Wikipedia
ffwiki
https://ff.wikipedia.org/wiki/Hello_ja%C9%93%C9%93orgo
MediaWiki 1.46.0-wmf.23
first-letter
Media
Special
Talk
User
User talk
Wikipedia
Wikipedia talk
File
File talk
MediaWiki
MediaWiki talk
Template
Template talk
Help
Help talk
Category
Category talk
TimedText
TimedText talk
Module
Module talk
Event
Event talk
Sayat Demissie
0
38588
162500
159836
2026-04-11T12:08:48Z
Adam644
9917
#APRIL
162500
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Sayat Demissie''' (amharik: ሳያት ደምሴ ; jibinaa ko 1980) ko jimoowo e fijoowo [[Ecoppi|Ecoppinaajo]]. O fuɗɗii wonde model ko omo yahra e duuɓi 15, o waɗti mo e nder 20 ɓurɓe waawde e nder fedde ''Beauty Queens'' [[Ecoppi]] 2004. O fuɗɗii fiyde ko e filmo biyeteeɗo Sara (2006). Sayat yaltinii albom mum gadano e hitaande 2011, o waɗii filmuuji e teleeji keewɗi gila ndeen. O arti e gimi e wideyooji gimi ɗi yimɓe heewɓe mbeltii e mum ngam jimol makko "Eskesher" e hitaande 2019.
== Nguurndam arano ==
Sayat Demissie jibinaa ko e hitaande 1986 to [[Adis Ababa|Adis Abeba]], leydi [[Ecoppi]]. Ko kanko woni ɓiɗɗo gadano e ɓiɓɓe nayo e nder galle hee. E hitaande 2006, o timmini jaŋde makko leslesre.<ref>{{Cite web|title=Unheard facts about artist Sayat Demissie|url=https://www.merejatoday.com/watch.php?vid=620134c03|access-date=2022-04-27|website=www.merejatoday.com}}{{Dead link|date=October 2025|bot=InternetArchiveBot}}</ref>
== Kugal ==
Sayat fuɗɗii golle mum ko e duuɓi 17. O naati e 20 ɓurɓe waawde e nder fedde ''Beauty Queens'' [[Ecoppi]] e hitaande 2004. Sayat naati e nder dingiral filmuuji ko e hitaande 2006 filmo Sara nde o gollodii e Tilahun Zewege. O waɗii filmuuji ko wayi no Ɓiɗɗo lootoowo, Selanchi (2009), Adamt (2013) e filmo [[Almaanya|Almaañnaajo]] Der weiße Äthiopier (2015).<ref>{{Cite web|title=Sayat Demissie's Award|url=https://fetanzena.com/sayat-demissies-award/|access-date=2022-04-27|language=en-US|archive-date=2022-09-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20220920171729/https://fetanzena.com/sayat-demissies-award/|url-status=dead}}</ref> Caggal ɗuum, Sayat fuɗɗii golle mum e nder jimɗi caggal nde yaltini albom mum Kifel Sost Volume 1, ina waɗi jimɗi makko "Tew Maneh". E hitaande 2009, o yaltini "Hasabun Mesrek". Caggal nde o woppi golle, Sayat yaltinii jimɗi gartugol ina wiyee "Eskesher" ñalnde 1 noowammbar 2019. Jimol ngol ina siftina golle makko e nder jimɗi ; miijaade e caɗeele nguurndam.<ref>{{Cite web|last=Tesfu|first=Addis|date=2019-11-02|title=Sayat Demissie's new single እስክሽር|url=https://addisinsight.net/sayat-demissies-new-single-እስክሽር/|access-date=2022-04-27|website=Addis Insight|language=en-US}}</ref> E hitaande 2021, Sayat hawri e yimooɓe hono Fikiraddis Nekatibeb, Zeritu Kebede, Lij Michael, Kuku Sebsebe, o yaltini jimɗi gooto "Yehager Kasma". Tuggi 2021 haa 2022, o fiyi Enana e nder teleeji biyeteeɗi Eregnaye. E hitaande 2022, eɓɓoore ndee anndiraama e njeenaaje Guma e Leza Awards ɗe ARTS TV yaltini.<ref>{{Cite web|date=2022-08-20|title=ኪነጥበብ፡ እረኛዬ ተከታታይ የቴሌቪዥን ድራማን እንዲወደድ ያደረጉ ምክንያቶች|url=https://www.bbc.com/amharic/articles/cv2l9y818q2o|access-date=2022-08-24|website=BBC News አማርኛ|language=am}}</ref>
== Nguurndam neɗɗo ==
Sayat ko daraniiɗo hakkeeji rewɓe. O haali ko feewti e ŋakkeende kisal rewɓe, kam e nafoore rewɓe wallitde rewɓe woɗɓe. E nder yeewtereeji makko o udditii ko fayti e no golle tiiɗɗe e keewal golle makko njiɗiri e haaju jaɓde hoore makko.<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=nIKjI30M00Q|title=- YouTube|website=[[YouTube]]}}</ref> E nder yeewtere lewru feebariyee 2020 e Rakeb e Hanna e EBS Show, o haali ko fayti e yiɗde nde o waɗti e jimɗi makko, e gollondiral makko e miñiiko debbo ngam wideyoo makko maande ngam "Eskesher"<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=tvFbFpz2MAs|title=ተዋናይት እና ሙዚቀኛ ሳያት ደምሴ ልዩ ቆይታ በእሁድን በኢቢኤስ/Ehuden be EBS with Sayat Demissie|website=[[YouTube]]}}</ref> .
== Tuugnorgal ==
{{Reflist}}
[[Category:Rewɓe]]
[[Category:Eccoppi]]
l97f77cdxcs5hkfx4xv6y6e09kn8hy4
162535
162500
2026-04-11T12:28:49Z
Adam644
9917
#APRIL
162535
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Sayat Demissie''' (amharik: ሳያት ደምሴ ; jibinaa ko 1980) ko jimoowo e fijoowo [[Ecoppi|Ecoppinaajo]]. O fuɗɗii wonde model ko omo yahra e duuɓi 15, o waɗti mo e nder 20 ɓurɓe waawde e nder fedde ''Beauty Queens'' [[Ecoppi]] 2004. O fuɗɗii fiyde ko e filmo biyeteeɗo Sara (2006). Sayat yaltinii albom mum gadano e hitaande 2011, o waɗii filmuuji e teleeji keewɗi gila ndeen. O arti e gimi e wideyooji gimi ɗi yimɓe heewɓe mbeltii e mum ngam jimol makko "Eskesher" e hitaande 2019.
== Nguurndam arano ==
Sayat Demissie jibinaa ko e hitaande 1986 to [[Adis Ababa|Adis Abeba]], leydi [[Ecoppi]]. Ko kanko woni ɓiɗɗo gadano e ɓiɓɓe nayo e nder galle hee. E hitaande 2006, o timmini jaŋde makko leslesre.<ref>{{Cite web|title=Unheard facts about artist Sayat Demissie|url=https://www.merejatoday.com/watch.php?vid=620134c03|access-date=2022-04-27|website=www.merejatoday.com}}{{Dead link|date=October 2025|bot=InternetArchiveBot}}</ref>
== Kugal ==
Sayat fuɗɗii golle mum ko e duuɓi 17. O naati e 20 ɓurɓe waawde e nder fedde ''Beauty Queens'' [[Ecoppi]] e hitaande 2004. Sayat naati e nder dingiral filmuuji ko e hitaande 2006 filmo Sara nde o gollodii e Tilahun Zewege. O waɗii filmuuji ko wayi no Ɓiɗɗo lootoowo, Selanchi (2009), Adamt (2013) e filmo [[Almaanya|Almaañnaajo]] Der weiße Äthiopier (2015).<ref>{{Cite web|title=Sayat Demissie's Award|url=https://fetanzena.com/sayat-demissies-award/|access-date=2022-04-27|language=en-US|archive-date=2022-09-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20220920171729/https://fetanzena.com/sayat-demissies-award/|url-status=dead}}</ref> Caggal ɗuum, Sayat fuɗɗii golle mum e nder jimɗi caggal nde yaltini albom mum Kifel Sost Volume 1, ina waɗi jimɗi makko "Tew Maneh". E hitaande 2009, o yaltini "Hasabun Mesrek". Caggal nde o woppi golle, Sayat yaltinii jimɗi gartugol ina wiyee "Eskesher" ñalnde 1 noowammbar 2019. Jimol ngol ina siftina golle makko e nder jimɗi ; miijaade e caɗeele nguurndam.<ref>{{Cite web|last=Tesfu|first=Addis|date=2019-11-02|title=Sayat Demissie's new single እስክሽር|url=https://addisinsight.net/sayat-demissies-new-single-እስክሽር/|access-date=2022-04-27|website=Addis Insight|language=en-US}}</ref> E hitaande 2021, Sayat hawri e yimooɓe hono Fikiraddis Nekatibeb, Zeritu Kebede, Lij Michael, Kuku Sebsebe, o yaltini jimɗi gooto "Yehager Kasma". Tuggi 2021 haa 2022, o fiyi Enana e nder teleeji biyeteeɗi Eregnaye. E hitaande 2022, eɓɓoore ndee anndiraama e njeenaaje Guma e Leza Awards ɗe ARTS TV yaltini.<ref>{{Cite web|date=2022-08-20|title=ኪነጥበብ፡ እረኛዬ ተከታታይ የቴሌቪዥን ድራማን እንዲወደድ ያደረጉ ምክንያቶች|url=https://www.bbc.com/amharic/articles/cv2l9y818q2o|access-date=2022-08-24|website=BBC News አማርኛ|language=am}}</ref>
== Nguurndam neɗɗo ==
Sayat ko daraniiɗo [[Women's rights in Nepal|hakkeeji rewɓe]]. O haali ko feewti e ŋakkeende kisal rewɓe, kam e nafoore rewɓe wallitde rewɓe woɗɓe. E nder yeewtereeji makko o udditii ko fayti e no golle tiiɗɗe e keewal golle makko njiɗiri e haaju jaɓde hoore makko.<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=nIKjI30M00Q|title=- YouTube|website=[[YouTube]]}}</ref> E nder yeewtere lewru feebariyee 2020 e Rakeb e Hanna e EBS Show, o haali ko fayti e yiɗde nde o waɗti e jimɗi makko, e gollondiral makko e miñiiko debbo ngam wideyoo makko maande ngam "Eskesher"<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=tvFbFpz2MAs|title=ተዋናይት እና ሙዚቀኛ ሳያት ደምሴ ልዩ ቆይታ በእሁድን በኢቢኤስ/Ehuden be EBS with Sayat Demissie|website=[[YouTube]]}}</ref> .
== Tuugnorgal ==
{{Reflist}}
[[Category:Rewɓe]]
[[Category:Eccoppi]]
7m1hbb7rimrx5tp2ppml2r965dfpy0p
Meskerem Abera
0
38602
162530
161900
2026-04-11T12:25:10Z
Zahraswaty
7652
#april
162530
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Meskerem Abera''' (amharic: መስከረም አበራ; jibinaa ko hitaande 1989) ko daraniiɗo haɓaade rafiiji e jaayndiyanke [[Ecoppi|Ecoppinaajo]], mo laamu [[Abiy Ahmed]] nanngi e kasoo. O nanngaama e lewru abriil 2023 ngam tuumeede warngooji, o ñaawaa e [[lewru]] suwee.
E [[lewru]] noowammbar 2024, ñaawoore Meskerem waylaama gila e hitaande haa e lebbi nay.<ref name=":0">{{Cite web|last=Account|date=2024-11-28|title=Ethiopian Government Sentences Meskerem Abera to 1 Year and 4 Months in Prison|url=https://borkena.com/2024/11/28/ethiopian-government-sentences-meskerem-abera-to-1-year-and-4-months-in-prison/|access-date=2024-12-08|website=Borkena Ethiopian News|language=en-US}}</ref>
== Nguurndam ==
=== Nguurndam e jaŋde puɗɗagol ===
Meskerem Abera jibinaa ko e hitaande 1989 to wuro Dangila to Gojjam. O timmini jaŋde makko leslesre, hakkundeere to Dangla, o heɓi BA makko e daartol e njuɓɓudi daartol e MA makko e jaŋde ƴellitaare to duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Adis Ababa|Addis Abeba]]. Meskerem golliima e mbaadiiji ceertuɗi, ko wayi no jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde jannginooɓe Hawassa to duɗal jaaɓi haaɗtirde Hawassa. To duɗal jaaɓi haaɗtirde, o anndiranoo ko waɗde wiɗtooji e geɗe renndo-faggudu.<ref>{{Cite web|title=EPRDF was a source of our problem and it became part of our solution thanks to Premier Dr. Abiy. I cannot imagine the reform without Dr. Abiy: Meskerem Abera instructor, researcher. – Ethiopian Press Agency|url=https://press.et/herald/?p=2645|access-date=2024-12-08|language=en-US}}</ref>
== Jaayndeyaagal e gollal ==
Meskerem ko jaayndiyanke e golloowo, kadi ko o sosɗo lowre Youtube ina wiyee Ethio Nikat Media. E [[lewru]] abriil 2023, o nanngaa to [[Adis Ababa|Addis Abeba]] sabu o tuumaama « ustude fitinaaji e fitinaaji » , o tuumaama o ownugol e lewru suwee. E [[lewru]] mee, o naati e seppo heege ko nanngaaɓe ɓee cifotoo ko tooñannge politik. Meskerem ina jeyaa e Goomu ngam reende jaaynooɓe. E wiyde fedde Amhara [[Amerik]], o tuumaama ko o ñaawaaɗo e ordinateeruuji e wiyde awokaa makko kaalduɗo e BBC.<ref>{{Cite web|title=Meskerem Abera|url=https://cpj.org/data/people/meskerem-abera/|access-date=2024-12-08|website=Committee to Protect Journalists|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|last=Account|date=2023-04-10|title=Critic, journalist Meskerem Aberra detained by police|url=https://borkena.com/2023/04/10/critic-journalist-meskerem-aberra-detained-by-police/|access-date=2024-12-08|website=Borkena Ethiopian News|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|last=Insight|first=Addis|date=2023-04-11|title=Media Professional Meskerem Abera Accused of Providing Shooting Practice to Informal Organizations in Ethiopia|url=https://addisinsight.net/2023/04/media-professional-meskerem-abera-accused-of-providing-shooting-practice-to-informal-organizations-in-ethiopia/|access-date=2024-12-08|website=Addis Insight|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|last=AAA-admin|date=2024-11-01|title=BBC Amharic – Meskerem Abera accused of computer crimes|url=https://www.amharaamerica.org/post/bbc-amharic-meskerem-abera-accused-of-computer-crimes|access-date=2024-12-08|website=Amhara Association o|language=en}}</ref>
Ñalnde 25 noowammbar 2024, ñaawirde fedde ndee wayli ñaawoore Meskerem, gila e hitaande wootere, waɗti ɗum e lebbi nay.
== Tuugnorgal ==
<references />
<references />
03k1f2lb4lp1efxkjbv2dxr8j5ri87e
Mary Barlow
0
39088
162541
161065
2026-04-11T12:34:33Z
Mejiddanmama
14215
#APRIL
162541
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Mary Barlow''' ina waawi wiyde:
Mary Kate Barlow (1865-1934), hooreejo diina Katolik'en lesdi [[Osterliya|Ostarali]], mo'o, mo'o, winndiyanke, e daraniiɗo rewɓe
Mary Anne Barlow (jibinaa ko 1973), ko fijoowo e daande Afrik worgo
j5g61irfrxgo4p19p6hs83mr6psudwg
The Reading (Manet)
0
39116
162513
161143
2026-04-11T12:15:38Z
SUZYFATIMA
13856
#APRIL
162513
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Janngugol ngol''' ko nate nebam ɗe pentoowo Farayse biyeteeɗo Édouard Manet waɗi, hedde 1865-1873.
== Tariya ==
Natal ngal fuɗɗii hollirde ko e hitaande 1880 e nder gooto e kollirɗe keewɗe ɗe Manet waɗnoo e nder gollordu mum. Natal ngal ina jeyaa kadi e koolol mawngol caggal maayde Manet e hitaande 1884, hitaande caggal maayde makko.
Golle ɗee adii jeyde ko e defterdu keeriiɗo Winnaretta Singer, laamɗo debbo biyeteeɗo Edmond de Polignac, ɗo ɗe ngoni haa hitaande 1944, caggal maayde laamɗo debbo oo. Nde sakkanaa ko dokkal Dowla Farayse, nde waɗtaa e Musée du Louvre. E hitaande 1947, nde artiraa e Galeri ngenndiijo Jeu de Paume, woni suudu kollirgol tawaandu e nder Jardin de Tuileries, jeyaandu e Louvre. Nde woni ɗoon haa hitaande 1986, nde, e sosde Musée d’Orsay, nde addaa e ndeeɗoo musee, hono no heddiiɓe e mooftirgel nate Impressionniste to Louvre nii. Jooni noon, ina waawi yiyeede e Musée d’Orsay, e nder suudu 31 to tolno 5.
== Lartol ==
Natal ngal ina hollita debbo naalanke oo, hono Suzanne Manet (jibinaa ko Suzanne Leenhoff), ina jooɗii, e ɓiɗɗo maɓɓe biyeteeɗo Leon, ina darii ina jannga deftere. Leon ko model rewtinoowo Manet mo holliri mo e nataluuji keewɗi, ko wayi no « Ñaamde » , « Suka jogiiɗo kaafaawi » e « Bubbles of soap ».
E nder ndee ɗoo golle, ɓoornungal debbo daneejo ina doolni, sofaaji e ridooji ina mbaɗee e mbaydiiji jaajɗi jalbooji toowɗi, ina nanndi e tonngoode niɓɓunde e ŋoral e koltu. E wiyde Peter H. Feist, e nder ndeeɗoo natal « Manet ina jaaboo no feewi, ina ndaara haa teeŋti e mbaydiiji daneeji ɗi gite mum ndokketee ».
Diana Seave Greenwald winndi wonde Janngugol ngol "ina waawi wonde ko ngol Whistler waɗi e Simfoni daneejo, No. 1: Bojel daneejo".<ref name="Feist">{{cite book|last=Feist|first=Peter H.|year=2006|chapter=Salida a escena de una nueva generación|publisher=[[Taschen]]|edition=Walther, Ingo H.|title=El impresionismo|language=Spanish|place=Colonia|pages=48, 77|isbn=978-3-8228-5052-7}}</ref><ref>{{cite web|title=Notice de l'œuvre|url=http://www.musee-orsay.fr/es/colecciones/catalogo-de-obras/notice.html?no_cache=1&nnumid=000706&cHash=1356382807|publisher=Musée d'Orsay|language=French|accessdate=2 January 2010}}</ref><ref>{{cite book|author=VV.AA.|title=Historia del arte: El realismo. El impresionismo|year=2005|publisher=Salvat / El País|isbn=84-471-0336-6|page=132}}</ref><ref>Greenwald, Diana Seave. ''"Madame Manet at the Piano'' (''Madame Manet au piano''), 1868", in Greenwald, Diana Seave, ed. ''Manet: A Model Family''. Boston: [[Isabella Stewart Gardner Museum]], 2024, p. 167.</ref>
== Tuugnorgal ==
<references />
mdl0vkfb45gcd1yldofs6vrgiy789s5
162522
162513
2026-04-11T12:20:22Z
SUZYFATIMA
13856
#APRIL
162522
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Janngugol ngol''' ko nate nebam ɗe pentoowo Farayse biyeteeɗo Édouard Manet waɗi, hedde 1865-1873.
== Tariya ==
Natal ngal fuɗɗii hollirde ko e hitaande 1880 e nder gooto e kollirɗe keewɗe ɗe Manet waɗnoo e nder gollordu mum. Natal ngal ina jeyaa kadi e koolol mawngol caggal maayde Manet e hitaande 1884, hitaande caggal maayde makko.
Golle ɗee adii jeyde ko e defterdu keeriiɗo Winnaretta Singer, laamɗo debbo biyeteeɗo Edmond de Polignac, ɗo ɗe ngoni haa hitaande 1944, caggal maayde laamɗo debbo oo. Nde sakkanaa ko dokkal Dowla Farayse, nde waɗtaa e Musée du Louvre. E hitaande 1947, nde artiraa e Galeri ngenndiijo Jeu de Paume, woni suudu kollirgol tawaandu e nder Jardin de Tuileries, jeyaandu e Louvre. Nde woni ɗoon haa hitaande 1986, nde, e sosde Musée d’Orsay, nde addaa e ndeeɗoo musee, hono no heddiiɓe e mooftirgel nate Impressionniste to Louvre nii. Jooni noon, ina waawi yiyeede e Musée d’Orsay, e nder suudu 31 to tolno 5.
== Lartol ==
Natal ngal ina hollita debbo naalanke oo, hono Suzanne Manet (jibinaa ko Suzanne Leenhoff), ina jooɗii, e ɓiɗɗo maɓɓe biyeteeɗo Leon, ina darii ina jannga deftere. Leon ko model rewtinoowo Manet mo holliri mo e nataluuji keewɗi, ko wayi no « Ñaamde » , « Suka jogiiɗo kaafaawi » e « Bubbles of soap ».
E nder ndee ɗoo golle, ɓoornungal debbo daneejo ina doolni, sofaaji e ridooji ina mbaɗee e mbaydiiji jaajɗi jalbooji toowɗi, ina nanndi e tonngoode niɓɓunde e ŋoral e koltu. E wiyde Peter H. Feist, e nder ndeeɗoo natal « Manet ina jaaboo no feewi, ina ndaara haa teeŋti e mbaydiiji daneeji ɗi gite mum ndokketee ».
Diana Seave Greenwald winndi wonde Janngugol ngol "ina waawi wonde ko ngol Whistler waɗi e Simfoni daneejo, No. 1: Bojel daneejo".<ref name="Feist">{{cite book|last=Feist|first=Peter H.|year=2006|chapter=Salida a escena de una nueva generación|publisher=[[Taschen]]|edition=Walther, Ingo H.|title=El impresionismo|language=Spanish|place=Colonia|pages=48, 77|isbn=978-3-8228-5052-7}}</ref><ref>{{cite web|title=Notice de l'œuvre|url=http://www.musee-orsay.fr/es/colecciones/catalogo-de-obras/notice.html?no_cache=1&nnumid=000706&cHash=1356382807|publisher=Musée d'Orsay|language=French|accessdate=2 January 2010}}</ref><ref>{{cite book|author=VV.AA.|title=Historia del arte: El realismo. El impresionismo|year=2005|publisher=Salvat / El País|isbn=84-471-0336-6|page=132}}</ref><ref>Greenwald, Diana Seave. ''"Madame Manet at the Piano'' (''Madame Manet au piano''), 1868", in Greenwald, Diana Seave, ed. ''Manet: A Model Family''. Boston: [[Isabella Stewart Gardner Museum]], 2024, p. 167.</ref>
== Tuugnorgal ==
<references />
[[Category:Rewɓe]]
aqqy149cw0npom2ovdm7l94vz9zgaln
Corpus Christi Civitan Open
0
39180
162539
161378
2026-04-11T12:32:55Z
Ilya Discuss
10103
#APRIL
162539
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Korpus Kirista Sivitan Open''' ko kawgel golf e nder LPGA Tour tuggi 1967 haa 1973. Ngol fijiraa ko to Korpus Kirista, Teksas to nokku biyeteeɗo Firaawna tuggi 1967 haa 1972 e to nokku biyeteeɗo Korpus Kirista e hitaande 1973.<ref>[http://www.lpga.com/content/Chronology60-69.pdf LPGA Tournament Chronology 1960-1969] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110629124254/http://www.lpga.com/content/Chronology60-69.pdf|date=June 29, 2011}}</ref><ref>[http://www.lpga.com/content/Chronology70-79.pdf LPGA Tournament Chronology 1970-1979] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100102105959/http://www.lpga.com/content/Chronology70-79.pdf|date=January 2, 2010}}</ref>
Ko e hitaande 1968, ko nokku ɗo Judy Rankin heɓi njeenaari mum gadani e nder kawgel LPGA. O fooli Sandra Spuzich e kawgel ngel.<ref>[https://news.google.com/newspapers?id=K2ElAAAAIBAJ&sjid=yqkFAAAAIBAJ&pg=5090,4043921&dq=judy+rankin+corpus+christi&hl=en Sports Brief]</ref>
E nder pottital 1972, Jo Ann Prentice ƴettii ɓulli sappo maayde ɗoon e ɗoon ngam foolde Kathy Whitworth e Sandra Palmer. Haa hannde ina heddii e playoff ɓurɗo juutde e maayde ɗoon e ɗoon e daartol LPGA.<ref>{{cite web|url=http://www.lpga.com/content/Alltimerecords.pdf|title=All-Time Records|format=PDF|publisher=LPGA|access-date=2010-07-05|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20070415045540/http://www.lpga.com/content/Alltimerecords.pdf|archive-date=2007-04-15}}</ref>
== Jaaltaaɓe ==
1973 Saaron Miler
1972 Jo Ann Prentiis
1970-71 Alaa kawgel
1969 Kaarol Mann
1968 Judi Rankin
1967 Kilifford Ann Kiriid
== Tuugnorgal ==
<references />
[[Category:Rewɓe]]
soahaqvta3az6sd2f3pzapy7nvvoi03
Jessica (painting)
0
39190
162520
161410
2026-04-11T12:17:54Z
~2026-22368-71
14271
#APRIL
162520
wikitext
text/x-wiki
'''Jessica ko''' natal Dennis Miller Bunker waɗi e hitaande 1890 to suudu defte ñeeñal to Boston. Nde hiisetee ko e nate Bunker ɓurɗe laaɓtude, nde daartoowo naalankaagal biyeteeɗo Theodore Stebbins siftini nde "ina jeyaa e golle ɓurɗe teskin'de" e jamaanu mayre.<ref name="H">Hirshler, 16</ref>
E lewru Oktoobar 1889 Bunker ƴetti suudu gollordu e hoɗorde to 3 North Washington Square to wuro New York, wondude e sehilaaɓe e wondiiɓe mum naalankooɓe Abbott Handerson Thayer, Thomas Dewing e Charles A. Platt. Dewgal kesal e yiɗde tabitinde innde naalanke pottital ngam wallitde hoore mum e jom suudu mum, Bunker penti Jessica e ndunngu 1890 e huutoraade model professionnel hired.<ref>Hirshler, 73-74</ref>
Jessica hollitii debbo jom mbaydi teskinndi, aristokraasi, ɓoorniiɗo wutte ɓaleejo. O pentiraa ko njuuteendi bust, nguurndam mawngu e nder profil, ɓalndu makko laaɓndu e gaasa boɗeewa set dow background ɓaleejo. Natal ngal ina seedtoo batte cirkel Bunker, ina heen Thayer e Dewing, ngam ɓeydaade laaɓtude.<ref>Hirshler, 74-75</ref>E sahaa pentol ngol Bunker winndi :
Miɗo waɗa ko boni ñalnde kala— miɗo sikki miɗo waɗa ko heewi— kono ko ina wona waktuuji nay miɗo ƴakka kala ko mbaɗnoo-mi e balɗe ɗiɗi cakkitiiɗe ɗee kadi canngaaki am ina arti kadi ɗo puɗɗii-mi ɗoo— kadi miɗo ɓuuɓtoo no indigo nii.<ref name="H3">Hirshler, 74</ref>
Bunker maayi ko caggal Noel 1890 tan, omo yahra e duuɓi 29; e hitaande 1891 natal ngal rokkaama suudu defte pinal to Boston, fedde yiɗɓe mo.<ref>Hirshler, 13</ref>
Naalanke e winndiyanke R. H. Ives Gammell winndii e nate ɗee : "Gooto e koye ɓurɗe yooɗde janngeede e nder naalankaagal Amerik. Jaltugol tonngoode e mbayliigaaji tokoosi ina haalee e laaɓal mawngal tawa alaa ko bonnata jokkondiral colour ɓurngal mawnude. E oon sahaa kadi, geɗe e aksanuuji e nder definition perxact the givenly to." gite ndartinaama ngam ƴettude nokku mo hollirtee oo fof. E nder nate ɗee, debbo oo ina wayi no ina woodi e weeyo, ina taarnaa e weeyo e annoore e ɗowdi.
Teskorɗe
Hirsler, duuɓi 16
Hirsler, duuɓi 175
Hirshler, duuɓi 73 haa 74
Hirshler, duuɓi 74 haa 75
Hirsler, duuɓi 74
Hirshler, duuɓi 13
Gammel, duuɓi 175
== Tuugnorgal ==
myw3ggpyonpdi4co8glqtczppb91y6z
162526
162520
2026-04-11T12:22:28Z
Babaji 002
14216
/* Tuugnorgal */
162526
wikitext
text/x-wiki
'''Jessica ko''' natal Dennis Miller Bunker waɗi e hitaande 1890 to suudu defte ñeeñal to Boston. Nde hiisetee ko e nate Bunker ɓurɗe laaɓtude, nde daartoowo naalankaagal biyeteeɗo Theodore Stebbins siftini nde "ina jeyaa e golle ɓurɗe teskin'de" e jamaanu mayre.<ref name="H">Hirshler, 16</ref>
E lewru Oktoobar 1889 Bunker ƴetti suudu gollordu e hoɗorde to 3 North Washington Square to wuro New York, wondude e sehilaaɓe e wondiiɓe mum naalankooɓe Abbott Handerson Thayer, Thomas Dewing e Charles A. Platt. Dewgal kesal e yiɗde tabitinde innde naalanke pottital ngam wallitde hoore mum e jom suudu mum, Bunker penti Jessica e ndunngu 1890 e huutoraade model professionnel hired.<ref>Hirshler, 73-74</ref>
Jessica hollitii debbo jom mbaydi teskinndi, aristokraasi, ɓoorniiɗo wutte ɓaleejo. O pentiraa ko njuuteendi bust, nguurndam mawngu e nder profil, ɓalndu makko laaɓndu e gaasa boɗeewa set dow background ɓaleejo. Natal ngal ina seedtoo batte cirkel Bunker, ina heen Thayer e Dewing, ngam ɓeydaade laaɓtude.<ref>Hirshler, 74-75</ref>E sahaa pentol ngol Bunker winndi :
Miɗo waɗa ko boni ñalnde kala— miɗo sikki miɗo waɗa ko heewi— kono ko ina wona waktuuji nay miɗo ƴakka kala ko mbaɗnoo-mi e balɗe ɗiɗi cakkitiiɗe ɗee kadi canngaaki am ina arti kadi ɗo puɗɗii-mi ɗoo— kadi miɗo ɓuuɓtoo no indigo nii.<ref name="H3">Hirshler, 74</ref>
Bunker maayi ko caggal Noel 1890 tan, omo yahra e duuɓi 29; e hitaande 1891 natal ngal rokkaama suudu defte pinal to Boston, fedde yiɗɓe mo.<ref>Hirshler, 13</ref>
Naalanke e winndiyanke R. H. Ives Gammell winndii e nate ɗee : "Gooto e koye ɓurɗe yooɗde janngeede e nder naalankaagal Amerik. Jaltugol tonngoode e mbayliigaaji tokoosi ina haalee e laaɓal mawngal tawa alaa ko bonnata jokkondiral colour ɓurngal mawnude. E oon sahaa kadi, geɗe e aksanuuji e nder definition perxact the givenly to." gite ndartinaama ngam ƴettude nokku mo hollirtee oo fof. E nder nate ɗee, debbo oo ina wayi no ina woodi e weeyo, ina taarnaa e weeyo e annoore e ɗowdi.
Teskorɗe
Hirsler, duuɓi 16
Hirsler, duuɓi 175
Hirshler, duuɓi 73 haa 74
Hirshler, duuɓi 74 haa 75
Hirsler, duuɓi 74
Hirshler, duuɓi 13
Gammel, duuɓi 175
== Tuugnorgal ==
[Category: Washington]
3jdhnzb8e8291xacybvstwgrrfik6sm
162528
162526
2026-04-11T12:23:20Z
Babaji 002
14216
/* Tuugnorgal */
162528
wikitext
text/x-wiki
'''Jessica ko''' natal Dennis Miller Bunker waɗi e hitaande 1890 to suudu defte ñeeñal to Boston. Nde hiisetee ko e nate Bunker ɓurɗe laaɓtude, nde daartoowo naalankaagal biyeteeɗo Theodore Stebbins siftini nde "ina jeyaa e golle ɓurɗe teskin'de" e jamaanu mayre.<ref name="H">Hirshler, 16</ref>
E lewru Oktoobar 1889 Bunker ƴetti suudu gollordu e hoɗorde to 3 North Washington Square to wuro New York, wondude e sehilaaɓe e wondiiɓe mum naalankooɓe Abbott Handerson Thayer, Thomas Dewing e Charles A. Platt. Dewgal kesal e yiɗde tabitinde innde naalanke pottital ngam wallitde hoore mum e jom suudu mum, Bunker penti Jessica e ndunngu 1890 e huutoraade model professionnel hired.<ref>Hirshler, 73-74</ref>
Jessica hollitii debbo jom mbaydi teskinndi, aristokraasi, ɓoorniiɗo wutte ɓaleejo. O pentiraa ko njuuteendi bust, nguurndam mawngu e nder profil, ɓalndu makko laaɓndu e gaasa boɗeewa set dow background ɓaleejo. Natal ngal ina seedtoo batte cirkel Bunker, ina heen Thayer e Dewing, ngam ɓeydaade laaɓtude.<ref>Hirshler, 74-75</ref>E sahaa pentol ngol Bunker winndi :
Miɗo waɗa ko boni ñalnde kala— miɗo sikki miɗo waɗa ko heewi— kono ko ina wona waktuuji nay miɗo ƴakka kala ko mbaɗnoo-mi e balɗe ɗiɗi cakkitiiɗe ɗee kadi canngaaki am ina arti kadi ɗo puɗɗii-mi ɗoo— kadi miɗo ɓuuɓtoo no indigo nii.<ref name="H3">Hirshler, 74</ref>
Bunker maayi ko caggal Noel 1890 tan, omo yahra e duuɓi 29; e hitaande 1891 natal ngal rokkaama suudu defte pinal to Boston, fedde yiɗɓe mo.<ref>Hirshler, 13</ref>
Naalanke e winndiyanke R. H. Ives Gammell winndii e nate ɗee : "Gooto e koye ɓurɗe yooɗde janngeede e nder naalankaagal Amerik. Jaltugol tonngoode e mbayliigaaji tokoosi ina haalee e laaɓal mawngal tawa alaa ko bonnata jokkondiral colour ɓurngal mawnude. E oon sahaa kadi, geɗe e aksanuuji e nder definition perxact the givenly to." gite ndartinaama ngam ƴettude nokku mo hollirtee oo fof. E nder nate ɗee, debbo oo ina wayi no ina woodi e weeyo, ina taarnaa e weeyo e annoore e ɗowdi.
Teskorɗe
Hirsler, duuɓi 16
Hirsler, duuɓi 175
Hirshler, duuɓi 73 haa 74
Hirshler, duuɓi 74 haa 75
Hirsler, duuɓi 74
Hirshler, duuɓi 13
Gammel, duuɓi 175
== Tuugnorgal ==
[[Category: Washington]]
gl2zqykms12qyge5j3sadyfxrqn9zd7
162529
162528
2026-04-11T12:23:53Z
Babaji 002
14216
#APRIL
162529
wikitext
text/x-wiki
'''Jessica ko''' natal Dennis Miller Bunker waɗi e hitaande 1890 to suudu defte ñeeñal to Boston. Nde hiisetee ko e nate Bunker ɓurɗe laaɓtude, nde daartoowo naalankaagal biyeteeɗo Theodore Stebbins siftini nde "ina jeyaa e golle ɓurɗe teskin'de" e jamaanu mayre.<ref name="H">Hirshler, 16</ref>
E lewru Oktoobar 1889 Bunker ƴetti suudu gollordu e hoɗorde to 3 North Washington Square to wuro New York, wondude e sehilaaɓe e wondiiɓe mum naalankooɓe Abbott Handerson Thayer, Thomas Dewing e Charles A. Platt. Dewgal kesal e yiɗde tabitinde innde naalanke pottital ngam wallitde hoore mum e jom suudu mum, Bunker penti Jessica e ndunngu 1890 e huutoraade model professionnel hired.<ref>Hirshler, 73-74</ref>
Jessica hollitii debbo jom mbaydi teskinndi, aristokraasi, ɓoorniiɗo wutte ɓaleejo. O pentiraa ko njuuteendi bust, nguurndam mawngu e nder profil, ɓalndu makko laaɓndu e gaasa boɗeewa set dow background ɓaleejo. Natal ngal ina seedtoo batte cirkel Bunker, ina heen Thayer e Dewing, ngam ɓeydaade laaɓtude.<ref>Hirshler, 74-75</ref>E sahaa pentol ngol Bunker winndi :
Miɗo waɗa ko boni ñalnde kala— miɗo sikki miɗo waɗa ko heewi— kono ko ina wona waktuuji nay miɗo ƴakka kala ko mbaɗnoo-mi e balɗe ɗiɗi cakkitiiɗe ɗee kadi canngaaki am ina arti kadi ɗo puɗɗii-mi ɗoo— kadi miɗo ɓuuɓtoo no indigo nii.<ref name="H3">Hirshler, 74</ref>
Bunker maayi ko caggal Noel 1890 tan, omo yahra e duuɓi 29; e hitaande 1891 natal ngal rokkaama suudu defte pinal to Boston, fedde yiɗɓe mo.<ref>Hirshler, 13</ref>
Naalanke e winndiyanke R. H. Ives Gammell winndii e nate ɗee : "Gooto e koye ɓurɗe yooɗde janngeede e nder naalankaagal Amerik. Jaltugol tonngoode e mbayliigaaji tokoosi ina haalee e laaɓal mawngal tawa alaa ko bonnata jokkondiral colour ɓurngal mawnude. E oon sahaa kadi, geɗe e aksanuuji e nder definition perxact the givenly to." gite ndartinaama ngam ƴettude nokku mo hollirtee oo fof. E nder nate ɗee, debbo oo ina wayi no ina woodi e weeyo, ina taarnaa e weeyo e annoore e ɗowdi.
Teskorɗe
Hirsler, duuɓi 16
Hirsler, duuɓi 175
Hirshler, duuɓi 73 haa 74
Hirshler, duuɓi 74 haa 75
Hirsler, duuɓi 74
Hirshler, duuɓi 13
Gammel, duuɓi 175
== Tuugnorgal ==
[[Category: Washington]]
<references />
[[Category:Rewɓe]]
bbreqgdzn6pcwo7ytcja4q6ladwm3n6
Peasant Character Studies (Van Gogh series)
0
39244
162517
161614
2026-04-11T12:16:42Z
Bakurakurama
11269
#April
162517
wikitext
text/x-wiki
== Jannde jikkuuji remooɓe ko limngal golle ɗe Vincent van Gogh waɗi hakkunde 1881 e 1885. ==
{{Databox}}'''Van Gogh''' ina joginoo jokkere enɗam e yurmeende teeŋtunde e remooɓe e yimɓe woɗɓe gollotooɓe ɓe ina ɓuuɓna ɗum e laabi keewɗi. O ɓuri yiɗde ko golle fannu remooɓe ɗe Jean-François Millet e woɗɓe mbaɗi. O tawi fannuuji ɗii ko tedduɗi, teeŋtuɗi e ƴellitaare naalankaagal hannde. Van Gogh yi’ino waylo-waylo leydi e nder Pays-Bas nde njulaagu (industrialisation) naati e nokkuuji ɗi meeɗaa wonde durngo e nguurndam miskineeɓe gollotooɓe ɓe ngalaa fartaŋŋe waylude noddaango.<ref name="van Heugten">{{cite book|title=Van Gogh and the Colors of the Night|author=van Gogh, V, van Heugten, S, Pissarro, J, Stolwijk, C|publisher=Mercatorfonds with Van Gogh Museum and Museum of Modern Art|location=Brussels|year=2008|pages=12, 25|isbn=978-0-87070-736-0|url=https://books.google.com/books?id=PipnXcXe5TQC&pg=PA12}}</ref><ref name="Fields46">{{cite book|title=Van Gogh: Fields|author=Hansen, Nichols, Sund, Knudsen, Bremen|publisher=Hatje Cantz Publishers for Toledo Museum of Art Exhibition|year=2003|page=46|isbn=3-7757-1131-7}}</ref>
Van Gogh ina joginoo nafoore teeŋtunde e sosde wiɗtooji jikkuuji worɓe e rewɓe gollotooɓe to Pays-Bas e Belsik, ko wayi no remooɓe, njulaagu, e liɗɗi. Waɗde ɓanndu mawndu e golle Van Gogh e nder ooɗoo sahaa, jaŋde jikkuuji ko huunde himmunde, teskinnde e ƴellitaare naalankaagal makko.<ref>{{cite web|url=http://www.vangoghmuseum.nl/vgm/index.jsp?page=12261&subpage=25290&lang=en|title=Jean-François Millet|year=2005–2011|work=Permanent Collection|publisher=Van Gogh Museum|access-date=April 14, 2011}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.vangoghmuseum.nl/vgm/index.jsp?page=12261&subpage=25290&lang=en|title=Jean-François Millet|year=2005–2011|work=Permanent Collection|publisher=Van Gogh Museum|access-date=April 14, 2011}}</ref>
Ɓawo
Genre remooɓe
Jean-François Millet, La Charité, hitaande 1859
« Genre remooɓe » dille Realism puɗɗii ko e kitaale 1840 e golle Jean-François Millet, Jules Breton e woɗɓe. Van Gogh siftinii golle Millet e Breton wonde ina njogii maanaa diine, "ko huunde toownde", o siftinii ɗe wonde "daande alkamaari.<ref name="Fields10">{{cite book|title=Van Gogh: Fields|author=Hansen, Nichols, Sund, Knudsen, Bremen|publisher=Hatje Cantz Publishers for Toledo Museum of Art Exhibition|year=2003|page=10|isbn=3-7757-1131-7}}</ref><ref name="Fields102">{{cite book|title=Van Gogh: Fields|author=Hansen, Nichols, Sund, Knudsen, Bremen|publisher=Hatje Cantz Publishers for Toledo Museum of Art Exhibition|year=2003|page=10|isbn=3-7757-1131-7}}</ref><ref name="Fields103">{{cite book|title=Van Gogh: Fields|author=Hansen, Nichols, Sund, Knudsen, Bremen|publisher=Hatje Cantz Publishers for Toledo Museum of Art Exhibition|year=2003|page=10|isbn=3-7757-1131-7}}</ref>"
Musium Van Gogh wiyi e batte Millet e Van Gogh : "Nate Millet, e nate mum en ɗe meeɗaa yiyeede e remooɓe e golle mum en, ina maantiniri waylo-waylo weeyo e nder naalankaagal teeminannde 19ɓiire. Ko adii Millet, nate remooɓe ko gootum tan e geɗe keewɗe e nder golle worɓe e nostalji Millet woni naalanke mawɗo tan e duɗal Barbizon mo yiɗaano 'pure' pentugol leydi.".<ref name="Callow16">Callow (1990), 116; cites the work of Hulsker.</ref><ref name="Zemel18">{{cite book|title=Van Gogh's Progress: Utopia, Modernity, and Late-Nineteenth-Century Art|author=Zemel, C|publisher=University of California Press|location=Berkeley|year=1997|page=18|isbn=0-520-08849-2|url=https://books.google.com/books?id=n2gWfmFn0_QC&pg=PA18}}</ref>
Ƴellitaare naalankaagal e batte mum
E hitaande 1880, nde o heɓi duuɓi 27, Van Gogh felliti wonde naalanke. E lewru oktoobar ndeen hitaande o ummii o fayi Biriksel, o fuɗɗii jaŋde fuɗɗorde.<ref name="VGM36">{{cite web|url=http://www.vangoghmuseum.nl/vgm/index.jsp?page=1480&collection=619|title=Woman Winding Yarn, 1885|year=2005–2011|work=Permanent Collection|publisher=Van Gogh Museum|access-date=2011-05-14}}</ref>
Van Gogh arti Etten e lewru abriil 1881 ngam hoɗde e jibnaaɓe mum, o janngi naalankaagal e hoore makko. Miñiiko biyeteeɗo Theo, yeeyoowo naalankaagal to cafrirde mawnde Goupil & Cie, hirjini mo, o fuɗɗii yoɓde Van Gogh njoɓdi.
Van Gogh huutoriima natal ummoraade e jaayɗe binndaaɗe ngam jannginde hoore mum no siforii. Charles Bargue, naalanke Faraysenaajo, winndii defte ɗiɗi ko faati e natal, ɗe ngonnoo ko ƴoƴre mawnde wonande Van Gogh. Kamɓe ɗiɗo fof ɓe mbinndaa ko e hitaande 1871, heen gooto ko “Cours de dessin” e goɗɗo o ko “Exercices au fusain pour préparer à l’étude de l’académie d’après nature”, Van Gogh waɗii koppiiji nate ɗee walla o ƴetti nataluuji ɓuuɓɗi ngam hollirde ɗum en e comci.
E [[lewru]] Yarkomaa 1882, o hoɗi to La Haye ɗo o noddi jom suudu makko, pentoowo biyeteeɗo Anton Mauve (1838–88). Mauve naatni mo e pentugol e nebam e ndiyam, o rokki mo kaalis ngam sosde suudu (studio).
Van Gogh fuɗɗii ƴettude yimɓe e nder miskineeɓe gollotooɓe, ina jeyaa heen debbo jom suudu biyeteeɗo Clasina Maria « Sien » Hoornik (1850-1904), mo o jokkondirta e mum. Van Gogh hoyɗii wonde suudu makko ina wona ñalnde heen nokku fooftorde miskineeɓe ɗo ɓe mbaawi heɓde nguura, hoɗorde e kaalis ngam poseede. Golle makko njaɓɓaaka no feewi; Mauve e H.G. Tersteeg, gardiiɗo Goupil & Cie, njiyri natal ngal ko ɓuuɓngal, ngal alaa mbaydi. Van Gogh nanndini sifaaji "ɗi laaɓtaani" e nate makko e "saabunde oole" tiiɗnde waɗnde e lye.[8]
Jokkondiral Van Gogh e Sien wayliima nde ɓe nguurdi e Maria, ɓiyiiko debbo jahroowo e duuɓi joy, ɗum mettini no feewi e ɓesngu makko.
Mauve wayi ko no yahri ko ɗoon e ɗoon feewde e Van Gogh, o artiraani limoore ɓataakeeji makko. Van Gogh miijinoo ko Mauve jaɓaani nanondiral galle makko e Sien[6] e ɓiyiiko debbo tokooso.Van Gogh waɗii nate keewɗe Sien e ɓiyiiko debbo. Nde o joofni jokkondiral makko e Sien, Van Gogh ummii Drenthe e lewru suwee 1883, o penti leydi. Lebbi tati caggal mum, o arti e jibnaaɓe makko, ɓeen wonnooɓe e oon sahaa ko to Nuenen.
E hitaande 1884, Van Gogh sosi yeewtere weaver, golle nguurndam ladde e nokkuuji. E nder dumunna juutɗo, o rokki janngirɗe pentugol to Eindhoven. Ko ina wona jooni duuɓi 10, Van Gogh fuɗɗii jarribaade kalaaji timmuɗi, tawi ina tuugnii e miijooji kalaaji Charles Blanc.
Vincent waɗii wiɗtooji keewɗi e remooɓe e hitaande 1885, haa arti noon e nate makko gadane mawɗe, “The Potato Eaters”. E nder golle makko, Van Gogh huutoriima nooneeji teeŋtuɗi e nooneeji jillondirɗi e ɓaleeji, ɗi o sikki ina nanndi e ɗi jaagorgal teeminannde 17ɓiire, ko wayi no Frans Hals. Miñiiko biyeteeɗo Theo van Gogh (jaaynde naalankaagal) ina heewnoo naamnaade mo yo o ɓuuɓnu golle makko, o tuugnii ko e golle impressioniste en. Nde Van Gogh yahi Pari, o udditi palet makko e colour e light o jaɓi wonde golle makko gila e oo sahaa ko ɓooyɗe.
Teodorus van Gogh, baaba Vincent, sankii ko ñalnde 26 marse 1885. E lewru noowammbar, Vincent ummiima Antwerpen.
Teskaade remooɓe e gollotooɓe juuɗe
E nder mawngu Van Gogh fof o...
== Tunnorgal ==
k07kfcpnfoe9cs1em791gxk5qj7gwsz
Lois Bryson
0
39429
162544
162200
2026-04-11T12:36:26Z
Isa Oumar
9821
162544
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Lois Joyce Bryson''' (5 oktoobar 1937 – 7 lewru bowte 2024) ko ganndo renndo Ostarali. O jeyaa ko e sosɓe sosiyoloji jaŋde to Ostarali.<ref name=":0">{{Cite web|title=Professor Lois Bryson|url=https://www.abc.net.au/listen/programs/bigideas/professor-lois-bryson/3481184|access-date=2024-11-30|website=ABC listen|language=en-AU|archive-date=3 December 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241203085148/https://www.abc.net.au/listen/programs/bigideas/professor-lois-bryson/3481184|url-status=live}}</ref>
== Jaangirde ==
Bryson timmini Bachelor of Arts (BA) e hitaande 1959 rewi heen ko Diploma jaŋde e hitaande 1964, ɗiɗo fof to duɗal jaaɓi haaɗtirde Melbourne, hade makko heɓde doktoraa makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Monash to duɗal jaaɓi haaɗtirde Monash.<ref>{{Cite web|title=ALSWH – Australian Longitudinal Study on Women's Health|url=https://alswh.org.au/|access-date=2024-11-30|website=alswh.org.au|archive-date=4 December 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241204021858/https://alswh.org.au/|url-status=live}}</ref> O woniino debbo gadano e mbaydi ɗiɗmiri to Ostarali.<ref name=":02">{{Cite web|title=Professor Lois Bryson|url=https://www.abc.net.au/listen/programs/bigideas/professor-lois-bryson/3481184|access-date=2024-11-30|website=ABC listen|language=en-AU|archive-date=3 December 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241203085148/https://www.abc.net.au/listen/programs/bigideas/professor-lois-bryson/3481184|url-status=live}}</ref>
== Kugal ==
Nder hitaande 1972, Bryson winndi wuro Ostarali keso (1972), janngirde sosiyoloji aranndeere haa lesdi Ostarali bee Faith Thompson be, bee Ian Winter, waylugo rento, ngeendam wuro (1999), janngirde feere dow wuro ngoon duuɓi cappanɗe tati ɓaawo.<ref>{{Cite web|title=ALSWH – Australian Longitudinal Study on Women's Health|url=https://alswh.org.au/|access-date=2024-11-30|website=alswh.org.au|archive-date=4 December 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241204021858/https://alswh.org.au/|url-status=live}}</ref>
Bryson kadi winndi wiɗtooji ko faati e rewɓe e nder dingiral,[4] cellal rewɓe[5] e dowla wellitaare.<ref>{{Cite journal|last1=Bryson|first1=Lois|last2=Eastop|first2=Len|date=1980-12-01|title=Poverty, Welfare and Hegemony, 1973 and 19781|url=https://journals.sagepub.com/doi/abs/10.1177/144078338001600307|journal=The Australian and New Zealand Journal of Sociology|language=en|volume=16|issue=3|pages=61–71|doi=10.1177/144078338001600307|issn=0004-8690|url-access=subscription|archive-date=3 December 2024|access-date=30 November 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241203053623/https://journals.sagepub.com/doi/abs/10.1177/144078338001600307|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Marston|first1=Greg|last2=McDonald|first2=Catherine|last3=Bryson|first3=Lois|date=2014|title=The Australian welfare state: who benefits now?|url=https://nova.newcastle.edu.au/vital/access/%20/manager/Repository;jsessionid=3D1EEB8B57FBD77819735BDEB97A4CD6/uon:18085?exact=sm_creator:%22Marston,+Greg%22|language=en|archive-date=28 April 2025|access-date=30 November 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20250428043513/https://nova.newcastle.edu.au/vital/access/%20/manager/Repository%3Bjsessionid%3D3D1EEB8B57FBD77819735BDEB97A4CD6/uon%3A18085?exact=sm_creator%3A%22Marston%2C%20Greg%22|url-status=live}}</ref>O golliima e duɗal jaaɓi haaɗtirde Adelaide.[8]
Golle makko e wiɗtooji nganndiraama nde o suɓaa e nder Akademi gannde renndo to Ostarali e hitaande 1998,[9] o woni tergal e goomu heblo wiɗto e golle to Goomu wiɗtooji Ostarali, e dokkal medal Fedde (2003).[10]
E nder retireede makko o woniino jannginoowo emeritus to duɗal jaaɓi haaɗtirde Newcastle, o woniino jannginoowo balloowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Royal Melbourne.<ref>{{Cite web|title=Lois Bryson Death Notice - Sydney, New South Wales {{!}} Sydney Morning Herald|url=https://tributes.smh.com.au/obituaries/499105/lois-bryson|access-date=2024-11-30|website=tributes.smh.com.au|archive-date=30 November 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241130233457/https://tributes.smh.com.au/obituaries/499105/lois-bryson|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|title=Lois Bryson Death Notice - Sydney, New South Wales {{!}} Sydney Morning Herald|url=https://tributes.smh.com.au/obituaries/499105/lois-bryson|access-date=2024-11-30|website=tributes.smh.com.au|archive-date=30 November 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241130233457/https://tributes.smh.com.au/obituaries/499105/lois-bryson|url-status=live}}</ref>
== Wade ==
Bryson maayi ko e lewru Yarkomaa 2024.[12] O woppi ɓiɓɓe makko ɗiɗo e taaniraaɓe makko ɗiɗo.<ref>{{Cite journal|last1=Bryson|first1=Lois|last2=Eastop|first2=Len|date=1980-12-01|title=Poverty, Welfare and Hegemony, 1973 and 19781|url=https://journals.sagepub.com/doi/abs/10.1177/144078338001600307|journal=The Australian and New Zealand Journal of Sociology|language=en|volume=16|issue=3|pages=61–71|doi=10.1177/144078338001600307|issn=0004-8690|url-access=subscription|archive-date=3 December 2024|access-date=30 November 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241203053623/https://journals.sagepub.com/doi/abs/10.1177/144078338001600307|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Marston|first1=Greg|last2=McDonald|first2=Catherine|last3=Bryson|first3=Lois|date=2014|title=The Australian welfare state: who benefits now?|url=https://nova.newcastle.edu.au/vital/access/%20/manager/Repository;jsessionid=3D1EEB8B57FBD77819735BDEB97A4CD6/uon:18085?exact=sm_creator:%22Marston,+Greg%22|language=en|archive-date=28 April 2025|access-date=30 November 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20250428043513/https://nova.newcastle.edu.au/vital/access/%20/manager/Repository%3Bjsessionid%3D3D1EEB8B57FBD77819735BDEB97A4CD6/uon%3A18085?exact=sm_creator%3A%22Marston%2C%20Greg%22|url-status=live}}</ref>
== Tuugnorgal ==
<references />
[[Category:Rewɓe]]
6ma3fnke2ai9rbi8pqmwbltgi5qm7gr
Elizabeth Galloway Bell
0
39452
162515
162268
2026-04-11T12:16:24Z
Yariemar 03
11293
162515
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Elizabeth Galloway Bell''' OAM (10 suwee 1911 – 16 marse 2007) (jibinaa ko Watson) ko Budisma Ostarali, hooreejo fedde Budisma Victoria fotde duuɓi capanɗe ɗiɗi. O woniino kadi hooreejo Fedde Buddahaa to [[Ostarali]], e gardiiɗo jaaynde wiyeteende Metta. O walli e yuɓɓinde njillu gadano Dalai Lama to Ostarali, o woniino nulaaɗo e batu winndereewu diineeji ngam jam, yuɓɓinaangu to Melbourne e hitaande 1984. O heɓi njeenaari « Ordre d’Australie » e hitaande 1999 sabu darnde makko e diine Budism to Ostarali.
== Nguurndam ==
Elizabeth Watson jibinaa ko to wuro wiyeteengo Melbourne, to leydi Ostarali, ñalnde 16 suwee 1911. Jibnaaɓe makko, hono William e Christina Watson, ngummiima Ecoppi, fayti Ostarali e hitaande 1907. Baaba makko ko jom laana. Bell ko ɓiɗɗo maɓɓe debbo mawɗo. Ɓiɗɗo gorko biyeteeɗo Thomas jibinaa ko duuɓi ɗiɗi caggal ɗuum.O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Coburg, o golliima e nder yeeyirdu puɗi.
Bell resii Graeme Bell, jimoowo jazz, e hitaande 1946. Graeme Bell jeyaa ko e ardiiɓe jazz to Ostarali. E sahaa dewgal maɓɓe, Graeme ina joginoo fedde mum, wiyeteende Dixieland Jazz Band, nde ina ɓeydoo heewde yimɓe. E hitaande 1947, ɓe noddaama ngam fiyde e fedde sukaaɓe winndereere to Cekoslowaki ; ɓe ngoni e ƴeewde hitaande, ɓe njillondiri e Orop. Bell hawri e gorko mum nde fedde makko ina njilloyoo. E hitaande 1950, nde o woni kadi e yahde caggal leydi, Bell jibini ɓiɗɗo maɓɓe gooto, Christina, to Angalteer. Bell e Graeme caggal mum ceerti. Graeme ummiima Sydney, o resi goɗɗo. Bell jooɗii to Victoria, o mawni toon ɓiɗɗo maɓɓe debbo.
Ina jeyaa e nafooje makko goɗɗe, Bell winndi jimɗi, jimɗi makko "Ern Malley's Sister" yaltinaa e jaaynde Quadrant e hitaande 2006.<ref name=":0">{{Cite web|last=Melbourne|first=The University of|title=Bell, Elizabeth – Woman – The Encyclopedia of Women and Leadership in Twentieth-Century Australia|url=http://www.womenaustralia.info/leaders/biogs/WLE0318b.htm|access-date=2021-02-13|website=www.womenaustralia.info|language=en-gb}}</ref>
Bell sankii ko ñalnde 16 marse 2007, to Richmond, to leydi Victoria, tawi ina yahra e duuɓi 95.<ref name=":3">{{Cite web|last=Melbourne|first=National Foundation for Australian Women and The University of|title=Bell, Elizabeth Galloway – Woman – The Australian Women's Register|url=http://www.womenaustralia.info/biogs/AWE4979b.htm|access-date=2021-02-13|website=www.womenaustralia.info|language=en-gb}}</ref>
== Ardorde e nder renndooji Buddhist en ==
Bell fuɗɗii golloraade diine Buddha ko e hitaande 1963. O mawni ko e ekkol Presbyterian, o tawi omo yiɗi janngirɗe Buddha. O wonti tergal e fedde Buddhist en to Victoria, fedde Buddhist en ɓurnde ɓooyde e nder Ostarali, sosaande e hitaande 1953.[7] O wonti hooreejo leydi e kitaale 1970, o golliima ko ina ɓura duuɓi capanɗe ɗiɗi e ndeen darnde. O jaɓɓii mooɓondiral to galle makko, o jaɓɓii hoɓɓe heewɓe. E hitaande 1975, o ardii soodde galle ngam waɗde jeewte e kewuuji, anndiraaɗo galle Buddhist.
Bell woniino e goomu yuɓɓinngu njillu Dalai Lama to Ostarali e hitaande 1982. Oon sahaa, Dalai Lama anndaaka no feewi e nder leydi hee, caggal dingiral Budisma. Njillu daartol ngol, ngol Dalai Lama adii waɗde to Ostarali, ko huunde nde alaa ɗo haaɗi, nde alaa ɗo haaɗi, nde yimɓe nokku oo peewni ɗum.<ref name=":1">{{Cite web|date=2007-07-07|title=Magnet for those seeking calm counsel|url=https://www.smh.com.au/national/magnet-for-those-seeking-calm-counsel-20070707-gdqk8m.html|access-date=2021-02-13|website=The Sydney Morning Herald|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|title=Graeme Bell And His Australian Jazz Band|url=https://www.discogs.com/artist/3701309-Graeme-Bell-And-His-Australian-Jazz-Band|access-date=2021-02-13|website=Discogs|language=en}}</ref>
Bell kadi ina jeyaa e fedde ngenndiire Buddhist en to Ostarali, o wonti hooreejo e kitaale 1970. E darorɗe kitaale 1980, o woniino gardiiɗo jaaynde fedde nde wiyeteende Metta. E hitaande 1984, nde batu nayaɓu winndereyankeewu jowitiingu e diineeji e jam yuɓɓinaa to wuro Melbourne, Bell tawtoraama no nulaaɗo nii. E hitaande 1986, o winndi daartol juutngol ko fayti e ƴellitaare diine Budda e nder leydi Victoria.<ref>{{Cite web|title=Graeme Bell's Czechoslovak Journey – Victorian Jazz Stories|url=http://www.cv.vic.gov.au/stories/creative-life/victorian-jazz-stories/graeme-bells-czechoslovak-journey/|access-date=2021-02-13|website=Culture Victoria|language=en}}</ref><ref name=":2">{{Cite web|title=History of Buddhism in Victoria {{!}} Buddhist Council of Victoria|url=https://bcv.org.au/history-of-buddhism-in-victoria/|access-date=2021-02-13|language=en-AU}}</ref><ref>{{Cite web|title=Peace, politics and Masterchef: A timeline of the Dalai Lama's Australian visits|url=https://www.sbs.com.au/language/english/peace-politics-and-masterchef-a-timeline-of-the-dalai-lama-s-australian-visits|access-date=2021-02-13|website=SBS Your Language|language=en}}</ref>
E nder teddungal ñalngu jibinannde laamɗo debbo e hitaande 1999, Bell heɓi Medaal Ordre de l'Oustralie, ngam mawninde darnde makko e diine Buddha.<ref>{{Cite journal|last=Galloway|first=Elizabeth|date=2006|title=Ern Malley's Sister|url=|journal=Quadrant|volume=50|issue=7–8|pages=41|via=}}</ref><ref>{{Cite book|last=Croucher|first=Paul|title=Buddhism in Australia, 1848–1988|date=1989|publisher=New South Wales University Press|isbn=0-86840-195-1|location=Kensington, NSW, Australia|pages=98|oclc=21339174}}</ref>
== Ƴeew kadi ==
Budda e nder leydi Ostarali.<ref>{{Cite journal|last=Bell|first=E|date=January 1986|title=A Short History of Buddhism in Victoria|url=|journal=Buddhism Today|volume=1|pages=|via=}}</ref>
Henri njamndi mboɗeeri Olkot<ref>{{Cite web|title=World Conference on Religion and Peace Records (DG 078) Swarthmore College Peace Collection|url=https://www.swarthmore.edu/library/peace/DG051-099/DG078WCRP.html|access-date=2021-02-13|website=www.swarthmore.edu|archive-date=11 February 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210211082811/http://www.swarthmore.edu/Library/peace/DG051-099/DG078WCRP.html|url-status=dead}}</ref>
1999 Teddungal ñalngu nguu laamɗo debbo (Ostraali)
== Tuugnorgal ==
s3dobpdrraw0rcfsy3vtg2u5qg6eime
162575
162515
2026-04-11T14:16:02Z
MOIBARDE
10068
162575
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Elizabeth Galloway Bell''' OAM (10 suwee 1911 – 16 marse 2007) (jibinaa ko Watson) ko Budisma Ostarali, hooreejo fedde Budisma Victoria fotde duuɓi capanɗe ɗiɗi. O woniino kadi hooreejo Fedde Buddahaa to [[Ostarali]], e gardiiɗo jaaynde wiyeteende Metta. O walli e yuɓɓinde njillu gadano Dalai Lama to [[Ostarali]], o woniino nulaaɗo e batu winndereewu diineeji ngam jam, yuɓɓinaangu to Melbourne e hitaande 1984. O heɓi njeenaari « Ordre d’Australie » e hitaande 1999 sabu darnde makko e diine Budism to [[Ostarali]].
== Nguurndam ==
Elizabeth Watson jibinaa ko to wuro wiyeteengo Melbourne, to leydi [[Ostarali]], ñalnde 16 suwee 1911. Jibnaaɓe makko, hono William e Christina Watson, ngummiima Ecoppi, fayti Ostarali e hitaande 1907. Baaba makko ko jom laana. Bell ko ɓiɗɗo maɓɓe debbo mawɗo. Ɓiɗɗo gorko biyeteeɗo Thomas jibinaa ko duuɓi ɗiɗi caggal ɗuum.O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Coburg, o golliima e nder yeeyirdu puɗi.
Bell resii Graeme Bell, jimoowo jazz, e hitaande 1946. Graeme Bell jeyaa ko e ardiiɓe jazz to [[Ostarali]]. E sahaa dewgal maɓɓe, Graeme ina joginoo fedde mum, wiyeteende Dixieland Jazz Band, nde ina ɓeydoo heewde yimɓe. E hitaande 1947, ɓe noddaama ngam fiyde e fedde sukaaɓe winndereere to Cekoslowaki ; ɓe ngoni e ƴeewde hitaande, ɓe njillondiri e Orop. Bell hawri e gorko mum nde fedde makko ina njilloyoo. E hitaande 1950, nde o woni kadi e yahde caggal leydi, Bell jibini ɓiɗɗo maɓɓe gooto, Christina, to Angalteer. Bell e Graeme caggal mum ceerti. Graeme ummiima Sydney, o resi goɗɗo. Bell jooɗii to Victoria, o mawni toon ɓiɗɗo maɓɓe debbo.
Ina jeyaa e nafooje makko goɗɗe, Bell winndi jimɗi, jimɗi makko "Ern Malley's Sister" yaltinaa e jaaynde Quadrant e hitaande 2006.<ref name=":0">{{Cite web|last=Melbourne|first=The University of|title=Bell, Elizabeth – Woman – The Encyclopedia of Women and Leadership in Twentieth-Century Australia|url=http://www.womenaustralia.info/leaders/biogs/WLE0318b.htm|access-date=2021-02-13|website=www.womenaustralia.info|language=en-gb}}</ref>
Bell sankii ko ñalnde 16 marse 2007, to Richmond, to leydi Victoria, tawi ina yahra e duuɓi 95.<ref name=":3">{{Cite web|last=Melbourne|first=National Foundation for Australian Women and The University of|title=Bell, Elizabeth Galloway – Woman – The Australian Women's Register|url=http://www.womenaustralia.info/biogs/AWE4979b.htm|access-date=2021-02-13|website=www.womenaustralia.info|language=en-gb}}</ref>
== Ardorde e nder renndooji Buddhist en ==
Bell fuɗɗii golloraade diine Buddha ko e hitaande 1963. O mawni ko e ekkol Presbyterian, o tawi omo yiɗi janngirɗe Buddha. O wonti tergal e fedde Buddhist en to Victoria, fedde Buddhist en ɓurnde ɓooyde e nder Ostarali, sosaande e hitaande 1953. O wonti hooreejo leydi e kitaale 1970, o golliima ko ina ɓura duuɓi capanɗe ɗiɗi e ndeen darnde. O jaɓɓii mooɓondiral to galle makko, o jaɓɓii hoɓɓe heewɓe. E hitaande 1975, o ardii soodde galle ngam waɗde jeewte e kewuuji, anndiraaɗo galle Buddhist.
Bell woniino e goomu yuɓɓinngu njillu Dalai Lama to Ostarali e hitaande 1982. Oon sahaa, Dalai Lama anndaaka no feewi e nder leydi hee, caggal dingiral Budisma. Njillu daartol ngol, ngol Dalai Lama adii waɗde to Ostarali, ko huunde nde alaa ɗo haaɗi, nde alaa ɗo haaɗi, nde yimɓe nokku oo peewni ɗum.<ref name=":1">{{Cite web|date=2007-07-07|title=Magnet for those seeking calm counsel|url=https://www.smh.com.au/national/magnet-for-those-seeking-calm-counsel-20070707-gdqk8m.html|access-date=2021-02-13|website=The Sydney Morning Herald|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|title=Graeme Bell And His Australian Jazz Band|url=https://www.discogs.com/artist/3701309-Graeme-Bell-And-His-Australian-Jazz-Band|access-date=2021-02-13|website=Discogs|language=en}}</ref>
Bell kadi ina jeyaa e fedde ngenndiire Buddhist en to Ostarali, o wonti hooreejo e kitaale 1970. E darorɗe kitaale 1980, o woniino gardiiɗo jaaynde fedde nde wiyeteende Metta. E hitaande 1984, nde batu nayaɓu winndereyankeewu jowitiingu e diineeji e jam yuɓɓinaa to wuro Melbourne, Bell tawtoraama no nulaaɗo nii. E hitaande 1986, o winndi daartol juutngol ko fayti e ƴellitaare diine Budda e nder leydi Victoria.<ref>{{Cite web|title=Graeme Bell's Czechoslovak Journey – Victorian Jazz Stories|url=http://www.cv.vic.gov.au/stories/creative-life/victorian-jazz-stories/graeme-bells-czechoslovak-journey/|access-date=2021-02-13|website=Culture Victoria|language=en}}</ref><ref name=":2">{{Cite web|title=History of Buddhism in Victoria {{!}} Buddhist Council of Victoria|url=https://bcv.org.au/history-of-buddhism-in-victoria/|access-date=2021-02-13|language=en-AU}}</ref><ref>{{Cite web|title=Peace, politics and Masterchef: A timeline of the Dalai Lama's Australian visits|url=https://www.sbs.com.au/language/english/peace-politics-and-masterchef-a-timeline-of-the-dalai-lama-s-australian-visits|access-date=2021-02-13|website=SBS Your Language|language=en}}</ref>
E nder teddungal ñalngu jibinannde laamɗo debbo e hitaande 1999, Bell heɓi Medaal Ordre de l'Oustralie, ngam mawninde darnde makko e diine Buddha.<ref>{{Cite journal|last=Galloway|first=Elizabeth|date=2006|title=Ern Malley's Sister|url=|journal=Quadrant|volume=50|issue=7–8|pages=41|via=}}</ref><ref>{{Cite book|last=Croucher|first=Paul|title=Buddhism in Australia, 1848–1988|date=1989|publisher=New South Wales University Press|isbn=0-86840-195-1|location=Kensington, NSW, Australia|pages=98|oclc=21339174}}</ref>
== Ƴeew kadi ==
Budda e nder leydi Ostarali.<ref>{{Cite journal|last=Bell|first=E|date=January 1986|title=A Short History of Buddhism in Victoria|url=|journal=Buddhism Today|volume=1|pages=|via=}}</ref>
Henri njamndi mboɗeeri Olkot<ref>{{Cite web|title=World Conference on Religion and Peace Records (DG 078) Swarthmore College Peace Collection|url=https://www.swarthmore.edu/library/peace/DG051-099/DG078WCRP.html|access-date=2021-02-13|website=www.swarthmore.edu|archive-date=11 February 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210211082811/http://www.swarthmore.edu/Library/peace/DG051-099/DG078WCRP.html|url-status=dead}}</ref>
1999 Teddungal ñalngu nguu laamɗo debbo (Ostraali)
== Tuugnorgal ==
dayhq6dvbtro6b7mzi6e6533423cthg
Diane Bell
0
39459
162543
162275
2026-04-11T12:34:35Z
Yariemar 03
11293
#APRIL
162543
wikitext
text/x-wiki
'''Diane Bell''' ina waawi wiyde:
Diane Bell (annduɗo ko faati e neɗɗaagu) (jibinaa ko hitaande 1943), ko annduɗo ko faati e neɗɗaagu to [[Ostarali]]
Diane Bell (gardinooɗo) (teeminannde 21ɓiire), gardinooɗo filmuuji Ecoppi
Diane Bell (judo) (jibinaa ko 1963), judo Angalteer
mrk8q9yu6x4i2pur43rvh2fimfw4c2s
Jane Bell (nurse)
0
39464
162576
162289
2026-04-11T14:20:34Z
MOIBARDE
10068
162576
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Jane Bell''' [[Obegu|OBE]]<nowiki> (1873-1959) ko debbo jibinaaɗo to Ecoppi, jibinaaɗo e Ostarali. O ɓuri anndeede ko e golle makko e opitaaluuji {{laddeeji </nowiki>''Australian Imperial Force'' (AIF) to [[Ejipte|Ejipt]] e wolde adunaare adannde, e wallitde golle infirmiyee.
== Kugal ==
Bell jibinaa ko ñalnde 16 marse 1873 to Middlebie, ngesa to [[Ecoppi]]. Caggal maayde jibnaaɓe makko ɗiɗo ɓee fof e miñiraaɓe makko nayo e rafi tuberkuloos, Bell ummiima Sydney e miñiraaɓe mum heddiiɓe ɓee (miñiraaɓe makko ɗiɗo rewɓe e miñiiko gorko gooto) e wallitde ɗum e waɗde ɗum e parrois Presbyterian ɓesngu makko. Sukaaɓe ɓee ngari Sidney e hitaande 1886 ɗo o janngi golle infirmiyee to opitaal ''Royal Prince Alfred'' to Sidney. E hitaande 1899 o woni tergal sosngal fedde infirmiyee en jannguɓe to [[Ostarali]]. Caggal nde o timmini jaŋde makko, Bell toɗɗaa Matron to opitaal Bundaberg e hitaande 1903.
Bell ummiima London e hitaande 1906, ɗo o janngi e safaara jibinannde to opitaal Queen Charlotte, ɗo o gollotoo e cukko hooreejo safaara.<ref name="gohome">{{Cite web|last=Hagan|first=Kate|date=2011-10-11|title=Matron legacy strong as medals go 'home' to Royal Melbourne|url=https://www.theage.com.au/national/victoria/matron-legacy-strong-as-medals-go-home-to-royal-melbourne-20111011-1lj20.html|access-date=2023-10-30|website=The Age|language=en}}</ref><ref name="The London Gazette - 1 January 1944 - page 21">{{cite news|title=Supplement to The London Gazette, 1 January, 1944|url=https://www.thegazette.co.uk/London/issue/36309/supplement/21/data.pdf|access-date=18 November 2021|work=[[The London Gazette]]|date=1 January 1944|page=21}}</ref>
O arti Ostarali e hitaande 1910 ngam ƴettude golle matron to opitaal Melbourne ɗo o gollotoo haa hitaande 1934. Golle makko toon no taƴiraa nii nde, caggal nde wolde adunaare adannde fuɗɗii, e hitaande 1914, o toɗɗaa matron mawɗo to opitaal mawɗo [[Ostarali]] gadano to [[Ejipte|Ejipt]]. Nde o ari ɗoon e ɗoon o naati e hare e ‘’establishment militaire’’, o naamnaa yo o hoot Ostarali. Ƴeewndo caggal ɗuum e opitaal njuɓɓudi hollitii darnde makko, o udditi laawol ngam yuɓɓinde golle safaara e infirmiyeeji konu Ostarali e hitaande 1916.<ref name="ADB2">{{Cite Australian Dictionary of Biography|last1=Gardiner|first1=Lyndsay|title=Jane Bell (1873–1959)|id2=bell-jane-5195/text8737|access-date=12 November 2021|year=1979|volume=7}}</ref>
Ko o matron to opitaal Melbourne o sosi darnde "debbo debbo tiyaataar" e hitaande 1912 (lomtii worɓe ordinateeruuji), o sosi duɗal jannginirgal infirmiyee en e hitaande 1927 e o sosi "cuuɗi nyaamdu keertiiɗi" gadani e nder opitaal Ostarali e hitaande 1929.
E nder nguurndam makko fof Bell waɗii kampaañ ngam anndude nafoore infirmiyee e heɓde peeje keewɗe e nder ngonkaaji golle e heblo. O yiɗiino "ittude miijo infirmiyee en wonde rewɓe jogiiɓe lampaaji, wonaa annduɓe jannguɓe". E nder golle makko Bell heɓiino waylooji keewɗi e nder ngonka golle e heblo.<ref name="ADB">{{Cite Australian Dictionary of Biography|last1=Gardiner|first1=Lyndsay|title=Jane Bell (1873–1959)|id2=bell-jane-5195/text8737|access-date=12 November 2021|year=1979|volume=7}}</ref><ref name=":0">{{Cite web|title=Jane Bell|url=https://old.wmoa.com.au/uploads/bell.pdf|website=Women's Museum of Australia}}</ref><ref name=":1">{{Cite web|date=2022-05-26|title=Jane Bell OBE|url=https://www.vic.gov.au/jane-bell-obe|access-date=2023-10-07|website=www.vic.gov.au|language=en-AU}}</ref>
== Njeenaaje e teddungal ==
Matron Jane Bell rokkii teewu kaalis nde o woppi golle
O hokkaama njeenaari Ofiseejo Ordo Laamu Biritaniya nder hitaande 1944 ngam teddugo kuugal maako bana hooreejo janngirde ''Royal Victoria College of Nursing''.<ref>{{Cite web|last=Centre for Transformative Innovation|first=Swinburne University of Technology|title=Bell, Jane - Person - Encyclopedia of Australian Science and Innovation|url=https://www.eoas.info/biogs/P000970b.htm|access-date=2023-10-07|website=www.eoas.info|language=en-gb}}</ref>
E hitaande 2013 o naati e doggol teddungal rewɓe Victoria ngam wonde golloowo waylo.<ref name="Australian Women's Register - Bell, Jane (1873 - 1959)">{{cite web|title=Australian Women's Register - Bell, Jane (1873 - 1959)|url=https://www.womenaustralia.info/biogs/IMP0098b.htm|access-date=12 November 2021}}</ref>
== Maayde e ndonu ==
Bell maayi ko ñalnde 6 lewru bowte hitaande 1959 to opitaal laamɗo to Parkville, to leydi Victoria.<ref>{{Cite web|title=Jane Bell, O.B.E. (1873-1959) - Lady Superintendent, The Royal Melbourne Hospital (1910-1934)|url=https://regimental-books.com.au/product/jane-bell_-o_b_e_-1873-1959-lady-superintendent_-the-royal-melbourne-hospital-1910-1934/|access-date=2023-10-07|website=Welcome to Regimental Books|language=en-AU}}</ref>
Won deftere bayyinaande ko fayti e Bell : 1915- (1988). Jane Bell OBE (1873-1959) ko debbo gardiiɗo, opitaal laamɗo Melbourne (1910-1934). Spektoor.
"Jane Bell Lane" woni nder wuro laamiiɗo debbo Victoria nder wuro Melbourne, inniraa ɗum ngam teddungal maako. E hitaande 2011, ɓiyiiko gorko mawɗo rokki medayuuji makko e OBE to opitaal Royal Melbourne.<ref name="[University of Melbourne - eMelboune - School of Historical and Philosophical Studies - July 2008 - Jane Bell Lane">{{cite web|last1=Byrne|first1=Edwina|title=Jane Bell Lane|url=https://www.emelbourne.net.au/biogs/EM01766b.htm|website=eMelbourne - School of Historical and Philosophical Studies|publisher=[[University of Melbourne]]|access-date=18 November 2021|date=July 2008}}</ref>
== Tuugnorga ==
kvbfapb5znstfobha0bubyu2t6js68m
Nancy Buttfield
0
39467
162534
162297
2026-04-11T12:28:26Z
Isa Oumar
9821
/* Tuugnorgal */
162534
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Dame Nancy Eileen Buttfield''', DBE (jibinaa ko Holden; 12 noowammbar 1912 – 4 suwee 2005) ko senaateer Ostarali, debbo gadano golloraade e nder Parlemaa Ostarali ngam wonde wakiliijo dowla Ostarali worgo.<ref>{{cite web|title=Buttfield, Nancy Eileen|url=http://trove.nla.gov.au/people/611323?c=people|via=Trove|access-date=1 October 2013}}</ref>
== Nguurndam arano ==
Buttfield jibinaa ko ñalnde 12 noowammbar 1912 to wuro wiyeteengo Kensington, to Ostarali worgo. Ko kanko woni ɓiy Hilda May (jibinaa ko Lavis) e Edward Holden. Baaba makko, mo ɓe keɓi njeenaari ndii e hitaande 1946, ko gooto e sosɓe marque otooji biyeteeɗo Holden, mo iwdi mum ummorii ko e saddlery mo mawniiko James Holden sosi. O suɓaama e nder Diiso sarɗiiji leydi Ostarali worgo e hitaande 1935.[2] O janngi to duɗal sukaaɓe rewɓe Girton House (1918-1923) e duɗal sukaaɓe rewɓe to Egliis Woodlands Glenelg (1924-1929). Ko o prefek duɗal e kapiteen galle e hitaande makko sakkitiinde. Caggal ɗuum o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde to Pari fotde hitaande, caggal ɗuum o janngi ganndal hakkille, jimɗi, logic e faggudu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Adelaide. O woniino tergal e parlemaa ɓurɗo heewde worɓe, o woppi parlemaa rewɓe.
Ko adii nde o naatata e politik, Buttfield ko debbo galle, tawi ina jeyaa e ko ɓuri heewde e golle moƴƴe, ina joginoo hoore mum "moftuɗo kaalis". Ina jeyaa e ɗeen, opitaal jibinannde laamɗo debbo biyeteeɗo Victoria, Fedde cellal yummiraaɓe e sukaaɓe, e Fonds de comforts d’Australie, sosaande ngam wallitde soldateeɓe e wolde adunaare ɗimmere. E hitaande 1946, kanko e Esther Lipman ɓe mballi sosde opitaal jibinannde Emergency to Mile End, ɗo o wonti gardiiɗo.<ref name="bio4">{{cite Au Senate|Sen id=buttfield-nancy-eileen|name=BUTTFIELD, Dame Nancy Eileen (1912–2005) Senator for South Australia, 1955–65, 1968–74 (Liberal Party of Australia)|access-date=12 November 2019}}</ref>
== Politik ==
Kaɓirɗe kampaañ ɗe Buttfield huutorii e woote fedde nde e hitaande 1954
Buttfield fuɗɗii naatde e Senaa ñalnde 11 oktoobar 1955, caggal nde Parlemaa Ostarali worgo suɓii mo, e nder kuulal 15 doosgal leydi Ostarali, ngam lomtaade senaateer George McLeay, maayɗo lewru ɓennundu nduu.<ref name="birthref">{{cite web|title=Buttfield, Nancy|url=http://www.womenaustralia.info/leaders/biogs/WLE0115b.htm|website=The Encyclopedia of Women and Leadership in Twentieth-Century Australia|access-date=29 August 2017}}</ref><ref name="birthref2">{{cite web|title=Buttfield, Nancy|url=http://www.womenaustralia.info/leaders/biogs/WLE0115b.htm|website=The Encyclopedia of Women and Leadership in Twentieth-Century Australia|access-date=29 August 2017}}</ref>
O suɓaama e jojjanɗe makko e woote gardagol leydi 1955. Ñalnde 8 desaambar 1961, o woppi jooɗorde makko e nder Senaa, tawi manndaa makko ina jogori joofde ñalnde 30 suwee 1962. O woppi jooɗorde ndee ko ngam haɓaade jokkere enɗam nde Rex Pearson maayi, e woote 1961 ñalnde heen. Gordon Davidson toɗɗanooma e parlemaa Ostarali worgo ngam lomtaade Pearson kono o haɓaaki e jappeere laamu. Buttfield heɓi woote ngam heɓde laamu casual, o golliima haa heddii manndaa Pearson, fotnoo ko joofde e hitaande 1965. Davidson, toɗɗaa ñalnde 8 feebariyee 1962, lebbi nay heddiiɗi ɗii.<ref name="bio2">{{cite Au Senate|Sen id=buttfield-nancy-eileen|name=BUTTFIELD, Dame Nancy Eileen (1912–2005) Senator for South Australia, 1955–65, 1968–74 (Liberal Party of Australia)|access-date=12 November 2019}}</ref>
Hay so tawii golle makko e nder parlemaa ina njokki, ko kanko woni debbo gadano e nder parlemaa Ostarali, deƴƴuɗo golle.<ref name="bio3">{{cite Au Senate|Sen id=buttfield-nancy-eileen|name=BUTTFIELD, Dame Nancy Eileen (1912–2005) Senator for South Australia, 1955–65, 1968–74 (Liberal Party of Australia)|access-date=12 November 2019}}</ref> O woni e Senaa haa ñalnde 30 suwee 1965, nde o dañi jooɗorde makko e woote Senaa 1964. O toɗɗaa kadi e hitaande 1967, manndaa makko keso oo fuɗɗii ko ñalnde 1 sulyee 1968. Nde woote fedde ndee noddaa ñalnde 11 abriil 1974, cuuɗi ɗiɗi ɗii fof ndartinaa e nder balɗe ɗiɗi, o suɓii ko woppude golle, tawi o golliima fotde duuɓi sappo e jeegom e feccere. Ko kanko woni tergal gadiingal wuurde e Senaa 1955–1956.
Buttfield ina anndiranoo daranaade hakkeeji rewɓe. Ina wiyee wonde, e hirjinde gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii e oon sahaa, hono Sir Robert Menzies, o fooli nanondiral ɓooyngal e nder galle parlemaa ɓooyɗo, o wonti debbo gadano yarde e nder suudu sarɗiiji terɗe, tawi ko worɓe tan ngonnoo heen.<ref>{{cite web|title=Buttfield, Nancy Eileen|url=http://trove.nla.gov.au/people/611323?c=people|via=Trove|access-date=1 October 2013}}</ref><ref>{{cite web|title=Buttfield, Nancy Eileen|url=http://trove.nla.gov.au/people/611323?c=people|via=Trove|access-date=1 October 2013}}</ref>
== Nguurndam neɗɗo ==
Buttfield ina joginoo ɓiɓɓe ɗiɗo worɓe e jom suudu mum Frank Charles Buttfield, jom suudu mum, mo o resi e hitaande 1936. Ɓiyiiko biyeteeɗo Andrew ko kanndidaa lannda gollotooɓe mo dañaani nafoore e wooteeji fedde nde 1975. Caggal nde o yalti Senaa o arti e ngesa to Chain of Ponds ; nde galle oo woni e mahde kanko e jom suudu makko ɓe ngoni ko e otooji laana njoorndi ɗi kuutoraaka. Buttfield ko debbo jom suudu mum e hitaande 1998, o maayi ko to Adelaide ñalnde 4 suwee 2005, omo yahra e duuɓi 92.<ref name="bio">{{cite Au Senate|Sen id=buttfield-nancy-eileen|name=BUTTFIELD, Dame Nancy Eileen (1912–2005) Senator for South Australia, 1955–65, 1968–74 (Liberal Party of Australia)|access-date=12 November 2019}}</ref>
== Teddungal ==
Buttfield toɗɗaama Dame Komanda e nder Ordre de l'Empire britannique (DBE) e nder teddungal hitaande hesere 1972.[2]
== Tuugnorgal ==
[[Category:Washingtone]]
gv8gdatm7w7wxhyv9c86oyke89962zu
162537
162534
2026-04-11T12:29:09Z
Isa Oumar
9821
#APRIL
162537
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Dame Nancy Eileen Buttfield''', DBE (jibinaa ko Holden; 12 noowammbar 1912 – 4 suwee 2005) ko senaateer Ostarali, debbo gadano golloraade e nder Parlemaa Ostarali ngam wonde wakiliijo dowla Ostarali worgo.<ref>{{cite web|title=Buttfield, Nancy Eileen|url=http://trove.nla.gov.au/people/611323?c=people|via=Trove|access-date=1 October 2013}}</ref>
== Nguurndam arano ==
Buttfield jibinaa ko ñalnde 12 noowammbar 1912 to wuro wiyeteengo Kensington, to Ostarali worgo. Ko kanko woni ɓiy Hilda May (jibinaa ko Lavis) e Edward Holden. Baaba makko, mo ɓe keɓi njeenaari ndii e hitaande 1946, ko gooto e sosɓe marque otooji biyeteeɗo Holden, mo iwdi mum ummorii ko e saddlery mo mawniiko James Holden sosi. O suɓaama e nder Diiso sarɗiiji leydi Ostarali worgo e hitaande 1935.[2] O janngi to duɗal sukaaɓe rewɓe Girton House (1918-1923) e duɗal sukaaɓe rewɓe to Egliis Woodlands Glenelg (1924-1929). Ko o prefek duɗal e kapiteen galle e hitaande makko sakkitiinde. Caggal ɗuum o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde to Pari fotde hitaande, caggal ɗuum o janngi ganndal hakkille, jimɗi, logic e faggudu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Adelaide. O woniino tergal e parlemaa ɓurɗo heewde worɓe, o woppi parlemaa rewɓe.
Ko adii nde o naatata e politik, Buttfield ko debbo galle, tawi ina jeyaa e ko ɓuri heewde e golle moƴƴe, ina joginoo hoore mum "moftuɗo kaalis". Ina jeyaa e ɗeen, opitaal jibinannde laamɗo debbo biyeteeɗo Victoria, Fedde cellal yummiraaɓe e sukaaɓe, e Fonds de comforts d’Australie, sosaande ngam wallitde soldateeɓe e wolde adunaare ɗimmere. E hitaande 1946, kanko e Esther Lipman ɓe mballi sosde opitaal jibinannde Emergency to Mile End, ɗo o wonti gardiiɗo.<ref name="bio4">{{cite Au Senate|Sen id=buttfield-nancy-eileen|name=BUTTFIELD, Dame Nancy Eileen (1912–2005) Senator for South Australia, 1955–65, 1968–74 (Liberal Party of Australia)|access-date=12 November 2019}}</ref>
== Politik ==
Kaɓirɗe kampaañ ɗe Buttfield huutorii e woote fedde nde e hitaande 1954
Buttfield fuɗɗii naatde e Senaa ñalnde 11 oktoobar 1955, caggal nde Parlemaa Ostarali worgo suɓii mo, e nder kuulal 15 doosgal leydi Ostarali, ngam lomtaade senaateer George McLeay, maayɗo lewru ɓennundu nduu.<ref name="birthref">{{cite web|title=Buttfield, Nancy|url=http://www.womenaustralia.info/leaders/biogs/WLE0115b.htm|website=The Encyclopedia of Women and Leadership in Twentieth-Century Australia|access-date=29 August 2017}}</ref><ref name="birthref2">{{cite web|title=Buttfield, Nancy|url=http://www.womenaustralia.info/leaders/biogs/WLE0115b.htm|website=The Encyclopedia of Women and Leadership in Twentieth-Century Australia|access-date=29 August 2017}}</ref>
O suɓaama e jojjanɗe makko e woote gardagol leydi 1955. Ñalnde 8 desaambar 1961, o woppi jooɗorde makko e nder Senaa, tawi manndaa makko ina jogori joofde ñalnde 30 suwee 1962. O woppi jooɗorde ndee ko ngam haɓaade jokkere enɗam nde Rex Pearson maayi, e woote 1961 ñalnde heen. Gordon Davidson toɗɗanooma e parlemaa Ostarali worgo ngam lomtaade Pearson kono o haɓaaki e jappeere laamu. Buttfield heɓi woote ngam heɓde laamu casual, o golliima haa heddii manndaa Pearson, fotnoo ko joofde e hitaande 1965. Davidson, toɗɗaa ñalnde 8 feebariyee 1962, lebbi nay heddiiɗi ɗii.<ref name="bio2">{{cite Au Senate|Sen id=buttfield-nancy-eileen|name=BUTTFIELD, Dame Nancy Eileen (1912–2005) Senator for South Australia, 1955–65, 1968–74 (Liberal Party of Australia)|access-date=12 November 2019}}</ref>
Hay so tawii golle makko e nder parlemaa ina njokki, ko kanko woni debbo gadano e nder parlemaa Ostarali, deƴƴuɗo golle.<ref name="bio3">{{cite Au Senate|Sen id=buttfield-nancy-eileen|name=BUTTFIELD, Dame Nancy Eileen (1912–2005) Senator for South Australia, 1955–65, 1968–74 (Liberal Party of Australia)|access-date=12 November 2019}}</ref> O woni e Senaa haa ñalnde 30 suwee 1965, nde o dañi jooɗorde makko e woote Senaa 1964. O toɗɗaa kadi e hitaande 1967, manndaa makko keso oo fuɗɗii ko ñalnde 1 sulyee 1968. Nde woote fedde ndee noddaa ñalnde 11 abriil 1974, cuuɗi ɗiɗi ɗii fof ndartinaa e nder balɗe ɗiɗi, o suɓii ko woppude golle, tawi o golliima fotde duuɓi sappo e jeegom e feccere. Ko kanko woni tergal gadiingal wuurde e Senaa 1955–1956.
Buttfield ina anndiranoo daranaade hakkeeji rewɓe. Ina wiyee wonde, e hirjinde gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii e oon sahaa, hono Sir Robert Menzies, o fooli nanondiral ɓooyngal e nder galle parlemaa ɓooyɗo, o wonti debbo gadano yarde e nder suudu sarɗiiji terɗe, tawi ko worɓe tan ngonnoo heen.<ref>{{cite web|title=Buttfield, Nancy Eileen|url=http://trove.nla.gov.au/people/611323?c=people|via=Trove|access-date=1 October 2013}}</ref><ref>{{cite web|title=Buttfield, Nancy Eileen|url=http://trove.nla.gov.au/people/611323?c=people|via=Trove|access-date=1 October 2013}}</ref>
== Nguurndam neɗɗo ==
Buttfield ina joginoo ɓiɓɓe ɗiɗo worɓe e jom suudu mum Frank Charles Buttfield, jom suudu mum, mo o resi e hitaande 1936. Ɓiyiiko biyeteeɗo Andrew ko kanndidaa lannda gollotooɓe mo dañaani nafoore e wooteeji fedde nde 1975. Caggal nde o yalti Senaa o arti e ngesa to Chain of Ponds ; nde galle oo woni e mahde kanko e jom suudu makko ɓe ngoni ko e otooji laana njoorndi ɗi kuutoraaka. Buttfield ko debbo jom suudu mum e hitaande 1998, o maayi ko to Adelaide ñalnde 4 suwee 2005, omo yahra e duuɓi 92.<ref name="bio">{{cite Au Senate|Sen id=buttfield-nancy-eileen|name=BUTTFIELD, Dame Nancy Eileen (1912–2005) Senator for South Australia, 1955–65, 1968–74 (Liberal Party of Australia)|access-date=12 November 2019}}</ref>
== Teddungal ==
Buttfield toɗɗaama Dame Komanda e nder Ordre de l'Empire britannique (DBE) e nder teddungal hitaande hesere 1972.[2]
== Tuugnorgal ==
[[Category:Washingtone]]
<references />
[[Category:Rewɓe]]
jj27wgapgu7cmf77nactsl42nwc89p1
162547
162537
2026-04-11T12:38:55Z
Isa Oumar
9821
#APRIL
162547
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Dame Nancy Eileen Buttfield''', DBE (jibinaa ko Holden; 12 noowammbar 1912 – 4 suwee 2005) ko senaateer Ostarali, debbo gadano golloraade e nder Parlemaa Ostarali ngam wonde wakiliijo dowla Ostarali worgo.<ref>{{cite web|title=Buttfield, Nancy Eileen|url=http://trove.nla.gov.au/people/611323?c=people|via=Trove|access-date=1 October 2013}}</ref>
== Nguurndam arano ==
Buttfield jibinaa ko ñalnde 12 noowammbar 1912 to wuro wiyeteengo Kensington, to Ostarali worgo. Ko kanko woni ɓiy Hilda May (jibinaa ko Lavis) e Edward Holden. Baaba makko, mo ɓe keɓi njeenaari ndii e hitaande 1946, ko gooto e sosɓe marque otooji biyeteeɗo Holden, mo iwdi mum ummorii ko e saddlery mo mawniiko James Holden sosi. O suɓaama e nder Diiso sarɗiiji leydi Ostarali worgo e hitaande 1935.[2] O janngi to duɗal sukaaɓe rewɓe Girton House (1918-1923) e duɗal sukaaɓe rewɓe to Egliis Woodlands Glenelg (1924-1929). Ko o prefek duɗal e kapiteen galle e hitaande makko sakkitiinde. Caggal ɗuum o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde to Pari fotde hitaande, caggal ɗuum o janngi ganndal hakkille, jimɗi, logic e faggudu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Adelaide. O woniino tergal e parlemaa ɓurɗo heewde worɓe, o woppi parlemaa rewɓe.
Ko adii nde o naatata e politik, Buttfield ko debbo galle, tawi ina jeyaa e ko ɓuri heewde e golle moƴƴe, ina joginoo hoore mum "moftuɗo kaalis". Ina jeyaa e ɗeen, opitaal jibinannde laamɗo debbo biyeteeɗo Victoria, Fedde cellal yummiraaɓe e sukaaɓe, e Fonds de comforts d’Australie, sosaande ngam wallitde soldateeɓe e wolde adunaare ɗimmere. E hitaande 1946, kanko e Esther Lipman ɓe mballi sosde opitaal jibinannde Emergency to Mile End, ɗo o wonti gardiiɗo.<ref name="bio4">{{cite Au Senate|Sen id=buttfield-nancy-eileen|name=BUTTFIELD, Dame Nancy Eileen (1912–2005) Senator for South Australia, 1955–65, 1968–74 (Liberal Party of Australia)|access-date=12 November 2019}}</ref>
== Politik ==
Kaɓirɗe kampaañ ɗe Buttfield huutorii e woote fedde nde e hitaande 1954
Buttfield fuɗɗii naatde e Senaa ñalnde 11 oktoobar 1955, caggal nde Parlemaa Ostarali worgo suɓii mo, e nder kuulal 15 doosgal leydi Ostarali, ngam lomtaade senaateer George McLeay, maayɗo lewru ɓennundu nduu.<ref name="birthref">{{cite web|title=Buttfield, Nancy|url=http://www.womenaustralia.info/leaders/biogs/WLE0115b.htm|website=The Encyclopedia of Women and Leadership in Twentieth-Century Australia|access-date=29 August 2017}}</ref><ref name="birthref2">{{cite web|title=Buttfield, Nancy|url=http://www.womenaustralia.info/leaders/biogs/WLE0115b.htm|website=The Encyclopedia of Women and Leadership in Twentieth-Century Australia|access-date=29 August 2017}}</ref>
O suɓaama e jojjanɗe makko e woote gardagol leydi 1955. Ñalnde 8 desaambar 1961, o woppi jooɗorde makko e nder Senaa, tawi manndaa makko ina jogori joofde ñalnde 30 suwee 1962. O woppi jooɗorde ndee ko ngam haɓaade jokkere enɗam nde Rex Pearson maayi, e woote 1961 ñalnde heen. Gordon Davidson toɗɗanooma e parlemaa Ostarali worgo ngam lomtaade Pearson kono o haɓaaki e jappeere laamu. Buttfield heɓi woote ngam heɓde laamu casual, o golliima haa heddii manndaa Pearson, fotnoo ko joofde e hitaande 1965. Davidson, toɗɗaa ñalnde 8 feebariyee 1962, lebbi nay heddiiɗi ɗii.<ref name="bio2">{{cite Au Senate|Sen id=buttfield-nancy-eileen|name=BUTTFIELD, Dame Nancy Eileen (1912–2005) Senator for South Australia, 1955–65, 1968–74 (Liberal Party of Australia)|access-date=12 November 2019}}</ref>
Hay so tawii golle makko e nder parlemaa ina njokki, ko kanko woni debbo gadano e nder parlemaa Ostarali, deƴƴuɗo golle.<ref name="bio3">{{cite Au Senate|Sen id=buttfield-nancy-eileen|name=BUTTFIELD, Dame Nancy Eileen (1912–2005) Senator for South Australia, 1955–65, 1968–74 (Liberal Party of Australia)|access-date=12 November 2019}}</ref> O woni e Senaa haa ñalnde 30 suwee 1965, nde o dañi jooɗorde makko e woote Senaa 1964. O toɗɗaa kadi e hitaande 1967, manndaa makko keso oo fuɗɗii ko ñalnde 1 sulyee 1968. Nde woote fedde ndee noddaa ñalnde 11 abriil 1974, cuuɗi ɗiɗi ɗii fof ndartinaa e nder balɗe ɗiɗi, o suɓii ko woppude golle, tawi o golliima fotde duuɓi sappo e jeegom e feccere. Ko kanko woni tergal gadiingal wuurde e Senaa 1955–1956.
Buttfield ina anndiranoo daranaade hakkeeji rewɓe. Ina wiyee wonde, e hirjinde gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii e oon sahaa, hono Sir Robert Menzies, o fooli nanondiral ɓooyngal e nder galle parlemaa ɓooyɗo, o wonti debbo gadano yarde e nder suudu sarɗiiji terɗe, tawi ko worɓe tan ngonnoo heen.<ref>{{cite web|title=Buttfield, Nancy Eileen|url=http://trove.nla.gov.au/people/611323?c=people|via=Trove|access-date=1 October 2013}}</ref><ref>{{cite web|title=Buttfield, Nancy Eileen|url=http://trove.nla.gov.au/people/611323?c=people|via=Trove|access-date=1 October 2013}}</ref>
== Nguurndam neɗɗo ==
Buttfield ina joginoo ɓiɓɓe ɗiɗo worɓe e jom suudu mum Frank Charles Buttfield, jom suudu mum, mo o resi e hitaande 1936. Ɓiyiiko biyeteeɗo Andrew ko kanndidaa lannda gollotooɓe mo dañaani nafoore e wooteeji fedde nde 1975. Caggal nde o yalti Senaa o arti e ngesa to Chain of Ponds ; nde galle oo woni e mahde kanko e jom suudu makko ɓe ngoni ko e otooji laana njoorndi ɗi kuutoraaka. Buttfield ko debbo jom suudu mum e hitaande 1998, o maayi ko to Adelaide ñalnde 4 suwee 2005, omo yahra e duuɓi 92.<ref name="bio">{{cite Au Senate|Sen id=buttfield-nancy-eileen|name=BUTTFIELD, Dame Nancy Eileen (1912–2005) Senator for South Australia, 1955–65, 1968–74 (Liberal Party of Australia)|access-date=12 November 2019}}</ref>
== Teddungal ==
Buttfield toɗɗaama Dame Komanda e nder Ordre de l'Empire britannique (DBE) e nder teddungal hitaande hesere 1972.[2]
== Tuugnorgal ==
[[Category:Washingtone]]
<references />
[[Category:Rewɓe]]
[[Category:Rewɓe Naajeeri]]
73opgd2rcw33gp0p0kazij8wq028j6x
Ita Buttrose
0
39502
162498
162417
2026-04-11T12:06:29Z
Isa Oumar
9821
162498
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Ita Clare Buttrose''' (jibinaa ko 17 lewru Yarkomaa 1942) ko neɗɗo teleeji e rajooji Ostarali, binndoowo e gonnooɗo gardiiɗo jaayndeeji, gardiiɗo baylugol, jaaynoowo jaayndeeji e hooreejo gollordu lowre teleeji.<ref>{{cite web|url=http://catalogue.nla.gov.au/Record/3507369|title=National Library of Australia catalogue: Bark!|via=National Library of Australia|access-date=2012-02-26}}</ref><ref>{{cite web|url=http://catalogue.nla.gov.au/Record/3507369|title=National Library of Australia catalogue: Bark!|via=National Library of Australia|access-date=2012-02-26}}</ref>
Buttrose woniino sosɗo jaaynde wiyeteende Cleo, jaaynde jaaynde toownde, nde rewɓe yahrooɓe e duuɓi 20 haa 40, nde laaɓndii ko fayti e jokkondiral (e, e nder cukaagu mum, ina hollira worɓe jom en ɓalli) e, caggal ɗuum, gardinooɗo jaaynde ɓurnde heewde yimɓe wiyeteende Australian Women’s Weekly. Ko kanko ɓuri famɗude toɗɗaade gardiiɗo jaaynde wiyeteende The Weekly, nde wonnoo e oon sahaa, e kala neɗɗo, jaaynde ɓurnde soodde e winndere ndee.
Buttrose wonnoo ko ƴamoowo e yeewtere subaka Reso Ten Studio 10 gila 2013 haa 2018.<ref>{{Australian Women's Register|IMP0219b|Buttrose, Ita Clare (1942–)|archive=20030506065800}}</ref><ref name="TalkingHeads">{{cite web|title=Ita Buttrose|url=http://www.abc.net.au/tv/talkingheads/txt/s2186115.htm|website=[[Talking Heads (Australian TV series)|Talking Heads]]|publisher=Australian Broadcasting Corporation|access-date=26 November 2015|date=17 March 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20100124093504/http://www.abc.net.au/tv/talkingheads/txt/s2186115.htm|archive-date=24 January 2010}}</ref>
E hitaande 2019, gardiiɗo jaagorɗe leydi ndi hono Scott Morrison hollitii Buttrose ko hooreejo keso fedde jaayndeeji Ostarali (ABC).[1] O golliima duuɓi joy, lomtii mo ko Kim Williams e lewru marse 2024.
Laamu Buttrose ina jogori ñiŋeede sabu mum jeyeede e udditgol Antoinette Lattouf, gardiiɗo rajo ABC Sydney, tawi ko laawol rewaani laawol e hitaande 2023 (ƴeew Luural).
== Nguurndam e jaŋde puɗɗagol ==
Buttrose jibinaa ko ñalnde 17 lewru Yarkomaa 1942 to Potts Point, Sidney, o inniraa ko neene makko to bannge yumma, hono Ita Clare Rodgers (jibinaa ko Rosenthal), ina wiyee /ˈaɪtə/ (ina rimɗina ‘haɓoowo’).[6] O woodi iwdi yahuudu'en haa bannge daada maako. <ref>{{cite web|url=http://catalogue.nla.gov.au/Record/3507369|title=National Library of Australia catalogue: Bark!|via=National Library of Australia|access-date=2012-02-26}}</ref>O mawni ko e katolik e jibnaaɓe makko.[8] Baaba Buttrose, hono Charles Oswald Buttrose, ko jaaynoowo, e sahaa gooto, ko gardiiɗo jaaynde wiyeteende The Daily Mirror to Sidney. E wiyde makko o fellitii waɗde golle jaayndeyaagal nde o yahrata e duuɓi 11.[9] Buttrose waɗi duuɓi mum jowi gadani e nder wuro New York nde baaba makko wonnoo jaaynoowo jaaynde wiyeteende The Daily Mirror.[10] Ɓesngu nguu arti to Ostarali e hitaande 1949, ɓe koɗi e wuro wiyeteengo Vaucluse, sara laana ndiwoowa. Jibnaaɓe makko ceerti ko e cukaagu makko, caggal duuɓi 25 dewgal, e defte nguurndam baaba makko e nder jaayɗe tabloid, ɗum addani yumma makko mette mawɗe. Buttrose janngi ko juuti e duɗal keeringal kono nde tawnoo baaba mum waawaano yoɓde njoɓdi ndii, o artiraa e duɗal laamu. O timmini jaŋde makko hakkundeere to duɗal jaaɓi haaɗtirde Dover Heights Home Science, o yalti ko e duuɓi 15 ngam fuɗɗaade golle makko.
O fuɗɗii golle makko ko e jaaynde wiyeteende Australian Consolidated Press, jeyaande e galle Packer, o golliima e jaaynde wiyeteende The Daily Telegraph e jaaynde wiyeteende The Sunday Telegraph to Sidney. Byline makko gadano oo ari ko e hitaande 1959 nde o waɗi duuɓi 17 e njillu makko to Ostarali mo laamɗo debbo biyeteeɗo Alexandra waɗi.<ref>[https://web.archive.org/web/20200806012952/https://australianoftheyear.org.au/recipients/ita-buttrose/937/ ''Australian of the Year 2013'', www.australianoftheyear.org.au] Retrieved on 7 February 2022</ref>
== Kugal ==
Butrose to La Traviata to Opera Handa to laana ndiwoowa Sydney 2012
Buttrose toɗɗaa ko gardiiɗo jaaynde Telegraph rewɓe, tawi omo yahra e duuɓi 23 tan. E hitaande 1966 o dañii njeenaari e kawgel ngel jaaynde luulndiinde laamu yuɓɓini, njeenaari ndii adanndi ko yahde caggal leydi, ina heen njillu to Expo 67 to Montreal. Ndeen Buttrose e gorko mum njooɗiima to Angalteer e hitaande 1967 ɗo o gollinoo e jaaynde ngenndiire Angalteer wiyeteende Woman's Own hade makko jibinde ɓiɗɗo makko gadano, ɓiɗɗo debbo, Kate.[5] Ko caggal jibineede ɓiyiiko debbo, o heɓi telegaraam ummoraade e Sir Frank Packer, gardiiɗo jaaynde Ostarali, ina rokka mo golle makko ɓooyɗe, hono jaaynde rewɓe to Telegraph.
E hitaande 1971, Buttrose suɓaama ngam wonde hooreejo sosɗo jaaynde hesere rewɓe Ostarali.[12] Ɗumɗoon noon, ko adii fof, ko jaaynde Ameriknaare wiyeteende Cosmopolitan, ko jaaynde Ostarali, kono nanondiral ngal yani ko caggal nde jaaynde Hearst yeeyti hakkeeji Cosmopolitan e Fairfax, luulndiiɗo Packer ɓooyɗo ; ko ɗuum waɗi Packer e Buttrose puɗɗii sosde bayyinaango keso, ina wiyee Cleo, ngo ɓe puɗɗii e hitaande 1972 lebbi keewɗi ko adii luulndiiɗo ɗum. Cleo wonnoo ko hit instant, yeeyi denndaangal binndi mum asliiji e nder balɗe ɗiɗi tan ; jaaynde ndee ƴettii laawol kesol e nder baylugol jaayndeeji mawɗi to Ostarali, nde holliri centrefold gorko gadano mo alaa ko woni e mum (actor Jack Thompson) e binndanɗe laaɓtuɗe ko faati e jokkondiral rewɓe e toɓɓe goɗɗe, ɗum addani ɗum naatde e taƴre adannde siilnde e nder jaaynde Ostarali. E nder lebbi gadani jaaynde ndee, Buttrose reedu ɓiɗɗo mum ɗiɗaɓo, hono Ben, kono e ballal cemmbinngal Packers o golliima e nder reedu makko; ko huunde nde heewaani yiyeede e oon sahaa nde tawnoo ina heewi wonde haa jooni rewɓe ina poti woppude golle haa abada caggal nde ɓe ndañi reedu.<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=c1C-22Zy0Ec|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211213/c1C-22Zy0Ec|archive-date=2021-12-13|url-status=live|title=Ita Buttrose Pt2: 'Paper Giants' – the birth of Cleo, Life Matters, ABC Radio National|via=YouTube}}{{cbignore}}</ref>
Buttrose winnditii Cleo haa hitaande 1975, nde o toɗɗaa winnditooɗo jaaynde mawnde Packers, wiyeteende « Yontere rewɓe Ostarali » (1975-76). Ndeen o wonti hooreejo jaayndeeji ɗiɗi ɗii fof tuggi 1976 haa 1978, hade makko toɗɗaade bayyinoowo jaayndeeji Ostarali (Division des femmes de la presse consolidée) tuggi 1978 haa 1981 Telegaraaf e Telegaraaf Sunday, ko ɗum waɗi mo debbo gadano winnditaade jaaynde mawnde e nder wuro laamorgo in Ostarali, darnde nde o joginoo haa hitaande 1984 ; o toɗɗaa kadi e yiilirde News Limited. E nder dumunna 1982-1983 o joginoo kadi yeewtere makko e rajo talk back show tan ina wiyee Ita ngam rajo 2UE. O heewi yaltude e rajooji e teleeji e hitaande 1980, darnde makko e jaayndeeji addani mo wontude tiitoonde jimɗi "Ita", ɗi fedde rock Cold Chisel winndi, ɗi naati e albom maɓɓe East mo ɓe keɓi nafoore.
Buttrose wonnoo ko hooreejo Goomu ngenndiijo toppitiiɗo ko fayti e SIDA (NACAIDS) tuggi 1984 haa 1988.[14] Heen sahaaji, o feeñii e hoore makko e kampaañ teleeji leydi ndii kala ngam faamninde wonde dokkugol ƴiiƴam e banke ƴiiƴam addantaa neɗɗo heɓde SIDA (kulhuli mum addani ɗum ustude no feewi dokke). E nder cakkital haa joofnirde kitaale 1980, o joginoo kadi hello "Ask Ita" yontere kala ngam jaaynde Woman's Day nde rokkata janngooɓe wasiyaaji e geɗe neɗɗo.[citation needed]
Caggal nde o woni e News Limited, Buttrose sosi sosiyetee mum bayyinoowo, Capricorn Publishing, o yaltini jaaynde makko, Ita, e hitaande 1989. Sabu ŋakkeende ngalu e ustaare yeeyde lewru kala, jaaynde ndee follii haa jooni, o yaltini sosiyetee keso, biyeteeɗo Good Life Publishing, e hitaande 1989 jaaynde nguurndam fawaade e jom en pucci.<ref>{{Australian Women's Register|IMP0219b|Buttrose, Ita Clare (1942–)|archive=20030506065800}}</ref><ref name="TalkingHeads2">{{cite web|title=Ita Buttrose|url=http://www.abc.net.au/tv/talkingheads/txt/s2186115.htm|website=[[Talking Heads (Australian TV series)|Talking Heads]]|publisher=Australian Broadcasting Corporation|access-date=26 November 2015|date=17 March 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20100124093504/http://www.abc.net.au/tv/talkingheads/txt/s2186115.htm|archive-date=24 January 2010}}</ref>
Buttrose huutoriima sarwisaaji gardiiɗo celebrity Max Markson ngam wallitde mo e bayyinde e ƴellitde.<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=oKgcspZP7FA|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211213/oKgcspZP7FA|archive-date=2021-12-13|url-status=live|title=Ita Buttrose, This Is Your Life Part 1|last=Studio 10|date=16 January 2017|via=YouTube}}{{cbignore}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=oKgcspZP7FA|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211213/oKgcspZP7FA|archive-date=2021-12-13|url-status=live|title=Ita Buttrose, This Is Your Life Part 1|last=Studio 10|date=16 January 2017|via=YouTube}}{{cbignore}}</ref>
== Teleeji ==
Buttrose e njeenaaje AACTA e Ross Steele
Ƴeew kadi: § Peeñgol teleeji
Buttrose ko neɗɗo keewɗo yahde e Beauté et le Beast e kitaale 1990 e puɗal kitaale 2000. O woniino kadi yeewtanoowo sahaa kala e nder yeewtere nde Nine Network waɗi hannde, e sahaa gooto o miijinoo ko lomtaade Kerri-Anne Kennerley e nder yeewtere subaka ndee.[16]
Buttrose e yeewtere adannde Anchorman 2: Lefol ngol ina jokki (2013)
E lewru suwee 2013, Buttrose naati e lowre sappo ɗo o yuɓɓini eɓɓoore subaka Studio 10 subakaaji ɗiɗi e yontere ngam yeewtere ndee e bannge Joe Hildebrand, Sarah Harris, Denise Drysdale e Jessica Rowe. Koolol ngol fuɗɗii ko e darorɗe hitaande 2013.[17] Kono e hitaande 2016, Buttrose ustii njilluuji mum e nder porogaraam hee, haa arti noon e laabi ɗiɗi tan e nder yontere ngam ɓeydaade jokkondirde e taaniraaɓe mum.<ref>{{Cite web|url=https://www.saxton.com.au/speakers/ita-buttrose|title=Book Ita Buttrose for your next event}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.awcci.org.au/AboutUs/AdvisoryCommittee/tabid/68/Default.aspx|title=Advisory Committee|work=awcci.org.au|publisher=[[Australian Women Chamber of Commerce & Industry]]|access-date=2012-02-26|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120309121128/http://www.awcci.org.au/AboutUs/AdvisoryCommittee/tabid/68/Default.aspx|archive-date=9 March 2012}}</ref>
O waɗii nate cameo e nder feccere 7547 e nder filmo mo ɓe ngoni e mum oo, wondude e Brendan Jones e Amanda Keller, o woniino jaaynoowo jeewte yaltuɗo e lewru marse 2017.[18]
E lewru abriil 2018, Buttrose woppi golle mum e nder Studio 10 ngam waɗtude hakkille mum e geɗe goɗɗe e nguurndam mum, haa arti noon e ɓeydude waktuuji e taaniraaɓe mum e binndol.<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=c1C-22Zy0Ec|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211213/c1C-22Zy0Ec|archive-date=2021-12-13|url-status=live|title=Ita Buttrose Pt2: 'Paper Giants' – the birth of Cleo, Life Matters, ABC Radio National|via=YouTube}}{{cbignore}}</ref>
Gila o yalti e lowre sappo, Buttrose yaltii e yeewtere subaka to lowre jeeɗiɗi, o hebbini Sonia Kruger e yeewtere hannde ɓeydaande to lowre jeenay.[citation needed]
E hitaande 2019, gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii, hono Scott Morrison, toɗɗii mo, e nder luural, yo o won hooreejo fedde jaayndeeji Ostarali (ABC) fotde duuɓi joy. Morrison wiyi o yejjitii laawol suɓngo ngol o tabiti, o felliti waɗde « piilngal kapiteen » nde tawnoo o mettini heen no feewi nde goomu keeriiɗo oo wasiyaaki hay debbo gooto. O fellitii salaade ɗaɓɓude manndaa ɗiɗaɓo, o lomtii ɗum ko Kim Williams e lewru marse 2024.[20][21]
== Darnde e golle goɗɗe ==
Buttrose kadi ko binndoowo keewɗo faayiida, o yaltinii defte sappo[nde?], ina heen deftere makko, A Passionate Life. E hitaande 2011, Penguin yaltinii deftere wiyeteende « Ƴellitaare » .
Tuggi 1993 haa 1994, Buttrose woni hooreejo fedde rewɓe mawɓe.<ref name="brisbanetimes.com.au">[http://www.brisbanetimes.com.au/lifestyle/people/ita-buttrose-on-kickstarting-a-sexual-revolution-20110411-1d9zg.html Helen Pitt, "Ita Buttrose on kick-starting a sexual revolution"], ''Brisbane Times'', 11 April 2011.</ref><ref name="brisbanetimes.com.au2">[http://www.brisbanetimes.com.au/lifestyle/people/ita-buttrose-on-kickstarting-a-sexual-revolution-20110411-1d9zg.html Helen Pitt, "Ita Buttrose on kick-starting a sexual revolution"], ''Brisbane Times'', 11 April 2011.</ref>
Buttrose ko walla wonnoo ko balloowo Rewɓe Yiyngo, Yiyngo Aduna Ostarali, Fooyre Ñawuuji Makulaaji Ostarali, Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Duuɓi Tati, Fooyre Jabet Sukaaɓe Ostarali, Amarant, Fooyre Ngenndiire Menopause, Fedde Rewɓe Sydney, Safety House, e Fedde Ngenndiije Dentuɗe Sekreteruuji e Njuɓɓudi haajuuji][citation.
Buttrose ko[nde?] kadi ko ammbasadeer suudu njulaagu rewɓe Ostarali (AWCCI) e jooɗaade e yiilirde wasiyaaji AWCCI.[11] O gollotoo ko e cirkooji haalooɓe karallaagal.
== Anndinde e teddungal ==
Buttrose waɗtaa Ofisee e nder fedde laamu Biritaan (OBE) e hitaande 1979,[25], o toɗɗaa kadi Ofisee e nder fedde Ostarali (AO) e hitaande 1988.[26] E hitaande 2003, o rokkaa njeenaari teemedere hitaande.[27] Buttrose naatnaa e doggol teddungal rewɓe Victoria e hitaande 2001,[28] o yahri yeeso haa wonti sehil e nder doggol Ostarali (AC) e hitaande 2019.<ref>{{cite news|last1=Meade|first1=Amanda|title=Deep in the 185-page Lattouf judgment is a forensic critique of the ABC's top brass|url=https://www.theguardian.com/media/2025/jun/26/antoinette-lattouf-unlawful-dismissal-judgment-abc-management-ntwnfb|archive-url=https://web.archive.org/web/20250626015827/https://www.theguardian.com/media/2025/jun/26/antoinette-lattouf-unlawful-dismissal-judgment-abc-management-ntwnfb|archive-date=26 June 2025|work=The Guardian|date=26 June 2025}}</ref><ref>{{cite news|last1=Meade|first1=Amanda|title=Deep in the 185-page Lattouf judgment is a forensic critique of the ABC's top brass|url=https://www.theguardian.com/media/2025/jun/26/antoinette-lattouf-unlawful-dismissal-judgment-abc-management-ntwnfb|archive-url=https://web.archive.org/web/20250626015827/https://www.theguardian.com/media/2025/jun/26/antoinette-lattouf-unlawful-dismissal-judgment-abc-management-ntwnfb|archive-date=26 June 2025|work=The Guardian|date=26 June 2025}}</ref>
E lewru ut 2017 Buttrose heɓi njeenaari ɓurndi moƴƴude e nguurndam mum e nder njeenaari Kennedy Awards hitaande kala ngam ƴellitde jaayndeyaagal.<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=oKgcspZP7FA|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211213/oKgcspZP7FA|archive-date=2021-12-13|url-status=live|title=Ita Buttrose, This Is Your Life Part 1|last=Studio 10|date=16 January 2017|via=YouTube}}{{cbignore}}</ref>
E hitaande 1984 o innitiraa ko Variety Club ‘Neɗɗo hitaande’ kam e dañde njeenaari Akademi Jaayndeeji, Naalankaagal e Ganndal Ostarali ngam ‘Keso ɓurɗo fotde e Rajo’. E hitaande 1993, Buttrose innitiraa ko « Ostaraliyanke ɓurɗo waawde » e nder Fedde toppitiinde ko fayti e jabet sukaaɓe. [ciimtol ina haani]<ref>{{Cite web|url=https://www.saxton.com.au/speakers/ita-buttrose|title=Book Ita Buttrose for your next event}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.awcci.org.au/AboutUs/AdvisoryCommittee/tabid/68/Default.aspx|title=Advisory Committee|work=awcci.org.au|publisher=[[Australian Women Chamber of Commerce & Industry]]|access-date=2012-02-26|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120309121128/http://www.awcci.org.au/AboutUs/AdvisoryCommittee/tabid/68/Default.aspx|archive-date=9 March 2012}}</ref>
E lewru Abriil 2011, Buttrose e Cleo ngoniino haala filmo ABC-TV mo pecce ɗiɗi, mawɗo kaayitaaji: Jibinannde Cleo, Asher Keddie woni Buttrose, Rob Carlton woni Kerry Packer e Tony Barry woni Frank Packer.
To Ja2013, Buttrose toɗɗaa ko Ostaralinaajo ɓurɗo moƴƴude e hitaande 2013.<ref>{{Australian Women's Register|IMP0219b|Buttrose, Ita Clare (1942–)|archive=20030506065800}}</ref><ref name="TalkingHeads3">{{cite web|title=Ita Buttrose|url=http://www.abc.net.au/tv/talkingheads/txt/s2186115.htm|website=[[Talking Heads (Australian TV series)|Talking Heads]]|publisher=Australian Broadcasting Corporation|access-date=26 November 2015|date=17 March 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20100124093504/http://www.abc.net.au/tv/talkingheads/txt/s2186115.htm|archive-date=24 January 2010}}</ref>
O rokkaama seedantaagal Doktoraa teddungal to duɗal jaaɓi haaɗtirde Macquarie e hitaande 2014 ngam mawninde darnde makko e naalankaagal. E hitaande 2015, o rokkaama Doktoraa tedduɗo ɗiɗaɓo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Wollongong ngam golle makko teeŋtuɗe e renndo Ostarali e darnde makko e wallitde yimɓe waasɓe e nder renndo ngo.[citation needed] O rokkaama Doktoraa tedduɗo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Wagni e South to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Wagni e South to cellal, e ngam wonde yeru teskinɗo wonande rewɓe yiɗɓe waɗde njulaagu e yiɗɓe waɗde ko seerndi renndo.<ref>{{Cite web|url=https://www.saxton.com.au/speakers/ita-buttrose|title=Book Ita Buttrose for your next event}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.awcci.org.au/AboutUs/AdvisoryCommittee/tabid/68/Default.aspx|title=Advisory Committee|work=awcci.org.au|publisher=[[Australian Women Chamber of Commerce & Industry]]|access-date=2012-02-26|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120309121128/http://www.awcci.org.au/AboutUs/AdvisoryCommittee/tabid/68/Default.aspx|archive-date=9 March 2012}}</ref>
== Nguurndam neɗɗo ==
E duuɓi 21, Buttrose resi Alasdair « Mac » Macdonald, mahdiyanke, o dañi ɓiɓɓe ɗiɗo. E hitaande 1975, nde o woni e rewde jaaynde wiyeteende The Australian Women's Weekly, dewgal makko e Macdonald bonni, ɓe ceerti e hitaande 1976. Caggal ɗuum o hawri e Peter Sawyer, ɓe ceerti e hitaande 1979. E wiyde makko, ɗum "wonaa dewgal welngal no feewi" ; Sawyer yalti e hitaande 1980, caggal ɗuum ɓe ceerti.[5]
Buttrose ina toppitii baaba mum caggal nde o heɓi rafi ƴiiƴam. O sankii ko hitaande 1999.[34]
E nder deftere makko nde o winndi e hitaande 2007, gonnooɗo peewnoowo teleeji jeenay, Gerald Stone, wiyi wonde Buttrose e Kerry Packer mbaɗii geɗe keewɗe kono tiiɗɗe e sahaa nde Buttrose woni e laamu Cleo. Stone wiyi kadi wonde Packer ina yiɗi resde mo kono o salii miijo ngo, ɓe ceerti caggal "hare ɓuuɓnde". Kanko Buttrose o saliima laabi keewɗi haalde ko fayti e haala kaa.[35]
== Luural ==
E hitaande 2023 Buttrose naati e luural jowitiingal e ittugol Antoinette Lattouf, gardinooɗo rajo ABC Sydney. Goonga makko e faamde makko e porotokol e laabi to ABC, luulndaama nde ñaawoowo fedde ndee, hono Darryl Rangiah, yamiri ABC yo yoɓ Lattouf 70 000 dolaar caggal golle ɗe ABC, Buttrose e gollotooɓe heewɓe mbaɗi ɗe ngonaa sariya. E nder jaabawol kampaañ fedde WhatsApp, Buttrose waɗii tiiɗnaare e gardiiɗo Lattouf ngam yoɓde ɗum, ɗum noon ko ɗum huunde nde ñaawirdu fedde ndee, hono Justice Rangiah, ñaawirde mum laaɓtunde, nde ñaawirde ABC ƴetti ngam haɓaade “lobbyiste en daraniiɓe Israayiil” ɓe Lattose huutoriima teeŋti noon “Tocel3uf.
E nder ñaawirdu Fedde nde, jokkondiral keeringal e affidavit mo gardiiɗo ABC David Anderson hollitii wonde Buttrose naatii e golle joofgol golle ɗee.[37] Kaayitaaji ɗii kollitii wonde o ƴaañii e mawɓe gollordu nduu ngam ittude Lattouf, o neldi wullitaango keewngo ngo lobbyist en mbaɗi e hooreejo fedde nde, hono Chris Oliver-Taylor—ina wiyee o woppii laabi diisnondiral kuuɓtodinɗi jaaynde ndee. Buttrose siftinii Lattouf ko "daraniiɗo" e Ñaawirde ndee tawi o "yiɗii Ms Lattouf yaha ko yaawi."[38] So tawii Ñaawirde Fedde ndee tawi ko Buttrose "waɗii tiiɗnaare" e Oliver-Taylor ngam ittude Lattouf, o "wallitaaki e kaalis" e kuulal ngal.[39]
Ɓeen ñiŋooɓe mbiyi wonde hono ɗeen golle ɗe njuɓɓudi mawndi ABC waɗi ina waawi bonnude laamu nder leydi e jeytaare binndol, kadi njuɓɓudi ABC ina joginoo ñiŋooje sabu no jogori jogaade Lattouf e riiwtude ɗum.[40] ABC ina jokki haa ñaawoore ndee joofi wonde ittugol Lattouf ngol ina jokki e politikaaji mum nder leydi, ina fadi golle Buttrose, Oliver-Taylor e David Anderson, kono caggal ɗuum, ɗum woppitaa ɗum e yaafuya gardiiɗo golle ɗee, hono Hugh Marks, mo jaɓi wonde « miliyoŋaaji keewɗi dolaar ina foti huutoreede » jogaaki no haanirta nii e nafooje men e ko min ɗaminii ».[41]
E nder yeewtere makko e porfeseer Henry Brodaty AO ñalnde 18 noowammbar 2025, nde o waɗtata ɓamtude nguurndam makko, Buttrose waɗii ɗeeɗoo haalaaji ko fayti e immigration e nder Ostarali : “Well, mi sikkaani so en ɓurii dividde min kaali ko fayti e so mawnikinaare e nder Ostarali ina golloo no moƴƴiri.E ɗuum ko sabu min njaɓii pelle peccitagol ina ngara e nder Ostarali Kono – e ɗuum ina moƴƴi miɗo sikki, eɗen poti teeŋtinde toɓɓere yi’annde, kono ko ɗum Ostarali So miɗo sikki eɗen poti teeŋtinde wonde aɗa etoo e wuurde laawol amen nde aɗa arta ɗoo e leydi ndi joofnirde ƴettude ɓiyleydaagu men.”<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=c1C-22Zy0Ec|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211213/c1C-22Zy0Ec|archive-date=2021-12-13|url-status=live|title=Ita Buttrose Pt2: 'Paper Giants' – the birth of Cleo, Life Matters, ABC Radio National|via=YouTube}}{{cbignore}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=c1C-22Zy0Ec|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211213/c1C-22Zy0Ec|archive-date=2021-12-13|url-status=live|title=Ita Buttrose Pt2: 'Paper Giants' – the birth of Cleo, Life Matters, ABC Radio National|via=YouTube}}{{cbignore}}</ref>
== Golle cuɓaaɗe ==
'''Buttrose winndii walla wondi e defte keewɗe, ina heen:'''[citation needed].
* Koolaaɗo kuuɓal Ostarali (2011)
* Nyaamde ngam cellal gite: deftere deftere ko faati e ɓuuɓri gite, nde o winndi e cukko hooreejo leydi Sydney, hono Vanessa Jones (2009)
* Get in Shape: Ko golle timmuɗe ngam semmbe, cellal e nguurndam, ɗe Lee Campbell (2007) winndi.
* Aybinde yumma: Rewɓe Ostarali ina kollita miijooji mum en goonga e Yumma, ko ɗum woni ko Dr Penny Adams winndi (2005; ɓe mbayli ɗum e hitaande 2006) .
* How Ko heewi ina heddi? Laawol maa kaalis ngam retireede weltaare, ngol Will Buttrose e Mike Galgut mbinndi (2003)
* Hol ko woni Yiɗde? (2000)
* Konngol wonande annduɓe (1999)
* Nguurndam mbelɗam (1998; mbaydi kesiri yaltinaandi e hitaande 2001)
* Kala sahaa: Ƴeewndo etikeeji jamaanu (1985)
* Edition gadane: Duuɓi am capanɗe tati gadani (1985)
== Naatgol ==
Ko adii fof: Martins, Ralf e Ragg, Mark. Faamde ñawu Alzheimer : deftere Ostarali timmunde ngam ƴellitde e reentaade ñawu Alzheimer (2013, Pan Macmillan Ostarali).
== Tuugnorgal ==
9o8noodzv3q1x12b7xdrwgjqtnyxsoi
162505
162498
2026-04-11T12:11:20Z
Isa Oumar
9821
/* Naatgol */
162505
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Ita Clare Buttrose''' (jibinaa ko 17 lewru Yarkomaa 1942) ko neɗɗo teleeji e rajooji Ostarali, binndoowo e gonnooɗo gardiiɗo jaayndeeji, gardiiɗo baylugol, jaaynoowo jaayndeeji e hooreejo gollordu lowre teleeji.<ref>{{cite web|url=http://catalogue.nla.gov.au/Record/3507369|title=National Library of Australia catalogue: Bark!|via=National Library of Australia|access-date=2012-02-26}}</ref><ref>{{cite web|url=http://catalogue.nla.gov.au/Record/3507369|title=National Library of Australia catalogue: Bark!|via=National Library of Australia|access-date=2012-02-26}}</ref>
Buttrose woniino sosɗo jaaynde wiyeteende Cleo, jaaynde jaaynde toownde, nde rewɓe yahrooɓe e duuɓi 20 haa 40, nde laaɓndii ko fayti e jokkondiral (e, e nder cukaagu mum, ina hollira worɓe jom en ɓalli) e, caggal ɗuum, gardinooɗo jaaynde ɓurnde heewde yimɓe wiyeteende Australian Women’s Weekly. Ko kanko ɓuri famɗude toɗɗaade gardiiɗo jaaynde wiyeteende The Weekly, nde wonnoo e oon sahaa, e kala neɗɗo, jaaynde ɓurnde soodde e winndere ndee.
Buttrose wonnoo ko ƴamoowo e yeewtere subaka Reso Ten Studio 10 gila 2013 haa 2018.<ref>{{Australian Women's Register|IMP0219b|Buttrose, Ita Clare (1942–)|archive=20030506065800}}</ref><ref name="TalkingHeads">{{cite web|title=Ita Buttrose|url=http://www.abc.net.au/tv/talkingheads/txt/s2186115.htm|website=[[Talking Heads (Australian TV series)|Talking Heads]]|publisher=Australian Broadcasting Corporation|access-date=26 November 2015|date=17 March 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20100124093504/http://www.abc.net.au/tv/talkingheads/txt/s2186115.htm|archive-date=24 January 2010}}</ref>
E hitaande 2019, gardiiɗo jaagorɗe leydi ndi hono Scott Morrison hollitii Buttrose ko hooreejo keso fedde jaayndeeji Ostarali (ABC).[1] O golliima duuɓi joy, lomtii mo ko Kim Williams e lewru marse 2024.
Laamu Buttrose ina jogori ñiŋeede sabu mum jeyeede e udditgol Antoinette Lattouf, gardiiɗo rajo ABC Sydney, tawi ko laawol rewaani laawol e hitaande 2023 (ƴeew Luural).
== Nguurndam e jaŋde puɗɗagol ==
Buttrose jibinaa ko ñalnde 17 lewru Yarkomaa 1942 to Potts Point, Sidney, o inniraa ko neene makko to bannge yumma, hono Ita Clare Rodgers (jibinaa ko Rosenthal), ina wiyee /ˈaɪtə/ (ina rimɗina ‘haɓoowo’).[6] O woodi iwdi yahuudu'en haa bannge daada maako. <ref>{{cite web|url=http://catalogue.nla.gov.au/Record/3507369|title=National Library of Australia catalogue: Bark!|via=National Library of Australia|access-date=2012-02-26}}</ref>O mawni ko e katolik e jibnaaɓe makko.[8] Baaba Buttrose, hono Charles Oswald Buttrose, ko jaaynoowo, e sahaa gooto, ko gardiiɗo jaaynde wiyeteende The Daily Mirror to Sidney. E wiyde makko o fellitii waɗde golle jaayndeyaagal nde o yahrata e duuɓi 11.[9] Buttrose waɗi duuɓi mum jowi gadani e nder wuro New York nde baaba makko wonnoo jaaynoowo jaaynde wiyeteende The Daily Mirror.[10] Ɓesngu nguu arti to Ostarali e hitaande 1949, ɓe koɗi e wuro wiyeteengo Vaucluse, sara laana ndiwoowa. Jibnaaɓe makko ceerti ko e cukaagu makko, caggal duuɓi 25 dewgal, e defte nguurndam baaba makko e nder jaayɗe tabloid, ɗum addani yumma makko mette mawɗe. Buttrose janngi ko juuti e duɗal keeringal kono nde tawnoo baaba mum waawaano yoɓde njoɓdi ndii, o artiraa e duɗal laamu. O timmini jaŋde makko hakkundeere to duɗal jaaɓi haaɗtirde Dover Heights Home Science, o yalti ko e duuɓi 15 ngam fuɗɗaade golle makko.
O fuɗɗii golle makko ko e jaaynde wiyeteende Australian Consolidated Press, jeyaande e galle Packer, o golliima e jaaynde wiyeteende The Daily Telegraph e jaaynde wiyeteende The Sunday Telegraph to Sidney. Byline makko gadano oo ari ko e hitaande 1959 nde o waɗi duuɓi 17 e njillu makko to Ostarali mo laamɗo debbo biyeteeɗo Alexandra waɗi.<ref>[https://web.archive.org/web/20200806012952/https://australianoftheyear.org.au/recipients/ita-buttrose/937/ ''Australian of the Year 2013'', www.australianoftheyear.org.au] Retrieved on 7 February 2022</ref>
== Kugal ==
Butrose to La Traviata to Opera Handa to laana ndiwoowa Sydney 2012
Buttrose toɗɗaa ko gardiiɗo jaaynde Telegraph rewɓe, tawi omo yahra e duuɓi 23 tan. E hitaande 1966 o dañii njeenaari e kawgel ngel jaaynde luulndiinde laamu yuɓɓini, njeenaari ndii adanndi ko yahde caggal leydi, ina heen njillu to Expo 67 to Montreal. Ndeen Buttrose e gorko mum njooɗiima to Angalteer e hitaande 1967 ɗo o gollinoo e jaaynde ngenndiire Angalteer wiyeteende Woman's Own hade makko jibinde ɓiɗɗo makko gadano, ɓiɗɗo debbo, Kate.[5] Ko caggal jibineede ɓiyiiko debbo, o heɓi telegaraam ummoraade e Sir Frank Packer, gardiiɗo jaaynde Ostarali, ina rokka mo golle makko ɓooyɗe, hono jaaynde rewɓe to Telegraph.
E hitaande 1971, Buttrose suɓaama ngam wonde hooreejo sosɗo jaaynde hesere rewɓe Ostarali.[12] Ɗumɗoon noon, ko adii fof, ko jaaynde Ameriknaare wiyeteende Cosmopolitan, ko jaaynde Ostarali, kono nanondiral ngal yani ko caggal nde jaaynde Hearst yeeyti hakkeeji Cosmopolitan e Fairfax, luulndiiɗo Packer ɓooyɗo ; ko ɗuum waɗi Packer e Buttrose puɗɗii sosde bayyinaango keso, ina wiyee Cleo, ngo ɓe puɗɗii e hitaande 1972 lebbi keewɗi ko adii luulndiiɗo ɗum. Cleo wonnoo ko hit instant, yeeyi denndaangal binndi mum asliiji e nder balɗe ɗiɗi tan ; jaaynde ndee ƴettii laawol kesol e nder baylugol jaayndeeji mawɗi to Ostarali, nde holliri centrefold gorko gadano mo alaa ko woni e mum (actor Jack Thompson) e binndanɗe laaɓtuɗe ko faati e jokkondiral rewɓe e toɓɓe goɗɗe, ɗum addani ɗum naatde e taƴre adannde siilnde e nder jaaynde Ostarali. E nder lebbi gadani jaaynde ndee, Buttrose reedu ɓiɗɗo mum ɗiɗaɓo, hono Ben, kono e ballal cemmbinngal Packers o golliima e nder reedu makko; ko huunde nde heewaani yiyeede e oon sahaa nde tawnoo ina heewi wonde haa jooni rewɓe ina poti woppude golle haa abada caggal nde ɓe ndañi reedu.<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=c1C-22Zy0Ec|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211213/c1C-22Zy0Ec|archive-date=2021-12-13|url-status=live|title=Ita Buttrose Pt2: 'Paper Giants' – the birth of Cleo, Life Matters, ABC Radio National|via=YouTube}}{{cbignore}}</ref>
Buttrose winnditii Cleo haa hitaande 1975, nde o toɗɗaa winnditooɗo jaaynde mawnde Packers, wiyeteende « Yontere rewɓe Ostarali » (1975-76). Ndeen o wonti hooreejo jaayndeeji ɗiɗi ɗii fof tuggi 1976 haa 1978, hade makko toɗɗaade bayyinoowo jaayndeeji Ostarali (Division des femmes de la presse consolidée) tuggi 1978 haa 1981 Telegaraaf e Telegaraaf Sunday, ko ɗum waɗi mo debbo gadano winnditaade jaaynde mawnde e nder wuro laamorgo in Ostarali, darnde nde o joginoo haa hitaande 1984 ; o toɗɗaa kadi e yiilirde News Limited. E nder dumunna 1982-1983 o joginoo kadi yeewtere makko e rajo talk back show tan ina wiyee Ita ngam rajo 2UE. O heewi yaltude e rajooji e teleeji e hitaande 1980, darnde makko e jaayndeeji addani mo wontude tiitoonde jimɗi "Ita", ɗi fedde rock Cold Chisel winndi, ɗi naati e albom maɓɓe East mo ɓe keɓi nafoore.
Buttrose wonnoo ko hooreejo Goomu ngenndiijo toppitiiɗo ko fayti e SIDA (NACAIDS) tuggi 1984 haa 1988.[14] Heen sahaaji, o feeñii e hoore makko e kampaañ teleeji leydi ndii kala ngam faamninde wonde dokkugol ƴiiƴam e banke ƴiiƴam addantaa neɗɗo heɓde SIDA (kulhuli mum addani ɗum ustude no feewi dokke). E nder cakkital haa joofnirde kitaale 1980, o joginoo kadi hello "Ask Ita" yontere kala ngam jaaynde Woman's Day nde rokkata janngooɓe wasiyaaji e geɗe neɗɗo.[citation needed]
Caggal nde o woni e News Limited, Buttrose sosi sosiyetee mum bayyinoowo, Capricorn Publishing, o yaltini jaaynde makko, Ita, e hitaande 1989. Sabu ŋakkeende ngalu e ustaare yeeyde lewru kala, jaaynde ndee follii haa jooni, o yaltini sosiyetee keso, biyeteeɗo Good Life Publishing, e hitaande 1989 jaaynde nguurndam fawaade e jom en pucci.<ref>{{Australian Women's Register|IMP0219b|Buttrose, Ita Clare (1942–)|archive=20030506065800}}</ref><ref name="TalkingHeads2">{{cite web|title=Ita Buttrose|url=http://www.abc.net.au/tv/talkingheads/txt/s2186115.htm|website=[[Talking Heads (Australian TV series)|Talking Heads]]|publisher=Australian Broadcasting Corporation|access-date=26 November 2015|date=17 March 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20100124093504/http://www.abc.net.au/tv/talkingheads/txt/s2186115.htm|archive-date=24 January 2010}}</ref>
Buttrose huutoriima sarwisaaji gardiiɗo celebrity Max Markson ngam wallitde mo e bayyinde e ƴellitde.<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=oKgcspZP7FA|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211213/oKgcspZP7FA|archive-date=2021-12-13|url-status=live|title=Ita Buttrose, This Is Your Life Part 1|last=Studio 10|date=16 January 2017|via=YouTube}}{{cbignore}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=oKgcspZP7FA|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211213/oKgcspZP7FA|archive-date=2021-12-13|url-status=live|title=Ita Buttrose, This Is Your Life Part 1|last=Studio 10|date=16 January 2017|via=YouTube}}{{cbignore}}</ref>
== Teleeji ==
Buttrose e njeenaaje AACTA e Ross Steele
Ƴeew kadi: § Peeñgol teleeji
Buttrose ko neɗɗo keewɗo yahde e Beauté et le Beast e kitaale 1990 e puɗal kitaale 2000. O woniino kadi yeewtanoowo sahaa kala e nder yeewtere nde Nine Network waɗi hannde, e sahaa gooto o miijinoo ko lomtaade Kerri-Anne Kennerley e nder yeewtere subaka ndee.[16]
Buttrose e yeewtere adannde Anchorman 2: Lefol ngol ina jokki (2013)
E lewru suwee 2013, Buttrose naati e lowre sappo ɗo o yuɓɓini eɓɓoore subaka Studio 10 subakaaji ɗiɗi e yontere ngam yeewtere ndee e bannge Joe Hildebrand, Sarah Harris, Denise Drysdale e Jessica Rowe. Koolol ngol fuɗɗii ko e darorɗe hitaande 2013.[17] Kono e hitaande 2016, Buttrose ustii njilluuji mum e nder porogaraam hee, haa arti noon e laabi ɗiɗi tan e nder yontere ngam ɓeydaade jokkondirde e taaniraaɓe mum.<ref>{{Cite web|url=https://www.saxton.com.au/speakers/ita-buttrose|title=Book Ita Buttrose for your next event}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.awcci.org.au/AboutUs/AdvisoryCommittee/tabid/68/Default.aspx|title=Advisory Committee|work=awcci.org.au|publisher=[[Australian Women Chamber of Commerce & Industry]]|access-date=2012-02-26|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120309121128/http://www.awcci.org.au/AboutUs/AdvisoryCommittee/tabid/68/Default.aspx|archive-date=9 March 2012}}</ref>
O waɗii nate cameo e nder feccere 7547 e nder filmo mo ɓe ngoni e mum oo, wondude e Brendan Jones e Amanda Keller, o woniino jaaynoowo jeewte yaltuɗo e lewru marse 2017.[18]
E lewru abriil 2018, Buttrose woppi golle mum e nder Studio 10 ngam waɗtude hakkille mum e geɗe goɗɗe e nguurndam mum, haa arti noon e ɓeydude waktuuji e taaniraaɓe mum e binndol.<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=c1C-22Zy0Ec|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211213/c1C-22Zy0Ec|archive-date=2021-12-13|url-status=live|title=Ita Buttrose Pt2: 'Paper Giants' – the birth of Cleo, Life Matters, ABC Radio National|via=YouTube}}{{cbignore}}</ref>
Gila o yalti e lowre sappo, Buttrose yaltii e yeewtere subaka to lowre jeeɗiɗi, o hebbini Sonia Kruger e yeewtere hannde ɓeydaande to lowre jeenay.[citation needed]
E hitaande 2019, gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii, hono Scott Morrison, toɗɗii mo, e nder luural, yo o won hooreejo fedde jaayndeeji Ostarali (ABC) fotde duuɓi joy. Morrison wiyi o yejjitii laawol suɓngo ngol o tabiti, o felliti waɗde « piilngal kapiteen » nde tawnoo o mettini heen no feewi nde goomu keeriiɗo oo wasiyaaki hay debbo gooto. O fellitii salaade ɗaɓɓude manndaa ɗiɗaɓo, o lomtii ɗum ko Kim Williams e lewru marse 2024.[20][21]
== Darnde e golle goɗɗe ==
Buttrose kadi ko binndoowo keewɗo faayiida, o yaltinii defte sappo[nde?], ina heen deftere makko, A Passionate Life. E hitaande 2011, Penguin yaltinii deftere wiyeteende « Ƴellitaare » .
Tuggi 1993 haa 1994, Buttrose woni hooreejo fedde rewɓe mawɓe.<ref name="brisbanetimes.com.au">[http://www.brisbanetimes.com.au/lifestyle/people/ita-buttrose-on-kickstarting-a-sexual-revolution-20110411-1d9zg.html Helen Pitt, "Ita Buttrose on kick-starting a sexual revolution"], ''Brisbane Times'', 11 April 2011.</ref><ref name="brisbanetimes.com.au2">[http://www.brisbanetimes.com.au/lifestyle/people/ita-buttrose-on-kickstarting-a-sexual-revolution-20110411-1d9zg.html Helen Pitt, "Ita Buttrose on kick-starting a sexual revolution"], ''Brisbane Times'', 11 April 2011.</ref>
Buttrose ko walla wonnoo ko balloowo Rewɓe Yiyngo, Yiyngo Aduna Ostarali, Fooyre Ñawuuji Makulaaji Ostarali, Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Duuɓi Tati, Fooyre Jabet Sukaaɓe Ostarali, Amarant, Fooyre Ngenndiire Menopause, Fedde Rewɓe Sydney, Safety House, e Fedde Ngenndiije Dentuɗe Sekreteruuji e Njuɓɓudi haajuuji][citation.
Buttrose ko[nde?] kadi ko ammbasadeer suudu njulaagu rewɓe Ostarali (AWCCI) e jooɗaade e yiilirde wasiyaaji AWCCI.[11] O gollotoo ko e cirkooji haalooɓe karallaagal.
== Anndinde e teddungal ==
Buttrose waɗtaa Ofisee e nder fedde laamu Biritaan (OBE) e hitaande 1979,[25], o toɗɗaa kadi Ofisee e nder fedde Ostarali (AO) e hitaande 1988.[26] E hitaande 2003, o rokkaa njeenaari teemedere hitaande.[27] Buttrose naatnaa e doggol teddungal rewɓe Victoria e hitaande 2001,[28] o yahri yeeso haa wonti sehil e nder doggol Ostarali (AC) e hitaande 2019.<ref>{{cite news|last1=Meade|first1=Amanda|title=Deep in the 185-page Lattouf judgment is a forensic critique of the ABC's top brass|url=https://www.theguardian.com/media/2025/jun/26/antoinette-lattouf-unlawful-dismissal-judgment-abc-management-ntwnfb|archive-url=https://web.archive.org/web/20250626015827/https://www.theguardian.com/media/2025/jun/26/antoinette-lattouf-unlawful-dismissal-judgment-abc-management-ntwnfb|archive-date=26 June 2025|work=The Guardian|date=26 June 2025}}</ref><ref>{{cite news|last1=Meade|first1=Amanda|title=Deep in the 185-page Lattouf judgment is a forensic critique of the ABC's top brass|url=https://www.theguardian.com/media/2025/jun/26/antoinette-lattouf-unlawful-dismissal-judgment-abc-management-ntwnfb|archive-url=https://web.archive.org/web/20250626015827/https://www.theguardian.com/media/2025/jun/26/antoinette-lattouf-unlawful-dismissal-judgment-abc-management-ntwnfb|archive-date=26 June 2025|work=The Guardian|date=26 June 2025}}</ref>
E lewru ut 2017 Buttrose heɓi njeenaari ɓurndi moƴƴude e nguurndam mum e nder njeenaari Kennedy Awards hitaande kala ngam ƴellitde jaayndeyaagal.<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=oKgcspZP7FA|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211213/oKgcspZP7FA|archive-date=2021-12-13|url-status=live|title=Ita Buttrose, This Is Your Life Part 1|last=Studio 10|date=16 January 2017|via=YouTube}}{{cbignore}}</ref>
E hitaande 1984 o innitiraa ko Variety Club ‘Neɗɗo hitaande’ kam e dañde njeenaari Akademi Jaayndeeji, Naalankaagal e Ganndal Ostarali ngam ‘Keso ɓurɗo fotde e Rajo’. E hitaande 1993, Buttrose innitiraa ko « Ostaraliyanke ɓurɗo waawde » e nder Fedde toppitiinde ko fayti e jabet sukaaɓe. [ciimtol ina haani]<ref>{{Cite web|url=https://www.saxton.com.au/speakers/ita-buttrose|title=Book Ita Buttrose for your next event}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.awcci.org.au/AboutUs/AdvisoryCommittee/tabid/68/Default.aspx|title=Advisory Committee|work=awcci.org.au|publisher=[[Australian Women Chamber of Commerce & Industry]]|access-date=2012-02-26|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120309121128/http://www.awcci.org.au/AboutUs/AdvisoryCommittee/tabid/68/Default.aspx|archive-date=9 March 2012}}</ref>
E lewru Abriil 2011, Buttrose e Cleo ngoniino haala filmo ABC-TV mo pecce ɗiɗi, mawɗo kaayitaaji: Jibinannde Cleo, Asher Keddie woni Buttrose, Rob Carlton woni Kerry Packer e Tony Barry woni Frank Packer.
To Ja2013, Buttrose toɗɗaa ko Ostaralinaajo ɓurɗo moƴƴude e hitaande 2013.<ref>{{Australian Women's Register|IMP0219b|Buttrose, Ita Clare (1942–)|archive=20030506065800}}</ref><ref name="TalkingHeads3">{{cite web|title=Ita Buttrose|url=http://www.abc.net.au/tv/talkingheads/txt/s2186115.htm|website=[[Talking Heads (Australian TV series)|Talking Heads]]|publisher=Australian Broadcasting Corporation|access-date=26 November 2015|date=17 March 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20100124093504/http://www.abc.net.au/tv/talkingheads/txt/s2186115.htm|archive-date=24 January 2010}}</ref>
O rokkaama seedantaagal Doktoraa teddungal to duɗal jaaɓi haaɗtirde Macquarie e hitaande 2014 ngam mawninde darnde makko e naalankaagal. E hitaande 2015, o rokkaama Doktoraa tedduɗo ɗiɗaɓo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Wollongong ngam golle makko teeŋtuɗe e renndo Ostarali e darnde makko e wallitde yimɓe waasɓe e nder renndo ngo.[citation needed] O rokkaama Doktoraa tedduɗo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Wagni e South to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Wagni e South to cellal, e ngam wonde yeru teskinɗo wonande rewɓe yiɗɓe waɗde njulaagu e yiɗɓe waɗde ko seerndi renndo.<ref>{{Cite web|url=https://www.saxton.com.au/speakers/ita-buttrose|title=Book Ita Buttrose for your next event}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.awcci.org.au/AboutUs/AdvisoryCommittee/tabid/68/Default.aspx|title=Advisory Committee|work=awcci.org.au|publisher=[[Australian Women Chamber of Commerce & Industry]]|access-date=2012-02-26|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120309121128/http://www.awcci.org.au/AboutUs/AdvisoryCommittee/tabid/68/Default.aspx|archive-date=9 March 2012}}</ref>
== Nguurndam neɗɗo ==
E duuɓi 21, Buttrose resi Alasdair « Mac » Macdonald, mahdiyanke, o dañi ɓiɓɓe ɗiɗo. E hitaande 1975, nde o woni e rewde jaaynde wiyeteende The Australian Women's Weekly, dewgal makko e Macdonald bonni, ɓe ceerti e hitaande 1976. Caggal ɗuum o hawri e Peter Sawyer, ɓe ceerti e hitaande 1979. E wiyde makko, ɗum "wonaa dewgal welngal no feewi" ; Sawyer yalti e hitaande 1980, caggal ɗuum ɓe ceerti.[5]
Buttrose ina toppitii baaba mum caggal nde o heɓi rafi ƴiiƴam. O sankii ko hitaande 1999.[34]
E nder deftere makko nde o winndi e hitaande 2007, gonnooɗo peewnoowo teleeji jeenay, Gerald Stone, wiyi wonde Buttrose e Kerry Packer mbaɗii geɗe keewɗe kono tiiɗɗe e sahaa nde Buttrose woni e laamu Cleo. Stone wiyi kadi wonde Packer ina yiɗi resde mo kono o salii miijo ngo, ɓe ceerti caggal "hare ɓuuɓnde". Kanko Buttrose o saliima laabi keewɗi haalde ko fayti e haala kaa.[35]
== Luural ==
E hitaande 2023 Buttrose naati e luural jowitiingal e ittugol Antoinette Lattouf, gardinooɗo rajo ABC Sydney. Goonga makko e faamde makko e porotokol e laabi to ABC, luulndaama nde ñaawoowo fedde ndee, hono Darryl Rangiah, yamiri ABC yo yoɓ Lattouf 70 000 dolaar caggal golle ɗe ABC, Buttrose e gollotooɓe heewɓe mbaɗi ɗe ngonaa sariya. E nder jaabawol kampaañ fedde WhatsApp, Buttrose waɗii tiiɗnaare e gardiiɗo Lattouf ngam yoɓde ɗum, ɗum noon ko ɗum huunde nde ñaawirdu fedde ndee, hono Justice Rangiah, ñaawirde mum laaɓtunde, nde ñaawirde ABC ƴetti ngam haɓaade “lobbyiste en daraniiɓe Israayiil” ɓe Lattose huutoriima teeŋti noon “Tocel3uf.
E nder ñaawirdu Fedde nde, jokkondiral keeringal e affidavit mo gardiiɗo ABC David Anderson hollitii wonde Buttrose naatii e golle joofgol golle ɗee.[37] Kaayitaaji ɗii kollitii wonde o ƴaañii e mawɓe gollordu nduu ngam ittude Lattouf, o neldi wullitaango keewngo ngo lobbyist en mbaɗi e hooreejo fedde nde, hono Chris Oliver-Taylor—ina wiyee o woppii laabi diisnondiral kuuɓtodinɗi jaaynde ndee. Buttrose siftinii Lattouf ko "daraniiɗo" e Ñaawirde ndee tawi o "yiɗii Ms Lattouf yaha ko yaawi."[38] So tawii Ñaawirde Fedde ndee tawi ko Buttrose "waɗii tiiɗnaare" e Oliver-Taylor ngam ittude Lattouf, o "wallitaaki e kaalis" e kuulal ngal.[39]
Ɓeen ñiŋooɓe mbiyi wonde hono ɗeen golle ɗe njuɓɓudi mawndi ABC waɗi ina waawi bonnude laamu nder leydi e jeytaare binndol, kadi njuɓɓudi ABC ina joginoo ñiŋooje sabu no jogori jogaade Lattouf e riiwtude ɗum.[40] ABC ina jokki haa ñaawoore ndee joofi wonde ittugol Lattouf ngol ina jokki e politikaaji mum nder leydi, ina fadi golle Buttrose, Oliver-Taylor e David Anderson, kono caggal ɗuum, ɗum woppitaa ɗum e yaafuya gardiiɗo golle ɗee, hono Hugh Marks, mo jaɓi wonde « miliyoŋaaji keewɗi dolaar ina foti huutoreede » jogaaki no haanirta nii e nafooje men e ko min ɗaminii ».[41]
E nder yeewtere makko e porfeseer Henry Brodaty AO ñalnde 18 noowammbar 2025, nde o waɗtata ɓamtude nguurndam makko, Buttrose waɗii ɗeeɗoo haalaaji ko fayti e immigration e nder Ostarali : “Well, mi sikkaani so en ɓurii dividde min kaali ko fayti e so mawnikinaare e nder Ostarali ina golloo no moƴƴiri.E ɗuum ko sabu min njaɓii pelle peccitagol ina ngara e nder Ostarali Kono – e ɗuum ina moƴƴi miɗo sikki, eɗen poti teeŋtinde toɓɓere yi’annde, kono ko ɗum Ostarali So miɗo sikki eɗen poti teeŋtinde wonde aɗa etoo e wuurde laawol amen nde aɗa arta ɗoo e leydi ndi joofnirde ƴettude ɓiyleydaagu men.”<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=c1C-22Zy0Ec|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211213/c1C-22Zy0Ec|archive-date=2021-12-13|url-status=live|title=Ita Buttrose Pt2: 'Paper Giants' – the birth of Cleo, Life Matters, ABC Radio National|via=YouTube}}{{cbignore}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=c1C-22Zy0Ec|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211213/c1C-22Zy0Ec|archive-date=2021-12-13|url-status=live|title=Ita Buttrose Pt2: 'Paper Giants' – the birth of Cleo, Life Matters, ABC Radio National|via=YouTube}}{{cbignore}}</ref>
== Golle cuɓaaɗe ==
'''Buttrose winndii walla wondi e defte keewɗe, ina heen:'''[citation needed].
* Koolaaɗo kuuɓal Ostarali (2011)
* Nyaamde ngam cellal gite: deftere deftere ko faati e ɓuuɓri gite, nde o winndi e cukko hooreejo leydi Sydney, hono Vanessa Jones (2009)
* Get in Shape: Ko golle timmuɗe ngam semmbe, cellal e nguurndam, ɗe Lee Campbell (2007) winndi.
* Aybinde yumma: Rewɓe Ostarali ina kollita miijooji mum en goonga e Yumma, ko ɗum woni ko Dr Penny Adams winndi (2005; ɓe mbayli ɗum e hitaande 2006) .
* How Ko heewi ina heddi? Laawol maa kaalis ngam retireede weltaare, ngol Will Buttrose e Mike Galgut mbinndi (2003)
* Hol ko woni Yiɗde? (2000)
* Konngol wonande annduɓe (1999)
* Nguurndam mbelɗam (1998; mbaydi kesiri yaltinaandi e hitaande 2001)
* Kala sahaa: Ƴeewndo etikeeji jamaanu (1985)
* Edition gadane: Duuɓi am capanɗe tati gadani (1985)
== Naatgol ==
Ko adii fof: Martins, Ralf e Ragg, Mark. Faamde ñawu Alzheimer : deftere Ostarali timmunde ngam ƴellitde e reentaade ñawu Alzheimer (2013, Pan Macmillan Ostarali).
{{reflist}}
== Tuugnorgal ==
p9q5zjl0c26yznvfwi43y4zrqx39xta
162507
162505
2026-04-11T12:12:53Z
Isa Oumar
9821
/* Naatgol */
162507
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Ita Clare Buttrose''' (jibinaa ko 17 lewru Yarkomaa 1942) ko neɗɗo teleeji e rajooji Ostarali, binndoowo e gonnooɗo gardiiɗo jaayndeeji, gardiiɗo baylugol, jaaynoowo jaayndeeji e hooreejo gollordu lowre teleeji.<ref>{{cite web|url=http://catalogue.nla.gov.au/Record/3507369|title=National Library of Australia catalogue: Bark!|via=National Library of Australia|access-date=2012-02-26}}</ref><ref>{{cite web|url=http://catalogue.nla.gov.au/Record/3507369|title=National Library of Australia catalogue: Bark!|via=National Library of Australia|access-date=2012-02-26}}</ref>
Buttrose woniino sosɗo jaaynde wiyeteende Cleo, jaaynde jaaynde toownde, nde rewɓe yahrooɓe e duuɓi 20 haa 40, nde laaɓndii ko fayti e jokkondiral (e, e nder cukaagu mum, ina hollira worɓe jom en ɓalli) e, caggal ɗuum, gardinooɗo jaaynde ɓurnde heewde yimɓe wiyeteende Australian Women’s Weekly. Ko kanko ɓuri famɗude toɗɗaade gardiiɗo jaaynde wiyeteende The Weekly, nde wonnoo e oon sahaa, e kala neɗɗo, jaaynde ɓurnde soodde e winndere ndee.
Buttrose wonnoo ko ƴamoowo e yeewtere subaka Reso Ten Studio 10 gila 2013 haa 2018.<ref>{{Australian Women's Register|IMP0219b|Buttrose, Ita Clare (1942–)|archive=20030506065800}}</ref><ref name="TalkingHeads">{{cite web|title=Ita Buttrose|url=http://www.abc.net.au/tv/talkingheads/txt/s2186115.htm|website=[[Talking Heads (Australian TV series)|Talking Heads]]|publisher=Australian Broadcasting Corporation|access-date=26 November 2015|date=17 March 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20100124093504/http://www.abc.net.au/tv/talkingheads/txt/s2186115.htm|archive-date=24 January 2010}}</ref>
E hitaande 2019, gardiiɗo jaagorɗe leydi ndi hono Scott Morrison hollitii Buttrose ko hooreejo keso fedde jaayndeeji Ostarali (ABC).[1] O golliima duuɓi joy, lomtii mo ko Kim Williams e lewru marse 2024.
Laamu Buttrose ina jogori ñiŋeede sabu mum jeyeede e udditgol Antoinette Lattouf, gardiiɗo rajo ABC Sydney, tawi ko laawol rewaani laawol e hitaande 2023 (ƴeew Luural).
== Nguurndam e jaŋde puɗɗagol ==
Buttrose jibinaa ko ñalnde 17 lewru Yarkomaa 1942 to Potts Point, Sidney, o inniraa ko neene makko to bannge yumma, hono Ita Clare Rodgers (jibinaa ko Rosenthal), ina wiyee /ˈaɪtə/ (ina rimɗina ‘haɓoowo’).[6] O woodi iwdi yahuudu'en haa bannge daada maako. <ref>{{cite web|url=http://catalogue.nla.gov.au/Record/3507369|title=National Library of Australia catalogue: Bark!|via=National Library of Australia|access-date=2012-02-26}}</ref>O mawni ko e katolik e jibnaaɓe makko.[8] Baaba Buttrose, hono Charles Oswald Buttrose, ko jaaynoowo, e sahaa gooto, ko gardiiɗo jaaynde wiyeteende The Daily Mirror to Sidney. E wiyde makko o fellitii waɗde golle jaayndeyaagal nde o yahrata e duuɓi 11.[9] Buttrose waɗi duuɓi mum jowi gadani e nder wuro New York nde baaba makko wonnoo jaaynoowo jaaynde wiyeteende The Daily Mirror.[10] Ɓesngu nguu arti to Ostarali e hitaande 1949, ɓe koɗi e wuro wiyeteengo Vaucluse, sara laana ndiwoowa. Jibnaaɓe makko ceerti ko e cukaagu makko, caggal duuɓi 25 dewgal, e defte nguurndam baaba makko e nder jaayɗe tabloid, ɗum addani yumma makko mette mawɗe. Buttrose janngi ko juuti e duɗal keeringal kono nde tawnoo baaba mum waawaano yoɓde njoɓdi ndii, o artiraa e duɗal laamu. O timmini jaŋde makko hakkundeere to duɗal jaaɓi haaɗtirde Dover Heights Home Science, o yalti ko e duuɓi 15 ngam fuɗɗaade golle makko.
O fuɗɗii golle makko ko e jaaynde wiyeteende Australian Consolidated Press, jeyaande e galle Packer, o golliima e jaaynde wiyeteende The Daily Telegraph e jaaynde wiyeteende The Sunday Telegraph to Sidney. Byline makko gadano oo ari ko e hitaande 1959 nde o waɗi duuɓi 17 e njillu makko to Ostarali mo laamɗo debbo biyeteeɗo Alexandra waɗi.<ref>[https://web.archive.org/web/20200806012952/https://australianoftheyear.org.au/recipients/ita-buttrose/937/ ''Australian of the Year 2013'', www.australianoftheyear.org.au] Retrieved on 7 February 2022</ref>
== Kugal ==
Butrose to La Traviata to Opera Handa to laana ndiwoowa Sydney 2012
Buttrose toɗɗaa ko gardiiɗo jaaynde Telegraph rewɓe, tawi omo yahra e duuɓi 23 tan. E hitaande 1966 o dañii njeenaari e kawgel ngel jaaynde luulndiinde laamu yuɓɓini, njeenaari ndii adanndi ko yahde caggal leydi, ina heen njillu to Expo 67 to Montreal. Ndeen Buttrose e gorko mum njooɗiima to Angalteer e hitaande 1967 ɗo o gollinoo e jaaynde ngenndiire Angalteer wiyeteende Woman's Own hade makko jibinde ɓiɗɗo makko gadano, ɓiɗɗo debbo, Kate.[5] Ko caggal jibineede ɓiyiiko debbo, o heɓi telegaraam ummoraade e Sir Frank Packer, gardiiɗo jaaynde Ostarali, ina rokka mo golle makko ɓooyɗe, hono jaaynde rewɓe to Telegraph.
E hitaande 1971, Buttrose suɓaama ngam wonde hooreejo sosɗo jaaynde hesere rewɓe Ostarali.[12] Ɗumɗoon noon, ko adii fof, ko jaaynde Ameriknaare wiyeteende Cosmopolitan, ko jaaynde Ostarali, kono nanondiral ngal yani ko caggal nde jaaynde Hearst yeeyti hakkeeji Cosmopolitan e Fairfax, luulndiiɗo Packer ɓooyɗo ; ko ɗuum waɗi Packer e Buttrose puɗɗii sosde bayyinaango keso, ina wiyee Cleo, ngo ɓe puɗɗii e hitaande 1972 lebbi keewɗi ko adii luulndiiɗo ɗum. Cleo wonnoo ko hit instant, yeeyi denndaangal binndi mum asliiji e nder balɗe ɗiɗi tan ; jaaynde ndee ƴettii laawol kesol e nder baylugol jaayndeeji mawɗi to Ostarali, nde holliri centrefold gorko gadano mo alaa ko woni e mum (actor Jack Thompson) e binndanɗe laaɓtuɗe ko faati e jokkondiral rewɓe e toɓɓe goɗɗe, ɗum addani ɗum naatde e taƴre adannde siilnde e nder jaaynde Ostarali. E nder lebbi gadani jaaynde ndee, Buttrose reedu ɓiɗɗo mum ɗiɗaɓo, hono Ben, kono e ballal cemmbinngal Packers o golliima e nder reedu makko; ko huunde nde heewaani yiyeede e oon sahaa nde tawnoo ina heewi wonde haa jooni rewɓe ina poti woppude golle haa abada caggal nde ɓe ndañi reedu.<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=c1C-22Zy0Ec|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211213/c1C-22Zy0Ec|archive-date=2021-12-13|url-status=live|title=Ita Buttrose Pt2: 'Paper Giants' – the birth of Cleo, Life Matters, ABC Radio National|via=YouTube}}{{cbignore}}</ref>
Buttrose winnditii Cleo haa hitaande 1975, nde o toɗɗaa winnditooɗo jaaynde mawnde Packers, wiyeteende « Yontere rewɓe Ostarali » (1975-76). Ndeen o wonti hooreejo jaayndeeji ɗiɗi ɗii fof tuggi 1976 haa 1978, hade makko toɗɗaade bayyinoowo jaayndeeji Ostarali (Division des femmes de la presse consolidée) tuggi 1978 haa 1981 Telegaraaf e Telegaraaf Sunday, ko ɗum waɗi mo debbo gadano winnditaade jaaynde mawnde e nder wuro laamorgo in Ostarali, darnde nde o joginoo haa hitaande 1984 ; o toɗɗaa kadi e yiilirde News Limited. E nder dumunna 1982-1983 o joginoo kadi yeewtere makko e rajo talk back show tan ina wiyee Ita ngam rajo 2UE. O heewi yaltude e rajooji e teleeji e hitaande 1980, darnde makko e jaayndeeji addani mo wontude tiitoonde jimɗi "Ita", ɗi fedde rock Cold Chisel winndi, ɗi naati e albom maɓɓe East mo ɓe keɓi nafoore.
Buttrose wonnoo ko hooreejo Goomu ngenndiijo toppitiiɗo ko fayti e SIDA (NACAIDS) tuggi 1984 haa 1988.[14] Heen sahaaji, o feeñii e hoore makko e kampaañ teleeji leydi ndii kala ngam faamninde wonde dokkugol ƴiiƴam e banke ƴiiƴam addantaa neɗɗo heɓde SIDA (kulhuli mum addani ɗum ustude no feewi dokke). E nder cakkital haa joofnirde kitaale 1980, o joginoo kadi hello "Ask Ita" yontere kala ngam jaaynde Woman's Day nde rokkata janngooɓe wasiyaaji e geɗe neɗɗo.[citation needed]
Caggal nde o woni e News Limited, Buttrose sosi sosiyetee mum bayyinoowo, Capricorn Publishing, o yaltini jaaynde makko, Ita, e hitaande 1989. Sabu ŋakkeende ngalu e ustaare yeeyde lewru kala, jaaynde ndee follii haa jooni, o yaltini sosiyetee keso, biyeteeɗo Good Life Publishing, e hitaande 1989 jaaynde nguurndam fawaade e jom en pucci.<ref>{{Australian Women's Register|IMP0219b|Buttrose, Ita Clare (1942–)|archive=20030506065800}}</ref><ref name="TalkingHeads2">{{cite web|title=Ita Buttrose|url=http://www.abc.net.au/tv/talkingheads/txt/s2186115.htm|website=[[Talking Heads (Australian TV series)|Talking Heads]]|publisher=Australian Broadcasting Corporation|access-date=26 November 2015|date=17 March 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20100124093504/http://www.abc.net.au/tv/talkingheads/txt/s2186115.htm|archive-date=24 January 2010}}</ref>
Buttrose huutoriima sarwisaaji gardiiɗo celebrity Max Markson ngam wallitde mo e bayyinde e ƴellitde.<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=oKgcspZP7FA|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211213/oKgcspZP7FA|archive-date=2021-12-13|url-status=live|title=Ita Buttrose, This Is Your Life Part 1|last=Studio 10|date=16 January 2017|via=YouTube}}{{cbignore}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=oKgcspZP7FA|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211213/oKgcspZP7FA|archive-date=2021-12-13|url-status=live|title=Ita Buttrose, This Is Your Life Part 1|last=Studio 10|date=16 January 2017|via=YouTube}}{{cbignore}}</ref>
== Teleeji ==
Buttrose e njeenaaje AACTA e Ross Steele
Ƴeew kadi: § Peeñgol teleeji
Buttrose ko neɗɗo keewɗo yahde e Beauté et le Beast e kitaale 1990 e puɗal kitaale 2000. O woniino kadi yeewtanoowo sahaa kala e nder yeewtere nde Nine Network waɗi hannde, e sahaa gooto o miijinoo ko lomtaade Kerri-Anne Kennerley e nder yeewtere subaka ndee.[16]
Buttrose e yeewtere adannde Anchorman 2: Lefol ngol ina jokki (2013)
E lewru suwee 2013, Buttrose naati e lowre sappo ɗo o yuɓɓini eɓɓoore subaka Studio 10 subakaaji ɗiɗi e yontere ngam yeewtere ndee e bannge Joe Hildebrand, Sarah Harris, Denise Drysdale e Jessica Rowe. Koolol ngol fuɗɗii ko e darorɗe hitaande 2013.[17] Kono e hitaande 2016, Buttrose ustii njilluuji mum e nder porogaraam hee, haa arti noon e laabi ɗiɗi tan e nder yontere ngam ɓeydaade jokkondirde e taaniraaɓe mum.<ref>{{Cite web|url=https://www.saxton.com.au/speakers/ita-buttrose|title=Book Ita Buttrose for your next event}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.awcci.org.au/AboutUs/AdvisoryCommittee/tabid/68/Default.aspx|title=Advisory Committee|work=awcci.org.au|publisher=[[Australian Women Chamber of Commerce & Industry]]|access-date=2012-02-26|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120309121128/http://www.awcci.org.au/AboutUs/AdvisoryCommittee/tabid/68/Default.aspx|archive-date=9 March 2012}}</ref>
O waɗii nate cameo e nder feccere 7547 e nder filmo mo ɓe ngoni e mum oo, wondude e Brendan Jones e Amanda Keller, o woniino jaaynoowo jeewte yaltuɗo e lewru marse 2017.[18]
E lewru abriil 2018, Buttrose woppi golle mum e nder Studio 10 ngam waɗtude hakkille mum e geɗe goɗɗe e nguurndam mum, haa arti noon e ɓeydude waktuuji e taaniraaɓe mum e binndol.<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=c1C-22Zy0Ec|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211213/c1C-22Zy0Ec|archive-date=2021-12-13|url-status=live|title=Ita Buttrose Pt2: 'Paper Giants' – the birth of Cleo, Life Matters, ABC Radio National|via=YouTube}}{{cbignore}}</ref>
Gila o yalti e lowre sappo, Buttrose yaltii e yeewtere subaka to lowre jeeɗiɗi, o hebbini Sonia Kruger e yeewtere hannde ɓeydaande to lowre jeenay.[citation needed]
E hitaande 2019, gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii, hono Scott Morrison, toɗɗii mo, e nder luural, yo o won hooreejo fedde jaayndeeji Ostarali (ABC) fotde duuɓi joy. Morrison wiyi o yejjitii laawol suɓngo ngol o tabiti, o felliti waɗde « piilngal kapiteen » nde tawnoo o mettini heen no feewi nde goomu keeriiɗo oo wasiyaaki hay debbo gooto. O fellitii salaade ɗaɓɓude manndaa ɗiɗaɓo, o lomtii ɗum ko Kim Williams e lewru marse 2024.[20][21]
== Darnde e golle goɗɗe ==
Buttrose kadi ko binndoowo keewɗo faayiida, o yaltinii defte sappo[nde?], ina heen deftere makko, A Passionate Life. E hitaande 2011, Penguin yaltinii deftere wiyeteende « Ƴellitaare » .
Tuggi 1993 haa 1994, Buttrose woni hooreejo fedde rewɓe mawɓe.<ref name="brisbanetimes.com.au">[http://www.brisbanetimes.com.au/lifestyle/people/ita-buttrose-on-kickstarting-a-sexual-revolution-20110411-1d9zg.html Helen Pitt, "Ita Buttrose on kick-starting a sexual revolution"], ''Brisbane Times'', 11 April 2011.</ref><ref name="brisbanetimes.com.au2">[http://www.brisbanetimes.com.au/lifestyle/people/ita-buttrose-on-kickstarting-a-sexual-revolution-20110411-1d9zg.html Helen Pitt, "Ita Buttrose on kick-starting a sexual revolution"], ''Brisbane Times'', 11 April 2011.</ref>
Buttrose ko walla wonnoo ko balloowo Rewɓe Yiyngo, Yiyngo Aduna Ostarali, Fooyre Ñawuuji Makulaaji Ostarali, Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Duuɓi Tati, Fooyre Jabet Sukaaɓe Ostarali, Amarant, Fooyre Ngenndiire Menopause, Fedde Rewɓe Sydney, Safety House, e Fedde Ngenndiije Dentuɗe Sekreteruuji e Njuɓɓudi haajuuji][citation.
Buttrose ko[nde?] kadi ko ammbasadeer suudu njulaagu rewɓe Ostarali (AWCCI) e jooɗaade e yiilirde wasiyaaji AWCCI.[11] O gollotoo ko e cirkooji haalooɓe karallaagal.
== Anndinde e teddungal ==
Buttrose waɗtaa Ofisee e nder fedde laamu Biritaan (OBE) e hitaande 1979,[25], o toɗɗaa kadi Ofisee e nder fedde Ostarali (AO) e hitaande 1988.[26] E hitaande 2003, o rokkaa njeenaari teemedere hitaande.[27] Buttrose naatnaa e doggol teddungal rewɓe Victoria e hitaande 2001,[28] o yahri yeeso haa wonti sehil e nder doggol Ostarali (AC) e hitaande 2019.<ref>{{cite news|last1=Meade|first1=Amanda|title=Deep in the 185-page Lattouf judgment is a forensic critique of the ABC's top brass|url=https://www.theguardian.com/media/2025/jun/26/antoinette-lattouf-unlawful-dismissal-judgment-abc-management-ntwnfb|archive-url=https://web.archive.org/web/20250626015827/https://www.theguardian.com/media/2025/jun/26/antoinette-lattouf-unlawful-dismissal-judgment-abc-management-ntwnfb|archive-date=26 June 2025|work=The Guardian|date=26 June 2025}}</ref><ref>{{cite news|last1=Meade|first1=Amanda|title=Deep in the 185-page Lattouf judgment is a forensic critique of the ABC's top brass|url=https://www.theguardian.com/media/2025/jun/26/antoinette-lattouf-unlawful-dismissal-judgment-abc-management-ntwnfb|archive-url=https://web.archive.org/web/20250626015827/https://www.theguardian.com/media/2025/jun/26/antoinette-lattouf-unlawful-dismissal-judgment-abc-management-ntwnfb|archive-date=26 June 2025|work=The Guardian|date=26 June 2025}}</ref>
E lewru ut 2017 Buttrose heɓi njeenaari ɓurndi moƴƴude e nguurndam mum e nder njeenaari Kennedy Awards hitaande kala ngam ƴellitde jaayndeyaagal.<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=oKgcspZP7FA|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211213/oKgcspZP7FA|archive-date=2021-12-13|url-status=live|title=Ita Buttrose, This Is Your Life Part 1|last=Studio 10|date=16 January 2017|via=YouTube}}{{cbignore}}</ref>
E hitaande 1984 o innitiraa ko Variety Club ‘Neɗɗo hitaande’ kam e dañde njeenaari Akademi Jaayndeeji, Naalankaagal e Ganndal Ostarali ngam ‘Keso ɓurɗo fotde e Rajo’. E hitaande 1993, Buttrose innitiraa ko « Ostaraliyanke ɓurɗo waawde » e nder Fedde toppitiinde ko fayti e jabet sukaaɓe. [ciimtol ina haani]<ref>{{Cite web|url=https://www.saxton.com.au/speakers/ita-buttrose|title=Book Ita Buttrose for your next event}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.awcci.org.au/AboutUs/AdvisoryCommittee/tabid/68/Default.aspx|title=Advisory Committee|work=awcci.org.au|publisher=[[Australian Women Chamber of Commerce & Industry]]|access-date=2012-02-26|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120309121128/http://www.awcci.org.au/AboutUs/AdvisoryCommittee/tabid/68/Default.aspx|archive-date=9 March 2012}}</ref>
E lewru Abriil 2011, Buttrose e Cleo ngoniino haala filmo ABC-TV mo pecce ɗiɗi, mawɗo kaayitaaji: Jibinannde Cleo, Asher Keddie woni Buttrose, Rob Carlton woni Kerry Packer e Tony Barry woni Frank Packer.
To Ja2013, Buttrose toɗɗaa ko Ostaralinaajo ɓurɗo moƴƴude e hitaande 2013.<ref>{{Australian Women's Register|IMP0219b|Buttrose, Ita Clare (1942–)|archive=20030506065800}}</ref><ref name="TalkingHeads3">{{cite web|title=Ita Buttrose|url=http://www.abc.net.au/tv/talkingheads/txt/s2186115.htm|website=[[Talking Heads (Australian TV series)|Talking Heads]]|publisher=Australian Broadcasting Corporation|access-date=26 November 2015|date=17 March 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20100124093504/http://www.abc.net.au/tv/talkingheads/txt/s2186115.htm|archive-date=24 January 2010}}</ref>
O rokkaama seedantaagal Doktoraa teddungal to duɗal jaaɓi haaɗtirde Macquarie e hitaande 2014 ngam mawninde darnde makko e naalankaagal. E hitaande 2015, o rokkaama Doktoraa tedduɗo ɗiɗaɓo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Wollongong ngam golle makko teeŋtuɗe e renndo Ostarali e darnde makko e wallitde yimɓe waasɓe e nder renndo ngo.[citation needed] O rokkaama Doktoraa tedduɗo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Wagni e South to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Wagni e South to cellal, e ngam wonde yeru teskinɗo wonande rewɓe yiɗɓe waɗde njulaagu e yiɗɓe waɗde ko seerndi renndo.<ref>{{Cite web|url=https://www.saxton.com.au/speakers/ita-buttrose|title=Book Ita Buttrose for your next event}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.awcci.org.au/AboutUs/AdvisoryCommittee/tabid/68/Default.aspx|title=Advisory Committee|work=awcci.org.au|publisher=[[Australian Women Chamber of Commerce & Industry]]|access-date=2012-02-26|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120309121128/http://www.awcci.org.au/AboutUs/AdvisoryCommittee/tabid/68/Default.aspx|archive-date=9 March 2012}}</ref>
== Nguurndam neɗɗo ==
E duuɓi 21, Buttrose resi Alasdair « Mac » Macdonald, mahdiyanke, o dañi ɓiɓɓe ɗiɗo. E hitaande 1975, nde o woni e rewde jaaynde wiyeteende The Australian Women's Weekly, dewgal makko e Macdonald bonni, ɓe ceerti e hitaande 1976. Caggal ɗuum o hawri e Peter Sawyer, ɓe ceerti e hitaande 1979. E wiyde makko, ɗum "wonaa dewgal welngal no feewi" ; Sawyer yalti e hitaande 1980, caggal ɗuum ɓe ceerti.[5]
Buttrose ina toppitii baaba mum caggal nde o heɓi rafi ƴiiƴam. O sankii ko hitaande 1999.[34]
E nder deftere makko nde o winndi e hitaande 2007, gonnooɗo peewnoowo teleeji jeenay, Gerald Stone, wiyi wonde Buttrose e Kerry Packer mbaɗii geɗe keewɗe kono tiiɗɗe e sahaa nde Buttrose woni e laamu Cleo. Stone wiyi kadi wonde Packer ina yiɗi resde mo kono o salii miijo ngo, ɓe ceerti caggal "hare ɓuuɓnde". Kanko Buttrose o saliima laabi keewɗi haalde ko fayti e haala kaa.[35]
== Luural ==
E hitaande 2023 Buttrose naati e luural jowitiingal e ittugol Antoinette Lattouf, gardinooɗo rajo ABC Sydney. Goonga makko e faamde makko e porotokol e laabi to ABC, luulndaama nde ñaawoowo fedde ndee, hono Darryl Rangiah, yamiri ABC yo yoɓ Lattouf 70 000 dolaar caggal golle ɗe ABC, Buttrose e gollotooɓe heewɓe mbaɗi ɗe ngonaa sariya. E nder jaabawol kampaañ fedde WhatsApp, Buttrose waɗii tiiɗnaare e gardiiɗo Lattouf ngam yoɓde ɗum, ɗum noon ko ɗum huunde nde ñaawirdu fedde ndee, hono Justice Rangiah, ñaawirde mum laaɓtunde, nde ñaawirde ABC ƴetti ngam haɓaade “lobbyiste en daraniiɓe Israayiil” ɓe Lattose huutoriima teeŋti noon “Tocel3uf.
E nder ñaawirdu Fedde nde, jokkondiral keeringal e affidavit mo gardiiɗo ABC David Anderson hollitii wonde Buttrose naatii e golle joofgol golle ɗee.[37] Kaayitaaji ɗii kollitii wonde o ƴaañii e mawɓe gollordu nduu ngam ittude Lattouf, o neldi wullitaango keewngo ngo lobbyist en mbaɗi e hooreejo fedde nde, hono Chris Oliver-Taylor—ina wiyee o woppii laabi diisnondiral kuuɓtodinɗi jaaynde ndee. Buttrose siftinii Lattouf ko "daraniiɗo" e Ñaawirde ndee tawi o "yiɗii Ms Lattouf yaha ko yaawi."[38] So tawii Ñaawirde Fedde ndee tawi ko Buttrose "waɗii tiiɗnaare" e Oliver-Taylor ngam ittude Lattouf, o "wallitaaki e kaalis" e kuulal ngal.[39]
Ɓeen ñiŋooɓe mbiyi wonde hono ɗeen golle ɗe njuɓɓudi mawndi ABC waɗi ina waawi bonnude laamu nder leydi e jeytaare binndol, kadi njuɓɓudi ABC ina joginoo ñiŋooje sabu no jogori jogaade Lattouf e riiwtude ɗum.[40] ABC ina jokki haa ñaawoore ndee joofi wonde ittugol Lattouf ngol ina jokki e politikaaji mum nder leydi, ina fadi golle Buttrose, Oliver-Taylor e David Anderson, kono caggal ɗuum, ɗum woppitaa ɗum e yaafuya gardiiɗo golle ɗee, hono Hugh Marks, mo jaɓi wonde « miliyoŋaaji keewɗi dolaar ina foti huutoreede » jogaaki no haanirta nii e nafooje men e ko min ɗaminii ».[41]
E nder yeewtere makko e porfeseer Henry Brodaty AO ñalnde 18 noowammbar 2025, nde o waɗtata ɓamtude nguurndam makko, Buttrose waɗii ɗeeɗoo haalaaji ko fayti e immigration e nder Ostarali : “Well, mi sikkaani so en ɓurii dividde min kaali ko fayti e so mawnikinaare e nder Ostarali ina golloo no moƴƴiri.E ɗuum ko sabu min njaɓii pelle peccitagol ina ngara e nder Ostarali Kono – e ɗuum ina moƴƴi miɗo sikki, eɗen poti teeŋtinde toɓɓere yi’annde, kono ko ɗum Ostarali So miɗo sikki eɗen poti teeŋtinde wonde aɗa etoo e wuurde laawol amen nde aɗa arta ɗoo e leydi ndi joofnirde ƴettude ɓiyleydaagu men.”<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=c1C-22Zy0Ec|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211213/c1C-22Zy0Ec|archive-date=2021-12-13|url-status=live|title=Ita Buttrose Pt2: 'Paper Giants' – the birth of Cleo, Life Matters, ABC Radio National|via=YouTube}}{{cbignore}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=c1C-22Zy0Ec|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211213/c1C-22Zy0Ec|archive-date=2021-12-13|url-status=live|title=Ita Buttrose Pt2: 'Paper Giants' – the birth of Cleo, Life Matters, ABC Radio National|via=YouTube}}{{cbignore}}</ref>
== Golle cuɓaaɗe ==
'''Buttrose winndii walla wondi e defte keewɗe, ina heen:'''[citation needed].
* Koolaaɗo kuuɓal Ostarali (2011)
* Nyaamde ngam cellal gite: deftere deftere ko faati e ɓuuɓri gite, nde o winndi e cukko hooreejo leydi Sydney, hono Vanessa Jones (2009)
* Get in Shape: Ko golle timmuɗe ngam semmbe, cellal e nguurndam, ɗe Lee Campbell (2007) winndi.
* Aybinde yumma: Rewɓe Ostarali ina kollita miijooji mum en goonga e Yumma, ko ɗum woni ko Dr Penny Adams winndi (2005; ɓe mbayli ɗum e hitaande 2006) .
* How Ko heewi ina heddi? Laawol maa kaalis ngam retireede weltaare, ngol Will Buttrose e Mike Galgut mbinndi (2003)
* Hol ko woni Yiɗde? (2000)
* Konngol wonande annduɓe (1999)
* Nguurndam mbelɗam (1998; mbaydi kesiri yaltinaandi e hitaande 2001)
* Kala sahaa: Ƴeewndo etikeeji jamaanu (1985)
* Edition gadane: Duuɓi am capanɗe tati gadani (1985)
== Naatgol ==
Ko adii fof: Martins, Ralf e Ragg, Mark. Faamde ñawu Alzheimer : deftere Ostarali timmunde ngam ƴellitde e reentaade ñawu Alzheimer (2013, Pan Macmillan Ostarali).
{{reflist}}
[[Category:Ostaraliya]]
== Tuugnorgal ==
2qbdn7e6drjxd9x18x7msjo3npotpny
162509
162507
2026-04-11T12:14:25Z
Isa Oumar
9821
#APRIL
162509
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Ita Clare Buttrose''' (jibinaa ko 17 lewru Yarkomaa 1942) ko neɗɗo teleeji e rajooji Ostarali, binndoowo e gonnooɗo gardiiɗo jaayndeeji, gardiiɗo baylugol, jaaynoowo jaayndeeji e hooreejo gollordu lowre teleeji.<ref>{{cite web|url=http://catalogue.nla.gov.au/Record/3507369|title=National Library of Australia catalogue: Bark!|via=National Library of Australia|access-date=2012-02-26}}</ref><ref>{{cite web|url=http://catalogue.nla.gov.au/Record/3507369|title=National Library of Australia catalogue: Bark!|via=National Library of Australia|access-date=2012-02-26}}</ref>
Buttrose woniino sosɗo jaaynde wiyeteende Cleo, jaaynde jaaynde toownde, nde rewɓe yahrooɓe e duuɓi 20 haa 40, nde laaɓndii ko fayti e jokkondiral (e, e nder cukaagu mum, ina hollira worɓe jom en ɓalli) e, caggal ɗuum, gardinooɗo jaaynde ɓurnde heewde yimɓe wiyeteende Australian Women’s Weekly. Ko kanko ɓuri famɗude toɗɗaade gardiiɗo jaaynde wiyeteende The Weekly, nde wonnoo e oon sahaa, e kala neɗɗo, jaaynde ɓurnde soodde e winndere ndee.
Buttrose wonnoo ko ƴamoowo e yeewtere subaka Reso Ten Studio 10 gila 2013 haa 2018.<ref>{{Australian Women's Register|IMP0219b|Buttrose, Ita Clare (1942–)|archive=20030506065800}}</ref><ref name="TalkingHeads">{{cite web|title=Ita Buttrose|url=http://www.abc.net.au/tv/talkingheads/txt/s2186115.htm|website=[[Talking Heads (Australian TV series)|Talking Heads]]|publisher=Australian Broadcasting Corporation|access-date=26 November 2015|date=17 March 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20100124093504/http://www.abc.net.au/tv/talkingheads/txt/s2186115.htm|archive-date=24 January 2010}}</ref>
E hitaande 2019, gardiiɗo jaagorɗe leydi ndi hono Scott Morrison hollitii Buttrose ko hooreejo keso fedde jaayndeeji Ostarali (ABC).[1] O golliima duuɓi joy, lomtii mo ko Kim Williams e lewru marse 2024.
Laamu Buttrose ina jogori ñiŋeede sabu mum jeyeede e udditgol Antoinette Lattouf, gardiiɗo rajo ABC Sydney, tawi ko laawol rewaani laawol e hitaande 2023 (ƴeew Luural).
== Nguurndam e jaŋde puɗɗagol ==
Buttrose jibinaa ko ñalnde 17 lewru Yarkomaa 1942 to Potts Point, Sidney, o inniraa ko neene makko to bannge yumma, hono Ita Clare Rodgers (jibinaa ko Rosenthal), ina wiyee /ˈaɪtə/ (ina rimɗina ‘haɓoowo’).[6] O woodi iwdi yahuudu'en haa bannge daada maako. <ref>{{cite web|url=http://catalogue.nla.gov.au/Record/3507369|title=National Library of Australia catalogue: Bark!|via=National Library of Australia|access-date=2012-02-26}}</ref>O mawni ko e katolik e jibnaaɓe makko.[8] Baaba Buttrose, hono Charles Oswald Buttrose, ko jaaynoowo, e sahaa gooto, ko gardiiɗo jaaynde wiyeteende The Daily Mirror to Sidney. E wiyde makko o fellitii waɗde golle jaayndeyaagal nde o yahrata e duuɓi 11.[9] Buttrose waɗi duuɓi mum jowi gadani e nder wuro New York nde baaba makko wonnoo jaaynoowo jaaynde wiyeteende The Daily Mirror.[10] Ɓesngu nguu arti to Ostarali e hitaande 1949, ɓe koɗi e wuro wiyeteengo Vaucluse, sara laana ndiwoowa. Jibnaaɓe makko ceerti ko e cukaagu makko, caggal duuɓi 25 dewgal, e defte nguurndam baaba makko e nder jaayɗe tabloid, ɗum addani yumma makko mette mawɗe. Buttrose janngi ko juuti e duɗal keeringal kono nde tawnoo baaba mum waawaano yoɓde njoɓdi ndii, o artiraa e duɗal laamu. O timmini jaŋde makko hakkundeere to duɗal jaaɓi haaɗtirde Dover Heights Home Science, o yalti ko e duuɓi 15 ngam fuɗɗaade golle makko.
O fuɗɗii golle makko ko e jaaynde wiyeteende Australian Consolidated Press, jeyaande e galle Packer, o golliima e jaaynde wiyeteende The Daily Telegraph e jaaynde wiyeteende The Sunday Telegraph to Sidney. Byline makko gadano oo ari ko e hitaande 1959 nde o waɗi duuɓi 17 e njillu makko to Ostarali mo laamɗo debbo biyeteeɗo Alexandra waɗi.<ref>[https://web.archive.org/web/20200806012952/https://australianoftheyear.org.au/recipients/ita-buttrose/937/ ''Australian of the Year 2013'', www.australianoftheyear.org.au] Retrieved on 7 February 2022</ref>
== Kugal ==
Butrose to La Traviata to Opera Handa to laana ndiwoowa Sydney 2012
Buttrose toɗɗaa ko gardiiɗo jaaynde Telegraph rewɓe, tawi omo yahra e duuɓi 23 tan. E hitaande 1966 o dañii njeenaari e kawgel ngel jaaynde luulndiinde laamu yuɓɓini, njeenaari ndii adanndi ko yahde caggal leydi, ina heen njillu to Expo 67 to Montreal. Ndeen Buttrose e gorko mum njooɗiima to Angalteer e hitaande 1967 ɗo o gollinoo e jaaynde ngenndiire Angalteer wiyeteende Woman's Own hade makko jibinde ɓiɗɗo makko gadano, ɓiɗɗo debbo, Kate.[5] Ko caggal jibineede ɓiyiiko debbo, o heɓi telegaraam ummoraade e Sir Frank Packer, gardiiɗo jaaynde Ostarali, ina rokka mo golle makko ɓooyɗe, hono jaaynde rewɓe to Telegraph.
E hitaande 1971, Buttrose suɓaama ngam wonde hooreejo sosɗo jaaynde hesere rewɓe Ostarali.[12] Ɗumɗoon noon, ko adii fof, ko jaaynde Ameriknaare wiyeteende Cosmopolitan, ko jaaynde Ostarali, kono nanondiral ngal yani ko caggal nde jaaynde Hearst yeeyti hakkeeji Cosmopolitan e Fairfax, luulndiiɗo Packer ɓooyɗo ; ko ɗuum waɗi Packer e Buttrose puɗɗii sosde bayyinaango keso, ina wiyee Cleo, ngo ɓe puɗɗii e hitaande 1972 lebbi keewɗi ko adii luulndiiɗo ɗum. Cleo wonnoo ko hit instant, yeeyi denndaangal binndi mum asliiji e nder balɗe ɗiɗi tan ; jaaynde ndee ƴettii laawol kesol e nder baylugol jaayndeeji mawɗi to Ostarali, nde holliri centrefold gorko gadano mo alaa ko woni e mum (actor Jack Thompson) e binndanɗe laaɓtuɗe ko faati e jokkondiral rewɓe e toɓɓe goɗɗe, ɗum addani ɗum naatde e taƴre adannde siilnde e nder jaaynde Ostarali. E nder lebbi gadani jaaynde ndee, Buttrose reedu ɓiɗɗo mum ɗiɗaɓo, hono Ben, kono e ballal cemmbinngal Packers o golliima e nder reedu makko; ko huunde nde heewaani yiyeede e oon sahaa nde tawnoo ina heewi wonde haa jooni rewɓe ina poti woppude golle haa abada caggal nde ɓe ndañi reedu.<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=c1C-22Zy0Ec|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211213/c1C-22Zy0Ec|archive-date=2021-12-13|url-status=live|title=Ita Buttrose Pt2: 'Paper Giants' – the birth of Cleo, Life Matters, ABC Radio National|via=YouTube}}{{cbignore}}</ref>
Buttrose winnditii Cleo haa hitaande 1975, nde o toɗɗaa winnditooɗo jaaynde mawnde Packers, wiyeteende « Yontere rewɓe Ostarali » (1975-76). Ndeen o wonti hooreejo jaayndeeji ɗiɗi ɗii fof tuggi 1976 haa 1978, hade makko toɗɗaade bayyinoowo jaayndeeji Ostarali (Division des femmes de la presse consolidée) tuggi 1978 haa 1981 Telegaraaf e Telegaraaf Sunday, ko ɗum waɗi mo debbo gadano winnditaade jaaynde mawnde e nder wuro laamorgo in Ostarali, darnde nde o joginoo haa hitaande 1984 ; o toɗɗaa kadi e yiilirde News Limited. E nder dumunna 1982-1983 o joginoo kadi yeewtere makko e rajo talk back show tan ina wiyee Ita ngam rajo 2UE. O heewi yaltude e rajooji e teleeji e hitaande 1980, darnde makko e jaayndeeji addani mo wontude tiitoonde jimɗi "Ita", ɗi fedde rock Cold Chisel winndi, ɗi naati e albom maɓɓe East mo ɓe keɓi nafoore.
Buttrose wonnoo ko hooreejo Goomu ngenndiijo toppitiiɗo ko fayti e SIDA (NACAIDS) tuggi 1984 haa 1988.[14] Heen sahaaji, o feeñii e hoore makko e kampaañ teleeji leydi ndii kala ngam faamninde wonde dokkugol ƴiiƴam e banke ƴiiƴam addantaa neɗɗo heɓde SIDA (kulhuli mum addani ɗum ustude no feewi dokke). E nder cakkital haa joofnirde kitaale 1980, o joginoo kadi hello "Ask Ita" yontere kala ngam jaaynde Woman's Day nde rokkata janngooɓe wasiyaaji e geɗe neɗɗo.[citation needed]
Caggal nde o woni e News Limited, Buttrose sosi sosiyetee mum bayyinoowo, Capricorn Publishing, o yaltini jaaynde makko, Ita, e hitaande 1989. Sabu ŋakkeende ngalu e ustaare yeeyde lewru kala, jaaynde ndee follii haa jooni, o yaltini sosiyetee keso, biyeteeɗo Good Life Publishing, e hitaande 1989 jaaynde nguurndam fawaade e jom en pucci.<ref>{{Australian Women's Register|IMP0219b|Buttrose, Ita Clare (1942–)|archive=20030506065800}}</ref><ref name="TalkingHeads2">{{cite web|title=Ita Buttrose|url=http://www.abc.net.au/tv/talkingheads/txt/s2186115.htm|website=[[Talking Heads (Australian TV series)|Talking Heads]]|publisher=Australian Broadcasting Corporation|access-date=26 November 2015|date=17 March 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20100124093504/http://www.abc.net.au/tv/talkingheads/txt/s2186115.htm|archive-date=24 January 2010}}</ref>
Buttrose huutoriima sarwisaaji gardiiɗo celebrity Max Markson ngam wallitde mo e bayyinde e ƴellitde.<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=oKgcspZP7FA|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211213/oKgcspZP7FA|archive-date=2021-12-13|url-status=live|title=Ita Buttrose, This Is Your Life Part 1|last=Studio 10|date=16 January 2017|via=YouTube}}{{cbignore}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=oKgcspZP7FA|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211213/oKgcspZP7FA|archive-date=2021-12-13|url-status=live|title=Ita Buttrose, This Is Your Life Part 1|last=Studio 10|date=16 January 2017|via=YouTube}}{{cbignore}}</ref>
== Teleeji ==
Buttrose e njeenaaje AACTA e Ross Steele
Ƴeew kadi: § Peeñgol teleeji
Buttrose ko neɗɗo keewɗo yahde e Beauté et le Beast e kitaale 1990 e puɗal kitaale 2000. O woniino kadi yeewtanoowo sahaa kala e nder yeewtere nde Nine Network waɗi hannde, e sahaa gooto o miijinoo ko lomtaade Kerri-Anne Kennerley e nder yeewtere subaka ndee.[16]
Buttrose e yeewtere adannde Anchorman 2: Lefol ngol ina jokki (2013)
E lewru suwee 2013, Buttrose naati e lowre sappo ɗo o yuɓɓini eɓɓoore subaka Studio 10 subakaaji ɗiɗi e yontere ngam yeewtere ndee e bannge Joe Hildebrand, Sarah Harris, Denise Drysdale e Jessica Rowe. Koolol ngol fuɗɗii ko e darorɗe hitaande 2013.[17] Kono e hitaande 2016, Buttrose ustii njilluuji mum e nder porogaraam hee, haa arti noon e laabi ɗiɗi tan e nder yontere ngam ɓeydaade jokkondirde e taaniraaɓe mum.<ref>{{Cite web|url=https://www.saxton.com.au/speakers/ita-buttrose|title=Book Ita Buttrose for your next event}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.awcci.org.au/AboutUs/AdvisoryCommittee/tabid/68/Default.aspx|title=Advisory Committee|work=awcci.org.au|publisher=[[Australian Women Chamber of Commerce & Industry]]|access-date=2012-02-26|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120309121128/http://www.awcci.org.au/AboutUs/AdvisoryCommittee/tabid/68/Default.aspx|archive-date=9 March 2012}}</ref>
O waɗii nate cameo e nder feccere 7547 e nder filmo mo ɓe ngoni e mum oo, wondude e Brendan Jones e Amanda Keller, o woniino jaaynoowo jeewte yaltuɗo e lewru marse 2017.[18]
E lewru abriil 2018, Buttrose woppi golle mum e nder Studio 10 ngam waɗtude hakkille mum e geɗe goɗɗe e nguurndam mum, haa arti noon e ɓeydude waktuuji e taaniraaɓe mum e binndol.<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=c1C-22Zy0Ec|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211213/c1C-22Zy0Ec|archive-date=2021-12-13|url-status=live|title=Ita Buttrose Pt2: 'Paper Giants' – the birth of Cleo, Life Matters, ABC Radio National|via=YouTube}}{{cbignore}}</ref>
Gila o yalti e lowre sappo, Buttrose yaltii e yeewtere subaka to lowre jeeɗiɗi, o hebbini Sonia Kruger e yeewtere hannde ɓeydaande to lowre jeenay.[citation needed]
E hitaande 2019, gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii, hono Scott Morrison, toɗɗii mo, e nder luural, yo o won hooreejo fedde jaayndeeji Ostarali (ABC) fotde duuɓi joy. Morrison wiyi o yejjitii laawol suɓngo ngol o tabiti, o felliti waɗde « piilngal kapiteen » nde tawnoo o mettini heen no feewi nde goomu keeriiɗo oo wasiyaaki hay debbo gooto. O fellitii salaade ɗaɓɓude manndaa ɗiɗaɓo, o lomtii ɗum ko Kim Williams e lewru marse 2024.[20][21]
== Darnde e golle goɗɗe ==
Buttrose kadi ko binndoowo keewɗo faayiida, o yaltinii defte sappo[nde?], ina heen deftere makko, A Passionate Life. E hitaande 2011, Penguin yaltinii deftere wiyeteende « Ƴellitaare » .
Tuggi 1993 haa 1994, Buttrose woni hooreejo fedde rewɓe mawɓe.<ref name="brisbanetimes.com.au">[http://www.brisbanetimes.com.au/lifestyle/people/ita-buttrose-on-kickstarting-a-sexual-revolution-20110411-1d9zg.html Helen Pitt, "Ita Buttrose on kick-starting a sexual revolution"], ''Brisbane Times'', 11 April 2011.</ref><ref name="brisbanetimes.com.au2">[http://www.brisbanetimes.com.au/lifestyle/people/ita-buttrose-on-kickstarting-a-sexual-revolution-20110411-1d9zg.html Helen Pitt, "Ita Buttrose on kick-starting a sexual revolution"], ''Brisbane Times'', 11 April 2011.</ref>
Buttrose ko walla wonnoo ko balloowo Rewɓe Yiyngo, Yiyngo Aduna Ostarali, Fooyre Ñawuuji Makulaaji Ostarali, Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Duuɓi Tati, Fooyre Jabet Sukaaɓe Ostarali, Amarant, Fooyre Ngenndiire Menopause, Fedde Rewɓe Sydney, Safety House, e Fedde Ngenndiije Dentuɗe Sekreteruuji e Njuɓɓudi haajuuji][citation.
Buttrose ko[nde?] kadi ko ammbasadeer suudu njulaagu rewɓe Ostarali (AWCCI) e jooɗaade e yiilirde wasiyaaji AWCCI.[11] O gollotoo ko e cirkooji haalooɓe karallaagal.
== Anndinde e teddungal ==
Buttrose waɗtaa Ofisee e nder fedde laamu Biritaan (OBE) e hitaande 1979,[25], o toɗɗaa kadi Ofisee e nder fedde Ostarali (AO) e hitaande 1988.[26] E hitaande 2003, o rokkaa njeenaari teemedere hitaande.[27] Buttrose naatnaa e doggol teddungal rewɓe Victoria e hitaande 2001,[28] o yahri yeeso haa wonti sehil e nder doggol Ostarali (AC) e hitaande 2019.<ref>{{cite news|last1=Meade|first1=Amanda|title=Deep in the 185-page Lattouf judgment is a forensic critique of the ABC's top brass|url=https://www.theguardian.com/media/2025/jun/26/antoinette-lattouf-unlawful-dismissal-judgment-abc-management-ntwnfb|archive-url=https://web.archive.org/web/20250626015827/https://www.theguardian.com/media/2025/jun/26/antoinette-lattouf-unlawful-dismissal-judgment-abc-management-ntwnfb|archive-date=26 June 2025|work=The Guardian|date=26 June 2025}}</ref><ref>{{cite news|last1=Meade|first1=Amanda|title=Deep in the 185-page Lattouf judgment is a forensic critique of the ABC's top brass|url=https://www.theguardian.com/media/2025/jun/26/antoinette-lattouf-unlawful-dismissal-judgment-abc-management-ntwnfb|archive-url=https://web.archive.org/web/20250626015827/https://www.theguardian.com/media/2025/jun/26/antoinette-lattouf-unlawful-dismissal-judgment-abc-management-ntwnfb|archive-date=26 June 2025|work=The Guardian|date=26 June 2025}}</ref>
E lewru ut 2017 Buttrose heɓi njeenaari ɓurndi moƴƴude e nguurndam mum e nder njeenaari Kennedy Awards hitaande kala ngam ƴellitde jaayndeyaagal.<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=oKgcspZP7FA|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211213/oKgcspZP7FA|archive-date=2021-12-13|url-status=live|title=Ita Buttrose, This Is Your Life Part 1|last=Studio 10|date=16 January 2017|via=YouTube}}{{cbignore}}</ref>
E hitaande 1984 o innitiraa ko Variety Club ‘Neɗɗo hitaande’ kam e dañde njeenaari Akademi Jaayndeeji, Naalankaagal e Ganndal Ostarali ngam ‘Keso ɓurɗo fotde e Rajo’. E hitaande 1993, Buttrose innitiraa ko « Ostaraliyanke ɓurɗo waawde » e nder Fedde toppitiinde ko fayti e jabet sukaaɓe. [ciimtol ina haani]<ref>{{Cite web|url=https://www.saxton.com.au/speakers/ita-buttrose|title=Book Ita Buttrose for your next event}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.awcci.org.au/AboutUs/AdvisoryCommittee/tabid/68/Default.aspx|title=Advisory Committee|work=awcci.org.au|publisher=[[Australian Women Chamber of Commerce & Industry]]|access-date=2012-02-26|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120309121128/http://www.awcci.org.au/AboutUs/AdvisoryCommittee/tabid/68/Default.aspx|archive-date=9 March 2012}}</ref>
E lewru Abriil 2011, Buttrose e Cleo ngoniino haala filmo ABC-TV mo pecce ɗiɗi, mawɗo kaayitaaji: Jibinannde Cleo, Asher Keddie woni Buttrose, Rob Carlton woni Kerry Packer e Tony Barry woni Frank Packer.
To Ja2013, Buttrose toɗɗaa ko Ostaralinaajo ɓurɗo moƴƴude e hitaande 2013.<ref>{{Australian Women's Register|IMP0219b|Buttrose, Ita Clare (1942–)|archive=20030506065800}}</ref><ref name="TalkingHeads3">{{cite web|title=Ita Buttrose|url=http://www.abc.net.au/tv/talkingheads/txt/s2186115.htm|website=[[Talking Heads (Australian TV series)|Talking Heads]]|publisher=Australian Broadcasting Corporation|access-date=26 November 2015|date=17 March 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20100124093504/http://www.abc.net.au/tv/talkingheads/txt/s2186115.htm|archive-date=24 January 2010}}</ref>
O rokkaama seedantaagal Doktoraa teddungal to duɗal jaaɓi haaɗtirde Macquarie e hitaande 2014 ngam mawninde darnde makko e naalankaagal. E hitaande 2015, o rokkaama Doktoraa tedduɗo ɗiɗaɓo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Wollongong ngam golle makko teeŋtuɗe e renndo Ostarali e darnde makko e wallitde yimɓe waasɓe e nder renndo ngo.[citation needed] O rokkaama Doktoraa tedduɗo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Wagni e South to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Wagni e South to cellal, e ngam wonde yeru teskinɗo wonande rewɓe yiɗɓe waɗde njulaagu e yiɗɓe waɗde ko seerndi renndo.<ref>{{Cite web|url=https://www.saxton.com.au/speakers/ita-buttrose|title=Book Ita Buttrose for your next event}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.awcci.org.au/AboutUs/AdvisoryCommittee/tabid/68/Default.aspx|title=Advisory Committee|work=awcci.org.au|publisher=[[Australian Women Chamber of Commerce & Industry]]|access-date=2012-02-26|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120309121128/http://www.awcci.org.au/AboutUs/AdvisoryCommittee/tabid/68/Default.aspx|archive-date=9 March 2012}}</ref>
== Nguurndam neɗɗo ==
E duuɓi 21, Buttrose resi Alasdair « Mac » Macdonald, mahdiyanke, o dañi ɓiɓɓe ɗiɗo. E hitaande 1975, nde o woni e rewde jaaynde wiyeteende The Australian Women's Weekly, dewgal makko e Macdonald bonni, ɓe ceerti e hitaande 1976. Caggal ɗuum o hawri e Peter Sawyer, ɓe ceerti e hitaande 1979. E wiyde makko, ɗum "wonaa dewgal welngal no feewi" ; Sawyer yalti e hitaande 1980, caggal ɗuum ɓe ceerti.[5]
Buttrose ina toppitii baaba mum caggal nde o heɓi rafi ƴiiƴam. O sankii ko hitaande 1999.[34]
E nder deftere makko nde o winndi e hitaande 2007, gonnooɗo peewnoowo teleeji jeenay, Gerald Stone, wiyi wonde Buttrose e Kerry Packer mbaɗii geɗe keewɗe kono tiiɗɗe e sahaa nde Buttrose woni e laamu Cleo. Stone wiyi kadi wonde Packer ina yiɗi resde mo kono o salii miijo ngo, ɓe ceerti caggal "hare ɓuuɓnde". Kanko Buttrose o saliima laabi keewɗi haalde ko fayti e haala kaa.[35]
== Luural ==
E hitaande 2023 Buttrose naati e luural jowitiingal e ittugol Antoinette Lattouf, gardinooɗo rajo ABC Sydney. Goonga makko e faamde makko e porotokol e laabi to ABC, luulndaama nde ñaawoowo fedde ndee, hono Darryl Rangiah, yamiri ABC yo yoɓ Lattouf 70 000 dolaar caggal golle ɗe ABC, Buttrose e gollotooɓe heewɓe mbaɗi ɗe ngonaa sariya. E nder jaabawol kampaañ fedde WhatsApp, Buttrose waɗii tiiɗnaare e gardiiɗo Lattouf ngam yoɓde ɗum, ɗum noon ko ɗum huunde nde ñaawirdu fedde ndee, hono Justice Rangiah, ñaawirde mum laaɓtunde, nde ñaawirde ABC ƴetti ngam haɓaade “lobbyiste en daraniiɓe Israayiil” ɓe Lattose huutoriima teeŋti noon “Tocel3uf.
E nder ñaawirdu Fedde nde, jokkondiral keeringal e affidavit mo gardiiɗo ABC David Anderson hollitii wonde Buttrose naatii e golle joofgol golle ɗee.[37] Kaayitaaji ɗii kollitii wonde o ƴaañii e mawɓe gollordu nduu ngam ittude Lattouf, o neldi wullitaango keewngo ngo lobbyist en mbaɗi e hooreejo fedde nde, hono Chris Oliver-Taylor—ina wiyee o woppii laabi diisnondiral kuuɓtodinɗi jaaynde ndee. Buttrose siftinii Lattouf ko "daraniiɗo" e Ñaawirde ndee tawi o "yiɗii Ms Lattouf yaha ko yaawi."[38] So tawii Ñaawirde Fedde ndee tawi ko Buttrose "waɗii tiiɗnaare" e Oliver-Taylor ngam ittude Lattouf, o "wallitaaki e kaalis" e kuulal ngal.[39]
Ɓeen ñiŋooɓe mbiyi wonde hono ɗeen golle ɗe njuɓɓudi mawndi ABC waɗi ina waawi bonnude laamu nder leydi e jeytaare binndol, kadi njuɓɓudi ABC ina joginoo ñiŋooje sabu no jogori jogaade Lattouf e riiwtude ɗum.[40] ABC ina jokki haa ñaawoore ndee joofi wonde ittugol Lattouf ngol ina jokki e politikaaji mum nder leydi, ina fadi golle Buttrose, Oliver-Taylor e David Anderson, kono caggal ɗuum, ɗum woppitaa ɗum e yaafuya gardiiɗo golle ɗee, hono Hugh Marks, mo jaɓi wonde « miliyoŋaaji keewɗi dolaar ina foti huutoreede » jogaaki no haanirta nii e nafooje men e ko min ɗaminii ».[41]
E nder yeewtere makko e porfeseer Henry Brodaty AO ñalnde 18 noowammbar 2025, nde o waɗtata ɓamtude nguurndam makko, Buttrose waɗii ɗeeɗoo haalaaji ko fayti e immigration e nder Ostarali : “Well, mi sikkaani so en ɓurii dividde min kaali ko fayti e so mawnikinaare e nder Ostarali ina golloo no moƴƴiri.E ɗuum ko sabu min njaɓii pelle peccitagol ina ngara e nder Ostarali Kono – e ɗuum ina moƴƴi miɗo sikki, eɗen poti teeŋtinde toɓɓere yi’annde, kono ko ɗum Ostarali So miɗo sikki eɗen poti teeŋtinde wonde aɗa etoo e wuurde laawol amen nde aɗa arta ɗoo e leydi ndi joofnirde ƴettude ɓiyleydaagu men.”<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=c1C-22Zy0Ec|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211213/c1C-22Zy0Ec|archive-date=2021-12-13|url-status=live|title=Ita Buttrose Pt2: 'Paper Giants' – the birth of Cleo, Life Matters, ABC Radio National|via=YouTube}}{{cbignore}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=c1C-22Zy0Ec|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211213/c1C-22Zy0Ec|archive-date=2021-12-13|url-status=live|title=Ita Buttrose Pt2: 'Paper Giants' – the birth of Cleo, Life Matters, ABC Radio National|via=YouTube}}{{cbignore}}</ref>
== Golle cuɓaaɗe ==
'''Buttrose winndii walla wondi e defte keewɗe, ina heen:'''[citation needed].
* Koolaaɗo kuuɓal Ostarali (2011)
* Nyaamde ngam cellal gite: deftere deftere ko faati e ɓuuɓri gite, nde o winndi e cukko hooreejo leydi Sydney, hono Vanessa Jones (2009)
* Get in Shape: Ko golle timmuɗe ngam semmbe, cellal e nguurndam, ɗe Lee Campbell (2007) winndi.
* Aybinde yumma: Rewɓe Ostarali ina kollita miijooji mum en goonga e Yumma, ko ɗum woni ko Dr Penny Adams winndi (2005; ɓe mbayli ɗum e hitaande 2006) .
* How Ko heewi ina heddi? Laawol maa kaalis ngam retireede weltaare, ngol Will Buttrose e Mike Galgut mbinndi (2003)
* Hol ko woni Yiɗde? (2000)
* Konngol wonande annduɓe (1999)
* Nguurndam mbelɗam (1998; mbaydi kesiri yaltinaandi e hitaande 2001)
* Kala sahaa: Ƴeewndo etikeeji jamaanu (1985)
* Edition gadane: Duuɓi am capanɗe tati gadani (1985)
== Naatgol ==
Ko adii fof: Martins, Ralf e Ragg, Mark. Faamde ñawu Alzheimer : deftere Ostarali timmunde ngam ƴellitde e reentaade ñawu Alzheimer (2013, Pan Macmillan Ostarali).
{{reflist}}
[[Category:Ostaraliya]]
== Tuugnorgal ==
[[Category:Rewɓe]]
8xay5o8h4p0t5mnk6xau7iuzn47c1ps
162532
162509
2026-04-11T12:26:16Z
Isa Oumar
9821
#APRIL
162532
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Ita Clare Buttrose''' (jibinaa ko 17 lewru Yarkomaa 1942) ko neɗɗo teleeji e rajooji Ostarali, binndoowo e gonnooɗo gardiiɗo jaayndeeji, gardiiɗo baylugol, jaaynoowo jaayndeeji e hooreejo gollordu lowre teleeji.<ref>{{cite web|url=http://catalogue.nla.gov.au/Record/3507369|title=National Library of Australia catalogue: Bark!|via=National Library of Australia|access-date=2012-02-26}}</ref><ref>{{cite web|url=http://catalogue.nla.gov.au/Record/3507369|title=National Library of Australia catalogue: Bark!|via=National Library of Australia|access-date=2012-02-26}}</ref>
Buttrose woniino sosɗo jaaynde wiyeteende Cleo, jaaynde jaaynde toownde, nde rewɓe yahrooɓe e duuɓi 20 haa 40, nde laaɓndii ko fayti e jokkondiral (e, e nder cukaagu mum, ina hollira worɓe jom en ɓalli) e, caggal ɗuum, gardinooɗo jaaynde ɓurnde heewde yimɓe wiyeteende Australian Women’s Weekly. Ko kanko ɓuri famɗude toɗɗaade gardiiɗo jaaynde wiyeteende The Weekly, nde wonnoo e oon sahaa, e kala neɗɗo, jaaynde ɓurnde soodde e winndere ndee.
Buttrose wonnoo ko ƴamoowo e yeewtere subaka Reso Ten Studio 10 gila 2013 haa 2018.<ref>{{Australian Women's Register|IMP0219b|Buttrose, Ita Clare (1942–)|archive=20030506065800}}</ref><ref name="TalkingHeads">{{cite web|title=Ita Buttrose|url=http://www.abc.net.au/tv/talkingheads/txt/s2186115.htm|website=[[Talking Heads (Australian TV series)|Talking Heads]]|publisher=Australian Broadcasting Corporation|access-date=26 November 2015|date=17 March 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20100124093504/http://www.abc.net.au/tv/talkingheads/txt/s2186115.htm|archive-date=24 January 2010}}</ref>
E hitaande 2019, gardiiɗo jaagorɗe leydi ndi hono Scott Morrison hollitii Buttrose ko hooreejo keso fedde jaayndeeji Ostarali (ABC).[1] O golliima duuɓi joy, lomtii mo ko Kim Williams e lewru marse 2024.
Laamu Buttrose ina jogori ñiŋeede sabu mum jeyeede e udditgol Antoinette Lattouf, gardiiɗo rajo ABC Sydney, tawi ko laawol rewaani laawol e hitaande 2023 (ƴeew Luural).
== Nguurndam e jaŋde puɗɗagol ==
Buttrose jibinaa ko ñalnde 17 lewru Yarkomaa 1942 to Potts Point, Sidney, o inniraa ko neene makko to bannge yumma, hono Ita Clare Rodgers (jibinaa ko Rosenthal), ina wiyee /ˈaɪtə/ (ina rimɗina ‘haɓoowo’).[6] O woodi iwdi yahuudu'en haa bannge daada maako. <ref>{{cite web|url=http://catalogue.nla.gov.au/Record/3507369|title=National Library of Australia catalogue: Bark!|via=National Library of Australia|access-date=2012-02-26}}</ref>O mawni ko e katolik e jibnaaɓe makko.[8] Baaba Buttrose, hono Charles Oswald Buttrose, ko jaaynoowo, e sahaa gooto, ko gardiiɗo jaaynde wiyeteende The Daily Mirror to Sidney. E wiyde makko o fellitii waɗde golle jaayndeyaagal nde o yahrata e duuɓi 11.[9] Buttrose waɗi duuɓi mum jowi gadani e nder wuro New York nde baaba makko wonnoo jaaynoowo jaaynde wiyeteende The Daily Mirror.[10] Ɓesngu nguu arti to Ostarali e hitaande 1949, ɓe koɗi e wuro wiyeteengo Vaucluse, sara laana ndiwoowa. Jibnaaɓe makko ceerti ko e cukaagu makko, caggal duuɓi 25 dewgal, e defte nguurndam baaba makko e nder jaayɗe tabloid, ɗum addani yumma makko mette mawɗe. Buttrose janngi ko juuti e duɗal keeringal kono nde tawnoo baaba mum waawaano yoɓde njoɓdi ndii, o artiraa e duɗal laamu. O timmini jaŋde makko hakkundeere to duɗal jaaɓi haaɗtirde Dover Heights Home Science, o yalti ko e duuɓi 15 ngam fuɗɗaade golle makko.
O fuɗɗii golle makko ko e jaaynde wiyeteende Australian Consolidated Press, jeyaande e galle Packer, o golliima e jaaynde wiyeteende The Daily Telegraph e jaaynde wiyeteende The Sunday Telegraph to Sidney. Byline makko gadano oo ari ko e hitaande 1959 nde o waɗi duuɓi 17 e njillu makko to Ostarali mo laamɗo debbo biyeteeɗo Alexandra waɗi.<ref>[https://web.archive.org/web/20200806012952/https://australianoftheyear.org.au/recipients/ita-buttrose/937/ ''Australian of the Year 2013'', www.australianoftheyear.org.au] Retrieved on 7 February 2022</ref>
== Kugal ==
Butrose to La Traviata to Opera Handa to laana ndiwoowa Sydney 2012
Buttrose toɗɗaa ko gardiiɗo jaaynde Telegraph rewɓe, tawi omo yahra e duuɓi 23 tan. E hitaande 1966 o dañii njeenaari e kawgel ngel jaaynde luulndiinde laamu yuɓɓini, njeenaari ndii adanndi ko yahde caggal leydi, ina heen njillu to Expo 67 to Montreal. Ndeen Buttrose e gorko mum njooɗiima to Angalteer e hitaande 1967 ɗo o gollinoo e jaaynde ngenndiire Angalteer wiyeteende Woman's Own hade makko jibinde ɓiɗɗo makko gadano, ɓiɗɗo debbo, Kate.[5] Ko caggal jibineede ɓiyiiko debbo, o heɓi telegaraam ummoraade e Sir Frank Packer, gardiiɗo jaaynde Ostarali, ina rokka mo golle makko ɓooyɗe, hono jaaynde rewɓe to Telegraph.
E hitaande 1971, Buttrose suɓaama ngam wonde hooreejo sosɗo jaaynde hesere rewɓe Ostarali.[12] Ɗumɗoon noon, ko adii fof, ko jaaynde Ameriknaare wiyeteende Cosmopolitan, ko jaaynde Ostarali, kono nanondiral ngal yani ko caggal nde jaaynde Hearst yeeyti hakkeeji Cosmopolitan e Fairfax, luulndiiɗo Packer ɓooyɗo ; ko ɗuum waɗi Packer e Buttrose puɗɗii sosde bayyinaango keso, ina wiyee Cleo, ngo ɓe puɗɗii e hitaande 1972 lebbi keewɗi ko adii luulndiiɗo ɗum. Cleo wonnoo ko hit instant, yeeyi denndaangal binndi mum asliiji e nder balɗe ɗiɗi tan ; jaaynde ndee ƴettii laawol kesol e nder baylugol jaayndeeji mawɗi to Ostarali, nde holliri centrefold gorko gadano mo alaa ko woni e mum (actor Jack Thompson) e binndanɗe laaɓtuɗe ko faati e jokkondiral rewɓe e toɓɓe goɗɗe, ɗum addani ɗum naatde e taƴre adannde siilnde e nder jaaynde Ostarali. E nder lebbi gadani jaaynde ndee, Buttrose reedu ɓiɗɗo mum ɗiɗaɓo, hono Ben, kono e ballal cemmbinngal Packers o golliima e nder reedu makko; ko huunde nde heewaani yiyeede e oon sahaa nde tawnoo ina heewi wonde haa jooni rewɓe ina poti woppude golle haa abada caggal nde ɓe ndañi reedu.<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=c1C-22Zy0Ec|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211213/c1C-22Zy0Ec|archive-date=2021-12-13|url-status=live|title=Ita Buttrose Pt2: 'Paper Giants' – the birth of Cleo, Life Matters, ABC Radio National|via=YouTube}}{{cbignore}}</ref>
Buttrose winnditii Cleo haa hitaande 1975, nde o toɗɗaa winnditooɗo jaaynde mawnde Packers, wiyeteende « Yontere rewɓe Ostarali » (1975-76). Ndeen o wonti hooreejo jaayndeeji ɗiɗi ɗii fof tuggi 1976 haa 1978, hade makko toɗɗaade bayyinoowo jaayndeeji Ostarali (Division des femmes de la presse consolidée) tuggi 1978 haa 1981 Telegaraaf e Telegaraaf Sunday, ko ɗum waɗi mo debbo gadano winnditaade jaaynde mawnde e nder wuro laamorgo in Ostarali, darnde nde o joginoo haa hitaande 1984 ; o toɗɗaa kadi e yiilirde News Limited. E nder dumunna 1982-1983 o joginoo kadi yeewtere makko e rajo talk back show tan ina wiyee Ita ngam rajo 2UE. O heewi yaltude e rajooji e teleeji e hitaande 1980, darnde makko e jaayndeeji addani mo wontude tiitoonde jimɗi "Ita", ɗi fedde rock Cold Chisel winndi, ɗi naati e albom maɓɓe East mo ɓe keɓi nafoore.
Buttrose wonnoo ko hooreejo Goomu ngenndiijo toppitiiɗo ko fayti e SIDA (NACAIDS) tuggi 1984 haa 1988.[14] Heen sahaaji, o feeñii e hoore makko e kampaañ teleeji leydi ndii kala ngam faamninde wonde dokkugol ƴiiƴam e banke ƴiiƴam addantaa neɗɗo heɓde SIDA (kulhuli mum addani ɗum ustude no feewi dokke). E nder cakkital haa joofnirde kitaale 1980, o joginoo kadi hello "Ask Ita" yontere kala ngam jaaynde Woman's Day nde rokkata janngooɓe wasiyaaji e geɗe neɗɗo.[citation needed]
Caggal nde o woni e News Limited, Buttrose sosi sosiyetee mum bayyinoowo, Capricorn Publishing, o yaltini jaaynde makko, Ita, e hitaande 1989. Sabu ŋakkeende ngalu e ustaare yeeyde lewru kala, jaaynde ndee follii haa jooni, o yaltini sosiyetee keso, biyeteeɗo Good Life Publishing, e hitaande 1989 jaaynde nguurndam fawaade e jom en pucci.<ref>{{Australian Women's Register|IMP0219b|Buttrose, Ita Clare (1942–)|archive=20030506065800}}</ref><ref name="TalkingHeads2">{{cite web|title=Ita Buttrose|url=http://www.abc.net.au/tv/talkingheads/txt/s2186115.htm|website=[[Talking Heads (Australian TV series)|Talking Heads]]|publisher=Australian Broadcasting Corporation|access-date=26 November 2015|date=17 March 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20100124093504/http://www.abc.net.au/tv/talkingheads/txt/s2186115.htm|archive-date=24 January 2010}}</ref>
Buttrose huutoriima sarwisaaji gardiiɗo celebrity Max Markson ngam wallitde mo e bayyinde e ƴellitde.<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=oKgcspZP7FA|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211213/oKgcspZP7FA|archive-date=2021-12-13|url-status=live|title=Ita Buttrose, This Is Your Life Part 1|last=Studio 10|date=16 January 2017|via=YouTube}}{{cbignore}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=oKgcspZP7FA|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211213/oKgcspZP7FA|archive-date=2021-12-13|url-status=live|title=Ita Buttrose, This Is Your Life Part 1|last=Studio 10|date=16 January 2017|via=YouTube}}{{cbignore}}</ref>
== Teleeji ==
Buttrose e njeenaaje AACTA e Ross Steele
Ƴeew kadi: § Peeñgol teleeji
Buttrose ko neɗɗo keewɗo yahde e Beauté et le Beast e kitaale 1990 e puɗal kitaale 2000. O woniino kadi yeewtanoowo sahaa kala e nder yeewtere nde Nine Network waɗi hannde, e sahaa gooto o miijinoo ko lomtaade Kerri-Anne Kennerley e nder yeewtere subaka ndee.[16]
Buttrose e yeewtere adannde Anchorman 2: Lefol ngol ina jokki (2013)
E lewru suwee 2013, Buttrose naati e lowre sappo ɗo o yuɓɓini eɓɓoore subaka Studio 10 subakaaji ɗiɗi e yontere ngam yeewtere ndee e bannge Joe Hildebrand, Sarah Harris, Denise Drysdale e Jessica Rowe. Koolol ngol fuɗɗii ko e darorɗe hitaande 2013.[17] Kono e hitaande 2016, Buttrose ustii njilluuji mum e nder porogaraam hee, haa arti noon e laabi ɗiɗi tan e nder yontere ngam ɓeydaade jokkondirde e taaniraaɓe mum.<ref>{{Cite web|url=https://www.saxton.com.au/speakers/ita-buttrose|title=Book Ita Buttrose for your next event}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.awcci.org.au/AboutUs/AdvisoryCommittee/tabid/68/Default.aspx|title=Advisory Committee|work=awcci.org.au|publisher=[[Australian Women Chamber of Commerce & Industry]]|access-date=2012-02-26|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120309121128/http://www.awcci.org.au/AboutUs/AdvisoryCommittee/tabid/68/Default.aspx|archive-date=9 March 2012}}</ref>
O waɗii nate cameo e nder feccere 7547 e nder filmo mo ɓe ngoni e mum oo, wondude e Brendan Jones e Amanda Keller, o woniino jaaynoowo jeewte yaltuɗo e lewru marse 2017.[18]
E lewru abriil 2018, Buttrose woppi golle mum e nder Studio 10 ngam waɗtude hakkille mum e geɗe goɗɗe e nguurndam mum, haa arti noon e ɓeydude waktuuji e taaniraaɓe mum e binndol.<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=c1C-22Zy0Ec|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211213/c1C-22Zy0Ec|archive-date=2021-12-13|url-status=live|title=Ita Buttrose Pt2: 'Paper Giants' – the birth of Cleo, Life Matters, ABC Radio National|via=YouTube}}{{cbignore}}</ref>
Gila o yalti e lowre sappo, Buttrose yaltii e yeewtere subaka to lowre jeeɗiɗi, o hebbini Sonia Kruger e yeewtere hannde ɓeydaande to lowre jeenay.[citation needed]
E hitaande 2019, gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii, hono Scott Morrison, toɗɗii mo, e nder luural, yo o won hooreejo fedde jaayndeeji Ostarali (ABC) fotde duuɓi joy. Morrison wiyi o yejjitii laawol suɓngo ngol o tabiti, o felliti waɗde « piilngal kapiteen » nde tawnoo o mettini heen no feewi nde goomu keeriiɗo oo wasiyaaki hay debbo gooto. O fellitii salaade ɗaɓɓude manndaa ɗiɗaɓo, o lomtii ɗum ko Kim Williams e lewru marse 2024.[20][21]
== Darnde e golle goɗɗe ==
Buttrose kadi ko binndoowo keewɗo faayiida, o yaltinii defte sappo[nde?], ina heen deftere makko, A Passionate Life. E hitaande 2011, Penguin yaltinii deftere wiyeteende « Ƴellitaare » .
Tuggi 1993 haa 1994, Buttrose woni hooreejo fedde rewɓe mawɓe.<ref name="brisbanetimes.com.au">[http://www.brisbanetimes.com.au/lifestyle/people/ita-buttrose-on-kickstarting-a-sexual-revolution-20110411-1d9zg.html Helen Pitt, "Ita Buttrose on kick-starting a sexual revolution"], ''Brisbane Times'', 11 April 2011.</ref><ref name="brisbanetimes.com.au2">[http://www.brisbanetimes.com.au/lifestyle/people/ita-buttrose-on-kickstarting-a-sexual-revolution-20110411-1d9zg.html Helen Pitt, "Ita Buttrose on kick-starting a sexual revolution"], ''Brisbane Times'', 11 April 2011.</ref>
Buttrose ko walla wonnoo ko balloowo Rewɓe Yiyngo, Yiyngo Aduna Ostarali, Fooyre Ñawuuji Makulaaji Ostarali, Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Duuɓi Tati, Fooyre Jabet Sukaaɓe Ostarali, Amarant, Fooyre Ngenndiire Menopause, Fedde Rewɓe Sydney, Safety House, e Fedde Ngenndiije Dentuɗe Sekreteruuji e Njuɓɓudi haajuuji][citation.
Buttrose ko[nde?] kadi ko ammbasadeer suudu njulaagu rewɓe Ostarali (AWCCI) e jooɗaade e yiilirde wasiyaaji AWCCI.[11] O gollotoo ko e cirkooji haalooɓe karallaagal.
== Anndinde e teddungal ==
Buttrose waɗtaa Ofisee e nder fedde laamu Biritaan (OBE) e hitaande 1979,[25], o toɗɗaa kadi Ofisee e nder fedde Ostarali (AO) e hitaande 1988.[26] E hitaande 2003, o rokkaa njeenaari teemedere hitaande.[27] Buttrose naatnaa e doggol teddungal rewɓe Victoria e hitaande 2001,[28] o yahri yeeso haa wonti sehil e nder doggol Ostarali (AC) e hitaande 2019.<ref>{{cite news|last1=Meade|first1=Amanda|title=Deep in the 185-page Lattouf judgment is a forensic critique of the ABC's top brass|url=https://www.theguardian.com/media/2025/jun/26/antoinette-lattouf-unlawful-dismissal-judgment-abc-management-ntwnfb|archive-url=https://web.archive.org/web/20250626015827/https://www.theguardian.com/media/2025/jun/26/antoinette-lattouf-unlawful-dismissal-judgment-abc-management-ntwnfb|archive-date=26 June 2025|work=The Guardian|date=26 June 2025}}</ref><ref>{{cite news|last1=Meade|first1=Amanda|title=Deep in the 185-page Lattouf judgment is a forensic critique of the ABC's top brass|url=https://www.theguardian.com/media/2025/jun/26/antoinette-lattouf-unlawful-dismissal-judgment-abc-management-ntwnfb|archive-url=https://web.archive.org/web/20250626015827/https://www.theguardian.com/media/2025/jun/26/antoinette-lattouf-unlawful-dismissal-judgment-abc-management-ntwnfb|archive-date=26 June 2025|work=The Guardian|date=26 June 2025}}</ref>
E lewru ut 2017 Buttrose heɓi njeenaari ɓurndi moƴƴude e nguurndam mum e nder njeenaari Kennedy Awards hitaande kala ngam ƴellitde jaayndeyaagal.<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=oKgcspZP7FA|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211213/oKgcspZP7FA|archive-date=2021-12-13|url-status=live|title=Ita Buttrose, This Is Your Life Part 1|last=Studio 10|date=16 January 2017|via=YouTube}}{{cbignore}}</ref>
E hitaande 1984 o innitiraa ko Variety Club ‘Neɗɗo hitaande’ kam e dañde njeenaari Akademi Jaayndeeji, Naalankaagal e Ganndal Ostarali ngam ‘Keso ɓurɗo fotde e Rajo’. E hitaande 1993, Buttrose innitiraa ko « Ostaraliyanke ɓurɗo waawde » e nder Fedde toppitiinde ko fayti e jabet sukaaɓe. [ciimtol ina haani]<ref>{{Cite web|url=https://www.saxton.com.au/speakers/ita-buttrose|title=Book Ita Buttrose for your next event}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.awcci.org.au/AboutUs/AdvisoryCommittee/tabid/68/Default.aspx|title=Advisory Committee|work=awcci.org.au|publisher=[[Australian Women Chamber of Commerce & Industry]]|access-date=2012-02-26|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120309121128/http://www.awcci.org.au/AboutUs/AdvisoryCommittee/tabid/68/Default.aspx|archive-date=9 March 2012}}</ref>
E lewru Abriil 2011, Buttrose e Cleo ngoniino haala filmo ABC-TV mo pecce ɗiɗi, mawɗo kaayitaaji: Jibinannde Cleo, Asher Keddie woni Buttrose, Rob Carlton woni Kerry Packer e Tony Barry woni Frank Packer.
To Ja2013, Buttrose toɗɗaa ko Ostaralinaajo ɓurɗo moƴƴude e hitaande 2013.<ref>{{Australian Women's Register|IMP0219b|Buttrose, Ita Clare (1942–)|archive=20030506065800}}</ref><ref name="TalkingHeads3">{{cite web|title=Ita Buttrose|url=http://www.abc.net.au/tv/talkingheads/txt/s2186115.htm|website=[[Talking Heads (Australian TV series)|Talking Heads]]|publisher=Australian Broadcasting Corporation|access-date=26 November 2015|date=17 March 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20100124093504/http://www.abc.net.au/tv/talkingheads/txt/s2186115.htm|archive-date=24 January 2010}}</ref>
O rokkaama seedantaagal Doktoraa teddungal to duɗal jaaɓi haaɗtirde Macquarie e hitaande 2014 ngam mawninde darnde makko e naalankaagal. E hitaande 2015, o rokkaama Doktoraa tedduɗo ɗiɗaɓo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Wollongong ngam golle makko teeŋtuɗe e renndo Ostarali e darnde makko e wallitde yimɓe waasɓe e nder renndo ngo.[citation needed] O rokkaama Doktoraa tedduɗo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Wagni e South to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Wagni e South to cellal, e ngam wonde yeru teskinɗo wonande rewɓe yiɗɓe waɗde njulaagu e yiɗɓe waɗde ko seerndi renndo.<ref>{{Cite web|url=https://www.saxton.com.au/speakers/ita-buttrose|title=Book Ita Buttrose for your next event}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.awcci.org.au/AboutUs/AdvisoryCommittee/tabid/68/Default.aspx|title=Advisory Committee|work=awcci.org.au|publisher=[[Australian Women Chamber of Commerce & Industry]]|access-date=2012-02-26|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120309121128/http://www.awcci.org.au/AboutUs/AdvisoryCommittee/tabid/68/Default.aspx|archive-date=9 March 2012}}</ref>
== Nguurndam neɗɗo ==
E duuɓi 21, Buttrose resi Alasdair « Mac » Macdonald, mahdiyanke, o dañi ɓiɓɓe ɗiɗo. E hitaande 1975, nde o woni e rewde jaaynde wiyeteende The Australian Women's Weekly, dewgal makko e Macdonald bonni, ɓe ceerti e hitaande 1976. Caggal ɗuum o hawri e Peter Sawyer, ɓe ceerti e hitaande 1979. E wiyde makko, ɗum "wonaa dewgal welngal no feewi" ; Sawyer yalti e hitaande 1980, caggal ɗuum ɓe ceerti.[5]
Buttrose ina toppitii baaba mum caggal nde o heɓi rafi ƴiiƴam. O sankii ko hitaande 1999.[34]
E nder deftere makko nde o winndi e hitaande 2007, gonnooɗo peewnoowo teleeji jeenay, Gerald Stone, wiyi wonde Buttrose e Kerry Packer mbaɗii geɗe keewɗe kono tiiɗɗe e sahaa nde Buttrose woni e laamu Cleo. Stone wiyi kadi wonde Packer ina yiɗi resde mo kono o salii miijo ngo, ɓe ceerti caggal "hare ɓuuɓnde". Kanko Buttrose o saliima laabi keewɗi haalde ko fayti e haala kaa.[35]
== Luural ==
E hitaande 2023 Buttrose naati e luural jowitiingal e ittugol Antoinette Lattouf, gardinooɗo rajo ABC Sydney. Goonga makko e faamde makko e porotokol e laabi to ABC, luulndaama nde ñaawoowo fedde ndee, hono Darryl Rangiah, yamiri ABC yo yoɓ Lattouf 70 000 dolaar caggal golle ɗe ABC, Buttrose e gollotooɓe heewɓe mbaɗi ɗe ngonaa sariya. E nder jaabawol kampaañ fedde WhatsApp, Buttrose waɗii tiiɗnaare e gardiiɗo Lattouf ngam yoɓde ɗum, ɗum noon ko ɗum huunde nde ñaawirdu fedde ndee, hono Justice Rangiah, ñaawirde mum laaɓtunde, nde ñaawirde ABC ƴetti ngam haɓaade “lobbyiste en daraniiɓe Israayiil” ɓe Lattose huutoriima teeŋti noon “Tocel3uf.
E nder ñaawirdu Fedde nde, jokkondiral keeringal e affidavit mo gardiiɗo ABC David Anderson hollitii wonde Buttrose naatii e golle joofgol golle ɗee.[37] Kaayitaaji ɗii kollitii wonde o ƴaañii e mawɓe gollordu nduu ngam ittude Lattouf, o neldi wullitaango keewngo ngo lobbyist en mbaɗi e hooreejo fedde nde, hono Chris Oliver-Taylor—ina wiyee o woppii laabi diisnondiral kuuɓtodinɗi jaaynde ndee. Buttrose siftinii Lattouf ko "daraniiɗo" e Ñaawirde ndee tawi o "yiɗii Ms Lattouf yaha ko yaawi."[38] So tawii Ñaawirde Fedde ndee tawi ko Buttrose "waɗii tiiɗnaare" e Oliver-Taylor ngam ittude Lattouf, o "wallitaaki e kaalis" e kuulal ngal.[39]
Ɓeen ñiŋooɓe mbiyi wonde hono ɗeen golle ɗe njuɓɓudi mawndi ABC waɗi ina waawi bonnude laamu nder leydi e jeytaare binndol, kadi njuɓɓudi ABC ina joginoo ñiŋooje sabu no jogori jogaade Lattouf e riiwtude ɗum.[40] ABC ina jokki haa ñaawoore ndee joofi wonde ittugol Lattouf ngol ina jokki e politikaaji mum nder leydi, ina fadi golle Buttrose, Oliver-Taylor e David Anderson, kono caggal ɗuum, ɗum woppitaa ɗum e yaafuya gardiiɗo golle ɗee, hono Hugh Marks, mo jaɓi wonde « miliyoŋaaji keewɗi dolaar ina foti huutoreede » jogaaki no haanirta nii e nafooje men e ko min ɗaminii ».[41]
E nder yeewtere makko e porfeseer Henry Brodaty AO ñalnde 18 noowammbar 2025, nde o waɗtata ɓamtude nguurndam makko, Buttrose waɗii ɗeeɗoo haalaaji ko fayti e immigration e nder Ostarali : “Well, mi sikkaani so en ɓurii dividde min kaali ko fayti e so mawnikinaare e nder Ostarali ina golloo no moƴƴiri.E ɗuum ko sabu min njaɓii pelle peccitagol ina ngara e nder Ostarali Kono – e ɗuum ina moƴƴi miɗo sikki, eɗen poti teeŋtinde toɓɓere yi’annde, kono ko ɗum Ostarali So miɗo sikki eɗen poti teeŋtinde wonde aɗa etoo e wuurde laawol amen nde aɗa arta ɗoo e leydi ndi joofnirde ƴettude ɓiyleydaagu men.”<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=c1C-22Zy0Ec|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211213/c1C-22Zy0Ec|archive-date=2021-12-13|url-status=live|title=Ita Buttrose Pt2: 'Paper Giants' – the birth of Cleo, Life Matters, ABC Radio National|via=YouTube}}{{cbignore}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=c1C-22Zy0Ec|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211213/c1C-22Zy0Ec|archive-date=2021-12-13|url-status=live|title=Ita Buttrose Pt2: 'Paper Giants' – the birth of Cleo, Life Matters, ABC Radio National|via=YouTube}}{{cbignore}}</ref>
== Golle cuɓaaɗe ==
'''Buttrose winndii walla wondi e defte keewɗe, ina heen:'''[citation needed].
* Koolaaɗo kuuɓal Ostarali (2011)
* Nyaamde ngam cellal gite: deftere deftere ko faati e ɓuuɓri gite, nde o winndi e cukko hooreejo leydi Sydney, hono Vanessa Jones (2009)
* Get in Shape: Ko golle timmuɗe ngam semmbe, cellal e nguurndam, ɗe Lee Campbell (2007) winndi.
* Aybinde yumma: Rewɓe Ostarali ina kollita miijooji mum en goonga e Yumma, ko ɗum woni ko Dr Penny Adams winndi (2005; ɓe mbayli ɗum e hitaande 2006) .
* How Ko heewi ina heddi? Laawol maa kaalis ngam retireede weltaare, ngol Will Buttrose e Mike Galgut mbinndi (2003)
* Hol ko woni Yiɗde? (2000)
* Konngol wonande annduɓe (1999)
* Nguurndam mbelɗam (1998; mbaydi kesiri yaltinaandi e hitaande 2001)
* Kala sahaa: Ƴeewndo etikeeji jamaanu (1985)
* Edition gadane: Duuɓi am capanɗe tati gadani (1985)
== Naatgol ==
Ko adii fof: Martins, Ralf e Ragg, Mark. Faamde ñawu Alzheimer : deftere Ostarali timmunde ngam ƴellitde e reentaade ñawu Alzheimer (2013, Pan Macmillan Ostarali).
{{reflist}}
[[Category:Ostaraliya]]
== Tuugnorgal ==
[[Category:Rewɓe]]
[[Category:Rewɓe Biritaaniya]]
lds5ynvy5hlrmbs28p7dagp14k7c14m
El Baraf
0
39514
162499
2026-04-11T12:08:24Z
Mamman Ali
9126
Created Article
162499
wikitext
text/x-wiki
'''Ceel baraf (El baraf)''' ko wuro e diiwaan e nder leydi Somali. Ko nokku yah-ngartaa e nokku ɗo laabi kawri, ko Hirshabele en njoginoo ɗum no feewi haa nde Shabelle yani e hitaande 2025.
Hoɗɓe heen
Hoɗɓe heen ɓuri heewde ko Agonyar Gaabane, caltal e leñol Abgaal, caltal e leñol Hawiye. Ɓe ngoni ko e luurondirde e Hawaadle, caltal goɗngal e leñol Hawiye, hoɗɓe e wuro hoɗngo.
Tariya
E lewru suwee 2002, konu Muhammadu Umar Habeb jeyaaɗo e leñol Warsangali yani e El Baraf. El Baraf ko ardiiɓe konu Dahir Dayah, jaagorgal nder leydi e oon sahaa laamu ngenndiwal Somali.
E lewru feebariyee 2008, hare hakkunde Hawaadle e Abgaal, caltal e leñol Hawiye en, daɗndi hare to Qoryale e El Baraf. Hareeji ɗi mbaɗii teemedde galleeji e ujunnaaje ujunnaaje yimɓe. Hoɗɓe e leñol Hawaadle mbaaltiima to Jalalaqsi e ɓeen leñol Abgaal mbaaltii to Mahaday.
Laamu Al Shabaab
E lewru suwee 2009, hare waɗii to El Baraf hakkunde doole ballitooje laamu TFG e Al-Shabaab, ndartini hoɗɓe toon ɓee. Duuɓi jeeɗiɗi garooji ɗii, El Baraf woni ko e juuɗe Al Shabaab.
E lewru marse 2011, leñol Hawiye bayyini sosde "Diiwaan keeriiɗo CAWL" gonɗo hakkunde Sheek Ibraahiima Taajir (Sheek Ibraahiima Yare), siforaaɗo ina waɗi gure joy : Galcad (diiwaan Galgudud), Masagadug- Cigo (diiwaan Galgdud), e El Baraf (diiwaan Sheberi hakkundeejo).
Nate ɗe konu Al Shabaab acci e nder galle gooto to El-Baraf
E noowammbar 2011, Al-Shabaab to El Buur dogi e konu Ecoppi, naati wuro El Baraf e nokkuuji goɗɗi.
Jaɓɓugol AMISOM
E lewru feebariyee 2016, konu laamu Somali e konu AMISOM kawri heɓtude wuro El Baraf, ngo Al-Shabaab joginoo ko adii ɗuum.
E oktoobar 2016, Al Shabaab yani e ɓulli El Baraf. Hoɗɓe heewɓe ngummiima ngam yiylaade ɓulli ndiyam. Ɓooygol ndiyam addanii ustaare golle ko wayi no cellal e jaŋde, AMISOM ɗaɓɓirii pelle winndereeje e pelle ɗe ngonaa laamuyankooje yo ndokku ndiyam laaɓɗam.
E noowammbar 2016, Al Sabaab yani e nokku ɗo AMISOM woni ɗoo, to El Baraf.
E lewru marse 2017, konu laamu Somali nanngi terɗe Al-Shabaab to El Baraf.
E lewru desaambar 2018, ko ina ɓura 15 neɗɗo maayi heen sabu hareeji leƴƴi. Hare nde waɗi ko hakkunde El Baraf e Jalalaqsi, ina sikkaa ko njulaagu khat to Jowhar waɗi ɗum. Laamu leydi Hirshabelle, jeyaaɗo e leydi Somali, waɗii batu ngam haɓaade rafi o.
E lewru suwee 2019, fotde 50 neɗɗo ummoriiɓe Alkowsar to diiwaan Adan Yabal to diiwaan Shabelle hakkundeejo ngartii El Baraf ngam wonde nulaaɓe al-Shabaab, ɗo ɓe nanngaa, ɓe kaɗaa jokkondirde e banndiraaɓe maɓɓe.
E lewru Oktoobar 2019, soldateeɓe laamu Somali mbari suka gorko gooto to El Baraf, mbari ɗum. Waraaɗo oo ko ɓiy jom njulaagu ganndaaɗo. Ina wiyee kadi warngooji ɗi soldateeɓe laamu Somali mbaɗata ɗii, keewaani.
E lewru Oktoobar 2020, yimɓe tato, ina heen ofisee konu Somali gooto, mbaraama e bommbo sara El Baraf.
E lewru suwee 2021, Al-Shabaab yani e nokku konu Burundi to El Baraf.
E lewru mee 2022, Al-Shabaab yani e nokku konu Burundi to El Baraf. Holliima wonde Al-Shabaab warii 170 soldaat AU, kono militeer en leydi Burundi kollitii 10 maayi heen, 5 majjii.
Al Shabaab nanngu ɗum
Ñalnde 21 feebariyee 2025, e nder hare Shabelle 2025, al-Shabaab haɓi e soldateeɓe Somali e milisaaji leñol Ma’awisley Abgal, daraniiɓe laamu nguu, mbari heen 93 soldaat daraniiɓe laamu nguu, heddiiɓe ɓee ndogi, ɗum addani El Baraf fa-S fall.
Tuugnorgal
sqjalybe7qjls5um7ixzli09zx7w1h0
162501
162499
2026-04-11T12:09:03Z
Mamman Ali
9126
I improved the article
162501
wikitext
text/x-wiki
'''Ceel baraf (El baraf)''' ko wuro e diiwaan e nder leydi Somali. Ko nokku yah-ngartaa e nokku ɗo laabi kawri, ko Hirshabele en njoginoo ɗum no feewi haa nde Shabelle yani e hitaande 2025.
Hoɗɓe heen
Hoɗɓe heen ɓuri heewde ko Agonyar Gaabane, caltal e leñol Abgaal, caltal e leñol Hawiye. Ɓe ngoni ko e luurondirde e Hawaadle, caltal goɗngal e leñol Hawiye, hoɗɓe e wuro hoɗngo.
Tariya
E lewru suwee 2002, konu Muhammadu Umar Habeb jeyaaɗo e leñol Warsangali yani e El Baraf. El Baraf ko ardiiɓe konu Dahir Dayah, jaagorgal nder leydi e oon sahaa laamu ngenndiwal Somali.
E lewru feebariyee 2008, hare hakkunde Hawaadle e Abgaal, caltal e leñol Hawiye en, daɗndi hare to Qoryale e El Baraf. Hareeji ɗi mbaɗii teemedde galleeji e ujunnaaje ujunnaaje yimɓe. Hoɗɓe e leñol Hawaadle mbaaltiima to Jalalaqsi e ɓeen leñol Abgaal mbaaltii to Mahaday.
Laamu Al Shabaab
E lewru suwee 2009, hare waɗii to El Baraf hakkunde doole ballitooje laamu TFG e Al-Shabaab, ndartini hoɗɓe toon ɓee. Duuɓi jeeɗiɗi garooji ɗii, El Baraf woni ko e juuɗe Al Shabaab.
E lewru marse 2011, leñol Hawiye bayyini sosde "Diiwaan keeriiɗo CAWL" gonɗo hakkunde Sheek Ibraahiima Taajir (Sheek Ibraahiima Yare), siforaaɗo ina waɗi gure joy : Galcad (diiwaan Galgudud), Masagadug- Cigo (diiwaan Galgdud), e El Baraf (diiwaan Sheberi hakkundeejo).
Nate ɗe konu Al Shabaab acci e nder galle gooto to El-Baraf
E noowammbar 2011, Al-Shabaab to El Buur dogi e konu Ecoppi, naati wuro El Baraf e nokkuuji goɗɗi.
Jaɓɓugol AMISOM
E lewru feebariyee 2016, konu laamu Somali e konu AMISOM kawri heɓtude wuro El Baraf, ngo Al-Shabaab joginoo ko adii ɗuum.
E oktoobar 2016, Al Shabaab yani e ɓulli El Baraf. Hoɗɓe heewɓe ngummiima ngam yiylaade ɓulli ndiyam. Ɓooygol ndiyam addanii ustaare golle ko wayi no cellal e jaŋde, AMISOM ɗaɓɓirii pelle winndereeje e pelle ɗe ngonaa laamuyankooje yo ndokku ndiyam laaɓɗam.
E noowammbar 2016, Al Sabaab yani e nokku ɗo AMISOM woni ɗoo, to El Baraf.
E lewru marse 2017, konu laamu Somali nanngi terɗe Al-Shabaab to El Baraf.
E lewru desaambar 2018, ko ina ɓura 15 neɗɗo maayi heen sabu hareeji leƴƴi. Hare nde waɗi ko hakkunde El Baraf e Jalalaqsi, ina sikkaa ko njulaagu khat to Jowhar waɗi ɗum. Laamu leydi Hirshabelle, jeyaaɗo e leydi Somali, waɗii batu ngam haɓaade rafi o.
E lewru suwee 2019, fotde 50 neɗɗo ummoriiɓe Alkowsar to diiwaan Adan Yabal to diiwaan Shabelle hakkundeejo ngartii El Baraf ngam wonde nulaaɓe al-Shabaab, ɗo ɓe nanngaa, ɓe kaɗaa jokkondirde e banndiraaɓe maɓɓe.
E lewru Oktoobar 2019, soldateeɓe laamu Somali mbari suka gorko gooto to El Baraf, mbari ɗum. Waraaɗo oo ko ɓiy jom njulaagu ganndaaɗo. Ina wiyee kadi warngooji ɗi soldateeɓe laamu Somali mbaɗata ɗii, keewaani.
E lewru Oktoobar 2020, yimɓe tato, ina heen ofisee konu Somali gooto, mbaraama e bommbo sara El Baraf.
E lewru suwee 2021, Al-Shabaab yani e nokku konu Burundi to El Baraf.
E lewru mee 2022, Al-Shabaab yani e nokku konu Burundi to El Baraf. Holliima wonde Al-Shabaab warii 170 soldaat AU, kono militeer en leydi Burundi kollitii 10 maayi heen, 5 majjii.
Al Shabaab nanngu ɗum
Ñalnde 21 feebariyee 2025, e nder hare Shabelle 2025, al-Shabaab haɓi e soldateeɓe Somali e milisaaji leñol Ma’awisley Abgal, daraniiɓe laamu nguu, mbari heen 93 soldaat daraniiɓe laamu nguu, heddiiɓe ɓee ndogi, ɗum addani El Baraf fa-S fall.
Tuugnorgal
8s3xfcsxthpyt2qbt2rk12ts8bmko33
162502
162501
2026-04-11T12:09:53Z
Mamman Ali
9126
I improved the article
162502
wikitext
text/x-wiki
'''Ceel baraf (El baraf)''' ko wuro e diiwaan e nder leydi Somali. Ko nokku yah-ngartaa e nokku ɗo laabi kawri, ko Hirshabele en njoginoo ɗum no feewi haa nde Shabelle yani e hitaande 2025.
Hoɗɓe heen
Hoɗɓe heen ɓuri heewde ko Agonyar Gaabane, caltal e leñol Abgaal, caltal e leñol Hawiye. Ɓe ngoni ko e luurondirde e Hawaadle, caltal goɗngal e leñol Hawiye, hoɗɓe e wuro hoɗngo.
Tariya
E lewru suwee 2002, konu Muhammadu Umar Habeb jeyaaɗo e leñol Warsangali yani e El Baraf. El Baraf ko ardiiɓe konu Dahir Dayah, jaagorgal nder leydi e oon sahaa laamu ngenndiwal Somali.
E lewru feebariyee 2008, hare hakkunde Hawaadle e Abgaal, caltal e leñol Hawiye en, daɗndi hare to Qoryale e El Baraf. Hareeji ɗi mbaɗii teemedde galleeji e ujunnaaje ujunnaaje yimɓe. Hoɗɓe e leñol Hawaadle mbaaltiima to Jalalaqsi e ɓeen leñol Abgaal mbaaltii to Mahaday.
Laamu Al Shabaab
E lewru suwee 2009, hare waɗii to El Baraf hakkunde doole ballitooje laamu TFG e Al-Shabaab, ndartini hoɗɓe toon ɓee. Duuɓi jeeɗiɗi garooji ɗii, El Baraf woni ko e juuɗe Al Shabaab.
E lewru marse 2011, leñol Hawiye bayyini sosde "Diiwaan keeriiɗo CAWL" gonɗo hakkunde Sheek Ibraahiima Taajir (Sheek Ibraahiima Yare), siforaaɗo ina waɗi gure joy : Galcad (diiwaan Galgudud), Masagadug- Cigo (diiwaan Galgdud), e El Baraf (diiwaan Sheberi hakkundeejo).
Nate ɗe konu Al Shabaab acci e nder galle gooto to El-Baraf
E noowammbar 2011, Al-Shabaab to El Buur dogi e konu Ecoppi, naati wuro El Baraf e nokkuuji goɗɗi.
Jaɓɓugol AMISOM
E lewru feebariyee 2016, konu laamu Somali e konu AMISOM kawri heɓtude wuro El Baraf, ngo Al-Shabaab joginoo ko adii ɗuum.
E oktoobar 2016, Al Shabaab yani e ɓulli El Baraf. Hoɗɓe heewɓe ngummiima ngam yiylaade ɓulli ndiyam. Ɓooygol ndiyam addanii ustaare golle ko wayi no cellal e jaŋde, AMISOM ɗaɓɓirii pelle winndereeje e pelle ɗe ngonaa laamuyankooje yo ndokku ndiyam laaɓɗam.
E noowammbar 2016, Al Sabaab yani e nokku ɗo AMISOM woni ɗoo, to El Baraf.
E lewru marse 2017, konu laamu Somali nanngi terɗe Al-Shabaab to El Baraf.
E lewru desaambar 2018, ko ina ɓura 15 neɗɗo maayi heen sabu hareeji leƴƴi. Hare nde waɗi ko hakkunde El Baraf e Jalalaqsi, ina sikkaa ko njulaagu khat to Jowhar waɗi ɗum. Laamu leydi Hirshabelle, jeyaaɗo e leydi Somali, waɗii batu ngam haɓaade rafi o.
E lewru suwee 2019, fotde 50 neɗɗo ummoriiɓe Alkowsar to diiwaan Adan Yabal to diiwaan Shabelle hakkundeejo ngartii El Baraf ngam wonde nulaaɓe al-Shabaab, ɗo ɓe nanngaa, ɓe kaɗaa jokkondirde e banndiraaɓe maɓɓe.
E lewru Oktoobar 2019, soldateeɓe laamu Somali mbari suka gorko gooto to El Baraf, mbari ɗum. Waraaɗo oo ko ɓiy jom njulaagu ganndaaɗo. Ina wiyee kadi warngooji ɗi soldateeɓe laamu Somali mbaɗata ɗii, keewaani.
E lewru Oktoobar 2020, yimɓe tato, ina heen ofisee konu Somali gooto, mbaraama e bommbo sara El Baraf.
E lewru suwee 2021, Al-Shabaab yani e nokku konu Burundi to El Baraf.
E lewru mee 2022, Al-Shabaab yani e nokku konu Burundi to El Baraf. Holliima wonde Al-Shabaab warii 170 soldaat AU, kono militeer en leydi Burundi kollitii 10 maayi heen, 5 majjii.
Al Shabaab nanngu ɗum
Ñalnde 21 feebariyee 2025, e nder hare Shabelle 2025, al-Shabaab haɓi e soldateeɓe Somali e milisaaji leñol Ma’awisley Abgal, daraniiɓe laamu nguu, mbari heen 93 soldaat daraniiɓe laamu nguu, heddiiɓe ɓee ndogi, ɗum addani El Baraf fa-S fall.
Tuugnorgal
p752s7mgfx6da53vprlezpjypdyf4gi
162503
162502
2026-04-11T12:10:28Z
Mamman Ali
9126
I improved the article
162503
wikitext
text/x-wiki
'''Ceel baraf (El baraf)''' ko wuro e diiwaan e nder leydi Somali. Ko nokku yah-ngartaa e nokku ɗo laabi kawri, ko Hirshabele en njoginoo ɗum no feewi haa nde Shabelle yani e hitaande 2025.
Hoɗɓe heen
Hoɗɓe heen ɓuri heewde ko Agonyar Gaabane, caltal e leñol Abgaal, caltal e leñol Hawiye. Ɓe ngoni ko e luurondirde e Hawaadle, caltal goɗngal e leñol Hawiye, hoɗɓe e wuro hoɗngo.
Tariya
E lewru suwee 2002, konu Muhammadu Umar Habeb jeyaaɗo e leñol Warsangali yani e El Baraf. El Baraf ko ardiiɓe konu Dahir Dayah, jaagorgal nder leydi e oon sahaa laamu ngenndiwal Somali.
E lewru feebariyee 2008, hare hakkunde Hawaadle e Abgaal, caltal e leñol Hawiye en, daɗndi hare to Qoryale e El Baraf. Hareeji ɗi mbaɗii teemedde galleeji e ujunnaaje ujunnaaje yimɓe. Hoɗɓe e leñol Hawaadle mbaaltiima to Jalalaqsi e ɓeen leñol Abgaal mbaaltii to Mahaday.
Laamu Al Shabaab
E lewru suwee 2009, hare waɗii to El Baraf hakkunde doole ballitooje laamu TFG e Al-Shabaab, ndartini hoɗɓe toon ɓee. Duuɓi jeeɗiɗi garooji ɗii, El Baraf woni ko e juuɗe Al Shabaab.
E lewru marse 2011, leñol Hawiye bayyini sosde "Diiwaan keeriiɗo CAWL" gonɗo hakkunde Sheek Ibraahiima Taajir (Sheek Ibraahiima Yare), siforaaɗo ina waɗi gure joy : Galcad (diiwaan Galgudud), Masagadug- Cigo (diiwaan Galgdud), e El Baraf (diiwaan Sheberi hakkundeejo).
Nate ɗe konu Al Shabaab acci e nder galle gooto to El-Baraf
E noowammbar 2011, Al-Shabaab to El Buur dogi e konu Ecoppi, naati wuro El Baraf e nokkuuji goɗɗi.
Jaɓɓugol AMISOM
E lewru feebariyee 2016, konu laamu Somali e konu AMISOM kawri heɓtude wuro El Baraf, ngo Al-Shabaab joginoo ko adii ɗuum.
E oktoobar 2016, Al Shabaab yani e ɓulli El Baraf. Hoɗɓe heewɓe ngummiima ngam yiylaade ɓulli ndiyam. Ɓooygol ndiyam addanii ustaare golle ko wayi no cellal e jaŋde, AMISOM ɗaɓɓirii pelle winndereeje e pelle ɗe ngonaa laamuyankooje yo ndokku ndiyam laaɓɗam.
E noowammbar 2016, Al Sabaab yani e nokku ɗo AMISOM woni ɗoo, to El Baraf.
E lewru marse 2017, konu laamu Somali nanngi terɗe Al-Shabaab to El Baraf.
E lewru desaambar 2018, ko ina ɓura 15 neɗɗo maayi heen sabu hareeji leƴƴi. Hare nde waɗi ko hakkunde El Baraf e Jalalaqsi, ina sikkaa ko njulaagu khat to Jowhar waɗi ɗum. Laamu leydi Hirshabelle, jeyaaɗo e leydi Somali, waɗii batu ngam haɓaade rafi o.
E lewru suwee 2019, fotde 50 neɗɗo ummoriiɓe Alkowsar to diiwaan Adan Yabal to diiwaan Shabelle hakkundeejo ngartii El Baraf ngam wonde nulaaɓe al-Shabaab, ɗo ɓe nanngaa, ɓe kaɗaa jokkondirde e banndiraaɓe maɓɓe.
E lewru Oktoobar 2019, soldateeɓe laamu Somali mbari suka gorko gooto to El Baraf, mbari ɗum. Waraaɗo oo ko ɓiy jom njulaagu ganndaaɗo. Ina wiyee kadi warngooji ɗi soldateeɓe laamu Somali mbaɗata ɗii, keewaani.
E lewru Oktoobar 2020, yimɓe tato, ina heen ofisee konu Somali gooto, mbaraama e bommbo sara El Baraf.
E lewru suwee 2021, Al-Shabaab yani e nokku konu Burundi to El Baraf.
E lewru mee 2022, Al-Shabaab yani e nokku konu Burundi to El Baraf. Holliima wonde Al-Shabaab warii 170 soldaat AU, kono militeer en leydi Burundi kollitii 10 maayi heen, 5 majjii.
Al Shabaab nanngu ɗum
Ñalnde 21 feebariyee 2025, e nder hare Shabelle 2025, al-Shabaab haɓi e soldateeɓe Somali e milisaaji leñol Ma’awisley Abgal, daraniiɓe laamu nguu, mbari heen 93 soldaat daraniiɓe laamu nguu, heddiiɓe ɓee ndogi, ɗum addani El Baraf fa-S fall.
Tuugnorgal
6hsfldk71zkwhhcau5kprt7617fknja
162504
162503
2026-04-11T12:11:12Z
Mamman Ali
9126
I improved the article
162504
wikitext
text/x-wiki
'''Ceel baraf (El baraf)''' ko wuro e diiwaan e nder leydi Somali. Ko nokku yah-ngartaa e nokku ɗo laabi kawri, ko Hirshabele en njoginoo ɗum no feewi haa nde Shabelle yani e hitaande 2025.
Hoɗɓe heen
Hoɗɓe heen ɓuri heewde ko Agonyar Gaabane, caltal e leñol Abgaal, caltal e leñol Hawiye. Ɓe ngoni ko e luurondirde e Hawaadle, caltal goɗngal e leñol Hawiye, hoɗɓe e wuro hoɗngo.
Tariya
E lewru suwee 2002, konu Muhammadu Umar Habeb jeyaaɗo e leñol Warsangali yani e El Baraf. El Baraf ko ardiiɓe konu Dahir Dayah, jaagorgal nder leydi e oon sahaa laamu ngenndiwal Somali.
E lewru feebariyee 2008, hare hakkunde Hawaadle e Abgaal, caltal e leñol Hawiye en, daɗndi hare to Qoryale e El Baraf. Hareeji ɗi mbaɗii teemedde galleeji e ujunnaaje ujunnaaje yimɓe. Hoɗɓe e leñol Hawaadle mbaaltiima to Jalalaqsi e ɓeen leñol Abgaal mbaaltii to Mahaday.
Laamu Al Shabaab
E lewru suwee 2009, hare waɗii to El Baraf hakkunde doole ballitooje laamu TFG e Al-Shabaab, ndartini hoɗɓe toon ɓee. Duuɓi jeeɗiɗi garooji ɗii, El Baraf woni ko e juuɗe Al Shabaab.
E lewru marse 2011, leñol Hawiye bayyini sosde "Diiwaan keeriiɗo CAWL" gonɗo hakkunde Sheek Ibraahiima Taajir (Sheek Ibraahiima Yare), siforaaɗo ina waɗi gure joy : Galcad (diiwaan Galgudud), Masagadug- Cigo (diiwaan Galgdud), e El Baraf (diiwaan Sheberi hakkundeejo).
Nate ɗe konu Al Shabaab acci e nder galle gooto to El-Baraf
E noowammbar 2011, Al-Shabaab to El Buur dogi e konu Ecoppi, naati wuro El Baraf e nokkuuji goɗɗi.
Jaɓɓugol AMISOM
E lewru feebariyee 2016, konu laamu Somali e konu AMISOM kawri heɓtude wuro El Baraf, ngo Al-Shabaab joginoo ko adii ɗuum.
E oktoobar 2016, Al Shabaab yani e ɓulli El Baraf. Hoɗɓe heewɓe ngummiima ngam yiylaade ɓulli ndiyam. Ɓooygol ndiyam addanii ustaare golle ko wayi no cellal e jaŋde, AMISOM ɗaɓɓirii pelle winndereeje e pelle ɗe ngonaa laamuyankooje yo ndokku ndiyam laaɓɗam.
E noowammbar 2016, Al Sabaab yani e nokku ɗo AMISOM woni ɗoo, to El Baraf.
E lewru marse 2017, konu laamu Somali nanngi terɗe Al-Shabaab to El Baraf.
E lewru desaambar 2018, ko ina ɓura 15 neɗɗo maayi heen sabu hareeji leƴƴi. Hare nde waɗi ko hakkunde El Baraf e Jalalaqsi, ina sikkaa ko njulaagu khat to Jowhar waɗi ɗum. Laamu leydi Hirshabelle, jeyaaɗo e leydi Somali, waɗii batu ngam haɓaade rafi o.
E lewru suwee 2019, fotde 50 neɗɗo ummoriiɓe Alkowsar to diiwaan Adan Yabal to diiwaan Shabelle hakkundeejo ngartii El Baraf ngam wonde nulaaɓe al-Shabaab, ɗo ɓe nanngaa, ɓe kaɗaa jokkondirde e banndiraaɓe maɓɓe.
E lewru Oktoobar 2019, soldateeɓe laamu Somali mbari suka gorko gooto to El Baraf, mbari ɗum. Waraaɗo oo ko ɓiy jom njulaagu ganndaaɗo. Ina wiyee kadi warngooji ɗi soldateeɓe laamu Somali mbaɗata ɗii, keewaani.
E lewru Oktoobar 2020, yimɓe tato, ina heen ofisee konu Somali gooto, mbaraama e bommbo sara El Baraf.
E lewru suwee 2021, Al-Shabaab yani e nokku konu Burundi to El Baraf.
E lewru mee 2022, Al-Shabaab yani e nokku konu Burundi to El Baraf. Holliima wonde Al-Shabaab warii 170 soldaat AU, kono militeer en leydi Burundi kollitii 10 maayi heen, 5 majjii.
Al Shabaab nanngu ɗum
Ñalnde 21 feebariyee 2025, e nder hare Shabelle 2025, al-Shabaab haɓi e soldateeɓe Somali e milisaaji leñol Ma’awisley Abgal, daraniiɓe laamu nguu, mbari heen 93 soldaat daraniiɓe laamu nguu, heddiiɓe ɓee ndogi, ɗum addani El Baraf fa-S fall.
Tuugnorgal
ghlnyc72syce5z8woeo2wo90tjg0q92
162506
162504
2026-04-11T12:12:11Z
Mamman Ali
9126
I improved the article
162506
wikitext
text/x-wiki
'''Ceel baraf (El baraf)''' ko wuro e diiwaan e nder leydi Somali. Ko nokku yah-ngartaa e nokku ɗo laabi kawri, ko Hirshabele en njoginoo ɗum no feewi haa nde Shabelle yani e hitaande 2025.
Hoɗɓe heen
Hoɗɓe heen ɓuri heewde ko Agonyar Gaabane, caltal e leñol Abgaal, caltal e leñol Hawiye. Ɓe ngoni ko e luurondirde e Hawaadle, caltal goɗngal e leñol Hawiye, hoɗɓe e wuro hoɗngo.
Tariya
E lewru suwee 2002, konu Muhammadu Umar Habeb jeyaaɗo e leñol Warsangali yani e El Baraf. El Baraf ko ardiiɓe konu Dahir Dayah, jaagorgal nder leydi e oon sahaa laamu ngenndiwal Somali.
E lewru feebariyee 2008, hare hakkunde Hawaadle e Abgaal, caltal e leñol Hawiye en, daɗndi hare to Qoryale e El Baraf. Hareeji ɗi mbaɗii teemedde galleeji e ujunnaaje ujunnaaje yimɓe. Hoɗɓe e leñol Hawaadle mbaaltiima to Jalalaqsi e ɓeen leñol Abgaal mbaaltii to Mahaday.
Laamu Al Shabaab
E lewru suwee 2009, hare waɗii to El Baraf hakkunde doole ballitooje laamu TFG e Al-Shabaab, ndartini hoɗɓe toon ɓee. Duuɓi jeeɗiɗi garooji ɗii, El Baraf woni ko e juuɗe Al Shabaab.
E lewru marse 2011, leñol Hawiye bayyini sosde "Diiwaan keeriiɗo CAWL" gonɗo hakkunde Sheek Ibraahiima Taajir (Sheek Ibraahiima Yare), siforaaɗo ina waɗi gure joy : Galcad (diiwaan Galgudud), Masagadug- Cigo (diiwaan Galgdud), e El Baraf (diiwaan Sheberi hakkundeejo).
Nate ɗe konu Al Shabaab acci e nder galle gooto to El-Baraf
E noowammbar 2011, Al-Shabaab to El Buur dogi e konu Ecoppi, naati wuro El Baraf e nokkuuji goɗɗi.
Jaɓɓugol AMISOM
E lewru feebariyee 2016, konu laamu Somali e konu AMISOM kawri heɓtude wuro El Baraf, ngo Al-Shabaab joginoo ko adii ɗuum.
E oktoobar 2016, Al Shabaab yani e ɓulli El Baraf. Hoɗɓe heewɓe ngummiima ngam yiylaade ɓulli ndiyam. Ɓooygol ndiyam addanii ustaare golle ko wayi no cellal e jaŋde, AMISOM ɗaɓɓirii pelle winndereeje e pelle ɗe ngonaa laamuyankooje yo ndokku ndiyam laaɓɗam.
E noowammbar 2016, Al Sabaab yani e nokku ɗo AMISOM woni ɗoo, to El Baraf.
E lewru marse 2017, konu laamu Somali nanngi terɗe Al-Shabaab to El Baraf.
E lewru desaambar 2018, ko ina ɓura 15 neɗɗo maayi heen sabu hareeji leƴƴi. Hare nde waɗi ko hakkunde El Baraf e Jalalaqsi, ina sikkaa ko njulaagu khat to Jowhar waɗi ɗum. Laamu leydi Hirshabelle, jeyaaɗo e leydi Somali, waɗii batu ngam haɓaade rafi o.
E lewru suwee 2019, fotde 50 neɗɗo ummoriiɓe Alkowsar to diiwaan Adan Yabal to diiwaan Shabelle hakkundeejo ngartii El Baraf ngam wonde nulaaɓe al-Shabaab, ɗo ɓe nanngaa, ɓe kaɗaa jokkondirde e banndiraaɓe maɓɓe.
E lewru Oktoobar 2019, soldateeɓe laamu Somali mbari suka gorko gooto to El Baraf, mbari ɗum. Waraaɗo oo ko ɓiy jom njulaagu ganndaaɗo. Ina wiyee kadi warngooji ɗi soldateeɓe laamu Somali mbaɗata ɗii, keewaani.
E lewru Oktoobar 2020, yimɓe tato, ina heen ofisee konu Somali gooto, mbaraama e bommbo sara El Baraf.
E lewru suwee 2021, Al-Shabaab yani e nokku konu Burundi to El Baraf.
E lewru mee 2022, Al-Shabaab yani e nokku konu Burundi to El Baraf. Holliima wonde Al-Shabaab warii 170 soldaat AU, kono militeer en leydi Burundi kollitii 10 maayi heen, 5 majjii.
Al Shabaab nanngu ɗum
Ñalnde 21 feebariyee 2025, e nder hare Shabelle 2025, al-Shabaab haɓi e soldateeɓe Somali e milisaaji leñol Ma’awisley Abgal, daraniiɓe laamu nguu, mbari heen 93 soldaat daraniiɓe laamu nguu, heddiiɓe ɓee ndogi, ɗum addani El Baraf fa-S fall.
Tuugnorgal
e56hvy9dx7yl3p1y7s8w5pavvhlry32
162508
162506
2026-04-11T12:13:08Z
Mamman Ali
9126
I improved the article
162508
wikitext
text/x-wiki
'''Ceel baraf (El baraf)''' ko wuro e diiwaan e nder leydi Somali. Ko nokku yah-ngartaa e nokku ɗo laabi kawri, ko Hirshabele en njoginoo ɗum no feewi haa nde Shabelle yani e hitaande 2025.
Hoɗɓe heen
Hoɗɓe heen ɓuri heewde ko Agonyar Gaabane, caltal e leñol Abgaal, caltal e leñol Hawiye. Ɓe ngoni ko e luurondirde e Hawaadle, caltal goɗngal e leñol Hawiye, hoɗɓe e wuro hoɗngo.
Tariya
E lewru suwee 2002, konu Muhammadu Umar Habeb jeyaaɗo e leñol Warsangali yani e El Baraf. El Baraf ko ardiiɓe konu Dahir Dayah, jaagorgal nder leydi e oon sahaa laamu ngenndiwal Somali.
E lewru feebariyee 2008, hare hakkunde Hawaadle e Abgaal, caltal e leñol Hawiye en, daɗndi hare to Qoryale e El Baraf. Hareeji ɗi mbaɗii teemedde galleeji e ujunnaaje ujunnaaje yimɓe. Hoɗɓe e leñol Hawaadle mbaaltiima to Jalalaqsi e ɓeen leñol Abgaal mbaaltii to Mahaday.
Laamu Al Shabaab
E lewru suwee 2009, hare waɗii to El Baraf hakkunde doole ballitooje laamu TFG e Al-Shabaab, ndartini hoɗɓe toon ɓee. Duuɓi jeeɗiɗi garooji ɗii, El Baraf woni ko e juuɗe Al Shabaab.
E lewru marse 2011, leñol Hawiye bayyini sosde "Diiwaan keeriiɗo CAWL" gonɗo hakkunde Sheek Ibraahiima Taajir (Sheek Ibraahiima Yare), siforaaɗo ina waɗi gure joy : Galcad (diiwaan Galgudud), Masagadug- Cigo (diiwaan Galgdud), e El Baraf (diiwaan Sheberi hakkundeejo).
Nate ɗe konu Al Shabaab acci e nder galle gooto to El-Baraf
E noowammbar 2011, Al-Shabaab to El Buur dogi e konu Ecoppi, naati wuro El Baraf e nokkuuji goɗɗi.
Jaɓɓugol AMISOM
E lewru feebariyee 2016, konu laamu Somali e konu AMISOM kawri heɓtude wuro El Baraf, ngo Al-Shabaab joginoo ko adii ɗuum.
E oktoobar 2016, Al Shabaab yani e ɓulli El Baraf. Hoɗɓe heewɓe ngummiima ngam yiylaade ɓulli ndiyam. Ɓooygol ndiyam addanii ustaare golle ko wayi no cellal e jaŋde, AMISOM ɗaɓɓirii pelle winndereeje e pelle ɗe ngonaa laamuyankooje yo ndokku ndiyam laaɓɗam.
E noowammbar 2016, Al Sabaab yani e nokku ɗo AMISOM woni ɗoo, to El Baraf.
E lewru marse 2017, konu laamu Somali nanngi terɗe Al-Shabaab to El Baraf.
E lewru desaambar 2018, ko ina ɓura 15 neɗɗo maayi heen sabu hareeji leƴƴi. Hare nde waɗi ko hakkunde El Baraf e Jalalaqsi, ina sikkaa ko njulaagu khat to Jowhar waɗi ɗum. Laamu leydi Hirshabelle, jeyaaɗo e leydi Somali, waɗii batu ngam haɓaade rafi o.
E lewru suwee 2019, fotde 50 neɗɗo ummoriiɓe Alkowsar to diiwaan Adan Yabal to diiwaan Shabelle hakkundeejo ngartii El Baraf ngam wonde nulaaɓe al-Shabaab, ɗo ɓe nanngaa, ɓe kaɗaa jokkondirde e banndiraaɓe maɓɓe.
E lewru Oktoobar 2019, soldateeɓe laamu Somali mbari suka gorko gooto to El Baraf, mbari ɗum. Waraaɗo oo ko ɓiy jom njulaagu ganndaaɗo. Ina wiyee kadi warngooji ɗi soldateeɓe laamu Somali mbaɗata ɗii, keewaani.
E lewru Oktoobar 2020, yimɓe tato, ina heen ofisee konu Somali gooto, mbaraama e bommbo sara El Baraf.
E lewru suwee 2021, Al-Shabaab yani e nokku konu Burundi to El Baraf.
E lewru mee 2022, Al-Shabaab yani e nokku konu Burundi to El Baraf. Holliima wonde Al-Shabaab warii 170 soldaat AU, kono militeer en leydi Burundi kollitii 10 maayi heen, 5 majjii.
Al Shabaab nanngu ɗum
Ñalnde 21 feebariyee 2025, e nder hare Shabelle 2025, al-Shabaab haɓi e soldateeɓe Somali e milisaaji leñol Ma’awisley Abgal, daraniiɓe laamu nguu, mbari heen 93 soldaat daraniiɓe laamu nguu, heddiiɓe ɓee ndogi, ɗum addani El Baraf fa-S fall.
Tuugnorgal
osds8adyg7f55urptj5kxwdpxj1c27g
162510
162508
2026-04-11T12:14:26Z
Mamman Ali
9126
Added databox
162510
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ceel baraf (El baraf)''' ko wuro e diiwaan e nder leydi Somali. Ko nokku yah-ngartaa e nokku ɗo laabi kawri, ko Hirshabele en njoginoo ɗum no feewi haa nde Shabelle yani e hitaande 2025.
Hoɗɓe heen
Hoɗɓe heen ɓuri heewde ko Agonyar Gaabane, caltal e leñol Abgaal, caltal e leñol Hawiye. Ɓe ngoni ko e luurondirde e Hawaadle, caltal goɗngal e leñol Hawiye, hoɗɓe e wuro hoɗngo.
Tariya
E lewru suwee 2002, konu Muhammadu Umar Habeb jeyaaɗo e leñol Warsangali yani e El Baraf. El Baraf ko ardiiɓe konu Dahir Dayah, jaagorgal nder leydi e oon sahaa laamu ngenndiwal Somali.
E lewru feebariyee 2008, hare hakkunde Hawaadle e Abgaal, caltal e leñol Hawiye en, daɗndi hare to Qoryale e El Baraf. Hareeji ɗi mbaɗii teemedde galleeji e ujunnaaje ujunnaaje yimɓe. Hoɗɓe e leñol Hawaadle mbaaltiima to Jalalaqsi e ɓeen leñol Abgaal mbaaltii to Mahaday.
Laamu Al Shabaab
E lewru suwee 2009, hare waɗii to El Baraf hakkunde doole ballitooje laamu TFG e Al-Shabaab, ndartini hoɗɓe toon ɓee. Duuɓi jeeɗiɗi garooji ɗii, El Baraf woni ko e juuɗe Al Shabaab.
E lewru marse 2011, leñol Hawiye bayyini sosde "Diiwaan keeriiɗo CAWL" gonɗo hakkunde Sheek Ibraahiima Taajir (Sheek Ibraahiima Yare), siforaaɗo ina waɗi gure joy : Galcad (diiwaan Galgudud), Masagadug- Cigo (diiwaan Galgdud), e El Baraf (diiwaan Sheberi hakkundeejo).
Nate ɗe konu Al Shabaab acci e nder galle gooto to El-Baraf
E noowammbar 2011, Al-Shabaab to El Buur dogi e konu Ecoppi, naati wuro El Baraf e nokkuuji goɗɗi.
Jaɓɓugol AMISOM
E lewru feebariyee 2016, konu laamu Somali e konu AMISOM kawri heɓtude wuro El Baraf, ngo Al-Shabaab joginoo ko adii ɗuum.
E oktoobar 2016, Al Shabaab yani e ɓulli El Baraf. Hoɗɓe heewɓe ngummiima ngam yiylaade ɓulli ndiyam. Ɓooygol ndiyam addanii ustaare golle ko wayi no cellal e jaŋde, AMISOM ɗaɓɓirii pelle winndereeje e pelle ɗe ngonaa laamuyankooje yo ndokku ndiyam laaɓɗam.
E noowammbar 2016, Al Sabaab yani e nokku ɗo AMISOM woni ɗoo, to El Baraf.
E lewru marse 2017, konu laamu Somali nanngi terɗe Al-Shabaab to El Baraf.
E lewru desaambar 2018, ko ina ɓura 15 neɗɗo maayi heen sabu hareeji leƴƴi. Hare nde waɗi ko hakkunde El Baraf e Jalalaqsi, ina sikkaa ko njulaagu khat to Jowhar waɗi ɗum. Laamu leydi Hirshabelle, jeyaaɗo e leydi Somali, waɗii batu ngam haɓaade rafi o.
E lewru suwee 2019, fotde 50 neɗɗo ummoriiɓe Alkowsar to diiwaan Adan Yabal to diiwaan Shabelle hakkundeejo ngartii El Baraf ngam wonde nulaaɓe al-Shabaab, ɗo ɓe nanngaa, ɓe kaɗaa jokkondirde e banndiraaɓe maɓɓe.
E lewru Oktoobar 2019, soldateeɓe laamu Somali mbari suka gorko gooto to El Baraf, mbari ɗum. Waraaɗo oo ko ɓiy jom njulaagu ganndaaɗo. Ina wiyee kadi warngooji ɗi soldateeɓe laamu Somali mbaɗata ɗii, keewaani.
E lewru Oktoobar 2020, yimɓe tato, ina heen ofisee konu Somali gooto, mbaraama e bommbo sara El Baraf.
E lewru suwee 2021, Al-Shabaab yani e nokku konu Burundi to El Baraf.
E lewru mee 2022, Al-Shabaab yani e nokku konu Burundi to El Baraf. Holliima wonde Al-Shabaab warii 170 soldaat AU, kono militeer en leydi Burundi kollitii 10 maayi heen, 5 majjii.
Al Shabaab nanngu ɗum
Ñalnde 21 feebariyee 2025, e nder hare Shabelle 2025, al-Shabaab haɓi e soldateeɓe Somali e milisaaji leñol Ma’awisley Abgal, daraniiɓe laamu nguu, mbari heen 93 soldaat daraniiɓe laamu nguu, heddiiɓe ɓee ndogi, ɗum addani El Baraf fa-S fall.
Tuugnorgal
mqlcb0j86og0s1isczxbirlxahj5cxe
162511
162510
2026-04-11T12:14:53Z
Mamman Ali
9126
I improved the article
162511
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ceel baraf (El baraf)''' ko wuro e diiwaan e nder leydi Somali. Ko nokku yah-ngartaa e nokku ɗo laabi kawri, ko Hirshabele en njoginoo ɗum no feewi haa nde Shabelle yani e hitaande 2025.
Hoɗɓe heen
Hoɗɓe heen ɓuri heewde ko Agonyar Gaabane, caltal e leñol Abgaal, caltal e leñol Hawiye. Ɓe ngoni ko e luurondirde e Hawaadle, caltal goɗngal e leñol Hawiye, hoɗɓe e wuro hoɗngo.
Tariya
E lewru suwee 2002, konu Muhammadu Umar Habeb jeyaaɗo e leñol Warsangali yani e El Baraf. El Baraf ko ardiiɓe konu Dahir Dayah, jaagorgal nder leydi e oon sahaa laamu ngenndiwal Somali.
E lewru feebariyee 2008, hare hakkunde Hawaadle e Abgaal, caltal e leñol Hawiye en, daɗndi hare to Qoryale e El Baraf. Hareeji ɗi mbaɗii teemedde galleeji e ujunnaaje ujunnaaje yimɓe. Hoɗɓe e leñol Hawaadle mbaaltiima to Jalalaqsi e ɓeen leñol Abgaal mbaaltii to Mahaday.
Laamu Al Shabaab
E lewru suwee 2009, hare waɗii to El Baraf hakkunde doole ballitooje laamu TFG e Al-Shabaab, ndartini hoɗɓe toon ɓee. Duuɓi jeeɗiɗi garooji ɗii, El Baraf woni ko e juuɗe Al Shabaab.
E lewru marse 2011, leñol Hawiye bayyini sosde "Diiwaan keeriiɗo CAWL" gonɗo hakkunde Sheek Ibraahiima Taajir (Sheek Ibraahiima Yare), siforaaɗo ina waɗi gure joy : Galcad (diiwaan Galgudud), Masagadug- Cigo (diiwaan Galgdud), e El Baraf (diiwaan Sheberi hakkundeejo).
Nate ɗe konu Al Shabaab acci e nder galle gooto to El-Baraf
E noowammbar 2011, Al-Shabaab to El Buur dogi e konu Ecoppi, naati wuro El Baraf e nokkuuji goɗɗi.
Jaɓɓugol AMISOM
E lewru feebariyee 2016, konu laamu Somali e konu AMISOM kawri heɓtude wuro El Baraf, ngo Al-Shabaab joginoo ko adii ɗuum.
E oktoobar 2016, Al Shabaab yani e ɓulli El Baraf. Hoɗɓe heewɓe ngummiima ngam yiylaade ɓulli ndiyam. Ɓooygol ndiyam addanii ustaare golle ko wayi no cellal e jaŋde, AMISOM ɗaɓɓirii pelle winndereeje e pelle ɗe ngonaa laamuyankooje yo ndokku ndiyam laaɓɗam.
E noowammbar 2016, Al Sabaab yani e nokku ɗo AMISOM woni ɗoo, to El Baraf.
E lewru marse 2017, konu laamu Somali nanngi terɗe Al-Shabaab to El Baraf.
E lewru desaambar 2018, ko ina ɓura 15 neɗɗo maayi heen sabu hareeji leƴƴi. Hare nde waɗi ko hakkunde El Baraf e Jalalaqsi, ina sikkaa ko njulaagu khat to Jowhar waɗi ɗum. Laamu leydi Hirshabelle, jeyaaɗo e leydi Somali, waɗii batu ngam haɓaade rafi o.
E lewru suwee 2019, fotde 50 neɗɗo ummoriiɓe Alkowsar to diiwaan Adan Yabal to diiwaan Shabelle hakkundeejo ngartii El Baraf ngam wonde nulaaɓe al-Shabaab, ɗo ɓe nanngaa, ɓe kaɗaa jokkondirde e banndiraaɓe maɓɓe.
E lewru Oktoobar 2019, soldateeɓe laamu Somali mbari suka gorko gooto to El Baraf, mbari ɗum. Waraaɗo oo ko ɓiy jom njulaagu ganndaaɗo. Ina wiyee kadi warngooji ɗi soldateeɓe laamu Somali mbaɗata ɗii, keewaani.
E lewru Oktoobar 2020, yimɓe tato, ina heen ofisee konu Somali gooto, mbaraama e bommbo sara El Baraf.
E lewru suwee 2021, Al-Shabaab yani e nokku konu Burundi to El Baraf.
E lewru mee 2022, Al-Shabaab yani e nokku konu Burundi to El Baraf. Holliima wonde Al-Shabaab warii 170 soldaat AU, kono militeer en leydi Burundi kollitii 10 maayi heen, 5 majjii.
Al Shabaab nanngu ɗum
Ñalnde 21 feebariyee 2025, e nder hare Shabelle 2025, al-Shabaab haɓi e soldateeɓe Somali e milisaaji leñol Ma’awisley Abgal, daraniiɓe laamu nguu, mbari heen 93 soldaat daraniiɓe laamu nguu, heddiiɓe ɓee ndogi, ɗum addani El Baraf fa-S fall.
Tuugnorgal
55yuhercpknkzpksv4kp5hhntl9d9bv
162512
162511
2026-04-11T12:15:29Z
Mamman Ali
9126
I improved the article
162512
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ceel baraf (El baraf)''' ko wuro e diiwaan e nder leydi Somali. Ko nokku yah-ngartaa e nokku ɗo laabi kawri, ko Hirshabele en njoginoo ɗum no feewi haa nde Shabelle yani e hitaande 2025.
== Hoɗɓe heen ==
Hoɗɓe heen ɓuri heewde ko Agonyar Gaabane, caltal e leñol Abgaal, caltal e leñol Hawiye. Ɓe ngoni ko e luurondirde e Hawaadle, caltal goɗngal e leñol Hawiye, hoɗɓe e wuro hoɗngo.
Tariya
E lewru suwee 2002, konu Muhammadu Umar Habeb jeyaaɗo e leñol Warsangali yani e El Baraf. El Baraf ko ardiiɓe konu Dahir Dayah, jaagorgal nder leydi e oon sahaa laamu ngenndiwal Somali.
E lewru feebariyee 2008, hare hakkunde Hawaadle e Abgaal, caltal e leñol Hawiye en, daɗndi hare to Qoryale e El Baraf. Hareeji ɗi mbaɗii teemedde galleeji e ujunnaaje ujunnaaje yimɓe. Hoɗɓe e leñol Hawaadle mbaaltiima to Jalalaqsi e ɓeen leñol Abgaal mbaaltii to Mahaday.
Laamu Al Shabaab
E lewru suwee 2009, hare waɗii to El Baraf hakkunde doole ballitooje laamu TFG e Al-Shabaab, ndartini hoɗɓe toon ɓee. Duuɓi jeeɗiɗi garooji ɗii, El Baraf woni ko e juuɗe Al Shabaab.
E lewru marse 2011, leñol Hawiye bayyini sosde "Diiwaan keeriiɗo CAWL" gonɗo hakkunde Sheek Ibraahiima Taajir (Sheek Ibraahiima Yare), siforaaɗo ina waɗi gure joy : Galcad (diiwaan Galgudud), Masagadug- Cigo (diiwaan Galgdud), e El Baraf (diiwaan Sheberi hakkundeejo).
Nate ɗe konu Al Shabaab acci e nder galle gooto to El-Baraf
E noowammbar 2011, Al-Shabaab to El Buur dogi e konu Ecoppi, naati wuro El Baraf e nokkuuji goɗɗi.
Jaɓɓugol AMISOM
E lewru feebariyee 2016, konu laamu Somali e konu AMISOM kawri heɓtude wuro El Baraf, ngo Al-Shabaab joginoo ko adii ɗuum.
E oktoobar 2016, Al Shabaab yani e ɓulli El Baraf. Hoɗɓe heewɓe ngummiima ngam yiylaade ɓulli ndiyam. Ɓooygol ndiyam addanii ustaare golle ko wayi no cellal e jaŋde, AMISOM ɗaɓɓirii pelle winndereeje e pelle ɗe ngonaa laamuyankooje yo ndokku ndiyam laaɓɗam.
E noowammbar 2016, Al Sabaab yani e nokku ɗo AMISOM woni ɗoo, to El Baraf.
E lewru marse 2017, konu laamu Somali nanngi terɗe Al-Shabaab to El Baraf.
E lewru desaambar 2018, ko ina ɓura 15 neɗɗo maayi heen sabu hareeji leƴƴi. Hare nde waɗi ko hakkunde El Baraf e Jalalaqsi, ina sikkaa ko njulaagu khat to Jowhar waɗi ɗum. Laamu leydi Hirshabelle, jeyaaɗo e leydi Somali, waɗii batu ngam haɓaade rafi o.
E lewru suwee 2019, fotde 50 neɗɗo ummoriiɓe Alkowsar to diiwaan Adan Yabal to diiwaan Shabelle hakkundeejo ngartii El Baraf ngam wonde nulaaɓe al-Shabaab, ɗo ɓe nanngaa, ɓe kaɗaa jokkondirde e banndiraaɓe maɓɓe.
E lewru Oktoobar 2019, soldateeɓe laamu Somali mbari suka gorko gooto to El Baraf, mbari ɗum. Waraaɗo oo ko ɓiy jom njulaagu ganndaaɗo. Ina wiyee kadi warngooji ɗi soldateeɓe laamu Somali mbaɗata ɗii, keewaani.
E lewru Oktoobar 2020, yimɓe tato, ina heen ofisee konu Somali gooto, mbaraama e bommbo sara El Baraf.
E lewru suwee 2021, Al-Shabaab yani e nokku konu Burundi to El Baraf.
E lewru mee 2022, Al-Shabaab yani e nokku konu Burundi to El Baraf. Holliima wonde Al-Shabaab warii 170 soldaat AU, kono militeer en leydi Burundi kollitii 10 maayi heen, 5 majjii.
Al Shabaab nanngu ɗum
Ñalnde 21 feebariyee 2025, e nder hare Shabelle 2025, al-Shabaab haɓi e soldateeɓe Somali e milisaaji leñol Ma’awisley Abgal, daraniiɓe laamu nguu, mbari heen 93 soldaat daraniiɓe laamu nguu, heddiiɓe ɓee ndogi, ɗum addani El Baraf fa-S fall.
Tuugnorgal
gmhdadjcftjzf0ssl1mo64uc6v7uflj
162514
162512
2026-04-11T12:15:57Z
Mamman Ali
9126
I improved the article
162514
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ceel baraf (El baraf)''' ko wuro e diiwaan e nder leydi Somali. Ko nokku yah-ngartaa e nokku ɗo laabi kawri, ko Hirshabele en njoginoo ɗum no feewi haa nde Shabelle yani e hitaande 2025.
== Hoɗɓe heen ==
Hoɗɓe heen ɓuri heewde ko Agonyar Gaabane, caltal e leñol Abgaal, caltal e leñol Hawiye. Ɓe ngoni ko e luurondirde e Hawaadle, caltal goɗngal e leñol Hawiye, hoɗɓe e wuro hoɗngo.
== Tariya ==
E lewru suwee 2002, konu Muhammadu Umar Habeb jeyaaɗo e leñol Warsangali yani e El Baraf. El Baraf ko ardiiɓe konu Dahir Dayah, jaagorgal nder leydi e oon sahaa laamu ngenndiwal Somali.
E lewru feebariyee 2008, hare hakkunde Hawaadle e Abgaal, caltal e leñol Hawiye en, daɗndi hare to Qoryale e El Baraf. Hareeji ɗi mbaɗii teemedde galleeji e ujunnaaje ujunnaaje yimɓe. Hoɗɓe e leñol Hawaadle mbaaltiima to Jalalaqsi e ɓeen leñol Abgaal mbaaltii to Mahaday.
Laamu Al Shabaab
E lewru suwee 2009, hare waɗii to El Baraf hakkunde doole ballitooje laamu TFG e Al-Shabaab, ndartini hoɗɓe toon ɓee. Duuɓi jeeɗiɗi garooji ɗii, El Baraf woni ko e juuɗe Al Shabaab.
E lewru marse 2011, leñol Hawiye bayyini sosde "Diiwaan keeriiɗo CAWL" gonɗo hakkunde Sheek Ibraahiima Taajir (Sheek Ibraahiima Yare), siforaaɗo ina waɗi gure joy : Galcad (diiwaan Galgudud), Masagadug- Cigo (diiwaan Galgdud), e El Baraf (diiwaan Sheberi hakkundeejo).
Nate ɗe konu Al Shabaab acci e nder galle gooto to El-Baraf
E noowammbar 2011, Al-Shabaab to El Buur dogi e konu Ecoppi, naati wuro El Baraf e nokkuuji goɗɗi.
Jaɓɓugol AMISOM
E lewru feebariyee 2016, konu laamu Somali e konu AMISOM kawri heɓtude wuro El Baraf, ngo Al-Shabaab joginoo ko adii ɗuum.
E oktoobar 2016, Al Shabaab yani e ɓulli El Baraf. Hoɗɓe heewɓe ngummiima ngam yiylaade ɓulli ndiyam. Ɓooygol ndiyam addanii ustaare golle ko wayi no cellal e jaŋde, AMISOM ɗaɓɓirii pelle winndereeje e pelle ɗe ngonaa laamuyankooje yo ndokku ndiyam laaɓɗam.
E noowammbar 2016, Al Sabaab yani e nokku ɗo AMISOM woni ɗoo, to El Baraf.
E lewru marse 2017, konu laamu Somali nanngi terɗe Al-Shabaab to El Baraf.
E lewru desaambar 2018, ko ina ɓura 15 neɗɗo maayi heen sabu hareeji leƴƴi. Hare nde waɗi ko hakkunde El Baraf e Jalalaqsi, ina sikkaa ko njulaagu khat to Jowhar waɗi ɗum. Laamu leydi Hirshabelle, jeyaaɗo e leydi Somali, waɗii batu ngam haɓaade rafi o.
E lewru suwee 2019, fotde 50 neɗɗo ummoriiɓe Alkowsar to diiwaan Adan Yabal to diiwaan Shabelle hakkundeejo ngartii El Baraf ngam wonde nulaaɓe al-Shabaab, ɗo ɓe nanngaa, ɓe kaɗaa jokkondirde e banndiraaɓe maɓɓe.
E lewru Oktoobar 2019, soldateeɓe laamu Somali mbari suka gorko gooto to El Baraf, mbari ɗum. Waraaɗo oo ko ɓiy jom njulaagu ganndaaɗo. Ina wiyee kadi warngooji ɗi soldateeɓe laamu Somali mbaɗata ɗii, keewaani.
E lewru Oktoobar 2020, yimɓe tato, ina heen ofisee konu Somali gooto, mbaraama e bommbo sara El Baraf.
E lewru suwee 2021, Al-Shabaab yani e nokku konu Burundi to El Baraf.
E lewru mee 2022, Al-Shabaab yani e nokku konu Burundi to El Baraf. Holliima wonde Al-Shabaab warii 170 soldaat AU, kono militeer en leydi Burundi kollitii 10 maayi heen, 5 majjii.
Al Shabaab nanngu ɗum
Ñalnde 21 feebariyee 2025, e nder hare Shabelle 2025, al-Shabaab haɓi e soldateeɓe Somali e milisaaji leñol Ma’awisley Abgal, daraniiɓe laamu nguu, mbari heen 93 soldaat daraniiɓe laamu nguu, heddiiɓe ɓee ndogi, ɗum addani El Baraf fa-S fall.
Tuugnorgal
9t6owgvi93rvucp8u9iixazyun21yw1
162516
162514
2026-04-11T12:16:36Z
Mamman Ali
9126
I improved the article
162516
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ceel baraf (El baraf)''' ko wuro e diiwaan e nder leydi Somali. Ko nokku yah-ngartaa e nokku ɗo laabi kawri, ko Hirshabele en njoginoo ɗum no feewi haa nde Shabelle yani e hitaande 2025.
== Hoɗɓe heen ==
Hoɗɓe heen ɓuri heewde ko Agonyar Gaabane, caltal e leñol Abgaal, caltal e leñol Hawiye. Ɓe ngoni ko e luurondirde e Hawaadle, caltal goɗngal e leñol Hawiye, hoɗɓe e wuro hoɗngo.
== Tariya ==
E lewru suwee 2002, konu Muhammadu Umar Habeb jeyaaɗo e leñol Warsangali yani e El Baraf. El Baraf ko ardiiɓe konu Dahir Dayah, jaagorgal nder leydi e oon sahaa laamu ngenndiwal Somali.
E lewru feebariyee 2008, hare hakkunde Hawaadle e Abgaal, caltal e leñol Hawiye en, daɗndi hare to Qoryale e El Baraf. Hareeji ɗi mbaɗii teemedde galleeji e ujunnaaje ujunnaaje yimɓe. Hoɗɓe e leñol Hawaadle mbaaltiima to Jalalaqsi e ɓeen leñol Abgaal mbaaltii to Mahaday.
== Laamu Al Shabaab ==
E lewru suwee 2009, hare waɗii to El Baraf hakkunde doole ballitooje laamu TFG e Al-Shabaab, ndartini hoɗɓe toon ɓee. Duuɓi jeeɗiɗi garooji ɗii, El Baraf woni ko e juuɗe Al Shabaab.
E lewru marse 2011, leñol Hawiye bayyini sosde "Diiwaan keeriiɗo CAWL" gonɗo hakkunde Sheek Ibraahiima Taajir (Sheek Ibraahiima Yare), siforaaɗo ina waɗi gure joy : Galcad (diiwaan Galgudud), Masagadug- Cigo (diiwaan Galgdud), e El Baraf (diiwaan Sheberi hakkundeejo).
Nate ɗe konu Al Shabaab acci e nder galle gooto to El-Baraf
E noowammbar 2011, Al-Shabaab to El Buur dogi e konu Ecoppi, naati wuro El Baraf e nokkuuji goɗɗi.
Jaɓɓugol AMISOM
E lewru feebariyee 2016, konu laamu Somali e konu AMISOM kawri heɓtude wuro El Baraf, ngo Al-Shabaab joginoo ko adii ɗuum.
E oktoobar 2016, Al Shabaab yani e ɓulli El Baraf. Hoɗɓe heewɓe ngummiima ngam yiylaade ɓulli ndiyam. Ɓooygol ndiyam addanii ustaare golle ko wayi no cellal e jaŋde, AMISOM ɗaɓɓirii pelle winndereeje e pelle ɗe ngonaa laamuyankooje yo ndokku ndiyam laaɓɗam.
E noowammbar 2016, Al Sabaab yani e nokku ɗo AMISOM woni ɗoo, to El Baraf.
E lewru marse 2017, konu laamu Somali nanngi terɗe Al-Shabaab to El Baraf.
E lewru desaambar 2018, ko ina ɓura 15 neɗɗo maayi heen sabu hareeji leƴƴi. Hare nde waɗi ko hakkunde El Baraf e Jalalaqsi, ina sikkaa ko njulaagu khat to Jowhar waɗi ɗum. Laamu leydi Hirshabelle, jeyaaɗo e leydi Somali, waɗii batu ngam haɓaade rafi o.
E lewru suwee 2019, fotde 50 neɗɗo ummoriiɓe Alkowsar to diiwaan Adan Yabal to diiwaan Shabelle hakkundeejo ngartii El Baraf ngam wonde nulaaɓe al-Shabaab, ɗo ɓe nanngaa, ɓe kaɗaa jokkondirde e banndiraaɓe maɓɓe.
E lewru Oktoobar 2019, soldateeɓe laamu Somali mbari suka gorko gooto to El Baraf, mbari ɗum. Waraaɗo oo ko ɓiy jom njulaagu ganndaaɗo. Ina wiyee kadi warngooji ɗi soldateeɓe laamu Somali mbaɗata ɗii, keewaani.
E lewru Oktoobar 2020, yimɓe tato, ina heen ofisee konu Somali gooto, mbaraama e bommbo sara El Baraf.
E lewru suwee 2021, Al-Shabaab yani e nokku konu Burundi to El Baraf.
E lewru mee 2022, Al-Shabaab yani e nokku konu Burundi to El Baraf. Holliima wonde Al-Shabaab warii 170 soldaat AU, kono militeer en leydi Burundi kollitii 10 maayi heen, 5 majjii.
Al Shabaab nanngu ɗum
Ñalnde 21 feebariyee 2025, e nder hare Shabelle 2025, al-Shabaab haɓi e soldateeɓe Somali e milisaaji leñol Ma’awisley Abgal, daraniiɓe laamu nguu, mbari heen 93 soldaat daraniiɓe laamu nguu, heddiiɓe ɓee ndogi, ɗum addani El Baraf fa-S fall.
Tuugnorgal
9m5qfnz9z4q2evpc4vsl4kbtz0hduqc
162519
162516
2026-04-11T12:17:32Z
Mamman Ali
9126
I improved the article
162519
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ceel baraf (El baraf)''' ko wuro e diiwaan e nder leydi Somali. Ko nokku yah-ngartaa e nokku ɗo laabi kawri, ko Hirshabele en njoginoo ɗum no feewi haa nde Shabelle yani e hitaande 2025.
== Hoɗɓe heen ==
Hoɗɓe heen ɓuri heewde ko Agonyar Gaabane, caltal e leñol Abgaal, caltal e leñol Hawiye. Ɓe ngoni ko e luurondirde e Hawaadle, caltal goɗngal e leñol Hawiye, hoɗɓe e wuro hoɗngo.
== Tariya ==
E lewru suwee 2002, konu Muhammadu Umar Habeb jeyaaɗo e leñol Warsangali yani e El Baraf. El Baraf ko ardiiɓe konu Dahir Dayah, jaagorgal nder leydi e oon sahaa laamu ngenndiwal Somali.
E lewru feebariyee 2008, hare hakkunde Hawaadle e Abgaal, caltal e leñol Hawiye en, daɗndi hare to Qoryale e El Baraf. Hareeji ɗi mbaɗii teemedde galleeji e ujunnaaje ujunnaaje yimɓe. Hoɗɓe e leñol Hawaadle mbaaltiima to Jalalaqsi e ɓeen leñol Abgaal mbaaltii to Mahaday.
== Laamu Al Shabaab ==
E lewru suwee 2009, hare waɗii to El Baraf hakkunde doole ballitooje laamu TFG e Al-Shabaab, ndartini hoɗɓe toon ɓee. Duuɓi jeeɗiɗi garooji ɗii, El Baraf woni ko e juuɗe Al Shabaab.
E lewru marse 2011, leñol Hawiye bayyini sosde "Diiwaan keeriiɗo CAWL" gonɗo hakkunde Sheek Ibraahiima Taajir (Sheek Ibraahiima Yare), siforaaɗo ina waɗi gure joy : Galcad (diiwaan Galgudud), Masagadug- Cigo (diiwaan Galgdud), e El Baraf (diiwaan Sheberi hakkundeejo).
Nate ɗe konu Al Shabaab acci e nder galle gooto to El-Baraf
E noowammbar 2011, Al-Shabaab to El Buur dogi e konu Ecoppi, naati wuro El Baraf e nokkuuji goɗɗi.
== Jaɓɓugol AMISOM ==
E lewru feebariyee 2016, konu laamu Somali e konu AMISOM kawri heɓtude wuro El Baraf, ngo Al-Shabaab joginoo ko adii ɗuum.
E oktoobar 2016, Al Shabaab yani e ɓulli El Baraf. Hoɗɓe heewɓe ngummiima ngam yiylaade ɓulli ndiyam. Ɓooygol ndiyam addanii ustaare golle ko wayi no cellal e jaŋde, AMISOM ɗaɓɓirii pelle winndereeje e pelle ɗe ngonaa laamuyankooje yo ndokku ndiyam laaɓɗam.
E noowammbar 2016, Al Sabaab yani e nokku ɗo AMISOM woni ɗoo, to El Baraf.
E lewru marse 2017, konu laamu Somali nanngi terɗe Al-Shabaab to El Baraf.
E lewru desaambar 2018, ko ina ɓura 15 neɗɗo maayi heen sabu hareeji leƴƴi. Hare nde waɗi ko hakkunde El Baraf e Jalalaqsi, ina sikkaa ko njulaagu khat to Jowhar waɗi ɗum. Laamu leydi Hirshabelle, jeyaaɗo e leydi Somali, waɗii batu ngam haɓaade rafi o.
E lewru suwee 2019, fotde 50 neɗɗo ummoriiɓe Alkowsar to diiwaan Adan Yabal to diiwaan Shabelle hakkundeejo ngartii El Baraf ngam wonde nulaaɓe al-Shabaab, ɗo ɓe nanngaa, ɓe kaɗaa jokkondirde e banndiraaɓe maɓɓe.
E lewru Oktoobar 2019, soldateeɓe laamu Somali mbari suka gorko gooto to El Baraf, mbari ɗum. Waraaɗo oo ko ɓiy jom njulaagu ganndaaɗo. Ina wiyee kadi warngooji ɗi soldateeɓe laamu Somali mbaɗata ɗii, keewaani.
E lewru Oktoobar 2020, yimɓe tato, ina heen ofisee konu Somali gooto, mbaraama e bommbo sara El Baraf.
E lewru suwee 2021, Al-Shabaab yani e nokku konu Burundi to El Baraf.
E lewru mee 2022, Al-Shabaab yani e nokku konu Burundi to El Baraf. Holliima wonde Al-Shabaab warii 170 soldaat AU, kono militeer en leydi Burundi kollitii 10 maayi heen, 5 majjii.
Al Shabaab nanngu ɗum
Ñalnde 21 feebariyee 2025, e nder hare Shabelle 2025, al-Shabaab haɓi e soldateeɓe Somali e milisaaji leñol Ma’awisley Abgal, daraniiɓe laamu nguu, mbari heen 93 soldaat daraniiɓe laamu nguu, heddiiɓe ɓee ndogi, ɗum addani El Baraf fa-S fall.
Tuugnorgal
6jjdl23b6usx54rl70sfvihjjm6j79t
162521
162519
2026-04-11T12:18:20Z
Mamman Ali
9126
I improved the article
162521
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ceel baraf (El baraf)''' ko wuro e diiwaan e nder leydi Somali. Ko nokku yah-ngartaa e nokku ɗo laabi kawri, ko Hirshabele en njoginoo ɗum no feewi haa nde Shabelle yani e hitaande 2025.
== Hoɗɓe heen ==
Hoɗɓe heen ɓuri heewde ko Agonyar Gaabane, caltal e leñol Abgaal, caltal e leñol Hawiye. Ɓe ngoni ko e luurondirde e Hawaadle, caltal goɗngal e leñol Hawiye, hoɗɓe e wuro hoɗngo.
== Tariya ==
E lewru suwee 2002, konu Muhammadu Umar Habeb jeyaaɗo e leñol Warsangali yani e El Baraf. El Baraf ko ardiiɓe konu Dahir Dayah, jaagorgal nder leydi e oon sahaa laamu ngenndiwal Somali.
E lewru feebariyee 2008, hare hakkunde Hawaadle e Abgaal, caltal e leñol Hawiye en, daɗndi hare to Qoryale e El Baraf. Hareeji ɗi mbaɗii teemedde galleeji e ujunnaaje ujunnaaje yimɓe. Hoɗɓe e leñol Hawaadle mbaaltiima to Jalalaqsi e ɓeen leñol Abgaal mbaaltii to Mahaday.
== Laamu Al Shabaab ==
E lewru suwee 2009, hare waɗii to El Baraf hakkunde doole ballitooje laamu TFG e Al-Shabaab, ndartini hoɗɓe toon ɓee. Duuɓi jeeɗiɗi garooji ɗii, El Baraf woni ko e juuɗe Al Shabaab.
E lewru marse 2011, leñol Hawiye bayyini sosde "Diiwaan keeriiɗo CAWL" gonɗo hakkunde Sheek Ibraahiima Taajir (Sheek Ibraahiima Yare), siforaaɗo ina waɗi gure joy : Galcad (diiwaan Galgudud), Masagadug- Cigo (diiwaan Galgdud), e El Baraf (diiwaan Sheberi hakkundeejo).
Nate ɗe konu Al Shabaab acci e nder galle gooto to El-Baraf
E noowammbar 2011, Al-Shabaab to El Buur dogi e konu Ecoppi, naati wuro El Baraf e nokkuuji goɗɗi.
== Jaɓɓugol AMISOM ==
E lewru feebariyee 2016, konu laamu Somali e konu AMISOM kawri heɓtude wuro El Baraf, ngo Al-Shabaab joginoo ko adii ɗuum.
E oktoobar 2016, Al Shabaab yani e ɓulli El Baraf. Hoɗɓe heewɓe ngummiima ngam yiylaade ɓulli ndiyam. Ɓooygol ndiyam addanii ustaare golle ko wayi no cellal e jaŋde, AMISOM ɗaɓɓirii pelle winndereeje e pelle ɗe ngonaa laamuyankooje yo ndokku ndiyam laaɓɗam.
E noowammbar 2016, Al Sabaab yani e nokku ɗo AMISOM woni ɗoo, to El Baraf.
E lewru marse 2017, konu laamu Somali nanngi terɗe Al-Shabaab to El Baraf.
E lewru desaambar 2018, ko ina ɓura 15 neɗɗo maayi heen sabu hareeji leƴƴi. Hare nde waɗi ko hakkunde El Baraf e Jalalaqsi, ina sikkaa ko njulaagu khat to Jowhar waɗi ɗum. Laamu leydi Hirshabelle, jeyaaɗo e leydi Somali, waɗii batu ngam haɓaade rafi o.
E lewru suwee 2019, fotde 50 neɗɗo ummoriiɓe Alkowsar to diiwaan Adan Yabal to diiwaan Shabelle hakkundeejo ngartii El Baraf ngam wonde nulaaɓe al-Shabaab, ɗo ɓe nanngaa, ɓe kaɗaa jokkondirde e banndiraaɓe maɓɓe.
E lewru Oktoobar 2019, soldateeɓe laamu Somali mbari suka gorko gooto to El Baraf, mbari ɗum. Waraaɗo oo ko ɓiy jom njulaagu ganndaaɗo. Ina wiyee kadi warngooji ɗi soldateeɓe laamu Somali mbaɗata ɗii, keewaani.
E lewru Oktoobar 2020, yimɓe tato, ina heen ofisee konu Somali gooto, mbaraama e bommbo sara El Baraf.
E lewru suwee 2021, Al-Shabaab yani e nokku konu Burundi to El Baraf.
E lewru mee 2022, Al-Shabaab yani e nokku konu Burundi to El Baraf. Holliima wonde Al-Shabaab warii 170 soldaat AU, kono militeer en leydi Burundi kollitii 10 maayi heen, 5 majjii.
== Al Shabaab nanngu ɗum ==
Ñalnde 21 feebariyee 2025, e nder hare Shabelle 2025, al-Shabaab haɓi e soldateeɓe Somali e milisaaji leñol Ma’awisley Abgal, daraniiɓe laamu nguu, mbari heen 93 soldaat daraniiɓe laamu nguu, heddiiɓe ɓee ndogi, ɗum addani El Baraf fa-S fall.
Tuugnorgal
8odozusx7oyi95ik51yjjtjsg7ipaak
162523
162521
2026-04-11T12:20:25Z
Mamman Ali
9126
Added citation
162523
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ceel baraf (El baraf)''' ko wuro e diiwaan e nder leydi Somali. Ko nokku yah-ngartaa e nokku ɗo laabi kawri, ko Hirshabele en njoginoo ɗum no feewi haa nde Shabelle yani e hitaande 2025.
== Hoɗɓe heen ==
Hoɗɓe heen ɓuri heewde ko Agonyar Gaabane, caltal e leñol Abgaal, caltal e leñol Hawiye. Ɓe ngoni ko e luurondirde e Hawaadle, caltal goɗngal e leñol Hawiye, hoɗɓe e wuro hoɗngo.<ref>https://www.thenewhumanitarian.org/fr/node/201278</ref>
== Tariya ==
E lewru suwee 2002, konu Muhammadu Umar Habeb jeyaaɗo e leñol Warsangali yani e El Baraf. El Baraf ko ardiiɓe konu Dahir Dayah, jaagorgal nder leydi e oon sahaa laamu ngenndiwal Somali.
E lewru feebariyee 2008, hare hakkunde Hawaadle e Abgaal, caltal e leñol Hawiye en, daɗndi hare to Qoryale e El Baraf. Hareeji ɗi mbaɗii teemedde galleeji e ujunnaaje ujunnaaje yimɓe. Hoɗɓe e leñol Hawaadle mbaaltiima to Jalalaqsi e ɓeen leñol Abgaal mbaaltii to Mahaday.
== Laamu Al Shabaab ==
E lewru suwee 2009, hare waɗii to El Baraf hakkunde doole ballitooje laamu TFG e Al-Shabaab, ndartini hoɗɓe toon ɓee. Duuɓi jeeɗiɗi garooji ɗii, El Baraf woni ko e juuɗe Al Shabaab.
E lewru marse 2011, leñol Hawiye bayyini sosde "Diiwaan keeriiɗo CAWL" gonɗo hakkunde Sheek Ibraahiima Taajir (Sheek Ibraahiima Yare), siforaaɗo ina waɗi gure joy : Galcad (diiwaan Galgudud), Masagadug- Cigo (diiwaan Galgdud), e El Baraf (diiwaan Sheberi hakkundeejo).
Nate ɗe konu Al Shabaab acci e nder galle gooto to El-Baraf
E noowammbar 2011, Al-Shabaab to El Buur dogi e konu Ecoppi, naati wuro El Baraf e nokkuuji goɗɗi.
== Jaɓɓugol AMISOM ==
E lewru feebariyee 2016, konu laamu Somali e konu AMISOM kawri heɓtude wuro El Baraf, ngo Al-Shabaab joginoo ko adii ɗuum.
E oktoobar 2016, Al Shabaab yani e ɓulli El Baraf. Hoɗɓe heewɓe ngummiima ngam yiylaade ɓulli ndiyam. Ɓooygol ndiyam addanii ustaare golle ko wayi no cellal e jaŋde, AMISOM ɗaɓɓirii pelle winndereeje e pelle ɗe ngonaa laamuyankooje yo ndokku ndiyam laaɓɗam.
E noowammbar 2016, Al Sabaab yani e nokku ɗo AMISOM woni ɗoo, to El Baraf.
E lewru marse 2017, konu laamu Somali nanngi terɗe Al-Shabaab to El Baraf.
E lewru desaambar 2018, ko ina ɓura 15 neɗɗo maayi heen sabu hareeji leƴƴi. Hare nde waɗi ko hakkunde El Baraf e Jalalaqsi, ina sikkaa ko njulaagu khat to Jowhar waɗi ɗum. Laamu leydi Hirshabelle, jeyaaɗo e leydi Somali, waɗii batu ngam haɓaade rafi o.
E lewru suwee 2019, fotde 50 neɗɗo ummoriiɓe Alkowsar to diiwaan Adan Yabal to diiwaan Shabelle hakkundeejo ngartii El Baraf ngam wonde nulaaɓe al-Shabaab, ɗo ɓe nanngaa, ɓe kaɗaa jokkondirde e banndiraaɓe maɓɓe.
E lewru Oktoobar 2019, soldateeɓe laamu Somali mbari suka gorko gooto to El Baraf, mbari ɗum. Waraaɗo oo ko ɓiy jom njulaagu ganndaaɗo. Ina wiyee kadi warngooji ɗi soldateeɓe laamu Somali mbaɗata ɗii, keewaani.
E lewru Oktoobar 2020, yimɓe tato, ina heen ofisee konu Somali gooto, mbaraama e bommbo sara El Baraf.
E lewru suwee 2021, Al-Shabaab yani e nokku konu Burundi to El Baraf.
E lewru mee 2022, Al-Shabaab yani e nokku konu Burundi to El Baraf. Holliima wonde Al-Shabaab warii 170 soldaat AU, kono militeer en leydi Burundi kollitii 10 maayi heen, 5 majjii.
== Al Shabaab nanngu ɗum ==
Ñalnde 21 feebariyee 2025, e nder hare Shabelle 2025, al-Shabaab haɓi e soldateeɓe Somali e milisaaji leñol Ma’awisley Abgal, daraniiɓe laamu nguu, mbari heen 93 soldaat daraniiɓe laamu nguu, heddiiɓe ɓee ndogi, ɗum addani El Baraf fa-S fall.
Tuugnorgal
534o9ko4f38calkcy54q5x0pke188y3
162527
162523
2026-04-11T12:23:03Z
Mamman Ali
9126
Updated citation
162527
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ceel baraf (El baraf)''' ko wuro e diiwaan e nder leydi Somali. Ko nokku yah-ngartaa e nokku ɗo laabi kawri, ko Hirshabele en njoginoo ɗum no feewi haa nde Shabelle yani e hitaande 2025.
== Hoɗɓe heen ==
Hoɗɓe heen ɓuri heewde ko Agonyar Gaabane, caltal e leñol Abgaal, caltal e leñol Hawiye. Ɓe ngoni ko e luurondirde e Hawaadle, caltal goɗngal e leñol Hawiye, hoɗɓe e wuro hoɗngo.<ref>https://www.thenewhumanitarian.org/fr/node/201278 neɗɗankaagal kesal.org. Ñalnde 18 lewru nduu. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>
== Tariya ==
E lewru suwee 2002, konu Muhammadu Umar Habeb jeyaaɗo e leñol Warsangali yani e El Baraf. El Baraf ko ardiiɓe konu Dahir Dayah, jaagorgal nder leydi e oon sahaa laamu ngenndiwal Somali.
E lewru feebariyee 2008, hare hakkunde Hawaadle e Abgaal, caltal e leñol Hawiye en, daɗndi hare to Qoryale e El Baraf. Hareeji ɗi mbaɗii teemedde galleeji e ujunnaaje ujunnaaje yimɓe. Hoɗɓe e leñol Hawaadle mbaaltiima to Jalalaqsi e ɓeen leñol Abgaal mbaaltii to Mahaday.
== Laamu Al Shabaab ==
E lewru suwee 2009, hare waɗii to El Baraf hakkunde doole ballitooje laamu TFG e Al-Shabaab, ndartini hoɗɓe toon ɓee. Duuɓi jeeɗiɗi garooji ɗii, El Baraf woni ko e juuɗe Al Shabaab.
E lewru marse 2011, leñol Hawiye bayyini sosde "Diiwaan keeriiɗo CAWL" gonɗo hakkunde Sheek Ibraahiima Taajir (Sheek Ibraahiima Yare), siforaaɗo ina waɗi gure joy : Galcad (diiwaan Galgudud), Masagadug- Cigo (diiwaan Galgdud), e El Baraf (diiwaan Sheberi hakkundeejo).
Nate ɗe konu Al Shabaab acci e nder galle gooto to El-Baraf
E noowammbar 2011, Al-Shabaab to El Buur dogi e konu Ecoppi, naati wuro El Baraf e nokkuuji goɗɗi.
== Jaɓɓugol AMISOM ==
E lewru feebariyee 2016, konu laamu Somali e konu AMISOM kawri heɓtude wuro El Baraf, ngo Al-Shabaab joginoo ko adii ɗuum.
E oktoobar 2016, Al Shabaab yani e ɓulli El Baraf. Hoɗɓe heewɓe ngummiima ngam yiylaade ɓulli ndiyam. Ɓooygol ndiyam addanii ustaare golle ko wayi no cellal e jaŋde, AMISOM ɗaɓɓirii pelle winndereeje e pelle ɗe ngonaa laamuyankooje yo ndokku ndiyam laaɓɗam.
E noowammbar 2016, Al Sabaab yani e nokku ɗo AMISOM woni ɗoo, to El Baraf.
E lewru marse 2017, konu laamu Somali nanngi terɗe Al-Shabaab to El Baraf.
E lewru desaambar 2018, ko ina ɓura 15 neɗɗo maayi heen sabu hareeji leƴƴi. Hare nde waɗi ko hakkunde El Baraf e Jalalaqsi, ina sikkaa ko njulaagu khat to Jowhar waɗi ɗum. Laamu leydi Hirshabelle, jeyaaɗo e leydi Somali, waɗii batu ngam haɓaade rafi o.
E lewru suwee 2019, fotde 50 neɗɗo ummoriiɓe Alkowsar to diiwaan Adan Yabal to diiwaan Shabelle hakkundeejo ngartii El Baraf ngam wonde nulaaɓe al-Shabaab, ɗo ɓe nanngaa, ɓe kaɗaa jokkondirde e banndiraaɓe maɓɓe.
E lewru Oktoobar 2019, soldateeɓe laamu Somali mbari suka gorko gooto to El Baraf, mbari ɗum. Waraaɗo oo ko ɓiy jom njulaagu ganndaaɗo. Ina wiyee kadi warngooji ɗi soldateeɓe laamu Somali mbaɗata ɗii, keewaani.
E lewru Oktoobar 2020, yimɓe tato, ina heen ofisee konu Somali gooto, mbaraama e bommbo sara El Baraf.
E lewru suwee 2021, Al-Shabaab yani e nokku konu Burundi to El Baraf.
E lewru mee 2022, Al-Shabaab yani e nokku konu Burundi to El Baraf. Holliima wonde Al-Shabaab warii 170 soldaat AU, kono militeer en leydi Burundi kollitii 10 maayi heen, 5 majjii.
== Al Shabaab nanngu ɗum ==
Ñalnde 21 feebariyee 2025, e nder hare Shabelle 2025, al-Shabaab haɓi e soldateeɓe Somali e milisaaji leñol Ma’awisley Abgal, daraniiɓe laamu nguu, mbari heen 93 soldaat daraniiɓe laamu nguu, heddiiɓe ɓee ndogi, ɗum addani El Baraf fa-S fall.
Tuugnorgal
5dsgx5inx5utenq9o6k32mwf3vyaxur
162531
162527
2026-04-11T12:25:46Z
Mamman Ali
9126
Added citation
162531
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ceel baraf (El baraf)''' ko wuro e diiwaan e nder leydi Somali. Ko nokku yah-ngartaa e nokku ɗo laabi kawri, ko Hirshabele en njoginoo ɗum no feewi haa nde Shabelle yani e hitaande 2025.<ref>iDMC(2008-07-29) https://www.refworld.org/pdfid/488ef1d82.pdf</ref>
== Hoɗɓe heen ==
Hoɗɓe heen ɓuri heewde ko Agonyar Gaabane, caltal e leñol Abgaal, caltal e leñol Hawiye. Ɓe ngoni ko e luurondirde e Hawaadle, caltal goɗngal e leñol Hawiye, hoɗɓe e wuro hoɗngo.<ref>https://www.thenewhumanitarian.org/fr/node/201278 neɗɗankaagal kesal.org. Ñalnde 18 lewru nduu. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>
== Tariya ==
E lewru suwee 2002, konu Muhammadu Umar Habeb jeyaaɗo e leñol Warsangali yani e El Baraf. El Baraf ko ardiiɓe konu Dahir Dayah, jaagorgal nder leydi e oon sahaa laamu ngenndiwal Somali.
E lewru feebariyee 2008, hare hakkunde Hawaadle e Abgaal, caltal e leñol Hawiye en, daɗndi hare to Qoryale e El Baraf. Hareeji ɗi mbaɗii teemedde galleeji e ujunnaaje ujunnaaje yimɓe. Hoɗɓe e leñol Hawaadle mbaaltiima to Jalalaqsi e ɓeen leñol Abgaal mbaaltii to Mahaday.
== Laamu Al Shabaab ==
E lewru suwee 2009, hare waɗii to El Baraf hakkunde doole ballitooje laamu TFG e Al-Shabaab, ndartini hoɗɓe toon ɓee. Duuɓi jeeɗiɗi garooji ɗii, El Baraf woni ko e juuɗe Al Shabaab.
E lewru marse 2011, leñol Hawiye bayyini sosde "Diiwaan keeriiɗo CAWL" gonɗo hakkunde Sheek Ibraahiima Taajir (Sheek Ibraahiima Yare), siforaaɗo ina waɗi gure joy : Galcad (diiwaan Galgudud), Masagadug- Cigo (diiwaan Galgdud), e El Baraf (diiwaan Sheberi hakkundeejo).
Nate ɗe konu Al Shabaab acci e nder galle gooto to El-Baraf
E noowammbar 2011, Al-Shabaab to El Buur dogi e konu Ecoppi, naati wuro El Baraf e nokkuuji goɗɗi.
== Jaɓɓugol AMISOM ==
E lewru feebariyee 2016, konu laamu Somali e konu AMISOM kawri heɓtude wuro El Baraf, ngo Al-Shabaab joginoo ko adii ɗuum.
E oktoobar 2016, Al Shabaab yani e ɓulli El Baraf. Hoɗɓe heewɓe ngummiima ngam yiylaade ɓulli ndiyam. Ɓooygol ndiyam addanii ustaare golle ko wayi no cellal e jaŋde, AMISOM ɗaɓɓirii pelle winndereeje e pelle ɗe ngonaa laamuyankooje yo ndokku ndiyam laaɓɗam.
E noowammbar 2016, Al Sabaab yani e nokku ɗo AMISOM woni ɗoo, to El Baraf.
E lewru marse 2017, konu laamu Somali nanngi terɗe Al-Shabaab to El Baraf.
E lewru desaambar 2018, ko ina ɓura 15 neɗɗo maayi heen sabu hareeji leƴƴi. Hare nde waɗi ko hakkunde El Baraf e Jalalaqsi, ina sikkaa ko njulaagu khat to Jowhar waɗi ɗum. Laamu leydi Hirshabelle, jeyaaɗo e leydi Somali, waɗii batu ngam haɓaade rafi o.
E lewru suwee 2019, fotde 50 neɗɗo ummoriiɓe Alkowsar to diiwaan Adan Yabal to diiwaan Shabelle hakkundeejo ngartii El Baraf ngam wonde nulaaɓe al-Shabaab, ɗo ɓe nanngaa, ɓe kaɗaa jokkondirde e banndiraaɓe maɓɓe.
E lewru Oktoobar 2019, soldateeɓe laamu Somali mbari suka gorko gooto to El Baraf, mbari ɗum. Waraaɗo oo ko ɓiy jom njulaagu ganndaaɗo. Ina wiyee kadi warngooji ɗi soldateeɓe laamu Somali mbaɗata ɗii, keewaani.
E lewru Oktoobar 2020, yimɓe tato, ina heen ofisee konu Somali gooto, mbaraama e bommbo sara El Baraf.
E lewru suwee 2021, Al-Shabaab yani e nokku konu Burundi to El Baraf.
E lewru mee 2022, Al-Shabaab yani e nokku konu Burundi to El Baraf. Holliima wonde Al-Shabaab warii 170 soldaat AU, kono militeer en leydi Burundi kollitii 10 maayi heen, 5 majjii.
== Al Shabaab nanngu ɗum ==
Ñalnde 21 feebariyee 2025, e nder hare Shabelle 2025, al-Shabaab haɓi e soldateeɓe Somali e milisaaji leñol Ma’awisley Abgal, daraniiɓe laamu nguu, mbari heen 93 soldaat daraniiɓe laamu nguu, heddiiɓe ɓee ndogi, ɗum addani El Baraf fa-S fall.
Tuugnorgal
3sbb8qlgps3lgk5oaqraxozc3za6fhx
162533
162531
2026-04-11T12:28:14Z
Mamman Ali
9126
Updated citation
162533
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ceel baraf (El baraf)''' ko wuro e diiwaan e nder leydi Somali. Ko nokku yah-ngartaa e nokku ɗo laabi kawri, ko Hirshabele en njoginoo ɗum no feewi haa nde Shabelle yani e hitaande 2025.<ref>iDMC(2008-07-29) https://www.refworld.org/pdfid/488ef1d82.pdf heɓtinaama ñalde 02-05-2022</ref>
== Hoɗɓe heen ==
Hoɗɓe heen ɓuri heewde ko Agonyar Gaabane, caltal e leñol Abgaal, caltal e leñol Hawiye. Ɓe ngoni ko e luurondirde e Hawaadle, caltal goɗngal e leñol Hawiye, hoɗɓe e wuro hoɗngo.<ref>https://www.thenewhumanitarian.org/fr/node/201278 neɗɗankaagal kesal.org. Ñalnde 18 lewru nduu. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>
== Tariya ==
E lewru suwee 2002, konu Muhammadu Umar Habeb jeyaaɗo e leñol Warsangali yani e El Baraf. El Baraf ko ardiiɓe konu Dahir Dayah, jaagorgal nder leydi e oon sahaa laamu ngenndiwal Somali.
E lewru feebariyee 2008, hare hakkunde Hawaadle e Abgaal, caltal e leñol Hawiye en, daɗndi hare to Qoryale e El Baraf. Hareeji ɗi mbaɗii teemedde galleeji e ujunnaaje ujunnaaje yimɓe. Hoɗɓe e leñol Hawaadle mbaaltiima to Jalalaqsi e ɓeen leñol Abgaal mbaaltii to Mahaday.
== Laamu Al Shabaab ==
E lewru suwee 2009, hare waɗii to El Baraf hakkunde doole ballitooje laamu TFG e Al-Shabaab, ndartini hoɗɓe toon ɓee. Duuɓi jeeɗiɗi garooji ɗii, El Baraf woni ko e juuɗe Al Shabaab.
E lewru marse 2011, leñol Hawiye bayyini sosde "Diiwaan keeriiɗo CAWL" gonɗo hakkunde Sheek Ibraahiima Taajir (Sheek Ibraahiima Yare), siforaaɗo ina waɗi gure joy : Galcad (diiwaan Galgudud), Masagadug- Cigo (diiwaan Galgdud), e El Baraf (diiwaan Sheberi hakkundeejo).
Nate ɗe konu Al Shabaab acci e nder galle gooto to El-Baraf
E noowammbar 2011, Al-Shabaab to El Buur dogi e konu Ecoppi, naati wuro El Baraf e nokkuuji goɗɗi.
== Jaɓɓugol AMISOM ==
E lewru feebariyee 2016, konu laamu Somali e konu AMISOM kawri heɓtude wuro El Baraf, ngo Al-Shabaab joginoo ko adii ɗuum.
E oktoobar 2016, Al Shabaab yani e ɓulli El Baraf. Hoɗɓe heewɓe ngummiima ngam yiylaade ɓulli ndiyam. Ɓooygol ndiyam addanii ustaare golle ko wayi no cellal e jaŋde, AMISOM ɗaɓɓirii pelle winndereeje e pelle ɗe ngonaa laamuyankooje yo ndokku ndiyam laaɓɗam.
E noowammbar 2016, Al Sabaab yani e nokku ɗo AMISOM woni ɗoo, to El Baraf.
E lewru marse 2017, konu laamu Somali nanngi terɗe Al-Shabaab to El Baraf.
E lewru desaambar 2018, ko ina ɓura 15 neɗɗo maayi heen sabu hareeji leƴƴi. Hare nde waɗi ko hakkunde El Baraf e Jalalaqsi, ina sikkaa ko njulaagu khat to Jowhar waɗi ɗum. Laamu leydi Hirshabelle, jeyaaɗo e leydi Somali, waɗii batu ngam haɓaade rafi o.
E lewru suwee 2019, fotde 50 neɗɗo ummoriiɓe Alkowsar to diiwaan Adan Yabal to diiwaan Shabelle hakkundeejo ngartii El Baraf ngam wonde nulaaɓe al-Shabaab, ɗo ɓe nanngaa, ɓe kaɗaa jokkondirde e banndiraaɓe maɓɓe.
E lewru Oktoobar 2019, soldateeɓe laamu Somali mbari suka gorko gooto to El Baraf, mbari ɗum. Waraaɗo oo ko ɓiy jom njulaagu ganndaaɗo. Ina wiyee kadi warngooji ɗi soldateeɓe laamu Somali mbaɗata ɗii, keewaani.
E lewru Oktoobar 2020, yimɓe tato, ina heen ofisee konu Somali gooto, mbaraama e bommbo sara El Baraf.
E lewru suwee 2021, Al-Shabaab yani e nokku konu Burundi to El Baraf.
E lewru mee 2022, Al-Shabaab yani e nokku konu Burundi to El Baraf. Holliima wonde Al-Shabaab warii 170 soldaat AU, kono militeer en leydi Burundi kollitii 10 maayi heen, 5 majjii.
== Al Shabaab nanngu ɗum ==
Ñalnde 21 feebariyee 2025, e nder hare Shabelle 2025, al-Shabaab haɓi e soldateeɓe Somali e milisaaji leñol Ma’awisley Abgal, daraniiɓe laamu nguu, mbari heen 93 soldaat daraniiɓe laamu nguu, heddiiɓe ɓee ndogi, ɗum addani El Baraf fa-S fall.
Tuugnorgal
9ihbtjgeojozvjh23f9ogq76ca2rphx
162536
162533
2026-04-11T12:29:04Z
Mamman Ali
9126
Added citation
162536
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ceel baraf (El baraf)''' ko wuro e diiwaan e nder leydi Somali. Ko nokku yah-ngartaa e nokku ɗo laabi kawri, ko Hirshabele en njoginoo ɗum no feewi haa nde Shabelle yani e hitaande 2025.<ref>iDMC(2008-07-29) https://www.refworld.org/pdfid/488ef1d82.pdf heɓtinaama ñalde 02-05-2022</ref>
== Hoɗɓe heen ==
Hoɗɓe heen ɓuri heewde ko Agonyar Gaabane, caltal e leñol Abgaal, caltal e leñol Hawiye. Ɓe ngoni ko e luurondirde e Hawaadle, caltal goɗngal e leñol Hawiye, hoɗɓe e wuro hoɗngo.<ref>https://www.thenewhumanitarian.org/fr/node/201278 neɗɗankaagal kesal.org. Ñalnde 18 lewru nduu. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>
== Tariya ==
<ref>https://warsheekh.com/articles/3206/Dagaalo-xoogan-oo-saakay-ka-dhacay-Deegaanka-Ceelbaraf-Gobalka-Sh-dhexe</ref>E lewru suwee 2002, konu Muhammadu Umar Habeb jeyaaɗo e leñol Warsangali yani e El Baraf. El Baraf ko ardiiɓe konu Dahir Dayah, jaagorgal nder leydi e oon sahaa laamu ngenndiwal Somali.
E lewru feebariyee 2008, hare hakkunde Hawaadle e Abgaal, caltal e leñol Hawiye en, daɗndi hare to Qoryale e El Baraf. Hareeji ɗi mbaɗii teemedde galleeji e ujunnaaje ujunnaaje yimɓe. Hoɗɓe e leñol Hawaadle mbaaltiima to Jalalaqsi e ɓeen leñol Abgaal mbaaltii to Mahaday.
== Laamu Al Shabaab ==
E lewru suwee 2009, hare waɗii to El Baraf hakkunde doole ballitooje laamu TFG e Al-Shabaab, ndartini hoɗɓe toon ɓee. Duuɓi jeeɗiɗi garooji ɗii, El Baraf woni ko e juuɗe Al Shabaab.
E lewru marse 2011, leñol Hawiye bayyini sosde "Diiwaan keeriiɗo CAWL" gonɗo hakkunde Sheek Ibraahiima Taajir (Sheek Ibraahiima Yare), siforaaɗo ina waɗi gure joy : Galcad (diiwaan Galgudud), Masagadug- Cigo (diiwaan Galgdud), e El Baraf (diiwaan Sheberi hakkundeejo).
Nate ɗe konu Al Shabaab acci e nder galle gooto to El-Baraf
E noowammbar 2011, Al-Shabaab to El Buur dogi e konu Ecoppi, naati wuro El Baraf e nokkuuji goɗɗi.
== Jaɓɓugol AMISOM ==
E lewru feebariyee 2016, konu laamu Somali e konu AMISOM kawri heɓtude wuro El Baraf, ngo Al-Shabaab joginoo ko adii ɗuum.
E oktoobar 2016, Al Shabaab yani e ɓulli El Baraf. Hoɗɓe heewɓe ngummiima ngam yiylaade ɓulli ndiyam. Ɓooygol ndiyam addanii ustaare golle ko wayi no cellal e jaŋde, AMISOM ɗaɓɓirii pelle winndereeje e pelle ɗe ngonaa laamuyankooje yo ndokku ndiyam laaɓɗam.
E noowammbar 2016, Al Sabaab yani e nokku ɗo AMISOM woni ɗoo, to El Baraf.
E lewru marse 2017, konu laamu Somali nanngi terɗe Al-Shabaab to El Baraf.
E lewru desaambar 2018, ko ina ɓura 15 neɗɗo maayi heen sabu hareeji leƴƴi. Hare nde waɗi ko hakkunde El Baraf e Jalalaqsi, ina sikkaa ko njulaagu khat to Jowhar waɗi ɗum. Laamu leydi Hirshabelle, jeyaaɗo e leydi Somali, waɗii batu ngam haɓaade rafi o.
E lewru suwee 2019, fotde 50 neɗɗo ummoriiɓe Alkowsar to diiwaan Adan Yabal to diiwaan Shabelle hakkundeejo ngartii El Baraf ngam wonde nulaaɓe al-Shabaab, ɗo ɓe nanngaa, ɓe kaɗaa jokkondirde e banndiraaɓe maɓɓe.
E lewru Oktoobar 2019, soldateeɓe laamu Somali mbari suka gorko gooto to El Baraf, mbari ɗum. Waraaɗo oo ko ɓiy jom njulaagu ganndaaɗo. Ina wiyee kadi warngooji ɗi soldateeɓe laamu Somali mbaɗata ɗii, keewaani.
E lewru Oktoobar 2020, yimɓe tato, ina heen ofisee konu Somali gooto, mbaraama e bommbo sara El Baraf.
E lewru suwee 2021, Al-Shabaab yani e nokku konu Burundi to El Baraf.
E lewru mee 2022, Al-Shabaab yani e nokku konu Burundi to El Baraf. Holliima wonde Al-Shabaab warii 170 soldaat AU, kono militeer en leydi Burundi kollitii 10 maayi heen, 5 majjii.
== Al Shabaab nanngu ɗum ==
Ñalnde 21 feebariyee 2025, e nder hare Shabelle 2025, al-Shabaab haɓi e soldateeɓe Somali e milisaaji leñol Ma’awisley Abgal, daraniiɓe laamu nguu, mbari heen 93 soldaat daraniiɓe laamu nguu, heddiiɓe ɓee ndogi, ɗum addani El Baraf fa-S fall.
Tuugnorgal
bncvi293z2gkga3efbi28du6dookuh3
162538
162536
2026-04-11T12:31:42Z
Mamman Ali
9126
Updated citation
162538
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ceel baraf (El baraf)''' ko wuro e diiwaan e nder leydi Somali. Ko nokku yah-ngartaa e nokku ɗo laabi kawri, ko Hirshabele en njoginoo ɗum no feewi haa nde Shabelle yani e hitaande 2025.<ref>iDMC(2008-07-29) https://www.refworld.org/pdfid/488ef1d82.pdf heɓtinaama ñalde 02-05-2022</ref>
== Hoɗɓe heen ==
Hoɗɓe heen ɓuri heewde ko Agonyar Gaabane, caltal e leñol Abgaal, caltal e leñol Hawiye. Ɓe ngoni ko e luurondirde e Hawaadle, caltal goɗngal e leñol Hawiye, hoɗɓe e wuro hoɗngo.<ref>https://www.thenewhumanitarian.org/fr/node/201278 neɗɗankaagal kesal.org. Ñalnde 18 lewru nduu. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>
== Tariya ==
<ref>https://warsheekh.com/articles/3206/Dagaalo-xoogan-oo-saakay-ka-dhacay-Deegaanka-Ceelbaraf-Gobalka-Sh-dhexe warhoore.com. Ñalnde 28 lewru nduu. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>E lewru suwee 2002, konu Muhammadu Umar Habeb jeyaaɗo e leñol Warsangali yani e El Baraf. El Baraf ko ardiiɓe konu Dahir Dayah, jaagorgal nder leydi e oon sahaa laamu ngenndiwal Somali.
E lewru feebariyee 2008, hare hakkunde Hawaadle e Abgaal, caltal e leñol Hawiye en, daɗndi hare to Qoryale e El Baraf. Hareeji ɗi mbaɗii teemedde galleeji e ujunnaaje ujunnaaje yimɓe. Hoɗɓe e leñol Hawaadle mbaaltiima to Jalalaqsi e ɓeen leñol Abgaal mbaaltii to Mahaday.
== Laamu Al Shabaab ==
E lewru suwee 2009, hare waɗii to El Baraf hakkunde doole ballitooje laamu TFG e Al-Shabaab, ndartini hoɗɓe toon ɓee. Duuɓi jeeɗiɗi garooji ɗii, El Baraf woni ko e juuɗe Al Shabaab.
E lewru marse 2011, leñol Hawiye bayyini sosde "Diiwaan keeriiɗo CAWL" gonɗo hakkunde Sheek Ibraahiima Taajir (Sheek Ibraahiima Yare), siforaaɗo ina waɗi gure joy : Galcad (diiwaan Galgudud), Masagadug- Cigo (diiwaan Galgdud), e El Baraf (diiwaan Sheberi hakkundeejo).
Nate ɗe konu Al Shabaab acci e nder galle gooto to El-Baraf
E noowammbar 2011, Al-Shabaab to El Buur dogi e konu Ecoppi, naati wuro El Baraf e nokkuuji goɗɗi.
== Jaɓɓugol AMISOM ==
E lewru feebariyee 2016, konu laamu Somali e konu AMISOM kawri heɓtude wuro El Baraf, ngo Al-Shabaab joginoo ko adii ɗuum.
E oktoobar 2016, Al Shabaab yani e ɓulli El Baraf. Hoɗɓe heewɓe ngummiima ngam yiylaade ɓulli ndiyam. Ɓooygol ndiyam addanii ustaare golle ko wayi no cellal e jaŋde, AMISOM ɗaɓɓirii pelle winndereeje e pelle ɗe ngonaa laamuyankooje yo ndokku ndiyam laaɓɗam.
E noowammbar 2016, Al Sabaab yani e nokku ɗo AMISOM woni ɗoo, to El Baraf.
E lewru marse 2017, konu laamu Somali nanngi terɗe Al-Shabaab to El Baraf.
E lewru desaambar 2018, ko ina ɓura 15 neɗɗo maayi heen sabu hareeji leƴƴi. Hare nde waɗi ko hakkunde El Baraf e Jalalaqsi, ina sikkaa ko njulaagu khat to Jowhar waɗi ɗum. Laamu leydi Hirshabelle, jeyaaɗo e leydi Somali, waɗii batu ngam haɓaade rafi o.
E lewru suwee 2019, fotde 50 neɗɗo ummoriiɓe Alkowsar to diiwaan Adan Yabal to diiwaan Shabelle hakkundeejo ngartii El Baraf ngam wonde nulaaɓe al-Shabaab, ɗo ɓe nanngaa, ɓe kaɗaa jokkondirde e banndiraaɓe maɓɓe.
E lewru Oktoobar 2019, soldateeɓe laamu Somali mbari suka gorko gooto to El Baraf, mbari ɗum. Waraaɗo oo ko ɓiy jom njulaagu ganndaaɗo. Ina wiyee kadi warngooji ɗi soldateeɓe laamu Somali mbaɗata ɗii, keewaani.
E lewru Oktoobar 2020, yimɓe tato, ina heen ofisee konu Somali gooto, mbaraama e bommbo sara El Baraf.
E lewru suwee 2021, Al-Shabaab yani e nokku konu Burundi to El Baraf.
E lewru mee 2022, Al-Shabaab yani e nokku konu Burundi to El Baraf. Holliima wonde Al-Shabaab warii 170 soldaat AU, kono militeer en leydi Burundi kollitii 10 maayi heen, 5 majjii.
== Al Shabaab nanngu ɗum ==
Ñalnde 21 feebariyee 2025, e nder hare Shabelle 2025, al-Shabaab haɓi e soldateeɓe Somali e milisaaji leñol Ma’awisley Abgal, daraniiɓe laamu nguu, mbari heen 93 soldaat daraniiɓe laamu nguu, heddiiɓe ɓee ndogi, ɗum addani El Baraf fa-S fall.
Tuugnorgal
1tez1mojkj6hr3p02yb6u4jpjtkkpvj
162540
162538
2026-04-11T12:33:24Z
Mamman Ali
9126
Added citation
162540
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ceel baraf (El baraf)''' ko wuro e diiwaan e nder leydi Somali. Ko nokku yah-ngartaa e nokku ɗo laabi kawri, ko Hirshabele en njoginoo ɗum no feewi haa nde Shabelle yani e hitaande 2025.<ref>iDMC(2008-07-29) https://www.refworld.org/pdfid/488ef1d82.pdf heɓtinaama ñalde 02-05-2022</ref>
== Hoɗɓe heen ==
Hoɗɓe heen ɓuri heewde ko Agonyar Gaabane, caltal e leñol Abgaal, caltal e leñol Hawiye. Ɓe ngoni ko e luurondirde e Hawaadle, caltal goɗngal e leñol Hawiye, hoɗɓe e wuro hoɗngo.<ref>https://www.thenewhumanitarian.org/fr/node/201278 neɗɗankaagal kesal.org. Ñalnde 18 lewru nduu. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>
== Tariya ==
<ref>https://warsheekh.com/articles/3206/Dagaalo-xoogan-oo-saakay-ka-dhacay-Deegaanka-Ceelbaraf-Gobalka-Sh-dhexe warhoore.com. Ñalnde 28 lewru nduu. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>E lewru suwee 2002, konu Muhammadu Umar Habeb jeyaaɗo e leñol Warsangali yani e El Baraf. El Baraf ko ardiiɓe konu Dahir Dayah, jaagorgal nder leydi e oon sahaa laamu ngenndiwal Somali.
<ref>https://amisom-au.org/fr/2016/03/normal-life-returns-to-el-baraf-town-after-liberation-from-al-shabaab/</ref>E lewru feebariyee 2008, hare hakkunde Hawaadle e Abgaal, caltal e leñol Hawiye en, daɗndi hare to Qoryale e El Baraf. Hareeji ɗi mbaɗii teemedde galleeji e ujunnaaje ujunnaaje yimɓe. Hoɗɓe e leñol Hawaadle mbaaltiima to Jalalaqsi e ɓeen leñol Abgaal mbaaltii to Mahaday.
== Laamu Al Shabaab ==
E lewru suwee 2009, hare waɗii to El Baraf hakkunde doole ballitooje laamu TFG e Al-Shabaab, ndartini hoɗɓe toon ɓee. Duuɓi jeeɗiɗi garooji ɗii, El Baraf woni ko e juuɗe Al Shabaab.
E lewru marse 2011, leñol Hawiye bayyini sosde "Diiwaan keeriiɗo CAWL" gonɗo hakkunde Sheek Ibraahiima Taajir (Sheek Ibraahiima Yare), siforaaɗo ina waɗi gure joy : Galcad (diiwaan Galgudud), Masagadug- Cigo (diiwaan Galgdud), e El Baraf (diiwaan Sheberi hakkundeejo).
Nate ɗe konu Al Shabaab acci e nder galle gooto to El-Baraf
E noowammbar 2011, Al-Shabaab to El Buur dogi e konu Ecoppi, naati wuro El Baraf e nokkuuji goɗɗi.
== Jaɓɓugol AMISOM ==
E lewru feebariyee 2016, konu laamu Somali e konu AMISOM kawri heɓtude wuro El Baraf, ngo Al-Shabaab joginoo ko adii ɗuum.
E oktoobar 2016, Al Shabaab yani e ɓulli El Baraf. Hoɗɓe heewɓe ngummiima ngam yiylaade ɓulli ndiyam. Ɓooygol ndiyam addanii ustaare golle ko wayi no cellal e jaŋde, AMISOM ɗaɓɓirii pelle winndereeje e pelle ɗe ngonaa laamuyankooje yo ndokku ndiyam laaɓɗam.
E noowammbar 2016, Al Sabaab yani e nokku ɗo AMISOM woni ɗoo, to El Baraf.
E lewru marse 2017, konu laamu Somali nanngi terɗe Al-Shabaab to El Baraf.
E lewru desaambar 2018, ko ina ɓura 15 neɗɗo maayi heen sabu hareeji leƴƴi. Hare nde waɗi ko hakkunde El Baraf e Jalalaqsi, ina sikkaa ko njulaagu khat to Jowhar waɗi ɗum. Laamu leydi Hirshabelle, jeyaaɗo e leydi Somali, waɗii batu ngam haɓaade rafi o.
E lewru suwee 2019, fotde 50 neɗɗo ummoriiɓe Alkowsar to diiwaan Adan Yabal to diiwaan Shabelle hakkundeejo ngartii El Baraf ngam wonde nulaaɓe al-Shabaab, ɗo ɓe nanngaa, ɓe kaɗaa jokkondirde e banndiraaɓe maɓɓe.
E lewru Oktoobar 2019, soldateeɓe laamu Somali mbari suka gorko gooto to El Baraf, mbari ɗum. Waraaɗo oo ko ɓiy jom njulaagu ganndaaɗo. Ina wiyee kadi warngooji ɗi soldateeɓe laamu Somali mbaɗata ɗii, keewaani.
E lewru Oktoobar 2020, yimɓe tato, ina heen ofisee konu Somali gooto, mbaraama e bommbo sara El Baraf.
E lewru suwee 2021, Al-Shabaab yani e nokku konu Burundi to El Baraf.
E lewru mee 2022, Al-Shabaab yani e nokku konu Burundi to El Baraf. Holliima wonde Al-Shabaab warii 170 soldaat AU, kono militeer en leydi Burundi kollitii 10 maayi heen, 5 majjii.
== Al Shabaab nanngu ɗum ==
Ñalnde 21 feebariyee 2025, e nder hare Shabelle 2025, al-Shabaab haɓi e soldateeɓe Somali e milisaaji leñol Ma’awisley Abgal, daraniiɓe laamu nguu, mbari heen 93 soldaat daraniiɓe laamu nguu, heddiiɓe ɓee ndogi, ɗum addani El Baraf fa-S fall.
Tuugnorgal
5qxp8wr1r0935bi5lpsl8xbmodjqkyk
162542
162540
2026-04-11T12:34:34Z
Mamman Ali
9126
Updated citation
162542
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ceel baraf (El baraf)''' ko wuro e diiwaan e nder leydi Somali. Ko nokku yah-ngartaa e nokku ɗo laabi kawri, ko Hirshabele en njoginoo ɗum no feewi haa nde Shabelle yani e hitaande 2025.<ref>iDMC(2008-07-29) https://www.refworld.org/pdfid/488ef1d82.pdf heɓtinaama ñalde 02-05-2022</ref>
== Hoɗɓe heen ==
Hoɗɓe heen ɓuri heewde ko Agonyar Gaabane, caltal e leñol Abgaal, caltal e leñol Hawiye. Ɓe ngoni ko e luurondirde e Hawaadle, caltal goɗngal e leñol Hawiye, hoɗɓe e wuro hoɗngo.<ref>https://www.thenewhumanitarian.org/fr/node/201278 neɗɗankaagal kesal.org. Ñalnde 18 lewru nduu. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>
== Tariya ==
<ref>https://warsheekh.com/articles/3206/Dagaalo-xoogan-oo-saakay-ka-dhacay-Deegaanka-Ceelbaraf-Gobalka-Sh-dhexe warhoore.com. Ñalnde 28 lewru nduu. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>E lewru suwee 2002, konu Muhammadu Umar Habeb jeyaaɗo e leñol Warsangali yani e El Baraf. El Baraf ko ardiiɓe konu Dahir Dayah, jaagorgal nder leydi e oon sahaa laamu ngenndiwal Somali.
<ref>https://amisom-au.org/fr/2016/03/normal-life-returns-to-el-baraf-town-after-liberation-from-al-shabaab/ amisom-au.org. Ñalnde 31 lewru nduu 2016. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>E lewru feebariyee 2008, hare hakkunde Hawaadle e Abgaal, caltal e leñol Hawiye en, daɗndi hare to Qoryale e El Baraf. Hareeji ɗi mbaɗii teemedde galleeji e ujunnaaje ujunnaaje yimɓe. Hoɗɓe e leñol Hawaadle mbaaltiima to Jalalaqsi e ɓeen leñol Abgaal mbaaltii to Mahaday.
== Laamu Al Shabaab ==
E lewru suwee 2009, hare waɗii to El Baraf hakkunde doole ballitooje laamu TFG e Al-Shabaab, ndartini hoɗɓe toon ɓee. Duuɓi jeeɗiɗi garooji ɗii, El Baraf woni ko e juuɗe Al Shabaab.
E lewru marse 2011, leñol Hawiye bayyini sosde "Diiwaan keeriiɗo CAWL" gonɗo hakkunde Sheek Ibraahiima Taajir (Sheek Ibraahiima Yare), siforaaɗo ina waɗi gure joy : Galcad (diiwaan Galgudud), Masagadug- Cigo (diiwaan Galgdud), e El Baraf (diiwaan Sheberi hakkundeejo).
Nate ɗe konu Al Shabaab acci e nder galle gooto to El-Baraf
E noowammbar 2011, Al-Shabaab to El Buur dogi e konu Ecoppi, naati wuro El Baraf e nokkuuji goɗɗi.
== Jaɓɓugol AMISOM ==
E lewru feebariyee 2016, konu laamu Somali e konu AMISOM kawri heɓtude wuro El Baraf, ngo Al-Shabaab joginoo ko adii ɗuum.
E oktoobar 2016, Al Shabaab yani e ɓulli El Baraf. Hoɗɓe heewɓe ngummiima ngam yiylaade ɓulli ndiyam. Ɓooygol ndiyam addanii ustaare golle ko wayi no cellal e jaŋde, AMISOM ɗaɓɓirii pelle winndereeje e pelle ɗe ngonaa laamuyankooje yo ndokku ndiyam laaɓɗam.
E noowammbar 2016, Al Sabaab yani e nokku ɗo AMISOM woni ɗoo, to El Baraf.
E lewru marse 2017, konu laamu Somali nanngi terɗe Al-Shabaab to El Baraf.
E lewru desaambar 2018, ko ina ɓura 15 neɗɗo maayi heen sabu hareeji leƴƴi. Hare nde waɗi ko hakkunde El Baraf e Jalalaqsi, ina sikkaa ko njulaagu khat to Jowhar waɗi ɗum. Laamu leydi Hirshabelle, jeyaaɗo e leydi Somali, waɗii batu ngam haɓaade rafi o.
E lewru suwee 2019, fotde 50 neɗɗo ummoriiɓe Alkowsar to diiwaan Adan Yabal to diiwaan Shabelle hakkundeejo ngartii El Baraf ngam wonde nulaaɓe al-Shabaab, ɗo ɓe nanngaa, ɓe kaɗaa jokkondirde e banndiraaɓe maɓɓe.
E lewru Oktoobar 2019, soldateeɓe laamu Somali mbari suka gorko gooto to El Baraf, mbari ɗum. Waraaɗo oo ko ɓiy jom njulaagu ganndaaɗo. Ina wiyee kadi warngooji ɗi soldateeɓe laamu Somali mbaɗata ɗii, keewaani.
E lewru Oktoobar 2020, yimɓe tato, ina heen ofisee konu Somali gooto, mbaraama e bommbo sara El Baraf.
E lewru suwee 2021, Al-Shabaab yani e nokku konu Burundi to El Baraf.
E lewru mee 2022, Al-Shabaab yani e nokku konu Burundi to El Baraf. Holliima wonde Al-Shabaab warii 170 soldaat AU, kono militeer en leydi Burundi kollitii 10 maayi heen, 5 majjii.
== Al Shabaab nanngu ɗum ==
Ñalnde 21 feebariyee 2025, e nder hare Shabelle 2025, al-Shabaab haɓi e soldateeɓe Somali e milisaaji leñol Ma’awisley Abgal, daraniiɓe laamu nguu, mbari heen 93 soldaat daraniiɓe laamu nguu, heddiiɓe ɓee ndogi, ɗum addani El Baraf fa-S fall.
Tuugnorgal
37kbr3flqwoy22moj413p4lysqjn4ba
162545
162542
2026-04-11T12:36:31Z
Mamman Ali
9126
Added citation
162545
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ceel baraf (El baraf)''' ko wuro e diiwaan e nder leydi Somali. Ko nokku yah-ngartaa e nokku ɗo laabi kawri, ko Hirshabele en njoginoo ɗum no feewi haa nde Shabelle yani e hitaande 2025.<ref>iDMC(2008-07-29) https://www.refworld.org/pdfid/488ef1d82.pdf heɓtinaama ñalde 02-05-2022</ref>
== Hoɗɓe heen ==
Hoɗɓe heen ɓuri heewde ko Agonyar Gaabane, caltal e leñol Abgaal, caltal e leñol Hawiye. Ɓe ngoni ko e luurondirde e Hawaadle, caltal goɗngal e leñol Hawiye, hoɗɓe e wuro hoɗngo.<ref>https://www.thenewhumanitarian.org/fr/node/201278 neɗɗankaagal kesal.org. Ñalnde 18 lewru nduu. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>
== Tariya ==
<ref>https://warsheekh.com/articles/3206/Dagaalo-xoogan-oo-saakay-ka-dhacay-Deegaanka-Ceelbaraf-Gobalka-Sh-dhexe warhoore.com. Ñalnde 28 lewru nduu. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>E lewru suwee 2002, konu Muhammadu Umar Habeb jeyaaɗo e leñol Warsangali yani e El Baraf. El Baraf ko ardiiɓe konu Dahir Dayah, jaagorgal nder leydi e oon sahaa laamu ngenndiwal Somali.
<ref>https://amisom-au.org/fr/2016/03/normal-life-returns-to-el-baraf-town-after-liberation-from-al-shabaab/ amisom-au.org. Ñalnde 31 lewru nduu 2016. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>E lewru feebariyee 2008, hare hakkunde Hawaadle e Abgaal, caltal e leñol Hawiye en, daɗndi hare to Qoryale e El Baraf. Hareeji ɗi mbaɗii teemedde galleeji e ujunnaaje ujunnaaje yimɓe. Hoɗɓe e leñol Hawaadle mbaaltiima to Jalalaqsi e ɓeen leñol Abgaal mbaaltii to Mahaday.
== Laamu Al Shabaab ==
E lewru suwee 2009, hare waɗii to El Baraf hakkunde doole ballitooje laamu TFG e Al-Shabaab, ndartini hoɗɓe toon ɓee. Duuɓi jeeɗiɗi garooji ɗii, El Baraf woni ko e juuɗe Al Shabaab.<ref>https://amisom-au.org/fr/2016/03/normal-life-returns-to-el-baraf-town-after-liberation-from-al-shabaab/</ref>
E lewru marse 2011, leñol Hawiye bayyini sosde "Diiwaan keeriiɗo CAWL" gonɗo hakkunde Sheek Ibraahiima Taajir (Sheek Ibraahiima Yare), siforaaɗo ina waɗi gure joy : Galcad (diiwaan Galgudud), Masagadug- Cigo (diiwaan Galgdud), e El Baraf (diiwaan Sheberi hakkundeejo).
Nate ɗe konu Al Shabaab acci e nder galle gooto to El-Baraf
E noowammbar 2011, Al-Shabaab to El Buur dogi e konu Ecoppi, naati wuro El Baraf e nokkuuji goɗɗi.
== Jaɓɓugol AMISOM ==
E lewru feebariyee 2016, konu laamu Somali e konu AMISOM kawri heɓtude wuro El Baraf, ngo Al-Shabaab joginoo ko adii ɗuum.
E oktoobar 2016, Al Shabaab yani e ɓulli El Baraf. Hoɗɓe heewɓe ngummiima ngam yiylaade ɓulli ndiyam. Ɓooygol ndiyam addanii ustaare golle ko wayi no cellal e jaŋde, AMISOM ɗaɓɓirii pelle winndereeje e pelle ɗe ngonaa laamuyankooje yo ndokku ndiyam laaɓɗam.
E noowammbar 2016, Al Sabaab yani e nokku ɗo AMISOM woni ɗoo, to El Baraf.
E lewru marse 2017, konu laamu Somali nanngi terɗe Al-Shabaab to El Baraf.
E lewru desaambar 2018, ko ina ɓura 15 neɗɗo maayi heen sabu hareeji leƴƴi. Hare nde waɗi ko hakkunde El Baraf e Jalalaqsi, ina sikkaa ko njulaagu khat to Jowhar waɗi ɗum. Laamu leydi Hirshabelle, jeyaaɗo e leydi Somali, waɗii batu ngam haɓaade rafi o.
E lewru suwee 2019, fotde 50 neɗɗo ummoriiɓe Alkowsar to diiwaan Adan Yabal to diiwaan Shabelle hakkundeejo ngartii El Baraf ngam wonde nulaaɓe al-Shabaab, ɗo ɓe nanngaa, ɓe kaɗaa jokkondirde e banndiraaɓe maɓɓe.
E lewru Oktoobar 2019, soldateeɓe laamu Somali mbari suka gorko gooto to El Baraf, mbari ɗum. Waraaɗo oo ko ɓiy jom njulaagu ganndaaɗo. Ina wiyee kadi warngooji ɗi soldateeɓe laamu Somali mbaɗata ɗii, keewaani.
E lewru Oktoobar 2020, yimɓe tato, ina heen ofisee konu Somali gooto, mbaraama e bommbo sara El Baraf.
E lewru suwee 2021, Al-Shabaab yani e nokku konu Burundi to El Baraf.
E lewru mee 2022, Al-Shabaab yani e nokku konu Burundi to El Baraf. Holliima wonde Al-Shabaab warii 170 soldaat AU, kono militeer en leydi Burundi kollitii 10 maayi heen, 5 majjii.
== Al Shabaab nanngu ɗum ==
Ñalnde 21 feebariyee 2025, e nder hare Shabelle 2025, al-Shabaab haɓi e soldateeɓe Somali e milisaaji leñol Ma’awisley Abgal, daraniiɓe laamu nguu, mbari heen 93 soldaat daraniiɓe laamu nguu, heddiiɓe ɓee ndogi, ɗum addani El Baraf fa-S fall.
Tuugnorgal
p9z81bmiqgu0p06390dycsvuo6r4i8u
162546
162545
2026-04-11T12:38:29Z
Mamman Ali
9126
Added citation
162546
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ceel baraf (El baraf)''' ko wuro e diiwaan e nder leydi Somali. Ko nokku yah-ngartaa e nokku ɗo laabi kawri, ko Hirshabele en njoginoo ɗum no feewi haa nde Shabelle yani e hitaande 2025.<ref>iDMC(2008-07-29) https://www.refworld.org/pdfid/488ef1d82.pdf heɓtinaama ñalde 02-05-2022</ref>
== Hoɗɓe heen ==
Hoɗɓe heen ɓuri heewde ko Agonyar Gaabane, caltal e leñol Abgaal, caltal e leñol Hawiye. Ɓe ngoni ko e luurondirde e Hawaadle, caltal goɗngal e leñol Hawiye, hoɗɓe e wuro hoɗngo.<ref>https://www.thenewhumanitarian.org/fr/node/201278 neɗɗankaagal kesal.org. Ñalnde 18 lewru nduu. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>
== Tariya ==
<ref>https://warsheekh.com/articles/3206/Dagaalo-xoogan-oo-saakay-ka-dhacay-Deegaanka-Ceelbaraf-Gobalka-Sh-dhexe warhoore.com. Ñalnde 28 lewru nduu. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>E lewru suwee 2002, konu Muhammadu Umar Habeb jeyaaɗo e leñol Warsangali yani e El Baraf. El Baraf ko ardiiɓe konu Dahir Dayah, jaagorgal nder leydi e oon sahaa laamu ngenndiwal Somali.
<ref>https://amisom-au.org/fr/2016/03/normal-life-returns-to-el-baraf-town-after-liberation-from-al-shabaab/ amisom-au.org. Ñalnde 31 lewru nduu 2016. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>E lewru feebariyee 2008, hare hakkunde Hawaadle e Abgaal, caltal e leñol Hawiye en, daɗndi hare to Qoryale e El Baraf. Hareeji ɗi mbaɗii teemedde galleeji e ujunnaaje ujunnaaje yimɓe. Hoɗɓe e leñol Hawaadle mbaaltiima to Jalalaqsi e ɓeen leñol Abgaal mbaaltii to Mahaday.
== Laamu Al Shabaab ==
E lewru suwee 2009, hare waɗii to El Baraf hakkunde doole ballitooje laamu TFG e Al-Shabaab, ndartini hoɗɓe toon ɓee. Duuɓi jeeɗiɗi garooji ɗii, El Baraf woni ko e juuɗe Al Shabaab.<ref>https://amisom-au.org/fr/2016/03/normal-life-returns-to-el-baraf-town-after-liberation-from-al-shabaab/</ref>
E lewru marse 2011, leñol Hawiye bayyini sosde "Diiwaan keeriiɗo CAWL" gonɗo hakkunde Sheek Ibraahiima Taajir (Sheek Ibraahiima Yare), siforaaɗo ina waɗi gure joy : Galcad (diiwaan Galgudud), Masagadug- Cigo (diiwaan Galgdud), e El Baraf (diiwaan Sheberi hakkundeejo).<ref>https://hiiraan.com/news/2011/mar/wararka_maanta16-12880.htm</ref>
Nate ɗe konu Al Shabaab acci e nder galle gooto to El-Baraf
E noowammbar 2011, Al-Shabaab to El Buur dogi e konu Ecoppi, naati wuro El Baraf e nokkuuji goɗɗi.
== Jaɓɓugol AMISOM ==
E lewru feebariyee 2016, konu laamu Somali e konu AMISOM kawri heɓtude wuro El Baraf, ngo Al-Shabaab joginoo ko adii ɗuum.
E oktoobar 2016, Al Shabaab yani e ɓulli El Baraf. Hoɗɓe heewɓe ngummiima ngam yiylaade ɓulli ndiyam. Ɓooygol ndiyam addanii ustaare golle ko wayi no cellal e jaŋde, AMISOM ɗaɓɓirii pelle winndereeje e pelle ɗe ngonaa laamuyankooje yo ndokku ndiyam laaɓɗam.
E noowammbar 2016, Al Sabaab yani e nokku ɗo AMISOM woni ɗoo, to El Baraf.
E lewru marse 2017, konu laamu Somali nanngi terɗe Al-Shabaab to El Baraf.
E lewru desaambar 2018, ko ina ɓura 15 neɗɗo maayi heen sabu hareeji leƴƴi. Hare nde waɗi ko hakkunde El Baraf e Jalalaqsi, ina sikkaa ko njulaagu khat to Jowhar waɗi ɗum. Laamu leydi Hirshabelle, jeyaaɗo e leydi Somali, waɗii batu ngam haɓaade rafi o.
E lewru suwee 2019, fotde 50 neɗɗo ummoriiɓe Alkowsar to diiwaan Adan Yabal to diiwaan Shabelle hakkundeejo ngartii El Baraf ngam wonde nulaaɓe al-Shabaab, ɗo ɓe nanngaa, ɓe kaɗaa jokkondirde e banndiraaɓe maɓɓe.
E lewru Oktoobar 2019, soldateeɓe laamu Somali mbari suka gorko gooto to El Baraf, mbari ɗum. Waraaɗo oo ko ɓiy jom njulaagu ganndaaɗo. Ina wiyee kadi warngooji ɗi soldateeɓe laamu Somali mbaɗata ɗii, keewaani.
E lewru Oktoobar 2020, yimɓe tato, ina heen ofisee konu Somali gooto, mbaraama e bommbo sara El Baraf.
E lewru suwee 2021, Al-Shabaab yani e nokku konu Burundi to El Baraf.
E lewru mee 2022, Al-Shabaab yani e nokku konu Burundi to El Baraf. Holliima wonde Al-Shabaab warii 170 soldaat AU, kono militeer en leydi Burundi kollitii 10 maayi heen, 5 majjii.
== Al Shabaab nanngu ɗum ==
Ñalnde 21 feebariyee 2025, e nder hare Shabelle 2025, al-Shabaab haɓi e soldateeɓe Somali e milisaaji leñol Ma’awisley Abgal, daraniiɓe laamu nguu, mbari heen 93 soldaat daraniiɓe laamu nguu, heddiiɓe ɓee ndogi, ɗum addani El Baraf fa-S fall.
Tuugnorgal
b0mot4tqo84c39jsztg32rvodc0i550
162548
162546
2026-04-11T12:39:55Z
Mamman Ali
9126
Updated citation
162548
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ceel baraf (El baraf)''' ko wuro e diiwaan e nder leydi Somali. Ko nokku yah-ngartaa e nokku ɗo laabi kawri, ko Hirshabele en njoginoo ɗum no feewi haa nde Shabelle yani e hitaande 2025.<ref>iDMC(2008-07-29) https://www.refworld.org/pdfid/488ef1d82.pdf heɓtinaama ñalde 02-05-2022</ref>
== Hoɗɓe heen ==
Hoɗɓe heen ɓuri heewde ko Agonyar Gaabane, caltal e leñol Abgaal, caltal e leñol Hawiye. Ɓe ngoni ko e luurondirde e Hawaadle, caltal goɗngal e leñol Hawiye, hoɗɓe e wuro hoɗngo.<ref>https://www.thenewhumanitarian.org/fr/node/201278 neɗɗankaagal kesal.org. Ñalnde 18 lewru nduu. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>
== Tariya ==
<ref>https://warsheekh.com/articles/3206/Dagaalo-xoogan-oo-saakay-ka-dhacay-Deegaanka-Ceelbaraf-Gobalka-Sh-dhexe warhoore.com. Ñalnde 28 lewru nduu. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>E lewru suwee 2002, konu Muhammadu Umar Habeb jeyaaɗo e leñol Warsangali yani e El Baraf. El Baraf ko ardiiɓe konu Dahir Dayah, jaagorgal nder leydi e oon sahaa laamu ngenndiwal Somali.
<ref>https://amisom-au.org/fr/2016/03/normal-life-returns-to-el-baraf-town-after-liberation-from-al-shabaab/ amisom-au.org. Ñalnde 31 lewru nduu 2016. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>E lewru feebariyee 2008, hare hakkunde Hawaadle e Abgaal, caltal e leñol Hawiye en, daɗndi hare to Qoryale e El Baraf. Hareeji ɗi mbaɗii teemedde galleeji e ujunnaaje ujunnaaje yimɓe. Hoɗɓe e leñol Hawaadle mbaaltiima to Jalalaqsi e ɓeen leñol Abgaal mbaaltii to Mahaday.
== Laamu Al Shabaab ==
E lewru suwee 2009, hare waɗii to El Baraf hakkunde doole ballitooje laamu TFG e Al-Shabaab, ndartini hoɗɓe toon ɓee. Duuɓi jeeɗiɗi garooji ɗii, El Baraf woni ko e juuɗe Al Shabaab.<ref>https://amisom-au.org/fr/2016/03/normal-life-returns-to-el-baraf-town-after-liberation-from-al-shabaab/ heɓtinaama ñalde 02-05-2022</ref>
E lewru marse 2011, leñol Hawiye bayyini sosde "Diiwaan keeriiɗo CAWL" gonɗo hakkunde Sheek Ibraahiima Taajir (Sheek Ibraahiima Yare), siforaaɗo ina waɗi gure joy : Galcad (diiwaan Galgudud), Masagadug- Cigo (diiwaan Galgdud), e El Baraf (diiwaan Sheberi hakkundeejo).<ref>https://hiiraan.com/news/2011/mar/wararka_maanta16-12880.htm</ref>
Nate ɗe konu Al Shabaab acci e nder galle gooto to El-Baraf
E noowammbar 2011, Al-Shabaab to El Buur dogi e konu Ecoppi, naati wuro El Baraf e nokkuuji goɗɗi.
== Jaɓɓugol AMISOM ==
E lewru feebariyee 2016, konu laamu Somali e konu AMISOM kawri heɓtude wuro El Baraf, ngo Al-Shabaab joginoo ko adii ɗuum.
E oktoobar 2016, Al Shabaab yani e ɓulli El Baraf. Hoɗɓe heewɓe ngummiima ngam yiylaade ɓulli ndiyam. Ɓooygol ndiyam addanii ustaare golle ko wayi no cellal e jaŋde, AMISOM ɗaɓɓirii pelle winndereeje e pelle ɗe ngonaa laamuyankooje yo ndokku ndiyam laaɓɗam.
E noowammbar 2016, Al Sabaab yani e nokku ɗo AMISOM woni ɗoo, to El Baraf.
E lewru marse 2017, konu laamu Somali nanngi terɗe Al-Shabaab to El Baraf.
E lewru desaambar 2018, ko ina ɓura 15 neɗɗo maayi heen sabu hareeji leƴƴi. Hare nde waɗi ko hakkunde El Baraf e Jalalaqsi, ina sikkaa ko njulaagu khat to Jowhar waɗi ɗum. Laamu leydi Hirshabelle, jeyaaɗo e leydi Somali, waɗii batu ngam haɓaade rafi o.
E lewru suwee 2019, fotde 50 neɗɗo ummoriiɓe Alkowsar to diiwaan Adan Yabal to diiwaan Shabelle hakkundeejo ngartii El Baraf ngam wonde nulaaɓe al-Shabaab, ɗo ɓe nanngaa, ɓe kaɗaa jokkondirde e banndiraaɓe maɓɓe.
E lewru Oktoobar 2019, soldateeɓe laamu Somali mbari suka gorko gooto to El Baraf, mbari ɗum. Waraaɗo oo ko ɓiy jom njulaagu ganndaaɗo. Ina wiyee kadi warngooji ɗi soldateeɓe laamu Somali mbaɗata ɗii, keewaani.
E lewru Oktoobar 2020, yimɓe tato, ina heen ofisee konu Somali gooto, mbaraama e bommbo sara El Baraf.
E lewru suwee 2021, Al-Shabaab yani e nokku konu Burundi to El Baraf.
E lewru mee 2022, Al-Shabaab yani e nokku konu Burundi to El Baraf. Holliima wonde Al-Shabaab warii 170 soldaat AU, kono militeer en leydi Burundi kollitii 10 maayi heen, 5 majjii.
== Al Shabaab nanngu ɗum ==
Ñalnde 21 feebariyee 2025, e nder hare Shabelle 2025, al-Shabaab haɓi e soldateeɓe Somali e milisaaji leñol Ma’awisley Abgal, daraniiɓe laamu nguu, mbari heen 93 soldaat daraniiɓe laamu nguu, heddiiɓe ɓee ndogi, ɗum addani El Baraf fa-S fall.
Tuugnorgal
j33jhb0o1llx2symw2kh9cgfnam4m4h
162549
162548
2026-04-11T12:41:02Z
Mamman Ali
9126
Updated citation
162549
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ceel baraf (El baraf)''' ko wuro e diiwaan e nder leydi Somali. Ko nokku yah-ngartaa e nokku ɗo laabi kawri, ko Hirshabele en njoginoo ɗum no feewi haa nde Shabelle yani e hitaande 2025.<ref>iDMC(2008-07-29) https://www.refworld.org/pdfid/488ef1d82.pdf heɓtinaama ñalde 02-05-2022</ref>
== Hoɗɓe heen ==
Hoɗɓe heen ɓuri heewde ko Agonyar Gaabane, caltal e leñol Abgaal, caltal e leñol Hawiye. Ɓe ngoni ko e luurondirde e Hawaadle, caltal goɗngal e leñol Hawiye, hoɗɓe e wuro hoɗngo.<ref>https://www.thenewhumanitarian.org/fr/node/201278 neɗɗankaagal kesal.org. Ñalnde 18 lewru nduu. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>
== Tariya ==
<ref>https://warsheekh.com/articles/3206/Dagaalo-xoogan-oo-saakay-ka-dhacay-Deegaanka-Ceelbaraf-Gobalka-Sh-dhexe warhoore.com. Ñalnde 28 lewru nduu. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>E lewru suwee 2002, konu Muhammadu Umar Habeb jeyaaɗo e leñol Warsangali yani e El Baraf. El Baraf ko ardiiɓe konu Dahir Dayah, jaagorgal nder leydi e oon sahaa laamu ngenndiwal Somali.
<ref>https://amisom-au.org/fr/2016/03/normal-life-returns-to-el-baraf-town-after-liberation-from-al-shabaab/ amisom-au.org. Ñalnde 31 lewru nduu 2016. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>E lewru feebariyee 2008, hare hakkunde Hawaadle e Abgaal, caltal e leñol Hawiye en, daɗndi hare to Qoryale e El Baraf. Hareeji ɗi mbaɗii teemedde galleeji e ujunnaaje ujunnaaje yimɓe. Hoɗɓe e leñol Hawaadle mbaaltiima to Jalalaqsi e ɓeen leñol Abgaal mbaaltii to Mahaday.
== Laamu Al Shabaab ==
E lewru suwee 2009, hare waɗii to El Baraf hakkunde doole ballitooje laamu TFG e Al-Shabaab, ndartini hoɗɓe toon ɓee. Duuɓi jeeɗiɗi garooji ɗii, El Baraf woni ko e juuɗe Al Shabaab.<ref>https://amisom-au.org/fr/2016/03/normal-life-returns-to-el-baraf-town-after-liberation-from-al-shabaab/ heɓtinaama ñalde 02-05-2022</ref>
E lewru marse 2011, leñol Hawiye bayyini sosde "Diiwaan keeriiɗo CAWL" gonɗo hakkunde Sheek Ibraahiima Taajir (Sheek Ibraahiima Yare), siforaaɗo ina waɗi gure joy : Galcad (diiwaan Galgudud), Masagadug- Cigo (diiwaan Galgdud), e El Baraf (diiwaan Sheberi hakkundeejo).<ref>https://hiiraan.com/news/2011/mar/wararka_maanta16-12880.htm heɓtinaama 05-05--2022</ref>
Nate ɗe konu Al Shabaab acci e nder galle gooto to El-Baraf
E noowammbar 2011, Al-Shabaab to El Buur dogi e konu Ecoppi, naati wuro El Baraf e nokkuuji goɗɗi.
== Jaɓɓugol AMISOM ==
E lewru feebariyee 2016, konu laamu Somali e konu AMISOM kawri heɓtude wuro El Baraf, ngo Al-Shabaab joginoo ko adii ɗuum.
E oktoobar 2016, Al Shabaab yani e ɓulli El Baraf. Hoɗɓe heewɓe ngummiima ngam yiylaade ɓulli ndiyam. Ɓooygol ndiyam addanii ustaare golle ko wayi no cellal e jaŋde, AMISOM ɗaɓɓirii pelle winndereeje e pelle ɗe ngonaa laamuyankooje yo ndokku ndiyam laaɓɗam.
E noowammbar 2016, Al Sabaab yani e nokku ɗo AMISOM woni ɗoo, to El Baraf.
E lewru marse 2017, konu laamu Somali nanngi terɗe Al-Shabaab to El Baraf.
E lewru desaambar 2018, ko ina ɓura 15 neɗɗo maayi heen sabu hareeji leƴƴi. Hare nde waɗi ko hakkunde El Baraf e Jalalaqsi, ina sikkaa ko njulaagu khat to Jowhar waɗi ɗum. Laamu leydi Hirshabelle, jeyaaɗo e leydi Somali, waɗii batu ngam haɓaade rafi o.
E lewru suwee 2019, fotde 50 neɗɗo ummoriiɓe Alkowsar to diiwaan Adan Yabal to diiwaan Shabelle hakkundeejo ngartii El Baraf ngam wonde nulaaɓe al-Shabaab, ɗo ɓe nanngaa, ɓe kaɗaa jokkondirde e banndiraaɓe maɓɓe.
E lewru Oktoobar 2019, soldateeɓe laamu Somali mbari suka gorko gooto to El Baraf, mbari ɗum. Waraaɗo oo ko ɓiy jom njulaagu ganndaaɗo. Ina wiyee kadi warngooji ɗi soldateeɓe laamu Somali mbaɗata ɗii, keewaani.
E lewru Oktoobar 2020, yimɓe tato, ina heen ofisee konu Somali gooto, mbaraama e bommbo sara El Baraf.
E lewru suwee 2021, Al-Shabaab yani e nokku konu Burundi to El Baraf.
E lewru mee 2022, Al-Shabaab yani e nokku konu Burundi to El Baraf. Holliima wonde Al-Shabaab warii 170 soldaat AU, kono militeer en leydi Burundi kollitii 10 maayi heen, 5 majjii.
== Al Shabaab nanngu ɗum ==
Ñalnde 21 feebariyee 2025, e nder hare Shabelle 2025, al-Shabaab haɓi e soldateeɓe Somali e milisaaji leñol Ma’awisley Abgal, daraniiɓe laamu nguu, mbari heen 93 soldaat daraniiɓe laamu nguu, heddiiɓe ɓee ndogi, ɗum addani El Baraf fa-S fall.
Tuugnorgal
lqc4q2mw53z6tj5zxj2v6ulvyy23500
162552
162549
2026-04-11T12:43:45Z
Mamman Ali
9126
Added citation
162552
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ceel baraf (El baraf)''' ko wuro e diiwaan e nder leydi Somali. Ko nokku yah-ngartaa e nokku ɗo laabi kawri, ko Hirshabele en njoginoo ɗum no feewi haa nde Shabelle yani e hitaande 2025.<ref>iDMC(2008-07-29) https://www.refworld.org/pdfid/488ef1d82.pdf heɓtinaama ñalde 02-05-2022</ref>
== Hoɗɓe heen ==
Hoɗɓe heen ɓuri heewde ko Agonyar Gaabane, caltal e leñol Abgaal, caltal e leñol Hawiye. Ɓe ngoni ko e luurondirde e Hawaadle, caltal goɗngal e leñol Hawiye, hoɗɓe e wuro hoɗngo.<ref>https://www.thenewhumanitarian.org/fr/node/201278 neɗɗankaagal kesal.org. Ñalnde 18 lewru nduu. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>
== Tariya ==
<ref>https://warsheekh.com/articles/3206/Dagaalo-xoogan-oo-saakay-ka-dhacay-Deegaanka-Ceelbaraf-Gobalka-Sh-dhexe warhoore.com. Ñalnde 28 lewru nduu. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>E lewru suwee 2002, konu Muhammadu Umar Habeb jeyaaɗo e leñol Warsangali yani e El Baraf. El Baraf ko ardiiɓe konu Dahir Dayah, jaagorgal nder leydi e oon sahaa laamu ngenndiwal Somali.
<ref>https://amisom-au.org/fr/2016/03/normal-life-returns-to-el-baraf-town-after-liberation-from-al-shabaab/ amisom-au.org. Ñalnde 31 lewru nduu 2016. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>E lewru feebariyee 2008, hare hakkunde Hawaadle e Abgaal, caltal e leñol Hawiye en, daɗndi hare to Qoryale e El Baraf. Hareeji ɗi mbaɗii teemedde galleeji e ujunnaaje ujunnaaje yimɓe. Hoɗɓe e leñol Hawaadle mbaaltiima to Jalalaqsi e ɓeen leñol Abgaal mbaaltii to Mahaday.
== Laamu Al Shabaab ==
E lewru suwee 2009, hare waɗii to El Baraf hakkunde doole ballitooje laamu TFG e Al-Shabaab, ndartini hoɗɓe toon ɓee. Duuɓi jeeɗiɗi garooji ɗii, El Baraf woni ko e juuɗe Al Shabaab.<ref>https://amisom-au.org/fr/2016/03/normal-life-returns-to-el-baraf-town-after-liberation-from-al-shabaab/ heɓtinaama ñalde 02-05-2022</ref>
E lewru marse 2011, leñol Hawiye bayyini sosde "Diiwaan keeriiɗo CAWL" gonɗo hakkunde Sheek Ibraahiima Taajir (Sheek Ibraahiima Yare), siforaaɗo ina waɗi gure joy : Galcad (diiwaan Galgudud), Masagadug- Cigo (diiwaan Galgdud), e El Baraf (diiwaan Sheberi hakkundeejo).<ref>https://hiiraan.com/news/2011/mar/wararka_maanta16-12880.htm heɓtinaama 05-05--2022</ref>
Nate ɗe konu Al Shabaab acci e nder galle gooto to El-Baraf
E noowammbar 2011, Al-Shabaab to El Buur dogi e konu Ecoppi, naati wuro El Baraf e nokkuuji goɗɗi.<ref>https://piracyreport.com/index.php/post/2094</ref>
== Jaɓɓugol AMISOM ==
E lewru feebariyee 2016, konu laamu Somali e konu AMISOM kawri heɓtude wuro El Baraf, ngo Al-Shabaab joginoo ko adii ɗuum.
E oktoobar 2016, Al Shabaab yani e ɓulli El Baraf. Hoɗɓe heewɓe ngummiima ngam yiylaade ɓulli ndiyam. Ɓooygol ndiyam addanii ustaare golle ko wayi no cellal e jaŋde, AMISOM ɗaɓɓirii pelle winndereeje e pelle ɗe ngonaa laamuyankooje yo ndokku ndiyam laaɓɗam.
E noowammbar 2016, Al Sabaab yani e nokku ɗo AMISOM woni ɗoo, to El Baraf.
E lewru marse 2017, konu laamu Somali nanngi terɗe Al-Shabaab to El Baraf.
E lewru desaambar 2018, ko ina ɓura 15 neɗɗo maayi heen sabu hareeji leƴƴi. Hare nde waɗi ko hakkunde El Baraf e Jalalaqsi, ina sikkaa ko njulaagu khat to Jowhar waɗi ɗum. Laamu leydi Hirshabelle, jeyaaɗo e leydi Somali, waɗii batu ngam haɓaade rafi o.
E lewru suwee 2019, fotde 50 neɗɗo ummoriiɓe Alkowsar to diiwaan Adan Yabal to diiwaan Shabelle hakkundeejo ngartii El Baraf ngam wonde nulaaɓe al-Shabaab, ɗo ɓe nanngaa, ɓe kaɗaa jokkondirde e banndiraaɓe maɓɓe.
E lewru Oktoobar 2019, soldateeɓe laamu Somali mbari suka gorko gooto to El Baraf, mbari ɗum. Waraaɗo oo ko ɓiy jom njulaagu ganndaaɗo. Ina wiyee kadi warngooji ɗi soldateeɓe laamu Somali mbaɗata ɗii, keewaani.
E lewru Oktoobar 2020, yimɓe tato, ina heen ofisee konu Somali gooto, mbaraama e bommbo sara El Baraf.
E lewru suwee 2021, Al-Shabaab yani e nokku konu Burundi to El Baraf.
E lewru mee 2022, Al-Shabaab yani e nokku konu Burundi to El Baraf. Holliima wonde Al-Shabaab warii 170 soldaat AU, kono militeer en leydi Burundi kollitii 10 maayi heen, 5 majjii.
== Al Shabaab nanngu ɗum ==
Ñalnde 21 feebariyee 2025, e nder hare Shabelle 2025, al-Shabaab haɓi e soldateeɓe Somali e milisaaji leñol Ma’awisley Abgal, daraniiɓe laamu nguu, mbari heen 93 soldaat daraniiɓe laamu nguu, heddiiɓe ɓee ndogi, ɗum addani El Baraf fa-S fall.
Tuugnorgal
rown88abj1ma5ydk4n0rj5qj1itmigs
162553
162552
2026-04-11T12:45:29Z
Mamman Ali
9126
Updated citation
162553
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ceel baraf (El baraf)''' ko wuro e diiwaan e nder leydi Somali. Ko nokku yah-ngartaa e nokku ɗo laabi kawri, ko Hirshabele en njoginoo ɗum no feewi haa nde Shabelle yani e hitaande 2025.<ref>iDMC(2008-07-29) https://www.refworld.org/pdfid/488ef1d82.pdf heɓtinaama ñalde 02-05-2022</ref>
== Hoɗɓe heen ==
Hoɗɓe heen ɓuri heewde ko Agonyar Gaabane, caltal e leñol Abgaal, caltal e leñol Hawiye. Ɓe ngoni ko e luurondirde e Hawaadle, caltal goɗngal e leñol Hawiye, hoɗɓe e wuro hoɗngo.<ref>https://www.thenewhumanitarian.org/fr/node/201278 neɗɗankaagal kesal.org. Ñalnde 18 lewru nduu. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>
== Tariya ==
<ref>https://warsheekh.com/articles/3206/Dagaalo-xoogan-oo-saakay-ka-dhacay-Deegaanka-Ceelbaraf-Gobalka-Sh-dhexe warhoore.com. Ñalnde 28 lewru nduu. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>E lewru suwee 2002, konu Muhammadu Umar Habeb jeyaaɗo e leñol Warsangali yani e El Baraf. El Baraf ko ardiiɓe konu Dahir Dayah, jaagorgal nder leydi e oon sahaa laamu ngenndiwal Somali.
<ref>https://amisom-au.org/fr/2016/03/normal-life-returns-to-el-baraf-town-after-liberation-from-al-shabaab/ amisom-au.org. Ñalnde 31 lewru nduu 2016. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>E lewru feebariyee 2008, hare hakkunde Hawaadle e Abgaal, caltal e leñol Hawiye en, daɗndi hare to Qoryale e El Baraf. Hareeji ɗi mbaɗii teemedde galleeji e ujunnaaje ujunnaaje yimɓe. Hoɗɓe e leñol Hawaadle mbaaltiima to Jalalaqsi e ɓeen leñol Abgaal mbaaltii to Mahaday.
== Laamu Al Shabaab ==
E lewru suwee 2009, hare waɗii to El Baraf hakkunde doole ballitooje laamu TFG e Al-Shabaab, ndartini hoɗɓe toon ɓee. Duuɓi jeeɗiɗi garooji ɗii, El Baraf woni ko e juuɗe Al Shabaab.<ref>https://amisom-au.org/fr/2016/03/normal-life-returns-to-el-baraf-town-after-liberation-from-al-shabaab/ heɓtinaama ñalde 02-05-2022</ref>
E lewru marse 2011, leñol Hawiye bayyini sosde "Diiwaan keeriiɗo CAWL" gonɗo hakkunde Sheek Ibraahiima Taajir (Sheek Ibraahiima Yare), siforaaɗo ina waɗi gure joy : Galcad (diiwaan Galgudud), Masagadug- Cigo (diiwaan Galgdud), e El Baraf (diiwaan Sheberi hakkundeejo).<ref>https://hiiraan.com/news/2011/mar/wararka_maanta16-12880.htm heɓtinaama 05-05--2022</ref>
Nate ɗe konu Al Shabaab acci e nder galle gooto to El-Baraf
E noowammbar 2011, Al-Shabaab to El Buur dogi e konu Ecoppi, naati wuro El Baraf e nokkuuji goɗɗi.<ref>https://piracyreport.com/index.php/post/2094 ciimtol pirataaji.com. Ñalnde 11 lewru nduu. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>
== Jaɓɓugol AMISOM ==
E lewru feebariyee 2016, konu laamu Somali e konu AMISOM kawri heɓtude wuro El Baraf, ngo Al-Shabaab joginoo ko adii ɗuum.
E oktoobar 2016, Al Shabaab yani e ɓulli El Baraf. Hoɗɓe heewɓe ngummiima ngam yiylaade ɓulli ndiyam. Ɓooygol ndiyam addanii ustaare golle ko wayi no cellal e jaŋde, AMISOM ɗaɓɓirii pelle winndereeje e pelle ɗe ngonaa laamuyankooje yo ndokku ndiyam laaɓɗam.
E noowammbar 2016, Al Sabaab yani e nokku ɗo AMISOM woni ɗoo, to El Baraf.
E lewru marse 2017, konu laamu Somali nanngi terɗe Al-Shabaab to El Baraf.
E lewru desaambar 2018, ko ina ɓura 15 neɗɗo maayi heen sabu hareeji leƴƴi. Hare nde waɗi ko hakkunde El Baraf e Jalalaqsi, ina sikkaa ko njulaagu khat to Jowhar waɗi ɗum. Laamu leydi Hirshabelle, jeyaaɗo e leydi Somali, waɗii batu ngam haɓaade rafi o.
E lewru suwee 2019, fotde 50 neɗɗo ummoriiɓe Alkowsar to diiwaan Adan Yabal to diiwaan Shabelle hakkundeejo ngartii El Baraf ngam wonde nulaaɓe al-Shabaab, ɗo ɓe nanngaa, ɓe kaɗaa jokkondirde e banndiraaɓe maɓɓe.
E lewru Oktoobar 2019, soldateeɓe laamu Somali mbari suka gorko gooto to El Baraf, mbari ɗum. Waraaɗo oo ko ɓiy jom njulaagu ganndaaɗo. Ina wiyee kadi warngooji ɗi soldateeɓe laamu Somali mbaɗata ɗii, keewaani.
E lewru Oktoobar 2020, yimɓe tato, ina heen ofisee konu Somali gooto, mbaraama e bommbo sara El Baraf.
E lewru suwee 2021, Al-Shabaab yani e nokku konu Burundi to El Baraf.
E lewru mee 2022, Al-Shabaab yani e nokku konu Burundi to El Baraf. Holliima wonde Al-Shabaab warii 170 soldaat AU, kono militeer en leydi Burundi kollitii 10 maayi heen, 5 majjii.
== Al Shabaab nanngu ɗum ==
Ñalnde 21 feebariyee 2025, e nder hare Shabelle 2025, al-Shabaab haɓi e soldateeɓe Somali e milisaaji leñol Ma’awisley Abgal, daraniiɓe laamu nguu, mbari heen 93 soldaat daraniiɓe laamu nguu, heddiiɓe ɓee ndogi, ɗum addani El Baraf fa-S fall.
Tuugnorgal
9046fg2kileh7xzf392plaf5w4qh827
162554
162553
2026-04-11T12:47:09Z
Mamman Ali
9126
Added citation
162554
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ceel baraf (El baraf)''' ko wuro e diiwaan e nder leydi Somali. Ko nokku yah-ngartaa e nokku ɗo laabi kawri, ko Hirshabele en njoginoo ɗum no feewi haa nde Shabelle yani e hitaande 2025.<ref>iDMC(2008-07-29) https://www.refworld.org/pdfid/488ef1d82.pdf heɓtinaama ñalde 02-05-2022</ref>
== Hoɗɓe heen ==
Hoɗɓe heen ɓuri heewde ko Agonyar Gaabane, caltal e leñol Abgaal, caltal e leñol Hawiye. Ɓe ngoni ko e luurondirde e Hawaadle, caltal goɗngal e leñol Hawiye, hoɗɓe e wuro hoɗngo.<ref>https://www.thenewhumanitarian.org/fr/node/201278 neɗɗankaagal kesal.org. Ñalnde 18 lewru nduu. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>
== Tariya ==
<ref>https://warsheekh.com/articles/3206/Dagaalo-xoogan-oo-saakay-ka-dhacay-Deegaanka-Ceelbaraf-Gobalka-Sh-dhexe warhoore.com. Ñalnde 28 lewru nduu. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>E lewru suwee 2002, konu Muhammadu Umar Habeb jeyaaɗo e leñol Warsangali yani e El Baraf. El Baraf ko ardiiɓe konu Dahir Dayah, jaagorgal nder leydi e oon sahaa laamu ngenndiwal Somali.
<ref>https://amisom-au.org/fr/2016/03/normal-life-returns-to-el-baraf-town-after-liberation-from-al-shabaab/ amisom-au.org. Ñalnde 31 lewru nduu 2016. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>E lewru feebariyee 2008, hare hakkunde Hawaadle e Abgaal, caltal e leñol Hawiye en, daɗndi hare to Qoryale e El Baraf. Hareeji ɗi mbaɗii teemedde galleeji e ujunnaaje ujunnaaje yimɓe. Hoɗɓe e leñol Hawaadle mbaaltiima to Jalalaqsi e ɓeen leñol Abgaal mbaaltii to Mahaday.
== Laamu Al Shabaab ==
E lewru suwee 2009, hare waɗii to El Baraf hakkunde doole ballitooje laamu TFG e Al-Shabaab, ndartini hoɗɓe toon ɓee. Duuɓi jeeɗiɗi garooji ɗii, El Baraf woni ko e juuɗe Al Shabaab.<ref>https://amisom-au.org/fr/2016/03/normal-life-returns-to-el-baraf-town-after-liberation-from-al-shabaab/ heɓtinaama ñalde 02-05-2022</ref>
E lewru marse 2011, leñol Hawiye bayyini sosde "Diiwaan keeriiɗo CAWL" gonɗo hakkunde Sheek Ibraahiima Taajir (Sheek Ibraahiima Yare), siforaaɗo ina waɗi gure joy : Galcad (diiwaan Galgudud), Masagadug- Cigo (diiwaan Galgdud), e El Baraf (diiwaan Sheberi hakkundeejo).<ref>https://hiiraan.com/news/2011/mar/wararka_maanta16-12880.htm heɓtinaama 05-05--2022</ref>
Nate ɗe konu Al Shabaab acci e nder galle gooto to El-Baraf<ref>https://radiomuqdisho.so/afhayeenka-amisom-oo-sheegay-in-xaalad-beniaadanimo-ay-ka-jirto-magaalada-ceel-baraf/</ref>
E noowammbar 2011, Al-Shabaab to El Buur dogi e konu Ecoppi, naati wuro El Baraf e nokkuuji goɗɗi.<ref>https://piracyreport.com/index.php/post/2094 ciimtol pirataaji.com. Ñalnde 11 lewru nduu. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>
== Jaɓɓugol AMISOM ==
E lewru feebariyee 2016, konu laamu Somali e konu AMISOM kawri heɓtude wuro El Baraf, ngo Al-Shabaab joginoo ko adii ɗuum.
E oktoobar 2016, Al Shabaab yani e ɓulli El Baraf. Hoɗɓe heewɓe ngummiima ngam yiylaade ɓulli ndiyam. Ɓooygol ndiyam addanii ustaare golle ko wayi no cellal e jaŋde, AMISOM ɗaɓɓirii pelle winndereeje e pelle ɗe ngonaa laamuyankooje yo ndokku ndiyam laaɓɗam.
E noowammbar 2016, Al Sabaab yani e nokku ɗo AMISOM woni ɗoo, to El Baraf.
E lewru marse 2017, konu laamu Somali nanngi terɗe Al-Shabaab to El Baraf.
E lewru desaambar 2018, ko ina ɓura 15 neɗɗo maayi heen sabu hareeji leƴƴi. Hare nde waɗi ko hakkunde El Baraf e Jalalaqsi, ina sikkaa ko njulaagu khat to Jowhar waɗi ɗum. Laamu leydi Hirshabelle, jeyaaɗo e leydi Somali, waɗii batu ngam haɓaade rafi o.
E lewru suwee 2019, fotde 50 neɗɗo ummoriiɓe Alkowsar to diiwaan Adan Yabal to diiwaan Shabelle hakkundeejo ngartii El Baraf ngam wonde nulaaɓe al-Shabaab, ɗo ɓe nanngaa, ɓe kaɗaa jokkondirde e banndiraaɓe maɓɓe.
E lewru Oktoobar 2019, soldateeɓe laamu Somali mbari suka gorko gooto to El Baraf, mbari ɗum. Waraaɗo oo ko ɓiy jom njulaagu ganndaaɗo. Ina wiyee kadi warngooji ɗi soldateeɓe laamu Somali mbaɗata ɗii, keewaani.
E lewru Oktoobar 2020, yimɓe tato, ina heen ofisee konu Somali gooto, mbaraama e bommbo sara El Baraf.
E lewru suwee 2021, Al-Shabaab yani e nokku konu Burundi to El Baraf.
E lewru mee 2022, Al-Shabaab yani e nokku konu Burundi to El Baraf. Holliima wonde Al-Shabaab warii 170 soldaat AU, kono militeer en leydi Burundi kollitii 10 maayi heen, 5 majjii.
== Al Shabaab nanngu ɗum ==
Ñalnde 21 feebariyee 2025, e nder hare Shabelle 2025, al-Shabaab haɓi e soldateeɓe Somali e milisaaji leñol Ma’awisley Abgal, daraniiɓe laamu nguu, mbari heen 93 soldaat daraniiɓe laamu nguu, heddiiɓe ɓee ndogi, ɗum addani El Baraf fa-S fall.
Tuugnorgal
a4983k5vgk5gyv761j1sh25co76rqan
162556
162554
2026-04-11T12:49:14Z
Mamman Ali
9126
Updated citation
162556
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ceel baraf (El baraf)''' ko wuro e diiwaan e nder leydi Somali. Ko nokku yah-ngartaa e nokku ɗo laabi kawri, ko Hirshabele en njoginoo ɗum no feewi haa nde Shabelle yani e hitaande 2025.<ref>iDMC(2008-07-29) https://www.refworld.org/pdfid/488ef1d82.pdf heɓtinaama ñalde 02-05-2022</ref>
== Hoɗɓe heen ==
Hoɗɓe heen ɓuri heewde ko Agonyar Gaabane, caltal e leñol Abgaal, caltal e leñol Hawiye. Ɓe ngoni ko e luurondirde e Hawaadle, caltal goɗngal e leñol Hawiye, hoɗɓe e wuro hoɗngo.<ref>https://www.thenewhumanitarian.org/fr/node/201278 neɗɗankaagal kesal.org. Ñalnde 18 lewru nduu. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>
== Tariya ==
<ref>https://warsheekh.com/articles/3206/Dagaalo-xoogan-oo-saakay-ka-dhacay-Deegaanka-Ceelbaraf-Gobalka-Sh-dhexe warhoore.com. Ñalnde 28 lewru nduu. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>E lewru suwee 2002, konu Muhammadu Umar Habeb jeyaaɗo e leñol Warsangali yani e El Baraf. El Baraf ko ardiiɓe konu Dahir Dayah, jaagorgal nder leydi e oon sahaa laamu ngenndiwal Somali.
<ref>https://amisom-au.org/fr/2016/03/normal-life-returns-to-el-baraf-town-after-liberation-from-al-shabaab/ amisom-au.org. Ñalnde 31 lewru nduu 2016. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>E lewru feebariyee 2008, hare hakkunde Hawaadle e Abgaal, caltal e leñol Hawiye en, daɗndi hare to Qoryale e El Baraf. Hareeji ɗi mbaɗii teemedde galleeji e ujunnaaje ujunnaaje yimɓe. Hoɗɓe e leñol Hawaadle mbaaltiima to Jalalaqsi e ɓeen leñol Abgaal mbaaltii to Mahaday.
== Laamu Al Shabaab ==
E lewru suwee 2009, hare waɗii to El Baraf hakkunde doole ballitooje laamu TFG e Al-Shabaab, ndartini hoɗɓe toon ɓee. Duuɓi jeeɗiɗi garooji ɗii, El Baraf woni ko e juuɗe Al Shabaab.<ref>https://amisom-au.org/fr/2016/03/normal-life-returns-to-el-baraf-town-after-liberation-from-al-shabaab/ heɓtinaama ñalde 02-05-2022</ref>
E lewru marse 2011, leñol Hawiye bayyini sosde "Diiwaan keeriiɗo CAWL" gonɗo hakkunde Sheek Ibraahiima Taajir (Sheek Ibraahiima Yare), siforaaɗo ina waɗi gure joy : Galcad (diiwaan Galgudud), Masagadug- Cigo (diiwaan Galgdud), e El Baraf (diiwaan Sheberi hakkundeejo).<ref>https://hiiraan.com/news/2011/mar/wararka_maanta16-12880.htm heɓtinaama 05-05--2022</ref>
Nate ɗe konu Al Shabaab acci e nder galle gooto to El-Baraf<ref>https://radiomuqdisho.so/afhayeenka-amisom-oo-sheegay-in-xaalad-beniaadanimo-ay-ka-jirto-magaalada-ceel-baraf/ rajo muqdisho.soo. Ñalnde 10 lewru nduu 2016. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>
E noowammbar 2011, Al-Shabaab to El Buur dogi e konu Ecoppi, naati wuro El Baraf e nokkuuji goɗɗi.<ref>https://piracyreport.com/index.php/post/2094 ciimtol pirataaji.com. Ñalnde 11 lewru nduu. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>
== Jaɓɓugol AMISOM ==
E lewru feebariyee 2016, konu laamu Somali e konu AMISOM kawri heɓtude wuro El Baraf, ngo Al-Shabaab joginoo ko adii ɗuum.
E oktoobar 2016, Al Shabaab yani e ɓulli El Baraf. Hoɗɓe heewɓe ngummiima ngam yiylaade ɓulli ndiyam. Ɓooygol ndiyam addanii ustaare golle ko wayi no cellal e jaŋde, AMISOM ɗaɓɓirii pelle winndereeje e pelle ɗe ngonaa laamuyankooje yo ndokku ndiyam laaɓɗam.
E noowammbar 2016, Al Sabaab yani e nokku ɗo AMISOM woni ɗoo, to El Baraf.
E lewru marse 2017, konu laamu Somali nanngi terɗe Al-Shabaab to El Baraf.
E lewru desaambar 2018, ko ina ɓura 15 neɗɗo maayi heen sabu hareeji leƴƴi. Hare nde waɗi ko hakkunde El Baraf e Jalalaqsi, ina sikkaa ko njulaagu khat to Jowhar waɗi ɗum. Laamu leydi Hirshabelle, jeyaaɗo e leydi Somali, waɗii batu ngam haɓaade rafi o.
E lewru suwee 2019, fotde 50 neɗɗo ummoriiɓe Alkowsar to diiwaan Adan Yabal to diiwaan Shabelle hakkundeejo ngartii El Baraf ngam wonde nulaaɓe al-Shabaab, ɗo ɓe nanngaa, ɓe kaɗaa jokkondirde e banndiraaɓe maɓɓe.
E lewru Oktoobar 2019, soldateeɓe laamu Somali mbari suka gorko gooto to El Baraf, mbari ɗum. Waraaɗo oo ko ɓiy jom njulaagu ganndaaɗo. Ina wiyee kadi warngooji ɗi soldateeɓe laamu Somali mbaɗata ɗii, keewaani.
E lewru Oktoobar 2020, yimɓe tato, ina heen ofisee konu Somali gooto, mbaraama e bommbo sara El Baraf.
E lewru suwee 2021, Al-Shabaab yani e nokku konu Burundi to El Baraf.
E lewru mee 2022, Al-Shabaab yani e nokku konu Burundi to El Baraf. Holliima wonde Al-Shabaab warii 170 soldaat AU, kono militeer en leydi Burundi kollitii 10 maayi heen, 5 majjii.
== Al Shabaab nanngu ɗum ==
Ñalnde 21 feebariyee 2025, e nder hare Shabelle 2025, al-Shabaab haɓi e soldateeɓe Somali e milisaaji leñol Ma’awisley Abgal, daraniiɓe laamu nguu, mbari heen 93 soldaat daraniiɓe laamu nguu, heddiiɓe ɓee ndogi, ɗum addani El Baraf fa-S fall.
Tuugnorgal
m0o5deezrn7mugvscpp4e5n95qw1lei
162558
162556
2026-04-11T12:51:06Z
Mamman Ali
9126
Added citation
162558
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ceel baraf (El baraf)''' ko wuro e diiwaan e nder leydi Somali. Ko nokku yah-ngartaa e nokku ɗo laabi kawri, ko Hirshabele en njoginoo ɗum no feewi haa nde Shabelle yani e hitaande 2025.<ref>iDMC(2008-07-29) https://www.refworld.org/pdfid/488ef1d82.pdf heɓtinaama ñalde 02-05-2022</ref>
== Hoɗɓe heen ==
Hoɗɓe heen ɓuri heewde ko Agonyar Gaabane, caltal e leñol Abgaal, caltal e leñol Hawiye. Ɓe ngoni ko e luurondirde e Hawaadle, caltal goɗngal e leñol Hawiye, hoɗɓe e wuro hoɗngo.<ref>https://www.thenewhumanitarian.org/fr/node/201278 neɗɗankaagal kesal.org. Ñalnde 18 lewru nduu. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>
== Tariya ==
<ref>https://warsheekh.com/articles/3206/Dagaalo-xoogan-oo-saakay-ka-dhacay-Deegaanka-Ceelbaraf-Gobalka-Sh-dhexe warhoore.com. Ñalnde 28 lewru nduu. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>E lewru suwee 2002, konu Muhammadu Umar Habeb jeyaaɗo e leñol Warsangali yani e El Baraf. El Baraf ko ardiiɓe konu Dahir Dayah, jaagorgal nder leydi e oon sahaa laamu ngenndiwal Somali.
<ref>https://amisom-au.org/fr/2016/03/normal-life-returns-to-el-baraf-town-after-liberation-from-al-shabaab/ amisom-au.org. Ñalnde 31 lewru nduu 2016. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>E lewru feebariyee 2008, hare hakkunde Hawaadle e Abgaal, caltal e leñol Hawiye en, daɗndi hare to Qoryale e El Baraf. Hareeji ɗi mbaɗii teemedde galleeji e ujunnaaje ujunnaaje yimɓe. Hoɗɓe e leñol Hawaadle mbaaltiima to Jalalaqsi e ɓeen leñol Abgaal mbaaltii to Mahaday.
== Laamu Al Shabaab ==
E lewru suwee 2009, hare waɗii to El Baraf hakkunde doole ballitooje laamu TFG e Al-Shabaab, ndartini hoɗɓe toon ɓee. Duuɓi jeeɗiɗi garooji ɗii, El Baraf woni ko e juuɗe Al Shabaab.<ref>https://amisom-au.org/fr/2016/03/normal-life-returns-to-el-baraf-town-after-liberation-from-al-shabaab/ heɓtinaama ñalde 02-05-2022</ref>
E lewru marse 2011, leñol Hawiye bayyini sosde "Diiwaan keeriiɗo CAWL" gonɗo hakkunde Sheek Ibraahiima Taajir (Sheek Ibraahiima Yare), siforaaɗo ina waɗi gure joy : Galcad (diiwaan Galgudud), Masagadug- Cigo (diiwaan Galgdud), e El Baraf (diiwaan Sheberi hakkundeejo).<ref>https://hiiraan.com/news/2011/mar/wararka_maanta16-12880.htm heɓtinaama 05-05--2022</ref>
Nate ɗe konu Al Shabaab acci e nder galle gooto to El-Baraf<ref>https://radiomuqdisho.so/afhayeenka-amisom-oo-sheegay-in-xaalad-beniaadanimo-ay-ka-jirto-magaalada-ceel-baraf/ rajo muqdisho.soo. Ñalnde 10 lewru nduu 2016. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>
E noowammbar 2011, Al-Shabaab to El Buur dogi e konu Ecoppi, naati wuro El Baraf e nokkuuji goɗɗi.<ref>https://piracyreport.com/index.php/post/2094 ciimtol pirataaji.com. Ñalnde 11 lewru nduu. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>
== Jaɓɓugol AMISOM ==
E lewru feebariyee 2016, konu laamu Somali e konu AMISOM kawri heɓtude wuro El Baraf, ngo Al-Shabaab joginoo ko adii ɗuum.<ref>https://www.voasomali.com/a/3568684.html</ref>
E oktoobar 2016, Al Shabaab yani e ɓulli El Baraf. Hoɗɓe heewɓe ngummiima ngam yiylaade ɓulli ndiyam. Ɓooygol ndiyam addanii ustaare golle ko wayi no cellal e jaŋde, AMISOM ɗaɓɓirii pelle winndereeje e pelle ɗe ngonaa laamuyankooje yo ndokku ndiyam laaɓɗam.
E noowammbar 2016, Al Sabaab yani e nokku ɗo AMISOM woni ɗoo, to El Baraf.
E lewru marse 2017, konu laamu Somali nanngi terɗe Al-Shabaab to El Baraf.
E lewru desaambar 2018, ko ina ɓura 15 neɗɗo maayi heen sabu hareeji leƴƴi. Hare nde waɗi ko hakkunde El Baraf e Jalalaqsi, ina sikkaa ko njulaagu khat to Jowhar waɗi ɗum. Laamu leydi Hirshabelle, jeyaaɗo e leydi Somali, waɗii batu ngam haɓaade rafi o.
E lewru suwee 2019, fotde 50 neɗɗo ummoriiɓe Alkowsar to diiwaan Adan Yabal to diiwaan Shabelle hakkundeejo ngartii El Baraf ngam wonde nulaaɓe al-Shabaab, ɗo ɓe nanngaa, ɓe kaɗaa jokkondirde e banndiraaɓe maɓɓe.
E lewru Oktoobar 2019, soldateeɓe laamu Somali mbari suka gorko gooto to El Baraf, mbari ɗum. Waraaɗo oo ko ɓiy jom njulaagu ganndaaɗo. Ina wiyee kadi warngooji ɗi soldateeɓe laamu Somali mbaɗata ɗii, keewaani.
E lewru Oktoobar 2020, yimɓe tato, ina heen ofisee konu Somali gooto, mbaraama e bommbo sara El Baraf.
E lewru suwee 2021, Al-Shabaab yani e nokku konu Burundi to El Baraf.
E lewru mee 2022, Al-Shabaab yani e nokku konu Burundi to El Baraf. Holliima wonde Al-Shabaab warii 170 soldaat AU, kono militeer en leydi Burundi kollitii 10 maayi heen, 5 majjii.
== Al Shabaab nanngu ɗum ==
Ñalnde 21 feebariyee 2025, e nder hare Shabelle 2025, al-Shabaab haɓi e soldateeɓe Somali e milisaaji leñol Ma’awisley Abgal, daraniiɓe laamu nguu, mbari heen 93 soldaat daraniiɓe laamu nguu, heddiiɓe ɓee ndogi, ɗum addani El Baraf fa-S fall.
Tuugnorgal
iszm5v0jq4yekcrafkdc58f8zm5dp8t
162562
162558
2026-04-11T12:52:47Z
Mamman Ali
9126
Added citation
162562
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ceel baraf (El baraf)''' ko wuro e diiwaan e nder leydi Somali. Ko nokku yah-ngartaa e nokku ɗo laabi kawri, ko Hirshabele en njoginoo ɗum no feewi haa nde Shabelle yani e hitaande 2025.<ref>iDMC(2008-07-29) https://www.refworld.org/pdfid/488ef1d82.pdf heɓtinaama ñalde 02-05-2022</ref>
== Hoɗɓe heen ==
Hoɗɓe heen ɓuri heewde ko Agonyar Gaabane, caltal e leñol Abgaal, caltal e leñol Hawiye. Ɓe ngoni ko e luurondirde e Hawaadle, caltal goɗngal e leñol Hawiye, hoɗɓe e wuro hoɗngo.<ref>https://www.thenewhumanitarian.org/fr/node/201278 neɗɗankaagal kesal.org. Ñalnde 18 lewru nduu. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>
== Tariya ==
<ref>https://warsheekh.com/articles/3206/Dagaalo-xoogan-oo-saakay-ka-dhacay-Deegaanka-Ceelbaraf-Gobalka-Sh-dhexe warhoore.com. Ñalnde 28 lewru nduu. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>E lewru suwee 2002, konu Muhammadu Umar Habeb jeyaaɗo e leñol Warsangali yani e El Baraf. El Baraf ko ardiiɓe konu Dahir Dayah, jaagorgal nder leydi e oon sahaa laamu ngenndiwal Somali.
<ref>https://amisom-au.org/fr/2016/03/normal-life-returns-to-el-baraf-town-after-liberation-from-al-shabaab/ amisom-au.org. Ñalnde 31 lewru nduu 2016. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>E lewru feebariyee 2008, hare hakkunde Hawaadle e Abgaal, caltal e leñol Hawiye en, daɗndi hare to Qoryale e El Baraf. Hareeji ɗi mbaɗii teemedde galleeji e ujunnaaje ujunnaaje yimɓe. Hoɗɓe e leñol Hawaadle mbaaltiima to Jalalaqsi e ɓeen leñol Abgaal mbaaltii to Mahaday.
== Laamu Al Shabaab ==
E lewru suwee 2009, hare waɗii to El Baraf hakkunde doole ballitooje laamu TFG e Al-Shabaab, ndartini hoɗɓe toon ɓee. Duuɓi jeeɗiɗi garooji ɗii, El Baraf woni ko e juuɗe Al Shabaab.<ref>https://amisom-au.org/fr/2016/03/normal-life-returns-to-el-baraf-town-after-liberation-from-al-shabaab/ heɓtinaama ñalde 02-05-2022</ref>
E lewru marse 2011, leñol Hawiye bayyini sosde "Diiwaan keeriiɗo CAWL" gonɗo hakkunde Sheek Ibraahiima Taajir (Sheek Ibraahiima Yare), siforaaɗo ina waɗi gure joy : Galcad (diiwaan Galgudud), Masagadug- Cigo (diiwaan Galgdud), e El Baraf (diiwaan Sheberi hakkundeejo).<ref>https://hiiraan.com/news/2011/mar/wararka_maanta16-12880.htm heɓtinaama 05-05--2022</ref>
Nate ɗe konu Al Shabaab acci e nder galle gooto to El-Baraf<ref>https://radiomuqdisho.so/afhayeenka-amisom-oo-sheegay-in-xaalad-beniaadanimo-ay-ka-jirto-magaalada-ceel-baraf/ rajo muqdisho.soo. Ñalnde 10 lewru nduu 2016. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>
E noowammbar 2011, Al-Shabaab to El Buur dogi e konu Ecoppi, naati wuro El Baraf e nokkuuji goɗɗi.<ref>https://piracyreport.com/index.php/post/2094 ciimtol pirataaji.com. Ñalnde 11 lewru nduu. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>
== Jaɓɓugol AMISOM ==
E lewru feebariyee 2016, konu laamu Somali e konu AMISOM kawri heɓtude wuro El Baraf, ngo Al-Shabaab joginoo ko adii ɗuum.<ref>https://www.voasomali.com/a/3568684.html</ref>
E oktoobar 2016, Al Shabaab yani e ɓulli El Baraf. Hoɗɓe heewɓe ngummiima ngam yiylaade ɓulli ndiyam. Ɓooygol ndiyam addanii ustaare golle ko wayi no cellal e jaŋde, AMISOM ɗaɓɓirii pelle winndereeje e pelle ɗe ngonaa laamuyankooje yo ndokku ndiyam laaɓɗam.
E noowammbar 2016, Al Sabaab yani e nokku ɗo AMISOM woni ɗoo, to El Baraf.
E lewru marse 2017, konu laamu Somali nanngi terɗe Al-Shabaab to El Baraf.
E lewru desaambar 2018, ko ina ɓura 15 neɗɗo maayi heen sabu hareeji leƴƴi. Hare nde waɗi ko hakkunde El Baraf e Jalalaqsi, ina sikkaa ko njulaagu khat to Jowhar waɗi ɗum. Laamu leydi Hirshabelle, jeyaaɗo e leydi Somali, waɗii batu ngam haɓaade rafi o.
E lewru suwee 2019, fotde 50 neɗɗo ummoriiɓe Alkowsar to diiwaan Adan Yabal to diiwaan Shabelle hakkundeejo ngartii El Baraf ngam wonde nulaaɓe al-Shabaab, ɗo ɓe nanngaa, ɓe kaɗaa jokkondirde e banndiraaɓe maɓɓe.<ref>https://www.gedotimes.com/2016/11/08/ururka-al-shabaab-oo-weeray-saldhig-ay-ciidamada-amisom-ku-leeyahiin-degmada-ceel-baraf/</ref>
E lewru Oktoobar 2019, soldateeɓe laamu Somali mbari suka gorko gooto to El Baraf, mbari ɗum. Waraaɗo oo ko ɓiy jom njulaagu ganndaaɗo. Ina wiyee kadi warngooji ɗi soldateeɓe laamu Somali mbaɗata ɗii, keewaani.
E lewru Oktoobar 2020, yimɓe tato, ina heen ofisee konu Somali gooto, mbaraama e bommbo sara El Baraf.
E lewru suwee 2021, Al-Shabaab yani e nokku konu Burundi to El Baraf.
E lewru mee 2022, Al-Shabaab yani e nokku konu Burundi to El Baraf. Holliima wonde Al-Shabaab warii 170 soldaat AU, kono militeer en leydi Burundi kollitii 10 maayi heen, 5 majjii.
== Al Shabaab nanngu ɗum ==
Ñalnde 21 feebariyee 2025, e nder hare Shabelle 2025, al-Shabaab haɓi e soldateeɓe Somali e milisaaji leñol Ma’awisley Abgal, daraniiɓe laamu nguu, mbari heen 93 soldaat daraniiɓe laamu nguu, heddiiɓe ɓee ndogi, ɗum addani El Baraf fa-S fall.
Tuugnorgal
8kfykzm39ku7ik9uuz0sdyian0yzg03
162563
162562
2026-04-11T12:55:02Z
Mamman Ali
9126
Updated citation
162563
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ceel baraf (El baraf)''' ko wuro e diiwaan e nder leydi Somali. Ko nokku yah-ngartaa e nokku ɗo laabi kawri, ko Hirshabele en njoginoo ɗum no feewi haa nde Shabelle yani e hitaande 2025.<ref>iDMC(2008-07-29) https://www.refworld.org/pdfid/488ef1d82.pdf heɓtinaama ñalde 02-05-2022</ref>
== Hoɗɓe heen ==
Hoɗɓe heen ɓuri heewde ko Agonyar Gaabane, caltal e leñol Abgaal, caltal e leñol Hawiye. Ɓe ngoni ko e luurondirde e Hawaadle, caltal goɗngal e leñol Hawiye, hoɗɓe e wuro hoɗngo.<ref>https://www.thenewhumanitarian.org/fr/node/201278 neɗɗankaagal kesal.org. Ñalnde 18 lewru nduu. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>
== Tariya ==
<ref>https://warsheekh.com/articles/3206/Dagaalo-xoogan-oo-saakay-ka-dhacay-Deegaanka-Ceelbaraf-Gobalka-Sh-dhexe warhoore.com. Ñalnde 28 lewru nduu. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>E lewru suwee 2002, konu Muhammadu Umar Habeb jeyaaɗo e leñol Warsangali yani e El Baraf. El Baraf ko ardiiɓe konu Dahir Dayah, jaagorgal nder leydi e oon sahaa laamu ngenndiwal Somali.
<ref>https://amisom-au.org/fr/2016/03/normal-life-returns-to-el-baraf-town-after-liberation-from-al-shabaab/ amisom-au.org. Ñalnde 31 lewru nduu 2016. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>E lewru feebariyee 2008, hare hakkunde Hawaadle e Abgaal, caltal e leñol Hawiye en, daɗndi hare to Qoryale e El Baraf. Hareeji ɗi mbaɗii teemedde galleeji e ujunnaaje ujunnaaje yimɓe. Hoɗɓe e leñol Hawaadle mbaaltiima to Jalalaqsi e ɓeen leñol Abgaal mbaaltii to Mahaday.
== Laamu Al Shabaab ==
E lewru suwee 2009, hare waɗii to El Baraf hakkunde doole ballitooje laamu TFG e Al-Shabaab, ndartini hoɗɓe toon ɓee. Duuɓi jeeɗiɗi garooji ɗii, El Baraf woni ko e juuɗe Al Shabaab.<ref>https://amisom-au.org/fr/2016/03/normal-life-returns-to-el-baraf-town-after-liberation-from-al-shabaab/ heɓtinaama ñalde 02-05-2022</ref>
E lewru marse 2011, leñol Hawiye bayyini sosde "Diiwaan keeriiɗo CAWL" gonɗo hakkunde Sheek Ibraahiima Taajir (Sheek Ibraahiima Yare), siforaaɗo ina waɗi gure joy : Galcad (diiwaan Galgudud), Masagadug- Cigo (diiwaan Galgdud), e El Baraf (diiwaan Sheberi hakkundeejo).<ref>https://hiiraan.com/news/2011/mar/wararka_maanta16-12880.htm heɓtinaama 05-05--2022</ref>
Nate ɗe konu Al Shabaab acci e nder galle gooto to El-Baraf<ref>https://radiomuqdisho.so/afhayeenka-amisom-oo-sheegay-in-xaalad-beniaadanimo-ay-ka-jirto-magaalada-ceel-baraf/ rajo muqdisho.soo. Ñalnde 10 lewru nduu 2016. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>
E noowammbar 2011, Al-Shabaab to El Buur dogi e konu Ecoppi, naati wuro El Baraf e nokkuuji goɗɗi.<ref>https://piracyreport.com/index.php/post/2094 ciimtol pirataaji.com. Ñalnde 11 lewru nduu. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>
== Jaɓɓugol AMISOM ==
E lewru feebariyee 2016, konu laamu Somali e konu AMISOM kawri heɓtude wuro El Baraf, ngo Al-Shabaab joginoo ko adii ɗuum.<ref>https://www.voasomali.com/a/3568684.html gedowaktuuji.com. Ñalnde 11 lewru nduu 2016. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>
E oktoobar 2016, Al Shabaab yani e ɓulli El Baraf. Hoɗɓe heewɓe ngummiima ngam yiylaade ɓulli ndiyam. Ɓooygol ndiyam addanii ustaare golle ko wayi no cellal e jaŋde, AMISOM ɗaɓɓirii pelle winndereeje e pelle ɗe ngonaa laamuyankooje yo ndokku ndiyam laaɓɗam.
E noowammbar 2016, Al Sabaab yani e nokku ɗo AMISOM woni ɗoo, to El Baraf.
E lewru marse 2017, konu laamu Somali nanngi terɗe Al-Shabaab to El Baraf.
E lewru desaambar 2018, ko ina ɓura 15 neɗɗo maayi heen sabu hareeji leƴƴi. Hare nde waɗi ko hakkunde El Baraf e Jalalaqsi, ina sikkaa ko njulaagu khat to Jowhar waɗi ɗum. Laamu leydi Hirshabelle, jeyaaɗo e leydi Somali, waɗii batu ngam haɓaade rafi o.
E lewru suwee 2019, fotde 50 neɗɗo ummoriiɓe Alkowsar to diiwaan Adan Yabal to diiwaan Shabelle hakkundeejo ngartii El Baraf ngam wonde nulaaɓe al-Shabaab, ɗo ɓe nanngaa, ɓe kaɗaa jokkondirde e banndiraaɓe maɓɓe.<ref>https://www.gedotimes.com/2016/11/08/ururka-al-shabaab-oo-weeray-saldhig-ay-ciidamada-amisom-ku-leeyahiin-degmada-ceel-baraf/</ref>
E lewru Oktoobar 2019, soldateeɓe laamu Somali mbari suka gorko gooto to El Baraf, mbari ɗum. Waraaɗo oo ko ɓiy jom njulaagu ganndaaɗo. Ina wiyee kadi warngooji ɗi soldateeɓe laamu Somali mbaɗata ɗii, keewaani.
E lewru Oktoobar 2020, yimɓe tato, ina heen ofisee konu Somali gooto, mbaraama e bommbo sara El Baraf.
E lewru suwee 2021, Al-Shabaab yani e nokku konu Burundi to El Baraf.
E lewru mee 2022, Al-Shabaab yani e nokku konu Burundi to El Baraf. Holliima wonde Al-Shabaab warii 170 soldaat AU, kono militeer en leydi Burundi kollitii 10 maayi heen, 5 majjii.
== Al Shabaab nanngu ɗum ==
Ñalnde 21 feebariyee 2025, e nder hare Shabelle 2025, al-Shabaab haɓi e soldateeɓe Somali e milisaaji leñol Ma’awisley Abgal, daraniiɓe laamu nguu, mbari heen 93 soldaat daraniiɓe laamu nguu, heddiiɓe ɓee ndogi, ɗum addani El Baraf fa-S fall.
Tuugnorgal
dieorlxikvs9124jbxs47hfzz3yndvc
162565
162563
2026-04-11T12:56:04Z
Mamman Ali
9126
Updated citation
162565
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ceel baraf (El baraf)''' ko wuro e diiwaan e nder leydi Somali. Ko nokku yah-ngartaa e nokku ɗo laabi kawri, ko Hirshabele en njoginoo ɗum no feewi haa nde Shabelle yani e hitaande 2025.<ref>iDMC(2008-07-29) https://www.refworld.org/pdfid/488ef1d82.pdf heɓtinaama ñalde 02-05-2022</ref>
== Hoɗɓe heen ==
Hoɗɓe heen ɓuri heewde ko Agonyar Gaabane, caltal e leñol Abgaal, caltal e leñol Hawiye. Ɓe ngoni ko e luurondirde e Hawaadle, caltal goɗngal e leñol Hawiye, hoɗɓe e wuro hoɗngo.<ref>https://www.thenewhumanitarian.org/fr/node/201278 neɗɗankaagal kesal.org. Ñalnde 18 lewru nduu. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>
== Tariya ==
<ref>https://warsheekh.com/articles/3206/Dagaalo-xoogan-oo-saakay-ka-dhacay-Deegaanka-Ceelbaraf-Gobalka-Sh-dhexe warhoore.com. Ñalnde 28 lewru nduu. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>E lewru suwee 2002, konu Muhammadu Umar Habeb jeyaaɗo e leñol Warsangali yani e El Baraf. El Baraf ko ardiiɓe konu Dahir Dayah, jaagorgal nder leydi e oon sahaa laamu ngenndiwal Somali.
<ref>https://amisom-au.org/fr/2016/03/normal-life-returns-to-el-baraf-town-after-liberation-from-al-shabaab/ amisom-au.org. Ñalnde 31 lewru nduu 2016. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>E lewru feebariyee 2008, hare hakkunde Hawaadle e Abgaal, caltal e leñol Hawiye en, daɗndi hare to Qoryale e El Baraf. Hareeji ɗi mbaɗii teemedde galleeji e ujunnaaje ujunnaaje yimɓe. Hoɗɓe e leñol Hawaadle mbaaltiima to Jalalaqsi e ɓeen leñol Abgaal mbaaltii to Mahaday.
== Laamu Al Shabaab ==
E lewru suwee 2009, hare waɗii to El Baraf hakkunde doole ballitooje laamu TFG e Al-Shabaab, ndartini hoɗɓe toon ɓee. Duuɓi jeeɗiɗi garooji ɗii, El Baraf woni ko e juuɗe Al Shabaab.<ref>https://amisom-au.org/fr/2016/03/normal-life-returns-to-el-baraf-town-after-liberation-from-al-shabaab/ heɓtinaama ñalde 02-05-2022</ref>
E lewru marse 2011, leñol Hawiye bayyini sosde "Diiwaan keeriiɗo CAWL" gonɗo hakkunde Sheek Ibraahiima Taajir (Sheek Ibraahiima Yare), siforaaɗo ina waɗi gure joy : Galcad (diiwaan Galgudud), Masagadug- Cigo (diiwaan Galgdud), e El Baraf (diiwaan Sheberi hakkundeejo).<ref>https://hiiraan.com/news/2011/mar/wararka_maanta16-12880.htm heɓtinaama 05-05--2022</ref>
Nate ɗe konu Al Shabaab acci e nder galle gooto to El-Baraf<ref>https://radiomuqdisho.so/afhayeenka-amisom-oo-sheegay-in-xaalad-beniaadanimo-ay-ka-jirto-magaalada-ceel-baraf/ rajo muqdisho.soo. Ñalnde 10 lewru nduu 2016. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>
E noowammbar 2011, Al-Shabaab to El Buur dogi e konu Ecoppi, naati wuro El Baraf e nokkuuji goɗɗi.<ref>https://piracyreport.com/index.php/post/2094 ciimtol pirataaji.com. Ñalnde 11 lewru nduu. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>
== Jaɓɓugol AMISOM ==
E lewru feebariyee 2016, konu laamu Somali e konu AMISOM kawri heɓtude wuro El Baraf, ngo Al-Shabaab joginoo ko adii ɗuum.<ref>https://www.voasomali.com/a/3568684.html gedowaktuuji.com. Ñalnde 11 lewru nduu 2016. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>
E oktoobar 2016, Al Shabaab yani e ɓulli El Baraf. Hoɗɓe heewɓe ngummiima ngam yiylaade ɓulli ndiyam. Ɓooygol ndiyam addanii ustaare golle ko wayi no cellal e jaŋde, AMISOM ɗaɓɓirii pelle winndereeje e pelle ɗe ngonaa laamuyankooje yo ndokku ndiyam laaɓɗam.
E noowammbar 2016, Al Sabaab yani e nokku ɗo AMISOM woni ɗoo, to El Baraf.
E lewru marse 2017, konu laamu Somali nanngi terɗe Al-Shabaab to El Baraf.
E lewru desaambar 2018, ko ina ɓura 15 neɗɗo maayi heen sabu hareeji leƴƴi. Hare nde waɗi ko hakkunde El Baraf e Jalalaqsi, ina sikkaa ko njulaagu khat to Jowhar waɗi ɗum. Laamu leydi Hirshabelle, jeyaaɗo e leydi Somali, waɗii batu ngam haɓaade rafi o.
E lewru suwee 2019, fotde 50 neɗɗo ummoriiɓe Alkowsar to diiwaan Adan Yabal to diiwaan Shabelle hakkundeejo ngartii El Baraf ngam wonde nulaaɓe al-Shabaab, ɗo ɓe nanngaa, ɓe kaɗaa jokkondirde e banndiraaɓe maɓɓe.<ref>https://www.gedotimes.com/2016/11/08/ururka-al-shabaab-oo-weeray-saldhig-ay-ciidamada-amisom-ku-leeyahiin-degmada-ceel-baraf/ gedowaktuuji.com. Ñalnde 11 lewru nduu 2016. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>
E lewru Oktoobar 2019, soldateeɓe laamu Somali mbari suka gorko gooto to El Baraf, mbari ɗum. Waraaɗo oo ko ɓiy jom njulaagu ganndaaɗo. Ina wiyee kadi warngooji ɗi soldateeɓe laamu Somali mbaɗata ɗii, keewaani.
E lewru Oktoobar 2020, yimɓe tato, ina heen ofisee konu Somali gooto, mbaraama e bommbo sara El Baraf.
E lewru suwee 2021, Al-Shabaab yani e nokku konu Burundi to El Baraf.
E lewru mee 2022, Al-Shabaab yani e nokku konu Burundi to El Baraf. Holliima wonde Al-Shabaab warii 170 soldaat AU, kono militeer en leydi Burundi kollitii 10 maayi heen, 5 majjii.
== Al Shabaab nanngu ɗum ==
Ñalnde 21 feebariyee 2025, e nder hare Shabelle 2025, al-Shabaab haɓi e soldateeɓe Somali e milisaaji leñol Ma’awisley Abgal, daraniiɓe laamu nguu, mbari heen 93 soldaat daraniiɓe laamu nguu, heddiiɓe ɓee ndogi, ɗum addani El Baraf fa-S fall.
Tuugnorgal
rwdm5ayhgmkdes5jbyb0zu2pf4uhn9s
162566
162565
2026-04-11T12:58:09Z
Mamman Ali
9126
Added link
162566
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ceel baraf (El baraf)''' ko wuro e diiwaan e nder leydi [[Somaaliya|Somali]]. Ko nokku yah-ngartaa e nokku ɗo laabi kawri, ko Hirshabele en njoginoo ɗum no feewi haa nde Shabelle yani e hitaande 2025.<ref>iDMC(2008-07-29) https://www.refworld.org/pdfid/488ef1d82.pdf heɓtinaama ñalde 02-05-2022</ref>
== Hoɗɓe heen ==
Hoɗɓe heen ɓuri heewde ko Agonyar Gaabane, caltal e leñol Abgaal, caltal e leñol Hawiye. Ɓe ngoni ko e luurondirde e Hawaadle, caltal goɗngal e leñol Hawiye, hoɗɓe e wuro hoɗngo.<ref>https://www.thenewhumanitarian.org/fr/node/201278 neɗɗankaagal kesal.org. Ñalnde 18 lewru nduu. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>
== Tariya ==
<ref>https://warsheekh.com/articles/3206/Dagaalo-xoogan-oo-saakay-ka-dhacay-Deegaanka-Ceelbaraf-Gobalka-Sh-dhexe warhoore.com. Ñalnde 28 lewru nduu. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>E lewru suwee 2002, konu Muhammadu Umar Habeb jeyaaɗo e leñol Warsangali yani e El Baraf. El Baraf ko ardiiɓe konu Dahir Dayah, jaagorgal nder leydi e oon sahaa laamu ngenndiwal Somali.
<ref>https://amisom-au.org/fr/2016/03/normal-life-returns-to-el-baraf-town-after-liberation-from-al-shabaab/ amisom-au.org. Ñalnde 31 lewru nduu 2016. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>E lewru feebariyee 2008, hare hakkunde Hawaadle e Abgaal, caltal e leñol Hawiye en, daɗndi hare to Qoryale e El Baraf. Hareeji ɗi mbaɗii teemedde galleeji e ujunnaaje ujunnaaje yimɓe. Hoɗɓe e leñol Hawaadle mbaaltiima to Jalalaqsi e ɓeen leñol Abgaal mbaaltii to Mahaday.
== Laamu Al Shabaab ==
E lewru suwee 2009, hare waɗii to El Baraf hakkunde doole ballitooje laamu TFG e Al-Shabaab, ndartini hoɗɓe toon ɓee. Duuɓi jeeɗiɗi garooji ɗii, El Baraf woni ko e juuɗe Al Shabaab.<ref>https://amisom-au.org/fr/2016/03/normal-life-returns-to-el-baraf-town-after-liberation-from-al-shabaab/ heɓtinaama ñalde 02-05-2022</ref>
E lewru marse 2011, leñol Hawiye bayyini sosde "Diiwaan keeriiɗo CAWL" gonɗo hakkunde Sheek Ibraahiima Taajir (Sheek Ibraahiima Yare), siforaaɗo ina waɗi gure joy : Galcad (diiwaan Galgudud), Masagadug- Cigo (diiwaan Galgdud), e El Baraf (diiwaan Sheberi hakkundeejo).<ref>https://hiiraan.com/news/2011/mar/wararka_maanta16-12880.htm heɓtinaama 05-05--2022</ref>
Nate ɗe konu Al Shabaab acci e nder galle gooto to El-Baraf<ref>https://radiomuqdisho.so/afhayeenka-amisom-oo-sheegay-in-xaalad-beniaadanimo-ay-ka-jirto-magaalada-ceel-baraf/ rajo muqdisho.soo. Ñalnde 10 lewru nduu 2016. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>
E noowammbar 2011, Al-Shabaab to El Buur dogi e konu Ecoppi, naati wuro El Baraf e nokkuuji goɗɗi.<ref>https://piracyreport.com/index.php/post/2094 ciimtol pirataaji.com. Ñalnde 11 lewru nduu. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>
== Jaɓɓugol AMISOM ==
E lewru feebariyee 2016, konu laamu Somali e konu AMISOM kawri heɓtude wuro El Baraf, ngo Al-Shabaab joginoo ko adii ɗuum.<ref>https://www.voasomali.com/a/3568684.html gedowaktuuji.com. Ñalnde 11 lewru nduu 2016. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>
E oktoobar 2016, Al Shabaab yani e ɓulli El Baraf. Hoɗɓe heewɓe ngummiima ngam yiylaade ɓulli ndiyam. Ɓooygol ndiyam addanii ustaare golle ko wayi no cellal e jaŋde, AMISOM ɗaɓɓirii pelle winndereeje e pelle ɗe ngonaa laamuyankooje yo ndokku ndiyam laaɓɗam.
E noowammbar 2016, Al Sabaab yani e nokku ɗo AMISOM woni ɗoo, to El Baraf.
E lewru marse 2017, konu laamu Somali nanngi terɗe Al-Shabaab to El Baraf.
E lewru desaambar 2018, ko ina ɓura 15 neɗɗo maayi heen sabu hareeji leƴƴi. Hare nde waɗi ko hakkunde El Baraf e Jalalaqsi, ina sikkaa ko njulaagu khat to Jowhar waɗi ɗum. Laamu leydi Hirshabelle, jeyaaɗo e leydi Somali, waɗii batu ngam haɓaade rafi o.
E lewru suwee 2019, fotde 50 neɗɗo ummoriiɓe Alkowsar to diiwaan Adan Yabal to diiwaan Shabelle hakkundeejo ngartii El Baraf ngam wonde nulaaɓe al-Shabaab, ɗo ɓe nanngaa, ɓe kaɗaa jokkondirde e banndiraaɓe maɓɓe.<ref>https://www.gedotimes.com/2016/11/08/ururka-al-shabaab-oo-weeray-saldhig-ay-ciidamada-amisom-ku-leeyahiin-degmada-ceel-baraf/ gedowaktuuji.com. Ñalnde 11 lewru nduu 2016. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>
E lewru Oktoobar 2019, soldateeɓe laamu Somali mbari suka gorko gooto to El Baraf, mbari ɗum. Waraaɗo oo ko ɓiy jom njulaagu ganndaaɗo. Ina wiyee kadi warngooji ɗi soldateeɓe laamu Somali mbaɗata ɗii, keewaani.
E lewru Oktoobar 2020, yimɓe tato, ina heen ofisee konu Somali gooto, mbaraama e bommbo sara El Baraf.
E lewru suwee 2021, Al-Shabaab yani e nokku konu Burundi to El Baraf.
E lewru mee 2022, Al-Shabaab yani e nokku konu Burundi to El Baraf. Holliima wonde Al-Shabaab warii 170 soldaat AU, kono militeer en leydi Burundi kollitii 10 maayi heen, 5 majjii.
== Al Shabaab nanngu ɗum ==
Ñalnde 21 feebariyee 2025, e nder hare Shabelle 2025, al-Shabaab haɓi e soldateeɓe Somali e milisaaji leñol Ma’awisley Abgal, daraniiɓe laamu nguu, mbari heen 93 soldaat daraniiɓe laamu nguu, heddiiɓe ɓee ndogi, ɗum addani El Baraf fa-S fall.
Tuugnorgal
q4vb8jo4cqlt56a1sym1w1olv2o035q
162567
162566
2026-04-11T12:59:29Z
Mamman Ali
9126
Added link
162567
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ceel baraf (El baraf)''' ko wuro e diiwaan e nder leydi [[Somaaliya|Somali]]. Ko nokku yah-ngartaa e nokku ɗo laabi kawri, ko Hirshabele en njoginoo ɗum no feewi haa nde Shabelle yani e hitaande 2025.<ref>iDMC(2008-07-29) https://www.refworld.org/pdfid/488ef1d82.pdf heɓtinaama ñalde 02-05-2022</ref>
== Hoɗɓe heen ==
Hoɗɓe heen ɓuri heewde ko Agonyar Gaabane, caltal e leñol Abgaal, caltal e leñol Hawiye. Ɓe ngoni ko e luurondirde e Hawaadle, caltal goɗngal e leñol Hawiye, hoɗɓe e wuro hoɗngo.<ref>https://www.thenewhumanitarian.org/fr/node/201278 neɗɗankaagal kesal.org. Ñalnde 18 lewru nduu. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>
== Tariya ==
<ref>https://warsheekh.com/articles/3206/Dagaalo-xoogan-oo-saakay-ka-dhacay-Deegaanka-Ceelbaraf-Gobalka-Sh-dhexe warhoore.com. Ñalnde 28 lewru nduu. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>E lewru suwee 2002, konu Muhammadu Umar Habeb jeyaaɗo e leñol Warsangali yani e El Baraf. El Baraf ko ardiiɓe konu Dahir Dayah, jaagorgal nder leydi e oon sahaa laamu ngenndiwal [[Somaaliya|Somali]].
<ref>https://amisom-au.org/fr/2016/03/normal-life-returns-to-el-baraf-town-after-liberation-from-al-shabaab/ amisom-au.org. Ñalnde 31 lewru nduu 2016. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>E lewru feebariyee 2008, hare hakkunde Hawaadle e Abgaal, caltal e leñol Hawiye en, daɗndi hare to Qoryale e El Baraf. Hareeji ɗi mbaɗii teemedde galleeji e ujunnaaje ujunnaaje yimɓe. Hoɗɓe e leñol Hawaadle mbaaltiima to Jalalaqsi e ɓeen leñol Abgaal mbaaltii to Mahaday.
== Laamu Al Shabaab ==
E lewru suwee 2009, hare waɗii to El Baraf hakkunde doole ballitooje laamu TFG e Al-Shabaab, ndartini hoɗɓe toon ɓee. Duuɓi jeeɗiɗi garooji ɗii, El Baraf woni ko e juuɗe Al Shabaab.<ref>https://amisom-au.org/fr/2016/03/normal-life-returns-to-el-baraf-town-after-liberation-from-al-shabaab/ heɓtinaama ñalde 02-05-2022</ref>
E lewru marse 2011, leñol Hawiye bayyini sosde "Diiwaan keeriiɗo CAWL" gonɗo hakkunde Sheek Ibraahiima Taajir (Sheek Ibraahiima Yare), siforaaɗo ina waɗi gure joy : Galcad (diiwaan Galgudud), Masagadug- Cigo (diiwaan Galgdud), e El Baraf (diiwaan Sheberi hakkundeejo).<ref>https://hiiraan.com/news/2011/mar/wararka_maanta16-12880.htm heɓtinaama 05-05--2022</ref>
Nate ɗe konu Al Shabaab acci e nder galle gooto to El-Baraf<ref>https://radiomuqdisho.so/afhayeenka-amisom-oo-sheegay-in-xaalad-beniaadanimo-ay-ka-jirto-magaalada-ceel-baraf/ rajo muqdisho.soo. Ñalnde 10 lewru nduu 2016. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>
E noowammbar 2011, Al-Shabaab to El Buur dogi e konu Ecoppi, naati wuro El Baraf e nokkuuji goɗɗi.<ref>https://piracyreport.com/index.php/post/2094 ciimtol pirataaji.com. Ñalnde 11 lewru nduu. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>
== Jaɓɓugol AMISOM ==
E lewru feebariyee 2016, konu laamu Somali e konu AMISOM kawri heɓtude wuro El Baraf, ngo Al-Shabaab joginoo ko adii ɗuum.<ref>https://www.voasomali.com/a/3568684.html gedowaktuuji.com. Ñalnde 11 lewru nduu 2016. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>
E oktoobar 2016, Al Shabaab yani e ɓulli El Baraf. Hoɗɓe heewɓe ngummiima ngam yiylaade ɓulli ndiyam. Ɓooygol ndiyam addanii ustaare golle ko wayi no cellal e jaŋde, AMISOM ɗaɓɓirii pelle winndereeje e pelle ɗe ngonaa laamuyankooje yo ndokku ndiyam laaɓɗam.
E noowammbar 2016, Al Sabaab yani e nokku ɗo AMISOM woni ɗoo, to El Baraf.
E lewru marse 2017, konu laamu Somali nanngi terɗe Al-Shabaab to El Baraf.
E lewru desaambar 2018, ko ina ɓura 15 neɗɗo maayi heen sabu hareeji leƴƴi. Hare nde waɗi ko hakkunde El Baraf e Jalalaqsi, ina sikkaa ko njulaagu khat to Jowhar waɗi ɗum. Laamu leydi Hirshabelle, jeyaaɗo e leydi Somali, waɗii batu ngam haɓaade rafi o.
E lewru suwee 2019, fotde 50 neɗɗo ummoriiɓe Alkowsar to diiwaan Adan Yabal to diiwaan Shabelle hakkundeejo ngartii El Baraf ngam wonde nulaaɓe al-Shabaab, ɗo ɓe nanngaa, ɓe kaɗaa jokkondirde e banndiraaɓe maɓɓe.<ref>https://www.gedotimes.com/2016/11/08/ururka-al-shabaab-oo-weeray-saldhig-ay-ciidamada-amisom-ku-leeyahiin-degmada-ceel-baraf/ gedowaktuuji.com. Ñalnde 11 lewru nduu 2016. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>
E lewru Oktoobar 2019, soldateeɓe laamu Somali mbari suka gorko gooto to El Baraf, mbari ɗum. Waraaɗo oo ko ɓiy jom njulaagu ganndaaɗo. Ina wiyee kadi warngooji ɗi soldateeɓe laamu Somali mbaɗata ɗii, keewaani.
E lewru Oktoobar 2020, yimɓe tato, ina heen ofisee konu Somali gooto, mbaraama e bommbo sara El Baraf.
E lewru suwee 2021, Al-Shabaab yani e nokku konu Burundi to El Baraf.
E lewru mee 2022, Al-Shabaab yani e nokku konu Burundi to El Baraf. Holliima wonde Al-Shabaab warii 170 soldaat AU, kono militeer en leydi Burundi kollitii 10 maayi heen, 5 majjii.
== Al Shabaab nanngu ɗum ==
Ñalnde 21 feebariyee 2025, e nder hare Shabelle 2025, al-Shabaab haɓi e soldateeɓe Somali e milisaaji leñol Ma’awisley Abgal, daraniiɓe laamu nguu, mbari heen 93 soldaat daraniiɓe laamu nguu, heddiiɓe ɓee ndogi, ɗum addani El Baraf fa-S fall.
Tuugnorgal
cfctoq5bnkx9fy5i7qpxym1cz6z9iea
162568
162567
2026-04-11T13:00:35Z
Mamman Ali
9126
Added external links
162568
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ceel baraf (El baraf)''' ko wuro e diiwaan e nder leydi [[Somaaliya|Somali]]. Ko nokku yah-ngartaa e nokku ɗo laabi kawri, ko Hirshabele en njoginoo ɗum no feewi haa nde Shabelle yani e hitaande 2025.<ref>iDMC(2008-07-29) https://www.refworld.org/pdfid/488ef1d82.pdf heɓtinaama ñalde 02-05-2022</ref>
== Hoɗɓe heen ==
Hoɗɓe heen ɓuri heewde ko Agonyar Gaabane, caltal e leñol Abgaal, caltal e leñol Hawiye. Ɓe ngoni ko e luurondirde e Hawaadle, caltal goɗngal e leñol Hawiye, hoɗɓe e wuro hoɗngo.<ref>https://www.thenewhumanitarian.org/fr/node/201278 neɗɗankaagal kesal.org. Ñalnde 18 lewru nduu. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>
== Tariya ==
<ref>https://warsheekh.com/articles/3206/Dagaalo-xoogan-oo-saakay-ka-dhacay-Deegaanka-Ceelbaraf-Gobalka-Sh-dhexe warhoore.com. Ñalnde 28 lewru nduu. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>E lewru suwee 2002, konu Muhammadu Umar Habeb jeyaaɗo e leñol Warsangali yani e El Baraf. El Baraf ko ardiiɓe konu Dahir Dayah, jaagorgal nder leydi e oon sahaa laamu ngenndiwal [[Somaaliya|Somali]].
<ref>https://amisom-au.org/fr/2016/03/normal-life-returns-to-el-baraf-town-after-liberation-from-al-shabaab/ amisom-au.org. Ñalnde 31 lewru nduu 2016. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>E lewru feebariyee 2008, hare hakkunde Hawaadle e Abgaal, caltal e leñol Hawiye en, daɗndi hare to Qoryale e El Baraf. Hareeji ɗi mbaɗii teemedde galleeji e ujunnaaje ujunnaaje yimɓe. Hoɗɓe e leñol Hawaadle mbaaltiima to Jalalaqsi e ɓeen leñol Abgaal mbaaltii to [[Mahalapye|Mahaday]].
== Laamu Al Shabaab ==
E lewru suwee 2009, hare waɗii to El Baraf hakkunde doole ballitooje laamu TFG e Al-Shabaab, ndartini hoɗɓe toon ɓee. Duuɓi jeeɗiɗi garooji ɗii, El Baraf woni ko e juuɗe Al Shabaab.<ref>https://amisom-au.org/fr/2016/03/normal-life-returns-to-el-baraf-town-after-liberation-from-al-shabaab/ heɓtinaama ñalde 02-05-2022</ref>
E lewru marse 2011, leñol Hawiye bayyini sosde "Diiwaan keeriiɗo CAWL" gonɗo hakkunde Sheek Ibraahiima Taajir (Sheek Ibraahiima Yare), siforaaɗo ina waɗi gure joy : Galcad (diiwaan Galgudud), Masagadug- Cigo (diiwaan Galgdud), e El Baraf (diiwaan Sheberi hakkundeejo).<ref>https://hiiraan.com/news/2011/mar/wararka_maanta16-12880.htm heɓtinaama 05-05--2022</ref>
Nate ɗe konu Al Shabaab acci e nder galle gooto to El-Baraf<ref>https://radiomuqdisho.so/afhayeenka-amisom-oo-sheegay-in-xaalad-beniaadanimo-ay-ka-jirto-magaalada-ceel-baraf/ rajo muqdisho.soo. Ñalnde 10 lewru nduu 2016. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>
E noowammbar 2011, Al-Shabaab to El Buur dogi e konu Ecoppi, naati wuro El Baraf e nokkuuji goɗɗi.<ref>https://piracyreport.com/index.php/post/2094 ciimtol pirataaji.com. Ñalnde 11 lewru nduu. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>
== Jaɓɓugol AMISOM ==
E lewru feebariyee 2016, konu laamu Somali e konu AMISOM kawri heɓtude wuro El Baraf, ngo Al-Shabaab joginoo ko adii ɗuum.<ref>https://www.voasomali.com/a/3568684.html gedowaktuuji.com. Ñalnde 11 lewru nduu 2016. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>
E oktoobar 2016, Al Shabaab yani e ɓulli El Baraf. Hoɗɓe heewɓe ngummiima ngam yiylaade ɓulli ndiyam. Ɓooygol ndiyam addanii ustaare golle ko wayi no cellal e jaŋde, AMISOM ɗaɓɓirii pelle winndereeje e pelle ɗe ngonaa laamuyankooje yo ndokku ndiyam laaɓɗam.
E noowammbar 2016, Al Sabaab yani e nokku ɗo AMISOM woni ɗoo, to El Baraf.
E lewru marse 2017, konu laamu Somali nanngi terɗe Al-Shabaab to El Baraf.
E lewru desaambar 2018, ko ina ɓura 15 neɗɗo maayi heen sabu hareeji leƴƴi. Hare nde waɗi ko hakkunde El Baraf e Jalalaqsi, ina sikkaa ko njulaagu khat to Jowhar waɗi ɗum. Laamu leydi Hirshabelle, jeyaaɗo e leydi Somali, waɗii batu ngam haɓaade rafi o.
E lewru suwee 2019, fotde 50 neɗɗo ummoriiɓe Alkowsar to diiwaan Adan Yabal to diiwaan Shabelle hakkundeejo ngartii El Baraf ngam wonde nulaaɓe al-Shabaab, ɗo ɓe nanngaa, ɓe kaɗaa jokkondirde e banndiraaɓe maɓɓe.<ref>https://www.gedotimes.com/2016/11/08/ururka-al-shabaab-oo-weeray-saldhig-ay-ciidamada-amisom-ku-leeyahiin-degmada-ceel-baraf/ gedowaktuuji.com. Ñalnde 11 lewru nduu 2016. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>
E lewru Oktoobar 2019, soldateeɓe laamu Somali mbari suka gorko gooto to El Baraf, mbari ɗum. Waraaɗo oo ko ɓiy jom njulaagu ganndaaɗo. Ina wiyee kadi warngooji ɗi soldateeɓe laamu Somali mbaɗata ɗii, keewaani.
E lewru Oktoobar 2020, yimɓe tato, ina heen ofisee konu Somali gooto, mbaraama e bommbo sara El Baraf.
E lewru suwee 2021, Al-Shabaab yani e nokku konu Burundi to El Baraf.
E lewru mee 2022, Al-Shabaab yani e nokku konu Burundi to El Baraf. Holliima wonde Al-Shabaab warii 170 soldaat AU, kono militeer en leydi Burundi kollitii 10 maayi heen, 5 majjii.
== Al Shabaab nanngu ɗum ==
Ñalnde 21 feebariyee 2025, e nder hare Shabelle 2025, al-Shabaab haɓi e soldateeɓe Somali e milisaaji leñol Ma’awisley Abgal, daraniiɓe laamu nguu, mbari heen 93 soldaat daraniiɓe laamu nguu, heddiiɓe ɓee ndogi, ɗum addani El Baraf fa-S fall.
Tuugnorgal
lr3l4pcegm3kbse125i69iuu9fe701z
162569
162568
2026-04-11T13:01:34Z
Mamman Ali
9126
Added external links
162569
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ceel baraf (El baraf)''' ko wuro e diiwaan e nder leydi [[Somaaliya|Somali]]. Ko nokku yah-ngartaa e nokku ɗo laabi kawri, ko Hirshabele en njoginoo ɗum no feewi haa nde Shabelle yani e hitaande 2025.<ref>iDMC(2008-07-29) https://www.refworld.org/pdfid/488ef1d82.pdf heɓtinaama ñalde 02-05-2022</ref>
== Hoɗɓe heen ==
Hoɗɓe heen ɓuri heewde ko Agonyar Gaabane, caltal e leñol Abgaal, caltal e leñol Hawiye. Ɓe ngoni ko e luurondirde e Hawaadle, caltal goɗngal e leñol Hawiye, hoɗɓe e wuro hoɗngo.<ref>https://www.thenewhumanitarian.org/fr/node/201278 neɗɗankaagal kesal.org. Ñalnde 18 lewru nduu. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>
== Tariya ==
<ref>https://warsheekh.com/articles/3206/Dagaalo-xoogan-oo-saakay-ka-dhacay-Deegaanka-Ceelbaraf-Gobalka-Sh-dhexe warhoore.com. Ñalnde 28 lewru nduu. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>E lewru suwee 2002, konu Muhammadu Umar Habeb jeyaaɗo e leñol Warsangali yani e El Baraf. El Baraf ko ardiiɓe konu Dahir Dayah, jaagorgal nder leydi e oon sahaa laamu ngenndiwal [[Somaaliya|Somali]].
<ref>https://amisom-au.org/fr/2016/03/normal-life-returns-to-el-baraf-town-after-liberation-from-al-shabaab/ amisom-au.org. Ñalnde 31 lewru nduu 2016. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>E lewru feebariyee 2008, hare hakkunde Hawaadle e Abgaal, caltal e leñol Hawiye en, daɗndi hare to Qoryale e El Baraf. Hareeji ɗi mbaɗii teemedde galleeji e ujunnaaje ujunnaaje yimɓe. Hoɗɓe e leñol Hawaadle mbaaltiima to Jalalaqsi e ɓeen leñol Abgaal mbaaltii to [[Mahalapye|Mahaday]].
== Laamu Al Shabaab ==
E lewru suwee 2009, hare waɗii to El Baraf hakkunde doole ballitooje laamu TFG e Al-Shabaab, ndartini hoɗɓe toon ɓee. Duuɓi jeeɗiɗi garooji ɗii, El Baraf woni ko e juuɗe Al [[Shabab Aalam|Shabaab]].<ref>https://amisom-au.org/fr/2016/03/normal-life-returns-to-el-baraf-town-after-liberation-from-al-shabaab/ heɓtinaama ñalde 02-05-2022</ref>
E lewru marse 2011, leñol Hawiye bayyini sosde "Diiwaan keeriiɗo CAWL" gonɗo hakkunde Sheek Ibraahiima Taajir (Sheek Ibraahiima Yare), siforaaɗo ina waɗi gure joy : Galcad (diiwaan Galgudud), Masagadug- Cigo (diiwaan Galgdud), e El Baraf (diiwaan Sheberi hakkundeejo).<ref>https://hiiraan.com/news/2011/mar/wararka_maanta16-12880.htm heɓtinaama 05-05--2022</ref>
Nate ɗe konu Al Shabaab acci e nder galle gooto to El-Baraf<ref>https://radiomuqdisho.so/afhayeenka-amisom-oo-sheegay-in-xaalad-beniaadanimo-ay-ka-jirto-magaalada-ceel-baraf/ rajo muqdisho.soo. Ñalnde 10 lewru nduu 2016. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>
E noowammbar 2011, Al-Shabaab to El Buur dogi e konu Ecoppi, naati wuro El Baraf e nokkuuji goɗɗi.<ref>https://piracyreport.com/index.php/post/2094 ciimtol pirataaji.com. Ñalnde 11 lewru nduu. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>
== Jaɓɓugol AMISOM ==
E lewru feebariyee 2016, konu laamu Somali e konu AMISOM kawri heɓtude wuro El Baraf, ngo Al-Shabaab joginoo ko adii ɗuum.<ref>https://www.voasomali.com/a/3568684.html gedowaktuuji.com. Ñalnde 11 lewru nduu 2016. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>
E oktoobar 2016, Al Shabaab yani e ɓulli El Baraf. Hoɗɓe heewɓe ngummiima ngam yiylaade ɓulli ndiyam. Ɓooygol ndiyam addanii ustaare golle ko wayi no cellal e jaŋde, AMISOM ɗaɓɓirii pelle winndereeje e pelle ɗe ngonaa laamuyankooje yo ndokku ndiyam laaɓɗam.
E noowammbar 2016, Al Sabaab yani e nokku ɗo AMISOM woni ɗoo, to El Baraf.
E lewru marse 2017, konu laamu Somali nanngi terɗe Al-Shabaab to El Baraf.
E lewru desaambar 2018, ko ina ɓura 15 neɗɗo maayi heen sabu hareeji leƴƴi. Hare nde waɗi ko hakkunde El Baraf e Jalalaqsi, ina sikkaa ko njulaagu khat to Jowhar waɗi ɗum. Laamu leydi Hirshabelle, jeyaaɗo e leydi Somali, waɗii batu ngam haɓaade rafi o.
E lewru suwee 2019, fotde 50 neɗɗo ummoriiɓe Alkowsar to diiwaan Adan Yabal to diiwaan Shabelle hakkundeejo ngartii El Baraf ngam wonde nulaaɓe al-Shabaab, ɗo ɓe nanngaa, ɓe kaɗaa jokkondirde e banndiraaɓe maɓɓe.<ref>https://www.gedotimes.com/2016/11/08/ururka-al-shabaab-oo-weeray-saldhig-ay-ciidamada-amisom-ku-leeyahiin-degmada-ceel-baraf/ gedowaktuuji.com. Ñalnde 11 lewru nduu 2016. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>
E lewru Oktoobar 2019, soldateeɓe laamu Somali mbari suka gorko gooto to El Baraf, mbari ɗum. Waraaɗo oo ko ɓiy jom njulaagu ganndaaɗo. Ina wiyee kadi warngooji ɗi soldateeɓe laamu Somali mbaɗata ɗii, keewaani.
E lewru Oktoobar 2020, yimɓe tato, ina heen ofisee konu Somali gooto, mbaraama e bommbo sara El Baraf.
E lewru suwee 2021, Al-Shabaab yani e nokku konu Burundi to El Baraf.
E lewru mee 2022, Al-Shabaab yani e nokku konu Burundi to El Baraf. Holliima wonde Al-Shabaab warii 170 soldaat AU, kono militeer en leydi Burundi kollitii 10 maayi heen, 5 majjii.
== Al Shabaab nanngu ɗum ==
Ñalnde 21 feebariyee 2025, e nder hare Shabelle 2025, al-Shabaab haɓi e soldateeɓe Somali e milisaaji leñol Ma’awisley Abgal, daraniiɓe laamu nguu, mbari heen 93 soldaat daraniiɓe laamu nguu, heddiiɓe ɓee ndogi, ɗum addani El Baraf fa-S fall.
Tuugnorgal
du3wj8ymyg8ijjh8jgkwkx24gq76k40
162570
162569
2026-04-11T13:03:25Z
Mamman Ali
9126
Added link
162570
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ceel baraf (El baraf)''' ko wuro e diiwaan e nder leydi [[Somaaliya|Somali]]. Ko nokku yah-ngartaa e nokku ɗo laabi kawri, ko Hirshabele en njoginoo ɗum no feewi haa nde Shabelle yani e hitaande 2025.<ref>iDMC(2008-07-29) https://www.refworld.org/pdfid/488ef1d82.pdf heɓtinaama ñalde 02-05-2022</ref>
== Hoɗɓe heen ==
Hoɗɓe heen ɓuri heewde ko Agonyar Gaabane, caltal e leñol Abgaal, caltal e leñol Hawiye. Ɓe ngoni ko e luurondirde e Hawaadle, caltal goɗngal e leñol Hawiye, hoɗɓe e wuro hoɗngo.<ref>https://www.thenewhumanitarian.org/fr/node/201278 neɗɗankaagal kesal.org. Ñalnde 18 lewru nduu. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>
== Tariya ==
<ref>https://warsheekh.com/articles/3206/Dagaalo-xoogan-oo-saakay-ka-dhacay-Deegaanka-Ceelbaraf-Gobalka-Sh-dhexe warhoore.com. Ñalnde 28 lewru nduu. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>E lewru suwee 2002, konu Muhammadu Umar Habeb jeyaaɗo e leñol Warsangali yani e El Baraf. El Baraf ko ardiiɓe konu Dahir Dayah, jaagorgal nder leydi e oon sahaa laamu ngenndiwal [[Somaaliya|Somali]].
<ref>https://amisom-au.org/fr/2016/03/normal-life-returns-to-el-baraf-town-after-liberation-from-al-shabaab/ amisom-au.org. Ñalnde 31 lewru nduu 2016. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>E lewru feebariyee 2008, hare hakkunde Hawaadle e Abgaal, caltal e leñol Hawiye en, daɗndi hare to Qoryale e El Baraf. Hareeji ɗi mbaɗii teemedde galleeji e ujunnaaje ujunnaaje yimɓe. Hoɗɓe e leñol Hawaadle mbaaltiima to Jalalaqsi e ɓeen leñol Abgaal mbaaltii to [[Mahalapye|Mahaday]].
== Laamu Al Shabaab ==
E lewru suwee 2009, hare waɗii to El Baraf hakkunde doole ballitooje laamu TFG e Al-Shabaab, ndartini hoɗɓe toon ɓee. Duuɓi jeeɗiɗi garooji ɗii, El Baraf woni ko e juuɗe Al [[Shabab Aalam|Shabaab]].<ref>https://amisom-au.org/fr/2016/03/normal-life-returns-to-el-baraf-town-after-liberation-from-al-shabaab/ heɓtinaama ñalde 02-05-2022</ref>
E lewru marse 2011, leñol Hawiye bayyini sosde "Diiwaan keeriiɗo CAWL" gonɗo hakkunde Sheek Ibraahiima Taajir (Sheek Ibraahiima Yare), siforaaɗo ina waɗi gure joy : Galcad (diiwaan Galgudud), Masagadug- Cigo (diiwaan Galgdud), e El Baraf (diiwaan Sheberi hakkundeejo).<ref>https://hiiraan.com/news/2011/mar/wararka_maanta16-12880.htm heɓtinaama 05-05--2022</ref>
Nate ɗe konu Al Shabaab acci e nder galle gooto to El-Baraf<ref>https://radiomuqdisho.so/afhayeenka-amisom-oo-sheegay-in-xaalad-beniaadanimo-ay-ka-jirto-magaalada-ceel-baraf/ rajo muqdisho.soo. Ñalnde 10 lewru nduu 2016. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>
E noowammbar 2011, Al-Shabaab to El Buur dogi e konu Ecoppi, naati wuro El Baraf e nokkuuji goɗɗi.<ref>https://piracyreport.com/index.php/post/2094 ciimtol pirataaji.com. Ñalnde 11 lewru nduu. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>
== Jaɓɓugol AMISOM ==
E lewru feebariyee 2016, konu laamu Somali e konu AMISOM kawri heɓtude wuro El Baraf, ngo Al-Shabaab joginoo ko adii ɗuum.<ref>https://www.voasomali.com/a/3568684.html gedowaktuuji.com. Ñalnde 11 lewru nduu 2016. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>
E oktoobar 2016, Al Shabaab yani e ɓulli El Baraf. Hoɗɓe heewɓe ngummiima ngam yiylaade ɓulli ndiyam. Ɓooygol ndiyam addanii ustaare golle ko wayi no cellal e jaŋde, AMISOM ɗaɓɓirii pelle winndereeje e pelle ɗe ngonaa laamuyankooje yo ndokku ndiyam laaɓɗam.
E noowammbar 2016, Al Sabaab yani e nokku ɗo AMISOM woni ɗoo, to El Baraf.
E lewru marse 2017, konu laamu [[Somaaliya|Somali]] nanngi terɗe Al-Shabaab to El Baraf.
E lewru desaambar 2018, ko ina ɓura 15 neɗɗo maayi heen sabu hareeji leƴƴi. Hare nde waɗi ko hakkunde El Baraf e Jalalaqsi, ina sikkaa ko njulaagu khat to Jowhar waɗi ɗum. Laamu leydi Hirshabelle, jeyaaɗo e leydi Somali, waɗii batu ngam haɓaade rafi o.
E lewru suwee 2019, fotde 50 neɗɗo ummoriiɓe Alkowsar to diiwaan Adan Yabal to diiwaan Shabelle hakkundeejo ngartii El Baraf ngam wonde nulaaɓe al-Shabaab, ɗo ɓe nanngaa, ɓe kaɗaa jokkondirde e banndiraaɓe maɓɓe.<ref>https://www.gedotimes.com/2016/11/08/ururka-al-shabaab-oo-weeray-saldhig-ay-ciidamada-amisom-ku-leeyahiin-degmada-ceel-baraf/ gedowaktuuji.com. Ñalnde 11 lewru nduu 2016. Heɓtinaa ko ñalnde 05/05/2022.</ref>
E lewru Oktoobar 2019, soldateeɓe laamu Somali mbari suka gorko gooto to El Baraf, mbari ɗum. Waraaɗo oo ko ɓiy jom njulaagu ganndaaɗo. Ina wiyee kadi warngooji ɗi soldateeɓe laamu Somali mbaɗata ɗii, keewaani.
E lewru Oktoobar 2020, yimɓe tato, ina heen ofisee konu Somali gooto, mbaraama e bommbo sara El Baraf.
E lewru suwee 2021, Al-Shabaab yani e nokku konu Burundi to El Baraf.
E lewru mee 2022, Al-Shabaab yani e nokku konu Burundi to El Baraf. Holliima wonde Al-Shabaab warii 170 soldaat AU, kono militeer en leydi Burundi kollitii 10 maayi heen, 5 majjii.
== Al Shabaab nanngu ɗum ==
Ñalnde 21 feebariyee 2025, e nder hare Shabelle 2025, al-Shabaab haɓi e soldateeɓe Somali e milisaaji leñol Ma’awisley Abgal, daraniiɓe laamu nguu, mbari heen 93 soldaat daraniiɓe laamu nguu, heddiiɓe ɓee ndogi, ɗum addani El Baraf fa-S fall.
Tuugnorgal
09qsg70iljjw0lagvz5d6bwjd9hptwi
L. P. Dharmalingam
0
39515
162518
2026-04-11T12:17:31Z
Zeenatee5
14001
Created page with "'''L. P. Dharmalingam''' suɓaama e nder suudu sarɗiiji leydi Tamil Nadu e nder diiwaan Sathyamangalam e wooteeji 2006. O woniino kanndidaa lannda DMK.[1]"
162518
wikitext
text/x-wiki
'''L. P. Dharmalingam''' suɓaama e nder suudu sarɗiiji leydi Tamil Nadu e nder diiwaan Sathyamangalam e wooteeji 2006. O woniino kanndidaa lannda DMK.[1]
a6rg95x4it9a490mbobm359061gz7ju
162524
162518
2026-04-11T12:21:06Z
Zeenatee5
14001
162524
wikitext
text/x-wiki
'''L. P. Dharmalingam''' suɓaama e nder suudu sarɗiiji leydi Tamil Nadu e nder diiwaan Sathyamangalam e wooteeji 2006. O woniino kanndidaa lannda DMK.[1]
== Tuugnorgal==
{{reflist}}
73vh8dzhtmsrnzm9bwsa4vpfoux2518
162525
162524
2026-04-11T12:22:12Z
Zeenatee5
14001
#April
162525
wikitext
text/x-wiki
'''L. P. Dharmalingam''' suɓaama e nder suudu sarɗiiji leydi [[Tamil Nadu]] e nder diiwaan Sathyamangalam e wooteeji 2006. O woniino kanndidaa lannda DMK.[1]
== Tuugnorgal==
{{reflist}}
gcx73ociyxp9hri7jaeon11frtp45y7
Zelda D'Aprano
0
39516
162550
2026-04-11T12:41:03Z
Abbaambliii
14176
#April
162550
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Rosa Raffaella Cappiello''' (1942 – 4 suwee 2008) ko binndoowo Itaalinaajo, ɓurɗo anndeede ko e leydi Oh Lucky, ndi heɓi njeenaari Premio Calabria e hitaande 1981 e njeenaari NSW pinal keewngal e hitaande 1985.
Nguurndam gadano
Cappiello jibinaa ko to Naples, to leydi Itali e hitaande 1942, o ummii ko to Ostarali e hitaande 1971. Nde o ari Sidney, o woni golloowo mo alaa ko anndi, mo alaa Engele, Cappiello heɓi golle e nder usineeji koltu, ɗo o heɓi ƴaañgal e njulaagu.
== Kugal ==
Deftere Cappiello adannde, I Semi Neri, yalti ko to leydi Itali e hitaande 1977, kono ko ɓuri heewde e binndol ngol ko adii nde o ummotoo Ostarali.
Deftere makko ɗiɗmere, « Paese Fortunato : Romanzo » yaltinaa ko to leydi Itali e hitaande 1981, nde o heɓi njeenaari Premio Calabria e hitaande ndee tan. E nder lewru bayyinaango, nde soodi 70 000 ekkol. Cappiello waɗii hitaande e binndol-hoɗorde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Wollongong, o golliima e firo Engele e Gaetano Rando. Nde yaltinaa ko e innde Oh Lucky Country to Ostarali, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Queensland Press e hitaande 1984. Nde o winndi deftere makko ndee, o anndaano deftere Donald Horne wiyeteende « Leydi saɗtundi ».
O heɓi njeenaari pinal keewngal NSW (ndeen anndiraa njeenaari Komiseer geɗe leƴƴi) e hitaande 1985, njeenaari binndol to New South Wales, ngam leydi Oh Lucky.
Cappiello sankii ko to leydi Itali ñalnde 4 suwee 2008.
== Golle ==
I Semi Neri, Binndital, Rome, hitaande 1977Paese Fortunato: Romanzo, Feltrinelli, Milan, 1981
Oh leydi barkinndi, firo mum ko Gaetano Rando, UQP, hitaande 1984
== Tuugnorgal ==
9px8e748crkta6hx3mcc8sh1ucq4hpy
162560
162550
2026-04-11T12:52:28Z
Abbaambliii
14176
#April
162560
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Rosa Raffaella Cappiello''' (1942 – 4 suwee 2008) ko binndoowo Itaalinaajo, ɓurɗo anndeede ko e leydi Oh Lucky, ndi heɓi njeenaari Premio Calabria e hitaande 1981 e njeenaari NSW pinal keewngal e hitaande 1985.1971.<ref>{{Cite web|title=Cappiello, Rosa (1942–) {{!}} Encyclopedia.com|url=https://www.encyclopedia.com/women/dictionaries-thesauruses-pictures-and-press-releases/cappiello-rosa-1942|access-date=2023-06-03|website=www.encyclopedia.com}}</ref><ref name=":0">{{Cite web|title=Rosa R. Cappiello|url=https://www.austlit.edu.au/austlit/page/A29646|access-date=2023-06-03|website=AustLit: Discover Australian Stories|publisher=The University of Queensland}}</ref>
Nguurndam gadano
Cappiello jibinaa ko to Naples, to leydi Itali e hitaande 1942, o ummii ko to Ostarali e hitaande 1971. Nde o ari Sidney, o woni golloowo mo alaa ko anndi, mo alaa Engele, Cappiello heɓi golle e nder usineeji koltu, ɗo o heɓi ƴaañgal e njulaagu.
== Kugal ==
Deftere Cappiello adannde, I Semi Neri, yalti ko to leydi Itali e hitaande 1977, kono ko ɓuri heewde e binndol ngol ko adii nde o ummotoo Ostarali.
Deftere makko ɗiɗmere, « Paese Fortunato : Romanzo » yaltinaa ko to leydi Itali e hitaande 1981, nde o heɓi njeenaari Premio Calabria e hitaande ndee tan. E nder lewru bayyinaango, nde soodi 70 000 ekkol. Cappiello waɗii hitaande e binndol-hoɗorde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Wollongong, o golliima e firo Engele e Gaetano Rando. Nde yaltinaa ko e innde Oh Lucky Country to Ostarali, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Queensland Press e hitaande 1984. Nde o winndi deftere makko ndee, o anndaano deftere Donald Horne wiyeteende « Leydi saɗtundi ».
O heɓi njeenaari pinal keewngal NSW (ndeen anndiraa njeenaari Komiseer geɗe leƴƴi) e hitaande 1985, njeenaari binndol to New South Wales, ngam leydi Oh Lucky.
Cappiello sankii ko to leydi Itali ñalnde 4 suwee 2008.
== Golle ==
I Semi Neri, Binndital, Rome, hitaande 1977Paese Fortunato: Romanzo, Feltrinelli, Milan, 1981
Oh leydi barkinndi, firo mum ko Gaetano Rando, UQP, hitaande 1984
== Tuugnorgal ==
oe0nf806m9mshj8kqjxn9ck03imk0mn
Pensacola Ladies Invitational
0
39517
162551
2026-04-11T12:42:10Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Noddaango rewɓe Pensacola ko kawgel golf e nder LPGA Tour tuggi 1965 haa 1968. Ngol waɗi ko e nokku biyeteeɗo Scenic Hills Country Club to Pensacola, Florida. Jaaltaaɓe Noddaango Pensakola 1965 Betsi Rawls Pensacola rewɓe noddaango 1966 Sanɗaara Hayni 1967 Miki Raay 1968 Kati Witwort Tuugnorgal"
162551
wikitext
text/x-wiki
Noddaango rewɓe Pensacola ko kawgel golf e nder LPGA Tour tuggi 1965 haa 1968. Ngol waɗi ko e nokku biyeteeɗo Scenic Hills Country Club to Pensacola, Florida.
Jaaltaaɓe
Noddaango Pensakola
1965 Betsi Rawls
Pensacola rewɓe noddaango
1966 Sanɗaara Hayni
1967 Miki Raay
1968 Kati Witwort
Tuugnorgal
9kel8elwdrvk2dgzdm3u8c14d46vfq7
162555
162551
2026-04-11T12:48:13Z
Ilya Discuss
10103
#APRIL
162555
wikitext
text/x-wiki
'''Noddaango rewɓe Pensacola''' ko kawgel golf e nder LPGA Tour tuggi 1965 haa 1968. Ngol waɗi ko e nokku biyeteeɗo Scenic Hills Country Club to Pensacola, Florida.
Jaaltaaɓe
Noddaango Pensakola
1965 Betsi Rawls
Pensacola rewɓe noddaango
1966 Sanɗaara Hayni
1967 Miki Raay
1968 Kati Witwort
Tuugnorgal
n16nxm488dzhh7kij216jxbzfxmg76n
162557
162555
2026-04-11T12:50:45Z
Ilya Discuss
10103
162557
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Noddaango rewɓe Pensacola''' ko kawgel golf e nder LPGA Tour tuggi 1965 haa 1968. Ngol waɗi ko e nokku biyeteeɗo Scenic Hills Country Club to Pensacola, Florida.
Jaaltaaɓe
Noddaango Pensakola
1965 Betsi Rawls
Pensacola rewɓe noddaango
1966 Sanɗaara Hayni
1967 Miki Raay
1968 Kati Witwort
Tuugnorgal
qxwpcllol2pftcqjmny216je70d9pfb
162559
162557
2026-04-11T12:51:34Z
Ilya Discuss
10103
162559
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Noddaango rewɓe Pensacola''' ko kawgel golf e nder LPGA Tour tuggi 1965 haa 1968. Ngol waɗi ko e nokku biyeteeɗo Scenic Hills Country Club to Pensacola, Florida.
== Jaaltaaɓe ==
Noddaango Pensakola
1965 Betsi Rawls
Pensacola rewɓe noddaango
1966 Sanɗaara Hayni
1967 Miki Raay
1968 Kati Witwort
== Tuugnorgal ==
57m0rt8mc7w2ehq2ruelo5wwmzn7f5k
162561
162559
2026-04-11T12:52:39Z
Ilya Discuss
10103
#APRIL
162561
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Noddaango rewɓe Pensacola''' ko kawgel golf e nder LPGA Tour tuggi 1965 haa 1968. Ngol waɗi ko e nokku biyeteeɗo Scenic Hills Country Club to Pensacola, Florida.<ref>{{cite web|url=https://www.where2golf.com/golf-tournaments/pensacola-ladies-invtl/|title=Golf Tournaments: Pensacola Ladies Invitational|website=Where2Golf.com|access-date=November 20, 2025}}</ref>
== Jaaltaaɓe ==
Noddaango Pensakola
1965 Betsi Rawls
Pensacola rewɓe noddaango
1966 Sanɗaara Hayni
1967 Miki Raay
1968 Kati Witwort
== Tuugnorgal ==
3in8smeq368xpf2lmtzszeicud9700d
162564
162561
2026-04-11T12:55:10Z
Ilya Discuss
10103
#APRIL
162564
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Noddaango rewɓe Pensacola''' ko kawgel golf e nder LPGA Tour tuggi 1965 haa 1968. Ngol waɗi ko e nokku biyeteeɗo Scenic Hills Country Club to Pensacola, Florida.<ref>{{cite web|url=https://www.where2golf.com/golf-tournaments/pensacola-ladies-invtl/|title=Golf Tournaments: Pensacola Ladies Invitational|website=Where2Golf.com|access-date=November 20, 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.lpga.com/content/Chronology60-69.pdf|title=LPGA Tournament Chronology 1960-1969|access-date=2010-09-11|archive-date=2011-06-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20110629124254/http://www.lpga.com/content/Chronology60-69.pdf|url-status=dead}}</ref>
== Jaaltaaɓe ==
Noddaango Pensakola
1965 Betsi Rawls
Pensacola rewɓe noddaango
1966 Sanɗaara Hayni
1967 Miki Raay
1968 Kati Witwort
== Tuugnorgal ==
hjff7638kjt7er3ucnwk944fadq2xcv
Santa della Pietà
0
39518
162571
2026-04-11T13:51:27Z
SUZYFATIMA
13856
Created page with "Santa (anndiraaɗo kadi Sanza walla Samaritana) della Pietà (fl. hedde 1725 – hedde 1750, maayi caggal 1774) ko jimoowo, jimoowo, jimoowo violon Itaalinaajo. O mawni ko e nder Ospedale della Pietà, ɗo o heɓi jaŋde timmunde e nder jimɗi. O janngi violon to Anna Maria della Pietà, o lomtii mo e gardagol orkestra duɗal ngal hedde hitaande 1740. O anndaa ko o waɗi ko famɗi fof jeegom e konnguɗi violon ɗi Vivaldi yuɓɓini Anna Maria della Pietà. Ngendam Fooyr..."
162571
wikitext
text/x-wiki
Santa (anndiraaɗo kadi Sanza walla Samaritana) della Pietà (fl. hedde 1725 – hedde 1750, maayi caggal 1774) ko jimoowo, jimoowo, jimoowo violon Itaalinaajo. O mawni ko e nder Ospedale della Pietà, ɗo o heɓi jaŋde timmunde e nder jimɗi. O janngi violon to Anna Maria della Pietà, o lomtii mo e gardagol orkestra duɗal ngal hedde hitaande 1740. O anndaa ko o waɗi ko famɗi fof jeegom e konnguɗi violon ɗi Vivaldi yuɓɓini Anna Maria della Pietà.
Ngendam
Fooyre naatnde e cukaagu mum to Ospedale della Pietà, della Pietà heɓi humpito timmungo e nder jimɗi gila e cukaagu mum to coro, walla duɗal jimɗi, jokkondirngal e duɗal juulɓe. O anndaa ko o jimol kontralto, fiyoowo violon, e jimoowo e sahaa nde Giovanni Porta, Nicola Porpora, e Andrea Bernasconi ngonnoo hooreeɓe duɗal ngal. O anndaa kadi ko o janngi violon to Anna Maria della Pietà (innde makko kadi ′′Anna Maria dal violon′′) o lomtii mo gardiiɗo orkestra duɗal ngal hedde hitaande 1740 ; e oon sahaa o waɗii ko famɗi fof konsiiruuji jeegom ɗi Antonio Vivaldi winndi ngam Anna Maria. Pecce goote ɗe Santa waɗi, ko setting Vespers Jabuura 113 e D, ina wuuri.
Wondude e Agata e Michielina della Pietà, della Pietà ina jeyaa e ɓiɗɓe tato hoɗɓe e Ospedale ngam wontude jimoowo caggal nguurndam mum. Alaa ko ɓuri ɗum anndaade e makko.
Tuugnorgal
jfo90d1wb7wlid9xset4mus0tyvg010
162572
162571
2026-04-11T13:53:12Z
SUZYFATIMA
13856
162572
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Santa (anndiraaɗo kadi Sanza walla Samaritana)''' della Pietà (fl. hedde 1725 – hedde 1750, maayi caggal 1774) ko jimoowo, jimoowo, jimoowo violon Itaalinaajo. O mawni ko e nder Ospedale della Pietà, ɗo o heɓi jaŋde timmunde e nder jimɗi. O janngi violon to Anna Maria della Pietà, o lomtii mo e gardagol orkestra duɗal ngal hedde hitaande 1740. O anndaa ko o waɗi ko famɗi fof jeegom e konnguɗi violon ɗi Vivaldi yuɓɓini Anna Maria della Pietà.
== Ngendam ==
Fooyre naatnde e cukaagu mum to Ospedale della Pietà, della Pietà heɓi humpito timmungo e nder jimɗi gila e cukaagu mum to coro, walla duɗal jimɗi, jokkondirngal e duɗal juulɓe. O anndaa ko o jimol kontralto, fiyoowo violon, e jimoowo e sahaa nde Giovanni Porta, Nicola Porpora, e Andrea Bernasconi ngonnoo hooreeɓe duɗal ngal. O anndaa kadi ko o janngi violon to Anna Maria della Pietà (innde makko kadi ′′Anna Maria dal violon′′) o lomtii mo gardiiɗo orkestra duɗal ngal hedde hitaande 1740 ; e oon sahaa o waɗii ko famɗi fof konsiiruuji jeegom ɗi Antonio Vivaldi winndi ngam Anna Maria. Pecce goote ɗe Santa waɗi, ko setting Vespers Jabuura 113 e D, ina wuuri.
Wondude e Agata e Michielina della Pietà, della Pietà ina jeyaa e ɓiɗɓe tato hoɗɓe e Ospedale ngam wontude jimoowo caggal nguurndam mum. Alaa ko ɓuri ɗum anndaade e makko.
== Tuugnorgal ==
o2hk783t2e4lgnjskaa1jfe9y22kl20
162573
162572
2026-04-11T13:57:09Z
SUZYFATIMA
13856
162573
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Santa (anndiraaɗo kadi Sanza walla Samaritana)''' della Pietà (fl. hedde 1725 – hedde 1750, maayi caggal 1774) ko jimoowo, jimoowo, jimoowo violon Itaalinaajo. O mawni ko e nder Ospedale della Pietà, ɗo o heɓi jaŋde timmunde e nder jimɗi. O janngi violon to Anna Maria della Pietà, o lomtii mo e gardagol orkestra duɗal ngal hedde hitaande 1740. O anndaa ko o waɗi ko famɗi fof jeegom e konnguɗi violon ɗi Vivaldi yuɓɓini Anna Maria della Pietà.
== Ngendam ==
Fooyre naatnde e cukaagu mum to Ospedale della Pietà, della Pietà heɓi humpito timmungo e nder jimɗi gila e cukaagu mum to coro, walla duɗal jimɗi, jokkondirngal e duɗal juulɓe. O anndaa ko o jimol kontralto, fiyoowo violon, e jimoowo e sahaa nde Giovanni Porta, Nicola Porpora, e Andrea Bernasconi ngonnoo hooreeɓe duɗal ngal. O anndaa kadi ko o janngi violon to Anna Maria della Pietà (innde makko kadi ′′Anna Maria dal violon′′) o lomtii mo gardiiɗo orkestra duɗal ngal hedde hitaande 1740 ; e oon sahaa o waɗii ko famɗi fof konsiiruuji jeegom ɗi Antonio Vivaldi winndi ngam Anna Maria. Pecce goote ɗe Santa waɗi, ko setting Vespers Jabuura 113 e D, ina wuuri.
Wondude e Agata e Michielina della Pietà, della Pietà ina jeyaa e ɓiɗɓe tato hoɗɓe e Ospedale ngam wontude jimoowo caggal nguurndam mum. Alaa ko ɓuri ɗum anndaade e makko.<ref name=":0">{{Cite book|last=Berdes|first=Jane L.|title=The New Grove Dictionary of Women Composers|publisher=MacMillan|year=1994|isbn=0-333-515986|editor-last=Sadie|editor-first=Julie Anne|edition=1st|pages=139|editor-last2=Samuel|editor-first2=Rhian}}</ref>
== Tuugnorgal ==
<references />
4799jh2sq7znmx5pukp1b0tmmt0kxct
Chiara della Pietà
0
39519
162574
2026-04-11T13:59:55Z
SUZYFATIMA
13856
Created page with "Chiara della Pietà (1718-1791), ko Itaalinaajo fiyoowo violon, fiyoowo gooto, jannginoowo jooɗiiɗo to galle sukaaɓe Venezuela biyeteeɗo Ospedale della Pietà. Nguurndam Chiara resndaama nde o yahrata e lewru 2 to Ospedale della Pietà to Venezuela e hitaande 1718. O wiyetee ko Chiara e Chiaretta, hay so tawii no jannginoowo makko Anna Maria della Pietà nii, caggal ɗuum o anndiraa ko Chiara dal Violin walla Chiara della Pietà. Hay so tawii o alaa ko o waawi no ja..."
162574
wikitext
text/x-wiki
Chiara della Pietà (1718-1791), ko Itaalinaajo fiyoowo violon, fiyoowo gooto, jannginoowo jooɗiiɗo to galle sukaaɓe Venezuela biyeteeɗo Ospedale della Pietà.
Nguurndam
Chiara resndaama nde o yahrata e lewru 2 to Ospedale della Pietà to Venezuela e hitaande 1718. O wiyetee ko Chiara e Chiaretta, hay so tawii no jannginoowo makko Anna Maria della Pietà nii, caggal ɗuum o anndiraa ko Chiara dal Violin walla Chiara della Pietà. Hay so tawii o alaa ko o waawi no jannginoowo makko nii, omo hiisee wonde ko o baawɗo violon.
O winnditii jimɗi ceertuɗi ɗi o winndi, won heen ko Antonio Vivaldi winndi, e nder deftere anndiraande diary makko. Ko Antonio Martinelli waɗi jimɗi goɗɗi ɗii. Chiara yimi, fiyi orgel e viola d’amore. O woni e galle sukaaɓe sukaaɓe nguurndam makko fof, omo fijira, omo janngina toon.
Tuugnorgal
8qrstmdacxcd7b5abvdxgf91p0rhe3j
162579
162574
2026-04-11T14:23:41Z
SUZYFATIMA
13856
162579
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Chiara della Pietà (1718-1791),''' ko Itaalinaajo fiyoowo violon, fiyoowo gooto, jannginoowo jooɗiiɗo to galle sukaaɓe Venezuela biyeteeɗo Ospedale della Pietà.
== Nguurndam ==
Chiara resndaama nde o yahrata e lewru 2 to Ospedale della Pietà to Venezuela e hitaande 1718. O wiyetee ko Chiara e Chiaretta, hay so tawii no jannginoowo makko Anna Maria della Pietà nii, caggal ɗuum o anndiraa ko Chiara dal Violin walla Chiara della Pietà. Hay so tawii o alaa ko o waawi no jannginoowo makko nii, omo hiisee wonde ko o baawɗo violon.
O winnditii jimɗi ceertuɗi ɗi o winndi, won heen ko Antonio Vivaldi winndi, e nder deftere anndiraande diary makko. Ko Antonio Martinelli waɗi jimɗi goɗɗi ɗii. Chiara yimi, fiyi orgel e viola d’amore. O woni e galle sukaaɓe sukaaɓe nguurndam makko fof, omo fijira, omo janngina toon.
== Tuugnorgal ==
6o1hdqg4dvkpz9ymrga7cmjuo0hpmrq
162585
162579
2026-04-11T14:30:42Z
SUZYFATIMA
13856
162585
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Chiara della Pietà (1718-1791),''' ko Itaalinaajo fiyoowo violon, fiyoowo gooto, jannginoowo jooɗiiɗo to galle sukaaɓe Venezuela biyeteeɗo Ospedale della Pietà.
== Nguurndam ==
Chiara resndaama nde o yahrata e lewru 2 to Ospedale della Pietà to Venezuela e hitaande 1718. O wiyetee ko Chiara e Chiaretta, hay so tawii no jannginoowo makko Anna Maria della Pietà nii, caggal ɗuum o anndiraa ko Chiara dal Violin walla Chiara della Pietà. Hay so tawii o alaa ko o waawi no jannginoowo makko nii, omo hiisee wonde ko o baawɗo violon.
O winnditii jimɗi ceertuɗi ɗi o winndi, won heen ko Antonio Vivaldi winndi, e nder deftere anndiraande diary makko. Ko Antonio Martinelli waɗi jimɗi goɗɗi ɗii. Chiara yimi, fiyi orgel e viola d’amore. O woni e galle sukaaɓe sukaaɓe nguurndam makko fof, omo fijira, omo janngina toon.<ref name="Clements 2014">{{cite web|last=Clements|first=Andrew|title=Il Diario di Chiara review – 'A bit hard-driven'|website=the Guardian|date=2014-02-27|url=http://www.theguardian.com/music/2014/feb/27/il-diario-di-chiara-review-europa-galante|access-date=2020-01-07}}</ref><ref name="Walker 2015">{{cite web|last=Walker|first=Karla|title=Vivaldi's lesser-known legacy: Female violin virtuosos of 18th century Venice|website=Colorado Public Radio|date=2015-03-28|url=https://www.cpr.org/2015/03/28/vivaldis-lesser-known-legacy-female-violin-virtuosos-of-18th-century-venice/|access-date=2020-01-07}}</ref><ref name="The New York Times 2016">{{cite web|title=Review: Europa Galante Tells the Story of a Musical Orphan in 'Chiara's Diary'|website=The New York Times|date=2016-01-18|url=https://www.nytimes.com/2016/01/19/arts/music/review-europa-galante-tells-the-story-of-a-musical-orphan-in-chiaras-diary.html|access-date=2020-01-07}}</ref><ref name="Kemp 2019">{{cite web|last1=Kemp|first1=Lindsay|title=Gramophone, Vol. 91, Issue 1109, May 2014|website=|date=2019-08-20|url=https://www.questia.com/magazine/1G1-381838343/il-diario-di-chiara-music-from-la-pieta-in-venice|access-date=}}{{dead link|date=July 2021}}</ref><ref name="Epstein 2019 p. 64">{{cite book|last=Epstein|first=D.|title=Range: How Generalists Triumph in a Specialized World|publisher=Pan Macmillan|year=2019|isbn=978-1-5098-4351-0|url=https://books.google.com/books?id=oEGCDwAAQBAJ&pg=PT64|access-date=2020-01-07|page=64}}</ref><ref name="Pendle Boyd 2012">{{cite book|last1=Pendle|first1=K.|last2=Boyd|first2=M.|title=Women in Music: A Research and Information Guide|publisher=Taylor & Francis|series=Routledge Music Bibliographies|year=2012|isbn=978-1-135-84813-2|url=https://books.google.com/books?id=dXW_5ClSMDMC&pg=PA792|access-date=2020-01-07}}</ref><ref name="MSU">{{cite web|last1=Tonelli|first1=Vanessa M.|title=WOMEN AND MUSIC IN THE VENETIAN OSPEDALI|url=https://d.lib.msu.edu/islandora/object/etd:1929/datastream/OBJ/view|access-date=2020-01-07|archive-date=2020-06-06|archive-url=https://web.archive.org/web/20200606165028/https://d.lib.msu.edu/islandora/object/etd:1929/datastream/OBJ/view|url-status=dead}}</ref><ref name="Clasico">{{cite web|last=Clasico|first=Mundo|title=18. La Música Instrumental. "Anna Maria della Pietà"|website=Mundoclasico.com|url=https://www.mundoclasico.com/articulo/5505/18--La-M%C3%BAsica-Instrumental-%E2%80%9CAnna-Maria-della-Piet%C3%A0%E2%80%9D|language=es|access-date=2020-01-07}}</ref>
== Tuugnorgal ==
<references />
quurs17elbvr38q48rhs5kk53u2bp66
162587
162585
2026-04-11T14:31:08Z
SUZYFATIMA
13856
162587
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Chiara della Pietà (1718-1791),''' ko Itaalinaajo fiyoowo violon, fiyoowo gooto, jannginoowo jooɗiiɗo to galle sukaaɓe Venezuela biyeteeɗo Ospedale della Pietà.
== Nguurndam ==
Chiara resndaama nde o yahrata e lewru 2 to Ospedale della Pietà to Venezuela e hitaande 1718. O wiyetee ko Chiara e Chiaretta, hay so tawii no jannginoowo makko Anna Maria della Pietà nii, caggal ɗuum o anndiraa ko Chiara dal Violin walla Chiara della Pietà. Hay so tawii o alaa ko o waawi no jannginoowo makko nii, omo hiisee wonde ko o baawɗo violon.
O winnditii jimɗi ceertuɗi ɗi o winndi, won heen ko Antonio Vivaldi winndi, e nder deftere anndiraande diary makko. Ko Antonio Martinelli waɗi jimɗi goɗɗi ɗii. Chiara yimi, fiyi orgel e viola d’amore. O woni e galle sukaaɓe sukaaɓe nguurndam makko fof, omo fijira, omo janngina toon.<ref name="Clements 2014">{{cite web|last=Clements|first=Andrew|title=Il Diario di Chiara review – 'A bit hard-driven'|website=the Guardian|date=2014-02-27|url=http://www.theguardian.com/music/2014/feb/27/il-diario-di-chiara-review-europa-galante|access-date=2020-01-07}}</ref><ref name="Walker 2015">{{cite web|last=Walker|first=Karla|title=Vivaldi's lesser-known legacy: Female violin virtuosos of 18th century Venice|website=Colorado Public Radio|date=2015-03-28|url=https://www.cpr.org/2015/03/28/vivaldis-lesser-known-legacy-female-violin-virtuosos-of-18th-century-venice/|access-date=2020-01-07}}</ref><ref name="The New York Times 2016">{{cite web|title=Review: Europa Galante Tells the Story of a Musical Orphan in 'Chiara's Diary'|website=The New York Times|date=2016-01-18|url=https://www.nytimes.com/2016/01/19/arts/music/review-europa-galante-tells-the-story-of-a-musical-orphan-in-chiaras-diary.html|access-date=2020-01-07}}</ref><ref name="Kemp 2019">{{cite web|last1=Kemp|first1=Lindsay|title=Gramophone, Vol. 91, Issue 1109, May 2014|website=|date=2019-08-20|url=https://www.questia.com/magazine/1G1-381838343/il-diario-di-chiara-music-from-la-pieta-in-venice|access-date=}}{{dead link|date=July 2021}}</ref><ref name="Epstein 2019 p. 64">{{cite book|last=Epstein|first=D.|title=Range: How Generalists Triumph in a Specialized World|publisher=Pan Macmillan|year=2019|isbn=978-1-5098-4351-0|url=https://books.google.com/books?id=oEGCDwAAQBAJ&pg=PT64|access-date=2020-01-07|page=64}}</ref><ref name="Pendle Boyd 2012">{{cite book|last1=Pendle|first1=K.|last2=Boyd|first2=M.|title=Women in Music: A Research and Information Guide|publisher=Taylor & Francis|series=Routledge Music Bibliographies|year=2012|isbn=978-1-135-84813-2|url=https://books.google.com/books?id=dXW_5ClSMDMC&pg=PA792|access-date=2020-01-07}}</ref><ref name="MSU">{{cite web|last1=Tonelli|first1=Vanessa M.|title=WOMEN AND MUSIC IN THE VENETIAN OSPEDALI|url=https://d.lib.msu.edu/islandora/object/etd:1929/datastream/OBJ/view|access-date=2020-01-07|archive-date=2020-06-06|archive-url=https://web.archive.org/web/20200606165028/https://d.lib.msu.edu/islandora/object/etd:1929/datastream/OBJ/view|url-status=dead}}</ref><ref name="Clasico">{{cite web|last=Clasico|first=Mundo|title=18. La Música Instrumental. "Anna Maria della Pietà"|website=Mundoclasico.com|url=https://www.mundoclasico.com/articulo/5505/18--La-M%C3%BAsica-Instrumental-%E2%80%9CAnna-Maria-della-Piet%C3%A0%E2%80%9D|language=es|access-date=2020-01-07}}</ref>
== Tuugnorgal ==
<references />
[[Category:Rewɓe]]
r0yl65nt2lvdv11wjcf1wd6acmo70ta
S&H Green Stamp Classic
0
39520
162577
2026-04-11T14:22:03Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "S&H Green Stamp Classic ko kawgel golf e nder njillu LPGA tuggi 1972 haa 1974. Ngol fijiraa ko e nokku golf Memorial e hitaande 1972 e nokku golf leydi Westwood to Houston, Teksas e hitaande 1973 e hitaande 1974. Judy Rankin heɓi njeenaari kawgel ngel e hitaande 1972 e dow ɓuuɓri adanndi e kawgel maayde ɗoon e ɗoon e Kathy Whitworth. Ngam naatde e kawgel ngel, Rankin ƴettii ɓuuɓri 72ɓiire. Ndeen Rankin waɗii eagle e dow ɓuuɓri playoff adanndi ngam heɓde naf..."
162577
wikitext
text/x-wiki
S&H Green Stamp Classic ko kawgel golf e nder njillu LPGA tuggi 1972 haa 1974. Ngol fijiraa ko e nokku golf Memorial e hitaande 1972 e nokku golf leydi Westwood to Houston, Teksas e hitaande 1973 e hitaande 1974.
Judy Rankin heɓi njeenaari kawgel ngel e hitaande 1972 e dow ɓuuɓri adanndi e kawgel maayde ɗoon e ɗoon e Kathy Whitworth. Ngam naatde e kawgel ngel, Rankin ƴettii ɓuuɓri 72ɓiire. Ndeen Rankin waɗii eagle e dow ɓuuɓri playoff adanndi ngam heɓde nafoore.
Jaaltaaɓe
S&H Tammborde Verde Kilaasiik
1974 Kaarol Mann
1973 Kati witiwort
Laamɗo Hawaa Uddit
1972 Judi Rankin
Tuugnorgal
2rqds9v8co3yf53trdo4pndt0d9j7xi
162578
162577
2026-04-11T14:23:10Z
Ilya Discuss
10103
162578
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}S&H Green Stamp Classic ko kawgel golf e nder njillu LPGA tuggi 1972 haa 1974. Ngol fijiraa ko e nokku golf Memorial e hitaande 1972 e nokku golf leydi Westwood to Houston, Teksas e hitaande 1973 e hitaande 1974.
Judy Rankin heɓi njeenaari kawgel ngel e hitaande 1972 e dow ɓuuɓri adanndi e kawgel maayde ɗoon e ɗoon e Kathy Whitworth. Ngam naatde e kawgel ngel, Rankin ƴettii ɓuuɓri 72ɓiire. Ndeen Rankin waɗii eagle e dow ɓuuɓri playoff adanndi ngam heɓde nafoore.
Jaaltaaɓe
S&H Tammborde Verde Kilaasiik
1974 Kaarol Mann
1973 Kati witiwort
Laamɗo Hawaa Uddit
1972 Judi Rankin
Tuugnorgal
o0afzbamlo8k5xgrps5ssmmog5wzt8v
162581
162578
2026-04-11T14:25:36Z
Ilya Discuss
10103
162581
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''S&H Green Stamp Classic''' ko kawgel golf e nder njillu LPGA tuggi 1972 haa 1974. Ngol fijiraa ko e nokku golf Memorial e hitaande 1972 e nokku golf leydi Westwood to Houston, Teksas e hitaande 1973 e hitaande 1974.
Judy Rankin heɓi njeenaari kawgel ngel e hitaande 1972 e dow ɓuuɓri adanndi e kawgel maayde ɗoon e ɗoon e Kathy Whitworth. Ngam naatde e kawgel ngel, Rankin ƴettii ɓuuɓri 72ɓiire. Ndeen Rankin waɗii eagle e dow ɓuuɓri playoff adanndi ngam heɓde nafoore.
== Jaaltaaɓe ==
S&H Tammborde Verde Kilaasiik
1974 Kaarol Mann
1973 Kati witiwort
== Laamɗo Hawaa Uddit ==
1972 Judi Rankin
== Tuugnorgal ==
r0491wfmoq9xu1yavigip6a8aggr20j
162582
162581
2026-04-11T14:26:34Z
Ilya Discuss
10103
162582
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''S&H Green Stamp Classic''' ko kawgel golf e nder njillu LPGA tuggi 1972 haa 1974. Ngol fijiraa ko e nokku golf Memorial e hitaande 1972 e nokku golf leydi Westwood to Houston, Teksas e hitaande 1973 e hitaande 1974.<ref>{{Cite web|url=http://www.lpga.com/content/Chronology70-79.pdf|title=LPGA Tournament Chronology 1970-1979|access-date=2010-09-05|archive-date=2010-01-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20100102105959/http://www.lpga.com/content/Chronology70-79.pdf|url-status=dead}}</ref>
Judy Rankin heɓi njeenaari kawgel ngel e hitaande 1972 e dow ɓuuɓri adanndi e kawgel maayde ɗoon e ɗoon e Kathy Whitworth. Ngam naatde e kawgel ngel, Rankin ƴettii ɓuuɓri 72ɓiire. Ndeen Rankin waɗii eagle e dow ɓuuɓri playoff adanndi ngam heɓde nafoore.
== Jaaltaaɓe ==
S&H Tammborde Verde Kilaasiik
1974 Kaarol Mann
1973 Kati witiwort
== Laamɗo Hawaa Uddit ==
1972 Judi Rankin
== Tuugnorgal ==
2xniuk9sbxdnzte0xwr477e0tllk5c2
162583
162582
2026-04-11T14:27:32Z
Ilya Discuss
10103
162583
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''S&H Green Stamp Classic''' ko kawgel golf e nder njillu LPGA tuggi 1972 haa 1974. Ngol fijiraa ko e nokku golf Memorial e hitaande 1972 e nokku golf leydi Westwood to Houston, Teksas e hitaande 1973 e hitaande 1974.<ref>{{Cite web|url=http://www.lpga.com/content/Chronology70-79.pdf|title=LPGA Tournament Chronology 1970-1979|access-date=2010-09-05|archive-date=2010-01-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20100102105959/http://www.lpga.com/content/Chronology70-79.pdf|url-status=dead}}</ref>
Judy Rankin heɓi njeenaari kawgel ngel e hitaande 1972 e dow ɓuuɓri adanndi e kawgel maayde ɗoon e ɗoon e Kathy Whitworth. Ngam naatde e kawgel ngel, Rankin ƴettii ɓuuɓri 72ɓiire. Ndeen Rankin waɗii eagle e dow ɓuuɓri playoff adanndi ngam heɓde nafoore..<ref>[https://news.google.com/newspapers?id=u00aAAAAIBAJ&sjid=ZCkEAAAAIBAJ&pg=5072,2435577&dq=houston+lady+eve+judy+rankin&hl=en Mrs. Rankin is eagle eye]</ref>
== Jaaltaaɓe ==
S&H Tammborde Verde Kilaasiik
1974 Kaarol Mann
1973 Kati witiwort
== Laamɗo Hawaa Uddit ==
1972 Judi Rankin
== Tuugnorgal ==
5aa3wrvy4erilgwo3n4jfz1so10ycex
Phyllis Benjamin
0
39521
162580
2026-04-11T14:24:38Z
MOIBARDE
10068
Created page with "{{Databox}}'''Phyllis Jean Benjamin''' AO MBE (30 ut 1907 – 9 abriil 1996), ko o dawriyanke lannda Labour, wonnoo ko tergal e Diiso sarɗiiji Tasmani e nder wooteeji Hobart tuggi 10 mee 1952 haa o woppi golle ñalnde 22 mee 1976.[1] O jibinaa ko Phillis Allsopp, o resi Albert Benjamin to Sidney ñalnde 10 marse 1926.[2] E hitaande 1948, ɓiɗɗo maɓɓe debbo biyeteeɗo Jill Benjamin resi Bill Neilson mo yahi haa wonti hooreejo leydi Tasmani.[3] O dariima e diɗɗal..."
162580
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Phyllis Jean Benjamin''' AO MBE (30 ut 1907 – 9 abriil 1996), ko o dawriyanke lannda Labour, wonnoo ko tergal e Diiso sarɗiiji Tasmani e nder wooteeji Hobart tuggi 10 mee 1952 haa o woppi golle ñalnde 22 mee 1976.[1]
O jibinaa ko Phillis Allsopp, o resi Albert Benjamin to Sidney ñalnde 10 marse 1926.[2]
E hitaande 1948, ɓiɗɗo maɓɓe debbo biyeteeɗo Jill Benjamin resi Bill Neilson mo yahi haa wonti hooreejo leydi Tasmani.[3]
O dariima e diɗɗal Hobart ko kanndidaa Labour nde tergal jooɗiiɗo John Soundy woppi golle ñalnde 10 mee 1952. O dañii diɗɗal ngal e ko yaawi e 1 433 woote ; kanndidaa ɓurɗo toowde garoowo oo heɓi tan ko 563 woote. Tuggi 1951 haa 1953 o wonii hooreejo fedde rewɓe galleeji Ostarali.[4]
Ko wonaa jikku makko, Benjamin ina wiyee ina jeyaa e "36 worɓe ɓe ngalaa yeeso" ina wiyee ina joginoo laamu lannda Labour Ostarali e ardaade wooteeji fedde Ostarali e hitaande 1963.[5]
Tuggi 1968 haa 1969, Benjamin wonnoo ko Ardiiɗo laamu e nder Diiso sarɗiiji, o jeyaa ko e yimɓe nayo tan e nder lannda makko e nder ndeen suudu. Ko kanko woni debbo gadano jogaade oon nokku e nder kala diiso doosɗe leydi Ostarali.
==Ƴeew kadi==
Doggol rewɓe adanɓe jogiiɓe golle politik e nder leydi Oseani
==Tuugnorgal==
oqj5z5t5qi4znxgitx1f8aeip63k16d
162584
162580
2026-04-11T14:30:24Z
MOIBARDE
10068
162584
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Phyllis Jean Benjamin''' AO MBE (30 ut 1907 – 9 abriil 1996), ko o dawriyanke lannda Labour, wonnoo ko tergal e Diiso sarɗiiji Tasmani e nder wooteeji Hobart tuggi 10 mee 1952 haa o woppi golle ñalnde 22 mee 1976.<ref>{{cite Tas Parliament|id=benjaminp514|title=Benjamin, Phyllis|access-date=24 July 2022}}</ref>
O jibinaa ko Phillis Allsopp, o resi Albert Benjamin to Sidney ñalnde 10 marse 1926.[<ref name="marriage">{{cite news|url=http://nla.gov.au/nla.news-article143935859|title=Personal.|newspaper=[[Cootamundra Herald |Cootamundra Herald (NSW : 1877 - 1954)]]|location=NSW|date=19 March 1926|accessdate=19 November 2015|page=2|publisher=National Library of Australia}}</ref>
E hitaande 1948, ɓiɗɗo maɓɓe debbo biyeteeɗo Jill Benjamin resi Bill Neilson mo yahi haa wonti hooreejo leydi Tasmani.<ref name="marriage2">{{cite news|url=http://nla.gov.au/nla.news-article143935859|title=Personal.|newspaper=[[Cootamundra Herald |Cootamundra Herald (NSW : 1877 - 1954)]]|location=NSW|date=19 March 1926|accessdate=19 November 2015|page=2|publisher=National Library of Australia}}</ref>
O dariima e diɗɗal Hobart ko kanndidaa Labour nde tergal jooɗiiɗo John Soundy woppi golle ñalnde 10 mee 1952. O dañii diɗɗal ngal e ko yaawi e 1 433 woote ; kanndidaa ɓurɗo toowde garoowo oo heɓi tan ko 563 woote. Tuggi 1951 haa 1953 o wonii hooreejo fedde rewɓe galleeji [[Ostarali]].<ref name="SMH_01Jul2010_National_NoByline_Thewoman besidethemen">{{cite news|url=http://www.smh.com.au/national/the-diary/the-woman-beside-the-men-20100630-zmvv.html|title=The woman beside the men|date=1 July 2010|work=[[The Sydney Morning Herald]]|publisher=[[Sydney Morning Herald]]|accessdate=1 July 2010}}</ref>
Ko wonaa jikku makko, Benjamin ina wiyee ina jeyaa e "36 worɓe ɓe ngalaa yeeso" ina wiyee ina joginoo laamu lannda Labour Ostarali e ardaade wooteeji fedde [[Ostarali]] e hitaande 1963.
Tuggi 1968 haa 1969, Benjamin wonnoo ko Ardiiɗo laamu e nder Diiso sarɗiiji, o jeyaa ko e yimɓe nayo tan e nder lannda makko e nder ndeen suudu. Ko kanko woni debbo gadano jogaade oon nokku e nder kala diiso doosɗe leydi [[Ostarali]].
==Ƴeew kadi==
Doggol rewɓe adanɓe jogiiɓe golle politik e nder leydi Oseani
==Tuugnorgal==
2xrj030z97nmc96g9680yf81knyh502
Oceania Confederation of Roller Sports
0
39522
162586
2026-04-11T14:31:01Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "{{Databox}}Fedde Oseani ngam dingiral roller (OCRS) ko fedde mawnde dingiral roller e nder Ostarali e leyɗeele Oseani goɗɗe. OCRS ina jeyaa e Fedde Adunaare Pijirlooji Roller, walla FIRS. Ceertugol skating ngol OCRS laamii ina jeyaa heen : Inline dow Hockey rogere Hockey nder laylaytol Jaawgol yahde"
162586
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Fedde Oseani ngam dingiral roller (OCRS) ko fedde mawnde dingiral roller e nder Ostarali e leyɗeele Oseani goɗɗe. OCRS ina jeyaa e Fedde Adunaare Pijirlooji Roller, walla FIRS. Ceertugol skating ngol OCRS laamii ina jeyaa heen :
Inline dow
Hockey rogere
Hockey nder laylaytol
Jaawgol yahde
4bae1db5z7zntls4hkuqhelhlhzg7gi
162588
162586
2026-04-11T14:32:31Z
Ilya Discuss
10103
#APRIL
162588
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Fedde Oseani ngam dingiral roller''' (OCRS) ko fedde mawnde dingiral roller e nder Ostarali e leyɗeele Oseani goɗɗe. OCRS ina jeyaa e Fedde Adunaare Pijirlooji Roller, walla FIRS. Ceertugol skating ngol OCRS laamii ina jeyaa heen :
== Inline dow ==
Hockey rogere
Hockey nder laylaytol
== Jaawgol yahde ==
6qjn9ptdl5lj7306hlrfzj6ifxupw3g
GNA/Glendale Federal Classic
0
39523
162589
2026-04-11T14:35:17Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "{{Databox}}GNA/Glendale Federal Classic ko kawgel golf e nder LPGA Tour tuggi 1985 haa 1987. Ngol waɗi ko e nokku biyeteeɗo Oakmont Country Club to Glendale, Kaliforni. Jaaltaaɓe GNA/Glendale fedde nde 1987 Jane Geddes 1986 Kirista Jonson GNA Kilaasiik 1985 Jan Sifaason Tuugnorgal"
162589
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}GNA/Glendale Federal Classic ko kawgel golf e nder LPGA Tour tuggi 1985 haa 1987. Ngol waɗi ko e nokku biyeteeɗo Oakmont Country Club to Glendale, Kaliforni.
Jaaltaaɓe
GNA/Glendale fedde nde
1987 Jane Geddes
1986 Kirista Jonson
GNA Kilaasiik
1985 Jan Sifaason
Tuugnorgal
28gmzq6rs4gytkxgptobshldyo4jgkm
162590
162589
2026-04-11T14:36:56Z
Ilya Discuss
10103
162590
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''GNA/Glendale Federal Classic''' ko kawgel golf e nder LPGA Tour tuggi 1985 haa 1987. Ngol waɗi ko e nokku biyeteeɗo Oakmont Country Club to Glendale, Kaliforni.
== Jaaltaaɓe ==
GNA/Glendale fedde nde
1987 Jane Geddes
1986 Kirista Jonson
== GNA Kilaasiik ==
1985 Jan Sifaason
== Tuugnorgal ==
tiague8pqif4xv0zmcq01evnury5mf9
162591
162590
2026-04-11T14:38:25Z
Ilya Discuss
10103
162591
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''GNA/Glendale Federal Classic''' ko kawgel golf e nder LPGA Tour tuggi 1985 haa 1987. Ngol waɗi ko e nokku biyeteeɗo Oakmont Country Club to Glendale, Kaliforni.<ref>[http://www.lpga.com/content/Chronology80-89.pdf LPGA Tournament Chronology 1980-1989] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110629095854/http://www.lpga.com/content/Chronology80-89.pdf|date=June 29, 2011}}</ref>
== Jaaltaaɓe ==
GNA/Glendale fedde nde
1987 Jane Geddes
1986 Kirista Jonson
== GNA Kilaasiik ==
1985 Jan Sifaason
== Tuugnorgal ==
qgm63xrgug8gv2hz5418of3nb6uhakp
Concetta Benn
0
39524
162592
2026-04-11T14:39:00Z
MOIBARDE
10068
Created page with "{{Databox}}'''Konsetta "Connie" Benn''' AM (jibinaa ko Megna ; 12 desaambar 1926 – 18 marse 2011) ko golloowo renndo Ostarali. Benn jibinaa ko to wuro Melbourne e nder galle eggooɓe Itaali, o ɓuri anndeede ko e golle makko e fedde wiyeteende Brotherhood of St Laurence, o sosi miijo keso e golle renndo, wiyeteengo « approche de développement ». Ko kanko woni ardiiɗo wiɗitaaki ngam Ardungal Luutooɓe nder jiha Victoria ɗo o walli ngam wadduki wayluki dow ko laara..."
162592
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Konsetta "Connie" Benn''' AM (jibinaa ko Megna ; 12 desaambar 1926 – 18 marse 2011) ko golloowo renndo Ostarali. Benn jibinaa ko to wuro Melbourne e nder galle eggooɓe Itaali, o ɓuri anndeede ko e golle makko e fedde wiyeteende Brotherhood of St Laurence, o sosi miijo keso e golle renndo, wiyeteengo « approche de développement ». Ko kanko woni ardiiɗo wiɗitaaki ngam Ardungal Luutooɓe nder jiha Victoria ɗo o walli ngam wadduki wayluki dow ko laarani ummaatoore nder jiha kan. E nder retireede makko o jaɓii golle e nder pelle ceertuɗe. Benn waɗtaa tergal e fedde Ostarali e hitaande 1995, o ɓeydaa e doggol teddungal rewɓe Victoria[1] duuɓi jeeɗiɗi caggal ɗuum.
==Nguurndam gadano==
Benn jibinaa ko wuro Melbourne ñalnde 12 lewru Duujal hitaande 1926. Ko o ɓiy Maddalena (jibinaa ko Paino) e Antonio Megna.[2] Megna ummiima e duunde Lipari to leydi Itali ko adii nde wolde adunaare adannde fuɗɗotoo kono o ɗaɓɓiraa ko yo o artu, o naati e konu leydi Itali.[3] Caggal duuɓi seeɗa, o arti to Ostarali,[3] o fuɗɗii njuɓɓudi njulaagu ɓiɓɓe leɗɗe e kosam. Benn janngi ko e duɗal jaaɓi haaɗtirde sukaaɓe rewɓe Mac.Robertson ɗo hono no galleeji keewɗi eggooɓe e yonta oo nii, o rokkaama sahaa caɗtuɗo mo o hollirta caggal ɗuum e nguurndam makko golle; caggal ɗuum o heɓi dipolom makko Bachelor of Arts e dipolom makko e jaayndeyaagal to duɗal jaaɓi haaɗtirde Melbourne e hitaande 1949. E nder hitaande ndee tan o resi Keith Benn, jannginoowo safaara, o yahri duuɓi jeegom garooji ɗii sabu omo waawi wonde safroowo hakkille. Ɓe ndañi ɓiɓɓe tato.[2]
O wontiino yiɗde golle renndo, gorko makko wiyi mo yo o hoot to duɗal jaaɓi haaɗtirde Melbourne ɗo o janngi dipolomaaji seeɗa e naalankaagal e dipolomaaji ɓadtiiɗi timmuɗi e ganndal hakkille. Benn yilliima duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal, o haaldii e gardiiɗo jaagorɗe oo, o wiyi mo omo waawi jokkude e ganndal hakkille walla omo waawi janngude golle renndo. Benn suɓiima janngude golle renndo nde tawnoo o yiɗaa jarribaade yimɓe, caggal yeewtere laaɓtunde, o tawaama ina fotnoo e jaŋde ndee.[4] O heɓi bak makko ko e hitaande 1957.[2]
==Kugal==
O heɓi golle makko gadane ko e departemaa cellal hakkille to opitaal Larundel ɗo o golli haa jom suudu makko artiraa to Royal Park, caggal ɗuum to Mont Park. Benn caggal mum yalti Mont Park, o heɓi golle to nokku makko Citizens' Welfare Service, o woni gardiiɗo maɓɓe to bannge golle renndo e wiɗtooji ɗo o woni duuɓi joy, o fuɗɗii wasiyaade sukaaɓe e dewgal.[4] Benn tawtoraama yeewtere teleeji yontere kala ɗo o wasiyii yimɓe.[2] O yalti no o naniri o yiɗi golloraade e nder jaŋde, o golliima e dipolom master mo timmaani. Benn heɓi golle to Parlemaa Victoria ɗo o gollotoo ko adii nde o woni ardiiɗo luulndo leydi ndi. O waɗii wiɗtooji keewɗi ko faati e yiytude gaas e nder maayo Bass, o wallitii e addude fotde 99 waylo-waylo e nder sariya wellitaare renndo, e golle e waɗde miijooji e laamu Victoria.[4]
Benn ɗaɓɓiri golle e laamu ngenndiijo Ostarali nde o woni e golle e nder Parlemaa Victoria mo jaɓaa lebbi 18 caggal ɗuum. O waɗi ɗum balɗe ɗiɗi haa gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii hono John Gorton holliti wonde golle ɗee maa ittu.[4] Benn fuɗɗii golle e fedde Brotherhood of St Laurence e hitaande 1971,[2] ngam golle tokoose e nder fedde senndikaaji Ostarali (ACTU) wonnooɓe e haajuuji ngam yiytude hoɗorde ngam ɓesnguuji e jokkondirde e geɗe jowitiiɗe e njoɓdi golle. So tawii e eɓɓoore ndee Benn fellitii golle maɓɓe e nder sarwiis Social Work ina addana ɓe njeñtudi moƴƴiri, ɗum addani ACTU caggal ɗuum suɓaade uddude nokku maɓɓe. ACTU gollinii mo lebbi jeegom e nder ɗuum o sosi eɓɓoore St Laurence's Family Center.[4] Ko peeje jarriborɗe duuɓi tati, o huutoriima peeje karallaagal ngam suɓaade 60 galle, heen ko famɗi fof 40 kuutoriima ɗum haa hitaande 1973. Galleeji goɗɗi ɗi mbaawaano naatde ɗii, ndartinaama to gollorɗe wellitaare.[5]
O ƴetti miijo keso e golle renndo ina wiyee « developmental approach » mo o miijii ina addana ɗum waylo-waylo duumotooɗo,[4] o dañi sukaaɓe ummoriiɓe e fannuuji goɗɗi, ɓe mbaawata jogaade batte to bannge pelle renndo e nder saraaji Victoria.[2] O acci eɓɓoore nde e hitaande 1975, lomtii mo ko Hayden Raysmith sabu o miijii wonde golle ñaawoore (casework) wonaa feere moƴƴere ngam waylude nguurndam yimɓe.[4] Benn ko gardiiɗo politik renndo e wiɗtooji banndiraagal hakkunde 1975 e 1982 ngal waɗti hakkille mum no feewi e haɓaade ŋakkeende golle e jibnaaɓe ɓe ngalaa sukaaɓe.[2] E nder posto makko o wasiyiima yo ombudsmen en njaɓ koye mum en ɓurde waawde heɓde yimɓe ɓe ngalaa kaalis, kadi njaɓa humpitooji ɗii ɓurde waawde heɓde e nder jaayɗe.[6] Benn yalti ngam wontude hooreejo duɗal to duɗal jaaɓi haaɗtirde Phillip kono o tawi ina saɗi jannginde, o waɗii waktuuji keewɗi e golle njuɓɓudi. Benn jokkondirii e Mary Draper ngam heɓde darnde gardiiɗo ƴellitaare renndo e les laamu Victoria Labour mo John Cain mo o jaɓi.[4] E nder darnde makko o wadi liggotoove renndo wozve ngam yaltude e golle aadaaji, e haalde ko fayti e cazeele jaajze ko fayti e geze nder renndooji mavve.[7]
Benn walli kadi e sosde fedde rewɓe Victoria. E hitaande 1985 o artiraa e jappeere cukko hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e renndo Victoria.[2] Benn caggal mum yalti nde tawnoo o miijii ko kabine Victoria waɗaani ko ina wona ngam ɓeydaade jokkondirde e ɓiɓɓe leydi mum. Cukko hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde Melbourne David Penington naamndii so tawii o yiɗii wonde porfeseer keso duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal e nder departemaa maɓɓe golle renndo ɗo o gollotoo yimɓe kesi ƴellitaare renndo e politik. O yalti sabu omo woni e duuɓi retireede.[4] E nder retireede makko o jaɓi wonde hooreejo fedde gollotooɓe e renndo Ostarali, o woniino tergal e yiilirde fedde jaayndeeji Ostarali, o woniino cukko hooreejo fedde Co-As-It, o woniino hooreejo fedde wiyeteende Victoria Court Network, o woniino hooreejo fedde renndoyankoore mawɓe e jaŋde toownde, o woniino kadi hooreejo Hopital Hoirson North Wester. O sankii ko ñalnde 18 marse 2011 caggal nde cellal makko ustii, nde fuɗɗii nde jom suudu makko maayi.[2]
==Njeenaaje==
Benn heɓi doktoraa tedduɗo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Melbourne e duɗal jaaɓi haaɗtirde RMIT, o waɗtaa tergal e Ordre de l'Oustralie e hitaande 1995. Duuɓi jeetati caggal ɗuum o rokkaa Medal Centenary.[2] Benn ɓeydaama e doggol teddungal rewɓe Victoria e hitaande 2002.[8]
==Tuugnorgal==
pgj3izfznkd761qgz3g3q8vgx2un4p2
162604
162592
2026-04-11T14:53:23Z
MOIBARDE
10068
162604
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Konsetta "Connie" Benn''' AM (jibinaa ko Megna ; 12 desaambar 1926 – 18 marse 2011) ko golloowo renndo Ostarali. Benn jibinaa ko to wuro Melbourne e nder galle eggooɓe Itaali, o ɓuri anndeede ko e golle makko e fedde wiyeteende Brotherhood of St Laurence, o sosi miijo keso e golle renndo, wiyeteengo « approche de développement ». Ko kanko woni ardiiɗo wiɗitaaki ngam Ardungal Luutooɓe nder jiha Victoria ɗo o walli ngam wadduki wayluki dow ko laarani ummaatoore nder jiha kan. E nder retireede makko o jaɓii golle e nder pelle ceertuɗe. Benn waɗtaa tergal e fedde Ostarali e hitaande 1995, o ɓeydaa e doggol teddungal rewɓe Victoria[<ref>{{Cite web|url=https://herplacemuseum.com/wp-content/uploads/2017/03/2002-Honour-Roll-Booklet-1.pdf|title=Victorian Honour Roll of Women 2002|last=|first=|date=|website=|archive-url=https://web.archive.org/web/20201213090734/https://herplacemuseum.com/wp-content/uploads/2017/03/2002-Honour-Roll-Booklet-1.pdf|archive-date=13 December 2020|url-status=live|access-date=}}</ref> duuɓi jeeɗiɗi caggal ɗuum.
==Nguurndam gadano==
Benn jibinaa ko wuro Melbourne ñalnde 12 lewru Duujal hitaande 1926. Ko o ɓiy Maddalena (jibinaa ko Paino) e Antonio Megna.<ref name="smh2011">{{cite news|last=Draper|first=Mary|title=Tough, caring reformer in social justice|url=http://www.smh.com.au/comment/obituaries/tough-caring-reformer-in-social-justice-20110619-1ga3q.html|work=[[The Sydney Morning Herald]]|date=20 June 2011|accessdate=2 July 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160914024055/http://www.smh.com.au/comment/obituaries/tough-caring-reformer-in-social-justice-20110619-1ga3q.html|archive-date=14 September 2016|url-status=live}}</ref> Megna ummiima e duunde Lipari to leydi Itali ko adii nde wolde adunaare adannde fuɗɗotoo kono o ɗaɓɓiraa ko yo o artu, o naati e konu leydi Itali.[3] Caggal duuɓi seeɗa, o arti to Ostarali,<ref name=":0">{{cite web|title=Concetta Benn tells her father's story|url=http://www.multiculturalaustralia.edu.au/library/media/Video/id/1439.Concetta-Benn-tells-her-fathers-story|work=Multi Cultural Australia|date=27 March 2009|accessdate=2 July 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160818152852/http://www.multiculturalaustralia.edu.au/library/media/Video/id/1439.Concetta-Benn-tells-her-fathers-story|archive-date=18 August 2016|url-status=live}}</ref> o fuɗɗii njuɓɓudi njulaagu ɓiɓɓe leɗɗe e kosam. Benn janngi ko e duɗal jaaɓi haaɗtirde sukaaɓe rewɓe Mac.Robertson ɗo hono no galleeji keewɗi eggooɓe e yonta oo nii, o rokkaama sahaa caɗtuɗo mo o hollirta caggal ɗuum e nguurndam makko golle; caggal ɗuum o heɓi dipolom makko Bachelor of Arts e dipolom makko e jaayndeyaagal to duɗal jaaɓi haaɗtirde Melbourne e hitaande 1949. E nder hitaande ndee tan o resi Keith Benn, jannginoowo safaara, o yahri duuɓi jeegom garooji ɗii sabu omo waawi wonde safroowo hakkille. Ɓe ndañi ɓiɓɓe tato.<ref name="smh20112">{{cite news|last=Draper|first=Mary|title=Tough, caring reformer in social justice|url=http://www.smh.com.au/comment/obituaries/tough-caring-reformer-in-social-justice-20110619-1ga3q.html|work=[[The Sydney Morning Herald]]|date=20 June 2011|accessdate=2 July 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160914024055/http://www.smh.com.au/comment/obituaries/tough-caring-reformer-in-social-justice-20110619-1ga3q.html|archive-date=14 September 2016|url-status=live}}</ref>
O wontiino yiɗde golle renndo, gorko makko wiyi mo yo o hoot to duɗal jaaɓi haaɗtirde Melbourne ɗo o janngi dipolomaaji seeɗa e naalankaagal e dipolomaaji ɓadtiiɗi timmuɗi e ganndal hakkille. Benn yilliima duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal, o haaldii e gardiiɗo jaagorɗe oo, o wiyi mo omo waawi jokkude e ganndal hakkille walla omo waawi janngude golle renndo. Benn suɓiima janngude golle renndo nde tawnoo o yiɗaa jarribaade yimɓe, caggal yeewtere laaɓtunde, o tawaama ina fotnoo e jaŋde ndee.<ref name="1996interview">{{cite web|title=Australian Association of Social Workers Inc. (Victorian Branch) – 50th Anniversary Oral History Project – Transcript of Interview – Connie Benn|url=https://www.aasw.asn.au/document/item/8023|pages=1–25|publisher=Australian Association of Social Workers|date=14 August 1996|accessdate=2 July 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160807154223/https://www.aasw.asn.au/document/item/8023|archive-date=7 August 2016|url-status=live}}</ref> O heɓi bak makko ko e hitaande 1957.<ref name="1996interview2">{{cite web|title=Australian Association of Social Workers Inc. (Victorian Branch) – 50th Anniversary Oral History Project – Transcript of Interview – Connie Benn|url=https://www.aasw.asn.au/document/item/8023|pages=1–25|publisher=Australian Association of Social Workers|date=14 August 1996|accessdate=2 July 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160807154223/https://www.aasw.asn.au/document/item/8023|archive-date=7 August 2016|url-status=live}}</ref>
==Kugal==
O heɓi golle makko gadane ko e departemaa cellal hakkille to opitaal Larundel ɗo o golli haa jom suudu makko artiraa to Royal Park, caggal ɗuum to Mont Park. Benn caggal mum yalti Mont Park, o heɓi golle to nokku makko Citizens' Welfare Service, o woni gardiiɗo maɓɓe to bannge golle renndo e wiɗtooji ɗo o woni duuɓi joy, o fuɗɗii wasiyaade sukaaɓe e dewgal.<ref name="1996interview3">{{cite web|title=Australian Association of Social Workers Inc. (Victorian Branch) – 50th Anniversary Oral History Project – Transcript of Interview – Connie Benn|url=https://www.aasw.asn.au/document/item/8023|pages=1–25|publisher=Australian Association of Social Workers|date=14 August 1996|accessdate=2 July 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160807154223/https://www.aasw.asn.au/document/item/8023|archive-date=7 August 2016|url-status=live}}</ref>Benn tawtoraama yeewtere teleeji yontere kala ɗo o wasiyii yimɓe.<ref name="smh20113">{{cite news|last=Draper|first=Mary|title=Tough, caring reformer in social justice|url=http://www.smh.com.au/comment/obituaries/tough-caring-reformer-in-social-justice-20110619-1ga3q.html|work=[[The Sydney Morning Herald]]|date=20 June 2011|accessdate=2 July 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160914024055/http://www.smh.com.au/comment/obituaries/tough-caring-reformer-in-social-justice-20110619-1ga3q.html|archive-date=14 September 2016|url-status=live}}</ref> O yalti no o naniri o yiɗi golloraade e nder jaŋde, o golliima e dipolom master mo timmaani. Benn heɓi golle to Parlemaa Victoria ɗo o gollotoo ko adii nde o woni ardiiɗo luulndo leydi ndi. O waɗii wiɗtooji keewɗi ko faati e yiytude gaas e nder maayo Bass, o wallitii e addude fotde 99 waylo-waylo e nder sariya wellitaare renndo, e golle e waɗde miijooji e laamu Victoria.<ref name="1996interview4">{{cite web|title=Australian Association of Social Workers Inc. (Victorian Branch) – 50th Anniversary Oral History Project – Transcript of Interview – Connie Benn|url=https://www.aasw.asn.au/document/item/8023|pages=1–25|publisher=Australian Association of Social Workers|date=14 August 1996|accessdate=2 July 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160807154223/https://www.aasw.asn.au/document/item/8023|archive-date=7 August 2016|url-status=live}}</ref>
Benn ɗaɓɓiri golle e laamu ngenndiijo Ostarali nde o woni e golle e nder Parlemaa Victoria mo jaɓaa lebbi 18 caggal ɗuum. O waɗi ɗum balɗe ɗiɗi haa gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii hono John Gorton holliti wonde golle ɗee maa ittu.[4] Benn fuɗɗii golle e fedde Brotherhood of St Laurence e hitaande 1971,<ref name="smh20114">{{cite news|last=Draper|first=Mary|title=Tough, caring reformer in social justice|url=http://www.smh.com.au/comment/obituaries/tough-caring-reformer-in-social-justice-20110619-1ga3q.html|work=[[The Sydney Morning Herald]]|date=20 June 2011|accessdate=2 July 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160914024055/http://www.smh.com.au/comment/obituaries/tough-caring-reformer-in-social-justice-20110619-1ga3q.html|archive-date=14 September 2016|url-status=live}}</ref>ngam golle tokoose e nder fedde senndikaaji Ostarali (ACTU) wonnooɓe e haajuuji ngam yiytude hoɗorde ngam ɓesnguuji e jokkondirde e geɗe jowitiiɗe e njoɓdi golle. So tawii e eɓɓoore ndee Benn fellitii golle maɓɓe e nder sarwiis Social Work ina addana ɓe njeñtudi moƴƴiri, ɗum addani ACTU caggal ɗuum suɓaade uddude nokku maɓɓe. ACTU gollinii mo lebbi jeegom e nder ɗuum o sosi eɓɓoore St Laurence's Family Center.<ref name="1996interview5">{{cite web|title=Australian Association of Social Workers Inc. (Victorian Branch) – 50th Anniversary Oral History Project – Transcript of Interview – Connie Benn|url=https://www.aasw.asn.au/document/item/8023|pages=1–25|publisher=Australian Association of Social Workers|date=14 August 1996|accessdate=2 July 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160807154223/https://www.aasw.asn.au/document/item/8023|archive-date=7 August 2016|url-status=live}}</ref> Ko peeje jarriborɗe duuɓi tati, o huutoriima peeje karallaagal ngam suɓaade 60 galle, heen ko famɗi fof 40 kuutoriima ɗum haa hitaande 1973. Galleeji goɗɗi ɗi mbaawaano naatde ɗii, ndartinaama to gollorɗe wellitaare.<ref name="1996interview6">{{cite web|title=Australian Association of Social Workers Inc. (Victorian Branch) – 50th Anniversary Oral History Project – Transcript of Interview – Connie Benn|url=https://www.aasw.asn.au/document/item/8023|pages=1–25|publisher=Australian Association of Social Workers|date=14 August 1996|accessdate=2 July 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160807154223/https://www.aasw.asn.au/document/item/8023|archive-date=7 August 2016|url-status=live}}</ref>
O ƴetti miijo keso e golle renndo ina wiyee « developmental approach » mo o miijii ina addana ɗum waylo-waylo duumotooɗo,<ref name="1996interview7">{{cite web|title=Australian Association of Social Workers Inc. (Victorian Branch) – 50th Anniversary Oral History Project – Transcript of Interview – Connie Benn|url=https://www.aasw.asn.au/document/item/8023|pages=1–25|publisher=Australian Association of Social Workers|date=14 August 1996|accessdate=2 July 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160807154223/https://www.aasw.asn.au/document/item/8023|archive-date=7 August 2016|url-status=live}}</ref> o dañi sukaaɓe ummoriiɓe e fannuuji goɗɗi, ɓe mbaawata jogaade batte to bannge pelle renndo e nder saraaji Victoria.<ref name="smh20115">{{cite news|last=Draper|first=Mary|title=Tough, caring reformer in social justice|url=http://www.smh.com.au/comment/obituaries/tough-caring-reformer-in-social-justice-20110619-1ga3q.html|work=[[The Sydney Morning Herald]]|date=20 June 2011|accessdate=2 July 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160914024055/http://www.smh.com.au/comment/obituaries/tough-caring-reformer-in-social-justice-20110619-1ga3q.html|archive-date=14 September 2016|url-status=live}}</ref>O acci eɓɓoore nde e hitaande 1975, lomtii mo ko Hayden Raysmith sabu o miijii wonde golle ñaawoore (casework) wonaa feere moƴƴere ngam waylude nguurndam yimɓe.<ref name="1996interview8">{{cite web|title=Australian Association of Social Workers Inc. (Victorian Branch) – 50th Anniversary Oral History Project – Transcript of Interview – Connie Benn|url=https://www.aasw.asn.au/document/item/8023|pages=1–25|publisher=Australian Association of Social Workers|date=14 August 1996|accessdate=2 July 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160807154223/https://www.aasw.asn.au/document/item/8023|archive-date=7 August 2016|url-status=live}}</ref> Benn ko gardiiɗo politik renndo e wiɗtooji banndiraagal hakkunde 1975 e 1982 ngal waɗti hakkille mum no feewi e haɓaade ŋakkeende golle e jibnaaɓe ɓe ngalaa sukaaɓe.<ref name="smh20116">{{cite news|last=Draper|first=Mary|title=Tough, caring reformer in social justice|url=http://www.smh.com.au/comment/obituaries/tough-caring-reformer-in-social-justice-20110619-1ga3q.html|work=[[The Sydney Morning Herald]]|date=20 June 2011|accessdate=2 July 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160914024055/http://www.smh.com.au/comment/obituaries/tough-caring-reformer-in-social-justice-20110619-1ga3q.html|archive-date=14 September 2016|url-status=live}}</ref> E nder posto makko o wasiyiima yo ombudsmen en njaɓ koye mum en ɓurde waawde heɓde yimɓe ɓe ngalaa kaalis, kadi njaɓa humpitooji ɗii ɓurde waawde heɓde e nder jaayɗe.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=lnZ7pNodShMC&pg=PA217|title=Australia's Welfare Wars Revisited: The Players, the Politics and the Ideologies|last=Mendes|first=Philip|publisher=UNSW Press|year=2008|isbn=978-0-86840-991-7|location=[[Kensington, New South Wales]]|pages=217|access-date=29 September 2020|archive-date=13 December 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201213090739/https://books.google.com/books?id=lnZ7pNodShMC&pg=PA217|url-status=live}}</ref> Benn yalti ngam wontude hooreejo duɗal to duɗal jaaɓi haaɗtirde Phillip kono o tawi ina saɗi jannginde, o waɗii waktuuji keewɗi e golle njuɓɓudi. Benn jokkondirii e Mary Draper ngam heɓde darnde gardiiɗo ƴellitaare renndo e les laamu Victoria Labour mo John Cain mo o jaɓi.[4] E nder darnde makko o wadi liggotoove renndo wozve ngam yaltude e golle aadaaji, e haalde ko fayti e cazeele jaajze ko fayti e geze nder renndooji mavve.[7]
Benn walli kadi e sosde fedde rewɓe Victoria. E hitaande 1985 o artiraa e jappeere cukko hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e renndo Victoria. Benn caggal mum yalti nde tawnoo o miijii ko kabine Victoria waɗaani ko ina wona ngam ɓeydaade jokkondirde e ɓiɓɓe leydi mum. Cukko hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde Melbourne David Penington naamndii so tawii o yiɗii wonde porfeseer keso duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal e nder departemaa maɓɓe golle renndo ɗo o gollotoo yimɓe kesi ƴellitaare renndo e politik. O yalti sabu omo woni e duuɓi retireede. E nder retireede makko o jaɓi wonde hooreejo fedde gollotooɓe e renndo Ostarali, o woniino tergal e yiilirde fedde jaayndeeji Ostarali, o woniino cukko hooreejo fedde Co-As-It, o woniino hooreejo fedde wiyeteende Victoria Court Network, o woniino hooreejo fedde renndoyankoore mawɓe e jaŋde toownde, o woniino kadi hooreejo Hopital Hoirson North Wester. O sankii ko ñalnde 18 marse 2011 caggal nde cellal makko ustii, nde fuɗɗii nde jom suudu makko maayi.<ref name="smh20117">{{cite news|last=Draper|first=Mary|title=Tough, caring reformer in social justice|url=http://www.smh.com.au/comment/obituaries/tough-caring-reformer-in-social-justice-20110619-1ga3q.html|work=[[The Sydney Morning Herald]]|date=20 June 2011|accessdate=2 July 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160914024055/http://www.smh.com.au/comment/obituaries/tough-caring-reformer-in-social-justice-20110619-1ga3q.html|archive-date=14 September 2016|url-status=live}}</ref>
==Njeenaaje==
Benn heɓi doktoraa tedduɗo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Melbourne e duɗal jaaɓi haaɗtirde RMIT, o waɗtaa tergal e Ordre de l'Oustralie e hitaande 1995. Duuɓi jeetati caggal ɗuum o rokkaa Medal Centenary.<ref name="smh20118">{{cite news|last=Draper|first=Mary|title=Tough, caring reformer in social justice|url=http://www.smh.com.au/comment/obituaries/tough-caring-reformer-in-social-justice-20110619-1ga3q.html|work=[[The Sydney Morning Herald]]|date=20 June 2011|accessdate=2 July 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160914024055/http://www.smh.com.au/comment/obituaries/tough-caring-reformer-in-social-justice-20110619-1ga3q.html|archive-date=14 September 2016|url-status=live}}</ref> Benn ɓeydaama e doggol teddungal rewɓe Victoria e hitaande 2002.<ref>{{Cite web|url=http://www.brigidine.org.au/wp-content/uploads/2016/03/Victorian-Honour-Roll-of-Women_2016_Booklet.pdf.pdf|title=Victorian Honour Roll of Women|year=2011|publisher=Women and Royal Commission Branch|page=32|access-date=2 July 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160812080051/http://www.brigidine.org.au/wp-content/uploads/2016/03/Victorian-Honour-Roll-of-Women_2016_Booklet.pdf.pdf|archive-date=12 August 2016|url-status=live}}</ref>
==Tuugnorgal==
1ub13i89ekf7nh922j3tjdhyu4w6fz8
162607
162604
2026-04-11T15:02:04Z
MOIBARDE
10068
162607
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Konsetta "Connie" Benn''' AM (jibinaa ko Megna ; 12 desaambar 1926 – 18 marse 2011) ko golloowo renndo Ostarali. Benn jibinaa ko to wuro Melbourne e nder galle eggooɓe Itaali, o ɓuri anndeede ko e golle makko e fedde wiyeteende ''Brotherhood'' of St Laurence, o sosi miijo keso e golle renndo, wiyeteengo « approche de développement ». Ko kanko woni ardiiɗo wiɗitaaki ngam Ardungal Luutooɓe nder jiha Victoria ɗo o walli ngam wadduki wayluki dow ko laarani ummaatoore nder jiha kan. E nder retireede makko o jaɓii golle e nder pelle ceertuɗe. Benn waɗtaa tergal e fedde [[Ostarali]] e hitaande 1995, o ɓeydaa e doggol teddungal rewɓe Victoria[<ref>{{Cite web|url=https://herplacemuseum.com/wp-content/uploads/2017/03/2002-Honour-Roll-Booklet-1.pdf|title=Victorian Honour Roll of Women 2002|last=|first=|date=|website=|archive-url=https://web.archive.org/web/20201213090734/https://herplacemuseum.com/wp-content/uploads/2017/03/2002-Honour-Roll-Booklet-1.pdf|archive-date=13 December 2020|url-status=live|access-date=}}</ref> duuɓi jeeɗiɗi caggal ɗuum.
==Nguurndam gadano==
Benn jibinaa ko wuro Melbourne ñalnde 12 lewru Duujal hitaande 1926. Ko o ɓiy Maddalena (jibinaa ko Paino) e Antonio Megna.<ref name="smh2011">{{cite news|last=Draper|first=Mary|title=Tough, caring reformer in social justice|url=http://www.smh.com.au/comment/obituaries/tough-caring-reformer-in-social-justice-20110619-1ga3q.html|work=[[The Sydney Morning Herald]]|date=20 June 2011|accessdate=2 July 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160914024055/http://www.smh.com.au/comment/obituaries/tough-caring-reformer-in-social-justice-20110619-1ga3q.html|archive-date=14 September 2016|url-status=live}}</ref> Megna ummiima e duunde Lipari to leydi Itali ko adii nde wolde adunaare adannde fuɗɗotoo kono o ɗaɓɓiraa ko yo o artu, o naati e konu leydi [[Italiya|Itali]]. Caggal duuɓi seeɗa, o arti to Ostarali,<ref name=":0">{{cite web|title=Concetta Benn tells her father's story|url=http://www.multiculturalaustralia.edu.au/library/media/Video/id/1439.Concetta-Benn-tells-her-fathers-story|work=Multi Cultural Australia|date=27 March 2009|accessdate=2 July 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160818152852/http://www.multiculturalaustralia.edu.au/library/media/Video/id/1439.Concetta-Benn-tells-her-fathers-story|archive-date=18 August 2016|url-status=live}}</ref> o fuɗɗii njuɓɓudi njulaagu ɓiɓɓe leɗɗe e kosam. Benn janngi ko e duɗal jaaɓi haaɗtirde sukaaɓe rewɓe Mac.Robertson ɗo hono no galleeji keewɗi eggooɓe e yonta oo nii, o rokkaama sahaa caɗtuɗo mo o hollirta caggal ɗuum e nguurndam makko golle; caggal ɗuum o heɓi dipolom makko ''Bachelor of Arts'' e dipolom makko e jaayndeyaagal to duɗal jaaɓi haaɗtirde Melbourne e hitaande 1949. E nder hitaande ndee tan o resi Keith Benn, jannginoowo safaara, o yahri duuɓi jeegom garooji ɗii sabu omo waawi wonde safroowo hakkille. Ɓe ndañi ɓiɓɓe tato.<ref name="smh20112">{{cite news|last=Draper|first=Mary|title=Tough, caring reformer in social justice|url=http://www.smh.com.au/comment/obituaries/tough-caring-reformer-in-social-justice-20110619-1ga3q.html|work=[[The Sydney Morning Herald]]|date=20 June 2011|accessdate=2 July 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160914024055/http://www.smh.com.au/comment/obituaries/tough-caring-reformer-in-social-justice-20110619-1ga3q.html|archive-date=14 September 2016|url-status=live}}</ref>
O wontiino yiɗde golle renndo, gorko makko wiyi mo yo o hoot to duɗal jaaɓi haaɗtirde Melbourne ɗo o janngi dipolomaaji seeɗa e naalankaagal e dipolomaaji ɓadtiiɗi timmuɗi e ganndal hakkille. Benn yilliima duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal, o haaldii e gardiiɗo jaagorɗe oo, o wiyi mo omo waawi jokkude e ganndal hakkille walla omo waawi janngude golle renndo. Benn suɓiima janngude golle renndo nde tawnoo o yiɗaa jarribaade yimɓe, caggal yeewtere laaɓtunde, o tawaama ina fotnoo e jaŋde ndee.<ref name="1996interview">{{cite web|title=Australian Association of Social Workers Inc. (Victorian Branch) – 50th Anniversary Oral History Project – Transcript of Interview – Connie Benn|url=https://www.aasw.asn.au/document/item/8023|pages=1–25|publisher=Australian Association of Social Workers|date=14 August 1996|accessdate=2 July 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160807154223/https://www.aasw.asn.au/document/item/8023|archive-date=7 August 2016|url-status=live}}</ref> O heɓi bak makko ko e hitaande 1957.<ref name="1996interview2">{{cite web|title=Australian Association of Social Workers Inc. (Victorian Branch) – 50th Anniversary Oral History Project – Transcript of Interview – Connie Benn|url=https://www.aasw.asn.au/document/item/8023|pages=1–25|publisher=Australian Association of Social Workers|date=14 August 1996|accessdate=2 July 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160807154223/https://www.aasw.asn.au/document/item/8023|archive-date=7 August 2016|url-status=live}}</ref>
==Kugal==
O heɓi golle makko gadane ko e departemaa cellal hakkille to opitaal Larundel ɗo o golli haa jom suudu makko artiraa to Royal Park, caggal ɗuum to Mont Park. Benn caggal mum yalti Mont Park, o heɓi golle to nokku makko Citizens' Welfare Service, o woni gardiiɗo maɓɓe to bannge golle renndo e wiɗtooji ɗo o woni duuɓi joy, o fuɗɗii wasiyaade sukaaɓe e dewgal.<ref name="1996interview3">{{cite web|title=Australian Association of Social Workers Inc. (Victorian Branch) – 50th Anniversary Oral History Project – Transcript of Interview – Connie Benn|url=https://www.aasw.asn.au/document/item/8023|pages=1–25|publisher=Australian Association of Social Workers|date=14 August 1996|accessdate=2 July 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160807154223/https://www.aasw.asn.au/document/item/8023|archive-date=7 August 2016|url-status=live}}</ref>Benn tawtoraama yeewtere teleeji yontere kala ɗo o wasiyii yimɓe.<ref name="smh20113">{{cite news|last=Draper|first=Mary|title=Tough, caring reformer in social justice|url=http://www.smh.com.au/comment/obituaries/tough-caring-reformer-in-social-justice-20110619-1ga3q.html|work=[[The Sydney Morning Herald]]|date=20 June 2011|accessdate=2 July 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160914024055/http://www.smh.com.au/comment/obituaries/tough-caring-reformer-in-social-justice-20110619-1ga3q.html|archive-date=14 September 2016|url-status=live}}</ref> O yalti no o naniri o yiɗi golloraade e nder jaŋde, o golliima e dipolom master mo timmaani. Benn heɓi golle to Parlemaa Victoria ɗo o gollotoo ko adii nde o woni ardiiɗo luulndo leydi ndi. O waɗii wiɗtooji keewɗi ko faati e yiytude gaas e nder maayo Bass, o wallitii e addude fotde 99 waylo-waylo e nder sariya wellitaare renndo, e golle e waɗde miijooji e laamu Victoria.<ref name="1996interview4">{{cite web|title=Australian Association of Social Workers Inc. (Victorian Branch) – 50th Anniversary Oral History Project – Transcript of Interview – Connie Benn|url=https://www.aasw.asn.au/document/item/8023|pages=1–25|publisher=Australian Association of Social Workers|date=14 August 1996|accessdate=2 July 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160807154223/https://www.aasw.asn.au/document/item/8023|archive-date=7 August 2016|url-status=live}}</ref>
Benn ɗaɓɓiri golle e laamu ngenndiijo [[Ostarali]] nde o woni e golle e nder Parlemaa Victoria mo jaɓaa lebbi 18 caggal ɗuum. O waɗi ɗum balɗe ɗiɗi haa gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii hono John Gorton holliti wonde golle ɗee maa ittu.[4] Benn fuɗɗii golle e fedde Brotherhood of St Laurence e hitaande 1971,<ref name="smh20114">{{cite news|last=Draper|first=Mary|title=Tough, caring reformer in social justice|url=http://www.smh.com.au/comment/obituaries/tough-caring-reformer-in-social-justice-20110619-1ga3q.html|work=[[The Sydney Morning Herald]]|date=20 June 2011|accessdate=2 July 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160914024055/http://www.smh.com.au/comment/obituaries/tough-caring-reformer-in-social-justice-20110619-1ga3q.html|archive-date=14 September 2016|url-status=live}}</ref>ngam golle tokoose e nder fedde senndikaaji Ostarali (ACTU) wonnooɓe e haajuuji ngam yiytude hoɗorde ngam ɓesnguuji e jokkondirde e geɗe jowitiiɗe e njoɓdi golle. So tawii e eɓɓoore ndee Benn fellitii golle maɓɓe e nder sarwiis Social Work ina addana ɓe njeñtudi moƴƴiri, ɗum addani ACTU caggal ɗuum suɓaade uddude nokku maɓɓe. ACTU gollinii mo lebbi jeegom e nder ɗuum o sosi eɓɓoore St Laurence's Family Center.<ref name="1996interview5">{{cite web|title=Australian Association of Social Workers Inc. (Victorian Branch) – 50th Anniversary Oral History Project – Transcript of Interview – Connie Benn|url=https://www.aasw.asn.au/document/item/8023|pages=1–25|publisher=Australian Association of Social Workers|date=14 August 1996|accessdate=2 July 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160807154223/https://www.aasw.asn.au/document/item/8023|archive-date=7 August 2016|url-status=live}}</ref> Ko peeje jarriborɗe duuɓi tati, o huutoriima peeje karallaagal ngam suɓaade 60 galle, heen ko famɗi fof 40 kuutoriima ɗum haa hitaande 1973. Galleeji goɗɗi ɗi mbaawaano naatde ɗii, ndartinaama to gollorɗe wellitaare.<ref name="1996interview6">{{cite web|title=Australian Association of Social Workers Inc. (Victorian Branch) – 50th Anniversary Oral History Project – Transcript of Interview – Connie Benn|url=https://www.aasw.asn.au/document/item/8023|pages=1–25|publisher=Australian Association of Social Workers|date=14 August 1996|accessdate=2 July 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160807154223/https://www.aasw.asn.au/document/item/8023|archive-date=7 August 2016|url-status=live}}</ref>
O ƴetti miijo keso e golle renndo ina wiyee « developmental approach » mo o miijii ina addana ɗum waylo-waylo duumotooɗo,<ref name="1996interview7">{{cite web|title=Australian Association of Social Workers Inc. (Victorian Branch) – 50th Anniversary Oral History Project – Transcript of Interview – Connie Benn|url=https://www.aasw.asn.au/document/item/8023|pages=1–25|publisher=Australian Association of Social Workers|date=14 August 1996|accessdate=2 July 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160807154223/https://www.aasw.asn.au/document/item/8023|archive-date=7 August 2016|url-status=live}}</ref> o dañi sukaaɓe ummoriiɓe e fannuuji goɗɗi, ɓe mbaawata jogaade batte to bannge pelle renndo e nder saraaji Victoria.<ref name="smh20115">{{cite news|last=Draper|first=Mary|title=Tough, caring reformer in social justice|url=http://www.smh.com.au/comment/obituaries/tough-caring-reformer-in-social-justice-20110619-1ga3q.html|work=[[The Sydney Morning Herald]]|date=20 June 2011|accessdate=2 July 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160914024055/http://www.smh.com.au/comment/obituaries/tough-caring-reformer-in-social-justice-20110619-1ga3q.html|archive-date=14 September 2016|url-status=live}}</ref>O acci eɓɓoore nde e hitaande 1975, lomtii mo ko Hayden Raysmith sabu o miijii wonde golle ñaawoore (''casework'') wonaa feere moƴƴere ngam waylude nguurndam yimɓe.<ref name="1996interview8">{{cite web|title=Australian Association of Social Workers Inc. (Victorian Branch) – 50th Anniversary Oral History Project – Transcript of Interview – Connie Benn|url=https://www.aasw.asn.au/document/item/8023|pages=1–25|publisher=Australian Association of Social Workers|date=14 August 1996|accessdate=2 July 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160807154223/https://www.aasw.asn.au/document/item/8023|archive-date=7 August 2016|url-status=live}}</ref> Benn ko gardiiɗo politik renndo e wiɗtooji banndiraagal hakkunde 1975 e 1982 ngal waɗti hakkille mum no feewi e haɓaade ŋakkeende golle e jibnaaɓe ɓe ngalaa sukaaɓe.<ref name="smh20116">{{cite news|last=Draper|first=Mary|title=Tough, caring reformer in social justice|url=http://www.smh.com.au/comment/obituaries/tough-caring-reformer-in-social-justice-20110619-1ga3q.html|work=[[The Sydney Morning Herald]]|date=20 June 2011|accessdate=2 July 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160914024055/http://www.smh.com.au/comment/obituaries/tough-caring-reformer-in-social-justice-20110619-1ga3q.html|archive-date=14 September 2016|url-status=live}}</ref> E nder posto makko o wasiyiima yo ombudsmen en njaɓ koye mum en ɓurde waawde heɓde yimɓe ɓe ngalaa kaalis, kadi njaɓa humpitooji ɗii ɓurde waawde heɓde e nder jaayɗe.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=lnZ7pNodShMC&pg=PA217|title=Australia's Welfare Wars Revisited: The Players, the Politics and the Ideologies|last=Mendes|first=Philip|publisher=UNSW Press|year=2008|isbn=978-0-86840-991-7|location=[[Kensington, New South Wales]]|pages=217|access-date=29 September 2020|archive-date=13 December 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201213090739/https://books.google.com/books?id=lnZ7pNodShMC&pg=PA217|url-status=live}}</ref> Benn yalti ngam wontude hooreejo duɗal to duɗal jaaɓi haaɗtirde Phillip kono o tawi ina saɗi jannginde, o waɗii waktuuji keewɗi e golle njuɓɓudi. Benn jokkondirii e Mary Draper ngam heɓde darnde gardiiɗo ƴellitaare renndo e les laamu Victoria Labour mo John Cain mo o jaɓi.[4] E nder darnde makko o wadi liggotoove renndo wozve ngam yaltude e golle aadaaji, e haalde ko fayti e cazeele jaajze ko fayti e geze nder renndooji mavve.[7]
Benn walli kadi e sosde fedde rewɓe Victoria. E hitaande 1985 o artiraa e jappeere cukko hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e renndo Victoria. Benn caggal mum yalti nde tawnoo o miijii ko kabine Victoria waɗaani ko ina wona ngam ɓeydaade jokkondirde e ɓiɓɓe leydi mum. Cukko hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde Melbourne David Penington naamndii so tawii o yiɗii wonde porfeseer keso duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal e nder departemaa maɓɓe golle renndo ɗo o gollotoo yimɓe kesi ƴellitaare renndo e politik. O yalti sabu omo woni e duuɓi retireede. E nder retireede makko o jaɓi wonde hooreejo fedde gollotooɓe e renndo Ostarali, o woniino tergal e yiilirde fedde jaayndeeji Ostarali, o woniino cukko hooreejo fedde Co-As-It, o woniino hooreejo fedde wiyeteende Victoria Court Network, o woniino hooreejo fedde renndoyankoore mawɓe e jaŋde toownde, o woniino kadi hooreejo Hopital Hoirson North Wester. O sankii ko ñalnde 18 marse 2011 caggal nde cellal makko ustii, nde fuɗɗii nde jom suudu makko maayi.<ref name="smh20117">{{cite news|last=Draper|first=Mary|title=Tough, caring reformer in social justice|url=http://www.smh.com.au/comment/obituaries/tough-caring-reformer-in-social-justice-20110619-1ga3q.html|work=[[The Sydney Morning Herald]]|date=20 June 2011|accessdate=2 July 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160914024055/http://www.smh.com.au/comment/obituaries/tough-caring-reformer-in-social-justice-20110619-1ga3q.html|archive-date=14 September 2016|url-status=live}}</ref>
==Njeenaaje==
Benn heɓi doktoraa tedduɗo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Melbourne e duɗal jaaɓi haaɗtirde RMIT, o waɗtaa tergal e Ordre de l'Oustralie e hitaande 1995. Duuɓi jeetati caggal ɗuum o rokkaa Medal Centenary.<ref name="smh20118">{{cite news|last=Draper|first=Mary|title=Tough, caring reformer in social justice|url=http://www.smh.com.au/comment/obituaries/tough-caring-reformer-in-social-justice-20110619-1ga3q.html|work=[[The Sydney Morning Herald]]|date=20 June 2011|accessdate=2 July 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160914024055/http://www.smh.com.au/comment/obituaries/tough-caring-reformer-in-social-justice-20110619-1ga3q.html|archive-date=14 September 2016|url-status=live}}</ref> Benn ɓeydaama e doggol teddungal rewɓe Victoria e hitaande 2002.<ref>{{Cite web|url=http://www.brigidine.org.au/wp-content/uploads/2016/03/Victorian-Honour-Roll-of-Women_2016_Booklet.pdf.pdf|title=Victorian Honour Roll of Women|year=2011|publisher=Women and Royal Commission Branch|page=32|access-date=2 July 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160812080051/http://www.brigidine.org.au/wp-content/uploads/2016/03/Victorian-Honour-Roll-of-Women_2016_Booklet.pdf.pdf|archive-date=12 August 2016|url-status=live}}</ref>
==Tuugnorgal==
5fkpdfikrj7ab1116qqdgaicjqb80mu
162610
162607
2026-04-11T15:08:47Z
MOIBARDE
10068
162610
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Konsetta "Connie" Benn''' AM (jibinaa ko Megna ; 12 desaambar 1926 – 18 marse 2011) ko golloowo renndo [[Ostarali]]. Benn jibinaa ko to wuro Melbourne e nder galle eggooɓe Itaali, o ɓuri anndeede ko e golle makko e fedde wiyeteende ''Brotherhood'' of St Laurence, o sosi miijo keso e golle renndo, wiyeteengo « approche de développement ». Ko kanko woni ardiiɗo wiɗitaaki ngam Ardungal Luutooɓe nder jiha Victoria ɗo o walli ngam wadduki wayluki dow ko laarani ummaatoore nder jiha kan. E nder retireede makko o jaɓii golle e nder pelle ceertuɗe. Benn waɗtaa tergal e fedde [[Ostarali]] e hitaande 1995, o ɓeydaa e doggol teddungal rewɓe Victoria[<ref>{{Cite web|url=https://herplacemuseum.com/wp-content/uploads/2017/03/2002-Honour-Roll-Booklet-1.pdf|title=Victorian Honour Roll of Women 2002|last=|first=|date=|website=|archive-url=https://web.archive.org/web/20201213090734/https://herplacemuseum.com/wp-content/uploads/2017/03/2002-Honour-Roll-Booklet-1.pdf|archive-date=13 December 2020|url-status=live|access-date=}}</ref> duuɓi jeeɗiɗi caggal ɗuum.
==Nguurndam gadano==
Benn jibinaa ko wuro Melbourne ñalnde 12 lewru Duujal hitaande 1926. Ko o ɓiy Maddalena (jibinaa ko Paino) e Antonio Megna.<ref name="smh2011">{{cite news|last=Draper|first=Mary|title=Tough, caring reformer in social justice|url=http://www.smh.com.au/comment/obituaries/tough-caring-reformer-in-social-justice-20110619-1ga3q.html|work=[[The Sydney Morning Herald]]|date=20 June 2011|accessdate=2 July 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160914024055/http://www.smh.com.au/comment/obituaries/tough-caring-reformer-in-social-justice-20110619-1ga3q.html|archive-date=14 September 2016|url-status=live}}</ref> Megna ummiima e duunde Lipari to leydi Itali ko adii nde wolde adunaare adannde fuɗɗotoo kono o ɗaɓɓiraa ko yo o artu, o naati e konu leydi [[Italiya|Itali]]. Caggal duuɓi seeɗa, o arti to Ostarali,<ref name=":0">{{cite web|title=Concetta Benn tells her father's story|url=http://www.multiculturalaustralia.edu.au/library/media/Video/id/1439.Concetta-Benn-tells-her-fathers-story|work=Multi Cultural Australia|date=27 March 2009|accessdate=2 July 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160818152852/http://www.multiculturalaustralia.edu.au/library/media/Video/id/1439.Concetta-Benn-tells-her-fathers-story|archive-date=18 August 2016|url-status=live}}</ref> o fuɗɗii njuɓɓudi njulaagu ɓiɓɓe leɗɗe e kosam. Benn janngi ko e duɗal jaaɓi haaɗtirde sukaaɓe rewɓe Mac.Robertson ɗo hono no galleeji keewɗi eggooɓe e yonta oo nii, o rokkaama sahaa caɗtuɗo mo o hollirta caggal ɗuum e nguurndam makko golle; caggal ɗuum o heɓi dipolom makko ''Bachelor of Arts'' e dipolom makko e jaayndeyaagal to duɗal jaaɓi haaɗtirde Melbourne e hitaande 1949. E nder hitaande ndee tan o resi Keith Benn, jannginoowo safaara, o yahri duuɓi jeegom garooji ɗii sabu omo waawi wonde safroowo hakkille. Ɓe ndañi ɓiɓɓe tato.<ref name="smh20112">{{cite news|last=Draper|first=Mary|title=Tough, caring reformer in social justice|url=http://www.smh.com.au/comment/obituaries/tough-caring-reformer-in-social-justice-20110619-1ga3q.html|work=[[The Sydney Morning Herald]]|date=20 June 2011|accessdate=2 July 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160914024055/http://www.smh.com.au/comment/obituaries/tough-caring-reformer-in-social-justice-20110619-1ga3q.html|archive-date=14 September 2016|url-status=live}}</ref>
O wontiino yiɗde golle renndo, gorko makko wiyi mo yo o hoot to duɗal jaaɓi haaɗtirde Melbourne ɗo o janngi dipolomaaji seeɗa e naalankaagal e dipolomaaji ɓadtiiɗi timmuɗi e ganndal hakkille. Benn yilliima duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal, o haaldii e gardiiɗo jaagorɗe oo, o wiyi mo omo waawi jokkude e ganndal hakkille walla omo waawi janngude golle renndo. Benn suɓiima janngude golle renndo nde tawnoo o yiɗaa jarribaade yimɓe, caggal yeewtere laaɓtunde, o tawaama ina fotnoo e jaŋde ndee.<ref name="1996interview">{{cite web|title=Australian Association of Social Workers Inc. (Victorian Branch) – 50th Anniversary Oral History Project – Transcript of Interview – Connie Benn|url=https://www.aasw.asn.au/document/item/8023|pages=1–25|publisher=Australian Association of Social Workers|date=14 August 1996|accessdate=2 July 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160807154223/https://www.aasw.asn.au/document/item/8023|archive-date=7 August 2016|url-status=live}}</ref> O heɓi bak makko ko e hitaande 1957.<ref name="1996interview2">{{cite web|title=Australian Association of Social Workers Inc. (Victorian Branch) – 50th Anniversary Oral History Project – Transcript of Interview – Connie Benn|url=https://www.aasw.asn.au/document/item/8023|pages=1–25|publisher=Australian Association of Social Workers|date=14 August 1996|accessdate=2 July 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160807154223/https://www.aasw.asn.au/document/item/8023|archive-date=7 August 2016|url-status=live}}</ref>
==Kugal==
O heɓi golle makko gadane ko e departemaa cellal hakkille to opitaal Larundel ɗo o golli haa jom suudu makko artiraa to Royal Park, caggal ɗuum to Mont Park. Benn caggal mum yalti Mont Park, o heɓi golle to nokku makko Citizens' Welfare Service, o woni gardiiɗo maɓɓe to bannge golle renndo e wiɗtooji ɗo o woni duuɓi joy, o fuɗɗii wasiyaade sukaaɓe e dewgal.<ref name="1996interview3">{{cite web|title=Australian Association of Social Workers Inc. (Victorian Branch) – 50th Anniversary Oral History Project – Transcript of Interview – Connie Benn|url=https://www.aasw.asn.au/document/item/8023|pages=1–25|publisher=Australian Association of Social Workers|date=14 August 1996|accessdate=2 July 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160807154223/https://www.aasw.asn.au/document/item/8023|archive-date=7 August 2016|url-status=live}}</ref>Benn tawtoraama yeewtere teleeji yontere kala ɗo o wasiyii yimɓe.<ref name="smh20113">{{cite news|last=Draper|first=Mary|title=Tough, caring reformer in social justice|url=http://www.smh.com.au/comment/obituaries/tough-caring-reformer-in-social-justice-20110619-1ga3q.html|work=[[The Sydney Morning Herald]]|date=20 June 2011|accessdate=2 July 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160914024055/http://www.smh.com.au/comment/obituaries/tough-caring-reformer-in-social-justice-20110619-1ga3q.html|archive-date=14 September 2016|url-status=live}}</ref> O yalti no o naniri o yiɗi golloraade e nder jaŋde, o golliima e dipolom master mo timmaani. Benn heɓi golle to Parlemaa Victoria ɗo o gollotoo ko adii nde o woni ardiiɗo luulndo leydi ndi. O waɗii wiɗtooji keewɗi ko faati e yiytude gaas e nder maayo Bass, o wallitii e addude fotde 99 waylo-waylo e nder sariya wellitaare renndo, e golle e waɗde miijooji e laamu Victoria.<ref name="1996interview4">{{cite web|title=Australian Association of Social Workers Inc. (Victorian Branch) – 50th Anniversary Oral History Project – Transcript of Interview – Connie Benn|url=https://www.aasw.asn.au/document/item/8023|pages=1–25|publisher=Australian Association of Social Workers|date=14 August 1996|accessdate=2 July 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160807154223/https://www.aasw.asn.au/document/item/8023|archive-date=7 August 2016|url-status=live}}</ref>
Benn ɗaɓɓiri golle e laamu ngenndiijo [[Ostarali]] nde o woni e golle e nder Parlemaa Victoria mo jaɓaa lebbi 18 caggal ɗuum. O waɗi ɗum balɗe ɗiɗi haa gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii hono John Gorton holliti wonde golle ɗee maa ittu. Benn fuɗɗii golle e fedde Brotherhood of St Laurence e hitaande 1971,<ref name="smh20114">{{cite news|last=Draper|first=Mary|title=Tough, caring reformer in social justice|url=http://www.smh.com.au/comment/obituaries/tough-caring-reformer-in-social-justice-20110619-1ga3q.html|work=[[The Sydney Morning Herald]]|date=20 June 2011|accessdate=2 July 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160914024055/http://www.smh.com.au/comment/obituaries/tough-caring-reformer-in-social-justice-20110619-1ga3q.html|archive-date=14 September 2016|url-status=live}}</ref>ngam golle tokoose e nder fedde senndikaaji [[Ostarali]] (ACTU) wonnooɓe e haajuuji ngam yiytude hoɗorde ngam ɓesnguuji e jokkondirde e geɗe jowitiiɗe e njoɓdi golle. So tawii e eɓɓoore ndee Benn fellitii golle maɓɓe e nder sarwiis Social Work ina addana ɓe njeñtudi moƴƴiri, ɗum addani ACTU caggal ɗuum suɓaade uddude nokku maɓɓe. ACTU gollinii mo lebbi jeegom e nder ɗuum o sosi eɓɓoore St Laurence's Family Center.<ref name="1996interview5">{{cite web|title=Australian Association of Social Workers Inc. (Victorian Branch) – 50th Anniversary Oral History Project – Transcript of Interview – Connie Benn|url=https://www.aasw.asn.au/document/item/8023|pages=1–25|publisher=Australian Association of Social Workers|date=14 August 1996|accessdate=2 July 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160807154223/https://www.aasw.asn.au/document/item/8023|archive-date=7 August 2016|url-status=live}}</ref> Ko peeje jarriborɗe duuɓi tati, o huutoriima peeje karallaagal ngam suɓaade 60 galle, heen ko famɗi fof 40 kuutoriima ɗum haa hitaande 1973. Galleeji goɗɗi ɗi mbaawaano naatde ɗii, ndartinaama to gollorɗe wellitaare.<ref name="1996interview6">{{cite web|title=Australian Association of Social Workers Inc. (Victorian Branch) – 50th Anniversary Oral History Project – Transcript of Interview – Connie Benn|url=https://www.aasw.asn.au/document/item/8023|pages=1–25|publisher=Australian Association of Social Workers|date=14 August 1996|accessdate=2 July 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160807154223/https://www.aasw.asn.au/document/item/8023|archive-date=7 August 2016|url-status=live}}</ref>
O ƴetti miijo keso e golle renndo ina wiyee « developmental approach » mo o miijii ina addana ɗum waylo-waylo duumotooɗo,<ref name="1996interview7">{{cite web|title=Australian Association of Social Workers Inc. (Victorian Branch) – 50th Anniversary Oral History Project – Transcript of Interview – Connie Benn|url=https://www.aasw.asn.au/document/item/8023|pages=1–25|publisher=Australian Association of Social Workers|date=14 August 1996|accessdate=2 July 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160807154223/https://www.aasw.asn.au/document/item/8023|archive-date=7 August 2016|url-status=live}}</ref> o dañi sukaaɓe ummoriiɓe e fannuuji goɗɗi, ɓe mbaawata jogaade batte to bannge pelle renndo e nder saraaji Victoria.<ref name="smh20115">{{cite news|last=Draper|first=Mary|title=Tough, caring reformer in social justice|url=http://www.smh.com.au/comment/obituaries/tough-caring-reformer-in-social-justice-20110619-1ga3q.html|work=[[The Sydney Morning Herald]]|date=20 June 2011|accessdate=2 July 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160914024055/http://www.smh.com.au/comment/obituaries/tough-caring-reformer-in-social-justice-20110619-1ga3q.html|archive-date=14 September 2016|url-status=live}}</ref>O acci eɓɓoore nde e hitaande 1975, lomtii mo ko Hayden Raysmith sabu o miijii wonde golle ñaawoore (''casework'') wonaa feere moƴƴere ngam waylude nguurndam yimɓe.<ref name="1996interview8">{{cite web|title=Australian Association of Social Workers Inc. (Victorian Branch) – 50th Anniversary Oral History Project – Transcript of Interview – Connie Benn|url=https://www.aasw.asn.au/document/item/8023|pages=1–25|publisher=Australian Association of Social Workers|date=14 August 1996|accessdate=2 July 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160807154223/https://www.aasw.asn.au/document/item/8023|archive-date=7 August 2016|url-status=live}}</ref> Benn ko gardiiɗo politik renndo e wiɗtooji banndiraagal hakkunde 1975 e 1982 ngal waɗti hakkille mum no feewi e haɓaade ŋakkeende golle e jibnaaɓe ɓe ngalaa sukaaɓe.<ref name="smh20116">{{cite news|last=Draper|first=Mary|title=Tough, caring reformer in social justice|url=http://www.smh.com.au/comment/obituaries/tough-caring-reformer-in-social-justice-20110619-1ga3q.html|work=[[The Sydney Morning Herald]]|date=20 June 2011|accessdate=2 July 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160914024055/http://www.smh.com.au/comment/obituaries/tough-caring-reformer-in-social-justice-20110619-1ga3q.html|archive-date=14 September 2016|url-status=live}}</ref> E nder posto makko o wasiyiima yo ombudsmen en njaɓ koye mum en ɓurde waawde heɓde yimɓe ɓe ngalaa kaalis, kadi njaɓa humpitooji ɗii ɓurde waawde heɓde e nder jaayɗe.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=lnZ7pNodShMC&pg=PA217|title=Australia's Welfare Wars Revisited: The Players, the Politics and the Ideologies|last=Mendes|first=Philip|publisher=UNSW Press|year=2008|isbn=978-0-86840-991-7|location=[[Kensington, New South Wales]]|pages=217|access-date=29 September 2020|archive-date=13 December 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201213090739/https://books.google.com/books?id=lnZ7pNodShMC&pg=PA217|url-status=live}}</ref> Benn yalti ngam wontude hooreejo duɗal to duɗal jaaɓi haaɗtirde Phillip kono o tawi ina saɗi jannginde, o waɗii waktuuji keewɗi e golle njuɓɓudi. Benn jokkondirii e Mary Draper ngam heɓde darnde gardiiɗo ƴellitaare renndo e les laamu Victoria Labour mo John Cain mo o jaɓi. E nder darnde makko o wadi liggotoove renndo wozve ngam yaltude e golle aadaaji, e haalde ko fayti e cazeele jaajze ko fayti e geze nder renndooji mavve.
Benn walli kadi e sosde fedde rewɓe Victoria. E hitaande 1985 o artiraa e jappeere cukko hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e renndo Victoria. Benn caggal mum yalti nde tawnoo o miijii ko kabine Victoria waɗaani ko ina wona ngam ɓeydaade jokkondirde e ɓiɓɓe leydi mum. Cukko hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde Melbourne David Penington naamndii so tawii o yiɗii wonde porfeseer keso duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal e nder departemaa maɓɓe golle renndo ɗo o gollotoo yimɓe kesi ƴellitaare renndo e politik. O yalti sabu omo woni e duuɓi retireede. E nder retireede makko o jaɓi wonde hooreejo fedde gollotooɓe e renndo [[Ostarali]], o woniino tergal e yiilirde fedde jaayndeeji Ostarali, o woniino cukko hooreejo fedde Co-As-It, o woniino hooreejo fedde wiyeteende Victoria Court Network, o woniino hooreejo fedde renndoyankoore mawɓe e jaŋde toownde, o woniino kadi hooreejo Hopital Hoirson North Wester. O sankii ko ñalnde 18 marse 2011 caggal nde cellal makko ustii, nde fuɗɗii nde jom suudu makko maayi.<ref name="smh20117">{{cite news|last=Draper|first=Mary|title=Tough, caring reformer in social justice|url=http://www.smh.com.au/comment/obituaries/tough-caring-reformer-in-social-justice-20110619-1ga3q.html|work=[[The Sydney Morning Herald]]|date=20 June 2011|accessdate=2 July 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160914024055/http://www.smh.com.au/comment/obituaries/tough-caring-reformer-in-social-justice-20110619-1ga3q.html|archive-date=14 September 2016|url-status=live}}</ref>
==Njeenaaje==
Benn heɓi doktoraa tedduɗo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Melbourne e duɗal jaaɓi haaɗtirde RMIT, o waɗtaa tergal e Ordre de l'Oustralie e hitaande 1995. Duuɓi jeetati caggal ɗuum o rokkaa ''Medal Centenary''.<ref name="smh20118">{{cite news|last=Draper|first=Mary|title=Tough, caring reformer in social justice|url=http://www.smh.com.au/comment/obituaries/tough-caring-reformer-in-social-justice-20110619-1ga3q.html|work=[[The Sydney Morning Herald]]|date=20 June 2011|accessdate=2 July 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160914024055/http://www.smh.com.au/comment/obituaries/tough-caring-reformer-in-social-justice-20110619-1ga3q.html|archive-date=14 September 2016|url-status=live}}</ref> Benn ɓeydaama e doggol teddungal rewɓe Victoria e hitaande 2002.<ref>{{Cite web|url=http://www.brigidine.org.au/wp-content/uploads/2016/03/Victorian-Honour-Roll-of-Women_2016_Booklet.pdf.pdf|title=Victorian Honour Roll of Women|year=2011|publisher=Women and Royal Commission Branch|page=32|access-date=2 July 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160812080051/http://www.brigidine.org.au/wp-content/uploads/2016/03/Victorian-Honour-Roll-of-Women_2016_Booklet.pdf.pdf|archive-date=12 August 2016|url-status=live}}</ref>
==Tuugnorgal==
bv0zldang9pew0y36aa9t40nujj293m
Lincoln-Mercury Open
0
39525
162593
2026-04-11T14:41:00Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Lincoln-Mercury Open ko kawgel golf e nder LPGA Tour tuggi 1969 haa 1973. Ngol waɗi ko e nokku biyeteeɗo Round Hill Country Club to Alamo, Kaliforni. Jaaltaaɓe 1969 Donna Kaponi 1970 Judi Rankin 1971 Pam Higins 1972 Sanɗaara Hayni 1973 Sanɗaara Hayni Tuugnorgal"
162593
wikitext
text/x-wiki
Lincoln-Mercury Open ko kawgel golf e nder LPGA Tour tuggi 1969 haa 1973. Ngol waɗi ko e nokku biyeteeɗo Round Hill Country Club to Alamo, Kaliforni.
Jaaltaaɓe
1969 Donna Kaponi
1970 Judi Rankin
1971 Pam Higins
1972 Sanɗaara Hayni
1973 Sanɗaara Hayni
Tuugnorgal
k4c4ycusj7hxsri5mhy3iadv5zmshnz
162594
162593
2026-04-11T14:42:09Z
Ilya Discuss
10103
162594
wikitext
text/x-wiki
Lincoln-Mercury Open ko kawgel golf e nder LPGA Tour tuggi 1969 haa 1973. Ngol waɗi ko e nokku biyeteeɗo Round Hill Country Club to Alamo, Kaliforni.
Jaaltaaɓe
1969 Donna Kaponi
1970 Judi Rankin
1971 Pam Higins
1972 Sanɗaara Hayni
1973 Sanɗaara Ha{{Databox}}yni
Tuugnorgal
mwdzshkx7vylcom41fqc1nfvzjm1bd9
162595
162594
2026-04-11T14:43:32Z
Ilya Discuss
10103
162595
wikitext
text/x-wiki
'''Lincoln-Mercury Open''' ko kawgel golf e nder LPGA Tour tuggi 1969 haa 1973. Ngol waɗi ko e nokku biyeteeɗo Round Hill Country Club to Alamo, Kaliforni.
Jaaltaaɓe
1969 Donna Kaponi
1970 Judi Rankin
1971 Pam Higins
1972 Sanɗaara Hayni
1973 Sanɗaara Ha{{Databox}}yni
== Tuugnorgal ==
hnzy3x5ka6rtuqyr1japr21weq0dy7a
162597
162595
2026-04-11T14:44:20Z
Ilya Discuss
10103
162597
wikitext
text/x-wiki
'''Lincoln-Mercury Open''' ko kawgel golf e nder LPGA Tour tuggi 1969 haa 1973. Ngol waɗi ko e nokku biyeteeɗo Round Hill Country Club to Alamo, Kaliforni.
== Jaaltaaɓe ==
1969 Donna Kaponi
1970 Judi Rankin
1971 Pam Higins
1972 Sanɗaara Hayni
1973 Sanɗaara Ha{{Databox}}
== yni ==
== Tuugnorgal ==
rvuesqya0vx33hrl936lkvj13gx87si
162599
162597
2026-04-11T14:45:26Z
Ilya Discuss
10103
162599
wikitext
text/x-wiki
'''Lincoln-Mercury Open''' ko kawgel golf e nder LPGA Tour tuggi 1969 haa 1973. Ngol waɗi ko e nokku biyeteeɗo Round Hill Country Club to Alamo, Kaliforni.<ref>[http://www.lpga.com/content/Chronology60-69.pdf LPGA Tournament Chronology 1960-1969] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110629124254/http://www.lpga.com/content/Chronology60-69.pdf|date=2011-06-29}}</ref><ref>[http://www.lpga.com/content/Chronology70-79.pdf LPGA Tournament Chronology 1970-1979] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100102105959/http://www.lpga.com/content/Chronology70-79.pdf|date=2010-01-02}}</ref>
== Jaaltaaɓe ==
1969 Donna Kaponi
1970 Judi Rankin
1971 Pam Higins
1972 Sanɗaara Hayni
1973 Sanɗaara Ha{{Databox}}
== yni ==
== Tuugnorgal ==
8b0dscbqa8f1jfevdw249bp94r8fnie
Karoline Bayer
0
39526
162596
2026-04-11T14:43:49Z
SUZYFATIMA
13856
Created page with "Karoline Bayer (1758-1803) ko fiyoowo violon mawɗo e teeminannde 18ɓiire. O jibinaa ko to Vienne, ko ɓiy jom buubaaji e nder galle laamɗo. O waɗii kadi jimɗi, kono golle makko nguuraani. O waɗii jimɗi keewɗi e dingiral Berlin e Hamburg e hitaande 1773 e nder wuro Lübeck e hitaande 1776. O noddaama ngam fiyde e galle laamorɗo Frederick mawɗo. Laamcfo, fiyoowo lefol, ina yahdi e makko. O maayi ko to Vienne e hitaande 1803. Tuugnorgal"
162596
wikitext
text/x-wiki
Karoline Bayer (1758-1803) ko fiyoowo violon mawɗo e teeminannde 18ɓiire. O jibinaa ko to Vienne, ko ɓiy jom buubaaji e nder galle laamɗo. O waɗii kadi jimɗi, kono golle makko nguuraani. O waɗii jimɗi keewɗi e dingiral Berlin e Hamburg e hitaande 1773 e nder wuro Lübeck e hitaande 1776. O noddaama ngam fiyde e galle laamorɗo Frederick mawɗo. Laamcfo, fiyoowo lefol, ina yahdi e makko. O maayi ko to Vienne e hitaande 1803.
Tuugnorgal
2fde7he20dbmyfyiu49ucee323jvi1q
162598
162596
2026-04-11T14:44:57Z
SUZYFATIMA
13856
162598
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Karoline Bayer (1758-1803)''' ko fiyoowo violon mawɗo e teeminannde 18ɓiire. O jibinaa ko to Vienne, ko ɓiy jom buubaaji e nder galle laamɗo. O waɗii kadi jimɗi, kono golle makko nguuraani. O waɗii jimɗi keewɗi e dingiral Berlin e Hamburg e hitaande 1773 e nder wuro Lübeck e hitaande 1776. O noddaama ngam fiyde e galle laamorɗo Frederick mawɗo. Laamcfo, fiyoowo lefol, ina yahdi e makko. O maayi ko to Vienne e hitaande 1803.
== Tuugnorgal ==
f5lhg4hmtfhgkmb5wcbbqersim59d7t
162600
162598
2026-04-11T14:47:58Z
SUZYFATIMA
13856
162600
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Karoline Bayer (1758-1803)''' ko fiyoowo violon mawɗo e teeminannde 18ɓiire. O jibinaa ko to Vienne, ko ɓiy jom buubaaji e nder galle laamɗo. O waɗii kadi jimɗi, kono golle makko nguuraani. O waɗii jimɗi keewɗi e dingiral Berlin e Hamburg e hitaande 1773 e nder wuro Lübeck e hitaande 1776. O noddaama ngam fiyde e galle laamorɗo Frederick mawɗo. Laamcfo, fiyoowo lefol, ina yahdi e makko. O maayi ko to Vienne e hitaande 1803.<ref name="Schwab2019">{{cite book|last=Schwab|first=Andrea|title=Außergewöhnliche Komponistinnen. Weibliches Komponieren im 18. und 19. Jahrhundert: Von Maria Theresia Paradis über Josepha Barbara Auernhammer bis Julie von Baroni-Cavalcabò|url=https://books.google.com/books?id=71WqDwAAQBAJ&pg=PA53|year=2019|publisher=Hollitzer Wissenschaftsverlag|isbn=978-3-99012-588-5|pages=53–}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.sophie-drinker-institut.de/bayer-caroline|title=Bayer, Beyer, Beyern, Caroline, Karoline|publisher=Europäische Instrumentalistinnen des 18. und 19. Jahrhunderts|accessdate=18 December 2019|language=German}}</ref>
== Tuugnorgal ==
<references />
9jh8gw3dy7fa2eokgsu9yxtbycxx2fb
162601
162600
2026-04-11T14:48:25Z
SUZYFATIMA
13856
162601
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Karoline Bayer (1758-1803)''' ko fiyoowo violon mawɗo e teeminannde 18ɓiire. O jibinaa ko to Vienne, ko ɓiy jom buubaaji e nder galle laamɗo. O waɗii kadi jimɗi, kono golle makko nguuraani. O waɗii jimɗi keewɗi e dingiral Berlin e Hamburg e hitaande 1773 e nder wuro Lübeck e hitaande 1776. O noddaama ngam fiyde e galle laamorɗo Frederick mawɗo. Laamcfo, fiyoowo lefol, ina yahdi e makko. O maayi ko to Vienne e hitaande 1803.<ref name="Schwab2019">{{cite book|last=Schwab|first=Andrea|title=Außergewöhnliche Komponistinnen. Weibliches Komponieren im 18. und 19. Jahrhundert: Von Maria Theresia Paradis über Josepha Barbara Auernhammer bis Julie von Baroni-Cavalcabò|url=https://books.google.com/books?id=71WqDwAAQBAJ&pg=PA53|year=2019|publisher=Hollitzer Wissenschaftsverlag|isbn=978-3-99012-588-5|pages=53–}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.sophie-drinker-institut.de/bayer-caroline|title=Bayer, Beyer, Beyern, Caroline, Karoline|publisher=Europäische Instrumentalistinnen des 18. und 19. Jahrhunderts|accessdate=18 December 2019|language=German}}</ref>
== Tuugnorgal ==
<references />
[[Category:Rewɓe]]
fosqyef5jgpsqeyxfiq7a19xx06xzp4
Regina Strinasacchi
0
39527
162602
2026-04-11T14:51:39Z
SUZYFATIMA
13856
Created page with "Regina Schlick jibinaaɗo e Strinasacchi (hedde 1761 – 11 suwee 1839) ko jimol fijo, gitaaryanke e yonta mo rewɓe keewaani fiyde e fijo e nder jamaanu. O anndi Wolfgang Amadeus Mozart no feewi haa o winndi Sonata e B flat ngam Violon e Keyboard, « Strinasacchi » (K. 454) e dow ɗaɓɓaande makko. Strinasacchi jibinaa ko e hitaande 1761 walla 1762 walla 1764, to wuro wiyeteengo Ostiglia, sara Mantuwa. Gaagaa karallaagal makko e violon, o fiyi gitaar e jimɗi, o jann..."
162602
wikitext
text/x-wiki
Regina Schlick jibinaaɗo e Strinasacchi (hedde 1761 – 11 suwee 1839) ko jimol fijo, gitaaryanke e yonta mo rewɓe keewaani fiyde e fijo e nder jamaanu. O anndi Wolfgang Amadeus Mozart no feewi haa o winndi Sonata e B flat ngam Violon e Keyboard, « Strinasacchi » (K. 454) e dow ɗaɓɓaande makko.
Strinasacchi jibinaa ko e hitaande 1761 walla 1762 walla 1764, to wuro wiyeteengo Ostiglia, sara Mantuwa. Gaagaa karallaagal makko e violon, o fiyi gitaar e jimɗi, o janngi to duɗal Vivaldi, Ospedale della Pietà to Venezuela. O waɗii njilluuji e nder leydi Itali, Farayse e Almaañ hakkunde 1780 e 1783, o ari Vienne e hitaande 1784, o hawri e Mozart. E nder ɓataake mo Mozart winndi e baaba mum: "Eɗen njogii ɗoo hannde Strinasacchi lolluɗo mo Mantua, fiyoowo violon moƴƴo no feewi. Omo jogii teskuyaaji e jikku mawɗo e fiyde makko. Ko miin woni e oo sahaa miɗo waɗa sonata mo min njahata fiyde ñalnde alkamiisa e nder hiirde makko e nder suudu dingiral." Ñalnde 29 abriil 1784 o waɗii hiirde e Mozart ngam laamɗo Room ceniɗo biyeteeɗo Joseph II, ɗo ɓe puɗɗii sonata. Ko ɓuri lollude, Mozart waɗii feccere mum e piyanɗe tawa alaa note.
E hitaande 1785, Strinasacchi resi Johann Conrad Schlick (jibinaa ko Munster, Almaañ, hitaande 1759— maayi Gotha, hitaande 1825), jimoowo, jimoowo cello, jimoowo mandolin e hooreejo fedde laamɓe Gotha. O woniino jimoowo karallo nde ɓe ceerti, omo fija e nder galle Bishop’s Chapel to Munster. Ɓe mbaɗi heen njilluuji konsiir caggal dewgal maɓɓe, ɓe piyi duos ngam violon e cello e mandolin e gitaar. Ɓiɗɗo maɓɓe biyeteeɗo Johann Friedrich William Schlick jibinaa ko e hitaande 1801, o wonti cellal e peewnoowo kuutorɗe. Nde gorko makko maayi, o ummii e ɓiyiiko to Dresden, o wuuri ko heddii e nguurndam makko. O hollitaama kadi o maayi ko to Gotha.
Tuugnorgal
8q74llolbwped2ny9a7iju5wcrp0e1x
162603
162602
2026-04-11T14:53:11Z
SUZYFATIMA
13856
162603
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Regina Schlick jibinaaɗo e Strinasacchi''' (hedde 1761 – 11 suwee 1839) ko jimol fijo, gitaaryanke e yonta mo rewɓe keewaani fiyde e fijo e nder jamaanu. O anndi Wolfgang Amadeus Mozart no feewi haa o winndi Sonata e B flat ngam Violon e Keyboard, « Strinasacchi » (K. 454) e dow ɗaɓɓaande makko.
Strinasacchi jibinaa ko e hitaande 1761 walla 1762 walla 1764, to wuro wiyeteengo Ostiglia, sara Mantuwa. Gaagaa karallaagal makko e violon, o fiyi gitaar e jimɗi, o janngi to duɗal Vivaldi, Ospedale della Pietà to Venezuela. O waɗii njilluuji e nder leydi Itali, Farayse e Almaañ hakkunde 1780 e 1783, o ari Vienne e hitaande 1784, o hawri e Mozart. E nder ɓataake mo Mozart winndi e baaba mum: "Eɗen njogii ɗoo hannde Strinasacchi lolluɗo mo Mantua, fiyoowo violon moƴƴo no feewi. Omo jogii teskuyaaji e jikku mawɗo e fiyde makko. Ko miin woni e oo sahaa miɗo waɗa sonata mo min njahata fiyde ñalnde alkamiisa e nder hiirde makko e nder suudu dingiral." Ñalnde 29 abriil 1784 o waɗii hiirde e Mozart ngam laamɗo Room ceniɗo biyeteeɗo Joseph II, ɗo ɓe puɗɗii sonata. Ko ɓuri lollude, Mozart waɗii feccere mum e piyanɗe tawa alaa note.
E hitaande 1785, Strinasacchi resi Johann Conrad Schlick (jibinaa ko Munster, Almaañ, hitaande 1759— maayi Gotha, hitaande 1825), jimoowo, jimoowo cello, jimoowo mandolin e hooreejo fedde laamɓe Gotha. O woniino jimoowo karallo nde ɓe ceerti, omo fija e nder galle Bishop’s Chapel to Munster. Ɓe mbaɗi heen njilluuji konsiir caggal dewgal maɓɓe, ɓe piyi duos ngam violon e cello e mandolin e gitaar. Ɓiɗɗo maɓɓe biyeteeɗo Johann Friedrich William Schlick jibinaa ko e hitaande 1801, o wonti cellal e peewnoowo kuutorɗe. Nde gorko makko maayi, o ummii e ɓiyiiko to Dresden, o wuuri ko heddii e nguurndam makko. O hollitaama kadi o maayi ko to Gotha.
== Tuugnorgal ==
n1mgn02tlkm85vbspzpwp7u9fj7b1xj
162605
162603
2026-04-11T14:57:35Z
SUZYFATIMA
13856
162605
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Regina Schlick jibinaaɗo e Strinasacchi''' (hedde 1761 – 11 suwee 1839) ko jimol fijo, gitaaryanke e yonta mo rewɓe keewaani fiyde e fijo e nder jamaanu. O anndi Wolfgang Amadeus Mozart no feewi haa o winndi Sonata e B flat ngam Violon e Keyboard, « Strinasacchi » (K. 454) e dow ɗaɓɓaande makko.
Strinasacchi jibinaa ko e hitaande 1761 walla 1762 walla 1764, to wuro wiyeteengo Ostiglia, sara Mantuwa. Gaagaa karallaagal makko e violon, o fiyi gitaar e jimɗi, o janngi to duɗal Vivaldi, Ospedale della Pietà to Venezuela. O waɗii njilluuji e nder leydi Itali, Farayse e Almaañ hakkunde 1780 e 1783, o ari Vienne e hitaande 1784, o hawri e Mozart. E nder ɓataake mo Mozart winndi e baaba mum: "Eɗen njogii ɗoo hannde Strinasacchi lolluɗo mo Mantua, fiyoowo violon moƴƴo no feewi. Omo jogii teskuyaaji e jikku mawɗo e fiyde makko. Ko miin woni e oo sahaa miɗo waɗa sonata mo min njahata fiyde ñalnde alkamiisa e nder hiirde makko e nder suudu dingiral." Ñalnde 29 abriil 1784 o waɗii hiirde e Mozart ngam laamɗo Room ceniɗo biyeteeɗo Joseph II, ɗo ɓe puɗɗii sonata. Ko ɓuri lollude, Mozart waɗii feccere mum e piyanɗe tawa alaa note.
E hitaande 1785, Strinasacchi resi Johann Conrad Schlick (jibinaa ko Munster, Almaañ, hitaande 1759— maayi Gotha, hitaande 1825), jimoowo, jimoowo cello, jimoowo mandolin e hooreejo fedde laamɓe Gotha. O woniino jimoowo karallo nde ɓe ceerti, omo fija e nder galle Bishop’s Chapel to Munster. Ɓe mbaɗi heen njilluuji konsiir caggal dewgal maɓɓe, ɓe piyi duos ngam violon e cello e mandolin e gitaar. Ɓiɗɗo maɓɓe biyeteeɗo Johann Friedrich William Schlick jibinaa ko e hitaande 1801, o wonti cellal e peewnoowo kuutorɗe. Nde gorko makko maayi, o ummii e ɓiyiiko to Dresden, o wuuri ko heddii e nguurndam makko. O hollitaama kadi o maayi ko to Gotha.<ref name="GuitarandMandolin">{{Cite web|url=https://archive.org/details/guitarmandolinbi00bone|title=The guitar and mandolin : biographies of celebrated players and composers for these instruments|first=Philip James|last=Bone|date=September 17, 1914|publisher=London : Schott|via=Internet Archive}}</ref><ref name="wikisource">{{Cite ADB|31|504|505|Schlick, Johann Konrad|Robert Eitner|ADB:Schlick, Johann Konrad}}</ref>
== Tuugnorgal ==
<references />
oerhnmveu5ovcrsmr3qrxryas1wr197
162606
162605
2026-04-11T15:01:48Z
SUZYFATIMA
13856
162606
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Regina Schlick jibinaaɗo e Strinasacchi''' (hedde 1761 – 11 suwee 1839) ko jimol fijo, gitaaryanke e yonta mo rewɓe keewaani fiyde e fijo e nder jamaanu. O anndi Wolfgang Amadeus Mozart no feewi haa o winndi Sonata e B flat ngam Violon e Keyboard, « Strinasacchi » (K. 454) e dow ɗaɓɓaande makko.
Strinasacchi jibinaa ko e hitaande 1761 walla 1762 walla 1764, to wuro wiyeteengo Ostiglia, sara Mantuwa. Gaagaa karallaagal makko e violon, o fiyi gitaar e jimɗi, o janngi to duɗal Vivaldi, Ospedale della Pietà to Venezuela. O waɗii njilluuji e nder leydi Itali, Farayse e Almaañ hakkunde 1780 e 1783, o ari Vienne e hitaande 1784, o hawri e Mozart. E nder ɓataake mo Mozart winndi e baaba mum: "Eɗen njogii ɗoo hannde Strinasacchi lolluɗo mo Mantua, fiyoowo violon moƴƴo no feewi. Omo jogii teskuyaaji e jikku mawɗo e fiyde makko. Ko miin woni e oo sahaa miɗo waɗa sonata mo min njahata fiyde ñalnde alkamiisa e nder hiirde makko e nder suudu dingiral." Ñalnde 29 abriil 1784 o waɗii hiirde e Mozart ngam laamɗo Room ceniɗo biyeteeɗo Joseph II, ɗo ɓe puɗɗii sonata. Ko ɓuri lollude, Mozart waɗii feccere mum e piyanɗe tawa alaa note.
E hitaande 1785, Strinasacchi resi Johann Conrad Schlick (jibinaa ko Munster, Almaañ, hitaande 1759— maayi Gotha, hitaande 1825), jimoowo, jimoowo cello, jimoowo mandolin e hooreejo fedde laamɓe Gotha. O woniino jimoowo karallo nde ɓe ceerti, omo fija e nder galle Bishop’s Chapel to Munster. Ɓe mbaɗi heen njilluuji konsiir caggal dewgal maɓɓe, ɓe piyi duos ngam violon e cello e mandolin e gitaar. Ɓiɗɗo maɓɓe biyeteeɗo Johann Friedrich William Schlick jibinaa ko e hitaande 1801, o wonti cellal e peewnoowo kuutorɗe. Nde gorko makko maayi, o ummii e ɓiyiiko to Dresden, o wuuri ko heddii e nguurndam makko. O hollitaama kadi o maayi ko to Gotha.<ref name="GuitarandMandolin">{{Cite web|url=https://archive.org/details/guitarmandolinbi00bone|title=The guitar and mandolin : biographies of celebrated players and composers for these instruments|first=Philip James|last=Bone|date=September 17, 1914|publisher=London : Schott|via=Internet Archive}}</ref><ref name="wikisource">{{Cite ADB|31|504|505|Schlick, Johann Konrad|Robert Eitner|ADB:Schlick, Johann Konrad}}</ref>
== Tuugnorgal ==
<references />
[[Category:Rewbe]]
79ycout1w4r0vcwt6jd754glepbcbmd
Henriette Larrivée
0
39528
162608
2026-04-11T15:06:08Z
SUZYFATIMA
13856
Created page with "Agathe Elisabeth Henriette Larrivée, kadi ko L’Arrivée, (6 noowammbar 1764 – 26 marse 1839) ko Faraysenaajo, fiyoowo violon, piyanoowo e jimoowo. O janngiino e les njiimaandi jimoowo e jimoowo biyeteeɗo Jean-Baptiste Krumpholz. E darorɗe kitaale 1780, o waɗii jimɗi e nder diiwanuuji Farayse kanko e baaba makko, jimoowo opera biyeteeɗo Henri Larrivée, e yumma makko, soprano Marie-Jeanne Larrivée Lemière, e miñiiko debbo biyeteeɗo Camille, jimoowo harf. Cag..."
162608
wikitext
text/x-wiki
Agathe Elisabeth Henriette Larrivée, kadi ko L’Arrivée, (6 noowammbar 1764 – 26 marse 1839) ko Faraysenaajo, fiyoowo violon, piyanoowo e jimoowo. O janngiino e les njiimaandi jimoowo e jimoowo biyeteeɗo Jean-Baptiste Krumpholz. E darorɗe kitaale 1780, o waɗii jimɗi e nder diiwanuuji Farayse kanko e baaba makko, jimoowo opera biyeteeɗo Henri Larrivée, e yumma makko, soprano Marie-Jeanne Larrivée Lemière, e miñiiko debbo biyeteeɗo Camille, jimoowo harf. Caggal ɗuum (1791 e 1794) o waɗii jimɗi e miñiiko debbo to Londres, ko wayi no piyanist e violon. Caggal nde o resi jimoowo biyeteeɗo Antonio Borghese (1745-1806), Henriette waɗi e makko jimɗi to Farayse e hitaande 1799. O waɗi kadi ko famɗi fof jimɗi ɗiɗi ina heen sonata tati ngam piyanɗe, violon e bas.
Tuugnorgal
m3zj96r5ze2hlpdevio7y9shojgue1o
162609
162608
2026-04-11T15:07:17Z
SUZYFATIMA
13856
162609
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Agathe Elisabeth Henriette Larrivée''', kadi ko L’Arrivée, (6 noowammbar 1764 – 26 marse 1839) ko Faraysenaajo, fiyoowo violon, piyanoowo e jimoowo. O janngiino e les njiimaandi jimoowo e jimoowo biyeteeɗo Jean-Baptiste Krumpholz. E darorɗe kitaale 1780, o waɗii jimɗi e nder diiwanuuji Farayse kanko e baaba makko, jimoowo opera biyeteeɗo Henri Larrivée, e yumma makko, soprano Marie-Jeanne Larrivée Lemière, e miñiiko debbo biyeteeɗo Camille, jimoowo harf. Caggal ɗuum (1791 e 1794) o waɗii jimɗi e miñiiko debbo to Londres, ko wayi no piyanist e violon. Caggal nde o resi jimoowo biyeteeɗo Antonio Borghese (1745-1806), Henriette waɗi e makko jimɗi to Farayse e hitaande 1799. O waɗi kadi ko famɗi fof jimɗi ɗiɗi ina heen sonata tati ngam piyanɗe, violon e bas.
== Tuugnorgal ==
kg2l4n87ygdeacs6az8m0gc8ojhnxsz
162611
162609
2026-04-11T15:09:56Z
SUZYFATIMA
13856
162611
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Agathe Elisabeth Henriette Larrivée''', kadi ko L’Arrivée, (6 noowammbar 1764 – 26 marse 1839) ko Faraysenaajo, fiyoowo violon, piyanoowo e jimoowo. O janngiino e les njiimaandi jimoowo e jimoowo biyeteeɗo Jean-Baptiste Krumpholz. E darorɗe kitaale 1780, o waɗii jimɗi e nder diiwanuuji Farayse kanko e baaba makko, jimoowo opera biyeteeɗo Henri Larrivée, e yumma makko, soprano Marie-Jeanne Larrivée Lemière, e miñiiko debbo biyeteeɗo Camille, jimoowo harf. Caggal ɗuum (1791 e 1794) o waɗii jimɗi e miñiiko debbo to Londres, ko wayi no piyanist e violon. Caggal nde o resi jimoowo biyeteeɗo Antonio Borghese (1745-1806), Henriette waɗi e makko jimɗi to Farayse e hitaande 1799. O waɗi kadi ko famɗi fof jimɗi ɗiɗi ina heen sonata tati ngam piyanɗe, violon e bas.<ref>{{cite web|url=https://www.sophie-drinker-institut.de/larrivee-henriette|title=Larrivée, L'Arrivée, (Agathe Elisabeth) Henriette, verh. Borghese|author=Hoffmann, Freia|publisher=Europäische Instrumentalistinnen des 18. und 19. Jahrhunderts|accessdate=22 December 2019|language=German}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.questia.com/magazine/1G1-204932287/the-mysterious-madame-delaval-part-i|title=The Mysterious Madame Delaval: Part I|author=Suchy-Pilalis, Jessica|publisher=America Harp Journal|accessdate=22 December 2019|language=|archive-date=28 May 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190528141121/https://www.questia.com/magazine/1G1-204932287/the-mysterious-madame-delaval-part-i|url-status=dead}}</ref><ref name="Wollenberg2017">{{cite book|last=Wollenberg|first=Susan|title=Concert Life in Eighteenth-Century Britain|url=https://books.google.com/books?id=QEArDwAAQBAJ&pg=PA289|year=2017|publisher=Taylor & Francis|isbn=978-1-351-57121-0|pages=289–}}</ref>
== Tuugnorgal ==
<references />
3xxi4445vfhnxxaxqzn72zt1sfydero
162612
162611
2026-04-11T15:10:20Z
SUZYFATIMA
13856
162612
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Agathe Elisabeth Henriette Larrivée''', kadi ko L’Arrivée, (6 noowammbar 1764 – 26 marse 1839) ko Faraysenaajo, fiyoowo violon, piyanoowo e jimoowo. O janngiino e les njiimaandi jimoowo e jimoowo biyeteeɗo Jean-Baptiste Krumpholz. E darorɗe kitaale 1780, o waɗii jimɗi e nder diiwanuuji Farayse kanko e baaba makko, jimoowo opera biyeteeɗo Henri Larrivée, e yumma makko, soprano Marie-Jeanne Larrivée Lemière, e miñiiko debbo biyeteeɗo Camille, jimoowo harf. Caggal ɗuum (1791 e 1794) o waɗii jimɗi e miñiiko debbo to Londres, ko wayi no piyanist e violon. Caggal nde o resi jimoowo biyeteeɗo Antonio Borghese (1745-1806), Henriette waɗi e makko jimɗi to Farayse e hitaande 1799. O waɗi kadi ko famɗi fof jimɗi ɗiɗi ina heen sonata tati ngam piyanɗe, violon e bas.<ref>{{cite web|url=https://www.sophie-drinker-institut.de/larrivee-henriette|title=Larrivée, L'Arrivée, (Agathe Elisabeth) Henriette, verh. Borghese|author=Hoffmann, Freia|publisher=Europäische Instrumentalistinnen des 18. und 19. Jahrhunderts|accessdate=22 December 2019|language=German}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.questia.com/magazine/1G1-204932287/the-mysterious-madame-delaval-part-i|title=The Mysterious Madame Delaval: Part I|author=Suchy-Pilalis, Jessica|publisher=America Harp Journal|accessdate=22 December 2019|language=|archive-date=28 May 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190528141121/https://www.questia.com/magazine/1G1-204932287/the-mysterious-madame-delaval-part-i|url-status=dead}}</ref><ref name="Wollenberg2017">{{cite book|last=Wollenberg|first=Susan|title=Concert Life in Eighteenth-Century Britain|url=https://books.google.com/books?id=QEArDwAAQBAJ&pg=PA289|year=2017|publisher=Taylor & Francis|isbn=978-1-351-57121-0|pages=289–}}</ref>
== Tuugnorgal ==
<references />
[[Category:Rewbe]]
3xialfom6e97teurnrlt502ij15722g
Dianne Alagich
0
39529
162613
2026-04-11T15:12:43Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "{{Databox}}Dianne Marie Alagich (jibinaa ko ñalnde 12 mee 1979) ko gonnooɗo fuku koyɗe to Ostarali, cakkitiiɗo fiyde Adelaide United e Ligue W-League e hitaande 2009 e Matildas e hitaande 2008. Ko kanko woni miñiiko debbo gonnooɗo ƴarotooɗo fedde Adelaide United. Ñalnde 19 desaambar 2000, o rokkaa njeenaari dingiral Ostarali. Alagich kadi ɓuri waawde ko layker, nde tawnoo ko o wakiliijo tokooso Ostarali. Tuugnorgal"
162613
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Dianne Marie Alagich (jibinaa ko ñalnde 12 mee 1979) ko gonnooɗo fuku koyɗe to Ostarali, cakkitiiɗo fiyde Adelaide United e Ligue W-League e hitaande 2009 e Matildas e hitaande 2008. Ko kanko woni miñiiko debbo gonnooɗo ƴarotooɗo fedde Adelaide United. Ñalnde 19 desaambar 2000, o rokkaa njeenaari dingiral Ostarali.
Alagich kadi ɓuri waawde ko layker, nde tawnoo ko o wakiliijo tokooso Ostarali.
Tuugnorgal
8g1n7zwmgczxtjz4e6z7du3cralp6n6
162617
162613
2026-04-11T15:15:05Z
Ilya Discuss
10103
162617
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Dianne Marie Alagich''' (jibinaa ko ñalnde 12 mee 1979) ko gonnooɗo fuku koyɗe to Ostarali, cakkitiiɗo fiyde Adelaide United e Ligue W-League e hitaande 2009 e Matildas e hitaande 2008. Ko kanko woni miñiiko debbo gonnooɗo ƴarotooɗo fedde Adelaide United. Ñalnde 19 desaambar 2000, o rokkaa njeenaari dingiral Ostarali.
Alagich kadi ɓuri waawde ko layker, nde tawnoo ko o wakiliijo tokooso Ostarali.
== Tuugnorgal ==
c2c45a41hnsn8osk0rci00glrqhglz6
Mary Montgomerie Bennett
0
39530
162614
2026-04-11T15:13:24Z
MOIBARDE
10068
Created page with "{{Databox}}'''Mary Montgomerie Bennett''' (1881-1961) ko daraniiɗo haɓaade rafiiji e jannginoowo to Ostarali. O teskiima e wonde daraniiɗo daartol hakkeeji Aborigine en Ostarali, haa teeŋti noon e nder Ostarali hirnaange, e sahaa mo ɗum wonaano huunde woowaande e nguurndam renndo Ostarali.[1] Ms Bennett ko ƴattoowo teeŋtuɗo e taariindi mum A. O. Neville.[2] ==Nguurndam== Cukaagu Bennett waɗi ko to Angalteer e to Ostarali, ɗo baaba makko Robert Christison jogi..."
162614
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Mary Montgomerie Bennett''' (1881-1961) ko daraniiɗo haɓaade rafiiji e jannginoowo to Ostarali. O teskiima e wonde daraniiɗo daartol hakkeeji Aborigine en Ostarali, haa teeŋti noon e nder Ostarali hirnaange, e sahaa mo ɗum wonaano huunde woowaande e nguurndam renndo Ostarali.[1]
Ms Bennett ko ƴattoowo teeŋtuɗo e taariindi mum A. O. Neville.[2]
==Nguurndam==
Cukaagu Bennett waɗi ko to Angalteer e to Ostarali, ɗo baaba makko Robert Christison joginoo station to worgo Queensland. E hitaande 1910, ɓesngu nguu soodi, ummii haa abada to Angalteer. Bennet resii Charles Duglaas Bennet e hitaande 1914.
E hitaande 1927, o yaltini deftere wiyeteende Christison of Lammermoor, deftere nguurndam baaba makko nde meeɗaa yiyeede e oon sahaa sabu nde jaɓi fitinaaji koɗdiiɗo e Aborigine en.[3] Nde o woni to London o yaltini kadi deftere makko wiyeteende « Aborigine en Ostarali ko neɗɗo » (1930).[4] E hitaande 1930, caggal nde gorko makko sankii, Bennett ummii Perth, to Ostarali hirnaange ngam waɗtude nguurndam mum heddiiɗam e wellitaare Aborigine en.
E hitaande 1932, Bennett hoɗi to nokku biyeteeɗo Misiyoŋ tufnde Margaret sara Laverton. Nde o woni jannginoowo sukaaɓe Aborigine en, o tawtoraama kadi pelle daraniiɗe jojjanɗe aadee, haa arti noon e fedde wiyeteende Women’s Service Guild.
Golle makko ngaddi sosde Komisariyaa Laamɗo Moseley e hitaande 1934.[5] E nder seedantaagal makko yeeso Komisariyaa, Bennett ñiŋii ko tuumaa ko ina yaaji e njulaagu rewɓe Aborigine en, kam e ittugol sukaaɓe mum en e doole laamu nguu.[6]
E hitaande 1960, hitaande hade makko maayde, Bennett winndi jaaynde Kalgoorlie Miner, naamndii janngooɓe mayre ndee :
Hol baɗɗo ɓiɓɓe leydi Fuɗnaange Goldfields ñaawooɓe? Sikke alaa ko enen daneeji 6e 6amti leydi ma66e tawa en ndokkaani 6e njovdi, 6amti 6i66e ma66e tawa ndokkaani 6e heblo ngam dañde nguura, 6amti kala ko ina addana 6e wuurde.[7]
Bennett maayi to Kalgoorlie ñalnde 6 lewru Oktoobar hitaande 1961, o wirnaa e juulde Eklesiyaaji Almasiihu e nder yanaande Kalgoorlie.[5] Caggal maayde makko, defterdu Bennett, "dossier malpractice et negligence de l'État sur une échelle importante", wujjaama, o heɓaaka.[8] Golle makko e nguurndam makko nganndiraama nde o jeyaa e ardiiɓe limtaaɓe e doggol teddungal rewɓe Victoria e hitaande 2001.[9]
==Golle==
Bennett, M. M. (Mary Montgomerie) (1927), Kiristason mo Lammermoor, Maayo Alston, heɓtinaama ñalnde 8 ut 2018
Bennett, M. M. (Mary Montgomerie) (1930), Ɓiɗɗo leydi Ostarali bana neɗɗo, Maayo Alston, heɓtinaama ñalnde 8 Ogost 2018
Bennett, M. M. (Mary Montgomerie) (1935), Jannginde Aborigine en : humpitooji ummoraade e Misiyoŋ Mount Margaret, W.A., s.n., keɓtinaaɗi ñalnde 8 ut 2018
Bennett, M. M. (Mary Montgomerie) (1950), Hakkeeji Aadee wonande Aborigine en Ostarali : hol no ɓe njanngirta tawa ɓe ngalaa jannginoowo, [s.n.], ƴettaa ko ñalnde 8 ut 2018
==Tuugnorgal==
kg5z2caap87x6k2j8h5aizj55etfeuk
162618
162614
2026-04-11T15:16:56Z
MOIBARDE
10068
162618
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Mary Montgomerie Bennett''' (1881-1961) ko daraniiɗo haɓaade rafiiji e jannginoowo to Ostarali. O teskiima e wonde daraniiɗo daartol hakkeeji Aborigine en [[Ostarali]], haa teeŋti noon e nder [[Ostarali]] hirnaange, e sahaa mo ɗum wonaano huunde woowaande e nguurndam renndo [[Ostarali]].[1]
Ms Bennett ko ƴattoowo teeŋtuɗo e taariindi mum A. O. Neville.[2]
==Nguurndam==
Cukaagu Bennett waɗi ko to Angalteer e to Ostarali, ɗo baaba makko Robert Christison joginoo station to worgo ''Queensland''. E hitaande 1910, ɓesngu nguu soodi, ummii haa abada to Angalteer. Bennet resii Charles Duglaas Bennet e hitaande 1914.
E hitaande 1927, o yaltini deftere wiyeteende Christison of Lammermoor, deftere nguurndam baaba makko nde meeɗaa yiyeede e oon sahaa sabu nde jaɓi fitinaaji koɗdiiɗo e Aborigine en.[3] Nde o woni to London o yaltini kadi deftere makko wiyeteende « Aborigine en Ostarali ko neɗɗo » (1930).[4] E hitaande 1930, caggal nde gorko makko sankii, Bennett ummii Perth, to Ostarali hirnaange ngam waɗtude nguurndam mum heddiiɗam e wellitaare Aborigine en.
E hitaande 1932, Bennett hoɗi to nokku biyeteeɗo Misiyoŋ tufnde Margaret sara Laverton. Nde o woni jannginoowo sukaaɓe Aborigine en, o tawtoraama kadi pelle daraniiɗe jojjanɗe aadee, haa arti noon e fedde wiyeteende ''Women’s Service Guild''.
Golle makko ngaddi sosde Komisariyaa Laamɗo Moseley e hitaande 1934.[5] E nder seedantaagal makko yeeso Komisariyaa, Bennett ñiŋii ko tuumaa ko ina yaaji e njulaagu rewɓe Aborigine en, kam e ittugol sukaaɓe mum en e doole laamu nguu.[6]
E hitaande 1960, hitaande hade makko maayde, Bennett winndi jaaynde Kalgoorlie Miner, naamndii janngooɓe mayre ndee :
Hol baɗɗo ɓiɓɓe leydi Fuɗnaange Goldfields ñaawooɓe? Sikke alaa ko enen daneeji 6e 6amti leydi ma66e tawa en ndokkaani 6e njovdi, 6amti 6i66e ma66e tawa ndokkaani 6e heblo ngam dañde nguura, 6amti kala ko ina addana 6e wuurde.[7]
Bennett maayi to Kalgoorlie ñalnde 6 lewru Oktoobar hitaande 1961, o wirnaa e juulde Eklesiyaaji Almasiihu e nder yanaande Kalgoorlie.[5] Caggal maayde makko, defterdu Bennett, "dossier malpractice et negligence de l'État sur une échelle importante", wujjaama, o heɓaaka.[8] Golle makko e nguurndam makko nganndiraama nde o jeyaa e ardiiɓe limtaaɓe e doggol teddungal rewɓe Victoria e hitaande 2001.[9]
==Golle==
Bennett, M. M. (Mary Montgomerie) (1927), Kiristason mo Lammermoor, Maayo Alston, heɓtinaama ñalnde 8 ut 2018
Bennett, M. M. (Mary Montgomerie) (1930), Ɓiɗɗo leydi Ostarali bana neɗɗo, Maayo Alston, heɓtinaama ñalnde 8 Ogost 2018
Bennett, M. M. (Mary Montgomerie) (1935), Jannginde Aborigine en : humpitooji ummoraade e Misiyoŋ Mount Margaret, W.A., s.n., keɓtinaaɗi ñalnde 8 ut 2018
Bennett, M. M. (Mary Montgomerie) (1950), Hakkeeji Aadee wonande Aborigine en [[Ostarali]] : hol no ɓe njanngirta tawa ɓe ngalaa jannginoowo, [s.n.], ƴettaa ko ñalnde 8 ut 2018
==Tuugnorgal==
trdnocxg7zhk4vatx5zdccahc7791wi
162623
162618
2026-04-11T15:24:48Z
MOIBARDE
10068
162623
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Mary Montgomerie Bennett''' (1881-1961) ko daraniiɗo haɓaade rafiiji e jannginoowo to Ostarali. O teskiima e wonde daraniiɗo daartol hakkeeji Aborigine en [[Ostarali]], haa teeŋti noon e nder [[Ostarali]] hirnaange, e sahaa mo ɗum wonaano huunde woowaande e nguurndam renndo [[Ostarali]].<ref>{{Cite book|title=A White Hot Flame Mary Montgomerie Bennett – Author, Educator, Activist for Indigenous Justice|last=Taffe|first=Sue|publisher=Monash Publishing}}</ref>
Ms Bennett ko ƴattoowo teeŋtuɗo e taariindi mum A. O. Neville.<ref>{{Citation|last=Haebich|first=A.|title=Neville, Auber Octavius (1875–1954)|url=https://adb.anu.edu.au/biography/neville-auber-octavius-7821|work=Australian Dictionary of Biography|access-date=2023-06-10|place=Canberra|publisher=National Centre of Biography, Australian National University|language=en|last2=Reece|first2=R. H. W.}}</ref>
==Nguurndam==
Cukaagu Bennett waɗi ko to Angalteer e to [[Ostarali]], ɗo baaba makko Robert Christison joginoo station to worgo ''Queensland''. E hitaande 1910, ɓesngu nguu soodi, ummii haa abada to Angalteer. Bennet resii Charles Duglaas Bennet e hitaande 1914.
E hitaande 1927, o yaltini deftere wiyeteende Christison of Lammermoor, deftere nguurndam baaba makko nde meeɗaa yiyeede e oon sahaa sabu nde jaɓi fitinaaji koɗdiiɗo e Aborigine en.<ref>{{Cite web|url=https://espace.library.uq.edu.au/data/UQ_202012/p9780646519197_3_223.pdf?Expires=1548461559&Signature=hF06GRi773Lou9RtlikIevNQI~8rACZnvzyq-CwFrNSIYr4xGWrifQVX5R~B~ajKsbHsx~NTvFRLBARr0TpEQLF0iljaPW1M-~BJCBsvV1SAVWtvjsLprwYmCnEFoBr48CWM0TtrvaXE99WDpfhQbv3Kgz7-vRymTkC58NB0ZUoCmuRf5ox2jbYb1AbeE-3308mBROXBVhRqbtDcLqLJFqBqzdRs1~gQMS6QNx1MRqvSLwpFbXOxsXaPlooQUBL-kZSQI6Phg4saAIri~5rAZ3vQuaBC6fPHEZFkIcj6zswo0jrKfoovO~0JLm1zn24v5~tZUWDp3nqokb5vF3lyLA__&Key-Pair-Id=APKAJKNBJ4MJBJNC6NLQ|title=A 'Fantastic adventure': reading Christison of Lammermoor|access-date=2019-01-25}}</ref> Nde o woni to London o yaltini kadi deftere makko wiyeteende « Aborigine en [[Ostarali]] ko neɗɗo » (1930).<ref>{{Cite book|last=Paisley|first=Fiona|title=Loving Protection?|publisher=Melbourne University Press|year=2000|isbn=0-522-84919-9|location=Melbourne Australia|pages=11, 12|author-link=Fiona Paisley}}</ref>E hitaande 1930, caggal nde gorko makko sankii, Bennett ummii Perth, to [[Ostarali]] hirnaange ngam waɗtude nguurndam mum heddiiɗam e wellitaare Aborigine en.
E hitaande 1932, Bennett hoɗi to nokku biyeteeɗo Misiyoŋ tufnde Margaret sara Laverton. Nde o woni jannginoowo sukaaɓe Aborigine en, o tawtoraama kadi pelle daraniiɗe jojjanɗe aadee, haa arti noon e fedde wiyeteende ''Women’s Service Guild''.
Golle makko ngaddi sosde Komisariyaa Laamɗo Moseley e hitaande 1934. <ref name=":0">{{cite Australian Dictionary of Biography|last1=Bolton|first1=G. C.|last2=Gibbney|first2=H. J.|title=Bennett, Mary Montgomerie (1881–1961)|id2=bennett-mary-montgomerie-5212/text8773|access-date=9 August 2018}}</ref>E nder seedantaagal makko yeeso Komisariyaa, Bennett ñiŋii ko tuumaa ko ina yaaji e njulaagu rewɓe Aborigine en, kam e ittugol sukaaɓe mum en e doole laamu nguu.<ref>{{Cite news|url=http://nla.gov.au/nla.news-article248960316|title=WOMAN SAYS BUCK GINS NEVER GET JUSTICE|date=1934-03-20|work=Daily Telegraph (Sydney, NSW : 1931 - 1954)|access-date=2019-01-24|pages=7}}</ref>
E hitaande 1960, hitaande hade makko maayde, Bennett winndi jaaynde Kalgoorlie Miner, naamndii janngooɓe mayre ndee :
Hol baɗɗo ɓiɓɓe leydi Fuɗnaange Goldfields ñaawooɓe? Sikke alaa ko enen daneeji 6e 6amti leydi ma66e tawa en ndokkaani 6e njovdi, 6amti 6i66e ma66e tawa ndokkaani 6e heblo ngam dañde nguura, 6amti kala ko ina addana 6e wuurde.<ref>{{Cite book|title=Just Relations: The Story of Mary Bennett's Crusade for Aboriginal Rights|last=Holland|first=Alison|publisher=UWA Publishing|year=2015|isbn=9781742586878|location=Crawley|pages=382}}</ref>
Bennett maayi to Kalgoorlie ñalnde 6 [[lewru]] Oktoobar hitaande 1961, o wirnaa e juulde Eklesiyaaji Almasiihu e nder yanaande Kalgoorlie.<ref name=":02">{{cite Australian Dictionary of Biography|last1=Bolton|first1=G. C.|last2=Gibbney|first2=H. J.|title=Bennett, Mary Montgomerie (1881–1961)|id2=bennett-mary-montgomerie-5212/text8773|access-date=9 August 2018}}</ref> Caggal maayde makko, defterdu Bennett, "dossier malpractice et negligence de l'État sur une échelle importante", wujjaama, o heɓaaka.<ref>{{Cite web|url=https://www.whise.org.au/assets/docs/policy/Victorian%20Honour%20Roll%20of%20Women%202001-%202011.pdf|title=Victorian Honour Roll of Women: List of Inductees 2001 to 2011|website=Women's Health in the South East|access-date=2019-08-01}}</ref> Golle makko e nguurndam makko nganndiraama nde o jeyaa e ardiiɓe limtaaɓe e doggol teddungal rewɓe Victoria e hitaande 2001.
==Golle==
Bennett, M. M. (Mary Montgomerie) (1927), Kiristason mo Lammermoor, Maayo Alston, heɓtinaama ñalnde 8 ut 2018
Bennett, M. M. (Mary Montgomerie) (1930), Ɓiɗɗo leydi [[Ostarali]] bana neɗɗo, Maayo Alston, heɓtinaama ñalnde 8 Ogost 2018
Bennett, M. M. (Mary Montgomerie) (1935), Jannginde Aborigine en : humpitooji ummoraade e Misiyoŋ Mount Margaret, W.A., s.n., keɓtinaaɗi ñalnde 8 ut 2018
Bennett, M. M. (Mary Montgomerie) (1950), Hakkeeji Aadee wonande Aborigine en [[Ostarali]] : hol no ɓe njanngirta tawa ɓe ngalaa jannginoowo, [s.n.], ƴettaa ko ñalnde 8 ut 2018
==Tuugnorgal==
izy4vnkg9l1avaqzss0fhq927lu4fqz
Maria Neruda
0
39531
162615
2026-04-11T15:13:58Z
SUZYFATIMA
13856
Created page with "Anna Marie Rudolfina Neruda (anndiraa kadi Maria Arlberg walla Madame Arlberg-Neruda ; 26 marse 1840 – 7 noowammbar 1920) ko fiyoowo violon Cekoslowaki-Suwednaajo. Nguurndam Neruda jibinaa ko to Brno, Moravi, ndeen jeyaa ko e laamu Otiris, ummorii ko e galle jimoowo. Mawniiko ko jimoowo Bohemiya mawɗo, biyeteeɗo Johann Baptist Georg Neruda (1708-1780), baaba makko, Josef Neruda (1807-1875), ko jimoowo e nder galle laamorɗo Brno. Gooto e ɓiɓɓe Josef Neruda njoyo,..."
162615
wikitext
text/x-wiki
Anna Marie Rudolfina Neruda (anndiraa kadi Maria Arlberg walla Madame Arlberg-Neruda ; 26 marse 1840 – 7 noowammbar 1920) ko fiyoowo violon Cekoslowaki-Suwednaajo.
Nguurndam
Neruda jibinaa ko to Brno, Moravi, ndeen jeyaa ko e laamu Otiris, ummorii ko e galle jimoowo. Mawniiko ko jimoowo Bohemiya mawɗo, biyeteeɗo Johann Baptist Georg Neruda (1708-1780), baaba makko, Josef Neruda (1807-1875), ko jimoowo e nder galle laamorɗo Brno. Gooto e ɓiɓɓe Josef Neruda njoyo, ko miñiiko debbo biyeteeɗo Wilma Neruda e fiyoowo cellal biyeteeɗo Franz Xaver Neruda.
E hitaande 1868 to Stockholm o resi jimoowo opera biyeteeɗo Fritz Arlberg, o dañi ɓiɗɗo gorko, jimoowo e fiyoowo filmo biyeteeɗo Hjalmar Arlberg (1869-1941). O joofniri golle makko ko e dewgal makko caggal nde o waɗi tan ko seeɗa.
Mariyam Neruda sankii ko to Kopenhag e hitaande 1920.
Kugal
O janngi e baaba makko, e hitaande 1859 o naati e fedde galle anndiraande Neruda Quartet, tawi ko sukaaɓe Neruda ceertuɓe ina heen mawniiko debbo biyeteeɗo Wilma. O waɗii jimɗi e banndiraaɓe makko e nder, e nder nokkuuji goɗɗi, Londres (1849), St.
Tuugnorgal
1f61os4bmjtl796ezlxyaist7bxv87h
162616
162615
2026-04-11T15:14:58Z
SUZYFATIMA
13856
162616
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Anna Marie Rudolfina Neruda''' (anndiraa kadi Maria Arlberg walla Madame Arlberg-Neruda ; 26 marse 1840 – 7 noowammbar 1920) ko fiyoowo violon Cekoslowaki-Suwednaajo.
== Nguurndam ==
Neruda jibinaa ko to Brno, Moravi, ndeen jeyaa ko e laamu Otiris, ummorii ko e galle jimoowo. Mawniiko ko jimoowo Bohemiya mawɗo, biyeteeɗo Johann Baptist Georg Neruda (1708-1780), baaba makko, Josef Neruda (1807-1875), ko jimoowo e nder galle laamorɗo Brno. Gooto e ɓiɓɓe Josef Neruda njoyo, ko miñiiko debbo biyeteeɗo Wilma Neruda e fiyoowo cellal biyeteeɗo Franz Xaver Neruda.
E hitaande 1868 to Stockholm o resi jimoowo opera biyeteeɗo Fritz Arlberg, o dañi ɓiɗɗo gorko, jimoowo e fiyoowo filmo biyeteeɗo Hjalmar Arlberg (1869-1941). O joofniri golle makko ko e dewgal makko caggal nde o waɗi tan ko seeɗa.
Mariyam Neruda sankii ko to Kopenhag e hitaande 1920.
Kugal
O janngi e baaba makko, e hitaande 1859 o naati e fedde galle anndiraande Neruda Quartet, tawi ko sukaaɓe Neruda ceertuɓe ina heen mawniiko debbo biyeteeɗo Wilma. O waɗii jimɗi e banndiraaɓe makko e nder, e nder nokkuuji goɗɗi, Londres (1849), St.
== Tuugnorgal ==
gi2pnnn8ttzdmdg2b6f809xdrylxow5
162619
162616
2026-04-11T15:18:06Z
SUZYFATIMA
13856
162619
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Anna Marie Rudolfina Neruda''' (anndiraa kadi Maria Arlberg walla Madame Arlberg-Neruda ; 26 marse 1840 – 7 noowammbar 1920) ko fiyoowo violon Cekoslowaki-Suwednaajo.
== Nguurndam ==
Neruda jibinaa ko to Brno, Moravi, ndeen jeyaa ko e laamu Otiris, ummorii ko e galle jimoowo. Mawniiko ko jimoowo Bohemiya mawɗo, biyeteeɗo Johann Baptist Georg Neruda (1708-1780), baaba makko, Josef Neruda (1807-1875), ko jimoowo e nder galle laamorɗo Brno. Gooto e ɓiɓɓe Josef Neruda njoyo, ko miñiiko debbo biyeteeɗo Wilma Neruda e fiyoowo cellal biyeteeɗo Franz Xaver Neruda.
E hitaande 1868 to Stockholm o resi jimoowo opera biyeteeɗo Fritz Arlberg, o dañi ɓiɗɗo gorko, jimoowo e fiyoowo filmo biyeteeɗo Hjalmar Arlberg (1869-1941). O joofniri golle makko ko e dewgal makko caggal nde o waɗi tan ko seeɗa.
Mariyam Neruda sankii ko to Kopenhag e hitaande 1920.
== Kugal ==
O janngi e baaba makko, e hitaande 1859 o naati e fedde galle anndiraande Neruda Quartet, tawi ko sukaaɓe Neruda ceertuɓe ina heen mawniiko debbo biyeteeɗo Wilma. O waɗii jimɗi e banndiraaɓe makko e nder, e nder nokkuuji goɗɗi, Londres (1849), St.<ref>Mirka Zemanová, [https://books.google.com/books?id=RPrZutBmaiUC&pg=PA29 ''Janacek: A Composer's Life''], Northeastern University Press, Boston (2002) – Google Books p. 29</ref><ref>Yvonne Amthor, [http://etheses.whiterose.ac.uk/4874/1/PhD%20Yvonne%20Amthor%20200153373.pdf “Wunderkinder” – Musical Prodigies in European Concert Life between 1791 and 1860 – Submitted in accordance with the requirements for the degree of Doctor of Philosophy: The University of Leeds School of Music]</ref>
== Tuugnorgal ==
<references />
9qqx90crjlhaaco7n6pow2agvtg1xq7
Virginia Ferni Germano
0
39532
162620
2026-04-11T15:22:00Z
SUZYFATIMA
13856
Created page with "Virginia Ferni Germano (16 desaambar 1849 – 4 feebariyee 1934). Nguurndam gadano Ferni jibinaa ko to Turin, e galle fiyoowo filmo biyeteeɗo Francesca e fiyoowo cellal biyeteeɗo Antonio Ferni. Banndiraaɓe makko Angelo e Teresa ko jimooɓe, kamɓe ne. O janngi violon e daande nde o woni suka debbo. Kugal Ferni fuɗɗii yahde e dingiral opera ko e hitaande 1876, e nder filmo Charles Gounod biyeteeɗo Faust, to suudu dingiral Madrid. Ko kanko woni gadano fiyde Carmen..."
162620
wikitext
text/x-wiki
Virginia Ferni Germano (16 desaambar 1849 – 4 feebariyee 1934).
Nguurndam gadano
Ferni jibinaa ko to Turin, e galle fiyoowo filmo biyeteeɗo Francesca e fiyoowo cellal biyeteeɗo Antonio Ferni. Banndiraaɓe makko Angelo e Teresa ko jimooɓe, kamɓe ne. O janngi violon e daande nde o woni suka debbo.
Kugal
Ferni fuɗɗii yahde e dingiral opera ko e hitaande 1876, e nder filmo Charles Gounod biyeteeɗo Faust, to suudu dingiral Madrid. Ko kanko woni gadano fiyde Carmen mo Bizet e ɗemngal Itaali, to La Scala to Milan e hitaande 1885. O sosi darnde tiitoonde Edmea mo Alfredo Catalani nde o fuɗɗii fiyde e hitaande 1896, e Loreley mo Catalani, nde o fuɗɗii fiyde e hitaande 1890.
Arturo Toscanini waɗii njillu mum gadano e nder leydi Itali ngam waɗde njillu mum e hitaande 1886, hono Edmea, tawi Ferni ina hoɗi ɗum. Naatgol makko e hitaande 1886 e Mignon to Milan addani jaayndiyanke London wiyde wonde "naatgol makko ina fotnoo wonde, so en mbiyat ko famɗi fof, ina fotnoo hollirde suka debbo gipsy" e jaɓde wonde "baawɗe makko naalankaagal mawɗe e daande makko laaɓtunde ina njokki e ƴeewde geɗe makko e mbaadi toowndi".
Caggal nde o woppi dingiral, Ferni janngini daande to Turin. Ina jeyaa e almuɓɓe makko Alba Anzelotti, Bianca Lenzi e Marisa Morel.
Nguurndam neɗɗo
Ferni resi ko Karlo Germano, fiyoowo violon. Ɓiɗɗo maɓɓe biyeteeɗo Carlo (1880-1916) kadi ko fiyoowo violon. O sankii ko e hitaande 1934 to Turin, omo yahra e duuɓi 84.
Njawdi
Fotooje Ferni Germano ɗe o winndi e yimɓe woɗɓe, ina njuɓɓinee e defte ñeeñal Fondazione Giorgio Cini.
Tuugnorgal
22ebwc936qgud7mmp4szmq5ujtu65kd
162621
162620
2026-04-11T15:23:51Z
SUZYFATIMA
13856
162621
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Virginia Ferni Germano''' (16 desaambar 1849 – 4 feebariyee 1934).
== Nguurndam gadano ==
Ferni jibinaa ko to Turin, e galle fiyoowo filmo biyeteeɗo Francesca e fiyoowo cellal biyeteeɗo Antonio Ferni. Banndiraaɓe makko Angelo e Teresa ko jimooɓe, kamɓe ne. O janngi violon e daande nde o woni suka debbo.
== Kugal ==
Ferni fuɗɗii yahde e dingiral opera ko e hitaande 1876, e nder filmo Charles Gounod biyeteeɗo Faust, to suudu dingiral Madrid. Ko kanko woni gadano fiyde Carmen mo Bizet e ɗemngal Itaali, to La Scala to Milan e hitaande 1885. O sosi darnde tiitoonde Edmea mo Alfredo Catalani nde o fuɗɗii fiyde e hitaande 1896, e Loreley mo Catalani, nde o fuɗɗii fiyde e hitaande 1890.
Arturo Toscanini waɗii njillu mum gadano e nder leydi Itali ngam waɗde njillu mum e hitaande 1886, hono Edmea, tawi Ferni ina hoɗi ɗum. Naatgol makko e hitaande 1886 e Mignon to Milan addani jaayndiyanke London wiyde wonde "naatgol makko ina fotnoo wonde, so en mbiyat ko famɗi fof, ina fotnoo hollirde suka debbo gipsy" e jaɓde wonde "baawɗe makko naalankaagal mawɗe e daande makko laaɓtunde ina njokki e ƴeewde geɗe makko e mbaadi toowndi".
Caggal nde o woppi dingiral, Ferni janngini daande to Turin. Ina jeyaa e almuɓɓe makko Alba Anzelotti, Bianca Lenzi e Marisa Morel.
== Nguurndam neɗɗo ==
Ferni resi ko Karlo Germano, fiyoowo violon. Ɓiɗɗo maɓɓe biyeteeɗo Carlo (1880-1916) kadi ko fiyoowo violon. O sankii ko e hitaande 1934 to Turin, omo yahra e duuɓi 84.
== Njawdi ==
Fotooje Ferni Germano ɗe o winndi e yimɓe woɗɓe, ina njuɓɓinee e defte ñeeñal Fondazione Giorgio Cini.
== Tuugnorgal ==
6yvjwt0een41i1lu156fft48j75kjmg
162626
162621
2026-04-11T15:31:13Z
SUZYFATIMA
13856
162626
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Virginia Ferni Germano''' (16 desaambar 1849 – 4 feebariyee 1934).
== Nguurndam gadano ==
Ferni jibinaa ko to Turin, e galle fiyoowo filmo biyeteeɗo Francesca e fiyoowo cellal biyeteeɗo Antonio Ferni. Banndiraaɓe makko Angelo e Teresa ko jimooɓe, kamɓe ne. O janngi violon e daande nde o woni suka debbo.
== Kugal ==
Ferni fuɗɗii yahde e dingiral opera ko e hitaande 1876, e nder filmo Charles Gounod biyeteeɗo Faust, to suudu dingiral Madrid. Ko kanko woni gadano fiyde Carmen mo Bizet e ɗemngal Itaali, to La Scala to Milan e hitaande 1885. O sosi darnde tiitoonde Edmea mo Alfredo Catalani nde o fuɗɗii fiyde e hitaande 1896, e Loreley mo Catalani, nde o fuɗɗii fiyde e hitaande 1890.
Arturo Toscanini waɗii njillu mum gadano e nder leydi Itali ngam waɗde njillu mum e hitaande 1886, hono Edmea, tawi Ferni ina hoɗi ɗum. Naatgol makko e hitaande 1886 e Mignon to Milan addani jaayndiyanke London wiyde wonde "naatgol makko ina fotnoo wonde, so en mbiyat ko famɗi fof, ina fotnoo hollirde suka debbo gipsy" e jaɓde wonde "baawɗe makko naalankaagal mawɗe e daande makko laaɓtunde ina njokki e ƴeewde geɗe makko e mbaadi toowndi".
Caggal nde o woppi dingiral, Ferni janngini daande to Turin. Ina jeyaa e almuɓɓe makko Alba Anzelotti, Bianca Lenzi e Marisa Morel.
== Nguurndam neɗɗo ==
Ferni resi ko Karlo Germano, fiyoowo violon. Ɓiɗɗo maɓɓe biyeteeɗo Carlo (1880-1916) kadi ko fiyoowo violon. O sankii ko e hitaande 1934 to Turin, omo yahra e duuɓi 84.
== Njawdi ==
Fotooje Ferni Germano ɗe o winndi e yimɓe woɗɓe, ina njuɓɓinee e defte ñeeñal Fondazione Giorgio Cini.<ref name="Grove">Elizabeth Forbes, [http://oxfordindex.oup.com/view/10.1093/gmo/9781561592630.article.O901596 "Virginia Ferni-Germano"] ''Grove Music Online'' (2002).</ref><ref name="Lex">[[Karl-Josef Kutsch]], [[Leo Riemens]], eds., [https://books.google.com/books?id=dsfq_5dFeL0C&dq=Francesca+Ferni&pg=PA1436 ''Großes Sängerlexikon''] (Walter De Gruyter 2012): 1436. {{ISBN|9783598440885}}</ref><ref>[http://www.lavoceantica.it/Soprano/Ferni%20Germano%20Virginia.htm Virginia Ferni Germano chronology], La voce antica.</ref><ref>Victoria Etnier Villamil, [https://books.google.com/books?id=oW0pDwAAQBAJ&dq=Carmen+Virginia+Ferni&pg=PT185 ''"O ma Carmen": Bizet's Fateful Gypsy in Portrayals from 1875 to the Present''] (McFarland 2017): 175. {{ISBN|9781476663241}}</ref><ref>Program, [https://www.loc.gov/resource/musschatz.10290.0/?sp=4 ''Loreley''] Teatro Regio (Torino 1890): 4; in the U.S. RISM Libretto Project, Albert Schatz collection, [[Library of Congress]].</ref><ref>Harvey Sachs, [https://books.google.com/books?id=8HVIDQAAQBAJ&dq=Virginia+Ferni-Germano&pg=PT42 ''Toscanini: Musician of Conscience''] (Liveright Publishing 2017). {{ISBN|9781631492723}}</ref><ref>[https://www.newspapers.com/clip/24463260/virginia_ferni_germano_1886/ "Amusements in Italy"] ''The Era'' (May 15, 1886): 13. via [[Newspapers.com]]{{open access}}</ref><ref>[https://www.newspapers.com/clip/24463065/virginia_ferni_germano_1934/ "Virginia Ferni Germano, Once Noted Soprano, Dies"] ''Chicago Tribune'' (February 6, 1934): 16. via [[Newspapers.com]]{{open access}}</ref>
== Tuugnorgal ==
<references />
9hauip1ci5g4fji4k0fy9hd6g6uohfz
The Sarah Coventry
0
39533
162622
2026-04-11T15:24:45Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "{{Databox}}Sarah Coventry ko kawgel golf karallaagal rewɓe e LPGA Tour tuggi 1976 haa 1981. Kewu nguu fuɗɗii ko e Florida to Lely Country Club to Naples e lewru feebariyee 1976, caggal ɗuum o yahri to fuɗnaange Kaliforni e to Round Hill Country Club to Alamo, e lewru suwee 1975 duuɓi ɗiɗi hirnaange New York e hitaande 1979, innitiraa ko Rochester hakkunde leyɗeele e hitaande 1982 ; caggal ɗuum wonti LPGA Wegman, fijirde haa 2009, haa nde lomtinaa e Kapiteen LPG..."
162622
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Sarah Coventry ko kawgel golf karallaagal rewɓe e LPGA Tour tuggi 1976 haa 1981. Kewu nguu fuɗɗii ko e Florida to Lely Country Club to Naples e lewru feebariyee 1976, caggal ɗuum o yahri to fuɗnaange Kaliforni e to Round Hill Country Club to Alamo, e lewru suwee 1975 duuɓi ɗiɗi hirnaange New York e hitaande 1979, innitiraa ko Rochester hakkunde leyɗeele e hitaande 1982 ; caggal ɗuum wonti LPGA Wegman, fijirde haa 2009, haa nde lomtinaa e Kapiteen LPGA Wegman.
Inɗe kawgel ngel
1976: Sarah Koventri Naples (Florida)
1977-1978: Sarah Koventri (Kaliforni)
1979-1981: Sarah Koventri (New York, jeyaa ko e binndanɗe Wegman LPGA)
Jaaltaaɓe
Hitaande Ñalɗi Jaagorgal Leydi Njoɓdi To par Purse ($) Jaaliiɗo
renndinde ($)
1981 25-28 Juko Nansi Lopes (2) Dental Dowlaaji Amerik 285-7 125,000 18,750
1980 26-29 lewru Juko Nansi Lopez Dental Dowlaaji Amerik 283-9 125,000 18,750
1979 14-17 lewru Juko (2) Dental Dowlaaji Amerik 280-12 100 000 15 000
1978 14-17 lewru Seeɗto Donna Caponi Dental Dowlaaji Amerik 282-10 100 000 15 000
1977 22-25 lewru Seeɗto Jane Blalock Dental Dowlaaji Amerik 282-10 100 000 15 000
1976 lewru feebariyee 6-8 lewru Yarkomaa, Ostarali 218 +2 60,000 8,500
Wegmans LPGA
Caggal hitaande 1978, kawgel ngel ummiima Kaliforni fayti New York, ngel yuɓɓinaa ko to Locust Hill Country Club sara Rochester tuggi 1979 haa 1981. E hitaande 1979, kawgel ngel anndini kawgel 1976–78 ngel ko adii ngel, ngel Locuc Trust wonnoo e hitaande7 1978. Hannde noon Wegmans LPGA ina anndi Bankers Trust Classics wonaa kewuuji tati gadani Sarah Coventry e nder daartol kawgel ngel. Waylo ngoo rokkii Nancy Lopez nafooje tati e nder hiirde nde, nde tawnoo o dañii njeenaari mawndi to Locust Hill e hitaande 1978.
Ƴeew kadi
Naples Lely Classic, ko kewu goɗɗo LPGA Tour fijiraa e Lely Country Club gila 1973 haa 1975.
Tuugnorgal
qcao4mucj91dvt6dfk5i38rs53i2mrc
162624
162622
2026-04-11T15:27:44Z
Ilya Discuss
10103
162624
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Sarah Coventry''' ko kawgel golf karallaagal rewɓe e LPGA Tour tuggi 1976 haa 1981. Kewu nguu fuɗɗii ko e Florida to Lely Country Club to Naples e lewru feebariyee 1976, caggal ɗuum o yahri to fuɗnaange Kaliforni e to Round Hill Country Club to Alamo, e lewru suwee 1975 duuɓi ɗiɗi hirnaange New York e hitaande 1979, innitiraa ko Rochester hakkunde leyɗeele e hitaande 1982 ; caggal ɗuum wonti LPGA Wegman, fijirde haa 2009, haa nde lomtinaa e Kapiteen LPGA Wegman.
Inɗe kawgel ngel
1976: Sarah Koventri Naples (Florida)
1977-1978: Sarah Koventri (Kaliforni)
1979-1981: Sarah Koventri (New York, jeyaa ko e binndanɗe Wegman LPGA)
Jaaltaaɓe
Hitaande Ñalɗi Jaagorgal Leydi Njoɓdi To par Purse ($) Jaaliiɗo
renndinde ($)
1981 25-28 Juko Nansi Lopes (2) Dental Dowlaaji Amerik 285-7 125,000 18,750
1980 26-29 lewru Juko Nansi Lopez Dental Dowlaaji Amerik 283-9 125,000 18,750
1979 14-17 lewru Juko (2) Dental Dowlaaji Amerik 280-12 100 000 15 000
1978 14-17 lewru Seeɗto Donna Caponi Dental Dowlaaji Amerik 282-10 100 000 15 000
1977 22-25 lewru Seeɗto Jane Blalock Dental Dowlaaji Amerik 282-10 100 000 15 000
1976 lewru feebariyee 6-8 lewru Yarkomaa, Ostarali 218 +2 60,000 8,500
Wegmans LPGA
Caggal hitaande 1978, kawgel ngel ummiima Kaliforni fayti New York, ngel yuɓɓinaa ko to Locust Hill Country Club sara Rochester tuggi 1979 haa 1981. E hitaande 1979, kawgel ngel anndini kawgel 1976–78 ngel ko adii ngel, ngel Locuc Trust wonnoo e hitaande7 1978. Hannde noon Wegmans LPGA ina anndi Bankers Trust Classics wonaa kewuuji tati gadani Sarah Coventry e nder daartol kawgel ngel. Waylo ngoo rokkii Nancy Lopez nafooje tati e nder hiirde nde, nde tawnoo o dañii njeenaari mawndi to Locust Hill e hitaande 1978.
== Ƴeew kadi ==
Naples Lely Classic, ko kewu goɗɗo LPGA Tour fijiraa e Lely Country Club gila 1973 haa 1975.
== Tuugnorgal ==
ca38iorh40opu7oy9642ldram7iy9bm
162625
162624
2026-04-11T15:29:55Z
Ilya Discuss
10103
162625
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Sarah Coventry''' ko kawgel golf karallaagal rewɓe e LPGA Tour tuggi 1976 haa 1981. Kewu nguu fuɗɗii ko e Florida to Lely Country Club to Naples e lewru feebariyee 1976, caggal ɗuum o yahri to fuɗnaange Kaliforni e to Round Hill Country Club to Alamo, e lewru suwee 1975 duuɓi ɗiɗi hirnaange New York e hitaande 1979, innitiraa ko Rochester hakkunde leyɗeele e hitaande 1982 ; caggal ɗuum wonti LPGA Wegman, fijirde haa 2009, haa nde lomtinaa e Kapiteen LPGA Wegman.<ref>[http://www.lpga.com/content/Chronology70-79.pdf LPGA Tournament Chronology 1970-1979]</ref><ref name="stwncl">{{cite news|url=https://news.google.com/newspapers?id=Sp4rAAAAIBAJ&sjid=MvwFAAAAIBAJ&pg=3522,1525476|newspaper=Nashua (NH) Telegraph|agency=UPI|title=Stephenson wins Naples Classic|date=February 9, 1976|page=25}}</ref><ref name="jwcv">{{cite news|url=https://news.google.com/newspapers?id=uHpjAAAAIBAJ&sjid=w3kNAAAAIBAJ&pg=6214%2C4851096|newspaper=Nashua (NH) Telegraph|agency=UPI|title=Jane wins Coventry|date=September 26, 1977|page=27}}</ref><ref name="yegsl">{{cite news|url=https://news.google.com/newspapers?id=p5FVAAAAIBAJ&sjid=8z8NAAAAIBAJ&pg=2793%2C5261629|newspaper=Reading (PA) Eagle|agency=Associated Press|title=Young ends golf slump|date=September 18, 1978|page=23}}</ref>
Inɗe kawgel ngel
1976: Sarah Koventri Naples (Florida)
1977-1978: Sarah Koventri (Kaliforni)
1979-1981: Sarah Koventri (New York, jeyaa ko e binndanɗe Wegman LPGA)
Jaaltaaɓe
Hitaande Ñalɗi Jaagorgal Leydi Njoɓdi To par Purse ($) Jaaliiɗo
renndinde ($)
1981 25-28 Juko Nansi Lopes (2) Dental Dowlaaji Amerik 285-7 125,000 18,750
1980 26-29 lewru Juko Nansi Lopez Dental Dowlaaji Amerik 283-9 125,000 18,750
1979 14-17 lewru Juko (2) Dental Dowlaaji Amerik 280-12 100 000 15 000
1978 14-17 lewru Seeɗto Donna Caponi Dental Dowlaaji Amerik 282-10 100 000 15 000
1977 22-25 lewru Seeɗto Jane Blalock Dental Dowlaaji Amerik 282-10 100 000 15 000
1976 lewru feebariyee 6-8 lewru Yarkomaa, Ostarali 218 +2 60,000 8,500
Wegmans LPGA
Caggal hitaande 1978, kawgel ngel ummiima Kaliforni fayti New York, ngel yuɓɓinaa ko to Locust Hill Country Club sara Rochester tuggi 1979 haa 1981. E hitaande 1979, kawgel ngel anndini kawgel 1976–78 ngel ko adii ngel, ngel Locuc Trust wonnoo e hitaande7 1978. Hannde noon Wegmans LPGA ina anndi Bankers Trust Classics wonaa kewuuji tati gadani Sarah Coventry e nder daartol kawgel ngel. Waylo ngoo rokkii Nancy Lopez nafooje tati e nder hiirde nde, nde tawnoo o dañii njeenaari mawndi to Locust Hill e hitaande 1978.
== Ƴeew kadi ==
Naples Lely Classic, ko kewu goɗɗo LPGA Tour fijiraa e Lely Country Club gila 1973 haa 1975.
== Tuugnorgal ==
gvx3g9obmm3bri0hh23ktlzv7l86qmu
162627
162625
2026-04-11T15:32:21Z
Ilya Discuss
10103
162627
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Sarah Coventry''' ko kawgel golf karallaagal rewɓe e LPGA Tour tuggi 1976 haa 1981. Kewu nguu fuɗɗii ko e Florida to Lely Country Club to Naples e lewru feebariyee 1976, caggal ɗuum o yahri to fuɗnaange Kaliforni e to Round Hill Country Club to Alamo, e lewru suwee 1975 duuɓi ɗiɗi hirnaange New York e hitaande 1979, innitiraa ko Rochester hakkunde leyɗeele e hitaande 1982 ; caggal ɗuum wonti LPGA Wegman, fijirde haa 2009, haa nde lomtinaa e Kapiteen LPGA Wegman.<ref>[http://www.lpga.com/content/Chronology70-79.pdf LPGA Tournament Chronology 1970-1979]</ref><ref name="stwncl">{{cite news|url=https://news.google.com/newspapers?id=Sp4rAAAAIBAJ&sjid=MvwFAAAAIBAJ&pg=3522,1525476|newspaper=Nashua (NH) Telegraph|agency=UPI|title=Stephenson wins Naples Classic|date=February 9, 1976|page=25}}</ref><ref name="jwcv">{{cite news|url=https://news.google.com/newspapers?id=uHpjAAAAIBAJ&sjid=w3kNAAAAIBAJ&pg=6214%2C4851096|newspaper=Nashua (NH) Telegraph|agency=UPI|title=Jane wins Coventry|date=September 26, 1977|page=27}}</ref><ref name="yegsl">{{cite news|url=https://news.google.com/newspapers?id=p5FVAAAAIBAJ&sjid=8z8NAAAAIBAJ&pg=2793%2C5261629|newspaper=Reading (PA) Eagle|agency=Associated Press|title=Young ends golf slump|date=September 18, 1978|page=23}}</ref>
Inɗe kawgel ngel
1976: Sarah Koventri Naples (Florida)
1977-1978: Sarah Koventri (Kaliforni)
1979-1981: Sarah Koventri (New York, jeyaa ko e binndanɗe Wegman LPGA)
Jaaltaaɓe
Hitaande Ñalɗi Jaagorgal Leydi Njoɓdi To par Purse ($) Jaaliiɗo
renndinde ($)
1981 25-28 Juko Nansi Lopes (2) Dental Dowlaaji Amerik 285-7 125,000 18,750
1980 26-29 lewru Juko Nansi Lopez Dental Dowlaaji Amerik 283-9 125,000 18,750
1979 14-17 lewru Juko (2) Dental Dowlaaji Amerik 280-12 100 000 15 000
1978 14-17 lewru Seeɗto Donna Caponi Dental Dowlaaji Amerik 282-10 100 000 15 000
1977 22-25 lewru Seeɗto Jane Blalock Dental Dowlaaji Amerik 282-10 100 000 15 000
1976 lewru feebariyee 6-8 lewru Yarkomaa, Ostarali 218 +2 60,000 8,500
Wegmans LPGA
Caggal hitaande 1978, kawgel ngel ummiima Kaliforni fayti New York, ngel yuɓɓinaa ko to Locust Hill Country Club sara Rochester tuggi 1979 haa 1981. E hitaande 1979, kawgel ngel anndini kawgel 1976–78 ngel ko adii ngel, ngel Locuc Trust wonnoo e hitaande7 1978. Hannde noon Wegmans LPGA ina anndi Bankers Trust Classics wonaa kewuuji tati gadani Sarah Coventry e nder daartol kawgel ngel. Waylo ngoo rokkii Nancy Lopez nafooje tati e nder hiirde nde, nde tawnoo o dañii njeenaari mawndi to Locust Hill e hitaande 1978.<ref name="relbla">{{cite news|url=https://news.google.com/newspapers?id=NxdUAAAAIBAJ&sjid=GY0DAAAAIBAJ&pg=6614%2C3365316|newspaper=Boca Raton News|agency=Associated Press|title=Relaxed Blalock wins big|date=June 18, 1979|page=1B}}</ref><ref>{{usurped|[https://web.archive.org/web/20110503044713/http://www.wegmanslpga.org/history.aspx Tournament history]}}</ref><ref name="lmwisc">{{cite news|url=https://news.google.com/newspapers?id=ThNbAAAAIBAJ&sjid=fk4NAAAAIBAJ&pg=1248%2C4910276|newspaper=Bangor Daily News|agency=Associated Press|title=Lopez-Melton victor in Sarah Coventry golf|date=June 29, 1981|page=18}}</ref>
== Ƴeew kadi ==
Naples Lely Classic, ko kewu goɗɗo LPGA Tour fijiraa e Lely Country Club gila 1973 haa 1975.
== Tuugnorgal ==
3axdhbnnpgnnrh84x05i1mwoz6owlbq
Bertha Drechsler Adamson
0
39534
162628
2026-04-11T15:33:49Z
SUZYFATIMA
13856
Created page with "Bertha Drechsler Adamson (25 marse 1849 – 12 mee 1924) ko jimoowo, jannginoowo, gardotooɗo Kanadaa, jibinaaɗo to Ekost. Ɓiɗɗo debbo Aadama Hamilton, jannginoowo jimɗi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Edinburgh, o jibinaa ko Bertha Drechsler Hamilton to wuro Edinburgh. O janngi violon to Leipzig e miñiiko debbo biyeteeɗo Emily. O waɗii jimɗi e fedde baaba makko, tawi ina jeyaa heen miñiiko debbo e miñiiko gorko biyeteeɗo Carl, to leydi Angalteer. Caggal nde o r..."
162628
wikitext
text/x-wiki
Bertha Drechsler Adamson (25 marse 1849 – 12 mee 1924) ko jimoowo, jannginoowo, gardotooɗo Kanadaa, jibinaaɗo to Ekost.
Ɓiɗɗo debbo Aadama Hamilton, jannginoowo jimɗi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Edinburgh, o jibinaa ko Bertha Drechsler Hamilton to wuro Edinburgh. O janngi violon to Leipzig e miñiiko debbo biyeteeɗo Emily. O waɗii jimɗi e fedde baaba makko, tawi ina jeyaa heen miñiiko debbo e miñiiko gorko biyeteeɗo Carl, to leydi Angalteer. Caggal nde o resi e hitaande 1869, o ummii o fayi Hamilton, to Ontario, caggal ɗuum o hoɗi to Toronto. E hitaande 1887, o naati e fedde jannginooɓe to duɗal jaaɓi haaɗtirde Toronto kesal. E hitaande 1888, ko kanko woni fiyoowo violon gadano e nder fedde wiyeteende “Quartette de corde” ; o yalti e duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal caggal ndeen hitaande kono o arti e hitaande 1895. O woniino gardiiɗo konsiir (Concert Mistress) e hitaande 1906/07 e nder Orkestra Simfoni Konservatoori Toronto keso oo, o woniino biro ɗiɗaɓo e Orkestra Simfoni Toronto haa 1911 ko famɗi fof. Tuggi 1901 haa 1904, ko kanko woni violon gadano e nder fedde wiyeteende Toronto.
Almuɓɓe Drechsler Adamson ina njeyaa heen : Harry Adaskin, Frank Edward Blachford, Juliya Grover Choate e Lina Drechsler Adamson, ɓiyiiko debbo.
O maayi ko to Toronto omo yahra e duuɓi 76.
Tuugnorgal
a5na47c6afwjhmwfarcgppgxx48xaks
162630
162628
2026-04-11T15:35:47Z
SUZYFATIMA
13856
162630
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Bertha Drechsler Adamson''' (25 marse 1849 – 12 mee 1924) ko jimoowo, jannginoowo, gardotooɗo Kanadaa, jibinaaɗo to Ekost.
Ɓiɗɗo debbo Aadama Hamilton, jannginoowo jimɗi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Edinburgh, o jibinaa ko '''Bertha Drechsler Hamilton''' to wuro Edinburgh. O janngi violon to Leipzig e miñiiko debbo biyeteeɗo Emily. O waɗii jimɗi e fedde baaba makko, tawi ina jeyaa heen miñiiko debbo e miñiiko gorko biyeteeɗo Carl, to leydi Angalteer. Caggal nde o resi e hitaande 1869, o ummii o fayi Hamilton, to Ontario, caggal ɗuum o hoɗi to Toronto. E hitaande 1887, o naati e fedde jannginooɓe to duɗal jaaɓi haaɗtirde Toronto kesal. E hitaande 1888, ko kanko woni fiyoowo violon gadano e nder fedde wiyeteende “Quartette de corde” ; o yalti e duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal caggal ndeen hitaande kono o arti e hitaande 1895. O woniino gardiiɗo konsiir (Concert Mistress) e hitaande 1906/07 e nder Orkestra Simfoni Konservatoori Toronto keso oo, o woniino biro ɗiɗaɓo e Orkestra Simfoni Toronto haa 1911 ko famɗi fof. Tuggi 1901 haa 1904, ko kanko woni violon gadano e nder fedde wiyeteende Toronto.
Almuɓɓe Drechsler Adamson ina njeyaa heen : Harry Adaskin, Frank Edward Blachford, Juliya Grover Choate e Lina Drechsler Adamson, ɓiyiiko debbo.
O maayi ko to Toronto omo yahra e duuɓi 76.
== Tuugnorgal ==
smmwz4an9e2ekeudplj0x4r3b85ztqb
162633
162630
2026-04-11T15:39:19Z
SUZYFATIMA
13856
162633
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Bertha Drechsler Adamson''' (25 marse 1849 – 12 mee 1924) ko jimoowo, jannginoowo, gardotooɗo Kanadaa, jibinaaɗo to Ekost.
Ɓiɗɗo debbo Aadama Hamilton, jannginoowo jimɗi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Edinburgh, o jibinaa ko '''Bertha Drechsler Hamilton''' to wuro Edinburgh. O janngi violon to Leipzig e miñiiko debbo biyeteeɗo Emily. O waɗii jimɗi e fedde baaba makko, tawi ina jeyaa heen miñiiko debbo e miñiiko gorko biyeteeɗo Carl, to leydi Angalteer. Caggal nde o resi e hitaande 1869, o ummii o fayi Hamilton, to Ontario, caggal ɗuum o hoɗi to Toronto. E hitaande 1887, o naati e fedde jannginooɓe to duɗal jaaɓi haaɗtirde Toronto kesal. E hitaande 1888, ko kanko woni fiyoowo violon gadano e nder fedde wiyeteende “Quartette de corde” ; o yalti e duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal caggal ndeen hitaande kono o arti e hitaande 1895. O woniino gardiiɗo konsiir (Concert Mistress) e hitaande 1906/07 e nder Orkestra Simfoni Konservatoori Toronto keso oo, o woniino biro ɗiɗaɓo e Orkestra Simfoni Toronto haa 1911 ko famɗi fof. Tuggi 1901 haa 1904, ko kanko woni violon gadano e nder fedde wiyeteende Toronto.
Almuɓɓe Drechsler Adamson ina njeyaa heen : Harry Adaskin, Frank Edward Blachford, Juliya Grover Choate e Lina Drechsler Adamson, ɓiyiiko debbo.
O maayi ko to Toronto omo yahra e duuɓi 76.<ref>Annika Klanke, Art. [https://www.sophie-drinker-institut.de/drechsler-hamilton-familie "Drechsler-Hamilton, Familie"], in: Lexikon "Europäische Instrumentalistinnen des 18. und 19. Jahrhunderts", hrsg. von Freia Hoffmann, 2013.</ref><ref name="ce">{{cite encyclopedia|url=http://www.thecanadianencyclopedia.ca/en/article/bertha-drechsler-adamson-emc/|title=Drechsler Adamson, Bertha|encyclopedia=[[The Canadian Encyclopedia]]}}</ref><ref>{{Cite news|date=1924-05-12|title=Well-Known Musician Dies Very Suddenly|pages=29|work=The Toronto Star|url=https://www.newspapers.com/article/the-toronto-daily-star-well-known-musici/132708665/|access-date=2023-10-01|via=Newspapers.com}}</ref>
== Tuugnorgal ==
<references />
5hebh7b462kf10ztl45se20gl124lfo
162634
162633
2026-04-11T15:39:53Z
SUZYFATIMA
13856
162634
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Bertha Drechsler Adamson''' (25 marse 1849 – 12 mee 1924) ko jimoowo, jannginoowo, gardotooɗo Kanadaa, jibinaaɗo to Ekost.
Ɓiɗɗo debbo Aadama Hamilton, jannginoowo jimɗi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Edinburgh, o jibinaa ko '''Bertha Drechsler Hamilton''' to wuro Edinburgh. O janngi violon to Leipzig e miñiiko debbo biyeteeɗo Emily. O waɗii jimɗi e fedde baaba makko, tawi ina jeyaa heen miñiiko debbo e miñiiko gorko biyeteeɗo Carl, to leydi Angalteer. Caggal nde o resi e hitaande 1869, o ummii o fayi Hamilton, to Ontario, caggal ɗuum o hoɗi to Toronto. E hitaande 1887, o naati e fedde jannginooɓe to duɗal jaaɓi haaɗtirde Toronto kesal. E hitaande 1888, ko kanko woni fiyoowo violon gadano e nder fedde wiyeteende “Quartette de corde” ; o yalti e duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal caggal ndeen hitaande kono o arti e hitaande 1895. O woniino gardiiɗo konsiir (Concert Mistress) e hitaande 1906/07 e nder Orkestra Simfoni Konservatoori Toronto keso oo, o woniino biro ɗiɗaɓo e Orkestra Simfoni Toronto haa 1911 ko famɗi fof. Tuggi 1901 haa 1904, ko kanko woni violon gadano e nder fedde wiyeteende Toronto.
Almuɓɓe Drechsler Adamson ina njeyaa heen : Harry Adaskin, Frank Edward Blachford, Juliya Grover Choate e Lina Drechsler Adamson, ɓiyiiko debbo.
O maayi ko to Toronto omo yahra e duuɓi 76.<ref>Annika Klanke, Art. [https://www.sophie-drinker-institut.de/drechsler-hamilton-familie "Drechsler-Hamilton, Familie"], in: Lexikon "Europäische Instrumentalistinnen des 18. und 19. Jahrhunderts", hrsg. von Freia Hoffmann, 2013.</ref><ref name="ce">{{cite encyclopedia|url=http://www.thecanadianencyclopedia.ca/en/article/bertha-drechsler-adamson-emc/|title=Drechsler Adamson, Bertha|encyclopedia=[[The Canadian Encyclopedia]]}}</ref><ref>{{Cite news|date=1924-05-12|title=Well-Known Musician Dies Very Suddenly|pages=29|work=The Toronto Star|url=https://www.newspapers.com/article/the-toronto-daily-star-well-known-musici/132708665/|access-date=2023-10-01|via=Newspapers.com}}</ref>
== Tuugnorgal ==
<references />
[[Category:Rewbe]]
ssh8wpsxn0veddiwon7651y3rcqrtxe
Richmond Open (LPGA Tour)
0
39535
162629
2026-04-11T15:35:14Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "{{Databox}}Richmond Open ko kawgel golf e nder LPGA Tour e hitaande 1951, 1952, e 1955. Ngol waɗi ko e nokku golf to Richmond, Kaliforni. Jaaltaaɓe 1955 Betti Jamson 1953-54 Alaa kawgel 1952 Patti Berg 1951 Ɓiɗɗo Zahariya Tuugnorgal"
162629
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Richmond Open ko kawgel golf e nder LPGA Tour e hitaande 1951, 1952, e 1955. Ngol waɗi ko e nokku golf to Richmond, Kaliforni.
Jaaltaaɓe
1955 Betti Jamson
1953-54 Alaa kawgel
1952 Patti Berg
1951 Ɓiɗɗo Zahariya
Tuugnorgal
mmirom65zqhz6khqgvchk7libfsl8kr
162631
162629
2026-04-11T15:37:04Z
Ilya Discuss
10103
162631
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Richmond Open''' ko kawgel golf e nder LPGA Tour e hitaande 1951, 1952, e 1955. Ngol waɗi ko e nokku golf to Richmond, Kaliforni.
== Jaaltaaɓe ==
1955 Betti Jamson
1953-54 Alaa kawgel
1952 Patti Berg
1951 Ɓiɗɗo Zahariya
== Tuugnorgal ==
pb04c9s11iwr2ampt4cbs4lpxdbt2s7
162632
162631
2026-04-11T15:38:04Z
Ilya Discuss
10103
162632
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Richmond Open''' ko kawgel golf e nder LPGA Tour e hitaande 1951, 1952, e 1955. Ngol waɗi ko e nokku golf to Richmond, Kaliforni.<ref>[http://www.lpga.com/content/Chronology50-59.pdf LPGA Tournament Chronology 1950-1959] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100102110028/http://www.lpga.com/content/Chronology50-59.pdf|date=January 2, 2010}}</ref>
== Jaaltaaɓe ==
1955 Betti Jamson
1953-54 Alaa kawgel
1952 Patti Berg
1951 Ɓiɗɗo Zahariya
== Tuugnorgal ==
0nnufgtynpb79ju8k9246wzxnj964d5
Sarasota Open (LPGA Tour)
0
39536
162635
2026-04-11T15:41:04Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "{{Databox}}Sarasota Open ko kawgel golf e nder LPGA Tour tuggi 1952 haa 1956. Ngol fijiraa ko to Sarasota, Floride to dingiral leydi Sarasota Bay tuggi 1952 haa 1954 e to dingiral golf Bobby Jones tuggi 1955 haa 1956. Jaaltaaɓe 1956 Betsi Rawls 1955 Betti Jamson 1954 Ɓiɗɗo Zahariya 1953 Ɓiɗɗo Zahariyas 1952 Marlen Hagge Tuugnorgal"
162635
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Sarasota Open ko kawgel golf e nder LPGA Tour tuggi 1952 haa 1956. Ngol fijiraa ko to Sarasota, Floride to dingiral leydi Sarasota Bay tuggi 1952 haa 1954 e to dingiral golf Bobby Jones tuggi 1955 haa 1956.
Jaaltaaɓe
1956 Betsi Rawls
1955 Betti Jamson
1954 Ɓiɗɗo Zahariya
1953 Ɓiɗɗo Zahariyas
1952 Marlen Hagge
Tuugnorgal
7syvacwpj4mi2qsp03o9vnhdm2kwoym
162636
162635
2026-04-11T15:43:04Z
Ilya Discuss
10103
162636
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Sarasota Open''' ko kawgel golf e nder LPGA Tour tuggi 1952 haa 1956. Ngol fijiraa ko to Sarasota, Floride to dingiral leydi Sarasota Bay tuggi 1952 haa 1954 e to dingiral golf Bobby Jones tuggi 1955 haa 1956.
Jaaltaaɓe
1956 Betsi Rawls
1955 Betti Jamson
1954 Ɓiɗɗo Zahariya
1953 Ɓiɗɗo Zahariyas
1952 Marlen Hagge
Tuugnorgal
kybcjikgfzfwh7kmw0bmaf9qsy7tful
162637
162636
2026-04-11T15:43:57Z
Ilya Discuss
10103
162637
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Sarasota Open''' ko kawgel golf e nder LPGA Tour tuggi 1952 haa 1956. Ngol fijiraa ko to Sarasota, Floride to dingiral leydi Sarasota Bay tuggi 1952 haa 1954 e to dingiral golf Bobby Jones tuggi 1955 haa 1956.
== Jaaltaaɓe ==
1956 Betsi Rawls
1955 Betti Jamson
1954 Ɓiɗɗo Zahariya
1953 Ɓiɗɗo Zahariyas
1952 Marlen Hagge
== Tuugnorgal ==
duj49fu3montni86roh24shxc7l6jm2
162638
162637
2026-04-11T15:44:56Z
Ilya Discuss
10103
162638
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Sarasota Open''' ko kawgel golf e nder LPGA Tour tuggi 1952 haa 1956. Ngol fijiraa ko to Sarasota, Floride to dingiral leydi Sarasota Bay tuggi 1952 haa 1954 e to dingiral golf Bobby Jones tuggi 1955 haa 1956.<ref>{{Cite web|url=http://www.lpga.com/content/Chronology50-59.pdf|title=LPGA Tournament Chronology 1950-1959|access-date=2010-09-20|archive-date=2012-02-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20120227042554/http://www.lpga.com/content/Chronology50-59.pdf|url-status=dead}}</ref>
== Jaaltaaɓe ==
1956 Betsi Rawls
1955 Betti Jamson
1954 Ɓiɗɗo Zahariya
1953 Ɓiɗɗo Zahariyas
1952 Marlen Hagge
== Tuugnorgal ==
5jngrrtikov6gvp69qgg48hwmj7ee60
Visalia Open
0
39537
162639
2026-04-11T15:47:50Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Visalia Open ko kawgel golf e nder LPGA Tour tuggi 1962 haa 1965. Ngol waɗnoo ko e nokku biyeteeɗo Visalia, Kaliforni. Jaaltaaɓe Visaliya Udditii 1965 Kilifford Ann Kiriid Visalia rewɓe' Udditaama 1964 Miki Raay 1963 Miki Raay Visaliya Udditii 1962 Mariyam Lena Faulk Tuugnorgal"
162639
wikitext
text/x-wiki
Visalia Open ko kawgel golf e nder LPGA Tour tuggi 1962 haa 1965. Ngol waɗnoo ko e nokku biyeteeɗo Visalia, Kaliforni.
Jaaltaaɓe
Visaliya Udditii
1965 Kilifford Ann Kiriid
Visalia rewɓe' Udditaama
1964 Miki Raay
1963 Miki Raay
Visaliya Udditii
1962 Mariyam Lena Faulk
Tuugnorgal
i75ytsvhhy3aq5ki8adqw2mzfix10iu
162640
162639
2026-04-11T15:48:25Z
Ilya Discuss
10103
162640
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Visalia Open ko kawgel golf e nder LPGA Tour tuggi 1962 haa 1965. Ngol waɗnoo ko e nokku biyeteeɗo Visalia, Kaliforni.
Jaaltaaɓe
Visaliya Udditii
1965 Kilifford Ann Kiriid
Visalia rewɓe' Udditaama
1964 Miki Raay
1963 Miki Raay
Visaliya Udditii
1962 Mariyam Lena Faulk
Tuugnorgal
1iff35yowet9iltc8r9ov61btz3hn4o
162641
162640
2026-04-11T15:51:11Z
Ilya Discuss
10103
162641
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Visalia Open''' ko kawgel golf e nder LPGA Tour tuggi 1962 haa 1965. Ngol waɗnoo ko e nokku biyeteeɗo Visalia, Kaliforni.
== Jaaltaaɓe ==
== Visaliya Udditii ==
1965 Kilifford Ann Kiriid
== Visalia rewɓe' Udditaama ==
1964 Miki Raay
1963 Miki Raay
== Visaliya Udditii ==
1962 Mariyam Lena Faulk
== Tuugnorgal ==
472fmaoqh3hqsznfyj6dj2kyvdjx6uc
162643
162641
2026-04-11T15:52:09Z
Ilya Discuss
10103
162643
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Visalia Open''' ko kawgel golf e nder LPGA Tour tuggi 1962 haa 1965. Ngol waɗnoo ko e nokku biyeteeɗo Visalia, Kaliforni.<ref>[http://www.lpga.com/content/Chronology60-69.pdf LPGA Tournament Chronology 1960-1969] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110629124254/http://www.lpga.com/content/Chronology60-69.pdf|date=June 29, 2011}}</ref>
== Jaaltaaɓe ==
== Visaliya Udditii ==
1965 Kilifford Ann Kiriid
== Visalia rewɓe' Udditaama ==
1964 Miki Raay
1963 Miki Raay
== Visaliya Udditii ==
1962 Mariyam Lena Faulk
== Tuugnorgal ==
hph75owcmb4uch1fai3w0tas8koamif
Catherine Berndt
0
39538
162642
2026-04-11T15:51:14Z
MOIBARDE
10068
Created page with "{{Databox}}'''Catherine Helen Berndt''' AM, jibinaaɗo e Webb (8 mee 1918 – 12 mee 1994) ko ganndo ko faati e neɗɗaagu Ostarali, jibinaaɗo to leydi Nuwel Selannde, ganndiraaɗo wiɗtooji mum to Ostarali e Papuwasi Nuwel Gine, ɗi o waɗi e jom suudu makko, Ronald Berndt"
162642
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Catherine Helen Berndt''' AM, jibinaaɗo e Webb (8 mee 1918 – 12 mee 1994) ko ganndo ko faati e neɗɗaagu Ostarali, jibinaaɗo to leydi Nuwel Selannde, ganndiraaɗo wiɗtooji mum to Ostarali e Papuwasi Nuwel Gine, ɗi o waɗi e jom suudu makko, Ronald Berndt
3wni9mfy3rz1evkxk9n49icsgdbf4q5
162645
162642
2026-04-11T15:55:58Z
MOIBARDE
10068
162645
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Catherine Helen Berndt''' AM, jibinaaɗo e Webb (8 mee 1918 – 12 mee 1994) ko ganndo ko faati e neɗɗaagu Ostarali, jibinaaɗo to leydi Nuwel Selannde, ganndiraaɗo wiɗtooji mum to Ostarali e Papuwasi Nuwel Gine, ɗi o waɗi e jom suudu makko, Ronald Berndt
== Nguurndam e jaŋde puɗɗagol ==
Catherine Helen Webb jibinaa ko ñalnde 8 mee 1918 to wuro wiyeteengo Auckland, to leydi Nuwel Selannde, to galle neene mum mawɗo, ɗo yumma mum mawni. Yumma makko e neene makko ngummiima New Zealand ummoraade Nova Scotia, iwdi Ecoppinaaɓe. Jibnaaɓe makko ceerti, baaba makko ummii Ostarali.[1]
== Golle ==
Berndt yaltinii defte keewɗe nafoore ko fayti e Aborigine en Ostarali, ina jeyaa heen kewuuji waylude rewɓe e nder Fuɗnaange Ostarali (1950).[2] O winndii ko ina ɓura 36 deftere mawnde ko faati e nguurndam renndo e diine rewɓe e nder Ostarali, Nuwel Selannde, e Papuwasi-Nuwel Gine, o ɓeydi heen defte sappo e ɗiɗi ɗe o winndi e woɗɓe. Gooto e gollodiiɓe Berndt ɓurɓe anndeede e nder renndooji aborigine en ko debbo Maung biyeteeɗo Mondalmi, gollodiiɗo e makko.[3]
== Anndinde e njeenaaje ==
Ngam golle makko, Berndt suɓaama e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde Anthropologie Royal to London. Ko kanko kadi woni debbo 7ɓo cuɓaaɗo ngam wonde Fellow e nder Akademi ganndal renndo to Ostarali.[1]
O rokkaama e hitaande 1950 njeenaari Percy Smith ummoraade e duɗal jaaɓi haaɗtirde Otago, to leydi Nuwel Selannde[4] e njeenaari Edgeworth David ummoraade e fedde laamɓe leydi Nuwel Selannde, ɗiɗaɓol ngol o hawri e Ronald Berndt.[5] E hitaande 1980 o heɓi njeenaari deftere sukaaɓe e medal ngam deftere makko, Leydi mboddi Rainbow, deftere daartol ummoraade e leydi Arnhem hirnaange.[1]
Berndt toɗɗaama tergal e fedde Ostarali e hitaande 1987 ngam "golle makko e anthropologie, haa teeŋti e jokkondiral makko e renndo e pinal Aborigine en".[6]
== Maayde e ndonu ==
O maayi ko e hitaande 1994.[7][8]
E gorko makko Ronald Berndt, C. Berndt mooftii golle ñeeñal ɓiɓɓe leydi Ostarali e Asii. Koolol ngol ina reeni e nder suudu defte Berndt, ndu jom suudu oo sosi e hitaande 1976 to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ostarali hirnaange.[9]
Golle cuɓaaɗe
Aborigine en Ostaralinaaɓe : ko kamɓe ngoni ardiiɓe. Pitman. OCLC 830566543. (winndiyanke gooto)
Leydi Arnhem: Daartol mum e yimɓe mum (binndiyanke gooto)[10]
"Henndu monsoon e njuumri". 1970. (ko faati e taali Wawalag)
== Tuugnorgal ==
l0z3skzl1fkczz5wvxo4x3gutegytu5
162649
162645
2026-04-11T15:59:43Z
MOIBARDE
10068
162649
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Catherine Helen Berndt''' AM, jibinaaɗo e Webb (8 mee 1918 – 12 mee 1994) ko ganndo ko faati e neɗɗaagu Ostarali, jibinaaɗo to leydi Nuwel Selannde, ganndiraaɗo wiɗtooji mum to [[Ostarali]] e Papuwasi Nuwel Gine, ɗi o waɗi e jom suudu makko, Ronald Berndt
== Nguurndam e jaŋde puɗɗagol ==
Catherine Helen Webb jibinaa ko ñalnde 8 mee 1918 to wuro wiyeteengo Auckland, to leydi Nuwel Selannde, to galle neene mum mawɗo, ɗo yumma mum mawni. Yumma makko e neene makko ngummiima New Zealand ummoraade [[Nova Scotia]], iwdi [[Ecoppi|Ecoppinaaɓe]]. Jibnaaɓe makko ceerti, baaba makko ummii [[Ostarali]].<ref name="gacs1988">{{cite book|editor-last=Gacs|editor-first=U.|title=Women Anthropologists: Selected Biographies|first=Susan|last=Kaldor|chapter=Catherine Helen Web Berndt (1918-)|publisher=University of Illinois Press|year=1988|isbn=978-0-252-06084-7|url=https://books.google.com/books?id=XDFk_cw1n14C|access-date=26 November 2023|page=8-16}}</ref>
== Golle ==
Berndt yaltinii defte keewɗe nafoore ko fayti e Aborigine en [[Ostarali]], ina jeyaa heen kewuuji waylude rewɓe e nder Fuɗnaange [[Ostarali]] (1950).<ref>{{cite web|url=http://www.berndt.uwa.edu.au/generic.lasso?token_value=berndt|title=The Berndt Museum|publisher=The University of Western Australia Berndt Museum of Anthropology|access-date=2012-09-25|archive-url=https://web.archive.org/web/20120317121703/http://berndt.uwa.edu.au/generic.lasso?token_value=Berndt|archive-date=17 March 2012|url-status=dead}}</ref> O winndii ko ina ɓura 36 deftere mawnde ko faati e nguurndam renndo e diine rewɓe e nder Ostarali, Nuwel Selannde, e Papuwasi-Nuwel Gine, o ɓeydi heen defte sappo e ɗiɗi ɗe o winndi e woɗɓe. Gooto e gollodiiɓe Berndt ɓurɓe anndeede e nder renndooji aborigine en ko debbo Maung biyeteeɗo Mondalmi, gollodiiɗo e makko.[3]
== Anndinde e njeenaaje ==
Ngam golle makko, Berndt suɓaama e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde Anthropologie Royal to London. Ko kanko kadi woni debbo 7ɓo cuɓaaɗo ngam wonde Fellow e nder Akademi ganndal renndo to Ostarali.[1]
O rokkaama e hitaande 1950 njeenaari Percy Smith ummoraade e duɗal jaaɓi haaɗtirde Otago, to leydi Nuwel Selannde[4] e njeenaari Edgeworth David ummoraade e fedde laamɓe leydi Nuwel Selannde, ɗiɗaɓol ngol o hawri e Ronald Berndt.[5] E hitaande 1980 o heɓi njeenaari deftere sukaaɓe e medal ngam deftere makko, Leydi mboddi Rainbow, deftere daartol ummoraade e leydi Arnhem hirnaange.[1]
Berndt toɗɗaama tergal e fedde Ostarali e hitaande 1987 ngam "golle makko e anthropologie, haa teeŋti e jokkondiral makko e renndo e pinal Aborigine en".[6]
== Maayde e ndonu ==
O maayi ko e hitaande 1994.[7][8]
E gorko makko Ronald Berndt, C. Berndt mooftii golle ñeeñal ɓiɓɓe leydi Ostarali e Asii. Koolol ngol ina reeni e nder suudu defte Berndt, ndu jom suudu oo sosi e hitaande 1976 to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ostarali hirnaange.[9]
Golle cuɓaaɗe
Aborigine en Ostaralinaaɓe : ko kamɓe ngoni ardiiɓe. Pitman. OCLC 830566543. (winndiyanke gooto)
Leydi Arnhem: Daartol mum e yimɓe mum (binndiyanke gooto)[10]
"Henndu monsoon e njuumri". 1970. (ko faati e taali Wawalag)
== Tuugnorgal ==
cojf88wefvxss5mpgm5fhvzr0dgay82
162656
162649
2026-04-11T16:08:02Z
MOIBARDE
10068
162656
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Catherine Helen Berndt''' AM, jibinaaɗo e Webb (8 mee 1918 – 12 mee 1994) ko ganndo ko faati e neɗɗaagu Ostarali, jibinaaɗo to leydi Nuwel Selannde, ganndiraaɗo wiɗtooji mum to [[Ostarali]] e Papuwasi Nuwel Gine, ɗi o waɗi e jom suudu makko, Ronald Berndt
== Nguurndam e jaŋde puɗɗagol ==
Catherine Helen Webb jibinaa ko ñalnde 8 mee 1918 to wuro wiyeteengo Auckland, to leydi Nuwel Selannde, to galle neene mum mawɗo, ɗo yumma mum mawni. Yumma makko e neene makko ngummiima New Zealand ummoraade [[Nova Scotia]], iwdi [[Ecoppi|Ecoppinaaɓe]]. Jibnaaɓe makko ceerti, baaba makko ummii [[Ostarali]].<ref name="gacs1988">{{cite book|editor-last=Gacs|editor-first=U.|title=Women Anthropologists: Selected Biographies|first=Susan|last=Kaldor|chapter=Catherine Helen Web Berndt (1918-)|publisher=University of Illinois Press|year=1988|isbn=978-0-252-06084-7|url=https://books.google.com/books?id=XDFk_cw1n14C|access-date=26 November 2023|page=8-16}}</ref>
== Golle ==
Berndt yaltinii defte keewɗe nafoore ko fayti e Aborigine en [[Ostarali]], ina jeyaa heen kewuuji waylude rewɓe e nder Fuɗnaange [[Ostarali]] (1950).<ref>{{cite web|url=http://www.berndt.uwa.edu.au/generic.lasso?token_value=berndt|title=The Berndt Museum|publisher=The University of Western Australia Berndt Museum of Anthropology|access-date=2012-09-25|archive-url=https://web.archive.org/web/20120317121703/http://berndt.uwa.edu.au/generic.lasso?token_value=Berndt|archive-date=17 March 2012|url-status=dead}}</ref> O winndii ko ina ɓura 36 deftere mawnde ko faati e nguurndam renndo e diine rewɓe e nder [[Ostarali]], Nuwel Selannde, e Papuwasi-Nuwel Gine, o ɓeydi heen defte sappo e ɗiɗi ɗe o winndi e woɗɓe. Gooto e gollodiiɓe Berndt ɓurɓe anndeede e nder renndooji aborigine en ko debbo Maung biyeteeɗo Mondalmi, gollodiiɗo e makko.<ref>{{Citation|last=Berndt|first=Catherine|title=Mondalmi (1910–1969)|url=https://adb.anu.edu.au/biography/mondalmi-7622|work=Australian Dictionary of Biography|publisher=National Centre of Biography, Australian National University|access-date=2020-02-29}}</ref>
== Anndinde e njeenaaje ==
Ngam golle makko, Berndt suɓaama e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde Anthropologie Royal to London. Ko kanko kadi woni debbo 7ɓo cuɓaaɗo ngam wonde Fellow e nder Akademi ganndal renndo to [[Ostarali]].<ref name="gacs19882">{{cite book|editor-last=Gacs|editor-first=U.|title=Women Anthropologists: Selected Biographies|first=Susan|last=Kaldor|chapter=Catherine Helen Web Berndt (1918-)|publisher=University of Illinois Press|year=1988|isbn=978-0-252-06084-7|url=https://books.google.com/books?id=XDFk_cw1n14C|access-date=26 November 2023|page=8-16}}</ref>
O rokkaama e hitaande 1950 njeenaari Percy Smith ummoraade e duɗal jaaɓi haaɗtirde Otago, to leydi Nuwel Selannde<ref name="gacs19883">{{cite book|editor-last=Gacs|editor-first=U.|title=Women Anthropologists: Selected Biographies|first=Susan|last=Kaldor|chapter=Catherine Helen Web Berndt (1918-)|publisher=University of Illinois Press|year=1988|isbn=978-0-252-06084-7|url=https://books.google.com/books?id=XDFk_cw1n14C|access-date=26 November 2023|page=8-16}}</ref> e njeenaari Edgeworth David ummoraade e fedde laamɓe leydi Nuwel Selannde, ɗiɗaɓol ngol o hawri e Ronald Berndt.<ref>{{Cite web|title=Berndt, Catherine Helen|url=https://www.eoas.info/biogs/P006516b.htm|access-date=2024-02-09|website=Encyclopedia of Australian Science and Innovation|language=en-gb}}</ref> E hitaande 1980 o heɓi njeenaari deftere sukaaɓe e medal ngam deftere makko, Leydi mboddi Rainbow, deftere daartol ummoraade e leydi Arnhem hirnaange.<ref name="gacs19884">{{cite book|editor-last=Gacs|editor-first=U.|title=Women Anthropologists: Selected Biographies|first=Susan|last=Kaldor|chapter=Catherine Helen Web Berndt (1918-)|publisher=University of Illinois Press|year=1988|isbn=978-0-252-06084-7|url=https://books.google.com/books?id=XDFk_cw1n14C|access-date=26 November 2023|page=8-16}}</ref>
Berndt toɗɗaama tergal e fedde Ostarali e hitaande 1987 ngam "golle makko e anthropologie, haa teeŋti e jokkondiral makko e renndo e pinal Aborigine en".<ref>{{Cite web|title=Dr Catherine Helen Berndt|url=https://honours.pmc.gov.au/honours/awards/881256|access-date=2024-02-09|website=Australian Honours Search Facility}}</ref>
== Maayde e ndonu ==
O maayi ko e hitaande 1994.<ref>{{Citation|author1=White, Isobel|title=Catherine Helen Berndt. (Obituary)|journal=Oceania|date=1994-09-01|publisher=University of Sydney|volume=65|issue=1|page=1|doi=10.1002/j.1834-4461.1994.tb02484.x|issn=0029-8077}}</ref><ref>{{Citation|author1=Stanton, John|title=Catherine Helen Berndt, 1918/1994. [Obituary]|journal=Australian Aboriginal Studies (Canberra)|date=1994|issue=1|pages=93–96|issn=0729-4352}}</ref>
E gorko makko Ronald Berndt, C. Berndt mooftii golle ñeeñal ɓiɓɓe leydi [[Ostarali]] e Asii. Koolol ngol ina reeni e nder suudu defte Berndt, ndu jom suudu oo sosi e hitaande 1976 to duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Ostarali]] hirnaange.<ref>{{cite journal|last=Stanton|first=John E.|title=The Berndt Museum of Anthropology at the University of Western Australia|journal=Pacific Arts|publisher=Pacific Arts Association|issue=11/12|year=1995|issn=1018-4252|jstor=23409734|pages=56–62|url=http://www.jstor.org/stable/23409734|access-date=26 November 2023}}</ref>
== Golle cuɓaaɗe ==
Aborigine en Ostaralinaaɓe : ko kamɓe ngoni ardiiɓe. Pitman. OCLC 830566543. (winndiyanke gooto)
Leydi Arnhem: Daartol mum e yimɓe mum (binndiyanke gooto)<ref>{{Citation|author1=Sutton, Peter John|title=Ronald and Catherine Berndt: An appreciation|date=2001|publisher=Carfax|url=http://trove.nla.gov.au/work/3555513|access-date=7 July 2014}}</ref>
"Henndu monsoon e njuumri". 1970. (ko faati e taali Wawalag)
== Tuugnorgal ==
b7v5mnklbfm3jwv6y1j3lvt48kprvp3
Serbin Open
0
39539
162644
2026-04-11T15:55:40Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Serbin Open ko kawgel golf e nder LPGA Tour tuggi 1953 haa 1957. Ngol waɗnoo ko to nokku golf biyeteeɗo Bayshore to Miami Beach, to Floride. Jaaltaaɓe Serbin Uddit 1957 Fay Kroker 1956 Fay Kroker 1955 Fay Kroker 1954 Ɓiɗɗo Zahariya Serbin Miami udditaama 1953 Betti Jamson Tuugnorgal"
162644
wikitext
text/x-wiki
Serbin Open ko kawgel golf e nder LPGA Tour tuggi 1953 haa 1957. Ngol waɗnoo ko to nokku golf biyeteeɗo Bayshore to Miami Beach, to Floride.
Jaaltaaɓe
Serbin Uddit
1957 Fay Kroker
1956 Fay Kroker
1955 Fay Kroker
1954 Ɓiɗɗo Zahariya
Serbin Miami udditaama
1953 Betti Jamson
Tuugnorgal
t9ba3smdyri57nk3vy1fu35gshed18e
162646
162644
2026-04-11T15:57:13Z
Ilya Discuss
10103
162646
wikitext
text/x-wiki
'''Serbin Open''' ko kawgel golf e nder LPGA Tour tuggi 1953 haa 1957. Ngol waɗnoo ko to nokku golf biyeteeɗo Bayshore to Miami Beach, to Floride.
Jaaltaaɓe
Serbin Uddit
1957 Fay Kroker
1956 Fay Kroker
1955 Fay Kroker
1954 Ɓiɗɗo Zahariya
Serbin Miami udditaama
1953 Betti Jamson
Tuugnorgal
6y4ijn1h8wijmos5q5wfg38qi71qr39
162647
162646
2026-04-11T15:57:41Z
Ilya Discuss
10103
162647
wikitext
text/x-wiki
'''Serbin Open''' ko kawgel golf e nder LPGA Tour tuggi 1953 haa 1957. Ngol waɗnoo ko to nokku golf biyeteeɗo Bayshore to Miami Beach, to Floride.
== Jaaltaaɓe ==
== Serbin Uddit ==
1957 Fay Kroker
1956 Fay Kroker
1955 Fay Kroker
1954 Ɓiɗɗo Zahariya
== Serbin Miami udditaama ==
1953 Betti Jamson
== Tuugnorgal ==
mb0lpaibh1mxd6e9ss2davm1p2enqnu
162648
162647
2026-04-11T15:58:36Z
Ilya Discuss
10103
162648
wikitext
text/x-wiki
'''Serbin Open''' ko kawgel golf e nder LPGA Tour tuggi 1953 haa 1957. Ngol waɗnoo ko to nokku golf biyeteeɗo Bayshore to Miami Beach, to Floride.<ref>{{Cite web|url=http://www.lpga.com/content/Chronology50-59.pdf|title=LPGA Tournament Chronology 1950-1959|access-date=2010-09-20|archive-date=2012-02-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20120227042554/http://www.lpga.com/content/Chronology50-59.pdf|url-status=dead}}</ref>
== Jaaltaaɓe ==
== Serbin Uddit ==
1957 Fay Kroker
1956 Fay Kroker
1955 Fay Kroker
1954 Ɓiɗɗo Zahariya
== Serbin Miami udditaama ==
1953 Betti Jamson
== Tuugnorgal ==
qzsmzkiwx040bjvau3y8z702sj9jyjp
Las Cruces Ladies Open
0
39540
162650
2026-04-11T16:02:55Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "{{Databox}}Las Cruces Ladies Open ko kawgel golf e nder LPGA Tour tuggi 1964 haa 1966. Ngol waɗi ko e nokku biyeteeɗo Las Cruces, to leydi Nuwel Meksik. Jaaltaaɓe Las Cruces rewɓe udditi 1966 Kati Witwort Las Kuruses Udditaama 1965 Kilifford Ann Kiriid Udditgol rewɓe Las Cruces 1964 Sanɗaara Hayni Tuugnorgal"
162650
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Las Cruces Ladies Open ko kawgel golf e nder LPGA Tour tuggi 1964 haa 1966. Ngol waɗi ko e nokku biyeteeɗo Las Cruces, to leydi Nuwel Meksik.
Jaaltaaɓe
Las Cruces rewɓe udditi
1966 Kati Witwort
Las Kuruses Udditaama
1965 Kilifford Ann Kiriid
Udditgol rewɓe Las Cruces
1964 Sanɗaara Hayni
Tuugnorgal
55wf9pfqcaa3isfu97rpyu4pe985brq
162651
162650
2026-04-11T16:04:18Z
Ilya Discuss
10103
162651
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Las Cruces Ladies Open''' ko kawgel golf e nder LPGA Tour tuggi 1964 haa 1966. Ngol waɗi ko e nokku biyeteeɗo Las Cruces, to leydi Nuwel Meksik.
Jaaltaaɓe
Las Cruces rewɓe udditi
1966 Kati Witwort
Las Kuruses Udditaama
1965 Kilifford Ann Kiriid
Udditgol rewɓe Las Cruces
1964 Sanɗaara Hayni
Tuugnorgal
j4kub9xeao7g8u56zq5xx7k7mot6onv
162652
162651
2026-04-11T16:04:54Z
Ilya Discuss
10103
162652
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Las Cruces Ladies Open''' ko kawgel golf e nder LPGA Tour tuggi 1964 haa 1966. Ngol waɗi ko e nokku biyeteeɗo Las Cruces, to leydi Nuwel Meksik.
Jaaltaaɓe
Las Cruces rewɓe udditi
1966 Kati Witwort
Las Kuruses Udditaama
1965 Kilifford Ann Kiriid
Udditgol rewɓe Las Cruces
1964 Sanɗaara Hayni
Tuugnorgal
28ua4dcudfc8vkyuh83klif1fjk2ywb
162653
162652
2026-04-11T16:05:32Z
Ilya Discuss
10103
162653
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Las Cruces Ladies Open''' ko kawgel golf e nder LPGA Tour tuggi 1964 haa 1966. Ngol waɗi ko e nokku biyeteeɗo Las Cruces, to leydi Nuwel Meksik.
== Jaaltaaɓe ==
== Las Cruces rewɓe udditi ==
1966 Kati Witwort
Las Kuruses Udditaama
1965 Kilifford Ann Kiriid
== Udditgol rewɓe Las Cruces ==
1964 Sanɗaara Hayni
== Tuugnorgal ==
9jft8forfswro7zywgj3g9wxbpkvjgs
162655
162653
2026-04-11T16:06:28Z
Ilya Discuss
10103
162655
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Las Cruces Ladies Open''' ko kawgel golf e nder LPGA Tour tuggi 1964 haa 1966. Ngol waɗi ko e nokku biyeteeɗo Las Cruces, to leydi Nuwel Meksik.<ref>[http://www.lpga.com/content/Chronology60-69.pdf LPGA Tournament Chronology 1960-1969] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110629124254/http://www.lpga.com/content/Chronology60-69.pdf|date=2011-06-29}}</ref>
== Jaaltaaɓe ==
== Las Cruces rewɓe udditi ==
1966 Kati Witwort
Las Kuruses Udditaama
1965 Kilifford Ann Kiriid
== Udditgol rewɓe Las Cruces ==
1964 Sanɗaara Hayni
== Tuugnorgal ==
olt2f0gaygfcgwxuor3gwi4k6tglphc
Marie Tayau
0
39541
162654
2026-04-11T16:05:58Z
SUZYFATIMA
13856
Created page with "Marie Augustin Anne Tayau (12 suwee 1855 – ut 1892) ko Faraysenaajo, jannginoowo violon. Nguurndam e golle Marie Tayau jibinaa ko e jannginooɓe jimɗi biyeteeɗo Henri Tayau e Adélina-Eulalie-Aude (jibinaa ko Mettez) o mawni ko to La Rochelle. Nde o woni cukalel, o janngi e Jean-Delphin Alard to duɗal jaaɓi haaɗtirde Pari. Gila 1866, o waɗii jimɗi e nder salonuuji e galleeji konsiir Pari, omo weltina yimɓe e jimɗi makko virtuoso. Tayau ina waɗa jimɗi keew..."
162654
wikitext
text/x-wiki
Marie Augustin Anne Tayau (12 suwee 1855 – ut 1892) ko Faraysenaajo, jannginoowo violon.
Nguurndam e golle
Marie Tayau jibinaa ko e jannginooɓe jimɗi biyeteeɗo Henri Tayau e Adélina-Eulalie-Aude (jibinaa ko Mettez) o mawni ko to La Rochelle. Nde o woni cukalel, o janngi e Jean-Delphin Alard to duɗal jaaɓi haaɗtirde Pari. Gila 1866, o waɗii jimɗi e nder salonuuji e galleeji konsiir Pari, omo weltina yimɓe e jimɗi makko virtuoso.
Tayau ina waɗa jimɗi keewɗi e nder Société Nationale de Musique. E lewru Duujal hitaande 1876, o holliti jimɗi makko gadani ɗi Benjamin Godard winndi. Revue et gazette musicale winndi: "Golle Mademoiselle Tayau ina timmi; laaɓal, mbaydi, ŋarɗugol e doole daande, o hawritii kala huunde." Yontereeji seeɗa caggal ɗuum, o yaltini Sonata Violin No. 1 mo Gabriel Fauré winndi : "Mi meeɗaa waawde hollirde no feewi no o waɗiri sonata am oo, no o waɗtiri ɓernde makko e ruuhu makko e fiyde ɗum. [...] Firo Mademoiselle Tayau ina timmi."
E hitaande 1879, jaaynde Allgemeine musikalische Zeitung noddi mo debbo ɓurɗo waawde fiyde violin caggal Wilma Neruda : "Fiyde makko ina teskaa e ŋarɗugol mum, e laaɓal mum, kadi omo jogii jikkuuji jimɗi keewɗi. Hay gooto ɓuraani mo waɗde e faamde jimɗi ɗii." Caggal nde o hokki fijirde arandeere nde Anton Rubinstein waɗi haa Pari, Revue et gazette musicale winndi: "Mademoiselle Tayau hokki firo ngo'o kuugal; neɗɗo waawataa yiɗugo fijirde ɓurdunde hoolaare, daande ɓurnde yurmeende, mbaadi ɓurndi toowde. E hitaande 1881, o toɗɗaa ofisee Akademi Naalankaagal.
E hitaande 1876, Tayau sosi fedde jimɗi nay (Quatuor Sainte-Cécile) nde rewɓe fof ngoni, e fedde jimɗi suudu « L'Art moderne ». Sosde fedde rewɓe nayo teskaama e nder jaayɗe winndereeje, Revue et Gazette musicale ina noddira ɗum daawal ngam potal wonande jimɗi rewɓe : "Koolol debbo string! Duuɓi capanɗe ɗiɗi ko adii hannde, ɗum wonata ko huunde jaleeɗe; hannde ko ɓuri heewde e mum ina ummina cukaagu, hay so tawii ko violin e violo ɓeydaade. [...] Arɓe ɓee, kono, ɓe njuutnaaki e ko famɗi fof, eɓe mbaɗa ko adii fof ko naalankooɓe seertuɓe."
E hitaande 1886, Tchaikovsky yilliima Tayau to galle mum to Pari. O yaakorii ko rokkude Pari yeewtere adannde e Konserto makko Violin, Tchaikovsky rokki mo konngol mum, caggal ɗuum hay winndi e ɓataake wonde omo yoɓa mo : « Mbele wonaa aan caggal fof woni gadano etaade sarde jimɗi am to Pari ? Ɗum fof e wayde noon, Tchaikovsky e hoore mum yiyti wonde Martin Pierre Marsick ɓuri Tayau waawde yimde. Faamde wonde ɗum ina metta mo no feewi, o naamndii bayyinoowo makko Farayse oo nde waɗata ɗum no wayi nii, ko kanko waɗi kuulal ngal.
Gila e cakkital kitaale 1880, Tayau jannginii violon to duɗal jaaɓi haaɗtirde Pari. Ko ina wona jooni duuɓi 10, o woppi golle makko e yeeso yimɓe, o woni e jannginde.
Tayau maayi ko to Pari e darorɗe lewru ut 1892, tawi omo yahra e duuɓi 37. Deftere makko e nder jaaynde wiyeteende Le Ménestrel ina winndaa heen : "Mademoiselle Marie Tayau, fiyoowo violon, mo nganndu-ɗaa ko kañum sankii, maayii e ndeeɗoo yontere njeenaaje e ɓure ɗe luulndaaki Gila ndeen, o nanaama e nder konnguɗi, haa teeŋti noon so tawii ko e wallude naalankooɓe ɓurɓe teskinde, e nder duuɓi joy cakkitiiɗi ɗii, o fotnoo ko woppude fiyde e yeeso yimɓe ngam ɓeydaade tiiɗnaade e ndeeɗoo yiɗde mawnde Mariseu naalanke tedduɗo ko debbo jogiiɗo ɓernde moƴƴere."
Tuugnorgal
p75f7s6i9dg38mc3845lt9roiorkvns
162658
162654
2026-04-11T16:09:21Z
SUZYFATIMA
13856
162658
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Marie Augustin Anne Tayau''' (12 suwee 1855 – ut 1892) ko Faraysenaajo, jannginoowo violon.
== Nguurndam e golle ==
Marie Tayau jibinaa ko e jannginooɓe jimɗi biyeteeɗo Henri Tayau e Adélina-Eulalie-Aude (jibinaa ko Mettez) o mawni ko to La Rochelle. Nde o woni cukalel, o janngi e Jean-Delphin Alard to duɗal jaaɓi haaɗtirde Pari. Gila 1866, o waɗii jimɗi e nder salonuuji e galleeji konsiir Pari, omo weltina yimɓe e jimɗi makko virtuoso.
Tayau ina waɗa jimɗi keewɗi e nder Société Nationale de Musique. E lewru Duujal hitaande 1876, o holliti jimɗi makko gadani ɗi Benjamin Godard winndi. Revue et gazette musicale winndi: "Golle Mademoiselle Tayau ina timmi; laaɓal, mbaydi, ŋarɗugol e doole daande, o hawritii kala huunde." Yontereeji seeɗa caggal ɗuum, o yaltini Sonata Violin No. 1 mo Gabriel Fauré winndi : "Mi meeɗaa waawde hollirde no feewi no o waɗiri sonata am oo, no o waɗtiri ɓernde makko e ruuhu makko e fiyde ɗum. [...] Firo Mademoiselle Tayau ina timmi."
E hitaande 1879, jaaynde Allgemeine musikalische Zeitung noddi mo debbo ɓurɗo waawde fiyde violin caggal Wilma Neruda : "Fiyde makko ina teskaa e ŋarɗugol mum, e laaɓal mum, kadi omo jogii jikkuuji jimɗi keewɗi. Hay gooto ɓuraani mo waɗde e faamde jimɗi ɗii." Caggal nde o hokki fijirde arandeere nde Anton Rubinstein waɗi haa Pari, Revue et gazette musicale winndi: "Mademoiselle Tayau hokki firo ngo'o kuugal; neɗɗo waawataa yiɗugo fijirde ɓurdunde hoolaare, daande ɓurnde yurmeende, mbaadi ɓurndi toowde. E hitaande 1881, o toɗɗaa ofisee Akademi Naalankaagal.
E hitaande 1876, Tayau sosi fedde jimɗi nay (Quatuor Sainte-Cécile) nde rewɓe fof ngoni, e fedde jimɗi suudu « L'Art moderne ». Sosde fedde rewɓe nayo teskaama e nder jaayɗe winndereeje, Revue et Gazette musicale ina noddira ɗum daawal ngam potal wonande jimɗi rewɓe : "Koolol debbo string! Duuɓi capanɗe ɗiɗi ko adii hannde, ɗum wonata ko huunde jaleeɗe; hannde ko ɓuri heewde e mum ina ummina cukaagu, hay so tawii ko violin e violo ɓeydaade. [...] Arɓe ɓee, kono, ɓe njuutnaaki e ko famɗi fof, eɓe mbaɗa ko adii fof ko naalankooɓe seertuɓe."
E hitaande 1886, Tchaikovsky yilliima Tayau to galle mum to Pari. O yaakorii ko rokkude Pari yeewtere adannde e Konserto makko Violin, Tchaikovsky rokki mo konngol mum, caggal ɗuum hay winndi e ɓataake wonde omo yoɓa mo : « Mbele wonaa aan caggal fof woni gadano etaade sarde jimɗi am to Pari ? Ɗum fof e wayde noon, Tchaikovsky e hoore mum yiyti wonde Martin Pierre Marsick ɓuri Tayau waawde yimde. Faamde wonde ɗum ina metta mo no feewi, o naamndii bayyinoowo makko Farayse oo nde waɗata ɗum no wayi nii, ko kanko waɗi kuulal ngal.
Gila e cakkital kitaale 1880, Tayau jannginii violon to duɗal jaaɓi haaɗtirde Pari. Ko ina wona jooni duuɓi 10, o woppi golle makko e yeeso yimɓe, o woni e jannginde.
Tayau maayi ko to Pari e darorɗe lewru ut 1892, tawi omo yahra e duuɓi 37. Deftere makko e nder jaaynde wiyeteende Le Ménestrel ina winndaa heen : "Mademoiselle Marie Tayau, fiyoowo violon, mo nganndu-ɗaa ko kañum sankii, maayii e ndeeɗoo yontere njeenaaje e ɓure ɗe luulndaaki Gila ndeen, o nanaama e nder konnguɗi, haa teeŋti noon so tawii ko e wallude naalankooɓe ɓurɓe teskinde, e nder duuɓi joy cakkitiiɗi ɗii, o fotnoo ko woppude fiyde e yeeso yimɓe ngam ɓeydaade tiiɗnaade e ndeeɗoo yiɗde mawnde Mariseu naalanke tedduɗo ko debbo jogiiɗo ɓernde moƴƴere."
== Tuugnorgal ==
qqir7ltytpi0pmeeo9fzzhsvbb5jnn2
162664
162658
2026-04-11T16:16:06Z
SUZYFATIMA
13856
162664
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Marie Augustin Anne Tayau''' (12 suwee 1855 – ut 1892) ko Faraysenaajo, jannginoowo violon.
== Nguurndam e golle ==
Marie Tayau jibinaa ko e jannginooɓe jimɗi biyeteeɗo Henri Tayau e Adélina-Eulalie-Aude (jibinaa ko Mettez) o mawni ko to La Rochelle. Nde o woni cukalel, o janngi e Jean-Delphin Alard to duɗal jaaɓi haaɗtirde Pari. Gila 1866, o waɗii jimɗi e nder salonuuji e galleeji konsiir Pari, omo weltina yimɓe e jimɗi makko virtuoso.
Tayau ina waɗa jimɗi keewɗi e nder Société Nationale de Musique. E lewru Duujal hitaande 1876, o holliti jimɗi makko gadani ɗi Benjamin Godard winndi. Revue et gazette musicale winndi: "Golle Mademoiselle Tayau ina timmi; laaɓal, mbaydi, ŋarɗugol e doole daande, o hawritii kala huunde." Yontereeji seeɗa caggal ɗuum, o yaltini Sonata Violin No. 1 mo Gabriel Fauré winndi : "Mi meeɗaa waawde hollirde no feewi no o waɗiri sonata am oo, no o waɗtiri ɓernde makko e ruuhu makko e fiyde ɗum. [...] Firo Mademoiselle Tayau ina timmi."
E hitaande 1879, jaaynde Allgemeine musikalische Zeitung noddi mo debbo ɓurɗo waawde fiyde violin caggal Wilma Neruda : "Fiyde makko ina teskaa e ŋarɗugol mum, e laaɓal mum, kadi omo jogii jikkuuji jimɗi keewɗi. Hay gooto ɓuraani mo waɗde e faamde jimɗi ɗii." Caggal nde o hokki fijirde arandeere nde Anton Rubinstein waɗi haa Pari, Revue et gazette musicale winndi: "Mademoiselle Tayau hokki firo ngo'o kuugal; neɗɗo waawataa yiɗugo fijirde ɓurdunde hoolaare, daande ɓurnde yurmeende, mbaadi ɓurndi toowde. E hitaande 1881, o toɗɗaa ofisee Akademi Naalankaagal.
E hitaande 1876, Tayau sosi fedde jimɗi nay (Quatuor Sainte-Cécile) nde rewɓe fof ngoni, e fedde jimɗi suudu « L'Art moderne ». Sosde fedde rewɓe nayo teskaama e nder jaayɗe winndereeje, Revue et Gazette musicale ina noddira ɗum daawal ngam potal wonande jimɗi rewɓe : "Koolol debbo string! Duuɓi capanɗe ɗiɗi ko adii hannde, ɗum wonata ko huunde jaleeɗe; hannde ko ɓuri heewde e mum ina ummina cukaagu, hay so tawii ko violin e violo ɓeydaade. [...] Arɓe ɓee, kono, ɓe njuutnaaki e ko famɗi fof, eɓe mbaɗa ko adii fof ko naalankooɓe seertuɓe."
E hitaande 1886, Tchaikovsky yilliima Tayau to galle mum to Pari. O yaakorii ko rokkude Pari yeewtere adannde e Konserto makko Violin, Tchaikovsky rokki mo konngol mum, caggal ɗuum hay winndi e ɓataake wonde omo yoɓa mo : « Mbele wonaa aan caggal fof woni gadano etaade sarde jimɗi am to Pari ? Ɗum fof e wayde noon, Tchaikovsky e hoore mum yiyti wonde Martin Pierre Marsick ɓuri Tayau waawde yimde. Faamde wonde ɗum ina metta mo no feewi, o naamndii bayyinoowo makko Farayse oo nde waɗata ɗum no wayi nii, ko kanko waɗi kuulal ngal.
Gila e cakkital kitaale 1880, Tayau jannginii violon to duɗal jaaɓi haaɗtirde Pari. Ko ina wona jooni duuɓi 10, o woppi golle makko e yeeso yimɓe, o woni e jannginde.
Tayau maayi ko to Pari e darorɗe lewru ut 1892, tawi omo yahra e duuɓi 37. Deftere makko e nder jaaynde wiyeteende Le Ménestrel ina winndaa heen : "Mademoiselle Marie Tayau, fiyoowo violon, mo nganndu-ɗaa ko kañum sankii, maayii e ndeeɗoo yontere njeenaaje e ɓure ɗe luulndaaki Gila ndeen, o nanaama e nder konnguɗi, haa teeŋti noon so tawii ko e wallude naalankooɓe ɓurɓe teskinde, e nder duuɓi joy cakkitiiɗi ɗii, o fotnoo ko woppude fiyde e yeeso yimɓe ngam ɓeydaade tiiɗnaade e ndeeɗoo yiɗde mawnde Mariseu naalanke tedduɗo ko debbo jogiiɗo ɓernde moƴƴere."<ref name="Hoffmann">{{Cite web|last=Hoffmann|first=Freia|year=2009|title=Tayau, Marie|url=https://www.sophie-drinker-institut.de/tayau-marie|access-date=11 March 2021|website=Sophie Drinker Institut|language=de}}</ref><ref name="Kolb">{{Cite book|first=Fabian|last=Kolb|title=Preface to HN 980|publisher=[[G. Henle Verlag]]|year=2012|location=Mainz|url=https://www.henle.de/en/detail/?Title=Violin+Sonata+no.+1+A+major+op.+13_980|access-date=2021-01-12|archive-date=13 January 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210113220245/https://www.henle.de/en/detail/?Title=Violin+Sonata+no.+1+A+major+op.+13_980|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Braun|first=Lucinde|title=Die französische Geigerin Marie Tayau als Čajkovskij-Interpretin|url=http://www.tschaikowsky-gesellschaft.de/index_htm_files/Mitt19Braun3.pdf|journal=Tschaikowsky-Gesellschaft|volume=Mitteilungen 19 (2012)|language=de}}</ref>
== Tuugnorgal ==
<references />
kas6pvvo1r5gh4umidqkqp9froy7yzo
162665
162664
2026-04-11T16:16:30Z
SUZYFATIMA
13856
162665
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Marie Augustin Anne Tayau''' (12 suwee 1855 – ut 1892) ko Faraysenaajo, jannginoowo violon.
== Nguurndam e golle ==
Marie Tayau jibinaa ko e jannginooɓe jimɗi biyeteeɗo Henri Tayau e Adélina-Eulalie-Aude (jibinaa ko Mettez) o mawni ko to La Rochelle. Nde o woni cukalel, o janngi e Jean-Delphin Alard to duɗal jaaɓi haaɗtirde Pari. Gila 1866, o waɗii jimɗi e nder salonuuji e galleeji konsiir Pari, omo weltina yimɓe e jimɗi makko virtuoso.
Tayau ina waɗa jimɗi keewɗi e nder Société Nationale de Musique. E lewru Duujal hitaande 1876, o holliti jimɗi makko gadani ɗi Benjamin Godard winndi. Revue et gazette musicale winndi: "Golle Mademoiselle Tayau ina timmi; laaɓal, mbaydi, ŋarɗugol e doole daande, o hawritii kala huunde." Yontereeji seeɗa caggal ɗuum, o yaltini Sonata Violin No. 1 mo Gabriel Fauré winndi : "Mi meeɗaa waawde hollirde no feewi no o waɗiri sonata am oo, no o waɗtiri ɓernde makko e ruuhu makko e fiyde ɗum. [...] Firo Mademoiselle Tayau ina timmi."
E hitaande 1879, jaaynde Allgemeine musikalische Zeitung noddi mo debbo ɓurɗo waawde fiyde violin caggal Wilma Neruda : "Fiyde makko ina teskaa e ŋarɗugol mum, e laaɓal mum, kadi omo jogii jikkuuji jimɗi keewɗi. Hay gooto ɓuraani mo waɗde e faamde jimɗi ɗii." Caggal nde o hokki fijirde arandeere nde Anton Rubinstein waɗi haa Pari, Revue et gazette musicale winndi: "Mademoiselle Tayau hokki firo ngo'o kuugal; neɗɗo waawataa yiɗugo fijirde ɓurdunde hoolaare, daande ɓurnde yurmeende, mbaadi ɓurndi toowde. E hitaande 1881, o toɗɗaa ofisee Akademi Naalankaagal.
E hitaande 1876, Tayau sosi fedde jimɗi nay (Quatuor Sainte-Cécile) nde rewɓe fof ngoni, e fedde jimɗi suudu « L'Art moderne ». Sosde fedde rewɓe nayo teskaama e nder jaayɗe winndereeje, Revue et Gazette musicale ina noddira ɗum daawal ngam potal wonande jimɗi rewɓe : "Koolol debbo string! Duuɓi capanɗe ɗiɗi ko adii hannde, ɗum wonata ko huunde jaleeɗe; hannde ko ɓuri heewde e mum ina ummina cukaagu, hay so tawii ko violin e violo ɓeydaade. [...] Arɓe ɓee, kono, ɓe njuutnaaki e ko famɗi fof, eɓe mbaɗa ko adii fof ko naalankooɓe seertuɓe."
E hitaande 1886, Tchaikovsky yilliima Tayau to galle mum to Pari. O yaakorii ko rokkude Pari yeewtere adannde e Konserto makko Violin, Tchaikovsky rokki mo konngol mum, caggal ɗuum hay winndi e ɓataake wonde omo yoɓa mo : « Mbele wonaa aan caggal fof woni gadano etaade sarde jimɗi am to Pari ? Ɗum fof e wayde noon, Tchaikovsky e hoore mum yiyti wonde Martin Pierre Marsick ɓuri Tayau waawde yimde. Faamde wonde ɗum ina metta mo no feewi, o naamndii bayyinoowo makko Farayse oo nde waɗata ɗum no wayi nii, ko kanko waɗi kuulal ngal.
Gila e cakkital kitaale 1880, Tayau jannginii violon to duɗal jaaɓi haaɗtirde Pari. Ko ina wona jooni duuɓi 10, o woppi golle makko e yeeso yimɓe, o woni e jannginde.
Tayau maayi ko to Pari e darorɗe lewru ut 1892, tawi omo yahra e duuɓi 37. Deftere makko e nder jaaynde wiyeteende Le Ménestrel ina winndaa heen : "Mademoiselle Marie Tayau, fiyoowo violon, mo nganndu-ɗaa ko kañum sankii, maayii e ndeeɗoo yontere njeenaaje e ɓure ɗe luulndaaki Gila ndeen, o nanaama e nder konnguɗi, haa teeŋti noon so tawii ko e wallude naalankooɓe ɓurɓe teskinde, e nder duuɓi joy cakkitiiɗi ɗii, o fotnoo ko woppude fiyde e yeeso yimɓe ngam ɓeydaade tiiɗnaade e ndeeɗoo yiɗde mawnde Mariseu naalanke tedduɗo ko debbo jogiiɗo ɓernde moƴƴere."<ref name="Hoffmann">{{Cite web|last=Hoffmann|first=Freia|year=2009|title=Tayau, Marie|url=https://www.sophie-drinker-institut.de/tayau-marie|access-date=11 March 2021|website=Sophie Drinker Institut|language=de}}</ref><ref name="Kolb">{{Cite book|first=Fabian|last=Kolb|title=Preface to HN 980|publisher=[[G. Henle Verlag]]|year=2012|location=Mainz|url=https://www.henle.de/en/detail/?Title=Violin+Sonata+no.+1+A+major+op.+13_980|access-date=2021-01-12|archive-date=13 January 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210113220245/https://www.henle.de/en/detail/?Title=Violin+Sonata+no.+1+A+major+op.+13_980|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Braun|first=Lucinde|title=Die französische Geigerin Marie Tayau als Čajkovskij-Interpretin|url=http://www.tschaikowsky-gesellschaft.de/index_htm_files/Mitt19Braun3.pdf|journal=Tschaikowsky-Gesellschaft|volume=Mitteilungen 19 (2012)|language=de}}</ref>
== Tuugnorgal ==
<references />
[[Category:Rewbe]]
o7bqnq59h80t27kn9hzy8t73o8t9r50
Doina Ignat
0
39542
162657
2026-04-11T16:08:57Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Doina Ignat (jibinaa ko 20 desaambar 1968) ko laana ndiwoowa Rumaani, keɓɗo medayuuji jeegom Olimpiyaaji e nder nguurndam mum. Tuugnorgal"
162657
wikitext
text/x-wiki
Doina Ignat (jibinaa ko 20 desaambar 1968) ko laana ndiwoowa Rumaani, keɓɗo medayuuji jeegom Olimpiyaaji e nder nguurndam mum.
Tuugnorgal
df10sshf6he1ghaf4umwwst56znjbrb
162659
162657
2026-04-11T16:10:01Z
Ilya Discuss
10103
162659
wikitext
text/x-wiki
'''Doina Ignat''' (jibinaa ko 20 desaambar 1968) ko laana ndiwoowa Rumaani, keɓɗo medayuuji jeegom Olimpiyaaji e nder nguurndam mum.
Tuugnorgal
mjnqifruhd9869lldja1duo68hd1ggd
162660
162659
2026-04-11T16:10:38Z
Ilya Discuss
10103
162660
wikitext
text/x-wiki
'''Doina Ignat''' (jibinaa ko 20 desaambar 1968) ko laana ndiwoowa Rumaani, keɓɗo medayuuji jeegom Olimpiyaaji e nder nguurndam mum.
== Tuugnorgal ==
ox2fqyxk3i6f22jdo6ecrlgsfiefxz3
162661
162660
2026-04-11T16:11:47Z
Ilya Discuss
10103
162661
wikitext
text/x-wiki
'''Doina Ignat''' (jibinaa ko 20 desaambar 1968) ko laana ndiwoowa Rumaani, keɓɗo medayuuji jeegom Olimpiyaaji e nder nguurndam mum.<ref>* {{cite web|title=Doina Ignat|url=http://www.databaseolympics.com/players/playerpage.htm?ilkid=IGNATDOI01|website=databaseOlympics.com|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20070310222851/https://web.archive.org/web/20070310222851/|archive-date=2007-03-10}}</ref><ref>{{cite Sports-Reference|title=Doina Ignat|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ig/doina-ignat-1.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20200417233227/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ig/doina-ignat-1.html|url-status=dead|archive-date=2020-04-17}}</ref>
== Tuugnorgal ==
opra9nctgwzdenm8k5bk8jfz2wtuj2y
Amelia Best
0
39543
162662
2026-04-11T16:12:50Z
MOIBARDE
10068
Created page with "{{Databox}}'''Amelia Martha''' ('''Millie''') MBE ɓurɗo moƴƴude (29 abriil 1900 – 14 noowammbar 1979)[1] ina jeyaa e rewɓe ɗiɗo adanɓe suɓaaɓe e suudu sarɗiiji Tasmani. Best jibinaa ko to wuro wiyeteengo Tasmani, to leydi Ostarali. O joginoo ko gollorde naalankaagal e karallaagal to Launceston, o tawtoraama kadi golle kantineeji fedde ballal (VAD) e nder wolde adunaare ɗimmere. O suɓaama e suudu sarɗiiji ngam lomtaade lannda Liberal to jooɗorde Wilmot..."
162662
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Amelia Martha''' ('''Millie''') MBE ɓurɗo moƴƴude (29 abriil 1900 – 14 noowammbar 1979)[1] ina jeyaa e rewɓe ɗiɗo adanɓe suɓaaɓe e suudu sarɗiiji Tasmani.
Best jibinaa ko to wuro wiyeteengo Tasmani, to leydi Ostarali. O joginoo ko gollorde naalankaagal e karallaagal to Launceston, o tawtoraama kadi golle kantineeji fedde ballal (VAD) e nder wolde adunaare ɗimmere.
O suɓaama e suudu sarɗiiji ngam lomtaade lannda Liberal to jooɗorde Wilmot e hitaande 1955. O dañii jooɗorde makko e hitaande 1956, o suɓaama kadi e hitaande 1958, o dañii kadi jooɗorde makko e hitaande 1959.
==Tuugnorgal==
1z1zikecsao55roxv0td8564zmyltpn
162667
162662
2026-04-11T16:17:35Z
MOIBARDE
10068
162667
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Amelia Martha''' ('''Millie''') MBE ɓurɗo moƴƴude (29 abriil 1900 – 14 noowammbar 1979) <ref>{{cite Tas Parliament|id=besta521|title=Best, Amelia|access-date=26 July 2022}}</ref>ina jeyaa e rewɓe ɗiɗo adanɓe suɓaaɓe e suudu sarɗiiji Tasmani.
Best jibinaa ko to wuro wiyeteengo Tasmani, to leydi [[Ostarali]]. O joginoo ko gollorde naalankaagal e karallaagal to Launceston, o tawtoraama kadi golle kantineeji fedde ballal (VAD) e nder wolde adunaare ɗimmere.
O suɓaama e suudu sarɗiiji ngam lomtaade lannda Liberal to jooɗorde Wilmot e hitaande 1955. O dañii jooɗorde makko e hitaande 1956, o suɓaama kadi e hitaande 1958, o dañii kadi jooɗorde makko e hitaande 1959.
==Tuugnorgal==
r4v6maoahpbaz9a4ya52829pzknks27
Carrollton Open
0
39544
162663
2026-04-11T16:15:44Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Carrollton Open ko kawgel golf e nder LPGA Tour tuggi 1950 haa 1955. Ngol waɗi ko e nokku biyeteeɗo Sunset Hills Country Club to wuro wiyeteengo Carrollton, to leydi Georgia. Jaaltaaɓe Karolton Udditii 1955 Betsi Rawls Karolton Georgia Udditii 1954 Luwiis Sugges Kawgel Karolton 1952 Betsi Rawls Karolton Georgia Udditii 1951 Luwiis Sugges Koɗorɗe Naange Udditaa 1950 Patti Berg Tuugnorgal"
162663
wikitext
text/x-wiki
Carrollton Open ko kawgel golf e nder LPGA Tour tuggi 1950 haa 1955. Ngol waɗi ko e nokku biyeteeɗo Sunset Hills Country Club to wuro wiyeteengo Carrollton, to leydi Georgia.
Jaaltaaɓe
Karolton Udditii
1955 Betsi Rawls
Karolton Georgia Udditii
1954 Luwiis Sugges
Kawgel Karolton
1952 Betsi Rawls
Karolton Georgia Udditii
1951 Luwiis Sugges
Koɗorɗe Naange Udditaa
1950 Patti Berg
Tuugnorgal
ds2u17kvwjnc3yz4if2mucbmuqpfkvk
162666
162663
2026-04-11T16:17:08Z
Ilya Discuss
10103
162666
wikitext
text/x-wiki
'''Carrollton Open''' ko kawgel golf e nder LPGA Tour tuggi 1950 haa 1955. Ngol waɗi ko e nokku biyeteeɗo Sunset Hills Country Club to wuro wiyeteengo Carrollton, to leydi Georgia.
Jaaltaaɓe
Karolton Udditii
1955 Betsi Rawls
Karolton Georgia Udditii
1954 Luwiis Sugges
Kawgel Karolton
1952 Betsi Rawls
Karolton Georgia Udditii
1951 Luwiis Sugges
Koɗorɗe Naange Udditaa
1950 Patti Berg
Tuugnorgal
kyeb0bwfg5lwtl1tmxm1dw1gwmqo00y
162668
162666
2026-04-11T16:18:13Z
Ilya Discuss
10103
162668
wikitext
text/x-wiki
'''Carrollton Open''' ko kawgel golf e nder LPGA Tour tuggi 1950 haa 1955. Ngol waɗi ko e nokku biyeteeɗo Sunset Hills Country Club to wuro wiyeteengo Carrollton, to leydi Georgia.
== Jaaltaaɓe ==
Karolton Udditii
1955 Betsi Rawls
== Karolton Georgia Udditii ==
1954 Luwiis Sugges
== Kawgel Karolton ==
1952 Betsi Rawls
== Karolton Georgia Udditii ==
1951 Luwiis Sugges
== Koɗorɗe Naange Udditaa ==
1950 Patti Berg
== Tuugnorgal ==
an1t31188osfpb41bbmvzcayrsycxk9
162669
162668
2026-04-11T16:19:16Z
Ilya Discuss
10103
162669
wikitext
text/x-wiki
'''Carrollton Open''' ko kawgel golf e nder LPGA Tour tuggi 1950 haa 1955. Ngol waɗi ko e nokku biyeteeɗo Sunset Hills Country Club to wuro wiyeteengo Carrollton, to leydi Georgia.<ref>[http://www.lpga.com/content/Chronology50-59.pdf LPGA Tournament Chronology 1950-1959] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100102110028/http://www.lpga.com/content/Chronology50-59.pdf|date=January 2, 2010}}</ref>
== Jaaltaaɓe ==
Karolton Udditii
1955 Betsi Rawls
== Karolton Georgia Udditii ==
1954 Luwiis Sugges
== Kawgel Karolton ==
1952 Betsi Rawls
== Karolton Georgia Udditii ==
1951 Luwiis Sugges
== Koɗorɗe Naange Udditaa ==
1950 Patti Berg
== Tuugnorgal ==
ks1c68jkcj2hy4wu0822spwvr0eb4qi
Lillian Shattuck
0
39545
162670
2026-04-11T16:21:16Z
SUZYFATIMA
13856
Created page with "Lillian Shattuck (1857-1940) ko Ameriknaajo gadano fijoowo violon. Almuudo Julius Eichberg to Boston, e darorɗe kitaale 1880 o sosi fedde wiyeteende string quartet, tawi ko rewɓe tan ngoni heen, woni fedde adannde e nder leyɗeele dentuɗe Amerik. Heddiiɓe e fedde nde ko Lillian Chandler, violon, Leslie Launder, cello e Abbie Shepardson, violon. Ɓe mbaɗdi jimɗi e nder cuuɗi to New York, Massachusetts e Filadelfi. Gooto heen waɗi ko e lewru noowammbar 1877 to suu..."
162670
wikitext
text/x-wiki
Lillian Shattuck (1857-1940) ko Ameriknaajo gadano fijoowo violon. Almuudo Julius Eichberg to Boston, e darorɗe kitaale 1880 o sosi fedde wiyeteende string quartet, tawi ko rewɓe tan ngoni heen, woni fedde adannde e nder leyɗeele dentuɗe Amerik. Heddiiɓe e fedde nde ko Lillian Chandler, violon, Leslie Launder, cello e Abbie Shepardson, violon.
Ɓe mbaɗdi jimɗi e nder cuuɗi to New York, Massachusetts e Filadelfi. Gooto heen waɗi ko e lewru noowammbar 1877 to suudu safrirdu Boston. Ina heen jimɗi Eichberg ngam fijooji nay kam e jimɗi goɗɗi ɗi Haydn e Mendelssohn mbaɗi. Shattuck ina jeyaa e yahduɓe e Eichberg e terɗe fedde nde ngam janngude to Berlin. Joseph Joachim haawniima no feewi nde yiyi fedde nde ina waɗi rewɓe tan, haa o acci kamɓe nayo fof ɓe njaha e duɗal jaaɓi haaɗtirde (Conservatoire) ɓe njannga e les makko hitaande timmunde.
E kitaale 1890, fedde nde waɗii jimɗi e nder dowlaaji fuɗnaange e Kanadaa. Shattuck caggal ɗuum arti Boston ɗo o sosi duɗal jimɗi. Deftere limtilimtinnde jeyaande e Shattuck ina waɗi ko ina tolnoo e 200 fotooje almuɓɓe makko violon ina tawee e defterdu Schlesinger.
Tuugnorgal
qm7x85ggu4nxn8iac3gsuhf0jffq7tx
162672
162670
2026-04-11T16:22:15Z
SUZYFATIMA
13856
162672
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Lillian Shattuck''' (1857-1940) ko Ameriknaajo gadano fijoowo violon. Almuudo Julius Eichberg to Boston, e darorɗe kitaale 1880 o sosi fedde wiyeteende string quartet, tawi ko rewɓe tan ngoni heen, woni fedde adannde e nder leyɗeele dentuɗe Amerik. Heddiiɓe e fedde nde ko Lillian Chandler, violon, Leslie Launder, cello e Abbie Shepardson, violon.
Ɓe mbaɗdi jimɗi e nder cuuɗi to New York, Massachusetts e Filadelfi. Gooto heen waɗi ko e lewru noowammbar 1877 to suudu safrirdu Boston. Ina heen jimɗi Eichberg ngam fijooji nay kam e jimɗi goɗɗi ɗi Haydn e Mendelssohn mbaɗi. Shattuck ina jeyaa e yahduɓe e Eichberg e terɗe fedde nde ngam janngude to Berlin. Joseph Joachim haawniima no feewi nde yiyi fedde nde ina waɗi rewɓe tan, haa o acci kamɓe nayo fof ɓe njaha e duɗal jaaɓi haaɗtirde (Conservatoire) ɓe njannga e les makko hitaande timmunde.
E kitaale 1890, fedde nde waɗii jimɗi e nder dowlaaji fuɗnaange e Kanadaa. Shattuck caggal ɗuum arti Boston ɗo o sosi duɗal jimɗi. Deftere limtilimtinnde jeyaande e Shattuck ina waɗi ko ina tolnoo e 200 fotooje almuɓɓe makko violon ina tawee e defterdu Schlesinger.
== Tuugnorgal ==
m46p1p2zcvcelhnxanb0jnppmuoa82f
162676
162672
2026-04-11T16:26:01Z
SUZYFATIMA
13856
162676
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Lillian Shattuck''' (1857-1940) ko Ameriknaajo gadano fijoowo violon. Almuudo Julius Eichberg to Boston, e darorɗe kitaale 1880 o sosi fedde wiyeteende string quartet, tawi ko rewɓe tan ngoni heen, woni fedde adannde e nder leyɗeele dentuɗe Amerik. Heddiiɓe e fedde nde ko Lillian Chandler, violon, Leslie Launder, cello e Abbie Shepardson, violon.
Ɓe mbaɗdi jimɗi e nder cuuɗi to New York, Massachusetts e Filadelfi. Gooto heen waɗi ko e lewru noowammbar 1877 to suudu safrirdu Boston. Ina heen jimɗi Eichberg ngam fijooji nay kam e jimɗi goɗɗi ɗi Haydn e Mendelssohn mbaɗi. Shattuck ina jeyaa e yahduɓe e Eichberg e terɗe fedde nde ngam janngude to Berlin. Joseph Joachim haawniima no feewi nde yiyi fedde nde ina waɗi rewɓe tan, haa o acci kamɓe nayo fof ɓe njaha e duɗal jaaɓi haaɗtirde (Conservatoire) ɓe njannga e les makko hitaande timmunde.
E kitaale 1890, fedde nde waɗii jimɗi e nder dowlaaji fuɗnaange e Kanadaa. Shattuck caggal ɗuum arti Boston ɗo o sosi duɗal jimɗi. Deftere limtilimtinnde jeyaande e Shattuck ina waɗi ko ina tolnoo e 200 fotooje almuɓɓe makko violon ina tawee e defterdu Schlesinger.<ref name="lark">{{cite web|url=https://songofthelarkblog.com/2011/08/23/great-female-violinists-a-list/|title=Great Female Violinists: A List|publisher=Song of the Lark|date=23 August 2011|accessdate=21 December 2019|language=}}</ref><ref name="djm">{{cite book|title=Dwight's Journal of Music|url=https://books.google.com/books?id=Y2kPAAAAYAAJ&pg=PA142|year=1878|pages=142–}}</ref><ref name="Howe2013">{{cite book|last=Howe|first=Sondra Wieland|title=Women Music Educators in the United States: A History|url=https://books.google.com/books?id=92MYAgAAQBAJ&pg=PA62|year=2013|publisher=Scarecrow Press|isbn=978-0-8108-8848-7|pages=62–}}</ref><ref>{{cite web|url=https://guides.library.harvard.edu/schlesinger_musicians|title=Musicians|publisher=Harvard|accessdate=21 December 2019|language=}}</ref>
== Tuugnorgal ==
<references />
c174414nr5mb540ishm968u40icm69d
Baton Rouge Ladies Invitational
0
39546
162671
2026-04-11T16:21:59Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "{{Databox}}Noddaango rewɓe Baton Rouge ko kawgel golf e nder LPGA Tour tuggi 1964 haa 1966. Ngol waɗi ko e nokku biyeteeɗo Sherwood Forest Country Club to Baton Rouge, to leydi Louisiana. Jaaltaaɓe Noddaango rewɓe Baton Rouge 1966 Kaarol Mann Noddaango Baton Rouge 1965 Miki Raay Noddaango udditiingo rewɓe Baton Rouge 1964 Sanɗaara Hayni Tuugnorgal"
162671
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Noddaango rewɓe Baton Rouge ko kawgel golf e nder LPGA Tour tuggi 1964 haa 1966. Ngol waɗi ko e nokku biyeteeɗo Sherwood Forest Country Club to Baton Rouge, to leydi Louisiana.
Jaaltaaɓe
Noddaango rewɓe Baton Rouge
1966 Kaarol Mann
Noddaango Baton Rouge
1965 Miki Raay
Noddaango udditiingo rewɓe Baton Rouge
1964 Sanɗaara Hayni
Tuugnorgal
ryv4w3wwgwevgk3hfworvlj23apnxew
162674
162671
2026-04-11T16:24:18Z
Ilya Discuss
10103
162674
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Noddaango rewɓe Baton Rouge''' ko kawgel golf e nder LPGA Tour tuggi 1964 haa 1966. Ngol waɗi ko e nokku biyeteeɗo Sherwood Forest Country Club to Baton Rouge, to leydi Louisiana.
== Jaaltaaɓe ==
Noddaango rewɓe Baton Rouge
1966 Kaarol Mann
== Noddaango Baton Rouge ==
1965 Miki Raay
Noddaango udditiingo rewɓe Baton Rouge
1964 Sanɗaara Hayni
== Tuugnorgal ==
4lvllt3cd0eq81upussw0kqm8w78x2d
162675
162674
2026-04-11T16:25:14Z
Ilya Discuss
10103
162675
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Noddaango rewɓe Baton Rouge''' ko kawgel golf e nder LPGA Tour tuggi 1964 haa 1966. Ngol waɗi ko e nokku biyeteeɗo Sherwood Forest Country Club to Baton Rouge, to leydi Louisiana..<ref>[http://www.lpga.com/content/Chronology60-69.pdf LPGA Tournament Chronology 1960-1969] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110629124254/http://www.lpga.com/content/Chronology60-69.pdf|date=June 29, 2011}}</ref>
== Jaaltaaɓe ==
Noddaango rewɓe Baton Rouge
1966 Kaarol Mann
== Noddaango Baton Rouge ==
1965 Miki Raay
Noddaango udditiingo rewɓe Baton Rouge
1964 Sanɗaara Hayni
== Tuugnorgal ==
sjq4dz5dw2c42y6xc221654jnjbbu3q
Janet Biddlecombe
0
39547
162673
2026-04-11T16:24:11Z
MOIBARDE
10068
Created page with "{{Databox}}'''Janet Biddlecombe''' (24 abriil 1866 – 15 feebariyee 1954) ko duroowo e moƴƴo Ostarali. ==Ngendam== Biddlecombe jibinaa ko e hitaande 1866 to wuro Melburn. Jibnaaɓe makko ko Euphemia Leslie (jibinaa ko Carstairs) e George Russell kadi ko kanko woni gadiiɗo e ɓiɓɓe maɓɓe njeetato. O woodi miñiiko gooto tan, yumma makko maayi ko o suka. Baaba makko ko duroowo. Golf Hill to Shelford to diiwaan Victoria sosaa ko e hitaande 1836 e dow daande maayo...."
162673
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Janet Biddlecombe''' (24 abriil 1866 – 15 feebariyee 1954) ko duroowo e moƴƴo Ostarali.
==Ngendam==
Biddlecombe jibinaa ko e hitaande 1866 to wuro Melburn. Jibnaaɓe makko ko Euphemia Leslie (jibinaa ko Carstairs) e George Russell kadi ko kanko woni gadiiɗo e ɓiɓɓe maɓɓe njeetato. O woodi miñiiko gooto tan, yumma makko maayi ko o suka. Baaba makko ko duroowo. Golf Hill to Shelford to diiwaan Victoria sosaa ko e hitaande 1836 e dow daande maayo. E hitaande 1839, baaba makko soodi leydi e juuɗe laamu ngam mahde galle e nawde HQ mum to Shelford.[1] Ko ɓuri heewde e squatters nokku oo e jibnaaɓe makko ummorii ko Ecoppi ko ɗum waɗi wuro ngoo ina joginoo feere Presbyterian tiiɗnde. Wuro tokooso ngo yaaji nde baaba makko renndini nokku ngam waɗde golle kese. Shelford ina joginoo duɗe ɗiɗi e hitaande 1853.[2]
E hitaande 1888 baaba makko maayi, caggal duuɓi ɗiɗi Biddlecombe fuɗɗii ardaade station Golf Hill ƴettude golle e juuɗe miñiiko. Ɗum ko golle, nde tawnoo station oo alaa nafoore. Kono o yiɗiino hisnude galleeji makko golle kadi omo jogii miñiraaɓe rewɓe.[3] E hitaande 1890, Matthew Wiliyam Webb hollitii natal makko. Ndeen nate ina woni hannde e defterdu dowri Victoria.[4]
O resi komanda John Biddlecombe[3] mo wonnoo e konu ndiyam Angalteer e hitaande 1900. Jom suudu makko keso oo wonti gardiiɗo station o. O maayi ko e hitaande 1929, ɓe keɓii njeenaaje keewɗe ngam jawdi maɓɓe.[5] Kamɓe ɗiɗo fof ɓe mbaɗiino njuɓɓudi jawdi Hereford, o jokki e wonde debbo jom suudu. Station makko ko worɓe njuɓɓinta ɗum kono so ina haani o ñaagotoo.[3]
Na’i keɓtinaaɗi ɗii fof njeeyaama e hitaande 1953 e yaakaare wonde maa ɗi moƴƴin ƴiiƴam Ostarali. Yeeyrugol ngol hawri ko e kaalis keewɗo, Biddlescombe rokki ɗum sadak e hitaande 1954. Janet, mo alaa ɓiɗɗo e oon sahaa, maayi e hitaande 1954.[6]
==Maayde e ndonu==
Biddlecombe sankii ko e hitaande 1954 to Golf Hill sara wuro Shelford, to leydi Victoria. Ɓanndu makko jaɓaaka wirneede to Golf Hill kono ko toon cumu makko werlaa. O waɗii wirwirnde tokosere nde tawnoo ɓesngu makko maayii, hay so tawii pelle keewɗe neldii wakili’en ngam yettude mo sabu yaakaare makko.[3] Filantropi oo ko ɓuri heewde anndaaka e nder nguurndam makko hay so tawii ko kaalis makko o rokkata. Dokke ɗee ummorii ko e ngalu ngu o heɓi e njulaagu makko. Mahdiiji keewɗi inniraa ko e makko.[7] O acci ko woni nder suudu maako hawtaade e nate maako haa Galle lesdi Victoria e Galle Naalankaaku Geelong.[5]
==Tuugnorgal==
6kvv5gf13essmpo8ee0csjdtxvk7y5k
162677
162673
2026-04-11T16:26:44Z
MOIBARDE
10068
162677
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Janet Biddlecombe''' (24 abriil 1866 – 15 feebariyee 1954) ko duroowo e moƴƴo [[Ostarali]].
==Ngendam==
Biddlecombe jibinaa ko e hitaande 1866 to wuro Melburn. Jibnaaɓe makko ko Euphemia Leslie (jibinaa ko ''Carstairs'') e George Russell kadi ko kanko woni gadiiɗo e ɓiɓɓe maɓɓe njeetato. O woodi miñiiko gooto tan, yumma makko maayi ko o suka. Baaba makko ko duroowo. Golf Hill to Shelford to diiwaan Victoria sosaa ko e hitaande 1836 e dow daande maayo. E hitaande 1839, baaba makko soodi leydi e juuɗe laamu ngam mahde galle e nawde HQ mum to Shelford.[1] Ko ɓuri heewde e ''squatters'' nokku oo e jibnaaɓe makko ummorii ko [[Ecoppi]] ko ɗum waɗi wuro ngoo ina joginoo feere Presbyterian tiiɗnde. Wuro tokooso ngo yaaji nde baaba makko renndini nokku ngam waɗde golle kese. Shelford ina joginoo duɗe ɗiɗi e hitaande 1853.[2]
E hitaande 1888 baaba makko maayi, caggal duuɓi ɗiɗi Biddlecombe fuɗɗii ardaade station Golf Hill ƴettude golle e juuɗe miñiiko. Ɗum ko golle, nde tawnoo station oo alaa nafoore. Kono o yiɗiino hisnude galleeji makko golle kadi omo jogii miñiraaɓe rewɓe.[3] E hitaande 1890, Matthew Wiliyam Webb hollitii natal makko. Ndeen nate ina woni hannde e defterdu dowri Victoria.[4]
O resi komanda John Biddlecombe[3] mo wonnoo e konu ndiyam Angalteer e hitaande 1900. Jom suudu makko keso oo wonti gardiiɗo station o. O maayi ko e hitaande 1929, ɓe keɓii njeenaaje keewɗe ngam jawdi maɓɓe.[5] Kamɓe ɗiɗo fof ɓe mbaɗiino njuɓɓudi jawdi Hereford, o jokki e wonde debbo jom suudu. Station makko ko worɓe njuɓɓinta ɗum kono so ina haani o ñaagotoo.[3]
Na’i keɓtinaaɗi ɗii fof njeeyaama e hitaande 1953 e yaakaare wonde maa ɗi moƴƴin ƴiiƴam [[Ostarali]]. Yeeyrugol ngol hawri ko e kaalis keewɗo, Biddlescombe rokki ɗum sadak e hitaande 1954. Janet, mo alaa ɓiɗɗo e oon sahaa, maayi e hitaande 1954.[6]
==Maayde e ndonu==
Biddlecombe sankii ko e hitaande 1954 to Golf Hill sara wuro Shelford, to leydi Victoria. Ɓanndu makko jaɓaaka wirneede to Golf Hill kono ko toon cumu makko werlaa. O waɗii wirwirnde tokosere nde tawnoo ɓesngu makko maayii, hay so tawii pelle keewɗe neldii wakili’en ngam yettude mo sabu yaakaare makko.[3] Filantropi oo ko ɓuri heewde anndaaka e nder nguurndam makko hay so tawii ko kaalis makko o rokkata. Dokke ɗee ummorii ko e ngalu ngu o heɓi e njulaagu makko. Mahdiiji keewɗi inniraa ko e makko.[7] O acci ko woni nder suudu maako hawtaade e nate maako haa Galle lesdi Victoria e Galle Naalankaaku Geelong.[5]
==Tuugnorgal==
7miat76qke7h8t6k6muy1pk9mm8256z
162729
162677
2026-04-12T06:25:37Z
MOIBARDE
10068
162729
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Janet Biddlecombe''' (24 abriil 1866 – 15 feebariyee 1954) ko duroowo e moƴƴo [[Ostarali]].
==Ngendam==
Biddlecombe jibinaa ko e hitaande 1866 to wuro Melburn. Jibnaaɓe makko ko Euphemia Leslie (jibinaa ko ''Carstairs'') e George Russell kadi ko kanko woni gadiiɗo e ɓiɓɓe maɓɓe njeetato. O woodi miñiiko gooto tan, yumma makko maayi ko o suka. Baaba makko ko duroowo. Golf Hill to Shelford to diiwaan Victoria sosaa ko e hitaande 1836 e dow daande maayo. E hitaande 1839, baaba makko soodi leydi e juuɗe laamu ngam mahde galle e nawde HQ mum to Shelford.<ref>{{Citation|last=Brown|first=P. L.|title=George Russell (1812–1888)|work=Australian Dictionary of Biography|url=https://adb.anu.edu.au/biography/russell-george-2850|access-date=2024-08-23|place=Canberra|publisher=National Centre of Biography, Australian National University|language=en}}</ref> Ko ɓuri heewde e ''squatters'' nokku oo e jibnaaɓe makko ummorii ko [[Ecoppi]] ko ɗum waɗi wuro ngoo ina joginoo feere Presbyterian tiiɗnde. Wuro tokooso ngo yaaji nde baaba makko renndini nokku ngam waɗde golle kese. Shelford ina joginoo duɗe ɗiɗi e hitaande 1853.<ref name="vp">{{Cite web|title=Shelford {{!}} Victorian Places|url=https://www.victorianplaces.com.au/shelford|access-date=2024-08-23|website=www.victorianplaces.com.au}}</ref>
E hitaande 1888 baaba makko maayi, caggal duuɓi ɗiɗi Biddlecombe fuɗɗii ardaade station ''Golf Hill'' ƴettude golle e juuɗe miñiiko. Ɗum ko golle, nde tawnoo station oo alaa nafoore. Kono o yiɗiino hisnude galleeji makko golle kadi omo jogii miñiraaɓe rewɓe.<ref name="obit">{{Cite web|title=Obituary - Janet Biddlecombe - Obituaries Australia|url=https://oa.anu.edu.au/obituary/biddlecombe-janet-107|access-date=2024-08-24|website=oa.anu.edu.au}}</ref> E hitaande 1890, Matthew Wiliyam Webb hollitii natal makko. Ndeen nate ina woni hannde e defterdu dowri Victoria.<ref>{{Cite web|title=Portrait of Miss Janet Russell, later Mrs. John Biddlecombe of Golf Hill] [art original] / Matt Webb.|url=https://trove.nla.gov.au/work/167604749|access-date=2024-08-24|website=trove.nla.gov.au}}</ref>
O resi komanda John Biddlecombe<ref name="obit2">{{Cite web|title=Obituary - Janet Biddlecombe - Obituaries Australia|url=https://oa.anu.edu.au/obituary/biddlecombe-janet-107|access-date=2024-08-24|website=oa.anu.edu.au}}</ref> mo wonnoo e konu ndiyam Angalteer e hitaande 1900. Jom suudu makko keso oo wonti gardiiɗo station o. O maayi ko e hitaande 1929, ɓe keɓii njeenaaje keewɗe ngam jawdi maɓɓe.<ref name="fff">{{Cite web|date=2019-11-19|title=A connection with our earliest settlers…. and a formidable female farmer!|url=https://moorabool.com/2019/11/19/a-connection-with-our-earliest-settlers-and-a-formidable-female-farmer/|access-date=2024-08-24|website=Moorabool Antique Galleries|language=en-AU}}</ref>Kamɓe ɗiɗo fof ɓe mbaɗiino njuɓɓudi jawdi Hereford, o jokki e wonde debbo jom suudu. Station makko ko worɓe njuɓɓinta ɗum kono so ina haani o ñaagotoo.<ref name="obit3">{{Cite web|title=Obituary - Janet Biddlecombe - Obituaries Australia|url=https://oa.anu.edu.au/obituary/biddlecombe-janet-107|access-date=2024-08-24|website=oa.anu.edu.au}}</ref>
Na’i keɓtinaaɗi ɗii fof njeeyaama e hitaande 1953 e yaakaare wonde maa ɗi moƴƴin ƴiiƴam [[Ostarali]]. Yeeyrugol ngol hawri ko e kaalis keewɗo, Biddlescombe rokki ɗum sadak e hitaande 1954. Janet, mo alaa ɓiɗɗo e oon sahaa, maayi e hitaande 1954.<ref name="jadrb">{{Citation|last=Langmore|first=Diane|title=Janet Biddlecombe (1866–1954)|work=Australian Dictionary of Biography|url=https://adb.anu.edu.au/biography/biddlecombe-janet-107|access-date=2024-08-23|place=Canberra|publisher=National Centre of Biography, Australian National University|language=en}}</ref>
==Maayde e ndonu==
Biddlecombe sankii ko e hitaande 1954 to Golf Hill sara wuro Shelford, to leydi Victoria. Ɓanndu makko jaɓaaka wirneede to Golf Hill kono ko toon cumu makko werlaa. O waɗii wirwirnde tokosere nde tawnoo ɓesngu makko maayii, hay so tawii pelle keewɗe neldii wakili’en ngam yettude mo sabu yaakaare makko.<ref name="obit4">{{Cite web|title=Obituary - Janet Biddlecombe - Obituaries Australia|url=https://oa.anu.edu.au/obituary/biddlecombe-janet-107|access-date=2024-08-24|website=oa.anu.edu.au}}</ref>Filantropi oo ko ɓuri heewde anndaaka e nder nguurndam makko hay so tawii ko kaalis makko o rokkata. Dokke ɗee ummorii ko e ngalu ngu o heɓi e njulaagu makko. Mahdiiji keewɗi inniraa ko e makko.<ref>{{Cite book|last1=Damousi|first1=Joy|url=https://books.google.com/books?id=oorjBgAAQBAJ&dq=Janet+Biddlecombe&pg=PA193|title=Diversity in Leadership: Australian women, past and present|last2=Rubenstein|first2=Kim|last3=Tomsic|first3=Mary|date=2014-11-25|publisher=ANU Press|isbn=978-1-925021-71-4|language=en}}</ref>O acci ko woni nder suudu maako hawtaade e nate maako haa Galle lesdi Victoria e Galle Naalankaaku Geelong.<ref name="fff2">{{Cite web|date=2019-11-19|title=A connection with our earliest settlers…. and a formidable female farmer!|url=https://moorabool.com/2019/11/19/a-connection-with-our-earliest-settlers-and-a-formidable-female-farmer/|access-date=2024-08-24|website=Moorabool Antique Galleries|language=en-AU}}</ref>
==Tuugnorgal==
gtynxhjmt1nja5g7hivgrp0t8zyugxo
Kellogg-Keebler Classic
0
39548
162678
2026-04-11T16:28:24Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Kellogg-Keebler Classic ko kawgel golf e nder LPGA Tour tuggi 2002 haa 2004. Ngol waɗi ko e nokku biyeteeɗo Stonebridge Country Club to Aurora, to leydi Illinois. Jaaltaaɓe 2004 Karri Web 2003 Annika Sorenstaam 2002 Annika Sorenstam Tuugnorgal"
162678
wikitext
text/x-wiki
Kellogg-Keebler Classic ko kawgel golf e nder LPGA Tour tuggi 2002 haa 2004. Ngol waɗi ko e nokku biyeteeɗo Stonebridge Country Club to Aurora, to leydi Illinois.
Jaaltaaɓe
2004 Karri Web
2003 Annika Sorenstaam
2002 Annika Sorenstam
Tuugnorgal
lyvgq4xx2oqupuijatbo6o1bisqo8lh
162679
162678
2026-04-11T16:29:49Z
Ilya Discuss
10103
162679
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Kellogg-Keebler Classic ko kawgel golf e nder LPGA Tour tuggi 2002 haa 2004. Ngol waɗi ko e nokku biyeteeɗo Stonebridge Country Club to Aurora, to leydi Illinois.
Jaaltaaɓe
2004 Karri Web
2003 Annika Sorenstaam
2002 Annika Sorenstam
Tuugnorgal
p1eq6b21uszxfvb0bnu6em2iuovi7eo
162680
162679
2026-04-11T16:31:27Z
Ilya Discuss
10103
162680
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Kellogg-Keebler Classic''' ko kawgel golf e nder LPGA Tour tuggi 2002 haa 2004. Ngol waɗi ko e nokku biyeteeɗo Stonebridge Country Club to Aurora, to leydi Illinois.
== Jaaltaaɓe ==
2004 Karri Web
2003 Annika Sorenstaam
2002 Annika Sorenstam
== Tuugnorgal ==
j1vigwjwo1dgmriw0nxq8tsi9dl63v6
162681
162680
2026-04-11T16:33:21Z
Ilya Discuss
10103
162681
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Kellogg-Keebler Classic''' ko kawgel golf e nder LPGA Tour tuggi 2002 haa 2004. Ngol waɗi ko e nokku biyeteeɗo Stonebridge Country Club to Aurora, to leydi Illinois.<ref>{{cite news|last1=Hut|first1=Nick|title=Chicago area loses its grip on pro golf|url=https://www.newspapers.com/clip/104947948/northwest-herald/|access-date=July 4, 2022|work=Northwest Herald|date=June 23, 2005|page=8B|via=[[Newspapers.com]]}}</ref>
== Jaaltaaɓe ==
2004 Karri Web
2003 Annika Sorenstaam
2002 Annika Sorenstam
== Tuugnorgal ==
7qwberybj23tynf686e68u921guwspk
162682
162681
2026-04-11T16:34:10Z
Ilya Discuss
10103
162682
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Kellogg-Keebler Classic''' ko kawgel golf e nder LPGA Tour tuggi 2002 haa 2004. Ngol waɗi ko e nokku biyeteeɗo Stonebridge Country Club to Aurora, to leydi Illinois.<ref>{{cite news|last1=Hut|first1=Nick|title=Chicago area loses its grip on pro golf|url=https://www.newspapers.com/clip/104947948/northwest-herald/|access-date=July 4, 2022|work=Northwest Herald|date=June 23, 2005|page=8B|via=[[Newspapers.com]]}}</ref>
== Jaaltaaɓe ==
2004 Karri Web<ref>{{cite news|title=Webb surges to her 30th victory|url=https://www.newspapers.com/clip/104948088/the-odessa-american/|access-date=July 4, 2022|work=The Odessa American|agency=Associated Press|date=June 7, 2004|page=4D|via=[[Newspapers.com]]}}</ref>
2003 Annika Sorenstaam
2002 Annika Sorenstam
== Tuugnorgal ==
04gj3yu8aulndpdn0q3mfiid7ssrfar
162683
162682
2026-04-11T16:34:59Z
Ilya Discuss
10103
162683
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Kellogg-Keebler Classic''' ko kawgel golf e nder LPGA Tour tuggi 2002 haa 2004. Ngol waɗi ko e nokku biyeteeɗo Stonebridge Country Club to Aurora, to leydi Illinois.<ref>{{cite news|last1=Hut|first1=Nick|title=Chicago area loses its grip on pro golf|url=https://www.newspapers.com/clip/104947948/northwest-herald/|access-date=July 4, 2022|work=Northwest Herald|date=June 23, 2005|page=8B|via=[[Newspapers.com]]}}</ref>
== Jaaltaaɓe ==
2004 Karri Web<ref>{{cite news|title=Webb surges to her 30th victory|url=https://www.newspapers.com/clip/104948088/the-odessa-american/|access-date=July 4, 2022|work=The Odessa American|agency=Associated Press|date=June 7, 2004|page=4D|via=[[Newspapers.com]]}}</ref>
2003 Annika Sorenstaam<ref>{{cite news|title=Sorenstam wins inaugural Kellogg-Keebler Classic|url=https://www.newspapers.com/clip/104948504/the-tribune/|access-date=July 4, 2022|work=The Tribune|agency=Associated Press|date=June 3, 2002|location=Coshocton, Ohio|page=4B|via=[[Newspapers.com]]}}</ref>
2002 Annika Sorenstam
== Tuugnorgal ==
ksscydfz8gfl5fk782k6qlvosia8p8f
162685
162683
2026-04-11T16:36:03Z
Ilya Discuss
10103
162685
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Kellogg-Keebler Classic''' ko kawgel golf e nder LPGA Tour tuggi 2002 haa 2004. Ngol waɗi ko e nokku biyeteeɗo Stonebridge Country Club to Aurora, to leydi Illinois.<ref>{{cite news|last1=Hut|first1=Nick|title=Chicago area loses its grip on pro golf|url=https://www.newspapers.com/clip/104947948/northwest-herald/|access-date=July 4, 2022|work=Northwest Herald|date=June 23, 2005|page=8B|via=[[Newspapers.com]]}}</ref>
== Jaaltaaɓe ==
2004 Karri Web<ref>{{cite news|title=Webb surges to her 30th victory|url=https://www.newspapers.com/clip/104948088/the-odessa-american/|access-date=July 4, 2022|work=The Odessa American|agency=Associated Press|date=June 7, 2004|page=4D|via=[[Newspapers.com]]}}</ref>
2003 Annika Sorenstaam<ref>{{cite news|title=Sorenstam wins inaugural Kellogg-Keebler Classic|url=https://www.newspapers.com/clip/104948504/the-tribune/|access-date=July 4, 2022|work=The Tribune|agency=Associated Press|date=June 3, 2002|location=Coshocton, Ohio|page=4B|via=[[Newspapers.com]]}}</ref>
2002 Annika Sorenstam<ref>{{cite news|last1=Armour|first1=Nancy|title=Historic PGA visit breeds confidence for Sorenstam|url=https://www.newspapers.com/clip/104948254/the-sacramento-bee/|access-date=July 4, 2022|work=The Sacramento Bee|agency=Associated Press|date=June 3, 2003|page=C4|via=[[Newspapers.com]]}}</ref>
== Tuugnorgal ==
q2fqefjb2nyyq5s6u7fuwjcwnrvoiln
Leandro Marinho
0
39549
162684
2026-04-11T16:35:02Z
Jiddababy
14248
Created page with "Leandro Marinho ko ƴarotooɗo fuku koyɗe Beresiil. Nguurndam Leandro ko fuku koyɗe Paralimpik keɓɗo njeenaari kaalis e kawgel Paralimpik 2004 to Aten, leydi Geres. O tawtoraama kadi Pijirlooji Paralimpik 2008 to Pekin, Siin ñalnde 10 suwee 2008. Tuugnorgal"
162684
wikitext
text/x-wiki
Leandro Marinho ko ƴarotooɗo fuku koyɗe Beresiil.
Nguurndam
Leandro ko fuku koyɗe Paralimpik keɓɗo njeenaari kaalis e kawgel Paralimpik 2004 to Aten, leydi Geres. O tawtoraama kadi Pijirlooji Paralimpik 2008 to Pekin, Siin ñalnde 10 suwee 2008.
Tuugnorgal
6chqtilwopsl3q3abw8taolsix87tr4
162688
162684
2026-04-11T16:41:10Z
Jiddababy
14248
162688
wikitext
text/x-wiki
Leandro Marinho ko ƴarotooɗo fuku koyɗe Beresiil.
Nguurndam
Leandro ko fuku koyɗe Paralimpik keɓɗo njeenaari kaalis e kawgel Paralimpik 2004 to Aten, leydi Geres. O tawtoraama kadi Pijirlooji Paralimpik 2008 to Pekin, Siin ñalnde 10 suwee 20
qo3g265xp2w9lrfm3fukfdmxs9qo76e
Adriana Serra Zanetti
0
39550
162686
2026-04-11T16:39:42Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Adriana Serra Zanetti jibinaa ko ñalnde 5 marse 1976 ; e ɗemngal itaali. Ñalnde 11 feebariyee 2002, o heɓi limre makko ɓurnde toowde e nguurndam makko, woni 38ɓo e nder winndere ndee, ñalnde 17 suwee 2002, o heɓi limre 69ɓo e nder limre ɗiɗmere. E nder golle makko, o dañii tiitoonde tati e nder WTA Tour, kam e tiitoonde wootere e nder ITF. Serra Zanetti yettiima e kawgel ngel gootol e nder kawgel ngel, e kawgel ngel e hitaande 2002. Miñiiko debbo biyetee..."
162686
wikitext
text/x-wiki
Adriana Serra Zanetti jibinaa ko ñalnde 5 marse 1976 ; e ɗemngal itaali.
Ñalnde 11 feebariyee 2002, o heɓi limre makko ɓurnde toowde e nguurndam makko, woni 38ɓo e nder winndere ndee, ñalnde 17 suwee 2002, o heɓi limre 69ɓo e nder limre ɗiɗmere. E nder golle makko, o dañii tiitoonde tati e nder WTA Tour, kam e tiitoonde wootere e nder ITF.
Serra Zanetti yettiima e kawgel ngel gootol e nder kawgel ngel, e kawgel ngel e hitaande 2002.
Miñiiko debbo biyeteeɗo Antonella kadi ko tennis.
Adriana Serra Zanetti woppi golle mum e hitaande 2007.
Finndeeji njillu WTA
Tariya
Slam mawɗo (0-0)
Toɓɓere I (0-0)
Toɓɓere ɗiɗaɓere (0-0)
Toɓɓere tataɓere, nayaɓere, joyaɓere (3-1)
Ɗiɗi (3-1)
Njiylawu No. Ñalngu Tier Turnament Surface Partner Luutndiiɓe Score
Win 1. Sep 2001 Tier III Kebek, Kanadaa Tapi (i) Dental Dowlaaji Amerik Samantha Reeves Cekoslowaki Klára Koukalová
Leydi Cekoslowaki Alena Vaskova 7-5, 4-6, 6-3
Losko 2. Jan 2002 Tier V Kanberra, Ostarali Amerik tiiɗɗo Samanta Reeves Afrik worgo Nanni de Villiers
Kasakstan Irina Seliutina 2-6, 3-6
Win 3. Juillet 2003 Tier V Palermo, Italie Clay Italie Emily Stellato Espaañ Mariya José Martínes Sanchez
Espaañ 6-4, 6-2
Win 4. Oktoobar 2004 Tier IV Taskent, Usbekistaan Itali tiiɗɗo Antonella Serra Zanetti Farayse Mariyon Bartoli
Itaali Mara Santanjelo 1-6, 6-3, 6-4
Finaluuji ITF Circuit
000 dolaar ko kawgel ngel
000 dolaar ko kawgel ngel
Gooto (1–3)
Jaabawol No. Ñalngu Turnament Surface Gaño Score
Nafoore 1. 2 noowammbar 1997 Ramat Hasharon, Israayiil Sloveni tiiɗɗo Katarina Srebotnik 6-4, 6-2
Ɗiɗaɓo 2. 30 noowammbar 1997 Nuriootpa, Ostarali Poloñ tiiɗɗo Aleksandra Olsza 1-6, 1-6
Ɗiɗaɓo 3. 6 Duujal 1998 Bogotaa, Kolommbi Leydi Kolommbi Fabiola Zuluaga 3-6, 2-6
Ɗiɗaɓo 4. 11 lewru feebariyee 2001 Rockford, Dental Dowlaaji Amerik tiiɗngal Dental Dowlaaji Amerik Jill Craybas 4-6, 3-6
Ɗiɗi (0-4)
Jaabawol No. Ñalngu Turnament Surface Partner Luutndiiɓe Njoɓdi
Ɗiɗaɓo 1. 7 suwee 1993 Caserta, Itali leydi Siili Paula Cabezas Sloveni Karin Lušnic
Korowasi Maja Murić 6-2, 2-6, 3-6
Ɗiɗaɓo 2. 9 oktoobar 2000 Welwyn, Dental Dowlaaji Amerik Hard (i) Itali Antonella Serra Zanetti Nuwel Selannde Shelley Stephens
Serbi 0-4, 3-5, 1-4
Ɗiɗaɓo 3. 12 oktoobar 2003, kawgel tennis Dubaï,
Emiraaji Arab Dentuɗi Hard Italie Flavia Pennetta Honngiri Zsófia Gubacsi
Kira Nagy 6-2, 2-6, 2-6
Ɗiɗaɓo 4. 18 suwee 2006 Lecce, Itali Clay Farayse Kildine Chevalier Farayse Ekaterina Lopes
Serbi Teodora Mircic 6-7(4), 4-6
Tuugnorgal
dfeki0ds6xu59e75zv660qwrj3mp6bj
162687
162686
2026-04-11T16:40:15Z
Ilya Discuss
10103
162687
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Adriana Serra Zanetti jibinaa ko ñalnde 5 marse 1976 ; e ɗemngal itaali.
Ñalnde 11 feebariyee 2002, o heɓi limre makko ɓurnde toowde e nguurndam makko, woni 38ɓo e nder winndere ndee, ñalnde 17 suwee 2002, o heɓi limre 69ɓo e nder limre ɗiɗmere. E nder golle makko, o dañii tiitoonde tati e nder WTA Tour, kam e tiitoonde wootere e nder ITF.
Serra Zanetti yettiima e kawgel ngel gootol e nder kawgel ngel, e kawgel ngel e hitaande 2002.
Miñiiko debbo biyeteeɗo Antonella kadi ko tennis.
Adriana Serra Zanetti woppi golle mum e hitaande 2007.
Finndeeji njillu WTA
Tariya
Slam mawɗo (0-0)
Toɓɓere I (0-0)
Toɓɓere ɗiɗaɓere (0-0)
Toɓɓere tataɓere, nayaɓere, joyaɓere (3-1)
Ɗiɗi (3-1)
Njiylawu No. Ñalngu Tier Turnament Surface Partner Luutndiiɓe Score
Win 1. Sep 2001 Tier III Kebek, Kanadaa Tapi (i) Dental Dowlaaji Amerik Samantha Reeves Cekoslowaki Klára Koukalová
Leydi Cekoslowaki Alena Vaskova 7-5, 4-6, 6-3
Losko 2. Jan 2002 Tier V Kanberra, Ostarali Amerik tiiɗɗo Samanta Reeves Afrik worgo Nanni de Villiers
Kasakstan Irina Seliutina 2-6, 3-6
Win 3. Juillet 2003 Tier V Palermo, Italie Clay Italie Emily Stellato Espaañ Mariya José Martínes Sanchez
Espaañ 6-4, 6-2
Win 4. Oktoobar 2004 Tier IV Taskent, Usbekistaan Itali tiiɗɗo Antonella Serra Zanetti Farayse Mariyon Bartoli
Itaali Mara Santanjelo 1-6, 6-3, 6-4
Finaluuji ITF Circuit
000 dolaar ko kawgel ngel
000 dolaar ko kawgel ngel
Gooto (1–3)
Jaabawol No. Ñalngu Turnament Surface Gaño Score
Nafoore 1. 2 noowammbar 1997 Ramat Hasharon, Israayiil Sloveni tiiɗɗo Katarina Srebotnik 6-4, 6-2
Ɗiɗaɓo 2. 30 noowammbar 1997 Nuriootpa, Ostarali Poloñ tiiɗɗo Aleksandra Olsza 1-6, 1-6
Ɗiɗaɓo 3. 6 Duujal 1998 Bogotaa, Kolommbi Leydi Kolommbi Fabiola Zuluaga 3-6, 2-6
Ɗiɗaɓo 4. 11 lewru feebariyee 2001 Rockford, Dental Dowlaaji Amerik tiiɗngal Dental Dowlaaji Amerik Jill Craybas 4-6, 3-6
Ɗiɗi (0-4)
Jaabawol No. Ñalngu Turnament Surface Partner Luutndiiɓe Njoɓdi
Ɗiɗaɓo 1. 7 suwee 1993 Caserta, Itali leydi Siili Paula Cabezas Sloveni Karin Lušnic
Korowasi Maja Murić 6-2, 2-6, 3-6
Ɗiɗaɓo 2. 9 oktoobar 2000 Welwyn, Dental Dowlaaji Amerik Hard (i) Itali Antonella Serra Zanetti Nuwel Selannde Shelley Stephens
Serbi 0-4, 3-5, 1-4
Ɗiɗaɓo 3. 12 oktoobar 2003, kawgel tennis Dubaï,
Emiraaji Arab Dentuɗi Hard Italie Flavia Pennetta Honngiri Zsófia Gubacsi
Kira Nagy 6-2, 2-6, 2-6
Ɗiɗaɓo 4. 18 suwee 2006 Lecce, Itali Clay Farayse Kildine Chevalier Farayse Ekaterina Lopes
Serbi Teodora Mircic 6-7(4), 4-6
Tuugnorgal
03jyjydx4rrbxor115uqb5wxpca9liw
162689
162687
2026-04-11T16:45:02Z
Ilya Discuss
10103
162689
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Adriana Serra Zanetti jibinaa''' ko ñalnde 5 marse 1976 ; e ɗemngal itaali.
Ñalnde 11 feebariyee 2002, o heɓi limre makko ɓurnde toowde e nguurndam makko, woni 38ɓo e nder winndere ndee, ñalnde 17 suwee 2002, o heɓi limre 69ɓo e nder limre ɗiɗmere. E nder golle makko, o dañii tiitoonde tati e nder WTA Tour, kam e tiitoonde wootere e nder ITF.
Serra Zanetti yettiima e kawgel ngel gootol e nder kawgel ngel, e kawgel ngel e hitaande 2002.
Miñiiko debbo biyeteeɗo Antonella kadi ko tennis.
Adriana Serra Zanetti woppi golle mum e hitaande 2007.
Finndeeji njillu WTA
== Tariya ==
Slam mawɗo (0-0)
Toɓɓere I (0-0)
Toɓɓere ɗiɗaɓere (0-0)
Toɓɓere tataɓere, nayaɓere, joyaɓere (3-1)
Ɗiɗi (3-1)
Njiylawu No. Ñalngu Tier Turnament Surface Partner Luutndiiɓe Score
Win 1. Sep 2001 Tier III Kebek, Kanadaa Tapi (i) Dental Dowlaaji Amerik Samantha Reeves Cekoslowaki Klára Koukalová
Leydi Cekoslowaki Alena Vaskova 7-5, 4-6, 6-3
Losko 2. Jan 2002 Tier V Kanberra, Ostarali Amerik tiiɗɗo Samanta Reeves Afrik worgo Nanni de Villiers
Kasakstan Irina Seliutina 2-6, 3-6
Win 3. Juillet 2003 Tier V Palermo, Italie Clay Italie Emily Stellato Espaañ Mariya José Martínes Sanchez
Espaañ 6-4, 6-2
Win 4. Oktoobar 2004 Tier IV Taskent, Usbekistaan Itali tiiɗɗo Antonella Serra Zanetti Farayse Mariyon Bartoli
Itaali Mara Santanjelo 1-6, 6-3, 6-4
Finaluuji ITF Circuit
000 dolaar ko kawgel ngel
000 dolaar ko kawgel ngel
Gooto (1–3)
Jaabawol No. Ñalngu Turnament Surface Gaño Score
Nafoore 1. 2 noowammbar 1997 Ramat Hasharon, Israayiil Sloveni tiiɗɗo Katarina Srebotnik 6-4, 6-2
Ɗiɗaɓo 2. 30 noowammbar 1997 Nuriootpa, Ostarali Poloñ tiiɗɗo Aleksandra Olsza 1-6, 1-6
Ɗiɗaɓo 3. 6 Duujal 1998 Bogotaa, Kolommbi Leydi Kolommbi Fabiola Zuluaga 3-6, 2-6
Ɗiɗaɓo 4. 11 lewru feebariyee 2001 Rockford, Dental Dowlaaji Amerik tiiɗngal Dental Dowlaaji Amerik Jill Craybas 4-6, 3-6
Ɗiɗi (0-4)
Jaabawol No. Ñalngu Turnament Surface Partner Luutndiiɓe Njoɓdi
Ɗiɗaɓo 1. 7 suwee 1993 Caserta, Itali leydi Siili Paula Cabezas Sloveni Karin Lušnic
Korowasi Maja Murić 6-2, 2-6, 3-6
Ɗiɗaɓo 2. 9 oktoobar 2000 Welwyn, Dental Dowlaaji Amerik Hard (i) Itali Antonella Serra Zanetti Nuwel Selannde Shelley Stephens
Serbi 0-4, 3-5, 1-4
Ɗiɗaɓo 3. 12 oktoobar 2003, kawgel tennis Dubaï,
Emiraaji Arab Dentuɗi Hard Italie Flavia Pennetta Honngiri Zsófia Gubacsi
Kira Nagy 6-2, 2-6, 2-6
Ɗiɗaɓo 4. 18 suwee 2006 Lecce, Itali Clay Farayse Kildine Chevalier Farayse Ekaterina Lopes
Serbi Teodora Mircic 6-7(4), 4-6
== Tuugnorgal ==
dekkgralfq9576hyf2g8ulqodpetire
Antonio Carlos Vieira
0
39551
162690
2026-04-11T16:46:47Z
Jiddababy
14248
Created page with "Antonio Carlos Vieira (jibinaa ko 7 feebariyee 1956) ko gonnooɗo fuku koyɗe Beresiil, gardiiɗo. Tuugnorgal"
162690
wikitext
text/x-wiki
Antonio Carlos Vieira (jibinaa ko 7 feebariyee 1956) ko gonnooɗo fuku koyɗe Beresiil, gardiiɗo.
Tuugnorgal
8t0gw4c4z88bs90sgidrgu722exehd2
162693
162690
2026-04-11T16:49:34Z
Jiddababy
14248
162693
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Antonio Carlos Vieira''' (jibinaa ko 7 feebariyee 1956) ko gonnooɗo fuku koyɗe Beresiil, gardiiɗo.
== Tuugnorgal ==
h2ojjswmslv2scjw07efiok5ri1so9l
Molson's Canadian Open
0
39552
162691
2026-04-11T16:48:42Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Molson’s Canadian Open ko kawgel golf e nder LPGA Tour, ngel yuɓɓinaa ko e hitaande 1969 tan. Carol Mann heɓi njeenaari ndii e balɗe tati e dow Sandra Post e Kathy Whitworth. Tuugnorgal"
162691
wikitext
text/x-wiki
Molson’s Canadian Open ko kawgel golf e nder LPGA Tour, ngel yuɓɓinaa ko e hitaande 1969 tan. Carol Mann heɓi njeenaari ndii e balɗe tati e dow Sandra Post e Kathy Whitworth.
Tuugnorgal
dsyfonr65xbn45q5xzyazvxpi3x04d4
162692
162691
2026-04-11T16:49:32Z
Ilya Discuss
10103
162692
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Molson’s Canadian Open ko kawgel golf e nder LPGA Tour, ngel yuɓɓinaa ko e hitaande 1969 tan. Carol Mann heɓi njeenaari ndii e balɗe tati e dow Sandra Post e Kathy Whitworth.
Tuugnorgal
i7iukt3digxwgk20jpc52eam4ym649s
162694
162692
2026-04-11T16:50:44Z
Ilya Discuss
10103
162694
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Molson’s Canadian Open''' ko kawgel golf e nder LPGA Tour, ngel yuɓɓinaa ko e hitaande 1969 tan. Carol Mann heɓi njeenaari ndii e balɗe tati e dow Sandra Post e Kathy Whitworth.
== Tuugnorgal ==
ddry4in7jytsoldshdcy48f9fbfp9hm
162695
162694
2026-04-11T16:51:38Z
Ilya Discuss
10103
162695
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Molson’s Canadian Open''' ko kawgel golf e nder LPGA Tour, ngel yuɓɓinaa ko e hitaande 1969 tan. Carol Mann heɓi njeenaari ndii e balɗe tati e dow Sandra Post e Kathy Whitworth.<ref>[http://www.lpga.com/content/Chronology60-69.pdf LPGA Tournament Chronology 1960-1969]</ref>
== Tuugnorgal ==
llmovoxymwshz9m3exeeqxr4gmidsm6
Pocono Northeast Classic
0
39553
162696
2026-04-11T16:55:09Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Pocono Northeast Classic ko kawgel golf e nder LPGA Tour, ngel yuɓɓinaa tan ko e hitaande 1977. Ngol yuɓɓinaa ko e nokku golf Pocono Manor to Pocono Manor, to Pennsylvania. Debbie Austin heɓi kawgel ngel ko e ballal gootal e dow Sandra Post. Tuugnorgal"
162696
wikitext
text/x-wiki
Pocono Northeast Classic ko kawgel golf e nder LPGA Tour, ngel yuɓɓinaa tan ko e hitaande 1977. Ngol yuɓɓinaa ko e nokku golf Pocono Manor to Pocono Manor, to Pennsylvania. Debbie Austin heɓi kawgel ngel ko e ballal gootal e dow Sandra Post.
Tuugnorgal
kqpi54i13lq6vyz5id65953uqkrebrs
162697
162696
2026-04-11T16:56:09Z
Ilya Discuss
10103
162697
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Pocono Northeast Classic ko kawgel golf e nder LPGA Tour, ngel yuɓɓinaa tan ko e hitaande 1977. Ngol yuɓɓinaa ko e nokku golf Pocono Manor to Pocono Manor, to Pennsylvania. Debbie Austin heɓi kawgel ngel ko e ballal gootal e dow Sandra Post.
Tuugnorgal
my1wb0fiq4ucftbs52i79r2ecg4poct
162698
162697
2026-04-11T16:58:39Z
Ilya Discuss
10103
162698
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Pocono Northeast Classic''' ko kawgel golf e nder LPGA Tour, ngel yuɓɓinaa tan ko e hitaande 1977. Ngol yuɓɓinaa ko e nokku golf Pocono Manor to Pocono Manor, to Pennsylvania. Debbie Austin heɓi kawgel ngel ko e ballal gootal e dow Sandra Post.
== Tuugnorgal ==
e4380luxpxdz5koj7hmwvppay1t2pm8
162701
162698
2026-04-11T17:03:12Z
Ilya Discuss
10103
162701
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Pocono Northeast Classic''' ko kawgel golf e nder LPGA Tour, ngel yuɓɓinaa tan ko e hitaande 1977. Ngol yuɓɓinaa ko e nokku golf Pocono Manor to Pocono Manor, to Pennsylvania. Debbie Austin heɓi kawgel ngel ko e ballal gootal e dow Sandra Post.<ref>{{Cite web|url=http://www.lpga.com/content/Chronology70-79.pdf|title=LPGA Tournament Chronology 1970-1979|access-date=2010-09-03|archive-date=2010-01-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20100102105959/http://www.lpga.com/content/Chronology70-79.pdf|url-status=dead}}</ref><ref>[http://www.poconomanor.com/pages/golf.htm Golf at Pocono Manor]</ref>
== Tuugnorgal ==
a8w34jjefsmvtumly012o8f6hab1up7
Agnes Tschetschulin
0
39554
162699
2026-04-11T17:00:51Z
SUZYFATIMA
13856
Created page with "Agnes Tschetschulin (24 feebariyee 1859 – 23 abriil 1942) ko jimol Finlande, jimoowo violon, jahroowo e duuɓi 18. Tsetschulin jibinaa ko to Helsinki, e galle Feodor e Hilda Ekstein Tsetschulin. Omo jogii miñiraaɓe rewɓe tato : Mariyam, Melani e Eugenie. Hilda jaɓɓiima salonuuji e jimɗi e yeewtere. Feodor ina joginoo sosiyatee laana ndiwoowa. Caggal nde o maayi e hitaande 1871, ɓiyiiko debbo mawɗo biyeteeɗo Maria Tschetschulin wonti debbo gadano e nder leydi..."
162699
wikitext
text/x-wiki
Agnes Tschetschulin (24 feebariyee 1859 – 23 abriil 1942) ko jimol Finlande, jimoowo violon, jahroowo e duuɓi 18.
Tsetschulin jibinaa ko to Helsinki, e galle Feodor e Hilda Ekstein Tsetschulin. Omo jogii miñiraaɓe rewɓe tato : Mariyam, Melani e Eugenie. Hilda jaɓɓiima salonuuji e jimɗi e yeewtere. Feodor ina joginoo sosiyatee laana ndiwoowa. Caggal nde o maayi e hitaande 1871, ɓiyiiko debbo mawɗo biyeteeɗo Maria Tschetschulin wonti debbo gadano e nder leydi Finlande, jannguɗo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Helsinki, ɗo o ɗaminii heɓde karallaagal ngal o foti wallitde ngam wallitde galle makko.
Agnes Tschetschulin janngii jimɗi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Helsinki (hannde Akademi Sibelius) tuggi 1882 haa 1885, ɗo o jeyaa e nayi gadani heɓde dipolomaaji ɗii. O heɓi dokkal ummoraade e laamu Finlande ngam yahde Berlin ngam janngude to duɗal jaaɓi-haaɗtirde Königliche Hochschule für Musik (hannde Duɗal jaaɓi-haaɗtirde ñeeñal Berlin). Jannginooɓe makko ina njeyaa heen: Woldemar Bargiel (banndiraawo Clara Schumann) Heinrich von Herzogenberg, Ernst Joachim, Joseph Joachim, Gustav Nimann, Anton Sitt, Filip Spitta, Martin Wegelius, e Emanuel Wirt.
Caggal nde o joofni jaŋde makko, Tschetschulin waɗi duuɓi keewɗi e njilluuji e nder fedde rewɓe fof, nde Marie Soldat yuɓɓini, fiyoowo violon gadano. Tschetschulin fiyi violon ɗiɗaɓo, Gabriel Roy fiyi violon, Lucy Campbell fiyi cello. Ko Agency Herman Wolff ardinoo fedde ndee, ardinoo kadi Filharmonik Berlin. Fedde nde ina wiyee ko nde fedde adannde e winndere ndee, tawi ko rewɓe tan ngoni heen, ko wayi no fedde string professionnel.
E hitaande 1892, Tschetschulin fuɗɗii jannginde violon to duɗal jaaɓi haaɗtirde rewɓe Cheltenham to Angalteer. E hitaande 1904, o wonti ɓiyleydi Angalteer, o ummii o fayi Londres ngam golloraade jimɗi e hoore makko. O arti Finlande e wolde adunaare adannde, caggal ɗuum o eggini Stockholm, o hoɗi ɗoon haa o maayi e hitaande 1942. O wirnaa to Stockholm e sehil makko ɓooyɗo, piyanist biyeteeɗo Tora Hwass (1861–1918).
Ko N. Simrock e Skandinavisk Musikforlag njaltini jimɗi Tschetschulin ɗii.
Tuugnorgal
4ybczhsg8fvedzs8mja2uy7rftoth32
162700
162699
2026-04-11T17:02:52Z
SUZYFATIMA
13856
162700
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Agnes Tschetschulin''' (24 feebariyee 1859 – 23 abriil 1942) ko jimol Finlande, jimoowo violon, jahroowo e duuɓi 18.
Tsetschulin jibinaa ko to Helsinki, e galle Feodor e Hilda Ekstein Tsetschulin. Omo jogii miñiraaɓe rewɓe tato : Mariyam, Melani e Eugenie. Hilda jaɓɓiima salonuuji e jimɗi e yeewtere. Feodor ina joginoo sosiyatee laana ndiwoowa. Caggal nde o maayi e hitaande 1871, ɓiyiiko debbo mawɗo biyeteeɗo Maria Tschetschulin wonti debbo gadano e nder leydi Finlande, jannguɗo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Helsinki, ɗo o ɗaminii heɓde karallaagal ngal o foti wallitde ngam wallitde galle makko.
Agnes Tschetschulin janngii jimɗi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Helsinki (hannde Akademi Sibelius) tuggi 1882 haa 1885, ɗo o jeyaa e nayi gadani heɓde dipolomaaji ɗii. O heɓi dokkal ummoraade e laamu Finlande ngam yahde Berlin ngam janngude to duɗal jaaɓi-haaɗtirde Königliche Hochschule für Musik (hannde Duɗal jaaɓi-haaɗtirde ñeeñal Berlin). Jannginooɓe makko ina njeyaa heen: Woldemar Bargiel (banndiraawo Clara Schumann) Heinrich von Herzogenberg, Ernst Joachim, Joseph Joachim, Gustav Nimann, Anton Sitt, Filip Spitta, Martin Wegelius, e Emanuel Wirt.
Caggal nde o joofni jaŋde makko, Tschetschulin waɗi duuɓi keewɗi e njilluuji e nder fedde rewɓe fof, nde Marie Soldat yuɓɓini, fiyoowo violon gadano. Tschetschulin fiyi violon ɗiɗaɓo, Gabriel Roy fiyi violon, Lucy Campbell fiyi cello. Ko Agency Herman Wolff ardinoo fedde ndee, ardinoo kadi Filharmonik Berlin. Fedde nde ina wiyee ko nde fedde adannde e winndere ndee, tawi ko rewɓe tan ngoni heen, ko wayi no fedde string professionnel.
E hitaande 1892, Tschetschulin fuɗɗii jannginde violon to duɗal jaaɓi haaɗtirde rewɓe Cheltenham to Angalteer. E hitaande 1904, o wonti ɓiyleydi Angalteer, o ummii o fayi Londres ngam golloraade jimɗi e hoore makko. O arti Finlande e wolde adunaare adannde, caggal ɗuum o eggini Stockholm, o hoɗi ɗoon haa o maayi e hitaande 1942. O wirnaa to Stockholm e sehil makko ɓooyɗo, piyanist biyeteeɗo Tora Hwass (1861–1918).
Ko N. Simrock e Skandinavisk Musikforlag njaltini jimɗi Tschetschulin ɗii.
== Tuugnorgal ==
04fhb2isexr4e39kdgmxevz34xp3rr1
162705
162700
2026-04-11T17:11:36Z
SUZYFATIMA
13856
162705
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Agnes Tschetschulin''' (24 feebariyee 1859 – 23 abriil 1942) ko jimol Finlande, jimoowo violon, jahroowo e duuɓi 18.
Tsetschulin jibinaa ko to Helsinki, e galle Feodor e Hilda Ekstein Tsetschulin. Omo jogii miñiraaɓe rewɓe tato : Mariyam, Melani e Eugenie. Hilda jaɓɓiima salonuuji e jimɗi e yeewtere. Feodor ina joginoo sosiyatee laana ndiwoowa. Caggal nde o maayi e hitaande 1871, ɓiyiiko debbo mawɗo biyeteeɗo Maria Tschetschulin wonti debbo gadano e nder leydi Finlande, jannguɗo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Helsinki, ɗo o ɗaminii heɓde karallaagal ngal o foti wallitde ngam wallitde galle makko.
Agnes Tschetschulin janngii jimɗi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Helsinki (hannde Akademi Sibelius) tuggi 1882 haa 1885, ɗo o jeyaa e nayi gadani heɓde dipolomaaji ɗii. O heɓi dokkal ummoraade e laamu Finlande ngam yahde Berlin ngam janngude to duɗal jaaɓi-haaɗtirde Königliche Hochschule für Musik (hannde Duɗal jaaɓi-haaɗtirde ñeeñal Berlin). Jannginooɓe makko ina njeyaa heen: Woldemar Bargiel (banndiraawo Clara Schumann) Heinrich von Herzogenberg, Ernst Joachim, Joseph Joachim, Gustav Nimann, Anton Sitt, Filip Spitta, Martin Wegelius, e Emanuel Wirt.
Caggal nde o joofni jaŋde makko, Tschetschulin waɗi duuɓi keewɗi e njilluuji e nder fedde rewɓe fof, nde Marie Soldat yuɓɓini, fiyoowo violon gadano. Tschetschulin fiyi violon ɗiɗaɓo, Gabriel Roy fiyi violon, Lucy Campbell fiyi cello. Ko Agency Herman Wolff ardinoo fedde ndee, ardinoo kadi Filharmonik Berlin. Fedde nde ina wiyee ko nde fedde adannde e winndere ndee, tawi ko rewɓe tan ngoni heen, ko wayi no fedde string professionnel.
E hitaande 1892, Tschetschulin fuɗɗii jannginde violon to duɗal jaaɓi haaɗtirde rewɓe Cheltenham to Angalteer. E hitaande 1904, o wonti ɓiyleydi Angalteer, o ummii o fayi Londres ngam golloraade jimɗi e hoore makko. O arti Finlande e wolde adunaare adannde, caggal ɗuum o eggini Stockholm, o hoɗi ɗoon haa o maayi e hitaande 1942. O wirnaa to Stockholm e sehil makko ɓooyɗo, piyanist biyeteeɗo Tora Hwass (1861–1918).
Ko N. Simrock e Skandinavisk Musikforlag njaltini jimɗi Tschetschulin ɗii.<ref>{{Cite book|last=Stern|first=Susan|title=Women composers : a handbook|date=1978|publisher=Scarecrow Press|isbn=0-8108-1138-3|location=Metuchen, N.J.|oclc=3844725}}</ref><ref>{{Cite book|last=Hixon|first=Donald L.|title=Women in music : an encyclopedic biobibliography|date=1993|publisher=Scarecrow Press|others=Don A. Hennessee|isbn=0-8108-2769-7|edition=2nd|location=Metuchen, N.J.|oclc=28889156}}</ref><ref>{{Cite book|last=Wier|first=Albert Ernest|url=https://books.google.com/books?id=aiAKAQAAMAAJ&q=Agnes+Tschetschulin|title=The Macmillan Encyclopedia of Music and Musicians|date=1938|publisher=Macmillan|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|date=2015-02-18|title=Tschetschulin, Agnes|url=https://eng.kvast.org/tschetschulin-agnes/|access-date=2021-05-21|website=KVAST|language=en-US}}</ref><ref name=":1">{{Cite web|date=2019-05-02|title=A celebration of historical Finnish women who wrote music, Part 2: Agnes Tschetschulin|url=https://fmq.fi/articles/part-2-agnes-tschetschulin|access-date=2021-05-21|website=FMQ|language=en-us}}</ref><ref>{{Cite web|last=Tschetschulin|first=Agnes|title=geni.com|url=https://www.geni.com|access-date=20 May 2021}}</ref><ref>{{Cite book|last=Ehrlich|first=A.|url=https://books.google.com/books?id=qSkuAAAAYAAJ&q=Agnes+Tschetschulin&pg=PA227|title=Berühmte Geiger der Vergangenheit und Gegenwart: eine Sammlung von 88 Biographien und Portraits|date=1893|publisher=A. H. Payne|language=de}}</ref><ref>{{Cite book|last=Alfthan|first=Märta von|url=https://books.google.com/books?id=oLfxAAAAMAAJ&q=Agnes+Tschetschulin|title=Seitsemän vuosikymmentä: Naisasialiitto Unionin historiaa|date=1966|publisher=Unioni Naisasialiitto Suomessa|language=fi}}</ref><ref name=":3">{{Cite web|title=Category:Tschetschulin, Agnes – IMSLP: Free Sheet Music PDF Download|url=https://imslp.org/wiki/Category:Tschetschulin,_Agnes|access-date=2021-05-21|website=imslp.org}}</ref>
== Tuugnorgal ==
<references />
7h56691jrttmy14rrga6vffvyfnetlq
162706
162705
2026-04-11T17:11:57Z
SUZYFATIMA
13856
162706
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Agnes Tschetschulin''' (24 feebariyee 1859 – 23 abriil 1942) ko jimol Finlande, jimoowo violon, jahroowo e duuɓi 18.
Tsetschulin jibinaa ko to Helsinki, e galle Feodor e Hilda Ekstein Tsetschulin. Omo jogii miñiraaɓe rewɓe tato : Mariyam, Melani e Eugenie. Hilda jaɓɓiima salonuuji e jimɗi e yeewtere. Feodor ina joginoo sosiyatee laana ndiwoowa. Caggal nde o maayi e hitaande 1871, ɓiyiiko debbo mawɗo biyeteeɗo Maria Tschetschulin wonti debbo gadano e nder leydi Finlande, jannguɗo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Helsinki, ɗo o ɗaminii heɓde karallaagal ngal o foti wallitde ngam wallitde galle makko.
Agnes Tschetschulin janngii jimɗi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Helsinki (hannde Akademi Sibelius) tuggi 1882 haa 1885, ɗo o jeyaa e nayi gadani heɓde dipolomaaji ɗii. O heɓi dokkal ummoraade e laamu Finlande ngam yahde Berlin ngam janngude to duɗal jaaɓi-haaɗtirde Königliche Hochschule für Musik (hannde Duɗal jaaɓi-haaɗtirde ñeeñal Berlin). Jannginooɓe makko ina njeyaa heen: Woldemar Bargiel (banndiraawo Clara Schumann) Heinrich von Herzogenberg, Ernst Joachim, Joseph Joachim, Gustav Nimann, Anton Sitt, Filip Spitta, Martin Wegelius, e Emanuel Wirt.
Caggal nde o joofni jaŋde makko, Tschetschulin waɗi duuɓi keewɗi e njilluuji e nder fedde rewɓe fof, nde Marie Soldat yuɓɓini, fiyoowo violon gadano. Tschetschulin fiyi violon ɗiɗaɓo, Gabriel Roy fiyi violon, Lucy Campbell fiyi cello. Ko Agency Herman Wolff ardinoo fedde ndee, ardinoo kadi Filharmonik Berlin. Fedde nde ina wiyee ko nde fedde adannde e winndere ndee, tawi ko rewɓe tan ngoni heen, ko wayi no fedde string professionnel.
E hitaande 1892, Tschetschulin fuɗɗii jannginde violon to duɗal jaaɓi haaɗtirde rewɓe Cheltenham to Angalteer. E hitaande 1904, o wonti ɓiyleydi Angalteer, o ummii o fayi Londres ngam golloraade jimɗi e hoore makko. O arti Finlande e wolde adunaare adannde, caggal ɗuum o eggini Stockholm, o hoɗi ɗoon haa o maayi e hitaande 1942. O wirnaa to Stockholm e sehil makko ɓooyɗo, piyanist biyeteeɗo Tora Hwass (1861–1918).
Ko N. Simrock e Skandinavisk Musikforlag njaltini jimɗi Tschetschulin ɗii.<ref>{{Cite book|last=Stern|first=Susan|title=Women composers : a handbook|date=1978|publisher=Scarecrow Press|isbn=0-8108-1138-3|location=Metuchen, N.J.|oclc=3844725}}</ref><ref>{{Cite book|last=Hixon|first=Donald L.|title=Women in music : an encyclopedic biobibliography|date=1993|publisher=Scarecrow Press|others=Don A. Hennessee|isbn=0-8108-2769-7|edition=2nd|location=Metuchen, N.J.|oclc=28889156}}</ref><ref>{{Cite book|last=Wier|first=Albert Ernest|url=https://books.google.com/books?id=aiAKAQAAMAAJ&q=Agnes+Tschetschulin|title=The Macmillan Encyclopedia of Music and Musicians|date=1938|publisher=Macmillan|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|date=2015-02-18|title=Tschetschulin, Agnes|url=https://eng.kvast.org/tschetschulin-agnes/|access-date=2021-05-21|website=KVAST|language=en-US}}</ref><ref name=":1">{{Cite web|date=2019-05-02|title=A celebration of historical Finnish women who wrote music, Part 2: Agnes Tschetschulin|url=https://fmq.fi/articles/part-2-agnes-tschetschulin|access-date=2021-05-21|website=FMQ|language=en-us}}</ref><ref>{{Cite web|last=Tschetschulin|first=Agnes|title=geni.com|url=https://www.geni.com|access-date=20 May 2021}}</ref><ref>{{Cite book|last=Ehrlich|first=A.|url=https://books.google.com/books?id=qSkuAAAAYAAJ&q=Agnes+Tschetschulin&pg=PA227|title=Berühmte Geiger der Vergangenheit und Gegenwart: eine Sammlung von 88 Biographien und Portraits|date=1893|publisher=A. H. Payne|language=de}}</ref><ref>{{Cite book|last=Alfthan|first=Märta von|url=https://books.google.com/books?id=oLfxAAAAMAAJ&q=Agnes+Tschetschulin|title=Seitsemän vuosikymmentä: Naisasialiitto Unionin historiaa|date=1966|publisher=Unioni Naisasialiitto Suomessa|language=fi}}</ref><ref name=":3">{{Cite web|title=Category:Tschetschulin, Agnes – IMSLP: Free Sheet Music PDF Download|url=https://imslp.org/wiki/Category:Tschetschulin,_Agnes|access-date=2021-05-21|website=imslp.org}}</ref>
== Tuugnorgal ==
<references />
[[Category:Rewbe]]
b6g6fg3hujvkzoucspoovikve3nemuq
Battle Creek Open
0
39555
162702
2026-04-11T17:08:58Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "{{Databox}}Battle Creek Open ko kawgel golf e nder LPGA Tour, ngel yuɓɓinaa ko e hitaande 1955 tan. Ko Beverly Hanson heɓi njeenaari ndii. Tuugnorgal"
162702
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Battle Creek Open ko kawgel golf e nder LPGA Tour, ngel yuɓɓinaa ko e hitaande 1955 tan. Ko Beverly Hanson heɓi njeenaari ndii.
Tuugnorgal
6cfip64aqli116jvytg8qdmdyj9cpup
162703
162702
2026-04-11T17:10:08Z
Ilya Discuss
10103
162703
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Battle Creek Open''' ko kawgel golf e nder LPGA Tour, ngel yuɓɓinaa ko e hitaande 1955 tan. Ko Beverly Hanson heɓi njeenaari ndii.
== Tuugnorgal ==
s3aou0ik20fy1aski08xxhakcufxnxi
162704
162703
2026-04-11T17:11:06Z
Ilya Discuss
10103
162704
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Battle Creek Open''' ko kawgel golf e nder LPGA Tour, ngel yuɓɓinaa ko e hitaande 1955 tan. Ko Beverly Hanson heɓi njeenaari ndii..<ref>[http://www.lpga.com/content/Chronology50-59.pdf LPGA Tournament Chronology 1950-1959] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100102110028/http://www.lpga.com/content/Chronology50-59.pdf|date=January 2, 2010}}</ref>
== Tuugnorgal ==
4h9zcr01zms7cj8ucskgyawmvcmnx5y
Youngstown Kitchens Trumbull Open
0
39556
162707
2026-04-11T17:13:43Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Youngstown Kitchen Trumbull Open ko kawgel golf e nder LPGA Tour, ngel yuɓɓinaa ko e hitaande 1960 tan. Luwis Suggs heɓi njeenaari ndii. Tuugnorgal"
162707
wikitext
text/x-wiki
Youngstown Kitchen Trumbull Open ko kawgel golf e nder LPGA Tour, ngel yuɓɓinaa ko e hitaande 1960 tan. Luwis Suggs heɓi njeenaari ndii.
Tuugnorgal
3u8t93rckab838nui37ukm8rtklfwp9
162708
162707
2026-04-11T17:14:25Z
Ilya Discuss
10103
162708
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Youngstown Kitchen Trumbull Open ko kawgel golf e nder LPGA Tour, ngel yuɓɓinaa ko e hitaande 1960 tan. Luwis Suggs heɓi njeenaari ndii.
Tuugnorgal
7bskr7tkqru95ac6tv4bjbx1goq7pcb
162709
162708
2026-04-11T17:15:52Z
Ilya Discuss
10103
162709
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Youngstown Kitchen Trumbull Open''' ko kawgel golf e nder LPGA Tour, ngel yuɓɓinaa ko e hitaande 1960 tan. Luwis Suggs heɓi njeenaari ndii.
== Tuugnorgal ==
ap4huxa1lla9hj3ezerfyj75o0jl31j
162710
162709
2026-04-11T17:17:15Z
Ilya Discuss
10103
162710
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Youngstown Kitchen Trumbull Open''' ko kawgel golf e nder LPGA Tour, ngel yuɓɓinaa ko e hitaande 1960 tan. Luwis Suggs heɓi njeenaari ndii.<ref>{{Cite web|url=http://www.lpga.com/content/Chronology60-69.pdf|title=LPGA Tournament Chronology 1960-1969|access-date=2010-09-18|archive-date=2011-06-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20110629124254/http://www.lpga.com/content/Chronology60-69.pdf|url-status=dead}}</ref>.<ref>{{cite news|url=https://www.newspapers.com/image/155661309/?match=1&terms=trumball%20suggs|title=Louise Suggs' 288 Wins Trumbull Golf|newspaper=Wilmington Morning News|location=Delaware|date=July 11, 1960|agency=Associated Press|page=8}}</ref>
== Tuugnorgal ==
4k2bxezq93ri5rq2ml210nya84u4zyf
Austin Civitan Open
0
39557
162711
2026-04-11T17:22:01Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "{{Databox}}Austin Civitan Open ko kawgel golf e nder LPGA Tour, ngel yuɓɓinaa ko e hitaande 1962 tan. Ko Sandra Haynie heɓi njeenaari ndii. Ko ngol woni go’o e capanɗe ɗiɗi e ɗiɗi LPGA Tour ina heɓa. Tuugnorgal"
162711
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Austin Civitan Open ko kawgel golf e nder LPGA Tour, ngel yuɓɓinaa ko e hitaande 1962 tan. Ko Sandra Haynie heɓi njeenaari ndii. Ko ngol woni go’o e capanɗe ɗiɗi e ɗiɗi LPGA Tour ina heɓa.
Tuugnorgal
5kjvj07mmqel6s7igmajad7fyk14rwr
162712
162711
2026-04-11T17:23:10Z
Ilya Discuss
10103
162712
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Austin Civitan Open''' ko kawgel golf e nder LPGA Tour, ngel yuɓɓinaa ko e hitaande 1962 tan. Ko Sandra Haynie heɓi njeenaari ndii. Ko ngol woni go’o e capanɗe ɗiɗi e ɗiɗi LPGA Tour ina heɓa.
== Tuugnorgal ==
jyjqmkco2r48hcr049kjmbq83l9d1v8
162714
162712
2026-04-11T17:25:09Z
Ilya Discuss
10103
162714
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Austin Civitan Open''' ko kawgel golf e nder LPGA Tour, ngel yuɓɓinaa ko e hitaande 1962 tan. Ko Sandra Haynie heɓi njeenaari ndii. Ko ngol woni go’o e capanɗe ɗiɗi e ɗiɗi LPGA Tour ina heɓa.<ref>[http://www.lpga.com/content/Chronology60-69.pdf LPGA Tournament Chronology 1960-1969] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110629124254/http://www.lpga.com/content/Chronology60-69.pdf|date=June 29, 2011}}</ref>
== Tuugnorgal ==
c0tkb17iglmiyqgjkye87rtl0gttvlx
162716
162714
2026-04-11T17:27:07Z
Ilya Discuss
10103
162716
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Austin Civitan Open''' ko kawgel golf e nder LPGA Tour, ngel yuɓɓinaa ko e hitaande 1962 tan. Ko Sandra Haynie heɓi njeenaari ndii. Ko ngol woni go’o e capanɗe ɗiɗi e ɗiɗi LPGA Tour ina heɓa.<ref>[http://www.lpga.com/content/Chronology60-69.pdf LPGA Tournament Chronology 1960-1969] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110629124254/http://www.lpga.com/content/Chronology60-69.pdf|date=June 29, 2011}}</ref><ref>[https://news.google.com/newspapers?id=eKlWAAAAIBAJ&sjid=0-cDAAAAIBAJ&pg=5136,3513783&dq=sandra+haynie+austin+civitan&hl=en Sandra Haynie wins Civitan]</ref>
== Tuugnorgal ==
ap8fa76c40o3ohge7tbmavovsehbpzp
Emily Shinner
0
39558
162713
2026-04-11T17:23:49Z
SUZYFATIMA
13856
Created page with "Emily Shinner (7 sulyee 1862 – 17 sulyee 1901) ko violon e jannginoowo e konsiir Engele, kadi ko sosɗo fedde rewɓe tan. Ngendam O jibinaa ko to wuro wiyeteengo Cheltenham e hitaande 1862. Baaba makko, hono Arthur Shinner, ko hooreejo fedde nde wonaa laamuyankoore, kadi ko jimoowo jom suudu ; o wallitorii jaŋde makko e jimɗi. Gila e duuɓi jeeɗiɗi omo jogii jaŋde jimɗi; o woniino almuudo to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamɗo, e hitaande 1874 o yahi Berlin, o jann..."
162713
wikitext
text/x-wiki
Emily Shinner (7 sulyee 1862 – 17 sulyee 1901) ko violon e jannginoowo e konsiir Engele, kadi ko sosɗo fedde rewɓe tan.
Ngendam
O jibinaa ko to wuro wiyeteengo Cheltenham e hitaande 1862. Baaba makko, hono Arthur Shinner, ko hooreejo fedde nde wonaa laamuyankoore, kadi ko jimoowo jom suudu ; o wallitorii jaŋde makko e jimɗi. Gila e duuɓi jeeɗiɗi omo jogii jaŋde jimɗi; o woniino almuudo to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamɗo, e hitaande 1874 o yahi Berlin, o janngi e Heinrich Jacobsen, almuudo Joseph Joachim. Caggal ɗuum o janngi e Joachim, debbo gadano waɗde ɗum.
Shinner fuɗɗii yahde Londres caggal nde o timmini jaŋde makko ko e hitaande 1882 to galle laamorɗo Kensington, omo fija sonata violon No. 1 mo Brahms e golle goɗɗe. Won ñaawoowo winndi : « Fijo makko, gaagaa timmude e kala fannu karallaagal, ina maantiniri hakkille keewɗo faayiida e laaɓtugol naalankaagal goongawal » (The Pall Mall Gazette, 12 suwee 1882).
E lewru feebariyee 1884 o lomtii Wilma Norman-Neruda, mo sellaani, e nder fedde nayi e nder hiirde "Pops" ñalnde aset to suudu St James ; kewu nguu waɗii faayiida, kadi waɗi mo anndireede no feewi e renndo ngoo. O feeñii to Londres to galle laamorɗo biyeteeɗo Crystal Palace, to galle laamorɗo e galle laamɗo debbo, o waɗii jeewte e nder gure goɗɗe to Angalteer.
Nayi gonɗi e ɓoggi
O janngini violon to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College to Londres. E wondude e gollodiiɓe makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde King, o sosi Shinner String Quartet e hitaande 1886. The Musical World hollitii e hitaande 1887 (hello 277): "Ko huunde hesere nde alaa ko nanndi e mum to London, e ma a taw e nokkuuji goɗɗi, ɓeydii heen faɗo keso e nguurndam men jimɗi e mbaadi jimɗi keewɗi." Won ƴeewoowo winndi e hitaande 1889 : « ‘Shinner Quartet’ ina njiɗi; ko wayi no jimɗi maɓɓe ina mbaɗi golle ɓurɗe hesɗude kam e golle teskinɗe ɗe jaagorgal mawngal waɗi” (The Musical Standard 1889 I, hello 335). Ɓeeɗoo nayi mbaɗii jimɗi to Londres e nokkuuji goɗɗi e nder Angalteer, sahaa e sahaa fof ina mbaɗda heen piyanist biyeteeɗo Agnes Zimmermann. E lewru suwee 1897 Shinner rokki Gabriele Wietrowetz ardorde fedde nde.
Caalaje
Shinner resii e hitaande 1888 Kapiteen Ogustus Frederik Liddell. Ɓe ndañi ɓiɓɓe tato worɓe: Cecil Frederick Joseph Liddell (1890-1952), Dewida Eduard Liddell (1891-1961) e Guy Maynard Liddell (1892-1958).
Tuugnorgal
8203zw39cd3qtdvz4lunde3p7hwkepj
162715
162713
2026-04-11T17:26:31Z
SUZYFATIMA
13856
162715
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Emily Shinner''' (7 sulyee 1862 – 17 sulyee 1901) ko violon e jannginoowo e konsiir Engele, kadi ko sosɗo fedde rewɓe tan.
== Ngendam ==
O jibinaa ko to wuro wiyeteengo Cheltenham e hitaande 1862. Baaba makko, hono Arthur Shinner, ko hooreejo fedde nde wonaa laamuyankoore, kadi ko jimoowo jom suudu ; o wallitorii jaŋde makko e jimɗi. Gila e duuɓi jeeɗiɗi omo jogii jaŋde jimɗi; o woniino almuudo to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamɗo, e hitaande 1874 o yahi Berlin, o janngi e Heinrich Jacobsen, almuudo Joseph Joachim. Caggal ɗuum o janngi e Joachim, debbo gadano waɗde ɗum.
Shinner fuɗɗii yahde Londres caggal nde o timmini jaŋde makko ko e hitaande 1882 to galle laamorɗo Kensington, omo fija sonata violon No. 1 mo Brahms e golle goɗɗe. Won ñaawoowo winndi : « Fijo makko, gaagaa timmude e kala fannu karallaagal, ina maantiniri hakkille keewɗo faayiida e laaɓtugol naalankaagal goongawal » (The Pall Mall Gazette, 12 suwee 1882).
E lewru feebariyee 1884 o lomtii Wilma Norman-Neruda, mo sellaani, e nder fedde nayi e nder hiirde "Pops" ñalnde aset to suudu St James ; kewu nguu waɗii faayiida, kadi waɗi mo anndireede no feewi e renndo ngoo. O feeñii to Londres to galle laamorɗo biyeteeɗo Crystal Palace, to galle laamorɗo e galle laamɗo debbo, o waɗii jeewte e nder gure goɗɗe to Angalteer.
== Nayi gonɗi e ɓoggi ==
O janngini violon to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College to Londres. E wondude e gollodiiɓe makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde King, o sosi Shinner String Quartet e hitaande 1886. The Musical World hollitii e hitaande 1887 (hello 277): "Ko huunde hesere nde alaa ko nanndi e mum to London, e ma a taw e nokkuuji goɗɗi, ɓeydii heen faɗo keso e nguurndam men jimɗi e mbaadi jimɗi keewɗi." Won ƴeewoowo winndi e hitaande 1889 : « ‘Shinner Quartet’ ina njiɗi; ko wayi no jimɗi maɓɓe ina mbaɗi golle ɓurɗe hesɗude kam e golle teskinɗe ɗe jaagorgal mawngal waɗi” (The Musical Standard 1889 I, hello 335). Ɓeeɗoo nayi mbaɗii jimɗi to Londres e nokkuuji goɗɗi e nder Angalteer, sahaa e sahaa fof ina mbaɗda heen piyanist biyeteeɗo Agnes Zimmermann. E lewru suwee 1897 Shinner rokki Gabriele Wietrowetz ardorde fedde nde.
== Caalaje ==
Shinner resii e hitaande 1888 Kapiteen Ogustus Frederik Liddell. Ɓe ndañi ɓiɓɓe tato worɓe: Cecil Frederick Joseph Liddell (1890-1952), Dewida Eduard Liddell (1891-1961) e Guy Maynard Liddell (1892-1958).
== Tuugnorgal ==
6286z768xip8zgkb2n2235i44yenoxr
162717
162715
2026-04-11T17:29:38Z
SUZYFATIMA
13856
162717
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Emily Shinner''' (7 sulyee 1862 – 17 sulyee 1901) ko violon e jannginoowo e konsiir Engele, kadi ko sosɗo fedde rewɓe tan.
== Ngendam ==
O jibinaa ko to wuro wiyeteengo Cheltenham e hitaande 1862. Baaba makko, hono Arthur Shinner, ko hooreejo fedde nde wonaa laamuyankoore, kadi ko jimoowo jom suudu ; o wallitorii jaŋde makko e jimɗi. Gila e duuɓi jeeɗiɗi omo jogii jaŋde jimɗi; o woniino almuudo to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamɗo, e hitaande 1874 o yahi Berlin, o janngi e Heinrich Jacobsen, almuudo Joseph Joachim. Caggal ɗuum o janngi e Joachim, debbo gadano waɗde ɗum.
Shinner fuɗɗii yahde Londres caggal nde o timmini jaŋde makko ko e hitaande 1882 to galle laamorɗo Kensington, omo fija sonata violon No. 1 mo Brahms e golle goɗɗe. Won ñaawoowo winndi : « Fijo makko, gaagaa timmude e kala fannu karallaagal, ina maantiniri hakkille keewɗo faayiida e laaɓtugol naalankaagal goongawal » (The Pall Mall Gazette, 12 suwee 1882).
E lewru feebariyee 1884 o lomtii Wilma Norman-Neruda, mo sellaani, e nder fedde nayi e nder hiirde "Pops" ñalnde aset to suudu St James ; kewu nguu waɗii faayiida, kadi waɗi mo anndireede no feewi e renndo ngoo. O feeñii to Londres to galle laamorɗo biyeteeɗo Crystal Palace, to galle laamorɗo e galle laamɗo debbo, o waɗii jeewte e nder gure goɗɗe to Angalteer.
== Nayi gonɗi e ɓoggi ==
O janngini violon to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College to Londres. E wondude e gollodiiɓe makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde King, o sosi Shinner String Quartet e hitaande 1886. The Musical World hollitii e hitaande 1887 (hello 277): "Ko huunde hesere nde alaa ko nanndi e mum to London, e ma a taw e nokkuuji goɗɗi, ɓeydii heen faɗo keso e nguurndam men jimɗi e mbaadi jimɗi keewɗi." Won ƴeewoowo winndi e hitaande 1889 : « ‘Shinner Quartet’ ina njiɗi; ko wayi no jimɗi maɓɓe ina mbaɗi golle ɓurɗe hesɗude kam e golle teskinɗe ɗe jaagorgal mawngal waɗi” (The Musical Standard 1889 I, hello 335). Ɓeeɗoo nayi mbaɗii jimɗi to Londres e nokkuuji goɗɗi e nder Angalteer, sahaa e sahaa fof ina mbaɗda heen piyanist biyeteeɗo Agnes Zimmermann. E lewru suwee 1897 Shinner rokki Gabriele Wietrowetz ardorde fedde nde.
== Caalaje ==
Shinner resii e hitaande 1888 Kapiteen Ogustus Frederik Liddell. Ɓe ndañi ɓiɓɓe tato worɓe: Cecil Frederick Joseph Liddell (1890-1952), Dewida Eduard Liddell (1891-1961) e Guy Maynard Liddell (1892-1958).<ref name="drinker">[https://www.sophie-drinker-institut.de/shinner-emily "Shinner, Emily"] Sophie Drinker Institut. Retrieved 26 October 2020.</ref><ref name="lahee">[[Henry Charles Lahee]]. [http://www.gutenberg.org/files/14884/14884.txt ''Famous Violinists of To-day and Yesterday'' (1899)] [[Project Gutenberg]].</ref>
== Tuugnorgal ==
<references />
ja5845qzghkrsw3z6oruhatftbajcau
Marion Osgood
0
39559
162718
2026-04-11T17:33:08Z
SUZYFATIMA
13856
Created page with "Marion Gilman Osgood (4 lewru Yarkomaa 1859 – 1 Noowammbar 1957) ko Ameriknaajo, jimoowo, gardiiɗo orkestra. O sosi sosiyatee makko, biyeteeɗo Marion Osgood’s Ladies Orchestra, woni orkestra rewɓe gadano yuɓɓinaaɗo ngam golle karallaagal to Amerik. O jeyaa ko e ardiiɓe violon solo e nder leydi ndii. Nguurndam Osgood e violon Marion G. Osgood jibinaa ko to wuro wiyeteengo Chelsea, to leydi Massachusetts. Baaba makko ina jokkondiri e Lowell Mason e jannginoowo,..."
162718
wikitext
text/x-wiki
Marion Gilman Osgood (4 lewru Yarkomaa 1859 – 1 Noowammbar 1957) ko Ameriknaajo, jimoowo, gardiiɗo orkestra. O sosi sosiyatee makko, biyeteeɗo Marion Osgood’s Ladies Orchestra, woni orkestra rewɓe gadano yuɓɓinaaɗo ngam golle karallaagal to Amerik. O jeyaa ko e ardiiɓe violon solo e nder leydi ndii.
Nguurndam
Osgood e violon
Marion G. Osgood jibinaa ko to wuro wiyeteengo Chelsea, to leydi Massachusetts. Baaba makko ina jokkondiri e Lowell Mason e jannginoowo, yumma makko Mary A. Osgood ko binndoowo e jimoowo jimɗi.George L. Osgood, jimoowo Boston, ko ɓiy mawniiko, miñiiko ko porfeseer Fletcher Osgood, jimoowo haalooɓe. O fuɗɗii nguurndam makko e nder jimɗi ko e cukaagu makko, o ummorii ko e galle jimɗi e ganndal.
Osgood golliima e jannginoowo violon to Boston, omo jeyaa e ardiiɓe violon solo to Amerik. O winndi e o yaltinii jimɗi keewɗi ko faati e daande e kuutorɗe, o woniino binndoowo ganndo ko fayti e naalankaagal, o hawri e nafoore nokkuure nde o woni binndoowo daartol juutngol e nder fiction romantique. Osgood yuɓɓinii e ardii orkestra rewɓe jogiiɗo innde makko. Ndee sosiyatee ko kanko sosi ɗum e hitaande 1884, nde wonnoo ko rewɓe naalankooɓe fof, nde limtaa ko 30 pecce, nde yuɓɓinaama no feewi e njamndi e leɗɗe, e ɓoggi, e timpanaaji. Oo sosiyetee woni orkestra rewɓe gadano ngam golle karallaagal e nder Amerik ina woodi fotde duuɓi sappo. Ina jeyaa e golle makko keewɗe bayyinaaɗe, "Fantaisie Caprice", albom sifotooɗo jimɗi ngam violon e piyanɗe, e jimɗi "Yiɗde e Yiɗde".
Koolol Osgood e bayyinoowo makko, hono Arthur P Schmidt Music Company, ina jokki haa e hitaande 1951, tawi omo yahra e duuɓi capanɗe jeenay.
Tuugnorgal
q77yqsf7csl7ty7nbaeai8fyvvs5nrr
162719
162718
2026-04-11T17:37:50Z
SUZYFATIMA
13856
162719
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Marion Gilman Osgood''' (4 lewru Yarkomaa 1859 – 1 Noowammbar 1957) ko Ameriknaajo, jimoowo, gardiiɗo orkestra. O sosi sosiyatee makko, biyeteeɗo Marion Osgood’s Ladies Orchestra, woni orkestra rewɓe gadano yuɓɓinaaɗo ngam golle karallaagal to Amerik. O jeyaa ko e ardiiɓe violon solo e nder leydi ndii.
== Nguurndam ==
Osgood e violon
Marion G. Osgood jibinaa ko to wuro wiyeteengo Chelsea, to leydi Massachusetts. Baaba makko ina jokkondiri e Lowell Mason e jannginoowo, yumma makko Mary A. Osgood ko binndoowo e jimoowo jimɗi.George L. Osgood, jimoowo Boston, ko ɓiy mawniiko, miñiiko ko porfeseer Fletcher Osgood, jimoowo haalooɓe. O fuɗɗii nguurndam makko e nder jimɗi ko e cukaagu makko, o ummorii ko e galle jimɗi e ganndal.
Osgood golliima e jannginoowo violon to Boston, omo jeyaa e ardiiɓe violon solo to Amerik. O winndi e o yaltinii jimɗi keewɗi ko faati e daande e kuutorɗe, o woniino binndoowo ganndo ko fayti e naalankaagal, o hawri e nafoore nokkuure nde o woni binndoowo daartol juutngol e nder fiction romantique. Osgood yuɓɓinii e ardii orkestra rewɓe jogiiɗo innde makko. Ndee sosiyatee ko kanko sosi ɗum e hitaande 1884, nde wonnoo ko rewɓe naalankooɓe fof, nde limtaa ko 30 pecce, nde yuɓɓinaama no feewi e njamndi e leɗɗe, e ɓoggi, e timpanaaji. Oo sosiyetee woni orkestra rewɓe gadano ngam golle karallaagal e nder Amerik ina woodi fotde duuɓi sappo. Ina jeyaa e golle makko keewɗe bayyinaaɗe, "Fantaisie Caprice", albom sifotooɗo jimɗi ngam violon e piyanɗe, e jimɗi "Yiɗde e Yiɗde".
Koolol Osgood e bayyinoowo makko, hono Arthur P Schmidt Music Company, ina jokki haa e hitaande 1951, tawi omo yahra e duuɓi capanɗe jeenay.
== Tuugnorgal ==
hz8usxd9tt3k4vgf395iltxz1fqch8u
Teresina Tua
0
39560
162720
2026-04-11T19:23:57Z
SUZYFATIMA
13856
Created page with "Maddalena Maria Teresa Tua (23 abriil 1866 – 28 oktoobar 1956) ko jimoowo Itaali mawɗo, hollirɗo doole mum e jimɗi gila e cukaagu mum. Nguurndam Maddalena Maria Teresa Tua jibinaa ko to Turin ñalnde 23 abriil 1866, ko ɓiy Antonio Tua, mason e violon amateur, e Marianna Rabino, debbo galle, fiyoowo gitaar. Ko baaba makko fuɗɗii jannginde mo no fijirtee kono o yahri yeeso no feewi haa caggal nde o tawtoraama opera Bellini biyeteeɗo La sonnambula, o fuɗɗii fiyd..."
162720
wikitext
text/x-wiki
Maddalena Maria Teresa Tua (23 abriil 1866 – 28 oktoobar 1956) ko jimoowo Itaali mawɗo, hollirɗo doole mum e jimɗi gila e cukaagu mum.
Nguurndam
Maddalena Maria Teresa Tua jibinaa ko to Turin ñalnde 23 abriil 1866, ko ɓiy Antonio Tua, mason e violon amateur, e Marianna Rabino, debbo galle, fiyoowo gitaar. Ko baaba makko fuɗɗii jannginde mo no fijirtee kono o yahri yeeso no feewi haa caggal nde o tawtoraama opera Bellini biyeteeɗo La sonnambula, o fuɗɗii fiyde jimɗi ɗi o nani ɗii.
Nde o woni jeeɗiɗi tan, o yahri to bannge worgo leydi Itali e njillu konsiir e jibnaaɓe makko. O naati e duɗal jaaɓi haaɗtirde Pari nde o yahrata e duuɓi 11, o heɓi njeenaari mawndi e violon e hitaande 1880. O heɓi njeenaari mawndi e njilluuji makko e kitaale 1880, o hebbini suudu Opera to Vienne e hitaande 1882, o waɗii jimɗi to Almaañ, Farayse, Espaañ e Londres. Golle makko to leyɗeele dentuɗe Amerik e hitaande 1887 ina pamɗi, o ɓooyaani o arti Orop ɗo o resi, o hoɗi to Rome. Nde o yahrata e leydi Riisi e hitaande 1895, o wondi e Rachmaninoff. E hitaande 1940, o naati e suudu dewal ɗo o maayi e hitaande 1956.
Bibliyogaraafi
Teresina Tua, fijoowo fijoowo, Luka Biyankini e Anna Trombetta, Daniyela Piazza Bayyinoowo, 2006.
Tuugnorgal
qz06dmqqxjb3kthmpidv9ed79ygx0bg
162721
162720
2026-04-11T19:25:31Z
SUZYFATIMA
13856
162721
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Maddalena Maria Teresa Tua''' (23 abriil 1866 – 28 oktoobar 1956) ko jimoowo Itaali mawɗo, hollirɗo doole mum e jimɗi gila e cukaagu mum.
== Nguurndam ==
Maddalena Maria Teresa Tua jibinaa ko to Turin ñalnde 23 abriil 1866, ko ɓiy Antonio Tua, mason e violon amateur, e Marianna Rabino, debbo galle, fiyoowo gitaar. Ko baaba makko fuɗɗii jannginde mo no fijirtee kono o yahri yeeso no feewi haa caggal nde o tawtoraama opera Bellini biyeteeɗo La sonnambula, o fuɗɗii fiyde jimɗi ɗi o nani ɗii.
Nde o woni jeeɗiɗi tan, o yahri to bannge worgo leydi Itali e njillu konsiir e jibnaaɓe makko. O naati e duɗal jaaɓi haaɗtirde Pari nde o yahrata e duuɓi 11, o heɓi njeenaari mawndi e violon e hitaande 1880. O heɓi njeenaari mawndi e njilluuji makko e kitaale 1880, o hebbini suudu Opera to Vienne e hitaande 1882, o waɗii jimɗi to Almaañ, Farayse, Espaañ e Londres. Golle makko to leyɗeele dentuɗe Amerik e hitaande 1887 ina pamɗi, o ɓooyaani o arti Orop ɗo o resi, o hoɗi to Rome. Nde o yahrata e leydi Riisi e hitaande 1895, o wondi e Rachmaninoff. E hitaande 1940, o naati e suudu dewal ɗo o maayi e hitaande 1956.
== Bibliyogaraafi ==
Teresina Tua, fijoowo fijoowo, Luka Biyankini e Anna Trombetta, Daniyela Piazza Bayyinoowo, 2006.
== Tuugnorgal ==
qfmo44gbpqtkfnmvzx85ftslfqk4o0m
162722
162721
2026-04-11T19:28:47Z
SUZYFATIMA
13856
162722
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Maddalena Maria Teresa Tua''' (23 abriil 1866 – 28 oktoobar 1956) ko jimoowo Itaali mawɗo, hollirɗo doole mum e jimɗi gila e cukaagu mum.
== Nguurndam ==
Maddalena Maria Teresa Tua jibinaa ko to Turin ñalnde 23 abriil 1866, ko ɓiy Antonio Tua, mason e violon amateur, e Marianna Rabino, debbo galle, fiyoowo gitaar. Ko baaba makko fuɗɗii jannginde mo no fijirtee kono o yahri yeeso no feewi haa caggal nde o tawtoraama opera Bellini biyeteeɗo La sonnambula, o fuɗɗii fiyde jimɗi ɗi o nani ɗii.
Nde o woni jeeɗiɗi tan, o yahri to bannge worgo leydi Itali e njillu konsiir e jibnaaɓe makko. O naati e duɗal jaaɓi haaɗtirde Pari nde o yahrata e duuɓi 11, o heɓi njeenaari mawndi e violon e hitaande 1880. O heɓi njeenaari mawndi e njilluuji makko e kitaale 1880, o hebbini suudu Opera to Vienne e hitaande 1882, o waɗii jimɗi to Almaañ, Farayse, Espaañ e Londres. Golle makko to leyɗeele dentuɗe Amerik e hitaande 1887 ina pamɗi, o ɓooyaani o arti Orop ɗo o resi, o hoɗi to Rome. Nde o yahrata e leydi Riisi e hitaande 1895, o wondi e Rachmaninoff. E hitaande 1940, o naati e suudu dewal ɗo o maayi e hitaande 1956.
== Bibliyogaraafi ==
Teresina Tua, fijoowo fijoowo, Luka Biyankini e Anna Trombetta, Daniyela Piazza Bayyinoowo, 2006.<ref>{{cite web|url=https://rivistasavej.it/teresa-tua-langelo-del-violino-906dd5e746fe|title=Teresa Tua, l'angelo del violino|author=Vetrano, Manuela|publisher=Rivista Savej|date=23 October 2019|accessdate=13 December 2019|language=Italian}}</ref><ref name="sotl">{{cite web|url=https://songofthelarkblog.com/2018/09/26/teresina-tua-violinist-muse-philanthropist/|title=Teresina Tua: Violinist, Muse, Philanthropist|publisher=Song of the Lark|date=26 September 2018|accessdate=13 December 2019|language=}}</ref><ref>{{cite web|url=https://iicchicago.esteri.it/iic_chicago/en/gli_eventi/calendario/2018/10/the-myth-of-the-violin-fairy-teresina.html|title=The Myth of the "Violin Fairy" Teresina Tua in the American Press|publisher=Istituto Italiano di Chicago|date=10 September 2018|accessdate=13 December 2019|language=}}</ref>
== Tuugnorgal ==
<references />
gscp0b0c0i1941ode04en613sml1qbz
162723
162722
2026-04-11T19:29:07Z
SUZYFATIMA
13856
162723
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Maddalena Maria Teresa Tua''' (23 abriil 1866 – 28 oktoobar 1956) ko jimoowo Itaali mawɗo, hollirɗo doole mum e jimɗi gila e cukaagu mum.
== Nguurndam ==
Maddalena Maria Teresa Tua jibinaa ko to Turin ñalnde 23 abriil 1866, ko ɓiy Antonio Tua, mason e violon amateur, e Marianna Rabino, debbo galle, fiyoowo gitaar. Ko baaba makko fuɗɗii jannginde mo no fijirtee kono o yahri yeeso no feewi haa caggal nde o tawtoraama opera Bellini biyeteeɗo La sonnambula, o fuɗɗii fiyde jimɗi ɗi o nani ɗii.
Nde o woni jeeɗiɗi tan, o yahri to bannge worgo leydi Itali e njillu konsiir e jibnaaɓe makko. O naati e duɗal jaaɓi haaɗtirde Pari nde o yahrata e duuɓi 11, o heɓi njeenaari mawndi e violon e hitaande 1880. O heɓi njeenaari mawndi e njilluuji makko e kitaale 1880, o hebbini suudu Opera to Vienne e hitaande 1882, o waɗii jimɗi to Almaañ, Farayse, Espaañ e Londres. Golle makko to leyɗeele dentuɗe Amerik e hitaande 1887 ina pamɗi, o ɓooyaani o arti Orop ɗo o resi, o hoɗi to Rome. Nde o yahrata e leydi Riisi e hitaande 1895, o wondi e Rachmaninoff. E hitaande 1940, o naati e suudu dewal ɗo o maayi e hitaande 1956.
== Bibliyogaraafi ==
Teresina Tua, fijoowo fijoowo, Luka Biyankini e Anna Trombetta, Daniyela Piazza Bayyinoowo, 2006.<ref>{{cite web|url=https://rivistasavej.it/teresa-tua-langelo-del-violino-906dd5e746fe|title=Teresa Tua, l'angelo del violino|author=Vetrano, Manuela|publisher=Rivista Savej|date=23 October 2019|accessdate=13 December 2019|language=Italian}}</ref><ref name="sotl">{{cite web|url=https://songofthelarkblog.com/2018/09/26/teresina-tua-violinist-muse-philanthropist/|title=Teresina Tua: Violinist, Muse, Philanthropist|publisher=Song of the Lark|date=26 September 2018|accessdate=13 December 2019|language=}}</ref><ref>{{cite web|url=https://iicchicago.esteri.it/iic_chicago/en/gli_eventi/calendario/2018/10/the-myth-of-the-violin-fairy-teresina.html|title=The Myth of the "Violin Fairy" Teresina Tua in the American Press|publisher=Istituto Italiano di Chicago|date=10 September 2018|accessdate=13 December 2019|language=}}</ref>
== Tuugnorgal ==
<references />
[[Category:Rewbe]]
pj0a1a6orp6hwt6kpq6zazivtlt29vp
Gabriele Wietrowetz
0
39561
162724
2026-04-11T19:32:21Z
SUZYFATIMA
13856
Created page with "Gabriele Wietrowetz (walla Wietrowitz ; 13 lewru Yarkomaa 1866 – 6 Abriil 1937) ko Otirisnaajo, jimoowo violon e ganndo. O feeñii e leyɗeele keewɗe e nder Orop, o ardii kadi fedde string quartet to Angalteer. Ngendam Wietrowetz jibinaa ko to Ljubljana, ko ɓiy Matthias Wietrowetz, jeyaaɗo to Bohemiya, e debbo mum Katharina, jeyaaɗo to leydi Itaali. Baaba makko ko kornet e nder fedde konu. Gila omo yahra e duuɓi joy o heɓi janngirɗe violon e baaba makko. E kita..."
162724
wikitext
text/x-wiki
Gabriele Wietrowetz (walla Wietrowitz ; 13 lewru Yarkomaa 1866 – 6 Abriil 1937) ko Otirisnaajo, jimoowo violon e ganndo. O feeñii e leyɗeele keewɗe e nder Orop, o ardii kadi fedde string quartet to Angalteer.
Ngendam
Wietrowetz jibinaa ko to Ljubljana, ko ɓiy Matthias Wietrowetz, jeyaaɗo to Bohemiya, e debbo mum Katharina, jeyaaɗo to leydi Itaali. Baaba makko ko kornet e nder fedde konu. Gila omo yahra e duuɓi joy o heɓi janngirɗe violon e baaba makko. E kitaale 1870, ɓesngu nguu ummiima to wuro wiyeteengo Graz to leydi Stiri, ɗo Anton Geyer e Ferdinand Caspar njanngini mo to duɗal jaaɓi haaɗtirde (Duɗal Fedde Muusik Stiri).
O heɓi bursi to diiwaan Styria, tuggi 1882 haa 1885 o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal muuso to Berlin, to Joseph Joachim e Emanuel Wirth. E duuɓi garooji ɗii o waɗii njilluuji, o yilliima leyɗeele Orop keewɗe. Ina jeyaa e jimɗi makko, jimɗi violon ɗi Beethoven, Louis Spohr (op. 47), Mendelson, Brahms, Max Bruch (op. 44) e Joachim (op. 11) mbaɗi.
Ko adii nde o naatata to Londres ko e lewru ut 1892 to galle laamorɗo Crystal ; ƴeewtotooɗo gooto e nder The Athenaeum winndi: "Miijo moƴƴo sanne waɗii.... Hawrude e tonngoode yaajnde laaɓtunde e karallaagal ngal alaa ko bonnata, Fräulein Wietrowetz ina jogii mbaydi ɓuuɓndi, ɓuuɓndi no feewi...." O woni e Angalteer fotde lebbi keewɗi, o feeñi e pianist goɗɗo Da e Fanni E nder duuɓi garooji ɗii o waɗii lebbi keewɗi hitaande kala to Angalteer, o ɓuri waɗde heen ko to Londres. E hitaande 1897 o ƴetti, e violon gadano, fedde wiyeteende Emily Shinner, o feeñi to Angalteer e fedde nde haa hitaande 1901.
Tuggi 1901 haa 1912 Wietrowetz ina joginoo posto jannginoowo to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Musik to Berlin ; e nder oon sahaa o waɗatnoo ko konnguɗi tan ko e sahaaji njuulu. Caggal ɗuum o sosi fedde string quartet e terɗe kese, nde waɗi haa hitaande 1923, o jokki e feeñde e konnguɗi jimɗi suudu caggal nde fedde nde feccii. O maayi ko to Berlin e hitaande 1937.
Tuugnorgal
fl8s7q9rsi99rn1dh4i7ahqkzxlwhgh
162725
162724
2026-04-11T19:34:04Z
SUZYFATIMA
13856
162725
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gabriele Wietrowetz''' (walla Wietrowitz ; 13 lewru Yarkomaa 1866 – 6 Abriil 1937) ko Otirisnaajo, jimoowo violon e ganndo. O feeñii e leyɗeele keewɗe e nder Orop, o ardii kadi fedde string quartet to Angalteer.
== Ngendam ==
Wietrowetz jibinaa ko to Ljubljana, ko ɓiy Matthias Wietrowetz, jeyaaɗo to Bohemiya, e debbo mum Katharina, jeyaaɗo to leydi Itaali. Baaba makko ko kornet e nder fedde konu. Gila omo yahra e duuɓi joy o heɓi janngirɗe violon e baaba makko. E kitaale 1870, ɓesngu nguu ummiima to wuro wiyeteengo Graz to leydi Stiri, ɗo Anton Geyer e Ferdinand Caspar njanngini mo to duɗal jaaɓi haaɗtirde (Duɗal Fedde Muusik Stiri).
O heɓi bursi to diiwaan Styria, tuggi 1882 haa 1885 o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal muuso to Berlin, to Joseph Joachim e Emanuel Wirth. E duuɓi garooji ɗii o waɗii njilluuji, o yilliima leyɗeele Orop keewɗe. Ina jeyaa e jimɗi makko, jimɗi violon ɗi Beethoven, Louis Spohr (op. 47), Mendelson, Brahms, Max Bruch (op. 44) e Joachim (op. 11) mbaɗi.
Ko adii nde o naatata to Londres ko e lewru ut 1892 to galle laamorɗo Crystal ; ƴeewtotooɗo gooto e nder The Athenaeum winndi: "Miijo moƴƴo sanne waɗii.... Hawrude e tonngoode yaajnde laaɓtunde e karallaagal ngal alaa ko bonnata, Fräulein Wietrowetz ina jogii mbaydi ɓuuɓndi, ɓuuɓndi no feewi...." O woni e Angalteer fotde lebbi keewɗi, o feeñi e pianist goɗɗo Da e Fanni E nder duuɓi garooji ɗii o waɗii lebbi keewɗi hitaande kala to Angalteer, o ɓuri waɗde heen ko to Londres. E hitaande 1897 o ƴetti, e violon gadano, fedde wiyeteende Emily Shinner, o feeñi to Angalteer e fedde nde haa hitaande 1901.
Tuggi 1901 haa 1912 Wietrowetz ina joginoo posto jannginoowo to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Musik to Berlin ; e nder oon sahaa o waɗatnoo ko konnguɗi tan ko e sahaaji njuulu. Caggal ɗuum o sosi fedde string quartet e terɗe kese, nde waɗi haa hitaande 1923, o jokki e feeñde e konnguɗi jimɗi suudu caggal nde fedde nde feccii. O maayi ko to Berlin e hitaande 1937.
== Tuugnorgal ==
kgjnwdwlwxd2box48sodfd6i4bnwoty
162726
162725
2026-04-11T19:36:37Z
SUZYFATIMA
13856
162726
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gabriele Wietrowetz''' (walla Wietrowitz ; 13 lewru Yarkomaa 1866 – 6 Abriil 1937) ko Otirisnaajo, jimoowo violon e ganndo. O feeñii e leyɗeele keewɗe e nder Orop, o ardii kadi fedde string quartet to Angalteer.
== Ngendam ==
Wietrowetz jibinaa ko to Ljubljana, ko ɓiy Matthias Wietrowetz, jeyaaɗo to Bohemiya, e debbo mum Katharina, jeyaaɗo to leydi Itaali. Baaba makko ko kornet e nder fedde konu. Gila omo yahra e duuɓi joy o heɓi janngirɗe violon e baaba makko. E kitaale 1870, ɓesngu nguu ummiima to wuro wiyeteengo Graz to leydi Stiri, ɗo Anton Geyer e Ferdinand Caspar njanngini mo to duɗal jaaɓi haaɗtirde (Duɗal Fedde Muusik Stiri).
O heɓi bursi to diiwaan Styria, tuggi 1882 haa 1885 o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal muuso to Berlin, to Joseph Joachim e Emanuel Wirth. E duuɓi garooji ɗii o waɗii njilluuji, o yilliima leyɗeele Orop keewɗe. Ina jeyaa e jimɗi makko, jimɗi violon ɗi Beethoven, Louis Spohr (op. 47), Mendelson, Brahms, Max Bruch (op. 44) e Joachim (op. 11) mbaɗi.
Ko adii nde o naatata to Londres ko e lewru ut 1892 to galle laamorɗo Crystal ; ƴeewtotooɗo gooto e nder The Athenaeum winndi: "Miijo moƴƴo sanne waɗii.... Hawrude e tonngoode yaajnde laaɓtunde e karallaagal ngal alaa ko bonnata, Fräulein Wietrowetz ina jogii mbaydi ɓuuɓndi, ɓuuɓndi no feewi...." O woni e Angalteer fotde lebbi keewɗi, o feeñi e pianist goɗɗo Da e Fanni E nder duuɓi garooji ɗii o waɗii lebbi keewɗi hitaande kala to Angalteer, o ɓuri waɗde heen ko to Londres. E hitaande 1897 o ƴetti, e violon gadano, fedde wiyeteende Emily Shinner, o feeñi to Angalteer e fedde nde haa hitaande 1901.
Tuggi 1901 haa 1912 Wietrowetz ina joginoo posto jannginoowo to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Musik to Berlin ; e nder oon sahaa o waɗatnoo ko konnguɗi tan ko e sahaaji njuulu. Caggal ɗuum o sosi fedde string quartet e terɗe kese, nde waɗi haa hitaande 1923, o jokki e feeñde e konnguɗi jimɗi suudu caggal nde fedde nde feccii. O maayi ko to Berlin e hitaande 1937.<ref name="drinker">[https://www.sophie-drinker-institut.de/wietrowetz-gabriele "Wietrowetz, Wietrowitz, Gabriele"] Sophie Drinker institut. Retrieved 27 October 2021.</ref><ref name="obl">[https://biographien.ac.at/ID-184.6570585874113-1 "Wietrowetz (Wietrowitz), Gabriele (1866–1937), Violinistin und Lehrerin"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211027150852/https://biographien.ac.at/ID-184.6570585874113-1|date=2021-10-27}} ''Österreichisches Biographisches Lexikon''. Retrieved 27 October 2021.</ref>
== Tuugnorgal ==
<references />
b6porjrvpzvmyd7qodyp5ibjg6bd5i2
162727
162726
2026-04-11T19:36:54Z
SUZYFATIMA
13856
162727
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gabriele Wietrowetz''' (walla Wietrowitz ; 13 lewru Yarkomaa 1866 – 6 Abriil 1937) ko Otirisnaajo, jimoowo violon e ganndo. O feeñii e leyɗeele keewɗe e nder Orop, o ardii kadi fedde string quartet to Angalteer.
== Ngendam ==
Wietrowetz jibinaa ko to Ljubljana, ko ɓiy Matthias Wietrowetz, jeyaaɗo to Bohemiya, e debbo mum Katharina, jeyaaɗo to leydi Itaali. Baaba makko ko kornet e nder fedde konu. Gila omo yahra e duuɓi joy o heɓi janngirɗe violon e baaba makko. E kitaale 1870, ɓesngu nguu ummiima to wuro wiyeteengo Graz to leydi Stiri, ɗo Anton Geyer e Ferdinand Caspar njanngini mo to duɗal jaaɓi haaɗtirde (Duɗal Fedde Muusik Stiri).
O heɓi bursi to diiwaan Styria, tuggi 1882 haa 1885 o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal muuso to Berlin, to Joseph Joachim e Emanuel Wirth. E duuɓi garooji ɗii o waɗii njilluuji, o yilliima leyɗeele Orop keewɗe. Ina jeyaa e jimɗi makko, jimɗi violon ɗi Beethoven, Louis Spohr (op. 47), Mendelson, Brahms, Max Bruch (op. 44) e Joachim (op. 11) mbaɗi.
Ko adii nde o naatata to Londres ko e lewru ut 1892 to galle laamorɗo Crystal ; ƴeewtotooɗo gooto e nder The Athenaeum winndi: "Miijo moƴƴo sanne waɗii.... Hawrude e tonngoode yaajnde laaɓtunde e karallaagal ngal alaa ko bonnata, Fräulein Wietrowetz ina jogii mbaydi ɓuuɓndi, ɓuuɓndi no feewi...." O woni e Angalteer fotde lebbi keewɗi, o feeñi e pianist goɗɗo Da e Fanni E nder duuɓi garooji ɗii o waɗii lebbi keewɗi hitaande kala to Angalteer, o ɓuri waɗde heen ko to Londres. E hitaande 1897 o ƴetti, e violon gadano, fedde wiyeteende Emily Shinner, o feeñi to Angalteer e fedde nde haa hitaande 1901.
Tuggi 1901 haa 1912 Wietrowetz ina joginoo posto jannginoowo to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Musik to Berlin ; e nder oon sahaa o waɗatnoo ko konnguɗi tan ko e sahaaji njuulu. Caggal ɗuum o sosi fedde string quartet e terɗe kese, nde waɗi haa hitaande 1923, o jokki e feeñde e konnguɗi jimɗi suudu caggal nde fedde nde feccii. O maayi ko to Berlin e hitaande 1937.<ref name="drinker">[https://www.sophie-drinker-institut.de/wietrowetz-gabriele "Wietrowetz, Wietrowitz, Gabriele"] Sophie Drinker institut. Retrieved 27 October 2021.</ref><ref name="obl">[https://biographien.ac.at/ID-184.6570585874113-1 "Wietrowetz (Wietrowitz), Gabriele (1866–1937), Violinistin und Lehrerin"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211027150852/https://biographien.ac.at/ID-184.6570585874113-1|date=2021-10-27}} ''Österreichisches Biographisches Lexikon''. Retrieved 27 October 2021.</ref>
== Tuugnorgal ==
<references />
[[Category:Rewbe]]
7qcw05hdbwl4r57m3z66gf4spijzdrp
Dora Valesca Becker
0
39562
162728
2026-04-11T19:40:14Z
SUZYFATIMA
13856
Created page with "Dora Valesca Becker (7 marse 1870 - 19 mee 1958) ko jimoowo Ameriknaajo. E hitaande 1898, o woni debbo gadano fiyde violon e nder jimɗi. Nguurndam gadano Dora Valesca Becker jibinaa ko to Galveston, Teksas, mawni ko to New York, ko ɓiy debbo biyeteeɗo Francis Louis Becker e Mariya Antonia Tekla Langhammer. Baaba makko ko gardiiɗo fedde jimɗi Galveston, yumma makko kadi ina joginoo yiɗde jimɗi. O janngi violon gila omo famɗi e Sam Franko, o waɗi yeewtere makko a..."
162728
wikitext
text/x-wiki
Dora Valesca Becker (7 marse 1870 - 19 mee 1958) ko jimoowo Ameriknaajo. E hitaande 1898, o woni debbo gadano fiyde violon e nder jimɗi.
Nguurndam gadano
Dora Valesca Becker jibinaa ko to Galveston, Teksas, mawni ko to New York, ko ɓiy debbo biyeteeɗo Francis Louis Becker e Mariya Antonia Tekla Langhammer. Baaba makko ko gardiiɗo fedde jimɗi Galveston, yumma makko kadi ina joginoo yiɗde jimɗi. O janngi violon gila omo famɗi e Sam Franko, o waɗi yeewtere makko adannde e Steinway Hall e hitaande 1880, tawi omo yahra e duuɓi 10. O janngi e Joseph Joachim to Berlin nde o woni suka debbo, e dow bursi Felix Mendelssohn.
Miñiiko biyeteeɗo Gustav Louis Becker (1861-1959) ko piyanoowo, jimoowo, e yuɓɓinoowo.
Kugal
Becker artii Amerik caggal nde o waɗi yeewtere makko adannde e fedde Berlin e hitaande 1890, o fuɗɗii fedde rewɓe tato New York e piyanoowo Mabel Phipps e piyanoowo cellal Flavie Van den Hende. O wonii debbo gadano fiyoowo violon ngam fiyde e jimɗi e hitaande 1898, nde o waɗi jimɗi Henryk Wieniawski "Mazurka Kujawiak" ngam jimɗi silindirɗi wax e laboratuwaar fonogaraaf Bettini.
O ɓuri yaltude e dingiral hiirde ndee ko e hitaande 1899, so wonaa sahaa e sahaa fof e yahdude e yeewtere e jimɗi. O yahri, o fiyi to Orop e hitaande 1908. Caggal dewgal makko, o jannginii, o jannginii jimɗi to New York e New Jersey, o woniino tergal e fedde jannginooɓe diiwaan New York, e fedde jimɗiyaŋkooɓe Newark, e fedde jimɗiyaŋkooɓe Newark.
Nguurndam neɗɗo
E hitaande 1899, Becker resii Charles Grant Shaffer, jimoowo orgaan..O sankii ko e hitaande 1958, omo yahra e duuɓi 88, to Pennsylvanie.
Tuugnorgal
5ejnllp6fdmnfxit63a3pgnxeya58rr
162731
162728
2026-04-12T06:32:06Z
SUZYFATIMA
13856
162731
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Dora Valesca Becker''' (7 marse 1870 - 19 mee 1958) ko jimoowo Ameriknaajo. E hitaande 1898, o woni debbo gadano fiyde violon e nder jimɗi.
== Nguurndam gadano ==
Dora Valesca Becker jibinaa ko to Galveston, Teksas, mawni ko to New York, ko ɓiy debbo biyeteeɗo Francis Louis Becker e Mariya Antonia Tekla Langhammer. Baaba makko ko gardiiɗo fedde jimɗi Galveston, yumma makko kadi ina joginoo yiɗde jimɗi. O janngi violon gila omo famɗi e Sam Franko, o waɗi yeewtere makko adannde e Steinway Hall e hitaande 1880, tawi omo yahra e duuɓi 10. O janngi e Joseph Joachim to Berlin nde o woni suka debbo, e dow bursi Felix Mendelssohn.
Miñiiko biyeteeɗo Gustav Louis Becker (1861-1959) ko piyanoowo, jimoowo, e yuɓɓinoowo.
== Kugal ==
Becker artii Amerik caggal nde o waɗi yeewtere makko adannde e fedde Berlin e hitaande 1890, o fuɗɗii fedde rewɓe tato New York e piyanoowo Mabel Phipps e piyanoowo cellal Flavie Van den Hende. O wonii debbo gadano fiyoowo violon ngam fiyde e jimɗi e hitaande 1898, nde o waɗi jimɗi Henryk Wieniawski "Mazurka Kujawiak" ngam jimɗi silindirɗi wax e laboratuwaar fonogaraaf Bettini.
O ɓuri yaltude e dingiral hiirde ndee ko e hitaande 1899, so wonaa sahaa e sahaa fof e yahdude e yeewtere e jimɗi. O yahri, o fiyi to Orop e hitaande 1908. Caggal dewgal makko, o jannginii, o jannginii jimɗi to New York e New Jersey, o woniino tergal e fedde jannginooɓe diiwaan New York, e fedde jimɗiyaŋkooɓe Newark, e fedde jimɗiyaŋkooɓe Newark.
== Nguurndam neɗɗo ==
E hitaande 1899, Becker resii Charles Grant Shaffer, jimoowo orgaan..O sankii ko e hitaande 1958, omo yahra e duuɓi 88, to Pennsylvanie.
== Tuugnorgal ==
8a9e4xttdr41hswpb4y53swegyyqqaz
162733
162731
2026-04-12T06:38:58Z
SUZYFATIMA
13856
162733
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Dora Valesca Becker''' (7 marse 1870 - 19 mee 1958) ko jimoowo Ameriknaajo. E hitaande 1898, o woni debbo gadano fiyde violon e nder jimɗi.
== Nguurndam gadano ==
Dora Valesca Becker jibinaa ko to Galveston, Teksas, mawni ko to New York, ko ɓiy debbo biyeteeɗo Francis Louis Becker e Mariya Antonia Tekla Langhammer. Baaba makko ko gardiiɗo fedde jimɗi Galveston, yumma makko kadi ina joginoo yiɗde jimɗi. O janngi violon gila omo famɗi e Sam Franko, o waɗi yeewtere makko adannde e Steinway Hall e hitaande 1880, tawi omo yahra e duuɓi 10. O janngi e Joseph Joachim to Berlin nde o woni suka debbo, e dow bursi Felix Mendelssohn.
Miñiiko biyeteeɗo Gustav Louis Becker (1861-1959) ko piyanoowo, jimoowo, e yuɓɓinoowo.
== Kugal ==
Becker artii Amerik caggal nde o waɗi yeewtere makko adannde e fedde Berlin e hitaande 1890, o fuɗɗii fedde rewɓe tato New York e piyanoowo Mabel Phipps e piyanoowo cellal Flavie Van den Hende. O wonii debbo gadano fiyoowo violon ngam fiyde e jimɗi e hitaande 1898, nde o waɗi jimɗi Henryk Wieniawski "Mazurka Kujawiak" ngam jimɗi silindirɗi wax e laboratuwaar fonogaraaf Bettini.
O ɓuri yaltude e dingiral hiirde ndee ko e hitaande 1899, so wonaa sahaa e sahaa fof e yahdude e yeewtere e jimɗi. O yahri, o fiyi to Orop e hitaande 1908. Caggal dewgal makko, o jannginii, o jannginii jimɗi to New York e New Jersey, o woniino tergal e fedde jannginooɓe diiwaan New York, e fedde jimɗiyaŋkooɓe Newark, e fedde jimɗiyaŋkooɓe Newark.
== Nguurndam neɗɗo ==
E hitaande 1899, Becker resii Charles Grant Shaffer, jimoowo orgaan..O sankii ko e hitaande 1958, omo yahra e duuɓi 88, to Pennsylvanie.<ref>{{Cite journal|last=Reddall|first=Frederic|date=August 1895|title=American Girls as Violinists|url=https://books.google.com/books?id=1HNAAQAAMAAJ&q=Dora+Valeska+Becker&pg=RA8-PA3|journal=The Ladies' Home Journal|volume=12|pages=3}}</ref><ref name=":0">{{Cite web|url=https://slippedisc.com/2014/11/the-first-woman-violinist-on-record-any-guesses/|title=The first woman violinist on record. Any guesses?|last=Eschbach|first=Robert|date=November 6, 2014|website=Slipped Disc|access-date=2019-12-04}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.bach-cantatas.com/Lib/Becker-Gustav-Louis.htm|title=Gustav Louis Becker (Arranger) – Short Biography|website=Bach Cantatas|access-date=2019-12-04}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=O_GRCkxiXVwC&q=Dora+Valeska+Becker&pg=PA49|title=Unsung: A History of Women in American Music|last=Ammer|first=Christine|date=2001|publisher=Hal Leonard Corporation|isbn=978-1-57467-061-5|pages=49|language=en}}</ref><ref>{{Cite journal|date=January 12, 1898|title=New York Ladies' Trio in Detroit|url=https://books.google.com/books?id=5JlCAQAAMAAJ&q=Dora+Valeska+Becker&pg=RA1-PA35|journal=Musical Courier|volume=36|pages=35}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://newspaperarchives.vassar.edu/?a=d&d=literary18970401-01.2.12|title=College News|date=April 1, 1897|work=Vassar Miscellany|access-date=December 4, 2019|pages=384–385|via=Vassar Newspaper Archives}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=-FOSAgAAQBAJ&q=Dora+Valeska+Becker&pg=PA2277|title=Encyclopedia of Recorded Sound|last=Hoffmann|first=Frank|date=2004-11-12|publisher=Routledge|isbn=978-1-135-94950-1|language=en}}</ref><ref>{{Cite journal|date=April 1915|title=Dora Becker in Newark|url=https://books.google.com/books?id=lElGAQAAMAAJ&dq=%22Dora+Becker%22+music&pg=PA39|journal=The Violin World|pages=39}}</ref><ref>{{Cite journal|date=February 1915|title=Dora Becker in Recitals|url=https://books.google.com/books?id=lElGAQAAMAAJ&dq=%22Dora%20Becker%22%20music&pg=PA36-IA14|journal=The Violin World|pages=6}}</ref><ref>{{Cite journal|date=May 10, 1917|title=Dora Becker Pleases at Paterson|url=https://books.google.com/books?id=x-w6AQAAMAAJ&dq=%22Dora%20Becker%22%20music&pg=RA18-PA12|journal=Musical Courier|pages=12}}</ref><ref>{{Cite journal|date=September 23, 1908|title=Dora Becker Back from Europe|url=https://books.google.com/books?id=pS5MAQAAMAAJ&dq=%22Dora%20Becker%22%20music&pg=RA2-PR52|journal=Musical Courier|pages=7}}</ref><ref>{{Cite journal|date=September 30, 1908|title=Dora Becker, Gifted American Violinist|journal=Musical Courier|pages=6}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=qIEFAAAAMAAJ&q=%22Dora+Becker%22+music&pg=PA585|title=International Who's who in Music and Musical Gazetteer|date=1918|publisher=Current Literature Publishing Company|pages=585|language=en}}</ref>
== Tuugnorgal ==
<references />
064060crmnbu3h5p09krvu6dtipsc95
162734
162733
2026-04-12T06:39:29Z
SUZYFATIMA
13856
162734
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Dora Valesca Becker''' (7 marse 1870 - 19 mee 1958) ko jimoowo Ameriknaajo. E hitaande 1898, o woni debbo gadano fiyde violon e nder jimɗi.
== Nguurndam gadano ==
Dora Valesca Becker jibinaa ko to Galveston, Teksas, mawni ko to New York, ko ɓiy debbo biyeteeɗo Francis Louis Becker e Mariya Antonia Tekla Langhammer. Baaba makko ko gardiiɗo fedde jimɗi Galveston, yumma makko kadi ina joginoo yiɗde jimɗi. O janngi violon gila omo famɗi e Sam Franko, o waɗi yeewtere makko adannde e Steinway Hall e hitaande 1880, tawi omo yahra e duuɓi 10. O janngi e Joseph Joachim to Berlin nde o woni suka debbo, e dow bursi Felix Mendelssohn.
Miñiiko biyeteeɗo Gustav Louis Becker (1861-1959) ko piyanoowo, jimoowo, e yuɓɓinoowo.
== Kugal ==
Becker artii Amerik caggal nde o waɗi yeewtere makko adannde e fedde Berlin e hitaande 1890, o fuɗɗii fedde rewɓe tato New York e piyanoowo Mabel Phipps e piyanoowo cellal Flavie Van den Hende. O wonii debbo gadano fiyoowo violon ngam fiyde e jimɗi e hitaande 1898, nde o waɗi jimɗi Henryk Wieniawski "Mazurka Kujawiak" ngam jimɗi silindirɗi wax e laboratuwaar fonogaraaf Bettini.
O ɓuri yaltude e dingiral hiirde ndee ko e hitaande 1899, so wonaa sahaa e sahaa fof e yahdude e yeewtere e jimɗi. O yahri, o fiyi to Orop e hitaande 1908. Caggal dewgal makko, o jannginii, o jannginii jimɗi to New York e New Jersey, o woniino tergal e fedde jannginooɓe diiwaan New York, e fedde jimɗiyaŋkooɓe Newark, e fedde jimɗiyaŋkooɓe Newark.
== Nguurndam neɗɗo ==
E hitaande 1899, Becker resii Charles Grant Shaffer, jimoowo orgaan..O sankii ko e hitaande 1958, omo yahra e duuɓi 88, to Pennsylvanie.<ref>{{Cite journal|last=Reddall|first=Frederic|date=August 1895|title=American Girls as Violinists|url=https://books.google.com/books?id=1HNAAQAAMAAJ&q=Dora+Valeska+Becker&pg=RA8-PA3|journal=The Ladies' Home Journal|volume=12|pages=3}}</ref><ref name=":0">{{Cite web|url=https://slippedisc.com/2014/11/the-first-woman-violinist-on-record-any-guesses/|title=The first woman violinist on record. Any guesses?|last=Eschbach|first=Robert|date=November 6, 2014|website=Slipped Disc|access-date=2019-12-04}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.bach-cantatas.com/Lib/Becker-Gustav-Louis.htm|title=Gustav Louis Becker (Arranger) – Short Biography|website=Bach Cantatas|access-date=2019-12-04}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=O_GRCkxiXVwC&q=Dora+Valeska+Becker&pg=PA49|title=Unsung: A History of Women in American Music|last=Ammer|first=Christine|date=2001|publisher=Hal Leonard Corporation|isbn=978-1-57467-061-5|pages=49|language=en}}</ref><ref>{{Cite journal|date=January 12, 1898|title=New York Ladies' Trio in Detroit|url=https://books.google.com/books?id=5JlCAQAAMAAJ&q=Dora+Valeska+Becker&pg=RA1-PA35|journal=Musical Courier|volume=36|pages=35}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://newspaperarchives.vassar.edu/?a=d&d=literary18970401-01.2.12|title=College News|date=April 1, 1897|work=Vassar Miscellany|access-date=December 4, 2019|pages=384–385|via=Vassar Newspaper Archives}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=-FOSAgAAQBAJ&q=Dora+Valeska+Becker&pg=PA2277|title=Encyclopedia of Recorded Sound|last=Hoffmann|first=Frank|date=2004-11-12|publisher=Routledge|isbn=978-1-135-94950-1|language=en}}</ref><ref>{{Cite journal|date=April 1915|title=Dora Becker in Newark|url=https://books.google.com/books?id=lElGAQAAMAAJ&dq=%22Dora+Becker%22+music&pg=PA39|journal=The Violin World|pages=39}}</ref><ref>{{Cite journal|date=February 1915|title=Dora Becker in Recitals|url=https://books.google.com/books?id=lElGAQAAMAAJ&dq=%22Dora%20Becker%22%20music&pg=PA36-IA14|journal=The Violin World|pages=6}}</ref><ref>{{Cite journal|date=May 10, 1917|title=Dora Becker Pleases at Paterson|url=https://books.google.com/books?id=x-w6AQAAMAAJ&dq=%22Dora%20Becker%22%20music&pg=RA18-PA12|journal=Musical Courier|pages=12}}</ref><ref>{{Cite journal|date=September 23, 1908|title=Dora Becker Back from Europe|url=https://books.google.com/books?id=pS5MAQAAMAAJ&dq=%22Dora%20Becker%22%20music&pg=RA2-PR52|journal=Musical Courier|pages=7}}</ref><ref>{{Cite journal|date=September 30, 1908|title=Dora Becker, Gifted American Violinist|journal=Musical Courier|pages=6}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=qIEFAAAAMAAJ&q=%22Dora+Becker%22+music&pg=PA585|title=International Who's who in Music and Musical Gazetteer|date=1918|publisher=Current Literature Publishing Company|pages=585|language=en}}</ref>
== Tuugnorgal ==
<references />
[[Category:Rewbe]]
r472p3j2b1i2k88g38jlq1c4y6fldlj
Joan Bielski
0
39563
162730
2026-04-12T06:31:23Z
MOIBARDE
10068
Created page with "{{Databox}}'''Joan Margaret Bielski''', AO, (27 noowammbar 1923 – 17 ut 2012) ko daraniiɗo potal rewɓe e golle, jaŋde e nguurndam renndo to Ostarali.[1] ==Nguurndam gadano== Jibinaa ko to Narrabri, to Galles du Sud (NSW) e galle banke biyeteeɗo Francis Ward e Doris (jibinaa ko Bull). Ɓesngu nguu ummiima Armidale ɗo Bielski janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde St Patrick, caggal ɗuum o timmini seedantaagal makko hakkundeewal to duɗal jaaɓi haaɗtirde St Mary to..."
162730
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Joan Margaret Bielski''', AO, (27 noowammbar 1923 – 17 ut 2012) ko daraniiɗo potal rewɓe e golle, jaŋde e nguurndam renndo to Ostarali.[1]
==Nguurndam gadano==
Jibinaa ko to Narrabri, to Galles du Sud (NSW) e galle banke biyeteeɗo Francis Ward e Doris (jibinaa ko Bull). Ɓesngu nguu ummiima Armidale ɗo Bielski janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde St Patrick, caggal ɗuum o timmini seedantaagal makko hakkundeewal to duɗal jaaɓi haaɗtirde St Mary to Gunnedah.[1]
==Kugal==
Bielski heɓi bakkaa mum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Sydney e hitaande 1949, o wonti jannginoowo daartol, Engele e faggudu to duɗal jaaɓi haaɗtirde NSW haa hitaande 1974.[2]
E hitaande 1972 Bielski wonnoo tergal sosngal fedde woote rewɓe (WEL) e kadi fedde rewɓe NSW e nder jaŋde (1973–1994).[3]
Nde o woppi jannginde e hitaande 1974, Bielski waɗi duuɓi tati ko gardiiɗo wiɗto to Komisariyaa Laamɗo ko faati e Jokkondiral Aadee. E hitaande 1977 o toɗɗaa hooreejo fedde ƴellitaare renndo to Ministeer Jaŋde NSW.[3]
==Njeenaaje e njeenaari==
E nder hitaande 1989, ñalngu teddungal ñalngu Ostarali, Bielski toɗɗaa tergal e fedde wiyeteende Ordre of Australia (AM), sabu "gollaade ƴellitaare potal fartaŋŋeeji hakkunde rewɓe e sukaaɓe rewɓe, haa teeŋti noon e jaŋde".[4]
E njeenaari ɗiɗmiri Edna Ryan e hitaande 1999 o innitiraa ko « mawɗo ƴaañoowo ».
Teddungal ñalngu jibinannde laamɗo debbo e hitaande 2004 yi’i mo toɗɗaa e Ofiisaajo Order of Australia (AO), ngam "gollaade renndo, haa teeŋti noon e porogaraamuuji ngam hirjinde naatgol rewɓe e nguurndam politik e rewrude e jokkude darnde e kuule potal fartaŋŋeeji, heɓde jaŋde e peewnugol renndo".[5]
==Binndanɗe==
Rewɓe Injiniyankooɓe, Jaaynde Redress, 1988, ISBN 1875274014
Arde e Lannda? Rewɓe e nder politik, hitaande 1994, ISBN 0646200852
Deftere rewɓe ngam moƴƴitinde politik 2001. Deftere ngam potal politik wonande rewɓe e laamu moƴƴu wonande ɓiɓɓe leydi Ostarali fof, Rewɓe e nder politik, 2001, ISBN 1864086823
Daartol, yuɓɓo e golle WEL NSW, fedde suɓngooji rewɓe NSW Inc., 2005, ISBN 0909358249
"Kulol e njiyaagu e nder duuɓi capanɗe joyi", tonngoode e nder Sirluuji dirtuɗi: Dowlaaji men ASIO, ɗi Meredith Burgmann winndi, NewSouth Publishing, 2014, ISBN 9781742231402
==Je hoore==
Bielski resi Jerzy (George) Stefan Bielski e hitaande 1953. O jibinaa ko to Stockholm e hitaande 1921, jibnaaɓe makko ko Poloñnaaɓe, o wuuri duuɓi nay to Auschwitz. Caggal nde o woppitaa o eggini o fayi Ostarali e hitaande 1949. George maayi ko e hitaande 2009.[6] Bielski maayi ko e hitaande 2012 caggal mboros bonɗo.[1]
==Tuugnorgal==
pgwoh3d7lxmpcfb7zj8gfpyrsygcpj5
162732
162730
2026-04-12T06:36:01Z
MOIBARDE
10068
162732
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Joan Margaret Bielski''', AO, (27 noowammbar 1923 – 17 ut 2012) ko daraniiɗo potal rewɓe e golle, jaŋde e nguurndam renndo to [[Ostarali]].[1]
==Nguurndam gadano==
Jibinaa ko to Narrabri, to Galles du Sud (NSW) e galle banke biyeteeɗo Francis Ward e Doris (jibinaa ko Bull). Ɓesngu nguu ummiima Armidale ɗo Bielski janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde St Patrick, caggal ɗuum o timmini seedantaagal makko hakkundeewal to duɗal jaaɓi haaɗtirde St Mary to Gunnedah.[1]
==Kugal==
Bielski heɓi bakkaa mum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Sydney e hitaande 1949, o wonti jannginoowo daartol, Engele e faggudu to duɗal jaaɓi haaɗtirde NSW haa hitaande 1974.[2]
E hitaande 1972 Bielski wonnoo tergal sosngal fedde woote rewɓe (WEL) e kadi fedde rewɓe NSW e nder jaŋde (1973–1994).[3]
Nde o woppi jannginde e hitaande 1974, Bielski waɗi duuɓi tati ko gardiiɗo wiɗto to Komisariyaa Laamɗo ko faati e Jokkondiral Aadee. E hitaande 1977 o toɗɗaa hooreejo fedde ƴellitaare renndo to Ministeer Jaŋde NSW.[3]
==Njeenaaje e njeenaari==
E nder hitaande 1989, ñalngu teddungal ñalngu [[Ostarali]], Bielski toɗɗaa tergal e fedde wiyeteende Ordre of Australia (AM), sabu "gollaade ƴellitaare potal fartaŋŋeeji hakkunde rewɓe e sukaaɓe rewɓe, haa teeŋti noon e jaŋde".[4]
E njeenaari ɗiɗmiri Edna Ryan e hitaande 1999 o innitiraa ko « mawɗo ƴaañoowo ».
Teddungal ñalngu jibinannde laamɗo debbo e hitaande 2004 yi’i mo toɗɗaa e Ofiisaajo Order of Australia (AO), ngam "gollaade renndo, haa teeŋti noon e porogaraamuuji ngam hirjinde naatgol rewɓe e nguurndam politik e rewrude e jokkude darnde e kuule potal fartaŋŋeeji, heɓde jaŋde e peewnugol renndo".[5]
==Binndanɗe==
Rewɓe Injiniyankooɓe, Jaaynde Redress, 1988, ISBN 1875274014
Arde e Lannda? Rewɓe e nder politik, hitaande 1994, ISBN 0646200852
Deftere rewɓe ngam moƴƴitinde politik 2001. Deftere ngam potal politik wonande rewɓe e laamu moƴƴu wonande ɓiɓɓe leydi [[Ostarali]] fof, Rewɓe e nder politik, 2001, ISBN 1864086823
Daartol, yuɓɓo e golle WEL NSW, fedde suɓngooji rewɓe NSW Inc., 2005, ISBN 0909358249
"Kulol e njiyaagu e nder duuɓi capanɗe joyi", tonngoode e nder Sirluuji dirtuɗi: Dowlaaji men ASIO, ɗi Meredith Burgmann winndi, NewSouth Publishing, 2014, ISBN 9781742231402
==Je hoore==
Bielski resi Jerzy (George) Stefan Bielski e hitaande 1953. O jibinaa ko to Stockholm e hitaande 1921, jibnaaɓe makko ko Poloñnaaɓe, o wuuri duuɓi nay to Auschwitz. Caggal nde o woppitaa o eggini o fayi [[Ostarali]] e hitaande 1949. George maayi ko e hitaande 2009.[6] Bielski maayi ko e hitaande 2012 caggal mboros bonɗo.[1]
==Tuugnorgal==
1pgah7r1jsyzqk1rz5jmgxdqa9tdyou
162735
162732
2026-04-12T06:42:39Z
MOIBARDE
10068
162735
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Joan Margaret Bielski''', AO, (27 noowammbar 1923 – 17 ut 2012) ko daraniiɗo potal rewɓe e golle, jaŋde e nguurndam renndo to [[Ostarali]].<ref name="AWR">{{cite web|title=Bielski, Joan (1923–2012)|url=http://www.womenaustralia.info/biogs/AWE0223b.htm|website=The Australian Women's Register|accessdate=4 January 2018}}</ref>
==Nguurndam gadano==
Jibinaa ko to Narrabri, to Galles du Sud (NSW) e galle banke biyeteeɗo Francis Ward e Doris (jibinaa ko Bull). Ɓesngu nguu ummiima Armidale ɗo Bielski janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde St Patrick, caggal ɗuum o timmini seedantaagal makko hakkundeewal to duɗal jaaɓi haaɗtirde St Mary to Gunnedah.<ref name="AWR2">{{cite web|title=Bielski, Joan (1923–2012)|url=http://www.womenaustralia.info/biogs/AWE0223b.htm|website=The Australian Women's Register|accessdate=4 January 2018}}</ref>
==Kugal==
Bielski heɓi bakkaa mum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Sydney e hitaande 1949, o wonti jannginoowo daartol, Engele e faggudu to duɗal jaaɓi haaɗtirde NSW haa hitaande 1974.<ref name="papers">{{cite web|title=Joan Bielski papers, 1968–2004|url=https://primo-slnsw.hosted.exlibrisgroup.com/primo-explore/fulldisplay?docid=ADLIB110329226&context=L&vid=SLNSW&lang=en_US&search_scope=EEA&adaptor=Local%20Search%20Engine&tab=default_tab&query=any,contains,Joan%20Bielski|website=Primo by Ex Libris|accessdate=3 January 2018}}</ref>
E hitaande 1972 Bielski wonnoo tergal sosngal fedde woote rewɓe (WEL) e kadi fedde rewɓe NSW e nder jaŋde (1973–1994).<ref name="EWL">{{cite web|title=Bielski, Joan (1923–2012)|url=http://www.womenaustralia.info/leaders/biogs/WLE0576b.htm|website=The Encyclopedia of Women & Leadership|accessdate=4 January 2018}}</ref>
Nde o woppi jannginde e hitaande 1974, Bielski waɗi duuɓi tati ko gardiiɗo wiɗto to Komisariyaa Laamɗo ko faati e Jokkondiral Aadee. E hitaande 1977 o toɗɗaa hooreejo fedde ƴellitaare renndo to Ministeer Jaŋde NSW.<ref name="EWL2">{{cite web|title=Bielski, Joan (1923–2012)|url=http://www.womenaustralia.info/leaders/biogs/WLE0576b.htm|website=The Encyclopedia of Women & Leadership|accessdate=4 January 2018}}</ref>
==Njeenaaje e njeenaari==
E nder hitaande 1989, ñalngu teddungal ñalngu [[Ostarali]], Bielski toɗɗaa tergal e fedde wiyeteende Ordre of Australia (AM), sabu "gollaade ƴellitaare potal fartaŋŋeeji hakkunde rewɓe e sukaaɓe rewɓe, haa teeŋti noon e jaŋde".<ref>{{cite web|title=BIELSKI, Joan Margaret|url=https://honours.pmc.gov.au/honours/awards/881101|website=Australian Honours Search Facility, Dept of the Prime Minister & Cabinet|accessdate=4 January 2018}}</ref>
E njeenaari ɗiɗmiri Edna Ryan e hitaande 1999 o innitiraa ko « mawɗo ƴaañoowo ».
Teddungal ñalngu jibinannde laamɗo debbo e hitaande 2004 yi’i mo toɗɗaa e Ofiisaajo Order of Australia (AO), ngam "gollaade renndo, haa teeŋti noon e porogaraamuuji ngam hirjinde naatgol rewɓe e nguurndam politik e rewrude e jokkude darnde e kuule potal fartaŋŋeeji, heɓde jaŋde e peewnugol renndo".<ref>{{cite web|title=BIELSKI, Joan Margaret|url=https://honours.pmc.gov.au/honours/awards/1056752|website=Australian Honours Search Facility, Dept of the Prime Minister & Cabinet|accessdate=4 January 2018}}</ref>
==Binndanɗe==
Rewɓe Injiniyankooɓe, Jaaynde Redress, 1988, ISBN 1875274014
Arde e Lannda? Rewɓe e nder politik, hitaande 1994, ISBN 0646200852
Deftere rewɓe ngam moƴƴitinde politik 2001. Deftere ngam potal politik wonande rewɓe e laamu moƴƴu wonande ɓiɓɓe leydi [[Ostarali]] fof, Rewɓe e nder politik, 2001, ISBN 1864086823
Daartol, yuɓɓo e golle WEL NSW, fedde suɓngooji rewɓe NSW Inc., 2005, ISBN 0909358249
"Kulol e njiyaagu e nder duuɓi capanɗe joyi", tonngoode e nder Sirluuji dirtuɗi: Dowlaaji men ASIO, ɗi Meredith Burgmann winndi, NewSouth Publishing, 2014, ISBN 9781742231402
==Je hoore==
Bielski resi Jerzy (George) Stefan Bielski e hitaande 1953. O jibinaa ko to Stockholm e hitaande 1921, jibnaaɓe makko ko Poloñnaaɓe, o wuuri duuɓi nay to Auschwitz. Caggal nde o woppitaa o eggini o fayi [[Ostarali]] e hitaande 1949. George maayi ko e hitaande 2009.<ref name="George">{{cite news|last1=Coen & Bielski|first1=Tim & Joan|title=Nazi hunter turned fighter for migrants|url=http://www.smh.com.au/comment/obituaries/nazi-hunter-turned-fighter-for-migrants-20090306-8re3.html|accessdate=4 January 2018|publisher=The Sydney Morning Herald|date=7 March 2009}}</ref>Bielski maayi ko e hitaande 2012 caggal mboros bonɗo.<ref name="AWR3">{{cite web|title=Bielski, Joan (1923–2012)|url=http://www.womenaustralia.info/biogs/AWE0223b.htm|website=The Australian Women's Register|accessdate=4 January 2018}}</ref>
==Tuugnorgal==
ht1y67m628dc0u4wjgf6k81rmx5ztf4
Eugénie-Emilie Juliette Folville
0
39564
162736
2026-04-12T06:43:47Z
SUZYFATIMA
13856
Created page with "Eugénie-Emilie Juliette Folville (5 lewru Yarkomaa 1870 – 28 Oktoobar 1946) ko jimol belsiknaajo, jimoowo piyanɗe, jimoowo violon, jannginoowo jimɗi, gardotooɗo e jimoowo. Ngendam Eugénie-Emilie Juliette Folville jibinaa ko to wuro wiyeteengo Liège, to leydi Belsik, o fuɗɗii janngude ko fayti e jimɗi e baaba makko ko awokaa, ko o jimoowo amateur. O janngi fijo e Charles Malherbe, Ovide Musin e César Thomson, o fuɗɗii waɗde golle makko gadane to Liège e h..."
162736
wikitext
text/x-wiki
Eugénie-Emilie Juliette Folville (5 lewru Yarkomaa 1870 – 28 Oktoobar 1946) ko jimol belsiknaajo, jimoowo piyanɗe, jimoowo violon, jannginoowo jimɗi, gardotooɗo e jimoowo.
Ngendam
Eugénie-Emilie Juliette Folville jibinaa ko to wuro wiyeteengo Liège, to leydi Belsik, o fuɗɗii janngude ko fayti e jimɗi e baaba makko ko awokaa, ko o jimoowo amateur. O janngi fijo e Charles Malherbe, Ovide Musin e César Thomson, o fuɗɗii waɗde golle makko gadane to Liège e hitaande 1879. O dañii golle maantiniiɗe e dingiral konsiir, e hitaande 1897 o ƴetti golle jannginde piyanɗe to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamɗo Liège.
E hitaande 1914 o ummii o fayi Bournemouth, e nder wolde adunaare adannde o hoɗi toon, o waɗi heen jimɗi. O wuuri duuɓi keewɗi to Londres, hade makko hootde Belsik hedde 1932, caggal ɗuum o ummii Dourgne, ɗo o sankii ñalnde 28 oktoobar 1946.
Golle
Folville waɗii jimɗi ngam pijirlooji, jimɗi solo, orkestra, koral, e fedde suudu. Golle cuɓaaɗe ina heen :
Golle orkestra
Seenuuji mbaylaandi. 1re Suudu orkestra, op. 9 (1885) : Koppiiji, jimɗi tufɗe, ñalɗi wuro
Dingiral de la mer. 2e Suudu orkestra, op. 14 (1886) : Duuɓi ɓiɗɓe leɗɗe, Nuit etoilée, Fosforescent, Flots agites, Adieux to l'océan
Seenuuji d'hiver. 3e Suudu orkestra, op. 17 (1887) : Ballaade, ɓaleejo, noel, karnawal
Konser violon e G minor, op. 20 (1888)
Hiirde piyano e nder D tokooso (1902-1903)
Konseer ngam cello e orkestra (1905)
Miijooji d'Ardenne, suudu orkestra (1910)
Triptik ngam violon e orkestra, walla piyanɗe (ca. 1935)
Golle suudu e piyanɗe
Siftorde Mozart. 1re Sonaatin (7, 1881) e 2e Sonaatin (11, 1882)
Berceuse ngam violon e piyanɗe, op. 24 (hitaande 1890)
En Ardenne. Eskisiiji ina mberloo piyanɗe (hedde 1910)
1er Kuutorgal ɓuuɓngal, op. 9 (1885)
Berceuse ngam cello e njimri nayi [s.d.]
Yimre ngam cello e piyanɗe, walla orkestra (ca.1908-1909)
Mazurka ngam violon e piyano (1910)
Koolondiral ngam tergal (1912)
Deftere dow tiitoonde « Tantum », 6e ton ngam organ (1912)
Golle koral e daande
Jimol tappirde (1883-84)
Atala. Drama lirik e golle ɗiɗi (1891), deftere nde Paul Collin winndi. Taggol mum to suudu dingiral mawndu Lille ñalnde 3 marse 1892.
Ewa. Legende Norwegienne, jimɗi soli, jimɗi e jimɗi orkestra (ca. 1889), jimɗi Paul Collin.
Noce au Wuro, op. 13 (1886), ngam solo, koral e orkestra, konnguɗi Paul Collin.
Jean de Simay. Diɗɗal ngal Alfred Billet winndi, ngal timmaani.
Tuugnorgal
fz57jsc9vpouunrk8vyjurns7vtlc0b
162737
162736
2026-04-12T06:46:57Z
SUZYFATIMA
13856
162737
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Eugénie-Emilie Juliette Folville''' (5 lewru Yarkomaa 1870 – 28 Oktoobar 1946) ko jimol belsiknaajo, jimoowo piyanɗe, jimoowo violon, jannginoowo jimɗi, gardotooɗo e jimoowo.
== Ngendam ==
Eugénie-Emilie Juliette Folville jibinaa ko to wuro wiyeteengo Liège, to leydi Belsik, o fuɗɗii janngude ko fayti e jimɗi e baaba makko ko awokaa, ko o jimoowo amateur. O janngi fijo e Charles Malherbe, Ovide Musin e César Thomson, o fuɗɗii waɗde golle makko gadane to Liège e hitaande 1879. O dañii golle maantiniiɗe e dingiral konsiir, e hitaande 1897 o ƴetti golle jannginde piyanɗe to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamɗo Liège.
E hitaande 1914 o ummii o fayi Bournemouth, e nder wolde adunaare adannde o hoɗi toon, o waɗi heen jimɗi. O wuuri duuɓi keewɗi to Londres, hade makko hootde Belsik hedde 1932, caggal ɗuum o ummii Dourgne, ɗo o sankii ñalnde 28 oktoobar 1946.
==== Golle ====
Folville waɗii jimɗi ngam pijirlooji, jimɗi solo, orkestra, koral, e fedde suudu. Golle cuɓaaɗe ina heen :
==== Golle orkestra ====
Seenuuji mbaylaandi. 1re Suudu orkestra, op. 9 (1885) : Koppiiji, jimɗi tufɗe, ñalɗi wuro
Dingiral de la mer. 2e Suudu orkestra, op. 14 (1886) : Duuɓi ɓiɗɓe leɗɗe, Nuit etoilée, Fosforescent, Flots agites, Adieux to l'océan
Seenuuji d'hiver. 3e Suudu orkestra, op. 17 (1887) : Ballaade, ɓaleejo, noel, karnawal
Konser violon e G minor, op. 20 (1888)
Hiirde piyano e nder D tokooso (1902-1903)
Konseer ngam cello e orkestra (1905)
Miijooji d'Ardenne, suudu orkestra (1910)
Triptik ngam violon e orkestra, walla piyanɗe (ca. 1935)
==== Golle suudu e piyanɗe ====
Siftorde Mozart. 1re Sonaatin (7, 1881) e 2e Sonaatin (11, 1882)
Berceuse ngam violon e piyanɗe, op. 24 (hitaande 1890)
En Ardenne. Eskisiiji ina mberloo piyanɗe (hedde 1910)
1er Kuutorgal ɓuuɓngal, op. 9 (1885)
Berceuse ngam cello e njimri nayi [s.d.]
Yimre ngam cello e piyanɗe, walla orkestra (ca.1908-1909)
Mazurka ngam violon e piyano (1910)
Koolondiral ngam tergal (1912)
Deftere dow tiitoonde « Tantum », 6e ton ngam organ (1912)
==== Golle koral e daande ====
Jimol tappirde (1883-84)
Atala. Drama lirik e golle ɗiɗi (1891), deftere nde Paul Collin winndi. Taggol mum to suudu dingiral mawndu Lille ñalnde 3 marse 1892.
Ewa. Legende Norwegienne, jimɗi soli, jimɗi e jimɗi orkestra (ca. 1889), jimɗi Paul Collin.
Noce au Wuro, op. 13 (1886), ngam solo, koral e orkestra, konnguɗi Paul Collin.
Jean de Simay. Diɗɗal ngal Alfred Billet winndi, ngal timmaani.
== Tuugnorgal ==
c74atisbs8ktfr3kgauuehha0cu3rqe
162738
162737
2026-04-12T06:50:28Z
SUZYFATIMA
13856
162738
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Eugénie-Emilie Juliette Folville''' (5 lewru Yarkomaa 1870 – 28 Oktoobar 1946) ko jimol belsiknaajo, jimoowo piyanɗe, jimoowo violon, jannginoowo jimɗi, gardotooɗo e jimoowo.
== Ngendam ==
Eugénie-Emilie Juliette Folville jibinaa ko to wuro wiyeteengo Liège, to leydi Belsik, o fuɗɗii janngude ko fayti e jimɗi e baaba makko ko awokaa, ko o jimoowo amateur. O janngi fijo e Charles Malherbe, Ovide Musin e César Thomson, o fuɗɗii waɗde golle makko gadane to Liège e hitaande 1879. O dañii golle maantiniiɗe e dingiral konsiir, e hitaande 1897 o ƴetti golle jannginde piyanɗe to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamɗo Liège.
E hitaande 1914 o ummii o fayi Bournemouth, e nder wolde adunaare adannde o hoɗi toon, o waɗi heen jimɗi. O wuuri duuɓi keewɗi to Londres, hade makko hootde Belsik hedde 1932, caggal ɗuum o ummii Dourgne, ɗo o sankii ñalnde 28 oktoobar 1946.
==== Golle ====
Folville waɗii jimɗi ngam pijirlooji, jimɗi solo, orkestra, koral, e fedde suudu. Golle cuɓaaɗe ina heen :
==== Golle orkestra ====
Seenuuji mbaylaandi. 1re Suudu orkestra, op. 9 (1885) : Koppiiji, jimɗi tufɗe, ñalɗi wuro
Dingiral de la mer. 2e Suudu orkestra, op. 14 (1886) : Duuɓi ɓiɗɓe leɗɗe, Nuit etoilée, Fosforescent, Flots agites, Adieux to l'océan
Seenuuji d'hiver. 3e Suudu orkestra, op. 17 (1887) : Ballaade, ɓaleejo, noel, karnawal
Konser violon e G minor, op. 20 (1888)
Hiirde piyano e nder D tokooso (1902-1903)
Konseer ngam cello e orkestra (1905)
Miijooji d'Ardenne, suudu orkestra (1910)
Triptik ngam violon e orkestra, walla piyanɗe (ca. 1935)
==== Golle suudu e piyanɗe ====
Siftorde Mozart. 1re Sonaatin (7, 1881) e 2e Sonaatin (11, 1882)
Berceuse ngam violon e piyanɗe, op. 24 (hitaande 1890)
En Ardenne. Eskisiiji ina mberloo piyanɗe (hedde 1910)
1er Kuutorgal ɓuuɓngal, op. 9 (1885)
Berceuse ngam cello e njimri nayi [s.d.]
Yimre ngam cello e piyanɗe, walla orkestra (ca.1908-1909)
Mazurka ngam violon e piyano (1910)
Koolondiral ngam tergal (1912)
Deftere dow tiitoonde « Tantum », 6e ton ngam organ (1912)
==== Golle koral e daande ====
Jimol tappirde (1883-84)
Atala. Drama lirik e golle ɗiɗi (1891), deftere nde Paul Collin winndi. Taggol mum to suudu dingiral mawndu Lille ñalnde 3 marse 1892.
Ewa. Legende Norwegienne, jimɗi soli, jimɗi e jimɗi orkestra (ca. 1889), jimɗi Paul Collin.
Noce au Wuro, op. 13 (1886), ngam solo, koral e orkestra, konnguɗi Paul Collin.
Jean de Simay. Diɗɗal ngal Alfred Billet winndi, ngal timmaani.<ref name="SDI">{{citation|url=https://www.sophie-drinker-institut.de/folville-juliette|title=Folville, Juliette (Eugenie Emilie)|publisher=Sophie Drinker Institute|access-date=8 May 2014}}</ref><ref>« Folville, Juliette, Eugénie, Émilie », death certificate, n°24/1946, Tarn Department, commune of Dourgne.</ref>
== Tuugnorgal ==
<references />
rako1o4zo0oq23gmj68kjexi717f3xg
Julie Bishop
0
39565
162739
2026-04-12T06:50:46Z
MOIBARDE
10068
Created page with "{{Databox}}'''Julie Isabel Bishop''' (jibinaa ko 17 sulyee 1956) ko gonnooɗo politikyanke Ostarali, gonnooɗo jaagorgal ko feewti e caggal leydi tuggi 2013 haa 2018 e cukko hooreejo lannda Liberal tuggi 2007 haa 2018. O woniino tergal parlemaa Curtin tuggi She911 kanselor duɗal jaaɓi haaɗtirde ngenndiwal Ostarali gila lewru Yarkomaa 2020. Bishop jibinaa ko to Lobethal, to Ostarali worgo, o janngi sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Adelaide. Ko adii nde o naatata e p..."
162739
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Julie Isabel Bishop''' (jibinaa ko 17 sulyee 1956) ko gonnooɗo politikyanke Ostarali, gonnooɗo jaagorgal ko feewti e caggal leydi tuggi 2013 haa 2018 e cukko hooreejo lannda Liberal tuggi 2007 haa 2018. O woniino tergal parlemaa Curtin tuggi She911 kanselor duɗal jaaɓi haaɗtirde ngenndiwal Ostarali gila lewru Yarkomaa 2020.
Bishop jibinaa ko to Lobethal, to Ostarali worgo, o janngi sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Adelaide. Ko adii nde o naatata e politik o golliima e awokaa njulaagu to Perth, to Ostarali hirnaange ; ko kanko wonnoo gardiiɗo nokku oo Clayton Utz. O woniino nulaaɗo e batu doosɗe leydi 1998, o woniino kadi gardiiɗo fedde toppitiinde ko faati e jaayɗe (SBS) e tergal senaa duɗal jaaɓi haaɗtirde Murdoch. Bishop suɓaama e parlemaa e wooteeji fedde nde e hitaande 1998, o lomtii Division Curtin e nder wuro Perth to bannge hirnaange. E nder laamu Howard, o woniino jaagorgal mawnugol (2003-2006), jaagorgal jaŋde e ganndal (2006-2007), e jaagorgal rewɓe (2006-2007).
Caggal nde Kawtal ngal fooli woote 2007, Bishop toɗɗaa cukko hooreejo lannda Liberal. Ko kanko woni debbo gadano jogaade oon posto, o suɓaama kadi e oon posto e nder yeewtere ardorde keewnde caggal woote makko gadane. E sahaa nde o woni jaagorgal, won ardiiɓe Liberal en tato ceertuɓe, hono Brendan Nelson, Malcolm Turnbull e Tony Abbott. Nde Kawtal ngal arti e laamu e wooteeji 2013, Bishop toɗɗaa ko jaagorgal geɗe caggal leydi e nder laamu Abbott. Ko kanko woni debbo gadano jaagorde caggal leydi to Ostarali. Geɗe ummoriiɗe e laamu makko ina njeyaa heen waylooji e porogaraam ballal Ostarali caggal leydi, e jokkondire konu winndereeje ngam haɓaade ISIL, e fiyde laana ndiwoowa Malaysia Airlines Flight 17, e warngooji ɓiɓɓe leydi Ostarali e juuɗe Indoneesi.
E lewru ut 2018, Peter Dutton luulndii Turnbull ngam ardaade lannda Liberal, sabu mettere lannda ka, hono bannge konservatiif. Turnbull fooli Dutton e woote gardagol leydi, kono jiiɓru ina jokki e ɓeydaade, lannda kaa wooti ngam waɗde woote ɗiɗmere ; Bishop suɓii ko wonde kanndidaa. E nder woote ɗiɗmere, Bishop woppitaa e daawal gadanal ngal, ko Peter Dutton e Scott Morrison, Morrison suɓaama hooreejo lannda (hono noon gardiiɗo jaagorɗe) e daawal ɗiɗaɓal.[3] O salii jogaade portfolio geɗe caggal leydi e nder ministeer Morrison, o arti e jappeere caggal leydi. Bishop hollitii wonde o woppii politik ñalnde 21 feebariyee 2019.[4] Ɗum fuɗɗii ko ñalnde 11 abriil nde Morrison noddi woote fedde ndee, Parlemaa dartinaa.
Ñalnde 1 lewru Yarkomaa 2020 Bishop fuɗɗii manndaa mum e gardagol duɗal jaaɓi haaɗtirde ngenndiwal Ostarali.[5] Ko kanko woni debbo gadano won’de e ngalɗoo darnde.
E lewru abriil 2024 Bishop toɗɗaama nulaaɗo keeriiɗo Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Myanmar.[6]
k30q2i3d6akqqtl7b36blxvgpj93bwp
162742
162739
2026-04-12T07:00:39Z
MOIBARDE
10068
162742
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Julie Isabel Bishop''' (jibinaa ko 17 sulyee 1956) ko gonnooɗo politikyanke [[Ostarali]], gonnooɗo jaagorgal ko feewti e caggal leydi tuggi 2013 haa 2018 e cukko hooreejo lannda Liberal tuggi 2007 haa 2018. O woniino tergal parlemaa Curtin tuggi She911 kanselor duɗal jaaɓi haaɗtirde ngenndiwal Ostarali gila lewru Yarkomaa 2020.
Bishop jibinaa ko to Lobethal, to [[Ostarali]] worgo, o janngi sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Adelaide. Ko adii nde o naatata e politik o golliima e awokaa njulaagu to Perth, to Ostarali hirnaange ; ko kanko wonnoo gardiiɗo nokku oo Clayton Utz. O woniino nulaaɗo e batu doosɗe leydi 1998, o woniino kadi gardiiɗo fedde toppitiinde ko faati e jaayɗe (SBS) e tergal senaa duɗal jaaɓi haaɗtirde Murdoch. Bishop suɓaama e parlemaa e wooteeji fedde nde e hitaande 1998, o lomtii Division Curtin e nder wuro Perth to bannge hirnaange. E nder laamu Howard, o woniino jaagorgal mawnugol (2003-2006), jaagorgal jaŋde e ganndal (2006-2007), e jaagorgal rewɓe (2006-2007).
Caggal nde Kawtal ngal fooli woote 2007, Bishop toɗɗaa cukko hooreejo lannda Liberal. Ko kanko woni debbo gadano jogaade oon posto, o suɓaama kadi e oon posto e nder yeewtere ardorde keewnde caggal woote makko gadane. E sahaa nde o woni jaagorgal, won ardiiɓe Liberal en tato ceertuɓe, hono Brendan Nelson, Malcolm Turnbull e Tony Abbott. Nde Kawtal ngal arti e laamu e wooteeji 2013, Bishop toɗɗaa ko jaagorgal geɗe caggal leydi e nder laamu Abbott. Ko kanko woni debbo gadano jaagorde caggal leydi to [[Ostarali]]. Geɗe ummoriiɗe e laamu makko ina njeyaa heen waylooji e porogaraam ballal Ostarali caggal leydi, e jokkondire konu winndereeje ngam haɓaade ISIL, e fiyde laana ndiwoowa Malaysia Airlines Flight 17, e warngooji ɓiɓɓe leydi [[Ostarali]] e juuɗe [[Inndonesiya|Indoneesi]].<ref name="Doran-2019">{{cite news|last1=Doran|first1=Matthew|first2=Brett|last2=Worthington|archive-date=9 April 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240409024910/https://www.abc.net.au/news/2019-02-21/julie-bishop-to-retire/10834480|url-status=live|title=Julie Bishop, former foreign minister, announces resignation from Parliament|url=https://www.abc.net.au/news/2019-02-21/julie-bishop-to-retire/10834480|access-date=21 February 2019|work=ABC News|date=21 February 2019|language=en-AU}}</ref>
E lewru ut 2018, Peter Dutton luulndii Turnbull ngam ardaade lannda Liberal, sabu mettere lannda ka, hono bannge konservatiif.<ref>{{cite news|title=Scott Morrison wins Liberal party leadership spill|url=https://www.9news.com.au/2018/08/23/13/57/five-things-you-need-to-know-about-scott-morrison|work=Nine News|date=24 August 2018|access-date=24 August 2018|archive-date=24 August 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180824070923/https://www.9news.com.au/2018/08/23/13/57/five-things-you-need-to-know-about-scott-morrison|url-status=live}}</ref> Turnbull fooli Dutton e woote gardagol leydi, kono jiiɓru ina jokki e ɓeydaade, lannda kaa wooti ngam waɗde woote ɗiɗmere ; Bishop suɓii ko wonde kanndidaa. E nder woote ɗiɗmere, Bishop woppitaa e daawal gadanal ngal, ko Peter Dutton e Scott Morrison, Morrison suɓaama hooreejo lannda (hono noon gardiiɗo jaagorɗe) e daawal ɗiɗaɓal.<ref>{{cite web|author1=Corporate Governance & Risk Office|title=The Hon Julie Bishop|url=https://www.anu.edu.au/about/governance/committees/the-hon-julie-bishop|website=Australian National University|date=19 December 2019|access-date=18 April 2020|archive-date=18 March 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210318044851/https://www.anu.edu.au/about/governance/committees/the-hon-julie-bishop|url-status=live}}</ref>O salii jogaade portfolio geɗe caggal leydi e nder ministeer Morrison, o arti e jappeere caggal leydi. Bishop hollitii wonde o woppii politik ñalnde 21 feebariyee 2019.<ref name="Envoy">{{cite news|via=[[ABC News (Australia)|ABC News]]|work=[[Associated Press|AP]]|title=UN chief appoints former Australian foreign minister Julie Bishop as UN special envoy for Myanmar|date=6 April 2024|url=https://www.abc.net.au/news/2024-04-06/julie-bishop-appointed-un-special-envoy-for-myanmar/103677260|archive-date=9 April 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240409015542/https://www.abc.net.au/news/2024-04-06/julie-bishop-appointed-un-special-envoy-for-myanmar/103677260|url-status=live|access-date=9 April 2024}}</ref> Ɗum fuɗɗii ko ñalnde 11 abriil nde Morrison noddi woote fedde ndee, Parlemaa dartinaa.
Ñalnde 1 [[lewru]] Yarkomaa 2020 Bishop fuɗɗii manndaa mum e gardagol duɗal jaaɓi haaɗtirde ngenndiwal [[Ostarali]].<ref name="Envoy2">{{cite news|via=[[ABC News (Australia)|ABC News]]|work=[[Associated Press|AP]]|title=UN chief appoints former Australian foreign minister Julie Bishop as UN special envoy for Myanmar|date=6 April 2024|url=https://www.abc.net.au/news/2024-04-06/julie-bishop-appointed-un-special-envoy-for-myanmar/103677260|archive-date=9 April 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240409015542/https://www.abc.net.au/news/2024-04-06/julie-bishop-appointed-un-special-envoy-for-myanmar/103677260|url-status=live|access-date=9 April 2024}}</ref> Ko kanko woni debbo gadano won’de e ngalɗoo darnde.
E lewru abriil 2024 Bishop toɗɗaama nulaaɗo keeriiɗo Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Myanmar.
rhcfal4zs4k96t9xezklvqgloajfjzl
162749
162742
2026-04-12T07:22:29Z
MOIBARDE
10068
162749
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Julie Isabel Bishop''' (jibinaa ko 17 sulyee 1956) ko gonnooɗo politikyanke [[Ostarali]], gonnooɗo jaagorgal ko feewti e caggal leydi tuggi 2013 haa 2018 e cukko hooreejo lannda Liberal tuggi 2007 haa 2018. O woniino tergal parlemaa Curtin tuggi She911 kanselor duɗal jaaɓi haaɗtirde ngenndiwal [[Ostarali]] gila lewru Yarkomaa 2020.
Bishop jibinaa ko to Lobethal, to [[Ostarali]] worgo, o janngi sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Adelaide. Ko adii nde o naatata e politik o golliima e awokaa njulaagu to Perth, to Ostarali hirnaange ; ko kanko wonnoo gardiiɗo nokku oo Clayton Utz. O woniino nulaaɗo e batu doosɗe leydi 1998, o woniino kadi gardiiɗo fedde toppitiinde ko faati e jaayɗe (SBS) e tergal senaa duɗal jaaɓi haaɗtirde Murdoch. Bishop suɓaama e parlemaa e wooteeji fedde nde e hitaande 1998, o lomtii ''Division Curtin'' e nder wuro Perth to bannge hirnaange. E nder laamu Howard, o woniino jaagorgal mawnugol (2003-2006), jaagorgal jaŋde e ganndal (2006-2007), e jaagorgal rewɓe (2006-2007).
Caggal nde Kawtal ngal fooli woote 2007, Bishop toɗɗaa cukko hooreejo lannda Liberal. Ko kanko woni debbo gadano jogaade oon posto, o suɓaama kadi e oon posto e nder yeewtere ardorde keewnde caggal woote makko gadane. E sahaa nde o woni jaagorgal, won ardiiɓe Liberal en tato ceertuɓe, hono Brendan Nelson, Malcolm Turnbull e Tony Abbott. Nde Kawtal ngal arti e laamu e wooteeji 2013, Bishop toɗɗaa ko jaagorgal geɗe caggal leydi e nder laamu Abbott. Ko kanko woni debbo gadano jaagorde caggal leydi to [[Ostarali]]. Geɗe ummoriiɗe e laamu makko ina njeyaa heen waylooji e porogaraam ballal Ostarali caggal leydi, e jokkondire konu winndereeje ngam haɓaade ISIL, e fiyde laana ndiwoowa ''Malaysia Airlines Flight'' 17, e warngooji ɓiɓɓe leydi [[Ostarali]] e juuɗe [[Inndonesiya|Indoneesi]].<ref name="Doran-2019">{{cite news|last1=Doran|first1=Matthew|first2=Brett|last2=Worthington|archive-date=9 April 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240409024910/https://www.abc.net.au/news/2019-02-21/julie-bishop-to-retire/10834480|url-status=live|title=Julie Bishop, former foreign minister, announces resignation from Parliament|url=https://www.abc.net.au/news/2019-02-21/julie-bishop-to-retire/10834480|access-date=21 February 2019|work=ABC News|date=21 February 2019|language=en-AU}}</ref>
E lewru ut 2018, Peter Dutton luulndii Turnbull ngam ardaade lannda Liberal, sabu mettere lannda ka, hono bannge konservatiif.<ref>{{cite news|title=Scott Morrison wins Liberal party leadership spill|url=https://www.9news.com.au/2018/08/23/13/57/five-things-you-need-to-know-about-scott-morrison|work=Nine News|date=24 August 2018|access-date=24 August 2018|archive-date=24 August 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180824070923/https://www.9news.com.au/2018/08/23/13/57/five-things-you-need-to-know-about-scott-morrison|url-status=live}}</ref> Turnbull fooli Dutton e woote gardagol leydi, kono jiiɓru ina jokki e ɓeydaade, lannda kaa wooti ngam waɗde woote ɗiɗmere ; Bishop suɓii ko wonde kanndidaa. E nder woote ɗiɗmere, Bishop woppitaa e daawal gadanal ngal, ko Peter Dutton e Scott Morrison, Morrison suɓaama hooreejo lannda (hono noon gardiiɗo jaagorɗe) e daawal ɗiɗaɓal.<ref>{{cite web|author1=Corporate Governance & Risk Office|title=The Hon Julie Bishop|url=https://www.anu.edu.au/about/governance/committees/the-hon-julie-bishop|website=Australian National University|date=19 December 2019|access-date=18 April 2020|archive-date=18 March 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210318044851/https://www.anu.edu.au/about/governance/committees/the-hon-julie-bishop|url-status=live}}</ref>O salii jogaade portfolio geɗe caggal leydi e nder ministeer Morrison, o arti e jappeere caggal leydi. Bishop hollitii wonde o woppii politik ñalnde 21 feebariyee 2019.<ref name="Envoy">{{cite news|via=[[ABC News (Australia)|ABC News]]|work=[[Associated Press|AP]]|title=UN chief appoints former Australian foreign minister Julie Bishop as UN special envoy for Myanmar|date=6 April 2024|url=https://www.abc.net.au/news/2024-04-06/julie-bishop-appointed-un-special-envoy-for-myanmar/103677260|archive-date=9 April 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240409015542/https://www.abc.net.au/news/2024-04-06/julie-bishop-appointed-un-special-envoy-for-myanmar/103677260|url-status=live|access-date=9 April 2024}}</ref> Ɗum fuɗɗii ko ñalnde 11 abriil nde Morrison noddi woote fedde ndee, Parlemaa dartinaa.
Ñalnde 1 [[lewru]] Yarkomaa 2020 Bishop fuɗɗii manndaa mum e gardagol duɗal jaaɓi haaɗtirde ngenndiwal [[Ostarali]].<ref name="Envoy2">{{cite news|via=[[ABC News (Australia)|ABC News]]|work=[[Associated Press|AP]]|title=UN chief appoints former Australian foreign minister Julie Bishop as UN special envoy for Myanmar|date=6 April 2024|url=https://www.abc.net.au/news/2024-04-06/julie-bishop-appointed-un-special-envoy-for-myanmar/103677260|archive-date=9 April 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240409015542/https://www.abc.net.au/news/2024-04-06/julie-bishop-appointed-un-special-envoy-for-myanmar/103677260|url-status=live|access-date=9 April 2024}}</ref> Ko kanko woni debbo gadano won’de e ngalɗoo darnde.
E lewru abriil 2024 Bishop toɗɗaama nulaaɗo keeriiɗo Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Myanmar.
== Nguurndam gadano ==
Bishop jibinaa ko ñalnde 17 sulyee 1956 to Lobethal, to [[Ostarali]] worgo. Ko kanko woni tataɓo e sukaaɓe nayo ɓe Isabel Mary (jibinaa ko Wilson) e Douglas Alan Bishop ; omo jogii miñiraaɓe rewɓe ɗiɗo mawɓe e miñi mum gorko.<ref name="King-2014">{{cite news|first=Madonna|last=King|title=Less of a Bishop, more of a pope|url=http://www.smh.com.au/good-weekend/less-of-a-bishop-more-of-a-pope-20141121-11imkz.html|newspaper=[[The Sydney Morning Herald]]|location=Sydney|date=21 November 2014|access-date=21 November 2014|archive-date=21 November 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141121070431/http://www.smh.com.au/good-weekend/less-of-a-bishop-more-of-a-pope-20141121-11imkz.html|url-status=live}}</ref> Bishop siftinii jibnaaɓe mum ko "Liberal en Menzies ɓooyɗo". Baaba makko ko soldaat garɗo, ko jom leɗɗe, ɓesngu yumma makko ko remooɓe baali e alkamaari. Yumma makko e mawniiko William Bishop fof ina ngondi e laamu nokku oo, ina ngonnoo meer diiwaan East Torrens.<ref name="King-20142">{{cite news|first=Madonna|last=King|title=Less of a Bishop, more of a pope|url=http://www.smh.com.au/good-weekend/less-of-a-bishop-more-of-a-pope-20141121-11imkz.html|newspaper=[[The Sydney Morning Herald]]|location=Sydney|date=21 November 2014|access-date=21 November 2014|archive-date=21 November 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141121070431/http://www.smh.com.au/good-weekend/less-of-a-bishop-more-of-a-pope-20141121-11imkz.html|url-status=live}}</ref>
Bishop mawni ko e ngesa appel e cereeli to Basket Range. Hitaande hade makko jibineede, nde yani haa laaɓi e nder laddeeji Black Sunday. Bishop fuɗɗii jaŋde mum to duɗal leslesal Basket Range, caggal ɗuum o naati duɗal sukaaɓe rewɓe St Peter to Adelaide.<ref name="King-20143">{{cite news|first=Madonna|last=King|title=Less of a Bishop, more of a pope|url=http://www.smh.com.au/good-weekend/less-of-a-bishop-more-of-a-pope-20141121-11imkz.html|newspaper=[[The Sydney Morning Herald]]|location=Sydney|date=21 November 2014|access-date=21 November 2014|archive-date=21 November 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141121070431/http://www.smh.com.au/good-weekend/less-of-a-bishop-more-of-a-pope-20141121-11imkz.html|url-status=live}}</ref> Ko kanko wonnoo hooreejo prefekt e hitaande makko sakkitiinde.<ref name="Snow, Deborah-2013">{{cite news|author=Snow, Deborah|url=https://www.smh.com.au/politics/federal/the-talented-miss-julie-20130920-2u58e.html|title=The talented Miss Julie|newspaper=[[The Sydney Morning Herald]]|date=23 September 2013|access-date=23 August 2018|archive-date=23 November 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201123201659/https://www.smh.com.au/politics/federal/the-talented-miss-julie-20130920-2u58e.html|url-status=live}}</ref> Bishop yahi haa o janngi sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Adelaide. O golli golle ɗiɗi ɗe o golli e barmaid nde o woni e duɗal jaaɓi haaɗtirde—gooto to Football Park e gooto to pub to Uraidla.<ref name="King-20144">{{cite news|first=Madonna|last=King|title=Less of a Bishop, more of a pope|url=http://www.smh.com.au/good-weekend/less-of-a-bishop-more-of-a-pope-20141121-11imkz.html|newspaper=[[The Sydney Morning Herald]]|location=Sydney|date=21 November 2014|access-date=21 November 2014|archive-date=21 November 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141121070431/http://www.smh.com.au/good-weekend/less-of-a-bishop-more-of-a-pope-20141121-11imkz.html|url-status=live}}</ref><ref name="Snow, Deborah-20132">{{cite news|author=Snow, Deborah|url=https://www.smh.com.au/politics/federal/the-talented-miss-julie-20130920-2u58e.html|title=The talented Miss Julie|newspaper=[[The Sydney Morning Herald]]|date=23 September 2013|access-date=23 August 2018|archive-date=23 November 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201123201659/https://www.smh.com.au/politics/federal/the-talented-miss-julie-20130920-2u58e.html|url-status=live}}</ref>O heɓi dipoloma makko ko fayti e sariya e hitaande 1978.<ref name="parl">{{Cite Au Parliament|mpid=83P|name=83P|title=Hon Julie Bishop MP|access-date=3 November 2021}}</ref>
== Golle karallaagal ==
Caggal nde o timmini jaŋde sariya, Bishop naati e Wallmans, fedde sariya to Adelaide, o woni debbo gadano gardiiɗo sariya.<ref name="Spagnolo, Joe-2013">{{cite news|author=Spagnolo, Joe|url=https://www.perthnow.com.au/news/wa/new-foreign-affairs-minister-julie-bishop-primed-to-take-on-the-world-ng-418cd2faad6b55bda089dd92832a6ef9|title=New Foreign Affairs Minister Julie Bishop, primed to take on the world|newspaper=[[PerthNow]]|date=15 September 2013|access-date=23 August 2018|archive-date=23 August 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180823210423/https://www.perthnow.com.au/news/wa/new-foreign-affairs-minister-julie-bishop-primed-to-take-on-the-world-ng-418cd2faad6b55bda089dd92832a6ef9|url-status=live}}</ref>O yalti caggal ko ina wona hitaande, e nder heen ko sabu huunde nde sehil makko mawɗo naamndii mo yo o waɗ golle restoraaji.<ref name="King-20145">{{cite news|first=Madonna|last=King|title=Less of a Bishop, more of a pope|url=http://www.smh.com.au/good-weekend/less-of-a-bishop-more-of-a-pope-20141121-11imkz.html|newspaper=[[The Sydney Morning Herald]]|location=Sydney|date=21 November 2014|access-date=21 November 2014|archive-date=21 November 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141121070431/http://www.smh.com.au/good-weekend/less-of-a-bishop-more-of-a-pope-20141121-11imkz.html|url-status=live}}</ref>E hitaande 1982, tawi omo yahra e duuɓi 26, o wonti gollodiiɗo e fedde wiyeteende Mangan, Ey & Bishop.<ref name="King-20146">{{cite news|first=Madonna|last=King|title=Less of a Bishop, more of a pope|url=http://www.smh.com.au/good-weekend/less-of-a-bishop-more-of-a-pope-20141121-11imkz.html|newspaper=[[The Sydney Morning Herald]]|location=Sydney|date=21 November 2014|access-date=21 November 2014|archive-date=21 November 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141121070431/http://www.smh.com.au/good-weekend/less-of-a-bishop-more-of-a-pope-20141121-11imkz.html|url-status=live}}</ref> Hitaande rewtunde ndee, o resi Neil Gillon, jom jawdi en to Ostarali hirnaange, o ummii Perth.<ref>{{cite news|url=https://www.smh.com.au/lifestyle/less-of-a-bishop-more-of-a-pope-20141107-11imkz.html|title=Less of a Bishop, more of a pope|newspaper=The Sydney Morning Herald|author=Madonna King|date=21 November 2014|access-date=1 December 2018|archive-date=29 September 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200929090109/https://www.smh.com.au/lifestyle/less-of-a-bishop-more-of-a-pope-20141107-11imkz.html|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.kidspot.com.au/parenting/real-life/in-the-news/foreign-minister-julie-bishop-reveals-why-she-never-had-children/news-story/b06aec2549f2c0992c954dd28593c0ac|title=Foreign Minister Julie Bishop reveals why she never had children|publisher=News Pty Limited|work=Kidspot|date=12 March 2018|access-date=1 December 2018|archive-date=1 December 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181201093353/https://www.kidspot.com.au/parenting/real-life/in-the-news/foreign-minister-julie-bishop-reveals-why-she-never-had-children/news-story/b06aec2549f2c0992c954dd28593c0ac|url-status=live}}</ref>
Nde o ari WA, Bishop naati e Robinson Cox ngam wonde awokaa keɓtinaaɗo e ñaawoore njulaagu, o waɗtaa gollodiiɗo timmuɗo e hitaande 1985.<ref name="Walker, Tony-2014">{{cite news|author=Walker, Tony|url=https://www.afr.com/it-pro/julie-bishops-worldly-ambition-20140227-jy4wj|title=Julie Bishop's worldly ambition|newspaper=[[The Australian Financial Review]]|date=28 February 2014|access-date=23 August 2018|archive-date=24 August 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180824003759/https://www.afr.com/it-pro/julie-bishops-worldly-ambition-20140227-jy4wj|url-status=dead}}</ref> E wiyde Kerry Stokes, "e nder golle sariya o wonnoo ko neɗɗo pellital no feewi, miijotooɗo [...] alaa ko winndaa heen ko heewi ko fayti e ko Julie woni hooreejo moƴƴo—kañum woni kalfinaaɗo njuɓɓudi e dogginde fedde, wonaa tan awokaa".
E darorɗe kitaale 1980, Robinson Cox gollinaama e CSR Limited ngam daranaade ɗaɓɓaande njoɓdi nde gollotooɓe e nder njulaagu asbestos ngaddi, ɓe keɓiino rafi mesotelioma nde ɓe ngollotonoo e Midalco, fedde CSR. Bishop ina jeyaa e kippu toɗɗaaɗo e ñaawoore ndee, ƴettuɗo hujja wonde sosiyatee gooto alaa ko toppitii so wonaa golle liggotooɓe mum. Ñaawirde toownde Ostarali hirnaange fellitii, haa jooni, taƴde ɓoggol sosiyatee oo, fawde CSR e golle Midalco ; gardiiɗo ñaawoore ndee maayi ko adii nde ñaawoore ndee joofata, nde juuti lebbi jeetati.<ref>{{cite news|author=Priest, Marcus|url=https://www.afr.com/news/politics/national/bishop-defended-csrs-asbestos-corporate-veil-20121127-j1f06|title=Bishop defended CSR's asbestos corporate veil|newspaper=[[The Australian Financial Review]]|date=28 November 2012|access-date=23 August 2018|archive-date=24 August 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180824002240/https://www.afr.com/news/politics/national/bishop-defended-csrs-asbestos-corporate-veil-20121127-j1f06|url-status=live}}</ref> Caggal nde o wonti neɗɗo renndo, Bishop tuumaama e luulndiiɓe mum wonde o waɗii ko boni e jikkuuji makko, o naatni hoore makko e ñaawoore ndee. O wiyi o waɗii hoore makko e neɗɗaagal e karallaagal,<ref name="Walker, Tony-20142">{{cite news|author=Walker, Tony|url=https://www.afr.com/it-pro/julie-bishops-worldly-ambition-20140227-jy4wj|title=Julie Bishop's worldly ambition|newspaper=[[The Australian Financial Review]]|date=28 February 2014|access-date=23 August 2018|archive-date=24 August 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180824003759/https://www.afr.com/it-pro/julie-bishops-worldly-ambition-20140227-jy4wj|url-status=dead}}</ref> e wasiyaaji laabi ɗi awokaaji Robert French e David Malcolm (ɓe ɗiɗo fof ko ñaawooɓe garooji) ndokki mo.<ref>{{cite news|first=Sid|last=Maher|title=I was advised by the best on asbestos cases, says Julie Bishop|url=http://www.theaustralian.com.au/national-affairs/i-was-advised-by-the-best-on-asbestos-cases-says-bishop/story-fn59niix-1226519147338|newspaper=[[The Australian]]|date=19 November 2012|access-date=14 July 2014|archive-date=27 November 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121127110159/http://www.theaustralian.com.au/national-affairs/i-was-advised-by-the-best-on-asbestos-cases-says-bishop/story-fn59niix-1226519147338|url-status=live}}</ref>
Ko o jaagorgal sariya to Fedde Ƴellitaare [[Ostarali]] Hirnaange, Bishop wallitii e naatgol gollorɗe laamu kese keewɗe, ina jeyaa heen Gold Corporation (gollirde Perth Mint), LandCorp, e Eventscorp (feccere Turism [[Ostarali]] Hirnaange).<ref name="Walker, Tony-20143">{{cite news|author=Walker, Tony|url=https://www.afr.com/it-pro/julie-bishops-worldly-ambition-20140227-jy4wj|title=Julie Bishop's worldly ambition|newspaper=[[The Australian Financial Review]]|date=28 February 2014|access-date=23 August 2018|archive-date=24 August 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180824003759/https://www.afr.com/it-pro/julie-bishops-worldly-ambition-20140227-jy4wj|url-status=dead}}</ref> Robinson Cox naati e fedde ɓurnde mawnude wiyeteende Clayton Utz e hitaande 1992, o waɗtaa gardiiɗo biro fedde nde to Perth e hitaande 1994.<ref name="parl2">{{Cite Au Parliament|mpid=83P|name=83P|title=Hon Julie Bishop MP|access-date=3 November 2021}}</ref> E nder hitaande ndee tan, o ƴetti toɗɗagol hooreejo ñaawirdu ñaawirdu laamu leydi ndii, o woni e laamu duuɓi tati.<ref>{{cite news|url=https://www.mediastatements.wa.gov.au/Pages/Court/1993/11/Julie-Bishop-to-chair-Town-Planning-Appeal-Tribunal.aspx|title=Julie Bishop to chair Town Planning Appeal Tribunal|publisher=Government of Western Australia|date=21 November 1993|access-date=23 August 2018|archive-date=23 August 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180823210646/https://www.mediastatements.wa.gov.au/Pages/Court/1993/11/Julie-Bishop-to-chair-Town-Planning-Appeal-Tribunal.aspx|url-status=dead}}</ref> E hitaande 1996, Bishop naati duɗal njulaagu Harvard fotde jonte jeetati ngam timminde porogaraam njuɓɓudi yahrude yeeso wonande ardiiɓe mawɓe.O yetti gooto e jannginooɓe makko toon, George C. Lodge, ngam wallitde mo naatde e nguurndam renndo.<ref name="Davis-2007">{{cite news|first=Mark|last=Davis|title=True blue to her boots|url=http://www.smh.com.au/news/national/true-blue-to-her-boots/2007/09/06/1188783415598.html?page=fullpage|newspaper=[[The Sydney Morning Herald]]|date=7 September 2007|access-date=20 October 2013|archive-date=2 December 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131202224406/http://www.smh.com.au/news/national/true-blue-to-her-boots/2007/09/06/1188783415598.html?page=fullpage|url-status=live}}</ref> E hitaande 1997, o suɓaama e nder senaa duɗal jaaɓi haaɗtirde Murdoch, o toɗɗaa kadi gardiiɗo fedde toppitiinde jaayndeeji keertiiɗi (SBS).
4cyf26rqhu356g9kmhl3m4cu1jvwxqa
Nobu Kōda
0
39566
162740
2026-04-12T06:56:31Z
SUZYFATIMA
13856
Created page with "Nobu Kōda 幸田延 (1870-1946) ko jimoowo Japonnaajo, jimoowo violon, jannginoowo jimɗi. O jeyaa ko e rewɓe Japon artuɓe janngude jimɗi caggal leydi. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde New England. O janngi caggal ɗuum to Orop. Ko kanko woni miñiiko debbo Kōda Rohan. Nguurndam gadano Nobu Kōda jibinaa ko ñalnde 19 abriil 1870. Kanko e miñiiko debbo biyeteeɗo Andō Kōko, ɓe njanngii to Duɗal Muusik Tokiyoo (hannde anndiraangal Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Na..."
162740
wikitext
text/x-wiki
Nobu Kōda 幸田延 (1870-1946) ko jimoowo Japonnaajo, jimoowo violon, jannginoowo jimɗi. O jeyaa ko e rewɓe Japon artuɓe janngude jimɗi caggal leydi. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde New England. O janngi caggal ɗuum to Orop. Ko kanko woni miñiiko debbo Kōda Rohan.
Nguurndam gadano
Nobu Kōda jibinaa ko ñalnde 19 abriil 1870. Kanko e miñiiko debbo biyeteeɗo Andō Kōko, ɓe njanngii to Duɗal Muusik Tokiyoo (hannde anndiraangal Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Naalankaagal Tokyo). Nde o woni cukalel o janngi koto o janngi kadi jimɗi hirnaange e Nakamura Sen. O heɓi bak makko e duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal e hitaande 1885 e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde gadanal.
Jaangirde
Jaŋde Kōda caggal leydi addani mo wonde laamu e nder jimɗi hirnaange haa nde o arti Japon.
O yahi Boston, o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde New England e hitaande 1889 tawi omo yahra e duuɓi 19, o jeyaa ko e rewɓe Japon adanɓe janngude caggal leydi. Ndeen o artii Japon ko juuti hade makko yahde Orop. O janngi piyanɗe, violon, jimɗi e jimɗi jimɗi to Vienne haa hitaande 1895 hade makko hootde laawol gootol to Japon.
E hitaande 1892 o yahi Almaañ, o janngi toon e Joseph Joachim.
Nobu Kōda ummoto Orop kadi e hitaande 1909, kono kadi o artii Japon, ɗo o hoɗi haa o maayi e hitaande 1946.
Kugal
O wonti jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Tokyo e hitaande 1895.
Caggal nde o arti Japon, o sosi duɗal keeringal e nder galle makko, o rokki sukaaɓe rewɓe toowɓe e terɗe galle laamɗo janngirɗe piyanɗe.
O woniino kadi naalanke konsiir, o yaltinii golle hirnaange keewɗe to Japon ina jeyaa heen Konsiir Violin Mendelssohn, Konsiir Violin ɗiɗo mo J.S. Bach, e Beethoven e jimɗi nay.
Batte e golle
Nobu Koda ina hiisenoo wonde laamu e jimɗi hirnaange to Japon, ko kanko woni jimoowo Japonnaajo gadano winndude sonata violon.
Nobu Koda e miñi mum debbo fof njannginii Shinichi Suzuki. O hirjini mo ngam janngude caggal leydi to Almaañ, ɗo o ɓeydata ganndal makko e violon e pedagogi, haa o dañi ƴellitde laawol janngingol Suzuki lollungol ngol.Ko o jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Tokiyoo, o jannginii piyanist e jimoowo Rentarō Taki, jimoowo opera Miura Tamaki, e jimoowo e gardo Yamaku.
Miñiiko biyeteeɗo Rohan Koda ina jeyaa e winndooɓe ɓurɓe teddineede e oon sahaa. Ɓiyiiko debbo biyeteeɗo Aya, taaniiko debbo biyeteeɗo Tama, e taaniiko debbo biyeteeɗo Nao, kamɓe fof ko ɓe winndooɓe keɓɗo njeenaaje. Kamɓe fof ɓe mbinndi koye maɓɓe e daartol galle maɓɓe & ɓe keewi siftinde Nobu, haɗde mo fadde e niɓɓere.
Tuugnorgal
hhii2s2ofzrr9k8wtxehp4gtghl35sz
162741
162740
2026-04-12T06:58:43Z
SUZYFATIMA
13856
162741
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Nobu Kōda 幸田延''' (1870-1946) ko jimoowo Japonnaajo, jimoowo violon, jannginoowo jimɗi. O jeyaa ko e rewɓe Japon artuɓe janngude jimɗi caggal leydi. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde New England. O janngi caggal ɗuum to Orop. Ko kanko woni miñiiko debbo Kōda Rohan.
== Nguurndam gadano ==
Nobu Kōda jibinaa ko ñalnde 19 abriil 1870. Kanko e miñiiko debbo biyeteeɗo Andō Kōko, ɓe njanngii to Duɗal Muusik Tokiyoo (hannde anndiraangal Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Naalankaagal Tokyo). Nde o woni cukalel o janngi koto o janngi kadi jimɗi hirnaange e Nakamura Sen. O heɓi bak makko e duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal e hitaande 1885 e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde gadanal.
== Jaangirde ==
Jaŋde Kōda caggal leydi addani mo wonde laamu e nder jimɗi hirnaange haa nde o arti Japon.
O yahi Boston, o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde New England e hitaande 1889 tawi omo yahra e duuɓi 19, o jeyaa ko e rewɓe Japon adanɓe janngude caggal leydi. Ndeen o artii Japon ko juuti hade makko yahde Orop. O janngi piyanɗe, violon, jimɗi e jimɗi jimɗi to Vienne haa hitaande 1895 hade makko hootde laawol gootol to Japon.
E hitaande 1892 o yahi Almaañ, o janngi toon e Joseph Joachim.
Nobu Kōda ummoto Orop kadi e hitaande 1909, kono kadi o artii Japon, ɗo o hoɗi haa o maayi e hitaande 1946.
== Kugal ==
O wonti jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Tokyo e hitaande 1895.
Caggal nde o arti Japon, o sosi duɗal keeringal e nder galle makko, o rokki sukaaɓe rewɓe toowɓe e terɗe galle laamɗo janngirɗe piyanɗe.
O woniino kadi naalanke konsiir, o yaltinii golle hirnaange keewɗe to Japon ina jeyaa heen Konsiir Violin Mendelssohn, Konsiir Violin ɗiɗo mo J.S. Bach, e Beethoven e jimɗi nay.
== Batte e golle ==
Nobu Koda ina hiisenoo wonde laamu e jimɗi hirnaange to Japon, ko kanko woni jimoowo Japonnaajo gadano winndude sonata violon.
Nobu Koda e miñi mum debbo fof njannginii Shinichi Suzuki. O hirjini mo ngam janngude caggal leydi to Almaañ, ɗo o ɓeydata ganndal makko e violon e pedagogi, haa o dañi ƴellitde laawol janngingol Suzuki lollungol ngol.Ko o jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Tokiyoo, o jannginii piyanist e jimoowo Rentarō Taki, jimoowo opera Miura Tamaki, e jimoowo e gardo Yamaku.
Miñiiko biyeteeɗo Rohan Koda ina jeyaa e winndooɓe ɓurɓe teddineede e oon sahaa. Ɓiyiiko debbo biyeteeɗo Aya, taaniiko debbo biyeteeɗo Tama, e taaniiko debbo biyeteeɗo Nao, kamɓe fof ko ɓe winndooɓe keɓɗo njeenaaje. Kamɓe fof ɓe mbinndi koye maɓɓe e daartol galle maɓɓe & ɓe keewi siftinde Nobu, haɗde mo fadde e niɓɓere.
== Tuugnorgal ==
077h0x4r551xjbyriuwsoe4zl99jfsp
162743
162741
2026-04-12T07:06:22Z
SUZYFATIMA
13856
162743
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Nobu Kōda 幸田延''' (1870-1946) ko jimoowo Japonnaajo, jimoowo violon, jannginoowo jimɗi. O jeyaa ko e rewɓe Japon artuɓe janngude jimɗi caggal leydi. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde New England. O janngi caggal ɗuum to Orop. Ko kanko woni miñiiko debbo Kōda Rohan.
== Nguurndam gadano ==
Nobu Kōda jibinaa ko ñalnde 19 abriil 1870. Kanko e miñiiko debbo biyeteeɗo Andō Kōko, ɓe njanngii to Duɗal Muusik Tokiyoo (hannde anndiraangal Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Naalankaagal Tokyo). Nde o woni cukalel o janngi koto o janngi kadi jimɗi hirnaange e Nakamura Sen. O heɓi bak makko e duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal e hitaande 1885 e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde gadanal.
== Jaangirde ==
Jaŋde Kōda caggal leydi addani mo wonde laamu e nder jimɗi hirnaange haa nde o arti Japon.
O yahi Boston, o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde New England e hitaande 1889 tawi omo yahra e duuɓi 19, o jeyaa ko e rewɓe Japon adanɓe janngude caggal leydi. Ndeen o artii Japon ko juuti hade makko yahde Orop. O janngi piyanɗe, violon, jimɗi e jimɗi jimɗi to Vienne haa hitaande 1895 hade makko hootde laawol gootol to Japon.
E hitaande 1892 o yahi Almaañ, o janngi toon e Joseph Joachim.
Nobu Kōda ummoto Orop kadi e hitaande 1909, kono kadi o artii Japon, ɗo o hoɗi haa o maayi e hitaande 1946.
== Kugal ==
O wonti jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Tokyo e hitaande 1895.
Caggal nde o arti Japon, o sosi duɗal keeringal e nder galle makko, o rokki sukaaɓe rewɓe toowɓe e terɗe galle laamɗo janngirɗe piyanɗe.
O woniino kadi naalanke konsiir, o yaltinii golle hirnaange keewɗe to Japon ina jeyaa heen Konsiir Violin Mendelssohn, Konsiir Violin ɗiɗo mo J.S. Bach, e Beethoven e jimɗi nay.
== Batte e golle ==
Nobu Koda ina hiisenoo wonde laamu e jimɗi hirnaange to Japon, ko kanko woni jimoowo Japonnaajo gadano winndude sonata violon.
Nobu Koda e miñi mum debbo fof njannginii Shinichi Suzuki. O hirjini mo ngam janngude caggal leydi to Almaañ, ɗo o ɓeydata ganndal makko e violon e pedagogi, haa o dañi ƴellitde laawol janngingol Suzuki lollungol ngol.Ko o jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Tokiyoo, o jannginii piyanist e jimoowo Rentarō Taki, jimoowo opera Miura Tamaki, e jimoowo e gardo Yamaku.
Miñiiko biyeteeɗo Rohan Koda ina jeyaa e winndooɓe ɓurɓe teddineede e oon sahaa. Ɓiyiiko debbo biyeteeɗo Aya, taaniiko debbo biyeteeɗo Tama, e taaniiko debbo biyeteeɗo Nao, kamɓe fof ko ɓe winndooɓe keɓɗo njeenaaje. Kamɓe fof ɓe mbinndi koye maɓɓe e daartol galle maɓɓe & ɓe keewi siftinde Nobu, haɗde mo fadde e niɓɓere.<ref name="Wade2014">{{cite book|author=Bonnie C. Wade|title=Composing Japanese Musical Modernity|url=https://books.google.com/books?id=U9A6AgAAQBAJ&pg=PA60|date=13 January 2014|publisher=University of Chicago Press|isbn=978-0-226-08549-4|pages=60, 171}}</ref><ref name="ChrysagisKarampampas2017">{{cite book|author1=Evangelos Chrysagis|author2=Panas Karampampas|title=Collaborative Intimacies in Music and Dance: Anthropologies of Sound and Movement|url=https://books.google.com/books?id=A10EDQAAQBAJ&pg=PA48|date=30 March 2017|publisher=Berghahn Books|isbn=978-1-78533-454-2|page=48}}</ref><ref>{{Cite web|last=Hayashi|first=Hajime|date=April 25, 2022|title=Remarks by Ambassador HAYASHI Hajime|url=https://www.uk.emb-japan.go.jp/files/100337263.pdf}}</ref><ref name=":1">{{Cite web|last=Hirata|first=Makiko|date=2023-04-25|title=An Afternoon of Music and Literature: Please Join!|url=https://musicalmakiko.com/en/upcomings/2929|access-date=2023-12-06|website="Dr. Pianist" Makiko Hirata DMA|language=en-US}}</ref>
== Tuugnorgal ==
<references />
ponc3a17mcz550y2fz9124lm68oprq2
162744
162743
2026-04-12T07:07:28Z
SUZYFATIMA
13856
162744
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Nobu Kōda 幸田延''' (1870-1946) ko jimoowo Japonnaajo, jimoowo violon, jannginoowo jimɗi. O jeyaa ko e rewɓe Japon artuɓe janngude jimɗi caggal leydi. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde New England. O janngi caggal ɗuum to Orop. Ko kanko woni miñiiko debbo Kōda Rohan.
== Nguurndam gadano ==
Nobu Kōda jibinaa ko ñalnde 19 abriil 1870. Kanko e miñiiko debbo biyeteeɗo Andō Kōko, ɓe njanngii to Duɗal Muusik Tokiyoo (hannde anndiraangal Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Naalankaagal Tokyo). Nde o woni cukalel o janngi koto o janngi kadi jimɗi hirnaange e Nakamura Sen. O heɓi bak makko e duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal e hitaande 1885 e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde gadanal.
== Jaangirde ==
Jaŋde Kōda caggal leydi addani mo wonde laamu e nder jimɗi hirnaange haa nde o arti Japon.
O yahi Boston, o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde New England e hitaande 1889 tawi omo yahra e duuɓi 19, o jeyaa ko e rewɓe Japon adanɓe janngude caggal leydi. Ndeen o artii Japon ko juuti hade makko yahde Orop. O janngi piyanɗe, violon, jimɗi e jimɗi jimɗi to Vienne haa hitaande 1895 hade makko hootde laawol gootol to Japon.
E hitaande 1892 o yahi Almaañ, o janngi toon e Joseph Joachim.
Nobu Kōda ummoto Orop kadi e hitaande 1909, kono kadi o artii Japon, ɗo o hoɗi haa o maayi e hitaande 1946.
== Kugal ==
O wonti jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Tokyo e hitaande 1895.
Caggal nde o arti Japon, o sosi duɗal keeringal e nder galle makko, o rokki sukaaɓe rewɓe toowɓe e terɗe galle laamɗo janngirɗe piyanɗe.
O woniino kadi naalanke konsiir, o yaltinii golle hirnaange keewɗe to Japon ina jeyaa heen Konsiir Violin Mendelssohn, Konsiir Violin ɗiɗo mo J.S. Bach, e Beethoven e jimɗi nay.
== Batte e golle ==
Nobu Koda ina hiisenoo wonde laamu e jimɗi hirnaange to Japon, ko kanko woni jimoowo Japonnaajo gadano winndude sonata violon.
Nobu Koda e miñi mum debbo fof njannginii Shinichi Suzuki. O hirjini mo ngam janngude caggal leydi to Almaañ, ɗo o ɓeydata ganndal makko e violon e pedagogi, haa o dañi ƴellitde laawol janngingol Suzuki lollungol ngol.Ko o jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Tokiyoo, o jannginii piyanist e jimoowo Rentarō Taki, jimoowo opera Miura Tamaki, e jimoowo e gardo Yamaku.
Miñiiko biyeteeɗo Rohan Koda ina jeyaa e winndooɓe ɓurɓe teddineede e oon sahaa. Ɓiyiiko debbo biyeteeɗo Aya, taaniiko debbo biyeteeɗo Tama, e taaniiko debbo biyeteeɗo Nao, kamɓe fof ko ɓe winndooɓe keɓɗo njeenaaje. Kamɓe fof ɓe mbinndi koye maɓɓe e daartol galle maɓɓe & ɓe keewi siftinde Nobu, haɗde mo fadde e niɓɓere.<ref name="Wade2014">{{cite book|author=Bonnie C. Wade|title=Composing Japanese Musical Modernity|url=https://books.google.com/books?id=U9A6AgAAQBAJ&pg=PA60|date=13 January 2014|publisher=University of Chicago Press|isbn=978-0-226-08549-4|pages=60, 171}}</ref><ref name="ChrysagisKarampampas2017">{{cite book|author1=Evangelos Chrysagis|author2=Panas Karampampas|title=Collaborative Intimacies in Music and Dance: Anthropologies of Sound and Movement|url=https://books.google.com/books?id=A10EDQAAQBAJ&pg=PA48|date=30 March 2017|publisher=Berghahn Books|isbn=978-1-78533-454-2|page=48}}</ref><ref>{{Cite web|last=Hayashi|first=Hajime|date=April 25, 2022|title=Remarks by Ambassador HAYASHI Hajime|url=https://www.uk.emb-japan.go.jp/files/100337263.pdf}}</ref><ref name=":1">{{Cite web|last=Hirata|first=Makiko|date=2023-04-25|title=An Afternoon of Music and Literature: Please Join!|url=https://musicalmakiko.com/en/upcomings/2929|access-date=2023-12-06|website="Dr. Pianist" Makiko Hirata DMA|language=en-US}}</ref>
== Tuugnorgal ==
<references />
[[Category:Rewbe]]
i27rz73g13cdz74t8rmtn3b9kb3x5h2
Olive Mead
0
39567
162745
2026-04-12T07:13:28Z
SUZYFATIMA
13856
Created page with "Olive Mead (1874-1946) ko Ameriknaajo jimoowo violon ɓooyɗo. O woniino soloist e chamber player keɓtinaaɗo, omo waɗa jimɗi e Amy Beach, e woɗɓe heewɓe. O sosi fedde makko nde o yi’ata no feewi, wiyeteende Olive Mead (1903-1917), nde rewɓe tan ngoni heen. Terɗe mayre ngoni Vera Fonaroff, Gladis North e Lillian Littlehales. O woniino janngoowo Julius Eichberg e Franz Kneisel. Daartol neɗɗo O jibinaa ko to Cambridge, Massachusetts, o fuɗɗii janngude violon..."
162745
wikitext
text/x-wiki
Olive Mead (1874-1946) ko Ameriknaajo jimoowo violon ɓooyɗo. O woniino soloist e chamber player keɓtinaaɗo, omo waɗa jimɗi e Amy Beach, e woɗɓe heewɓe. O sosi fedde makko nde o yi’ata no feewi, wiyeteende Olive Mead (1903-1917), nde rewɓe tan ngoni heen. Terɗe mayre ngoni Vera Fonaroff, Gladis North e Lillian Littlehales. O woniino janngoowo Julius Eichberg e Franz Kneisel.
Daartol neɗɗo
O jibinaa ko to Cambridge, Massachusetts, o fuɗɗii janngude violon ko omo yahra e duuɓi 7. O fuɗɗii janngude ko e Eichberg e Kneisel e hitaande 1888, o waɗi yeewtere makko adannde to Steinert Hall to Boston nde o yahrata e duuɓi 20. O resi Merrill Holden Green, ganndo ko faati e jeyi leydi to New York, o maayi ko e hitaande 1911 1946 e duuɓi 71, o woppi ɓiɓɓe makko worɓe ɗiɗo e tato.
Daartol karallaagal
E duuɓi 25, o waɗii njillu Orop e Franz Kneisel e debbo mum, o dañi fartaŋŋe hawrude e Johannes Brahms. E hitaande 1898 o wonti soloist e nder Orkestra Simfoni Boston, e duuɓi garooji o wonti Orkestra Simfoni Chicago. O fiyi kadi e jaɓɓungal dipolomaasi to Londres kam e batuuji ɗi Sir Lawrence Alma-Tadema yuɓɓini. Golle makko to Salle Erard to London e lewru Juko hitaande 1900, teskaama wonde "hakkilantaagal mawngal". E hitaande 1910, fedde wiyeteende Olive Mead waɗii nafoore wonande fedde infirmiyee en janngooɓe to duɗal jaaɓi haaɗtirde Columbia to Washington, D.C.
Tuugnorgal
rzpxoi1nd5h9im6lt6m3zvsofbx7cv4
162746
162745
2026-04-12T07:15:30Z
SUZYFATIMA
13856
162746
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Olive Mead''' (1874-1946) ko Ameriknaajo jimoowo violon ɓooyɗo. O woniino soloist e chamber player keɓtinaaɗo, omo waɗa jimɗi e Amy Beach, e woɗɓe heewɓe. O sosi fedde makko nde o yi’ata no feewi, wiyeteende Olive Mead (1903-1917), nde rewɓe tan ngoni heen. Terɗe mayre ngoni Vera Fonaroff, Gladis North e Lillian Littlehales. O woniino janngoowo Julius Eichberg e Franz Kneisel.
==== Daartol neɗɗo ====
O jibinaa ko to Cambridge, Massachusetts, o fuɗɗii janngude violon ko omo yahra e duuɓi 7. O fuɗɗii janngude ko e Eichberg e Kneisel e hitaande 1888, o waɗi yeewtere makko adannde to Steinert Hall to Boston nde o yahrata e duuɓi 20. O resi Merrill Holden Green, ganndo ko faati e jeyi leydi to New York, o maayi ko e hitaande 1911 1946 e duuɓi 71, o woppi ɓiɓɓe makko worɓe ɗiɗo e tato..
==== Daartol karallaagal ====
E duuɓi 25, o waɗii njillu Orop e Franz Kneisel e debbo mum, o dañi fartaŋŋe hawrude e Johannes Brahms. E hitaande 1898 o wonti soloist e nder Orkestra Simfoni Boston, e duuɓi garooji o wonti Orkestra Simfoni Chicago. O fiyi kadi e jaɓɓungal dipolomaasi to Londres kam e batuuji ɗi Sir Lawrence Alma-Tadema yuɓɓini. Golle makko to Salle Erard to London e lewru Juko hitaande 1900, teskaama wonde "hakkilantaagal mawngal". E hitaande 1910, fedde wiyeteende Olive Mead waɗii nafoore wonande fedde infirmiyee en janngooɓe to duɗal jaaɓi haaɗtirde Columbia to Washington, D.C.
== Tuugnorgal ==
5win9q61x5g6gi0fpapmmvud96lpzgb
162747
162746
2026-04-12T07:21:35Z
SUZYFATIMA
13856
162747
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Olive Mead''' (1874-1946) ko Ameriknaajo jimoowo violon ɓooyɗo. O woniino soloist e chamber player keɓtinaaɗo, omo waɗa jimɗi e Amy Beach, e woɗɓe heewɓe. O sosi fedde makko nde o yi’ata no feewi, wiyeteende Olive Mead (1903-1917), nde rewɓe tan ngoni heen. Terɗe mayre ngoni Vera Fonaroff, Gladis North e Lillian Littlehales. O woniino janngoowo Julius Eichberg e Franz Kneisel.
==== Daartol neɗɗo ====
O jibinaa ko to Cambridge, Massachusetts, o fuɗɗii janngude violon ko omo yahra e duuɓi 7. O fuɗɗii janngude ko e Eichberg e Kneisel e hitaande 1888, o waɗi yeewtere makko adannde to Steinert Hall to Boston nde o yahrata e duuɓi 20. O resi Merrill Holden Green, ganndo ko faati e jeyi leydi to New York, o maayi ko e hitaande 1911 1946 e duuɓi 71, o woppi ɓiɓɓe makko worɓe ɗiɗo e tato..
==== Daartol karallaagal ====
E duuɓi 25, o waɗii njillu Orop e Franz Kneisel e debbo mum, o dañi fartaŋŋe hawrude e Johannes Brahms. E hitaande 1898 o wonti soloist e nder Orkestra Simfoni Boston, e duuɓi garooji o wonti Orkestra Simfoni Chicago. O fiyi kadi e jaɓɓungal dipolomaasi to Londres kam e batuuji ɗi Sir Lawrence Alma-Tadema yuɓɓini. Golle makko to Salle Erard to London e lewru Juko hitaande 1900, teskaama wonde "hakkilantaagal mawngal". E hitaande 1910, fedde wiyeteende Olive Mead waɗii nafoore wonande fedde infirmiyee en janngooɓe to duɗal jaaɓi haaɗtirde Columbia to Washington, D.C.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=XBXggAcjnEoC&q=%2522olive%2520mead%2522%2520violin&pg=PA207|title=Women & Music: A History|last=Pendle|first=Karin|date=2001|publisher=Indiana University Press|isbn=0-253-33819-0|pages=207|language=en}}</ref><ref name="unsung">{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=W-JcDQAAQBAJ&q=%2522olive%2520mead%2522%2520violin&pg=PT74|title=Unsung: A History of Women in American Music|last=Ammer|first=Christine|date=2016-07-26|publisher=BookBaby|isbn=978-1-4835-7700-5|language=en}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/1910/11/24/archives/the-olive-mead-quartet-opening-of-the-young-ladles-series-of.html|title=THE OLIVE MEAD QUARTET.; Opening of the Young Ladles' Series, of Chamber Concerts.|date=1910-11-24|work=The New York Times|access-date=2017-12-30|language=en-US|issn=0362-4331}}</ref>
== Tuugnorgal ==
<references />
6m4unb3osn0nu89kz9libl4339zv639
162748
162747
2026-04-12T07:22:04Z
SUZYFATIMA
13856
162748
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Olive Mead''' (1874-1946) ko Ameriknaajo jimoowo violon ɓooyɗo. O woniino soloist e chamber player keɓtinaaɗo, omo waɗa jimɗi e Amy Beach, e woɗɓe heewɓe. O sosi fedde makko nde o yi’ata no feewi, wiyeteende Olive Mead (1903-1917), nde rewɓe tan ngoni heen. Terɗe mayre ngoni Vera Fonaroff, Gladis North e Lillian Littlehales. O woniino janngoowo Julius Eichberg e Franz Kneisel.
==== Daartol neɗɗo ====
O jibinaa ko to Cambridge, Massachusetts, o fuɗɗii janngude violon ko omo yahra e duuɓi 7. O fuɗɗii janngude ko e Eichberg e Kneisel e hitaande 1888, o waɗi yeewtere makko adannde to Steinert Hall to Boston nde o yahrata e duuɓi 20. O resi Merrill Holden Green, ganndo ko faati e jeyi leydi to New York, o maayi ko e hitaande 1911 1946 e duuɓi 71, o woppi ɓiɓɓe makko worɓe ɗiɗo e tato..
==== Daartol karallaagal ====
E duuɓi 25, o waɗii njillu Orop e Franz Kneisel e debbo mum, o dañi fartaŋŋe hawrude e Johannes Brahms. E hitaande 1898 o wonti soloist e nder Orkestra Simfoni Boston, e duuɓi garooji o wonti Orkestra Simfoni Chicago. O fiyi kadi e jaɓɓungal dipolomaasi to Londres kam e batuuji ɗi Sir Lawrence Alma-Tadema yuɓɓini. Golle makko to Salle Erard to London e lewru Juko hitaande 1900, teskaama wonde "hakkilantaagal mawngal". E hitaande 1910, fedde wiyeteende Olive Mead waɗii nafoore wonande fedde infirmiyee en janngooɓe to duɗal jaaɓi haaɗtirde Columbia to Washington, D.C.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=XBXggAcjnEoC&q=%2522olive%2520mead%2522%2520violin&pg=PA207|title=Women & Music: A History|last=Pendle|first=Karin|date=2001|publisher=Indiana University Press|isbn=0-253-33819-0|pages=207|language=en}}</ref><ref name="unsung">{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=W-JcDQAAQBAJ&q=%2522olive%2520mead%2522%2520violin&pg=PT74|title=Unsung: A History of Women in American Music|last=Ammer|first=Christine|date=2016-07-26|publisher=BookBaby|isbn=978-1-4835-7700-5|language=en}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/1910/11/24/archives/the-olive-mead-quartet-opening-of-the-young-ladles-series-of.html|title=THE OLIVE MEAD QUARTET.; Opening of the Young Ladles' Series, of Chamber Concerts.|date=1910-11-24|work=The New York Times|access-date=2017-12-30|language=en-US|issn=0362-4331}}</ref>
== Tuugnorgal ==
<references />
[[Category:Rewbe]]
k0ztgs6t3gck2p604r1def0m224vaij
Rachel Steinman Clarke
0
39568
162750
2026-04-12T07:26:37Z
SUZYFATIMA
13856
Created page with "Rachel Steinman Clarke (hedde 1882 – 4 noowammbar 1944) ko Ameriknaajo jibinaaɗo to leydi Poloñ, jooɗiiɗo to Chicago. Nguurndam gadano Rachel Steinman jibinaa ko to wuro Wlocławek to leydi Poloñ. Ɓesngu makko ummiima Amerik nde Steinman woni cukalel, o mawni ko to Des Moines, Iowa, ɗo o heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Highland Park. O jokki jaŋde violon to Chicago e New York, o wondi e Jacques Thibaud to Pari. Gertrude miñiiko debbo resi fiyoowo..."
162750
wikitext
text/x-wiki
Rachel Steinman Clarke (hedde 1882 – 4 noowammbar 1944) ko Ameriknaajo jibinaaɗo to leydi Poloñ, jooɗiiɗo to Chicago.
Nguurndam gadano
Rachel Steinman jibinaa ko to wuro Wlocławek to leydi Poloñ. Ɓesngu makko ummiima Amerik nde Steinman woni cukalel, o mawni ko to Des Moines, Iowa, ɗo o heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Highland Park. O jokki jaŋde violon to Chicago e New York, o wondi e Jacques Thibaud to Pari. Gertrude miñiiko debbo resi fiyoowo filmo biyeteeɗo Raymond Walburn.
Kugal
Rachel Steinman ina fija violon e kewuuji Iowa e hitaande 1900. O waɗii njilluuji e nder dingiral Chautauqua e lyceum e sosiyetee konsiir Midland nde o woni suka debbo, e wonde hooreejo sosiyetee konsiir Rachel Steinman. O yahdi e jom suudu makko e nder fedde wiyeteende Edward Clarke, gila e kitaale 1910 haa e kitaale 1920. Yeru, e hitaande 1917, sosiyatee Clarke waɗii 142 hiirde e nder wuro 71 e nder balɗe 70, ina diwa Ford Clarke ko ina ɓura 4 500 kiloomeeteer rewrude e Illinois, Iowa, Minnesota e Wisconsin e nder golle ɗee.
Clarke wonnoo ko tergal e Orkestra Simfoni Siwik Chicago, e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde Liseum to Chicago. O waɗii kadi jeewte e nder rajooji. "Miss Steinman ko fiyoowo violin mo naalankaagal mum ɓuri heewde, fijoowo e deeƴre timmunde, e no feewi e no feewi ngam addande neɗɗo hoolaare e jimɗi mum", gooto e ƴeewtooɓe Iowa wiyi e hitaande 1911.
Caggal nde o ummii Florida e hitaande 1935, o woni tergal e fedde wiyeteende « Orchestra Simphonique » to duɗal jaaɓi haaɗtirde Miami.
Nguurndam neɗɗo
E hitaande 1913, Rachel Steinman resi Charles Edward Clarke, jimoowo bariton Kanadaa, to jumaa Baptiste to Chicago. O maayi ko to Miami, to Floride e hitaande 1944.
Tuugnorgal
08zlw41wz0f7nn70vqsdffnn04arsmb
162751
162750
2026-04-12T07:28:16Z
SUZYFATIMA
13856
162751
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Rachel Steinman Clarke''' (hedde 1882 – 4 noowammbar 1944) ko Ameriknaajo jibinaaɗo to leydi Poloñ, jooɗiiɗo to Chicago.
== Nguurndam gadano ==
Rachel Steinman jibinaa ko to wuro Wlocławek to leydi Poloñ. Ɓesngu makko ummiima Amerik nde Steinman woni cukalel, o mawni ko to Des Moines, Iowa, ɗo o heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Highland Park. O jokki jaŋde violon to Chicago e New York, o wondi e Jacques Thibaud to Pari. Gertrude miñiiko debbo resi fiyoowo filmo biyeteeɗo Raymond Walburn.
== Kugal ==
Rachel Steinman ina fija violon e kewuuji Iowa e hitaande 1900. O waɗii njilluuji e nder dingiral Chautauqua e lyceum e sosiyetee konsiir Midland nde o woni suka debbo, e wonde hooreejo sosiyetee konsiir Rachel Steinman. O yahdi e jom suudu makko e nder fedde wiyeteende Edward Clarke, gila e kitaale 1910 haa e kitaale 1920. Yeru, e hitaande 1917, sosiyatee Clarke waɗii 142 hiirde e nder wuro 71 e nder balɗe 70, ina diwa Ford Clarke ko ina ɓura 4 500 kiloomeeteer rewrude e Illinois, Iowa, Minnesota e Wisconsin e nder golle ɗee.
Clarke wonnoo ko tergal e Orkestra Simfoni Siwik Chicago, e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde Liseum to Chicago. O waɗii kadi jeewte e nder rajooji. "Miss Steinman ko fiyoowo violin mo naalankaagal mum ɓuri heewde, fijoowo e deeƴre timmunde, e no feewi e no feewi ngam addande neɗɗo hoolaare e jimɗi mum", gooto e ƴeewtooɓe Iowa wiyi e hitaande 1911.
Caggal nde o ummii Florida e hitaande 1935, o woni tergal e fedde wiyeteende « Orchestra Simphonique » to duɗal jaaɓi haaɗtirde Miami.
== Nguurndam neɗɗo ==
E hitaande 1913, Rachel Steinman resi Charles Edward Clarke, jimoowo bariton Kanadaa, to jumaa Baptiste to Chicago. O maayi ko to Miami, to Floride e hitaande 1944.
== Tuugnorgal ==
t4mara269qeuf8q6i93majze77twlgl
162752
162751
2026-04-12T07:40:35Z
SUZYFATIMA
13856
162752
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Rachel Steinman Clarke''' (hedde 1882 – 4 noowammbar 1944) ko Ameriknaajo jibinaaɗo to leydi Poloñ, jooɗiiɗo to Chicago.
== Nguurndam gadano ==
Rachel Steinman jibinaa ko to wuro Wlocławek to leydi Poloñ. Ɓesngu makko ummiima Amerik nde Steinman woni cukalel, o mawni ko to Des Moines, Iowa, ɗo o heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Highland Park. O jokki jaŋde violon to Chicago e New York, o wondi e Jacques Thibaud to Pari. Gertrude miñiiko debbo resi fiyoowo filmo biyeteeɗo Raymond Walburn.
== Kugal ==
Rachel Steinman ina fija violon e kewuuji Iowa e hitaande 1900. O waɗii njilluuji e nder dingiral Chautauqua e lyceum e sosiyetee konsiir Midland nde o woni suka debbo, e wonde hooreejo sosiyetee konsiir Rachel Steinman. O yahdi e jom suudu makko e nder fedde wiyeteende Edward Clarke, gila e kitaale 1910 haa e kitaale 1920. Yeru, e hitaande 1917, sosiyatee Clarke waɗii 142 hiirde e nder wuro 71 e nder balɗe 70, ina diwa Ford Clarke ko ina ɓura 4 500 kiloomeeteer rewrude e Illinois, Iowa, Minnesota e Wisconsin e nder golle ɗee.
Clarke wonnoo ko tergal e Orkestra Simfoni Siwik Chicago, e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde Liseum to Chicago. O waɗii kadi jeewte e nder rajooji. "Miss Steinman ko fiyoowo violin mo naalankaagal mum ɓuri heewde, fijoowo e deeƴre timmunde, e no feewi e no feewi ngam addande neɗɗo hoolaare e jimɗi mum", gooto e ƴeewtooɓe Iowa wiyi e hitaande 1911.
Caggal nde o ummii Florida e hitaande 1935, o woni tergal e fedde wiyeteende « Orchestra Simphonique » to duɗal jaaɓi haaɗtirde Miami.
== Nguurndam neɗɗo ==
E hitaande 1913, Rachel Steinman resi Charles Edward Clarke, jimoowo bariton Kanadaa, to jumaa Baptiste to Chicago. O maayi ko to Miami, to Floride e hitaande 1944.<ref>{{Cite news|url=https://newspaperarchive.com/entertainment-clipping-apr-25-1900-1471547/|title=Choir Benefit Concert|date=April 25, 1900|work=Daily Iowa Capital|access-date=December 15, 2019|page=8|via=NewspaperArchive.com}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.newspapers.com/clip/40602005/private_piano_recital/|title=Private Piano Recital|date=1900-06-08|work=The Des Moines Register|access-date=2019-12-15|pages=3|via=Newspapers.com}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.newspapers.com/clip/40602111/midland_chautauqua/|title=Midland Chautauqua|date=1906-06-06|work=The Humeston New Era|access-date=2019-12-15|pages=3|via=Newspapers.com}}</ref><ref name=":1">{{Cite web|url=http://digital.lib.uiowa.edu/cdm/ref/collection/tc/id/26943|title=Rachel Steinman Clarke|website=Traveling Culture – Circuit Chautauqua in the Twentieth Century|access-date=2019-12-14}}</ref><ref name=":0">{{Cite news|url=https://www.newspapers.com/clip/40588376/rachel_steinman_is_a_genius/|title=Rachel Steinman is a Genius|date=1910-02-17|work=The Olathe Mirror|access-date=2019-12-15|pages=6|via=Newspapers.com}}</ref><ref>{{Cite journal|date=June–July 1915|title=To Give Series of Lecture Recitals|url=https://books.google.com/books?id=uGzwTpUHupAC&q=Rachel+Steinman+Clarke&pg=PA17-IA25|journal=The Lyceum News|volume=5|pages=10}}</ref><ref>[https://books.google.com/books?id=uGzwTpUHupAC&dq=Rachel+Steinman+Clarke&pg=PP362 "C. Edward Clarke Began Lyceum Career 10 Years Ago"] ''The Lyceum News'' (June 1914): 13.</ref><ref>{{Cite journal|date=October 18, 1917|title=Edward Clarke Completes Chautauqua Tour|url=https://books.google.com/books?id=wew6AQAAMAAJ&q=%22Rachel+Steinman%22+violin+Chicago&pg=RA16-PA11|journal=Musical Courier|volume=75|pages=11}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Smith|first=Clay|date=July 1923|title=Edward Clarke Company is 15 Years Old|url=https://books.google.com/books?id=0WHlAAAAMAAJ&q=Rachel+Steinman+Clarke&pg=RA1-PA35|journal=The Lyceum Magazine|volume=33|pages=35–36}}</ref><ref>{{Cite journal|date=March 24, 1922|title=Broadcasting Music|url=https://books.google.com/books?id=6GhFAQAAMAAJ&q=%22Rachel+Steinman%22+violin+Chicago&pg=RA11-PA18|journal=Music News|volume=14|pages=18}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.newspapers.com/clip/40602734/overtones/|title=Overtones|date=1937-05-09|work=The Miami News|access-date=2019-12-15|pages=44|via=Newspapers.com}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.newspapers.com/clip/40589098/chicago_violinist_in_recital/|title=Chicago Violinist in Recital|date=1911-03-01|work=Evening Times-Republican|access-date=2019-12-15|pages=6|via=Newspapers.com}}</ref><ref name=":2">{{Cite news|url=https://www.newspapers.com/clip/40602937/mrs_rachel_clarke_concert_artist_dies/|title=Mrs. Rachel Clarke, Concert Artist, Dies|date=1944-11-05|work=The Miami News|access-date=2019-12-15|pages=11|via=Newspapers.com}}</ref>.<ref>{{Cite news|url=https://www.newspapers.com/clip/40602825/clarke_talk/|title=Clarke Talk|date=1939-12-10|work=The Miami News|access-date=2019-12-15|pages=49|via=Newspapers.com}}</ref>
== Tuugnorgal ==
<references />
icjvu1kkbmh9f6vmhjpm2tjz24jvam3
162753
162752
2026-04-12T07:40:56Z
SUZYFATIMA
13856
162753
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Rachel Steinman Clarke''' (hedde 1882 – 4 noowammbar 1944) ko Ameriknaajo jibinaaɗo to leydi Poloñ, jooɗiiɗo to Chicago.
== Nguurndam gadano ==
Rachel Steinman jibinaa ko to wuro Wlocławek to leydi Poloñ. Ɓesngu makko ummiima Amerik nde Steinman woni cukalel, o mawni ko to Des Moines, Iowa, ɗo o heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Highland Park. O jokki jaŋde violon to Chicago e New York, o wondi e Jacques Thibaud to Pari. Gertrude miñiiko debbo resi fiyoowo filmo biyeteeɗo Raymond Walburn.
== Kugal ==
Rachel Steinman ina fija violon e kewuuji Iowa e hitaande 1900. O waɗii njilluuji e nder dingiral Chautauqua e lyceum e sosiyetee konsiir Midland nde o woni suka debbo, e wonde hooreejo sosiyetee konsiir Rachel Steinman. O yahdi e jom suudu makko e nder fedde wiyeteende Edward Clarke, gila e kitaale 1910 haa e kitaale 1920. Yeru, e hitaande 1917, sosiyatee Clarke waɗii 142 hiirde e nder wuro 71 e nder balɗe 70, ina diwa Ford Clarke ko ina ɓura 4 500 kiloomeeteer rewrude e Illinois, Iowa, Minnesota e Wisconsin e nder golle ɗee.
Clarke wonnoo ko tergal e Orkestra Simfoni Siwik Chicago, e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde Liseum to Chicago. O waɗii kadi jeewte e nder rajooji. "Miss Steinman ko fiyoowo violin mo naalankaagal mum ɓuri heewde, fijoowo e deeƴre timmunde, e no feewi e no feewi ngam addande neɗɗo hoolaare e jimɗi mum", gooto e ƴeewtooɓe Iowa wiyi e hitaande 1911.
Caggal nde o ummii Florida e hitaande 1935, o woni tergal e fedde wiyeteende « Orchestra Simphonique » to duɗal jaaɓi haaɗtirde Miami.
== Nguurndam neɗɗo ==
E hitaande 1913, Rachel Steinman resi Charles Edward Clarke, jimoowo bariton Kanadaa, to jumaa Baptiste to Chicago. O maayi ko to Miami, to Floride e hitaande 1944.<ref>{{Cite news|url=https://newspaperarchive.com/entertainment-clipping-apr-25-1900-1471547/|title=Choir Benefit Concert|date=April 25, 1900|work=Daily Iowa Capital|access-date=December 15, 2019|page=8|via=NewspaperArchive.com}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.newspapers.com/clip/40602005/private_piano_recital/|title=Private Piano Recital|date=1900-06-08|work=The Des Moines Register|access-date=2019-12-15|pages=3|via=Newspapers.com}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.newspapers.com/clip/40602111/midland_chautauqua/|title=Midland Chautauqua|date=1906-06-06|work=The Humeston New Era|access-date=2019-12-15|pages=3|via=Newspapers.com}}</ref><ref name=":1">{{Cite web|url=http://digital.lib.uiowa.edu/cdm/ref/collection/tc/id/26943|title=Rachel Steinman Clarke|website=Traveling Culture – Circuit Chautauqua in the Twentieth Century|access-date=2019-12-14}}</ref><ref name=":0">{{Cite news|url=https://www.newspapers.com/clip/40588376/rachel_steinman_is_a_genius/|title=Rachel Steinman is a Genius|date=1910-02-17|work=The Olathe Mirror|access-date=2019-12-15|pages=6|via=Newspapers.com}}</ref><ref>{{Cite journal|date=June–July 1915|title=To Give Series of Lecture Recitals|url=https://books.google.com/books?id=uGzwTpUHupAC&q=Rachel+Steinman+Clarke&pg=PA17-IA25|journal=The Lyceum News|volume=5|pages=10}}</ref><ref>[https://books.google.com/books?id=uGzwTpUHupAC&dq=Rachel+Steinman+Clarke&pg=PP362 "C. Edward Clarke Began Lyceum Career 10 Years Ago"] ''The Lyceum News'' (June 1914): 13.</ref><ref>{{Cite journal|date=October 18, 1917|title=Edward Clarke Completes Chautauqua Tour|url=https://books.google.com/books?id=wew6AQAAMAAJ&q=%22Rachel+Steinman%22+violin+Chicago&pg=RA16-PA11|journal=Musical Courier|volume=75|pages=11}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Smith|first=Clay|date=July 1923|title=Edward Clarke Company is 15 Years Old|url=https://books.google.com/books?id=0WHlAAAAMAAJ&q=Rachel+Steinman+Clarke&pg=RA1-PA35|journal=The Lyceum Magazine|volume=33|pages=35–36}}</ref><ref>{{Cite journal|date=March 24, 1922|title=Broadcasting Music|url=https://books.google.com/books?id=6GhFAQAAMAAJ&q=%22Rachel+Steinman%22+violin+Chicago&pg=RA11-PA18|journal=Music News|volume=14|pages=18}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.newspapers.com/clip/40602734/overtones/|title=Overtones|date=1937-05-09|work=The Miami News|access-date=2019-12-15|pages=44|via=Newspapers.com}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.newspapers.com/clip/40589098/chicago_violinist_in_recital/|title=Chicago Violinist in Recital|date=1911-03-01|work=Evening Times-Republican|access-date=2019-12-15|pages=6|via=Newspapers.com}}</ref><ref name=":2">{{Cite news|url=https://www.newspapers.com/clip/40602937/mrs_rachel_clarke_concert_artist_dies/|title=Mrs. Rachel Clarke, Concert Artist, Dies|date=1944-11-05|work=The Miami News|access-date=2019-12-15|pages=11|via=Newspapers.com}}</ref>.<ref>{{Cite news|url=https://www.newspapers.com/clip/40602825/clarke_talk/|title=Clarke Talk|date=1939-12-10|work=The Miami News|access-date=2019-12-15|pages=49|via=Newspapers.com}}</ref>
== Tuugnorgal ==
<references />
[[Category:Rewbe]]
1kx81kfceeuanefzorwa915t37rhb22
Bali busle
0
39569
162754
2026-04-12T08:22:09Z
Mamman Ali
9126
Created Article
162754
wikitext
text/x-wiki
'''Bali Busle''' ko wuro wonngo e diiwaan Fuɗnaange Sanaag e nder leydi Puntland (Somali). Somaliland ina jogii kadi ɗaɓɓaande e leydi ndii, e diiwaan Dhahar e nder diiwaan njuɓɓudi Somaliland.
Caggal wolde hakkunde leyɗeele Somali, koɗkiiji sosaa ngam waɗde kuuraa e leɗɗe akasiya.
Ina woodi kadi wuro ngo innde mum nanndi e diiwaan Mudug.
Yiyngo
E jamaanu Somaliland Angalteer, koɗkiiji nay tan ngonnoo e ndeeɗoo nokku : Buraan, El Dahir, Xubeera, e Hadaftimo. Caggal nde Somali heɓi jeytaare mum, koɗki kesi sosaa ko e ɓuuɓri e golle goɗɗe. Haa teeŋti nde wolde hakkunde leyɗeele Somali fuɗɗii hedde 1991, koɗkiiji keewɗi cosi. Koɗki Bali busle fuɗɗii ko e hitaande 1992, e daawal ɗiɗmal mahngo ngal waɗi ko e hitaande 1995. E wiyde mawɗo gooto to Bali busle. faandaare adannde koɗki kii ko waɗde kuuraa ngam wuro.
Leɗɗe kuutorteeɗe ngam peewnugol kuuraa ɓuri heewde ko akasiyaaji native, ko heewi e majji ko taƴaaɗi. Ko ɗum waɗi laamu Puntland haɗii njulaagu kuuraa ummoraade e porto Bosaso e hitaande 1998, caggal ɗuum ummoraade e portooji goɗɗi. Ndeen noon, hakkunde 1992 e 2000, keewal kuuraa jolnaangal e busle Bali ina tolnoo e 100 kammu ñalawma kala, kono caggal 2000, limoore ndee ustii haa 10 kammu ñalawma kala. Huunde durngo kadi neldaama e kammuuji 30-40 e hitaande 2000.
Yimɓe limtaaɓe e hitaande 1999 ko 8 000, ko ɓuri heewde e yimɓe hannde ɓee no feewi. Fedde lewru boɗeeru Somali sosi opitaaluuji e nokkuuji nay, ina heen busle Bali, sibu safaara ñawuuji ina anndaa e nokku hee gila ndeen.
E lewru abriil 2008, ñawu nguu yani e nokku hee, wari heen 11 neɗɗo, ñawndi ko ina ɓura 750 e nder gure nay saraaji mum, ina heen busle Bali. Doktoor gooto to opitaal nokku o hollitii laamu Somaliland e fedde nde wonaa laamuyankoore wiyeteende Horn Relief neldii ballal.
E lewru noowammbar 2017, sukaaɓe heewɓe ŋakkiraaɓe nguura e nder busle Bali, ministeer cellal Puntland ɗaɓɓiraama ballal e kaɓirɗe safaara.
E lewru mee 2019, 100 (walla 800[9]) soldaat bataliyoŋ 93 konu Somaliland, yamiraaɗo yo njantu e diiwaan Badhan, ngummii Puntland e nder busle Bali.
Teskorɗe
lowre ballal (18/02/2016). "Ciimtol ko faati e ƴeewndo jaawngo hakkunde gollorɗe to Bari, Karkaar e nokkuuji diiwanuuji Sanaag/Puntland Somali". Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Ibraahiima Haasi Jaama (Mars 2016). "Sariya e kuule binnditagol wootooɓe Somaliland" (PDF). Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Simon Mumuli Oduori, Musse Shaie Alim e Nathalie Gomes (fevrier 2006). "Njanngu taariindi e ŋakkeende e nder ŋoral Sool e falnde Gebi: diiwaan Sanaag to Fuɗnaange Somali" (PDF). h. 59. Heɓtinaama ñalnde 20/06/2021.
Oduori, hitaande 2006, hello 65
Oduori, hitaande 2006, hello 68
IFRC (30 lewru nduu e hitaande 1999). "SOMALI: CELLAL, ƁURI WAƊDE, PEEWNITOL E JAABAWOL MUSIIBaaji" (PDF). Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Sappo e gooto maayi nde rafi caɗtuɗo yani e diiwaan Sanaag". Neɗɗaŋke Keso oo. Ñalnde 14 lewru nduu 2008. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Daawo yari kajirta isbitaalka magaalada Bali-busle ee gobolka Sanaag (dhegayso)". daljir.com. Ñalnde 27 lewru nduu 2017. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"800 soldaat Somaliland njippiima e dowla Puntland". Standard leydi Somali. Ñalnde 31 lewru nduu 2019. Heɓtinaama ñalnde 21/06/2021.
"Puntland oo dalac siisay Taliyayaasha Ciidamo ka soo goostay maamulka Somaliland". Mustaqbalmediya.net. Ñalnde 31 lewru nduu 2019. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Puntland oo soo dhaweysay Taliyeyaal iyo Ciidamo ka goostay Soomaaliland+Sawirro". somaliyanke.org. Ñalnde 30 lewru nduu 2019. Arsiif mum ko e asli ñalnde 21-10-2020. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Tuugnorgal
ffizr8vbmgpxu25eue7lk2axo7p0eee
162755
162754
2026-04-12T08:22:58Z
Mamman Ali
9126
Added databox
162755
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Bali Busle''' ko wuro wonngo e diiwaan Fuɗnaange Sanaag e nder leydi Puntland (Somali). Somaliland ina jogii kadi ɗaɓɓaande e leydi ndii, e diiwaan Dhahar e nder diiwaan njuɓɓudi Somaliland.
Caggal wolde hakkunde leyɗeele Somali, koɗkiiji sosaa ngam waɗde kuuraa e leɗɗe akasiya.
Ina woodi kadi wuro ngo innde mum nanndi e diiwaan Mudug.
Yiyngo
E jamaanu Somaliland Angalteer, koɗkiiji nay tan ngonnoo e ndeeɗoo nokku : Buraan, El Dahir, Xubeera, e Hadaftimo. Caggal nde Somali heɓi jeytaare mum, koɗki kesi sosaa ko e ɓuuɓri e golle goɗɗe. Haa teeŋti nde wolde hakkunde leyɗeele Somali fuɗɗii hedde 1991, koɗkiiji keewɗi cosi. Koɗki Bali busle fuɗɗii ko e hitaande 1992, e daawal ɗiɗmal mahngo ngal waɗi ko e hitaande 1995. E wiyde mawɗo gooto to Bali busle. faandaare adannde koɗki kii ko waɗde kuuraa ngam wuro.
Leɗɗe kuutorteeɗe ngam peewnugol kuuraa ɓuri heewde ko akasiyaaji native, ko heewi e majji ko taƴaaɗi. Ko ɗum waɗi laamu Puntland haɗii njulaagu kuuraa ummoraade e porto Bosaso e hitaande 1998, caggal ɗuum ummoraade e portooji goɗɗi. Ndeen noon, hakkunde 1992 e 2000, keewal kuuraa jolnaangal e busle Bali ina tolnoo e 100 kammu ñalawma kala, kono caggal 2000, limoore ndee ustii haa 10 kammu ñalawma kala. Huunde durngo kadi neldaama e kammuuji 30-40 e hitaande 2000.
Yimɓe limtaaɓe e hitaande 1999 ko 8 000, ko ɓuri heewde e yimɓe hannde ɓee no feewi. Fedde lewru boɗeeru Somali sosi opitaaluuji e nokkuuji nay, ina heen busle Bali, sibu safaara ñawuuji ina anndaa e nokku hee gila ndeen.
E lewru abriil 2008, ñawu nguu yani e nokku hee, wari heen 11 neɗɗo, ñawndi ko ina ɓura 750 e nder gure nay saraaji mum, ina heen busle Bali. Doktoor gooto to opitaal nokku o hollitii laamu Somaliland e fedde nde wonaa laamuyankoore wiyeteende Horn Relief neldii ballal.
E lewru noowammbar 2017, sukaaɓe heewɓe ŋakkiraaɓe nguura e nder busle Bali, ministeer cellal Puntland ɗaɓɓiraama ballal e kaɓirɗe safaara.
E lewru mee 2019, 100 (walla 800[9]) soldaat bataliyoŋ 93 konu Somaliland, yamiraaɗo yo njantu e diiwaan Badhan, ngummii Puntland e nder busle Bali.
Teskorɗe
lowre ballal (18/02/2016). "Ciimtol ko faati e ƴeewndo jaawngo hakkunde gollorɗe to Bari, Karkaar e nokkuuji diiwanuuji Sanaag/Puntland Somali". Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Ibraahiima Haasi Jaama (Mars 2016). "Sariya e kuule binnditagol wootooɓe Somaliland" (PDF). Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Simon Mumuli Oduori, Musse Shaie Alim e Nathalie Gomes (fevrier 2006). "Njanngu taariindi e ŋakkeende e nder ŋoral Sool e falnde Gebi: diiwaan Sanaag to Fuɗnaange Somali" (PDF). h. 59. Heɓtinaama ñalnde 20/06/2021.
Oduori, hitaande 2006, hello 65
Oduori, hitaande 2006, hello 68
IFRC (30 lewru nduu e hitaande 1999). "SOMALI: CELLAL, ƁURI WAƊDE, PEEWNITOL E JAABAWOL MUSIIBaaji" (PDF). Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Sappo e gooto maayi nde rafi caɗtuɗo yani e diiwaan Sanaag". Neɗɗaŋke Keso oo. Ñalnde 14 lewru nduu 2008. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Daawo yari kajirta isbitaalka magaalada Bali-busle ee gobolka Sanaag (dhegayso)". daljir.com. Ñalnde 27 lewru nduu 2017. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"800 soldaat Somaliland njippiima e dowla Puntland". Standard leydi Somali. Ñalnde 31 lewru nduu 2019. Heɓtinaama ñalnde 21/06/2021.
"Puntland oo dalac siisay Taliyayaasha Ciidamo ka soo goostay maamulka Somaliland". Mustaqbalmediya.net. Ñalnde 31 lewru nduu 2019. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Puntland oo soo dhaweysay Taliyeyaal iyo Ciidamo ka goostay Soomaaliland+Sawirro". somaliyanke.org. Ñalnde 30 lewru nduu 2019. Arsiif mum ko e asli ñalnde 21-10-2020. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Tuugnorgal
8n8ni6jh3ctnmdk239y9ht482fd0j12
162756
162755
2026-04-12T08:23:38Z
Mamman Ali
9126
I improved the article
162756
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Bali Busle''' ko wuro wonngo e diiwaan Fuɗnaange Sanaag e nder leydi Puntland (Somali). Somaliland ina jogii kadi ɗaɓɓaande e leydi ndii, e diiwaan Dhahar e nder diiwaan njuɓɓudi Somaliland.
Caggal wolde hakkunde leyɗeele Somali, koɗkiiji sosaa ngam waɗde kuuraa e leɗɗe akasiya.
Ina woodi kadi wuro ngo innde mum nanndi e diiwaan Mudug.
Yiyngo
E jamaanu Somaliland Angalteer, koɗkiiji nay tan ngonnoo e ndeeɗoo nokku : Buraan, El Dahir, Xubeera, e Hadaftimo. Caggal nde Somali heɓi jeytaare mum, koɗki kesi sosaa ko e ɓuuɓri e golle goɗɗe. Haa teeŋti nde wolde hakkunde leyɗeele Somali fuɗɗii hedde 1991, koɗkiiji keewɗi cosi. Koɗki Bali busle fuɗɗii ko e hitaande 1992, e daawal ɗiɗmal mahngo ngal waɗi ko e hitaande 1995. E wiyde mawɗo gooto to Bali busle. faandaare adannde koɗki kii ko waɗde kuuraa ngam wuro.
Leɗɗe kuutorteeɗe ngam peewnugol kuuraa ɓuri heewde ko akasiyaaji native, ko heewi e majji ko taƴaaɗi. Ko ɗum waɗi laamu Puntland haɗii njulaagu kuuraa ummoraade e porto Bosaso e hitaande 1998, caggal ɗuum ummoraade e portooji goɗɗi. Ndeen noon, hakkunde 1992 e 2000, keewal kuuraa jolnaangal e busle Bali ina tolnoo e 100 kammu ñalawma kala, kono caggal 2000, limoore ndee ustii haa 10 kammu ñalawma kala. Huunde durngo kadi neldaama e kammuuji 30-40 e hitaande 2000.
Yimɓe limtaaɓe e hitaande 1999 ko 8 000, ko ɓuri heewde e yimɓe hannde ɓee no feewi. Fedde lewru boɗeeru Somali sosi opitaaluuji e nokkuuji nay, ina heen busle Bali, sibu safaara ñawuuji ina anndaa e nokku hee gila ndeen.
E lewru abriil 2008, ñawu nguu yani e nokku hee, wari heen 11 neɗɗo, ñawndi ko ina ɓura 750 e nder gure nay saraaji mum, ina heen busle Bali. Doktoor gooto to opitaal nokku o hollitii laamu Somaliland e fedde nde wonaa laamuyankoore wiyeteende Horn Relief neldii ballal.
E lewru noowammbar 2017, sukaaɓe heewɓe ŋakkiraaɓe nguura e nder busle Bali, ministeer cellal Puntland ɗaɓɓiraama ballal e kaɓirɗe safaara.
E lewru mee 2019, 100 (walla 800[9]) soldaat bataliyoŋ 93 konu Somaliland, yamiraaɗo yo njantu e diiwaan Badhan, ngummii Puntland e nder busle Bali.
Teskorɗe
lowre ballal (18/02/2016). "Ciimtol ko faati e ƴeewndo jaawngo hakkunde gollorɗe to Bari, Karkaar e nokkuuji diiwanuuji Sanaag/Puntland Somali". Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Ibraahiima Haasi Jaama (Mars 2016). "Sariya e kuule binnditagol wootooɓe Somaliland" (PDF). Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Simon Mumuli Oduori, Musse Shaie Alim e Nathalie Gomes (fevrier 2006). "Njanngu taariindi e ŋakkeende e nder ŋoral Sool e falnde Gebi: diiwaan Sanaag to Fuɗnaange Somali" (PDF). h. 59. Heɓtinaama ñalnde 20/06/2021.
Oduori, hitaande 2006, hello 65
Oduori, hitaande 2006, hello 68
IFRC (30 lewru nduu e hitaande 1999). "SOMALI: CELLAL, ƁURI WAƊDE, PEEWNITOL E JAABAWOL MUSIIBaaji" (PDF). Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Sappo e gooto maayi nde rafi caɗtuɗo yani e diiwaan Sanaag". Neɗɗaŋke Keso oo. Ñalnde 14 lewru nduu 2008. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Daawo yari kajirta isbitaalka magaalada Bali-busle ee gobolka Sanaag (dhegayso)". daljir.com. Ñalnde 27 lewru nduu 2017. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"800 soldaat Somaliland njippiima e dowla Puntland". Standard leydi Somali. Ñalnde 31 lewru nduu 2019. Heɓtinaama ñalnde 21/06/2021.
"Puntland oo dalac siisay Taliyayaasha Ciidamo ka soo goostay maamulka Somaliland". Mustaqbalmediya.net. Ñalnde 31 lewru nduu 2019. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Puntland oo soo dhaweysay Taliyeyaal iyo Ciidamo ka goostay Soomaaliland+Sawirro". somaliyanke.org. Ñalnde 30 lewru nduu 2019. Arsiif mum ko e asli ñalnde 21-10-2020. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Tuugnorgal
dxwazea6d03xrk38muppjgn7z0nbrcz
162757
162756
2026-04-12T08:24:09Z
Mamman Ali
9126
I improved the article
162757
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Bali Busle''' ko wuro wonngo e diiwaan Fuɗnaange Sanaag e nder leydi Puntland (Somali). Somaliland ina jogii kadi ɗaɓɓaande e leydi ndii, e diiwaan Dhahar e nder diiwaan njuɓɓudi Somaliland.
Caggal wolde hakkunde leyɗeele Somali, koɗkiiji sosaa ngam waɗde kuuraa e leɗɗe akasiya.
Ina woodi kadi wuro ngo innde mum nanndi e diiwaan Mudug.
Yiyngo
E jamaanu Somaliland Angalteer, koɗkiiji nay tan ngonnoo e ndeeɗoo nokku : Buraan, El Dahir, Xubeera, e Hadaftimo. Caggal nde Somali heɓi jeytaare mum, koɗki kesi sosaa ko e ɓuuɓri e golle goɗɗe. Haa teeŋti nde wolde hakkunde leyɗeele Somali fuɗɗii hedde 1991, koɗkiiji keewɗi cosi. Koɗki Bali busle fuɗɗii ko e hitaande 1992, e daawal ɗiɗmal mahngo ngal waɗi ko e hitaande 1995. E wiyde mawɗo gooto to Bali busle. faandaare adannde koɗki kii ko waɗde kuuraa ngam wuro.
Leɗɗe kuutorteeɗe ngam peewnugol kuuraa ɓuri heewde ko akasiyaaji native, ko heewi e majji ko taƴaaɗi. Ko ɗum waɗi laamu Puntland haɗii njulaagu kuuraa ummoraade e porto Bosaso e hitaande 1998, caggal ɗuum ummoraade e portooji goɗɗi. Ndeen noon, hakkunde 1992 e 2000, keewal kuuraa jolnaangal e busle Bali ina tolnoo e 100 kammu ñalawma kala, kono caggal 2000, limoore ndee ustii haa 10 kammu ñalawma kala. Huunde durngo kadi neldaama e kammuuji 30-40 e hitaande 2000.
Yimɓe limtaaɓe e hitaande 1999 ko 8 000, ko ɓuri heewde e yimɓe hannde ɓee no feewi. Fedde lewru boɗeeru Somali sosi opitaaluuji e nokkuuji nay, ina heen busle Bali, sibu safaara ñawuuji ina anndaa e nokku hee gila ndeen.
E lewru abriil 2008, ñawu nguu yani e nokku hee, wari heen 11 neɗɗo, ñawndi ko ina ɓura 750 e nder gure nay saraaji mum, ina heen busle Bali. Doktoor gooto to opitaal nokku o hollitii laamu Somaliland e fedde nde wonaa laamuyankoore wiyeteende Horn Relief neldii ballal.
E lewru noowammbar 2017, sukaaɓe heewɓe ŋakkiraaɓe nguura e nder busle Bali, ministeer cellal Puntland ɗaɓɓiraama ballal e kaɓirɗe safaara.
E lewru mee 2019, 100 (walla 800[9]) soldaat bataliyoŋ 93 konu Somaliland, yamiraaɗo yo njantu e diiwaan Badhan, ngummii Puntland e nder busle Bali.
Teskorɗe
lowre ballal (18/02/2016). "Ciimtol ko faati e ƴeewndo jaawngo hakkunde gollorɗe to Bari, Karkaar e nokkuuji diiwanuuji Sanaag/Puntland Somali". Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Ibraahiima Haasi Jaama (Mars 2016). "Sariya e kuule binnditagol wootooɓe Somaliland" (PDF). Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Simon Mumuli Oduori, Musse Shaie Alim e Nathalie Gomes (fevrier 2006). "Njanngu taariindi e ŋakkeende e nder ŋoral Sool e falnde Gebi: diiwaan Sanaag to Fuɗnaange Somali" (PDF). h. 59. Heɓtinaama ñalnde 20/06/2021.
Oduori, hitaande 2006, hello 65
Oduori, hitaande 2006, hello 68
IFRC (30 lewru nduu e hitaande 1999). "SOMALI: CELLAL, ƁURI WAƊDE, PEEWNITOL E JAABAWOL MUSIIBaaji" (PDF). Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Sappo e gooto maayi nde rafi caɗtuɗo yani e diiwaan Sanaag". Neɗɗaŋke Keso oo. Ñalnde 14 lewru nduu 2008. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Daawo yari kajirta isbitaalka magaalada Bali-busle ee gobolka Sanaag (dhegayso)". daljir.com. Ñalnde 27 lewru nduu 2017. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"800 soldaat Somaliland njippiima e dowla Puntland". Standard leydi Somali. Ñalnde 31 lewru nduu 2019. Heɓtinaama ñalnde 21/06/2021.
"Puntland oo dalac siisay Taliyayaasha Ciidamo ka soo goostay maamulka Somaliland". Mustaqbalmediya.net. Ñalnde 31 lewru nduu 2019. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Puntland oo soo dhaweysay Taliyeyaal iyo Ciidamo ka goostay Soomaaliland+Sawirro". somaliyanke.org. Ñalnde 30 lewru nduu 2019. Arsiif mum ko e asli ñalnde 21-10-2020. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Tuugnorgal
qfe28g7xsxkvho6df6skon37u7n4l1n
162758
162757
2026-04-12T08:25:05Z
Mamman Ali
9126
I improved the article
162758
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Bali Busle''' ko wuro wonngo e diiwaan Fuɗnaange Sanaag e nder leydi Puntland (Somali). Somaliland ina jogii kadi ɗaɓɓaande e leydi ndii, e diiwaan Dhahar e nder diiwaan njuɓɓudi Somaliland.
Caggal wolde hakkunde leyɗeele Somali, koɗkiiji sosaa ngam waɗde kuuraa e leɗɗe akasiya.
Ina woodi kadi wuro ngo innde mum nanndi e diiwaan Mudug.
Yiyngo
E jamaanu Somaliland Angalteer, koɗkiiji nay tan ngonnoo e ndeeɗoo nokku : Buraan, El Dahir, Xubeera, e Hadaftimo. Caggal nde Somali heɓi jeytaare mum, koɗki kesi sosaa ko e ɓuuɓri e golle goɗɗe. Haa teeŋti nde wolde hakkunde leyɗeele Somali fuɗɗii hedde 1991, koɗkiiji keewɗi cosi. Koɗki Bali busle fuɗɗii ko e hitaande 1992, e daawal ɗiɗmal mahngo ngal waɗi ko e hitaande 1995. E wiyde mawɗo gooto to Bali busle. faandaare adannde koɗki kii ko waɗde kuuraa ngam wuro.
Leɗɗe kuutorteeɗe ngam peewnugol kuuraa ɓuri heewde ko akasiyaaji native, ko heewi e majji ko taƴaaɗi. Ko ɗum waɗi laamu Puntland haɗii njulaagu kuuraa ummoraade e porto Bosaso e hitaande 1998, caggal ɗuum ummoraade e portooji goɗɗi. Ndeen noon, hakkunde 1992 e 2000, keewal kuuraa jolnaangal e busle Bali ina tolnoo e 100 kammu ñalawma kala, kono caggal 2000, limoore ndee ustii haa 10 kammu ñalawma kala. Huunde durngo kadi neldaama e kammuuji 30-40 e hitaande 2000.
Yimɓe limtaaɓe e hitaande 1999 ko 8 000, ko ɓuri heewde e yimɓe hannde ɓee no feewi. Fedde lewru boɗeeru Somali sosi opitaaluuji e nokkuuji nay, ina heen busle Bali, sibu safaara ñawuuji ina anndaa e nokku hee gila ndeen.
E lewru abriil 2008, ñawu nguu yani e nokku hee, wari heen 11 neɗɗo, ñawndi ko ina ɓura 750 e nder gure nay saraaji mum, ina heen busle Bali. Doktoor gooto to opitaal nokku o hollitii laamu Somaliland e fedde nde wonaa laamuyankoore wiyeteende Horn Relief neldii ballal.
E lewru noowammbar 2017, sukaaɓe heewɓe ŋakkiraaɓe nguura e nder busle Bali, ministeer cellal Puntland ɗaɓɓiraama ballal e kaɓirɗe safaara.
E lewru mee 2019, 100 (walla 800[9]) soldaat bataliyoŋ 93 konu Somaliland, yamiraaɗo yo njantu e diiwaan Badhan, ngummii Puntland e nder busle Bali.
Teskorɗe
lowre ballal (18/02/2016). "Ciimtol ko faati e ƴeewndo jaawngo hakkunde gollorɗe to Bari, Karkaar e nokkuuji diiwanuuji Sanaag/Puntland Somali". Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Ibraahiima Haasi Jaama (Mars 2016). "Sariya e kuule binnditagol wootooɓe Somaliland" (PDF). Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Simon Mumuli Oduori, Musse Shaie Alim e Nathalie Gomes (fevrier 2006). "Njanngu taariindi e ŋakkeende e nder ŋoral Sool e falnde Gebi: diiwaan Sanaag to Fuɗnaange Somali" (PDF). h. 59. Heɓtinaama ñalnde 20/06/2021.
Oduori, hitaande 2006, hello 65
Oduori, hitaande 2006, hello 68
IFRC (30 lewru nduu e hitaande 1999). "SOMALI: CELLAL, ƁURI WAƊDE, PEEWNITOL E JAABAWOL MUSIIBaaji" (PDF). Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Sappo e gooto maayi nde rafi caɗtuɗo yani e diiwaan Sanaag". Neɗɗaŋke Keso oo. Ñalnde 14 lewru nduu 2008. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Daawo yari kajirta isbitaalka magaalada Bali-busle ee gobolka Sanaag (dhegayso)". daljir.com. Ñalnde 27 lewru nduu 2017. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"800 soldaat Somaliland njippiima e dowla Puntland". Standard leydi Somali. Ñalnde 31 lewru nduu 2019. Heɓtinaama ñalnde 21/06/2021.
"Puntland oo dalac siisay Taliyayaasha Ciidamo ka soo goostay maamulka Somaliland". Mustaqbalmediya.net. Ñalnde 31 lewru nduu 2019. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Puntland oo soo dhaweysay Taliyeyaal iyo Ciidamo ka goostay Soomaaliland+Sawirro". somaliyanke.org. Ñalnde 30 lewru nduu 2019. Arsiif mum ko e asli ñalnde 21-10-2020. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Tuugnorgal
n4sjs3amwdr5m3tjf7ndkbe9iz4815d
162759
162758
2026-04-12T08:25:35Z
Mamman Ali
9126
I improved the article
162759
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Bali Busle''' ko wuro wonngo e diiwaan Fuɗnaange Sanaag e nder leydi Puntland (Somali). Somaliland ina jogii kadi ɗaɓɓaande e leydi ndii, e diiwaan Dhahar e nder diiwaan njuɓɓudi Somaliland.
Caggal wolde hakkunde leyɗeele Somali, koɗkiiji sosaa ngam waɗde kuuraa e leɗɗe akasiya.
Ina woodi kadi wuro ngo innde mum nanndi e diiwaan Mudug.
Yiyngo
E jamaanu Somaliland Angalteer, koɗkiiji nay tan ngonnoo e ndeeɗoo nokku : Buraan, El Dahir, Xubeera, e Hadaftimo. Caggal nde Somali heɓi jeytaare mum, koɗki kesi sosaa ko e ɓuuɓri e golle goɗɗe. Haa teeŋti nde wolde hakkunde leyɗeele Somali fuɗɗii hedde 1991, koɗkiiji keewɗi cosi. Koɗki Bali busle fuɗɗii ko e hitaande 1992, e daawal ɗiɗmal mahngo ngal waɗi ko e hitaande 1995. E wiyde mawɗo gooto to Bali busle. faandaare adannde koɗki kii ko waɗde kuuraa ngam wuro.
Leɗɗe kuutorteeɗe ngam peewnugol kuuraa ɓuri heewde ko akasiyaaji native, ko heewi e majji ko taƴaaɗi. Ko ɗum waɗi laamu Puntland haɗii njulaagu kuuraa ummoraade e porto Bosaso e hitaande 1998, caggal ɗuum ummoraade e portooji goɗɗi. Ndeen noon, hakkunde 1992 e 2000, keewal kuuraa jolnaangal e busle Bali ina tolnoo e 100 kammu ñalawma kala, kono caggal 2000, limoore ndee ustii haa 10 kammu ñalawma kala. Huunde durngo kadi neldaama e kammuuji 30-40 e hitaande 2000.
Yimɓe limtaaɓe e hitaande 1999 ko 8 000, ko ɓuri heewde e yimɓe hannde ɓee no feewi. Fedde lewru boɗeeru Somali sosi opitaaluuji e nokkuuji nay, ina heen busle Bali, sibu safaara ñawuuji ina anndaa e nokku hee gila ndeen.
E lewru abriil 2008, ñawu nguu yani e nokku hee, wari heen 11 neɗɗo, ñawndi ko ina ɓura 750 e nder gure nay saraaji mum, ina heen busle Bali. Doktoor gooto to opitaal nokku o hollitii laamu Somaliland e fedde nde wonaa laamuyankoore wiyeteende Horn Relief neldii ballal.
E lewru noowammbar 2017, sukaaɓe heewɓe ŋakkiraaɓe nguura e nder busle Bali, ministeer cellal Puntland ɗaɓɓiraama ballal e kaɓirɗe safaara.
E lewru mee 2019, 100 (walla 800[9]) soldaat bataliyoŋ 93 konu Somaliland, yamiraaɗo yo njantu e diiwaan Badhan, ngummii Puntland e nder busle Bali.
Teskorɗe
lowre ballal (18/02/2016). "Ciimtol ko faati e ƴeewndo jaawngo hakkunde gollorɗe to Bari, Karkaar e nokkuuji diiwanuuji Sanaag/Puntland Somali". Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Ibraahiima Haasi Jaama (Mars 2016). "Sariya e kuule binnditagol wootooɓe Somaliland" (PDF). Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Simon Mumuli Oduori, Musse Shaie Alim e Nathalie Gomes (fevrier 2006). "Njanngu taariindi e ŋakkeende e nder ŋoral Sool e falnde Gebi: diiwaan Sanaag to Fuɗnaange Somali" (PDF). h. 59. Heɓtinaama ñalnde 20/06/2021.
Oduori, hitaande 2006, hello 65
Oduori, hitaande 2006, hello 68
IFRC (30 lewru nduu e hitaande 1999). "SOMALI: CELLAL, ƁURI WAƊDE, PEEWNITOL E JAABAWOL MUSIIBaaji" (PDF). Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Sappo e gooto maayi nde rafi caɗtuɗo yani e diiwaan Sanaag". Neɗɗaŋke Keso oo. Ñalnde 14 lewru nduu 2008. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Daawo yari kajirta isbitaalka magaalada Bali-busle ee gobolka Sanaag (dhegayso)". daljir.com. Ñalnde 27 lewru nduu 2017. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"800 soldaat Somaliland njippiima e dowla Puntland". Standard leydi Somali. Ñalnde 31 lewru nduu 2019. Heɓtinaama ñalnde 21/06/2021.
"Puntland oo dalac siisay Taliyayaasha Ciidamo ka soo goostay maamulka Somaliland". Mustaqbalmediya.net. Ñalnde 31 lewru nduu 2019. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Puntland oo soo dhaweysay Taliyeyaal iyo Ciidamo ka goostay Soomaaliland+Sawirro". somaliyanke.org. Ñalnde 30 lewru nduu 2019. Arsiif mum ko e asli ñalnde 21-10-2020. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Tuugnorgal
hyyww9avy5jd43qadsm85duy65ch5ci
162760
162759
2026-04-12T08:26:05Z
Mamman Ali
9126
I improved the article
162760
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Bali Busle''' ko wuro wonngo e diiwaan Fuɗnaange Sanaag e nder leydi Puntland (Somali). Somaliland ina jogii kadi ɗaɓɓaande e leydi ndii, e diiwaan Dhahar e nder diiwaan njuɓɓudi Somaliland.
Caggal wolde hakkunde leyɗeele Somali, koɗkiiji sosaa ngam waɗde kuuraa e leɗɗe akasiya.
Ina woodi kadi wuro ngo innde mum nanndi e diiwaan Mudug.
Yiyngo
E jamaanu Somaliland Angalteer, koɗkiiji nay tan ngonnoo e ndeeɗoo nokku : Buraan, El Dahir, Xubeera, e Hadaftimo. Caggal nde Somali heɓi jeytaare mum, koɗki kesi sosaa ko e ɓuuɓri e golle goɗɗe. Haa teeŋti nde wolde hakkunde leyɗeele Somali fuɗɗii hedde 1991, koɗkiiji keewɗi cosi. Koɗki Bali busle fuɗɗii ko e hitaande 1992, e daawal ɗiɗmal mahngo ngal waɗi ko e hitaande 1995. E wiyde mawɗo gooto to Bali busle. faandaare adannde koɗki kii ko waɗde kuuraa ngam wuro.
Leɗɗe kuutorteeɗe ngam peewnugol kuuraa ɓuri heewde ko akasiyaaji native, ko heewi e majji ko taƴaaɗi. Ko ɗum waɗi laamu Puntland haɗii njulaagu kuuraa ummoraade e porto Bosaso e hitaande 1998, caggal ɗuum ummoraade e portooji goɗɗi. Ndeen noon, hakkunde 1992 e 2000, keewal kuuraa jolnaangal e busle Bali ina tolnoo e 100 kammu ñalawma kala, kono caggal 2000, limoore ndee ustii haa 10 kammu ñalawma kala. Huunde durngo kadi neldaama e kammuuji 30-40 e hitaande 2000.
Yimɓe limtaaɓe e hitaande 1999 ko 8 000, ko ɓuri heewde e yimɓe hannde ɓee no feewi. Fedde lewru boɗeeru Somali sosi opitaaluuji e nokkuuji nay, ina heen busle Bali, sibu safaara ñawuuji ina anndaa e nokku hee gila ndeen.
E lewru abriil 2008, ñawu nguu yani e nokku hee, wari heen 11 neɗɗo, ñawndi ko ina ɓura 750 e nder gure nay saraaji mum, ina heen busle Bali. Doktoor gooto to opitaal nokku o hollitii laamu Somaliland e fedde nde wonaa laamuyankoore wiyeteende Horn Relief neldii ballal.
E lewru noowammbar 2017, sukaaɓe heewɓe ŋakkiraaɓe nguura e nder busle Bali, ministeer cellal Puntland ɗaɓɓiraama ballal e kaɓirɗe safaara.
E lewru mee 2019, 100 (walla 800[9]) soldaat bataliyoŋ 93 konu Somaliland, yamiraaɗo yo njantu e diiwaan Badhan, ngummii Puntland e nder busle Bali.
Teskorɗe
lowre ballal (18/02/2016). "Ciimtol ko faati e ƴeewndo jaawngo hakkunde gollorɗe to Bari, Karkaar e nokkuuji diiwanuuji Sanaag/Puntland Somali". Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Ibraahiima Haasi Jaama (Mars 2016). "Sariya e kuule binnditagol wootooɓe Somaliland" (PDF). Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Simon Mumuli Oduori, Musse Shaie Alim e Nathalie Gomes (fevrier 2006). "Njanngu taariindi e ŋakkeende e nder ŋoral Sool e falnde Gebi: diiwaan Sanaag to Fuɗnaange Somali" (PDF). h. 59. Heɓtinaama ñalnde 20/06/2021.
Oduori, hitaande 2006, hello 65
Oduori, hitaande 2006, hello 68
IFRC (30 lewru nduu e hitaande 1999). "SOMALI: CELLAL, ƁURI WAƊDE, PEEWNITOL E JAABAWOL MUSIIBaaji" (PDF). Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Sappo e gooto maayi nde rafi caɗtuɗo yani e diiwaan Sanaag". Neɗɗaŋke Keso oo. Ñalnde 14 lewru nduu 2008. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Daawo yari kajirta isbitaalka magaalada Bali-busle ee gobolka Sanaag (dhegayso)". daljir.com. Ñalnde 27 lewru nduu 2017. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"800 soldaat Somaliland njippiima e dowla Puntland". Standard leydi Somali. Ñalnde 31 lewru nduu 2019. Heɓtinaama ñalnde 21/06/2021.
"Puntland oo dalac siisay Taliyayaasha Ciidamo ka soo goostay maamulka Somaliland". Mustaqbalmediya.net. Ñalnde 31 lewru nduu 2019. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Puntland oo soo dhaweysay Taliyeyaal iyo Ciidamo ka goostay Soomaaliland+Sawirro". somaliyanke.org. Ñalnde 30 lewru nduu 2019. Arsiif mum ko e asli ñalnde 21-10-2020. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Tuugnorgal
7lqgldm042ylmvdww5pqpqc7oftsu29
162761
162760
2026-04-12T08:26:34Z
Mamman Ali
9126
I improved the article
162761
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Bali Busle''' ko wuro wonngo e diiwaan Fuɗnaange Sanaag e nder leydi Puntland (Somali). Somaliland ina jogii kadi ɗaɓɓaande e leydi ndii, e diiwaan Dhahar e nder diiwaan njuɓɓudi Somaliland.
Caggal wolde hakkunde leyɗeele Somali, koɗkiiji sosaa ngam waɗde kuuraa e leɗɗe akasiya.
Ina woodi kadi wuro ngo innde mum nanndi e diiwaan Mudug.
Yiyngo
E jamaanu Somaliland Angalteer, koɗkiiji nay tan ngonnoo e ndeeɗoo nokku : Buraan, El Dahir, Xubeera, e Hadaftimo. Caggal nde Somali heɓi jeytaare mum, koɗki kesi sosaa ko e ɓuuɓri e golle goɗɗe. Haa teeŋti nde wolde hakkunde leyɗeele Somali fuɗɗii hedde 1991, koɗkiiji keewɗi cosi. Koɗki Bali busle fuɗɗii ko e hitaande 1992, e daawal ɗiɗmal mahngo ngal waɗi ko e hitaande 1995. E wiyde mawɗo gooto to Bali busle. faandaare adannde koɗki kii ko waɗde kuuraa ngam wuro.
Leɗɗe kuutorteeɗe ngam peewnugol kuuraa ɓuri heewde ko akasiyaaji native, ko heewi e majji ko taƴaaɗi. Ko ɗum waɗi laamu Puntland haɗii njulaagu kuuraa ummoraade e porto Bosaso e hitaande 1998, caggal ɗuum ummoraade e portooji goɗɗi. Ndeen noon, hakkunde 1992 e 2000, keewal kuuraa jolnaangal e busle Bali ina tolnoo e 100 kammu ñalawma kala, kono caggal 2000, limoore ndee ustii haa 10 kammu ñalawma kala. Huunde durngo kadi neldaama e kammuuji 30-40 e hitaande 2000.
Yimɓe limtaaɓe e hitaande 1999 ko 8 000, ko ɓuri heewde e yimɓe hannde ɓee no feewi. Fedde lewru boɗeeru Somali sosi opitaaluuji e nokkuuji nay, ina heen busle Bali, sibu safaara ñawuuji ina anndaa e nokku hee gila ndeen.
E lewru abriil 2008, ñawu nguu yani e nokku hee, wari heen 11 neɗɗo, ñawndi ko ina ɓura 750 e nder gure nay saraaji mum, ina heen busle Bali. Doktoor gooto to opitaal nokku o hollitii laamu Somaliland e fedde nde wonaa laamuyankoore wiyeteende Horn Relief neldii ballal.
E lewru noowammbar 2017, sukaaɓe heewɓe ŋakkiraaɓe nguura e nder busle Bali, ministeer cellal Puntland ɗaɓɓiraama ballal e kaɓirɗe safaara.
E lewru mee 2019, 100 (walla 800[9]) soldaat bataliyoŋ 93 konu Somaliland, yamiraaɗo yo njantu e diiwaan Badhan, ngummii Puntland e nder busle Bali.
Teskorɗe
lowre ballal (18/02/2016). "Ciimtol ko faati e ƴeewndo jaawngo hakkunde gollorɗe to Bari, Karkaar e nokkuuji diiwanuuji Sanaag/Puntland Somali". Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Ibraahiima Haasi Jaama (Mars 2016). "Sariya e kuule binnditagol wootooɓe Somaliland" (PDF). Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Simon Mumuli Oduori, Musse Shaie Alim e Nathalie Gomes (fevrier 2006). "Njanngu taariindi e ŋakkeende e nder ŋoral Sool e falnde Gebi: diiwaan Sanaag to Fuɗnaange Somali" (PDF). h. 59. Heɓtinaama ñalnde 20/06/2021.
Oduori, hitaande 2006, hello 65
Oduori, hitaande 2006, hello 68
IFRC (30 lewru nduu e hitaande 1999). "SOMALI: CELLAL, ƁURI WAƊDE, PEEWNITOL E JAABAWOL MUSIIBaaji" (PDF). Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Sappo e gooto maayi nde rafi caɗtuɗo yani e diiwaan Sanaag". Neɗɗaŋke Keso oo. Ñalnde 14 lewru nduu 2008. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Daawo yari kajirta isbitaalka magaalada Bali-busle ee gobolka Sanaag (dhegayso)". daljir.com. Ñalnde 27 lewru nduu 2017. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"800 soldaat Somaliland njippiima e dowla Puntland". Standard leydi Somali. Ñalnde 31 lewru nduu 2019. Heɓtinaama ñalnde 21/06/2021.
"Puntland oo dalac siisay Taliyayaasha Ciidamo ka soo goostay maamulka Somaliland". Mustaqbalmediya.net. Ñalnde 31 lewru nduu 2019. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Puntland oo soo dhaweysay Taliyeyaal iyo Ciidamo ka goostay Soomaaliland+Sawirro". somaliyanke.org. Ñalnde 30 lewru nduu 2019. Arsiif mum ko e asli ñalnde 21-10-2020. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Tuugnorgal
hh8fq0rif6hqteo52qmqvbddjkdt2rw
162762
162761
2026-04-12T08:27:02Z
Mamman Ali
9126
I improved the article
162762
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Bali Busle''' ko wuro wonngo e diiwaan Fuɗnaange Sanaag e nder leydi Puntland (Somali). Somaliland ina jogii kadi ɗaɓɓaande e leydi ndii, e diiwaan Dhahar e nder diiwaan njuɓɓudi Somaliland.
Caggal wolde hakkunde leyɗeele Somali, koɗkiiji sosaa ngam waɗde kuuraa e leɗɗe akasiya.
Ina woodi kadi wuro ngo innde mum nanndi e diiwaan Mudug.
Yiyngo
E jamaanu Somaliland Angalteer, koɗkiiji nay tan ngonnoo e ndeeɗoo nokku : Buraan, El Dahir, Xubeera, e Hadaftimo. Caggal nde Somali heɓi jeytaare mum, koɗki kesi sosaa ko e ɓuuɓri e golle goɗɗe. Haa teeŋti nde wolde hakkunde leyɗeele Somali fuɗɗii hedde 1991, koɗkiiji keewɗi cosi. Koɗki Bali busle fuɗɗii ko e hitaande 1992, e daawal ɗiɗmal mahngo ngal waɗi ko e hitaande 1995. E wiyde mawɗo gooto to Bali busle. faandaare adannde koɗki kii ko waɗde kuuraa ngam wuro.
Leɗɗe kuutorteeɗe ngam peewnugol kuuraa ɓuri heewde ko akasiyaaji native, ko heewi e majji ko taƴaaɗi. Ko ɗum waɗi laamu Puntland haɗii njulaagu kuuraa ummoraade e porto Bosaso e hitaande 1998, caggal ɗuum ummoraade e portooji goɗɗi. Ndeen noon, hakkunde 1992 e 2000, keewal kuuraa jolnaangal e busle Bali ina tolnoo e 100 kammu ñalawma kala, kono caggal 2000, limoore ndee ustii haa 10 kammu ñalawma kala. Huunde durngo kadi neldaama e kammuuji 30-40 e hitaande 2000.
Yimɓe limtaaɓe e hitaande 1999 ko 8 000, ko ɓuri heewde e yimɓe hannde ɓee no feewi. Fedde lewru boɗeeru Somali sosi opitaaluuji e nokkuuji nay, ina heen busle Bali, sibu safaara ñawuuji ina anndaa e nokku hee gila ndeen.
E lewru abriil 2008, ñawu nguu yani e nokku hee, wari heen 11 neɗɗo, ñawndi ko ina ɓura 750 e nder gure nay saraaji mum, ina heen busle Bali. Doktoor gooto to opitaal nokku o hollitii laamu Somaliland e fedde nde wonaa laamuyankoore wiyeteende Horn Relief neldii ballal.
E lewru noowammbar 2017, sukaaɓe heewɓe ŋakkiraaɓe nguura e nder busle Bali, ministeer cellal Puntland ɗaɓɓiraama ballal e kaɓirɗe safaara.
E lewru mee 2019, 100 (walla 800[9]) soldaat bataliyoŋ 93 konu Somaliland, yamiraaɗo yo njantu e diiwaan Badhan, ngummii Puntland e nder busle Bali.
Teskorɗe
lowre ballal (18/02/2016). "Ciimtol ko faati e ƴeewndo jaawngo hakkunde gollorɗe to Bari, Karkaar e nokkuuji diiwanuuji Sanaag/Puntland Somali". Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Ibraahiima Haasi Jaama (Mars 2016). "Sariya e kuule binnditagol wootooɓe Somaliland" (PDF). Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Simon Mumuli Oduori, Musse Shaie Alim e Nathalie Gomes (fevrier 2006). "Njanngu taariindi e ŋakkeende e nder ŋoral Sool e falnde Gebi: diiwaan Sanaag to Fuɗnaange Somali" (PDF). h. 59. Heɓtinaama ñalnde 20/06/2021.
Oduori, hitaande 2006, hello 65
Oduori, hitaande 2006, hello 68
IFRC (30 lewru nduu e hitaande 1999). "SOMALI: CELLAL, ƁURI WAƊDE, PEEWNITOL E JAABAWOL MUSIIBaaji" (PDF). Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Sappo e gooto maayi nde rafi caɗtuɗo yani e diiwaan Sanaag". Neɗɗaŋke Keso oo. Ñalnde 14 lewru nduu 2008. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Daawo yari kajirta isbitaalka magaalada Bali-busle ee gobolka Sanaag (dhegayso)". daljir.com. Ñalnde 27 lewru nduu 2017. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"800 soldaat Somaliland njippiima e dowla Puntland". Standard leydi Somali. Ñalnde 31 lewru nduu 2019. Heɓtinaama ñalnde 21/06/2021.
"Puntland oo dalac siisay Taliyayaasha Ciidamo ka soo goostay maamulka Somaliland". Mustaqbalmediya.net. Ñalnde 31 lewru nduu 2019. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Puntland oo soo dhaweysay Taliyeyaal iyo Ciidamo ka goostay Soomaaliland+Sawirro". somaliyanke.org. Ñalnde 30 lewru nduu 2019. Arsiif mum ko e asli ñalnde 21-10-2020. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Tuugnorgal
kon5xnumu3zgb56cptx0nno5s4mmevd
162763
162762
2026-04-12T08:27:25Z
Mamman Ali
9126
I improved the article
162763
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Bali Busle''' ko wuro wonngo e diiwaan Fuɗnaange Sanaag e nder leydi Puntland (Somali). Somaliland ina jogii kadi ɗaɓɓaande e leydi ndii, e diiwaan Dhahar e nder diiwaan njuɓɓudi Somaliland.
Caggal wolde hakkunde leyɗeele Somali, koɗkiiji sosaa ngam waɗde kuuraa e leɗɗe akasiya.
Ina woodi kadi wuro ngo innde mum nanndi e diiwaan Mudug.
Yiyngo
E jamaanu Somaliland Angalteer, koɗkiiji nay tan ngonnoo e ndeeɗoo nokku : Buraan, El Dahir, Xubeera, e Hadaftimo. Caggal nde Somali heɓi jeytaare mum, koɗki kesi sosaa ko e ɓuuɓri e golle goɗɗe. Haa teeŋti nde wolde hakkunde leyɗeele Somali fuɗɗii hedde 1991, koɗkiiji keewɗi cosi. Koɗki Bali busle fuɗɗii ko e hitaande 1992, e daawal ɗiɗmal mahngo ngal waɗi ko e hitaande 1995. E wiyde mawɗo gooto to Bali busle. faandaare adannde koɗki kii ko waɗde kuuraa ngam wuro.
Leɗɗe kuutorteeɗe ngam peewnugol kuuraa ɓuri heewde ko akasiyaaji native, ko heewi e majji ko taƴaaɗi. Ko ɗum waɗi laamu Puntland haɗii njulaagu kuuraa ummoraade e porto Bosaso e hitaande 1998, caggal ɗuum ummoraade e portooji goɗɗi. Ndeen noon, hakkunde 1992 e 2000, keewal kuuraa jolnaangal e busle Bali ina tolnoo e 100 kammu ñalawma kala, kono caggal 2000, limoore ndee ustii haa 10 kammu ñalawma kala. Huunde durngo kadi neldaama e kammuuji 30-40 e hitaande 2000.
Yimɓe limtaaɓe e hitaande 1999 ko 8 000, ko ɓuri heewde e yimɓe hannde ɓee no feewi. Fedde lewru boɗeeru Somali sosi opitaaluuji e nokkuuji nay, ina heen busle Bali, sibu safaara ñawuuji ina anndaa e nokku hee gila ndeen.
E lewru abriil 2008, ñawu nguu yani e nokku hee, wari heen 11 neɗɗo, ñawndi ko ina ɓura 750 e nder gure nay saraaji mum, ina heen busle Bali. Doktoor gooto to opitaal nokku o hollitii laamu Somaliland e fedde nde wonaa laamuyankoore wiyeteende Horn Relief neldii ballal.
E lewru noowammbar 2017, sukaaɓe heewɓe ŋakkiraaɓe nguura e nder busle Bali, ministeer cellal Puntland ɗaɓɓiraama ballal e kaɓirɗe safaara.
E lewru mee 2019, 100 (walla 800[9]) soldaat bataliyoŋ 93 konu Somaliland, yamiraaɗo yo njantu e diiwaan Badhan, ngummii Puntland e nder busle Bali.
Teskorɗe
lowre ballal (18/02/2016). "Ciimtol ko faati e ƴeewndo jaawngo hakkunde gollorɗe to Bari, Karkaar e nokkuuji diiwanuuji Sanaag/Puntland Somali". Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Ibraahiima Haasi Jaama (Mars 2016). "Sariya e kuule binnditagol wootooɓe Somaliland" (PDF). Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Simon Mumuli Oduori, Musse Shaie Alim e Nathalie Gomes (fevrier 2006). "Njanngu taariindi e ŋakkeende e nder ŋoral Sool e falnde Gebi: diiwaan Sanaag to Fuɗnaange Somali" (PDF). h. 59. Heɓtinaama ñalnde 20/06/2021.
Oduori, hitaande 2006, hello 65
Oduori, hitaande 2006, hello 68
IFRC (30 lewru nduu e hitaande 1999). "SOMALI: CELLAL, ƁURI WAƊDE, PEEWNITOL E JAABAWOL MUSIIBaaji" (PDF). Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Sappo e gooto maayi nde rafi caɗtuɗo yani e diiwaan Sanaag". Neɗɗaŋke Keso oo. Ñalnde 14 lewru nduu 2008. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Daawo yari kajirta isbitaalka magaalada Bali-busle ee gobolka Sanaag (dhegayso)". daljir.com. Ñalnde 27 lewru nduu 2017. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"800 soldaat Somaliland njippiima e dowla Puntland". Standard leydi Somali. Ñalnde 31 lewru nduu 2019. Heɓtinaama ñalnde 21/06/2021.
"Puntland oo dalac siisay Taliyayaasha Ciidamo ka soo goostay maamulka Somaliland". Mustaqbalmediya.net. Ñalnde 31 lewru nduu 2019. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Puntland oo soo dhaweysay Taliyeyaal iyo Ciidamo ka goostay Soomaaliland+Sawirro". somaliyanke.org. Ñalnde 30 lewru nduu 2019. Arsiif mum ko e asli ñalnde 21-10-2020. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Tuugnorgal
bmwduvv0g0feh6xs7s7ngvuu0ihf9fg
162764
162763
2026-04-12T08:27:49Z
Mamman Ali
9126
I improved the article
162764
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Bali Busle''' ko wuro wonngo e diiwaan Fuɗnaange Sanaag e nder leydi Puntland (Somali). Somaliland ina jogii kadi ɗaɓɓaande e leydi ndii, e diiwaan Dhahar e nder diiwaan njuɓɓudi Somaliland.
Caggal wolde hakkunde leyɗeele Somali, koɗkiiji sosaa ngam waɗde kuuraa e leɗɗe akasiya.
Ina woodi kadi wuro ngo innde mum nanndi e diiwaan Mudug.
Yiyngo
E jamaanu Somaliland Angalteer, koɗkiiji nay tan ngonnoo e ndeeɗoo nokku : Buraan, El Dahir, Xubeera, e Hadaftimo. Caggal nde Somali heɓi jeytaare mum, koɗki kesi sosaa ko e ɓuuɓri e golle goɗɗe. Haa teeŋti nde wolde hakkunde leyɗeele Somali fuɗɗii hedde 1991, koɗkiiji keewɗi cosi. Koɗki Bali busle fuɗɗii ko e hitaande 1992, e daawal ɗiɗmal mahngo ngal waɗi ko e hitaande 1995. E wiyde mawɗo gooto to Bali busle. faandaare adannde koɗki kii ko waɗde kuuraa ngam wuro.
Leɗɗe kuutorteeɗe ngam peewnugol kuuraa ɓuri heewde ko akasiyaaji native, ko heewi e majji ko taƴaaɗi. Ko ɗum waɗi laamu Puntland haɗii njulaagu kuuraa ummoraade e porto Bosaso e hitaande 1998, caggal ɗuum ummoraade e portooji goɗɗi. Ndeen noon, hakkunde 1992 e 2000, keewal kuuraa jolnaangal e busle Bali ina tolnoo e 100 kammu ñalawma kala, kono caggal 2000, limoore ndee ustii haa 10 kammu ñalawma kala. Huunde durngo kadi neldaama e kammuuji 30-40 e hitaande 2000.
Yimɓe limtaaɓe e hitaande 1999 ko 8 000, ko ɓuri heewde e yimɓe hannde ɓee no feewi. Fedde lewru boɗeeru Somali sosi opitaaluuji e nokkuuji nay, ina heen busle Bali, sibu safaara ñawuuji ina anndaa e nokku hee gila ndeen.
E lewru abriil 2008, ñawu nguu yani e nokku hee, wari heen 11 neɗɗo, ñawndi ko ina ɓura 750 e nder gure nay saraaji mum, ina heen busle Bali. Doktoor gooto to opitaal nokku o hollitii laamu Somaliland e fedde nde wonaa laamuyankoore wiyeteende Horn Relief neldii ballal.
E lewru noowammbar 2017, sukaaɓe heewɓe ŋakkiraaɓe nguura e nder busle Bali, ministeer cellal Puntland ɗaɓɓiraama ballal e kaɓirɗe safaara.
E lewru mee 2019, 100 (walla 800[9]) soldaat bataliyoŋ 93 konu Somaliland, yamiraaɗo yo njantu e diiwaan Badhan, ngummii Puntland e nder busle Bali.
Teskorɗe
lowre ballal (18/02/2016). "Ciimtol ko faati e ƴeewndo jaawngo hakkunde gollorɗe to Bari, Karkaar e nokkuuji diiwanuuji Sanaag/Puntland Somali". Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Ibraahiima Haasi Jaama (Mars 2016). "Sariya e kuule binnditagol wootooɓe Somaliland" (PDF). Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Simon Mumuli Oduori, Musse Shaie Alim e Nathalie Gomes (fevrier 2006). "Njanngu taariindi e ŋakkeende e nder ŋoral Sool e falnde Gebi: diiwaan Sanaag to Fuɗnaange Somali" (PDF). h. 59. Heɓtinaama ñalnde 20/06/2021.
Oduori, hitaande 2006, hello 65
Oduori, hitaande 2006, hello 68
IFRC (30 lewru nduu e hitaande 1999). "SOMALI: CELLAL, ƁURI WAƊDE, PEEWNITOL E JAABAWOL MUSIIBaaji" (PDF). Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Sappo e gooto maayi nde rafi caɗtuɗo yani e diiwaan Sanaag". Neɗɗaŋke Keso oo. Ñalnde 14 lewru nduu 2008. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Daawo yari kajirta isbitaalka magaalada Bali-busle ee gobolka Sanaag (dhegayso)". daljir.com. Ñalnde 27 lewru nduu 2017. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"800 soldaat Somaliland njippiima e dowla Puntland". Standard leydi Somali. Ñalnde 31 lewru nduu 2019. Heɓtinaama ñalnde 21/06/2021.
"Puntland oo dalac siisay Taliyayaasha Ciidamo ka soo goostay maamulka Somaliland". Mustaqbalmediya.net. Ñalnde 31 lewru nduu 2019. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Puntland oo soo dhaweysay Taliyeyaal iyo Ciidamo ka goostay Soomaaliland+Sawirro". somaliyanke.org. Ñalnde 30 lewru nduu 2019. Arsiif mum ko e asli ñalnde 21-10-2020. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Tuugnorgal
jy00i38913qhnio3qnwdglajof34xg4
162765
162764
2026-04-12T08:28:36Z
Mamman Ali
9126
I improved the article
162765
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Bali Busle''' ko wuro wonngo e diiwaan Fuɗnaange Sanaag e nder leydi Puntland (Somali). Somaliland ina jogii kadi ɗaɓɓaande e leydi ndii, e diiwaan Dhahar e nder diiwaan njuɓɓudi Somaliland.
Caggal wolde hakkunde leyɗeele Somali, koɗkiiji sosaa ngam waɗde kuuraa e leɗɗe akasiya.
Ina woodi kadi wuro ngo innde mum nanndi e diiwaan Mudug.
Yiyngo
E jamaanu Somaliland Angalteer, koɗkiiji nay tan ngonnoo e ndeeɗoo nokku : Buraan, El Dahir, Xubeera, e Hadaftimo. Caggal nde Somali heɓi jeytaare mum, koɗki kesi sosaa ko e ɓuuɓri e golle goɗɗe. Haa teeŋti nde wolde hakkunde leyɗeele Somali fuɗɗii hedde 1991, koɗkiiji keewɗi cosi. Koɗki Bali busle fuɗɗii ko e hitaande 1992, e daawal ɗiɗmal mahngo ngal waɗi ko e hitaande 1995. E wiyde mawɗo gooto to Bali busle. faandaare adannde koɗki kii ko waɗde kuuraa ngam wuro.
Leɗɗe kuutorteeɗe ngam peewnugol kuuraa ɓuri heewde ko akasiyaaji native, ko heewi e majji ko taƴaaɗi. Ko ɗum waɗi laamu Puntland haɗii njulaagu kuuraa ummoraade e porto Bosaso e hitaande 1998, caggal ɗuum ummoraade e portooji goɗɗi. Ndeen noon, hakkunde 1992 e 2000, keewal kuuraa jolnaangal e busle Bali ina tolnoo e 100 kammu ñalawma kala, kono caggal 2000, limoore ndee ustii haa 10 kammu ñalawma kala. Huunde durngo kadi neldaama e kammuuji 30-40 e hitaande 2000.
Yimɓe limtaaɓe e hitaande 1999 ko 8 000, ko ɓuri heewde e yimɓe hannde ɓee no feewi. Fedde lewru boɗeeru Somali sosi opitaaluuji e nokkuuji nay, ina heen busle Bali, sibu safaara ñawuuji ina anndaa e nokku hee gila ndeen.
E lewru abriil 2008, ñawu nguu yani e nokku hee, wari heen 11 neɗɗo, ñawndi ko ina ɓura 750 e nder gure nay saraaji mum, ina heen busle Bali. Doktoor gooto to opitaal nokku o hollitii laamu Somaliland e fedde nde wonaa laamuyankoore wiyeteende Horn Relief neldii ballal.
E lewru noowammbar 2017, sukaaɓe heewɓe ŋakkiraaɓe nguura e nder busle Bali, ministeer cellal Puntland ɗaɓɓiraama ballal e kaɓirɗe safaara.
E lewru mee 2019, 100 (walla 800[9]) soldaat bataliyoŋ 93 konu Somaliland, yamiraaɗo yo njantu e diiwaan Badhan, ngummii Puntland e nder busle Bali.
Teskorɗe
lowre ballal (18/02/2016). "Ciimtol ko faati e ƴeewndo jaawngo hakkunde gollorɗe to Bari, Karkaar e nokkuuji diiwanuuji Sanaag/Puntland Somali". Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Ibraahiima Haasi Jaama (Mars 2016). "Sariya e kuule binnditagol wootooɓe Somaliland" (PDF). Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Simon Mumuli Oduori, Musse Shaie Alim e Nathalie Gomes (fevrier 2006). "Njanngu taariindi e ŋakkeende e nder ŋoral Sool e falnde Gebi: diiwaan Sanaag to Fuɗnaange Somali" (PDF). h. 59. Heɓtinaama ñalnde 20/06/2021.
Oduori, hitaande 2006, hello 65
Oduori, hitaande 2006, hello 68
IFRC (30 lewru nduu e hitaande 1999). "SOMALI: CELLAL, ƁURI WAƊDE, PEEWNITOL E JAABAWOL MUSIIBaaji" (PDF). Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Sappo e gooto maayi nde rafi caɗtuɗo yani e diiwaan Sanaag". Neɗɗaŋke Keso oo. Ñalnde 14 lewru nduu 2008. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Daawo yari kajirta isbitaalka magaalada Bali-busle ee gobolka Sanaag (dhegayso)". daljir.com. Ñalnde 27 lewru nduu 2017. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"800 soldaat Somaliland njippiima e dowla Puntland". Standard leydi Somali. Ñalnde 31 lewru nduu 2019. Heɓtinaama ñalnde 21/06/2021.
"Puntland oo dalac siisay Taliyayaasha Ciidamo ka soo goostay maamulka Somaliland". Mustaqbalmediya.net. Ñalnde 31 lewru nduu 2019. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Puntland oo soo dhaweysay Taliyeyaal iyo Ciidamo ka goostay Soomaaliland+Sawirro". somaliyanke.org. Ñalnde 30 lewru nduu 2019. Arsiif mum ko e asli ñalnde 21-10-2020. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Tuugnorgal
4bqkm578d4yvrrdpf8k4rf1qvudlm1d
162766
162765
2026-04-12T08:30:00Z
Mamman Ali
9126
I improved the article
162766
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Bali Busle''' ko wuro wonngo e diiwaan Fuɗnaange Sanaag e nder leydi Puntland (Somali). Somaliland ina jogii kadi ɗaɓɓaande e leydi ndii, e diiwaan Dhahar e nder diiwaan njuɓɓudi Somaliland.
Caggal wolde hakkunde leyɗeele Somali, koɗkiiji sosaa ngam waɗde kuuraa e leɗɗe akasiya.
Ina woodi kadi wuro ngo innde mum nanndi e diiwaan Mudug.
Yiyngo
E jamaanu Somaliland Angalteer, koɗkiiji nay tan ngonnoo e ndeeɗoo nokku : Buraan, El Dahir, Xubeera, e Hadaftimo. Caggal nde Somali heɓi jeytaare mum, koɗki kesi sosaa ko e ɓuuɓri e golle goɗɗe. Haa teeŋti nde wolde hakkunde leyɗeele Somali fuɗɗii hedde 1991, koɗkiiji keewɗi cosi. Koɗki Bali busle fuɗɗii ko e hitaande 1992, e daawal ɗiɗmal mahngo ngal waɗi ko e hitaande 1995. E wiyde mawɗo gooto to Bali busle. faandaare adannde koɗki kii ko waɗde kuuraa ngam wuro.
Leɗɗe kuutorteeɗe ngam peewnugol kuuraa ɓuri heewde ko akasiyaaji native, ko heewi e majji ko taƴaaɗi. Ko ɗum waɗi laamu Puntland haɗii njulaagu kuuraa ummoraade e porto Bosaso e hitaande 1998, caggal ɗuum ummoraade e portooji goɗɗi. Ndeen noon, hakkunde 1992 e 2000, keewal kuuraa jolnaangal e busle Bali ina tolnoo e 100 kammu ñalawma kala, kono caggal 2000, limoore ndee ustii haa 10 kammu ñalawma kala. Huunde durngo kadi neldaama e kammuuji 30-40 e hitaande 2000.
Yimɓe limtaaɓe e hitaande 1999 ko 8 000, ko ɓuri heewde e yimɓe hannde ɓee no feewi. Fedde lewru boɗeeru Somali sosi opitaaluuji e nokkuuji nay, ina heen busle Bali, sibu safaara ñawuuji ina anndaa e nokku hee gila ndeen.
E lewru abriil 2008, ñawu nguu yani e nokku hee, wari heen 11 neɗɗo, ñawndi ko ina ɓura 750 e nder gure nay saraaji mum, ina heen busle Bali. Doktoor gooto to opitaal nokku o hollitii laamu Somaliland e fedde nde wonaa laamuyankoore wiyeteende Horn Relief neldii ballal.
E lewru noowammbar 2017, sukaaɓe heewɓe ŋakkiraaɓe nguura e nder busle Bali, ministeer cellal Puntland ɗaɓɓiraama ballal e kaɓirɗe safaara.
E lewru mee 2019, 100 (walla 800[9]) soldaat bataliyoŋ 93 konu Somaliland, yamiraaɗo yo njantu e diiwaan Badhan, ngummii Puntland e nder busle Bali.
Teskorɗe
lowre ballal (18/02/2016). "Ciimtol ko faati e ƴeewndo jaawngo hakkunde gollorɗe to Bari, Karkaar e nokkuuji diiwanuuji Sanaag/Puntland Somali". Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Ibraahiima Haasi Jaama (Mars 2016). "Sariya e kuule binnditagol wootooɓe Somaliland" (PDF). Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Simon Mumuli Oduori, Musse Shaie Alim e Nathalie Gomes (fevrier 2006). "Njanngu taariindi e ŋakkeende e nder ŋoral Sool e falnde Gebi: diiwaan Sanaag to Fuɗnaange Somali" (PDF). h. 59. Heɓtinaama ñalnde 20/06/2021.
Oduori, hitaande 2006, hello 65
Oduori, hitaande 2006, hello 68
IFRC (30 lewru nduu e hitaande 1999). "SOMALI: CELLAL, ƁURI WAƊDE, PEEWNITOL E JAABAWOL MUSIIBaaji" (PDF). Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Sappo e gooto maayi nde rafi caɗtuɗo yani e diiwaan Sanaag". Neɗɗaŋke Keso oo. Ñalnde 14 lewru nduu 2008. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Daawo yari kajirta isbitaalka magaalada Bali-busle ee gobolka Sanaag (dhegayso)". daljir.com. Ñalnde 27 lewru nduu 2017. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"800 soldaat Somaliland njippiima e dowla Puntland". Standard leydi Somali. Ñalnde 31 lewru nduu 2019. Heɓtinaama ñalnde 21/06/2021.
"Puntland oo dalac siisay Taliyayaasha Ciidamo ka soo goostay maamulka Somaliland". Mustaqbalmediya.net. Ñalnde 31 lewru nduu 2019. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Puntland oo soo dhaweysay Taliyeyaal iyo Ciidamo ka goostay Soomaaliland+Sawirro". somaliyanke.org. Ñalnde 30 lewru nduu 2019. Arsiif mum ko e asli ñalnde 21-10-2020. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Tuugnorgal
8lyl7l3rwbs7v5ezcxqvhjnvr2gvn3r
162767
162766
2026-04-12T08:30:44Z
Mamman Ali
9126
I improved the article
162767
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Bali Busle''' ko wuro wonngo e diiwaan Fuɗnaange Sanaag e nder leydi Puntland (Somali). Somaliland ina jogii kadi ɗaɓɓaande e leydi ndii, e diiwaan Dhahar e nder diiwaan njuɓɓudi Somaliland.
Caggal wolde hakkunde leyɗeele Somali, koɗkiiji sosaa ngam waɗde kuuraa e leɗɗe akasiya.
Ina woodi kadi wuro ngo innde mum nanndi e diiwaan Mudug.
Yiyngo
E jamaanu Somaliland Angalteer, koɗkiiji nay tan ngonnoo e ndeeɗoo nokku : Buraan, El Dahir, Xubeera, e Hadaftimo. Caggal nde Somali heɓi jeytaare mum, koɗki kesi sosaa ko e ɓuuɓri e golle goɗɗe. Haa teeŋti nde wolde hakkunde leyɗeele Somali fuɗɗii hedde 1991, koɗkiiji keewɗi cosi. Koɗki Bali busle fuɗɗii ko e hitaande 1992, e daawal ɗiɗmal mahngo ngal waɗi ko e hitaande 1995. E wiyde mawɗo gooto to Bali busle. faandaare adannde koɗki kii ko waɗde kuuraa ngam wuro.
Leɗɗe kuutorteeɗe ngam peewnugol kuuraa ɓuri heewde ko akasiyaaji native, ko heewi e majji ko taƴaaɗi. Ko ɗum waɗi laamu Puntland haɗii njulaagu kuuraa ummoraade e porto Bosaso e hitaande 1998, caggal ɗuum ummoraade e portooji goɗɗi. Ndeen noon, hakkunde 1992 e 2000, keewal kuuraa jolnaangal e busle Bali ina tolnoo e 100 kammu ñalawma kala, kono caggal 2000, limoore ndee ustii haa 10 kammu ñalawma kala. Huunde durngo kadi neldaama e kammuuji 30-40 e hitaande 2000.
Yimɓe limtaaɓe e hitaande 1999 ko 8 000, ko ɓuri heewde e yimɓe hannde ɓee no feewi. Fedde lewru boɗeeru Somali sosi opitaaluuji e nokkuuji nay, ina heen busle Bali, sibu safaara ñawuuji ina anndaa e nokku hee gila ndeen.
E lewru abriil 2008, ñawu nguu yani e nokku hee, wari heen 11 neɗɗo, ñawndi ko ina ɓura 750 e nder gure nay saraaji mum, ina heen busle Bali. Doktoor gooto to opitaal nokku o hollitii laamu Somaliland e fedde nde wonaa laamuyankoore wiyeteende Horn Relief neldii ballal.
E lewru noowammbar 2017, sukaaɓe heewɓe ŋakkiraaɓe nguura e nder busle Bali, ministeer cellal Puntland ɗaɓɓiraama ballal e kaɓirɗe safaara.
E lewru mee 2019, 100 (walla 800[9]) soldaat bataliyoŋ 93 konu Somaliland, yamiraaɗo yo njantu e diiwaan Badhan, ngummii Puntland e nder busle Bali.
Teskorɗe
lowre ballal (18/02/2016). "Ciimtol ko faati e ƴeewndo jaawngo hakkunde gollorɗe to Bari, Karkaar e nokkuuji diiwanuuji Sanaag/Puntland Somali". Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Ibraahiima Haasi Jaama (Mars 2016). "Sariya e kuule binnditagol wootooɓe Somaliland" (PDF). Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Simon Mumuli Oduori, Musse Shaie Alim e Nathalie Gomes (fevrier 2006). "Njanngu taariindi e ŋakkeende e nder ŋoral Sool e falnde Gebi: diiwaan Sanaag to Fuɗnaange Somali" (PDF). h. 59. Heɓtinaama ñalnde 20/06/2021.
Oduori, hitaande 2006, hello 65
Oduori, hitaande 2006, hello 68
IFRC (30 lewru nduu e hitaande 1999). "SOMALI: CELLAL, ƁURI WAƊDE, PEEWNITOL E JAABAWOL MUSIIBaaji" (PDF). Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Sappo e gooto maayi nde rafi caɗtuɗo yani e diiwaan Sanaag". Neɗɗaŋke Keso oo. Ñalnde 14 lewru nduu 2008. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Daawo yari kajirta isbitaalka magaalada Bali-busle ee gobolka Sanaag (dhegayso)". daljir.com. Ñalnde 27 lewru nduu 2017. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"800 soldaat Somaliland njippiima e dowla Puntland". Standard leydi Somali. Ñalnde 31 lewru nduu 2019. Heɓtinaama ñalnde 21/06/2021.
"Puntland oo dalac siisay Taliyayaasha Ciidamo ka soo goostay maamulka Somaliland". Mustaqbalmediya.net. Ñalnde 31 lewru nduu 2019. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Puntland oo soo dhaweysay Taliyeyaal iyo Ciidamo ka goostay Soomaaliland+Sawirro". somaliyanke.org. Ñalnde 30 lewru nduu 2019. Arsiif mum ko e asli ñalnde 21-10-2020. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Tuugnorgal
o0w4wh85jq8qdsljn5wcba2tl0qdtfd
162768
162767
2026-04-12T08:31:25Z
Mamman Ali
9126
I improved the article
162768
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Bali Busle''' ko wuro wonngo e diiwaan Fuɗnaange Sanaag e nder leydi Puntland (Somali). Somaliland ina jogii kadi ɗaɓɓaande e leydi ndii, e diiwaan Dhahar e nder diiwaan njuɓɓudi Somaliland.
Caggal wolde hakkunde leyɗeele Somali, koɗkiiji sosaa ngam waɗde kuuraa e leɗɗe akasiya.
Ina woodi kadi wuro ngo innde mum nanndi e diiwaan Mudug.
Yiyngo
E jamaanu Somaliland Angalteer, koɗkiiji nay tan ngonnoo e ndeeɗoo nokku : Buraan, El Dahir, Xubeera, e Hadaftimo. Caggal nde Somali heɓi jeytaare mum, koɗki kesi sosaa ko e ɓuuɓri e golle goɗɗe. Haa teeŋti nde wolde hakkunde leyɗeele Somali fuɗɗii hedde 1991, koɗkiiji keewɗi cosi. Koɗki Bali busle fuɗɗii ko e hitaande 1992, e daawal ɗiɗmal mahngo ngal waɗi ko e hitaande 1995. E wiyde mawɗo gooto to Bali busle. faandaare adannde koɗki kii ko waɗde kuuraa ngam wuro.
Leɗɗe kuutorteeɗe ngam peewnugol kuuraa ɓuri heewde ko akasiyaaji native, ko heewi e majji ko taƴaaɗi. Ko ɗum waɗi laamu Puntland haɗii njulaagu kuuraa ummoraade e porto Bosaso e hitaande 1998, caggal ɗuum ummoraade e portooji goɗɗi. Ndeen noon, hakkunde 1992 e 2000, keewal kuuraa jolnaangal e busle Bali ina tolnoo e 100 kammu ñalawma kala, kono caggal 2000, limoore ndee ustii haa 10 kammu ñalawma kala. Huunde durngo kadi neldaama e kammuuji 30-40 e hitaande 2000.
Yimɓe limtaaɓe e hitaande 1999 ko 8 000, ko ɓuri heewde e yimɓe hannde ɓee no feewi. Fedde lewru boɗeeru Somali sosi opitaaluuji e nokkuuji nay, ina heen busle Bali, sibu safaara ñawuuji ina anndaa e nokku hee gila ndeen.
E lewru abriil 2008, ñawu nguu yani e nokku hee, wari heen 11 neɗɗo, ñawndi ko ina ɓura 750 e nder gure nay saraaji mum, ina heen busle Bali. Doktoor gooto to opitaal nokku o hollitii laamu Somaliland e fedde nde wonaa laamuyankoore wiyeteende Horn Relief neldii ballal.
E lewru noowammbar 2017, sukaaɓe heewɓe ŋakkiraaɓe nguura e nder busle Bali, ministeer cellal Puntland ɗaɓɓiraama ballal e kaɓirɗe safaara.
E lewru mee 2019, 100 (walla 800[9]) soldaat bataliyoŋ 93 konu Somaliland, yamiraaɗo yo njantu e diiwaan Badhan, ngummii Puntland e nder busle Bali.
Teskorɗe
lowre ballal (18/02/2016). "Ciimtol ko faati e ƴeewndo jaawngo hakkunde gollorɗe to Bari, Karkaar e nokkuuji diiwanuuji Sanaag/Puntland Somali". Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Ibraahiima Haasi Jaama (Mars 2016). "Sariya e kuule binnditagol wootooɓe Somaliland" (PDF). Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Simon Mumuli Oduori, Musse Shaie Alim e Nathalie Gomes (fevrier 2006). "Njanngu taariindi e ŋakkeende e nder ŋoral Sool e falnde Gebi: diiwaan Sanaag to Fuɗnaange Somali" (PDF). h. 59. Heɓtinaama ñalnde 20/06/2021.
Oduori, hitaande 2006, hello 65
Oduori, hitaande 2006, hello 68
IFRC (30 lewru nduu e hitaande 1999). "SOMALI: CELLAL, ƁURI WAƊDE, PEEWNITOL E JAABAWOL MUSIIBaaji" (PDF). Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Sappo e gooto maayi nde rafi caɗtuɗo yani e diiwaan Sanaag". Neɗɗaŋke Keso oo. Ñalnde 14 lewru nduu 2008. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Daawo yari kajirta isbitaalka magaalada Bali-busle ee gobolka Sanaag (dhegayso)". daljir.com. Ñalnde 27 lewru nduu 2017. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"800 soldaat Somaliland njippiima e dowla Puntland". Standard leydi Somali. Ñalnde 31 lewru nduu 2019. Heɓtinaama ñalnde 21/06/2021.
"Puntland oo dalac siisay Taliyayaasha Ciidamo ka soo goostay maamulka Somaliland". Mustaqbalmediya.net. Ñalnde 31 lewru nduu 2019. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021. "Puntland oo soo dhaweysay Taliyeyaal iyo Ciidamo ka goostay Soomaaliland+Sawirro". somaliyanke.org. Ñalnde 30 lewru nduu 2019. Arsiif mum ko e asli ñalnde 21-10-2020. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Tuugnorgal
rngbpwi5ymv0fncg763f0lgx0eobhkn
162769
162768
2026-04-12T08:36:15Z
Mamman Ali
9126
Added citation
162769
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Bali Busle''' ko wuro wonngo e diiwaan Fuɗnaange Sanaag e nder leydi Puntland (Somali). Somaliland ina jogii kadi <ref>https://reliefweb.int/report/somalia/report-rapid-inter-agency-assessment-bari-karkaar-and-parts-sanaag-regionspuntland heɓtinaama 2021-06-20</ref>ɗaɓɓaande e leydi ndii, e diiwaan Dhahar e nder diiwaan njuɓɓudi Somaliland.
Caggal wolde hakkunde leyɗeele Somali, koɗkiiji sosaa ngam waɗde kuuraa e leɗɗe akasiya.
Ina woodi kadi wuro ngo innde mum nanndi e diiwaan Mudug.
Yiyngo
E jamaanu Somaliland Angalteer, koɗkiiji nay tan ngonnoo e ndeeɗoo nokku : Buraan, El Dahir, Xubeera, e Hadaftimo. Caggal nde Somali heɓi jeytaare mum, koɗki kesi sosaa ko e ɓuuɓri e golle goɗɗe. Haa teeŋti nde wolde hakkunde leyɗeele Somali fuɗɗii hedde 1991, koɗkiiji keewɗi cosi. Koɗki Bali busle fuɗɗii ko e hitaande 1992, e daawal ɗiɗmal mahngo ngal waɗi ko e hitaande 1995. E wiyde mawɗo gooto to Bali busle. faandaare adannde koɗki kii ko waɗde kuuraa ngam wuro.
Leɗɗe kuutorteeɗe ngam peewnugol kuuraa ɓuri heewde ko akasiyaaji native, ko heewi e majji ko taƴaaɗi. Ko ɗum waɗi laamu Puntland haɗii njulaagu kuuraa ummoraade e porto Bosaso e hitaande 1998, caggal ɗuum ummoraade e portooji goɗɗi. Ndeen noon, hakkunde 1992 e 2000, keewal kuuraa jolnaangal e busle Bali ina tolnoo e 100 kammu ñalawma kala, kono caggal 2000, limoore ndee ustii haa 10 kammu ñalawma kala. Huunde durngo kadi neldaama e kammuuji 30-40 e hitaande 2000.
Yimɓe limtaaɓe e hitaande 1999 ko 8 000, ko ɓuri heewde e yimɓe hannde ɓee no feewi. Fedde lewru boɗeeru Somali sosi opitaaluuji e nokkuuji nay, ina heen busle Bali, sibu safaara ñawuuji ina anndaa e nokku hee gila ndeen.
E lewru abriil 2008, ñawu nguu yani e nokku hee, wari heen 11 neɗɗo, ñawndi ko ina ɓura 750 e nder gure nay saraaji mum, ina heen busle Bali. Doktoor gooto to opitaal nokku o hollitii laamu Somaliland e fedde nde wonaa laamuyankoore wiyeteende Horn Relief neldii ballal.
E lewru noowammbar 2017, sukaaɓe heewɓe ŋakkiraaɓe nguura e nder busle Bali, ministeer cellal Puntland ɗaɓɓiraama ballal e kaɓirɗe safaara.
E lewru mee 2019, 100 (walla 800[9]) soldaat bataliyoŋ 93 konu Somaliland, yamiraaɗo yo njantu e diiwaan Badhan, ngummii Puntland e nder busle Bali.
Teskorɗe
lowre ballal (18/02/2016). "Ciimtol ko faati e ƴeewndo jaawngo hakkunde gollorɗe to Bari, Karkaar e nokkuuji diiwanuuji Sanaag/Puntland Somali". Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Ibraahiima Haasi Jaama (Mars 2016). "Sariya e kuule binnditagol wootooɓe Somaliland" (PDF). Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Simon Mumuli Oduori, Musse Shaie Alim e Nathalie Gomes (fevrier 2006). "Njanngu taariindi e ŋakkeende e nder ŋoral Sool e falnde Gebi: diiwaan Sanaag to Fuɗnaange Somali" (PDF). h. 59. Heɓtinaama ñalnde 20/06/2021.
Oduori, hitaande 2006, hello 65
Oduori, hitaande 2006, hello 68
IFRC (30 lewru nduu e hitaande 1999). "SOMALI: CELLAL, ƁURI WAƊDE, PEEWNITOL E JAABAWOL MUSIIBaaji" (PDF). Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Sappo e gooto maayi nde rafi caɗtuɗo yani e diiwaan Sanaag". Neɗɗaŋke Keso oo. Ñalnde 14 lewru nduu 2008. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Daawo yari kajirta isbitaalka magaalada Bali-busle ee gobolka Sanaag (dhegayso)". daljir.com. Ñalnde 27 lewru nduu 2017. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"800 soldaat Somaliland njippiima e dowla Puntland". Standard leydi Somali. Ñalnde 31 lewru nduu 2019. Heɓtinaama ñalnde 21/06/2021.
"Puntland oo dalac siisay Taliyayaasha Ciidamo ka soo goostay maamulka Somaliland". Mustaqbalmediya.net. Ñalnde 31 lewru nduu 2019. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021. "Puntland oo soo dhaweysay Taliyeyaal iyo Ciidamo ka goostay Soomaaliland+Sawirro". somaliyanke.org. Ñalnde 30 lewru nduu 2019. Arsiif mum ko e asli ñalnde 21-10-2020. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Tuugnorgal
52x0cyrlo04y03uq9b3eh4gdoo1mg3t
162770
162769
2026-04-12T08:37:57Z
Mamman Ali
9126
Added citation
162770
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Bali Busle''' ko wuro wonngo e diiwaan Fuɗnaange Sanaag e nder leydi Puntland (Somali). Somaliland ina jogii kadi <ref>https://reliefweb.int/report/somalia/report-rapid-inter-agency-assessment-bari-karkaar-and-parts-sanaag-regionspuntland heɓtinaama 2021-06-20</ref>ɗaɓɓaande e leydi ndii, e diiwaan Dhahar e nder diiwaan njuɓɓudi Somaliland.
Caggal wolde hakkunde leyɗeele Somali, koɗkiiji sosaa ngam waɗde kuuraa e leɗɗe akasiya.<ref>http://www.somalilandlaw.com/Somaliland_Voter_Reg_Law___Regs_2016.pdf heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
Ina woodi kadi wuro ngo innde mum nanndi e diiwaan Mudug.
Yiyngo
E jamaanu Somaliland Angalteer, koɗkiiji nay tan ngonnoo e ndeeɗoo nokku : Buraan, El Dahir, Xubeera, e Hadaftimo. Caggal nde Somali heɓi jeytaare mum, koɗki kesi sosaa ko e ɓuuɓri e golle goɗɗe. Haa teeŋti nde wolde hakkunde leyɗeele Somali fuɗɗii hedde 1991, koɗkiiji keewɗi cosi. Koɗki Bali busle fuɗɗii ko e hitaande 1992, e daawal ɗiɗmal mahngo ngal waɗi ko e hitaande 1995. E wiyde mawɗo gooto to Bali busle. faandaare adannde koɗki kii ko waɗde kuuraa ngam wuro.
Leɗɗe kuutorteeɗe ngam peewnugol kuuraa ɓuri heewde ko akasiyaaji native, ko heewi e majji ko taƴaaɗi. Ko ɗum waɗi laamu Puntland haɗii njulaagu kuuraa ummoraade e porto Bosaso e hitaande 1998, caggal ɗuum ummoraade e portooji goɗɗi. Ndeen noon, hakkunde 1992 e 2000, keewal kuuraa jolnaangal e busle Bali ina tolnoo e 100 kammu ñalawma kala, kono caggal 2000, limoore ndee ustii haa 10 kammu ñalawma kala. Huunde durngo kadi neldaama e kammuuji 30-40 e hitaande 2000.
Yimɓe limtaaɓe e hitaande 1999 ko 8 000, ko ɓuri heewde e yimɓe hannde ɓee no feewi. Fedde lewru boɗeeru Somali sosi opitaaluuji e nokkuuji nay, ina heen busle Bali, sibu safaara ñawuuji ina anndaa e nokku hee gila ndeen.
E lewru abriil 2008, ñawu nguu yani e nokku hee, wari heen 11 neɗɗo, ñawndi ko ina ɓura 750 e nder gure nay saraaji mum, ina heen busle Bali. Doktoor gooto to opitaal nokku o hollitii laamu Somaliland e fedde nde wonaa laamuyankoore wiyeteende Horn Relief neldii ballal.
E lewru noowammbar 2017, sukaaɓe heewɓe ŋakkiraaɓe nguura e nder busle Bali, ministeer cellal Puntland ɗaɓɓiraama ballal e kaɓirɗe safaara.
E lewru mee 2019, 100 (walla 800[9]) soldaat bataliyoŋ 93 konu Somaliland, yamiraaɗo yo njantu e diiwaan Badhan, ngummii Puntland e nder busle Bali.
Teskorɗe
lowre ballal (18/02/2016). "Ciimtol ko faati e ƴeewndo jaawngo hakkunde gollorɗe to Bari, Karkaar e nokkuuji diiwanuuji Sanaag/Puntland Somali". Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Ibraahiima Haasi Jaama (Mars 2016). "Sariya e kuule binnditagol wootooɓe Somaliland" (PDF). Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Simon Mumuli Oduori, Musse Shaie Alim e Nathalie Gomes (fevrier 2006). "Njanngu taariindi e ŋakkeende e nder ŋoral Sool e falnde Gebi: diiwaan Sanaag to Fuɗnaange Somali" (PDF). h. 59. Heɓtinaama ñalnde 20/06/2021.
Oduori, hitaande 2006, hello 65
Oduori, hitaande 2006, hello 68
IFRC (30 lewru nduu e hitaande 1999). "SOMALI: CELLAL, ƁURI WAƊDE, PEEWNITOL E JAABAWOL MUSIIBaaji" (PDF). Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Sappo e gooto maayi nde rafi caɗtuɗo yani e diiwaan Sanaag". Neɗɗaŋke Keso oo. Ñalnde 14 lewru nduu 2008. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Daawo yari kajirta isbitaalka magaalada Bali-busle ee gobolka Sanaag (dhegayso)". daljir.com. Ñalnde 27 lewru nduu 2017. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"800 soldaat Somaliland njippiima e dowla Puntland". Standard leydi Somali. Ñalnde 31 lewru nduu 2019. Heɓtinaama ñalnde 21/06/2021.
"Puntland oo dalac siisay Taliyayaasha Ciidamo ka soo goostay maamulka Somaliland". Mustaqbalmediya.net. Ñalnde 31 lewru nduu 2019. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021. "Puntland oo soo dhaweysay Taliyeyaal iyo Ciidamo ka goostay Soomaaliland+Sawirro". somaliyanke.org. Ñalnde 30 lewru nduu 2019. Arsiif mum ko e asli ñalnde 21-10-2020. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Tuugnorgal
svz6vj9xnpcwh5cgnganl978ym9mrv4
162771
162770
2026-04-12T08:39:13Z
Mamman Ali
9126
Added citation
162771
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Bali Busle''' ko wuro wonngo e diiwaan Fuɗnaange Sanaag e nder leydi Puntland (Somali). Somaliland ina jogii kadi <ref>https://reliefweb.int/report/somalia/report-rapid-inter-agency-assessment-bari-karkaar-and-parts-sanaag-regionspuntland heɓtinaama 2021-06-20</ref>ɗaɓɓaande e leydi ndii, e diiwaan Dhahar e nder diiwaan njuɓɓudi Somaliland.
Caggal wolde hakkunde leyɗeele Somali, koɗkiiji sosaa ngam waɗde kuuraa e leɗɗe akasiya.<ref>http://www.somalilandlaw.com/Somaliland_Voter_Reg_Law___Regs_2016.pdf heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
Ina woodi kadi wuro ngo innde mum nanndi e diiwaan Mudug.<ref>https://www.faoswalim.org/resources/Land/Environmental_Study_Degradation_Sool_Plateau_and_Gebi.pdf heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
Yiyngo
E jamaanu Somaliland Angalteer, koɗkiiji nay tan ngonnoo e ndeeɗoo nokku : Buraan, El Dahir, Xubeera, e Hadaftimo. Caggal nde Somali heɓi jeytaare mum, koɗki kesi sosaa ko e ɓuuɓri e golle goɗɗe. Haa teeŋti nde wolde hakkunde leyɗeele Somali fuɗɗii hedde 1991, koɗkiiji keewɗi cosi. Koɗki Bali busle fuɗɗii ko e hitaande 1992, e daawal ɗiɗmal mahngo ngal waɗi ko e hitaande 1995. E wiyde mawɗo gooto to Bali busle. faandaare adannde koɗki kii ko waɗde kuuraa ngam wuro.
Leɗɗe kuutorteeɗe ngam peewnugol kuuraa ɓuri heewde ko akasiyaaji native, ko heewi e majji ko taƴaaɗi. Ko ɗum waɗi laamu Puntland haɗii njulaagu kuuraa ummoraade e porto Bosaso e hitaande 1998, caggal ɗuum ummoraade e portooji goɗɗi. Ndeen noon, hakkunde 1992 e 2000, keewal kuuraa jolnaangal e busle Bali ina tolnoo e 100 kammu ñalawma kala, kono caggal 2000, limoore ndee ustii haa 10 kammu ñalawma kala. Huunde durngo kadi neldaama e kammuuji 30-40 e hitaande 2000.
Yimɓe limtaaɓe e hitaande 1999 ko 8 000, ko ɓuri heewde e yimɓe hannde ɓee no feewi. Fedde lewru boɗeeru Somali sosi opitaaluuji e nokkuuji nay, ina heen busle Bali, sibu safaara ñawuuji ina anndaa e nokku hee gila ndeen.
E lewru abriil 2008, ñawu nguu yani e nokku hee, wari heen 11 neɗɗo, ñawndi ko ina ɓura 750 e nder gure nay saraaji mum, ina heen busle Bali. Doktoor gooto to opitaal nokku o hollitii laamu Somaliland e fedde nde wonaa laamuyankoore wiyeteende Horn Relief neldii ballal.
E lewru noowammbar 2017, sukaaɓe heewɓe ŋakkiraaɓe nguura e nder busle Bali, ministeer cellal Puntland ɗaɓɓiraama ballal e kaɓirɗe safaara.
E lewru mee 2019, 100 (walla 800[9]) soldaat bataliyoŋ 93 konu Somaliland, yamiraaɗo yo njantu e diiwaan Badhan, ngummii Puntland e nder busle Bali.
Teskorɗe
lowre ballal (18/02/2016). "Ciimtol ko faati e ƴeewndo jaawngo hakkunde gollorɗe to Bari, Karkaar e nokkuuji diiwanuuji Sanaag/Puntland Somali". Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Ibraahiima Haasi Jaama (Mars 2016). "Sariya e kuule binnditagol wootooɓe Somaliland" (PDF). Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Simon Mumuli Oduori, Musse Shaie Alim e Nathalie Gomes (fevrier 2006). "Njanngu taariindi e ŋakkeende e nder ŋoral Sool e falnde Gebi: diiwaan Sanaag to Fuɗnaange Somali" (PDF). h. 59. Heɓtinaama ñalnde 20/06/2021.
Oduori, hitaande 2006, hello 65
Oduori, hitaande 2006, hello 68
IFRC (30 lewru nduu e hitaande 1999). "SOMALI: CELLAL, ƁURI WAƊDE, PEEWNITOL E JAABAWOL MUSIIBaaji" (PDF). Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Sappo e gooto maayi nde rafi caɗtuɗo yani e diiwaan Sanaag". Neɗɗaŋke Keso oo. Ñalnde 14 lewru nduu 2008. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Daawo yari kajirta isbitaalka magaalada Bali-busle ee gobolka Sanaag (dhegayso)". daljir.com. Ñalnde 27 lewru nduu 2017. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"800 soldaat Somaliland njippiima e dowla Puntland". Standard leydi Somali. Ñalnde 31 lewru nduu 2019. Heɓtinaama ñalnde 21/06/2021.
"Puntland oo dalac siisay Taliyayaasha Ciidamo ka soo goostay maamulka Somaliland". Mustaqbalmediya.net. Ñalnde 31 lewru nduu 2019. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021. "Puntland oo soo dhaweysay Taliyeyaal iyo Ciidamo ka goostay Soomaaliland+Sawirro". somaliyanke.org. Ñalnde 30 lewru nduu 2019. Arsiif mum ko e asli ñalnde 21-10-2020. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Tuugnorgal
moff753d3sht0rfhh8ovmq6zcnpan5a
162773
162771
2026-04-12T08:40:57Z
Mamman Ali
9126
Updated citation
162773
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Bali Busle''' ko wuro wonngo e diiwaan Fuɗnaange Sanaag e nder leydi Puntland (Somali). Somaliland ina jogii kadi <ref>https://reliefweb.int/report/somalia/report-rapid-inter-agency-assessment-bari-karkaar-and-parts-sanaag-regionspuntland heɓtinaama 2021-06-20</ref>ɗaɓɓaande e leydi ndii, e diiwaan Dhahar e nder diiwaan njuɓɓudi Somaliland.
Caggal wolde hakkunde leyɗeele Somali, koɗkiiji sosaa ngam waɗde kuuraa e leɗɗe akasiya.<ref>http://www.somalilandlaw.com/Somaliland_Voter_Reg_Law___Regs_2016.pdf heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
Ina woodi kadi wuro ngo innde mum nanndi e diiwaan Mudug.<ref>Simon Mumuli Oduori, Musse Shaie Alim e Nathalie Gomes (fevrier 2006). " https://www.faoswalim.org/resources/Land/Environmental_Study_Degradation_Sool_Plateau_and_Gebi.pdf heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
Yiyngo
E jamaanu Somaliland Angalteer, koɗkiiji nay tan ngonnoo e ndeeɗoo nokku : Buraan, El Dahir, Xubeera, e Hadaftimo. Caggal nde Somali heɓi jeytaare mum, koɗki kesi sosaa ko e ɓuuɓri e golle goɗɗe. Haa teeŋti nde wolde hakkunde leyɗeele Somali fuɗɗii hedde 1991, koɗkiiji keewɗi cosi. Koɗki Bali busle fuɗɗii ko e hitaande 1992, e daawal ɗiɗmal mahngo ngal waɗi ko e hitaande 1995. E wiyde mawɗo gooto to Bali busle. faandaare adannde koɗki kii ko waɗde kuuraa ngam wuro.
Leɗɗe kuutorteeɗe ngam peewnugol kuuraa ɓuri heewde ko akasiyaaji native, ko heewi e majji ko taƴaaɗi. Ko ɗum waɗi laamu Puntland haɗii njulaagu kuuraa ummoraade e porto Bosaso e hitaande 1998, caggal ɗuum ummoraade e portooji goɗɗi. Ndeen noon, hakkunde 1992 e 2000, keewal kuuraa jolnaangal e busle Bali ina tolnoo e 100 kammu ñalawma kala, kono caggal 2000, limoore ndee ustii haa 10 kammu ñalawma kala. Huunde durngo kadi neldaama e kammuuji 30-40 e hitaande 2000.
Yimɓe limtaaɓe e hitaande 1999 ko 8 000, ko ɓuri heewde e yimɓe hannde ɓee no feewi. Fedde lewru boɗeeru Somali sosi opitaaluuji e nokkuuji nay, ina heen busle Bali, sibu safaara ñawuuji ina anndaa e nokku hee gila ndeen.
E lewru abriil 2008, ñawu nguu yani e nokku hee, wari heen 11 neɗɗo, ñawndi ko ina ɓura 750 e nder gure nay saraaji mum, ina heen busle Bali. Doktoor gooto to opitaal nokku o hollitii laamu Somaliland e fedde nde wonaa laamuyankoore wiyeteende Horn Relief neldii ballal.
E lewru noowammbar 2017, sukaaɓe heewɓe ŋakkiraaɓe nguura e nder busle Bali, ministeer cellal Puntland ɗaɓɓiraama ballal e kaɓirɗe safaara.
E lewru mee 2019, 100 (walla 800[9]) soldaat bataliyoŋ 93 konu Somaliland, yamiraaɗo yo njantu e diiwaan Badhan, ngummii Puntland e nder busle Bali.
Teskorɗe
lowre ballal (18/02/2016). "Ciimtol ko faati e ƴeewndo jaawngo hakkunde gollorɗe to Bari, Karkaar e nokkuuji diiwanuuji Sanaag/Puntland Somali". Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Ibraahiima Haasi Jaama (Mars 2016). "Sariya e kuule binnditagol wootooɓe Somaliland" (PDF). Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Simon Mumuli Oduori, Musse Shaie Alim e Nathalie Gomes (fevrier 2006). "Njanngu taariindi e ŋakkeende e nder ŋoral Sool e falnde Gebi: diiwaan Sanaag to Fuɗnaange Somali" (PDF). h. 59. Heɓtinaama ñalnde 20/06/2021.
Oduori, hitaande 2006, hello 65
Oduori, hitaande 2006, hello 68
IFRC (30 lewru nduu e hitaande 1999). "SOMALI: CELLAL, ƁURI WAƊDE, PEEWNITOL E JAABAWOL MUSIIBaaji" (PDF). Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Sappo e gooto maayi nde rafi caɗtuɗo yani e diiwaan Sanaag". Neɗɗaŋke Keso oo. Ñalnde 14 lewru nduu 2008. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Daawo yari kajirta isbitaalka magaalada Bali-busle ee gobolka Sanaag (dhegayso)". daljir.com. Ñalnde 27 lewru nduu 2017. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"800 soldaat Somaliland njippiima e dowla Puntland". Standard leydi Somali. Ñalnde 31 lewru nduu 2019. Heɓtinaama ñalnde 21/06/2021.
"Puntland oo dalac siisay Taliyayaasha Ciidamo ka soo goostay maamulka Somaliland". Mustaqbalmediya.net. Ñalnde 31 lewru nduu 2019. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021. "Puntland oo soo dhaweysay Taliyeyaal iyo Ciidamo ka goostay Soomaaliland+Sawirro". somaliyanke.org. Ñalnde 30 lewru nduu 2019. Arsiif mum ko e asli ñalnde 21-10-2020. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Tuugnorgal
ae9c8p8w5ohlyug7qh7wjispdqkfosj
162775
162773
2026-04-12T08:42:28Z
Mamman Ali
9126
Updated citation
162775
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Bali Busle''' ko wuro wonngo e diiwaan Fuɗnaange Sanaag e nder leydi Puntland (Somali). Somaliland ina jogii kadi <ref>https://reliefweb.int/report/somalia/report-rapid-inter-agency-assessment-bari-karkaar-and-parts-sanaag-regionspuntland heɓtinaama 2021-06-20</ref>ɗaɓɓaande e leydi ndii, e diiwaan Dhahar e nder diiwaan njuɓɓudi Somaliland.
Caggal wolde hakkunde leyɗeele Somali, koɗkiiji sosaa ngam waɗde kuuraa e leɗɗe akasiya.<ref>Brahim Hashi Jama (Mars 2016). http://www.somalilandlaw.com/Somaliland_Voter_Reg_Law___Regs_2016.pdf heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
Ina woodi kadi wuro ngo innde mum nanndi e diiwaan Mudug.<ref>Simon Mumuli Oduori, Musse Shaie Alim e Nathalie Gomes (fevrier 2006). " https://www.faoswalim.org/resources/Land/Environmental_Study_Degradation_Sool_Plateau_and_Gebi.pdf heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
Yiyngo
E jamaanu Somaliland Angalteer, koɗkiiji nay tan ngonnoo e ndeeɗoo nokku : Buraan, El Dahir, Xubeera, e Hadaftimo. Caggal nde Somali heɓi jeytaare mum, koɗki kesi sosaa ko e ɓuuɓri e golle goɗɗe. Haa teeŋti nde wolde hakkunde leyɗeele Somali fuɗɗii hedde 1991, koɗkiiji keewɗi cosi. Koɗki Bali busle fuɗɗii ko e hitaande 1992, e daawal ɗiɗmal mahngo ngal waɗi ko e hitaande 1995. E wiyde mawɗo gooto to Bali busle. faandaare adannde koɗki kii ko waɗde kuuraa ngam wuro.
Leɗɗe kuutorteeɗe ngam peewnugol kuuraa ɓuri heewde ko akasiyaaji native, ko heewi e majji ko taƴaaɗi. Ko ɗum waɗi laamu Puntland haɗii njulaagu kuuraa ummoraade e porto Bosaso e hitaande 1998, caggal ɗuum ummoraade e portooji goɗɗi. Ndeen noon, hakkunde 1992 e 2000, keewal kuuraa jolnaangal e busle Bali ina tolnoo e 100 kammu ñalawma kala, kono caggal 2000, limoore ndee ustii haa 10 kammu ñalawma kala. Huunde durngo kadi neldaama e kammuuji 30-40 e hitaande 2000.
Yimɓe limtaaɓe e hitaande 1999 ko 8 000, ko ɓuri heewde e yimɓe hannde ɓee no feewi. Fedde lewru boɗeeru Somali sosi opitaaluuji e nokkuuji nay, ina heen busle Bali, sibu safaara ñawuuji ina anndaa e nokku hee gila ndeen.
E lewru abriil 2008, ñawu nguu yani e nokku hee, wari heen 11 neɗɗo, ñawndi ko ina ɓura 750 e nder gure nay saraaji mum, ina heen busle Bali. Doktoor gooto to opitaal nokku o hollitii laamu Somaliland e fedde nde wonaa laamuyankoore wiyeteende Horn Relief neldii ballal.
E lewru noowammbar 2017, sukaaɓe heewɓe ŋakkiraaɓe nguura e nder busle Bali, ministeer cellal Puntland ɗaɓɓiraama ballal e kaɓirɗe safaara.
E lewru mee 2019, 100 (walla 800[9]) soldaat bataliyoŋ 93 konu Somaliland, yamiraaɗo yo njantu e diiwaan Badhan, ngummii Puntland e nder busle Bali.
Teskorɗe
lowre ballal (18/02/2016). "Ciimtol ko faati e ƴeewndo jaawngo hakkunde gollorɗe to Bari, Karkaar e nokkuuji diiwanuuji Sanaag/Puntland Somali". Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Ibraahiima Haasi Jaama (Mars 2016). "Sariya e kuule binnditagol wootooɓe Somaliland" (PDF). Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Simon Mumuli Oduori, Musse Shaie Alim e Nathalie Gomes (fevrier 2006). "Njanngu taariindi e ŋakkeende e nder ŋoral Sool e falnde Gebi: diiwaan Sanaag to Fuɗnaange Somali" (PDF). h. 59. Heɓtinaama ñalnde 20/06/2021.
Oduori, hitaande 2006, hello 65
Oduori, hitaande 2006, hello 68
IFRC (30 lewru nduu e hitaande 1999). "SOMALI: CELLAL, ƁURI WAƊDE, PEEWNITOL E JAABAWOL MUSIIBaaji" (PDF). Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Sappo e gooto maayi nde rafi caɗtuɗo yani e diiwaan Sanaag". Neɗɗaŋke Keso oo. Ñalnde 14 lewru nduu 2008. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Daawo yari kajirta isbitaalka magaalada Bali-busle ee gobolka Sanaag (dhegayso)". daljir.com. Ñalnde 27 lewru nduu 2017. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"800 soldaat Somaliland njippiima e dowla Puntland". Standard leydi Somali. Ñalnde 31 lewru nduu 2019. Heɓtinaama ñalnde 21/06/2021.
"Puntland oo dalac siisay Taliyayaasha Ciidamo ka soo goostay maamulka Somaliland". Mustaqbalmediya.net. Ñalnde 31 lewru nduu 2019. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021. "Puntland oo soo dhaweysay Taliyeyaal iyo Ciidamo ka goostay Soomaaliland+Sawirro". somaliyanke.org. Ñalnde 30 lewru nduu 2019. Arsiif mum ko e asli ñalnde 21-10-2020. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Tuugnorgal
283ytuvmch83c0tsh0fvhvo5j3mlbpd
162776
162775
2026-04-12T08:44:19Z
Mamman Ali
9126
Added citation
162776
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Bali Busle''' ko wuro wonngo e diiwaan Fuɗnaange Sanaag e nder leydi Puntland (Somali). Somaliland ina jogii kadi <ref>https://reliefweb.int/report/somalia/report-rapid-inter-agency-assessment-bari-karkaar-and-parts-sanaag-regionspuntland heɓtinaama 2021-06-20</ref>ɗaɓɓaande e leydi ndii, e diiwaan Dhahar e nder diiwaan njuɓɓudi Somaliland.
Caggal wolde hakkunde leyɗeele Somali, koɗkiiji sosaa ngam waɗde kuuraa e leɗɗe akasiya.<ref>Brahim Hashi Jama (Mars 2016). http://www.somalilandlaw.com/Somaliland_Voter_Reg_Law___Regs_2016.pdf heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
Ina woodi kadi wuro ngo innde mum nanndi e diiwaan Mudug.<ref>Simon Mumuli Oduori, Musse Shaie Alim e Nathalie Gomes (fevrier 2006). " https://www.faoswalim.org/resources/Land/Environmental_Study_Degradation_Sool_Plateau_and_Gebi.pdf heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
Yiyngo
E jamaanu Somaliland Angalteer, koɗkiiji nay tan ngonnoo e ndeeɗoo nokku : Buraan, El Dahir, Xubeera, e Hadaftimo. Caggal nde Somali heɓi jeytaare mum, koɗki kesi sosaa ko e ɓuuɓri e golle goɗɗe. Haa teeŋti nde wolde hakkunde leyɗeele Somali fuɗɗii hedde 1991, koɗkiiji keewɗi cosi. Koɗki Bali busle fuɗɗii ko e hitaande 1992, e daawal ɗiɗmal mahngo ngal waɗi ko e hitaande 1995. E wiyde mawɗo gooto to Bali busle. faandaare adannde koɗki kii ko waɗde kuuraa ngam wuro.<ref>https://www.ifrc.org/docs/appeals/annual99/01149902.pdf</ref>
Leɗɗe kuutorteeɗe ngam peewnugol kuuraa ɓuri heewde ko akasiyaaji native, ko heewi e majji ko taƴaaɗi. Ko ɗum waɗi laamu Puntland haɗii njulaagu kuuraa ummoraade e porto Bosaso e hitaande 1998, caggal ɗuum ummoraade e portooji goɗɗi. Ndeen noon, hakkunde 1992 e 2000, keewal kuuraa jolnaangal e busle Bali ina tolnoo e 100 kammu ñalawma kala, kono caggal 2000, limoore ndee ustii haa 10 kammu ñalawma kala. Huunde durngo kadi neldaama e kammuuji 30-40 e hitaande 2000.
Yimɓe limtaaɓe e hitaande 1999 ko 8 000, ko ɓuri heewde e yimɓe hannde ɓee no feewi. Fedde lewru boɗeeru Somali sosi opitaaluuji e nokkuuji nay, ina heen busle Bali, sibu safaara ñawuuji ina anndaa e nokku hee gila ndeen.
E lewru abriil 2008, ñawu nguu yani e nokku hee, wari heen 11 neɗɗo, ñawndi ko ina ɓura 750 e nder gure nay saraaji mum, ina heen busle Bali. Doktoor gooto to opitaal nokku o hollitii laamu Somaliland e fedde nde wonaa laamuyankoore wiyeteende Horn Relief neldii ballal.
E lewru noowammbar 2017, sukaaɓe heewɓe ŋakkiraaɓe nguura e nder busle Bali, ministeer cellal Puntland ɗaɓɓiraama ballal e kaɓirɗe safaara.
E lewru mee 2019, 100 (walla 800[9]) soldaat bataliyoŋ 93 konu Somaliland, yamiraaɗo yo njantu e diiwaan Badhan, ngummii Puntland e nder busle Bali.
Teskorɗe
lowre ballal (18/02/2016). "Ciimtol ko faati e ƴeewndo jaawngo hakkunde gollorɗe to Bari, Karkaar e nokkuuji diiwanuuji Sanaag/Puntland Somali". Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Ibraahiima Haasi Jaama (Mars 2016). "Sariya e kuule binnditagol wootooɓe Somaliland" (PDF). Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Simon Mumuli Oduori, Musse Shaie Alim e Nathalie Gomes (fevrier 2006). "Njanngu taariindi e ŋakkeende e nder ŋoral Sool e falnde Gebi: diiwaan Sanaag to Fuɗnaange Somali" (PDF). h. 59. Heɓtinaama ñalnde 20/06/2021.
Oduori, hitaande 2006, hello 65
Oduori, hitaande 2006, hello 68
IFRC (30 lewru nduu e hitaande 1999). "SOMALI: CELLAL, ƁURI WAƊDE, PEEWNITOL E JAABAWOL MUSIIBaaji" (PDF). Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Sappo e gooto maayi nde rafi caɗtuɗo yani e diiwaan Sanaag". Neɗɗaŋke Keso oo. Ñalnde 14 lewru nduu 2008. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Daawo yari kajirta isbitaalka magaalada Bali-busle ee gobolka Sanaag (dhegayso)". daljir.com. Ñalnde 27 lewru nduu 2017. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"800 soldaat Somaliland njippiima e dowla Puntland". Standard leydi Somali. Ñalnde 31 lewru nduu 2019. Heɓtinaama ñalnde 21/06/2021.
"Puntland oo dalac siisay Taliyayaasha Ciidamo ka soo goostay maamulka Somaliland". Mustaqbalmediya.net. Ñalnde 31 lewru nduu 2019. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021. "Puntland oo soo dhaweysay Taliyeyaal iyo Ciidamo ka goostay Soomaaliland+Sawirro". somaliyanke.org. Ñalnde 30 lewru nduu 2019. Arsiif mum ko e asli ñalnde 21-10-2020. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Tuugnorgal
p87yman4x01saydvw9xuqib2ucyl1uh
162777
162776
2026-04-12T08:46:41Z
Mamman Ali
9126
Updated citation
162777
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Bali Busle''' ko wuro wonngo e diiwaan Fuɗnaange Sanaag e nder leydi Puntland (Somali). Somaliland ina jogii kadi <ref>https://reliefweb.int/report/somalia/report-rapid-inter-agency-assessment-bari-karkaar-and-parts-sanaag-regionspuntland heɓtinaama 2021-06-20</ref>ɗaɓɓaande e leydi ndii, e diiwaan Dhahar e nder diiwaan njuɓɓudi Somaliland.
Caggal wolde hakkunde leyɗeele Somali, koɗkiiji sosaa ngam waɗde kuuraa e leɗɗe akasiya.<ref>Brahim Hashi Jama (Mars 2016). http://www.somalilandlaw.com/Somaliland_Voter_Reg_Law___Regs_2016.pdf heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
Ina woodi kadi wuro ngo innde mum nanndi e diiwaan Mudug.<ref>Simon Mumuli Oduori, Musse Shaie Alim e Nathalie Gomes (fevrier 2006). " https://www.faoswalim.org/resources/Land/Environmental_Study_Degradation_Sool_Plateau_and_Gebi.pdf heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
Yiyngo
E jamaanu Somaliland Angalteer, koɗkiiji nay tan ngonnoo e ndeeɗoo nokku : Buraan, El Dahir, Xubeera, e Hadaftimo. Caggal nde Somali heɓi jeytaare mum, koɗki kesi sosaa ko e ɓuuɓri e golle goɗɗe. Haa teeŋti nde wolde hakkunde leyɗeele Somali fuɗɗii hedde 1991, koɗkiiji keewɗi cosi. Koɗki Bali busle fuɗɗii ko e hitaande 1992, e daawal ɗiɗmal mahngo ngal waɗi ko e hitaande 1995. E wiyde mawɗo gooto to Bali busle. faandaare adannde koɗki kii ko waɗde kuuraa ngam wuro.<ref>IFRC (1999-12-30) https://www.ifrc.org/docs/appeals/annual99/01149902.pdf Heɓtinaama ñalde 2021-06-02</ref>
Leɗɗe kuutorteeɗe ngam peewnugol kuuraa ɓuri heewde ko akasiyaaji native, ko heewi e majji ko taƴaaɗi. Ko ɗum waɗi laamu Puntland haɗii njulaagu kuuraa ummoraade e porto Bosaso e hitaande 1998, caggal ɗuum ummoraade e portooji goɗɗi. Ndeen noon, hakkunde 1992 e 2000, keewal kuuraa jolnaangal e busle Bali ina tolnoo e 100 kammu ñalawma kala, kono caggal 2000, limoore ndee ustii haa 10 kammu ñalawma kala. Huunde durngo kadi neldaama e kammuuji 30-40 e hitaande 2000.
Yimɓe limtaaɓe e hitaande 1999 ko 8 000, ko ɓuri heewde e yimɓe hannde ɓee no feewi. Fedde lewru boɗeeru Somali sosi opitaaluuji e nokkuuji nay, ina heen busle Bali, sibu safaara ñawuuji ina anndaa e nokku hee gila ndeen.
E lewru abriil 2008, ñawu nguu yani e nokku hee, wari heen 11 neɗɗo, ñawndi ko ina ɓura 750 e nder gure nay saraaji mum, ina heen busle Bali. Doktoor gooto to opitaal nokku o hollitii laamu Somaliland e fedde nde wonaa laamuyankoore wiyeteende Horn Relief neldii ballal.
E lewru noowammbar 2017, sukaaɓe heewɓe ŋakkiraaɓe nguura e nder busle Bali, ministeer cellal Puntland ɗaɓɓiraama ballal e kaɓirɗe safaara.
E lewru mee 2019, 100 (walla 800[9]) soldaat bataliyoŋ 93 konu Somaliland, yamiraaɗo yo njantu e diiwaan Badhan, ngummii Puntland e nder busle Bali.
Teskorɗe
lowre ballal (18/02/2016). "Ciimtol ko faati e ƴeewndo jaawngo hakkunde gollorɗe to Bari, Karkaar e nokkuuji diiwanuuji Sanaag/Puntland Somali". Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Ibraahiima Haasi Jaama (Mars 2016). "Sariya e kuule binnditagol wootooɓe Somaliland" (PDF). Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Simon Mumuli Oduori, Musse Shaie Alim e Nathalie Gomes (fevrier 2006). "Njanngu taariindi e ŋakkeende e nder ŋoral Sool e falnde Gebi: diiwaan Sanaag to Fuɗnaange Somali" (PDF). h. 59. Heɓtinaama ñalnde 20/06/2021.
Oduori, hitaande 2006, hello 65
Oduori, hitaande 2006, hello 68
IFRC (30 lewru nduu e hitaande 1999). "SOMALI: CELLAL, ƁURI WAƊDE, PEEWNITOL E JAABAWOL MUSIIBaaji" (PDF). Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Sappo e gooto maayi nde rafi caɗtuɗo yani e diiwaan Sanaag". Neɗɗaŋke Keso oo. Ñalnde 14 lewru nduu 2008. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Daawo yari kajirta isbitaalka magaalada Bali-busle ee gobolka Sanaag (dhegayso)". daljir.com. Ñalnde 27 lewru nduu 2017. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"800 soldaat Somaliland njippiima e dowla Puntland". Standard leydi Somali. Ñalnde 31 lewru nduu 2019. Heɓtinaama ñalnde 21/06/2021.
"Puntland oo dalac siisay Taliyayaasha Ciidamo ka soo goostay maamulka Somaliland". Mustaqbalmediya.net. Ñalnde 31 lewru nduu 2019. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021. "Puntland oo soo dhaweysay Taliyeyaal iyo Ciidamo ka goostay Soomaaliland+Sawirro". somaliyanke.org. Ñalnde 30 lewru nduu 2019. Arsiif mum ko e asli ñalnde 21-10-2020. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Tuugnorgal
qvsztqw4w334qr3ooxqfll16m4b4lgv
162779
162777
2026-04-12T08:48:40Z
Mamman Ali
9126
Added citation
162779
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Bali Busle''' ko wuro wonngo e diiwaan Fuɗnaange Sanaag e nder leydi Puntland (Somali). Somaliland ina jogii kadi <ref>https://reliefweb.int/report/somalia/report-rapid-inter-agency-assessment-bari-karkaar-and-parts-sanaag-regionspuntland heɓtinaama 2021-06-20</ref>ɗaɓɓaande e leydi ndii, e diiwaan Dhahar e nder diiwaan njuɓɓudi Somaliland.
Caggal wolde hakkunde leyɗeele Somali, koɗkiiji sosaa ngam waɗde kuuraa e leɗɗe akasiya.<ref>Brahim Hashi Jama (Mars 2016). http://www.somalilandlaw.com/Somaliland_Voter_Reg_Law___Regs_2016.pdf heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
Ina woodi kadi wuro ngo innde mum nanndi e diiwaan Mudug.<ref>Simon Mumuli Oduori, Musse Shaie Alim e Nathalie Gomes (fevrier 2006). " https://www.faoswalim.org/resources/Land/Environmental_Study_Degradation_Sool_Plateau_and_Gebi.pdf heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
Yiyngo
E jamaanu Somaliland Angalteer, koɗkiiji nay tan ngonnoo e ndeeɗoo nokku : Buraan, El Dahir, Xubeera, e Hadaftimo. Caggal nde Somali heɓi jeytaare mum, koɗki kesi sosaa ko e ɓuuɓri e golle goɗɗe. Haa teeŋti nde wolde hakkunde leyɗeele Somali fuɗɗii hedde 1991, koɗkiiji keewɗi cosi. Koɗki Bali busle fuɗɗii ko e hitaande 1992, e daawal ɗiɗmal mahngo ngal waɗi ko e hitaande 1995. E wiyde mawɗo gooto to Bali busle. faandaare adannde koɗki kii ko waɗde kuuraa ngam wuro.<ref>IFRC (1999-12-30) https://www.ifrc.org/docs/appeals/annual99/01149902.pdf Heɓtinaama ñalde 2021-06-02</ref>
Leɗɗe kuutorteeɗe ngam peewnugol kuuraa ɓuri heewde ko akasiyaaji native, ko heewi e majji ko taƴaaɗi. Ko ɗum waɗi laamu Puntland haɗii njulaagu kuuraa ummoraade e porto Bosaso e hitaande 1998, caggal ɗuum ummoraade e portooji goɗɗi. Ndeen noon, hakkunde 1992 e 2000, keewal kuuraa jolnaangal e busle Bali ina tolnoo e 100 kammu ñalawma kala, kono caggal 2000, limoore ndee ustii haa 10 kammu ñalawma kala. Huunde durngo kadi neldaama e kammuuji 30-40 e hitaande 2000.<ref>https://www.thenewhumanitarian.org/news/2008/04/17/eleven-dead-diarrhoea-hits-sanaag-region heɓtinaama 2021-06-20</ref>
Yimɓe limtaaɓe e hitaande 1999 ko 8 000, ko ɓuri heewde e yimɓe hannde ɓee no feewi. Fedde lewru boɗeeru Somali sosi opitaaluuji e nokkuuji nay, ina heen busle Bali, sibu safaara ñawuuji ina anndaa e nokku hee gila ndeen.
E lewru abriil 2008, ñawu nguu yani e nokku hee, wari heen 11 neɗɗo, ñawndi ko ina ɓura 750 e nder gure nay saraaji mum, ina heen busle Bali. Doktoor gooto to opitaal nokku o hollitii laamu Somaliland e fedde nde wonaa laamuyankoore wiyeteende Horn Relief neldii ballal.
E lewru noowammbar 2017, sukaaɓe heewɓe ŋakkiraaɓe nguura e nder busle Bali, ministeer cellal Puntland ɗaɓɓiraama ballal e kaɓirɗe safaara.
E lewru mee 2019, 100 (walla 800[9]) soldaat bataliyoŋ 93 konu Somaliland, yamiraaɗo yo njantu e diiwaan Badhan, ngummii Puntland e nder busle Bali.
Teskorɗe
lowre ballal (18/02/2016). "Ciimtol ko faati e ƴeewndo jaawngo hakkunde gollorɗe to Bari, Karkaar e nokkuuji diiwanuuji Sanaag/Puntland Somali". Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Ibraahiima Haasi Jaama (Mars 2016). "Sariya e kuule binnditagol wootooɓe Somaliland" (PDF). Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Simon Mumuli Oduori, Musse Shaie Alim e Nathalie Gomes (fevrier 2006). "Njanngu taariindi e ŋakkeende e nder ŋoral Sool e falnde Gebi: diiwaan Sanaag to Fuɗnaange Somali" (PDF). h. 59. Heɓtinaama ñalnde 20/06/2021.
Oduori, hitaande 2006, hello 65
Oduori, hitaande 2006, hello 68
IFRC (30 lewru nduu e hitaande 1999). "SOMALI: CELLAL, ƁURI WAƊDE, PEEWNITOL E JAABAWOL MUSIIBaaji" (PDF). Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Sappo e gooto maayi nde rafi caɗtuɗo yani e diiwaan Sanaag". Neɗɗaŋke Keso oo. Ñalnde 14 lewru nduu 2008. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Daawo yari kajirta isbitaalka magaalada Bali-busle ee gobolka Sanaag (dhegayso)". daljir.com. Ñalnde 27 lewru nduu 2017. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"800 soldaat Somaliland njippiima e dowla Puntland". Standard leydi Somali. Ñalnde 31 lewru nduu 2019. Heɓtinaama ñalnde 21/06/2021.
"Puntland oo dalac siisay Taliyayaasha Ciidamo ka soo goostay maamulka Somaliland". Mustaqbalmediya.net. Ñalnde 31 lewru nduu 2019. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021. "Puntland oo soo dhaweysay Taliyeyaal iyo Ciidamo ka goostay Soomaaliland+Sawirro". somaliyanke.org. Ñalnde 30 lewru nduu 2019. Arsiif mum ko e asli ñalnde 21-10-2020. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Tuugnorgal
c7bnrvyse2zmt7ae0mlh3ke5w2mr9ib
162780
162779
2026-04-12T08:50:16Z
Mamman Ali
9126
Added citation
162780
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Bali Busle''' ko wuro wonngo e diiwaan Fuɗnaange Sanaag e nder leydi Puntland (Somali). Somaliland ina jogii kadi <ref>https://reliefweb.int/report/somalia/report-rapid-inter-agency-assessment-bari-karkaar-and-parts-sanaag-regionspuntland heɓtinaama 2021-06-20</ref>ɗaɓɓaande e leydi ndii, e diiwaan Dhahar e nder diiwaan njuɓɓudi Somaliland.
Caggal wolde hakkunde leyɗeele Somali, koɗkiiji sosaa ngam waɗde kuuraa e leɗɗe akasiya.<ref>Brahim Hashi Jama (Mars 2016). http://www.somalilandlaw.com/Somaliland_Voter_Reg_Law___Regs_2016.pdf heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
Ina woodi kadi wuro ngo innde mum nanndi e diiwaan Mudug.<ref>Simon Mumuli Oduori, Musse Shaie Alim e Nathalie Gomes (fevrier 2006). " https://www.faoswalim.org/resources/Land/Environmental_Study_Degradation_Sool_Plateau_and_Gebi.pdf heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
Yiyngo
E jamaanu Somaliland Angalteer, koɗkiiji nay tan ngonnoo e ndeeɗoo nokku : Buraan, El Dahir, Xubeera, e Hadaftimo. Caggal nde Somali heɓi jeytaare mum, koɗki kesi sosaa ko e ɓuuɓri e golle goɗɗe. Haa teeŋti nde wolde hakkunde leyɗeele Somali fuɗɗii hedde 1991, koɗkiiji keewɗi cosi. Koɗki Bali busle fuɗɗii ko e hitaande 1992, e daawal ɗiɗmal mahngo ngal waɗi ko e hitaande 1995. E wiyde mawɗo gooto to Bali busle. faandaare adannde koɗki kii ko waɗde kuuraa ngam wuro.<ref>IFRC (1999-12-30) https://www.ifrc.org/docs/appeals/annual99/01149902.pdf Heɓtinaama ñalde 2021-06-02</ref>
Leɗɗe kuutorteeɗe ngam peewnugol kuuraa ɓuri heewde ko akasiyaaji native, ko heewi e majji ko taƴaaɗi. Ko ɗum waɗi laamu Puntland haɗii njulaagu kuuraa ummoraade e porto Bosaso e hitaande 1998, caggal ɗuum ummoraade e portooji goɗɗi. Ndeen noon, hakkunde 1992 e 2000, keewal kuuraa jolnaangal e busle Bali ina tolnoo e 100 kammu ñalawma kala, kono caggal 2000, limoore ndee ustii haa 10 kammu ñalawma kala. Huunde durngo kadi neldaama e kammuuji 30-40 e hitaande 2000.<ref>https://www.thenewhumanitarian.org/news/2008/04/17/eleven-dead-diarrhoea-hits-sanaag-region heɓtinaama 2021-06-20</ref>
Yimɓe limtaaɓe e hitaande 1999 ko 8 000, ko ɓuri heewde e yimɓe hannde ɓee no feewi. Fedde lewru boɗeeru Somali sosi opitaaluuji e nokkuuji nay, ina heen busle Bali, sibu safaara ñawuuji ina anndaa e nokku hee gila ndeen.<ref>https://www.daljir.com/daawo-yari-kajirta-isbitaalka-magaalada-bali-busle-ee-gobolka-sanaag-dhegayso/ heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
E lewru abriil 2008, ñawu nguu yani e nokku hee, wari heen 11 neɗɗo, ñawndi ko ina ɓura 750 e nder gure nay saraaji mum, ina heen busle Bali. Doktoor gooto to opitaal nokku o hollitii laamu Somaliland e fedde nde wonaa laamuyankoore wiyeteende Horn Relief neldii ballal.
E lewru noowammbar 2017, sukaaɓe heewɓe ŋakkiraaɓe nguura e nder busle Bali, ministeer cellal Puntland ɗaɓɓiraama ballal e kaɓirɗe safaara.
E lewru mee 2019, 100 (walla 800[9]) soldaat bataliyoŋ 93 konu Somaliland, yamiraaɗo yo njantu e diiwaan Badhan, ngummii Puntland e nder busle Bali.
Teskorɗe
lowre ballal (18/02/2016). "Ciimtol ko faati e ƴeewndo jaawngo hakkunde gollorɗe to Bari, Karkaar e nokkuuji diiwanuuji Sanaag/Puntland Somali". Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Ibraahiima Haasi Jaama (Mars 2016). "Sariya e kuule binnditagol wootooɓe Somaliland" (PDF). Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Simon Mumuli Oduori, Musse Shaie Alim e Nathalie Gomes (fevrier 2006). "Njanngu taariindi e ŋakkeende e nder ŋoral Sool e falnde Gebi: diiwaan Sanaag to Fuɗnaange Somali" (PDF). h. 59. Heɓtinaama ñalnde 20/06/2021.
Oduori, hitaande 2006, hello 65
Oduori, hitaande 2006, hello 68
IFRC (30 lewru nduu e hitaande 1999). "SOMALI: CELLAL, ƁURI WAƊDE, PEEWNITOL E JAABAWOL MUSIIBaaji" (PDF). Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Sappo e gooto maayi nde rafi caɗtuɗo yani e diiwaan Sanaag". Neɗɗaŋke Keso oo. Ñalnde 14 lewru nduu 2008. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Daawo yari kajirta isbitaalka magaalada Bali-busle ee gobolka Sanaag (dhegayso)". daljir.com. Ñalnde 27 lewru nduu 2017. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"800 soldaat Somaliland njippiima e dowla Puntland". Standard leydi Somali. Ñalnde 31 lewru nduu 2019. Heɓtinaama ñalnde 21/06/2021.
"Puntland oo dalac siisay Taliyayaasha Ciidamo ka soo goostay maamulka Somaliland". Mustaqbalmediya.net. Ñalnde 31 lewru nduu 2019. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021. "Puntland oo soo dhaweysay Taliyeyaal iyo Ciidamo ka goostay Soomaaliland+Sawirro". somaliyanke.org. Ñalnde 30 lewru nduu 2019. Arsiif mum ko e asli ñalnde 21-10-2020. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Tuugnorgal
6hvkaj7cgh63yd20z4y36bwog8404kg
162781
162780
2026-04-12T08:51:52Z
Mamman Ali
9126
Added citation
162781
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Bali Busle''' ko wuro wonngo e diiwaan Fuɗnaange Sanaag e nder leydi Puntland (Somali). Somaliland ina jogii kadi <ref>https://reliefweb.int/report/somalia/report-rapid-inter-agency-assessment-bari-karkaar-and-parts-sanaag-regionspuntland heɓtinaama 2021-06-20</ref>ɗaɓɓaande e leydi ndii, e diiwaan Dhahar e nder diiwaan njuɓɓudi Somaliland.
Caggal wolde hakkunde leyɗeele Somali, koɗkiiji sosaa ngam waɗde kuuraa e leɗɗe akasiya.<ref>Brahim Hashi Jama (Mars 2016). http://www.somalilandlaw.com/Somaliland_Voter_Reg_Law___Regs_2016.pdf heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
Ina woodi kadi wuro ngo innde mum nanndi e diiwaan Mudug.<ref>Simon Mumuli Oduori, Musse Shaie Alim e Nathalie Gomes (fevrier 2006). " https://www.faoswalim.org/resources/Land/Environmental_Study_Degradation_Sool_Plateau_and_Gebi.pdf heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
Yiyngo
E jamaanu Somaliland Angalteer, koɗkiiji nay tan ngonnoo e ndeeɗoo nokku : Buraan, El Dahir, Xubeera, e Hadaftimo. Caggal nde Somali heɓi jeytaare mum, koɗki kesi sosaa ko e ɓuuɓri e golle goɗɗe. Haa teeŋti nde wolde hakkunde leyɗeele Somali fuɗɗii hedde 1991, koɗkiiji keewɗi cosi. Koɗki Bali busle fuɗɗii ko e hitaande 1992, e daawal ɗiɗmal mahngo ngal waɗi ko e hitaande 1995. E wiyde mawɗo gooto to Bali busle. faandaare adannde koɗki kii ko waɗde kuuraa ngam wuro.<ref>IFRC (1999-12-30) https://www.ifrc.org/docs/appeals/annual99/01149902.pdf Heɓtinaama ñalde 2021-06-02</ref>
Leɗɗe kuutorteeɗe ngam peewnugol kuuraa ɓuri heewde ko akasiyaaji native, ko heewi e majji ko taƴaaɗi. Ko ɗum waɗi laamu Puntland haɗii njulaagu kuuraa ummoraade e porto Bosaso e hitaande 1998, caggal ɗuum ummoraade e portooji goɗɗi. Ndeen noon, hakkunde 1992 e 2000, keewal kuuraa jolnaangal e busle Bali ina tolnoo e 100 kammu ñalawma kala, kono caggal 2000, limoore ndee ustii haa 10 kammu ñalawma kala. Huunde durngo kadi neldaama e kammuuji 30-40 e hitaande 2000.<ref>https://www.thenewhumanitarian.org/news/2008/04/17/eleven-dead-diarrhoea-hits-sanaag-region heɓtinaama 2021-06-20</ref>
Yimɓe limtaaɓe e hitaande 1999 ko 8 000, ko ɓuri heewde e yimɓe hannde ɓee no feewi. Fedde lewru boɗeeru Somali sosi opitaaluuji e nokkuuji nay, ina heen busle Bali, sibu safaara ñawuuji ina anndaa e nokku hee gila ndeen.<ref>https://www.daljir.com/daawo-yari-kajirta-isbitaalka-magaalada-bali-busle-ee-gobolka-sanaag-dhegayso/ heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
E lewru abriil 2008, ñawu nguu yani e nokku hee, wari heen 11 neɗɗo, ñawndi ko ina ɓura 750 e nder gure nay saraaji mum, ina heen busle Bali. Doktoor gooto to opitaal nokku o hollitii laamu Somaliland e fedde nde wonaa laamuyankoore wiyeteende Horn Relief neldii ballal.
E lewru noowammbar 2017, sukaaɓe heewɓe ŋakkiraaɓe nguura e nder busle Bali, ministeer cellal Puntland ɗaɓɓiraama ballal e kaɓirɗe safaara.<ref>https://somalilandstandard.com/800-somaliland-soldiers-defected-to-puntland-state/ heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
E lewru mee 2019, 100 (walla 800[9]) soldaat bataliyoŋ 93 konu Somaliland, yamiraaɗo yo njantu e diiwaan Badhan, ngummii Puntland e nder busle Bali.
Teskorɗe
lowre ballal (18/02/2016). "Ciimtol ko faati e ƴeewndo jaawngo hakkunde gollorɗe to Bari, Karkaar e nokkuuji diiwanuuji Sanaag/Puntland Somali". Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Ibraahiima Haasi Jaama (Mars 2016). "Sariya e kuule binnditagol wootooɓe Somaliland" (PDF). Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Simon Mumuli Oduori, Musse Shaie Alim e Nathalie Gomes (fevrier 2006). "Njanngu taariindi e ŋakkeende e nder ŋoral Sool e falnde Gebi: diiwaan Sanaag to Fuɗnaange Somali" (PDF). h. 59. Heɓtinaama ñalnde 20/06/2021.
Oduori, hitaande 2006, hello 65
Oduori, hitaande 2006, hello 68
IFRC (30 lewru nduu e hitaande 1999). "SOMALI: CELLAL, ƁURI WAƊDE, PEEWNITOL E JAABAWOL MUSIIBaaji" (PDF). Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Sappo e gooto maayi nde rafi caɗtuɗo yani e diiwaan Sanaag". Neɗɗaŋke Keso oo. Ñalnde 14 lewru nduu 2008. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Daawo yari kajirta isbitaalka magaalada Bali-busle ee gobolka Sanaag (dhegayso)". daljir.com. Ñalnde 27 lewru nduu 2017. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"800 soldaat Somaliland njippiima e dowla Puntland". Standard leydi Somali. Ñalnde 31 lewru nduu 2019. Heɓtinaama ñalnde 21/06/2021.
"Puntland oo dalac siisay Taliyayaasha Ciidamo ka soo goostay maamulka Somaliland". Mustaqbalmediya.net. Ñalnde 31 lewru nduu 2019. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021. "Puntland oo soo dhaweysay Taliyeyaal iyo Ciidamo ka goostay Soomaaliland+Sawirro". somaliyanke.org. Ñalnde 30 lewru nduu 2019. Arsiif mum ko e asli ñalnde 21-10-2020. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Tuugnorgal
tazc5t6il5cztwz8qo0g336yf0lycqw
162782
162781
2026-04-12T08:53:31Z
Mamman Ali
9126
I improved the article
162782
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Bali Busle''' ko wuro wonngo e diiwaan Fuɗnaange Sanaag e nder leydi Puntland (Somali). Somaliland ina jogii kadi <ref>https://reliefweb.int/report/somalia/report-rapid-inter-agency-assessment-bari-karkaar-and-parts-sanaag-regionspuntland heɓtinaama 2021-06-20</ref>ɗaɓɓaande e leydi ndii, e diiwaan Dhahar e nder diiwaan njuɓɓudi Somaliland.
Caggal wolde hakkunde leyɗeele Somali, koɗkiiji sosaa ngam waɗde kuuraa e leɗɗe akasiya.<ref>Brahim Hashi Jama (Mars 2016). http://www.somalilandlaw.com/Somaliland_Voter_Reg_Law___Regs_2016.pdf heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
Ina woodi kadi wuro ngo innde mum nanndi e diiwaan Mudug.<ref>Simon Mumuli Oduori, Musse Shaie Alim e Nathalie Gomes (fevrier 2006). " https://www.faoswalim.org/resources/Land/Environmental_Study_Degradation_Sool_Plateau_and_Gebi.pdf heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
== Yiyngo ==
E jamaanu Somaliland Angalteer, koɗkiiji nay tan ngonnoo e ndeeɗoo nokku : Buraan, El Dahir, Xubeera, e Hadaftimo. Caggal nde Somali heɓi jeytaare mum, koɗki kesi sosaa ko e ɓuuɓri e golle goɗɗe. Haa teeŋti nde wolde hakkunde leyɗeele Somali fuɗɗii hedde 1991, koɗkiiji keewɗi cosi. Koɗki Bali busle fuɗɗii ko e hitaande 1992, e daawal ɗiɗmal mahngo ngal waɗi ko e hitaande 1995. E wiyde mawɗo gooto to Bali busle. faandaare adannde koɗki kii ko waɗde kuuraa ngam wuro.<ref>IFRC (1999-12-30) https://www.ifrc.org/docs/appeals/annual99/01149902.pdf Heɓtinaama ñalde 2021-06-02</ref>
Leɗɗe kuutorteeɗe ngam peewnugol kuuraa ɓuri heewde ko akasiyaaji native, ko heewi e majji ko taƴaaɗi. Ko ɗum waɗi laamu Puntland haɗii njulaagu kuuraa ummoraade e porto Bosaso e hitaande 1998, caggal ɗuum ummoraade e portooji goɗɗi. Ndeen noon, hakkunde 1992 e 2000, keewal kuuraa jolnaangal e busle Bali ina tolnoo e 100 kammu ñalawma kala, kono caggal 2000, limoore ndee ustii haa 10 kammu ñalawma kala. Huunde durngo kadi neldaama e kammuuji 30-40 e hitaande 2000.<ref>https://www.thenewhumanitarian.org/news/2008/04/17/eleven-dead-diarrhoea-hits-sanaag-region heɓtinaama 2021-06-20</ref>
Yimɓe limtaaɓe e hitaande 1999 ko 8 000, ko ɓuri heewde e yimɓe hannde ɓee no feewi. Fedde lewru boɗeeru Somali sosi opitaaluuji e nokkuuji nay, ina heen busle Bali, sibu safaara ñawuuji ina anndaa e nokku hee gila ndeen.<ref>https://www.daljir.com/daawo-yari-kajirta-isbitaalka-magaalada-bali-busle-ee-gobolka-sanaag-dhegayso/ heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
E lewru abriil 2008, ñawu nguu yani e nokku hee, wari heen 11 neɗɗo, ñawndi ko ina ɓura 750 e nder gure nay saraaji mum, ina heen busle Bali. Doktoor gooto to opitaal nokku o hollitii laamu Somaliland e fedde nde wonaa laamuyankoore wiyeteende Horn Relief neldii ballal.
E lewru noowammbar 2017, sukaaɓe heewɓe ŋakkiraaɓe nguura e nder busle Bali, ministeer cellal Puntland ɗaɓɓiraama ballal e kaɓirɗe safaara.<ref>https://somalilandstandard.com/800-somaliland-soldiers-defected-to-puntland-state/ heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
E lewru mee 2019, 100 (walla 800[9]) soldaat bataliyoŋ 93 konu Somaliland, yamiraaɗo yo njantu e diiwaan Badhan, ngummii Puntland e nder busle Bali.
Teskorɗe
lowre ballal (18/02/2016). "Ciimtol ko faati e ƴeewndo jaawngo hakkunde gollorɗe to Bari, Karkaar e nokkuuji diiwanuuji Sanaag/Puntland Somali". Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Ibraahiima Haasi Jaama (Mars 2016). "Sariya e kuule binnditagol wootooɓe Somaliland" (PDF). Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Simon Mumuli Oduori, Musse Shaie Alim e Nathalie Gomes (fevrier 2006). "Njanngu taariindi e ŋakkeende e nder ŋoral Sool e falnde Gebi: diiwaan Sanaag to Fuɗnaange Somali" (PDF). h. 59. Heɓtinaama ñalnde 20/06/2021.
Oduori, hitaande 2006, hello 65
Oduori, hitaande 2006, hello 68
IFRC (30 lewru nduu e hitaande 1999). "SOMALI: CELLAL, ƁURI WAƊDE, PEEWNITOL E JAABAWOL MUSIIBaaji" (PDF). Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Sappo e gooto maayi nde rafi caɗtuɗo yani e diiwaan Sanaag". Neɗɗaŋke Keso oo. Ñalnde 14 lewru nduu 2008. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Daawo yari kajirta isbitaalka magaalada Bali-busle ee gobolka Sanaag (dhegayso)". daljir.com. Ñalnde 27 lewru nduu 2017. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"800 soldaat Somaliland njippiima e dowla Puntland". Standard leydi Somali. Ñalnde 31 lewru nduu 2019. Heɓtinaama ñalnde 21/06/2021.
"Puntland oo dalac siisay Taliyayaasha Ciidamo ka soo goostay maamulka Somaliland". Mustaqbalmediya.net. Ñalnde 31 lewru nduu 2019. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021. "Puntland oo soo dhaweysay Taliyeyaal iyo Ciidamo ka goostay Soomaaliland+Sawirro". somaliyanke.org. Ñalnde 30 lewru nduu 2019. Arsiif mum ko e asli ñalnde 21-10-2020. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Tuugnorgal
0f9fwhb9kn6360z1kh3rj1zx4jolpto
162783
162782
2026-04-12T08:54:03Z
Mamman Ali
9126
I improved the article
162783
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Bali Busle''' ko wuro wonngo e diiwaan Fuɗnaange Sanaag e nder leydi Puntland (Somali). Somaliland ina jogii kadi <ref>https://reliefweb.int/report/somalia/report-rapid-inter-agency-assessment-bari-karkaar-and-parts-sanaag-regionspuntland heɓtinaama 2021-06-20</ref>ɗaɓɓaande e leydi ndii, e diiwaan Dhahar e nder diiwaan njuɓɓudi Somaliland.
Caggal wolde hakkunde leyɗeele Somali, koɗkiiji sosaa ngam waɗde kuuraa e leɗɗe akasiya.<ref>Brahim Hashi Jama (Mars 2016). http://www.somalilandlaw.com/Somaliland_Voter_Reg_Law___Regs_2016.pdf heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
Ina woodi kadi wuro ngo innde mum nanndi e diiwaan Mudug.<ref>Simon Mumuli Oduori, Musse Shaie Alim e Nathalie Gomes (fevrier 2006). " https://www.faoswalim.org/resources/Land/Environmental_Study_Degradation_Sool_Plateau_and_Gebi.pdf heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
== Yiyngo ==
E jamaanu Somaliland Angalteer, koɗkiiji nay tan ngonnoo e ndeeɗoo nokku : Buraan, El Dahir, Xubeera, e Hadaftimo. Caggal nde Somali heɓi jeytaare mum, koɗki kesi sosaa ko e ɓuuɓri e golle goɗɗe. Haa teeŋti nde wolde hakkunde leyɗeele Somali fuɗɗii hedde 1991, koɗkiiji keewɗi cosi. Koɗki Bali busle fuɗɗii ko e hitaande 1992, e daawal ɗiɗmal mahngo ngal waɗi ko e hitaande 1995. E wiyde mawɗo gooto to Bali busle. faandaare adannde koɗki kii ko waɗde kuuraa ngam wuro.<ref>IFRC (1999-12-30) https://www.ifrc.org/docs/appeals/annual99/01149902.pdf Heɓtinaama ñalde 2021-06-02</ref>
Leɗɗe kuutorteeɗe ngam peewnugol kuuraa ɓuri heewde ko akasiyaaji native, ko heewi e majji ko taƴaaɗi. Ko ɗum waɗi laamu Puntland haɗii njulaagu kuuraa ummoraade e porto Bosaso e hitaande 1998, caggal ɗuum ummoraade e portooji goɗɗi. Ndeen noon, hakkunde 1992 e 2000, keewal kuuraa jolnaangal e busle Bali ina tolnoo e 100 kammu ñalawma kala, kono caggal 2000, limoore ndee ustii haa 10 kammu ñalawma kala. Huunde durngo kadi neldaama e kammuuji 30-40 e hitaande 2000.<ref>https://www.thenewhumanitarian.org/news/2008/04/17/eleven-dead-diarrhoea-hits-sanaag-region heɓtinaama 2021-06-20</ref>
Yimɓe limtaaɓe e hitaande 1999 ko 8 000, ko ɓuri heewde e yimɓe hannde ɓee no feewi. Fedde lewru boɗeeru Somali sosi opitaaluuji e nokkuuji nay, ina heen busle Bali, sibu safaara ñawuuji ina anndaa e nokku hee gila ndeen.<ref>https://www.daljir.com/daawo-yari-kajirta-isbitaalka-magaalada-bali-busle-ee-gobolka-sanaag-dhegayso/ heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
E lewru abriil 2008, ñawu nguu yani e nokku hee, wari heen 11 neɗɗo, ñawndi ko ina ɓura 750 e nder gure nay saraaji mum, ina heen busle Bali. Doktoor gooto to opitaal nokku o hollitii laamu Somaliland e fedde nde wonaa laamuyankoore wiyeteende Horn Relief neldii ballal.
E lewru noowammbar 2017, sukaaɓe heewɓe ŋakkiraaɓe nguura e nder busle Bali, ministeer cellal Puntland ɗaɓɓiraama ballal e kaɓirɗe safaara.<ref>https://somalilandstandard.com/800-somaliland-soldiers-defected-to-puntland-state/ heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
E lewru mee 2019, 100 (walla 800[9]) soldaat bataliyoŋ 93 konu Somaliland, yamiraaɗo yo njantu e diiwaan Badhan, ngummii Puntland e nder busle Bali.
== Teskorɗe ==
lowre ballal (18/02/2016). "Ciimtol ko faati e ƴeewndo jaawngo hakkunde gollorɗe to Bari, Karkaar e nokkuuji diiwanuuji Sanaag/Puntland Somali". Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Ibraahiima Haasi Jaama (Mars 2016). "Sariya e kuule binnditagol wootooɓe Somaliland" (PDF). Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Simon Mumuli Oduori, Musse Shaie Alim e Nathalie Gomes (fevrier 2006). "Njanngu taariindi e ŋakkeende e nder ŋoral Sool e falnde Gebi: diiwaan Sanaag to Fuɗnaange Somali" (PDF). h. 59. Heɓtinaama ñalnde 20/06/2021.
Oduori, hitaande 2006, hello 65
Oduori, hitaande 2006, hello 68
IFRC (30 lewru nduu e hitaande 1999). "SOMALI: CELLAL, ƁURI WAƊDE, PEEWNITOL E JAABAWOL MUSIIBaaji" (PDF). Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Sappo e gooto maayi nde rafi caɗtuɗo yani e diiwaan Sanaag". Neɗɗaŋke Keso oo. Ñalnde 14 lewru nduu 2008. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Daawo yari kajirta isbitaalka magaalada Bali-busle ee gobolka Sanaag (dhegayso)". daljir.com. Ñalnde 27 lewru nduu 2017. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"800 soldaat Somaliland njippiima e dowla Puntland". Standard leydi Somali. Ñalnde 31 lewru nduu 2019. Heɓtinaama ñalnde 21/06/2021.
"Puntland oo dalac siisay Taliyayaasha Ciidamo ka soo goostay maamulka Somaliland". Mustaqbalmediya.net. Ñalnde 31 lewru nduu 2019. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021. "Puntland oo soo dhaweysay Taliyeyaal iyo Ciidamo ka goostay Soomaaliland+Sawirro". somaliyanke.org. Ñalnde 30 lewru nduu 2019. Arsiif mum ko e asli ñalnde 21-10-2020. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Tuugnorgal
3rwpkdh5eqhd1t4az6lpdwj7xcs9vaf
162784
162783
2026-04-12T08:55:32Z
Mamman Ali
9126
Added citation
162784
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Bali Busle''' ko wuro wonngo e diiwaan Fuɗnaange Sanaag e nder leydi Puntland (Somali). Somaliland ina jogii kadi <ref>https://reliefweb.int/report/somalia/report-rapid-inter-agency-assessment-bari-karkaar-and-parts-sanaag-regionspuntland heɓtinaama 2021-06-20</ref>ɗaɓɓaande e leydi ndii, e diiwaan Dhahar e nder diiwaan njuɓɓudi Somaliland.
Caggal wolde hakkunde leyɗeele Somali, koɗkiiji sosaa ngam waɗde kuuraa e leɗɗe akasiya.<ref>Brahim Hashi Jama (Mars 2016). http://www.somalilandlaw.com/Somaliland_Voter_Reg_Law___Regs_2016.pdf heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
Ina woodi kadi wuro ngo innde mum nanndi e diiwaan Mudug.<ref>Simon Mumuli Oduori, Musse Shaie Alim e Nathalie Gomes (fevrier 2006). " https://www.faoswalim.org/resources/Land/Environmental_Study_Degradation_Sool_Plateau_and_Gebi.pdf heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
== Yiyngo ==
E jamaanu Somaliland Angalteer, koɗkiiji nay tan ngonnoo e ndeeɗoo nokku : Buraan, El Dahir, Xubeera, e Hadaftimo. Caggal nde Somali heɓi jeytaare mum, koɗki kesi sosaa ko e ɓuuɓri e golle goɗɗe. Haa teeŋti nde wolde hakkunde leyɗeele Somali fuɗɗii hedde 1991, koɗkiiji keewɗi cosi. Koɗki Bali busle fuɗɗii ko e hitaande 1992, e daawal ɗiɗmal mahngo ngal waɗi ko e hitaande 1995. E wiyde mawɗo gooto to Bali busle. faandaare adannde koɗki kii ko waɗde kuuraa ngam wuro.<ref>IFRC (1999-12-30) https://www.ifrc.org/docs/appeals/annual99/01149902.pdf Heɓtinaama ñalde 2021-06-02</ref>
Leɗɗe kuutorteeɗe ngam peewnugol kuuraa ɓuri heewde ko akasiyaaji native, ko heewi e majji ko taƴaaɗi. Ko ɗum waɗi laamu Puntland haɗii njulaagu kuuraa ummoraade e porto Bosaso e hitaande 1998, caggal ɗuum ummoraade e portooji goɗɗi. Ndeen noon, hakkunde 1992 e 2000, keewal kuuraa jolnaangal e busle Bali ina tolnoo e 100 kammu ñalawma kala, kono caggal 2000, limoore ndee ustii haa 10 kammu ñalawma kala. Huunde durngo kadi neldaama e kammuuji 30-40 e hitaande 2000.<ref>https://www.thenewhumanitarian.org/news/2008/04/17/eleven-dead-diarrhoea-hits-sanaag-region heɓtinaama 2021-06-20</ref>
Yimɓe limtaaɓe e hitaande 1999 ko 8 000, ko ɓuri heewde e yimɓe hannde ɓee no feewi. Fedde lewru boɗeeru Somali sosi opitaaluuji e nokkuuji nay, ina heen busle Bali, sibu safaara ñawuuji ina anndaa e nokku hee gila ndeen.<ref>https://www.daljir.com/daawo-yari-kajirta-isbitaalka-magaalada-bali-busle-ee-gobolka-sanaag-dhegayso/ heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
E lewru abriil 2008, ñawu nguu yani e nokku hee, wari heen 11 neɗɗo, ñawndi ko ina ɓura 750 e nder gure nay saraaji mum, ina heen busle Bali. Doktoor gooto to opitaal nokku o hollitii laamu Somaliland e fedde nde wonaa laamuyankoore wiyeteende Horn Relief neldii ballal.<ref>https://somalilandstandard.com/800-somaliland-soldiers-defected-to-puntland-state/ heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
E lewru noowammbar 2017, sukaaɓe heewɓe ŋakkiraaɓe nguura e nder busle Bali, ministeer cellal Puntland ɗaɓɓiraama ballal e kaɓirɗe safaara.<ref>https://somalilandstandard.com/800-somaliland-soldiers-defected-to-puntland-state/ heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
E lewru mee 2019, 100 (walla 800[9]) soldaat bataliyoŋ 93 konu Somaliland, yamiraaɗo yo njantu e diiwaan Badhan, ngummii Puntland e nder busle Bali.
== Teskorɗe ==
lowre ballal (18/02/2016). "Ciimtol ko faati e ƴeewndo jaawngo hakkunde gollorɗe to Bari, Karkaar e nokkuuji diiwanuuji Sanaag/Puntland Somali". Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Ibraahiima Haasi Jaama (Mars 2016). "Sariya e kuule binnditagol wootooɓe Somaliland" (PDF). Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Simon Mumuli Oduori, Musse Shaie Alim e Nathalie Gomes (fevrier 2006). "Njanngu taariindi e ŋakkeende e nder ŋoral Sool e falnde Gebi: diiwaan Sanaag to Fuɗnaange Somali" (PDF). h. 59. Heɓtinaama ñalnde 20/06/2021.
Oduori, hitaande 2006, hello 65
Oduori, hitaande 2006, hello 68
IFRC (30 lewru nduu e hitaande 1999). "SOMALI: CELLAL, ƁURI WAƊDE, PEEWNITOL E JAABAWOL MUSIIBaaji" (PDF). Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Sappo e gooto maayi nde rafi caɗtuɗo yani e diiwaan Sanaag". Neɗɗaŋke Keso oo. Ñalnde 14 lewru nduu 2008. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Daawo yari kajirta isbitaalka magaalada Bali-busle ee gobolka Sanaag (dhegayso)". daljir.com. Ñalnde 27 lewru nduu 2017. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"800 soldaat Somaliland njippiima e dowla Puntland". Standard leydi Somali. Ñalnde 31 lewru nduu 2019. Heɓtinaama ñalnde 21/06/2021.
"Puntland oo dalac siisay Taliyayaasha Ciidamo ka soo goostay maamulka Somaliland". Mustaqbalmediya.net. Ñalnde 31 lewru nduu 2019. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021. "Puntland oo soo dhaweysay Taliyeyaal iyo Ciidamo ka goostay Soomaaliland+Sawirro". somaliyanke.org. Ñalnde 30 lewru nduu 2019. Arsiif mum ko e asli ñalnde 21-10-2020. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Tuugnorgal
t7kxbkddku7wyjsrnf63ixvn5ijtodo
162785
162784
2026-04-12T08:56:50Z
Mamman Ali
9126
Added citation
162785
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Bali Busle''' ko wuro wonngo e diiwaan Fuɗnaange Sanaag e nder leydi Puntland (Somali). Somaliland ina jogii kadi <ref>https://reliefweb.int/report/somalia/report-rapid-inter-agency-assessment-bari-karkaar-and-parts-sanaag-regionspuntland heɓtinaama 2021-06-20</ref>ɗaɓɓaande e leydi ndii, e diiwaan Dhahar e nder diiwaan njuɓɓudi Somaliland.
Caggal wolde hakkunde leyɗeele Somali, koɗkiiji sosaa ngam waɗde kuuraa e leɗɗe akasiya.<ref>Brahim Hashi Jama (Mars 2016). http://www.somalilandlaw.com/Somaliland_Voter_Reg_Law___Regs_2016.pdf heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
Ina woodi kadi wuro ngo innde mum nanndi e diiwaan Mudug.<ref>Simon Mumuli Oduori, Musse Shaie Alim e Nathalie Gomes (fevrier 2006). " https://www.faoswalim.org/resources/Land/Environmental_Study_Degradation_Sool_Plateau_and_Gebi.pdf heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
== Yiyngo ==
E jamaanu Somaliland Angalteer, koɗkiiji nay tan ngonnoo e ndeeɗoo nokku : Buraan, El Dahir, Xubeera, e Hadaftimo. Caggal nde Somali heɓi jeytaare mum, koɗki kesi sosaa ko e ɓuuɓri e golle goɗɗe. Haa teeŋti nde wolde hakkunde leyɗeele Somali fuɗɗii hedde 1991, koɗkiiji keewɗi cosi. Koɗki Bali busle fuɗɗii ko e hitaande 1992, e daawal ɗiɗmal mahngo ngal waɗi ko e hitaande 1995. E wiyde mawɗo gooto to Bali busle. faandaare adannde koɗki kii ko waɗde kuuraa ngam wuro.<ref>IFRC (1999-12-30) https://www.ifrc.org/docs/appeals/annual99/01149902.pdf Heɓtinaama ñalde 2021-06-02</ref>
Leɗɗe kuutorteeɗe ngam peewnugol kuuraa ɓuri heewde ko akasiyaaji native, ko heewi e majji ko taƴaaɗi. Ko ɗum waɗi laamu Puntland haɗii njulaagu kuuraa ummoraade e porto Bosaso e hitaande 1998, caggal ɗuum ummoraade e portooji goɗɗi. Ndeen noon, hakkunde 1992 e 2000, keewal kuuraa jolnaangal e busle Bali ina tolnoo e 100 kammu ñalawma kala, kono caggal 2000, limoore ndee ustii haa 10 kammu ñalawma kala. Huunde durngo kadi neldaama e kammuuji 30-40 e hitaande 2000.<ref>https://www.thenewhumanitarian.org/news/2008/04/17/eleven-dead-diarrhoea-hits-sanaag-region heɓtinaama 2021-06-20</ref>
Yimɓe limtaaɓe e hitaande 1999 ko 8 000, ko ɓuri heewde e yimɓe hannde ɓee no feewi. Fedde lewru boɗeeru Somali sosi opitaaluuji e nokkuuji nay, ina heen busle Bali, sibu safaara ñawuuji ina anndaa e nokku hee gila ndeen.<ref>https://www.daljir.com/daawo-yari-kajirta-isbitaalka-magaalada-bali-busle-ee-gobolka-sanaag-dhegayso/ heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
E lewru abriil 2008, ñawu nguu yani e nokku hee, wari heen 11 neɗɗo, ñawndi ko ina ɓura 750 e nder gure nay saraaji mum, ina heen busle Bali. Doktoor gooto to opitaal nokku o hollitii laamu Somaliland e fedde nde wonaa laamuyankoore wiyeteende Horn Relief neldii ballal.<ref>https://somalilandstandard.com/800-somaliland-soldiers-defected-to-puntland-state/ heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
E lewru noowammbar 2017, sukaaɓe heewɓe ŋakkiraaɓe nguura e nder busle Bali, ministeer cellal Puntland ɗaɓɓiraama ballal e kaɓirɗe safaara.<ref>https://somalilandstandard.com/800-somaliland-soldiers-defected-to-puntland-state/ heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
E lewru mee 2019, 100 (walla 800[9]) soldaat bataliyoŋ 93 konu Somaliland, yamiraaɗo yo njantu e diiwaan Badhan, ngummii Puntland e nder busle Bali.<ref>https://mustaqbalmedia.net/so/puntland-oo-dalac-siisay-taliyayaasha-ciidamo-ka-soo-goostay-maamulka-somaliland/ heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
== Teskorɗe ==
lowre ballal (18/02/2016). "Ciimtol ko faati e ƴeewndo jaawngo hakkunde gollorɗe to Bari, Karkaar e nokkuuji diiwanuuji Sanaag/Puntland Somali". Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Ibraahiima Haasi Jaama (Mars 2016). "Sariya e kuule binnditagol wootooɓe Somaliland" (PDF). Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Simon Mumuli Oduori, Musse Shaie Alim e Nathalie Gomes (fevrier 2006). "Njanngu taariindi e ŋakkeende e nder ŋoral Sool e falnde Gebi: diiwaan Sanaag to Fuɗnaange Somali" (PDF). h. 59. Heɓtinaama ñalnde 20/06/2021.
Oduori, hitaande 2006, hello 65
Oduori, hitaande 2006, hello 68
IFRC (30 lewru nduu e hitaande 1999). "SOMALI: CELLAL, ƁURI WAƊDE, PEEWNITOL E JAABAWOL MUSIIBaaji" (PDF). Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Sappo e gooto maayi nde rafi caɗtuɗo yani e diiwaan Sanaag". Neɗɗaŋke Keso oo. Ñalnde 14 lewru nduu 2008. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Daawo yari kajirta isbitaalka magaalada Bali-busle ee gobolka Sanaag (dhegayso)". daljir.com. Ñalnde 27 lewru nduu 2017. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"800 soldaat Somaliland njippiima e dowla Puntland". Standard leydi Somali. Ñalnde 31 lewru nduu 2019. Heɓtinaama ñalnde 21/06/2021.
"Puntland oo dalac siisay Taliyayaasha Ciidamo ka soo goostay maamulka Somaliland". Mustaqbalmediya.net. Ñalnde 31 lewru nduu 2019. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021. "Puntland oo soo dhaweysay Taliyeyaal iyo Ciidamo ka goostay Soomaaliland+Sawirro". somaliyanke.org. Ñalnde 30 lewru nduu 2019. Arsiif mum ko e asli ñalnde 21-10-2020. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Tuugnorgal
9jfbcvdv2gd6xqcwtfw1duiu7uzl9xc
162786
162785
2026-04-12T08:58:19Z
Mamman Ali
9126
Added citation
162786
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Bali Busle''' ko wuro wonngo e diiwaan Fuɗnaange Sanaag e nder leydi Puntland (Somali). Somaliland ina jogii kadi <ref>https://reliefweb.int/report/somalia/report-rapid-inter-agency-assessment-bari-karkaar-and-parts-sanaag-regionspuntland heɓtinaama 2021-06-20</ref>ɗaɓɓaande e leydi ndii, e diiwaan Dhahar e nder diiwaan njuɓɓudi Somaliland.
Caggal wolde hakkunde leyɗeele Somali, koɗkiiji sosaa ngam waɗde kuuraa e leɗɗe akasiya.<ref>Brahim Hashi Jama (Mars 2016). http://www.somalilandlaw.com/Somaliland_Voter_Reg_Law___Regs_2016.pdf heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
Ina woodi kadi wuro ngo innde mum nanndi e diiwaan Mudug.<ref>Simon Mumuli Oduori, Musse Shaie Alim e Nathalie Gomes (fevrier 2006). " https://www.faoswalim.org/resources/Land/Environmental_Study_Degradation_Sool_Plateau_and_Gebi.pdf heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
== Yiyngo ==
E jamaanu Somaliland Angalteer, koɗkiiji nay tan ngonnoo e ndeeɗoo nokku : Buraan, El Dahir, Xubeera, e Hadaftimo. Caggal nde Somali heɓi jeytaare mum, koɗki kesi sosaa ko e ɓuuɓri e golle goɗɗe. Haa teeŋti nde wolde hakkunde leyɗeele Somali fuɗɗii hedde 1991, koɗkiiji keewɗi cosi. Koɗki Bali busle fuɗɗii ko e hitaande 1992, e daawal ɗiɗmal mahngo ngal waɗi ko e hitaande 1995. E wiyde mawɗo gooto to Bali busle. faandaare adannde koɗki kii ko waɗde kuuraa ngam wuro.<ref>IFRC (1999-12-30) https://www.ifrc.org/docs/appeals/annual99/01149902.pdf Heɓtinaama ñalde 2021-06-02</ref>
Leɗɗe kuutorteeɗe ngam peewnugol kuuraa ɓuri heewde ko akasiyaaji native, ko heewi e majji ko taƴaaɗi. Ko ɗum waɗi laamu Puntland haɗii njulaagu kuuraa ummoraade e porto Bosaso e hitaande 1998, caggal ɗuum ummoraade e portooji goɗɗi. Ndeen noon, hakkunde 1992 e 2000, keewal kuuraa jolnaangal e busle Bali ina tolnoo e 100 kammu ñalawma kala, kono caggal 2000, limoore ndee ustii haa 10 kammu ñalawma kala. Huunde durngo kadi neldaama e kammuuji 30-40 e hitaande 2000.<ref>https://www.thenewhumanitarian.org/news/2008/04/17/eleven-dead-diarrhoea-hits-sanaag-region heɓtinaama 2021-06-20</ref>
Yimɓe limtaaɓe e hitaande 1999 ko 8 000, ko ɓuri heewde e yimɓe hannde ɓee no feewi. Fedde lewru boɗeeru Somali sosi opitaaluuji e nokkuuji nay, ina heen busle Bali, sibu safaara ñawuuji ina anndaa e nokku hee gila ndeen.<ref>https://www.daljir.com/daawo-yari-kajirta-isbitaalka-magaalada-bali-busle-ee-gobolka-sanaag-dhegayso/ heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
E lewru abriil 2008, ñawu nguu yani e nokku hee, wari heen 11 neɗɗo, ñawndi ko ina ɓura 750 e nder gure nay saraaji mum, ina heen busle Bali. Doktoor gooto to opitaal nokku o hollitii laamu Somaliland e fedde nde wonaa laamuyankoore wiyeteende Horn Relief neldii ballal.<ref>https://somalilandstandard.com/800-somaliland-soldiers-defected-to-puntland-state/ heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
E lewru noowammbar 2017, sukaaɓe heewɓe ŋakkiraaɓe nguura e nder busle Bali, ministeer cellal Puntland ɗaɓɓiraama ballal e kaɓirɗe safaara.<ref>https://somalilandstandard.com/800-somaliland-soldiers-defected-to-puntland-state/ heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
E lewru mee 2019, 100 (walla 800[9]) soldaat bataliyoŋ 93 konu Somaliland, yamiraaɗo yo njantu e diiwaan Badhan, ngummii Puntland e nder busle Bali.<ref>https://mustaqbalmedia.net/so/puntland-oo-dalac-siisay-taliyayaasha-ciidamo-ka-soo-goostay-maamulka-somaliland/ heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
== Teskorɗe ==
lowre ballal (18/02/2016). "Ciimtol ko faati e ƴeewndo jaawngo hakkunde gollorɗe to Bari, Karkaar e nokkuuji diiwanuuji Sanaag/Puntland Somali". Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.<ref>https://web.archive.org/web/20201021014549/http://www.somaliweyn.org/2019/05/30/puntland-oo-soo-dhaweysay-taliyeyaal-iyo-ciidamo-ka-goostay-soomaalilandsawirro/ heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
Ibraahiima Haasi Jaama (Mars 2016). "Sariya e kuule binnditagol wootooɓe Somaliland" (PDF). Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Simon Mumuli Oduori, Musse Shaie Alim e Nathalie Gomes (fevrier 2006). "Njanngu taariindi e ŋakkeende e nder ŋoral Sool e falnde Gebi: diiwaan Sanaag to Fuɗnaange Somali" (PDF). h. 59. Heɓtinaama ñalnde 20/06/2021.
Oduori, hitaande 2006, hello 65
Oduori, hitaande 2006, hello 68
IFRC (30 lewru nduu e hitaande 1999). "SOMALI: CELLAL, ƁURI WAƊDE, PEEWNITOL E JAABAWOL MUSIIBaaji" (PDF). Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Sappo e gooto maayi nde rafi caɗtuɗo yani e diiwaan Sanaag". Neɗɗaŋke Keso oo. Ñalnde 14 lewru nduu 2008. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Daawo yari kajirta isbitaalka magaalada Bali-busle ee gobolka Sanaag (dhegayso)". daljir.com. Ñalnde 27 lewru nduu 2017. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"800 soldaat Somaliland njippiima e dowla Puntland". Standard leydi Somali. Ñalnde 31 lewru nduu 2019. Heɓtinaama ñalnde 21/06/2021.
"Puntland oo dalac siisay Taliyayaasha Ciidamo ka soo goostay maamulka Somaliland". Mustaqbalmediya.net. Ñalnde 31 lewru nduu 2019. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021. "Puntland oo soo dhaweysay Taliyeyaal iyo Ciidamo ka goostay Soomaaliland+Sawirro". somaliyanke.org. Ñalnde 30 lewru nduu 2019. Arsiif mum ko e asli ñalnde 21-10-2020. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Tuugnorgal
3rq9zqm1qytl4to6zxj2jg4wz7bumvp
162788
162786
2026-04-12T08:59:13Z
Mamman Ali
9126
Added link
162788
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Bali Busle''' ko wuro wonngo e diiwaan Fuɗnaange Sanaag e nder leydi Puntland ([[Somaaliya|Somali]]). Somaliland ina jogii kadi <ref>https://reliefweb.int/report/somalia/report-rapid-inter-agency-assessment-bari-karkaar-and-parts-sanaag-regionspuntland heɓtinaama 2021-06-20</ref>ɗaɓɓaande e leydi ndii, e diiwaan Dhahar e nder diiwaan njuɓɓudi Somaliland.
Caggal wolde hakkunde leyɗeele Somali, koɗkiiji sosaa ngam waɗde kuuraa e leɗɗe akasiya.<ref>Brahim Hashi Jama (Mars 2016). http://www.somalilandlaw.com/Somaliland_Voter_Reg_Law___Regs_2016.pdf heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
Ina woodi kadi wuro ngo innde mum nanndi e diiwaan Mudug.<ref>Simon Mumuli Oduori, Musse Shaie Alim e Nathalie Gomes (fevrier 2006). " https://www.faoswalim.org/resources/Land/Environmental_Study_Degradation_Sool_Plateau_and_Gebi.pdf heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
== Yiyngo ==
E jamaanu Somaliland Angalteer, koɗkiiji nay tan ngonnoo e ndeeɗoo nokku : Buraan, El Dahir, Xubeera, e Hadaftimo. Caggal nde Somali heɓi jeytaare mum, koɗki kesi sosaa ko e ɓuuɓri e golle goɗɗe. Haa teeŋti nde wolde hakkunde leyɗeele Somali fuɗɗii hedde 1991, koɗkiiji keewɗi cosi. Koɗki Bali busle fuɗɗii ko e hitaande 1992, e daawal ɗiɗmal mahngo ngal waɗi ko e hitaande 1995. E wiyde mawɗo gooto to Bali busle. faandaare adannde koɗki kii ko waɗde kuuraa ngam wuro.<ref>IFRC (1999-12-30) https://www.ifrc.org/docs/appeals/annual99/01149902.pdf Heɓtinaama ñalde 2021-06-02</ref>
Leɗɗe kuutorteeɗe ngam peewnugol kuuraa ɓuri heewde ko akasiyaaji native, ko heewi e majji ko taƴaaɗi. Ko ɗum waɗi laamu Puntland haɗii njulaagu kuuraa ummoraade e porto Bosaso e hitaande 1998, caggal ɗuum ummoraade e portooji goɗɗi. Ndeen noon, hakkunde 1992 e 2000, keewal kuuraa jolnaangal e busle Bali ina tolnoo e 100 kammu ñalawma kala, kono caggal 2000, limoore ndee ustii haa 10 kammu ñalawma kala. Huunde durngo kadi neldaama e kammuuji 30-40 e hitaande 2000.<ref>https://www.thenewhumanitarian.org/news/2008/04/17/eleven-dead-diarrhoea-hits-sanaag-region heɓtinaama 2021-06-20</ref>
Yimɓe limtaaɓe e hitaande 1999 ko 8 000, ko ɓuri heewde e yimɓe hannde ɓee no feewi. Fedde lewru boɗeeru Somali sosi opitaaluuji e nokkuuji nay, ina heen busle Bali, sibu safaara ñawuuji ina anndaa e nokku hee gila ndeen.<ref>https://www.daljir.com/daawo-yari-kajirta-isbitaalka-magaalada-bali-busle-ee-gobolka-sanaag-dhegayso/ heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
E lewru abriil 2008, ñawu nguu yani e nokku hee, wari heen 11 neɗɗo, ñawndi ko ina ɓura 750 e nder gure nay saraaji mum, ina heen busle Bali. Doktoor gooto to opitaal nokku o hollitii laamu Somaliland e fedde nde wonaa laamuyankoore wiyeteende Horn Relief neldii ballal.<ref>https://somalilandstandard.com/800-somaliland-soldiers-defected-to-puntland-state/ heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
E lewru noowammbar 2017, sukaaɓe heewɓe ŋakkiraaɓe nguura e nder busle Bali, ministeer cellal Puntland ɗaɓɓiraama ballal e kaɓirɗe safaara.<ref>https://somalilandstandard.com/800-somaliland-soldiers-defected-to-puntland-state/ heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
E lewru mee 2019, 100 (walla 800[9]) soldaat bataliyoŋ 93 konu Somaliland, yamiraaɗo yo njantu e diiwaan Badhan, ngummii Puntland e nder busle Bali.<ref>https://mustaqbalmedia.net/so/puntland-oo-dalac-siisay-taliyayaasha-ciidamo-ka-soo-goostay-maamulka-somaliland/ heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
== Teskorɗe ==
lowre ballal (18/02/2016). "Ciimtol ko faati e ƴeewndo jaawngo hakkunde gollorɗe to Bari, Karkaar e nokkuuji diiwanuuji Sanaag/Puntland Somali". Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.<ref>https://web.archive.org/web/20201021014549/http://www.somaliweyn.org/2019/05/30/puntland-oo-soo-dhaweysay-taliyeyaal-iyo-ciidamo-ka-goostay-soomaalilandsawirro/ heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
Ibraahiima Haasi Jaama (Mars 2016). "Sariya e kuule binnditagol wootooɓe Somaliland" (PDF). Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Simon Mumuli Oduori, Musse Shaie Alim e Nathalie Gomes (fevrier 2006). "Njanngu taariindi e ŋakkeende e nder ŋoral Sool e falnde Gebi: diiwaan Sanaag to Fuɗnaange Somali" (PDF). h. 59. Heɓtinaama ñalnde 20/06/2021.
Oduori, hitaande 2006, hello 65
Oduori, hitaande 2006, hello 68
IFRC (30 lewru nduu e hitaande 1999). "SOMALI: CELLAL, ƁURI WAƊDE, PEEWNITOL E JAABAWOL MUSIIBaaji" (PDF). Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Sappo e gooto maayi nde rafi caɗtuɗo yani e diiwaan Sanaag". Neɗɗaŋke Keso oo. Ñalnde 14 lewru nduu 2008. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Daawo yari kajirta isbitaalka magaalada Bali-busle ee gobolka Sanaag (dhegayso)". daljir.com. Ñalnde 27 lewru nduu 2017. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"800 soldaat Somaliland njippiima e dowla Puntland". Standard leydi Somali. Ñalnde 31 lewru nduu 2019. Heɓtinaama ñalnde 21/06/2021.
"Puntland oo dalac siisay Taliyayaasha Ciidamo ka soo goostay maamulka Somaliland". Mustaqbalmediya.net. Ñalnde 31 lewru nduu 2019. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021. "Puntland oo soo dhaweysay Taliyeyaal iyo Ciidamo ka goostay Soomaaliland+Sawirro". somaliyanke.org. Ñalnde 30 lewru nduu 2019. Arsiif mum ko e asli ñalnde 21-10-2020. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Tuugnorgal
2in22yr9ibva9quo67iow2e889ojjfi
162790
162788
2026-04-12T09:02:14Z
Mamman Ali
9126
Added link
162790
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Bali Busle''' ko wuro wonngo e diiwaan Fuɗnaange Sanaag e nder leydi Puntland ([[Somaaliya|Somali]]). Somaliland ina jogii kadi <ref>https://reliefweb.int/report/somalia/report-rapid-inter-agency-assessment-bari-karkaar-and-parts-sanaag-regionspuntland heɓtinaama 2021-06-20</ref>ɗaɓɓaande e leydi ndii, e diiwaan Dhahar e nder diiwaan njuɓɓudi Somaliland.
Caggal wolde hakkunde leyɗeele Somali, koɗkiiji sosaa ngam waɗde kuuraa e leɗɗe akasiya.<ref>Brahim Hashi Jama (Mars 2016). http://www.somalilandlaw.com/Somaliland_Voter_Reg_Law___Regs_2016.pdf heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
Ina woodi kadi wuro ngo innde mum nanndi e diiwaan Mudug.<ref>Simon Mumuli Oduori, Musse Shaie Alim e Nathalie Gomes (fevrier 2006). " https://www.faoswalim.org/resources/Land/Environmental_Study_Degradation_Sool_Plateau_and_Gebi.pdf heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
== Yiyngo ==
E jamaanu Somaliland Angalteer, koɗkiiji nay tan ngonnoo e ndeeɗoo nokku : Buraan, El Dahir, Xubeera, e Hadaftimo. Caggal nde Somali heɓi jeytaare mum, koɗki kesi sosaa ko e ɓuuɓri e golle goɗɗe. Haa teeŋti nde wolde hakkunde leyɗeele Somali fuɗɗii hedde 1991, koɗkiiji keewɗi cosi. Koɗki Bali busle fuɗɗii ko e hitaande 1992, e daawal ɗiɗmal mahngo ngal waɗi ko e hitaande 1995. E wiyde mawɗo gooto to Bali busle. faandaare adannde koɗki kii ko waɗde kuuraa ngam wuro.<ref>IFRC (1999-12-30) https://www.ifrc.org/docs/appeals/annual99/01149902.pdf Heɓtinaama ñalde 2021-06-02</ref>
Leɗɗe kuutorteeɗe ngam peewnugol kuuraa ɓuri heewde ko akasiyaaji native, ko heewi e majji ko taƴaaɗi. Ko ɗum waɗi laamu Puntland haɗii njulaagu kuuraa ummoraade e porto [[Bosso|Bosaso]] e hitaande 1998, caggal ɗuum ummoraade e portooji goɗɗi. Ndeen noon, hakkunde 1992 e 2000, keewal kuuraa jolnaangal e busle Bali ina tolnoo e 100 kammu ñalawma kala, kono caggal 2000, limoore ndee ustii haa 10 kammu ñalawma kala. Huunde durngo kadi neldaama e kammuuji 30-40 e hitaande 2000.<ref>https://www.thenewhumanitarian.org/news/2008/04/17/eleven-dead-diarrhoea-hits-sanaag-region heɓtinaama 2021-06-20</ref>
Yimɓe limtaaɓe e hitaande 1999 ko 8 000, ko ɓuri heewde e yimɓe hannde ɓee no feewi. Fedde lewru boɗeeru Somali sosi opitaaluuji e nokkuuji nay, ina heen busle Bali, sibu safaara ñawuuji ina anndaa e nokku hee gila ndeen.<ref>https://www.daljir.com/daawo-yari-kajirta-isbitaalka-magaalada-bali-busle-ee-gobolka-sanaag-dhegayso/ heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
E lewru abriil 2008, ñawu nguu yani e nokku hee, wari heen 11 neɗɗo, ñawndi ko ina ɓura 750 e nder gure nay saraaji mum, ina heen busle Bali. Doktoor gooto to opitaal nokku o hollitii laamu Somaliland e fedde nde wonaa laamuyankoore wiyeteende Horn Relief neldii ballal.<ref>https://somalilandstandard.com/800-somaliland-soldiers-defected-to-puntland-state/ heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
E lewru noowammbar 2017, sukaaɓe heewɓe ŋakkiraaɓe nguura e nder busle Bali, ministeer cellal Puntland ɗaɓɓiraama ballal e kaɓirɗe safaara.<ref>https://somalilandstandard.com/800-somaliland-soldiers-defected-to-puntland-state/ heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
E lewru mee 2019, 100 (walla 800[9]) soldaat bataliyoŋ 93 konu Somaliland, yamiraaɗo yo njantu e diiwaan Badhan, ngummii Puntland e nder busle Bali.<ref>https://mustaqbalmedia.net/so/puntland-oo-dalac-siisay-taliyayaasha-ciidamo-ka-soo-goostay-maamulka-somaliland/ heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
== Teskorɗe ==
lowre ballal (18/02/2016). "Ciimtol ko faati e ƴeewndo jaawngo hakkunde gollorɗe to Bari, Karkaar e nokkuuji diiwanuuji Sanaag/Puntland Somali". Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.<ref>https://web.archive.org/web/20201021014549/http://www.somaliweyn.org/2019/05/30/puntland-oo-soo-dhaweysay-taliyeyaal-iyo-ciidamo-ka-goostay-soomaalilandsawirro/ heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
Ibraahiima Haasi Jaama (Mars 2016). "Sariya e kuule binnditagol wootooɓe Somaliland" (PDF). Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Simon Mumuli Oduori, Musse Shaie Alim e Nathalie Gomes (fevrier 2006). "Njanngu taariindi e ŋakkeende e nder ŋoral Sool e falnde Gebi: diiwaan Sanaag to Fuɗnaange Somali" (PDF). h. 59. Heɓtinaama ñalnde 20/06/2021.
Oduori, hitaande 2006, hello 65
Oduori, hitaande 2006, hello 68
IFRC (30 lewru nduu e hitaande 1999). "SOMALI: CELLAL, ƁURI WAƊDE, PEEWNITOL E JAABAWOL MUSIIBaaji" (PDF). Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Sappo e gooto maayi nde rafi caɗtuɗo yani e diiwaan Sanaag". Neɗɗaŋke Keso oo. Ñalnde 14 lewru nduu 2008. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Daawo yari kajirta isbitaalka magaalada Bali-busle ee gobolka Sanaag (dhegayso)". daljir.com. Ñalnde 27 lewru nduu 2017. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"800 soldaat Somaliland njippiima e dowla Puntland". Standard leydi Somali. Ñalnde 31 lewru nduu 2019. Heɓtinaama ñalnde 21/06/2021.
"Puntland oo dalac siisay Taliyayaasha Ciidamo ka soo goostay maamulka Somaliland". Mustaqbalmediya.net. Ñalnde 31 lewru nduu 2019. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021. "Puntland oo soo dhaweysay Taliyeyaal iyo Ciidamo ka goostay Soomaaliland+Sawirro". somaliyanke.org. Ñalnde 30 lewru nduu 2019. Arsiif mum ko e asli ñalnde 21-10-2020. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Tuugnorgal
7yy7ea4vudc8auk4iok5y5gqecr4lrq
162791
162790
2026-04-12T09:03:09Z
Mamman Ali
9126
Added link
162791
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Bali Busle''' ko wuro wonngo e diiwaan Fuɗnaange Sanaag e nder leydi Puntland ([[Somaaliya|Somali]]). Somaliland ina jogii kadi <ref>https://reliefweb.int/report/somalia/report-rapid-inter-agency-assessment-bari-karkaar-and-parts-sanaag-regionspuntland heɓtinaama 2021-06-20</ref>ɗaɓɓaande e leydi ndii, e diiwaan Dhahar e nder diiwaan njuɓɓudi Somaliland.
Caggal wolde hakkunde leyɗeele Somali, koɗkiiji sosaa ngam waɗde kuuraa e leɗɗe akasiya.<ref>Brahim Hashi Jama (Mars 2016). http://www.somalilandlaw.com/Somaliland_Voter_Reg_Law___Regs_2016.pdf heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
Ina woodi kadi wuro ngo innde mum nanndi e diiwaan Mudug.<ref>Simon Mumuli Oduori, Musse Shaie Alim e Nathalie Gomes (fevrier 2006). " https://www.faoswalim.org/resources/Land/Environmental_Study_Degradation_Sool_Plateau_and_Gebi.pdf heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
== Yiyngo ==
E jamaanu Somaliland Angalteer, koɗkiiji nay tan ngonnoo e ndeeɗoo nokku : Buraan, El Dahir, Xubeera, e Hadaftimo. Caggal nde Somali heɓi jeytaare mum, koɗki kesi sosaa ko e ɓuuɓri e golle goɗɗe. Haa teeŋti nde wolde hakkunde leyɗeele Somali fuɗɗii hedde 1991, koɗkiiji keewɗi cosi. Koɗki Bali busle fuɗɗii ko e hitaande 1992, e daawal ɗiɗmal mahngo ngal waɗi ko e hitaande 1995. E wiyde mawɗo gooto to Bali busle. faandaare adannde koɗki kii ko waɗde kuuraa ngam wuro.<ref>IFRC (1999-12-30) https://www.ifrc.org/docs/appeals/annual99/01149902.pdf Heɓtinaama ñalde 2021-06-02</ref>
Leɗɗe kuutorteeɗe ngam peewnugol kuuraa ɓuri heewde ko akasiyaaji native, ko heewi e majji ko taƴaaɗi. Ko ɗum waɗi laamu Puntland haɗii njulaagu kuuraa ummoraade e porto [[Bosso|Bosaso]] e hitaande 1998, caggal ɗuum ummoraade e portooji goɗɗi. Ndeen noon, hakkunde 1992 e 2000, keewal kuuraa jolnaangal e busle Bali ina tolnoo e 100 kammu ñalawma kala, kono caggal 2000, limoore ndee ustii haa 10 kammu ñalawma kala. Huunde durngo kadi neldaama e kammuuji 30-40 e hitaande 2000.<ref>https://www.thenewhumanitarian.org/news/2008/04/17/eleven-dead-diarrhoea-hits-sanaag-region heɓtinaama 2021-06-20</ref>
Yimɓe limtaaɓe e hitaande 1999 ko 8 000, ko ɓuri heewde e yimɓe hannde ɓee no feewi. Fedde lewru boɗeeru [[Somaaliya|Somali]] sosi opitaaluuji e nokkuuji nay, ina heen busle Bali, sibu safaara ñawuuji ina anndaa e nokku hee gila ndeen.<ref>https://www.daljir.com/daawo-yari-kajirta-isbitaalka-magaalada-bali-busle-ee-gobolka-sanaag-dhegayso/ heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
E lewru abriil 2008, ñawu nguu yani e nokku hee, wari heen 11 neɗɗo, ñawndi ko ina ɓura 750 e nder gure nay saraaji mum, ina heen busle Bali. Doktoor gooto to opitaal nokku o hollitii laamu Somaliland e fedde nde wonaa laamuyankoore wiyeteende Horn Relief neldii ballal.<ref>https://somalilandstandard.com/800-somaliland-soldiers-defected-to-puntland-state/ heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
E lewru noowammbar 2017, sukaaɓe heewɓe ŋakkiraaɓe nguura e nder busle Bali, ministeer cellal Puntland ɗaɓɓiraama ballal e kaɓirɗe safaara.<ref>https://somalilandstandard.com/800-somaliland-soldiers-defected-to-puntland-state/ heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
E lewru mee 2019, 100 (walla 800[9]) soldaat bataliyoŋ 93 konu Somaliland, yamiraaɗo yo njantu e diiwaan Badhan, ngummii Puntland e nder busle Bali.<ref>https://mustaqbalmedia.net/so/puntland-oo-dalac-siisay-taliyayaasha-ciidamo-ka-soo-goostay-maamulka-somaliland/ heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
== Teskorɗe ==
lowre ballal (18/02/2016). "Ciimtol ko faati e ƴeewndo jaawngo hakkunde gollorɗe to Bari, Karkaar e nokkuuji diiwanuuji Sanaag/Puntland Somali". Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.<ref>https://web.archive.org/web/20201021014549/http://www.somaliweyn.org/2019/05/30/puntland-oo-soo-dhaweysay-taliyeyaal-iyo-ciidamo-ka-goostay-soomaalilandsawirro/ heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
Ibraahiima Haasi Jaama (Mars 2016). "Sariya e kuule binnditagol wootooɓe Somaliland" (PDF). Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Simon Mumuli Oduori, Musse Shaie Alim e Nathalie Gomes (fevrier 2006). "Njanngu taariindi e ŋakkeende e nder ŋoral Sool e falnde Gebi: diiwaan Sanaag to Fuɗnaange Somali" (PDF). h. 59. Heɓtinaama ñalnde 20/06/2021.
Oduori, hitaande 2006, hello 65
Oduori, hitaande 2006, hello 68
IFRC (30 lewru nduu e hitaande 1999). "SOMALI: CELLAL, ƁURI WAƊDE, PEEWNITOL E JAABAWOL MUSIIBaaji" (PDF). Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Sappo e gooto maayi nde rafi caɗtuɗo yani e diiwaan Sanaag". Neɗɗaŋke Keso oo. Ñalnde 14 lewru nduu 2008. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Daawo yari kajirta isbitaalka magaalada Bali-busle ee gobolka Sanaag (dhegayso)". daljir.com. Ñalnde 27 lewru nduu 2017. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"800 soldaat Somaliland njippiima e dowla Puntland". Standard leydi Somali. Ñalnde 31 lewru nduu 2019. Heɓtinaama ñalnde 21/06/2021.
"Puntland oo dalac siisay Taliyayaasha Ciidamo ka soo goostay maamulka Somaliland". Mustaqbalmediya.net. Ñalnde 31 lewru nduu 2019. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021. "Puntland oo soo dhaweysay Taliyeyaal iyo Ciidamo ka goostay Soomaaliland+Sawirro". somaliyanke.org. Ñalnde 30 lewru nduu 2019. Arsiif mum ko e asli ñalnde 21-10-2020. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Tuugnorgal
qjp397qc3k1avdktx81i7akw6ykdsdp
162792
162791
2026-04-12T09:03:52Z
Mamman Ali
9126
Added external link
162792
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Bali Busle''' ko wuro wonngo e diiwaan Fuɗnaange Sanaag e nder leydi Puntland ([[Somaaliya|Somali]]). Somaliland ina jogii kadi <ref>https://reliefweb.int/report/somalia/report-rapid-inter-agency-assessment-bari-karkaar-and-parts-sanaag-regionspuntland heɓtinaama 2021-06-20</ref>ɗaɓɓaande e leydi ndii, e diiwaan Dhahar e nder diiwaan njuɓɓudi Somaliland.
Caggal wolde hakkunde leyɗeele Somali, koɗkiiji sosaa ngam waɗde kuuraa e leɗɗe akasiya.<ref>Brahim Hashi Jama (Mars 2016). http://www.somalilandlaw.com/Somaliland_Voter_Reg_Law___Regs_2016.pdf heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
Ina woodi kadi wuro ngo innde mum nanndi e diiwaan Mudug.<ref>Simon Mumuli Oduori, Musse Shaie Alim e Nathalie Gomes (fevrier 2006). " https://www.faoswalim.org/resources/Land/Environmental_Study_Degradation_Sool_Plateau_and_Gebi.pdf heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
== Yiyngo ==
E jamaanu Somaliland Angalteer, koɗkiiji nay tan ngonnoo e ndeeɗoo nokku : Buraan, El Dahir, Xubeera, e Hadaftimo. Caggal nde Somali heɓi jeytaare mum, koɗki kesi sosaa ko e ɓuuɓri e golle goɗɗe. Haa teeŋti nde wolde hakkunde leyɗeele Somali fuɗɗii hedde 1991, koɗkiiji keewɗi cosi. Koɗki Bali busle fuɗɗii ko e hitaande 1992, e daawal ɗiɗmal mahngo ngal waɗi ko e hitaande 1995. E wiyde mawɗo gooto to Bali busle. faandaare adannde koɗki kii ko waɗde kuuraa ngam wuro.<ref>IFRC (1999-12-30) https://www.ifrc.org/docs/appeals/annual99/01149902.pdf Heɓtinaama ñalde 2021-06-02</ref>
Leɗɗe kuutorteeɗe ngam peewnugol kuuraa ɓuri heewde ko akasiyaaji native, ko heewi e majji ko taƴaaɗi. Ko ɗum waɗi laamu Puntland haɗii njulaagu kuuraa ummoraade e porto [[Bosso|Bosaso]] e hitaande 1998, caggal ɗuum ummoraade e portooji goɗɗi. Ndeen noon, hakkunde 1992 e 2000, keewal kuuraa jolnaangal e busle Bali ina tolnoo e 100 kammu ñalawma kala, kono caggal 2000, limoore ndee ustii haa 10 kammu ñalawma kala. Huunde durngo kadi neldaama e kammuuji 30-40 e hitaande 2000.<ref>https://www.thenewhumanitarian.org/news/2008/04/17/eleven-dead-diarrhoea-hits-sanaag-region heɓtinaama 2021-06-20</ref>
Yimɓe limtaaɓe e hitaande 1999 ko 8 000, ko ɓuri heewde e yimɓe hannde ɓee no feewi. Fedde lewru boɗeeru [[Somaaliya|Somali]] sosi opitaaluuji e nokkuuji nay, ina heen busle Bali, sibu safaara ñawuuji ina anndaa e nokku hee gila ndeen.<ref>https://www.daljir.com/daawo-yari-kajirta-isbitaalka-magaalada-bali-busle-ee-gobolka-sanaag-dhegayso/ heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
E lewru abriil 2008, ñawu nguu yani e nokku hee, wari heen 11 neɗɗo, ñawndi ko ina ɓura 750 e nder gure nay saraaji mum, ina heen busle Bali. Doktoor gooto to opitaal nokku o hollitii laamu Somaliland e fedde nde wonaa laamuyankoore wiyeteende Horn Relief neldii ballal.<ref>https://somalilandstandard.com/800-somaliland-soldiers-defected-to-puntland-state/ heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
E lewru noowammbar 2017, sukaaɓe heewɓe ŋakkiraaɓe nguura e nder busle Bali, ministeer cellal Puntland ɗaɓɓiraama ballal e kaɓirɗe safaara.<ref>https://somalilandstandard.com/800-somaliland-soldiers-defected-to-puntland-state/ heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
E lewru mee 2019, 100 (walla 800[9]) soldaat bataliyoŋ 93 konu Somaliland, yamiraaɗo yo njantu e diiwaan [[Bahamas|Badhan]], ngummii Puntland e nder busle Bali.<ref>https://mustaqbalmedia.net/so/puntland-oo-dalac-siisay-taliyayaasha-ciidamo-ka-soo-goostay-maamulka-somaliland/ heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
== Teskorɗe ==
lowre ballal (18/02/2016). "Ciimtol ko faati e ƴeewndo jaawngo hakkunde gollorɗe to Bari, Karkaar e nokkuuji diiwanuuji Sanaag/Puntland Somali". Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.<ref>https://web.archive.org/web/20201021014549/http://www.somaliweyn.org/2019/05/30/puntland-oo-soo-dhaweysay-taliyeyaal-iyo-ciidamo-ka-goostay-soomaalilandsawirro/ heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
Ibraahiima Haasi Jaama (Mars 2016). "Sariya e kuule binnditagol wootooɓe Somaliland" (PDF). Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Simon Mumuli Oduori, Musse Shaie Alim e Nathalie Gomes (fevrier 2006). "Njanngu taariindi e ŋakkeende e nder ŋoral Sool e falnde Gebi: diiwaan Sanaag to Fuɗnaange Somali" (PDF). h. 59. Heɓtinaama ñalnde 20/06/2021.
Oduori, hitaande 2006, hello 65
Oduori, hitaande 2006, hello 68
IFRC (30 lewru nduu e hitaande 1999). "SOMALI: CELLAL, ƁURI WAƊDE, PEEWNITOL E JAABAWOL MUSIIBaaji" (PDF). Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Sappo e gooto maayi nde rafi caɗtuɗo yani e diiwaan Sanaag". Neɗɗaŋke Keso oo. Ñalnde 14 lewru nduu 2008. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Daawo yari kajirta isbitaalka magaalada Bali-busle ee gobolka Sanaag (dhegayso)". daljir.com. Ñalnde 27 lewru nduu 2017. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"800 soldaat Somaliland njippiima e dowla Puntland". Standard leydi Somali. Ñalnde 31 lewru nduu 2019. Heɓtinaama ñalnde 21/06/2021.
"Puntland oo dalac siisay Taliyayaasha Ciidamo ka soo goostay maamulka Somaliland". Mustaqbalmediya.net. Ñalnde 31 lewru nduu 2019. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021. "Puntland oo soo dhaweysay Taliyeyaal iyo Ciidamo ka goostay Soomaaliland+Sawirro". somaliyanke.org. Ñalnde 30 lewru nduu 2019. Arsiif mum ko e asli ñalnde 21-10-2020. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Tuugnorgal
i16gc2wxp3qinevgbr7knmx8vkwrnv3
162793
162792
2026-04-12T09:04:36Z
Mamman Ali
9126
Added external link
162793
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Bali Busle''' ko wuro wonngo e diiwaan Fuɗnaange Sanaag e nder leydi Puntland ([[Somaaliya|Somali]]). Somaliland ina jogii kadi <ref>https://reliefweb.int/report/somalia/report-rapid-inter-agency-assessment-bari-karkaar-and-parts-sanaag-regionspuntland heɓtinaama 2021-06-20</ref>ɗaɓɓaande e leydi ndii, e diiwaan Dhahar e nder diiwaan njuɓɓudi Somaliland.
Caggal wolde hakkunde leyɗeele Somali, koɗkiiji sosaa ngam waɗde kuuraa e leɗɗe akasiya.<ref>Brahim Hashi Jama (Mars 2016). http://www.somalilandlaw.com/Somaliland_Voter_Reg_Law___Regs_2016.pdf heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
Ina woodi kadi wuro ngo innde mum nanndi e diiwaan Mudug.<ref>Simon Mumuli Oduori, Musse Shaie Alim e Nathalie Gomes (fevrier 2006). " https://www.faoswalim.org/resources/Land/Environmental_Study_Degradation_Sool_Plateau_and_Gebi.pdf heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
== Yiyngo ==
E jamaanu Somaliland Angalteer, koɗkiiji nay tan ngonnoo e ndeeɗoo nokku : Buraan, El Dahir, Xubeera, e Hadaftimo. Caggal nde Somali heɓi jeytaare mum, koɗki kesi sosaa ko e ɓuuɓri e golle goɗɗe. Haa teeŋti nde wolde hakkunde leyɗeele Somali fuɗɗii hedde 1991, koɗkiiji keewɗi cosi. Koɗki Bali busle fuɗɗii ko e hitaande 1992, e daawal ɗiɗmal mahngo ngal waɗi ko e hitaande 1995. E wiyde mawɗo gooto to Bali busle. faandaare adannde koɗki kii ko waɗde kuuraa ngam wuro.<ref>IFRC (1999-12-30) https://www.ifrc.org/docs/appeals/annual99/01149902.pdf Heɓtinaama ñalde 2021-06-02</ref>
Leɗɗe kuutorteeɗe ngam peewnugol kuuraa ɓuri heewde ko akasiyaaji native, ko heewi e majji ko taƴaaɗi. Ko ɗum waɗi laamu Puntland haɗii njulaagu kuuraa ummoraade e porto [[Bosso|Bosaso]] e hitaande 1998, caggal ɗuum ummoraade e portooji goɗɗi. Ndeen noon, hakkunde 1992 e 2000, keewal kuuraa jolnaangal e busle Bali ina tolnoo e 100 kammu ñalawma kala, kono caggal 2000, limoore ndee ustii haa 10 kammu ñalawma kala. Huunde durngo kadi neldaama e kammuuji 30-40 e hitaande 2000.<ref>https://www.thenewhumanitarian.org/news/2008/04/17/eleven-dead-diarrhoea-hits-sanaag-region heɓtinaama 2021-06-20</ref>
Yimɓe limtaaɓe e hitaande 1999 ko 8 000, ko ɓuri heewde e yimɓe hannde ɓee no feewi. Fedde lewru boɗeeru [[Somaaliya|Somali]] sosi opitaaluuji e nokkuuji nay, ina heen busle Bali, sibu safaara ñawuuji ina anndaa e nokku hee gila ndeen.<ref>https://www.daljir.com/daawo-yari-kajirta-isbitaalka-magaalada-bali-busle-ee-gobolka-sanaag-dhegayso/ heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
E lewru abriil 2008, ñawu nguu yani e nokku hee, wari heen 11 neɗɗo, ñawndi ko ina ɓura 750 e nder gure nay saraaji mum, ina heen busle Bali. Doktoor gooto to opitaal nokku o hollitii laamu Somaliland e fedde nde wonaa laamuyankoore wiyeteende Horn Relief neldii ballal.<ref>https://somalilandstandard.com/800-somaliland-soldiers-defected-to-puntland-state/ heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
E lewru noowammbar 2017, sukaaɓe heewɓe ŋakkiraaɓe nguura e nder busle Bali, ministeer cellal Puntland ɗaɓɓiraama ballal e kaɓirɗe safaara.<ref>https://somalilandstandard.com/800-somaliland-soldiers-defected-to-puntland-state/ heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
E lewru mee 2019, 100 (walla 800[9]) soldaat bataliyoŋ 93 konu Somaliland, yamiraaɗo yo njantu e diiwaan [[Bahamas|Badhan]], [[Ngumi daleewi|ngummii]] Puntland e nder busle Bali.<ref>https://mustaqbalmedia.net/so/puntland-oo-dalac-siisay-taliyayaasha-ciidamo-ka-soo-goostay-maamulka-somaliland/ heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
== Teskorɗe ==
lowre ballal (18/02/2016). "Ciimtol ko faati e ƴeewndo jaawngo hakkunde gollorɗe to Bari, Karkaar e nokkuuji diiwanuuji Sanaag/Puntland Somali". Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.<ref>https://web.archive.org/web/20201021014549/http://www.somaliweyn.org/2019/05/30/puntland-oo-soo-dhaweysay-taliyeyaal-iyo-ciidamo-ka-goostay-soomaalilandsawirro/ heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
Ibraahiima Haasi Jaama (Mars 2016). "Sariya e kuule binnditagol wootooɓe Somaliland" (PDF). Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Simon Mumuli Oduori, Musse Shaie Alim e Nathalie Gomes (fevrier 2006). "Njanngu taariindi e ŋakkeende e nder ŋoral Sool e falnde Gebi: diiwaan Sanaag to Fuɗnaange Somali" (PDF). h. 59. Heɓtinaama ñalnde 20/06/2021.
Oduori, hitaande 2006, hello 65
Oduori, hitaande 2006, hello 68
IFRC (30 lewru nduu e hitaande 1999). "SOMALI: CELLAL, ƁURI WAƊDE, PEEWNITOL E JAABAWOL MUSIIBaaji" (PDF). Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Sappo e gooto maayi nde rafi caɗtuɗo yani e diiwaan Sanaag". Neɗɗaŋke Keso oo. Ñalnde 14 lewru nduu 2008. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Daawo yari kajirta isbitaalka magaalada Bali-busle ee gobolka Sanaag (dhegayso)". daljir.com. Ñalnde 27 lewru nduu 2017. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"800 soldaat Somaliland njippiima e dowla Puntland". Standard leydi Somali. Ñalnde 31 lewru nduu 2019. Heɓtinaama ñalnde 21/06/2021.
"Puntland oo dalac siisay Taliyayaasha Ciidamo ka soo goostay maamulka Somaliland". Mustaqbalmediya.net. Ñalnde 31 lewru nduu 2019. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021. "Puntland oo soo dhaweysay Taliyeyaal iyo Ciidamo ka goostay Soomaaliland+Sawirro". somaliyanke.org. Ñalnde 30 lewru nduu 2019. Arsiif mum ko e asli ñalnde 21-10-2020. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Tuugnorgal
jpse86yc605o6juesjzo49ampplmicm
162795
162793
2026-04-12T09:05:27Z
Mamman Ali
9126
Added external link
162795
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Bali Busle''' ko wuro wonngo e diiwaan Fuɗnaange Sanaag e nder leydi Puntland ([[Somaaliya|Somali]]). Somaliland ina jogii kadi <ref>https://reliefweb.int/report/somalia/report-rapid-inter-agency-assessment-bari-karkaar-and-parts-sanaag-regionspuntland heɓtinaama 2021-06-20</ref>ɗaɓɓaande e leydi ndii, e diiwaan Dhahar e nder diiwaan njuɓɓudi Somaliland.
Caggal wolde hakkunde leyɗeele Somali, koɗkiiji sosaa ngam waɗde kuuraa e leɗɗe akasiya.<ref>Brahim Hashi Jama (Mars 2016). http://www.somalilandlaw.com/Somaliland_Voter_Reg_Law___Regs_2016.pdf heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
Ina woodi kadi wuro ngo innde mum nanndi e diiwaan Mudug.<ref>Simon Mumuli Oduori, Musse Shaie Alim e Nathalie Gomes (fevrier 2006). " https://www.faoswalim.org/resources/Land/Environmental_Study_Degradation_Sool_Plateau_and_Gebi.pdf heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
== Yiyngo ==
E jamaanu Somaliland Angalteer, koɗkiiji nay tan ngonnoo e ndeeɗoo nokku : Buraan, El Dahir, Xubeera, e Hadaftimo. Caggal nde Somali heɓi jeytaare mum, koɗki kesi sosaa ko e ɓuuɓri e golle goɗɗe. Haa teeŋti nde wolde hakkunde leyɗeele Somali fuɗɗii hedde 1991, koɗkiiji keewɗi cosi. Koɗki Bali busle fuɗɗii ko e hitaande 1992, e daawal ɗiɗmal mahngo ngal waɗi ko e hitaande 1995. E wiyde mawɗo gooto to Bali busle. faandaare adannde koɗki kii ko waɗde kuuraa ngam wuro.<ref>IFRC (1999-12-30) https://www.ifrc.org/docs/appeals/annual99/01149902.pdf Heɓtinaama ñalde 2021-06-02</ref>
Leɗɗe kuutorteeɗe ngam peewnugol kuuraa ɓuri heewde ko akasiyaaji native, ko heewi e majji ko taƴaaɗi. Ko ɗum waɗi laamu Puntland haɗii njulaagu kuuraa ummoraade e porto [[Bosso|Bosaso]] e hitaande 1998, caggal ɗuum ummoraade e portooji goɗɗi. Ndeen noon, hakkunde 1992 e 2000, keewal kuuraa jolnaangal e busle Bali ina tolnoo e 100 kammu ñalawma kala, kono caggal 2000, limoore ndee ustii haa 10 kammu ñalawma kala. Huunde durngo kadi neldaama e kammuuji 30-40 e hitaande 2000.<ref>https://www.thenewhumanitarian.org/news/2008/04/17/eleven-dead-diarrhoea-hits-sanaag-region heɓtinaama 2021-06-20</ref>
Yimɓe limtaaɓe e hitaande 1999 ko 8 000, ko ɓuri heewde e yimɓe hannde ɓee no feewi. Fedde lewru boɗeeru [[Somaaliya|Somali]] sosi opitaaluuji e nokkuuji nay, ina heen busle Bali, sibu safaara ñawuuji ina anndaa e nokku hee gila ndeen.<ref>https://www.daljir.com/daawo-yari-kajirta-isbitaalka-magaalada-bali-busle-ee-gobolka-sanaag-dhegayso/ heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
E lewru abriil 2008, ñawu nguu yani e nokku hee, wari heen 11 neɗɗo, ñawndi ko ina ɓura 750 e nder gure nay saraaji mum, ina heen busle Bali. Doktoor gooto to opitaal nokku o hollitii laamu Somaliland e fedde nde wonaa laamuyankoore wiyeteende Horn Relief neldii ballal.<ref>https://somalilandstandard.com/800-somaliland-soldiers-defected-to-puntland-state/ heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
E lewru noowammbar 2017, sukaaɓe heewɓe ŋakkiraaɓe nguura e nder busle Bali, ministeer cellal Puntland ɗaɓɓiraama ballal e kaɓirɗe safaara.<ref>https://somalilandstandard.com/800-somaliland-soldiers-defected-to-puntland-state/ heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
E lewru mee 2019, 100 (walla 800[9]) soldaat bataliyoŋ 93 konu Somaliland, yamiraaɗo yo njantu e diiwaan [[Bahamas|Badhan]], [[Ngumi daleewi|ngummii]] Puntland e nder [[Busembatya|busle]] Bali.<ref>https://mustaqbalmedia.net/so/puntland-oo-dalac-siisay-taliyayaasha-ciidamo-ka-soo-goostay-maamulka-somaliland/ heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
== Teskorɗe ==
lowre ballal (18/02/2016). "Ciimtol ko faati e ƴeewndo jaawngo hakkunde gollorɗe to Bari, Karkaar e nokkuuji diiwanuuji Sanaag/Puntland Somali". Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.<ref>https://web.archive.org/web/20201021014549/http://www.somaliweyn.org/2019/05/30/puntland-oo-soo-dhaweysay-taliyeyaal-iyo-ciidamo-ka-goostay-soomaalilandsawirro/ heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
Ibraahiima Haasi Jaama (Mars 2016). "Sariya e kuule binnditagol wootooɓe Somaliland" (PDF). Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Simon Mumuli Oduori, Musse Shaie Alim e Nathalie Gomes (fevrier 2006). "Njanngu taariindi e ŋakkeende e nder ŋoral Sool e falnde Gebi: diiwaan Sanaag to Fuɗnaange Somali" (PDF). h. 59. Heɓtinaama ñalnde 20/06/2021.
Oduori, hitaande 2006, hello 65
Oduori, hitaande 2006, hello 68
IFRC (30 lewru nduu e hitaande 1999). "SOMALI: CELLAL, ƁURI WAƊDE, PEEWNITOL E JAABAWOL MUSIIBaaji" (PDF). Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Sappo e gooto maayi nde rafi caɗtuɗo yani e diiwaan Sanaag". Neɗɗaŋke Keso oo. Ñalnde 14 lewru nduu 2008. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Daawo yari kajirta isbitaalka magaalada Bali-busle ee gobolka Sanaag (dhegayso)". daljir.com. Ñalnde 27 lewru nduu 2017. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"800 soldaat Somaliland njippiima e dowla Puntland". Standard leydi Somali. Ñalnde 31 lewru nduu 2019. Heɓtinaama ñalnde 21/06/2021.
"Puntland oo dalac siisay Taliyayaasha Ciidamo ka soo goostay maamulka Somaliland". Mustaqbalmediya.net. Ñalnde 31 lewru nduu 2019. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021. "Puntland oo soo dhaweysay Taliyeyaal iyo Ciidamo ka goostay Soomaaliland+Sawirro". somaliyanke.org. Ñalnde 30 lewru nduu 2019. Arsiif mum ko e asli ñalnde 21-10-2020. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Tuugnorgal
c4fyfdfrkxerg9h4eaw9hcyxam707wz
162797
162795
2026-04-12T09:06:30Z
Mamman Ali
9126
Added link
162797
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Bali Busle''' ko wuro wonngo e diiwaan Fuɗnaange Sanaag e nder leydi Puntland ([[Somaaliya|Somali]]). Somaliland ina jogii kadi <ref>https://reliefweb.int/report/somalia/report-rapid-inter-agency-assessment-bari-karkaar-and-parts-sanaag-regionspuntland heɓtinaama 2021-06-20</ref>ɗaɓɓaande e leydi ndii, e diiwaan Dhahar e nder diiwaan njuɓɓudi Somaliland.
Caggal wolde hakkunde leyɗeele Somali, koɗkiiji sosaa ngam waɗde kuuraa e leɗɗe akasiya.<ref>Brahim Hashi Jama (Mars 2016). http://www.somalilandlaw.com/Somaliland_Voter_Reg_Law___Regs_2016.pdf heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
Ina woodi kadi wuro ngo innde mum nanndi e diiwaan Mudug.<ref>Simon Mumuli Oduori, Musse Shaie Alim e Nathalie Gomes (fevrier 2006). " https://www.faoswalim.org/resources/Land/Environmental_Study_Degradation_Sool_Plateau_and_Gebi.pdf heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
== Yiyngo ==
E jamaanu Somaliland Angalteer, koɗkiiji nay tan ngonnoo e ndeeɗoo nokku : Buraan, El Dahir, Xubeera, e Hadaftimo. Caggal nde Somali heɓi jeytaare mum, koɗki kesi sosaa ko e ɓuuɓri e golle goɗɗe. Haa teeŋti nde wolde hakkunde leyɗeele Somali fuɗɗii hedde 1991, koɗkiiji keewɗi cosi. Koɗki Bali busle fuɗɗii ko e hitaande 1992, e daawal ɗiɗmal mahngo ngal waɗi ko e hitaande 1995. E wiyde mawɗo gooto to Bali busle. faandaare adannde koɗki kii ko waɗde kuuraa ngam wuro.<ref>IFRC (1999-12-30) https://www.ifrc.org/docs/appeals/annual99/01149902.pdf Heɓtinaama ñalde 2021-06-02</ref>
Leɗɗe kuutorteeɗe ngam peewnugol kuuraa ɓuri heewde ko akasiyaaji native, ko heewi e majji ko taƴaaɗi. Ko ɗum waɗi laamu Puntland haɗii njulaagu kuuraa ummoraade e porto [[Bosso|Bosaso]] e hitaande 1998, caggal ɗuum ummoraade e portooji goɗɗi. Ndeen noon, hakkunde 1992 e 2000, keewal kuuraa jolnaangal e busle Bali ina tolnoo e 100 kammu ñalawma kala, kono caggal 2000, limoore ndee ustii haa 10 kammu ñalawma kala. Huunde durngo kadi neldaama e kammuuji 30-40 e hitaande 2000.<ref>https://www.thenewhumanitarian.org/news/2008/04/17/eleven-dead-diarrhoea-hits-sanaag-region heɓtinaama 2021-06-20</ref>
Yimɓe limtaaɓe e hitaande 1999 ko 8 000, ko ɓuri heewde e yimɓe hannde ɓee no feewi. Fedde lewru boɗeeru [[Somaaliya|Somali]] sosi opitaaluuji e nokkuuji nay, ina heen busle Bali, sibu safaara ñawuuji ina anndaa e nokku hee gila ndeen.<ref>https://www.daljir.com/daawo-yari-kajirta-isbitaalka-magaalada-bali-busle-ee-gobolka-sanaag-dhegayso/ heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
E lewru abriil 2008, ñawu nguu yani e nokku hee, wari heen 11 neɗɗo, ñawndi ko ina ɓura 750 e nder gure nay saraaji mum, ina heen busle Bali. Doktoor gooto to opitaal nokku o hollitii laamu Somaliland e fedde nde wonaa laamuyankoore wiyeteende Horn Relief neldii ballal.<ref>https://somalilandstandard.com/800-somaliland-soldiers-defected-to-puntland-state/ heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
E lewru noowammbar 2017, sukaaɓe heewɓe ŋakkiraaɓe nguura e nder busle Bali, ministeer cellal Puntland ɗaɓɓiraama ballal e kaɓirɗe safaara.<ref>https://somalilandstandard.com/800-somaliland-soldiers-defected-to-puntland-state/ heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
E lewru mee 2019, 100 (walla 800[9]) soldaat bataliyoŋ 93 konu Somaliland, yamiraaɗo yo njantu e diiwaan [[Bahamas|Badhan]], [[Ngumi daleewi|ngummii]] Puntland e nder [[Busembatya|busle]] Bali.<ref>https://mustaqbalmedia.net/so/puntland-oo-dalac-siisay-taliyayaasha-ciidamo-ka-soo-goostay-maamulka-somaliland/ heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
== Teskorɗe ==
lowre ballal (18/02/2016). "Ciimtol ko faati e ƴeewndo jaawngo hakkunde gollorɗe to Bari, Karkaar e nokkuuji diiwanuuji Sanaag/Puntland Somali". Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.<ref>https://web.archive.org/web/20201021014549/http://www.somaliweyn.org/2019/05/30/puntland-oo-soo-dhaweysay-taliyeyaal-iyo-ciidamo-ka-goostay-soomaalilandsawirro/ heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
Ibraahiima Haasi Jaama (Mars 2016). "Sariya e kuule binnditagol wootooɓe Somaliland" (PDF). Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Simon Mumuli Oduori, Musse Shaie Alim e Nathalie Gomes (fevrier 2006). "Njanngu taariindi e ŋakkeende e nder ŋoral Sool e falnde Gebi: diiwaan Sanaag to Fuɗnaange Somali" (PDF). h. 59. Heɓtinaama ñalnde 20/06/2021.
Oduori, hitaande 2006, hello 65
Oduori, hitaande 2006, hello 68
IFRC (30 lewru nduu e hitaande 1999). "SOMALI: CELLAL, ƁURI WAƊDE, PEEWNITOL E JAABAWOL MUSIIBaaji" (PDF). Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Sappo e gooto maayi nde rafi caɗtuɗo yani e diiwaan Sanaag". Neɗɗaŋke Keso oo. Ñalnde 14 lewru nduu 2008. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Daawo yari kajirta isbitaalka magaalada Bali-busle ee gobolka Sanaag (dhegayso)". daljir.com. Ñalnde 27 lewru nduu 2017. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"800 soldaat Somaliland njippiima e dowla Puntland". Standard leydi [[Somaaliya|Somali]]. Ñalnde 31 lewru nduu 2019. Heɓtinaama ñalnde 21/06/2021.
"Puntland oo dalac siisay Taliyayaasha Ciidamo ka soo goostay maamulka Somaliland". Mustaqbalmediya.net. Ñalnde 31 lewru nduu 2019. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021. "Puntland oo soo dhaweysay Taliyeyaal iyo Ciidamo ka goostay Soomaaliland+Sawirro". somaliyanke.org. Ñalnde 30 lewru nduu 2019. Arsiif mum ko e asli ñalnde 21-10-2020. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Tuugnorgal
h6gxax2nkuf9d9us6n2vr40txj4zhai
162807
162797
2026-04-12T09:37:45Z
Adamu mc
10501
Edit
162807
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Bali Busle''' ko wuro wonngo e diiwaan Fuɗnaange Sanaag e nder leydi Puntland ([[Somaaliya|Somali]]). Somaliland ina jogii kadi <ref>https://reliefweb.int/report/somalia/report-rapid-inter-agency-assessment-bari-karkaar-and-parts-sanaag-regionspuntland heɓtinaama 2021-06-20</ref>ɗaɓɓaande e leydi ndii, e diiwaan Dhahar e nder diiwaan njuɓɓudi Somaliland.
Caggal wolde hakkunde leyɗeele Somali, koɗkiiji sosaa ngam waɗde kuuraa e leɗɗe akasiya.<ref>Brahim Hashi Jama (Mars 2016). http://www.somalilandlaw.com/Somaliland_Voter_Reg_Law___Regs_2016.pdf heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
Ina woodi kadi wuro ngo innde mum nanndi e diiwaan Mudug.<ref>Simon Mumuli Oduori, Musse Shaie Alim e Nathalie Gomes (fevrier 2006). " https://www.faoswalim.org/resources/Land/Environmental_Study_Degradation_Sool_Plateau_and_Gebi.pdf heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
== Yiyngo ==
E jamaanu Somaliland Angalteer, koɗkiiji nay tan ngonnoo e ndeeɗoo nokku : Buraan, El Dahir, Xubeera, e Hadaftimo. Caggal nde Somali heɓi jeytaare mum, koɗki kesi sosaa ko e ɓuuɓri e golle goɗɗe. Haa teeŋti nde wolde hakkunde leyɗeele Somali fuɗɗii hedde 1991, koɗkiiji keewɗi cosi. Koɗki Bali busle fuɗɗii ko e hitaande 1992, e daawal ɗiɗmal mahngo ngal waɗi ko e hitaande alif 1995. E wiyde mawɗo gooto to Bali busle. faandaare adannde koɗki kii ko waɗde kuuraa ngam wuro.<ref>IFRC (1999-12-30) https://www.ifrc.org/docs/appeals/annual99/01149902.pdf Heɓtinaama ñalde 2021-06-02</ref>
Leɗɗe kuutorteeɗe ngam peewnugol kuuraa ɓuri heewde ko akasiyaaji native, ko heewi e majji ko taƴaaɗi. Ko ɗum waɗi laamu Puntland haɗii njulaagu kuuraa ummoraade e porto [[Bosso|Bosaso]] e hitaande 1998, caggal ɗuum ummoraade e portooji goɗɗi. Ndeen noon, hakkunde 1992 e 2000, keewal kuuraa jolnaangal e busle Bali ina tolnoo e 100 kammu ñalawma kala, kono caggal 2000, limoore ndee ustii haa 10 kammu ñalawma kala. Huunde durngo kadi neldaama e kammuuji 30-40 e hitaande 2000.<ref>https://www.thenewhumanitarian.org/news/2008/04/17/eleven-dead-diarrhoea-hits-sanaag-region heɓtinaama 2021-06-20</ref>
Yimmɓe limtaaɓe e hitaande 1999 ko 8 000, ko ɓuri heewde e yimɓe hannde ɓee no feewi. Fedde lewru boɗeeru [[Somaaliya|Somali]] sosi opitaaluuji e nokkuuji nay, ina heen busle Bali, sibu safaara ñawuuji ina anndaa e nokku hee gila ndeen.<ref>https://www.daljir.com/daawo-yari-kajirta-isbitaalka-magaalada-bali-busle-ee-gobolka-sanaag-dhegayso/ heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
E lewru abriil 2008, ñawu nguu yani e nokku hee, wari heen 11 neɗɗo, ñawndi ko ina ɓura 750 e nder gure nay saraaji mum, ina heen busle Bali. Doktoor gooto to opitaal nokku o hollitii laamu Somaliland e fedde nde wonaa laamuyankoore wiyeteende Horn Relief neldii ballal.<ref>https://somalilandstandard.com/800-somaliland-soldiers-defected-to-puntland-state/ heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
E lewru noowammbar 2017, sukaaɓe heewɓe ŋakkiraaɓe nguura e nder busle Bali, ministeer cellal Puntland ɗaɓɓiraama ballal e kaɓirɗe safaara.<ref>https://somalilandstandard.com/800-somaliland-soldiers-defected-to-puntland-state/ heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
E lewru mee 2019, 100 (walla 800[9]) soldaat bataliyoŋ 93 konu Somaliland, yamiraaɗo yo njantu e diiwaan [[Bahamas|Badhan]], [[Ngumi daleewi|ngummii]] Puntland e nder [[Busembatya|busle]] Bali.<ref>https://mustaqbalmedia.net/so/puntland-oo-dalac-siisay-taliyayaasha-ciidamo-ka-soo-goostay-maamulka-somaliland/ heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
== Teskorɗe ==
lowre ballal (18/02/2016). "Ciimtol ko faati e ƴeewndo jaawngo hakkunde gollorɗe to Bari, Karkaar e nokkuuji diiwanuuji Sanaag/Puntland Somali". Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.<ref>https://web.archive.org/web/20201021014549/http://www.somaliweyn.org/2019/05/30/puntland-oo-soo-dhaweysay-taliyeyaal-iyo-ciidamo-ka-goostay-soomaalilandsawirro/ heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
Ibraahiima Haasi Jaama (Mars 2016). "Sariya e kuule binnditagol wootooɓe Somaliland" (PDF). Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Simon Mumuli Oduori, Musse Shaie Alim e Nathalie Gomes (fevrier 2006). "Njanngu taariindi e ŋakkeende e nder ŋoral Sool e falnde Gebi: diiwaan Sanaag to Fuɗnaange Somali" (PDF). h. 59. Heɓtinaama ñalnde 20/06/2021.
Oduori, hitaande 2006, hello 65
Oduori, hitaande 2006, hello 68
IFRC (30 lewru nduu e hitaande 1999). "SOMALI: CELLAL, ƁURI WAƊDE, PEEWNITOL E JAABAWOL MUSIIBaaji" (PDF). Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Sappo e gooto maayi nde rafi caɗtuɗo yani e diiwaan Sanaag". Neɗɗaŋke Keso oo. Ñalnde 14 lewru nduu 2008. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Daawo yari kajirta isbitaalka magaalada Bali-busle ee gobolka Sanaag (dhegayso)". daljir.com. Ñalnde 27 lewru nduu 2017. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"800 soldaat Somaliland njippiima e dowla Puntland". Standard leydi [[Somaaliya|Somali]]. Ñalnde 31 lewru nduu 2019. Heɓtinaama ñalnde 21/06/2021.
"Puntland oo dalac siisay Taliyayaasha Ciidamo ka soo goostay maamulka Somaliland". Mustaqbalmediya.net. Ñalnde 31 lewru nduu 2019. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021. "Puntland oo soo dhaweysay Taliyeyaal iyo Ciidamo ka goostay Soomaaliland+Sawirro". somaliyanke.org. Ñalnde 30 lewru nduu 2019. Arsiif mum ko e asli ñalnde 21-10-2020. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Tuugnorgal
t28fodv70wiiod0v18tsywfsqartb0p
162884
162807
2026-04-12T11:44:12Z
~2026-22640-78
14279
162884
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Bali Busle''' ko wuro wonngo e diiwaan Fuɗnaange Sanaag e nder leydi Puntland ([[Somaaliya|Somali]]). Somaliland ina jogii kadi <ref>https://reliefweb.int/report/somalia/report-rapid-inter-agency-assessment-bari-karkaar-and-parts-sanaag-regionspuntland heɓtinaama 2021-06-20</ref>ɗaɓɓaande e leydi ndii, e diiwaan Dhahar e nder diiwaan njuɓɓudi Somaliland.
Caggal wolde hakkunde leyɗeele Somali, koɗkiiji sosaa ngam waɗde kuuraa e leɗɗe akasiya.<ref>Brahim Hashi Jama (Mars 2016). http://www.somalilandlaw.com/Somaliland_Voter_Reg_Law___Regs_2016.pdf heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
Ina woodi kadi wuro ngo innde mum nanndi e diiwaan Mudug.<ref>Simon Mumuli Oduori, Musse Shaie Alim e Nathalie Gomes (fevrier 2006). " https://www.faoswalim.org/resources/Land/Environmental_Study_Degradation_Sool_Plateau_and_Gebi.pdf heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
== Yiyngo ==
E jamaanu Somaliland Angalteer, koɗkiiji nay tan ngonnoo e ndeeɗoo nokku : Buraan, El Dahir, Xubeera, e Hadaftimo. Caggal nde Somali heɓi jeytaare mum, koɗki kesi sosaa ko e ɓuuɓri e golle goɗɗe. Haa teeŋti nde wolde hakkunde leyɗeele Somali fuɗɗii hedde 1991, koɗkiiji keewɗi cosi. Koɗki Bali busle fuɗɗii ko e hitaande 1992, e daawal ɗiɗmal mahngo ngal waɗi ko e hitaande alif 1995. E wiyde mawɗo gooto to Bali busle. faandaare adannde koɗki kii ko waɗde kuuraa ngam wuro.<ref>IFRC (1999-12-30) https://www.ifrc.org/docs/appeals/annual99/01149902.pdf Heɓtinaama ñalde 2021-06-02</ref>
Leɗɗe kuutorteeɗe ngam peewnugol kuuraa ɓuri heewde ko akasiyaaji native, ko heewi e majji ko taƴaaɗi. Ko ɗum waɗi laamu Puntland haɗii njulaagu kuuraa ummoraade e porto [[Bosso|Bosaso]] e hitaande 1998, caggal ɗuum ummoraade e portooji goɗɗi. Ndeen noon, hakkunde 1992 e 2000, keewal kuuraa jolnaangal e busle Bali ina tolnoo e 100 kammu ñalawma kala, kono caggal 2000, limoore ndee ustii haa 10 kammu ñalawma kala. Huunde durngo kadi neldaama e kammuuji 30-40 e hitaande 2000.<ref>https://www.thenewhumanitarian.org/news/2008/04/17/eleven-dead-diarrhoea-hits-sanaag-region heɓtinaama 2021-06-20</ref>
Yimmɓe limtaaɓe e hitaande 1999 ko 8 000, ko ɓuri heewde e yimɓe hannde ɓee no feewi. Fedde lewru boɗeeru [[Somaaliya|Somali]] sosi opitaaluuji e nokkuuji nay, ina heen busle Bali, sibu safaara ñawuuji ina anndaa e nokku hee gila ndeen.<ref>https://www.daljir.com/daawo-yari-kajirta-isbitaalka-magaalada-bali-busle-ee-gobolka-sanaag-dhegayso/ heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
E lewru abriil 2008, ñawu nguu yani e nokku hee, wari heen 11 neɗɗo, ñawndi ko ina ɓura 750 e nder gure nay saraaji mum, ina heen busle Bali. Doktoor gooto to opitaal nokku o hollitii laamu Somaliland e fedde nde wonaa laamuyankoore wiyeteende Horn Relief neldii ballal.<ref>https://somalilandstandard.com/800-somaliland-soldiers-defected-to-puntland-state/ heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
E lewru noowammbar 2017, sukaaɓe heewɓe ŋakkiraaɓe nguura e nder busle Bali, ministeer cellal Puntland ɗaɓɓiraama ballal e kaɓirɗe safaara.<ref>https://somalilandstandard.com/800-somaliland-soldiers-defected-to-puntland-state/ heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
E lewru mee 2019, 100 (walla 800[9]) soldaat bataliyoŋ 93 konu Somaliland, yamiraaɗo yo njantu e diiwaan [[Bahamas|Badhan]], [[Ngumi daleewi|ngummii]] Puntland e nder [[Busembatya|busle]] Bali.<ref>https://mustaqbalmedia.net/so/puntland-oo-dalac-siisay-taliyayaasha-ciidamo-ka-soo-goostay-maamulka-somaliland/ heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
== Teskorɗe ==
lowre ballal (18/02/2016). "Ciimtol ko faati e ƴeewndo jaawngo hakkunde gollorɗe to Bari, Karkaar e nokkuuji diiwanuuji Sanaag/Puntland Somali". Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.<ref>https://web.archive.org/web/20201021014549/http://www.somaliweyn.org/2019/05/30/puntland-oo-soo-dhaweysay-taliyeyaal-iyo-ciidamo-ka-goostay-soomaalilandsawirro/ heɓtinaama ñalde 2021-06-20</ref>
Ibraahiima Haasi Jaama (Mars 2016). "Sariya e kuule binnditagol wootooɓe Somaliland" (PDF). Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
Simon Mumuli Oduori, Musse Shaie Alim e Nathalie Gomes (fevrier 2006). "Njanngu taariindi e ŋakkeende e nder ŋoral Sool e falnde Gebi: diiwaan Sanaag to Fuɗnaange Somali" (PDF). h. 59. Heɓtinaama ñalnde 20/06/2021.
Oduori, hitaande 2006, hello 65
Oduori, hitaande 2006, hello 68
IFRC (30 lewru nduu e hitaande 1999). "SOMALI: CELLAL, ƁURI WAƊDE, PEEWNITOL E JAABAWOL MUSIIBaaji" (PDF). Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Sappo e gooto maayi nde rafi caɗtuɗo yani e diiwaan Sanaag". Neɗɗaŋke Keso oo. Ñalnde 14 lewru nduu 2008. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"Daawo yari kajirta isbitaalka magaalada Bali-busle ee gobolka Sanaag (dhegayso)". daljir.com. Ñalnde 27 lewru nduu 2017. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
"800 soldaat Somaliland njippiima e dowla Puntland". Standard leydi [[Somaaliya|Somali]]. Ñalnde 31 lewru nduu 2019. Heɓtinaama ñalnde 21/06/2021.
"Puntland oo dalac siisay Taliyayaasha Ciidamo ka soo goostay maamulka Somaliland". Mustaqbalmediya.net. Ñalnde 31 lewru nduu 2019. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021. "Puntland oo soo dhaweysay Taliyeyaal iyo Ciidamo ka goostay Soomaaliland+Sawirro". somaliyanke.org. Ñalnde 30 lewru nduu 2019. Arsiif mum ko e asli ñalnde 21-10-2020. Heɓtinaa ko ñalnde 20/06/2021.
== Tuugnorgal ==
0noot38knr1o4mq8ajmc11ctl7cao9l
Anna Hegner
0
39570
162772
2026-04-12T08:40:17Z
SUZYFATIMA
13856
Created page with "Anna Hegner (1 marse 1881 – 3 feebariyee 1963) ko jimoowo violon, jimoowo jimɗi e jannginoowo Suisse. O anndaa ko e fiyde violon, o waɗii konnguɗi to Basel, Berlin, Leipzig e Londres. O jannginii to Frankfurt, Basel e Münchenstein, o sosi fedde wiyeteende “Quartet à corde” to Freiburg-im-Brisgau. Almuɓɓe makko teskinaaɓe ina njeyaa heen Paul Hindemith. Anna-Hegner-Strasse to Basel innitiraa ko e teddungal makko. Nguurndam Anna Hegner jibinaa ko to Basel e..."
162772
wikitext
text/x-wiki
Anna Hegner (1 marse 1881 – 3 feebariyee 1963) ko jimoowo violon, jimoowo jimɗi e jannginoowo Suisse. O anndaa ko e fiyde violon, o waɗii konnguɗi to Basel, Berlin, Leipzig e Londres. O jannginii to Frankfurt, Basel e Münchenstein, o sosi fedde wiyeteende “Quartet à corde” to Freiburg-im-Brisgau. Almuɓɓe makko teskinaaɓe ina njeyaa heen Paul Hindemith. Anna-Hegner-Strasse to Basel innitiraa ko e teddungal makko.
Nguurndam
Anna Hegner jibinaa ko to Basel e nder galle jimoowo tedduɗo. Baaba makko ko Magnus Hegner, yumma makko ko Anna Viccelio. Hegner janngi violon e Adolphe Ludwig Stiehle e Hugo Heermann, hade mum yahde duɗal jaaɓi haaɗtirde Hochsen to Frankfurt. Hegner wonti ganndiraaɗo no feewi e fiyde violon. O anndaa ko e jeewte makko to Basel, Berlin, Leipzig e Londres. Won ɗo o hoɗi, o golliima to Frankfurt, o woniino jannginoowo violon keeriiɗo Paul Hindemith. O jannginii duuɓi tati to Basel. E hitaande 1908 o ummii o fayi Münchenstein, o yuɓɓini toon jeewte kiiɗɗe e nder Egliis katolik (kañum ne omo waɗa jeewte solist) e yuɓɓinde jeewte dumunna e nder ŋoral tokosal caggal galle makko. Ko kanko woni debbo gadano gardiiɗo Orkestra Simfoni Basel.
Caggal ɗuum o hoɗi to Freiburg-im-Brisgau, o sosi toon fedde wiyeteende 4 e hitaande 1911. Hegner waɗii jimɗi violon keewɗi e won e jimɗi.
O sankii ko e opitaal e hitaande 1963 e batte aksidaa. Caggal nde o maayi, ɓooyaani ko Anna-Hegner-Strasse inniraa mo, ko juuti ko kanko tan woni debbo e nder diiwaan Basel teddinaaɗo e innde mbedda.
Tuugnorgal
kkcnd19ugivu17f60kwvdiy3rp3tonu
162774
162772
2026-04-12T08:41:18Z
SUZYFATIMA
13856
162774
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Anna Hegner''' (1 marse 1881 – 3 feebariyee 1963) ko jimoowo violon, jimoowo jimɗi e jannginoowo Suisse. O anndaa ko e fiyde violon, o waɗii konnguɗi to Basel, Berlin, Leipzig e Londres. O jannginii to Frankfurt, Basel e Münchenstein, o sosi fedde wiyeteende “Quartet à corde” to Freiburg-im-Brisgau. Almuɓɓe makko teskinaaɓe ina njeyaa heen Paul Hindemith. Anna-Hegner-Strasse to Basel innitiraa ko e teddungal makko.
== Nguurndam ==
Anna Hegner jibinaa ko to Basel e nder galle jimoowo tedduɗo. Baaba makko ko Magnus Hegner, yumma makko ko Anna Viccelio. Hegner janngi violon e Adolphe Ludwig Stiehle e Hugo Heermann, hade mum yahde duɗal jaaɓi haaɗtirde Hochsen to Frankfurt. Hegner wonti ganndiraaɗo no feewi e fiyde violon. O anndaa ko e jeewte makko to Basel, Berlin, Leipzig e Londres. Won ɗo o hoɗi, o golliima to Frankfurt, o woniino jannginoowo violon keeriiɗo Paul Hindemith. O jannginii duuɓi tati to Basel. E hitaande 1908 o ummii o fayi Münchenstein, o yuɓɓini toon jeewte kiiɗɗe e nder Egliis katolik (kañum ne omo waɗa jeewte solist) e yuɓɓinde jeewte dumunna e nder ŋoral tokosal caggal galle makko. Ko kanko woni debbo gadano gardiiɗo Orkestra Simfoni Basel.
Caggal ɗuum o hoɗi to Freiburg-im-Brisgau, o sosi toon fedde wiyeteende 4 e hitaande 1911. Hegner waɗii jimɗi violon keewɗi e won e jimɗi.
O sankii ko e opitaal e hitaande 1963 e batte aksidaa. Caggal nde o maayi, ɓooyaani ko Anna-Hegner-Strasse inniraa mo, ko juuti ko kanko tan woni debbo e nder diiwaan Basel teddinaaɗo e innde mbedda.
== Tuugnorgal ==
8sjgj8ced4msmtduehx9am2p52fjuqs
162778
162774
2026-04-12T08:47:09Z
SUZYFATIMA
13856
162778
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Anna Hegner''' (1 marse 1881 – 3 feebariyee 1963) ko jimoowo violon, jimoowo jimɗi e jannginoowo Suisse. O anndaa ko e fiyde violon, o waɗii konnguɗi to Basel, Berlin, Leipzig e Londres. O jannginii to Frankfurt, Basel e Münchenstein, o sosi fedde wiyeteende “Quartet à corde” to Freiburg-im-Brisgau. Almuɓɓe makko teskinaaɓe ina njeyaa heen Paul Hindemith. Anna-Hegner-Strasse to Basel innitiraa ko e teddungal makko.
== Nguurndam ==
Anna Hegner jibinaa ko to Basel e nder galle jimoowo tedduɗo. Baaba makko ko Magnus Hegner, yumma makko ko Anna Viccelio. Hegner janngi violon e Adolphe Ludwig Stiehle e Hugo Heermann, hade mum yahde duɗal jaaɓi haaɗtirde Hochsen to Frankfurt. Hegner wonti ganndiraaɗo no feewi e fiyde violon. O anndaa ko e jeewte makko to Basel, Berlin, Leipzig e Londres. Won ɗo o hoɗi, o golliima to Frankfurt, o woniino jannginoowo violon keeriiɗo Paul Hindemith. O jannginii duuɓi tati to Basel. E hitaande 1908 o ummii o fayi Münchenstein, o yuɓɓini toon jeewte kiiɗɗe e nder Egliis katolik (kañum ne omo waɗa jeewte solist) e yuɓɓinde jeewte dumunna e nder ŋoral tokosal caggal galle makko. Ko kanko woni debbo gadano gardiiɗo Orkestra Simfoni Basel.
Caggal ɗuum o hoɗi to Freiburg-im-Brisgau, o sosi toon fedde wiyeteende 4 e hitaande 1911. Hegner waɗii jimɗi violon keewɗi e won e jimɗi.
O sankii ko e opitaal e hitaande 1963 e batte aksidaa. Caggal nde o maayi, ɓooyaani ko Anna-Hegner-Strasse inniraa mo, ko juuti ko kanko tan woni debbo e nder diiwaan Basel teddinaaɗo e innde mbedda.<ref name=":0">{{Cite web|title=Anna Hegner – Personenlexikon BL|url=https://personenlexikon.bl.ch/Anna_Hegner|access-date=2025-04-25|website=personenlexikon.bl.ch}}</ref><ref name="Cohen">{{Cite book|last=Cohen|first=Aaron I.|title=International Encyclopedia of Women Composers|publisher=Books & Music (USA)|year=1987|isbn=0-9617485-0-8|edition=2nd|location=South Africa|pages=311}}</ref><ref>{{Cite web|title=Frankfurt Children's Trio: Paul Hindemith|url=https://www.hindemith.info/en/life-work/biography/1895-1914/work/frankfurt-childrens-trio/|access-date=2025-04-25|website=www.hindemith.info}}</ref><ref>{{Cite web|title=Category:Hegner, Anna - IMSLP|url=https://imslp.org/wiki/Category:Hegner,_Anna|access-date=2025-04-25|website=imslp.org}}</ref>
== Tuugnorgal ==
<references />
pa92ulu80tce4452rtzrsb5pdecr0z8
Vera Fonaroff
0
39571
162787
2026-04-12T08:58:58Z
SUZYFATIMA
13856
Created page with "Vera Fonaroff (14 suwee 1883, Kiyev – 23 sulyee 1962, Nuwaasoot) ko Ameriknaajo jimoowo violon kiiɗɗo, jannginoowo violon e ndonu Riisi-Yahuuda. Nguurndam neɗɗo O jibinaa ko to Kiev ñalnde 14 lewru juko hitaande 1883, e nder galle Alexander e Sonia Hochstein, ɓesngu nguu egginii to Amerik e hitaande 1900. E hitaande 1905 o resi Mark Fonaroff, egginoowo makko Riisi, ko kanko kadi woni jannginoowo makko violon, kadi omo anndiranoo kadi fijo chess lollungo ngo o fi..."
162787
wikitext
text/x-wiki
Vera Fonaroff (14 suwee 1883, Kiyev – 23 sulyee 1962, Nuwaasoot) ko Ameriknaajo jimoowo violon kiiɗɗo, jannginoowo violon e ndonu Riisi-Yahuuda.
Nguurndam neɗɗo
O jibinaa ko to Kiev ñalnde 14 lewru juko hitaande 1883, e nder galle Alexander e Sonia Hochstein, ɓesngu nguu egginii to Amerik e hitaande 1900. E hitaande 1905 o resi Mark Fonaroff, egginoowo makko Riisi, ko kanko kadi woni jannginoowo makko violon, kadi omo anndiranoo kadi fijo chess lollungo ngo o fijiraa e Cap. Olga Fonarof (1910-1933) ko jom hakkille. Nina Fonaroff (1914-2003) wonti jimoowo e fedde jimoowo Martha Graham.
Golle golle
E duuɓi jeenay, Fonaroff fuɗɗii wonde jimoowo violon e nder Orkestra Metropolitan Opera House, caggal ɗuum o heewnoo waɗde jeewte e nder jimɗi makko. Caggal nde o waɗi dumunna to Angalteer, o janngi e njilluuji ngam wonde jimoowo gooto e jimoowo piyanoowo biyeteeɗo Richard Epstein, o arti New York ngam janngude e Franz Kneisel. E hitaande 1909, Fonaroff naati e fedde wiyeteende Olive Mead, nde rewɓe fof ngoni, woni fiyoowo violon ɗiɗaɓo.
Jannginde
E hitaande 1923, Fonaroff fuɗɗii jannginde to duɗal Juilliard. Tuggi 1926 haa 1939 e 1948 haa 1955, o jannginii violon, o woni kadi gardiiɗo jaŋde violon tuggi 1924 haa 1930. Tuggi 1941 haa 1962, o woni kadi e faculté to duɗal jaaɓi haaɗtirde Mannes. Fonaroff jannginii kadi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Damrosch, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Henry Street, e duɗal jaaɓi haaɗtirde Curtis to Filadelfi. Almuɓɓe makko ina njeyaa heen Sanford Allen, ɓaleejo gadano e nder fedde wiyeteende New York.
Tuugnorgal
g5ay56jyi4g5nshzcuz6qmnrb6drtr1
162789
162787
2026-04-12T09:00:27Z
SUZYFATIMA
13856
162789
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Vera Fonaroff''' (14 suwee 1883, Kiyev – 23 sulyee 1962, Nuwaasoot) ko Ameriknaajo jimoowo violon kiiɗɗo, jannginoowo violon e ndonu Riisi-Yahuuda.
== Nguurndam neɗɗo ==
O jibinaa ko to Kiev ñalnde 14 lewru juko hitaande 1883, e nder galle Alexander e Sonia Hochstein, ɓesngu nguu egginii to Amerik e hitaande 1900. E hitaande 1905 o resi Mark Fonaroff, egginoowo makko Riisi, ko kanko kadi woni jannginoowo makko violon, kadi omo anndiranoo kadi fijo chess lollungo ngo o fijiraa e Cap. Olga Fonarof (1910-1933) ko jom hakkille. Nina Fonaroff (1914-2003) wonti jimoowo e fedde jimoowo Martha Graham.
== Golle golle ==
E duuɓi jeenay, Fonaroff fuɗɗii wonde jimoowo violon e nder Orkestra Metropolitan Opera House, caggal ɗuum o heewnoo waɗde jeewte e nder jimɗi makko. Caggal nde o waɗi dumunna to Angalteer, o janngi e njilluuji ngam wonde jimoowo gooto e jimoowo piyanoowo biyeteeɗo Richard Epstein, o arti New York ngam janngude e Franz Kneisel. E hitaande 1909, Fonaroff naati e fedde wiyeteende Olive Mead, nde rewɓe fof ngoni, woni fiyoowo violon ɗiɗaɓo.
== Jannginde ==
E hitaande 1923, Fonaroff fuɗɗii jannginde to duɗal Juilliard. Tuggi 1926 haa 1939 e 1948 haa 1955, o jannginii violon, o woni kadi gardiiɗo jaŋde violon tuggi 1924 haa 1930. Tuggi 1941 haa 1962, o woni kadi e faculté to duɗal jaaɓi haaɗtirde Mannes. Fonaroff jannginii kadi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Damrosch, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Henry Street, e duɗal jaaɓi haaɗtirde Curtis to Filadelfi. Almuɓɓe makko ina njeyaa heen Sanford Allen, ɓaleejo gadano e nder fedde wiyeteende New York.
== Tuugnorgal ==
gis7c9arpq32c516kfxhdl2vet8e5mx
162794
162789
2026-04-12T09:05:06Z
SUZYFATIMA
13856
162794
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Vera Fonaroff''' (14 suwee 1883, Kiyev – 23 sulyee 1962, Nuwaasoot) ko Ameriknaajo jimoowo violon kiiɗɗo, jannginoowo violon e ndonu Riisi-Yahuuda.
== Nguurndam neɗɗo ==
O jibinaa ko to Kiev ñalnde 14 lewru juko hitaande 1883, e nder galle Alexander e Sonia Hochstein, ɓesngu nguu egginii to Amerik e hitaande 1900. E hitaande 1905 o resi Mark Fonaroff, egginoowo makko Riisi, ko kanko kadi woni jannginoowo makko violon, kadi omo anndiranoo kadi fijo chess lollungo ngo o fijiraa e Cap. Olga Fonarof (1910-1933) ko jom hakkille. Nina Fonaroff (1914-2003) wonti jimoowo e fedde jimoowo Martha Graham.
== Golle golle ==
E duuɓi jeenay, Fonaroff fuɗɗii wonde jimoowo violon e nder Orkestra Metropolitan Opera House, caggal ɗuum o heewnoo waɗde jeewte e nder jimɗi makko. Caggal nde o waɗi dumunna to Angalteer, o janngi e njilluuji ngam wonde jimoowo gooto e jimoowo piyanoowo biyeteeɗo Richard Epstein, o arti New York ngam janngude e Franz Kneisel. E hitaande 1909, Fonaroff naati e fedde wiyeteende Olive Mead, nde rewɓe fof ngoni, woni fiyoowo violon ɗiɗaɓo.
== Jannginde ==
E hitaande 1923, Fonaroff fuɗɗii jannginde to duɗal Juilliard. Tuggi 1926 haa 1939 e 1948 haa 1955, o jannginii violon, o woni kadi gardiiɗo jaŋde violon tuggi 1924 haa 1930. Tuggi 1941 haa 1962, o woni kadi e faculté to duɗal jaaɓi haaɗtirde Mannes. Fonaroff jannginii kadi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Damrosch, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Henry Street, e duɗal jaaɓi haaɗtirde Curtis to Filadelfi. Almuɓɓe makko ina njeyaa heen Sanford Allen, ɓaleejo gadano e nder fedde wiyeteende New York.<ref>{{Cite book|url=https://jwa.org/encyclopedia/article/fonaroff-vera|title=Vera Fonaroff, Jewish Women's Archive|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1265585|title=Jose Raul Capablanca vs Marc Fonaroff (1918) the Nutty Professor}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablancafonaroff.html|title=Capablanca v Fonaroff by Edward Winter}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=O_GRCkxiXVwC&q=fonaroff&pg=PA43|title=Unsung: A History of Women in American Music|last=Ammer|first=Christine|date=2001|publisher=Hal Leonard Corporation|isbn=978-1-57467-061-5|pages=43|language=en}}</ref><ref>{{cite web|url=http://africlassical.blogspot.com/2012/08/violinist-sanford-allen-music-director.html|title=Violinist Sanford Allen, Music Director of The Leaf Peepers, in Concert at Hillsdale Grange Sept. 15, 2012|date=11 August 2012|accessdate=26 September 2016}}</ref>
== Tuugnorgal ==
<references />
glu2xq18j6pyduqkeabs35c8287a78x
162796
162794
2026-04-12T09:05:32Z
SUZYFATIMA
13856
162796
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Vera Fonaroff''' (14 suwee 1883, Kiyev – 23 sulyee 1962, Nuwaasoot) ko Ameriknaajo jimoowo violon kiiɗɗo, jannginoowo violon e ndonu Riisi-Yahuuda.
== Nguurndam neɗɗo ==
O jibinaa ko to Kiev ñalnde 14 lewru juko hitaande 1883, e nder galle Alexander e Sonia Hochstein, ɓesngu nguu egginii to Amerik e hitaande 1900. E hitaande 1905 o resi Mark Fonaroff, egginoowo makko Riisi, ko kanko kadi woni jannginoowo makko violon, kadi omo anndiranoo kadi fijo chess lollungo ngo o fijiraa e Cap. Olga Fonarof (1910-1933) ko jom hakkille. Nina Fonaroff (1914-2003) wonti jimoowo e fedde jimoowo Martha Graham.
== Golle golle ==
E duuɓi jeenay, Fonaroff fuɗɗii wonde jimoowo violon e nder Orkestra Metropolitan Opera House, caggal ɗuum o heewnoo waɗde jeewte e nder jimɗi makko. Caggal nde o waɗi dumunna to Angalteer, o janngi e njilluuji ngam wonde jimoowo gooto e jimoowo piyanoowo biyeteeɗo Richard Epstein, o arti New York ngam janngude e Franz Kneisel. E hitaande 1909, Fonaroff naati e fedde wiyeteende Olive Mead, nde rewɓe fof ngoni, woni fiyoowo violon ɗiɗaɓo.
== Jannginde ==
E hitaande 1923, Fonaroff fuɗɗii jannginde to duɗal Juilliard. Tuggi 1926 haa 1939 e 1948 haa 1955, o jannginii violon, o woni kadi gardiiɗo jaŋde violon tuggi 1924 haa 1930. Tuggi 1941 haa 1962, o woni kadi e faculté to duɗal jaaɓi haaɗtirde Mannes. Fonaroff jannginii kadi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Damrosch, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Henry Street, e duɗal jaaɓi haaɗtirde Curtis to Filadelfi. Almuɓɓe makko ina njeyaa heen Sanford Allen, ɓaleejo gadano e nder fedde wiyeteende New York.<ref>{{Cite book|url=https://jwa.org/encyclopedia/article/fonaroff-vera|title=Vera Fonaroff, Jewish Women's Archive|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1265585|title=Jose Raul Capablanca vs Marc Fonaroff (1918) the Nutty Professor}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablancafonaroff.html|title=Capablanca v Fonaroff by Edward Winter}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=O_GRCkxiXVwC&q=fonaroff&pg=PA43|title=Unsung: A History of Women in American Music|last=Ammer|first=Christine|date=2001|publisher=Hal Leonard Corporation|isbn=978-1-57467-061-5|pages=43|language=en}}</ref><ref>{{cite web|url=http://africlassical.blogspot.com/2012/08/violinist-sanford-allen-music-director.html|title=Violinist Sanford Allen, Music Director of The Leaf Peepers, in Concert at Hillsdale Grange Sept. 15, 2012|date=11 August 2012|accessdate=26 September 2016}}</ref>
== Tuugnorgal ==
<references />
[[Category:Rewbe]]
6lt0lo09pt6mbtdrs4y82tylnx78a9f
Stefi Geyer
0
39572
162798
2026-04-12T09:13:02Z
SUZYFATIMA
13856
Created page with "Stefi Geyer (28 suwee 1888 to Budapest – 11 desaambar 1956 to Zürich) ko jimoowo violon Hong Kong, mo nganndu-ɗaa ina jeyaa e jimɗi violon ɓurɗi mawnude e yonta mum. Nguurndam O jibinaa ko e hitaande 1888 to Budapest, ko o ɓiy Josef Geyer, doktoor polis, mo kanko e hoore makko fiyi violon. Nde o heɓi duuɓi 5 o fuɗɗii fiyde fiyde violon, o heɓi njeñtudi kaawniindi wonande neɗɗo mo fijaani hay dara. Caggal ɗuum o janngi e les Jenő Hubay. Béla Bartók e..."
162798
wikitext
text/x-wiki
Stefi Geyer (28 suwee 1888 to Budapest – 11 desaambar 1956 to Zürich) ko jimoowo violon Hong Kong, mo nganndu-ɗaa ina jeyaa e jimɗi violon ɓurɗi mawnude e yonta mum.
Nguurndam
O jibinaa ko e hitaande 1888 to Budapest, ko o ɓiy Josef Geyer, doktoor polis, mo kanko e hoore makko fiyi violon. Nde o heɓi duuɓi 5 o fuɗɗii fiyde fiyde violon, o heɓi njeñtudi kaawniindi wonande neɗɗo mo fijaani hay dara. Caggal ɗuum o janngi e les Jenő Hubay.
Béla Bartók e Othmar Schoeck, kamɓe ɗiɗo fof ɓe njiɗnoo mo, mbinndi mo konsiiruuji violon. Konserto Bartók gadano e violon yalti ko caggal nde kanko e Geyer fof ɓe maayi. Willy Burkhard waɗii hiirde mum violon e hitaande 1943 e dow ballal Geyer e Paul Sacher.
Dewgal makko gadanal ko e awokaa Vienne biyeteeɗo Edwin Jung. O sankii ko e rafi grippe wolde adunaare adannde. E hitaande 1920 o resi jimoowo Suwisnaajo biyeteeɗo Walter Schulthess. O ummii o fayi Zurich, o waɗi heen konnguɗi, o sosi Collegium Musicum Zürich e hitaande 1941 e Schulthess e Sacher, o jannginii e duɗal jaaɓi haaɗtirde Zürich tuggi 1934 haa 1953. (Duɗal janngirɗe Zurich hawritii e hitaande 1999 e nder Duɗal Musik e hoore mum ( DangeHlf, Drama7). Duɗal jaaɓi haaɗtirde Zurich (ZHdK) O janngini jimɗi keewɗi, ina jeyaa heen jimoowo biyeteeɗo Klaus Huber.
Tuugnorgal
mp0wodbfefhv8wt4ewofurwrckwvvlk
162799
162798
2026-04-12T09:14:07Z
SUZYFATIMA
13856
162799
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Stefi Geyer''' (28 suwee 1888 to Budapest – 11 desaambar 1956 to Zürich) ko jimoowo violon Hong Kong, mo nganndu-ɗaa ina jeyaa e jimɗi violon ɓurɗi mawnude e yonta mum.
== Nguurndam ==
O jibinaa ko e hitaande 1888 to Budapest, ko o ɓiy Josef Geyer, doktoor polis, mo kanko e hoore makko fiyi violon. Nde o heɓi duuɓi 5 o fuɗɗii fiyde fiyde violon, o heɓi njeñtudi kaawniindi wonande neɗɗo mo fijaani hay dara. Caggal ɗuum o janngi e les Jenő Hubay.
Béla Bartók e Othmar Schoeck, kamɓe ɗiɗo fof ɓe njiɗnoo mo, mbinndi mo konsiiruuji violon. Konserto Bartók gadano e violon yalti ko caggal nde kanko e Geyer fof ɓe maayi. Willy Burkhard waɗii hiirde mum violon e hitaande 1943 e dow ballal Geyer e Paul Sacher.
Dewgal makko gadanal ko e awokaa Vienne biyeteeɗo Edwin Jung. O sankii ko e rafi grippe wolde adunaare adannde. E hitaande 1920 o resi jimoowo Suwisnaajo biyeteeɗo Walter Schulthess. O ummii o fayi Zurich, o waɗi heen konnguɗi, o sosi Collegium Musicum Zürich e hitaande 1941 e Schulthess e Sacher, o jannginii e duɗal jaaɓi haaɗtirde Zürich tuggi 1934 haa 1953. (Duɗal janngirɗe Zurich hawritii e hitaande 1999 e nder Duɗal Musik e hoore mum ( DangeHlf, Drama7). Duɗal jaaɓi haaɗtirde Zurich (ZHdK) O janngini jimɗi keewɗi, ina jeyaa heen jimoowo biyeteeɗo Klaus Huber.
== Tuugnorgal ==
r3gq3mkdy477e23cjon5hlismwedga7
162800
162799
2026-04-12T09:18:37Z
SUZYFATIMA
13856
162800
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Stefi Geyer''' (28 suwee 1888 to Budapest – 11 desaambar 1956 to Zürich) ko jimoowo violon Hong Kong, mo nganndu-ɗaa ina jeyaa e jimɗi violon ɓurɗi mawnude e yonta mum.
== Nguurndam ==
O jibinaa ko e hitaande 1888 to Budapest, ko o ɓiy Josef Geyer, doktoor polis, mo kanko e hoore makko fiyi violon. Nde o heɓi duuɓi 5 o fuɗɗii fiyde fiyde violon, o heɓi njeñtudi kaawniindi wonande neɗɗo mo fijaani hay dara. Caggal ɗuum o janngi e les Jenő Hubay.
Béla Bartók e Othmar Schoeck, kamɓe ɗiɗo fof ɓe njiɗnoo mo, mbinndi mo konsiiruuji violon. Konserto Bartók gadano e violon yalti ko caggal nde kanko e Geyer fof ɓe maayi. Willy Burkhard waɗii hiirde mum violon e hitaande 1943 e dow ballal Geyer e Paul Sacher.
Dewgal makko gadanal ko e awokaa Vienne biyeteeɗo Edwin Jung. O sankii ko e rafi grippe wolde adunaare adannde. E hitaande 1920 o resi jimoowo Suwisnaajo biyeteeɗo Walter Schulthess. O ummii o fayi Zurich, o waɗi heen konnguɗi, o sosi Collegium Musicum Zürich e hitaande 1941 e Schulthess e Sacher, o jannginii e duɗal jaaɓi haaɗtirde Zürich tuggi 1934 haa 1953. (Duɗal janngirɗe Zurich hawritii e hitaande 1999 e nder Duɗal Musik e hoore mum ( DangeHlf, Drama7). Duɗal jaaɓi haaɗtirde Zurich (ZHdK) O janngini jimɗi keewɗi, ina jeyaa heen jimoowo biyeteeɗo Klaus Huber.<ref>[[Maria Stader]]: ''Nehmt meinen Dank. Erinnerungen. Nacherzählt von Robert D. Abraham''. München : Kindler, 1979.</ref><ref>{{cite journal|last1=Schonberg|first1=Harold C.|date=1961-03-29|url=https://query.nytimes.com/search/sitesearch/?action=click&contentCollection®ion=TopBar&WT.nav=searchWidget&module=SearchSubmit&pgtype=Homepage#/Stefi+Geyer/from19600329to19610329/|title=Music: Bartok's First; Violin Concerto Has Local Premiere|journal=The New York Times|access-date=2017-10-02}}</ref><ref>{{HDS|034980|Walter Schulthess|author=Baldassarre, Antonio|date=09 July 2010}}</ref><ref name="lfze_10192">{{cite web|url=http://lfze.hu/en/notable-alumni/-/asset_publisher/fLQ9RSuRgn0e/content/geyer-stefi/10192|title=Stefi Geyer|website=Notable Alumni – [[Franz Liszt Academy of Music]]|access-date=October 2, 2017}}</ref>
== Tuugnorgal ==
<references />
31zkxkb6446650efzy18b2b23fpcmev
Maggy Breittmayer
0
39573
162801
2026-04-12T09:23:44Z
SUZYFATIMA
13856
Created page with "Maggy Breittmayer (2 suwee 1888 – 6 mee 1961) ko jimoowo violon, ganndo Suwis. Ngendam O jibinaa ko to Geneve, ko ɓiy Henri Jean Breittmayer, balloowo ñaawoore e depitee dowla, e debbo makko Olga Amélie jibinaaɗo Soltermann. O janngi violon to duɗal jaaɓi haaɗtirde jimɗi Genève to Henri Marteau. E hitaande 1909, o heɓi bursi to Fedde Musiɗtooɓe Suisse, o janngi to Berlin e Carl Flesch. Gila 1911 Breittmayer jannginii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Geneve. O..."
162801
wikitext
text/x-wiki
Maggy Breittmayer (2 suwee 1888 – 6 mee 1961) ko jimoowo violon, ganndo Suwis.
Ngendam
O jibinaa ko to Geneve, ko ɓiy Henri Jean Breittmayer, balloowo ñaawoore e depitee dowla, e debbo makko Olga Amélie jibinaaɗo Soltermann. O janngi violon to duɗal jaaɓi haaɗtirde jimɗi Genève to Henri Marteau. E hitaande 1909, o heɓi bursi to Fedde Musiɗtooɓe Suisse, o janngi to Berlin e Carl Flesch.
Gila 1911 Breittmayer jannginii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Geneve. O fuɗɗii golle makko ko e fiyde violon e nder konsiir, o fiyi to Siwis, Pari, Pays-Bas e Berlin, ina jeyaa heen golle jimɗiyankooɓe Suwisnaaɓe hannde, hono Marguerite Roesgen-Champion e Émile Jaques-Dalcroze. Golle makko solo jokkaani haa caggal fuɗɗoode wolde adunaare adannde. O fuɗɗii jannginde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Geneve ; e hitaande 1918 o woni tergal sosngal Orkestre Suisse Romande.
E kitaale 1940 o waɗii jeewte rajooji ko fayti e violon. O sankii ko to Geneve e hitaande 1961.
Tuugnorgal
2egkggzs10spz3jrl8fbxow4wsemysy
162802
162801
2026-04-12T09:25:01Z
SUZYFATIMA
13856
162802
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Maggy Breittmayer''' (2 suwee 1888 – 6 mee 1961) ko jimoowo violon, ganndo Suwis.
== Ngendam ==
O jibinaa ko to Geneve, ko ɓiy Henri Jean Breittmayer, balloowo ñaawoore e depitee dowla, e debbo makko Olga Amélie jibinaaɗo Soltermann. O janngi violon to duɗal jaaɓi haaɗtirde jimɗi Genève to Henri Marteau. E hitaande 1909, o heɓi bursi to Fedde Musiɗtooɓe Suisse, o janngi to Berlin e Carl Flesch.
Gila 1911 Breittmayer jannginii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Geneve. O fuɗɗii golle makko ko e fiyde violon e nder konsiir, o fiyi to Siwis, Pari, Pays-Bas e Berlin, ina jeyaa heen golle jimɗiyankooɓe Suwisnaaɓe hannde, hono Marguerite Roesgen-Champion e Émile Jaques-Dalcroze. Golle makko solo jokkaani haa caggal fuɗɗoode wolde adunaare adannde. O fuɗɗii jannginde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Geneve ; e hitaande 1918 o woni tergal sosngal Orkestre Suisse Romande.
E kitaale 1940 o waɗii jeewte rajooji ko fayti e violon. O sankii ko to Geneve e hitaande 1961.
== Tuugnorgal ==
ry6s3owg7ceczkmo9tmct40nbbxqtwa
162809
162802
2026-04-12T09:40:21Z
SUZYFATIMA
13856
162809
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Maggy Breittmayer''' (2 suwee 1888 – 6 mee 1961) ko jimoowo violon, ganndo Suwis.
== Ngendam ==
O jibinaa ko to Geneve, ko ɓiy Henri Jean Breittmayer, balloowo ñaawoore e depitee dowla, e debbo makko Olga Amélie jibinaaɗo Soltermann. O janngi violon to duɗal jaaɓi haaɗtirde jimɗi Genève to Henri Marteau. E hitaande 1909, o heɓi bursi to Fedde Musiɗtooɓe Suisse, o janngi to Berlin e Carl Flesch.
Gila 1911 Breittmayer jannginii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Geneve. O fuɗɗii golle makko ko e fiyde violon e nder konsiir, o fiyi to Siwis, Pari, Pays-Bas e Berlin, ina jeyaa heen golle jimɗiyankooɓe Suwisnaaɓe hannde, hono Marguerite Roesgen-Champion e Émile Jaques-Dalcroze. Golle makko solo jokkaani haa caggal fuɗɗoode wolde adunaare adannde. O fuɗɗii jannginde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Geneve ; e hitaande 1918 o woni tergal sosngal Orkestre Suisse Romande.
E kitaale 1940 o waɗii jeewte rajooji ko fayti e violon. O sankii ko to Geneve e hitaande 1961.<ref name="hls">[https://hls-dhs-dss.ch/de/articles/044305/2003-01-08/ "Maggy Breittmayer"] ''Historische Lexikon der Schweiz''. Retrieved 17 December 2020.</ref><ref name="elles">[https://100elles.ch/biographies/maggy-breitmayer/ "Maggy Breittmayer"] ''100 Elles''. Retrieved 17 December 2020.</ref>
== Tuugnorgal ==
<references />
8eex9jspdn67r70ncrdfmm2pktqcfsg
Valhalla Open
0
39574
162803
2026-04-12T09:32:17Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "{{Databox}}Valhalla Open ko kawgel golf e nder LPGA, ngel waɗi tan ko e hitaande 1964.[1] Nde fijiraa ko to nokku biyeteeɗo Inglewood, to wuro wiyeteengo Seattle, to Wasinton. Betsy Rawls heɓi njeenaari ndii e balɗe tati e dow Ruth Jessen e Kathy Whitworth. Tuugnorgal"
162803
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Valhalla Open ko kawgel golf e nder LPGA, ngel waɗi tan ko e hitaande 1964.[1] Nde fijiraa ko to nokku biyeteeɗo Inglewood, to wuro wiyeteengo Seattle, to Wasinton. Betsy Rawls heɓi njeenaari ndii e balɗe tati e dow Ruth Jessen e Kathy Whitworth.
Tuugnorgal
h0hkqk2n62jcjm3tf2xzoyubzua0sbd
162804
162803
2026-04-12T09:33:36Z
Ilya Discuss
10103
162804
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Valhalla Open''' ko kawgel golf e nder LPGA, ngel waɗi tan ko e hitaande 1964.[1] Nde fijiraa ko to nokku biyeteeɗo Inglewood, to wuro wiyeteengo Seattle, to Wasinton. Betsy Rawls heɓi njeenaari ndii e balɗe tati e dow Ruth Jessen e Kathy Whitworth.
Tuugnorgal
lsrs852zmcsh1fdpfh734ep3hbse621
162805
162804
2026-04-12T09:34:16Z
Ilya Discuss
10103
162805
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Valhalla Open''' ko kawgel golf e nder LPGA, ngel waɗi tan ko e hitaande 1964. Nde fijiraa ko to nokku biyeteeɗo Inglewood, to wuro wiyeteengo Seattle, to Wasinton. Betsy Rawls heɓi njeenaari ndii e balɗe tati e dow Ruth Jessen e Kathy Whitworth.
== Tuugnorgal ==
blapx1k2do25aokrpaqopuoodx2wonc
162806
162805
2026-04-12T09:35:43Z
Ilya Discuss
10103
162806
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Valhalla Open''' ko kawgel golf e nder LPGA, ngel waɗi tan ko e hitaande 1964. Nde fijiraa ko to nokku biyeteeɗo Inglewood, to wuro wiyeteengo Seattle, to Wasinton. Betsy Rawls heɓi njeenaari ndii e balɗe tati e dow Ruth Jessen e Kathy Whitworth.<ref>{{Cite web|url=http://www.lpga.com/content/Chronology60-69.pdf|title=LPGA Tournament Chronology 1960-1969|access-date=2010-09-14|archive-date=2011-06-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20110629124254/http://www.lpga.com/content/Chronology60-69.pdf|url-status=dead}}</ref>
== Tuugnorgal ==
h53g3c32u0y9vi8n14favchatlt90nj
Child & Family Services Open
0
39575
162808
2026-04-12T09:39:37Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Open ko kawgel golf e nder LPGA Tour, ngel yuɓɓinaa ko e hitaande 1973 tan. Betty Burfeindt heɓi njeenaari ndii e balɗe tati e dow Debbie Austin e Laura Baugh. Tuugnorgal"
162808
wikitext
text/x-wiki
Open ko kawgel golf e nder LPGA Tour, ngel yuɓɓinaa ko e hitaande 1973 tan. Betty Burfeindt heɓi njeenaari ndii e balɗe tati e dow Debbie Austin e Laura Baugh.
Tuugnorgal
q1oy7wpn03phimr9nu7vhxnfo81bnx2
162810
162808
2026-04-12T09:40:32Z
Ilya Discuss
10103
162810
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Open ko kawgel golf e nder LPGA Tour, ngel yuɓɓinaa ko e hitaande 1973 tan. Betty Burfeindt heɓi njeenaari ndii e balɗe tati e dow Debbie Austin e Laura Baugh.
Tuugnorgal
6ryz2ivp3oca3hhlcopmuxn4q84n0a5
162811
162810
2026-04-12T09:41:52Z
Ilya Discuss
10103
162811
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Open''' ko kawgel golf e nder LPGA Tour, ngel yuɓɓinaa ko e hitaande 1973 tan. Betty Burfeindt heɓi njeenaari ndii e balɗe tati e dow Debbie Austin e Laura Baugh.
Tuugnorgal
rrxx27dbtdppsyfin9c9yqb7a4yxah3
162812
162811
2026-04-12T09:42:21Z
Ilya Discuss
10103
162812
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Open''' ko kawgel golf e nder LPGA Tour, ngel yuɓɓinaa ko e hitaande 1973 tan. Betty Burfeindt heɓi njeenaari ndii e balɗe tati e dow Debbie Austin e Laura Baugh.
== Tuugnorgal ==
85b2pkvp04ycyqqgessbf86o0s8vt46
162813
162812
2026-04-12T09:43:59Z
Ilya Discuss
10103
162813
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Open''' ko kawgel golf e nder LPGA Tour, ngel yuɓɓinaa ko e hitaande 1973 tan. Betty Burfeindt heɓi njeenaari ndii e balɗe tati e dow Debbie Austin e Laura Baugh.<ref>[http://www.lpga.com/content/Chronology70-79.pdf LPGA Tournament Chronology 1970-1979] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100102105959/http://www.lpga.com/content/Chronology70-79.pdf|date=January 2, 2010}}</ref><ref>{{cite web|title=Championship Golf|url=http://www.midlaneresort.com/golf-gurnee-outings|publisher=Midlane Golf Resort and Suites|access-date=3 October 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120709082656/http://www.midlaneresort.com/golf-gurnee-outings|archive-date=9 July 2012|url-status=dead}}</ref>
== Tuugnorgal ==
13ztel9teobg4t4nkhvp23srp4lysm9
Jenny Cullen
0
39576
162814
2026-04-12T09:45:59Z
SUZYFATIMA
13856
Created page with "Jenny Cullen (1890-1957) ko fiyoowo violon, kadi ko debbo gadano e nder fedde jimɗiyankooɓe Minneapolis. O jeyaa ko e fedde nde Henri Verbruggen sosi. O fuɗɗii jaŋde violon ko e duuɓi 8. Nde o yahrata e duuɓi 13 o naati e gardagol Verbrugghen. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Ecoppi, o janngi e Verbrugghen to Glasgow, o fiyi e Orkestra Simfoni Ecoppi. Nde o heɓi duuɓi 18 o toɗɗaa porfeseer mawɗo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Athenaeum, to Glasgow. Hitaande faw..."
162814
wikitext
text/x-wiki
Jenny Cullen (1890-1957) ko fiyoowo violon, kadi ko debbo gadano e nder fedde jimɗiyankooɓe Minneapolis. O jeyaa ko e fedde nde Henri Verbruggen sosi.
O fuɗɗii jaŋde violon ko e duuɓi 8. Nde o yahrata e duuɓi 13 o naati e gardagol Verbrugghen. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Ecoppi, o janngi e Verbrugghen to Glasgow, o fiyi e Orkestra Simfoni Ecoppi. Nde o heɓi duuɓi 18 o toɗɗaa porfeseer mawɗo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Athenaeum, to Glasgow. Hitaande fawtii heen o wonti violon ɗiɗaɓo e nder fedde Verbrugghen.
E hitaande 1911 Cullen yahi to leydi Riisi ngam fiyde e nder dingiral simfoniiji ndunngu to Pavlovsk, to wuro Saint-Pétersbourg. E hitaande 1915 o waɗii jimɗi e nder fedde Three B’s to Londres e les njiimaandi Verbrugghen.
Nde Verbrugghen ummii Ostarali e fedde mum nayi (1915), o wonti gardiiɗo konsiir Orkestra Simfoni Dowla Sydney e jannginoowo mawɗo violon. Kadi wondude e Verbruggen o yahi Minneapolis. Cullen fiyi e Orkestra Simfoni Minneapolis tuggi 1924 haa 1932. O woniino ndeen gardiiɗo departemaa violon to duɗal jaaɓi haaɗtirde Carleton e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde Minnesota e duɗal jaaɓi haaɗtirde Hamline. E hitaande 1942 o arti kadi e fedde wiyeteende Minneapolis nde Dimitri Mitropoulos ardii. O woppi ɗum ko e hitaande 1949, nde Antal Doráti wonti gardo. Heddii e nguurndam makko ko jannginde e fiyde jimɗi suudu.
O ɓoornotonoo ko wutte daneejo, so wonaa tawa omo ɓoornii wutte ɓaleejo ngam waɗde dingiral.
Janngude ko ɓeydi
Barbara Lamb, Daawuuda Ɓooyɗo. Jenni Kulen. Jannde e bulo (binndi ɗi njaltinaaka, n.d.; e nder: deftere Jenny Cullen 1944-2000, defte binndaaɗe, defterdu Andersen, duɗal jaaɓi haaɗtirde Minnesota)
Tuugnorgal
1lu9nk6o34esjcr9bk9lkdhlwqbe27o
162815
162814
2026-04-12T09:47:27Z
SUZYFATIMA
13856
162815
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Jenny Cullen''' (1890-1957) ko fiyoowo violon, kadi ko debbo gadano e nder fedde jimɗiyankooɓe Minneapolis. O jeyaa ko e fedde nde Henri Verbruggen sosi.
O fuɗɗii jaŋde violon ko e duuɓi 8. Nde o yahrata e duuɓi 13 o naati e gardagol Verbrugghen. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Ecoppi, o janngi e Verbrugghen to Glasgow, o fiyi e Orkestra Simfoni Ecoppi. Nde o heɓi duuɓi 18 o toɗɗaa porfeseer mawɗo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Athenaeum, to Glasgow. Hitaande fawtii heen o wonti violon ɗiɗaɓo e nder fedde Verbrugghen.
E hitaande 1911 Cullen yahi to leydi Riisi ngam fiyde e nder dingiral simfoniiji ndunngu to Pavlovsk, to wuro Saint-Pétersbourg. E hitaande 1915 o waɗii jimɗi e nder fedde Three B’s to Londres e les njiimaandi Verbrugghen.
Nde Verbrugghen ummii Ostarali e fedde mum nayi (1915), o wonti gardiiɗo konsiir Orkestra Simfoni Dowla Sydney e jannginoowo mawɗo violon. Kadi wondude e Verbruggen o yahi Minneapolis. Cullen fiyi e Orkestra Simfoni Minneapolis tuggi 1924 haa 1932. O woniino ndeen gardiiɗo departemaa violon to duɗal jaaɓi haaɗtirde Carleton e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde Minnesota e duɗal jaaɓi haaɗtirde Hamline. E hitaande 1942 o arti kadi e fedde wiyeteende Minneapolis nde Dimitri Mitropoulos ardii. O woppi ɗum ko e hitaande 1949, nde Antal Doráti wonti gardo. Heddii e nguurndam makko ko jannginde e fiyde jimɗi suudu.
O ɓoornotonoo ko wutte daneejo, so wonaa tawa omo ɓoornii wutte ɓaleejo ngam waɗde dingiral.
== Janngude ko ɓeydi ==
Barbara Lamb, Daawuuda Ɓooyɗo. Jenni Kulen. Jannde e bulo (binndi ɗi njaltinaaka, n.d.; e nder: deftere Jenny Cullen 1944-2000, defte binndaaɗe, defterdu Andersen, duɗal jaaɓi haaɗtirde Minnesota)
== Tuugnorgal ==
5hte3e9aik7si5wy1w5trfgil3g4tbb
162818
162815
2026-04-12T09:49:31Z
SUZYFATIMA
13856
162818
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Jenny Cullen''' (1890-1957) ko fiyoowo violon, kadi ko debbo gadano e nder fedde jimɗiyankooɓe Minneapolis. O jeyaa ko e fedde nde Henri Verbruggen sosi.
O fuɗɗii jaŋde violon ko e duuɓi 8. Nde o yahrata e duuɓi 13 o naati e gardagol Verbrugghen. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Ecoppi, o janngi e Verbrugghen to Glasgow, o fiyi e Orkestra Simfoni Ecoppi. Nde o heɓi duuɓi 18 o toɗɗaa porfeseer mawɗo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Athenaeum, to Glasgow. Hitaande fawtii heen o wonti violon ɗiɗaɓo e nder fedde Verbrugghen.
E hitaande 1911 Cullen yahi to leydi Riisi ngam fiyde e nder dingiral simfoniiji ndunngu to Pavlovsk, to wuro Saint-Pétersbourg. E hitaande 1915 o waɗii jimɗi e nder fedde Three B’s to Londres e les njiimaandi Verbrugghen.
Nde Verbrugghen ummii Ostarali e fedde mum nayi (1915), o wonti gardiiɗo konsiir Orkestra Simfoni Dowla Sydney e jannginoowo mawɗo violon. Kadi wondude e Verbruggen o yahi Minneapolis. Cullen fiyi e Orkestra Simfoni Minneapolis tuggi 1924 haa 1932. O woniino ndeen gardiiɗo departemaa violon to duɗal jaaɓi haaɗtirde Carleton e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde Minnesota e duɗal jaaɓi haaɗtirde Hamline. E hitaande 1942 o arti kadi e fedde wiyeteende Minneapolis nde Dimitri Mitropoulos ardii. O woppi ɗum ko e hitaande 1949, nde Antal Doráti wonti gardo. Heddii e nguurndam makko ko jannginde e fiyde jimɗi suudu.
O ɓoornotonoo ko wutte daneejo, so wonaa tawa omo ɓoornii wutte ɓaleejo ngam waɗde dingiral.
== Janngude ko ɓeydi ==
Barbara Lamb, Daawuuda Ɓooyɗo. Jenni Kulen. Jannde e bulo (binndi ɗi njaltinaaka, n.d.; e nder: deftere Jenny Cullen 1944-2000, defte binndaaɗe, defterdu Andersen, duɗal jaaɓi haaɗtirde Minnesota)<ref name="B">[http://search.slv.vic.gov.au/MAIN:Everything:SLV_VOYAGER2963527 Souvenir program of ''Beethoven Festival 1920'']</ref>
== Tuugnorgal ==
<references />
e02ngq5gza09sgi0vsq4j6gap6hq0uy
Colgate-Hong Kong Open
0
39577
162816
2026-04-12T09:48:16Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Colgate-Hong Kong Open ko kawgel golf e nder LPGA Tour ngel yuɓɓinaa ko e hitaande 1976 tan. Judy Rankin heɓi njeenaari ndii e doggol gootol e dow Hisako "Chako" Higuchi. Tuugnorgal"
162816
wikitext
text/x-wiki
Colgate-Hong Kong Open ko kawgel golf e nder LPGA Tour ngel yuɓɓinaa ko e hitaande 1976 tan. Judy Rankin heɓi njeenaari ndii e doggol gootol e dow Hisako "Chako" Higuchi.
Tuugnorgal
9vgdbm3117x42cumqpl2bp8fjgltxqo
162817
162816
2026-04-12T09:48:59Z
Ilya Discuss
10103
162817
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Colgate-Hong Kong Open ko kawgel golf e nder LPGA Tour ngel yuɓɓinaa ko e hitaande 1976 tan. Judy Rankin heɓi njeenaari ndii e doggol gootol e dow Hisako "Chako" Higuchi.
Tuugnorgal
fnsave5g16pakw92eyayi3mu0y12n17
162819
162817
2026-04-12T09:51:00Z
Ilya Discuss
10103
162819
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Colgate-Hong Kong Open''' ko kawgel golf e nder LPGA Tour ngel yuɓɓinaa ko e hitaande 1976 tan. Judy Rankin heɓi njeenaari ndii e doggol gootol e dow Hisako "Chako" Higuchi.
== Tuugnorgal ==
0vdpr3fxrhkw2oeagz95w3zejajwrk0
162821
162819
2026-04-12T09:54:43Z
Ilya Discuss
10103
162821
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Colgate-Hong Kong Open''' ko kawgel golf e nder LPGA Tour ngel yuɓɓinaa ko e hitaande 1976 tan. Judy Rankin heɓi njeenaari ndii e doggol gootol e dow Hisako "Chako" Higuchi.<ref>[http://www.lpga.com/content/Chronology70-79.pdf LPGA Tournament Chronology 1970-1979] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100102105959/http://www.lpga.com/content/Chronology70-79.pdf|date=January 2, 2010}}</ref>
== Tuugnorgal ==
9m4qglz49glimcqtdkzoy3efhmf3ft4
Jelly d'Arányi
0
39578
162820
2026-04-12T09:53:19Z
SUZYFATIMA
13856
Created page with "Jelly d'Aranyi, timmuɗo Jelly Aranyi de Hunyadvár (Hongiri: Hunyadvári Aranyi Jelly) (30 mee 1893 – 30 marse 1966) ko fiyoowo violon Honngiri, baɗɗo galle mum to Londres. Mawniiko debbo biyeteeɗo Joseph Joachim e miñi mum debbo biyeteeɗo Adila Fachiri, o wonti gooto e fiyooɓe violon ɓurɓe mawnude e yonta makko. Caggal nde o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Franz Liszt to Budapest, o sosi hoore makko e wonde jimoowo mawɗo e jimoowo gooto, o waɗi gollondir..."
162820
wikitext
text/x-wiki
Jelly d'Aranyi, timmuɗo Jelly Aranyi de Hunyadvár (Hongiri: Hunyadvári Aranyi Jelly) (30 mee 1893 – 30 marse 1966) ko fiyoowo violon Honngiri, baɗɗo galle mum to Londres. Mawniiko debbo biyeteeɗo Joseph Joachim e miñi mum debbo biyeteeɗo Adila Fachiri, o wonti gooto e fiyooɓe violon ɓurɓe mawnude e yonta makko. Caggal nde o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Franz Liszt to Budapest, o sosi hoore makko e wonde jimoowo mawɗo e jimoowo gooto, o waɗi gollondiral maantinngal e Pablo Casals e Frederick Septimus Kelly. Yimɓe mawɓe heewɓe mbaɗii golle e makko, ina jeyaa heen jimɗi ɗiɗi ɗi Béla Bartók waɗi e violon, Tzigane mo Maurice Ravel, jimɗi Ralph Vaughan Williams ɗi Ralph Vaughan Williams waɗi, e jimɗi ɗiɗi ɗi Gustav Holst waɗi ngam violooji ɗiɗi. O waɗii geɗe keewɗe e yiytude jimɗi Robert Schumann majjuɗi e hitaande 1933.
Nguurndam e jaŋde puɗɗagol
D’Aranyi jibinaa ko to Budapest, ko ɓiy mawniiko biyeteeɗo Joseph Joachim, miñi mum debbo biyeteeɗo Adila Fachiri, mo o heewi fiyde duɗe. O fuɗɗorii jaŋde makko ko piyanist, kono o wayli e violon to Akademi Musik to Budapest nde Jenő Hubay jaɓi mo wonde almuudo.
Kugal
Caggal njilluuji konsiiruuji Orop e Amerik ko o solist e jimoowo suudu d'Aranyi hoɗi to Londres. O waɗi suudu tato mawndu e cellist Españool biyeteeɗo Pablo Casals e piyanoowo Ostarali biyeteeɗo Frederick Septimus Kelly, mo o yiɗi, haa o noddi mo "gorko makko". E nder balɗe ciftorteeɗe, kanko e Béla Bartók ɓe mbaɗdi heen jimɗi sonataaji to Londres e Pari. Sonataaji makko ɗiɗi ɗi o waɗi ngam violon e piano, ko kanko o waɗi ɗum; Jelly e Bartók kollitii ɗe to Londres e lewru marse 1922 (Nokku 1) e lewru mee 1923 (Nokku 2).
Ko o firoore moƴƴere e jimɗi Classical, Romantic e jamaanu. Caggal nde d'Aranyi, e dow ɗaɓɓaande mum, fiyi mo jimɗi violon "gypsy" jamma gooto, Maurice Ravel sakkiti mo jimɗi mum violon e piyanɗe lolluɗi biyeteeɗi Tzigane. Kadi e ɗaɓɓaande makko, o rokki mo jimɗi gadani e nder leydi Angalteer, hono Sonata ngam violon e cello e hitaande 1922. Ralph Vaughan Williams rokki mo jimɗi mum biyeteeɗi Concerto Accademico. Konserto ɗiɗaɓo mo Gustav Holst winndi ngam Jelly e Adila.
D'Aranyi waɗii darnde teskinnde e feeñde e hitaande 1937, e hitaande 1937, e hitaande 1937, Konserto Violon Robert Schumann. E dow tuugnaade e mesasuuji ɗi o heɓi e séance 1933, tawi ina wiyee ko Schumann e hoore mum, ko fayti e ndeeɗoo hiirde nde o meeɗaa nande, o wiyi ina jogii hakke waɗde ɗum e yeeso yimɓe fof ko adii fof. Ɗuum noon wonaano, kono o waɗii ɗum e yeewtere adannde to Londres.
Nguurndam neɗɗo
Gila e duuɓi makko 20, d’Aranyi ko sehil Georgie Hyde-Lees, debbo W. B. Yeats, nguurndam mum fof.
O sankii ko to Firenze e hitaande 1966, omo yahra e duuɓi 72.
Njawdi
Ko d'Aranyi woni innde d'Aranyi. Ko kanko inniraa uuro Bourjois « Printemps de Paris » mo Konstantin Weriguine sosi e hitaande 1931.
Muse sappoɓo Elgar, filmo teleeji 1996, hollitii jokkondire teskinɗe hakkunde debbo jom suudu Edward Elgar (James Fox) e d'Arányi, mo Selma Alispahić fiyi.
Tuugnorgal
khs86dk629e4b7iuunaxfne5qg07jkz
162822
162820
2026-04-12T09:55:51Z
SUZYFATIMA
13856
162822
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Jelly d'Aranyi''', timmuɗo Jelly Aranyi de Hunyadvár (Hongiri: Hunyadvári Aranyi Jelly) (30 mee 1893 – 30 marse 1966) ko fiyoowo violon Honngiri, baɗɗo galle mum to Londres. Mawniiko debbo biyeteeɗo Joseph Joachim e miñi mum debbo biyeteeɗo Adila Fachiri, o wonti gooto e fiyooɓe violon ɓurɓe mawnude e yonta makko. Caggal nde o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Franz Liszt to Budapest, o sosi hoore makko e wonde jimoowo mawɗo e jimoowo gooto, o waɗi gollondiral maantinngal e Pablo Casals e Frederick Septimus Kelly. Yimɓe mawɓe heewɓe mbaɗii golle e makko, ina jeyaa heen jimɗi ɗiɗi ɗi Béla Bartók waɗi e violon, Tzigane mo Maurice Ravel, jimɗi Ralph Vaughan Williams ɗi Ralph Vaughan Williams waɗi, e jimɗi ɗiɗi ɗi Gustav Holst waɗi ngam violooji ɗiɗi. O waɗii geɗe keewɗe e yiytude jimɗi Robert Schumann majjuɗi e hitaande 1933.
== Nguurndam e jaŋde puɗɗagol ==
D’Aranyi jibinaa ko to Budapest, ko ɓiy mawniiko biyeteeɗo Joseph Joachim, miñi mum debbo biyeteeɗo Adila Fachiri, mo o heewi fiyde duɗe. O fuɗɗorii jaŋde makko ko piyanist, kono o wayli e violon to Akademi Musik to Budapest nde Jenő Hubay jaɓi mo wonde almuudo.
== Kugal ==
Caggal njilluuji konsiiruuji Orop e Amerik ko o solist e jimoowo suudu d'Aranyi hoɗi to Londres. O waɗi suudu tato mawndu e cellist Españool biyeteeɗo Pablo Casals e piyanoowo Ostarali biyeteeɗo Frederick Septimus Kelly, mo o yiɗi, haa o noddi mo "gorko makko". E nder balɗe ciftorteeɗe, kanko e Béla Bartók ɓe mbaɗdi heen jimɗi sonataaji to Londres e Pari. Sonataaji makko ɗiɗi ɗi o waɗi ngam violon e piano, ko kanko o waɗi ɗum; Jelly e Bartók kollitii ɗe to Londres e lewru marse 1922 (Nokku 1) e lewru mee 1923 (Nokku 2).
Ko o firoore moƴƴere e jimɗi Classical, Romantic e jamaanu. Caggal nde d'Aranyi, e dow ɗaɓɓaande mum, fiyi mo jimɗi violon "gypsy" jamma gooto, Maurice Ravel sakkiti mo jimɗi mum violon e piyanɗe lolluɗi biyeteeɗi Tzigane. Kadi e ɗaɓɓaande makko, o rokki mo jimɗi gadani e nder leydi Angalteer, hono Sonata ngam violon e cello e hitaande 1922. Ralph Vaughan Williams rokki mo jimɗi mum biyeteeɗi Concerto Accademico. Konserto ɗiɗaɓo mo Gustav Holst winndi ngam Jelly e Adila.
D'Aranyi waɗii darnde teskinnde e feeñde e hitaande 1937, e hitaande 1937, e hitaande 1937, Konserto Violon Robert Schumann. E dow tuugnaade e mesasuuji ɗi o heɓi e séance 1933, tawi ina wiyee ko Schumann e hoore mum, ko fayti e ndeeɗoo hiirde nde o meeɗaa nande, o wiyi ina jogii hakke waɗde ɗum e yeeso yimɓe fof ko adii fof. Ɗuum noon wonaano, kono o waɗii ɗum e yeewtere adannde to Londres.
== Nguurndam neɗɗo ==
Gila e duuɓi makko 20, d’Aranyi ko sehil Georgie Hyde-Lees, debbo W. B. Yeats, nguurndam mum fof.
O sankii ko to Firenze e hitaande 1966, omo yahra e duuɓi 72.
Njawdi
Ko d'Aranyi woni innde d'Aranyi. Ko kanko inniraa uuro Bourjois « Printemps de Paris » mo Konstantin Weriguine sosi e hitaande 1931.
Muse sappoɓo Elgar, filmo teleeji 1996, hollitii jokkondire teskinɗe hakkunde debbo jom suudu Edward Elgar (James Fox) e d'Arányi, mo Selma Alispahić fiyi.
== Tuugnorgal ==
sm9er0f31flie7j43s1a8df90hgu0k8
162823
162822
2026-04-12T10:01:25Z
SUZYFATIMA
13856
162823
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Jelly d'Aranyi''', timmuɗo Jelly Aranyi de Hunyadvár (Hongiri: Hunyadvári Aranyi Jelly) (30 mee 1893 – 30 marse 1966) ko fiyoowo violon Honngiri, baɗɗo galle mum to Londres. Mawniiko debbo biyeteeɗo Joseph Joachim e miñi mum debbo biyeteeɗo Adila Fachiri, o wonti gooto e fiyooɓe violon ɓurɓe mawnude e yonta makko. Caggal nde o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Franz Liszt to Budapest, o sosi hoore makko e wonde jimoowo mawɗo e jimoowo gooto, o waɗi gollondiral maantinngal e Pablo Casals e Frederick Septimus Kelly. Yimɓe mawɓe heewɓe mbaɗii golle e makko, ina jeyaa heen jimɗi ɗiɗi ɗi Béla Bartók waɗi e violon, Tzigane mo Maurice Ravel, jimɗi Ralph Vaughan Williams ɗi Ralph Vaughan Williams waɗi, e jimɗi ɗiɗi ɗi Gustav Holst waɗi ngam violooji ɗiɗi. O waɗii geɗe keewɗe e yiytude jimɗi Robert Schumann majjuɗi e hitaande 1933.
== Nguurndam e jaŋde puɗɗagol ==
D’Aranyi jibinaa ko to Budapest, ko ɓiy mawniiko biyeteeɗo Joseph Joachim, miñi mum debbo biyeteeɗo Adila Fachiri, mo o heewi fiyde duɗe. O fuɗɗorii jaŋde makko ko piyanist, kono o wayli e violon to Akademi Musik to Budapest nde Jenő Hubay jaɓi mo wonde almuudo.
== Kugal ==
Caggal njilluuji konsiiruuji Orop e Amerik ko o solist e jimoowo suudu d'Aranyi hoɗi to Londres. O waɗi suudu tato mawndu e cellist Españool biyeteeɗo Pablo Casals e piyanoowo Ostarali biyeteeɗo Frederick Septimus Kelly, mo o yiɗi, haa o noddi mo "gorko makko". E nder balɗe ciftorteeɗe, kanko e Béla Bartók ɓe mbaɗdi heen jimɗi sonataaji to Londres e Pari. Sonataaji makko ɗiɗi ɗi o waɗi ngam violon e piano, ko kanko o waɗi ɗum; Jelly e Bartók kollitii ɗe to Londres e lewru marse 1922 (Nokku 1) e lewru mee 1923 (Nokku 2).
Ko o firoore moƴƴere e jimɗi Classical, Romantic e jamaanu. Caggal nde d'Aranyi, e dow ɗaɓɓaande mum, fiyi mo jimɗi violon "gypsy" jamma gooto, Maurice Ravel sakkiti mo jimɗi mum violon e piyanɗe lolluɗi biyeteeɗi Tzigane. Kadi e ɗaɓɓaande makko, o rokki mo jimɗi gadani e nder leydi Angalteer, hono Sonata ngam violon e cello e hitaande 1922. Ralph Vaughan Williams rokki mo jimɗi mum biyeteeɗi Concerto Accademico. Konserto ɗiɗaɓo mo Gustav Holst winndi ngam Jelly e Adila.
D'Aranyi waɗii darnde teskinnde e feeñde e hitaande 1937, e hitaande 1937, e hitaande 1937, Konserto Violon Robert Schumann. E dow tuugnaade e mesasuuji ɗi o heɓi e séance 1933, tawi ina wiyee ko Schumann e hoore mum, ko fayti e ndeeɗoo hiirde nde o meeɗaa nande, o wiyi ina jogii hakke waɗde ɗum e yeeso yimɓe fof ko adii fof. Ɗuum noon wonaano, kono o waɗii ɗum e yeewtere adannde to Londres.
== Nguurndam neɗɗo ==
Gila e duuɓi makko 20, d’Aranyi ko sehil Georgie Hyde-Lees, debbo W. B. Yeats, nguurndam mum fof.
O sankii ko to Firenze e hitaande 1966, omo yahra e duuɓi 72.
Njawdi
Ko d'Aranyi woni innde d'Aranyi. Ko kanko inniraa uuro Bourjois « Printemps de Paris » mo Konstantin Weriguine sosi e hitaande 1931.
Muse sappoɓo Elgar, filmo teleeji 1996, hollitii jokkondire teskinɗe hakkunde debbo jom suudu Edward Elgar (James Fox) e d'Arányi, mo Selma Alispahić fiyi..<ref>British Library Sound & Vision.''[https://blogs.bl.uk/sound-and-vision/2023/02/jelly-dar%C3%A1nyi-the-recorded-legacy-and-career-of-a-virtuoso-violinist-in-the-roaring-twenties.html Jelly d'Arányi - The recorded legacy and career of a virtuoso violinist in the roaring twenties]'', 24 February 2023</ref><ref name="auto">{{cite web|url=https://koncert.zeneakademia.hu/lexikon_nagy_elodok/lexikon-1682|title=Arányi Jelly|website=Notable Alumni – [[Franz Liszt Academy of Music]]|access-date=October 2, 2017}}</ref><ref>[http://www.somme-battlefields.com/sites/www.prod/files/assets/files/kelly_a_race_against_time_abc_classics_cd_booklet.pdf Somme Battlefields, p. 17] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171119111831/http://www.somme-battlefields.com/sites/www.prod/files/assets/files/kelly_a_race_against_time_abc_classics_cd_booklet.pdf|date=19 November 2017}}. Retrieved 24 December 2018</ref><ref>{{cite book|author=János Kárpáti|title=Bartók's Chamber Music|publisher=Pendragon Press, Stuyvesant, NY, 1994|page=291}}</ref><ref>[[Robin Legge|'Musicus']]. 'World of Music', in ''The Daily Telegraph'', 1 July 1922, p. 4</ref><ref>{{cite web|url=https://www.britannica.com/biography/Jelly-dAranyi|title=Jelly d'Arányi|accessdate=2017-10-02|publisher=Encyclopædia Britannica}}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Barwich|first1=Ann-Sophie|last2=Rodriguez|first2=Matthew|date=September 2020|title=Fashion fades, Chanel No. 5 remains: Epistemology between Style and Technology|url=http://dx.doi.org/10.1002/bewi.202000006|journal=Berichte zur Wissenschaftsgeschichte|volume=43|issue=3|pages=367–384|doi=10.1002/bewi.202000006|pmid=32885868|s2cid=221480175|issn=0170-6233|url-access=subscription}}</ref><ref>{{cite web|url=https://mubi.com/en/au/films/elgars-tenth-muse-the-life-of-an-english-composer|title=Elgar's Tenth Muse: The Life Of An English Composer|accessdate=2025-05-30|publisher=Mubi.com}}</ref>
== Tuugnorgal ==
<references />
6qem0e8htqrjlrxqbezidfyv8vezkmr
162824
162823
2026-04-12T10:01:41Z
SUZYFATIMA
13856
162824
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Jelly d'Aranyi''', timmuɗo Jelly Aranyi de Hunyadvár (Hongiri: Hunyadvári Aranyi Jelly) (30 mee 1893 – 30 marse 1966) ko fiyoowo violon Honngiri, baɗɗo galle mum to Londres. Mawniiko debbo biyeteeɗo Joseph Joachim e miñi mum debbo biyeteeɗo Adila Fachiri, o wonti gooto e fiyooɓe violon ɓurɓe mawnude e yonta makko. Caggal nde o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Franz Liszt to Budapest, o sosi hoore makko e wonde jimoowo mawɗo e jimoowo gooto, o waɗi gollondiral maantinngal e Pablo Casals e Frederick Septimus Kelly. Yimɓe mawɓe heewɓe mbaɗii golle e makko, ina jeyaa heen jimɗi ɗiɗi ɗi Béla Bartók waɗi e violon, Tzigane mo Maurice Ravel, jimɗi Ralph Vaughan Williams ɗi Ralph Vaughan Williams waɗi, e jimɗi ɗiɗi ɗi Gustav Holst waɗi ngam violooji ɗiɗi. O waɗii geɗe keewɗe e yiytude jimɗi Robert Schumann majjuɗi e hitaande 1933.
== Nguurndam e jaŋde puɗɗagol ==
D’Aranyi jibinaa ko to Budapest, ko ɓiy mawniiko biyeteeɗo Joseph Joachim, miñi mum debbo biyeteeɗo Adila Fachiri, mo o heewi fiyde duɗe. O fuɗɗorii jaŋde makko ko piyanist, kono o wayli e violon to Akademi Musik to Budapest nde Jenő Hubay jaɓi mo wonde almuudo.
== Kugal ==
Caggal njilluuji konsiiruuji Orop e Amerik ko o solist e jimoowo suudu d'Aranyi hoɗi to Londres. O waɗi suudu tato mawndu e cellist Españool biyeteeɗo Pablo Casals e piyanoowo Ostarali biyeteeɗo Frederick Septimus Kelly, mo o yiɗi, haa o noddi mo "gorko makko". E nder balɗe ciftorteeɗe, kanko e Béla Bartók ɓe mbaɗdi heen jimɗi sonataaji to Londres e Pari. Sonataaji makko ɗiɗi ɗi o waɗi ngam violon e piano, ko kanko o waɗi ɗum; Jelly e Bartók kollitii ɗe to Londres e lewru marse 1922 (Nokku 1) e lewru mee 1923 (Nokku 2).
Ko o firoore moƴƴere e jimɗi Classical, Romantic e jamaanu. Caggal nde d'Aranyi, e dow ɗaɓɓaande mum, fiyi mo jimɗi violon "gypsy" jamma gooto, Maurice Ravel sakkiti mo jimɗi mum violon e piyanɗe lolluɗi biyeteeɗi Tzigane. Kadi e ɗaɓɓaande makko, o rokki mo jimɗi gadani e nder leydi Angalteer, hono Sonata ngam violon e cello e hitaande 1922. Ralph Vaughan Williams rokki mo jimɗi mum biyeteeɗi Concerto Accademico. Konserto ɗiɗaɓo mo Gustav Holst winndi ngam Jelly e Adila.
D'Aranyi waɗii darnde teskinnde e feeñde e hitaande 1937, e hitaande 1937, e hitaande 1937, Konserto Violon Robert Schumann. E dow tuugnaade e mesasuuji ɗi o heɓi e séance 1933, tawi ina wiyee ko Schumann e hoore mum, ko fayti e ndeeɗoo hiirde nde o meeɗaa nande, o wiyi ina jogii hakke waɗde ɗum e yeeso yimɓe fof ko adii fof. Ɗuum noon wonaano, kono o waɗii ɗum e yeewtere adannde to Londres.
== Nguurndam neɗɗo ==
Gila e duuɓi makko 20, d’Aranyi ko sehil Georgie Hyde-Lees, debbo W. B. Yeats, nguurndam mum fof.
O sankii ko to Firenze e hitaande 1966, omo yahra e duuɓi 72.
Njawdi
Ko d'Aranyi woni innde d'Aranyi. Ko kanko inniraa uuro Bourjois « Printemps de Paris » mo Konstantin Weriguine sosi e hitaande 1931.
Muse sappoɓo Elgar, filmo teleeji 1996, hollitii jokkondire teskinɗe hakkunde debbo jom suudu Edward Elgar (James Fox) e d'Arányi, mo Selma Alispahić fiyi..<ref>British Library Sound & Vision.''[https://blogs.bl.uk/sound-and-vision/2023/02/jelly-dar%C3%A1nyi-the-recorded-legacy-and-career-of-a-virtuoso-violinist-in-the-roaring-twenties.html Jelly d'Arányi - The recorded legacy and career of a virtuoso violinist in the roaring twenties]'', 24 February 2023</ref><ref name="auto">{{cite web|url=https://koncert.zeneakademia.hu/lexikon_nagy_elodok/lexikon-1682|title=Arányi Jelly|website=Notable Alumni – [[Franz Liszt Academy of Music]]|access-date=October 2, 2017}}</ref><ref>[http://www.somme-battlefields.com/sites/www.prod/files/assets/files/kelly_a_race_against_time_abc_classics_cd_booklet.pdf Somme Battlefields, p. 17] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171119111831/http://www.somme-battlefields.com/sites/www.prod/files/assets/files/kelly_a_race_against_time_abc_classics_cd_booklet.pdf|date=19 November 2017}}. Retrieved 24 December 2018</ref><ref>{{cite book|author=János Kárpáti|title=Bartók's Chamber Music|publisher=Pendragon Press, Stuyvesant, NY, 1994|page=291}}</ref><ref>[[Robin Legge|'Musicus']]. 'World of Music', in ''The Daily Telegraph'', 1 July 1922, p. 4</ref><ref>{{cite web|url=https://www.britannica.com/biography/Jelly-dAranyi|title=Jelly d'Arányi|accessdate=2017-10-02|publisher=Encyclopædia Britannica}}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Barwich|first1=Ann-Sophie|last2=Rodriguez|first2=Matthew|date=September 2020|title=Fashion fades, Chanel No. 5 remains: Epistemology between Style and Technology|url=http://dx.doi.org/10.1002/bewi.202000006|journal=Berichte zur Wissenschaftsgeschichte|volume=43|issue=3|pages=367–384|doi=10.1002/bewi.202000006|pmid=32885868|s2cid=221480175|issn=0170-6233|url-access=subscription}}</ref><ref>{{cite web|url=https://mubi.com/en/au/films/elgars-tenth-muse-the-life-of-an-english-composer|title=Elgar's Tenth Muse: The Life Of An English Composer|accessdate=2025-05-30|publisher=Mubi.com}}</ref>
== Tuugnorgal ==
<references />
[[Category:Rewbe]]
7c6uy2982uj6cjqhd063g2s463v75br
Marta Canales
0
39579
162825
2026-04-12T10:03:38Z
SUZYFATIMA
13856
Created page with "Marta Canales Pizarro (17 sulyee 1893 – 6 desaambar 1986) ko jimoowo Siili, gardinooɗo koral, jimoowo. O jibinaa ko to Santiago, o fuɗɗii fiyde violon nde o yahrata e duuɓi sappo e go'o omo fija "Concerto" Mendelssohn. O kanko e miñiraaɓe makko, o sosi fedde jimɗiyankoore nde gollotoo gila 1916 haa 1920. Caggal nde golle makko e jimɗi njoofi, o janngi jimɗi e Luigi Stefano Giarda, caggal ɗuum o golliima e jimɗi e gardotooɗo koral. O maayi ko to Santiago, om..."
162825
wikitext
text/x-wiki
Marta Canales Pizarro (17 sulyee 1893 – 6 desaambar 1986) ko jimoowo Siili, gardinooɗo koral, jimoowo. O jibinaa ko to Santiago, o fuɗɗii fiyde violon nde o yahrata e duuɓi sappo e go'o omo fija "Concerto" Mendelssohn. O kanko e miñiraaɓe makko, o sosi fedde jimɗiyankoore nde gollotoo gila 1916 haa 1920. Caggal nde golle makko e jimɗi njoofi, o janngi jimɗi e Luigi Stefano Giarda, caggal ɗuum o golliima e jimɗi e gardotooɗo koral. O maayi ko to Santiago, omo yahra e duuɓi 93.
Golle
Golle cuɓaaɗe ina heen :
"Marta y María", koolol ngam yimooɓe gooto, koor, orkestra e orkestra (1929)
"Misa de Eucaristía" ngam daandeeji nay jillondirɗi, koorɗi e orkestraaji (1930)
"Misa de Navidad" ngam jimɗi jillondirɗi e daandeeji nay e orkestra (1930)
"Misa en estilo Gregoriano" ngam daande e orgel (1933)
"Madrigales Teresianos", mooɓondiral jimɗi sappo e ɗiɗi, daandeeji nay jillondirɗi e jimɗi Teresa ceniiɗo Iisaa (1933)
"Himnos e cantos sakros e estilo gregoriano" ngam daande e luggere (1936-1940)
"Elevación", jimɗi ngam orkestra orkestra, harp e harp
"Cuatro cantions de cuna" ngam kooruuji daandeeji nay
"Dos canciones" ngam daandeeji nay potɗi
"Cantares Chilenos", ko mooɓondiral jimɗi sappo, jimɗi potɗi daande, ƴettaaɗi e daartol leñol (1946)
"Villancicos", mooɓondiral jimɗi capanɗe joyi gaadanteeji Natal ummoraade e daartol walla aadaaji leƴƴi ceertuɗi e jimɗi nannduɗi ngam daandeeji nay potɗi (1946)
Tuugnorgal
qanp2o2c1s83xyhzttwtshh92j0c24k
162826
162825
2026-04-12T10:06:31Z
SUZYFATIMA
13856
162826
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Marta Canales Pizarro''' (17 sulyee 1893 – 6 desaambar 1986) ko jimoowo Siili, gardinooɗo koral, jimoowo. O jibinaa ko to Santiago, o fuɗɗii fiyde violon nde o yahrata e duuɓi sappo e go'o omo fija "Concerto" Mendelssohn. O kanko e miñiraaɓe makko, o sosi fedde jimɗiyankoore nde gollotoo gila 1916 haa 1920. Caggal nde golle makko e jimɗi njoofi, o janngi jimɗi e Luigi Stefano Giarda, caggal ɗuum o golliima e jimɗi e gardotooɗo koral. O maayi ko to Santiago, omo yahra e duuɓi 93.
== Golle ==
Golle cuɓaaɗe ina heen :
* "Marta y María", koolol ngam yimooɓe gooto, koor, orkestra e orkestra (1929)
* "Misa de Eucaristía" ngam daandeeji nay jillondirɗi, koorɗi e orkestraaji (1930)
* "Misa de Navidad" ngam jimɗi jillondirɗi e daandeeji nay e orkestra (1930)
* "Misa en estilo Gregoriano" ngam daande e orgel (1933)
* "Madrigales Teresianos", mooɓondiral jimɗi sappo e ɗiɗi, daandeeji nay jillondirɗi e jimɗi Teresa ceniiɗo Iisaa (1933)
* "Himnos e cantos sakros e estilo gregoriano" ngam daande e luggere (1936-1940)
* "Elevación", jimɗi ngam orkestra orkestra, harp e harp
* "Cuatro cantions de cuna" ngam kooruuji daandeeji nay
* "Dos canciones" ngam daandeeji nay potɗi
* "Cantares Chilenos", ko mooɓondiral jimɗi sappo, jimɗi potɗi daande, ƴettaaɗi e daartol leñol (1946)
* "Villancicos", mooɓondiral jimɗi capanɗe joyi gaadanteeji Natal ummoraade e daartol walla aadaaji leƴƴi ceertuɗi e jimɗi nannduɗi ngam daandeeji nay potɗi (1946)
== Tuugnorgal ==
lczzjx5qhqpwhx0ffb1pc63gy9uwi82
162827
162826
2026-04-12T10:09:21Z
SUZYFATIMA
13856
162827
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Marta Canales Pizarro''' (17 sulyee 1893 – 6 desaambar 1986) ko jimoowo Siili, gardinooɗo koral, jimoowo. O jibinaa ko to Santiago, o fuɗɗii fiyde violon nde o yahrata e duuɓi sappo e go'o omo fija "Concerto" Mendelssohn. O kanko e miñiraaɓe makko, o sosi fedde jimɗiyankoore nde gollotoo gila 1916 haa 1920. Caggal nde golle makko e jimɗi njoofi, o janngi jimɗi e Luigi Stefano Giarda, caggal ɗuum o golliima e jimɗi e gardotooɗo koral. O maayi ko to Santiago, omo yahra e duuɓi 93.
== Golle ==
Golle cuɓaaɗe ina heen :
* "Marta y María", koolol ngam yimooɓe gooto, koor, orkestra e orkestra (1929)
* "Misa de Eucaristía" ngam daandeeji nay jillondirɗi, koorɗi e orkestraaji (1930)
* "Misa de Navidad" ngam jimɗi jillondirɗi e daandeeji nay e orkestra (1930)
* "Misa en estilo Gregoriano" ngam daande e orgel (1933)
* "Madrigales Teresianos", mooɓondiral jimɗi sappo e ɗiɗi, daandeeji nay jillondirɗi e jimɗi Teresa ceniiɗo Iisaa (1933)
* "Himnos e cantos sakros e estilo gregoriano" ngam daande e luggere (1936-1940)
* "Elevación", jimɗi ngam orkestra orkestra, harp e harp
* "Cuatro cantions de cuna" ngam kooruuji daandeeji nay
* "Dos canciones" ngam daandeeji nay potɗi
* "Cantares Chilenos", ko mooɓondiral jimɗi sappo, jimɗi potɗi daande, ƴettaaɗi e daartol leñol (1946)
* "Villancicos", mooɓondiral jimɗi capanɗe joyi gaadanteeji Natal ummoraade e daartol walla aadaaji leƴƴi ceertuɗi e jimɗi nannduɗi ngam daandeeji nay potɗi (1946)<ref>{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=IvoQQU1QL_QC&q=Canales+%28Pizarro%29%2C+Marta+%28b+Santiago%2C+17+July+1893%3B+d+Santiago%2C+6+Dec+1986%29.+...&pg=PA101|title=The Norton/Grove dictionary of women composers|first1=Julie Anne|last1=Sadie|first2=Rhian|last2=Samuel|year=1994|publisher=W. W. Norton & Company|isbn=978-0-393-03487-5|accessdate=17 January 2010}}</ref><ref>{{cite book|title=The new Grove dictionary of music and musicians: Volume 2|first1=Stanley|last1=Sadie|first2=John|last2=Tyrrell|year=2001}}</ref><ref>{{cite web|url=http://mazinger.sisib.uchile.cl/repositorio/lb/uchile/salasv01/compositores/09.html|title=Canales Pizarro, Marta|accessdate=18 January 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110707012807/http://mazinger.sisib.uchile.cl/repositorio/lb/uchile/salasv01/compositores/09.html|archive-date=7 July 2011|url-status=dead}}</ref>
== Tuugnorgal ==
<references />
05dzcdub6jqxst8ui80ee23mmx38fcp
Grace Burrows
0
39580
162828
2026-04-12T10:11:32Z
SUZYFATIMA
13856
Created page with "Grace Burrows (29 suwee 1893 – 1981) ko jimoowo violon Engele, jannginoowo violon e gardo orkestra. Nguurndam e golle Grace Burrows jibinaa ko to wuro wiyeteengo Leicester, ko ɓiy Doktoor Benjamin Harper Burrows (1864-1915) gonnooɗo e nder ekkolaaji keewɗi e nder diiwaan Leicester. Ko kanko kadi woni miñiiko debbo jimoowo biyeteeɗo Benjamin Burrows (1891-1966). E fuɗɗoode kitaale 1920 o fiyi viola e nder fedde wiyeteende « The Birmingham Quartet ». O toɗɗaa..."
162828
wikitext
text/x-wiki
Grace Burrows (29 suwee 1893 – 1981) ko jimoowo violon Engele, jannginoowo violon e gardo orkestra.
Nguurndam e golle
Grace Burrows jibinaa ko to wuro wiyeteengo Leicester, ko ɓiy Doktoor Benjamin Harper Burrows (1864-1915) gonnooɗo e nder ekkolaaji keewɗi e nder diiwaan Leicester. Ko kanko kadi woni miñiiko debbo jimoowo biyeteeɗo Benjamin Burrows (1891-1966). E fuɗɗoode kitaale 1920 o fiyi viola e nder fedde wiyeteende « The Birmingham Quartet ». O toɗɗaa ko jannginoowo e jimɗi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Leicester, e hitaande 1924. E hitaande 1922 o woni hooreejo sosɗo Orkestra Simfoni Leicester, e hitaande 1934 o ardii kadi Orkestra Simfoni Rewɓe Angalteer. O sankii ko e duuɓi 87. Almuɓɓe teskinaaɓe ina njeyaa heen Joyce Howard Barrell.
Golle
Hay so tawii o ɓuri anndeede ko e violon, jannginoowo e gardiiɗo orkestra, Burrows yaltinii kadi jimɗi didaktik ngam violon. Golle cuɓaaɗe ina heen :
Kuutorɗe e jaŋdeeji koyɗi e nder darnde tataɓere (1935)
Tuugnorgal
6s0ody9u6np60kjzbb7uqobyk78urz2
162829
162828
2026-04-12T10:12:34Z
SUZYFATIMA
13856
162829
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Grace Burrows''' (29 suwee 1893 – 1981) ko jimoowo violon Engele, jannginoowo violon e gardo orkestra.
== Nguurndam e golle ==
Grace Burrows jibinaa ko to wuro wiyeteengo Leicester, ko ɓiy Doktoor Benjamin Harper Burrows (1864-1915) gonnooɗo e nder ekkolaaji keewɗi e nder diiwaan Leicester. Ko kanko kadi woni miñiiko debbo jimoowo biyeteeɗo Benjamin Burrows (1891-1966). E fuɗɗoode kitaale 1920 o fiyi viola e nder fedde wiyeteende « The Birmingham Quartet ». O toɗɗaa ko jannginoowo e jimɗi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Leicester, e hitaande 1924. E hitaande 1922 o woni hooreejo sosɗo Orkestra Simfoni Leicester, e hitaande 1934 o ardii kadi Orkestra Simfoni Rewɓe Angalteer. O sankii ko e duuɓi 87. Almuɓɓe teskinaaɓe ina njeyaa heen Joyce Howard Barrell.
== Golle ==
Hay so tawii o ɓuri anndeede ko e violon, jannginoowo e gardiiɗo orkestra, Burrows yaltinii kadi jimɗi didaktik ngam violon. Golle cuɓaaɗe ina heen :
Kuutorɗe e jaŋdeeji koyɗi e nder darnde tataɓere (1935)
== Tuugnorgal ==
7egt5f8tc9698yg5a3u8q8fde0h2py9
162831
162829
2026-04-12T10:17:03Z
SUZYFATIMA
13856
162831
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Grace Burrows''' (29 suwee 1893 – 1981) ko jimoowo violon Engele, jannginoowo violon e gardo orkestra.
== Nguurndam e golle ==
Grace Burrows jibinaa ko to wuro wiyeteengo Leicester, ko ɓiy Doktoor Benjamin Harper Burrows (1864-1915) gonnooɗo e nder ekkolaaji keewɗi e nder diiwaan Leicester. Ko kanko kadi woni miñiiko debbo jimoowo biyeteeɗo Benjamin Burrows (1891-1966). E fuɗɗoode kitaale 1920 o fiyi viola e nder fedde wiyeteende « The Birmingham Quartet ». O toɗɗaa ko jannginoowo e jimɗi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Leicester, e hitaande 1924. E hitaande 1922 o woni hooreejo sosɗo Orkestra Simfoni Leicester, e hitaande 1934 o ardii kadi Orkestra Simfoni Rewɓe Angalteer. O sankii ko e duuɓi 87. Almuɓɓe teskinaaɓe ina njeyaa heen Joyce Howard Barrell.
== Golle ==
Hay so tawii o ɓuri anndeede ko e violon, jannginoowo e gardiiɗo orkestra, Burrows yaltinii kadi jimɗi didaktik ngam violon. Golle cuɓaaɗe ina heen :
Kuutorɗe e jaŋdeeji koyɗi e nder darnde tataɓere (1935)<ref>{{citation|url=https://books.google.com/books?id=wNoEAAAAMAAJ&q=grace+burrows+violin&pg=PA252|title=The Musical Times and Singing-class Circular|year=1922|access-date=27 June 2014}}</ref><ref>{{citation|url=http://www2.le.ac.uk/library/find/specialcollections/specialcollections/benjaminburrows|title=Burrows collection|access-date=27 June 2014|archive-date=8 June 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160608015718/http://www2.le.ac.uk/library/find/specialcollections/specialcollections/benjaminburrows|url-status=dead}}</ref><ref>{{citation|url=http://www.leicesterso.plus.com/history.htm|title=Leicester Symphony Orchestra: History|access-date=27 June 2014}}</ref><ref>{{citation|url=https://www.sinfinimusic.com/uk/features/other-features/womens-orchestras|last=Duchen|first=Jessica|author-link=Jessica Duchen|date=4 March 2014|title=Women's Orchestras Symphony of Solidarity|access-date=27 June 2014}}</ref><ref>{{citation|url=https://books.google.com/books?id=2T9jAAAAIAAJ&q=grace+burrows+violin&pg=PA1253|title=Catalog of Copyright Entries: Musical compositions, Part 3|year=1936|publisher=Library of Congress|access-date=27 June 2014}}</ref>
== Tuugnorgal ==
<references />
o3yuzxbntmaltdqmmn4olp0w7r90go0
Wichita Open (LPGA Tour)
0
39581
162830
2026-04-12T10:14:15Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Wichita Open ko kawgel golf e nder LPGA Tour, ngel yuɓɓinaa ko e hitaande 1954 tan. Ko Beverly Hanson heɓi njeenaari ndii. Tuugnorgal"
162830
wikitext
text/x-wiki
Wichita Open ko kawgel golf e nder LPGA Tour, ngel yuɓɓinaa ko e hitaande 1954 tan. Ko Beverly Hanson heɓi njeenaari ndii.
Tuugnorgal
14cg4e2ss6dsboqvyo73gj349xqc3l2
162832
162830
2026-04-12T10:17:13Z
Ilya Discuss
10103
162832
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Wichita Open ko kawgel golf e nder LPGA Tour, ngel yuɓɓinaa ko e hitaande 1954 tan. Ko Beverly Hanson heɓi njeenaari ndii.
Tuugnorgal
59ef9phtcc7cazludflza6cdurp1djd
162833
162832
2026-04-12T10:18:43Z
Ilya Discuss
10103
162833
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Wichita Open k'''o kawgel golf e nder LPGA Tour, ngel yuɓɓinaa ko e hitaande 1954 tan. Ko Beverly Hanson heɓi njeenaari ndii.
== Tuugnorgal ==
0amodal0cg7ahbse0ooz0fqgthiljvw
162834
162833
2026-04-12T10:19:44Z
Ilya Discuss
10103
162834
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Wichita Open k'''o kawgel golf e nder LPGA Tour, ngel yuɓɓinaa ko e hitaande 1954 tan. Ko Beverly Hanson heɓi njeenaari ndii.<ref>[http://www.lpga.com/content/Chronology50-59.pdf LPGA Tournament Chronology 1950-1959] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100102110028/http://www.lpga.com/content/Chronology50-59.pdf|date=January 2, 2010}}</ref>
== Tuugnorgal ==
gghbrewtknle6pxyghd9ospaywyz1df
Daisy Kennedy
0
39582
162835
2026-04-12T10:19:49Z
SUZYFATIMA
13856
Created page with "Daisy Fowler Kennedy (16 lewru Yarkomaa 1893 – 30 lewru Siilo hitaande 1981) ko jimoowo violon jibinaaɗo to Ostarali. O jibinaa ko to Burra-Burra, 160 km to fuɗnaange Adelaide, jibnaaɓe makko iwdi Ecoppi e Irlannda. Baaba makko, hono Joseph A. Kennedy, ko gardiiɗo duɗal leslesal Glenelg, kadi ko hooreejo fedde jannginooɓe duɗe laamu Ostarali worgo. Duuɓi tati, o woniino ganndo mawɗo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Adelaide e gardagol Mrs Alderman e Hermann Heinic..."
162835
wikitext
text/x-wiki
Daisy Fowler Kennedy (16 lewru Yarkomaa 1893 – 30 lewru Siilo hitaande 1981) ko jimoowo violon jibinaaɗo to Ostarali.
O jibinaa ko to Burra-Burra, 160 km to fuɗnaange Adelaide, jibnaaɓe makko iwdi Ecoppi e Irlannda. Baaba makko, hono Joseph A. Kennedy, ko gardiiɗo duɗal leslesal Glenelg, kadi ko hooreejo fedde jannginooɓe duɗe laamu Ostarali worgo. Duuɓi tati, o woniino ganndo mawɗo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Adelaide e gardagol Mrs Alderman e Hermann Heinicke. O woniino almuudo keeriiɗo to Otakar Ševčík to Vienne fotde hitaande, caggal ɗuum o janngi duuɓi ɗiɗi to Meister-Schule toon. O feeñii to Londres e hitaande 1911, o waɗii njilluuji keewɗi e nder Orop e nder leyɗeele dentuɗe Amerik, Ostarali e Nuwel Selannde.
Ñalnde 15 abriil 1914, o resi piyanist Riisinaajo biyeteeɗo Benno Moisewitsch ; ɓiɗɗo maɓɓe debbo, diisneteeɗo Tanya Moiseiwitsch, jibinaa ko e lewru desaambar e hitaande ndee. Ɓe ndañi ɓiɗɗo debbo ɗiɗaɓo, ina wiyee Sandra. Caggal nde o seerti e Moiseiwitsch, o resi binndoowo pijirlooji e yimoowo Engele biyeteeɗo John Drinkwater e lewru desaambar 1924. Ɓe ndañi ɓiɗɗo debbo biyeteeɗo Penny Drinkwater, o yahi haa wonti binndoowo diine, o jeyaa ko e fedde winndooɓe diine.
Ñalnde 24 lewru nduu hitaande 1927, koolol Proms ngol Brahms waɗi e Violin Concerto ngol, dartii e dille gadane ɗee. Kennedy ina wayi no tuumi ko ŋakkeende waktuuji ngam waɗde ekkolaaji, kono Times wiyi wonde o dañii "caɗeele ciftorgol... ko ɗum addani mo waɗde fijirde ɓurnde moƴƴude nde o heɓi nerve makko".
"E nder jinnaaɗo makko - violon ɓurɗo mawnude e wuurde" - London Morning Post
Ko o ɓiɗɗo mawniiko biyeteeɗo Lauri Kennedy, ko noon kadi o jokkondiri e ɓiy Lauri biyeteeɗo John Kennedy, biyeteeɗo goɗɗo, e taaniiko, biyeteeɗo Nigel Kennedy.
Tuugnorgal
ak1c3r8rycrl31yczu2fbny8iuaamby
162836
162835
2026-04-12T10:20:58Z
SUZYFATIMA
13856
162836
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Daisy Fowler Kennedy''' (16 lewru Yarkomaa 1893 – 30 lewru Siilo hitaande 1981) ko jimoowo violon jibinaaɗo to Ostarali.
O jibinaa ko to Burra-Burra, 160 km to fuɗnaange Adelaide, jibnaaɓe makko iwdi Ecoppi e Irlannda. Baaba makko, hono Joseph A. Kennedy, ko gardiiɗo duɗal leslesal Glenelg, kadi ko hooreejo fedde jannginooɓe duɗe laamu Ostarali worgo. Duuɓi tati, o woniino ganndo mawɗo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Adelaide e gardagol Mrs Alderman e Hermann Heinicke. O woniino almuudo keeriiɗo to Otakar Ševčík to Vienne fotde hitaande, caggal ɗuum o janngi duuɓi ɗiɗi to Meister-Schule toon. O feeñii to Londres e hitaande 1911, o waɗii njilluuji keewɗi e nder Orop e nder leyɗeele dentuɗe Amerik, Ostarali e Nuwel Selannde.
Ñalnde 15 abriil 1914, o resi piyanist Riisinaajo biyeteeɗo Benno Moisewitsch ; ɓiɗɗo maɓɓe debbo, diisneteeɗo Tanya Moiseiwitsch, jibinaa ko e lewru desaambar e hitaande ndee. Ɓe ndañi ɓiɗɗo debbo ɗiɗaɓo, ina wiyee Sandra. Caggal nde o seerti e Moiseiwitsch, o resi binndoowo pijirlooji e yimoowo Engele biyeteeɗo John Drinkwater e lewru desaambar 1924. Ɓe ndañi ɓiɗɗo debbo biyeteeɗo Penny Drinkwater, o yahi haa wonti binndoowo diine, o jeyaa ko e fedde winndooɓe diine.
Ñalnde 24 lewru nduu hitaande 1927, koolol Proms ngol Brahms waɗi e Violin Concerto ngol, dartii e dille gadane ɗee. Kennedy ina wayi no tuumi ko ŋakkeende waktuuji ngam waɗde ekkolaaji, kono Times wiyi wonde o dañii "caɗeele ciftorgol... ko ɗum addani mo waɗde fijirde ɓurnde moƴƴude nde o heɓi nerve makko".
"E nder jinnaaɗo makko - violon ɓurɗo mawnude e wuurde" - London Morning Post
Ko o ɓiɗɗo mawniiko biyeteeɗo Lauri Kennedy, ko noon kadi o jokkondiri e ɓiy Lauri biyeteeɗo John Kennedy, biyeteeɗo goɗɗo, e taaniiko, biyeteeɗo Nigel Kennedy.
== Tuugnorgal ==
kcx50jslh8i7rd8h9tl2f7ukhmu1yzx
162837
162836
2026-04-12T10:27:23Z
SUZYFATIMA
13856
162837
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Daisy Fowler Kennedy''' (16 lewru Yarkomaa 1893 – 30 lewru Siilo hitaande 1981) ko jimoowo violon jibinaaɗo to Ostarali.
O jibinaa ko to Burra-Burra, 160 km to fuɗnaange Adelaide, jibnaaɓe makko iwdi Ecoppi e Irlannda. Baaba makko, hono Joseph A. Kennedy, ko gardiiɗo duɗal leslesal Glenelg, kadi ko hooreejo fedde jannginooɓe duɗe laamu Ostarali worgo. Duuɓi tati, o woniino ganndo mawɗo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Adelaide e gardagol Mrs Alderman e Hermann Heinicke. O woniino almuudo keeriiɗo to Otakar Ševčík to Vienne fotde hitaande, caggal ɗuum o janngi duuɓi ɗiɗi to Meister-Schule toon. O feeñii to Londres e hitaande 1911, o waɗii njilluuji keewɗi e nder Orop e nder leyɗeele dentuɗe Amerik, Ostarali e Nuwel Selannde.
Ñalnde 15 abriil 1914, o resi piyanist Riisinaajo biyeteeɗo Benno Moisewitsch ; ɓiɗɗo maɓɓe debbo, diisneteeɗo Tanya Moiseiwitsch, jibinaa ko e lewru desaambar e hitaande ndee. Ɓe ndañi ɓiɗɗo debbo ɗiɗaɓo, ina wiyee Sandra. Caggal nde o seerti e Moiseiwitsch, o resi binndoowo pijirlooji e yimoowo Engele biyeteeɗo John Drinkwater e lewru desaambar 1924. Ɓe ndañi ɓiɗɗo debbo biyeteeɗo Penny Drinkwater, o yahi haa wonti binndoowo diine, o jeyaa ko e fedde winndooɓe diine.
Ñalnde 24 lewru nduu hitaande 1927, koolol Proms ngol Brahms waɗi e Violin Concerto ngol, dartii e dille gadane ɗee. Kennedy ina wayi no tuumi ko ŋakkeende waktuuji ngam waɗde ekkolaaji, kono Times wiyi wonde o dañii "caɗeele ciftorgol... ko ɗum addani mo waɗde fijirde ɓurnde moƴƴude nde o heɓi nerve makko".
"E nder jinnaaɗo makko - violon ɓurɗo mawnude e wuurde" - London Morning Post
Ko o ɓiɗɗo mawniiko biyeteeɗo Lauri Kennedy, ko noon kadi o jokkondiri e ɓiy Lauri biyeteeɗo John Kennedy, biyeteeɗo goɗɗo, e taaniiko, biyeteeɗo Nigel Kennedy.<ref name="Eaglefield-Hull 1924">A. Eaglefield-Hull (Ed.), ''A Dictionary of Modern Music and Musicians'' (Dent, London & Toronto 1924), 267.</ref><ref name="SAV">{{cite news|url=http://nla.gov.au/nla.news-article59404236|title=South Australian Violinist|newspaper=[[The Register (Adelaide)]]|volume=LXXIX|issue=21,075|location=South Australia|date=29 May 1914|accessdate=7 June 2016|page=10|via=National Library of Australia}}</ref><ref>[https://www.nytimes.com/1924/12/17/archives/john-drinkwater-weds-english-dramatist-divorced-marries-miss-daisy.html 'John Drinkwater Weds; English Dramatist, Divorced, Marries Miss Daisy Kennedy, Violinist'], in ''The New York Times'', 17 December 1924</ref><ref>[https://www.classical-music.com/bbc-proms/best-and-most-memorable-proms-ever/ Jeremy Pound. ''100 most memorable Proms ever'']</ref><ref>''The Times'', 25 August 1927, p. 8</ref><ref>Peter Campbell, [http://adbonline.anu.edu.au/biogs/A170628b.htm 'Kennedy, Irvine Robert Laurie (Lauri) (1896–1980)'], Australian Dictionary of Biography, Volume 17, Melbourne University Press, pp 617-618.</ref>
== Tuugnorgal ==
<references />
b8vwrxk4451bomngfv8u6q8x7cqad2r
162838
162837
2026-04-12T10:27:42Z
SUZYFATIMA
13856
162838
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Daisy Fowler Kennedy''' (16 lewru Yarkomaa 1893 – 30 lewru Siilo hitaande 1981) ko jimoowo violon jibinaaɗo to Ostarali.
O jibinaa ko to Burra-Burra, 160 km to fuɗnaange Adelaide, jibnaaɓe makko iwdi Ecoppi e Irlannda. Baaba makko, hono Joseph A. Kennedy, ko gardiiɗo duɗal leslesal Glenelg, kadi ko hooreejo fedde jannginooɓe duɗe laamu Ostarali worgo. Duuɓi tati, o woniino ganndo mawɗo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Adelaide e gardagol Mrs Alderman e Hermann Heinicke. O woniino almuudo keeriiɗo to Otakar Ševčík to Vienne fotde hitaande, caggal ɗuum o janngi duuɓi ɗiɗi to Meister-Schule toon. O feeñii to Londres e hitaande 1911, o waɗii njilluuji keewɗi e nder Orop e nder leyɗeele dentuɗe Amerik, Ostarali e Nuwel Selannde.
Ñalnde 15 abriil 1914, o resi piyanist Riisinaajo biyeteeɗo Benno Moisewitsch ; ɓiɗɗo maɓɓe debbo, diisneteeɗo Tanya Moiseiwitsch, jibinaa ko e lewru desaambar e hitaande ndee. Ɓe ndañi ɓiɗɗo debbo ɗiɗaɓo, ina wiyee Sandra. Caggal nde o seerti e Moiseiwitsch, o resi binndoowo pijirlooji e yimoowo Engele biyeteeɗo John Drinkwater e lewru desaambar 1924. Ɓe ndañi ɓiɗɗo debbo biyeteeɗo Penny Drinkwater, o yahi haa wonti binndoowo diine, o jeyaa ko e fedde winndooɓe diine.
Ñalnde 24 lewru nduu hitaande 1927, koolol Proms ngol Brahms waɗi e Violin Concerto ngol, dartii e dille gadane ɗee. Kennedy ina wayi no tuumi ko ŋakkeende waktuuji ngam waɗde ekkolaaji, kono Times wiyi wonde o dañii "caɗeele ciftorgol... ko ɗum addani mo waɗde fijirde ɓurnde moƴƴude nde o heɓi nerve makko".
"E nder jinnaaɗo makko - violon ɓurɗo mawnude e wuurde" - London Morning Post
Ko o ɓiɗɗo mawniiko biyeteeɗo Lauri Kennedy, ko noon kadi o jokkondiri e ɓiy Lauri biyeteeɗo John Kennedy, biyeteeɗo goɗɗo, e taaniiko, biyeteeɗo Nigel Kennedy.<ref name="Eaglefield-Hull 1924">A. Eaglefield-Hull (Ed.), ''A Dictionary of Modern Music and Musicians'' (Dent, London & Toronto 1924), 267.</ref><ref name="SAV">{{cite news|url=http://nla.gov.au/nla.news-article59404236|title=South Australian Violinist|newspaper=[[The Register (Adelaide)]]|volume=LXXIX|issue=21,075|location=South Australia|date=29 May 1914|accessdate=7 June 2016|page=10|via=National Library of Australia}}</ref><ref>[https://www.nytimes.com/1924/12/17/archives/john-drinkwater-weds-english-dramatist-divorced-marries-miss-daisy.html 'John Drinkwater Weds; English Dramatist, Divorced, Marries Miss Daisy Kennedy, Violinist'], in ''The New York Times'', 17 December 1924</ref><ref>[https://www.classical-music.com/bbc-proms/best-and-most-memorable-proms-ever/ Jeremy Pound. ''100 most memorable Proms ever'']</ref><ref>''The Times'', 25 August 1927, p. 8</ref><ref>Peter Campbell, [http://adbonline.anu.edu.au/biogs/A170628b.htm 'Kennedy, Irvine Robert Laurie (Lauri) (1896–1980)'], Australian Dictionary of Biography, Volume 17, Melbourne University Press, pp 617-618.</ref>
== Tuugnorgal ==
<references />
[[Category:Rewbe]]
r2whp2ru1mdoggsvgqlrhna4ub10b7j
ŽNK Olimpija Ljubljana
0
39583
162839
2026-04-12T10:33:03Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "{{Databox}}Ženski nogometni klub Olimpija Ljubljana (Engele: Women's Football Club Olimpija Ljubljana), ko ɓuri heewde e innde mum ko ŽNK Olimpija Ljubljana walla tan Olimpija, ko fedde fuku koyɗe rewɓe Sloveniyankoore, jooɗiinde to Ljublishedjana5, e2. Ɓe ngoni ko e jaaltaaɓe e Ligue des Femmes de Slovenie 2016–17, ɓe mbaɗi kadi yeewtere maɓɓe adannde e Orop e Ligue des Femmes UEFA 2017–18. Teddungal Ligue Sloveni Nasaraaku: 2016-17, 2017-18 Ɗiɗaɓer..."
162839
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Ženski nogometni klub Olimpija Ljubljana (Engele: Women's Football Club Olimpija Ljubljana), ko ɓuri heewde e innde mum ko ŽNK Olimpija Ljubljana walla tan Olimpija, ko fedde fuku koyɗe rewɓe Sloveniyankoore, jooɗiinde to Ljublishedjana5, e2.
Ɓe ngoni ko e jaaltaaɓe e Ligue des Femmes de Slovenie 2016–17, ɓe mbaɗi kadi yeewtere maɓɓe adannde e Orop e Ligue des Femmes UEFA 2017–18.
Teddungal
Ligue Sloveni
Nasaraaku: 2016-17, 2017-18
Ɗiɗaɓere: 2018-19, 2020-21, 2021-22, 2022-23, 2023-24
Kop Sloveni
Nasaraaku: 2020-21, 2021-22
Ɗiɗaɓo: 2022-23
Tuugnorgal
ssvzet9jbvb0792a9j8vcwzpks379ty
162840
162839
2026-04-12T10:34:14Z
Ilya Discuss
10103
162840
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Ženski nogometni klub Olimpija Ljubljana''' (Engele: Women's Football Club Olimpija Ljubljana), ko ɓuri heewde e innde mum ko ŽNK Olimpija Ljubljana walla tan Olimpija, ko fedde fuku koyɗe rewɓe Sloveniyankoore, jooɗiinde to Ljublishedjana5, e2.
Ɓe ngoni ko e jaaltaaɓe e Ligue des Femmes de Slovenie 2016–17, ɓe mbaɗi kadi yeewtere maɓɓe adannde e Orop e Ligue des Femmes UEFA 2017–18.
Teddungal
Ligue Sloveni
Nasaraaku: 2016-17, 2017-18
Ɗiɗaɓere: 2018-19, 2020-21, 2021-22, 2022-23, 2023-24
Kop Sloveni
Nasaraaku: 2020-21, 2021-22
Ɗiɗaɓo: 2022-23
Tuugnorgal
gdomdhui55zr4iwfqjzuz1kuu97t91d
162841
162840
2026-04-12T10:35:21Z
Ilya Discuss
10103
162841
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Ženski nogometni klub Olimpija Ljubljana''' (Engele: Women's Football Club Olimpija Ljubljana), ko ɓuri heewde e innde mum ko ŽNK Olimpija Ljubljana walla tan Olimpija, ko fedde fuku koyɗe rewɓe Sloveniyankoore, jooɗiinde to Ljublishedjana5, e2.
Ɓe ngoni ko e jaaltaaɓe e Ligue des Femmes de Slovenie 2016–17, ɓe mbaɗi kadi yeewtere maɓɓe adannde e Orop e Ligue des Femmes UEFA 2017–18.
== Teddungal ==
== Ligue Sloveni ==
Nasaraaku: 2016-17, 2017-18
Ɗiɗaɓere: 2018-19, 2020-21, 2021-22, 2022-23, 2023-24
== Kop Sloveni ==
Nasaraaku: 2020-21, 2021-22
Ɗiɗaɓo: 2022-23
== Tuugnorgal ==
df18g3hedci5dy1wzcfv1domgrhfdgb
162842
162841
2026-04-12T10:36:22Z
Ilya Discuss
10103
162842
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Ženski nogometni klub Olimpija Ljubljana''' (Engele: Women's Football Club Olimpija Ljubljana), ko ɓuri heewde e innde mum ko ŽNK Olimpija Ljubljana walla tan Olimpija, ko fedde fuku koyɗe rewɓe Sloveniyankoore, jooɗiinde to Ljublishedjana5, e2.
Ɓe ngoni ko e jaaltaaɓe e Ligue des Femmes de Slovenie 2016–17, ɓe mbaɗi kadi yeewtere maɓɓe adannde e Orop e Ligue des Femmes UEFA 2017–18.<ref>{{cite web|url=https://www.uefa.com/womenschampionsleague/news/023a-0e168b4856bb-1096f867d807-1000--women-s-champions-league-entries-confirmed/|title=Women's Champions League entries confirmed|website=[[UEFA]]|date=14 June 2017|access-date=27 January 2023}}</ref>
== Teddungal ==
== Ligue Sloveni ==
Nasaraaku: 2016-17, 2017-18
Ɗiɗaɓere: 2018-19, 2020-21, 2021-22, 2022-23, 2023-24
== Kop Sloveni ==
Nasaraaku: 2020-21, 2021-22
Ɗiɗaɓo: 2022-23
== Tuugnorgal ==
jo3bqk8snpbsoxnpo7xhwyumd9fs9bj
Links Invitation Open
0
39584
162843
2026-04-12T10:40:06Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Links Invitation Open ko kawgel golf e nder LPGA Tour, ngel yuɓɓinaa ko e hitaande 1959 tan. Ko Beverly Hanson heɓi njeenaari ndii. Tuugnorgal"
162843
wikitext
text/x-wiki
Links Invitation Open ko kawgel golf e nder LPGA Tour, ngel yuɓɓinaa ko e hitaande 1959 tan. Ko Beverly Hanson heɓi njeenaari ndii.
Tuugnorgal
07umhw6r0xilkvkppj3nom57xoxmn93
162844
162843
2026-04-12T10:41:27Z
Ilya Discuss
10103
162844
wikitext
text/x-wiki
'''Links Invitation Open''' ko kawgel golf e nder LPGA Tour, ngel yuɓɓinaa ko e hitaande 1959 tan. Ko Beverly Hanson heɓi njeenaari ndii.
== Tuugnorgal ==
hxlgj2n8dmqyaktc0dyflo8ek9ev37l
162845
162844
2026-04-12T10:42:37Z
Ilya Discuss
10103
162845
wikitext
text/x-wiki
'''Links Invitation Open''' ko kawgel golf e nder LPGA Tour, ngel yuɓɓinaa ko e hitaande 1959 tan. Ko Beverly Hanson heɓi njeenaari ndii.<ref>[http://www.lpga.com/content/Chronology50-59.pdf LPGA Tournament Chronology 1950-1959] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100102110028/http://www.lpga.com/content/Chronology50-59.pdf|date=2010-01-02}}</ref>
== Tuugnorgal ==
q0j6u5qsbxq3p98fwptuvw0ruc1jm29
Wendell-West Open
0
39585
162846
2026-04-12T10:45:22Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Wendell-West Open ko kawgel golf e nder LPGA Tour tuggi 1969 haa 1970. Ngol waɗi ko e nokku golf biyeteeɗo Ocean Shores, to Wasinton. Jaaltaaɓe 1970 Joanne Karner 1969 Kati witiwort Tuugnorgal"
162846
wikitext
text/x-wiki
Wendell-West Open ko kawgel golf e nder LPGA Tour tuggi 1969 haa 1970. Ngol waɗi ko e nokku golf biyeteeɗo Ocean Shores, to Wasinton.
Jaaltaaɓe
1970 Joanne Karner
1969 Kati witiwort
Tuugnorgal
08mzl40su8qtq1lkj0x6amqgzqfb3ue
162847
162846
2026-04-12T10:46:36Z
Ilya Discuss
10103
162847
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Wendell-West Open ko kawgel golf e nder LPGA Tour tuggi 1969 haa 1970. Ngol waɗi ko e nokku golf biyeteeɗo Ocean Shores, to Wasinton.
Jaaltaaɓe
1970 Joanne Karner
1969 Kati witiwort
Tuugnorgal
q7ss2iqclth9zhl6s6chq91xcenkpw8
162848
162847
2026-04-12T10:49:32Z
Ilya Discuss
10103
162848
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Wendell-West Open''' ko kawgel golf e nder LPGA Tour tuggi 1969 haa 1970. Ngol waɗi ko e nokku golf biyeteeɗo Ocean Shores, to Wasinton.
Jaaltaaɓe
1970 Joanne Karner
1969 Kati witiwort
Tuugnorgal
eravuvsis625f6t0p3zyonxwu7b2d6r
162849
162848
2026-04-12T10:51:14Z
Ilya Discuss
10103
162849
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Wendell-West Open''' ko kawgel golf e nder LPGA Tour tuggi 1969 haa 1970. Ngol waɗi ko e nokku golf biyeteeɗo Ocean Shores, to Wasinton.
Jaaltaaɓe
1970 Joanne Karner
1969 Kati witiwort
Tuugnorgal
21pyx48c87dgzhbs80mc9lr32lzcvqk
162850
162849
2026-04-12T10:52:12Z
Ilya Discuss
10103
162850
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Wendell-West Open''' ko kawgel golf e nder LPGA Tour tuggi 1969 haa 1970. Ngol waɗi ko e nokku golf biyeteeɗo Ocean Shores, to Wasinton.
== Jaaltaaɓe ==
1970 Joanne Karner
1969 Kati witiwort
== Tuugnorgal ==
anoee828r9sidynbum9i37w7zl3eowe
162851
162850
2026-04-12T10:53:38Z
Ilya Discuss
10103
162851
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Wendell-West Open''' ko kawgel golf e nder LPGA Tour tuggi 1969 haa 1970. Ngol waɗi ko e nokku golf biyeteeɗo Ocean Shores, to Wasinton.<ref>{{Cite web|url=http://www.lpga.com/content/Chronology60-69.pdf|title=LPGA Tournament Chronology 1960-1969|access-date=2010-09-08|archive-date=2011-06-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20110629124254/http://www.lpga.com/content/Chronology60-69.pdf|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.lpga.com/content/Chronology70-79.pdf|title=LPGA Tournament Chronology 1970-1979|access-date=2010-09-08|archive-date=2010-01-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20100102105959/http://www.lpga.com/content/Chronology70-79.pdf|url-status=dead}}</ref>
== Jaaltaaɓe ==
1970 Joanne Karner
1969 Kati witiwort
== Tuugnorgal ==
e3o8tu1kcg7v51nsgzh5c19o6w7osbv
Oklahoma City Open (LPGA Tour)
0
39586
162852
2026-04-12T10:56:42Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Oklahoma City Open ko kawgel golf e nder LPGA Tour, ngel yuɓɓinaa ko e hitaande 1955 tan. Luwis Suggs heɓi njeenaari ndii. Tuugnorgal"
162852
wikitext
text/x-wiki
Oklahoma City Open ko kawgel golf e nder LPGA Tour, ngel yuɓɓinaa ko e hitaande 1955 tan. Luwis Suggs heɓi njeenaari ndii.
Tuugnorgal
ahaacov5xunruhrlobmg79jq66ctuhr
162853
162852
2026-04-12T10:57:15Z
Ilya Discuss
10103
162853
wikitext
text/x-wiki
'''Oklahoma City Open''' ko kawgel golf e nder LPGA Tour, ngel yuɓɓinaa ko e hitaande 1955 tan. Luwis Suggs heɓi njeenaari ndii.
Tuugnorgal
l230mpks2mr5u8ogzwzgy0fkg898ukc
162854
162853
2026-04-12T10:57:39Z
Ilya Discuss
10103
162854
wikitext
text/x-wiki
'''Oklahoma City Open''' ko kawgel golf e nder LPGA Tour, ngel yuɓɓinaa ko e hitaande 1955 tan. Luwis Suggs heɓi njeenaari ndii.
== Tuugnorgal ==
ffwy8eofbl054czc6skjr7mqsy3y9uj
162855
162854
2026-04-12T10:58:44Z
Ilya Discuss
10103
162855
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Oklahoma City Open''' ko kawgel golf e nder LPGA Tour, ngel yuɓɓinaa ko e hitaande 1955 tan. Luwis Suggs heɓi njeenaari ndii.
== Tuugnorgal ==
lpf6uz1mhxa55k92iq5bfryl6v9d81w
162856
162855
2026-04-12T11:01:02Z
Ilya Discuss
10103
162856
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Oklahoma City Open''' ko kawgel golf e nder LPGA Tour, ngel yuɓɓinaa ko e hitaande 1955 tan. Luwis Suggs heɓi njeenaari ndii.<ref>[http://www.lpga.com/content/Chronology50-59.pdf LPGA Tournament Chronology 1950-1959] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100102110028/http://www.lpga.com/content/Chronology50-59.pdf|date=January 2, 2010}}</ref>
== Tuugnorgal ==
dpg0349vdy5yedadth0ao8ypjmsivgj
Zhao Jing (swimmer)
0
39587
162857
2026-04-12T11:04:11Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Zhao Jing (Sinwaa hoybinaande: 赵菁; Sinuwaa gaadanteejo: 趙菁; pinyin: Zhào Jīng; jibinaa ko ñalnde 31 desaambar 1990) ko Siinnaajo gonnooɗo njulaagu kawgel, karallo ko faati e njulaagu caggal, kadi ko jogiiɗo limre winndereere. Zhao lummbiima e Olimpiyaaji 2008 e Olimpiyaaji 2012, o heɓi njeenaari njamndi e nder dogdu rewɓe 4x100 meeteruuji e hitaande 2008. O heɓi kadi medayuuji kaŋŋe e nder kippuuji Siin e nder kawgel World Champitics 2009, 2011 e 2013 e..."
162857
wikitext
text/x-wiki
Zhao Jing (Sinwaa hoybinaande: 赵菁; Sinuwaa gaadanteejo: 趙菁; pinyin: Zhào Jīng; jibinaa ko ñalnde 31 desaambar 1990) ko Siinnaajo gonnooɗo njulaagu kawgel, karallo ko faati e njulaagu caggal, kadi ko jogiiɗo limre winndereere. Zhao lummbiima e Olimpiyaaji 2008 e Olimpiyaaji 2012, o heɓi njeenaari njamndi e nder dogdu rewɓe 4x100 meeteruuji e hitaande 2008. O heɓi kadi medayuuji kaŋŋe e nder kippuuji Siin e nder kawgel World Champitics 2009, 2011 e 2013 e 2010 kawgel winnderewal juutngel. O heɓi kadi tiitoonde winndereyankoore gooto e dogdu 50 meeter e hitaande 2009, 2010, 2012 e 2013, e dogdu 100 meeter e hitaande 2011.
Winndannde
Kaɓirɗe Asii 2006 – 28,50, 50 m caggal (AR)
2008 Kawgel ngenndiwal & jarribooji cuɓaaɗi Olimpiyaaji – 59.81, 100 m caggal (AR)
Kaɓirɗe winndere FINA 2009 – 3,52,19, 4×100 m estaad medley
Kop aduna FINA 2009 Stockholm – 26,08 50 m caggal e dogdu juutndu e nder winndere ndee
Ƴeew kadi
Rekord winndere yahrude yeeso 50 meeteruuji caggal
Tuugnorgal
7ur7ovyto1cfpz9z09vwyvwifov1a6d
162858
162857
2026-04-12T11:06:10Z
Ilya Discuss
10103
162858
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Zhao Jing (Sinwaa hoybinaande: 赵菁; Sinuwaa gaadanteejo: 趙菁; pinyin: Zhào Jīng; jibinaa ko ñalnde 31 desaambar 1990) ko Siinnaajo gonnooɗo njulaagu kawgel, karallo ko faati e njulaagu caggal, kadi ko jogiiɗo limre winndereere. Zhao lummbiima e Olimpiyaaji 2008 e Olimpiyaaji 2012, o heɓi njeenaari njamndi e nder dogdu rewɓe 4x100 meeteruuji e hitaande 2008. O heɓi kadi medayuuji kaŋŋe e nder kippuuji Siin e nder kawgel World Champitics 2009, 2011 e 2013 e 2010 kawgel winnderewal juutngel. O heɓi kadi tiitoonde winndereyankoore gooto e dogdu 50 meeter e hitaande 2009, 2010, 2012 e 2013, e dogdu 100 meeter e hitaande 2011.
Winndannde
Kaɓirɗe Asii 2006 – 28,50, 50 m caggal (AR)
2008 Kawgel ngenndiwal & jarribooji cuɓaaɗi Olimpiyaaji – 59.81, 100 m caggal (AR)
Kaɓirɗe winndere FINA 2009 – 3,52,19, 4×100 m estaad medley
Kop aduna FINA 2009 Stockholm – 26,08 50 m caggal e dogdu juutndu e nder winndere ndee
Ƴeew kadi
Rekord winndere yahrude yeeso 50 meeteruuji caggal
Tuugnorgal
4wu7qllo4jfa5xunwcn346puz5v0zw0
162859
162858
2026-04-12T11:07:11Z
Ilya Discuss
10103
162859
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Zhao Jing''' (Sinwaa hoybinaande: 赵菁; Sinuwaa gaadanteejo: 趙菁; pinyin: Zhào Jīng; jibinaa ko ñalnde 31 desaambar 1990) ko Siinnaajo gonnooɗo njulaagu kawgel, karallo ko faati e njulaagu caggal, kadi ko jogiiɗo limre winndereere. Zhao lummbiima e Olimpiyaaji 2008 e Olimpiyaaji 2012, o heɓi njeenaari njamndi e nder dogdu rewɓe 4x100 meeteruuji e hitaande 2008. O heɓi kadi medayuuji kaŋŋe e nder kippuuji Siin e nder kawgel World Champitics 2009, 2011 e 2013 e 2010 kawgel winnderewal juutngel. O heɓi kadi tiitoonde winndereyankoore gooto e dogdu 50 meeter e hitaande 2009, 2010, 2012 e 2013, e dogdu 100 meeter e hitaande 2011.
Winndannde
Kaɓirɗe Asii 2006 – 28,50, 50 m caggal (AR)
2008 Kawgel ngenndiwal & jarribooji cuɓaaɗi Olimpiyaaji – 59.81, 100 m caggal (AR)
Kaɓirɗe winndere FINA 2009 – 3,52,19, 4×100 m estaad medley
Kop aduna FINA 2009 Stockholm – 26,08 50 m caggal e dogdu juutndu e nder winndere ndee
Ƴeew kadi
Rekord winndere yahrude yeeso 50 meeteruuji caggal
Tuugnorgal
stnkygbrcc36ly6fi5d6yeswwm1m76r
162860
162859
2026-04-12T11:08:23Z
Ilya Discuss
10103
162860
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Zhao Jing''' (Sinwaa hoybinaande: 赵菁; Sinuwaa gaadanteejo: 趙菁; pinyin: Zhào Jīng; jibinaa ko ñalnde 31 desaambar 1990) ko Siinnaajo gonnooɗo njulaagu kawgel, karallo ko faati e njulaagu caggal, kadi ko jogiiɗo limre winndereere. Zhao lummbiima e Olimpiyaaji 2008 e Olimpiyaaji 2012, o heɓi njeenaari njamndi e nder dogdu rewɓe 4x100 meeteruuji e hitaande 2008. O heɓi kadi medayuuji kaŋŋe e nder kippuuji Siin e nder kawgel World Champitics 2009, 2011 e 2013 e 2010 kawgel winnderewal juutngel. O heɓi kadi tiitoonde winndereyankoore gooto e dogdu 50 meeter e hitaande 2009, 2010, 2012 e 2013, e dogdu 100 meeter e hitaande 2011.
== Winndannde ==
Kaɓirɗe Asii 2006 – 28,50, 50 m caggal (AR)
2008 Kawgel ngenndiwal & jarribooji cuɓaaɗi Olimpiyaaji – 59.81, 100 m caggal (AR)
Kaɓirɗe winndere FINA 2009 – 3,52,19, 4×100 m estaad medley
Kop aduna FINA 2009 Stockholm – 26,08 50 m caggal e dogdu juutndu e nder winndere ndee
== Ƴeew kadi ==
Rekord winndere yahrude yeeso 50 meeteruuji caggal
== Tuugnorgal ==
0jxk82ckmo2o38s6jbs1ni9vt4ydku8
162861
162860
2026-04-12T11:10:10Z
Ilya Discuss
10103
162861
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Zhao Jing''' (Sinwaa hoybinaande: 赵菁; Sinuwaa gaadanteejo: 趙菁; pinyin: Zhào Jīng; jibinaa ko ñalnde 31 desaambar 1990) ko Siinnaajo gonnooɗo njulaagu kawgel, karallo ko faati e njulaagu caggal, kadi ko jogiiɗo limre winndereere. Zhao lummbiima e Olimpiyaaji 2008 e Olimpiyaaji 2012, o heɓi njeenaari njamndi e nder dogdu rewɓe 4x100 meeteruuji e hitaande 2008. O heɓi kadi medayuuji kaŋŋe e nder kippuuji Siin e nder kawgel World Champitics 2009, 2011 e 2013 e 2010 kawgel winnderewal juutngel. O heɓi kadi tiitoonde winndereyankoore gooto e dogdu 50 meeter e hitaande 2009, 2010, 2012 e 2013, e dogdu 100 meeter e hitaande 2011.<ref>{{cite web|url=https://swimswam.com/china-names-61-swimmer-asian-games-team-sun-yangs-back-hes-got-company/|title=China names 61-swimmer Asian Games team – Sun Yang's back and he's got company|first1=Jared|last1=Anderson|date=September 10, 2014|publisher=Swimswam|access-date=December 16, 2015}}</ref>
== Winndannde ==
Kaɓirɗe Asii 2006 – 28,50, 50 m caggal (AR)
2008 Kawgel ngenndiwal & jarribooji cuɓaaɗi Olimpiyaaji – 59.81, 100 m caggal (AR)
Kaɓirɗe winndere FINA 2009 – 3,52,19, 4×100 m estaad medley
Kop aduna FINA 2009 Stockholm – 26,08 50 m caggal e dogdu juutndu e nder winndere ndee
== Ƴeew kadi ==
Rekord winndere yahrude yeeso 50 meeteruuji caggal
== Tuugnorgal ==
504wb02sf38ca2wpsfe9cegweu6k8p6
Cameron Park Open
0
39588
162862
2026-04-12T11:12:29Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Cameron Park Open ko kawgel golf e nder LPGA Tour, ngel yuɓɓinaa ko e hitaande 1973 tan. Sandra Palmer heɓi njeenaari ndii e balɗe ɗiɗi, ko Susie Berning e Gail Denenberg. Tuugnorgal"
162862
wikitext
text/x-wiki
Cameron Park Open ko kawgel golf e nder LPGA Tour, ngel yuɓɓinaa ko e hitaande 1973 tan. Sandra Palmer heɓi njeenaari ndii e balɗe ɗiɗi, ko Susie Berning e Gail Denenberg.
Tuugnorgal
emngoeudxq7r2ztjtqmlaw08mtmge0c
162863
162862
2026-04-12T11:14:18Z
Ilya Discuss
10103
162863
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Cameron Park Open ko kawgel golf e nder LPGA Tour, ngel yuɓɓinaa ko e hitaande 1973 tan. Sandra Palmer heɓi njeenaari ndii e balɗe ɗiɗi, ko Susie Berning e Gail Denenberg.
Tuugnorgal
1bftxljmj21g4sunqmyd3vvtz4d215p
162864
162863
2026-04-12T11:14:51Z
Ilya Discuss
10103
162864
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Cameron Park Open''' ko kawgel golf e nder LPGA Tour, ngel yuɓɓinaa ko e hitaande 1973 tan. Sandra Palmer heɓi njeenaari ndii e balɗe ɗiɗi, ko Susie Berning e Gail Denenberg.
== Tuugnorgal ==
jk5yppa3y9keynxmzm88nf71s1oboti
162865
162864
2026-04-12T11:15:47Z
Ilya Discuss
10103
162865
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Cameron Park Open''' ko kawgel golf e nder LPGA Tour, ngel yuɓɓinaa ko e hitaande 1973 tan. Sandra Palmer heɓi njeenaari ndii e balɗe ɗiɗi, ko Susie Berning e Gail Denenberg.<ref>[http://www.lpga.com/content/Chronology70-79.pdf LPGA Tournament Chronology 1970-1979] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100102105959/http://www.lpga.com/content/Chronology70-79.pdf|date=January 2, 2010}}</ref>
== Tuugnorgal ==
pyo4bfs0qh4xwpcc2ohvcilt4sgvvk8
Karsten-Ping Open
0
39589
162866
2026-04-12T11:18:55Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Karsten-Ping Open ko kawgel golf e nder njillu LPGA tuggi 1975 haa 1976. Ngol fijiraa ko to nokku biyeteeɗo Camelback Country Club to Aljanna, to Arizona e hitaande 1975 e to nokku biyeteeɗo McCormick Ranch to Scottsdale, to Arizona e hitaande 1976. Jaaltaaɓe 1976 Judi Rankin 1975 Jane Blalok Tuugnorgal"
162866
wikitext
text/x-wiki
Karsten-Ping Open ko kawgel golf e nder njillu LPGA tuggi 1975 haa 1976. Ngol fijiraa ko to nokku biyeteeɗo Camelback Country Club to Aljanna, to Arizona e hitaande 1975 e to nokku biyeteeɗo McCormick Ranch to Scottsdale, to Arizona e hitaande 1976.
Jaaltaaɓe
1976 Judi Rankin
1975 Jane Blalok
Tuugnorgal
c2ur1nujkfmfg88cpemcavfrterocjz
162867
162866
2026-04-12T11:21:45Z
Ilya Discuss
10103
162867
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Karsten-Ping Open ko kawgel golf e nder njillu LPGA tuggi 1975 haa 1976. Ngol fijiraa ko to nokku biyeteeɗo Camelback Country Club to Aljanna, to Arizona e hitaande 1975 e to nokku biyeteeɗo McCormick Ranch to Scottsdale, to Arizona e hitaande 1976.
Jaaltaaɓe
1976 Judi Rankin
1975 Jane Blalok
Tuugnorgal
0zw4enmn3iul6f3h0lkyyosh8uziufn
162868
162867
2026-04-12T11:22:33Z
Ilya Discuss
10103
162868
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Karsten-Ping Open''' ko kawgel golf e nder njillu LPGA tuggi 1975 haa 1976. Ngol fijiraa ko to nokku biyeteeɗo Camelback Country Club to Aljanna, to Arizona e hitaande 1975 e to nokku biyeteeɗo McCormick Ranch to Scottsdale, to Arizona e hitaande 1976.
Jaaltaaɓe
1976 Judi Rankin
1975 Jane Blalok
Tuugnorgal
kqc8jbq98m5zrjxp2ao6ykoqkcgzwjb
162869
162868
2026-04-12T11:23:08Z
Ilya Discuss
10103
162869
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Karsten-Ping Open''' ko kawgel golf e nder njillu LPGA tuggi 1975 haa 1976. Ngol fijiraa ko to nokku biyeteeɗo Camelback Country Club to Aljanna, to Arizona e hitaande 1975 e to nokku biyeteeɗo McCormick Ranch to Scottsdale, to Arizona e hitaande 1976.
== Jaaltaaɓe ==
1976 Judi Rankin
1975 Jane Blalok
== Tuugnorgal ==
at0w05k01h6tquom1gec2j5hyypes9j
162870
162869
2026-04-12T11:25:02Z
Ilya Discuss
10103
162870
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Karsten-Ping Open''' ko kawgel golf e nder njillu LPGA tuggi 1975 haa 1976. Ngol fijiraa ko to nokku biyeteeɗo Camelback Country Club to Aljanna, to Arizona e hitaande 1975 e to nokku biyeteeɗo McCormick Ranch to Scottsdale, to Arizona e hitaande 1976.<ref>[http://www.lpga.com/content/Chronology70-79.pdf LPGA Tournament Chronology 1970–1979] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100102105959/http://www.lpga.com/content/Chronology70-79.pdf|date=2010-01-02}}</ref>
== Jaaltaaɓe ==
1976 Judi Rankin
1975 Jane Blalok
== Tuugnorgal ==
13r40p9m0n8f83tk4j23n6ygugru2ys
Patty Berg Classic (Massachusetts)
0
39590
162871
2026-04-12T11:27:54Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "{{Databox}}Patty Berg Classic ko kawgel golf e nder LPGA Tour, ngel waɗi ko e hitaande 1969 to wuro wiyeteengo Sutton, to leydi Amerik. Kathy Whitworth heɓi njeenaari ndii e doggol gootol e dow Sandra Haynie. Ƴeew kadi Patty Berg Classic - ko kewu LPGA mo alaa ko jokkondiri e mum, fijiraa to Minnesota gila 1975 haa 1980. Tuugnorgal"
162871
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Patty Berg Classic ko kawgel golf e nder LPGA Tour, ngel waɗi ko e hitaande 1969 to wuro wiyeteengo Sutton, to leydi Amerik. Kathy Whitworth heɓi njeenaari ndii e doggol gootol e dow Sandra Haynie.
Ƴeew kadi
Patty Berg Classic - ko kewu LPGA mo alaa ko jokkondiri e mum, fijiraa to Minnesota gila 1975 haa 1980.
Tuugnorgal
t1psfh4qf10c7bvprrsr90na66utl2d
162872
162871
2026-04-12T11:29:48Z
Ilya Discuss
10103
162872
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Patty Berg Classic''' ko kawgel golf e nder LPGA Tour, ngel waɗi ko e hitaande 1969 to wuro wiyeteengo Sutton, to leydi Amerik. Kathy Whitworth heɓi njeenaari ndii e doggol gootol e dow Sandra Haynie.
== Ƴeew kadi ==
Patty Berg Classic - ko kewu LPGA mo alaa ko jokkondiri e mum, fijiraa to Minnesota gila 1975 haa 1980.
== Tuugnorgal ==
i2yrq8fd9ur8bfezywdgt67etphnxn1
162873
162872
2026-04-12T11:31:34Z
Ilya Discuss
10103
162873
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Patty Berg Classic''' ko kawgel golf e nder LPGA Tour, ngel waɗi ko e hitaande 1969 to wuro wiyeteengo Sutton, to leydi Amerik. Kathy Whitworth heɓi njeenaari ndii e doggol gootol e dow Sandra Haynie.
== Ƴeew kadi ==
Patty Berg Classic - ko kewu LPGA mo alaa ko jokkondiri e mum, fijiraa to Minnesota gila 1975 haa 1980.<ref>{{Cite web|url=http://www.lpga.com/content/Chronology60-69.pdf|title=LPGA Tournament Chronology 1960-1969|access-date=2010-09-10|archive-date=2011-06-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20110629124254/http://www.lpga.com/content/Chronology60-69.pdf|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|url=https://news.google.com/newspapers?id=4kpSAAAAIBAJ&sjid=13sDAAAAIBAJ&pg=2112%2C4393613|work=St. Petersburg Times|location=Florida|agency=Associated Press|title=Kathy wraps up $25,000 Classic|date=June 16, 1969|page=4C}}</ref>
== Tuugnorgal ==
d9a79piio1q8ejcsgsiu4edpulmxldg
Kings River Open
0
39591
162874
2026-04-12T11:35:20Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Kings River Open ko kawgel golf e nder kawgel LPGA, ngel waɗi ko e hitaande 1968 tan.[1] Nde fijiraa ko to nokku biyeteeɗo Kings River, to Kaliforni. Kathy Whitworth heɓi njeenaari ndii e balɗe 10 e dow Sandra Haynie. Tuugnorgal"
162874
wikitext
text/x-wiki
Kings River Open ko kawgel golf e nder kawgel LPGA, ngel waɗi ko e hitaande 1968 tan.[1] Nde fijiraa ko to nokku biyeteeɗo Kings River, to Kaliforni. Kathy Whitworth heɓi njeenaari ndii e balɗe 10 e dow Sandra Haynie.
Tuugnorgal
to02l1qaifsk8lnjoqu3949xd24sojo
162875
162874
2026-04-12T11:36:46Z
Ilya Discuss
10103
162875
wikitext
text/x-wiki
Kings River Open ko kawgel golf e nder kawgel LPGA, ngel waɗi ko e hitaande 1968 tan.[1] Nde fijiraa ko to nokku biyeteeɗo Kings River, to Kaliforni. Kathy Whitworth heɓi njeenaari ndii e balɗe 10 e dow Sandra Haynie.
Tuugnorgal
{{Databox}}
qr69md11e28p3o9gdcszfhuytx01yfs
162876
162875
2026-04-12T11:37:41Z
Ilya Discuss
10103
162876
wikitext
text/x-wiki
'''Kings River Open''' ko kawgel golf e nder kawgel LPGA, ngel waɗi ko e hitaande 1968 tan. Nde fijiraa ko to nokku biyeteeɗo Kings River, to Kaliforni. Kathy Whitworth heɓi njeenaari ndii e balɗe 10 e dow Sandra Haynie.
Tuugnorgal
{{Databox}}
qhk2e592grhvvjia5bgetn9v1mgc6gi
162877
162876
2026-04-12T11:38:20Z
Ilya Discuss
10103
162877
wikitext
text/x-wiki
'''Kings River Open''' ko kawgel golf e nder kawgel LPGA, ngel waɗi ko e hitaande 1968 tan. Nde fijiraa ko to nokku biyeteeɗo Kings River, to Kaliforni. Kathy Whitworth heɓi njeenaari ndii e balɗe 10 e dow Sandra Haynie.
== Tuugnorgal ==
{{Databox}}
e1ajvysx2pqad18kk8ehpymhm2yql3c
162882
162877
2026-04-12T11:42:16Z
Ilya Discuss
10103
162882
wikitext
text/x-wiki
'''Kings River Open''' ko kawgel golf e nder kawgel LPGA, ngel waɗi ko e hitaande 1968 tan. Nde fijiraa ko to nokku biyeteeɗo Kings River, to Kaliforni. Kathy Whitworth heɓi njeenaari ndii e balɗe 10 e dow Sandra Haynie.<ref>[http://www.lpga.com/content/Chronology60-69.pdf LPGA Tournament Chronology 1960-1969] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110629124254/http://www.lpga.com/content/Chronology60-69.pdf|date=2011-06-29}}</ref>
== Tuugnorgal ==
{{Databox}}
7jhbfawowb0n58fijnaxxe9dvpe9yce
Moremi Ajasoro
0
39592
162878
2026-04-12T11:39:18Z
Adam644
9917
#APRIL
162878
wikitext
text/x-wiki
'''Moremi Ajasoro''' (Yoruba: Mọremí Àjàṣorò) ko laamɗo debbo Yoruba mawɗo, jaambaaro leñol e nder diiwaan Yorubaland to bannge worgo-fuɗnaange leydi Najeriya hannde oo, ballitooɗo e rimɗinde laamu Yoruba Ife e laamu Ugbo koɗdiiɗo mum.[1]
Moremi resndi Oranmiyan, ɓii Oduduwa, laamɗo gadano Ile-Ife.[2][3][4]
1edfrab80he9kj0caguayzqrp6mcuz4
162879
162878
2026-04-12T11:40:12Z
Adam644
9917
162879
wikitext
text/x-wiki
'''Moremi Ajasoro''' (Yoruba: Mọremí Àjàṣorò) ko laamɗo debbo Yoruba mawɗo, jaambaaro leñol e nder diiwaan Yorubaland to bannge worgo-fuɗnaange leydi Najeriya hannde oo, ballitooɗo e rimɗinde laamu Yoruba Ife e laamu Ugbo koɗdiiɗo mum.[1]
Moremi resndi Oranmiyan, ɓii Oduduwa, laamɗo gadano Ile-Ife.[2][3][4]
== Daartol laamɗo debbo biyeteeɗo moremi ajasoro e ile-ife ==
Ayaba (Laamɗo debbo) Moremi wuuri ko e teeminannde 12ɓiire,[5][3] ummorii ko e nokku Offa, wuro e nder diiwaan Kwara hannde oo[6], o resi ko Ọranyan, ronooɓe laamɗo Ife e ɓiy baaba mum sosɗo leñol Yoruba, Oduduwa][7]. Ile-Ife ko laamu ngu wiyetee ko ina haɓa e fedde jokkondirnde e maɓɓe, ɓe nganndu-ɗaa ko yimɓe Ladde, Ugbò e ɗemngal Yoruba.
Yimɓe Ife heewɓe ina ngondi e maccuɓe ɓeeɗoo yimɓe, sabu ɗuum ɓe keewi yiyeede ko e majjere e nder denizens Ife puɗɗiiɗi ɗii. Hay so tawii yimɓe Ile-Ife ina tikkani hareeji mum en, ɓe ngalaano feere ngam daɗndude koye maɓɓe. Ko ɗum waɗi njiimaandi ndii ina yiyee e ruuhuuji (Ará Ọ̀rùn) e yimɓe Ife, ina peeña no maskeraaɗe nii, ina ɓuuɓna haa laaɓi e ƴiye raffia.
Laamɗo debbo Moremi ko debbo cuusɗo, jaambaaro, belɗo, ngam haɓaade caɗeele ɗe leñol mum jogori dañde, fodanii Ruuhu maayo Esimirin sadak mawɗo ngam yiytude doole añɓe leñol mum.[9][10] Caggal njilluuji ɗi njoofaani e Ife e nder njiimaandi, o ƴetti feere jaambaaro ngam sakkitde hoore makko ngam nanngeede e njilluuji ɗii. Ndeen Ugbo en ƴettii mo maccuɗo, sabu ŋarɗugol makko e ballal Esimirin, o resi laamɗo maɓɓe ngam wonde laamɗo makko neɗɗaaɗo. Caggal nde o humpitii sirluuji konu jom suudu makko keso oo, o dogi o fayi Ile-Ife, o holliti ɗum e Yoruba en, ɓeen mbaawi caggal ɗuum foolde ɓe e hare huutoraade hakkille mo o rokki.[11]
Caggal wolde nde o arti e jom suudu makko gadano, laamɗo Oramiyan mo Ife (caggal ɗuum Oyo), ɗoon e ɗoon o artiri mo laamɗo makko. Moremi hooti maayo Esimirin ngam timminde fodoore mum. Maayo ngoo ɗaɓɓiri mo yo o sakku ɓiyiiko gooto, hono Oluorogbo. Ɗaɓɓaande ndee ina waawi miijaade, Moremi ina ñaagii laamɗo oo nde jaɓata sadak mo hulɓinii. Kono, e joofnirde, o jokki fodoore makko, o yoɓi njoɓdi ndii. Sadaka Oluorogbo haa laamiiɗo maayo mettina Moremi tan ammaa laamu Ifẹ fuu. Yimɓe Ifẹ ɗon semmbiɗina laamiiɗo debbo Moremi bee hokkugo ɓe laato ɓikkoy maako haa abada ngam lomto ɓinngel ngel o majji - fodoore nde ɓe jogi haa hannde.
08k2pnuxaxbnivwf8k5zefqtk07true
162880
162879
2026-04-12T11:41:04Z
Adam644
9917
162880
wikitext
text/x-wiki
'''Moremi Ajasoro''' (Yoruba: Mọremí Àjàṣorò) ko laamɗo debbo Yoruba mawɗo, jaambaaro leñol e nder diiwaan Yorubaland to bannge worgo-fuɗnaange leydi Najeriya hannde oo, ballitooɗo e rimɗinde laamu Yoruba Ife e laamu Ugbo koɗdiiɗo mum.[1]
Moremi resndi Oranmiyan, ɓii Oduduwa, laamɗo gadano Ile-Ife.[2][3][4]
== Daartol laamɗo debbo biyeteeɗo moremi ajasoro e ile-ife ==
Ayaba (Laamɗo debbo) Moremi wuuri ko e teeminannde 12ɓiire,[5][3] ummorii ko e nokku Offa, wuro e nder diiwaan Kwara hannde oo[6], o resi ko Ọranyan, ronooɓe laamɗo Ife e ɓiy baaba mum sosɗo leñol Yoruba, Oduduwa][7]. Ile-Ife ko laamu ngu wiyetee ko ina haɓa e fedde jokkondirnde e maɓɓe, ɓe nganndu-ɗaa ko yimɓe Ladde, Ugbò e ɗemngal Yoruba.
Yimɓe Ife heewɓe ina ngondi e maccuɓe ɓeeɗoo yimɓe, sabu ɗuum ɓe keewi yiyeede ko e majjere e nder denizens Ife puɗɗiiɗi ɗii. Hay so tawii yimɓe Ile-Ife ina tikkani hareeji mum en, ɓe ngalaano feere ngam daɗndude koye maɓɓe. Ko ɗum waɗi njiimaandi ndii ina yiyee e ruuhuuji (Ará Ọ̀rùn) e yimɓe Ife, ina peeña no maskeraaɗe nii, ina ɓuuɓna haa laaɓi e ƴiye raffia.
Laamɗo debbo Moremi ko debbo cuusɗo, jaambaaro, belɗo, ngam haɓaade caɗeele ɗe leñol mum jogori dañde, fodanii Ruuhu maayo Esimirin sadak mawɗo ngam yiytude doole añɓe leñol mum.[9][10] Caggal njilluuji ɗi njoofaani e Ife e nder njiimaandi, o ƴetti feere jaambaaro ngam sakkitde hoore makko ngam nanngeede e njilluuji ɗii. Ndeen Ugbo en ƴettii mo maccuɗo, sabu ŋarɗugol makko e ballal Esimirin, o resi laamɗo maɓɓe ngam wonde laamɗo makko neɗɗaaɗo. Caggal nde o humpitii sirluuji konu jom suudu makko keso oo, o dogi o fayi Ile-Ife, o holliti ɗum e Yoruba en, ɓeen mbaawi caggal ɗuum foolde ɓe e hare huutoraade hakkille mo o rokki.[11]
Caggal wolde nde o arti e jom suudu makko gadano, laamɗo Oramiyan mo Ife (caggal ɗuum Oyo), ɗoon e ɗoon o artiri mo laamɗo makko. Moremi hooti maayo Esimirin ngam timminde fodoore mum. Maayo ngoo ɗaɓɓiri mo yo o sakku ɓiyiiko gooto, hono Oluorogbo. Ɗaɓɓaande ndee ina waawi miijaade, Moremi ina ñaagii laamɗo oo nde jaɓata sadak mo hulɓinii. Kono, e joofnirde, o jokki fodoore makko, o yoɓi njoɓdi ndii. Sadaka Oluorogbo haa laamiiɗo maayo mettina Moremi tan ammaa laamu Ifẹ fuu. Yimɓe Ifẹ ɗon semmbiɗina laamiiɗo debbo Moremi bee hokkugo ɓe laato ɓikkoy maako haa abada ngam lomto ɓinngel ngel o majji - fodoore nde ɓe jogi haa hannde.
== Njawdi ==
Koolol Edi fuɗɗii ko juuti caggal maayde Moremi ngam mawninde sadak mo o waɗi ngam leñol Yoruba. Ko ɓuri jooni, Queen Moremi: The Musical - daartol teyaaɗere giɗli, iimanaagal, teddungal e sadak timmuɗo - kadi feewnaama.
Nokkuuji jama'aare feere-feere ɗon innde maako nder diiwal Yorubaland haa lesdi Naajeeriya, bana janngirde mawnde Moremi e cuuɗi hoɗorde rewɓe haa jaami'aare Lagos e jaami'aare Obafemi Awolowo.
E hitaande 2017, Oba Ogunwusi, Ooni Ile-Ife, diiwaan Osun, mahii nate Moremi e nder galle mum. Sifaa oo ko kañum ɓuri toowde e nder leydi Nijeer, sibu ina woɗɗi jogiiɗo oon limre adannde (sifaa to Owerri, laamorgo diiwaan Imo). Kadi ko kañum woni nayaɓo ɓurɗo toowde e Afrik .[12] Gardiiɗo e mawɗo almudɓe nokkuure Moremi Ajasoro ko Oba Isoro Alet Oluwagbeileke Obisanya Owa Yekere mo Ife.
qhvd9dskc1k7urrsbfsxklbxbxkay95
162881
162880
2026-04-12T11:41:45Z
Adam644
9917
#APRIL
162881
wikitext
text/x-wiki
'''Moremi Ajasoro''' (Yoruba: Mọremí Àjàṣorò) ko laamɗo debbo [[Yoruba language|Yoruba]] mawɗo, jaambaaro leñol e nder diiwaan Yorubaland to bannge worgo-fuɗnaange leydi Najeriya hannde oo, ballitooɗo e rimɗinde laamu Yoruba Ife e laamu Ugbo koɗdiiɗo mum.[1]
Moremi resndi Oranmiyan, ɓii Oduduwa, laamɗo gadano Ile-Ife.[2][3][4]
== Daartol laamɗo debbo biyeteeɗo moremi ajasoro e ile-ife ==
Ayaba (Laamɗo debbo) Moremi wuuri ko e teeminannde 12ɓiire,[5][3] ummorii ko e nokku Offa, wuro e nder diiwaan Kwara hannde oo[6], o resi ko Ọranyan, ronooɓe laamɗo Ife e ɓiy baaba mum sosɗo leñol Yoruba, Oduduwa][7]. Ile-Ife ko laamu ngu wiyetee ko ina haɓa e fedde jokkondirnde e maɓɓe, ɓe nganndu-ɗaa ko yimɓe Ladde, Ugbò e ɗemngal Yoruba.
Yimɓe Ife heewɓe ina ngondi e maccuɓe ɓeeɗoo yimɓe, sabu ɗuum ɓe keewi yiyeede ko e majjere e nder denizens Ife puɗɗiiɗi ɗii. Hay so tawii yimɓe Ile-Ife ina tikkani hareeji mum en, ɓe ngalaano feere ngam daɗndude koye maɓɓe. Ko ɗum waɗi njiimaandi ndii ina yiyee e ruuhuuji (Ará Ọ̀rùn) e yimɓe Ife, ina peeña no maskeraaɗe nii, ina ɓuuɓna haa laaɓi e ƴiye raffia.
Laamɗo debbo Moremi ko debbo cuusɗo, jaambaaro, belɗo, ngam haɓaade caɗeele ɗe leñol mum jogori dañde, fodanii Ruuhu maayo Esimirin sadak mawɗo ngam yiytude doole añɓe leñol mum.[9][10] Caggal njilluuji ɗi njoofaani e Ife e nder njiimaandi, o ƴetti feere jaambaaro ngam sakkitde hoore makko ngam nanngeede e njilluuji ɗii. Ndeen Ugbo en ƴettii mo maccuɗo, sabu ŋarɗugol makko e ballal Esimirin, o resi laamɗo maɓɓe ngam wonde laamɗo makko neɗɗaaɗo. Caggal nde o humpitii sirluuji konu jom suudu makko keso oo, o dogi o fayi Ile-Ife, o holliti ɗum e Yoruba en, ɓeen mbaawi caggal ɗuum foolde ɓe e hare huutoraade hakkille mo o rokki.[11]
Caggal wolde nde o arti e jom suudu makko gadano, laamɗo Oramiyan mo Ife (caggal ɗuum Oyo), ɗoon e ɗoon o artiri mo laamɗo makko. Moremi hooti maayo Esimirin ngam timminde fodoore mum. Maayo ngoo ɗaɓɓiri mo yo o sakku ɓiyiiko gooto, hono Oluorogbo. Ɗaɓɓaande ndee ina waawi miijaade, Moremi ina ñaagii laamɗo oo nde jaɓata sadak mo hulɓinii. Kono, e joofnirde, o jokki fodoore makko, o yoɓi njoɓdi ndii. Sadaka Oluorogbo haa laamiiɗo maayo mettina Moremi tan ammaa laamu Ifẹ fuu. Yimɓe Ifẹ ɗon semmbiɗina laamiiɗo debbo Moremi bee hokkugo ɓe laato ɓikkoy maako haa abada ngam lomto ɓinngel ngel o majji - fodoore nde ɓe jogi haa hannde.
== Njawdi ==
Koolol Edi fuɗɗii ko juuti caggal maayde Moremi ngam mawninde sadak mo o waɗi ngam leñol Yoruba. Ko ɓuri jooni, Queen Moremi: The Musical - daartol teyaaɗere giɗli, iimanaagal, teddungal e sadak timmuɗo - kadi feewnaama.
Nokkuuji jama'aare feere-feere ɗon innde maako nder diiwal Yorubaland haa lesdi Naajeeriya, bana janngirde mawnde Moremi e cuuɗi hoɗorde rewɓe haa jaami'aare Lagos e jaami'aare Obafemi Awolowo.
E hitaande 2017, Oba Ogunwusi, Ooni Ile-Ife, diiwaan Osun, mahii nate Moremi e nder galle mum. Sifaa oo ko kañum ɓuri toowde e nder leydi Nijeer, sibu ina woɗɗi jogiiɗo oon limre adannde (sifaa to Owerri, laamorgo diiwaan Imo). Kadi ko kañum woni nayaɓo ɓurɗo toowde e Afrik .[12] Gardiiɗo e mawɗo almudɓe nokkuure Moremi Ajasoro ko Oba Isoro Alet Oluwagbeileke Obisanya Owa Yekere mo Ife.
o4gw961jll3lwzah0w8y3udez6khkyd
162883
162881
2026-04-12T11:43:04Z
Adam644
9917
#APRIL
162883
wikitext
text/x-wiki
'''Moremi Ajasoro''' (Yoruba: Mọremí Àjàṣorò) ko laamɗo debbo [[Yoruba language|Yoruba]] mawɗo, jaambaaro leñol e nder diiwaan Yorubaland to bannge worgo-fuɗnaange leydi Najeriya hannde oo, ballitooɗo e rimɗinde laamu Yoruba Ife e laamu Ugbo koɗdiiɗo mum.[1]
Moremi resndi Oranmiyan, ɓii Oduduwa, laamɗo gadano Ile-Ife.[2][3][4]
== Daartol laamɗo debbo biyeteeɗo moremi ajasoro e ile-ife ==
Ayaba (Laamɗo debbo) Moremi wuuri ko e teeminannde 12ɓiire,[5][3] ummorii ko e nokku Offa, wuro e nder diiwaan Kwara hannde oo[6], o resi ko Ọranyan, ronooɓe laamɗo Ife e ɓiy baaba mum sosɗo leñol Yoruba, Oduduwa][7]. Ile-Ife ko laamu ngu wiyetee ko ina haɓa e fedde jokkondirnde e maɓɓe, ɓe nganndu-ɗaa ko yimɓe Ladde, Ugbò e ɗemngal Yoruba.
Yimɓe Ife heewɓe ina ngondi e maccuɓe ɓeeɗoo yimɓe, sabu ɗuum ɓe keewi yiyeede ko e majjere e nder denizens Ife puɗɗiiɗi ɗii. Hay so tawii yimɓe Ile-Ife ina tikkani hareeji mum en, ɓe ngalaano feere ngam daɗndude koye maɓɓe. Ko ɗum waɗi njiimaandi ndii ina yiyee e ruuhuuji (Ará Ọ̀rùn) e yimɓe Ife, ina peeña no maskeraaɗe nii, ina ɓuuɓna haa laaɓi e ƴiye raffia.
Laamɗo debbo Moremi ko debbo cuusɗo, jaambaaro, belɗo, ngam haɓaade caɗeele ɗe leñol mum jogori dañde, fodanii Ruuhu maayo Esimirin sadak mawɗo ngam yiytude doole añɓe leñol mum.[9][10] Caggal njilluuji ɗi njoofaani e Ife e nder njiimaandi, o ƴetti feere jaambaaro ngam sakkitde hoore makko ngam nanngeede e njilluuji ɗii. Ndeen Ugbo en ƴettii mo maccuɗo, sabu ŋarɗugol makko e ballal Esimirin, o resi laamɗo maɓɓe ngam wonde laamɗo makko neɗɗaaɗo. Caggal nde o humpitii sirluuji konu jom suudu makko keso oo, o dogi o fayi Ile-Ife, o holliti ɗum e Yoruba en, ɓeen mbaawi caggal ɗuum foolde ɓe e hare huutoraade hakkille mo o rokki.[11]
Caggal wolde nde o arti e jom suudu makko gadano, laamɗo Oramiyan mo Ife (caggal ɗuum Oyo), ɗoon e ɗoon o artiri mo laamɗo makko. Moremi hooti maayo Esimirin ngam timminde fodoore mum. Maayo ngoo ɗaɓɓiri mo yo o sakku ɓiyiiko gooto, hono Oluorogbo. Ɗaɓɓaande ndee ina waawi miijaade, Moremi ina ñaagii laamɗo oo nde jaɓata sadak mo hulɓinii. Kono, e joofnirde, o jokki fodoore makko, o yoɓi njoɓdi ndii. Sadaka Oluorogbo haa laamiiɗo maayo mettina Moremi tan ammaa laamu Ifẹ fuu. Yimɓe Ifẹ ɗon semmbiɗina laamiiɗo debbo Moremi bee hokkugo ɓe laato ɓikkoy maako haa abada ngam lomto ɓinngel ngel o majji - fodoore nde ɓe jogi haa hannde.
== Njawdi ==
Koolol Edi fuɗɗii ko juuti caggal maayde Moremi ngam mawninde sadak mo o waɗi ngam leñol Yoruba. Ko ɓuri jooni, Queen Moremi: The Musical - daartol teyaaɗere giɗli, iimanaagal, teddungal e sadak timmuɗo - kadi feewnaama.
Nokkuuji jama'aare feere-feere ɗon innde maako nder diiwal Yorubaland haa lesdi Naajeeriya, bana janngirde mawnde Moremi e cuuɗi hoɗorde rewɓe haa jaami'aare Lagos e jaami'aare Obafemi Awolowo.
E hitaande 2017, Oba Ogunwusi, Ooni Ile-Ife, diiwaan Osun, mahii nate Moremi e nder galle mum. Sifaa oo ko kañum ɓuri toowde e nder leydi Nijeer, sibu ina woɗɗi jogiiɗo oon limre adannde (sifaa to Owerri, laamorgo diiwaan Imo). Kadi ko kañum woni nayaɓo ɓurɗo toowde e Afrik .[12] Gardiiɗo e mawɗo almudɓe nokkuure Moremi Ajasoro ko Oba Isoro Alet Oluwagbeileke Obisanya Owa Yekere mo Ife.
== E nder binndol e jaayɗe ==
Daartol Moremi ina addana en waɗde binndanɗe keewɗe e diraamaaji. Adaptaasiyoŋ keeriiɗo ko deftere komik ina wiyee "Moremi: Legend africain" e les njiimaandi 'An African Legend'. Nde yalti ko e hitaande 2021 e kuutoragol mbaadi bande dessinee ɓurndi lollude ngam weltinde sukaaɓe.
Episode Kizazi Moto: Generation Fire tiitoonde "Moremi" ko loowdi tuugniindi e daartol ngol e maggol golloraade no loowdi ƴellitoori timminorde daartol asliwol ngol. Moremi hollitaama ko ganndo doole huutoraade ɓiyiiko biyeteeɗo Olu, ko ɓuri heewde e mum ko mbaydi Oluorogbo juutndi, ngam waɗde doole ngam haɓaade tagooje bonɗe hoɗɓe e leydi ndii. Ɗum addani tagoore Luo, tagoore muumnde nanndunde e ruuhu, woodde. Moremi hisni Luo, etii hawrude e ɓanndu mum asliiru. E nder ɗuum, tagooje ɗee njaltinaa, Moremi hawri e ɓiyiiko haa laaɓi.
Bisi Adeleye-Fayemi, daraniiɗo haɓaade rewɓe, winndii daartol ko fayti e Moremi Ajasoro.[13]
Daartol Ife puɗɗagol
Daartol Leñol Ugbo
szic1bixqleu8c1bgzpw66holczl3c7
162885
162883
2026-04-12T11:45:15Z
Adam644
9917
162885
wikitext
text/x-wiki
'''Moremi Ajasoro''' (Yoruba: Mọremí Àjàṣorò) ko laamɗo debbo [[Yoruba language|Yoruba]] mawɗo, jaambaaro leñol e nder diiwaan Yorubaland to bannge worgo-fuɗnaange leydi Najeriya hannde oo, ballitooɗo e rimɗinde laamu Yoruba Ife e laamu Ugbo koɗdiiɗo mum.[1]
Moremi resndi Oranmiyan, ɓii Oduduwa, laamɗo gadano Ile-Ife.[2][3][4]
== Daartol laamɗo debbo biyeteeɗo moremi ajasoro e ile-ife ==
Ayaba (Laamɗo debbo) Moremi wuuri ko e teeminannde 12ɓiire,[5][3] ummorii ko e nokku Offa, wuro e nder diiwaan Kwara hannde oo[6], o resi ko Ọranyan, ronooɓe laamɗo Ife e ɓiy baaba mum sosɗo leñol Yoruba, Oduduwa][7]. Ile-Ife ko laamu ngu wiyetee ko ina haɓa e fedde jokkondirnde e maɓɓe, ɓe nganndu-ɗaa ko yimɓe Ladde, Ugbò e ɗemngal Yoruba.
Yimɓe Ife heewɓe ina ngondi e maccuɓe ɓeeɗoo yimɓe, sabu ɗuum ɓe keewi yiyeede ko e majjere e nder denizens Ife puɗɗiiɗi ɗii. Hay so tawii yimɓe Ile-Ife ina tikkani hareeji mum en, ɓe ngalaano feere ngam daɗndude koye maɓɓe. Ko ɗum waɗi njiimaandi ndii ina yiyee e ruuhuuji (Ará Ọ̀rùn) e yimɓe Ife, ina peeña no maskeraaɗe nii, ina ɓuuɓna haa laaɓi e ƴiye raffia.
Laamɗo debbo Moremi ko debbo cuusɗo, jaambaaro, belɗo, ngam haɓaade caɗeele ɗe leñol mum jogori dañde, fodanii Ruuhu maayo Esimirin sadak mawɗo ngam yiytude doole añɓe leñol mum.[9][10] Caggal njilluuji ɗi njoofaani e Ife e nder njiimaandi, o ƴetti feere jaambaaro ngam sakkitde hoore makko ngam nanngeede e njilluuji ɗii. Ndeen Ugbo en ƴettii mo maccuɗo, sabu ŋarɗugol makko e ballal Esimirin, o resi laamɗo maɓɓe ngam wonde laamɗo makko neɗɗaaɗo. Caggal nde o humpitii sirluuji konu jom suudu makko keso oo, o dogi o fayi Ile-Ife, o holliti ɗum e Yoruba en, ɓeen mbaawi caggal ɗuum foolde ɓe e hare huutoraade hakkille mo o rokki.[11]
Caggal wolde nde o arti e jom suudu makko gadano, laamɗo Oramiyan mo Ife (caggal ɗuum Oyo), ɗoon e ɗoon o artiri mo laamɗo makko. Moremi hooti maayo Esimirin ngam timminde fodoore mum. Maayo ngoo ɗaɓɓiri mo yo o sakku ɓiyiiko gooto, hono Oluorogbo. Ɗaɓɓaande ndee ina waawi miijaade, Moremi ina ñaagii laamɗo oo nde jaɓata sadak mo hulɓinii. Kono, e joofnirde, o jokki fodoore makko, o yoɓi njoɓdi ndii. Sadaka Oluorogbo haa laamiiɗo maayo mettina Moremi tan ammaa laamu Ifẹ fuu. Yimɓe Ifẹ ɗon semmbiɗina laamiiɗo debbo Moremi bee hokkugo ɓe laato ɓikkoy maako haa abada ngam lomto ɓinngel ngel o majji - fodoore nde ɓe jogi haa hannde.
== Njawdi ==
Koolol Edi fuɗɗii ko juuti caggal maayde Moremi ngam mawninde sadak mo o waɗi ngam leñol Yoruba. Ko ɓuri jooni, Queen Moremi: The Musical - daartol teyaaɗere giɗli, iimanaagal, teddungal e sadak timmuɗo - kadi feewnaama.
Nokkuuji jama'aare feere-feere ɗon innde maako nder diiwal Yorubaland haa lesdi Naajeeriya, bana janngirde mawnde Moremi e cuuɗi hoɗorde rewɓe haa jaami'aare Lagos e jaami'aare Obafemi Awolowo.
E hitaande 2017, Oba Ogunwusi, Ooni Ile-Ife, diiwaan Osun, mahii nate Moremi e nder galle mum. Sifaa oo ko kañum ɓuri toowde e nder leydi Nijeer, sibu ina woɗɗi jogiiɗo oon limre adannde (sifaa to Owerri, laamorgo diiwaan Imo). Kadi ko kañum woni nayaɓo ɓurɗo toowde e Afrik .[12] Gardiiɗo e mawɗo almudɓe nokkuure Moremi Ajasoro ko Oba Isoro Alet Oluwagbeileke Obisanya Owa Yekere mo Ife.
== E nder binndol e jaayɗe ==
Daartol Moremi ina addana en waɗde binndanɗe keewɗe e diraamaaji. Adaptaasiyoŋ keeriiɗo ko deftere komik ina wiyee "Moremi: Legend africain" e les njiimaandi 'An African Legend'. Nde yalti ko e hitaande 2021 e kuutoragol mbaadi bande dessinee ɓurndi lollude ngam weltinde sukaaɓe.
Episode Kizazi Moto: Generation Fire tiitoonde "Moremi" ko loowdi tuugniindi e daartol ngol e maggol golloraade no loowdi ƴellitoori timminorde daartol asliwol ngol. Moremi hollitaama ko ganndo doole huutoraade ɓiyiiko biyeteeɗo Olu, ko ɓuri heewde e mum ko mbaydi Oluorogbo juutndi, ngam waɗde doole ngam haɓaade tagooje bonɗe hoɗɓe e leydi ndii. Ɗum addani tagoore Luo, tagoore muumnde nanndunde e ruuhu, woodde. Moremi hisni Luo, etii hawrude e ɓanndu mum asliiru. E nder ɗuum, tagooje ɗee njaltinaa, Moremi hawri e ɓiyiiko haa laaɓi.
Bisi Adeleye-Fayemi, daraniiɗo haɓaade rewɓe, winndii daartol ko fayti e Moremi Ajasoro.[13]
Daartol Ife puɗɗagol
Daartol Leñol Ugbo
== Tuugnorgal ==
{{Reflist}}
a1lmmvz6q9acenj75yl108cvlyqqust
162886
162885
2026-04-12T11:47:01Z
Adam644
9917
#APRIL
162886
wikitext
text/x-wiki
[[File:Moremi Ajasoro statue.jpg|thumb|Statue moremi ajasoro ife to diiwaan Oyo Nigeria]]
'''Moremi Ajasoro''' (Yoruba: Mọremí Àjàṣorò) ko laamɗo debbo [[Yoruba language|Yoruba]] mawɗo, jaambaaro leñol e nder diiwaan Yorubaland to bannge worgo-fuɗnaange leydi Najeriya hannde oo, ballitooɗo e rimɗinde laamu Yoruba Ife e laamu Ugbo koɗdiiɗo mum.[1]
Moremi resndi Oranmiyan, ɓii Oduduwa, laamɗo gadano Ile-Ife.[2][3][4]
== Daartol laamɗo debbo biyeteeɗo moremi ajasoro e ile-ife ==
Ayaba (Laamɗo debbo) Moremi wuuri ko e teeminannde 12ɓiire,[5][3] ummorii ko e nokku Offa, wuro e nder diiwaan Kwara hannde oo[6], o resi ko Ọranyan, ronooɓe laamɗo Ife e ɓiy baaba mum sosɗo leñol Yoruba, Oduduwa][7]. Ile-Ife ko laamu ngu wiyetee ko ina haɓa e fedde jokkondirnde e maɓɓe, ɓe nganndu-ɗaa ko yimɓe Ladde, Ugbò e ɗemngal Yoruba.
Yimɓe Ife heewɓe ina ngondi e maccuɓe ɓeeɗoo yimɓe, sabu ɗuum ɓe keewi yiyeede ko e majjere e nder denizens Ife puɗɗiiɗi ɗii. Hay so tawii yimɓe Ile-Ife ina tikkani hareeji mum en, ɓe ngalaano feere ngam daɗndude koye maɓɓe. Ko ɗum waɗi njiimaandi ndii ina yiyee e ruuhuuji (Ará Ọ̀rùn) e yimɓe Ife, ina peeña no maskeraaɗe nii, ina ɓuuɓna haa laaɓi e ƴiye raffia.
Laamɗo debbo Moremi ko debbo cuusɗo, jaambaaro, belɗo, ngam haɓaade caɗeele ɗe leñol mum jogori dañde, fodanii Ruuhu maayo Esimirin sadak mawɗo ngam yiytude doole añɓe leñol mum.[9][10] Caggal njilluuji ɗi njoofaani e Ife e nder njiimaandi, o ƴetti feere jaambaaro ngam sakkitde hoore makko ngam nanngeede e njilluuji ɗii. Ndeen Ugbo en ƴettii mo maccuɗo, sabu ŋarɗugol makko e ballal Esimirin, o resi laamɗo maɓɓe ngam wonde laamɗo makko neɗɗaaɗo. Caggal nde o humpitii sirluuji konu jom suudu makko keso oo, o dogi o fayi Ile-Ife, o holliti ɗum e Yoruba en, ɓeen mbaawi caggal ɗuum foolde ɓe e hare huutoraade hakkille mo o rokki.[11]
Caggal wolde nde o arti e jom suudu makko gadano, laamɗo Oramiyan mo Ife (caggal ɗuum Oyo), ɗoon e ɗoon o artiri mo laamɗo makko. Moremi hooti maayo Esimirin ngam timminde fodoore mum. Maayo ngoo ɗaɓɓiri mo yo o sakku ɓiyiiko gooto, hono Oluorogbo. Ɗaɓɓaande ndee ina waawi miijaade, Moremi ina ñaagii laamɗo oo nde jaɓata sadak mo hulɓinii. Kono, e joofnirde, o jokki fodoore makko, o yoɓi njoɓdi ndii. Sadaka Oluorogbo haa laamiiɗo maayo mettina Moremi tan ammaa laamu Ifẹ fuu. Yimɓe Ifẹ ɗon semmbiɗina laamiiɗo debbo Moremi bee hokkugo ɓe laato ɓikkoy maako haa abada ngam lomto ɓinngel ngel o majji - fodoore nde ɓe jogi haa hannde.
== Njawdi ==
Koolol Edi fuɗɗii ko juuti caggal maayde Moremi ngam mawninde sadak mo o waɗi ngam leñol Yoruba. Ko ɓuri jooni, Queen Moremi: The Musical - daartol teyaaɗere giɗli, iimanaagal, teddungal e sadak timmuɗo - kadi feewnaama.
Nokkuuji jama'aare feere-feere ɗon innde maako nder diiwal Yorubaland haa lesdi Naajeeriya, bana janngirde mawnde Moremi e cuuɗi hoɗorde rewɓe haa jaami'aare Lagos e jaami'aare Obafemi Awolowo.
E hitaande 2017, Oba Ogunwusi, Ooni Ile-Ife, diiwaan Osun, mahii nate Moremi e nder galle mum. Sifaa oo ko kañum ɓuri toowde e nder leydi Nijeer, sibu ina woɗɗi jogiiɗo oon limre adannde (sifaa to Owerri, laamorgo diiwaan Imo). Kadi ko kañum woni nayaɓo ɓurɗo toowde e Afrik .[12] Gardiiɗo e mawɗo almudɓe nokkuure Moremi Ajasoro ko Oba Isoro Alet Oluwagbeileke Obisanya Owa Yekere mo Ife.
== E nder binndol e jaayɗe ==
Daartol Moremi ina addana en waɗde binndanɗe keewɗe e diraamaaji. Adaptaasiyoŋ keeriiɗo ko deftere komik ina wiyee "Moremi: Legend africain" e les njiimaandi 'An African Legend'. Nde yalti ko e hitaande 2021 e kuutoragol mbaadi bande dessinee ɓurndi lollude ngam weltinde sukaaɓe.
Episode Kizazi Moto: Generation Fire tiitoonde "Moremi" ko loowdi tuugniindi e daartol ngol e maggol golloraade no loowdi ƴellitoori timminorde daartol asliwol ngol. Moremi hollitaama ko ganndo doole huutoraade ɓiyiiko biyeteeɗo Olu, ko ɓuri heewde e mum ko mbaydi Oluorogbo juutndi, ngam waɗde doole ngam haɓaade tagooje bonɗe hoɗɓe e leydi ndii. Ɗum addani tagoore Luo, tagoore muumnde nanndunde e ruuhu, woodde. Moremi hisni Luo, etii hawrude e ɓanndu mum asliiru. E nder ɗuum, tagooje ɗee njaltinaa, Moremi hawri e ɓiyiiko haa laaɓi.
Bisi Adeleye-Fayemi, daraniiɗo haɓaade rewɓe, winndii daartol ko fayti e Moremi Ajasoro.[13]
Daartol Ife puɗɗagol
Daartol Leñol Ugbo
== Tuugnorgal ==
{{Reflist}}
nfx3rd69sbwhqbouvb8xp0quwfxnldv
162887
162886
2026-04-12T11:48:44Z
Adam644
9917
#APRIL
162887
wikitext
text/x-wiki
[[File:Moremi Ajasoro statue.jpg|thumb|Statue moremi ajasoro ife to diiwaan Oyo Nigeria]]
'''Moremi Ajasoro''' (Yoruba: Mọremí Àjàṣorò) ko laamɗo debbo [[Yoruba language|Yoruba]] mawɗo, jaambaaro leñol e nder diiwaan Yorubaland to bannge worgo-fuɗnaange leydi Najeriya hannde oo, ballitooɗo e rimɗinde laamu Yoruba Ife e laamu Ugbo koɗdiiɗo mum.[1]
Moremi resndi Oranmiyan, ɓii Oduduwa, laamɗo gadano Ile-Ife.[2][3][4]
== Daartol laamɗo debbo biyeteeɗo moremi ajasoro e ile-ife ==
Ayaba (Laamɗo debbo) Moremi wuuri ko e teeminannde 12ɓiire,[5][3] ummorii ko e nokku Offa, wuro e nder diiwaan Kwara hannde oo[6], o resi ko Ọranyan, ronooɓe laamɗo Ife e ɓiy baaba mum sosɗo leñol Yoruba, Oduduwa][7]. Ile-Ife ko laamu ngu wiyetee ko ina haɓa e fedde jokkondirnde e maɓɓe, ɓe nganndu-ɗaa ko yimɓe Ladde, Ugbò e ɗemngal Yoruba.
Yimɓe Ife heewɓe ina ngondi e maccuɓe ɓeeɗoo yimɓe, sabu ɗuum ɓe keewi yiyeede ko e majjere e nder denizens Ife puɗɗiiɗi ɗii. Hay so tawii yimɓe Ile-Ife ina tikkani hareeji mum en, ɓe ngalaano feere ngam daɗndude koye maɓɓe. Ko ɗum waɗi njiimaandi ndii ina yiyee e ruuhuuji (Ará Ọ̀rùn) e yimɓe Ife, ina peeña no maskeraaɗe nii, ina ɓuuɓna haa laaɓi e ƴiye raffia.
Laamɗo debbo Moremi ko debbo cuusɗo, jaambaaro, belɗo, ngam haɓaade caɗeele ɗe leñol mum jogori dañde, fodanii Ruuhu maayo Esimirin sadak mawɗo ngam yiytude doole añɓe leñol mum.[9][10] Caggal njilluuji ɗi njoofaani e Ife e nder njiimaandi, o ƴetti feere jaambaaro ngam sakkitde hoore makko ngam nanngeede e njilluuji ɗii. Ndeen Ugbo en ƴettii mo maccuɗo, sabu ŋarɗugol makko e ballal Esimirin, o resi laamɗo maɓɓe ngam wonde laamɗo makko neɗɗaaɗo. Caggal nde o humpitii sirluuji konu jom suudu makko keso oo, o dogi o fayi Ile-Ife, o holliti ɗum e Yoruba en, ɓeen mbaawi caggal ɗuum foolde ɓe e hare huutoraade hakkille mo o rokki.[11]
[[File:Oba Isoro Sunday Oluwagbeileke Obisanya Owa Yekere, Moremi Ajasoro Custodian and Chief Priest 02.jpg|thumb|Oba Isoro Alet Oluwagbeileke Obisanya Owa Yekere, Moremi Ajasoro Gardiiɗo e Limanjo mawɗo]]
Caggal wolde nde o arti e jom suudu makko gadano, laamɗo Oramiyan mo Ife (caggal ɗuum Oyo), ɗoon e ɗoon o artiri mo laamɗo makko. Moremi hooti maayo Esimirin ngam timminde fodoore mum. Maayo ngoo ɗaɓɓiri mo yo o sakku ɓiyiiko gooto, hono Oluorogbo. Ɗaɓɓaande ndee ina waawi miijaade, Moremi ina ñaagii laamɗo oo nde jaɓata sadak mo hulɓinii. Kono, e joofnirde, o jokki fodoore makko, o yoɓi njoɓdi ndii. Sadaka Oluorogbo haa laamiiɗo maayo mettina Moremi tan ammaa laamu Ifẹ fuu. Yimɓe Ifẹ ɗon semmbiɗina laamiiɗo debbo Moremi bee hokkugo ɓe laato ɓikkoy maako haa abada ngam lomto ɓinngel ngel o majji - fodoore nde ɓe jogi haa hannde.
== Njawdi ==
Koolol Edi fuɗɗii ko juuti caggal maayde Moremi ngam mawninde sadak mo o waɗi ngam leñol Yoruba. Ko ɓuri jooni, Queen Moremi: The Musical - daartol teyaaɗere giɗli, iimanaagal, teddungal e sadak timmuɗo - kadi feewnaama.
Nokkuuji jama'aare feere-feere ɗon innde maako nder diiwal Yorubaland haa lesdi Naajeeriya, bana janngirde mawnde Moremi e cuuɗi hoɗorde rewɓe haa jaami'aare Lagos e jaami'aare Obafemi Awolowo.
E hitaande 2017, Oba Ogunwusi, Ooni Ile-Ife, diiwaan Osun, mahii nate Moremi e nder galle mum. Sifaa oo ko kañum ɓuri toowde e nder leydi Nijeer, sibu ina woɗɗi jogiiɗo oon limre adannde (sifaa to Owerri, laamorgo diiwaan Imo). Kadi ko kañum woni nayaɓo ɓurɗo toowde e Afrik .[12] Gardiiɗo e mawɗo almudɓe nokkuure Moremi Ajasoro ko Oba Isoro Alet Oluwagbeileke Obisanya Owa Yekere mo Ife.
== E nder binndol e jaayɗe ==
Daartol Moremi ina addana en waɗde binndanɗe keewɗe e diraamaaji. Adaptaasiyoŋ keeriiɗo ko deftere komik ina wiyee "Moremi: Legend africain" e les njiimaandi 'An African Legend'. Nde yalti ko e hitaande 2021 e kuutoragol mbaadi bande dessinee ɓurndi lollude ngam weltinde sukaaɓe.
Episode Kizazi Moto: Generation Fire tiitoonde "Moremi" ko loowdi tuugniindi e daartol ngol e maggol golloraade no loowdi ƴellitoori timminorde daartol asliwol ngol. Moremi hollitaama ko ganndo doole huutoraade ɓiyiiko biyeteeɗo Olu, ko ɓuri heewde e mum ko mbaydi Oluorogbo juutndi, ngam waɗde doole ngam haɓaade tagooje bonɗe hoɗɓe e leydi ndii. Ɗum addani tagoore Luo, tagoore muumnde nanndunde e ruuhu, woodde. Moremi hisni Luo, etii hawrude e ɓanndu mum asliiru. E nder ɗuum, tagooje ɗee njaltinaa, Moremi hawri e ɓiyiiko haa laaɓi.
Bisi Adeleye-Fayemi, daraniiɗo haɓaade rewɓe, winndii daartol ko fayti e Moremi Ajasoro.[13]
Daartol Ife puɗɗagol
Daartol Leñol Ugbo
== Tuugnorgal ==
{{Reflist}}
m9nszj3y83kjihkdg6ub6qc6kcmeq2j
Janet Sung
0
39593
162888
2026-04-12T11:52:20Z
SUZYFATIMA
13856
Created page with "Janet Sung ko jimoowo violon Ameriknaajo. O jibinaa ko to wuro New York, o fuɗɗii janngude violon ko omo yahra e duuɓi 7, o fuɗɗii yahde ko omo yahra e duuɓi 9 e nder fedde wiyeteende Pittsburgh. Ndeen o janngii e Josef Gingold e nder suudu makko fotde duuɓi sappo. O heɓi B.A makko. ummoraade e duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard, caggal ɗuum o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Juilliard. Sung waɗii jimɗi ko wayi no soloist e wondude e orkestraaji keewɗi kadi..."
162888
wikitext
text/x-wiki
Janet Sung ko jimoowo violon Ameriknaajo. O jibinaa ko to wuro New York, o fuɗɗii janngude violon ko omo yahra e duuɓi 7, o fuɗɗii yahde ko omo yahra e duuɓi 9 e nder fedde wiyeteende Pittsburgh. Ndeen o janngii e Josef Gingold e nder suudu makko fotde duuɓi sappo. O heɓi B.A makko. ummoraade e duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard, caggal ɗuum o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Juilliard.
Sung waɗii jimɗi ko wayi no soloist e wondude e orkestraaji keewɗi kadi omo janngina violon to duɗal jaaɓi haaɗtirde DePaul to Chicago.
Tuugnorgal
3yh1cmvg668tbsp2g04fr8kk2xc0vj7