗo », o wiyi wonde « alaa seedtotooɗo warngooji walla warngooji ɗi ngonaa sariya ». E tuugnaade e ñaawoore warngooji baɗnooɗi to Tokiyoo caggal wolde adunaare ɗimmere, o miijii wonde « alaa ko woodi ‘Rape of Nanking’ no ñaawoore Tokiyoo wiyri nii ». O wiyi o yiytii 90 majjere goonga e daartol e nder kelle 64 gadane deftere wiyeteende The Rape of Nanking. E nder bayyinaango Penguin Books 1998, baylagol tokosol nay waɗaama, hay heen gootal jokkondirtaa e bonanndeeji Japon mbaɗnoo to Siin. Higashinakano hollitii hujjaaji mum e nder deftere mum wiyeteende « Ƴeewndo laaɓtungo e warngooji Nanjing » (jaltuɗo e ɗemngal Engele ina wiyee « Warngooji Nanking : Goonga e fenaande, 1998 ). E hitaande 2006, Xia Shuqin (夏淑琴), debbo Sinuwaa mo o yiɗi bonnude seedantaagal mum e nder deftere makko, nawti Higashinakano to ñaawirdu to Siin, heɓi 1,6 miliyoŋ yuan ngam yoɓde ɗum. Higashinakano wiyiino wonde o wonaano seede warngooji Nanjing, o wonaano cukalel ngel misioneer biyeteeɗo John Magee filmi e nder kewu nguu. Caggal ɗuum ñaawoore ndee jokki e ñaawirɗe Japon. Ñalnde 5 feebariyee 2009, Ñaawirde Toownde Japon yamiri Higashinakano yo yoɓ Xia Shuqin miliyoŋaaji 4 ugiyya, sibu o wiyi o bonnii ɗum. Higashinakano e bayyinoowo mum biyeteeɗo Tendensha [ja] ñaawii, kono ɓe keɓii ñaawoore maɓɓe. Higashinakano waawaano hollirde wonde Xia e suka debbo gonɗo e filmo oo ko yimɓe ceertuɓe. == Tuugnorgal He claimed to have identified 90 historical factual errors in the first 64 pages of ''The Rape of Nanking.'' In the 1998 [[Penguin Books]] edition, four minor edits were made, none of which were related to the Japanese atrocities committed in China.<ref name="Mistakes">{{cite web|title=Thanks for correcting some mistakes|url=http://www.jiyuu-shikan.org/nanjing/errors.html|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070705013557/http://www.jiyuu-shikan.org/nanjing/errors.html|archivedate=July 5, 2007|accessdate=July 22, 2007|publisher=Association for Advancement of Unbiased View of History}}</ref> == 0w8lqxvetbs1051fnguhlux6e0kaymm 115559 115558 2025-07-08T15:41:08Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115559 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Shūdō Higashinakano (東中野 修道; jibinaa ko ñalnde 19 oktoobar 1947) ko daartoowo Japonnaajo. Ko o porfeseer emeritus daartol hakkilantaagal to duɗal jaaɓi haaɗtirde Asii, o wiyi wonde warngooji Nanjing ɗi konu Japon waɗi e wolde ɗiɗmere Siin e Japon ko fenaande. Nguurndam Higashinakano ari e hakkillaaji yimɓe nde o ñiŋi deftere Iris Chang winndi e hitaande 1997 wiyeteende « Wipe de Nanking ». O wiyi e nder lowre miijo yaltunde e jaaynde Sankei Shimbun wonde deftere ndee ko « baloney laaɓtuɗo », o wiyi wonde « alaa seedtotooɗo warngooji walla warngooji ɗi ngonaa sariya ». E tuugnaade e ñaawoore warngooji baɗnooɗi to Tokiyoo caggal wolde adunaare ɗimmere, o miijii wonde « alaa ko woodi ‘Rape of Nanking’ no ñaawoore Tokiyoo wiyri nii ». O wiyi o yiytii 90 majjere goonga e daartol e nder kelle 64 gadane deftere wiyeteende The Rape of Nanking. E nder bayyinaango Penguin Books 1998, baylagol tokosol nay waɗaama, hay heen gootal jokkondirtaa e bonanndeeji Japon mbaɗnoo to Siin. Higashinakano hollitii hujjaaji mum e nder deftere mum wiyeteende « Ƴeewndo laaɓtungo e warngooji Nanjing » (jaltuɗo e ɗemngal Engele ina wiyee « Warngooji Nanking : Goonga e fenaande, 1998 ). E hitaande 2006, Xia Shuqin (夏淑琴), debbo Sinuwaa mo o yiɗi bonnude seedantaagal mum e nder deftere makko, nawti Higashinakano to ñaawirdu to Siin, heɓi 1,6 miliyoŋ yuan ngam yoɓde ɗum. Higashinakano wiyiino wonde o wonaano seede warngooji Nanjing, o wonaano cukalel ngel misioneer biyeteeɗo John Magee filmi e nder kewu nguu. Caggal ɗuum ñaawoore ndee jokki e ñaawirɗe Japon. Ñalnde 5 feebariyee 2009, Ñaawirde Toownde Japon yamiri Higashinakano yo yoɓ Xia Shuqin miliyoŋaaji 4 ugiyya, sibu o wiyi o bonnii ɗum. Higashinakano e bayyinoowo mum biyeteeɗo Tendensha [ja] ñaawii, kono ɓe keɓii ñaawoore maɓɓe. Higashinakano waawaano hollirde wonde Xia e suka debbo gonɗo e filmo oo ko yimɓe ceertuɓe. == Tuugnorgal He claimed to have identified 90 historical factual errors in the first 64 pages of ''The Rape of Nanking.'' In the 1998 [[Penguin Books]] edition, four minor edits were made, none of which were related to the Japanese atrocities committed in China.<ref name="Mistakes">{{cite web|title=Thanks for correcting some mistakes|url=http://www.jiyuu-shikan.org/nanjing/errors.html|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070705013557/http://www.jiyuu-shikan.org/nanjing/errors.html|archivedate=July 5, 2007|accessdate=July 22, 2007|publisher=Association for Advancement of Unbiased View of History}}</ref>.<ref>[https://web.archive.org/web/20200609141726/http://en.people.cn/200608/23/eng20060823_296084.html "Nanjing Massacre survivor wins lawsuit against Japanese rightest historians", ''The People's Daily'', August 24, 2006.] Archived from [http://en.people.cn/200608/23/eng20060823_296084.html the original] on August 28, 2023.</ref> == 3erqsjaz0qve3j2sqbwtk1zpivj8m2q 115560 115559 2025-07-08T15:42:45Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115560 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Shūdō Higashinakano (東中野 修道; jibinaa ko ñalnde 19 oktoobar 1947) ko daartoowo Japonnaajo. Ko o porfeseer emeritus daartol hakkilantaagal to duɗal jaaɓi haaɗtirde Asii, o wiyi wonde warngooji Nanjing ɗi konu Japon waɗi e wolde ɗiɗmere Siin e Japon ko fenaande. Nguurndam Higashinakano ari e hakkillaaji yimɓe nde o ñiŋi deftere Iris Chang winndi e hitaande 1997 wiyeteende « Wipe de Nanking ». O wiyi e nder lowre miijo yaltunde e jaaynde Sankei Shimbun wonde deftere ndee ko « baloney laaɓtuɗo », o wiyi wonde « alaa seedtotooɗo warngooji walla warngooji ɗi ngonaa sariya ». E tuugnaade e ñaawoore warngooji baɗnooɗi to Tokiyoo caggal wolde adunaare ɗimmere, o miijii wonde « alaa ko woodi ‘Rape of Nanking’ no ñaawoore Tokiyoo wiyri nii ». O wiyi o yiytii 90 majjere goonga e daartol e nder kelle 64 gadane deftere wiyeteende The Rape of Nanking. E nder bayyinaango Penguin Books 1998, baylagol tokosol nay waɗaama, hay heen gootal jokkondirtaa e bonanndeeji Japon mbaɗnoo to Siin. Higashinakano hollitii hujjaaji mum e nder deftere mum wiyeteende « Ƴeewndo laaɓtungo e warngooji Nanjing » (jaltuɗo e ɗemngal Engele ina wiyee « Warngooji Nanking : Goonga e fenaande, 1998 ). E hitaande 2006, Xia Shuqin (夏淑琴), debbo Sinuwaa mo o yiɗi bonnude seedantaagal mum e nder deftere makko, nawti Higashinakano to ñaawirdu to Siin, heɓi 1,6 miliyoŋ yuan ngam yoɓde ɗum. Higashinakano wiyiino wonde o wonaano seede warngooji Nanjing, o wonaano cukalel ngel misioneer biyeteeɗo John Magee filmi e nder kewu nguu. Caggal ɗuum ñaawoore ndee jokki e ñaawirɗe Japon. Ñalnde 5 feebariyee 2009, Ñaawirde Toownde Japon yamiri Higashinakano yo yoɓ Xia Shuqin miliyoŋaaji 4 ugiyya, sibu o wiyi o bonnii ɗum. Higashinakano e bayyinoowo mum biyeteeɗo Tendensha [ja] ñaawii, kono ɓe keɓii ñaawoore maɓɓe. Higashinakano waawaano hollirde wonde Xia e suka debbo gonɗo e filmo oo ko yimɓe ceertuɓe. == Tuugnorgal He claimed to have identified 90 historical factual errors in the first 64 pages of ''The Rape of Nanking.'' In the 1998 [[Penguin Books]] edition, four minor edits were made, none of which were related to the Japanese atrocities committed in China.<ref name="Mistakes">{{cite web|title=Thanks for correcting some mistakes|url=http://www.jiyuu-shikan.org/nanjing/errors.html|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070705013557/http://www.jiyuu-shikan.org/nanjing/errors.html|archivedate=July 5, 2007|accessdate=July 22, 2007|publisher=Association for Advancement of Unbiased View of History}}</ref>.<ref>[https://web.archive.org/web/20200609141726/http://en.people.cn/200608/23/eng20060823_296084.html "Nanjing Massacre survivor wins lawsuit against Japanese rightest historians", ''The People's Daily'', August 24, 2006.] Archived from [http://en.people.cn/200608/23/eng20060823_296084.html the original] on August 28, 2023.</ref>.<ref>[https://web.archive.org/web/20200609141726/http://en.people.cn/200608/23/eng20060823_296084.html "Nanjing Massacre survivor wins lawsuit against Japanese rightest historians", ''The People's Daily'', August 24, 2006.] Archived from [http://en.people.cn/200608/23/eng20060823_296084.html the original] on August 28, 2023.</ref> == s7wwx5ll5ejc05lcgshnip4mrmyqueu 115561 115560 2025-07-08T15:44:12Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115561 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Shūdō Higashinakano (東中野 修道; jibinaa ko ñalnde 19 oktoobar 1947) ko daartoowo Japonnaajo. Ko o porfeseer emeritus daartol hakkilantaagal to duɗal jaaɓi haaɗtirde Asii, o wiyi wonde warngooji Nanjing ɗi konu Japon waɗi e wolde ɗiɗmere Siin e Japon ko fenaande. Nguurndam Higashinakano ari e hakkillaaji yimɓe nde o ñiŋi deftere Iris Chang winndi e hitaande 1997 wiyeteende « Wipe de Nanking ». O wiyi e nder lowre miijo yaltunde e jaaynde Sankei Shimbun wonde deftere ndee ko « baloney laaɓtuɗo », o wiyi wonde « alaa seedtotooɗo warngooji walla warngooji ɗi ngonaa sariya ». E tuugnaade e ñaawoore warngooji baɗnooɗi to Tokiyoo caggal wolde adunaare ɗimmere, o miijii wonde « alaa ko woodi ‘Rape of Nanking’ no ñaawoore Tokiyoo wiyri nii ». O wiyi o yiytii 90 majjere goonga e daartol e nder kelle 64 gadane deftere wiyeteende The Rape of Nanking. E nder bayyinaango Penguin Books 1998, baylagol tokosol nay waɗaama, hay heen gootal jokkondirtaa e bonanndeeji Japon mbaɗnoo to Siin. Higashinakano hollitii hujjaaji mum e nder deftere mum wiyeteende « Ƴeewndo laaɓtungo e warngooji Nanjing » (jaltuɗo e ɗemngal Engele ina wiyee « Warngooji Nanking : Goonga e fenaande, 1998 ). E hitaande 2006, Xia Shuqin (夏淑琴), debbo Sinuwaa mo o yiɗi bonnude seedantaagal mum e nder deftere makko, nawti Higashinakano to ñaawirdu to Siin, heɓi 1,6 miliyoŋ yuan ngam yoɓde ɗum. Higashinakano wiyiino wonde o wonaano seede warngooji Nanjing, o wonaano cukalel ngel misioneer biyeteeɗo John Magee filmi e nder kewu nguu. Caggal ɗuum ñaawoore ndee jokki e ñaawirɗe Japon. Ñalnde 5 feebariyee 2009, Ñaawirde Toownde Japon yamiri Higashinakano yo yoɓ Xia Shuqin miliyoŋaaji 4 ugiyya, sibu o wiyi o bonnii ɗum. Higashinakano e bayyinoowo mum biyeteeɗo Tendensha [ja] ñaawii, kono ɓe keɓii ñaawoore maɓɓe. Higashinakano waawaano hollirde wonde Xia e suka debbo gonɗo e filmo oo ko yimɓe ceertuɓe. == Tuugnorgal He claimed to have identified 90 historical factual errors in the first 64 pages of ''The Rape of Nanking.'' In the 1998 [[Penguin Books]] edition, four minor edits were made, none of which were related to the Japanese atrocities committed in China.<ref name="Mistakes">{{cite web|title=Thanks for correcting some mistakes|url=http://www.jiyuu-shikan.org/nanjing/errors.html|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070705013557/http://www.jiyuu-shikan.org/nanjing/errors.html|archivedate=July 5, 2007|accessdate=July 22, 2007|publisher=Association for Advancement of Unbiased View of History}}</ref>.<ref>[https://web.archive.org/web/20200609141726/http://en.people.cn/200608/23/eng20060823_296084.html "Nanjing Massacre survivor wins lawsuit against Japanese rightest historians", ''The People's Daily'', August 24, 2006.] Archived from [http://en.people.cn/200608/23/eng20060823_296084.html the original] on August 28, 2023.</ref>.<ref>[https://web.archive.org/web/20200609141726/http://en.people.cn/200608/23/eng20060823_296084.html "Nanjing Massacre survivor wins lawsuit against Japanese rightest historians", ''The People's Daily'', August 24, 2006.] Archived from [http://en.people.cn/200608/23/eng20060823_296084.html the original] on August 28, 2023.</ref>.<ref>{{Cite web|date=February 7, 2009|title=Author on Nanjing loses libel appeal|url=http://search.japantimes.co.jp/cgi-bin/nn20090207b2.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110607002315/http://search.japantimes.co.jp/cgi-bin/nn20090207b2.html|archive-date=June 7, 2011|website=The Japan Times}}<!--New URL: https://www.japantimes.co.jp/news/2009/02/07/national/author-on-nanjing-loses-libel-appeal/--></ref> == nmobwt4gakg74cyro8lqmpowkrd82dk 115562 115561 2025-07-08T15:45:19Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115562 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Shūdō Higashinakano (東中野 修道; jibinaa ko ñalnde 19 oktoobar 1947) ko daartoowo Japonnaajo. Ko o porfeseer emeritus daartol hakkilantaagal to duɗal jaaɓi haaɗtirde Asii, o wiyi wonde warngooji Nanjing ɗi konu Japon waɗi e wolde ɗiɗmere Siin e Japon ko fenaande. Nguurndam Higashinakano ari e hakkillaaji yimɓe nde o ñiŋi deftere Iris Chang winndi e hitaande 1997 wiyeteende « Wipe de Nanking ». O wiyi e nder lowre miijo yaltunde e jaaynde Sankei Shimbun wonde deftere ndee ko « baloney laaɓtuɗo », o wiyi wonde « alaa seedtotooɗo warngooji walla warngooji ɗi ngonaa sariya ». E tuugnaade e ñaawoore warngooji baɗnooɗi to Tokiyoo caggal wolde adunaare ɗimmere, o miijii wonde « alaa ko woodi ‘Rape of Nanking’ no ñaawoore Tokiyoo wiyri nii ». O wiyi o yiytii 90 majjere goonga e daartol e nder kelle 64 gadane deftere wiyeteende The Rape of Nanking. E nder bayyinaango Penguin Books 1998, baylagol tokosol nay waɗaama, hay heen gootal jokkondirtaa e bonanndeeji Japon mbaɗnoo to Siin. Higashinakano hollitii hujjaaji mum e nder deftere mum wiyeteende « Ƴeewndo laaɓtungo e warngooji Nanjing » (jaltuɗo e ɗemngal Engele ina wiyee « Warngooji Nanking : Goonga e fenaande, 1998 ). E hitaande 2006, Xia Shuqin (夏淑琴), debbo Sinuwaa mo o yiɗi bonnude seedantaagal mum e nder deftere makko, nawti Higashinakano to ñaawirdu to Siin, heɓi 1,6 miliyoŋ yuan ngam yoɓde ɗum. Higashinakano wiyiino wonde o wonaano seede warngooji Nanjing, o wonaano cukalel ngel misioneer biyeteeɗo John Magee filmi e nder kewu nguu. Caggal ɗuum ñaawoore ndee jokki e ñaawirɗe Japon. Ñalnde 5 feebariyee 2009, Ñaawirde Toownde Japon yamiri Higashinakano yo yoɓ Xia Shuqin miliyoŋaaji 4 ugiyya, sibu o wiyi o bonnii ɗum. Higashinakano e bayyinoowo mum biyeteeɗo Tendensha [ja] ñaawii, kono ɓe keɓii ñaawoore maɓɓe. Higashinakano waawaano hollirde wonde Xia e suka debbo gonɗo e filmo oo ko yimɓe ceertuɓe. == Tuugnorgal He claimed to have identified 90 historical factual errors in the first 64 pages of ''The Rape of Nanking.'' In the 1998 [[Penguin Books]] edition, four minor edits were made, none of which were related to the Japanese atrocities committed in China.<ref name="Mistakes">{{cite web|title=Thanks for correcting some mistakes|url=http://www.jiyuu-shikan.org/nanjing/errors.html|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070705013557/http://www.jiyuu-shikan.org/nanjing/errors.html|archivedate=July 5, 2007|accessdate=July 22, 2007|publisher=Association for Advancement of Unbiased View of History}}</ref>.<ref>[https://web.archive.org/web/20200609141726/http://en.people.cn/200608/23/eng20060823_296084.html "Nanjing Massacre survivor wins lawsuit against Japanese rightest historians", ''The People's Daily'', August 24, 2006.] Archived from [http://en.people.cn/200608/23/eng20060823_296084.html the original] on August 28, 2023.</ref>.<ref>[https://web.archive.org/web/20200609141726/http://en.people.cn/200608/23/eng20060823_296084.html "Nanjing Massacre survivor wins lawsuit against Japanese rightest historians", ''The People's Daily'', August 24, 2006.] Archived from [http://en.people.cn/200608/23/eng20060823_296084.html the original] on August 28, 2023.</ref>.<ref>{{Cite web|date=February 7, 2009|title=Author on Nanjing loses libel appeal|url=http://search.japantimes.co.jp/cgi-bin/nn20090207b2.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110607002315/http://search.japantimes.co.jp/cgi-bin/nn20090207b2.html|archive-date=June 7, 2011|website=The Japan Times}}<!--New URL: https://www.japantimes.co.jp/news/2009/02/07/national/author-on-nanjing-loses-libel-appeal/--></ref> <ref>{{Cite web|date=February 9, 2009|title=Chinese hail Nanjing Massacre witness' libel suit victory|url=http://en.people.cn/90001/90776/90883/6587967.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20190307034126/http://en.people.cn/90001/90776/90883/6587967.html|archive-date=March 7, 2019|website=People's Daily}}</ref> == p8ezee5cnkexbctfdv9ajls6anm180k Hirose Domain 0 30019 115563 2025-07-08T15:48:09Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115563 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Domen Hirose (広瀬藩, Hirose-han) ko domen Japon e jamaanu Edo. Nde jokkondiri ko e diiwaan Izumo e nder diiwaan Shimane hannde oo. E nder system han, Hirose ko abstraction politik e faggudu tuugiiɗo e wiɗtooji kadastral sahaa e sahaa fof e peeje ndema. Waɗi noon, domen oo siifaama to bannge kokudaka, wonaa to bannge leydi. Ɗumɗoo ina seerti e fedde Hirnaange. Doggol daimyōs Daimyōs ronooɓe ɓee ko hooreejo leñol e hooreejo domen. Leñol Matsudaira, hitaande 1666 haa 1868 (fudaay; 30 000 koku) Ƴeew kadi Doggol Han Mumtugol njuɓɓudi han Tuugnorgal 0z4i62sa9ncsjatzhu9qkpc77lzlbec 115564 115563 2025-07-08T15:50:19Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115564 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Domen Hirose (広瀬藩, Hirose-han) ko domen Japon e jamaanu Edo. Nde jokkondiri ko e diiwaan Izumo e nder diiwaan Shimane hannde oo. E nder system han, Hirose ko abstraction politik e faggudu tuugiiɗo e wiɗtooji kadastral sahaa e sahaa fof e peeje ndema. Waɗi noon, domen oo siifaama to bannge kokudaka, wonaa to bannge leydi. Ɗumɗoo ina seerti e fedde Hirnaange. Doggol daimyōs Daimyōs ronooɓe ɓee ko hooreejo leñol e hooreejo domen. Leñol Matsudaira, hitaande 1666 haa 1868 (fudaay; 30 000 koku) Ƴeew kadi Doggol Han Mumtugol njuɓɓudi han Tuugnorgal.<ref name="explorer">[http://www.japanese-castle-explorer.com/province.html?name=Izumo "Izumo Province" at JapaneseCastleExplorer.com]; retrieved 2013-4-27.</ref> glynxkqncg358qsxhav8yarr47s5ael 115565 115564 2025-07-08T15:52:48Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115565 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Domen Hirose (広瀬藩, Hirose-han) ko domen Japon e jamaanu Edo. Nde jokkondiri ko e diiwaan Izumo e nder diiwaan Shimane hannde oo. E nder system han, Hirose ko abstraction politik e faggudu tuugiiɗo e wiɗtooji kadastral sahaa e sahaa fof e peeje ndema. Waɗi noon, domen oo siifaama to bannge kokudaka, wonaa to bannge leydi. Ɗumɗoo ina seerti e fedde Hirnaange. Doggol daimyōs Daimyōs ronooɓe ɓee ko hooreejo leñol e hooreejo domen. Leñol Matsudaira, hitaande 1666 haa 1868 (fudaay; 30 000 koku) Ƴeew kadi Doggol Han Mumtugol njuɓɓudi han Tuugnorgal.<ref name="explorer">[http://www.japanese-castle-explorer.com/province.html?name=Izumo "Izumo Province" at JapaneseCastleExplorer.com]; retrieved 2013-4-27.</ref>.<ref>[[Jeffrey Mass|Mass, Jeffrey P.]] and William B. Hauser. (1987). [https://books.google.com/books?id=Hv99D510nHcC&pg=PA150&dq= ''The Bakufu in Japanese History,'' p. 150].</ref> 5mf1fsq8qnpqbvy116qpr68idy2qr2l 115566 115565 2025-07-08T15:55:34Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115566 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Domen Hirose (広瀬藩, Hirose-han) ko domen Japon e jamaanu Edo. Nde jokkondiri ko e diiwaan Izumo e nder diiwaan Shimane hannde oo. E nder system han, Hirose ko abstraction politik e faggudu tuugiiɗo e wiɗtooji kadastral sahaa e sahaa fof e peeje ndema. Waɗi noon, domen oo siifaama to bannge kokudaka, wonaa to bannge leydi. Ɗumɗoo ina seerti e fedde Hirnaange. Doggol daimyōs Daimyōs ronooɓe ɓee ko hooreejo leñol e hooreejo domen. Leñol Matsudaira, hitaande 1666 haa 1868 (fudaay; 30 000 koku) Ƴeew kadi Doggol Han Mumtugol njuɓɓudi han Tuugnorgal.<ref name="explorer">[http://www.japanese-castle-explorer.com/province.html?name=Izumo "Izumo Province" at JapaneseCastleExplorer.com]; retrieved 2013-4-27.</ref>.<ref>[[Jeffrey Mass|Mass, Jeffrey P.]] and William B. Hauser. (1987). [https://books.google.com/books?id=Hv99D510nHcC&pg=PA150&dq= ''The Bakufu in Japanese History,'' p. 150].</ref>.<ref>[[Jeffrey Mass|Mass, Jeffrey P.]] and William B. Hauser. (1987). [https://books.google.com/books?id=Hv99D510nHcC&pg=PA150&dq= ''The Bakufu in Japanese History,'' p. 150].</ref> nmzcqhfzkqojxpcjxzqeg4sclm1smh8 115567 115566 2025-07-08T15:56:50Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115567 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Domen Hirose (広瀬藩, Hirose-han) ko domen Japon e jamaanu Edo. Nde jokkondiri ko e diiwaan Izumo e nder diiwaan Shimane hannde oo. E nder system han, Hirose ko abstraction politik e faggudu tuugiiɗo e wiɗtooji kadastral sahaa e sahaa fof e peeje ndema. Waɗi noon, domen oo siifaama to bannge kokudaka, wonaa to bannge leydi. Ɗumɗoo ina seerti e fedde Hirnaange. Doggol daimyōs Daimyōs ronooɓe ɓee ko hooreejo leñol e hooreejo domen. Leñol Matsudaira, hitaande 1666 haa 1868 (fudaay; 30 000 koku) Ƴeew kadi Doggol Han Mumtugol njuɓɓudi han Tuugnorgal.<ref name="explorer">[http://www.japanese-castle-explorer.com/province.html?name=Izumo "Izumo Province" at JapaneseCastleExplorer.com]; retrieved 2013-4-27.</ref>.<ref>[[Jeffrey Mass|Mass, Jeffrey P.]] and William B. Hauser. (1987). [https://books.google.com/books?id=Hv99D510nHcC&pg=PA150&dq= ''The Bakufu in Japanese History,'' p. 150].</ref>.<ref>[[Jeffrey Mass|Mass, Jeffrey P.]] and William B. Hauser. (1987). [https://books.google.com/books?id=Hv99D510nHcC&pg=PA150&dq= ''The Bakufu in Japanese History,'' p. 150].</ref>.<ref>Elison, George and Bardwell L. Smith (1987). [https://books.google.com/books?id=T2_5_W7UFXwC&pg=PA18&dq= ''Warlords, Artists, & Commoners: Japan in the Sixteenth Century,'' p. 18].</ref> gcrodbj1vpvzy2zi2dvutrwxvm06kmz 115568 115567 2025-07-08T15:58:29Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115568 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Domen Hirose (広瀬藩, Hirose-han) ko domen Japon e jamaanu Edo. Nde jokkondiri ko e diiwaan Izumo e nder diiwaan Shimane hannde oo. E nder system han, Hirose ko abstraction politik e faggudu tuugiiɗo e wiɗtooji kadastral sahaa e sahaa fof e peeje ndema. Waɗi noon, domen oo siifaama to bannge kokudaka, wonaa to bannge leydi. Ɗumɗoo ina seerti e fedde Hirnaange. Doggol daimyōs Daimyōs ronooɓe ɓee ko hooreejo leñol e hooreejo domen. Leñol Matsudaira, hitaande 1666 haa 1868 (fudaay; 30 000 koku) Ƴeew kadi Doggol Han Mumtugol njuɓɓudi han Tuugnorgal.<ref name="explorer">[http://www.japanese-castle-explorer.com/province.html?name=Izumo "Izumo Province" at JapaneseCastleExplorer.com]; retrieved 2013-4-27.</ref>.<ref>[[Jeffrey Mass|Mass, Jeffrey P.]] and William B. Hauser. (1987). [https://books.google.com/books?id=Hv99D510nHcC&pg=PA150&dq= ''The Bakufu in Japanese History,'' p. 150].</ref>.<ref>[[Jeffrey Mass|Mass, Jeffrey P.]] and William B. Hauser. (1987). [https://books.google.com/books?id=Hv99D510nHcC&pg=PA150&dq= ''The Bakufu in Japanese History,'' p. 150].</ref>.<ref>Elison, George and Bardwell L. Smith (1987). [https://books.google.com/books?id=T2_5_W7UFXwC&pg=PA18&dq= ''Warlords, Artists, & Commoners: Japan in the Sixteenth Century,'' p. 18].</ref><ref>[[Edmond Papinot|Papinot, Jacques Edmond Joseph]]. (1906). ''Dictionnaire d'histoire et de géographie du Japon''; Papinot, (2003). [http://www.unterstein.net/Toyoashihara-no-Chiaki-Nagaioaki-no-Mitsuho-no-Kuni/NobiliaireJapon.pdf "Matsudaira (''Echizen-ke''" at ''Nobiliare du Japon''<nowiki>, p. 30 [PDF 34 of 80]</nowiki>]; retrieved 2013-4-27.</ref> kjqq2byxv9h1ocgurev4mpao6c31whu Hiroshima Witness 0 30020 115569 2025-07-08T16:01:28Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115569 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Seede Hiroshima, yaltuɗo kadi e innde Daande Hibakusha, ko filmo winndannde, ina waɗi 100 yeewtere yimɓe daɗɓe e bommbooji atomik Hiroshima e Nagasaki, anndiraaɗi kadi hibakusha. Seede Hiroshima feewnaa ko e hitaande 1986 e nokku pinal jam Hiroshima e NHK, sosiyatee jaayndeeji renndo Japon. Tuugnorgal o66sg3ecwe0dlpcw40z06ij3orf68bh 115570 115569 2025-07-08T16:03:18Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115570 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Seede Hiroshima, yaltuɗo kadi e innde Daande Hibakusha, ko filmo winndannde, ina waɗi 100 yeewtere yimɓe daɗɓe e bommbooji atomik Hiroshima e Nagasaki, anndiraaɗi kadi hibakusha. Seede Hiroshima feewnaa ko e hitaande 1986 e nokku pinal jam Hiroshima e NHK, sosiyatee jaayndeeji renndo Japon. == Tuugnorgal.<ref name="inicom">{{in lang|en}} {{cite web|url=http://www.inicom.com/hibakusha/|title=Voice of Hibakusha|quote=Eye-witness accounts of the bombing of Hiroshima, from the video HIROSHIMA WITNESS produced by Hiroshima Peace Cultural Center and NHK.|accessdate=2007-06-25}}</ref> == pbez2bmqs1dkruv9jmxgd9i2w7k72qd 115571 115570 2025-07-08T16:05:28Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115571 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Seede Hiroshima, yaltuɗo kadi e innde Daande Hibakusha, ko filmo winndannde, ina waɗi 100 yeewtere yimɓe daɗɓe e bommbooji atomik Hiroshima e Nagasaki, anndiraaɗi kadi hibakusha. Seede Hiroshima feewnaa ko e hitaande 1986 e nokku pinal jam Hiroshima e NHK, sosiyatee jaayndeeji renndo Japon. == Tuugnorgal.<ref name="inicom">{{in lang|en}} {{cite web|url=http://www.inicom.com/hibakusha/|title=Voice of Hibakusha|quote=Eye-witness accounts of the bombing of Hiroshima, from the video HIROSHIMA WITNESS produced by Hiroshima Peace Cultural Center and NHK.|accessdate=2007-06-25}}</ref>.<ref name="intute">{{in lang|en}} {{cite web|url=http://www.intute.ac.uk/socialsciences/cgi-bin/fullrecord.pl?handle=sosig1024050722-27537|title=Full record details for Voice of Hibakusha|publisher=The Intute Consortium|date=2002-06-14|accessdate=2007-06-25}}</ref> == qtrfgn5q4vc76htpd647e82dcfuwpkb Prince Hisaaki 0 30021 115572 2025-07-08T16:08:03Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115572 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Laamiiɗo Hisaaki (19 oktoobar 1276 – 16 noowammbar 1328; r. 1289-1308), ganndiraaɗo kadi laamɗo Hisaakira, ko kanko woni shōgun 8ɓo e laamu Kamakura to Japon Ko kanko woni laamɗo innde mo regents leñol Hōjō njiimi. Ko kanko woni baaba mum lomtiiɗo mo, laamɗo biyeteeɗo Morikuni. Laamɗo Hisaaki ko ɓiy laamɗo Go-Fukakusa, ko miñi laamɗo Fushimi. Caalaje Baaba: Laamiiɗo Go-Fukakusa Inna: Fujiwara no Fusako Baaba mum: Laamɗo Koreyasu Debbo: ɓiɗɗo laamɗo Koreyasu (maayi hitaande 1306) Koɗo: Reizei alaa Tsubone Ɓikkon: Laamɗo Morikuni ko ɓiɗɗo laamɗo Koreyasu Laamɗo Hisayoshi (1310-1347) mo Reizei no Tsubone Laamɗo biyeteeɗo Hiroaki (maayi ko e hitaande 1348) Laamiiɗo Kiyozumi Jamanuuji bakufu hisaaki Duuɓi ɗi Hisaaki woni shogun ɗii ɓuri teeŋtude ko e innde yonta gooto walla nengō. Shoo (duuɓi 1288-1293) Eyinin (hitaande 1293 haa hitaande 1299) Shoan (duuɓi 1299-1302) Kengen (duuɓi 1302-1303) Kagen (duuɓi 1303-1306) Tokuji (duuɓi 1306-1308) Enkiyo (duuɓi 1308-1311) Teskorɗe 7kea8u446d5qqkfg1ky7cft8pzy1j0i 115573 115572 2025-07-08T16:11:45Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115573 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Laamiiɗo Hisaaki (19 oktoobar 1276 – 16 noowammbar 1328; r. 1289-1308), ganndiraaɗo kadi laamɗo Hisaakira, ko kanko woni shōgun 8ɓo e laamu Kamakura to Japon Ko kanko woni laamɗo innde mo regents leñol Hōjō njiimi. Ko kanko woni baaba mum lomtiiɗo mo, laamɗo biyeteeɗo Morikuni. Laamɗo Hisaaki ko ɓiy laamɗo Go-Fukakusa, ko miñi laamɗo Fushimi. Caalaje Baaba: Laamiiɗo Go-Fukakusa Inna: Fujiwara no Fusako Baaba mum: Laamɗo Koreyasu Debbo: ɓiɗɗo laamɗo Koreyasu (maayi hitaande 1306) Koɗo: Reizei alaa Tsubone Ɓikkon: Laamɗo Morikuni ko ɓiɗɗo laamɗo Koreyasu Laamɗo Hisayoshi (1310-1347) mo Reizei no Tsubone Laamɗo biyeteeɗo Hiroaki (maayi ko e hitaande 1348) Laamiiɗo Kiyozumi Jamanuuji bakufu hisaaki Duuɓi ɗi Hisaaki woni shogun ɗii ɓuri teeŋtude ko e innde yonta gooto walla nengō. Shoo (duuɓi 1288-1293) Eyinin (hitaande 1293 haa hitaande 1299) Shoan (duuɓi 1299-1302) Kengen (duuɓi 1302-1303)bKagen (duuɓi 1303-1306)bTokuji (duuɓi 1306-1308) Enkiyo (duuɓi 1308-1311) Teskorɗe.<ref>Nussbaum, Louis-Frédéric. (2005). "Hisaakira Shinnō" in {{Google books|p2QnPijAEmEC|''Japan Encyclopedia'', p. 321|page=3210}}.</ref> a7z2k378j4909dwq496p35cjrqahhhl 115574 115573 2025-07-08T16:13:12Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115574 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Laamiiɗo Hisaaki (19 oktoobar 1276 – 16 noowammbar 1328; r. 1289-1308), ganndiraaɗo kadi laamɗo Hisaakira, ko kanko woni shōgun 8ɓo e laamu Kamakura to Japon Ko kanko woni laamɗo innde mo regents leñol Hōjō njiimi. Ko kanko woni baaba mum lomtiiɗo mo, laamɗo biyeteeɗo Morikuni. Laamɗo Hisaaki ko ɓiy laamɗo Go-Fukakusa, ko miñi laamɗo Fushimi. Caalaje Baaba: Laamiiɗo Go-Fukakusa Inna: Fujiwara no Fusako Baaba mum: Laamɗo Koreyasu Debbo: ɓiɗɗo laamɗo Koreyasu (maayi hitaande 1306) Koɗo: Reizei alaa Tsubone Ɓikkon: Laamɗo Morikuni ko ɓiɗɗo laamɗo Koreyasu Laamɗo Hisayoshi (1310-1347) mo Reizei no Tsubone Laamɗo biyeteeɗo Hiroaki (maayi ko e hitaande 1348) Laamiiɗo Kiyozumi Jamanuuji bakufu hisaaki Duuɓi ɗi Hisaaki woni shogun ɗii ɓuri teeŋtude ko e innde yonta gooto walla nengō. Shoo (duuɓi 1288-1293) Eyinin (hitaande 1293 haa hitaande 1299) Shoan (duuɓi 1299-1302) Kengen (duuɓi 1302-1303)bKagen (duuɓi 1303-1306)bTokuji (duuɓi 1306-1308) Enkiyo (duuɓi 1308-1311) Teskorɗe.<ref>Nussbaum, Louis-Frédéric. (2005). "Hisaakira Shinnō" in {{Google books|p2QnPijAEmEC|''Japan Encyclopedia'', p. 321|page=3210}}.</ref>.<ref>Titsingh, Isaac. (1834). {{Google books|18oNAAAAIAAJ|''Annales des empereurs du japon'', p. 270.|page=270}}</ref> ht0kgy56ql6thdgi1gv0queykvcaztf Hitakami 0 30022 115575 2025-07-08T16:16:05Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115575 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Hitakami (日高見国 (ひたかみのくに, Hitakami No Kuni)) is a country name found in ancient Japanese texts. There are different theories as to which country the word "Hitakami" may have represented. According to Ōharaenokotoba (大祓詞), the word "Hitakami" represented the country of Yamato because the full name of Yamato is "Ōyamato Hitakami No Kuni" (大倭日高見国). However, in works such as the Nihon Shoki (日本書紀) the word "Hitakami" was used to represent the northeastern regions of what is now Japan. The name of the old Japanese province Hidaka Province (日高国), which corresponds to modern-day Hidaka Subprefecture in Hokkaido, is derived from the name "Hitakami". See also Emishi References 8vbjhmkpxrrzse34hsnqv1q2tcus1fg 115576 115575 2025-07-08T16:18:05Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115576 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Hitakami (日高見国 (ひたかみのくに, Hitakami No Kuni)) is a country name found in ancient Japanese texts. There are different theories as to which country the word "Hitakami" may have represented. According to Ōharaenokotoba (大祓詞), the word "Hitakami" represented the country of Yamato because the full name of Yamato is "Ōyamato Hitakami No Kuni" (大倭日高見国). However, in works such as the Nihon Shoki (日本書紀) the word "Hitakami" was used to represent the northeastern regions of what is now Japan. The name of the old Japanese province Hidaka Province (日高国), which corresponds to modern-day Hidaka Subprefecture in Hokkaido, is derived from the name "Hitakami". See also Emishi References.<ref>{{cite web|title=日高見国|url=https://kotobank.jp/word/%E6%97%A5%E9%AB%98%E8%A6%8B%E5%9B%BD-610444|website=Kotobank|accessdate=9 November 2019}}</ref> gb2nj3xhylf82jysj1ccacprg3ei5s5 115577 115576 2025-07-08T16:19:06Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115577 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Hitakami (日高見国 (ひたかみのくに, Hitakami No Kuni)) is a country name found in ancient Japanese texts. There are different theories as to which country the word "Hitakami" may have represented. According to Ōharaenokotoba (大祓詞), the word "Hitakami" represented the country of Yamato because the full name of Yamato is "Ōyamato Hitakami No Kuni" (大倭日高見国). However, in works such as the Nihon Shoki (日本書紀) the word "Hitakami" was used to represent the northeastern regions of what is now Japan. The name of the old Japanese province Hidaka Province (日高国), which corresponds to modern-day Hidaka Subprefecture in Hokkaido, is derived from the name "Hitakami". See also Emishi References.<ref>{{cite web|title=日高見国|url=https://kotobank.jp/word/%E6%97%A5%E9%AB%98%E8%A6%8B%E5%9B%BD-610444|website=Kotobank|accessdate=9 November 2019}}</ref><ref>{{cite book|author=国史大辞典編集委員会|title=国史大辞典 11|publisher=吉川弘文館|year=1990|isbn=4-642-00511-0|pages=919}}</ref> s1i27jzlf3xguk0vtjempycjaw1pred 115578 115577 2025-07-08T16:20:40Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115578 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Hitakami (日高見国 (ひたかみのくに, Hitakami No Kuni)) is a country name found in ancient Japanese texts. There are different theories as to which country the word "Hitakami" may have represented. According to Ōharaenokotoba (大祓詞), the word "Hitakami" represented the country of Yamato because the full name of Yamato is "Ōyamato Hitakami No Kuni" (大倭日高見国). However, in works such as the Nihon Shoki (日本書紀) the word "Hitakami" was used to represent the northeastern regions of what is now Japan. The name of the old Japanese province Hidaka Province (日高国), which corresponds to modern-day Hidaka Subprefecture in Hokkaido, is derived from the name "Hitakami". See also Emishi References.<ref>{{cite web|title=日高見国|url=https://kotobank.jp/word/%E6%97%A5%E9%AB%98%E8%A6%8B%E5%9B%BD-610444|website=Kotobank|accessdate=9 November 2019}}</ref><ref>{{cite book|author=国史大辞典編集委員会|title=国史大辞典 11|publisher=吉川弘文館|year=1990|isbn=4-642-00511-0|pages=919}}</ref><ref>{{cite book|author=Japan Society (London, England).|title=Transactions and Proceedings of the Japan Society, London|url=https://books.google.com/books?id=bDq_roLIgzkC&pg=RA2-PA46|year=1897|publisher=The Society|page=46}}</ref> jj239dijshbp1xue8big87d5c5wzk1a 115579 115578 2025-07-08T16:21:45Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115579 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Hitakami (日高見国 (ひたかみのくに, Hitakami No Kuni)) is a country name found in ancient Japanese texts. There are different theories as to which country the word "Hitakami" may have represented. According to Ōharaenokotoba (大祓詞), the word "Hitakami" represented the country of Yamato because the full name of Yamato is "Ōyamato Hitakami No Kuni" (大倭日高見国). However, in works such as the Nihon Shoki (日本書紀) the word "Hitakami" was used to represent the northeastern regions of what is now Japan. The name of the old Japanese province Hidaka Province (日高国), which corresponds to modern-day Hidaka Subprefecture in Hokkaido, is derived from the name "Hitakami". See also Emishi References.<ref>{{cite web|title=日高見国|url=https://kotobank.jp/word/%E6%97%A5%E9%AB%98%E8%A6%8B%E5%9B%BD-610444|website=Kotobank|accessdate=9 November 2019}}</ref><ref>{{cite book|author=国史大辞典編集委員会|title=国史大辞典 11|publisher=吉川弘文館|year=1990|isbn=4-642-00511-0|pages=919}}</ref><ref>{{cite book|author=Japan Society (London, England).|title=Transactions and Proceedings of the Japan Society, London|url=https://books.google.com/books?id=bDq_roLIgzkC&pg=RA2-PA46|year=1897|publisher=The Society|page=46}}</ref>.<ref name="上田正昭1978">{{cite book|author=上田正昭|script-title=ja:喜田貞吉: 歴史学と民俗学|url=https://books.google.com/books?id=7KqxAAAAIAAJ|year=1978|publisher=講談社|page=246}}</ref> 6kxp9wmuz6075ixavw59m6ltv6qn2ju Hokkaido 2nd district (1928–1942) 0 30023 115580 2025-07-08T16:24:11Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115580 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Gila e Wikipedia, ansiklopiiji ɗi ngalaa njoɓdi Ndee winndannde limtaani hay lowre wootere. Tiiɗno, mballu ngam moƴƴinde ndee winndannde e ɓeydude ciimtol e lowre koolkisaande. Kaɓirɗe ɗe ngalaa iwdi ina mbaawi luulndaade e ittude. Yiytu iwdiiji: "Diiwaan 2ɓo Hokkaido" 1928–1942 – kabaruuji · jaayɗe · defte · ganndo · JSTOR (Lewru mee 2016) (Anndu no e hol nde ittata ndeeɗoo mesaas) Njeñtudi wooteeji ɗii 1937 woote kuuɓtodinɗe Japon 1936 woote kuuɓtodinɗe Japon 1932 woote kuuɓtodinɗe Japon 1930 woote kuuɓtodinɗe Japon 1928 woote kuuɓtodinɗe Japon vte Diiwanuuji wooteeji Hokkaidō ngam Diet Japon Diiwanuuji "toɓɓe" FPTP (1996–hannde)123456789101112 (13)Blok PRPRHokkaidōSuudu DiisneteeɓeE nder mawngu (13→12 Wakiili'en (blok PR: 9→8), Diisneteeɓe 4→6) Diiwanuuji "hakkundeeji" SNTV (1947–1993)12345 (22→23 Wakiili'en, 8→4 Diisneteeɓe) Diiwanuuji "mawɗi" wooteeji keewɗi (1946)12 (23 Wakiili'en) Diiwanuuji "hakkundeeji" SNTV (1928-1942)12345 (Wakiili'en 20) Diiwanuuji "toɓɓe" FPTP/SNTV (1920-1924) 123456789101112 (16 Wakiili'en) SNTV diiwanuuji "mawɗi" jamaanu (1902–1917), e nder Hokkaidō FPTP diiwanuuji tergal gootalSapporo (ku)Wuro Hakodate (ku)Wuro Otaru (ku)diiwanuuji 1diiwanuuji 2diiwanuuji 3 (3→6 Wakiiliiji) 5brkkvgjcmz8bs16cnpd5np5uxy2zoa Honbyakushō 0 30024 115581 2025-07-08T16:27:15Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115581 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Honbyakushō (本百姓) ko sifaa remoowo (hyakushō; 百姓) e nder Japon ko adii jamaanu hannde. Ko kamɓe ngonnoo joom en gese e nder gure, ko kamɓe ngoni yoɓde njoɓdi wuro ngoo. Ɗum waɗi ɓe tiiɗnaade no feewi e laamu gure. Caggal cakkital jamaanu Edo, honbyakushō ina wiyee kadi takamochi-hyakushō (高持百姓). Tuugnorgal e0iah10tcc99l8d2ulovqubsroa2p85 Honchō Seiki 0 30025 115582 2025-07-08T16:30:48Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115582 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Honchō Seiki (本朝世紀) ko binndital daartol, categorize e kronolooji kewuuji limtaaɗi e daartol ngenndiiji jeegom. Note gfwulgodfvof9hl3j3nuz7mmg7stoni Honchō Tsugan 0 30026 115583 2025-07-08T16:35:39Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115583 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Honchō Tsugan (本朝通鑑), walla Miijo Japon kuuɓtodinngo, ko deftere daartol Japon nde Hayashi Razan e lomto mum Hayashi Gahō mbinndi nde joofni e hitaande 1670. Nde winndaa ko e ɗemngal Sinuwaa, nde ƴettaa ko e mbaydi Zizhi Tongjian. Golle ɗee fof ina mbaɗi 326 deftere. Ɓawo Golle ɗee njoofi ko e Shūshikan (修史館), walla Duɗal Taariindi, mahaaɗo ngam Gahō, mo kadi rokkaama ñamri keewndi (扶持 fuchi) ngam goomu wiɗto fotde 95 gorko. Bursi Golle ɗee, e Razan haa teeŋti noon, annduɓe Japon njettii ɗum sabu eɓɓoore mum nde alaa ko woni e mum so wonaa faamde daartol, ɗum addani won e annduɓe yiyrude Razan ko "sosɗo wiɗtooji daartol jamaanu" e "fuɗɗoode ganndal jamaanu" to Japon. Golle ɗee ina njogii batte e miijo Arai Hakuseki, mo nganndu-ɗaa ko kañum ɓuri laaɓtude. Ɗum fof e wayde noon, golle ɗee ngonaano timmuɗe hay dara, sibu Razan ina wondi e caɗeele gila e jamaanu ngam suuɗde miijooji mum teskinɗi e miijooji diineeji gaadanteeji Japon (hono Duuɓi Laamɓe). Ko ɗum waɗi o ƴettataa ndeen toɓɓere e mbaadi teskinndi no o jogori waɗde e toɓɓe goɗɗe nii, o fotnoo ko hisnude miijooji makko ɗi ngonaa njuɓɓudi ngam binndanɗe keertiiɗe.[2][5] Tuugnorgal odkkby9wlypgvrbb6gxno7gkgvq0ees 115584 115583 2025-07-08T16:39:09Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115584 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Honchō Tsugan (本朝通鑑), walla Miijo Japon kuuɓtodinngo, ko deftere daartol Japon nde Hayashi Razan e lomto mum Hayashi Gahō mbinndi nde joofni e hitaande 1670. Nde winndaa ko e ɗemngal Sinuwaa, nde ƴettaa ko e mbaydi Zizhi Tongjian. Golle ɗee fof ina mbaɗi 326 deftere. Ɓawo Golle ɗee njoofi ko e Shūshikan (修史館), walla Duɗal Taariindi, mahaaɗo ngam Gahō, mo kadi rokkaama ñamri keewndi (扶持 fuchi) ngam goomu wiɗto fotde 95 gorko. Bursi Golle ɗee, e Razan haa teeŋti noon, annduɓe Japon njettii ɗum sabu eɓɓoore mum nde alaa ko woni e mum so wonaa faamde daartol, ɗum addani won e annduɓe yiyrude Razan ko "sosɗo wiɗtooji daartol jamaanu" e "fuɗɗoode ganndal jamaanu" to Japon. Golle ɗee ina njogii batte e miijo Arai Hakuseki, mo nganndu-ɗaa ko kañum ɓuri laaɓtude. Ɗum fof e wayde noon, golle ɗee ngonaano timmuɗe hay dara, sibu Razan ina wondi e caɗeele gila e jamaanu ngam suuɗde miijooji mum teskinɗi e miijooji diineeji gaadanteeji Japon (hono Duuɓi Laamɓe). Ko ɗum waɗi o ƴettataa ndeen toɓɓere e mbaadi teskinndi no o jogori waɗde e toɓɓe goɗɗe nii, o fotnoo ko hisnude miijooji makko ɗi ngonaa njuɓɓudi ngam binndanɗe keertiiɗe. == Tuugnorgal,<ref>{{Cite journal|last=Brownlee|first=John S.|date=2000|title=Why Prewar Japanese Historians Did Not Tell the Truth|url=https://www.jstor.org/stable/24452093|journal=The Historian|volume=62|issue=2|pages=343–356|doi=10.1111/j.1540-6563.2000.tb01444.x|jstor=24452093|issn=0018-2370|url-access=subscription}}</ref> == 2hc8g91ciu9jbkzy9d5u0kyl7l5pv0o 115585 115584 2025-07-08T16:40:43Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115585 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Honchō Tsugan (本朝通鑑), walla Miijo Japon kuuɓtodinngo, ko deftere daartol Japon nde Hayashi Razan e lomto mum Hayashi Gahō mbinndi nde joofni e hitaande 1670. Nde winndaa ko e ɗemngal Sinuwaa, nde ƴettaa ko e mbaydi Zizhi Tongjian. Golle ɗee fof ina mbaɗi 326 deftere. Ɓawo Golle ɗee njoofi ko e Shūshikan (修史館), walla Duɗal Taariindi, mahaaɗo ngam Gahō, mo kadi rokkaama ñamri keewndi (扶持 fuchi) ngam goomu wiɗto fotde 95 gorko. Bursi Golle ɗee, e Razan haa teeŋti noon, annduɓe Japon njettii ɗum sabu eɓɓoore mum nde alaa ko woni e mum so wonaa faamde daartol, ɗum addani won e annduɓe yiyrude Razan ko "sosɗo wiɗtooji daartol jamaanu" e "fuɗɗoode ganndal jamaanu" to Japon. Golle ɗee ina njogii batte e miijo Arai Hakuseki, mo nganndu-ɗaa ko kañum ɓuri laaɓtude. Ɗum fof e wayde noon, golle ɗee ngonaano timmuɗe hay dara, sibu Razan ina wondi e caɗeele gila e jamaanu ngam suuɗde miijooji mum teskinɗi e miijooji diineeji gaadanteeji Japon (hono Duuɓi Laamɓe). Ko ɗum waɗi o ƴettataa ndeen toɓɓere e mbaadi teskinndi no o jogori waɗde e toɓɓe goɗɗe nii, o fotnoo ko hisnude miijooji makko ɗi ngonaa njuɓɓudi ngam binndanɗe keertiiɗe. == Tuugnorgal,<ref>{{Cite journal|last=Brownlee|first=John S.|date=2000|title=Why Prewar Japanese Historians Did Not Tell the Truth|url=https://www.jstor.org/stable/24452093|journal=The Historian|volume=62|issue=2|pages=343–356|doi=10.1111/j.1540-6563.2000.tb01444.x|jstor=24452093|issn=0018-2370|url-access=subscription}}</ref>.<ref name=":0">{{Cite journal|last=Maitre|first=Cl. E.|date=1903|title=LA LITTÉRATURE HISTORIQUE DU JAPON: DES ORIGINES AUX ASHIKAGA|url=https://www.jstor.org/stable/43729146|journal=Bulletin de l'École française d'Extrême-Orient|volume=3|issue=4|pages=564–596|doi=10.3406/befeo.1903.1256|jstor=43729146|issn=0336-1519|url-access=subscription}}</ref> == kcaprygoeaiu4j3xzgizcvwua0k5ru3 115586 115585 2025-07-08T16:42:12Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115586 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Honchō Tsugan (本朝通鑑), walla Miijo Japon kuuɓtodinngo, ko deftere daartol Japon nde Hayashi Razan e lomto mum Hayashi Gahō mbinndi nde joofni e hitaande 1670. Nde winndaa ko e ɗemngal Sinuwaa, nde ƴettaa ko e mbaydi Zizhi Tongjian. Golle ɗee fof ina mbaɗi 326 deftere. Ɓawo Golle ɗee njoofi ko e Shūshikan (修史館), walla Duɗal Taariindi, mahaaɗo ngam Gahō, mo kadi rokkaama ñamri keewndi (扶持 fuchi) ngam goomu wiɗto fotde 95 gorko. Bursi Golle ɗee, e Razan haa teeŋti noon, annduɓe Japon njettii ɗum sabu eɓɓoore mum nde alaa ko woni e mum so wonaa faamde daartol, ɗum addani won e annduɓe yiyrude Razan ko "sosɗo wiɗtooji daartol jamaanu" e "fuɗɗoode ganndal jamaanu" to Japon. Golle ɗee ina njogii batte e miijo Arai Hakuseki, mo nganndu-ɗaa ko kañum ɓuri laaɓtude. Ɗum fof e wayde noon, golle ɗee ngonaano timmuɗe hay dara, sibu Razan ina wondi e caɗeele gila e jamaanu ngam suuɗde miijooji mum teskinɗi e miijooji diineeji gaadanteeji Japon (hono Duuɓi Laamɓe). Ko ɗum waɗi o ƴettataa ndeen toɓɓere e mbaadi teskinndi no o jogori waɗde e toɓɓe goɗɗe nii, o fotnoo ko hisnude miijooji makko ɗi ngonaa njuɓɓudi ngam binndanɗe keertiiɗe. == Tuugnorgal,<ref>{{Cite journal|last=Brownlee|first=John S.|date=2000|title=Why Prewar Japanese Historians Did Not Tell the Truth|url=https://www.jstor.org/stable/24452093|journal=The Historian|volume=62|issue=2|pages=343–356|doi=10.1111/j.1540-6563.2000.tb01444.x|jstor=24452093|issn=0018-2370|url-access=subscription}}</ref>.<ref name=":0">{{Cite journal|last=Maitre|first=Cl. E.|date=1903|title=LA LITTÉRATURE HISTORIQUE DU JAPON: DES ORIGINES AUX ASHIKAGA|url=https://www.jstor.org/stable/43729146|journal=Bulletin de l'École française d'Extrême-Orient|volume=3|issue=4|pages=564–596|doi=10.3406/befeo.1903.1256|jstor=43729146|issn=0336-1519|url-access=subscription}}</ref>.<ref name=":02" /> == 5ukv6befe2dpj8jlbbftz66bi6d55qa 115587 115586 2025-07-08T16:43:20Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115587 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Honchō Tsugan (本朝通鑑), walla Miijo Japon kuuɓtodinngo, ko deftere daartol Japon nde Hayashi Razan e lomto mum Hayashi Gahō mbinndi nde joofni e hitaande 1670. Nde winndaa ko e ɗemngal Sinuwaa, nde ƴettaa ko e mbaydi Zizhi Tongjian. Golle ɗee fof ina mbaɗi 326 deftere. Ɓawo Golle ɗee njoofi ko e Shūshikan (修史館), walla Duɗal Taariindi, mahaaɗo ngam Gahō, mo kadi rokkaama ñamri keewndi (扶持 fuchi) ngam goomu wiɗto fotde 95 gorko. Bursi Golle ɗee, e Razan haa teeŋti noon, annduɓe Japon njettii ɗum sabu eɓɓoore mum nde alaa ko woni e mum so wonaa faamde daartol, ɗum addani won e annduɓe yiyrude Razan ko "sosɗo wiɗtooji daartol jamaanu" e "fuɗɗoode ganndal jamaanu" to Japon. Golle ɗee ina njogii batte e miijo Arai Hakuseki, mo nganndu-ɗaa ko kañum ɓuri laaɓtude. Ɗum fof e wayde noon, golle ɗee ngonaano timmuɗe hay dara, sibu Razan ina wondi e caɗeele gila e jamaanu ngam suuɗde miijooji mum teskinɗi e miijooji diineeji gaadanteeji Japon (hono Duuɓi Laamɓe). Ko ɗum waɗi o ƴettataa ndeen toɓɓere e mbaadi teskinndi no o jogori waɗde e toɓɓe goɗɗe nii, o fotnoo ko hisnude miijooji makko ɗi ngonaa njuɓɓudi ngam binndanɗe keertiiɗe. == Tuugnorgal,<ref>{{Cite journal|last=Brownlee|first=John S.|date=2000|title=Why Prewar Japanese Historians Did Not Tell the Truth|url=https://www.jstor.org/stable/24452093|journal=The Historian|volume=62|issue=2|pages=343–356|doi=10.1111/j.1540-6563.2000.tb01444.x|jstor=24452093|issn=0018-2370|url-access=subscription}}</ref>.<ref name=":0">{{Cite journal|last=Maitre|first=Cl. E.|date=1903|title=LA LITTÉRATURE HISTORIQUE DU JAPON: DES ORIGINES AUX ASHIKAGA|url=https://www.jstor.org/stable/43729146|journal=Bulletin de l'École française d'Extrême-Orient|volume=3|issue=4|pages=564–596|doi=10.3406/befeo.1903.1256|jstor=43729146|issn=0336-1519|url-access=subscription}}</ref>.<ref name=":02" /> <ref>{{Cite journal|last=Brownlee|first=John S.|date=2000|title=Why Prewar Japanese Historians Did Not Tell the Truth|url=https://www.jstor.org/stable/24452093|journal=The Historian|volume=62|issue=2|pages=343–356|doi=10.1111/j.1540-6563.2000.tb01444.x|jstor=24452093|issn=0018-2370|url-access=subscription}}</ref> == qjpr9d8bs4bklf6o1c8ay89j000n0z5 115588 115587 2025-07-08T16:44:59Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115588 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Honchō Tsugan (本朝通鑑), walla Miijo Japon kuuɓtodinngo, ko deftere daartol Japon nde Hayashi Razan e lomto mum Hayashi Gahō mbinndi nde joofni e hitaande 1670. Nde winndaa ko e ɗemngal Sinuwaa, nde ƴettaa ko e mbaydi Zizhi Tongjian. Golle ɗee fof ina mbaɗi 326 deftere. Ɓawo Golle ɗee njoofi ko e Shūshikan (修史館), walla Duɗal Taariindi, mahaaɗo ngam Gahō, mo kadi rokkaama ñamri keewndi (扶持 fuchi) ngam goomu wiɗto fotde 95 gorko. Bursi Golle ɗee, e Razan haa teeŋti noon, annduɓe Japon njettii ɗum sabu eɓɓoore mum nde alaa ko woni e mum so wonaa faamde daartol, ɗum addani won e annduɓe yiyrude Razan ko "sosɗo wiɗtooji daartol jamaanu" e "fuɗɗoode ganndal jamaanu" to Japon. Golle ɗee ina njogii batte e miijo Arai Hakuseki, mo nganndu-ɗaa ko kañum ɓuri laaɓtude. Ɗum fof e wayde noon, golle ɗee ngonaano timmuɗe hay dara, sibu Razan ina wondi e caɗeele gila e jamaanu ngam suuɗde miijooji mum teskinɗi e miijooji diineeji gaadanteeji Japon (hono Duuɓi Laamɓe). Ko ɗum waɗi o ƴettataa ndeen toɓɓere e mbaadi teskinndi no o jogori waɗde e toɓɓe goɗɗe nii, o fotnoo ko hisnude miijooji makko ɗi ngonaa njuɓɓudi ngam binndanɗe keertiiɗe. == Tuugnorgal,<ref>{{Cite journal|last=Brownlee|first=John S.|date=2000|title=Why Prewar Japanese Historians Did Not Tell the Truth|url=https://www.jstor.org/stable/24452093|journal=The Historian|volume=62|issue=2|pages=343–356|doi=10.1111/j.1540-6563.2000.tb01444.x|jstor=24452093|issn=0018-2370|url-access=subscription}}</ref>.<ref name=":0">{{Cite journal|last=Maitre|first=Cl. E.|date=1903|title=LA LITTÉRATURE HISTORIQUE DU JAPON: DES ORIGINES AUX ASHIKAGA|url=https://www.jstor.org/stable/43729146|journal=Bulletin de l'École française d'Extrême-Orient|volume=3|issue=4|pages=564–596|doi=10.3406/befeo.1903.1256|jstor=43729146|issn=0336-1519|url-access=subscription}}</ref>.<ref name=":02" /> <ref>{{Cite journal|last=Brownlee|first=John S.|date=2000|title=Why Prewar Japanese Historians Did Not Tell the Truth|url=https://www.jstor.org/stable/24452093|journal=The Historian|volume=62|issue=2|pages=343–356|doi=10.1111/j.1540-6563.2000.tb01444.x|jstor=24452093|issn=0018-2370|url-access=subscription}}</ref>.<ref name=":03">{{Cite journal|last=Maitre|first=Cl. E.|date=1903|title=LA LITTÉRATURE HISTORIQUE DU JAPON: DES ORIGINES AUX ASHIKAGA|url=https://www.jstor.org/stable/43729146|journal=Bulletin de l'École française d'Extrême-Orient|volume=3|issue=4|pages=564–596|doi=10.3406/befeo.1903.1256|jstor=43729146|issn=0336-1519|url-access=subscription}}</ref> == 8pdeuduomf3zjoozh2fer7qaoqhrayx 115589 115588 2025-07-08T16:46:37Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115589 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Honchō Tsugan (本朝通鑑), walla Miijo Japon kuuɓtodinngo, ko deftere daartol Japon nde Hayashi Razan e lomto mum Hayashi Gahō mbinndi nde joofni e hitaande 1670. Nde winndaa ko e ɗemngal Sinuwaa, nde ƴettaa ko e mbaydi Zizhi Tongjian. Golle ɗee fof ina mbaɗi 326 deftere. Ɓawo Golle ɗee njoofi ko e Shūshikan (修史館), walla Duɗal Taariindi, mahaaɗo ngam Gahō, mo kadi rokkaama ñamri keewndi (扶持 fuchi) ngam goomu wiɗto fotde 95 gorko. Bursi Golle ɗee, e Razan haa teeŋti noon, annduɓe Japon njettii ɗum sabu eɓɓoore mum nde alaa ko woni e mum so wonaa faamde daartol, ɗum addani won e annduɓe yiyrude Razan ko "sosɗo wiɗtooji daartol jamaanu" e "fuɗɗoode ganndal jamaanu" to Japon. Golle ɗee ina njogii batte e miijo Arai Hakuseki, mo nganndu-ɗaa ko kañum ɓuri laaɓtude. Ɗum fof e wayde noon, golle ɗee ngonaano timmuɗe hay dara, sibu Razan ina wondi e caɗeele gila e jamaanu ngam suuɗde miijooji mum teskinɗi e miijooji diineeji gaadanteeji Japon (hono Duuɓi Laamɓe). Ko ɗum waɗi o ƴettataa ndeen toɓɓere e mbaadi teskinndi no o jogori waɗde e toɓɓe goɗɗe nii, o fotnoo ko hisnude miijooji makko ɗi ngonaa njuɓɓudi ngam binndanɗe keertiiɗe. == Tuugnorgal,<ref>{{Cite journal|last=Brownlee|first=John S.|date=2000|title=Why Prewar Japanese Historians Did Not Tell the Truth|url=https://www.jstor.org/stable/24452093|journal=The Historian|volume=62|issue=2|pages=343–356|doi=10.1111/j.1540-6563.2000.tb01444.x|jstor=24452093|issn=0018-2370|url-access=subscription}}</ref>.<ref name=":0">{{Cite journal|last=Maitre|first=Cl. E.|date=1903|title=LA LITTÉRATURE HISTORIQUE DU JAPON: DES ORIGINES AUX ASHIKAGA|url=https://www.jstor.org/stable/43729146|journal=Bulletin de l'École française d'Extrême-Orient|volume=3|issue=4|pages=564–596|doi=10.3406/befeo.1903.1256|jstor=43729146|issn=0336-1519|url-access=subscription}}</ref>.<ref name=":02" /> <ref>{{Cite journal|last=Brownlee|first=John S.|date=2000|title=Why Prewar Japanese Historians Did Not Tell the Truth|url=https://www.jstor.org/stable/24452093|journal=The Historian|volume=62|issue=2|pages=343–356|doi=10.1111/j.1540-6563.2000.tb01444.x|jstor=24452093|issn=0018-2370|url-access=subscription}}</ref>.<ref name=":03">{{Cite journal|last=Maitre|first=Cl. E.|date=1903|title=LA LITTÉRATURE HISTORIQUE DU JAPON: DES ORIGINES AUX ASHIKAGA|url=https://www.jstor.org/stable/43729146|journal=Bulletin de l'École française d'Extrême-Orient|volume=3|issue=4|pages=564–596|doi=10.3406/befeo.1903.1256|jstor=43729146|issn=0336-1519|url-access=subscription}}</ref> <ref>{{Cite journal|last=Backus|first=Robert L.|date=1974|title=The Relationship of Confucianism to The Tokugawa Bakufu as Revealed in The Kansei Educational Reform|url=https://www.jstor.org/stable/2718697|journal=Harvard Journal of Asiatic Studies|volume=34|pages=97–162|doi=10.2307/2718697|jstor=2718697|issn=0073-0548|url-access=subscription}}</ref> == pih17a173r02oab55u8amx0hn39auak 115590 115589 2025-07-08T16:47:47Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115590 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Honchō Tsugan (本朝通鑑), walla Miijo Japon kuuɓtodinngo, ko deftere daartol Japon nde Hayashi Razan e lomto mum Hayashi Gahō mbinndi nde joofni e hitaande 1670. Nde winndaa ko e ɗemngal Sinuwaa, nde ƴettaa ko e mbaydi Zizhi Tongjian. Golle ɗee fof ina mbaɗi 326 deftere. Ɓawo Golle ɗee njoofi ko e Shūshikan (修史館), walla Duɗal Taariindi, mahaaɗo ngam Gahō, mo kadi rokkaama ñamri keewndi (扶持 fuchi) ngam goomu wiɗto fotde 95 gorko. Bursi Golle ɗee, e Razan haa teeŋti noon, annduɓe Japon njettii ɗum sabu eɓɓoore mum nde alaa ko woni e mum so wonaa faamde daartol, ɗum addani won e annduɓe yiyrude Razan ko "sosɗo wiɗtooji daartol jamaanu" e "fuɗɗoode ganndal jamaanu" to Japon. Golle ɗee ina njogii batte e miijo Arai Hakuseki, mo nganndu-ɗaa ko kañum ɓuri laaɓtude. Ɗum fof e wayde noon, golle ɗee ngonaano timmuɗe hay dara, sibu Razan ina wondi e caɗeele gila e jamaanu ngam suuɗde miijooji mum teskinɗi e miijooji diineeji gaadanteeji Japon (hono Duuɓi Laamɓe). Ko ɗum waɗi o ƴettataa ndeen toɓɓere e mbaadi teskinndi no o jogori waɗde e toɓɓe goɗɗe nii, o fotnoo ko hisnude miijooji makko ɗi ngonaa njuɓɓudi ngam binndanɗe keertiiɗe. == Tuugnorgal,<ref>{{Cite journal|last=Brownlee|first=John S.|date=2000|title=Why Prewar Japanese Historians Did Not Tell the Truth|url=https://www.jstor.org/stable/24452093|journal=The Historian|volume=62|issue=2|pages=343–356|doi=10.1111/j.1540-6563.2000.tb01444.x|jstor=24452093|issn=0018-2370|url-access=subscription}}</ref>.<ref name=":0">{{Cite journal|last=Maitre|first=Cl. E.|date=1903|title=LA LITTÉRATURE HISTORIQUE DU JAPON: DES ORIGINES AUX ASHIKAGA|url=https://www.jstor.org/stable/43729146|journal=Bulletin de l'École française d'Extrême-Orient|volume=3|issue=4|pages=564–596|doi=10.3406/befeo.1903.1256|jstor=43729146|issn=0336-1519|url-access=subscription}}</ref>.<ref name=":02" /> <ref>{{Cite journal|last=Brownlee|first=John S.|date=2000|title=Why Prewar Japanese Historians Did Not Tell the Truth|url=https://www.jstor.org/stable/24452093|journal=The Historian|volume=62|issue=2|pages=343–356|doi=10.1111/j.1540-6563.2000.tb01444.x|jstor=24452093|issn=0018-2370|url-access=subscription}}</ref>.<ref name=":03">{{Cite journal|last=Maitre|first=Cl. E.|date=1903|title=LA LITTÉRATURE HISTORIQUE DU JAPON: DES ORIGINES AUX ASHIKAGA|url=https://www.jstor.org/stable/43729146|journal=Bulletin de l'École française d'Extrême-Orient|volume=3|issue=4|pages=564–596|doi=10.3406/befeo.1903.1256|jstor=43729146|issn=0336-1519|url-access=subscription}}</ref> <ref>{{Cite journal|last=Backus|first=Robert L.|date=1974|title=The Relationship of Confucianism to The Tokugawa Bakufu as Revealed in The Kansei Educational Reform|url=https://www.jstor.org/stable/2718697|journal=Harvard Journal of Asiatic Studies|volume=34|pages=97–162|doi=10.2307/2718697|jstor=2718697|issn=0073-0548|url-access=subscription}}</ref>.<ref>{{Cite journal|last=Brownlee|first=John S.|date=1988|title=The Jeweled Comb-Box. Motoori Norinaga's Tamakushige|url=https://www.jstor.org/stable/2384516|journal=Monumenta Nipponica|volume=43|issue=1|pages=35–44|doi=10.2307/2384516|jstor=2384516|issn=0027-0741|url-access=subscription}}</ref> == p5hnq9i99aawihn88cfdbmv4fcxftsx 115591 115590 2025-07-08T16:49:37Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115591 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Honchō Tsugan (本朝通鑑), walla Miijo Japon kuuɓtodinngo, ko deftere daartol Japon nde Hayashi Razan e lomto mum Hayashi Gahō mbinndi nde joofni e hitaande 1670. Nde winndaa ko e ɗemngal Sinuwaa, nde ƴettaa ko e mbaydi Zizhi Tongjian. Golle ɗee fof ina mbaɗi 326 deftere. Ɓawo Golle ɗee njoofi ko e Shūshikan (修史館), walla Duɗal Taariindi, mahaaɗo ngam Gahō, mo kadi rokkaama ñamri keewndi (扶持 fuchi) ngam goomu wiɗto fotde 95 gorko. Bursi Golle ɗee, e Razan haa teeŋti noon, annduɓe Japon njettii ɗum sabu eɓɓoore mum nde alaa ko woni e mum so wonaa faamde daartol, ɗum addani won e annduɓe yiyrude Razan ko "sosɗo wiɗtooji daartol jamaanu" e "fuɗɗoode ganndal jamaanu" to Japon. Golle ɗee ina njogii batte e miijo Arai Hakuseki, mo nganndu-ɗaa ko kañum ɓuri laaɓtude. Ɗum fof e wayde noon, golle ɗee ngonaano timmuɗe hay dara, sibu Razan ina wondi e caɗeele gila e jamaanu ngam suuɗde miijooji mum teskinɗi e miijooji diineeji gaadanteeji Japon (hono Duuɓi Laamɓe). Ko ɗum waɗi o ƴettataa ndeen toɓɓere e mbaadi teskinndi no o jogori waɗde e toɓɓe goɗɗe nii, o fotnoo ko hisnude miijooji makko ɗi ngonaa njuɓɓudi ngam binndanɗe keertiiɗe. == Tuugnorgal,<ref>{{Cite journal|last=Brownlee|first=John S.|date=2000|title=Why Prewar Japanese Historians Did Not Tell the Truth|url=https://www.jstor.org/stable/24452093|journal=The Historian|volume=62|issue=2|pages=343–356|doi=10.1111/j.1540-6563.2000.tb01444.x|jstor=24452093|issn=0018-2370|url-access=subscription}}</ref>.<ref name=":0">{{Cite journal|last=Maitre|first=Cl. E.|date=1903|title=LA LITTÉRATURE HISTORIQUE DU JAPON: DES ORIGINES AUX ASHIKAGA|url=https://www.jstor.org/stable/43729146|journal=Bulletin de l'École française d'Extrême-Orient|volume=3|issue=4|pages=564–596|doi=10.3406/befeo.1903.1256|jstor=43729146|issn=0336-1519|url-access=subscription}}</ref>.<ref name=":02" /> <ref>{{Cite journal|last=Brownlee|first=John S.|date=2000|title=Why Prewar Japanese Historians Did Not Tell the Truth|url=https://www.jstor.org/stable/24452093|journal=The Historian|volume=62|issue=2|pages=343–356|doi=10.1111/j.1540-6563.2000.tb01444.x|jstor=24452093|issn=0018-2370|url-access=subscription}}</ref>.<ref name=":03">{{Cite journal|last=Maitre|first=Cl. E.|date=1903|title=LA LITTÉRATURE HISTORIQUE DU JAPON: DES ORIGINES AUX ASHIKAGA|url=https://www.jstor.org/stable/43729146|journal=Bulletin de l'École française d'Extrême-Orient|volume=3|issue=4|pages=564–596|doi=10.3406/befeo.1903.1256|jstor=43729146|issn=0336-1519|url-access=subscription}}</ref> <ref>{{Cite journal|last=Backus|first=Robert L.|date=1974|title=The Relationship of Confucianism to The Tokugawa Bakufu as Revealed in The Kansei Educational Reform|url=https://www.jstor.org/stable/2718697|journal=Harvard Journal of Asiatic Studies|volume=34|pages=97–162|doi=10.2307/2718697|jstor=2718697|issn=0073-0548|url-access=subscription}}</ref>.<ref>{{Cite journal|last=Brownlee|first=John S.|date=1988|title=The Jeweled Comb-Box. Motoori Norinaga's Tamakushige|url=https://www.jstor.org/stable/2384516|journal=Monumenta Nipponica|volume=43|issue=1|pages=35–44|doi=10.2307/2384516|jstor=2384516|issn=0027-0741|url-access=subscription}}</ref> <ref>{{Cite journal|last=Mehl|first=Margaret|date=1998|title=Review of Japanese Historians and the National Myths, 1600-1945: The Age of the Gods and Emperor Jinmu.|url=https://www.jstor.org/stable/2385747|journal=Monumenta Nipponica|volume=53|issue=4|pages=554–557|doi=10.2307/2385747|jstor=2385747|issn=0027-0741|url-access=subscription}}</ref> == e4bi3uo2z1ksyekynlgdgu9dwo5a4vt Honda-kai 0 30027 115592 2025-07-08T16:53:17Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115592 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Honda-kai (本多会) ko fedde yakuza Japonnaaɓe gollotooɓe e Kobe e cagataagal teeminannde 20ɓiire. Honda-kai ko fedde "bakuto", ɓurnde heewde ko e njulaagu ngu rewaani laawol. Caggal wolde adunaare ɗimmere, ɓe mbaɗi fedde e fedde Yamaguchi-gumi, ndeen ɓe mawni e gardagol Kazuo Taoka. Kono peeje renndinde doole ɗee moƴƴaani e Taoka, ko ɓooyaani koo Honda-kai en naati e darɗe Yamaguchi-gumi, ngoppi wonde golle keertiiɗe. Ina sikkaa wonde fedde Ameriknaare wiyeteende Yamaguchi-gumi fuɗɗii huutoraade innde Honda-kai (本多会) ko e cagataagal kitaale 2000. Tuugnorgal 33mfvhv6ezyux31cxp75xlr01ufl6bu 115593 115592 2025-07-08T16:55:09Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115593 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Honda-kai (本多会) ko fedde yakuza Japonnaaɓe gollotooɓe e Kobe e cagataagal teeminannde 20ɓiire. Honda-kai ko fedde "bakuto", ɓurnde heewde ko e njulaagu ngu rewaani laawol. Caggal wolde adunaare ɗimmere, ɓe mbaɗi fedde e fedde Yamaguchi-gumi, ndeen ɓe mawni e gardagol Kazuo Taoka. Kono peeje renndinde doole ɗee moƴƴaani e Taoka, ko ɓooyaani koo Honda-kai en naati e darɗe Yamaguchi-gumi, ngoppi wonde golle keertiiɗe. Ina sikkaa wonde fedde Ameriknaare wiyeteende Yamaguchi-gumi fuɗɗii huutoraade innde Honda-kai (本多会) ko e cagataagal kitaale 2000. == Tuugnorgal.<ref>[http://www.trutv.com/library/crime/gangsters_outlaws/gang/yakuza/3.html CrimeLibrary - The Yakuza]</ref> == lpf2kg6v95mhqvm8j33xu31avs2k95b Honjin 0 30028 115594 2025-07-08T16:59:07Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115594 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Honjin (本陣) ko helmere Japonnaare firoore hoɗorde gollotooɓe e laamu, ɓurnde heewde wonde ko e nokkuuji postooji (shukuba) e nder feccere sakkitiinde e jamaanu Edo. Eɓɓoore Honjin E fuɗɗoode, honjin ko nokkuuji ɗo senerooji njiylotoo hareeji, ɗum noon ko nokkuuji juutɗi e sifaa. Kono nde komanndaaji puɗɗii waylude honjin en e hoɗorde wakkatiyel e nder hare e yah-ngartaa, honjin en ngari ko nokkuuji ɗo daimyō e woɗɓe wakilaaji shogunate, ina heen hatamoto, monzeki ekn, ina mbaawi hoɗde e yah-ngartaa mum en. Heewɓe e honjin en ko goonga ko hoɗorɗe keertiiɗe ardiiɓe gure e gure. Ko noon ɓe keɓiri inɗe laawɗuɗe e laamu nguu, ɓe njaajni hoɗorde maɓɓe haa ɓe mbaɗti heen koɗorɗe, dame e geɗe goɗɗe. Sabu gollondiral maɓɓe, joom honjin en ɓee kadi keɓii hakkeeji keewɗi ceertuɗi. Yahooɓe general, hay so tawii ko darnde walla kaalis, mbaawaano jooɗaade e honjin. Waki-honjin Waki-honjin to Tsumago-juku Waki-honjin (脇本陣), ina wiyee kadi « sub-honjin », ina nanndi e mbaydi e golle, kono ko ɓuri heewde ina famɗi e honjin. Kuule gollal kadi ina ceerti seeɗa. So lanndaaji ɗiɗi laawɗuɗi yahooɓe ina njooɗii e posto gooto, ɓurɗo doole e ɗiin ɗiɗi ina njooɗii e honjin mawɗo oo. Kono ko ɓuri seertude heen ko yahooɓe general ina mbaawi jooɗaade e waki-honjin, so tawii ina njogii darnde walla kaalis keewɗo. 0pvb2mfgai14j8smkw463qh6byeo27l 115595 115594 2025-07-08T17:01:39Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115595 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Honjin (本陣) ko helmere Japonnaare firoore hoɗorde gollotooɓe e laamu, ɓurnde heewde wonde ko e nokkuuji postooji (shukuba) e nder feccere sakkitiinde e jamaanu Edo. Eɓɓoore Honjin E fuɗɗoode, honjin ko nokkuuji ɗo senerooji njiylotoo hareeji, ɗum noon ko nokkuuji juutɗi e sifaa. Kono nde komanndaaji puɗɗii waylude honjin en e hoɗorde wakkatiyel e nder hare e yah-ngartaa, honjin en ngari ko nokkuuji ɗo daimyō e woɗɓe wakilaaji shogunate, ina heen hatamoto, monzeki ekn, ina mbaawi hoɗde e yah-ngartaa mum en. Heewɓe e honjin en ko goonga ko hoɗorɗe keertiiɗe ardiiɓe gure e gure. Ko noon ɓe keɓiri inɗe laawɗuɗe e laamu nguu, ɓe njaajni hoɗorde maɓɓe haa ɓe mbaɗti heen koɗorɗe, dame e geɗe goɗɗe. Sabu gollondiral maɓɓe, joom honjin en ɓee kadi keɓii hakkeeji keewɗi ceertuɗi. Yahooɓe general, hay so tawii ko darnde walla kaalis, mbaawaano jooɗaade e honjin. Waki-honjin Waki-honjin to Tsumago-juku Waki-honjin (脇本陣), ina wiyee kadi « sub-honjin », ina nanndi e mbaydi e golle, kono ko ɓuri heewde ina famɗi e honjin. Kuule gollal kadi ina ceerti seeɗa. So lanndaaji ɗiɗi laawɗuɗi yahooɓe ina njooɗii e posto gooto, ɓurɗo doole e ɗiin ɗiɗi ina njooɗii e honjin mawɗo oo. Kono ko ɓuri seertude heen ko yahooɓe general ina mbaawi jooɗaade e waki-honjin, so tawii ina njogii darnde walla kaalis keewɗo.Honjin open to the public The honjin or waki-honjin of the following post stations have either been preserved or restored and are now open to be viewed by the public: The garden at Kusatsujuku honjin Tōkaidō: Maisaka-juku (Hamamatsu, Shizuoka Prefecture) (waki-honjin) Futagawa-juku (Toyohashi, Aichi Prefecture) Kusatsu-juku (Kusatsu, Shiga Prefecture) (also part of the Nakasendō) Nakasendō: Okegawa-juku (Okegawa, Saitama Prefecture) (only open during certain times) Wada-shuku (Nagawa, Nagano Prefecture) Shimosuwa-juku (Shimosuwa, Nagano Prefecture) (also part of the Kōshū Kaidō) Tsumago-juku (Nagiso, Nagano) Magome-juku (Nakatsugawa, Gifu) Ōta-juku (Minokamo, Gifu Prefecture) (waki-honjin) Unuma-juku (Kakamigahara, Gifu Prefecture) (waki-honjin) Kōshū Kaidō: Hino-shuku (Hino, Tokyo) Ohara-shuku (Sagamihara, Kanagawa Prefecture) Other Routes: Matsumaedō's Arikabe-shuku (Kurihara, Miyagi Prefecture) Mito Kaidō's Toride-shuku (Ibaraki, Ibaraki Prefecture) Saigoku Kaidō's Kōriyama-shuku (Ibaraki, Osaka Prefecture) San'yōdō's Yakage-shuku (Yakage, Okayama Prefecture) (honjin and waki-honjin) Yamato Kaidō's Nate-shuku (Kinokawa, Wakayama Prefecture) See also Wikimedia Commons has media related to Honjin. Toiyaba Hatago Chaya Kōsatsu References g0crojh9ibpb1zpc9mcp1i7pnbx7tht 115596 115595 2025-07-08T17:05:14Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115596 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Honjin (本陣) ko helmere Japonnaare firoore hoɗorde gollotooɓe e laamu, ɓurnde heewde wonde ko e nokkuuji postooji (shukuba) e nder feccere sakkitiinde e jamaanu Edo. Eɓɓoore Honjin Waki-honjin Waki-honjin to Tsumago-juku Waki-honjin (脇本陣), ina wiyee kadi « sub-honjin », ina nanndi e mbaydi e golle, kono ko ɓuri heewde ina famɗi e honjin. Kuule gollal kadi ina ceerti seeɗa. So lanndaaji ɗiɗi laawɗuɗi yahooɓe ina njooɗii e posto gooto, ɓurɗo doole e ɗiin ɗiɗi ina njooɗii e honjin mawɗo oo. Kono ko ɓuri seertude heen ko yahooɓe general ina mbaawi jooɗaade e waki-honjin, so tawii ina njogii darnde walla kaalis keewɗo.Honjin open to the public The honjin or waki-honjin of the following post stations have either been preserved or restored and are now open to be viewed by the public: The garden at Kusatsujuku honjin Tōkaidō: Maisaka-juku (Hamamatsu, Shizuoka Prefecture) (waki-honjin) Futagawa-juku (Toyohashi, Aichi Prefecture) Kusatsu-juku (Kusatsu, Shiga Prefecture) (also part of the Nakasendō) Nakasendō: Okegawa-juku (Okegawa, Saitama Prefecture) (only open during certain times) Wada-shuku (Nagawa, Nagano Prefecture) Shimosuwa-juku (Shimosuwa, Nagano Prefecture) (also part of the Kōshū Kaidō) Tsumago-juku (Nagiso, Nagano) Magome-juku (Nakatsugawa, Gifu) Ōta-juku (Minokamo, Gifu Prefecture) (waki-honjin) Unuma-juku (Kakamigahara, Gifu Prefecture) (waki-honjin) Kōshū Kaidō: Hino-shuku (Hino, Tokyo) Ohara-shuku (Sagamihara, Kanagawa Prefecture) Other Routes: Matsumaedō's Arikabe-shuku (Kurihara, Miyagi Prefecture) Mito Kaidō's Toride-shuku (Ibaraki, Ibaraki Prefecture) Saigoku Kaidō's Kōriyama-shuku (Ibaraki, Osaka Prefecture) San'yōdō's Yakage-shuku (Yakage, Okayama Prefecture) (honjin and waki-honjin) Yamato Kaidō's Nate-shuku (Kinokawa, Wakayama Prefecture) See also Wikimedia Commons has media related to Honjin. Toiyaba Hatago Chaya Kōsatsu References<ref name="kusatsu">[http://www.city.kusatsu.shiga.jp/midokoro/m_01.html Midokoro] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071029222723/http://www.city.kusatsu.shiga.jp/midokoro/m_01.html|date=2007-10-29}}. {{in lang|ja}} City of Kusatsu. Accessed November 6, 2007.</ref> tp2hslmv69bx76r9vgp5sgj8rv2luol Hotarumaru 0 30029 115597 2025-07-08T17:09:04Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115597 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Hotarumaru (蛍丸; "Firefly") ko ōdachi (kaɓirgal mawngal Japon) ngal Rai Kunitoshi (来国俊) feewni, kadi ko jawdi pinal Japon teeŋtundi. Tariya Innde ndee ummorii ko e lefol wonde jamma gooto ŋakkeende e dow lampa kaa feewnitaama e ƴiye.Odachi ina anndiraa kadi Aso no Hotarumaru (阿蘇の蛍丸) nde tawnoo ko kañum woni ngalu e nder nokku Aso. ōdachi toɗɗaa ko jeyi pinal teeŋtuɗo Japon (ndeen ngalu ngenndi) ñalnde 14 desaambar 1931. Kono gila wolde adunaare ɗiɗmere joofi, nde ŋakki. E hitaande 2015, yiɗɓe Touken Ranbu kawrii e ¥45 miliyoŋ e ballal yimɓe ngam mahde ko nanndi e Hotarumaru. E nder mahngo ngoo, nokku Aso oo yanii e yerɓo leydi e lewru abriil 2016. Kewu ngam timminde replikaaji ɗii yuɓɓinaama ñalnde 27 ut 2016, jooni noon ko e nokku Aso oo hollirtee. Tuugnorgal 381gwkmcu5rtpspfgbxkeesw5mevofq 115598 115597 2025-07-08T17:11:05Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115598 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Hotarumaru (蛍丸; "Firefly") ko ōdachi (kaɓirgal mawngal Japon) ngal Rai Kunitoshi (来国俊) feewni, kadi ko jawdi pinal Japon teeŋtundi. Tariya Innde ndee ummorii ko e lefol wonde jamma gooto ŋakkeende e dow lampa kaa feewnitaama e ƴiye.Odachi ina anndiraa kadi Aso no Hotarumaru (阿蘇の蛍丸) nde tawnoo ko kañum woni ngalu e nder nokku Aso. ōdachi toɗɗaa ko jeyi pinal teeŋtuɗo Japon (ndeen ngalu ngenndi) ñalnde 14 desaambar 1931. Kono gila wolde adunaare ɗiɗmere joofi, nde ŋakki. E hitaande 2015, yiɗɓe Touken Ranbu kawrii e ¥45 miliyoŋ e ballal yimɓe ngam mahde ko nanndi e Hotarumaru. E nder mahngo ngoo, nokku Aso oo yanii e yerɓo leydi e lewru abriil 2016. Kewu ngam timminde replikaaji ɗii yuɓɓinaama ñalnde 27 ut 2016, jooni noon ko e nokku Aso oo hollirtee. == Tuugnorgal"<ref>{{citation|title=A Handbook for Travellers in Japan (including Formosa)|last=Murray|first=John|location=London|year=1913|url=https://books.google.com/books?id=RuLGtDOc_BUC&q=%22Hotaru-maru%22|page=469}}</ref> == m2behiv2zf8lmhxk71qdogt2ws36paj 115599 115598 2025-07-08T17:12:35Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115599 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Hotarumaru (蛍丸; "Firefly") ko ōdachi (kaɓirgal mawngal Japon) ngal Rai Kunitoshi (来国俊) feewni, kadi ko jawdi pinal Japon teeŋtundi. Tariya Innde ndee ummorii ko e lefol wonde jamma gooto ŋakkeende e dow lampa kaa feewnitaama e ƴiye.Odachi ina anndiraa kadi Aso no Hotarumaru (阿蘇の蛍丸) nde tawnoo ko kañum woni ngalu e nder nokku Aso. ōdachi toɗɗaa ko jeyi pinal teeŋtuɗo Japon (ndeen ngalu ngenndi) ñalnde 14 desaambar 1931. Kono gila wolde adunaare ɗiɗmere joofi, nde ŋakki. E hitaande 2015, yiɗɓe Touken Ranbu kawrii e ¥45 miliyoŋ e ballal yimɓe ngam mahde ko nanndi e Hotarumaru. E nder mahngo ngoo, nokku Aso oo yanii e yerɓo leydi e lewru abriil 2016. Kewu ngam timminde replikaaji ɗii yuɓɓinaama ñalnde 27 ut 2016, jooni noon ko e nokku Aso oo hollirtee. == Tuugnorgal"<ref>{{citation|title=A Handbook for Travellers in Japan (including Formosa)|last=Murray|first=John|location=London|year=1913|url=https://books.google.com/books?id=RuLGtDOc_BUC&q=%22Hotaru-maru%22|page=469}}</ref>.<ref name="kanpo" /> == m182hyzfnxw1q658u1f37huczya7963 115600 115599 2025-07-08T17:13:30Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115600 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Hotarumaru (蛍丸; "Firefly") ko ōdachi (kaɓirgal mawngal Japon) ngal Rai Kunitoshi (来国俊) feewni, kadi ko jawdi pinal Japon teeŋtundi. Tariya Innde ndee ummorii ko e lefol wonde jamma gooto ŋakkeende e dow lampa kaa feewnitaama e ƴiye.Odachi ina anndiraa kadi Aso no Hotarumaru (阿蘇の蛍丸) nde tawnoo ko kañum woni ngalu e nder nokku Aso. ōdachi toɗɗaa ko jeyi pinal teeŋtuɗo Japon (ndeen ngalu ngenndi) ñalnde 14 desaambar 1931. Kono gila wolde adunaare ɗiɗmere joofi, nde ŋakki. E hitaande 2015, yiɗɓe Touken Ranbu kawrii e ¥45 miliyoŋ e ballal yimɓe ngam mahde ko nanndi e Hotarumaru. E nder mahngo ngoo, nokku Aso oo yanii e yerɓo leydi e lewru abriil 2016. Kewu ngam timminde replikaaji ɗii yuɓɓinaama ñalnde 27 ut 2016, jooni noon ko e nokku Aso oo hollirtee. == Tuugnorgal"<ref>{{citation|title=A Handbook for Travellers in Japan (including Formosa)|last=Murray|first=John|location=London|year=1913|url=https://books.google.com/books?id=RuLGtDOc_BUC&q=%22Hotaru-maru%22|page=469}}</ref>.<ref name="kanpo" />.<ref>{{Citation|last=福永|first=酔剣|title=日本刀大百科事典|publisher=雄山閣|year=1993|isbn=4-639-01202-0|contribution=ほたるまる【蛍丸】|volume=5|page=24}}</ref> == meoufzb085nvyexkr1259dt3adjrym3 115601 115600 2025-07-08T17:14:40Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115601 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Hotarumaru (蛍丸; "Firefly") ko ōdachi (kaɓirgal mawngal Japon) ngal Rai Kunitoshi (来国俊) feewni, kadi ko jawdi pinal Japon teeŋtundi. Tariya Innde ndee ummorii ko e lefol wonde jamma gooto ŋakkeende e dow lampa kaa feewnitaama e ƴiye.Odachi ina anndiraa kadi Aso no Hotarumaru (阿蘇の蛍丸) nde tawnoo ko kañum woni ngalu e nder nokku Aso. ōdachi toɗɗaa ko jeyi pinal teeŋtuɗo Japon (ndeen ngalu ngenndi) ñalnde 14 desaambar 1931. Kono gila wolde adunaare ɗiɗmere joofi, nde ŋakki. E hitaande 2015, yiɗɓe Touken Ranbu kawrii e ¥45 miliyoŋ e ballal yimɓe ngam mahde ko nanndi e Hotarumaru. E nder mahngo ngoo, nokku Aso oo yanii e yerɓo leydi e lewru abriil 2016. Kewu ngam timminde replikaaji ɗii yuɓɓinaama ñalnde 27 ut 2016, jooni noon ko e nokku Aso oo hollirtee. == Tuugnorgal"<ref>{{citation|title=A Handbook for Travellers in Japan (including Formosa)|last=Murray|first=John|location=London|year=1913|url=https://books.google.com/books?id=RuLGtDOc_BUC&q=%22Hotaru-maru%22|page=469}}</ref>.<ref name="kanpo" />.<ref>{{Citation|last=福永|first=酔剣|title=日本刀大百科事典|publisher=雄山閣|year=1993|isbn=4-639-01202-0|contribution=ほたるまる【蛍丸】|volume=5|page=24}}</ref> <ref name="taketomi-1943">{{Citation|title=蛍丸国俊|url={{NDLDC|1069180/96}}|journal=日本刀と無敵魂|last=武富|first=邦茂|publisher=彰文館|year=1943}}</ref> == 8akxn97p2z7kpgd62j7aauogi1dnfy8 115602 115601 2025-07-08T17:15:52Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115602 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Hotarumaru (蛍丸; "Firefly") ko ōdachi (kaɓirgal mawngal Japon) ngal Rai Kunitoshi (来国俊) feewni, kadi ko jawdi pinal Japon teeŋtundi. Tariya Innde ndee ummorii ko e lefol wonde jamma gooto ŋakkeende e dow lampa kaa feewnitaama e ƴiye.Odachi ina anndiraa kadi Aso no Hotarumaru (阿蘇の蛍丸) nde tawnoo ko kañum woni ngalu e nder nokku Aso. ōdachi toɗɗaa ko jeyi pinal teeŋtuɗo Japon (ndeen ngalu ngenndi) ñalnde 14 desaambar 1931. Kono gila wolde adunaare ɗiɗmere joofi, nde ŋakki. E hitaande 2015, yiɗɓe Touken Ranbu kawrii e ¥45 miliyoŋ e ballal yimɓe ngam mahde ko nanndi e Hotarumaru. E nder mahngo ngoo, nokku Aso oo yanii e yerɓo leydi e lewru abriil 2016. Kewu ngam timminde replikaaji ɗii yuɓɓinaama ñalnde 27 ut 2016, jooni noon ko e nokku Aso oo hollirtee. == Tuugnorgal"<ref>{{citation|title=A Handbook for Travellers in Japan (including Formosa)|last=Murray|first=John|location=London|year=1913|url=https://books.google.com/books?id=RuLGtDOc_BUC&q=%22Hotaru-maru%22|page=469}}</ref>.<ref name="kanpo" />.<ref>{{Citation|last=福永|first=酔剣|title=日本刀大百科事典|publisher=雄山閣|year=1993|isbn=4-639-01202-0|contribution=ほたるまる【蛍丸】|volume=5|page=24}}</ref> <ref name="taketomi-1943">{{Citation|title=蛍丸国俊|url={{NDLDC|1069180/96}}|journal=日本刀と無敵魂|last=武富|first=邦茂|publisher=彰文館|year=1943}}</ref>.<ref name="kanpo2">昭和6年12月14日文部省告示第332号(See:[{{NDLDC|2957957/3}} 国立国会図書館デジタルコレクション]、3コマ目)</ref> == fpkn6s9pbwrj5a2e9k0o35dvwbr3feh 115603 115602 2025-07-08T17:17:05Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115603 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Hotarumaru (蛍丸; "Firefly") ko ōdachi (kaɓirgal mawngal Japon) ngal Rai Kunitoshi (来国俊) feewni, kadi ko jawdi pinal Japon teeŋtundi. Tariya Innde ndee ummorii ko e lefol wonde jamma gooto ŋakkeende e dow lampa kaa feewnitaama e ƴiye.Odachi ina anndiraa kadi Aso no Hotarumaru (阿蘇の蛍丸) nde tawnoo ko kañum woni ngalu e nder nokku Aso. ōdachi toɗɗaa ko jeyi pinal teeŋtuɗo Japon (ndeen ngalu ngenndi) ñalnde 14 desaambar 1931. Kono gila wolde adunaare ɗiɗmere joofi, nde ŋakki. E hitaande 2015, yiɗɓe Touken Ranbu kawrii e ¥45 miliyoŋ e ballal yimɓe ngam mahde ko nanndi e Hotarumaru. E nder mahngo ngoo, nokku Aso oo yanii e yerɓo leydi e lewru abriil 2016. Kewu ngam timminde replikaaji ɗii yuɓɓinaama ñalnde 27 ut 2016, jooni noon ko e nokku Aso oo hollirtee. == Tuugnorgal"<ref>{{citation|title=A Handbook for Travellers in Japan (including Formosa)|last=Murray|first=John|location=London|year=1913|url=https://books.google.com/books?id=RuLGtDOc_BUC&q=%22Hotaru-maru%22|page=469}}</ref>.<ref name="kanpo" />.<ref>{{Citation|last=福永|first=酔剣|title=日本刀大百科事典|publisher=雄山閣|year=1993|isbn=4-639-01202-0|contribution=ほたるまる【蛍丸】|volume=5|page=24}}</ref> <ref name="taketomi-1943">{{Citation|title=蛍丸国俊|url={{NDLDC|1069180/96}}|journal=日本刀と無敵魂|last=武富|first=邦茂|publisher=彰文館|year=1943}}</ref>.<ref name="kanpo2">昭和6年12月14日文部省告示第332号(See:[{{NDLDC|2957957/3}} 国立国会図書館デジタルコレクション]、3コマ目)</ref>.<ref>{{cite news|first=Eric|last=Stimson|url=https://www.animenewsnetwork.com/interest/2016-09-05/token-ranbu-sword-hotarumaru-reconstruction-finished/.105983|title=Tōken Ranbu Sword Hotarumaru Reconstruction Finished|work=[[Anime News Network]]|date=2016-09-05|accessdate=2021-08-12}}</ref> == eyaf0rfny4qmcsfwz8pven6qartshaj Mark J. Hudson 0 30030 115604 2025-07-08T17:21:16Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115604 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Mark James Hudson (jibinaa ko ñalnde 10 sulyee 1963, to Roade) ko ganndo ko faati e taariindi Angalteer, jiɗɗo anndude pine keewɗe Japon. Fannuuji makko gadani ɗi o heɓi heen ko jamaanu Jōmon e jamaanu Yayoi. Wiɗtooji makko caggal ɗuum, njowitii ko e nokkuuji Japon ɗi ngonaa e njiimaandi laamu, ko adii fof ko duuɗe e koɗli. O ɓuuɓtii nokku Nagabaka to duunde Miyako. Jaangirde Hudson janngi ko e duɗal sukaaɓe Northampton e duɗal jaŋde fuɗnaange e Afrik, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Londres (BA, 1986). O heɓi M.Phil makko e ganndal arkewolosi Asii fuɗnaange to duɗal jaaɓi haaɗtirde Cambridge e hitaande 1988. O heɓi Ph.D makko. to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Ngenndiwal Ostarali e hitaande 1996. Doktoraa makko fuɗɗorii ko wiɗto ko faati e waylo-waylo Jōmon-Yayoi e nder diiwaan Kanto.kono o yaaji haa e miijo ɓurngo yaajde e etnogenesis e nder Japon ɓooyɗo. Kugal Hudson wonnoo ko jannginoowo anthropologie to duɗal jaaɓi haaɗtirde Nishikyushu haa hitaande 2016.O jannginiino ko adii ɗuum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Okayama e duɗal jaaɓi haaɗtirde Tsukuba.Tuggi 2016 haa 2018 o woniino jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Shizuoka Mt. O wonii hannde porfeseer njillu to Duɗal Max Planck ngam ganndal daartol aadee, kadi ko o balloowo wiɗto to Duɗal ganndal Asii fuɗnaange, ENS de Lyon. O jeyaa ko e goomu toppitiingu jaaynde ganndal golle, wiɗtooji arkewolosi e nder Asii, e wiɗtooji Asii. 0mo9zv6kd5x3wh5njbk724yjr9oc9eb 115605 115604 2025-07-08T17:23:49Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115605 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Mark James Hudson (jibinaa ko ñalnde 10 sulyee 1963, to Roade) ko ganndo ko faati e taariindi Angalteer, jiɗɗo anndude pine keewɗe Japon. Fannuuji makko gadani ɗi o heɓi heen ko jamaanu Jōmon e jamaanu Yayoi. Wiɗtooji makko caggal ɗuum, njowitii ko e nokkuuji Japon ɗi ngonaa e njiimaandi laamu, ko adii fof ko duuɗe e koɗli. O ɓuuɓtii nokku Nagabaka to duunde Miyako. Jaangirde Hudson janngi ko e duɗal sukaaɓe Northampton e duɗal jaŋde fuɗnaange e Afrik, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Londres (BA, 1986). O heɓi M.Phil makko e ganndal arkewolosi Asii fuɗnaange to duɗal jaaɓi haaɗtirde Cambridge e hitaande 1988. O heɓi Ph.D makko. to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Ngenndiwal Ostarali e hitaande 1996. Doktoraa makko fuɗɗorii ko wiɗto ko faati e waylo-waylo Jōmon-Yayoi e nder diiwaan Kanto.kono o yaaji haa e miijo ɓurngo yaajde e etnogenesis e nder Japon ɓooyɗo. Kugal Hudson wonnoo ko jannginoowo anthropologie to duɗal jaaɓi haaɗtirde Nishikyushu haa hitaande 2016.O jannginiino ko adii ɗuum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Okayama e duɗal jaaɓi haaɗtirde Tsukuba.Tuggi 2016 haa 2018 o woniino jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Shizuoka Mt. O wonii hannde porfeseer njillu to Duɗal Max Planck ngam ganndal daartol aadee, kadi ko o balloowo wiɗto to Duɗal ganndal Asii fuɗnaange, ENS de Lyon. O jeyaa ko e goomu toppitiingu jaaynde ganndal golle, wiɗtooji arkewolosi e nder Asii, e wiɗtooji Asii. Golle cuɓaaɗe E nder ƴeewndo limto (statistiques) ummoriiɗo e binndanɗe e ko fayti e Mark Hudson, OCLC/WorldCat ina hawra e 6 golle e nder binndanɗe 10 e nder 1 ɗemngal e 800+ jogaade defterdu. Ko ɗum doggol dinamiik, ina waawi kadi meeɗde waawde timminde tolnooji keertiiɗi ngam timminde. Aɗa waawi wallude e ɓeydude geɗe majjuɗe e iwdiiji koolniiɗi. Defte Japonnaaɓe heewɓe pine : Paleolitik to caggal-modern (Press duɗal jaaɓi-haaɗtirde Cambridge, 1996) (koɗki e Donald Denoon, Gavan McCormack e Tessa Morris-Suzuki) Ruinuuji gonɗi e mbaydi : Ethnogenesis e nder duuɗe Japon. Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Hawaii Press. 1999. Gaa gaa jaŋde Aiu: Waylude jaŋde e jikkuuji renndo. Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Hawaii Press. 2014. (jokkondire) Janndeeji keewɗi e nokkuuji e siwil : Perspectives Japon. Routledge. 2017. Jaayndeeji "Archaeologie Approches to Diiri e Diine to Japon". 1992. JTOR i30234185. {{Jaytere wil}}: Site Njowitii e jaaynde wiyeteende Cite ina ɗaɓɓi |juurnal= (ballal) Hudson, Mark J (2006). "Pots wonaa Yimɓe: Etnik, Pinal e anndinde e nder arkewolosi Japon caggal wolde". Ceerndagol Anthropologie. 26 (4): 411-434. doi:10.1177/0308275X070123. S2CID 144206084. Teddungal Fedde ngam janngude Aasi, Prize deftere John Whitney Hall, 2004.[12 Note kw6whzrx6bcmv4oodh0b6idy9fctaon 115606 115605 2025-07-08T17:26:03Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115606 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Mark James Hudson (jibinaa ko ñalnde 10 sulyee 1963, to Roade) ko ganndo ko faati e taariindi Angalteer, jiɗɗo anndude pine keewɗe Japon. Fannuuji makko gadani ɗi o heɓi heen ko jamaanu Jōmon e jamaanu Yayoi. Wiɗtooji makko caggal ɗuum, njowitii ko e nokkuuji Japon ɗi ngonaa e njiimaandi laamu, ko adii fof ko duuɗe e koɗli. O ɓuuɓtii nokku Nagabaka to duunde Miyako. Jaangirde Hudson janngi ko e duɗal sukaaɓe Northampton e duɗal jaŋde fuɗnaange e Afrik, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Londres (BA, 1986). O heɓi M.Phil makko e ganndal arkewolosi Asii fuɗnaange to duɗal jaaɓi haaɗtirde Cambridge e hitaande 1988. O heɓi Ph.D makko. to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Ngenndiwal Ostarali e hitaande 1996. Doktoraa makko fuɗɗorii ko wiɗto ko faati e waylo-waylo Jōmon-Yayoi e nder diiwaan Kanto.kono o yaaji haa e miijo ɓurngo yaajde e etnogenesis e nder Japon ɓooyɗo. Kugal Hudson wonnoo ko jannginoowo anthropologie to duɗal jaaɓi haaɗtirde Nishikyushu haa hitaande 2016.O jannginiino ko adii ɗuum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Okayama e duɗal jaaɓi haaɗtirde Tsukuba.Tuggi 2016 haa 2018 o woniino jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Shizuoka Mt. O wonii hannde porfeseer njillu to Duɗal Max Planck ngam ganndal daartol aadee, kadi ko o balloowo wiɗto to Duɗal ganndal Asii fuɗnaange, ENS de Lyon. O jeyaa ko e goomu toppitiingu jaaynde ganndal golle, wiɗtooji arkewolosi e nder Asii, e wiɗtooji Asii. Golle cuɓaaɗe E nder ƴeewndo limto (statistiques) ummoriiɗo e binndanɗe e ko fayti e Mark Hudson, OCLC/WorldCat ina hawra e 6 golle e nder binndanɗe 10 e nder 1 ɗemngal e 800+ jogaade defterdu. Ko ɗum doggol dinamiik, ina waawi kadi meeɗde waawde timminde tolnooji keertiiɗi ngam timminde. Aɗa waawi wallude e ɓeydude geɗe majjuɗe e iwdiiji koolniiɗi. Defte Japonnaaɓe heewɓe pine : Paleolitik to caggal-modern (Press duɗal jaaɓi-haaɗtirde Cambridge, 1996) (koɗki e Donald Denoon, Gavan McCormack e Tessa Morris-Suzuki) Ruinuuji gonɗi e mbaydi : Ethnogenesis e nder duuɗe Japon. Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Hawaii Press. 1999. Gaa gaa jaŋde Aiu: Waylude jaŋde e jikkuuji renndo. Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Hawaii Press. 2014. (jokkondire) Janndeeji keewɗi e nokkuuji e siwil : Perspectives Japon. Routledge. 2017. Jaayndeeji "Archaeologie Approches to Diiri e Diine to Japon". 1992. JTOR i30234185. {{Jaytere wil}}: Site Njowitii e jaaynde wiyeteende Cite ina ɗaɓɓi |juurnal= (ballal) Hudson, Mark J (2006). "Pots wonaa Yimɓe: Etnik, Pinal e anndinde e nder arkewolosi Japon caggal wolde". Ceerndagol Anthropologie. 26 (4): 411-434. doi:10.1177/0308275X070123. S2CID 144206084. Teddungal Fedde ngam janngude Aasi, Prize deftere John Whitney Hall, 2004.[12 Note.<ref>[[OCLC]], [http://errol.oclc.org/laf/nr96-14418.html Library of Congress Authority file, Mark Hudson]</ref> 610bew84kqbnga33vifwch1iiie9qwt 115607 115606 2025-07-08T17:27:17Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115607 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Mark James Hudson (jibinaa ko ñalnde 10 sulyee 1963, to Roade) ko ganndo ko faati e taariindi Angalteer, jiɗɗo anndude pine keewɗe Japon. Fannuuji makko gadani ɗi o heɓi heen ko jamaanu Jōmon e jamaanu Yayoi. Wiɗtooji makko caggal ɗuum, njowitii ko e nokkuuji Japon ɗi ngonaa e njiimaandi laamu, ko adii fof ko duuɗe e koɗli. O ɓuuɓtii nokku Nagabaka to duunde Miyako. Jaangirde Hudson janngi ko e duɗal sukaaɓe Northampton e duɗal jaŋde fuɗnaange e Afrik, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Londres (BA, 1986). O heɓi M.Phil makko e ganndal arkewolosi Asii fuɗnaange to duɗal jaaɓi haaɗtirde Cambridge e hitaande 1988. O heɓi Ph.D makko. to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Ngenndiwal Ostarali e hitaande 1996. Doktoraa makko fuɗɗorii ko wiɗto ko faati e waylo-waylo Jōmon-Yayoi e nder diiwaan Kanto.kono o yaaji haa e miijo ɓurngo yaajde e etnogenesis e nder Japon ɓooyɗo. Kugal Hudson wonnoo ko jannginoowo anthropologie to duɗal jaaɓi haaɗtirde Nishikyushu haa hitaande 2016.O jannginiino ko adii ɗuum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Okayama e duɗal jaaɓi haaɗtirde Tsukuba.Tuggi 2016 haa 2018 o woniino jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Shizuoka Mt. O wonii hannde porfeseer njillu to Duɗal Max Planck ngam ganndal daartol aadee, kadi ko o balloowo wiɗto to Duɗal ganndal Asii fuɗnaange, ENS de Lyon. O jeyaa ko e goomu toppitiingu jaaynde ganndal golle, wiɗtooji arkewolosi e nder Asii, e wiɗtooji Asii. Golle cuɓaaɗe E nder ƴeewndo limto (statistiques) ummoriiɗo e binndanɗe e ko fayti e Mark Hudson, OCLC/WorldCat ina hawra e 6 golle e nder binndanɗe 10 e nder 1 ɗemngal e 800+ jogaade defterdu. Ko ɗum doggol dinamiik, ina waawi kadi meeɗde waawde timminde tolnooji keertiiɗi ngam timminde. Aɗa waawi wallude e ɓeydude geɗe majjuɗe e iwdiiji koolniiɗi. Defte Japonnaaɓe heewɓe pine : Paleolitik to caggal-modern (Press duɗal jaaɓi-haaɗtirde Cambridge, 1996) (koɗki e Donald Denoon, Gavan McCormack e Tessa Morris-Suzuki) Ruinuuji gonɗi e mbaydi : Ethnogenesis e nder duuɗe Japon. Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Hawaii Press. 1999. Gaa gaa jaŋde Aiu: Waylude jaŋde e jikkuuji renndo. Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Hawaii Press. 2014. (jokkondire) Janndeeji keewɗi e nokkuuji e siwil : Perspectives Japon. Routledge. 2017. Jaayndeeji "Archaeologie Approches to Diiri e Diine to Japon". 1992. JTOR i30234185. {{Jaytere wil}}: Site Njowitii e jaaynde wiyeteende Cite ina ɗaɓɓi |juurnal= (ballal) Hudson, Mark J (2006). "Pots wonaa Yimɓe: Etnik, Pinal e anndinde e nder arkewolosi Japon caggal wolde". Ceerndagol Anthropologie. 26 (4): 411-434. doi:10.1177/0308275X070123. S2CID 144206084. Teddungal Fedde ngam janngude Aasi, Prize deftere John Whitney Hall, 2004.[12 Note.<ref>[[OCLC]], [http://errol.oclc.org/laf/nr96-14418.html Library of Congress Authority file, Mark Hudson]</ref>.<ref name="seaa1990">Society for East Asian Archaeology (SEAA), [http://www.seaa-web.org/arc-eaa-02.htm Member news] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100623081030/http://www.seaa-web.org/arc-eaa-02.htm|date=2010-06-23}}</ref> 7ufufy0fykb1cxlvuby804zqd4t2sbg 115608 115607 2025-07-08T17:29:06Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115608 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Mark James Hudson (jibinaa ko ñalnde 10 sulyee 1963, to Roade) ko ganndo ko faati e taariindi Angalteer, jiɗɗo anndude pine keewɗe Japon. Fannuuji makko gadani ɗi o heɓi heen ko jamaanu Jōmon e jamaanu Yayoi. Wiɗtooji makko caggal ɗuum, njowitii ko e nokkuuji Japon ɗi ngonaa e njiimaandi laamu, ko adii fof ko duuɗe e koɗli. O ɓuuɓtii nokku Nagabaka to duunde Miyako. Jaangirde Hudson janngi ko e duɗal sukaaɓe Northampton e duɗal jaŋde fuɗnaange e Afrik, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Londres (BA, 1986). O heɓi M.Phil makko e ganndal arkewolosi Asii fuɗnaange to duɗal jaaɓi haaɗtirde Cambridge e hitaande 1988. O heɓi Ph.D makko. to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Ngenndiwal Ostarali e hitaande 1996. Doktoraa makko fuɗɗorii ko wiɗto ko faati e waylo-waylo Jōmon-Yayoi e nder diiwaan Kanto.kono o yaaji haa e miijo ɓurngo yaajde e etnogenesis e nder Japon ɓooyɗo. Kugal Hudson wonnoo ko jannginoowo anthropologie to duɗal jaaɓi haaɗtirde Nishikyushu haa hitaande 2016.O jannginiino ko adii ɗuum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Okayama e duɗal jaaɓi haaɗtirde Tsukuba.Tuggi 2016 haa 2018 o woniino jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Shizuoka Mt. O wonii hannde porfeseer njillu to Duɗal Max Planck ngam ganndal daartol aadee, kadi ko o balloowo wiɗto to Duɗal ganndal Asii fuɗnaange, ENS de Lyon. O jeyaa ko e goomu toppitiingu jaaynde ganndal golle, wiɗtooji arkewolosi e nder Asii, e wiɗtooji Asii. Golle cuɓaaɗe E nder ƴeewndo limto (statistiques) ummoriiɗo e binndanɗe e ko fayti e Mark Hudson, OCLC/WorldCat ina hawra e 6 golle e nder binndanɗe 10 e nder 1 ɗemngal e 800+ jogaade defterdu. Ko ɗum doggol dinamiik, ina waawi kadi meeɗde waawde timminde tolnooji keertiiɗi ngam timminde. Aɗa waawi wallude e ɓeydude geɗe majjuɗe e iwdiiji koolniiɗi. Defte Japonnaaɓe heewɓe pine : Paleolitik to caggal-modern (Press duɗal jaaɓi-haaɗtirde Cambridge, 1996) (koɗki e Donald Denoon, Gavan McCormack e Tessa Morris-Suzuki) Ruinuuji gonɗi e mbaydi : Ethnogenesis e nder duuɗe Japon. Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Hawaii Press. 1999. Gaa gaa jaŋde Aiu: Waylude jaŋde e jikkuuji renndo. Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Hawaii Press. 2014. (jokkondire) Janndeeji keewɗi e nokkuuji e siwil : Perspectives Japon. Routledge. 2017. Jaayndeeji "Archaeologie Approches to Diiri e Diine to Japon". 1992. JTOR i30234185. {{Jaytere wil}}: Site Njowitii e jaaynde wiyeteende Cite ina ɗaɓɓi |juurnal= (ballal) Hudson, Mark J (2006). "Pots wonaa Yimɓe: Etnik, Pinal e anndinde e nder arkewolosi Japon caggal wolde". Ceerndagol Anthropologie. 26 (4): 411-434. doi:10.1177/0308275X070123. S2CID 144206084. Teddungal Fedde ngam janngude Aasi, Prize deftere John Whitney Hall, 2004.[12 Note.<ref>[[OCLC]], [http://errol.oclc.org/laf/nr96-14418.html Library of Congress Authority file, Mark Hudson]</ref>.<ref name="seaa1990">Society for East Asian Archaeology (SEAA), [http://www.seaa-web.org/arc-eaa-02.htm Member news] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100623081030/http://www.seaa-web.org/arc-eaa-02.htm|date=2010-06-23}}</ref><nowiki></ref></nowiki> He previously taught at [[Okayama University]] and the [[University of Tsukuba]].<nowiki><ref></nowiki> 1xcggkrxhmgj48hzw7d5yid2l2qf9bg 115609 115608 2025-07-08T17:31:19Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115609 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Mark James Hudson (jibinaa ko ñalnde 10 sulyee 1963, to Roade) ko ganndo ko faati e taariindi Angalteer, jiɗɗo anndude pine keewɗe Japon. Fannuuji makko gadani ɗi o heɓi heen ko jamaanu Jōmon e jamaanu Yayoi. Wiɗtooji makko caggal ɗuum, njowitii ko e nokkuuji Japon ɗi ngonaa e njiimaandi laamu, ko adii fof ko duuɗe e koɗli. O ɓuuɓtii nokku Nagabaka to duunde Miyako. Jaangirde Hudson janngi ko e duɗal sukaaɓe Northampton e duɗal jaŋde fuɗnaange e Afrik, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Londres (BA, 1986). O heɓi M.Phil makko e ganndal arkewolosi Asii fuɗnaange to duɗal jaaɓi haaɗtirde Cambridge e hitaande 1988. O heɓi Ph.D makko. to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Ngenndiwal Ostarali e hitaande 1996. Doktoraa makko fuɗɗorii ko wiɗto ko faati e waylo-waylo Jōmon-Yayoi e nder diiwaan Kanto.kono o yaaji haa e miijo ɓurngo yaajde e etnogenesis e nder Japon ɓooyɗo. Kugal Hudson wonnoo ko jannginoowo anthropologie to duɗal jaaɓi haaɗtirde Nishikyushu haa hitaande 2016.O jannginiino ko adii ɗuum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Okayama e duɗal jaaɓi haaɗtirde Tsukuba.Tuggi 2016 haa 2018 o woniino jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Shizuoka Mt. O wonii hannde porfeseer njillu to Duɗal Max Planck ngam ganndal daartol aadee, kadi ko o balloowo wiɗto to Duɗal ganndal Asii fuɗnaange, ENS de Lyon. O jeyaa ko e goomu toppitiingu jaaynde ganndal golle, wiɗtooji arkewolosi e nder Asii, e wiɗtooji Asii. Golle cuɓaaɗe E nder ƴeewndo limto (statistiques) ummoriiɗo e binndanɗe e ko fayti e Mark Hudson, OCLC/WorldCat ina hawra e 6 golle e nder binndanɗe 10 e nder 1 ɗemngal e 800+ jogaade defterdu. Ko ɗum doggol dinamiik, ina waawi kadi meeɗde waawde timminde tolnooji keertiiɗi ngam timminde. Aɗa waawi wallude e ɓeydude geɗe majjuɗe e iwdiiji koolniiɗi. Defte Japonnaaɓe heewɓe pine : Paleolitik to caggal-modern (Press duɗal jaaɓi-haaɗtirde Cambridge, 1996) (koɗki e Donald Denoon, Gavan McCormack e Tessa Morris-Suzuki) Ruinuuji gonɗi e mbaydi : Ethnogenesis e nder duuɗe Japon. Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Hawaii Press. 1999. Gaa gaa jaŋde Aiu: Waylude jaŋde e jikkuuji renndo. Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Hawaii Press. 2014. (jokkondire) Janndeeji keewɗi e nokkuuji e siwil : Perspectives Japon. Routledge. 2017. Jaayndeeji "Archaeologie Approches to Diiri e Diine to Japon". 1992. JTOR i30234185. {{Jaytere wil}}: Site Njowitii e jaaynde wiyeteende Cite ina ɗaɓɓi |juurnal= (ballal) Hudson, Mark J (2006). "Pots wonaa Yimɓe: Etnik, Pinal e anndinde e nder arkewolosi Japon caggal wolde". Ceerndagol Anthropologie. 26 (4): 411-434. doi:10.1177/0308275X070123. S2CID 144206084. Teddungal Fedde ngam janngude Aasi, Prize deftere John Whitney Hall, 2004.[12 Note.<ref>[[OCLC]], [http://errol.oclc.org/laf/nr96-14418.html Library of Congress Authority file, Mark Hudson]</ref>.<ref name="seaa1990">Society for East Asian Archaeology (SEAA), [http://www.seaa-web.org/arc-eaa-02.htm Member news] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100623081030/http://www.seaa-web.org/arc-eaa-02.htm|date=2010-06-23}}</ref> From 2016 to 2018 he was professor at the Shizuoka Mt. Fuji World Heritage Centre but left citing issues of academic harassment from Shizuoka Prefecture.<nowiki><ref> He previously taught at </nowiki>[[Okayama University]] and the [[University of Tsukuba]].<nowiki><ref></nowiki> m5qg6mzc66eqih7fc4go72y4mw044bl 115610 115609 2025-07-08T17:33:09Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115610 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Mark James Hudson (jibinaa ko ñalnde 10 sulyee 1963, to Roade) ko ganndo ko faati e taariindi Angalteer, jiɗɗo anndude pine keewɗe Japon. Fannuuji makko gadani ɗi o heɓi heen ko jamaanu Jōmon e jamaanu Yayoi. Wiɗtooji makko caggal ɗuum, njowitii ko e nokkuuji Japon ɗi ngonaa e njiimaandi laamu, ko adii fof ko duuɗe e koɗli. O ɓuuɓtii nokku Nagabaka to duunde Miyako. Jaangirde Hudson janngi ko e duɗal sukaaɓe Northampton e duɗal jaŋde fuɗnaange e Afrik, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Londres (BA, 1986). O heɓi M.Phil makko e ganndal arkewolosi Asii fuɗnaange to duɗal jaaɓi haaɗtirde Cambridge e hitaande 1988. O heɓi Ph.D makko. to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Ngenndiwal Ostarali e hitaande 1996. Doktoraa makko fuɗɗorii ko wiɗto ko faati e waylo-waylo Jōmon-Yayoi e nder diiwaan Kanto.kono o yaaji haa e miijo ɓurngo yaajde e etnogenesis e nder Japon ɓooyɗo. Kugal Hudson wonnoo ko jannginoowo anthropologie to duɗal jaaɓi haaɗtirde Nishikyushu haa hitaande 2016.O jannginiino ko adii ɗuum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Okayama e duɗal jaaɓi haaɗtirde Tsukuba.Tuggi 2016 haa 2018 o woniino jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Shizuoka Mt. O wonii hannde porfeseer njillu to Duɗal Max Planck ngam ganndal daartol aadee, kadi ko o balloowo wiɗto to Duɗal ganndal Asii fuɗnaange, ENS de Lyon. O jeyaa ko e goomu toppitiingu jaaynde ganndal golle, wiɗtooji arkewolosi e nder Asii, e wiɗtooji Asii. Golle cuɓaaɗe E nder ƴeewndo limto (statistiques) ummoriiɗo e binndanɗe e ko fayti e Mark Hudson, OCLC/WorldCat ina hawra e 6 golle e nder binndanɗe 10 e nder 1 ɗemngal e 800+ jogaade defterdu. Ko ɗum doggol dinamiik, ina waawi kadi meeɗde waawde timminde tolnooji keertiiɗi ngam timminde. Aɗa waawi wallude e ɓeydude geɗe majjuɗe e iwdiiji koolniiɗi. Defte Japonnaaɓe heewɓe pine : Paleolitik to caggal-modern (Press duɗal jaaɓi-haaɗtirde Cambridge, 1996) (koɗki e Donald Denoon, Gavan McCormack e Tessa Morris-Suzuki) Ruinuuji gonɗi e mbaydi : Ethnogenesis e nder duuɗe Japon. Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Hawaii Press. 1999. Gaa gaa jaŋde Aiu: Waylude jaŋde e jikkuuji renndo. Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Hawaii Press. 2014. (jokkondire) Janndeeji keewɗi e nokkuuji e siwil : Perspectives Japon. Routledge. 2017. Jaayndeeji "Archaeologie Approches to Diiri e Diine to Japon". 1992. JTOR i30234185. {{Jaytere wil}}: Site Njowitii e jaaynde wiyeteende Cite ina ɗaɓɓi |juurnal= (ballal) Hudson, Mark J (2006). "Pots wonaa Yimɓe: Etnik, Pinal e anndinde e nder arkewolosi Japon caggal wolde". Ceerndagol Anthropologie. 26 (4): 411-434. doi:10.1177/0308275X070123. S2CID 144206084. Teddungal Fedde ngam janngude Aasi, Prize deftere John Whitney Hall, 2004.[12 Note.<ref>[[OCLC]], [http://errol.oclc.org/laf/nr96-14418.html Library of Congress Authority file, Mark Hudson]</ref>.<ref name="seaa1990">Society for East Asian Archaeology (SEAA), [http://www.seaa-web.org/arc-eaa-02.htm Member news] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100623081030/http://www.seaa-web.org/arc-eaa-02.htm|date=2010-06-23}}</ref> From 2016 to 2018 he was professor at the Shizuoka Mt. Fuji World Heritage Centre but left citing issues of academic harassment from Shizuoka Prefecture.<nowiki><ref> He previously taught at </nowiki>[[Okayama University]] and the [[University of Tsukuba]]..<ref>{{Cite web|url=https://revije.ff.uni-lj.si/as/about/editorialTeam|title=Editorial Team {{!}} Asian Studies}}</ref> 1ojm4t339p2fkonsdql3nh4bgeb6g49 115611 115610 2025-07-08T17:34:22Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115611 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Mark James Hudson (jibinaa ko ñalnde 10 sulyee 1963, to Roade) ko ganndo ko faati e taariindi Angalteer, jiɗɗo anndude pine keewɗe Japon. Fannuuji makko gadani ɗi o heɓi heen ko jamaanu Jōmon e jamaanu Yayoi. Wiɗtooji makko caggal ɗuum, njowitii ko e nokkuuji Japon ɗi ngonaa e njiimaandi laamu, ko adii fof ko duuɗe e koɗli. O ɓuuɓtii nokku Nagabaka to duunde Miyako. Jaangirde Hudson janngi ko e duɗal sukaaɓe Northampton e duɗal jaŋde fuɗnaange e Afrik, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Londres (BA, 1986). O heɓi M.Phil makko e ganndal arkewolosi Asii fuɗnaange to duɗal jaaɓi haaɗtirde Cambridge e hitaande 1988. O heɓi Ph.D makko. to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Ngenndiwal Ostarali e hitaande 1996. Doktoraa makko fuɗɗorii ko wiɗto ko faati e waylo-waylo Jōmon-Yayoi e nder diiwaan Kanto.kono o yaaji haa e miijo ɓurngo yaajde e etnogenesis e nder Japon ɓooyɗo. Kugal Hudson wonnoo ko jannginoowo anthropologie to duɗal jaaɓi haaɗtirde Nishikyushu haa hitaande 2016.O jannginiino ko adii ɗuum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Okayama e duɗal jaaɓi haaɗtirde Tsukuba.Tuggi 2016 haa 2018 o woniino jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Shizuoka Mt. O wonii hannde porfeseer njillu to Duɗal Max Planck ngam ganndal daartol aadee, kadi ko o balloowo wiɗto to Duɗal ganndal Asii fuɗnaange, ENS de Lyon. O jeyaa ko e goomu toppitiingu jaaynde ganndal golle, wiɗtooji arkewolosi e nder Asii, e wiɗtooji Asii. Golle cuɓaaɗe E nder ƴeewndo limto (statistiques) ummoriiɗo e binndanɗe e ko fayti e Mark Hudson, OCLC/WorldCat ina hawra e 6 golle e nder binndanɗe 10 e nder 1 ɗemngal e 800+ jogaade defterdu. Ko ɗum doggol dinamiik, ina waawi kadi meeɗde waawde timminde tolnooji keertiiɗi ngam timminde. Aɗa waawi wallude e ɓeydude geɗe majjuɗe e iwdiiji koolniiɗi. Defte Japonnaaɓe heewɓe pine : Paleolitik to caggal-modern (Press duɗal jaaɓi-haaɗtirde Cambridge, 1996) (koɗki e Donald Denoon, Gavan McCormack e Tessa Morris-Suzuki) Ruinuuji gonɗi e mbaydi : Ethnogenesis e nder duuɗe Japon. Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Hawaii Press. 1999. Gaa gaa jaŋde Aiu: Waylude jaŋde e jikkuuji renndo. Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Hawaii Press. 2014. (jokkondire) Janndeeji keewɗi e nokkuuji e siwil : Perspectives Japon. Routledge. 2017. Jaayndeeji "Archaeologie Approches to Diiri e Diine to Japon". 1992. JTOR i30234185. {{Jaytere wil}}: Site Njowitii e jaaynde wiyeteende Cite ina ɗaɓɓi |juurnal= (ballal) Hudson, Mark J (2006). "Pots wonaa Yimɓe: Etnik, Pinal e anndinde e nder arkewolosi Japon caggal wolde". Ceerndagol Anthropologie. 26 (4): 411-434. doi:10.1177/0308275X070123. S2CID 144206084. Teddungal Fedde ngam janngude Aasi, Prize deftere John Whitney Hall, 2004.[12 Note.<ref>[[OCLC]], [http://errol.oclc.org/laf/nr96-14418.html Library of Congress Authority file, Mark Hudson]</ref>.<ref name="seaa1990">Society for East Asian Archaeology (SEAA), [http://www.seaa-web.org/arc-eaa-02.htm Member news] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100623081030/http://www.seaa-web.org/arc-eaa-02.htm|date=2010-06-23}}</ref> From 2016 to 2018 he was professor at the Shizuoka Mt. Fuji World Heritage Centre but left citing issues of academic harassment from Shizuoka Prefecture.<nowiki><ref> He previously taught at </nowiki>[[Okayama University]] and the [[University of Tsukuba]]..<ref>{{Cite web|url=https://revije.ff.uni-lj.si/as/about/editorialTeam|title=Editorial Team {{!}} Asian Studies}}</ref>,<ref>{{Cite book|url=https://www.journals.elsevier.com/archaeological-research-in-asia/editorial-board|title=Archaeological Research in Asia Editorial Board}}</ref> 8hki0j1b4k0sok9ml5cg7u0rxzr3yuq 115612 115611 2025-07-08T17:36:05Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115612 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Mark James Hudson (jibinaa ko ñalnde 10 sulyee 1963, to Roade) ko ganndo ko faati e taariindi Angalteer, jiɗɗo anndude pine keewɗe Japon. Fannuuji makko gadani ɗi o heɓi heen ko jamaanu Jōmon e jamaanu Yayoi. Wiɗtooji makko caggal ɗuum, njowitii ko e nokkuuji Japon ɗi ngonaa e njiimaandi laamu, ko adii fof ko duuɗe e koɗli. O ɓuuɓtii nokku Nagabaka to duunde Miyako. Jaangirde Hudson janngi ko e duɗal sukaaɓe Northampton e duɗal jaŋde fuɗnaange e Afrik, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Londres (BA, 1986). O heɓi M.Phil makko e ganndal arkewolosi Asii fuɗnaange to duɗal jaaɓi haaɗtirde Cambridge e hitaande 1988. O heɓi Ph.D makko. to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Ngenndiwal Ostarali e hitaande 1996. Doktoraa makko fuɗɗorii ko wiɗto ko faati e waylo-waylo Jōmon-Yayoi e nder diiwaan Kanto.kono o yaaji haa e miijo ɓurngo yaajde e etnogenesis e nder Japon ɓooyɗo. Kugal Hudson wonnoo ko jannginoowo anthropologie to duɗal jaaɓi haaɗtirde Nishikyushu haa hitaande 2016.O jannginiino ko adii ɗuum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Okayama e duɗal jaaɓi haaɗtirde Tsukuba.Tuggi 2016 haa 2018 o woniino jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Shizuoka Mt. O wonii hannde porfeseer njillu to Duɗal Max Planck ngam ganndal daartol aadee, kadi ko o balloowo wiɗto to Duɗal ganndal Asii fuɗnaange, ENS de Lyon. O jeyaa ko e goomu toppitiingu jaaynde ganndal golle, wiɗtooji arkewolosi e nder Asii, e wiɗtooji Asii. Golle cuɓaaɗe E nder ƴeewndo limto (statistiques) ummoriiɗo e binndanɗe e ko fayti e Mark Hudson, OCLC/WorldCat ina hawra e 6 golle e nder binndanɗe 10 e nder 1 ɗemngal e 800+ jogaade defterdu. Ko ɗum doggol dinamiik, ina waawi kadi meeɗde waawde timminde tolnooji keertiiɗi ngam timminde. Aɗa waawi wallude e ɓeydude geɗe majjuɗe e iwdiiji koolniiɗi. Defte Japonnaaɓe heewɓe pine : Paleolitik to caggal-modern (Press duɗal jaaɓi-haaɗtirde Cambridge, 1996) (koɗki e Donald Denoon, Gavan McCormack e Tessa Morris-Suzuki) Ruinuuji gonɗi e mbaydi : Ethnogenesis e nder duuɗe Japon. Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Hawaii Press. 1999. Gaa gaa jaŋde Aiu: Waylude jaŋde e jikkuuji renndo. Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Hawaii Press. 2014. (jokkondire) Janndeeji keewɗi e nokkuuji e siwil : Perspectives Japon. Routledge. 2017. Jaayndeeji "Archaeologie Approches to Diiri e Diine to Japon". 1992. JTOR i30234185. {{Jaytere wil}}: Site Njowitii e jaaynde wiyeteende Cite ina ɗaɓɓi |juurnal= (ballal) Hudson, Mark J (2006). "Pots wonaa Yimɓe: Etnik, Pinal e anndinde e nder arkewolosi Japon caggal wolde". Ceerndagol Anthropologie. 26 (4): 411-434. doi:10.1177/0308275X070123. S2CID 144206084. Teddungal Fedde ngam janngude Aasi, Prize deftere John Whitney Hall, 2004.[12 Note.<ref>[[OCLC]], [http://errol.oclc.org/laf/nr96-14418.html Library of Congress Authority file, Mark Hudson]</ref>.<ref name="seaa1990">Society for East Asian Archaeology (SEAA), [http://www.seaa-web.org/arc-eaa-02.htm Member news] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100623081030/http://www.seaa-web.org/arc-eaa-02.htm|date=2010-06-23}}</ref> From 2016 to 2018 he was professor at the Shizuoka Mt. Fuji World Heritage Centre but left citing issues of academic harassment from Shizuoka Prefecture.<nowiki><ref> He previously taught at </nowiki>[[Okayama University]] and the [[University of Tsukuba]]..<ref>{{Cite web|url=https://revije.ff.uni-lj.si/as/about/editorialTeam|title=Editorial Team {{!}} Asian Studies}}</ref>,<ref>{{Cite book|url=https://www.journals.elsevier.com/archaeological-research-in-asia/editorial-board|title=Archaeological Research in Asia Editorial Board}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.tandfonline.com/action/journalInformation?show=editorialBoard&journalCode=rocc20|title=Journal of Occupational Science}}</ref> 3s5tiezhfyxe9bu3gxpe8d5kstfbefd 115613 115612 2025-07-08T17:37:34Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115613 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Mark James Hudson (jibinaa ko ñalnde 10 sulyee 1963, to Roade) ko ganndo ko faati e taariindi Angalteer, jiɗɗo anndude pine keewɗe Japon. Fannuuji makko gadani ɗi o heɓi heen ko jamaanu Jōmon e jamaanu Yayoi. Wiɗtooji makko caggal ɗuum, njowitii ko e nokkuuji Japon ɗi ngonaa e njiimaandi laamu, ko adii fof ko duuɗe e koɗli. O ɓuuɓtii nokku Nagabaka to duunde Miyako. Jaangirde Hudson janngi ko e duɗal sukaaɓe Northampton e duɗal jaŋde fuɗnaange e Afrik, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Londres (BA, 1986). O heɓi M.Phil makko e ganndal arkewolosi Asii fuɗnaange to duɗal jaaɓi haaɗtirde Cambridge e hitaande 1988. O heɓi Ph.D makko. to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Ngenndiwal Ostarali e hitaande 1996. Doktoraa makko fuɗɗorii ko wiɗto ko faati e waylo-waylo Jōmon-Yayoi e nder diiwaan Kanto.kono o yaaji haa e miijo ɓurngo yaajde e etnogenesis e nder Japon ɓooyɗo. Kugal Hudson wonnoo ko jannginoowo anthropologie to duɗal jaaɓi haaɗtirde Nishikyushu haa hitaande 2016.O jannginiino ko adii ɗuum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Okayama e duɗal jaaɓi haaɗtirde Tsukuba.Tuggi 2016 haa 2018 o woniino jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Shizuoka Mt. O wonii hannde porfeseer njillu to Duɗal Max Planck ngam ganndal daartol aadee, kadi ko o balloowo wiɗto to Duɗal ganndal Asii fuɗnaange, ENS de Lyon. O jeyaa ko e goomu toppitiingu jaaynde ganndal golle, wiɗtooji arkewolosi e nder Asii, e wiɗtooji Asii. Golle cuɓaaɗe E nder ƴeewndo limto (statistiques) ummoriiɗo e binndanɗe e ko fayti e Mark Hudson, OCLC/WorldCat ina hawra e 6 golle e nder binndanɗe 10 e nder 1 ɗemngal e 800+ jogaade defterdu. Ko ɗum doggol dinamiik, ina waawi kadi meeɗde waawde timminde tolnooji keertiiɗi ngam timminde. Aɗa waawi wallude e ɓeydude geɗe majjuɗe e iwdiiji koolniiɗi. Defte Japonnaaɓe heewɓe pine : Paleolitik to caggal-modern (Press duɗal jaaɓi-haaɗtirde Cambridge, 1996) (koɗki e Donald Denoon, Gavan McCormack e Tessa Morris-Suzuki) Ruinuuji gonɗi e mbaydi : Ethnogenesis e nder duuɗe Japon. Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Hawaii Press. 1999. Gaa gaa jaŋde Aiu: Waylude jaŋde e jikkuuji renndo. Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Hawaii Press. 2014. (jokkondire) Janndeeji keewɗi e nokkuuji e siwil : Perspectives Japon. Routledge. 2017. Jaayndeeji "Archaeologie Approches to Diiri e Diine to Japon". 1992. JTOR i30234185. {{Jaytere wil}}: Site Njowitii e jaaynde wiyeteende Cite ina ɗaɓɓi |juurnal= (ballal) Hudson, Mark J (2006). "Pots wonaa Yimɓe: Etnik, Pinal e anndinde e nder arkewolosi Japon caggal wolde". Ceerndagol Anthropologie. 26 (4): 411-434. doi:10.1177/0308275X070123. S2CID 144206084. Teddungal Fedde ngam janngude Aasi, Prize deftere John Whitney Hall, 2004.[12 Note.<ref>[[OCLC]], [http://errol.oclc.org/laf/nr96-14418.html Library of Congress Authority file, Mark Hudson]</ref>.<ref name="seaa1990">Society for East Asian Archaeology (SEAA), [http://www.seaa-web.org/arc-eaa-02.htm Member news] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100623081030/http://www.seaa-web.org/arc-eaa-02.htm|date=2010-06-23}}</ref> From 2016 to 2018 he was professor at the Shizuoka Mt. Fuji World Heritage Centre but left citing issues of academic harassment from Shizuoka Prefecture.<nowiki><ref> He previously taught at </nowiki>[[Okayama University]] and the [[University of Tsukuba]]..<ref>{{Cite web|url=https://revije.ff.uni-lj.si/as/about/editorialTeam|title=Editorial Team {{!}} Asian Studies}}</ref>,<ref>{{Cite book|url=https://www.journals.elsevier.com/archaeological-research-in-asia/editorial-board|title=Archaeological Research in Asia Editorial Board}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.tandfonline.com/action/journalInformation?show=editorialBoard&journalCode=rocc20|title=Journal of Occupational Science}}</ref>.<ref>{{Cite web|url=http://iao.cnrs.fr/Mark-James-HUDSON?lang=fr|title=INSTITUT d'ASIE ORIENTALE - Mark James HUDSON|date=11 June 2019}}</ref> ayubi05c8m8ugiqew239fx2x7q74jel 115614 115613 2025-07-08T17:39:46Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115614 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Mark James Hudson (jibinaa ko ñalnde 10 sulyee 1963, to Roade) ko ganndo ko faati e taariindi Angalteer, jiɗɗo anndude pine keewɗe Japon. Fannuuji makko gadani ɗi o heɓi heen ko jamaanu Jōmon e jamaanu Yayoi. Wiɗtooji makko caggal ɗuum, njowitii ko e nokkuuji Japon ɗi ngonaa e njiimaandi laamu, ko adii fof ko duuɗe e koɗli. O ɓuuɓtii nokku Nagabaka to duunde Miyako. Jaangirde Hudson janngi ko e duɗal sukaaɓe Northampton e duɗal jaŋde fuɗnaange e Afrik, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Londres (BA, 1986). O heɓi M.Phil makko e ganndal arkewolosi Asii fuɗnaange to duɗal jaaɓi haaɗtirde Cambridge e hitaande 1988. O heɓi Ph.D makko. to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Ngenndiwal Ostarali e hitaande 1996. Doktoraa makko fuɗɗorii ko wiɗto ko faati e waylo-waylo Jōmon-Yayoi e nder diiwaan Kanto.kono o yaaji haa e miijo ɓurngo yaajde e etnogenesis e nder Japon ɓooyɗo. Kugal Hudson wonnoo ko jannginoowo anthropologie to duɗal jaaɓi haaɗtirde Nishikyushu haa hitaande 2016.O jannginiino ko adii ɗuum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Okayama e duɗal jaaɓi haaɗtirde Tsukuba.Tuggi 2016 haa 2018 o woniino jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Shizuoka Mt. O wonii hannde porfeseer njillu to Duɗal Max Planck ngam ganndal daartol aadee, kadi ko o balloowo wiɗto to Duɗal ganndal Asii fuɗnaange, ENS de Lyon. O jeyaa ko e goomu toppitiingu jaaynde ganndal golle, wiɗtooji arkewolosi e nder Asii, e wiɗtooji Asii. Golle cuɓaaɗe E nder ƴeewndo limto (statistiques) ummoriiɗo e binndanɗe e ko fayti e Mark Hudson, OCLC/WorldCat ina hawra e 6 golle e nder binndanɗe 10 e nder 1 ɗemngal e 800+ jogaade defterdu. Ko ɗum doggol dinamiik, ina waawi kadi meeɗde waawde timminde tolnooji keertiiɗi ngam timminde. Aɗa waawi wallude e ɓeydude geɗe majjuɗe e iwdiiji koolniiɗi. Defte Japonnaaɓe heewɓe pine : Paleolitik to caggal-modern (Press duɗal jaaɓi-haaɗtirde Cambridge, 1996) (koɗki e Donald Denoon, Gavan McCormack e Tessa Morris-Suzuki) Ruinuuji gonɗi e mbaydi : Ethnogenesis e nder duuɗe Japon. Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Hawaii Press. 1999. Gaa gaa jaŋde Aiu: Waylude jaŋde e jikkuuji renndo. Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Hawaii Press. 2014. (jokkondire) Janndeeji keewɗi e nokkuuji e siwil : Perspectives Japon. Routledge. 2017. Jaayndeeji "Archaeologie Approches to Diiri e Diine to Japon". 1992. JTOR i30234185. {{Jaytere wil}}: Site Njowitii e jaaynde wiyeteende Cite ina ɗaɓɓi |juurnal= (ballal) Hudson, Mark J (2006). "Pots wonaa Yimɓe: Etnik, Pinal e anndinde e nder arkewolosi Japon caggal wolde". Ceerndagol Anthropologie. 26 (4): 411-434. doi:10.1177/0308275X070123. S2CID 144206084. Teddungal Fedde ngam janngude Aasi, Prize deftere John Whitney Hall, 2004.[12 Note.<ref>[[OCLC]], [http://errol.oclc.org/laf/nr96-14418.html Library of Congress Authority file, Mark Hudson]</ref>.<ref name="seaa1990">Society for East Asian Archaeology (SEAA), [http://www.seaa-web.org/arc-eaa-02.htm Member news] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100623081030/http://www.seaa-web.org/arc-eaa-02.htm|date=2010-06-23}}</ref> From 2016 to 2018 he was professor at the Shizuoka Mt. Fuji World Heritage Centre but left citing issues of academic harassment from Shizuoka Prefecture.<nowiki><ref> He previously taught at </nowiki>[[Okayama University]] and the [[University of Tsukuba]]..<ref>{{Cite web|url=https://revije.ff.uni-lj.si/as/about/editorialTeam|title=Editorial Team {{!}} Asian Studies}}</ref>,<ref>{{Cite book|url=https://www.journals.elsevier.com/archaeological-research-in-asia/editorial-board|title=Archaeological Research in Asia Editorial Board}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.tandfonline.com/action/journalInformation?show=editorialBoard&journalCode=rocc20|title=Journal of Occupational Science}}</ref>.<ref>{{Cite web|url=http://iao.cnrs.fr/Mark-James-HUDSON?lang=fr|title=INSTITUT d'ASIE ORIENTALE - Mark James HUDSON|date=11 June 2019}}</ref><nowiki></ref></nowiki> He is currently a visiting professor at the Max Planck Institute for the Science of Human History <nowiki><ref></nowiki> t8s3ev6py0xmda8c0xgpq1apfpz256t 115615 115614 2025-07-08T17:43:07Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115615 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Mark James Hudson (jibinaa ko ñalnde 10 sulyee 1963, to Roade) ko ganndo ko faati e taariindi Angalteer, jiɗɗo anndude pine keewɗe Japon. Fannuuji makko gadani ɗi o heɓi heen ko jamaanu Jōmon e jamaanu Yayoi. Wiɗtooji makko caggal ɗuum, njowitii ko e nokkuuji Japon ɗi ngonaa e njiimaandi laamu, ko adii fof ko duuɗe e koɗli. O ɓuuɓtii nokku Nagabaka to duunde Miyako. Jaangirde Hudson janngi ko e duɗal sukaaɓe Northampton e duɗal jaŋde fuɗnaange e Afrik, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Londres (BA, 1986). O heɓi M.Phil makko e ganndal arkewolosi Asii fuɗnaange to duɗal jaaɓi haaɗtirde Cambridge e hitaande 1988. O heɓi Ph.D makko. to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Ngenndiwal Ostarali e hitaande 1996. Doktoraa makko fuɗɗorii ko wiɗto ko faati e waylo-waylo Jōmon-Yayoi e nder diiwaan Kanto.kono o yaaji haa e miijo ɓurngo yaajde e etnogenesis e nder Japon ɓooyɗo. Kugal Hudson wonnoo ko jannginoowo anthropologie to duɗal jaaɓi haaɗtirde Nishikyushu haa hitaande 2016.O jannginiino ko adii ɗuum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Okayama e duɗal jaaɓi haaɗtirde Tsukuba.Tuggi 2016 haa 2018 o woniino jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Shizuoka Mt. O wonii hannde porfeseer njillu to Duɗal Max Planck ngam ganndal daartol aadee, kadi ko o balloowo wiɗto to Duɗal ganndal Asii fuɗnaange, ENS de Lyon. O jeyaa ko e goomu toppitiingu jaaynde ganndal golle, wiɗtooji arkewolosi e nder Asii, e wiɗtooji Asii. Golle cuɓaaɗe E nder ƴeewndo limto (statistiques) ummoriiɗo e binndanɗe e ko fayti e Mark Hudson, OCLC/WorldCat ina hawra e 6 golle e nder binndanɗe 10 e nder 1 ɗemngal e 800+ jogaade defterdu. Ko ɗum doggol dinamiik, ina waawi kadi meeɗde waawde timminde tolnooji keertiiɗi ngam timminde. Aɗa waawi wallude e ɓeydude geɗe majjuɗe e iwdiiji koolniiɗi. Defte Japonnaaɓe heewɓe pine : Paleolitik to caggal-modern (Press duɗal jaaɓi-haaɗtirde Cambridge, 1996) (koɗki e Donald Denoon, Gavan McCormack e Tessa Morris-Suzuki) Ruinuuji gonɗi e mbaydi : Ethnogenesis e nder duuɗe Japon. Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Hawaii Press. 1999. Gaa gaa jaŋde Aiu: Waylude jaŋde e jikkuuji renndo. Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Hawaii Press. 2014. (jokkondire) Janndeeji keewɗi e nokkuuji e siwil : Perspectives Japon. Routledge. 2017. Jaayndeeji "Archaeologie Approches to Diiri e Diine to Japon". 1992. JTOR i30234185. {{Jaytere wil}}: Site Njowitii e jaaynde wiyeteende Cite ina ɗaɓɓi |juurnal= (ballal) Hudson, Mark J (2006). "Pots wonaa Yimɓe: Etnik, Pinal e anndinde e nder arkewolosi Japon caggal wolde". Ceerndagol Anthropologie. 26 (4): 411-434. doi:10.1177/0308275X070123. S2CID 144206084. Teddungal Fedde ngam janngude Aasi, Prize deftere John Whitney Hall, 2004.[12 Note.<ref>[[OCLC]], [http://errol.oclc.org/laf/nr96-14418.html Library of Congress Authority file, Mark Hudson]</ref>.<ref name="seaa1990">Society for East Asian Archaeology (SEAA), [http://www.seaa-web.org/arc-eaa-02.htm Member news] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100623081030/http://www.seaa-web.org/arc-eaa-02.htm|date=2010-06-23}}</ref> From 2016 to 2018 he was professor at the Shizuoka Mt. Fuji World Heritage Centre but left citing issues of academic harassment from Shizuoka Prefecture. He previously taught at [[Okayama University]] and the [[University of Tsukuba]]..<ref>{{Cite web|url=https://revije.ff.uni-lj.si/as/about/editorialTeam|title=Editorial Team {{!}} Asian Studies}}</ref>,<ref>{{Cite book|url=https://www.journals.elsevier.com/archaeological-research-in-asia/editorial-board|title=Archaeological Research in Asia Editorial Board}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.tandfonline.com/action/journalInformation?show=editorialBoard&journalCode=rocc20|title=Journal of Occupational Science}}</ref>.<ref>[http://www.oclc.org/research/activities/identities/default.htm WorldCat Identities] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101230150412/http://www.oclc.org/research/activities/identities/default.htm|date=2010-12-30}}: [http://www.worldcat.org/identities/lccn-nr96-14418 Hudson, Mark 1963- ]</ref> <ref>{{Cite web|url=http://iao.cnrs.fr/Mark-James-HUDSON?lang=fr|title=INSTITUT d'ASIE ORIENTALE - Mark James HUDSON|date=11 June 2019}}</ref>He is currently a visiting professor at the Max Planck Institute for the Science of Human History b67mcwbs4wjues0ytr18lmufcpa6fib 115616 115615 2025-07-08T17:44:33Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115616 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Mark James Hudson (jibinaa ko ñalnde 10 sulyee 1963, to Roade) ko ganndo ko faati e taariindi Angalteer, jiɗɗo anndude pine keewɗe Japon. Fannuuji makko gadani ɗi o heɓi heen ko jamaanu Jōmon e jamaanu Yayoi. Wiɗtooji makko caggal ɗuum, njowitii ko e nokkuuji Japon ɗi ngonaa e njiimaandi laamu, ko adii fof ko duuɗe e koɗli. O ɓuuɓtii nokku Nagabaka to duunde Miyako. Jaangirde Hudson janngi ko e duɗal sukaaɓe Northampton e duɗal jaŋde fuɗnaange e Afrik, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Londres (BA, 1986). O heɓi M.Phil makko e ganndal arkewolosi Asii fuɗnaange to duɗal jaaɓi haaɗtirde Cambridge e hitaande 1988. O heɓi Ph.D makko. to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Ngenndiwal Ostarali e hitaande 1996. Doktoraa makko fuɗɗorii ko wiɗto ko faati e waylo-waylo Jōmon-Yayoi e nder diiwaan Kanto.kono o yaaji haa e miijo ɓurngo yaajde e etnogenesis e nder Japon ɓooyɗo. Kugal Hudson wonnoo ko jannginoowo anthropologie to duɗal jaaɓi haaɗtirde Nishikyushu haa hitaande 2016.O jannginiino ko adii ɗuum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Okayama e duɗal jaaɓi haaɗtirde Tsukuba.Tuggi 2016 haa 2018 o woniino jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Shizuoka Mt. O wonii hannde porfeseer njillu to Duɗal Max Planck ngam ganndal daartol aadee, kadi ko o balloowo wiɗto to Duɗal ganndal Asii fuɗnaange, ENS de Lyon. O jeyaa ko e goomu toppitiingu jaaynde ganndal golle, wiɗtooji arkewolosi e nder Asii, e wiɗtooji Asii. Golle cuɓaaɗe E nder ƴeewndo limto (statistiques) ummoriiɗo e binndanɗe e ko fayti e Mark Hudson, OCLC/WorldCat ina hawra e 6 golle e nder binndanɗe 10 e nder 1 ɗemngal e 800+ jogaade defterdu. Ko ɗum doggol dinamiik, ina waawi kadi meeɗde waawde timminde tolnooji keertiiɗi ngam timminde. Aɗa waawi wallude e ɓeydude geɗe majjuɗe e iwdiiji koolniiɗi. Defte Japonnaaɓe heewɓe pine : Paleolitik to caggal-modern (Press duɗal jaaɓi-haaɗtirde Cambridge, 1996) (koɗki e Donald Denoon, Gavan McCormack e Tessa Morris-Suzuki) Ruinuuji gonɗi e mbaydi : Ethnogenesis e nder duuɗe Japon. Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Hawaii Press. 1999. Gaa gaa jaŋde Aiu: Waylude jaŋde e jikkuuji renndo. Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Hawaii Press. 2014. (jokkondire) Janndeeji keewɗi e nokkuuji e siwil : Perspectives Japon. Routledge. 2017. Jaayndeeji "Archaeologie Approches to Diiri e Diine to Japon". 1992. JTOR i30234185. {{Jaytere wil}}: Site Njowitii e jaaynde wiyeteende Cite ina ɗaɓɓi |juurnal= (ballal) Hudson, Mark J (2006). "Pots wonaa Yimɓe: Etnik, Pinal e anndinde e nder arkewolosi Japon caggal wolde". Ceerndagol Anthropologie. 26 (4): 411-434. doi:10.1177/0308275X070123. S2CID 144206084. Teddungal Fedde ngam janngude Aasi, Prize deftere John Whitney Hall, 2004.[12 Note.<ref>[[OCLC]], [http://errol.oclc.org/laf/nr96-14418.html Library of Congress Authority file, Mark Hudson]</ref>.<ref name="seaa1990">Society for East Asian Archaeology (SEAA), [http://www.seaa-web.org/arc-eaa-02.htm Member news] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100623081030/http://www.seaa-web.org/arc-eaa-02.htm|date=2010-06-23}}</ref> From 2016 to 2018 he was professor at the Shizuoka Mt. Fuji World Heritage Centre but left citing issues of academic harassment from Shizuoka Prefecture. He previously taught at [[Okayama University]] and the [[University of Tsukuba]]..<ref>{{Cite web|url=https://revije.ff.uni-lj.si/as/about/editorialTeam|title=Editorial Team {{!}} Asian Studies}}</ref>,<ref>{{Cite book|url=https://www.journals.elsevier.com/archaeological-research-in-asia/editorial-board|title=Archaeological Research in Asia Editorial Board}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.tandfonline.com/action/journalInformation?show=editorialBoard&journalCode=rocc20|title=Journal of Occupational Science}}</ref>.<ref>[http://www.oclc.org/research/activities/identities/default.htm WorldCat Identities] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101230150412/http://www.oclc.org/research/activities/identities/default.htm|date=2010-12-30}}: [http://www.worldcat.org/identities/lccn-nr96-14418 Hudson, Mark 1963- ]</ref>.<ref>[http://www.aasianst.org/publications/book-prizes-hall.htm John Whitney Hall Book Prize of the Association for Asian Studies, list]</ref> <ref>{{Cite web|url=http://iao.cnrs.fr/Mark-James-HUDSON?lang=fr|title=INSTITUT d'ASIE ORIENTALE - Mark James HUDSON|date=11 June 2019}}</ref>He is currently a visiting professor at the Max Planck Institute for the Science of Human History aclas3hi8dup73pd7on95iox9c2kudj User talk:Hijerovit 3 30031 115618 2025-07-09T04:03:48Z DreamRimmer 9077 DreamRimmer dirtinii hello [[User talk:Hijerovit]] to [[User talk:Runolist]]: Automatically moved page while renaming the user "[[Special:CentralAuth/Hijerovit|Hijerovit]]" to "[[Special:CentralAuth/Runolist|Runolist]]" 115618 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[User talk:Runolist]] rhl15dxgauhvze76ks7lzfgc07czmhr Emiliana Escalada 0 30032 115620 2025-07-09T06:05:29Z Sa'eedert 9790 Created page with "{{Databox}}'''Emiliana Escalada''' (1884-1962) ko farmasiyanke, jannginoowo, debbo e hooreejo senndikaa Paraguwaay. == '''Ngendam''' == Emiliana Escalada jibinaa ko to Koronel Oviedo e hitaande 1884. O lomtii Paraguwaay e batu gadano hakkunde leyɗeele jannginooɓe, yuɓɓinaangu to Montevideo.<ref name="ABC">[http://www.abc.com.py/edicion-impresa/notas/connotadas-feministas-paraguayas-1571639.html Connotadas feministas paraguayas], ''[[ABC Color]]'', 8 March 2017.</ref..." 115620 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Emiliana Escalada''' (1884-1962) ko farmasiyanke, jannginoowo, debbo e hooreejo senndikaa Paraguwaay. == '''Ngendam''' == Emiliana Escalada jibinaa ko to Koronel Oviedo e hitaande 1884. O lomtii Paraguwaay e batu gadano hakkunde leyɗeele jannginooɓe, yuɓɓinaangu to Montevideo.<ref name="ABC">[http://www.abc.com.py/edicion-impresa/notas/connotadas-feministas-paraguayas-1571639.html Connotadas feministas paraguayas], ''[[ABC Color]]'', 8 March 2017.</ref> O sankii ko ñalnde 29 lewru marse hitaande 1962. == '''Tuugnorgal''' == <references /> s75iqnofh5sqwzcp0m37pqc2stlgagy Mitra Farazandeh 0 30033 115621 2025-07-09T06:39:13Z Sa'eedert 9790 Created page with "{{Databox}}'''Mitra Farazandeh''' (e ɗemngal Perse; میترا فرازنده ; jibinaa ko hedde 1976)[1] ko naalanke Iraannaajo, daraniiɗo ŋakkeende cellal, naalanke yiyoowo. == '''Nguurndam''' == Mitra Farazandeh jibinaa ko wuro Tālesh to worgo-fuɗnaange leydi Iraan. Omo jogii mboros ɓanndu.O hoɗi ko e wuro wiyeteengo Hashtpar (wuro Talesh) e nder diiwaan Gilan to leydi Iraan.<ref name=":0">{{Cite news|date=2017-12-09|title=100 Women: 'Disabled women have sexua..." 115621 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Mitra Farazandeh''' (e ɗemngal Perse; میترا فرازنده ; jibinaa ko hedde 1976)[1] ko naalanke Iraannaajo, daraniiɗo ŋakkeende cellal, naalanke yiyoowo. == '''Nguurndam''' == Mitra Farazandeh jibinaa ko wuro Tālesh to worgo-fuɗnaange leydi Iraan. Omo jogii mboros ɓanndu.O hoɗi ko e wuro wiyeteengo Hashtpar (wuro Talesh) e nder diiwaan Gilan to leydi Iraan.<ref name=":0">{{Cite news|date=2017-12-09|title=100 Women: 'Disabled women have sexual needs too'|language=en-GB|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/world-42183197|access-date=2022-03-14}}</ref> Farazandeh ina ɗaɓɓi yiyteede yiɗde jokkondire hakkunde rewɓe wonduɓe e caɗeele.O winndi ko fayti e waasde nan'de neɗɗo sabu ŋakkeende ɓanndu makko e haɓaade ngam anndude haaju makko e yiɗde;e no ɓanndu makko ɓanndu nduu waɗiri miijooji fenaande wonde o alaa haajuuji jokkondiral.<ref name=":1">{{Cite book|last=Langer|first=S. J.|url=https://books.google.com/books?id=G3tPDwAAQBAJ|title=Theorizing Transgender Identity for Clinical Practice: A New Model for Understanding Gender|date=2019-01-21|publisher=[[Jessica Kingsley Publishers]]|isbn=978-1-78450-642-1|location=London, England|pages=151|language=en}}</ref> O dañata nguura ko e yeeyde nate makko e nate makko. E hitaande 2018, Farazandeh woni ko e doggol 100 rewɓe ɓurɓe waawde e nder winndere nde, ɓe BBC rokki ɓe njeenaari.<ref name=":2">{{Cite news|title=Quiénes son las 100 Mujeres de la BBC de 2018 (y cuáles son las 12 latinoamericanas)|language=es|work=BBC News Mundo|url=https://www.bbc.com/mundo/noticias-internacional-46259169|access-date=2022-03-14}}</ref> == '''Ƴeew kadi''' == [[Disability rights movement]] == '''Tuugnorgal''' == <references /> jtfl29wsf0gmws5xz6aoxsbxvi7usi1 Jessie Fergusson 0 30034 115622 2025-07-09T06:48:28Z Sa'eedert 9790 Created page with "{{Databox}}'''Jessie Fergusson''' ko debbo Ecoppinaajo, mo o suɓii. O waɗii darnde tiiɗnde e nder seppo renndo, o woniino kadi binndoowo fedde Glasgow nde Fedde Suɓngooji Liggotooɓe nde nde fuɗɗii soseede.<ref>{{Cite news|date=15 July 1916|title=THE HUMAN SUFFRAGE CAMPAIGN IN SCOTLAND|volume=III-No. 16|work=The Woman's Dreadnought|publisher=WORKERS' SUFFRAGE FEDERATION}}</ref><ref name=":0">{{Cite web|date=2016-05-15|title=Remembering the Rent Strikes: guest post|..." 115622 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Jessie Fergusson''' ko debbo Ecoppinaajo, mo o suɓii. O waɗii darnde tiiɗnde e nder seppo renndo, o woniino kadi binndoowo fedde Glasgow nde Fedde Suɓngooji Liggotooɓe nde nde fuɗɗii soseede.<ref>{{Cite news|date=15 July 1916|title=THE HUMAN SUFFRAGE CAMPAIGN IN SCOTLAND|volume=III-No. 16|work=The Woman's Dreadnought|publisher=WORKERS' SUFFRAGE FEDERATION}}</ref><ref name=":0">{{Cite web|date=2016-05-15|title=Remembering the Rent Strikes: guest post|url=https://govanshiddenhistories.wordpress.com/2016/05/15/remembering-the-rent-strikes-guest-post/|access-date=2022-06-07|website=Govan's Hidden Histories|language=en}}</ref> == '''Golle''' == Fergusson ina jeyaa e ardiiɓe caggal seppo renndo to Glasgow e hitaande 1915. Ko adii seppo ngoo, Fedde Rewɓe Koɗki Glasgow sosaa, nde Fergusson wonnoo tergal tiiɗngal. Seppo ngoo waɗii faayiida. Nde waɗi ko sariya kuuɓtodinɗo renndo, wiyɗo wonde renndo ngo waawataa ɓeydeede gila e toɓɓe 1914 so wonaa tawa tolno jeyi oo ɓeydaama.<ref>{{Cite web|title=The rent strikes - Domestic impact of World War One - society and culture - Higher History Revision|url=https://www.bbc.co.uk/bitesize/guides/ztx66sg/revision/4|access-date=2022-06-07|website=BBC Bitesize|language=en-GB}}</ref> == '''Tuugnorgal''' == <references /> f6hv3sf2tfkt1p2b6c680j5ah8mh7zv Georgina Fletcher 0 30035 115623 2025-07-09T09:40:54Z Sa'eedert 9790 Created page with "{{Databox}}'''Georgina Fletcher''', ko Españoolnaajo, binndoowo, naalanke, daraniiɗo hakkeeji rewɓe, jooɗiiɗo to Kolommbi e fuɗɗoode teeminannde 20ɓiire.<ref>Luna, Lola; Villarreal, Norma (1994). Historia, género y política: movimientos de mujeres y participación política en Colombia 1930-1991. Barcelona: Universidad de Barcelona.</ref> O wonti wakiliijo Kolommbi e nder Ligue internationale des femmes ibérienne et américaine latine e hitaande 1924. O wonii..." 115623 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Georgina Fletcher''', ko Españoolnaajo, binndoowo, naalanke, daraniiɗo hakkeeji rewɓe, jooɗiiɗo to Kolommbi e fuɗɗoode teeminannde 20ɓiire.<ref>Luna, Lola; Villarreal, Norma (1994). Historia, género y política: movimientos de mujeres y participación política en Colombia 1930-1991. Barcelona: Universidad de Barcelona.</ref> O wonti wakiliijo Kolommbi e nder Ligue internationale des femmes ibérienne et américaine latine e hitaande 1924. O woniino piilaaɗo e dille rewɓe Kolommbi, kadi ko kanko woni hooreejo fedde nde e nder kitaale 1920, 1930 e 1940. == '''Defte''' == Mujer Kolommbi (1928) Ɗemɗe mawɗe de la raza latina (1927) == '''Tuugnorgal''' == <references /> qxdougfz97uyuxivo0wyjlh4ufm6v7v Kabane 0 30036 115624 2025-07-09T10:26:30Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115624 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Kabane (姓) ko tiitooɗe tedduɗe roneteeɗe Japon. Kuutoragol majji ina yahra e jamaanu ɓooyɗo nde ɗi puɗɗii huutoreede no tiitooɗe maantinirɗe leñol politik e renndo. Tariya E fuɗɗoode, kabaneeji ɗii ko leƴƴi gooto gooto njuɓɓinta ɗi, kono haa jooni ɗi ngari ko e juuɗe ñaawirdu laamɗo Yamato. No golle denndingol ngenndiwal ñaawirdu nduu yahri nii, kabane ina rokka galleeji ɓurɗi doole ɗii, seeɗa-seeɗa wonti tiitoonde teddunde ndonaandi, kesi ina sosee. Ko ina wona capanɗe tati e maɓɓe. Won e kabaneeji ɓurɗi heewde ko Omi (臣), Muraji (連), Sukune (宿禰), Kuni no Miyatsuko (国造), Kimi (君; walla 公), Atai (直), Fubito (史), Agatanushi (県主), e Suguri (滑). Iwdi suudu laamiiɗo Japon (皇別, kōbetsu) hokkaama Omi e iwdi laamɓe (神別, shinbetsu) hokkaama Muraji. E nder ɗeen, ɓesnguuji ɓurɗi teeŋtude ɗii ndokkaama Ōomi e Ōmuraji. Galle laamɗo Yamato wonti galle ɓurɗo doole e nder njuɓɓudi kabane, hay so tawii noon e nder teeminannde 6ɓiire caggal jibineede Iisaa, limre ardiiɓe woɗɓe, heewɓe e darnde toownde Omi e Muraji, won heen ina njuɓɓina laamɓe Yamato.Ngolɗoo dinamiik doole wonti gooto e semmbeeji mbayliigu Taika e hitaande 64. E nder ndeeɗoo feere, kabane nattii jokkondirde e golle keertiiɗe walla darnde politik, kono tan fuɗɗiima hollirde iwdi aristokraasi galle e ngonka renndo. Kabaneeji gonɗi ɗii kadi njuɓɓinaama e nder njuɓɓudi kabaneeji jeetati ( 八色の姓, yakusa no kabane ) tawi ko Mahito, Ason, Sukune, Imiki [ja] (忌寸), Michinoshi [ja] (道師), Omi, Muraji, Inagi [粮ja] (粨ja). Omi en doole e oon sahaa ndokkaama kabane Ason, woni ɗiɗmo e les njiimaandi kesiri ndii, ko ɓuri heewde e Muraji en ndokkaama kabane Sukune, woni tataɓo. syyi0uur4d20t2pctocg5q2encsx3vh 115625 115624 2025-07-09T10:29:12Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115625 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Kabane (姓) ko tiitooɗe tedduɗe roneteeɗe Japon. Kuutoragol majji ina yahra e jamaanu ɓooyɗo nde ɗi puɗɗii huutoreede no tiitooɗe maantinirɗe leñol politik e renndo. Tariya E fuɗɗoode, kabaneeji ɗii ko leƴƴi gooto gooto njuɓɓinta ɗi, kono haa jooni ɗi ngari ko e juuɗe ñaawirdu laamɗo Yamato. No golle denndingol ngenndiwal ñaawirdu nduu yahri nii, kabane ina rokka galleeji ɓurɗi doole ɗii, seeɗa-seeɗa wonti tiitoonde teddunde ndonaandi, kesi ina sosee. Ko ina wona capanɗe tati e maɓɓe. Won e kabaneeji ɓurɗi heewde ko Omi (臣), Muraji (連), Sukune (宿禰), Kuni no Miyatsuko (国造), Kimi (君; walla 公), Atai (直), Fubito (史), Agatanushi (県主), e Suguri (滑). Iwdi suudu laamiiɗo Japon (皇別, kōbetsu) hokkaama Omi e iwdi laamɓe (神別, shinbetsu) hokkaama Muraji. E nder ɗeen, ɓesnguuji ɓurɗi teeŋtude ɗii ndokkaama Ōomi e Ōmuraji. Galle laamɗo Yamato wonti galle ɓurɗo doole e nder njuɓɓudi kabane, hay so tawii noon e nder teeminannde 6ɓiire caggal jibineede Iisaa, limre ardiiɓe woɗɓe, heewɓe e darnde toownde Omi e Muraji, won heen ina njuɓɓina laamɓe Yamato.Ngolɗoo dinamiik doole wonti gooto e semmbeeji mbayliigu Taika e hitaande 64. E nder ndeeɗoo feere, kabane nattii jokkondirde e golle keertiiɗe walla darnde politik, kono tan fuɗɗiima hollirde iwdi aristokraasi galle e ngonka renndo. Kabaneeji gonɗi ɗii kadi njuɓɓinaama e nder njuɓɓudi kabaneeji jeetati ( 八色の姓, yakusa no kabane ) tawi ko Mahito, Ason, Sukune, Imiki [ja] (忌寸), Michinoshi [ja] (道師), Omi, Muraji, Inagi [粮ja] (粨ja). Omi en doole e oon sahaa ndokkaama kabane Ason, woni ɗiɗmo e les njiimaandi kesiri ndii, ko ɓuri heewde e Muraji en ndokkaama kabane Sukune, woni tataɓo.House laamɗo Yamato wonti galle ɓurɗo doole e nder system kabane, hay so tawii e nder teeminannde 6ɓiire, ardiiɓe woɗɓe, heewɓe e darnde toownde Omi e Muraji, sahaa e sahaa fof ina ɓuuɓna laamɓe Yamato.Ngoo doole dinamiik wonti gooto e semmbeeji fedde Taika e hitaande 684. E nder ndee feere, kabane nattii jogaade hattan golle keertiiɗe walla darnde politik, kono tan fuɗɗii ko hollirde leñol aristokraasi galle e ngonka renndo. Kabane gonɗo oo kadi yuɓɓinaama e nder system kabane jeetati (八色の姓, yakusa no kabane) tawa ina waɗi Mahito, Ason, Sukune, Imiki [ja] (忌寸), Michinoshi [ja] (道師), Omi, Muraaji, Muraaji, Imiki, Imiki [ja] (道師), Omi, Muraji, Muraji, Muraji, Imiki, yuɓɓini ɗum. Omi doole oon sahaa rokkaama kabane Ason, mo ɗiɗaɓo e les njiimaandi kesiri ndii, tawi ko ɓuri heewde e Muraji ndokkaama kabane Sukune, woni tataɓo. Caggal ɗuum, nde leƴƴi ɗii puɗɗii ɓuuɓde e nder galleeji gooto gooto, njuɓɓudi kabane ina ustoo seeɗa seeɗa e kuutoragol. Inde Ina sikkaa wonde innde kabane (姓) ummorii ko e helmere "ageena" (崇名), walla tawa ko e konngol "kyöröi" (骨), firti ko "galle" e nder Koree ɓooyɗo.[1 Portal Japon ɓooyɗo Ƴeew kadi Caste References 4u70yo2mgdpy96t2tenkgi4sprd6o9m 115626 115625 2025-07-09T10:31:10Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115626 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Kabane (姓) ko tiitooɗe tedduɗe roneteeɗe Japon. Kuutoragol majji ina yahra e jamaanu ɓooyɗo nde ɗi puɗɗii huutoreede no tiitooɗe maantinirɗe leñol politik e renndo. Tariya E fuɗɗoode, kabaneeji ɗii ko leƴƴi gooto gooto njuɓɓinta ɗi, kono haa jooni ɗi ngari ko e juuɗe ñaawirdu laamɗo Yamato. No golle denndingol ngenndiwal ñaawirdu nduu yahri nii, kabane ina rokka galleeji ɓurɗi doole ɗii, seeɗa-seeɗa wonti tiitoonde teddunde ndonaandi, kesi ina sosee. Ko ina wona capanɗe tati e maɓɓe. Won e kabaneeji ɓurɗi heewde ko Omi (臣), Muraji (連), Sukune (宿禰), Kuni no Miyatsuko (国造), Kimi (君; walla 公), Atai (直), Fubito (史), Agatanushi (県主), e Suguri (滑). Iwdi suudu laamiiɗo Japon (皇別, kōbetsu) hokkaama Omi e iwdi laamɓe (神別, shinbetsu) hokkaama Muraji. E nder ɗeen, ɓesnguuji ɓurɗi teeŋtude ɗii ndokkaama Ōomi e Ōmuraji. Galle laamɗo Yamato wonti galle ɓurɗo doole e nder njuɓɓudi kabane, hay so tawii noon e nder teeminannde 6ɓiire caggal jibineede Iisaa, limre ardiiɓe woɗɓe, heewɓe e darnde toownde Omi e Muraji, won heen ina njuɓɓina laamɓe Yamato.Ngolɗoo dinamiik doole wonti gooto e semmbeeji mbayliigu Taika e hitaande 64. E nder ndeeɗoo feere, kabane nattii jokkondirde e golle keertiiɗe walla darnde politik, kono tan fuɗɗiima hollirde iwdi aristokraasi galle e ngonka renndo. Kabaneeji gonɗi ɗii kadi njuɓɓinaama e nder njuɓɓudi kabaneeji jeetati ( 八色の姓, yakusa no kabane ) tawi ko Mahito, Ason, Sukune, Imiki [ja] (忌寸), Michinoshi [ja] (道師), Omi, Muraji, Inagi [粮ja] (粨ja). Omi en doole e oon sahaa ndokkaama kabane Ason, woni ɗiɗmo e les njiimaandi kesiri ndii, ko ɓuri heewde e Muraji en ndokkaama kabane Sukune, woni tataɓo.House laamɗo Yamato wonti galle ɓurɗo doole e nder system kabane, hay so tawii e nder teeminannde 6ɓiire, ardiiɓe woɗɓe, heewɓe e darnde toownde Omi e Muraji, sahaa e sahaa fof ina ɓuuɓna laamɓe Yamato.Ngoo doole dinamiik wonti gooto e semmbeeji fedde Taika e hitaande 684. E nder ndee feere, kabane nattii jogaade hattan golle keertiiɗe walla darnde politik, kono tan fuɗɗii ko hollirde leñol aristokraasi galle e ngonka renndo. Kabane gonɗo oo kadi yuɓɓinaama e nder system kabane jeetati (八色の姓, yakusa no kabane) tawa ina waɗi Mahito, Ason, Sukune, Imiki [ja] (忌寸), Michinoshi [ja] (道師), Omi, Muraaji, Muraaji, Imiki, Imiki [ja] (道師), Omi, Muraji, Muraji, Muraji, Imiki, yuɓɓini ɗum. Omi doole oon sahaa rokkaama kabane Ason, mo ɗiɗaɓo e les njiimaandi kesiri ndii, tawi ko ɓuri heewde e Muraji ndokkaama kabane Sukune, woni tataɓo. Caggal ɗuum, nde leƴƴi ɗii puɗɗii ɓuuɓde e nder galleeji gooto gooto, njuɓɓudi kabane ina ustoo seeɗa seeɗa e kuutoragol. Inde Ina sikkaa wonde innde kabane (姓) ummorii ko e helmere "ageena" (崇名), walla tawa ko e konngol "kyöröi" (骨), firti ko "galle" e nder Koree ɓooyɗo.[1 Portal Japon ɓooyɗo Ƴeew kadi Caste References.<ref name=":1">{{Cite book|title=Encyclopedia Nipponica|publisher=Shogakkan|year=2001|isbn=409526117X|location=Japan|at=Kabane}}</ref> rhe9dvp9ij9fe8ocap8vetd5y9xwi1b 115627 115626 2025-07-09T10:32:33Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115627 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Kabane (姓) ko tiitooɗe tedduɗe roneteeɗe Japon. Kuutoragol majji ina yahra e jamaanu ɓooyɗo nde ɗi puɗɗii huutoreede no tiitooɗe maantinirɗe leñol politik e renndo. Tariya E fuɗɗoode, kabaneeji ɗii ko leƴƴi gooto gooto njuɓɓinta ɗi, kono haa jooni ɗi ngari ko e juuɗe ñaawirdu laamɗo Yamato. No golle denndingol ngenndiwal ñaawirdu nduu yahri nii, kabane ina rokka galleeji ɓurɗi doole ɗii, seeɗa-seeɗa wonti tiitoonde teddunde ndonaandi, kesi ina sosee. Ko ina wona capanɗe tati e maɓɓe. Won e kabaneeji ɓurɗi heewde ko Omi (臣), Muraji (連), Sukune (宿禰), Kuni no Miyatsuko (国造), Kimi (君; walla 公), Atai (直), Fubito (史), Agatanushi (県主), e Suguri (滑). Iwdi suudu laamiiɗo Japon (皇別, kōbetsu) hokkaama Omi e iwdi laamɓe (神別, shinbetsu) hokkaama Muraji. E nder ɗeen, ɓesnguuji ɓurɗi teeŋtude ɗii ndokkaama Ōomi e Ōmuraji. Galle laamɗo Yamato wonti galle ɓurɗo doole e nder njuɓɓudi kabane, hay so tawii noon e nder teeminannde 6ɓiire caggal jibineede Iisaa, limre ardiiɓe woɗɓe, heewɓe e darnde toownde Omi e Muraji, won heen ina njuɓɓina laamɓe Yamato.Ngolɗoo dinamiik doole wonti gooto e semmbeeji mbayliigu Taika e hitaande 64. E nder ndeeɗoo feere, kabane nattii jokkondirde e golle keertiiɗe walla darnde politik, kono tan fuɗɗiima hollirde iwdi aristokraasi galle e ngonka renndo. Kabaneeji gonɗi ɗii kadi njuɓɓinaama e nder njuɓɓudi kabaneeji jeetati ( 八色の姓, yakusa no kabane ) tawi ko Mahito, Ason, Sukune, Imiki [ja] (忌寸), Michinoshi [ja] (道師), Omi, Muraji, Inagi [粮ja] (粨ja). Omi en doole e oon sahaa ndokkaama kabane Ason, woni ɗiɗmo e les njiimaandi kesiri ndii, ko ɓuri heewde e Muraji en ndokkaama kabane Sukune, woni tataɓo.House laamɗo Yamato wonti galle ɓurɗo doole e nder system kabane, hay so tawii e nder teeminannde 6ɓiire, ardiiɓe woɗɓe, heewɓe e darnde toownde Omi e Muraji, sahaa e sahaa fof ina ɓuuɓna laamɓe Yamato.Ngoo doole dinamiik wonti gooto e semmbeeji fedde Taika e hitaande 684. E nder ndee feere, kabane nattii jogaade hattan golle keertiiɗe walla darnde politik, kono tan fuɗɗii ko hollirde leñol aristokraasi galle e ngonka renndo. Kabane gonɗo oo kadi yuɓɓinaama e nder system kabane jeetati (八色の姓, yakusa no kabane) tawa ina waɗi Mahito, Ason, Sukune, Imiki [ja] (忌寸), Michinoshi [ja] (道師), Omi, Muraaji, Muraaji, Imiki, Imiki [ja] (道師), Omi, Muraji, Muraji, Muraji, Imiki, yuɓɓini ɗum. Omi doole oon sahaa rokkaama kabane Ason, mo ɗiɗaɓo e les njiimaandi kesiri ndii, tawi ko ɓuri heewde e Muraji ndokkaama kabane Sukune, woni tataɓo. Caggal ɗuum, nde leƴƴi ɗii puɗɗii ɓuuɓde e nder galleeji gooto gooto, njuɓɓudi kabane ina ustoo seeɗa seeɗa e kuutoragol. Inde Ina sikkaa wonde innde kabane (姓) ummorii ko e helmere "ageena" (崇名), walla tawa ko e konngol "kyöröi" (骨), firti ko "galle" e nder Koree ɓooyɗo.[1 Portal Japon ɓooyɗo Ƴeew kadi Caste References.<ref name=":1">{{Cite book|title=Encyclopedia Nipponica|publisher=Shogakkan|year=2001|isbn=409526117X|location=Japan|at=Kabane}}</ref>.<ref name=":2">{{Cite book|last=Gibney|first=Frank|title=Britannica International Encyclopaedia|publisher=TBS-BRITANNICA|year=1995|location=Japan|at=Kabane|oclc=55231838}}</ref> 7bo3h5w4dtkbvbjs76kxb7i2ja6mt7l 115628 115627 2025-07-09T10:33:57Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115628 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Kabane (姓) ko tiitooɗe tedduɗe roneteeɗe Japon. Kuutoragol majji ina yahra e jamaanu ɓooyɗo nde ɗi puɗɗii huutoreede no tiitooɗe maantinirɗe leñol politik e renndo. Tariya E fuɗɗoode, kabaneeji ɗii ko leƴƴi gooto gooto njuɓɓinta ɗi, kono haa jooni ɗi ngari ko e juuɗe ñaawirdu laamɗo Yamato. No golle denndingol ngenndiwal ñaawirdu nduu yahri nii, kabane ina rokka galleeji ɓurɗi doole ɗii, seeɗa-seeɗa wonti tiitoonde teddunde ndonaandi, kesi ina sosee. Ko ina wona capanɗe tati e maɓɓe. Won e kabaneeji ɓurɗi heewde ko Omi (臣), Muraji (連), Sukune (宿禰), Kuni no Miyatsuko (国造), Kimi (君; walla 公), Atai (直), Fubito (史), Agatanushi (県主), e Suguri (滑). Iwdi suudu laamiiɗo Japon (皇別, kōbetsu) hokkaama Omi e iwdi laamɓe (神別, shinbetsu) hokkaama Muraji. E nder ɗeen, ɓesnguuji ɓurɗi teeŋtude ɗii ndokkaama Ōomi e Ōmuraji. Galle laamɗo Yamato wonti galle ɓurɗo doole e nder njuɓɓudi kabane, hay so tawii noon e nder teeminannde 6ɓiire caggal jibineede Iisaa, limre ardiiɓe woɗɓe, heewɓe e darnde toownde Omi e Muraji, won heen ina njuɓɓina laamɓe Yamato.Ngolɗoo dinamiik doole wonti gooto e semmbeeji mbayliigu Taika e hitaande 64. E nder ndeeɗoo feere, kabane nattii jokkondirde e golle keertiiɗe walla darnde politik, kono tan fuɗɗiima hollirde iwdi aristokraasi galle e ngonka renndo. Kabaneeji gonɗi ɗii kadi njuɓɓinaama e nder njuɓɓudi kabaneeji jeetati ( 八色の姓, yakusa no kabane ) tawi ko Mahito, Ason, Sukune, Imiki [ja] (忌寸), Michinoshi [ja] (道師), Omi, Muraji, Inagi [粮ja] (粨ja). Omi en doole e oon sahaa ndokkaama kabane Ason, woni ɗiɗmo e les njiimaandi kesiri ndii, ko ɓuri heewde e Muraji en ndokkaama kabane Sukune, woni tataɓo.House laamɗo Yamato wonti galle ɓurɗo doole e nder system kabane, hay so tawii e nder teeminannde 6ɓiire, ardiiɓe woɗɓe, heewɓe e darnde toownde Omi e Muraji, sahaa e sahaa fof ina ɓuuɓna laamɓe Yamato.Ngoo doole dinamiik wonti gooto e semmbeeji fedde Taika e hitaande 684. E nder ndee feere, kabane nattii jogaade hattan golle keertiiɗe walla darnde politik, kono tan fuɗɗii ko hollirde leñol aristokraasi galle e ngonka renndo. Kabane gonɗo oo kadi yuɓɓinaama e nder system kabane jeetati (八色の姓, yakusa no kabane) tawa ina waɗi Mahito, Ason, Sukune, Imiki [ja] (忌寸), Michinoshi [ja] (道師), Omi, Muraaji, Muraaji, Imiki, Imiki [ja] (道師), Omi, Muraji, Muraji, Muraji, Imiki, yuɓɓini ɗum. Omi doole oon sahaa rokkaama kabane Ason, mo ɗiɗaɓo e les njiimaandi kesiri ndii, tawi ko ɓuri heewde e Muraji ndokkaama kabane Sukune, woni tataɓo. Caggal ɗuum, nde leƴƴi ɗii puɗɗii ɓuuɓde e nder galleeji gooto gooto, njuɓɓudi kabane ina ustoo seeɗa seeɗa e kuutoragol. Inde Ina sikkaa wonde innde kabane (姓) ummorii ko e helmere "ageena" (崇名), walla tawa ko e konngol "kyöröi" (骨), firti ko "galle" e nder Koree ɓooyɗo.[1 Portal Japon ɓooyɗo Ƴeew kadi Caste References.<ref name=":1">{{Cite book|title=Encyclopedia Nipponica|publisher=Shogakkan|year=2001|isbn=409526117X|location=Japan|at=Kabane}}</ref>.<ref name=":2">{{Cite book|last=Gibney|first=Frank|title=Britannica International Encyclopaedia|publisher=TBS-BRITANNICA|year=1995|location=Japan|at=Kabane|oclc=55231838}}</ref>.<ref name=":22">{{Cite book|last=Gibney|first=Frank|title=Britannica International Encyclopaedia|publisher=TBS-BRITANNICA|year=1995|location=Japan|at=Kabane|oclc=55231838}}</ref> 2yyeokm3acrhw0u3h0meyxhad67lb6w 115629 115628 2025-07-09T10:35:25Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115629 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Kabane (姓) ko tiitooɗe tedduɗe roneteeɗe Japon. Kuutoragol majji ina yahra e jamaanu ɓooyɗo nde ɗi puɗɗii huutoreede no tiitooɗe maantinirɗe leñol politik e renndo. Tariya E fuɗɗoode, kabaneeji ɗii ko leƴƴi gooto gooto njuɓɓinta ɗi, kono haa jooni ɗi ngari ko e juuɗe ñaawirdu laamɗo Yamato. No golle denndingol ngenndiwal ñaawirdu nduu yahri nii, kabane ina rokka galleeji ɓurɗi doole ɗii, seeɗa-seeɗa wonti tiitoonde teddunde ndonaandi, kesi ina sosee. Ko ina wona capanɗe tati e maɓɓe. Won e kabaneeji ɓurɗi heewde ko Omi (臣), Muraji (連), Sukune (宿禰), Kuni no Miyatsuko (国造), Kimi (君; walla 公), Atai (直), Fubito (史), Agatanushi (県主), e Suguri (滑). Iwdi suudu laamiiɗo Japon (皇別, kōbetsu) hokkaama Omi e iwdi laamɓe (神別, shinbetsu) hokkaama Muraji. E nder ɗeen, ɓesnguuji ɓurɗi teeŋtude ɗii ndokkaama Ōomi e Ōmuraji. Galle laamɗo Yamato wonti galle ɓurɗo doole e nder njuɓɓudi kabane, hay so tawii noon e nder teeminannde 6ɓiire caggal jibineede Iisaa, limre ardiiɓe woɗɓe, heewɓe e darnde toownde Omi e Muraji, won heen ina njuɓɓina laamɓe Yamato.Ngolɗoo dinamiik doole wonti gooto e semmbeeji mbayliigu Taika e hitaande 64. E nder ndeeɗoo feere, kabane nattii jokkondirde e golle keertiiɗe walla darnde politik, kono tan fuɗɗiima hollirde iwdi aristokraasi galle e ngonka renndo. Kabaneeji gonɗi ɗii kadi njuɓɓinaama e nder njuɓɓudi kabaneeji jeetati ( 八色の姓, yakusa no kabane ) tawi ko Mahito, Ason, Sukune, Imiki [ja] (忌寸), Michinoshi [ja] (道師), Omi, Muraji, Inagi [粮ja] (粨ja). Omi en doole e oon sahaa ndokkaama kabane Ason, woni ɗiɗmo e les njiimaandi kesiri ndii, ko ɓuri heewde e Muraji en ndokkaama kabane Sukune, woni tataɓo.House laamɗo Yamato wonti galle ɓurɗo doole e nder system kabane, hay so tawii e nder teeminannde 6ɓiire, ardiiɓe woɗɓe, heewɓe e darnde toownde Omi e Muraji, sahaa e sahaa fof ina ɓuuɓna laamɓe Yamato.Ngoo doole dinamiik wonti gooto e semmbeeji fedde Taika e hitaande 684. E nder ndee feere, kabane nattii jogaade hattan golle keertiiɗe walla darnde politik, kono tan fuɗɗii ko hollirde leñol aristokraasi galle e ngonka renndo. Kabane gonɗo oo kadi yuɓɓinaama e nder system kabane jeetati (八色の姓, yakusa no kabane) tawa ina waɗi Mahito, Ason, Sukune, Imiki [ja] (忌寸), Michinoshi [ja] (道師), Omi, Muraaji, Muraaji, Imiki, Imiki [ja] (道師), Omi, Muraji, Muraji, Muraji, Imiki, yuɓɓini ɗum. Omi doole oon sahaa rokkaama kabane Ason, mo ɗiɗaɓo e les njiimaandi kesiri ndii, tawi ko ɓuri heewde e Muraji ndokkaama kabane Sukune, woni tataɓo. Caggal ɗuum, nde leƴƴi ɗii puɗɗii ɓuuɓde e nder galleeji gooto gooto, njuɓɓudi kabane ina ustoo seeɗa seeɗa e kuutoragol. Inde Ina sikkaa wonde innde kabane (姓) ummorii ko e helmere "ageena" (崇名), walla tawa ko e konngol "kyöröi" (骨), firti ko "galle" e nder Koree ɓooyɗo.[1 Portal Japon ɓooyɗo Ƴeew kadi Caste References.<ref name=":1">{{Cite book|title=Encyclopedia Nipponica|publisher=Shogakkan|year=2001|isbn=409526117X|location=Japan|at=Kabane}}</ref>.<ref name=":2">{{Cite book|last=Gibney|first=Frank|title=Britannica International Encyclopaedia|publisher=TBS-BRITANNICA|year=1995|location=Japan|at=Kabane|oclc=55231838}}</ref>.<ref name=":22">{{Cite book|last=Gibney|first=Frank|title=Britannica International Encyclopaedia|publisher=TBS-BRITANNICA|year=1995|location=Japan|at=Kabane|oclc=55231838}}</ref><nowiki></ref></nowiki> This power dynamic became one of the incentives of the [[Taika Reform]] in 684.<ref>Hane, Mikiso; Perez, Louis G. (2014). Premodern Japan: a Historical Survey. (Second edition ed.). Boulder, CO. {{ISBN|978-0-8133-4970-1}}.</ref> 8zani5vxsu2f9t6p46jtf3kbqwq2ddv Battle of Ichirai 0 30037 115630 2025-07-09T10:38:42Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115630 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Hare Ichirai (市来鶴丸城の戦い) waɗi ko e hitaande 1539 hakkunde pelle ɗiɗi luulndiiɗe leñol Shimazu. Shimazu Katsuhisa, gardinooɗo galle Shimazu oo, alaa ɓiɗɗo gorko, ko Shimazu Sanehisa riiwi mo, gardinooɗo fedde woɗnde, wiyeteende Sasshū (薩州家). Sanehisa ndeen wiyi ko kanko woni hooreejo leñol ngol tawa heddiiɓe e galleeji ɗii nganndaaka no haanirta nii. Katsuhisa naamndii Shimazu Tadayoshi ballal ngam heɓtude darnde mum, Tadayoshi neldi ɓiyiiko biyeteeɗo Shimazu Takahisa yo Katsuhisa ƴettu ɗum ngam ballal mum. Takahisa ƴetti golle hooreejo galle oo e juuɗe Katsuhisa e hitaande 1526. Anndinde Takahisa hooreejo leñol ngol waɗaani haa hitaande 1539, e wolde Ichirai, nde Tadayoshi fooli Katsuhisa (mo caggal mum heɓti laamu). kkcvmbn646b0moogiwuyp39lvyx5jz7