Wikipedia
ffwiki
https://ff.wikipedia.org/wiki/Hello_ja%C9%93%C9%93orgo
MediaWiki 1.47.0-wmf.5
first-letter
Media
Special
Talk
User
User talk
Wikipedia
Wikipedia talk
File
File talk
MediaWiki
MediaWiki talk
Template
Template talk
Help
Help talk
Category
Category talk
TimedText
TimedText talk
Module
Module talk
Event
Event talk
Diiwal Bauchi
0
4723
172460
106091
2026-06-07T14:44:51Z
MOIBARDE
10068
172460
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
Bauchi (Hausa: Jihar Bauchi / Fula: Leydi Bauchi 𞤫𞤴𞤣𞤭 𞤦𞤢𞤵𞤷𞥅𞤭) ko diiwaan gonɗo e worgo-fuɗnaange leydi Najeriya. Nde ɗon mari Jigawa haa woyla, Yobe haa woyla-fuunaange, Gombe haa fuunaange, Taraba bee Plateau haa fombina, Kaduna haa hirnaange e Kano haa woyla-fuunaange bee teddungal. Innde mayre ummii ko e wuro daartol Bauchi, ngo woni kadi laamorgo mayre. Dowla oo sosaa ko e hitaande 1976, nde Dowla Fuɗnaange-rewo gonnooɗo oo fusi. E fuɗɗoode nde hawri ko e nokku biyeteeɗo hannde Dowla Gombe, wonti dowla ceertuɗo e hitaande 1996.[4]
E nder diiwanuuji 36 ɗii, Bauchi woni joyaɓo ɓurɗo mawnude e nokkuuji, kadi ko joyaɓo ɓurɗo heewde yimɓe, ina limtee ko ina tolnoo e 8 308 800 neɗɗo e hitaande 2022.[4] To bannge geɗe leydi, dowla oo feccii ko hakkunde savanna Sudaan hirnaange to bannge worgo e savanna Sahel ɓurɗo yoorde, semi-jeereende to bannge worgo e feccere tokosere e montane Jos Plateau to fuɗnaange-rewo.[5] Ko ɓuri teeŋtude e sifaaji leydi ndii ko Yankari National Park, nokku mawɗo laddeeji e nder diiwaan Bauchi mo fuɗnaange leydi ndii ina waɗi ƴiye keewɗe, ko wayi no ƴiye ndiyam, ƴiye Afrik, ƴiye patas, hippopotamus, antelope roan, e hartebeest hirnaange Afrik e le remain Afrik hirnaange Naajeeriya limngal kulle.[6]
Ko woni jooni Dowla Bauchi ko hoɗɓe e duuɓi keewɗi e leƴƴi ceertuɗi, ina jeyaa heen Bolewa, Butawa, e Warji e nder diiwaan hakkundeejo oo ; fulɓe, kanuri en, e karay-karay en to bannge worgo; bankal en, Jaku en e Gerawa en e nder wuro Bauchi e saraaji mum ; Zaar en e Gwak en to bannge funnaange; Dugurawa to bannge worgo-fuɗnaange; e Jarawa to bannge worgo-fuɗnaange. To bannge diina, ko ɓuri heewde e yimɓe leydi ndii (~80%) ko juulɓe tawa ko seeɗa e Kerecee'en e aadaaji ko ina wona 15% e 5%, no mbaydiiji ɗii fof.[7] Evangelicals woni diinaaji kerecee en ɓurɗi heewde kono kadi ina woodi jokkuɓe e diine katolik. Diocese Anglican Bauchi ɗon nder diiwal Jos, nder Ekklessiya Naajeeriya.[8]
Ko ɗum dowla mawɗo tuugiiɗo e ndema, faggudu dowla Bauchi ina tuugii seeɗa e jawdi e ndema, ko wayi no cotton, njuumri, njuumri, tomateeji, e yamre e peeje ndiyam jahruɗe yeeso ɓeydooje peewnugol ndema gila e dowla. Industryji goɗɗi ina mbaɗi nokkuuji peewnugol nguura e peewnugol kaɓirɗe, njulaagu tin e kolombite, e turism e nder nokku biyeteeɗo Yankari e ɓulli mum Wikki Warm Springs.[9]
==Etimoloji==
E wiyde aadaaji, nde inniraa ko dognoowo gooto ganndiraaɗo Baushe, koɗnooɗo e diiwaan hee ko adii gargol Yakubu, laamɗo aadaaji gadano emiraaji Bauchi (sosaa ko e hitaande 1800–10).[10] Bauchi e Adamawa ko ɓulli ɗiɗi ɓurɗi mawnude e ndimaagu e turism wonande laamu Fulɓe Sokoto.[11]
==Hiimobe==
[[Category:Fulfulde]]
[[Catégorie:Diiwal dow e Naajeeriya]]
[[Catégorie:Naajeeriya]]
[[Catégorie:Diiwal]]
t72jcirq8i4ok8nq2ku9cv7c14u5xq9
172461
172460
2026-06-07T16:27:06Z
MOIBARDE
10068
#1Lib1Ref
172461
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
[[File:BAUCHI state coat.png|thumb|Koolaaɗo kuuɓal laamu diiwaan Bauchi ]]
'''Bauchi''' (Hausa: Jihar Bauchi / Fula: Leydi Bauchi 𞤫𞤴𞤣𞤭 𞤦𞤢𞤵𞤷𞥅𞤭) ko diiwaan gonɗo e worgo-fuɗnaange leydi [[Naajeeriya|Najeriya]]. Nde ɗon mari Jigawa haa woyla, Yobe haa woyla-fuunaange, [[Gombe]] haa fuunaange, Taraba bee Plateau haa fombina, [[Kaduna]] haa hirnaange e [[Kano]] haa woyla-fuunaange bee teddungal. Innde mayre ummii ko e wuro daartol Bauchi, ngo woni kadi laamorgo mayre. Dowla oo sosaa ko e hitaande 1976, nde Dowla Fuɗnaange-rewo gonnooɗo oo fusi. E fuɗɗoode nde hawri ko e nokku biyeteeɗo hannde Dowla [[Gombe]], wonti dowla ceertuɗo e hitaande 1996.<ref name=":1">{{Cite web|title=Bauchi (State, Nigeria) - Population Statistics, Charts, Map and Location|url=https://www.citypopulation.de/en/nigeria/admin/NGA005__bauchi/|access-date=6 July 2024|website=www.citypopulation.de|archive-date=6 December 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241206033645/https://www.citypopulation.de/en/nigeria/admin/NGA005__bauchi/|url-status=live}}</ref>
E nder diiwanuuji 36 ɗii, Bauchi woni joyaɓo ɓurɗo mawnude e nokkuuji, kadi ko joyaɓo ɓurɗo heewde yimɓe, ina limtee ko ina tolnoo e 8 308 800 neɗɗo e hitaande 2022.<ref name=":12">{{Cite web|title=Bauchi (State, Nigeria) - Population Statistics, Charts, Map and Location|url=https://www.citypopulation.de/en/nigeria/admin/NGA005__bauchi/|access-date=6 July 2024|website=www.citypopulation.de|archive-date=6 December 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241206033645/https://www.citypopulation.de/en/nigeria/admin/NGA005__bauchi/|url-status=live}}</ref> To bannge geɗe leydi, dowla oo feccii ko hakkunde savanna Sudaan hirnaange to bannge worgo e ''savanna Sahe''l ɓurɗo yoorde, semi-jeereende to bannge worgo e feccere tokosere e montane [[Jos]] Plateau to fuɗnaange-rewo.<ref name=":0">{{Cite web|title=Bauchi {{!}} state, Nigeria {{!}} Britannica|url=https://www.britannica.com/place/Bauchi-state-Nigeria|access-date=27 February 2022|website=www.britannica.com|language=en|archive-date=11 August 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250811055624/https://www.britannica.com/place/Bauchi-state-Nigeria|url-status=live}}</ref> Ko ɓuri teeŋtude e sifaaji leydi ndii ko ''Yankari National Park'', nokku mawɗo laddeeji e nder diiwaan Bauchi mo fuɗnaange leydi ndii ina waɗi ƴiye keewɗe, ko wayi no ƴiye ndiyam, ƴiye [[Afrik]], ƴiye patas, hippopotamus, antelope roan, e hartebeest hirnaange [[Afrik]] e le remain [[Afrik]] hirnaange [[Naajeeriya]] limngal kulle.<ref>{{cite web|title=Yankari Game Reserve|url=https://nigeria.wcs.org/Wild-Places/Yankari-Game-Reserve.aspx|website=[[Wildlife Conservation Society|WCS]] Nigeria|access-date=14 December 2021|archive-date=14 December 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211214205221/https://nigeria.wcs.org/Wild-Places/Yankari-Game-Reserve.aspx|url-status=live}}</ref>
Ko woni jooni Dowla Bauchi ko hoɗɓe e duuɓi keewɗi e leƴƴi ceertuɗi, ina jeyaa heen Bolewa, Butawa, e Warji e nder diiwaan hakkundeejo oo ; fulɓe, kanuri en, e karay-karay en to bannge worgo; bankal en, Jaku en e Gerawa en e nder wuro Bauchi e saraaji mum ; Zaar en e Gwak en to bannge funnaange; Dugurawa to bannge worgo-fuɗnaange; e Jarawa to bannge worgo-fuɗnaange. To bannge diina, ko ɓuri heewde e yimɓe leydi ndii (~80%) ko juulɓe tawa ko seeɗa e Kerecee'en e aadaaji ko ina wona 15% e 5%, no mbaydiiji ɗii fof.[7] Evangelicals woni diinaaji kerecee en ɓurɗi heewde kono kadi ina woodi jokkuɓe e diine katolik. Diocese Anglican Bauchi ɗon nder diiwal Jos, nder Ekklessiya [[Naajeeriya]].<ref>{{Cite web|title=Azare Town {{!}} Bauchi State|url=http://www.fmcazare.gov.ng/azare.html|access-date=27 February 2022|website=www.fmcazare.gov.ng|archive-date=9 January 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220109173102/http://fmcazare.gov.ng/azare.html|url-status=dead}}</ref>
Ko ɗum dowla mawɗo tuugiiɗo e ndema, faggudu dowla Bauchi ina tuugii seeɗa e jawdi e ndema, ko wayi no cotton, njuumri, njuumri, tomateeji, e yamre e peeje ndiyam jahruɗe yeeso ɓeydooje peewnugol ndema gila e dowla. Industryji goɗɗi ina mbaɗi nokkuuji peewnugol nguura e peewnugol kaɓirɗe, njulaagu tin e kolombite, e turism e nder nokku biyeteeɗo Yankari e ɓulli mum ''Wikki Warm Springs''.<ref>{{cite web|url=https://www.britannica.com/EBchecked/topic/56324/Bauchi|title=Bauchi - state, Nigeria|website=britannica.com|access-date=14 December 2021|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20141018232704/https://www.britannica.com/EBchecked/topic/56324/Bauchi|archive-date=18 October 2014}}</ref>
==Etimoloji==
E wiyde aadaaji, nde inniraa ko dognoowo gooto ganndiraaɗo Baushe, koɗnooɗo e diiwaan hee ko adii gargol Yakubu, laamɗo aadaaji gadano emiraaji Bauchi (sosaa ko e hitaande 1800–10).<ref>{{cite web|url=https://www.britannica.com/EBchecked/topic/56324/Bauchi|title=Bauchi - state, Nigeria|website=britannica.com|access-date=30 April 2018|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20141018232704/https://www.britannica.com/EBchecked/topic/56324/Bauchi|archive-date=18 October 2014}}</ref> Bauchi e Adamawa ko ɓulli ɗiɗi ɓurɗi mawnude e ndimaagu e turism wonande [[laamu Fulɓe Sokoto]].<ref name="HASJ161">{{cite book|last=Johnston|first=Hugh A.S.|title=The Fulani Empire of Sokoto|publisher=[[Oxford University Press]]|year=1967|isbn=0-19-215428-1|page=161}}</ref>
== Tariya ==
Ƴeew kadi: [[Emiraaji Bauchi]]
Ko anndiraa hannde Bauchi ko haa hitaande 1976 ko diiwaan e nder diiwaan Fuɗnaange-rewo leydi Najeriya e oon sahaa. E binnditagol hitaande 2006, diiwaan oo ina waɗi 4 653 066 neɗɗo.<ref>{{Cite web|title=Member Countries {{!}} Commonwealth Parliamentary Association Africa Region|url=https://www.cpaafricaregion.or.tz/member-countries/76#:~:text=According%20to%20the%202006%20census,tremendous%20transformation%20over%20the%20years.|access-date=23 October 2023|website=www.cpaafricaregion.or.tz|archive-date=2 November 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231102074540/https://www.cpaafricaregion.or.tz/member-countries/76#:~:text=According%20to%20the%202006%20census,tremendous%20transformation%20over%20the%20years.|url-status=live}}</ref>
E fuɗɗoode kitaale 1800, jihaadi Fulɓe heɓti ko heewi e Dowla Bauchi hannde oo, sosi Emiraaji Bauchi e les njiimaandi Kalifaandi Sokoto. Fotde duuvi 90 caggal mum, njillu Biritaannaaɓe heɓti Emiraaji ɗii, naatni ɗum e nder diiwaan Bauchi e nder ''Protectorate'' Fuɗnaange Nijeer mo caggal mum hawri e Nijeer Biritaan en hade mum heɓde jeytaare mum no Nijeer e hitaande 1960. E fuɗɗoode, Dowla Bauchi mo hannde oo, wonnoo ko e diiwaan caggal jeytaare mum, hono diiwaan Fuɗnaange oo, nde wonnoo ko e diiwaan Fuɗnaange leydi ndii, nde wonnoo ko e diiwaan Fuɗnaange leydi ndii Dowla Fuɗnaange-rewo.<ref>{{Cite web|date=7 January 2019|title=Bauchi State|url=https://www.nipc.gov.ng/nigeria-states/bauchi-state/|access-date=27 February 2022|website=Nigerian Investment Promotion Commission|language=en-US|archive-date=27 February 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220227141117/https://www.nipc.gov.ng/nigeria-states/bauchi-state/|url-status=live}}</ref> Caggal nde Dowla Fuɗnaange-rewo feccii, Dowla Bauchi sosaa ñalnde 3 feebariyee 1976 e bannge dowlaaji sappo goɗɗi.
Duuɓi cappanɗe ɗiɗi ɓaawo laamu, kawtal LGA'en nder hirnaange lesdi man ta'aama ngam sosde lesdi [[Gombe]] kesiri.<ref>{{Cite journal|last1=Sani|first1=Adamu|last2=Saleh|first2=Yuguda|last3=Abdulmalik|first3=Sulaiman|last4=Raymond|first4=Tabale P.|last5=Mshelia|first5=Dahiru S.|date=15 February 2022|title=Heavy Metal Contents of Sachet Water in Gombe, Nigeria.|journal=Kanem Journal Medical Sciences|volume=15|issue=2|pages=1–6|doi=10.36020/kjms.2021.1502.002|doi-broken-date=1 July 2025|issn=2006-4772|doi-access=free}}</ref>
E sosde Dowla Bauchi e hitaande 1976, ndeen ina hawri e Dowla Bauchi e Gombe jooni, ina hawri e nokkuuji 16 laamu nokkuuji. Limngal nokkuuje laamuuji lesdi nder diiwal Bauchi wakkati man beddaama haa 20, ɓaawo man haa 23. Ammaa nder hitaande 1997 nde diiwal [[Gombe]] sosaa diga Bauchi nden laamuuji lesdi feere sosaa nder lesdi man, diiwal Bauchi heddii bee nokkuuje laamuuji lesdi 20 bana no holli les ɗo.<ref>{{Cite web|title=History – BASG|url=https://www.bauchistate.gov.ng/history-2/|access-date=16 January 2025|language=en-US|archive-date=14 January 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250114194217/https://www.bauchistate.gov.ng/history-2/|url-status=live}}</ref>
Dowla Bauchi waɗii waylo-waylo mawngo e nder duuɓi. Ɗemngal Ajawa ina haalee e nder diiwaan Bauchi, kono ngal majjii e hitaande 1940 nde haalooɓe ngal mbayli e ɗemngal [[Hausa language|Hausa]].<ref>{{e25|ajw|Ajawa}}</ref> Sariya sharia ƴettaa ko e [[lewru]] suwee 2001.<ref name="IRB">{{cite web|url=http://www.irb-cisr.gc.ca/en/research/publications/index_e.htm?docid=70&cid=161&version=printable&disclaimer=show&sec=CH05|title=Issue Paper:Nigéria / Protection offerte par l'état|access-date=8 July 2008|work=irb-cisr.gc.ca|publisher=Research Directorate of the Immigration and Refugee Board of Canada, April 2003|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20050320131003/http://www.irb-cisr.gc.ca/en/research/publications/index_e.htm?docid=70&cid=161&version=printable&disclaimer=show&sec=CH05|archive-date=20 March 2005}}</ref>
== Nokkuuji laamuuji nokkuuji ==
Ƴeew kadi: Doggol gure e nder diiwaan Bauchi
Dowla Bauchi ina waɗi nokkuuji laamu nokkuuji capanɗe ɗiɗi (LGA). Ɓe lati:
Park ngenndiijo Yankari
Bimngal nokkuure LGA (km2) hitaande 2006
yimɓe Laamorgo njuɓɓudi Posto
kodde
Baaci 3 687 493 810 Baaci 740
Tafawa Balewa 2 515 219 988 T/Balewa 740
Daas 535 89 943 Daas 740
Toro 6 932 350 404 Toro 740
Bogoro 894 84 215 Bogoro 741
Ningiri 4 625 387 192 Ningiri 742
Warji 625 114 720 Warji 742
Ganjuwa 5 059 280 468 [[Kafin Madaki]] 742
Kirfi 2 371 147 618 Kirfi 743
Alkaali 5 918 329 424 Alkaali 743
Diiwaan fuɗnaange ina tolnoo e 33 161 2 497 782 neɗɗo
Darazo 3 015 251 597 [[Darazo]] 750
Misaw 1 226 263 487 Misaw 750
Giyade 668 156 969 [[Giaɗe|Giyade]] 750
[[Shira]] 1 321 234 014 Yana 750
Jaambaare 493 176 883 Jaambaare 751
[[Katagum]] ko 1 436 295 970 Azare 751
Itaas/Gadau 1 398 229 996 Itaas 751
Zaki 1 476 191 457 [[Katagum]] 752
Gamawa 2 925 286 388 [[Gamawa]] 752
Dammbaan 1 077 150 922 [[Damban|Dammbaan]] 752
Diiwaan worgo ina tolnoo e 15 035 2 178 683 neɗɗo
[[File:Bauchi state university Gadau.jpg|thumb|Duɗal jaaɓi haaɗtirde leydi Bauchi Gadau]]
== Geography ==
Dowla Bauchi ina jogii leydi fotde 49 119 km2 (18 965 miil kaaree) ko ina wona 5,3% e leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] fof, ina woni hakkunde latitude 9° 3' e 12° 3' fuɗnaange e njuuteendi 8° 50' e 11° fuɗnaange.
Diiwal ngal ɗon mari diiwalji joweeɗiɗi, [[Diiwal Jigawa|Jigawa]] haa woyla, Taraba 54 km e Plateau 360 km (220 mi) haa fombina, [[Gombe]] 277 km (172 mi) haa fuunaange, Yobe 188 km (117 mi) haa woyla-fuunaange, Kadu 188 km2 131 km (81 mi) to fuɗnaange-rewo<ref>distances from Google Maps</ref>
Diiwal Bauchi ɗon nder diiwalji haa woyla lesdi [[Naajeeriya]] ko ɗon mari nokkuuje ɗiɗi feere-feere ɗe leɗɗe, woni, ''savannah'' [[Sudan|Sudaan]] e ''savannah Sahel''. Sifaa leɗɗe ''savannah'' [[Sudan|Sudaan]] ina suddii bannge worgo diiwaan oo. Ɗoo noon, leɗɗe ina ɓeydoo alɗude feewde fuɗnaange, haa teeŋti noon e saraaji ɓulli ndiyam walla maayooji, kono e nder keewceeral, leɗɗe ɗee ina pamɗi no feewi, tee huɗo ina famɗi no feewi e ko ɓuri woɗɗude fuɗnaange, ɗum woni e nder nokku laddeeji gonɗi e ŋoral hakkundeewal.
Nokkuure ''savannah Sahel'', anndiraande kadi leɗɗe semi-desert, ina feeña gila e hakkunde diiwaan oo, nde neɗɗo ummotoo fuɗnaange diiwaan oo fayde worgo mum. Ooɗoo sifaa leɗɗe ina waɗi darndeeji ceertuɗi e leɗɗe ƴiye.
To bannge goɗɗo oo, bannge worgo-fuɗnaange diiwaan oo ko koɗli sabu jokkude jolngo Jos, bannge worgo oo ko ɓuri heewde ko ceene.
[[File:Kobi Hill, from Wunti street Bauchi.jpg|thumb|Tulde Kobi, gila laawol Wunti Bauchi]]
== Wakati ==
Bauchi ina jogii sahaa ɓuuɓɗo tooñoowo tawi sahaa yooro ina waɗi duule, ina wuli hitaande kala. E nder hitaande, nguleeki ina wayloo kadi.<ref>{{Cite web|title=Bauchi Climate, Weather By Month, Average Temperature (Nigeria) - Weather Spark|url=https://weatherspark.com/y/61868/Average-Weather-in-Bauchi-Nigeria-Year-Round|access-date=30 June 2023|website=weatherspark.com|language=en|archive-date=30 June 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230630173424/https://weatherspark.com/y/61868/Average-Weather-in-Bauchi-Nigeria-Year-Round|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|title=Bauchi Annual Weather Averages|url=https://www.worldweatheronline.com/bauchi-weather/bauchi/ng.aspx|access-date=30 June 2023|website=WorldWeatherOnline.com|language=en|archive-date=30 June 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230630173920/https://www.worldweatheronline.com/bauchi-weather/bauchi/ng.aspx|url-status=live}}</ref>
Bana kala diiwal lesdi [[Naajeeriya]], diiwal Bauchi ɗon ƴama batte bonɗe ɗe waylaaki weeyo. Ñalnde 11 [[lewru]] juko hitaande 2022, gardiiɗo njuɓɓudi laamu Bauchi (BASEMA), Mr Bala Lame, wiyi "ko famɗi fof 100 galle e leyɗeele ndema keewɗe mbonnaama e ilam bonɗam e nder [[Darazo]] LGA diiwaan oo". Ɗum o siftini ɗum ko ilam caggal balɗe tati toɓooli duumiiɗi e nokku hee.<ref>{{Cite news|date=18 July 2022|title=Climate Watch: Flood destroys 100 houses, farmlands in Bauchi|url=https://www.thecable.ng/climate-watch-flood-destroys-100-houses-farmlands-in-bauchi|access-date=30 November 2022|newspaper=[[TheCable]]|language=en-US|archive-date=30 November 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221130141235/https://www.thecable.ng/climate-watch-flood-destroys-100-houses-farmlands-in-bauchi|url-status=live}}</ref> Hakindo nguleeki hitaande kala ina tolnoo e 14 haa 38 °C (57 haa 100 °F), tawa sahaa e sahaa fof ina ustoo so tawii ko les 10,5°C/51°F walla so tawii ko ɓuri 40°C/104°F.
Wakkati ɓurɗo mawnude e hitaande ngam yillaade Bauchi ngam waɗde golle ɓuuɓɗe, e fawaade e limto turism, ko tuggi puɗal lewru desaambar haa puɗal lewru feebariyee.
Tuggi 28 feebariyee haa 10 mee ko dumunna nguleeki, ko lebbi 2,5, tawi nguleeki mum ina tolnoo e 96 °F ñalnde kala. Hakindo toowngo 99 °F e les 74 °F, lewru abriil ko lewru ɓurndu wulde e hitaande to Bauchi.
Tuggi 15 sulyee haa 1 oktoobar, dumunna cooyɗo, mo nguleeki mum tolnii e 86 °F ñalnde kala, ina duumoo lebbi 2,6. E nder 58 °F e 90 °F, lewru Yarkomaa ko lewru ɓurndu toowde e hitaande to Bauchi.<ref name=":02">{{Cite web|title=Bauchi {{!}} state, Nigeria {{!}} Britannica|url=https://www.britannica.com/place/Bauchi-state-Nigeria|access-date=27 February 2022|website=www.britannica.com|language=en|archive-date=11 August 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250811055624/https://www.britannica.com/place/Bauchi-state-Nigeria|url-status=live}}</ref>
[[File:Emir of Bauchi Main Palace.jpg|thumb|Emir laamorde mawnde Bauchi]]
== Pollugol henndu ==
Kosam ɗam, ɗam njaajeendi mum tolnii e 10 mikroo, ko 1/7 teddeendi gaasa neɗɗo, ko huunde maantiniinde e pollugol henndu to Bauchi. Ɗeeɗoo ɓuuɓɗe, baawɗe wonde cumu, ɓuuɓol, ɓuuɓol, lamɗam, asid, e njamndi, ina mbaawi bonnude cellal sabu ina mbaawi foofde e nder nokkuuji ɓurɗi luggiɗde e ƴiiƴam.<ref>{{Cite web|title=Air Quality & Pollen Forecast for Bauchi|url=https://www.meteoblue.com/en/weather/outdoorsports/airquality/bauchi_nigeria_2347470|access-date=21 September 2023|website=meteoblue|language=en|archive-date=19 October 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231019014001/https://www.meteoblue.com/en/weather/outdoorsports/airquality/bauchi_nigeria_2347470|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|date=21 September 2023|title=Bauchi Air Quality Index (AQI) and Nigeria Air Pollution {{!}} IQAir|url=https://www.iqair.com/ae/nigeria/bauchi|access-date=21 September 2023|website=www.iqair.com|language=en|archive-date=19 October 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231019014003/https://www.iqair.com/ae/nigeria/bauchi|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|title=Air Quality and Pollen in Bauchi, Bauchi State, Nigeria {{!}} Tomorrow.io|url=https://www.tomorrow.io/weather/NG/BA/Bauchi/076796/health/|access-date=21 September 2023|website=Tomorrow.io Weather|language=en|archive-date=19 October 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231019014002/https://www.tomorrow.io/weather/NG/BA/Bauchi/076796/health/|url-status=live}}</ref>
[[File:Water buck (Kobus ellipsiprymnus) -Yankari game reserve, Bauchi State (1).jpg|thumb|Park ngenndiijo Yankari]]
== Erosiyoŋ ==
Ɓoornugol maayo, ngol ɓuuɓni ponti, ɓuuɓol, e cuuɗi, ina addana hoɗɓe e gure [[Alkaleri]] e [[Kirfi]] e nder diiwaan Bauchi kulhuli.<ref>{{Cite news|last=Nabordo|first=Muhammad Alabira|date=28 August 2023|title=Residents of Bauchi communities panic as erosion washes away bridges, threatens houses|url=https://www.premiumtimesng.com/regional/nnorth-east/618306-residents-of-bauchi-communities-panic-as-erosion-washes-away-bridges-threatens-houses.html|access-date=4 October 2023|newspaper=[[Premium Times]]|language=en-GB|archive-date=19 October 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231019014001/https://www.premiumtimesng.com/regional/nnorth-east/618306-residents-of-bauchi-communities-panic-as-erosion-washes-away-bridges-threatens-houses.html|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news|last=Abdulhamid|first=Hafsat|date=4 August 2020|title=Erosion threatening our lives - Bauchi community|url=https://dailypost.ng/2020/08/04/erosion-threatening-our-lives-bauchi-community/|location=Lagos, Nigeria|access-date=4 October 2023|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]|language=en-US|archive-date=19 October 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231019014003/https://dailypost.ng/2020/08/04/erosion-threatening-our-lives-bauchi-community/|url-status=live}}</ref>
== Ummatore ==
Diiwal Bauchi ina jogii leƴƴi 55 ɗi hawri e Gerawa, Sayawa, Jarawa, Kirfawa, Turawa Bolewa, Karai-Karai, Kanuri, Fa'awa, Butawa, Warjawa, Zulawa, Boyawa MBAdawa.
Won nanndugol pine e nder ɗemngal yimɓe ɓee, e golle mum en, e juuldeeji mum en, e mbaydiiji mum en kadi ina woodi jokkondiral toowngal hakkunde leƴƴi haa teeŋti noon e dewgal e gonndigal faggudu. Won e leƴƴi ina njogii jokkondire jokkondire gonɗe hakkunde mum en, e.g. Fulɓe e kanuri en jarawa en e sayawa ekn.
Koolol Durbar ko huunde mawnde e hitaande kala.<ref>{{cite web|title=A 100-Year-Old Muslim Festival of Horse Riding|url=https://folio.ng/a-100-year-old-muslim-festival-of-horse-riding/|website=Folio Nigeria|access-date=17 August 2020|archive-date=17 August 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200817082951/https://folio.ng/a-100-year-old-muslim-festival-of-horse-riding/|url-status=live}}</ref>
[[File:Museum in Yankari Game Reserve.jpg|thumb|Musiyum e nder nokku njulaagu Yankari]]
== Jaangirde ==
Duɗal Jaaɓihaaɗtirde [[Abubakar Tafawa Balewa]]<ref>{{Cite web|last=keetu|date=8 March 2018|title=List Of Accredited Courses Offered In ATBU Bauchi|url=https://schoolings.org/list-of-accredited-courses-offered-in-atbu-bauchi/|access-date=6 August 2021|language=en-US|archive-date=6 August 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210806160459/https://schoolings.org/list-of-accredited-courses-offered-in-atbu-bauchi/|url-status=live}}</ref> woni ko e laamorgo leydi Bauchi. Jaŋdeeji goɗɗi gonɗi e nder diiwaan hee ina jeyaa heen Duɗal jaaɓi-haaɗtirde diiwaan Bauchi,<ref>{{Cite web|date=9 October 2020|title=List Of BASUG Courses and Programmes Offered - MySchoolGist|url=https://www.myschoolgist.com/ng/basug-courses/|access-date=6 August 2021|website=www.myschoolgist.com|language=en|archive-date=6 August 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210806161043/https://www.myschoolgist.com/ng/basug-courses/|url-status=live}}</ref> Politeknik [[Abubakar Tatari Ali]],<ref>{{Cite news|date=16 January 2018|title=Bauchi poly secures accreditation for 53 courses|url=http://thenationonlineng.net/bauchi-poly-secures-accreditation-53-courses/|location=Lagos, Nigeria|access-date=27 March 2019|archive-date=27 March 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190327153423/http://thenationonlineng.net/bauchi-poly-secures-accreditation-53-courses/|url-status=live|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]}}</ref>Politeknik fedde, Bauchi<ref>{{Cite web|last=keetu|date=23 November 2017|title=List Of Accredited Courses Offered In Federal Poly Bauchi|url=https://schoolings.org/list-of-courses-offered-in-federal-poly-bauchi/|access-date=6 August 2021|language=en-US|archive-date=6 August 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210806161544/https://schoolings.org/list-of-courses-offered-in-federal-poly-bauchi/|url-status=live}}</ref> e duɗal jaaɓi-haaɗtirde ganndal cellal fedde Azare.<ref>{{Cite web|title=Federal University Of Health Sciences Azare Matriculate 760 Pioneer Students {{!}} Independent Newspaper Nigeria|url=https://independent.ng/federal-university-of-health-sciences-azare-matriculate-760-pioneer-students/|access-date=25 December 2023|website=independent.ng|date=18 January 2023|archive-date=25 December 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231225202713/https://independent.ng/federal-university-of-health-sciences-azare-matriculate-760-pioneer-students/|url-status=live}}</ref>
== Moota ==
Laabi mawɗi fedde nde:
A3 fuɗnaange-rewo ummoraade e diiwaan Plateau to Rafin Jaki fotde 294 km rewrude e Bauchi, Darazo, e Lanpo haa diiwaan Yobe to Baino e nder laawol mawngol Dakar-Ndjamena hakkunde Saheel (Hakkunde [[Afrik]] 5).
A237 (ina jeyaa e laawol mawngol ngol Dakar-Ndjamena walla TAH 5) fuɗnaange-rewo ummoraade e diiwaan [[Diiwal Jigawa|Jigawa]] sara Garwa fotde 90 km hono laawol [[Kano]]-Kari rewrude e Zigau, Yana, [[Giaɗe|Giade]] e [[Misaw|Misau]] haa A3 to Kari.
A345 ko laawol Bachi-Bara-[[Gombe]] fuɗnaange gila Bauchi fotde 117 km rewrude e Alkaleri e Bara haa diiwaan [[Gombe]] to Lariski.
Laabi mawɗi goɗɗi:
laawol Yana-Azare to fuɗnaange gila A237 to Yana haa Azare.
laawol Azare-Katagum ngol fuɗnaange gila Azare rewrude e Gadau, Chibiyyi e Sakwa haa [[Katagum]].
fuɗnaange-rewo ummoraade [[Katagum]] rewrude e [[Gamawa]] e Lafiya haa e diiwaan Yobe to Zindiwa.
laawol Azare-[[Pataskumo|Potiskum]] ngol fuɗnaange-rewo ummoraade Azare rewrude e Bulkachuwa, [[Damban]] e Dagauda haa [[Diiwal Yobe|diiwaan Yobe.]]
laawol [[Alkaleri|Alkeleri]]-[[Kirfi]] haa woyla diga A345 haa Budawaire dow daande [[maayo Gongola]] haa lesdi [[Gombe]] bana laawol Kunde-Riban-Gau.
laawol Ningi to fuɗnaange gila A3 to Bauchi rewrude e [[Kafin Madaki|Kafin Madak]]<nowiki/>i haa Miya.
Laabi Miya-Warji to fuɗnaange ummoraade Miya rewrude e Baima
laawol Warji-Gwaram fuunaange haa lesdi Jigawa
laawol Jengre-Ningin ngol haa woyla diga lesdi Plateau haa Zarya haa Ningi.
laawol Ningi-Zakara fuɗnaange haa Zakara ɗo laawol Zakara-Miya jokki fuɗnaange.
laawol Ningi-Samaki haa woyla lesdi Jigawa haa Shabaki.
ko laawol Munchiya-Zanabi-Jerkoya-Matugiwa.
Laabi Lumbu-Fulani fuɗnaange rewrude e Jigawa e Gwom haa Shabaki.
fuɗnaange-rewo gila A3 to [[Darazo]] haa diiwaan [[Jigawa]] to Basirka.
Laabi njamndi:
Laana Fuɗnaange Kap gauge 1067 mm fuɗnaange gila Jos e nder diiwaan Plateau haa [[Diiwal Gombe|diiwaan Gombe]].
Daldal jippol pireewol:
Aeroport Bauchi Sir [[Abubakar Tafawa Balewa]], 23 km to woyla Bauchi, sara wuro Durum, lomtii Aeroport Bauchi e hitaande 2014, e golle keewɗe haa [[Abuja]]
Nokkuuji leɗɗe no siforaa dow nii ina njogii sarɗiiji e geɗe weeyo, ɗe nganndu-ɗaa ko ɗe toɓooli keɓaaɗi e nokku hee. Yeru, toɓooli e nder diiwaan Bauchi ina tolnoo e 1 300 milimeeteer (51 in) hitaande kala to bannge worgo, e 700 milimeeteer tan (28 in) hitaande kala to bannge worgo ɓurngo toowde. Ndeeɗoo feere noon ko sabu e nder diiwaan hirnaange [[Afrik]], toɓooli ina keewi ummoraade fuɗnaange no ɗi njahrata e fuɗnaange-rewo nii. Ko ɗum waɗi yooro yahrungo yeeso feewde fuɗnaange, haa arti noon e ngonka jeereende to fuɗnaange woɗɗuɗo. Ko noon kadi wonande diiwaan Bauchi.
Ɗum noon, toɓooli puɗɗotoo ko adii e nder diiwaan hee, ɗo toɓooli ɓuri heewde e juutde. Ɗoo toɓooli ɗii puɗɗotoo ko e lewru abriil, tawi ko ɓuri heewde e mum en ko 1 300 milimeeteer (51 in) hitaande kala. E ko feewti heen, bannge worgo diiwaan oo ina heɓa toɓooli ko juuti, ko ɓuri heewde ko hedde lewru suwee walla sulyee, ina winnda toɓooli ɓurɗi heewde ko 700 milimeeteer (28 in) hitaande kala.
E nder oon sifaa, weeyo ngo njiy-ɗen e fuɗnaange e worgo ina seerti no feewi. So tawii ko nguleeki ɓuuɓki e nder feccere adannde toɓooli to fuɗnaange, nguleeki, yoorki e duƴƴe ina njuuti to bannge worgo.
Gaagaa toɓooli, diiwaan Bauchi ina ndiyam e maayooji keewɗi. Maayo Gongolaa e Jama'are ina jeyaa heen.
Maayo Gongola ɗon ta'a lesdi Bauchi nder nokkuure laamu lesdi Tafawa Balewa haa woyla lesdi ndin e nder nokkure laamu lesdi Kirfi e Alkaleri haa woyla lesdi ndi'i, nden maayo Jama’are ɗon ta'a lesdi ndi'i haa woyla lesdi man. Yanti heen, feccere mawnde e maayo Hadeja-[[Jama'are]] ina woni e nder diiwaan Bauchi, tawi wondude e nokkuuji fadamaaji (''floodplain'') ceertuɗi e nder diiwaan hee ina rokka leydi moƴƴiri ngam golle ndema. Ɗee ina ɓeydoo wallitde e limoore baraasuuji baɗaaɗi ngam ndiyam e geɗe goɗɗe. Ina jeyaa heen baraaje Gubi e baraaje Tilde-Fulani. Won kadi maayooji ko wayi no maayo Maladumba e nder diiwaan laamu [[Misaw|Misau]] ina ɓeyda sarɗiiji potɗi wallitde ndema
Ɗemɗe
Pelle ɗemɗe Chadic hirnaange kaaleteeɗe e nder diiwaan Bauchi:<ref name="BlenchAtlas4">{{Cite book|title=An Atlas of Nigerian Languages|last=Blench|first=Roger|publisher=Kay Williamson Educational Foundation|year=2019|edition=4th|location=Cambridge}}</ref>
Ɗemɗe Bauchi worgo
Ɗemɗe Bauchi Sud
Ɗemɗe dowla Bauchi ɗe LGA limti:<ref name="e25">[https://www.ethnologue.com/country/NG Nigeria] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200219232852/https://www.ethnologue.com/country/NG|date=19 February 2020}} in {{e25}}</ref>
Ɗemɗe LGA
Daas Alkaari; Bole; Duguri; Giiwo; Guruntum-Mbaaru; Labir; Tangale
Bankal Bauchi; Duguri; Dulbu; Galambu; Gera; Geruma; Giiwo; Guruntum-Mbaaru; Ju; Kir-Balar; Labir; Luuri; Mangaaji; Mbat; Pa'a; Polis; Shiki; Tala; Zangwal
Bogoro saywa(Za'ar)
Dambam Karay-karaay
Darazo Bole; Deno; Diri; Giiwo; Mburku; Ngamo; Zumbun
Dass Bankal; Daas; Gwak; Polis; Saya; Shaal-Zwal; Zari
Dukku Bole
Gamawa Karai-karai
Ganjuwa Ciwogai; Gera; Geruma; Jimi; Kariya; Kubi; Miya
Kirfi bureeji
Misau fulato/Borno; Suwaa; Kanuri; Hawsa; Fulɓe; Karay-karaay
Ningi Diri; Gamo-Ningin; Kuudu-Kamo; Pa'a; Siiri; Warji; Geruma
Tafawa balewa sur; Vaghat-Ya-Bijim-Legeri; Zari; Banke; Gwak; Izere; Sayawa(za'ar)
Toro Bankal; Daas; Geji; Geruma; Gwa; Gyem; Iguta; Izere; Jere; Jijiɗo; Lemoro; Mawa; Panawa; Polis; Sanga; Saya; Shau; Tunzuii; Zari; Zeem; Ziiriya
Zaki Bade
Ɗemɗe goɗɗe ɗe dowla Bauchi woni Ajawa, Beele, Berom, Kanuri, Kwaami, Manga, Pero, e Piya-Kwonci.<ref name="e252">[https://www.ethnologue.com/country/NG Nigeria] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200219232852/https://www.ethnologue.com/country/NG|date=19 February 2020}} in {{e25}}</ref>
== Ngomna ==
Ƴeew kadi: Doggol guwerneeruuji diiwaan Bauchi
Bana lesɗe [[Naajeeriya]] fuu, hukuumaaji pamari ɗin ɗon ardii guwerneer mo mari haaje suɓugo laawol gootol.
Haa hitaande 2019, guwerneer lesdi Bauchi woni [[Bala Mohammed Kauran Bauchi|Bala Mohammed,]] mo wurti bee nasaraaku nder suɓol guwerneer 9 mars 2019 bee lanyol PDP. O huniima ñalnde 29 lewru nduu hitaande 2019, o waɗii guwerneer demokaraasi 6ɓo e nder diiwaan Bauchi, e guwerneer 16ɓo e nder diiwaan Bauchi e nder leydi ndi fof. Baba Tela woni cukko guwerneer diiwaan Bauchi.<ref>{{Cite news|date=29 May 2019|title=Huge Crowd Gather for Bala Mohammed's Inauguration in Bauchi|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2019/05/29/huge-crowd-gather-for-bala-mohammeds-inauguration-in-bauchi/|access-date=1 April 2022|newspaper=[[This Day]]|language=en-US|archive-date=1 April 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220401162148/https://www.thisdaylive.com/index.php/2019/05/29/huge-crowd-gather-for-bala-mohammeds-inauguration-in-bauchi/|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|title=Nigerian States|url=https://www.worldstatesmen.org/Nigeria_federal_states.htm|access-date=2 April 2022|website=www.worldstatesmen.org|archive-date=28 May 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100528072649/https://www.worldstatesmen.org/Nigeria_federal_states.htm|url-status=live}}</ref>
== Politik ==
Laamu leydi ndi ardii ɗum ko guwerneer cuɓaaɗo e nder demokaraasi, gollodiiɗo e terɗe suudu sarɗiiji leydi ndi. Laamorde leydi ndi woni Bauchi.<ref>{{Cite web|title=Nigerian States|url=https://www.worldstatesmen.org/Nigeria_federal_states.htm|access-date=2 April 2022|website=www.worldstatesmen.org|archive-date=28 May 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100528072649/https://www.worldstatesmen.org/Nigeria_federal_states.htm|url-status=live}}</ref>
Siistem wooteeji to dowla oo suɓaama e kuutoragol siistem baylaaɗo e doggol ɗiɗi. Ngam suɓaade e daawal gadanal, kanndidaa ina foti heɓde keewal wooteeji e ko ɓuri 25% e wooteeji ɗii, ko famɗi fof tataɓe ɗiɗi e nder nokkuuji laamu nokkuuji ɗii. So tawii hay kanndidaa gooto rewaani laawol ngol, doggol ɗiɗaɓol ngol waɗata ko hakkunde kanndidaa ɓurɗo toowde e kanndidaa garoowo mo heɓi keewal wooteeji e nder Nokkuuji laamu nokkuuji ɓurɗi heewde<ref>{{Cite news|last=Oguntola|first=Tunde|date=27 September 2022|title=2023: Next President, Govs Must Get Two-thirds Spread, Says INEC|url=https://leadership.ng/2023-next-president-govs-must-get-two-thirds-spread-says-inec/|access-date=24 February 2023|language=en-US|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]|archive-date=11 May 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250511002311/https://leadership.ng/2023-next-president-govs-must-get-two-thirds-spread-says-inec/|url-status=live}}</ref>
== Emiraaji e Laamuuji ==
Hannde, ina woodi juɓɓule aadaaji capanɗe ɗiɗi (20) e nder diiwaan Bauchi ina mbaɗi emiraaji 19 e laamu 1 hono nii:<ref>{{Cite web|title=Bauchi moves to create fresh 13 emirates, others – Bauchi State Government|url=https://home.bauchistate.gov.ng/bauchi-moves-to-create-fresh-13-emirates-others/|access-date=23 October 2025|language=en-US|archive-date=14 November 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20251114180040/https://home.bauchistate.gov.ng/bauchi-moves-to-create-fresh-13-emirates-others/|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news|last=Bello|first=Hafsat|date=22 October 2025|title=Bauchi Gov creates 13 new emirates, over 100 district heads|url=https://dailypost.ng/2025/10/22/bauchi-gov-creates-13-new-emirates-over-100-district-heads/|location=Lagos, Nigeria|access-date=23 October 2025|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]|language=en-US}}</ref>
S/N Innde Joɗnde nokkuure laamu nokkuure (LGA)
1 Emiraaji Bauchi Bauchi Bauchi
2 katagum emiraat azare katagum
3 Emiraaji Misaawo Misaawo
4 Ningi Emiraaji Ningi Ningi
5 Jam’are Emiraaji Jam’are Jam’are
6 Daas Emiraaji Daas Daas
7 Burra Emiraaji Burra Ningi
8 Dambam Emiraat Dambam Dambam
9 Emiraaji daraazo daraazo
10 Emiraat duguri yuuli alkaleri
11 Emiraat Gamawa Gamawa
12 Emiraaji Giyaade
13 Toro Emiraat Toro Toro
14 warji emiraaji katangaar warji warji
15 Ari Emira Gadar Maiwa Itas/Gadau
16 Emiraaji Jama’a (Dowla Bauchi) Nabardo Toro
17 lame emiraat gumau toro
18 Bununu Emirati Bununu Tafawa Balewa
19 Lere Emirate (Dowla Bauchi) Lere Tafawa Balewa
20 Zaar Laamu Mhrim Tafawa Balewa
'''Yimɓe teskinaaɓe'''
[[Abubakar Tafawa Balewa|Abuubakar Tafawa Balewa]], ardiiɗo jaagorɗe lesdi [[Naajeeriya]] arandeejo tan
[[Jude Rabo]], cukko hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde fedde nde, Wukari
[[Sa'adu Zungur|Saadu Zungur]], yimiyanke e waylowaylo
[[Bala Mohammed|Bala Muhammed]], (jibinaa ko hitaande 1958) ko o dawriyanke leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], ko o guwerneer diiwaan Bauchi gila hitaande 2019<ref>{{Cite web|date=23 March 2024|title=Bauchi: Gov Mohammed Grants Pardon To 96 Inmates {{!}} Independent Newspaper Nigeria|url=https://independent.ng/bauchi-gov-mohammed-grants-pardon-to-96-inmates/|access-date=23 March 2024|language=en-GB|archive-date=23 March 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240323112536/https://independent.ng/bauchi-gov-mohammed-grants-pardon-to-96-inmates/|url-status=live}}</ref>
[[Muhammed Abdullahi Abubakar]] (jibinaa ko hitaande 1956) gonnooɗo guwerneer diiwaan Bauchi gila 2015 haa 2019.<ref>{{Cite news|last=Ayo-Aderele|first=Adesola|date=18 March 2019|title=Bauchi Gov Abubakar visits Aso Villa, meets Buhari over governorship polls results|url=https://punchng.com/breaking-bauchi-gov-abubakar-visits-aso-rock-meets-president-buhari/|access-date=23 March 2024|newspaper=[[The Punch]]|language=en-US}}</ref>
[[Isa Yuguda]], (jibinaa ko hitaande 1956) ko o dawriyanke leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], ko o gonnooɗo guwerneer diiwaan Bauchi gila 2007 haa 2015.<ref>{{Cite news|last=Ibrahim|first=Kamal|date=17 December 2023|title=Gov Mohammed, Yuguda Receive Honorary Degrees From State Varsity|url=https://leadership.ng/gov-mohammed-yuguda-receive-honorary-degrees-from-state-varsity/|access-date=23 March 2024|language=en-US|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]|archive-date=23 March 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240323114144/https://leadership.ng/gov-mohammed-yuguda-receive-honorary-degrees-from-state-varsity/|url-status=live}}</ref>
[[Dahiru Mohammed]], siyaasaajo lesdi [[Naajeeriya]], gonnooɗo gomnaajo diiwal Bauchi
[[Adamu Mu'azu]], siyaasaajo lesdi [[Naajeeriya]], gonnooɗo gomnaajo diiwal Bauchi
[[Yayale Ahmed]], ko o dawriyanke, golloowo laamu leydi [[Naajeeriya|Najeriya]]
[[Zainab Bulkachuwa]], ñaawoowo leydi [[Naajeeriya|Najeriya]]
[[Ahmed Aliyu Jalam]], siyaasaajo lesdi [[Naajeeriya]], gonnooɗo komisinaajo lesdi Bauchi
[[Sadok Yohanna]], ko balloowo fuku koyɗe
== Ƴeew kadi ==
Laana njoorndi Bauchi
== Galle ==
==Hiimobe==
[[Category:Fulfulde]]
[[Catégorie:Diiwal dow e Naajeeriya]]
[[Catégorie:Naajeeriya]]
[[Catégorie:Diiwal]]
rsipq95gdqyvav9bf0lqr2hd8cfjts6
Diiwal Ekiti
0
5075
172462
94515
2026-06-08T07:56:55Z
MOIBARDE
10068
172462
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
[[File:Ekiti State University Senate Building.jpg|thumb|Jaaɓi-haaɗtirde leydi Ekiti, suudu Senaa.jpg]]
[[File:Ekiti state university ado ekiti 3.jpg|thumb|Duɗal jaaɓi haaɗtirde leydi Ekiti ado ekiti 3.jpg (hello sifaa)]]
[[File:Ekiti state university ado ekiti 3.jpg|thumb]]
Ekiti (heɗtoR) (Yoruba: Ìpínlẹ̀ Èkìtì) ko diiwaan gonɗo to fuɗnaange-rewo leydi Najeriya, keerol mum ko diiwaan Kwara fotde 61 km, to Fuɗnaange-rewo diiwaan Kogi fotde 92 km, to Fuɗnaange e Fuɗnaange-rewo diiwaan Ondo fotde 84 km. Innde nde ngam yimɓe Ekiti—ɗum ko yimɓe Yoruba'en ɓe ɓuri ɗuuɗugo nder yimɓe jiha kan—Diiwal Ekiti wurtinaama diga nokkure lesdi Ondo nder hitaande 1996 nden laamorgo maako woni wuro Ado-Ekiti.[4]
Gooto nder diiwalji ɓurduɗi famɗugo e jannguki ɓurduɗi ɗuuɗugo jannginooɓe nder Naajeeriya, Ekiti woni 31ɓo ɓurduɗum mawnugo nder nokkuure nden e 30ɓo ɓurduɗum ɗuuɗugo yimɓe bee limngal yimɓe ko yotti miliyonji 3.5 haa hitaande 2022.[5] To bannge geɗe leydi, diiwaan oo ina feccii hakkunde laddeeji lesɗi Naajeeriya e nder ko ɓuri heewde e diiwaan oo e laddeeji Gine ɓurɗi yoorde–savanna mosaic to fuɗnaange. Ina jeyaa e sifaaji dowri ndii, acraeas fenaande, mona monkey, buffalo ladde, e parrot gray wondude e gooto e limlebbi simpanseeji Najeriya-Kameruun heddiiɗi ɗii e konu fotde 20 simpanseeji e nder ladde Ise nde hulɓinii no feewi.[6][7] E lewru mars 2022, diiwal Ekiti laati diiwal arandewal nder lesdi Naajeeriya ngam hoosugo lekki diiwal bana gootel nder alaamaaji maako. Ñalnde 2022, guwerneer Kayode Fayemi hollitii wonde Obeche (Triplochiton scleroxylon) suɓaama ngam wonde lekki dowri sabu darnde mum e nokku hee e nafoore mum to bannge taariindi, faggudu e pinal.[8]
Dowla Ekiti hannde oo, ko adii fof ko yimɓe Ekiti, fedde Yoruba, e fedde Yoruba Akoko, e fedde Yoruba YagbaEkiti. To bannge diine, ko ɓuri heewde e yimɓe leydi ndii (~90%) ko Kerecee’en e juulɓe ɓurɓe famɗude e aadaaji ko ina wona 5% e 5%, no mbaydiiji ɗii fof.[citation needed]
E jamaanu ko adii koloñaal, nokku mo jooni woni Dowla Ekiti oo, e sahaa gooto, ina wonnoo e les njiimaandi, hono no leƴƴi goɗɗi e nder leydi Yorubaland hannde ndii nii, e juuɗe dille imperiyaalisma Ibadan ɗe njuɓɓini e njiimaandi mum (Ibadan) e kitaale 1890, e cakkitiiɗe ɗee, Ekiticy Con the Ekidera the lafe ɗe sosi leydi ndii Kitaale 1800. Tuggi 1877 haa 1893, Fedde Ekiti (EkitiParapo) haɓii e Oyo-Ibadan e nder wolde EkitiParapo (anndiraande kadi wolde Kiriji) nde Fabunmi Okemesi-Ekiti ardii ɗum e wondude e pelle Yorubaa en Fuɗnaange goɗɗe e pelle Yorubaa en Hirnaange goɗɗe ; hare nde joofi ko e jokkere enɗam hakkunde Biritaan en hade nokku oo koloñaal e naatde e Protectorate Biritaan en to bannge worgo leydi Najeriya nde caggal mum hawri e leydi Biritaan en e hitaande 1914. Caggal jeytaare leydi ndii e hitaande 1960, nokku oo jooni-Ekiti wonnoo ko e nder diiwaan hirnaange caggal jeytaare haa hitaande 1967 nde nokku oo woni split e nder diiwaan Wester. E hitaande 1976, Dowla Hirnaange feccii, fuɗnaange diiwaan oo wonti Dowla Ondo. Duuɓi capanɗe ɗiɗi caggal ɗuum, fuɗnaange-rewo diiwaan Ondo (ndeen ina wiyee Zone Ekiti) taƴaa ngam waɗde diiwaan Ekiti.[4]
To bannge faggudu, diiwaan Ekiti ina tuugii e ndema, ko ɓuri heewde ko e ndema yamre, maaro, kakao, e ndema maniyyu. Industiriiji tokoosi teeŋtuɗi ko leɗɗe e turism. Ekiti ina jogii limre sappo e tatiire ɓurnde toowde e nder leydi ndi, ina hiisee wonde ko ɓernde leydi leñol Ekiti.[9]
To bannge jaŋde, diiwaan Ekiti ɓuri heewde jannginooɓe e nder leydi Najeriya.
{{Stub}}
==Hiimoɓe<ref>https://saharareporters.com/2023/02/24/how-apc-senator-uses-women-groups-subtle-vote-buying-gombe</ref>==
{{Reflist}}
[[Category:Diiwal Ekiti]]
[[Category:Diiwe Naajeeriya]]
[[Category:Naajeeriya]]
[[Category:Stub]]
czotwftj386sfkyb189eq5tqec6jkvi
172463
172462
2026-06-08T08:21:12Z
MOIBARDE
10068
172463
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
[[File:Ekiti State University Senate Building.jpg|thumb|Jaaɓi-haaɗtirde leydi Ekiti, suudu Senaa.jpg]]
[[File:Ekiti state university ado ekiti 3.jpg|thumb|Duɗal jaaɓi haaɗtirde leydi Ekiti ado ekiti 3.jpg (hello sifaa)]]
[[File:Ekiti state university ado ekiti 3.jpg|thumb]]
'''Ekiti''' (heɗtoR) (Yoruba: Ìpínlẹ̀ Èkìtì) ko diiwaan gonɗo to fuɗnaange-rewo leydi Najeriya, keerol mum ko diiwaan Kwara fotde 61 km, to Fuɗnaange-rewo diiwaan Kogi fotde 92 km, to Fuɗnaange e Fuɗnaange-rewo diiwaan Ondo fotde 84 km. Innde nde ngam yimɓe Ekiti—ɗum ko yimɓe Yoruba'en ɓe ɓuri ɗuuɗugo nder yimɓe jiha kan—Diiwal Ekiti wurtinaama diga nokkure lesdi Ondo nder hitaande 1996 nden laamorgo maako woni wuro Ado-Ekiti.[4]
Gooto nder diiwalji ɓurduɗi famɗugo e jannguki ɓurduɗi ɗuuɗugo jannginooɓe nder Naajeeriya, Ekiti woni 31ɓo ɓurduɗum mawnugo nder nokkuure nden e 30ɓo ɓurduɗum ɗuuɗugo yimɓe bee limngal yimɓe ko yotti miliyonji 3.5 haa hitaande 2022.[5] To bannge geɗe leydi, diiwaan oo ina feccii hakkunde laddeeji lesɗi Naajeeriya e nder ko ɓuri heewde e diiwaan oo e laddeeji Gine ɓurɗi yoorde–savanna mosaic to fuɗnaange. Ina jeyaa e sifaaji dowri ndii, acraeas fenaande, mona monkey, buffalo ladde, e parrot gray wondude e gooto e limlebbi simpanseeji Najeriya-Kameruun heddiiɗi ɗii e konu fotde 20 simpanseeji e nder ladde Ise nde hulɓinii no feewi.[6][7] E lewru mars 2022, diiwal Ekiti laati diiwal arandewal nder lesdi Naajeeriya ngam hoosugo lekki diiwal bana gootel nder alaamaaji maako. Ñalnde 2022, guwerneer Kayode Fayemi hollitii wonde Obeche (Triplochiton scleroxylon) suɓaama ngam wonde lekki dowri sabu darnde mum e nokku hee e nafoore mum to bannge taariindi, faggudu e pinal.[8]
Dowla Ekiti hannde oo, ko adii fof ko yimɓe Ekiti, fedde Yoruba, e fedde Yoruba Akoko, e fedde Yoruba YagbaEkiti. To bannge diine, ko ɓuri heewde e yimɓe leydi ndii (~90%) ko Kerecee’en e juulɓe ɓurɓe famɗude e aadaaji ko ina wona 5% e 5%, no mbaydiiji ɗii fof.[citation needed]
E jamaanu ko adii koloñaal, nokku mo jooni woni Dowla Ekiti oo, e sahaa gooto, ina wonnoo e les njiimaandi, hono no leƴƴi goɗɗi e nder leydi Yorubaland hannde ndii nii, e juuɗe dille imperiyaalisma Ibadan ɗe njuɓɓini e njiimaandi mum (Ibadan) e kitaale 1890, e cakkitiiɗe ɗee, Ekiticy Con the Ekidera the lafe ɗe sosi leydi ndii Kitaale 1800. Tuggi 1877 haa 1893, Fedde Ekiti (EkitiParapo) haɓii e Oyo-Ibadan e nder wolde EkitiParapo (anndiraande kadi wolde Kiriji) nde Fabunmi Okemesi-Ekiti ardii ɗum e wondude e pelle Yorubaa en Fuɗnaange goɗɗe e pelle Yorubaa en Hirnaange goɗɗe ; hare nde joofi ko e jokkere enɗam hakkunde Biritaan en hade nokku oo koloñaal e naatde e Protectorate Biritaan en to bannge worgo leydi Najeriya nde caggal mum hawri e leydi Biritaan en e hitaande 1914. Caggal jeytaare leydi ndii e hitaande 1960, nokku oo jooni-Ekiti wonnoo ko e nder diiwaan hirnaange caggal jeytaare haa hitaande 1967 nde nokku oo woni split e nder diiwaan Wester. E hitaande 1976, Dowla Hirnaange feccii, fuɗnaange diiwaan oo wonti Dowla Ondo. Duuɓi capanɗe ɗiɗi caggal ɗuum, fuɗnaange-rewo diiwaan Ondo (ndeen ina wiyee Zone Ekiti) taƴaa ngam waɗde diiwaan Ekiti.[4]
To bannge faggudu, diiwaan Ekiti ina tuugii e ndema, ko ɓuri heewde ko e ndema yamre, maaro, kakao, e ndema maniyyu. Industiriiji tokoosi teeŋtuɗi ko leɗɗe e turism. Ekiti ina jogii limre sappo e tatiire ɓurnde toowde e nder leydi ndi, ina hiisee wonde ko ɓernde leydi leñol Ekiti.[9]
To bannge jaŋde, diiwaan Ekiti ɓuri heewde jannginooɓe e nder leydi Najeriya.Tariya
Ekiti ko dowla jeytaare ko adii nde Angalteer heɓtata ɗum. Nde jeyaa ko e dowlaaji Yoruba keewɗi e nder leydi Najeriya hannde ndii. Yimɓe Ekiti ko leñol e diiwanuuji leñol Yoruba ina njokki e yoga e iwdi mum haa Oduduwa, baaba mum e jibinannde leñol Yoruba ngol hay so tawii daliilu moƴƴo ina feeñi ngam tabitinde woodgol yimɓe aborigineeji e nder diiwaan Ekiti ko adii naatgol laamɓe ummoriiɓe hannde Ile gre Ife e oon laamɗo[1].
Duɗe ɗiɗi mawɗe ina ngoodi ko fayti e daartol Ekiti. Ko adii fof ko daartol jokkondirngol iwdi Ekiti e Ife. Dabare nde'e ɗon wi'a Olofin, gooto nder ɓiɓɓe Oduduwa ɗonno mari ɓikkoy 16 nden nder laabi yi'ugo lesdi kesum ngam heɓugo ummaatoore, kamɓe fuu ɓe ɗonno wurta Ile-Ife bana ɓe ɗon yaha nder Iwo-Eleru (Cave de Ashes) haa Ijare nden ɓe ɗonno jooɗi haa nokkuure wi'eteende clormites Igboka to- Ile-Oluji.[11]
Olofin en, sukaaɓe 16 ɓee e won e yimɓe yiɗɓe woɗɓe njokki e yahdu mum en, kono nde ɓe njottii leydi keeriindi giɗli e ɓuuɓndi, Owa-Obokun (Laamɗo leydi Ijesha) e Orangun Ila pelliti jooɗaade e leydi Ijesha e Igbomina hannde ndii e nder diiwaan Osun.[11] Nde sukaaɓe 14 heddiiɓe ɓee njahdi yeeso, caggal ɗuum koɗi e leydi Ekiti hannde ndii. Ɓe tawi koɗorɗe ina keewi e nokku hee ɓe mbiyi e ɗemngal yumma maɓɓe ko ɗoo woni "Ile olokiti" leydi koɗorɗe. Ko ɗum waɗi Okiti en caggal ɗuum njiytiraa ko Ekiti. Ko noon Ekiti heɓiri innde mum e dow tule.[12]
Ndee ɗoo daartol ina waawi siftinde daartol won e laamɓe e nder Ekiti hannde oo, kono wonaa Ekiti fof ina waɗi 131 wuro mawngo, tawa ina waɗi laamɓe mum en e renndooji keewɗi jogiiɗi leydi ɗi ngalaa laamɗo hay dara. E goonga, laamɓe njiimaandi ummoriiɓe Fuɗnaange njahii haa koloniiji e waylude aborigine en, ɓe ceerti ɗemngal Ekiti so ngal jillondirii e ɗemngal Ife/Oyo Yoruba en e wiyde Samuel Johnson, daartoowo lolluɗo e Dowlaaji e Geɗe Yoruba en puɗɗiiɗe.[10]
Duɗal miijo ɗiɗaɓal ko faati e iwdi Ekiti ɓuri waawde wonde e tuugnaade e daartol goongawol. Ina wiyee wonde Oduduwa, iwdi Yoruba en yahiino haa Ife [Ife Ooyelagbo] ɗo o hawri e yimɓe hoɗɓe toon. Ina jeyaa e mawɓe ɓe o hawri e wuro ngoo, Agbonniregun [Stetillu], Obatala, Orelure, Obameri, Elesije, Obamirin, Obalejugbe ngam siftinde seeɗa tan. Ina anndaa wonde iwdi Agbonniregun [Baba Ifa] koɗii e Ekiti, yeruuji ko Alara en e Ajero en ngoni ɓiɓɓe Ifa. Orunmila [Agbonniregun] e hoore mum, ko ɓuri heewde e nguurndam mum ko to Ado. Sabu ɗuum, eɗen njogii konngol ‘Ado ni ile Ifa’ [Ado ko galle Ifa]. Ekiti en gila ndeen koɗii e nokku mum en hannde oo.[13]
Hay gooto waawaa rokkude ñalɗi laaɓtuɗi e ɗeen kewuuji sabu ŋakkeende binndi, kono yimɓe ina nguuri e Ekiti ko ina wona teeminanɗe. Ina winndaa wonde Ekiti Obas ina joginoo laamu mbelngu e teeminannde 13ɓiire. Yeru mum ko laamu Ewi Ata mo Ado-Ekiti e kitaale 1400.
Ko fayti e Ekit en, Samuwel Jonson ina joginoo ɗumɗoo :
"E nder daartol, Ekiti en ina njeyaa e geɗe aborigine en leydi Nijeer ɗe njiimaandi ummoriiɓe Fuɗnaange (Yimɓe Yoruba ummoriiɓe Ile Ife) njibini. Ko diiwaan yaajɗo, keewɗo ndiyam, ina waɗi leƴƴi e galleeji keewɗi haa yettii keeri leydi Niiseer, bannge fuɗnaange. Ɓe njogii koye maɓɓe no feewi e Ijesa en, haa teeŋti noon e geɗe politik." (Samuel Johnson, Taariindi Yoruba, 1921). Ina sikkaa wonde taaniraaɓe leñol Ekiti arɓe hawrude e leñol aborigineeji e leydi ndii, ummorii ko Ile Ife e leñol concording to Acruba binndi taariiha Yoruba, Oduduwa, iwdi Yoruba yahi haa Ife [Ife Ooyelagbo] ton o hawri bee yimbe kodi haa jooni E nder mawbe be o hawti bee wuro man, Agbonniregun [Stetillu], Obatala, Orelure, Obameri, Ejubarin, Obameri iwdi Agbonniregun [Baba Ifa] koɗii e Ekiti, yeruuji ko Alara e Ajero ɓe ngonaa ɓiɓɓe Ifa, Orunmila [Agbonniregun] e hoore mum waɗii feccere ɓurnde mawnude e nguurndam mum to Ado Sabu ɗuum, eɗen njogii konngol ‘Ado ni ile Ifa’ [Ado woni galle maɓɓe hannde oo Leydi Ekiti fucfcfiri ndii feccii ko e diiwanuuji 16 (e ndi jokki haa hannde), gooto heen fof ina jogii Owa mum walla Laamcfo mum (Owa ko helmere generik e nder majji) heen nayi ko toowcfi, woni : — (1) Owore Otun, (2) Ajero Ijero, (3) E.4 laamɓe Ekiti tokosɓe ɓee: — (5) Alara mo Aramoko, (6) Alaye mo Efon Alaye, (7) Ajanpanda mo Akure, (8) Ologotun mo Ogotun, (9) Olojudo mo Ido, (10) Attah mo Aiyede, (11) Oloja Oke mo Igbo Odo, (12) Olowowo mo3, (12) Olowowo mo1. Onire mo Ire, (15) Arinjale mo Ise e (16) Onitaji mo Itaji. Orangun mo Ila ina wondi e sahaaji e nder maɓɓe, kono ko o Ekiti tan e yurmeende, ko o jeyaaɗo e galle goɗɗo."[14]
Dowla Ekiti hannde oo sosaa ko e feccere Ondo e hitaande 1996.[15] Ko adii ɗum, nde jeyaa ko e diiwaan Ondo to diiwaan hirnaange leydi Nijeer. So tawii feccere nde wonaa Ekiti e nder diiwaan hee ɓuri heewde doole to bannge geɗe leydi, Akure nde ndeen wonnoo ko wuro Ekiti woni hooreejo diiwaan Ondo.[16]
== Geography ==
Yiyngo gila dow gooto e kooseeje Iworoko e nder diiwaan Ekiti.
Dowla oo ɓuri wonde ko nokku toowɗo, ina toowa ko ina tolnoo e 250 meeter dow koye maayo. Nde woni ko e nokku mo haayre metamorfik woni les mum. Ko ɓuri heewde ko nokku ɓuuɓɗo e nder leydi ndi, jogiiɗo sifaa leydi ndi, tawa ina waɗi ko ina wona 100 000 mbuuɗu, tawi ko ɓulli ɓooyɗi, tawi ko ɓulli gonɗi e ŋoral, ɗi mbaawi waɗde heen gootal walla e nder pelle walla e ŋoral. Hono ɗeen kaaƴe yaltuɗe ina ngoodi ko ɓuri heewde e Aramoko, Efon-Alaiye, Ikere-Ekiti, Igbara-odo-ekiti e Okemesi-Ekiti. Dowla oo ina heewi tufɗe ɓutte, teeŋtuɗe heen ko tufɗe Ikere-Ekiti to bannge worgo, tufɗe Efon-Alaiye to keeri hirnaange e tufɗe Ado-Ekiti to caka.[17]
=== Kiliima e leɗɗe ===
Dowla oo ina jogii weeyo ɓuuɓngo, ngo duuɓi ɗiɗi ceertuɗi. Ko ɗeen ngoni dumunna toɓo (abriil–oktoobar) e dumunna yooro (noowammbar–mars). Nguleeki ina tolnoo e 21° haa 28 °C tawa ina waɗi nguleeki mawki. Henndu fuɗnaange-rewo e henndu njulaagu worgo-fuɗnaange ina ɓuuɓta e sahaa toɓo e sahaa yooro (Harmattan). Ladde ɓuuɓnde ina woodi to bannge worgo, savannah ina jogii saraaji worgo.[18]
== Wurooji e diwanuuji njuɓɓudi ==
=== Nokkuuji laamuuji nokkuuji ===
Ƴeew kadi: Doggol gure e nder diiwaan Ekiti
Dowla Ekiti ina waɗi nokkuuji sappo e jeegom laamu nokkuuji. Ɓe lati:
Ado-Ekiti
Ikere
Oye
Ayyekire (Gbonyin)
Efon
Ekiti Fuɗnaange
Ekiti Fuɗnaange-Hirnaange
Ekiti hirnaange
Emure
Ido-Osi
Ijero
Ikole
Ilejemeje
Irepodun/Ifelodun
Ise/Orun
Mooba
=== Doggol jooni ngol Hooreeɓe nokkuuji laamu nokkuuji. ===
1 Ise/Orun: Hooreejo. Olumide Falade 2 Gbonyin: Hon. Sade Akinrinmola 3 Emure: Hon. Oludare Paul Awopetu 4 Ido-Osi: Hon. Oye: Hon. Tayo Ogundare 6 Irepodun/Ifelodun: Hon. Dapo Olagunju 7 Ado-Ekiti: Hon. Ikere: Hon. Ekiti Fuɗnaange-rewo: Hon. Lanrewaju Omolase 10 Efon: Hon. Bolaji Jeje 11 Ilejemeje: Hon. Ganiyu bakare 12 Ijero: Hon. Ekiti Fuɗnaange: Hon. Samuel Adeniyi 14 Ekiti Hirnaange: Hon. Kolawole Omotunde 15 Moba: Hon. Adeniyi Adebayo 16 Ikole: Hon. Adesola Adeyanju [19][20]
=== Eɓɓooje 18 nokkuuji ƴellitaare diisnondiral nokkuuji (LCDAs) e nder diiwaan Ekiti ===
Laamu leydi Ekiti e hitaande 2014, ko adii yaltugol guwerneer Fayemi, ina foti sosde LCDA 18 ɓeydaare tuugnaade e wasiyaaji Goomu White Paper ngu laamu nguu sosi. Ɗum noon, ko guwerneer Ayo Fayose haɗi ɗum.[citation nécessaire]
== Demokaraasi ==
Ekitis ko gootum e pinal, ɓe kaala ɗemngal Yoruba anndiraangal Ekiti. Sifaa gootol Ekiti ina rokka dowla oo won e keewal e nder dowlaaji fedde nde. Ceertugol seeɗa ina teskaa e ɗemɗe Ekiti ɗemngal Yoruba ngal renndooji keeri ɗii kaalata e dowlaaji goɗɗi ɗii. Yeru, yimve nokkuure laamu Ado haaldataa e yimve Ijero Local government, yimve nokkuure Ikole ina kaala ko seerti e yimve nokkuure Ikere. Renndooji ɗi nokkuuji mum en njiylotoo ɗii ina njeyaa heen Otun (leydi Moba) kaaloowo ɗemngal ɓadtingal ɗemngal Igbominas e nder diiwaan Kwara. Yimɓe Oke-Ako, Irele, Omuo ina kaala ɗemngal nanndungal e ɗemngal Yagba mo diiwaan Kogi.
== Dina ==
Fotde 85% ko Kerecee’en, fotde 10% ko juulɓe e 5% ko Yoruba en aadaaji (Oniṣeṣe).[21][22] Diiwaan Anglikan Ondo nder Ekklessiya Naajeeriya hawti bee Dioceesji tati ɗi Ekiti Oke (2004) ɗi Bishop Isaac Olatunde Olubowale (2004) ardii, Ekiti Hirnaange (2005) ɗi Bishop Rufus Victor Ajileye Adepoju ardii (2017), e Ekiti (2004) ɗi Bishop Rufus Victor Ajileye Adepoju (2017) ardii (2022).
446 475 katolik (2021) e nder diiwaan Ekiti (1972 ko Ado-Ekiti), suffragan diiwaan mawɗo Ibadan, e 63 parwisaaji e les njiimaandi bismaango Feliks Femi Ajakaye (2010).
== Ɗemɗe ==
Ɗemɗe dowla Ekiti ɗe LGA limti:[23]
== Jaangirde ==
Diiwal Ekiti ɗon huuwa bee janngirde 6-3-3-4 nde huuwata nder lesdi Naajeeriya. Jaŋde leslesre ndee woni ko e les njiimaandi fedde jaŋde leslesre winndereere (Universal Basic Education Board) to leydi Ekiti nde heewi gollodaade e UBEC ngam tabitinde ƴellitaare mbaawkaaji aadee e njuɓɓudi mum no nanngiraa e Politik Jaŋde leslesre winndereere.[24] Ministeer Jaŋde lesdi ndin ɗon jokki binnditagol e jokkirgol nder janngirde nden e janngirde laamu fuu diga janngirde lesdi haa janngirde mawnde bana no ɗum huuwirta nder lesdi Naajeeriya fuu.
Duɗal Emmanuel (hannde ko duɗal leslesal Emmanuel) sosaangal e hitaande 1896 ko ngal duɗal gadanal, jooni ngal ɓuri ɓooyde e nder diiwaan Ekiti. Duɗal lesdi Saint Joseph, Ado-Ekiti, Duɗal lesdi St. Louis, Ikere-Ekiti, Duɗal lesdi Catford, Ado-Ekiti, e Duɗal EKSU Staff ina jeyaa e duɗe leslese ɓurɗe lollude e nder diiwaan Ekiti. Duɗe hakkundeeje mawɗe e nder diiwaan Ekiti ina mbaɗi kono ɗe limtaaka tan e Duɗal Almasiihu, Ado Ekiti, Duɗal Jaaɓihaaɗtirde wuro Petoa, Ado-Ekiti, Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Angalteer Anglikan Ekiti, Ado-Ekiti, Jaaɓihaaɗtirde tagoore hesere, Ado Ekiti e Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Notre Dame, Usi-Ekiti.
[25] Jaami'aaji jowi tan woni nder jiha Ekiti ɗi woni]: Jaami'aare Afe Babalola, Ado-Ekiti[26] nde sosaa nder hitaande 2009 nde mari suudu maako mawndu haa laamorde lesdi Ekiti, ɗum gootel nder jaami'aare mawnde nder lesdi Naajeeriya. Duɗal jaaɓi-haaɗtirde lesdi Ekiti, Ado-Ekiti,[27] Duɗal jaaɓi-haaɗtirde fedde Oye-Ekiti,[28] e Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Venite Iloro Ekiti e Duɗal jaaɓi-haaɗtirde jaŋde, ganndal e karallaagal Bamidele Olumilua keso sosaangal Ikere-Ekiti[29] ko duɗe jaaɓi-haaɗtirde laamu e nder diiwaan Ekiti. Jaaɓihaaɗtirdeeji goɗɗi e nder diiwaan Ekiti ko duɗal jaaɓi haaɗtirde fedde nde, Ado-Ekiti,[30] duɗal jaaɓi haaɗtirde karallaagal cellal, Ijero-Ekiti.[32]
Ekiti ina jogii limre nde naamnaaka, nde alaa ɗo haaɗi, nde tawnoo ko kañum woni njuɓɓudi ɓurndi mawnude e jaŋde tawa ina waɗi porfeseeruuji 11 e nder galle 13. Ɗum ko toɓɓere keeriinde e nder winndere nde. « Wiɗtooji kollitii wonde Ekiti ɓuri heewde yimɓe jannguɓe e kala kiloomeeteer kaaree e nder winndere ɓaleere ndee ». Ko sikke alaa, Ekiti, ko leñol ɓurngol heewde porfeseeruuji e nder leydi Najeriya. “Leydi Ekiti wonnoo ko “lampa e ɓuuɓri ndiyam janngirɗe nguurndam wonande leñol ɓaleejo...Daartol ina hollita wonde Ekiti waɗii safrooɓe jeegom (6) safrooɓe gollotooɓe e laanaaji hakkunde 1500 e 1830... hade duɗal gadanal soseede e nder leydi Nijeer (Ilesanmi, Dele Alaba, 2023).{{Stub}}
==Hiimoɓe<ref>https://saharareporters.com/2023/02/24/how-apc-senator-uses-women-groups-subtle-vote-buying-gombe</ref>==
{{Reflist}}
[[Category:Diiwal Ekiti]]
[[Category:Diiwe Naajeeriya]]
[[Category:Naajeeriya]]
[[Category:Stub]]
1854s3oz9h8i5gv43s5dj5bn500eyws
172514
172463
2026-06-08T11:51:45Z
MOIBARDE
10068
172514
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
[[File:Ekiti State University Senate Building.jpg|thumb|Jaaɓi-haaɗtirde leydi Ekiti, suudu Senaa.jpg]]
[[File:Ekiti state university ado ekiti 3.jpg|thumb|Duɗal jaaɓi haaɗtirde leydi Ekiti ado ekiti 3.jpg (hello sifaa)]]
[[File:Ekiti state university ado ekiti 3.jpg|thumb]]
'''Ekiti''' (heɗtoR) (Yoruba: Ìpínlẹ̀ Èkìtì) ko diiwaan gonɗo to fuɗnaange-rewo leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], keerol mum ko [[Diiwal Kwara|diiwaan Kwara]] fotde 61 km, to Fuɗnaange-rewo [[Diiwal Kogi|diiwaan Kogi]] fotde 92 km, to Fuɗnaange e Fuɗnaange-rewo [[Diiwal Ondo|diiwaan Ondo]] fotde 84 km. Innde nde ngam yimɓe Ekiti—ɗum ko yimɓe Yoruba'en ɓe ɓuri ɗuuɗugo nder yimɓe jiha kan—Diiwal Ekiti wurtinaama diga nokkure lesdi Ondo nder hitaande 1996 nden laamorgo maako woni wuro Ado-Ekiti.<ref name="Creation">{{Cite news|title=This is how the 36 states were created|url=https://www.pulse.ng/news/local/nigerian-states-this-is-how-the-36-states-were-created/mdtnq3e|newspaper=[[Pulse Nigeria]]|date=24 October 2017|access-date=22 December 2021}}</ref>
Gooto nder diiwalji ɓurduɗi famɗugo e jannguki ɓurduɗi ɗuuɗugo jannginooɓe nder [[Naajeeriya]], Ekiti woni 31ɓo ɓurduɗum mawnugo nder nokkuure nden e 30ɓo ɓurduɗum ɗuuɗugo yimɓe bee limngal yimɓe ko yotti miliyonji 3.5 haa hitaande 2022.<ref>{{cite web|title=Population 2006-2016|url=https://nigerianstat.gov.ng/elibrary/read/474|website=[[National Bureau of Statistics, Nigeria|National Bureau of Statistics]]|access-date=21 December 2021}}</ref> To bannge geɗe leydi, diiwaan oo ina feccii hakkunde laddeeji lesɗi [[Naajeeriya]] e nder ko ɓuri heewde e diiwaan oo e laddeeji Gine ɓurɗi yoorde–savanna mosaic to fuɗnaange. Ina jeyaa e sifaaji dowri ndii, acraeas fenaande, mona monkey, buffalo ladde, e parrot gray wondude e gooto e limlebbi simpanseeji [[Naajeeriya|Najeriya]]-Kameruun heddiiɗi ɗii e konu fotde 20 simpanseeji e nder ladde Ise nde hulɓinii no feewi.<ref>{{cite journal|last1=Olaniyi|first1=Oluwatobi|last2=Adefurin|first2=Olusola|last3=Oluwaseun|first3=Adegbola|title=Performance of Landsat 8 and Sentinel 2A in vegetation cover mapping of Ise Forest Reserve, Southwest Nigeria|journal=Environtropica|date=June 2019|volume=16|url=https://www.researchgate.net/publication/342529205}}</ref><ref>{{cite web|last1=Unah|first1=Linus|title=Nigeria declares new conservation zone for most threatened chimpanzee|url=https://news.mongabay.com/2020/04/nigeria-declares-new-conservation-zone-for-most-threatened-chimpanzee/|website=[[Mongabay]]|access-date=22 December 2021|date=3 April 2020}}</ref> E lewru mars 2022, diiwal Ekiti laati diiwal arandewal nder lesdi [[Naajeeriya]] ngam hoosugo lekki diiwal bana gootel nder alaamaaji maako. Ñalnde 2022, guwerneer [[Kayode Fayemi]] hollitii wonde Obeche (Triplochiton scleroxylon) suɓaama ngam wonde lekki dowri sabu darnde mum e nokku hee e nafoore mum to bannge taariindi, faggudu e pinal.<ref name="thehopenewspaper.com">{{Cite news|title=Ekiti adopts 'Obeche' as state tree, plants 500,000|url=https://www.thehopenewspaper.com/ekiti-adopts-obeche-as-state-tree-plants-500000/|location=Akure, Nigeria|newspaper=The Hope|date=24 March 2022|access-date=30 June 2022}}</ref>
Dowla Ekiti hannde oo, ko adii fof ko yimɓe Ekiti, fedde [[Yoruba language|Yoruba]], e fedde Yoruba Akoko, e fedde [[Yoruba language|Yoruba]] YagbaEkiti. To bannge diine, ko ɓuri heewde e yimɓe leydi ndii (~90%) ko Kerecee’en e juulɓe ɓurɓe famɗude e aadaaji ko ina wona 5% e 5%, no mbaydiiji ɗii fof.[citation needed]
E jamaanu ko adii koloñaal, nokku mo jooni woni Dowla Ekiti oo, e sahaa gooto, ina wonnoo e les njiimaandi, hono no leƴƴi goɗɗi e nder leydi Yorubaland hannde ndii nii, e juuɗe dille imperiyaalisma Ibadan ɗe njuɓɓini e njiimaandi mum ([[Ibadan]]) e kitaale 1890, e cakkitiiɗe ɗee, Ekiticy Con the Ekidera the lafe ɗe sosi leydi ndii Kitaale 1800. Tuggi 1877 haa 1893, Fedde Ekiti (EkitiParapo) haɓii e Oyo-[[Ibadan]] e nder wolde EkitiParapo (anndiraande kadi wolde Kiriji) nde Fabunmi Okemesi-Ekiti ardii ɗum e wondude e pelle Yorubaa en Fuɗnaange goɗɗe e pelle Yorubaa en Hirnaange goɗɗe ; hare nde joofi ko e jokkere enɗam hakkunde Biritaan en hade nokku oo koloñaal e naatde e ''Protectorate'' Biritaan en to bannge worgo leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] nde caggal mum hawri e leydi Biritaan en e hitaande 1914. Caggal jeytaare leydi ndii e hitaande 1960, nokku oo jooni-Ekiti wonnoo ko e nder diiwaan hirnaange caggal jeytaare haa hitaande 1967 nde nokku oo woni split e nder diiwaan Wester. E hitaande 1976, Dowla Hirnaange feccii, fuɗnaange diiwaan oo wonti Dowla Ondo. Duuɓi capanɗe ɗiɗi caggal ɗuum, fuɗnaange-rewo diiwaan Ondo (ndeen ina wiyee ''Zone'' Ekiti) taƴaa ngam waɗde diiwaan Ekiti.<ref name="Creation2">{{Cite news|title=This is how the 36 states were created|url=https://www.pulse.ng/news/local/nigerian-states-this-is-how-the-36-states-were-created/mdtnq3e|newspaper=[[Pulse Nigeria]]|date=24 October 2017|access-date=22 December 2021}}</ref>
To bannge faggudu, diiwaan Ekiti ina tuugii e ndema, ko ɓuri heewde ko e ndema yamre, maaro, kakao, e ndema maniyyu. Industiriiji tokoosi teeŋtuɗi ko leɗɗe e turism. Ekiti ina jogii limre sappo e tatiire ɓurnde toowde e nder leydi ndi, ina hiisee wonde ko ɓernde leydi leñol Ekiti.<ref>{{cite web|title=Human Development Indices|url=https://globaldatalab.org/shdi/shdi/|website=Global Data Lab|access-date=15 December 2021}}</ref>
To bannge jaŋde, diiwaan Ekiti ɓuri heewde jannginooɓe e nder leydi [[Naajeeriya|Najeriya]].
== Tariya ==
Ekiti ko dowla jeytaare ko adii nde Angalteer heɓtata ɗum. Nde jeyaa ko e dowlaaji Yoruba keewɗi e nder leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] hannde ndii. Yimɓe Ekiti ko leñol e diiwanuuji leñol Yoruba ina njokki e yoga e iwdi mum haa [[Oduduwa]], baaba mum e jibinannde leñol Yoruba ngol hay so tawii daliilu moƴƴo ina feeñi ngam tabitinde woodgol yimɓe aborigineeji e nder diiwaan Ekiti ko adii naatgol laamɓe ummoriiɓe hannde Ile gre Ife e oon laamɗo<ref name=":1">{{Cite web|title=About Ekiti State|url=https://ekiticonnect.com/about-us/about-ekiti-state/|access-date=2021-07-12|language=en-US|archive-date=12 July 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210712102429/https://ekiticonnect.com/about-us/about-ekiti-state/|url-status=dead}}</ref>.
Duɗe ɗiɗi mawɗe ina ngoodi ko fayti e daartol Ekiti. Ko adii fof ko daartol jokkondirngol iwdi Ekiti e Ife. Dabare nde'e ɗon wi'a Olofin, gooto nder ɓiɓɓe [[Oduduwa]] ɗonno mari ɓikkoy 16 nden nder laabi yi'ugo lesdi kesum ngam heɓugo ummaatoore, kamɓe fuu ɓe ɗonno wurta Ile-Ife bana ɓe ɗon yaha nder Iwo-Eleru (''Cave'' de ''Ashes'') haa Ijare nden ɓe ɗonno jooɗi haa nokkuure wi'eteende clormites Igboka to- [[Ile-Oluji]].<ref name=":0">{{Cite web|date=2021-03-23|title=How The Ara People Of Ekiti Committed Mass Suicide To Avoid Enslavement|url=https://spread.ng/information/how-the-ara-people-of-ekiti-committed-mass-suicide-to-avoid-enslavement/13060/|access-date=2021-07-12|website=Spread.ng|language=en-US}}</ref>
Olofin en, sukaaɓe 16 ɓee e won e yimɓe yiɗɓe woɗɓe njokki e yahdu mum en, kono nde ɓe njottii leydi keeriindi giɗli e ɓuuɓndi, Owa-Obokun (Laamɗo leydi Ijesha) e [[Orungan|Orangun]] Ila pelliti jooɗaade e leydi Ijesha e Igbomina hannde ndii e nder [[Diiwal Osun|diiwaan Osun]].<ref name=":02">{{Cite web|date=2021-03-23|title=How The Ara People Of Ekiti Committed Mass Suicide To Avoid Enslavement|url=https://spread.ng/information/how-the-ara-people-of-ekiti-committed-mass-suicide-to-avoid-enslavement/13060/|access-date=2021-07-12|website=Spread.ng|language=en-US}}</ref> Nde sukaaɓe 14 heddiiɓe ɓee njahdi yeeso, caggal ɗuum koɗi e leydi Ekiti hannde ndii. Ɓe tawi koɗorɗe ina keewi e nokku hee ɓe mbiyi e ɗemngal yumma maɓɓe ko ɗoo woni "Ile olokiti" leydi koɗorɗe. Ko ɗum waɗi Okiti en caggal ɗuum njiytiraa ko Ekiti. Ko noon Ekiti heɓiri innde mum e dow tule.<ref>{{Cite journal|last1=TAIWO|first1=Israel|last2=ADEWOLE|first2=Lawrence|last3=FAGBEJA|first3=Mofoluso|last4=BALOGU|first4=Ifeoluwa|date=21–25 June 2021|title=Web-Based Geospatial Information System to Access Land Suitability for Arable Crop Farming In Ekiti State, Nigeria|url=https://www.fig.net/resources/proceedings/fig_proceedings/fig2021/papers/ts08.2/TS08.2_taiwo_adewole_et_al_11118.pdf|journal=FIG E-Working Week}}</ref>
Ndee ɗoo daartol ina waawi siftinde daartol won e laamɓe e nder Ekiti hannde oo, kono wonaa Ekiti fof ina waɗi 131 wuro mawngo, tawa ina waɗi laamɓe mum en e renndooji keewɗi jogiiɗi leydi ɗi ngalaa laamɗo hay dara. E goonga, laamɓe njiimaandi ummoriiɓe Fuɗnaange njahii haa koloniiji e waylude aborigine en, ɓe ceerti ɗemngal Ekiti so ngal jillondirii e ɗemngal Ife/Oyo Yoruba en e wiyde Samuel Johnson, daartoowo lolluɗo e Dowlaaji e Geɗe Yoruba en puɗɗiiɗe.<ref>{{Cite web|url=http://www.ekitiketecanada.com/history.htm|title=Ekiti Kete - Canada|access-date=2018-02-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20130717221243/http://www.ekitiketecanada.com/history.htm|archive-date=2013-07-17|url-status=dead}}</ref>
Duɗal miijo ɗiɗaɓal ko faati e iwdi Ekiti ɓuri waawde wonde e tuugnaade e daartol goongawol. Ina wiyee wonde [[Oduduwa]], iwdi [[Yoruba language|Yoruba]] en yahiino haa Ife [Ife Ooyelagbo] ɗo o hawri e yimɓe hoɗɓe toon. Ina jeyaa e mawɓe ɓe o hawri e wuro ngoo, Agbonniregun [Stetillu], Obatala, Orelure, Obameri, Elesije, Obamirin, Obalejugbe ngam siftinde seeɗa tan. Ina anndaa wonde iwdi Agbonniregun [Baba Ifa] koɗii e Ekiti, yeruuji ko Alara en e Ajero en ngoni ɓiɓɓe Ifa. Orunmila [Agbonniregun] e hoore mum, ko ɓuri heewde e nguurndam mum ko to Ado. Sabu ɗuum, eɗen njogii konngol ‘Ado ni ile Ifa’ [Ado ko galle Ifa]. Ekiti en gila ndeen koɗii e nokku mum en hannde oo.<ref>{{Cite web|title=National Trade & International Business Center|url=http://ntibc.ng/listing/state/54/Ekiti|access-date=2021-07-12|website=ntibc.ng|archive-date=16 July 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210716084941/http://ntibc.ng/listing/state/54/Ekiti|url-status=dead}}</ref>
Hay gooto waawaa rokkude ñalɗi laaɓtuɗi e ɗeen kewuuji sabu ŋakkeende binndi, kono yimɓe ina nguuri e Ekiti ko ina wona teeminanɗe. Ina winndaa wonde Ekiti Obas ina joginoo laamu mbelngu e teeminannde 13ɓiire. Yeru mum ko laamu Ewi Ata mo Ado-Ekiti e kitaale 1400.
Ko fayti e Ekit en, Samuwel Jonson ina joginoo ɗumɗoo :
"E nder daartol, Ekiti en ina njeyaa e geɗe aborigine en leydi Nijeer ɗe njiimaandi ummoriiɓe Fuɗnaange (Yimɓe [[Yoruba language|Yoruba]] ummoriiɓe Ile Ife) njibini. Ko diiwaan yaajɗo, keewɗo ndiyam, ina waɗi leƴƴi e galleeji keewɗi haa yettii keeri leydi Niiseer, bannge fuɗnaange. Ɓe njogii koye maɓɓe no feewi e Ijesa en, haa teeŋti noon e geɗe politik." (Samuel Johnson, Taariindi [[Yoruba language|Yoruba]], 1921). Ina sikkaa wonde taaniraaɓe leñol Ekiti arɓe hawrude e leñol aborigineeji e leydi ndii, ummorii ko Ile Ife e leñol concording to Acruba binndi taariiha Yoruba, [[Oduduwa]], iwdi [[Yoruba language|Yoruba]] yahi haa Ife [Ife Ooyelagbo] ton o hawri bee yimbe kodi haa jooni E nder mawbe be o hawti bee wuro man, Agbonniregun [Stetillu], Obatala, Orelure, Obameri, Ejubarin, Obameri iwdi Agbonniregun [Baba Ifa] koɗii e Ekiti, yeruuji ko Alara e Ajero ɓe ngonaa ɓiɓɓe Ifa, Orunmila [Agbonniregun] e hoore mum waɗii feccere ɓurnde mawnude e nguurndam mum to Ado Sabu ɗuum, eɗen njogii konngol ‘Ado ni ile Ifa’ [Ado woni galle maɓɓe hannde oo Leydi Ekiti fucfcfiri ndii feccii ko e diiwanuuji 16 (e ndi jokki haa hannde), gooto heen fof ina jogii Owa mum walla Laamcfo mum (Owa ko helmere generik e nder majji) heen nayi ko toowcfi, woni : — (1) Owore Otun, (2) Ajero Ijero, (3) E.4 laamɓe Ekiti tokosɓe ɓee: — (5) Alara mo Aramoko, (6) Alaye mo Efon Alaye, (7) Ajanpanda mo Akure, (8) Ologotun mo Ogotun, (9) Olojudo mo Ido, (10) Attah mo Aiyede, (11) Oloja Oke mo Igbo Odo, (12) Olowowo mo3, (12) Olowowo mo1. Onire mo Ire, (15) Arinjale mo Ise e (16) Onitaji mo Itaji. Orangun mo Ila ina wondi e sahaaji e nder maɓɓe, kono ko o Ekiti tan e yurmeende, ko o jeyaaɗo e galle goɗɗo."<ref>{{Cite web|title=Agitations for State Creation in Nigeria: A Study of Ekiti State|url=https://www.researchgate.net/publication/313666270|access-date=2021-07-12|website=ResearchGate|language=en}}</ref>
Dowla Ekiti hannde oo sosaa ko e feccere Ondo e hitaande 1996.<ref>Cohen, Saul B., ed. ''The Columbia Gazetteer of the World'' (New York: Columbia University Press, 1998) vol 1, p. 915</ref> Ko adii ɗum, nde jeyaa ko e diiwaan Ondo to diiwaan hirnaange leydi Nijeer. So tawii feccere nde wonaa Ekiti e nder diiwaan hee ɓuri heewde doole to bannge geɗe leydi, Akure nde ndeen wonnoo ko wuro Ekiti woni hooreejo [[Diiwal Ondo|diiwaan Ondo]].<ref>{{Cite web|title=Agitations for State Creation in Nigeria: A Study of Ekiti State|url=https://www.researchgate.net/publication/313666270|access-date=2021-07-12|website=ResearchGate|language=en}}</ref>
== Geography ==
Yiyngo gila dow gooto e kooseeje Iworoko e nder diiwaan Ekiti.
Dowla oo ɓuri wonde ko nokku toowɗo, ina toowa ko ina tolnoo e 250 meeter dow koye maayo. Nde woni ko e nokku mo haayre metamorfik woni les mum. Ko ɓuri heewde ko nokku ɓuuɓɗo e nder leydi ndi, jogiiɗo sifaa leydi ndi, tawa ina waɗi ko ina wona 100 000 mbuuɗu, tawi ko ɓulli ɓooyɗi, tawi ko ɓulli gonɗi e ŋoral, ɗi mbaawi waɗde heen gootal walla e nder pelle walla e ŋoral. Hono ɗeen kaaƴe yaltuɗe ina ngoodi ko ɓuri heewde e Aramoko, Efon-Alaiye, Ikere-Ekiti, Igbara-odo-ekiti e Okemesi-Ekiti. Dowla oo ina heewi tufɗe ɓutte, teeŋtuɗe heen ko tufɗe Ikere-Ekiti to bannge worgo, tufɗe Efon-Alaiye to keeri hirnaange e tufɗe Ado-Ekiti to caka.<ref>{{Cite web|title=For The Love Of Ekiti|url=https://www.facebook.com/ololufeekiti/posts/1681005171971984|archive-url=https://ghostarchive.org/iarchive/facebook/763313467074497/1681005171971984|archive-date=2022-02-26|url-access=limited|website=www.facebook.com|language=en|access-date=2020-05-24}}{{cbignore}}</ref>
=== Kiliima e leɗɗe ===
Dowla oo ina jogii weeyo ɓuuɓngo, ngo duuɓi ɗiɗi ceertuɗi. Ko ɗeen ngoni dumunna toɓo (abriil–oktoobar) e dumunna yooro (noowammbar–mars). Nguleeki ina tolnoo e 21° haa 28 °C tawa ina waɗi nguleeki mawki. Henndu fuɗnaange-rewo e henndu njulaagu worgo-fuɗnaange ina ɓuuɓta e sahaa toɓo e sahaa yooro (Harmattan). Ladde ɓuuɓnde ina woodi to bannge worgo, savannah ina jogii saraaji worgo.<ref>{{Cite web|title=ADO EKITI, NIGERIA|url=https://www.cfan.org.uk/campaigns/ado-ekiti-nigeria|date=2019-11-19|website=[[Christ for all Nations]]|language=en|access-date=2020-05-24}}</ref>
== Wurooji e diwanuuji njuɓɓudi ==
=== Nokkuuji laamuuji nokkuuji ===
Ƴeew kadi: Doggol gure e nder diiwaan Ekiti
Dowla Ekiti ina waɗi nokkuuji sappo e jeegom laamu nokkuuji. Ɓe lati:
Ado-Ekiti
Ikere
Oye
Ayyekire (Gbonyin)
Efon
Ekiti Fuɗnaange
Ekiti Fuɗnaange-Hirnaange
Ekiti hirnaange
Emure
Ido-Osi
Ijero
Ikole
Ilejemeje
Irepodun/Ifelodun
Ise/Orun
Mooba
=== Doggol jooni ngol Hooreeɓe nokkuuji laamu nokkuuji. ===
1 Ise/Orun: Hooreejo. Olumide Falade 2 Gbonyin: Hon. Sade Akinrinmola 3 Emure: Hon. Oludare Paul Awopetu 4 Ido-Osi: Hon. Oye: Hon. Tayo Ogundare 6 Irepodun/Ifelodun: Hon. Dapo Olagunju 7 Ado-Ekiti: Hon. Ikere: Hon. Ekiti Fuɗnaange-rewo: Hon. Lanrewaju Omolase 10 Efon: Hon. Bolaji Jeje 11 Ilejemeje: Hon. Ganiyu bakare 12 Ijero: Hon. Ekiti Fuɗnaange: Hon. Samuel Adeniyi 14 Ekiti Hirnaange: Hon. Kolawole Omotunde 15 Moba: Hon. Adeniyi Adebayo 16 Ikole: Hon. Adesola Adeyanju <ref>{{cite web|url=http://ekitistate.gov.ng/administration/local-govt/caretaker-chairmen-and-secretaries-of-local-governments/|title=Chairmen And Secretaries Of Local Governments|work=The Official Website of the Government of Ekiti State, Nigeria|access-date=18 January 2015|archive-date=10 January 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150110015819/http://ekitistate.gov.ng/administration/local-govt/caretaker-chairmen-and-secretaries-of-local-governments/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://ekitistate.gov.ng/about-ekiti/local-government/|title=Local Government – Ekiti State Website}}</ref>
=== Eɓɓooje 18 nokkuuji ƴellitaare diisnondiral nokkuuji (LCDAs) e nder diiwaan Ekiti ===
Laamu leydi Ekiti e hitaande 2014, ko adii yaltugol guwerneer Fayemi, ina foti sosde LCDA 18 ɓeydaare tuugnaade e wasiyaaji Goomu White Paper ngu laamu nguu sosi. Ɗum noon, ko guwerneer Ayo Fayose haɗi ɗum.[citation nécessaire]
== Demokaraasi ==
Ekitis ko gootum e pinal, ɓe kaala ɗemngal [[Yoruba language|Yoruba]] anndiraangal Ekiti. Sifaa gootol Ekiti ina rokka dowla oo won e keewal e nder dowlaaji fedde nde. Ceertugol seeɗa ina teskaa e ɗemɗe Ekiti ɗemngal Yoruba ngal renndooji keeri ɗii kaalata e dowlaaji goɗɗi ɗii. Yeru, yimve nokkuure laamu Ado haaldataa e yimve Ijero ''Local government'', yimve nokkuure Ikole ina kaala ko seerti e yimve nokkuure Ikere. Renndooji ɗi nokkuuji mum en njiylotoo ɗii ina njeyaa heen Otun (leydi Moba) kaaloowo ɗemngal ɓadtingal ɗemngal Igbominas e nder diiwaan Kwara. Yimɓe Oke-Ako, Irele, Omuo ina kaala ɗemngal nanndungal e ɗemngal Yagba mo diiwaan Kogi.
== Dina ==
Fotde 85% ko Kerecee’en, fotde 10% ko juulɓe e 5% ko [[Yoruba language|Yoruba]] en aadaaji (Oniṣeṣe).<ref>{{Cite news|url=https://guardian.ng/news/group-warns-muric-against-creating-religious-crisis-in-ekiti/|location=Lagos, Nigeria|title=Group warns MURIC against creating a religious crisis in Ekiti|date=14 March 2019|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref><ref>{{Cite web|title=People & Culture – Ekiti State Website|url=https://www.ekitistate.gov.ng/about-ekiti/people-culture/|access-date=2021-12-22|language=en-US}}</ref> Diiwaan Anglikan Ondo nder Ekklessiya [[Naajeeriya]] hawti bee Dioceesji tati ɗi Ekiti Oke (2004) ɗi Bishop Isaac Olatunde Olubowale (2004) ardii, Ekiti Hirnaange (2005) ɗi Bishop Rufus Victor Ajileye Adepoju ardii (2017), e Ekiti (2004) ɗi Bishop Rufus Victor Ajileye Adepoju (2017) ardii (2022).
446 475 katolik (2021) e nder diiwaan Ekiti (1972 ko Ado-Ekiti), suffragan diiwaan mawɗo Ibadan, e 63 parwisaaji e les njiimaandi bismaango Feliks Femi Ajakaye (2010).
== Ɗemɗe ==
Ɗemɗe dowla Ekiti ɗe LGA limti:[23]
== Jaangirde ==
Diiwal Ekiti ɗon huuwa bee janngirde 6-3-3-4 nde huuwata nder lesdi Naajeeriya. Jaŋde leslesre ndee woni ko e les njiimaandi fedde jaŋde leslesre winndereere (Universal Basic Education Board) to leydi Ekiti nde heewi gollodaade e UBEC ngam tabitinde ƴellitaare mbaawkaaji aadee e njuɓɓudi mum no nanngiraa e Politik Jaŋde leslesre winndereere.[24] Ministeer Jaŋde lesdi ndin ɗon jokki binnditagol e jokkirgol nder janngirde nden e janngirde laamu fuu diga janngirde lesdi haa janngirde mawnde bana no ɗum huuwirta nder lesdi Naajeeriya fuu.
Duɗal Emmanuel (hannde ko duɗal leslesal Emmanuel) sosaangal e hitaande 1896 ko ngal duɗal gadanal, jooni ngal ɓuri ɓooyde e nder diiwaan Ekiti. Duɗal lesdi Saint Joseph, Ado-Ekiti, Duɗal lesdi St. Louis, Ikere-Ekiti, Duɗal lesdi Catford, Ado-Ekiti, e Duɗal EKSU Staff ina jeyaa e duɗe leslese ɓurɗe lollude e nder diiwaan Ekiti. Duɗe hakkundeeje mawɗe e nder diiwaan Ekiti ina mbaɗi kono ɗe limtaaka tan e Duɗal Almasiihu, Ado Ekiti, Duɗal Jaaɓihaaɗtirde wuro Petoa, Ado-Ekiti, Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Angalteer Anglikan Ekiti, Ado-Ekiti, Jaaɓihaaɗtirde tagoore hesere, Ado Ekiti e Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Notre Dame, Usi-Ekiti.
[25] Jaami'aaji jowi tan woni nder jiha Ekiti ɗi woni]: Jaami'aare Afe Babalola, Ado-Ekiti[26] nde sosaa nder hitaande 2009 nde mari suudu maako mawndu haa laamorde lesdi Ekiti, ɗum gootel nder jaami'aare mawnde nder lesdi Naajeeriya. Duɗal jaaɓi-haaɗtirde lesdi Ekiti, Ado-Ekiti,[27] Duɗal jaaɓi-haaɗtirde fedde Oye-Ekiti,[28] e Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Venite Iloro Ekiti e Duɗal jaaɓi-haaɗtirde jaŋde, ganndal e karallaagal Bamidele Olumilua keso sosaangal Ikere-Ekiti[29] ko duɗe jaaɓi-haaɗtirde laamu e nder diiwaan Ekiti. Jaaɓihaaɗtirdeeji goɗɗi e nder diiwaan Ekiti ko duɗal jaaɓi haaɗtirde fedde nde, Ado-Ekiti,[30] duɗal jaaɓi haaɗtirde karallaagal cellal, Ijero-Ekiti.[32]
Ekiti ina jogii limre nde naamnaaka, nde alaa ɗo haaɗi, nde tawnoo ko kañum woni njuɓɓudi ɓurndi mawnude e jaŋde tawa ina waɗi porfeseeruuji 11 e nder galle 13. Ɗum ko toɓɓere keeriinde e nder winndere nde. « Wiɗtooji kollitii wonde Ekiti ɓuri heewde yimɓe jannguɓe e kala kiloomeeteer kaaree e nder winndere ɓaleere ndee ». Ko sikke alaa, Ekiti, ko leñol ɓurngol heewde porfeseeruuji e nder leydi Najeriya. “Leydi Ekiti wonnoo ko “lampa e ɓuuɓri ndiyam janngirɗe nguurndam wonande leñol ɓaleejo...Daartol ina hollita wonde Ekiti waɗii safrooɓe jeegom (6) safrooɓe gollotooɓe e laanaaji hakkunde 1500 e 1830... hade duɗal gadanal soseede e nder leydi Nijeer (Ilesanmi, Dele Alaba, 2023).
== Moota ==
Laawol mawngol ina jeyaa heen:
Ado Ekiti-Igede-Aramoko Rd haa hirnaange diga Ado-Ekiti haa lesdi Osun bana Erimo-Effon Alaiye Rd,
Ikokum-Ijero Ekiti Rd hirnaange diga Ijero bee laawol Igbeja haa lesdi Osun,
Otun Rd haa woyla diga Ido Ekiti haa lesdi Kwara,
Omuo Ekiti-Ekinrin Rd fuunaange haa lesdi Kogi,
Omuo Ekiti-Igbe Rd fombina haa lesdi Ondo,
Ado Ekiti-Ikare Rd fuɗnaange haa lesdi Ondo,
Owo-Emure Ile Rd to fombina haa diiwaan Ondo,
Ado Ekiti-Ogbolu Rd fombina haa lesdi Ondo,
fuɗnaange-rewo gila Ikere haa diiwaan Ondo,
Igede Ekiti Oke Rd fombina haa lesdi Ondo haa Ibuji.
Ogotun Ekiti-Igbara Odo Rd haa lesdi Osun haa Ipetu-Ijesha bee laawol Ikeji-Ile
=== Politik ===
Laamu leydi ndi ardii ɗum ko guwerneer cuɓaaɗo e nder demokaraasi, gollodiiɗo e terɗe suudu sarɗiiji leydi ndi. Laamorgo leydi ndi woni Ado-Ekiti.[33]
=== Sifaa woote ===
Sifaa woote kala diiwaan ina suɓee e kuutoragol sifaa baylaaɗo, gonɗo e doggol ɗiɗi. Ngam suɓaade e daawal gadanal ngal, kanndidaa ina foti heɓde keewal woote e ko ɓuri 25% e woote ɗe ko famɗi fof tataɓe ɗiɗi e nder nokkuuji laamuuji diiwaan oo. So tawii hay kanndidaa gooto rewaani laawol ngol, doggol ɗiɗmol ngol waɗata ko hakkunde kanndidaa ɓurɗo toowde e kanndidaa garoowo mo heɓi keewal wooteeji e nder Nokkuuji laamu nokkuuji ɓurɗi heewde.[34]
== Jawdi tago ==
Leydi Ekiti ina jogii jawdi keewndi. Dowla oo ina waawi alɗude e geɗe miniraaje. Ina jeyaa e ɗeen : granit, kaoliniit, kolombit, karnokiit, njamndi mboɗeeri, barit, kaaƴe dime, kaaƴe dime, kaaƴe dime, fosfaat, kaaƴe dime, turmalin, kuuraa kaŋŋe e keewal seeɗa e ko nanndi heen. Ɗi ɓuri heewde ko e nder gure e gure ceertuɗe Ijero, Ekiti hirnaange, Ado-Ekiti, Ikole, Ikere, Ise-Ekiti e nokkuuji goɗɗi laamu nokkuuji.
Leydi ndii ina barkini kadi e geɗe ndiyam, yoga e maayooji mum mawɗi ko Ero, Osun, Ose, e Ogbese. Dowla kooseeje kadi ina barkini e nokkuuji turism keewɗi e nder dowla oo ko wayi no, Ikogosi Warm Springs ; Ɓooygol ndiyam Arinta; Koɗorɗe Olosunta e Orole ɗe Ikere; Maayo Erin-Ayonugba to Erijiyan Ekiti; Fajuyi Siftorde Ado - Ekiti e ko nanndi heen. Ko nokku turism Ikogosi ɓuri heewde yimɓe e ɓuri ƴellitaade. Punndi ngulndi ndii ko huunde nde alaa ko nanndi e mum, kadi ko gollorɗe ballitooje ina ƴellitee e nder caka hee. Punndi ndii woni ko e jooni, ina ligginee e ina pawee e nder ndiyam ɓuuɓɗam ngam njulaagu, ko sosiyetee keeriiɗo - UAC Nigeria.
Yanti heen, leydi ndii ina heewi ngalu ndema tawi ko kakawo woni ndema mum ɓurka heewde ngalu. Ko ɓuri heewde e ko anndaa wonde leydi Ekiti ina waɗi ko ina tolnoo e 40% e geɗe kakawo Diiwaan Hirnaange ɓooyɗo lolluɗo oo. Leydi ndii ina anndaa kadi e ngalu laddeeji, teeŋti noon e leɗɗe, e lewru marse 2022, Obeche (Triplochiton scleroxylon) ƴettaa ko Lekki Dowla sabu mawnugol mum e nafoore mum faggudu.[8] Sabu ngonka weeyo moƴƴa, leydi ndii ina jogii leɗɗe ɓutte, ko noon kadi, ina jogii jawdi keewndi e leɗɗe ceertuɗe. Gese nguura ko wayi no yamre, maniyyu, e kadi gawri ko wayi no maaro e maaro ina ndema e keewal. Gese goɗɗe teskinɗe ko wayi no kola nut e mbaydiiji ɓiɓɓe leɗɗe ina ndema kadi e nder njulaagu.[35]
== Galle ==
=== Yimɓe teskinaaɓe ===
Niyi Adebayo: gonnooɗo guwerneer, guwerneer gadano e nder diiwaan Ekiti, (ɓiy Robert Adeyinka Adebayo).[36]
Robert Adeyinka Adebayo: Guwerneer gonnooɗo, diiwaan hirnaange e dowla hirnaange leydi Najeriya, (baaba Niyi Adebayo).[37]
Odunlade Adekola: fijoowo[38]
Olusegun Aderemi, laamɗo Aramoko-Ekiti.[39]
Alhaji Abdul Azeez Kolawole Adeyemo: dawriyanke lolluɗo[40]
Sade Adu: jimoowo[41]
S. Banji Akintoye : jannginoowo daartol e winndiyanke.
Bolaji Aluko: jannginoowo[42]
Gbenga Aluko: senateer[43]
Sam Aluko: ganndo faggudu e baaba Bolaji Aluko e Gbenga Aluko[44]
Niniyola Apata, jimoowo e mawniiko debbo[45].
Teniyola Apata, jimoowo e miñi mum debbo [46].
Ayodeji Awoyomi, fotoowo naalankaagal keɓɗo njeenaari.[47]
Yinka Ayefele: jimoowo[48].
Afe Babalola: mawɗo awokaajo leydi Naajeeriya, balloowo yimɓe[49]
Rasak Ojo Bakare: jannginoowo[50]
Richard Bamisile: Ko o siyaasaajo leydi Naajeeriya, o woni tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya.[51]
Babalola Borisade: Jaagorgal leydi Naajeeriya laabi 4, CFR[52]
Adekunle Fajuyi: Gomnaajo konu arandeejo, diiwal hirnaange lesdi Naajeeriya - Diiwal man feccaama jooni haa lesdi 6.[53]
Femi Falana: mawɗo awokaa leydi Nijeer, daraniiɗo, (baaba Falz).[54]
Falz: jimoowo, (ɓii Femi Falana)[55].
Olusoji Fasuba: dognoowo e dingiral[56]
Kayode Fayemi: gonnooɗo guwerneer diiwaan Ekiti.
Ayo Fayose: gonnooɗo guwerneer diiwaan Ekiti[58]
Zlatan Ibile: naalanke, jimoowo [ina haani ƴeewteede].
Oluyemi Kayode: dognoowo [59]
Babafemi Ojudu: senateer, jooni ko jaagorgal keeringal hooreejo leydi[60]
Senator Abiodun Olujimi: senateer leydi Naajeeriya lomtotooɗo diiwaan Ekiti Sud e cukko hooreejo leydi Naajeeriya[61]
Bamidele Olumilua: gonnooɗo guwerneer, diiwaan Ondo ɓooyɗo.
Segun Oni: ko o dawriyanke, gonnooɗo guwerneer, diiwaan Ekiti[63]
Niyi Osundare: yimoowo, jannginoowo[64]
Sola Sobowale: ko fijoowo[65].
Tope Tedela: ko fijoowo[66]
Puffy Tee: ko peewnoowo diskooji{{Stub}}
==Hiimoɓe==
{{Reflist}}
[[Category:Diiwal Ekiti]]
[[Category:Diiwe Naajeeriya]]
[[Category:Naajeeriya]]
[[Category:Stub]]
78ksz5yce1efrpy2uj6l1hhl90eip8p
Damasak
0
5633
172455
130951
2026-06-07T13:46:24Z
MOIBARDE
10068
#1Lib1Ref
172455
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}[[File:ISS022-E-51476 - View of Nigeria.jpg|thumb]]'''Damasak''' woni wuro mawngo nokku laamu Mobbar, haa woyla-fuunaange lesdi [[Naajeeriya]], Borno. Ngo woni ko sara ɗo maayo Yobe e maayo Komadugu [[Gana]] kawrotoo,<ref name="ref1">Mortimore, Michael. [https://books.google.com/books?id=Dx89AAAAIAAJ&pg=PA244 Adapting to Drought: Farmers, Famines, and Desertification in West Africa], p. 244 (1989)(note 3 notes that the Komadugu Gana joins the Yobe at Damasak)</ref> e keerol leydi Niiseer.
Laawol ɗiɗi mawngol ina njottoyoo Damasak. Gooto ina yaha fuɗnaange haa Gubio e [[Maiduguri]], laamorgo leydi Borno, goɗɗo o ina yaha fuɗnaange feewde [[Kukawa]] e Baga.
E nder duuɓi cakkitiiɗi ɗii, yahrude yeeso jeereende e nder worgo leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] ina toɗɗii Damasak.<ref name="desert">Murray, Senan (23 January 2007). [https://news.bbc.co.uk/2/hi/6288445.stm Nigerian houses swallowed by sand], ''[[BBC News]]''</ref>
== Tariya ==
E wiyde lefol ngol, ko Kamkama Modu, Karde jeyaaɗo e Bagirmi, sosi wuro ngoo.<ref name="lange1">Lange, Dierk. [https://books.google.com/books?id=un8hAAAAMAAJ A Sudanic Chronicle: The Borno Expeditions of Idris Alauma (1564-1576) According to the Account of Ahmad b. Furtu], p. 44, 120-21 (1987)</ref>
Damasak wonnoo ko nokku cemmbinɗo siwil Sao e teeminannde 16ɓiire, ina taarnaa ɗum koɗorɗe toowɗe tedduɗe, ɗe mbaylaaki. Ko [[Idris Alooma]] heɓti nde caggal nde ɓe ndarni nde e kitaale 1570 walla 1580, hono no [[Ibnu Furtu]] (mo inniri Sao en « Sao-Gafata ») winndiri nii.<ref name="alooma1">Shillington, Kevin. [https://books.google.com/books?id=Ftz_gtO-pngC&pg=PA271 Encyclopedia of African history, Volume 1], entry on Borno (Bornu), Sultanate of: Mai Idris Alooma (1571-1603), p. 271 (2005)</ref><ref name="diouf1">Diouf, Sylviane. [https://books.google.com/books?id=n0lI5c9trSAC&pg=PA25 Fighting the Slave Trade: West African Strategies], p. 23-26 (Ohio University Press 2003)</ref>
Nokku Damasak woni jooni oo, ina gasa tawa wonaa nokku mum gadano.<ref name="place">Rothmaler, Eva. [https://books.google.com/books?id=-L8uAQAAIAAJ Place names in Borno and Yobe States (Northern Nigeria)], pp. 115, 216 (2007)</ref> Daartoowo biyeteeɗo [[Graham Connah]] yilliima nokku oo e hitaande 1965, fedde worɓe nokku oo hollitii wonde nokku ɗo Damasak woni ɗoo hannde oo, ko hedde kiloomeeteer 1 bannge worgo nokku mum gadano oo (ɗo tufɗe ina tawee), tee ɓe kolliti ko ɗum woppitaa e feccere adannde e... 1800 kono ina joginoo ko ina wona duuɓi 100.<ref name="connah">[https://books.google.com/books?id=pBw9AAAAIAAJ&pg=PA200 Three Thousand Years in Africa], p. 200 (1981)</ref>
Wiɗtoowo Almaañnaajo biyeteeɗo [[Heinrich Barth]] (1821-1865) habrii e kitaale 1850 wonde Damasak (ina winndaa Dammasak) ina waawi anndeede haa hannde e nokku maayo inniraango mum, kono hannde ina wiyee « Fatoghana ». O hollitii kadi wonde Edris, laamɗo Bornu tuggi 1353 haa 1376, maayi ko to Damasak e wiyde won e ciimtol.<ref name="barth1">[https://books.google.com/books?id=uhFdAAAAIAAJ&pg=PA585 Travels and discoveries in North and Central Africa, Vol. II], p. 585 (1857)</ref>
E lewru marse 2015, ko famɗi fof 70 maayɗo tawaama e nder wuro ngo.<ref>{{cite web|url=https://www.bbc.com/news/world-africa-31991752|title=Boko Haram crisis: At least 70 bodies found in Nigerian town|work=BBC News|date=20 March 2015|accessdate=21 March 2015}}</ref> Ɓe njiytaa ko ɓooyaani caggal nde wuro ngoo heɓtinaa e juuɗe [[Boko haram|Boko Haram]].<ref>{{cite web|url=http://www.cnn.com/2015/03/20/africa/nigeria-mass-grave/|title=Mass grave found in former Boko Haram-held town in Nigeria|work=CNN|date=20 March 2015|accessdate=21 March 2015|author=Abubakar, Aminu}}</ref><ref>{{Cite web|title=Nigeria: Country Closes Borders As Military Dismiss New 'Baseless' Kidnappings|work=allAfrica.com: Deutsche Welle|accessdate=2015-03-28|date=2015-03-25|url=http://allafrica.com/stories/201503260280.html}}</ref> Ñalnde 24 marse 2015, hoɗɓe ɓee mbiyi wonde Boko Haram nanngii ko ina ɓura 400 debbo e sukaaɓe e nder wuro ngo, nde ɓe ndogi e konu nguu e fuɗɗoode lewru nduu.<ref>{{cite news|url=https://www.reuters.com/article/us-violence-nigeria-kidnapping-idUSKBN0MK22Y20150324|title=Boko Haram kidnapped hundreds in northern Nigeria town: residents|work=Reuters|date=March 24, 2015|accessdate=May 2, 2015|author=Joe Penney}}</ref>
== Tuugnorgal ==
{{reflist}}
[[Category:Naajeeriya]]
[[Category:Gelle Naajeeriya]]
pmf3lq5teqh26ksgv59bzbjlqbdwdun
Charity Ekezie
0
5871
172452
91262
2026-06-07T13:25:11Z
MOIBARDE
10068
#1Lib1Ref
172452
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
[[File:Plant Village Charitable Society v2z.jpg|thumb]]
'''Charity Ekezie''' woni TikToker [[Naajeeriya]] e wonde jarida.<ref name=":0">{{Cite news|last=Thomas-Odia|first=Ijeoma|date=28 January 2023|title=Charity Ekezie: I never experienced racism until I joined Tiktok|url=https://guardian.ng/saturday-magazine/charity-ekezie-i-never-experienced-racism-until-i-joined-tiktok/|location=Lagos, Nigeria|access-date=11 April 2023|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref><ref name=":1">{{Cite news|last1=Barnhart|first1=Max|last2=Mitre|first2=Estefania|date=19 December 2022|title=Popular global TikToks of 2022: Bad Bunny leads the fluffle!|work=NPR|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2022/12/19/1143630317/popular-global-tiktoks-of-2022-bad-bunny-leads-the-fluffle|access-date=11 April 2023}}</ref><ref>{{Cite news|last=Johnson|first=Sarah|date=4 June 2024|title='Africa has zero PR in the west': the Nigerian influencer using sarcasm on the clueless|url=https://www.theguardian.com/global-development/article/2024/jun/04/do-you-have-water-in-africa-charity-ekezie-nigerian-influencer|access-date=22 November 2024|work=The Guardian|language=en-GB|issn=0261-3077}}</ref>
[[Category:Articles with hCards]]
== Ɓiɗɗo e janngirde ==
Ekezie mawnini nder Douala, [[Kamerun|Kameruun]], to o waɗi ɓiyum e o timmini janngirde maako.<ref name=":02">{{Cite news|last=Thomas-Odia|first=Ijeoma|date=28 January 2023|title=Charity Ekezie: I never experienced racism until I joined Tiktok|url=https://guardian.ng/saturday-magazine/charity-ekezie-i-never-experienced-racism-until-i-joined-tiktok/|location=Lagos, Nigeria|access-date=11 April 2023|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref><ref name=":2">{{Cite web|last=Onibada|first=Ade|title=African Influencers Hope Khaby Lame's Rise Will Mean That Global Success Is Attainable For More Of Them|url=https://www.buzzfeednews.com/article/adeonibada/khaby-lame-and-elsa-majimbo-the-top-african-tik-tok|access-date=11 April 2023|website=BuzzFeed News|date=15 July 2022|language=en}}</ref> O dilli Nigeria nder hitaande 2001, nde o marunoo duuɓi 10.<ref name=":3">{{Cite web|last=Cheong|first=Charissa|title=As a TikToker living in Nigeria, I was constantly exposed to ignorant comments. Now I use humor to show my followers how wrong they are about life in Africa.|url=https://www.insider.com/tiktoker-charity-ekezie-debunks-harmful-stereotypes-about-africa-2022-8|access-date=11 April 2023|website=Insider|language=en-US}}</ref>
O heɓii digirii nder habaru yimɓe diga Nnamdi Azikiwe University.<ref name=":03">{{Cite news|last=Thomas-Odia|first=Ijeoma|date=28 January 2023|title=Charity Ekezie: I never experienced racism until I joined Tiktok|url=https://guardian.ng/saturday-magazine/charity-ekezie-i-never-experienced-racism-until-i-joined-tiktok/|location=Lagos, Nigeria|access-date=11 April 2023|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref>
== Kuugal ==
Ekezie huuwani nder radio duuɓi tati e go'o. O mari feere feere nder ''internet'', je ɗon ɗon maaki diga hitaande 2020.<ref name=":4">{{Cite web|last=Harun|date=30 March 2022|title=Meet Nigerian TikTok Star Charity Ekezie|url=https://careerfodder.com/2022/03/30/meet-nigerian-tiktok-star-charity-ekezie/|access-date=11 April 2023|website=Career Fodder|language=en-US}}</ref>
O hawti TikTok nder 2020 ngam ɓeydaare je COVID-19 waɗi. <ref name=":04">{{Cite news|last=Thomas-Odia|first=Ijeoma|date=28 January 2023|title=Charity Ekezie: I never experienced racism until I joined Tiktok|url=https://guardian.ng/saturday-magazine/charity-ekezie-i-never-experienced-racism-until-i-joined-tiktok/|location=Lagos, Nigeria|access-date=11 April 2023|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref>Video maako arande je ɗon ɓooydi haandi ɓornugo limce aada diga lesdi [[Afrik|Afrika]] feere feere. Nde o fuɗɗi heɓugo bolle ɗe o anndi dow vidio'en, o waɗi anniya o jaaboto ɗe bee ko'e. Gila nden wakkati, Ekezie'en ɗon haɓɓo nder habaruji ɗi ɗon ɗon halki haalude ha nder [[Afrik]].<ref name=":42">{{Cite web|last=Harun|date=30 March 2022|title=Meet Nigerian TikTok Star Charity Ekezie|url=https://careerfodder.com/2022/03/30/meet-nigerian-tiktok-star-charity-ekezie/|access-date=11 April 2023|website=Career Fodder|language=en-US}}</ref><ref name=":5">{{Cite web|date=10 September 2022|title=The Cultural Frontline - How is TikTok changing culture? - BBC Sounds|url=https://www.bbc.co.uk/sounds/play/w3ct37rx|access-date=11 April 2023|website=www.bbc.co.uk|language=en-GB}}</ref> E nder bidio go'o Ekezie ɗon wi'a yimɓe ɓe ɗon yi'i [[Afrik|afriknaaɓe]] ɗon njara ndiyam ngam ɓe walaa ndiyam, ngam ɗon ɗon mari ndiyam nder ɓooya;<ref name=":05">{{Cite news|last=Thomas-Odia|first=Ijeoma|date=28 January 2023|title=Charity Ekezie: I never experienced racism until I joined Tiktok|url=https://guardian.ng/saturday-magazine/charity-ekezie-i-never-experienced-racism-until-i-joined-tiktok/|location=Lagos, Nigeria|access-date=11 April 2023|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref><ref name=":32">{{Cite web|last=Cheong|first=Charissa|title=As a TikToker living in Nigeria, I was constantly exposed to ignorant comments. Now I use humor to show my followers how wrong they are about life in Africa.|url=https://www.insider.com/tiktoker-charity-ekezie-debunks-harmful-stereotypes-about-africa-2022-8|access-date=11 April 2023|website=Insider|language=en-US}}</ref><ref name=":52">{{Cite web|date=10 September 2022|title=The Cultural Frontline - How is TikTok changing culture? - BBC Sounds|url=https://www.bbc.co.uk/sounds/play/w3ct37rx|access-date=11 April 2023|website=www.bbc.co.uk|language=en-GB}}</ref> nder feere ɗon holla ɓe ɓe [[Afrik]] woni lesdi goɗɗi je Wakanda woni laamorde ma.<ref>{{Cite news|last=Williams|first=Chad|date=28 April 2022|title=WATCH: Nigerian TikTok star uses humour to debunk stereotypes about Africa and trust us, you have to see this|work=IOL|url=https://www.iol.co.za/news/africa/watch-nigerian-tiktok-star-uses-humour-to-debunk-stereotypes-about-africa-and-trust-us-you-have-to-see-this-fad9ea02-fd58-4d5d-9605-b9f566e4cc97|access-date=11 April 2023}}</ref> Ekezie boo ɗon haaki TikTok ngam ɓeydataako program maɓɓe tawonnaaki foondoowo to yimɓe [[Afrik]], ko wayi no TikTokers Afrik'en mbaawataa heɓugo ceede diga fiidiyooji maɓɓe.
Ha nder lewru lewuru 2023, 60% eɓɓe Ekezie ɗon nder lesdi [[Aameerik|Aameerika]].<ref name=":06">{{Cite news|last=Thomas-Odia|first=Ijeoma|date=28 January 2023|title=Charity Ekezie: I never experienced racism until I joined Tiktok|url=https://guardian.ng/saturday-magazine/charity-ekezie-i-never-experienced-racism-until-i-joined-tiktok/|location=Lagos, Nigeria|access-date=11 April 2023|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref> Ha lewro Yuli 2022 Eekezie woodi yimɓe miliyon 1.2; ha nder feebari 2023 ɓe ɓeydi haa ɓe ɓuri miliyaaruuji 2.<ref name=":22">{{Cite web|last=Onibada|first=Ade|title=African Influencers Hope Khaby Lame's Rise Will Mean That Global Success Is Attainable For More Of Them|url=https://www.buzzfeednews.com/article/adeonibada/khaby-lame-and-elsa-majimbo-the-top-african-tik-tok|access-date=11 April 2023|website=BuzzFeed News|date=15 July 2022|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|last=Odesomi|first=Omowumi|date=21 February 2023|title=Biggest Social Media Influencers In Africa|url=https://www.africanleadershipmagazine.co.uk/55391-2/|access-date=11 April 2023|website=African Leadership Magazine|language=en}}</ref>
Ekezie wi'i o yiɗi warugo nder kubaruuji bana kuugal nder yeeso.<ref name=":43">{{Cite web|last=Harun|date=30 March 2022|title=Meet Nigerian TikTok Star Charity Ekezie|url=https://careerfodder.com/2022/03/30/meet-nigerian-tiktok-star-charity-ekezie/|access-date=11 April 2023|website=Career Fodder|language=en-US}}</ref>
== Jaɓɓorgo Kewuuji e jaɓɓorde ==
Ha Desemba 2022, NPR haani Ekezie ha nder limgal TikTok duniyaaru.<ref name=":12">{{Cite news|last1=Barnhart|first1=Max|last2=Mitre|first2=Estefania|date=19 December 2022|title=Popular global TikToks of 2022: Bad Bunny leads the fluffle!|work=NPR|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2022/12/19/1143630317/popular-global-tiktoks-of-2022-bad-bunny-leads-the-fluffle|access-date=11 April 2023}}</ref>
Nder lewru janvier 2023, Ekezie haɓɓiri ha nder maral ''tiktok's Top Creator'' 2022 ''Sub-Saharan Africa award''.<ref>{{Cite news|date=15 January 2023|title=TikTok Unveils The First Creators To Win #TopCreator2022 Awards in Sub-Saharan Africa|url=https://editor.guardian.ng/life/whatsnew-entertainment-celebrity-gist-and-so-on/tiktok-unveils-the-first-creators-to-win-topcreator2022-awards-in-sub-saharan-africa/|location=Lagos, Nigeria|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20230411162945/https://editor.guardian.ng/life/whatsnew-entertainment-celebrity-gist-and-so-on/tiktok-unveils-the-first-creators-to-win-topcreator2022-awards-in-sub-saharan-africa/|archive-date=11 April 2023|access-date=11 April 2023|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref>
== Nolde hoore ==
Ekezie ɗon anndira Inngilisjo e [[Faransinkoore|Faraysay]]. O woodi bandiraaɓe ɗiɗo.<ref name=":07">{{Cite news|last=Thomas-Odia|first=Ijeoma|date=28 January 2023|title=Charity Ekezie: I never experienced racism until I joined Tiktok|url=https://guardian.ng/saturday-magazine/charity-ekezie-i-never-experienced-racism-until-i-joined-tiktok/|location=Lagos, Nigeria|access-date=11 April 2023|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref> O ɗon torra bee ɓernde nder yonki maako fuu, e ɗum waɗi o ɗon ɓeyda ɓerɗe ngam ɓaawo maajum.<ref name=":44">{{Cite web|last=Harun|date=30 March 2022|title=Meet Nigerian TikTok Star Charity Ekezie|url=https://careerfodder.com/2022/03/30/meet-nigerian-tiktok-star-charity-ekezie/|access-date=11 April 2023|website=Career Fodder|language=en-US}}</ref>
Ha nder hitaande 2022, o jooɗii e [[Abuja]], [[Naajeeriya]].<ref name=":33">{{Cite web|last=Cheong|first=Charissa|title=As a TikToker living in Nigeria, I was constantly exposed to ignorant comments. Now I use humor to show my followers how wrong they are about life in Africa.|url=https://www.insider.com/tiktoker-charity-ekezie-debunks-harmful-stereotypes-about-africa-2022-8|access-date=11 April 2023|website=Insider|language=en-US}}</ref>
== Firooji ==
<references />
[[Category:Rewɓe]]
[[Category:Naajeeriya]]
[[Category:Yimɓe]]
[[Category:Yimɓe Naajeeriya]]
[[Category:Yimɓe Afrik]]
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
lgecmo01ynq32ne0nqisccjgsgswfi0
Diana Eneje
0
5892
172459
91327
2026-06-07T14:33:01Z
MOIBARDE
10068
#1Lib1Ref
172459
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
[[File:El valor nunca vencido y hazañas de Juan de Arévalo - comedia nueva (IA A25007607).pdf|thumb|Jaambaraagal gonngal e hazañaaji Juan de Arévalo - komedi keso (IA A25007607)]]
'''Diana Chioma Eneje''' (duubi daygo 19 juko 2002), anndiraaɗo e nder golle '''Diana Eneji''', ko mooduɗo, vlogger e social media, jibinaaɗo nder [[Lagos]], o ƴiwoyi nder [[Diiwal Enugu|Enugu]], diiwal nder leydi [[Naajeeriya]]. O anndiraa ngam o golli nder Rema ''music video'' Dumebi<ref name="Vanguard">{{Cite news|title=Diana Eneje: Meet Nigeria's teens most influential and fashionable female model|url=https://www.vanguardngr.com/2020/01/diana-eneje-meet-nigerias-teens-most-influential-and-fashionable-female-model/|location=Lagos, Nigeria|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|access-date=7 August 2021|date=20 January 2020}}</ref>
== Nguurndam gadano ==
Diana Chioma Eneje jibini ha 19 juko 2002 ha [[Lagos]] to Kingsley Eneji, e Linda Eneja.<ref name="Vanguard2">{{Cite news|title=Diana Eneje: Meet Nigeria's teens most influential and fashionable female model|url=https://www.vanguardngr.com/2020/01/diana-eneje-meet-nigerias-teens-most-influential-and-fashionable-female-model/|location=Lagos, Nigeria|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|access-date=7 August 2021|date=20 January 2020}}</ref> Firo maako fuɗɗam nder fashion, wari diga ɓurɓe ɓiyum Jennifer Eneje, e Doris Enege, ɓe mardi mo njamɗinaandi fashion.<ref name="Tribune Online">{{Cite news|title=Award-Winning Teen Influencer, Diana Eneje, speaks on life, career and aspirations|url=https://tribuneonlineng.com/award-winning-teen-influencer-diana-eneje-speaks-on-life-career-and-aspirations/|newspaper=[[Nigerian Tribune]]|access-date=8 August 2021|date=10 April 2021}}</ref><ref>{{Cite web|last=Africamagazin|title=Diana Eneje Biography: Age, School, Net Worth, Photos, Wiki|url=https://africamagazin.com/diana-eneje-biography-age-school-net-worth-photos-wiki/|access-date=2021-08-22|language=en-US|archive-date=2021-08-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20210822043252/https://africamagazin.com/diana-eneje-biography-age-school-net-worth-photos-wiki/|url-status=dead}}</ref>
[[Category:Articles with hCards]]
== Kuugal ==
E hitaande 2016, o fuɗɗi golle mum nder ''modeling'' bana model mo ɓeydi duuɓi 14,<ref name="THISDAYLIVE">{{Cite news|title=17 Years Old Nigeria's Most Influential, Fashionable Female Model|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2020/01/31/nigerias-teens-most-influential-fashionable-female-model/|newspaper=[[This Day]]|access-date=8 August 2021|date=31 January 2020}}</ref> be duuɓi 14. Nder 19 Aguusta 2017, o fuɗɗi haɓɓugo daande maako, ngam wallugo ɓikkoy ɓe ɓe ɗon ɓeya. Eneje fuɗɗii vlog fashion dow [[YouTube]] nder Aguusta 2019.<ref name="industry">{{cite web|title=17 Years Old Nigeria's Most Influential, Fashionable Female Model|url=https://www.bellanaija.com/2023/03/diana-eneje-on-jermaine-bts-reality/|website=Bella Naija|access-date=16 August 2023|date=21 March 2023}}</ref> O ɗon holla ɓalndu, ɓalli, nyaamdu, e ko o waɗi nder nder yaadu. Nder 19 Aguusta 2019, o waɗi ko o haɓɓii ngam jaɓugo gelle mum ngam ɓalli ɓoli e hawtaade e The Shine Cartel.<ref>{{cite web|last1=Tv|first1=Bn|title=Watch Diana Eneje's Ghana Tour Vlog|url=https://www.bellanaija.com/2021/06/watch-diana-enejes-ghana-tour-vlog/|website=BellaNaija|access-date=7 August 2021|date=9 June 2021}}</ref> O wurtini nder Rema music video Dumebi, ɗum wartirtee e [[Jonzing World]], e [[Mavin Records]] e 21 May 2019, hono mawɗo nder video.<ref name="THISDAYLIVE2">{{Cite news|title=17 Years Old Nigeria's Most Influential, Fashionable Female Model|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2020/01/31/nigerias-teens-most-influential-fashionable-female-model/|newspaper=[[This Day]]|access-date=8 August 2021|date=31 January 2020}}</ref><ref>{{Cite web|title=Diana Eneje Awards, Boyfriend, Cars, Houses And Latest Biography - Update Hubs Naija|url=https://www.updatehubs.com/2021/08/diana-eneje-biography.html|access-date=2022-01-15|website=www.updatehubs.com|archive-date=2022-01-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20220115014929/https://www.updatehubs.com/2021/08/diana-eneje-biography.html|url-status=dead}}</ref>
Eneje waɗi semmbe ngam HP, Cadbury, PayPorte, Mango, [[Stanbic IBTC,]] [[Krispy Kreme]], Kellogg Tolaram, Infinix, Bolt, [[Coca Cola,]] Octafx e ko ɓuri heewde. Ha 18 lewru Yune 2020, o holli dow golle mum, bana semmbibaajo to ''Guardian TV'', bee Emmanuella jaajotooɗo Popsicles.<ref>{{Cite news|title=Diana Eneje talks about her influencer career and her most embarrassing moment|url=https://tv.guardian.ng/entertainment/guardian-life/diana-eneje-talks-about-her-influencer-career-and-her-most-embarrassing-moment/|location=Lagos, Nigeria|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|access-date=7 August 2021}}</ref>
Ha 19 August 2021, [[Swarovski]], jaaynde jaayɗe e jaajɗe nder Nigeria, holli Diana, bana gooto nder yimɓe ɓe ɗon mari semmbe dow marki maako.<ref>{{cite web|title=Swarovski Nigeria unveils Temi Young and Diana Eneje as its newest brand influencers|url=https://www.bellanaija.com/2021/08/swarovski-nigeria-influencers/|website=BellaNaija|access-date=17 September 2021|date=19 August 2021}}</ref>
== Ceeɗol ==
{| class="wikitable"
!Taal
! width="250" |Dental
! width="350" |Fedde
! width="50" |Kuugal jeyaaɗo
! width="75" |Ko'e jaaynde
|-
|Koolol
| rowspan="2" |Naajeeriyaɓe Tinndooɓe Yiɗde
|Firo ɓurɗo ɓeydaade
| rowspan="3" |hoore mum
|{{won}}
|-
|Koɗol
|Yiɗde Fooyre huutoreede
|{{nom}}
|-
|Koolol 2021
|Ynaija
|Yimɓe 100 Ɓurɓe Waawde e Firooji
|{{Longlisted}}
|}
== Firooji ==
{{reflist}}
[[Category:Rewɓe]]
[[Category:Debbo]]
[[Category:Naajeeriya]]
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
7azjmm0mbq26khq80jgrb1ezb7bkgqm
Christie George
0
5899
172453
106217
2026-06-07T13:27:23Z
MOIBARDE
10068
172453
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
[[File:Dr. George R. Christie House.jpg|thumb|Doktoor Joorji R. Kiristi suudu]]
[[File:George Christie clock tower - geograph.org.uk - 5700444.jpg|thumb|Tower waktu George Christie - joogaraafi.org.uk - 5700444]]
'''Christie George''' (dayngol; 10 Maayu, 1984) ko jokkondirɗo ɓaleere leydi [[Naajeeriya]].
O wonnoo nder ɓalli fuɗnugo lesdi lesdi [[Naajeeriya]] nder juulde juulal 2008 ''Summer Olympics.''<ref>{{cite web|url=https://www.fifa.com/tournaments/archive/womensolympic/beijing2008/teams/team=1882893/squadlist.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305104816/http://www.fifa.com/tournaments/archive/womensolympic/beijing2008/teams/team=1882893/squadlist.html|url-status=dead|archive-date=5 March 2016|title=Olympic Football Tournaments Beijing 2008 – Women / Nigeria|accessdate=25 August 2019|publisher=[[FIFA]]}}</ref>
== Ndaare kadi ==
* Nigeria to Olimpiadi 2008
== Firooji ==
<references />
{{Reflist}}{{Nigeria squad 2007 FIFA Women's World Cup}}{{Nigeria women's football squad 2008 Summer Olympics}}{{Nigeria squad 2008 African Women's Championship}}
[[Category:Sukaaɓe Naajeeriya]]
[[Category:Naajeeriya]]
[[Category:Rewɓe]]
[[Category:Debbo]]
[[Category:Stub]]
forq1tj8whqys8q3a2xv30ixjepm0lq
Datti Abubakar
0
6173
172458
94387
2026-06-07T14:22:05Z
MOIBARDE
10068
#1Lib1Ref
172458
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Kolonel '''Datti Sadiq Abubakar''' o woni garnaako konu Diiwal [[Diiwal Aanambaara|''Anambra'']] nder lesdi [[Naajeeriya]] diga lewru Yuuli 1978 haa Oktooba 1979 wakkati laamu konu Janaarjo [[Olusegun Obasanjo]].<ref name="wstate">{{cite web|url=https://www.worldstatesmen.org/Nigeria_federal_states.htm|title=Nigerian States|publisher=World Statesmen|access-date=2010-01-04}}</ref>
O mari jaangirde Rumfa, [[Kano]].<ref>{{cite news|url=http://news.biafranigeriaworld.com/archive/2003/jun/18/0179.html|date=2003-06-18|title=Rumfa college Kano: School under royal eyes|author=Musa Umar Kazaure|work=Daily Trust|access-date=2010-01-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20120304045847/http://news.biafranigeriaworld.com/archive/2003/jun/18/0179.html|archive-date=2012-03-04|url-status=usurped}}</ref>
Nder lewru Yuuli 1966 Lt. Datti ''Abubakar, Recce'', ɗon nder [[Abeokuta]] Garrison nde ɓurɓe nder ardiiɓe Igbo maayi, ɗon jokkondira gollal nder kolli dow majje majje [[Johnson Aguiyi-Ironsi]].<ref>{{cite web|url=http://www.gamji.com/nowa/nowa26.htm|title=Operation Aure (2): Planning to Overthrow General Ironsi|last=Omoigui|first=Nowa|publisher=Gamji|access-date=2010-01-04}}</ref>
Abubakar toɗɗaama guwerneer konu leydi Anambra e lewru juko hitaande 1978, o jokki golle ɗee haa lewru oktoobar hitaande 1979.<ref name="wstate2">{{cite web|url=https://www.worldstatesmen.org/Nigeria_federal_states.htm|title=Nigerian States|publisher=World Statesmen|access-date=2010-01-04}}</ref>
O watti duɗe ɗee e les njiimaandi makko no feewi rewrude e komisiyoŋ toppitiiɗo doole jaajɗe e dow politik e gollotooɓe.<ref>{{cite web|url=https://oer.unn.edu.ng/read/staff-discipline-in-the-anambra-state-education-commission-a-review-of-nsukka-education-zone-from-1980-1988|title=Staff Discipline in the Anambra State Education Commission: A Review of Nsukka Education Zone from 1980 - 1988|date=September 1990|publisher=University of Nigeria|access-date=2010-01-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20240123083318/https://oer.unn.edu.ng/read/staff-discipline-in-the-anambra-state-education-commission-a-review-of-nsukka-education-zone-from-1980-1988|archive-date=2024-01-23|url-status=dead}}</ref>
Caggal fitinaaji diineeji mawɗi e nder diiwaan [[Kano]] e hitaande 1980, o woni tergal e Ñaawirde Toownde Kano ngam wiɗtude sabaabuuji e waɗde wasiyaaji.<ref>{{cite book|page=159|title=Violence in Nigeria: the crisis of religious politics and secular ideologies|last=Falola|first=Toyin|publisher=University Rochester Press|year=1998|isbn=1-58046-018-6}}</ref>
== Firooji ==
{{reflist|2}}
[[Category:Articles with hAudio microformats]]
[[Category:Yimɓe]]
[[Category:Yimɓe Naajeeriya]]
[[Category:Yimɓe Afrik]]
[[Category:Naajeeriya]]
[[Category:Stub]]
jpliccap5co0br3qxqnp2q3l43xu92r
Dadasare Abdullahi
0
21781
172454
80002
2026-06-07T13:34:41Z
MOIBARDE
10068
#1Lib1Ref
172454
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Maimuna Dada-Sare Abdullahi''' MON (1918–1984) ko winndiyanke, infirmiyee, jannginoowo, jaayndiyanke iwdi fulɓe, [[Naajeeriya|Naajeeriyanaajo]]. Jokkondiral makko e ''Rupert East'', binndoowo e jannginoowo Biritaan, luulndiima miijooji pinal e renndo Koloniiji Fuɗnaange [[Naajeeriya]]<ref>{{Cite web|last=Mohammed|first=Aisha Kabiru|date=2024-07-21|title=Looking for Gaskiya Corporation|url=https://rpublc.com/june-july-2024-2/looking-for-gaskiya-corporation/|access-date=2026-01-14|website=The Republic|language=en-GB}}</ref><ref name=":9">{{Cite book|last=Ochonu|first=Moses E.|author-link=Moses Ochonu|url=https://muse.jhu.edu/book/111445|title=Emirs in London: Subaltern Travel and Nigeria's Modernity|date=2022|publisher=Indiana University Press|pages=60–65, 321–341}}</ref>
== Laamu ==
Dadasare (wol [[Fulfulde]] ngam debbo malla inna wuro) jibinaa nder saare marɗo daraja nder Gola nder diiwaan Bajama [[Diiwal Aadamaawa|Adamawa]]. Nde o ɗon wondi ɓikkoy, saare maako ɗon ɓadii ɗon njahi Jambutu haa Adamawa. Nder deftere maako ''It Can Now Be Told'', o winndi wonde ɓiyum ɗon haani e ɓiyum ɓiyum.
=== Ɓaɓɓugol ===
Nder yahugo nder 1929 to Gola bee bandiraawo, o jeyi dow umroore mawɗo diiwaan koloniyaal Britani mo yiɗi debbo Fulani. Maako maako mawɗo, mo o yahdi Gola bee maako, o jeyaa nder nder nder nder jonde e nder nder nder haɓɓugo maako. O ɗon duuɓi 11 tan saa'i maajum. Gardiiɗo on waɗi haɓɓugo ɓikkoy Fulani tati ɓe ɓe njogii ɓe, ɓe o suɓii Dadasare.
==== Yiɗde wurta ====
Ɓesngu maako warti haa Jambutu ɗon mari balmi, ɓe ɗon hulna Gola ngam hisnugo mo ammaa woɓɓe nder lenyol maako ɗon ƴama ɓesngu maako ngam ɓe naftora fitinaaji ammaa ɓe ɗon wolwa bee ofisru man arande. Laamu koloñaal to gardiiɗo diiwaan oo to Yola, udditi wiɗto e wiɗto. Caggal nde wiɗto maɓɓe joofi, ɓe naamndii Dadasare so tawii o yiɗii hootde galle makko walla o jooɗoo e nannguɗo mo oo. O naamnaama laabi keewɗi, kala nde o holliti yiɗde makko hootde to yumma makko. Yidde makko laaɓtunde fof, laamuuji koloñaal Angalteer yamiri mo yo o heddo e nannguɗo mo oo.<ref name=":13">{{Cite book|last=Ochonu|first=Moses E.|url=https://books.google.com/books?id=nsRLEAAAQBAJ|title=Emirs in London: Subaltern Travel and Nigeria's Modernity|date=5 April 2022|publisher=Indiana University Press|isbn=978-0-253-05914-7|pages=322–330|language=en}}</ref> E nder cakkital ñalawma, ko juuti caggal nde o waɗi ndee feere, o etii dogde tawi gardeeji ɗii ina ɗaanii. O woni jamma e nder ladde e nder yahdu makko galle makko to Jambutu. Polis koloñaal oo, haa jooni ina yiytoo mo, ina nawta mo to galle ofisee oo. Sabu etaade dogde, kaaw makko, gardinooɗo diiwaan Gola, ittaa e jappeere mum, banndiraaɓe makko woɗɓe, haa teeŋti e rewɓe ɓee, ndogi Gola ngam hulde koye mum en.<ref name=":1" />
==== Tawi to Benue nden ɓaawo ɗon to Adamawa ====
Nannguɗo mo oo, nawtaa to Ibbi to diiwaan Benue ko juuti, o yahdi e makko. To Ibbi, o wonii ‘hostess’ ofisee oo e hoɓɓe makko heewɓe Oropnaaɓe. E oon sahaa o jaɓii baasal makko, o etii waɗde ko ɓuri moƴƴude e ngonka makko. Duuɓi tati, o huutoriima mo no maccuɗo jibinannde nii, ɗum addani mo jibinde ɓiɗɗo e juuɗe ofisee oo. Kuugal ofisru man haa lesdi Naajeeriya timmini ɓaawo man, o warti haa lesdi Angalteer o acci mo bee ɓinngel maako. O wi'i Dadasare o wartan, o hoota haa yumma maako haa Adamawa. E laawol makko hootde Adamawa to maayo Benue, ɓiyiiko maayi e ñawu malaariya. Nder deftere maako, o ɗon wi'a:<blockquote>''Mi waɗi jemma nder nokkuure ceewɗi biyeteeɗo Bajabure. Ɗuɓɓuɗe ɗon ɓilla dow fuu. Ɓiɗɗo am ɗon ɓanngina masin nder jemma fuu. O heɓii malaariya bee saffugo, nden ngam o ɓeydi ɓeydi e mi waawataa yahugo doktoor, o maayi nder juuɗe am nder Song nder laawol haa Gola. Mi ɗon moftina haala ngol. Baabiraawo tan waawi anndugo no mi nani.''</blockquote>
=== Jokkondiral e Rupert Fuɗnaange ===
Caggal nde o arti galle makko seeɗa, o resi gorko gooto e nder renndo ngo, ko banndiraaɓe makko resndi ɗum.<ref name=":12">{{Cite book|last=Ochonu|first=Moses E.|url=https://books.google.com/books?id=nsRLEAAAQBAJ|title=Emirs in London: Subaltern Travel and Nigeria's Modernity|date=5 April 2022|publisher=Indiana University Press|isbn=978-0-253-05914-7|pages=322–330|language=en}}</ref> Ndeeɗoo yiɗde hebbinii Dadasare « e ŋoŋɗi » no o holliri e deftere makko nii. O winndi kadi wonde o nattii wonde "cukalel ngel 6e 6eydi 6ooyde" e wonde "ko huunde wayliima no feewi, 6ernde am yaajii".<ref name=":02">{{Cite book|last=Abdullahi|first=Dadasare|title=It Can Now Be Told: The Autobiography of the First Female Writer in Colonial Northern Nigeria|publisher=Informart Publishers|year=2019|isbn=9789789713738|edition=1st|pages=13–22}}</ref> Dadasare yaawi waasde nguurndam mum e nannguɗo ɗum nde tawnoo omo joginoo martabaaji e njulaagu koloñaal keeriiɗo. E hitaande 1933, Doktoor Rupert East noddi Dadasare ngam hoɗdude e makko to Zaria, 500 kiloomeeteer to Gola. O hawri e Rupert East e nder fedde renndoyankoore nde o nanngi. O yiɗi mo ndeen, o janngini mo Fulfulde (ɗemngal makko neeniwal). Ɗoon e ɗoon o jaɓi noddaango makko, o woni e waɗde feere ngam hawrude e makko to Zaria. Rupert East woniino gardiiɗo fedde binndol diiwaan worgo (Gaskiya Corporation) fuɗɗorde. O yahrata ko e duuɓi 35, kanko ne o yahrata ko e duuɓi 15 e sahaa noddaango makko.<ref name=":22">{{Cite web|last=Yishau|first=Olukorede|date=19 March 2021|title=Let me tell you about Dadasare Abdullahi|url=https://thenationonlineng.net/let-me-tell-you-about-dadasare-abdullahi/|access-date=20 May 2023}}</ref> Dadasare, e nder ciimtol mum, hollitii pellital mum yahdude e Dr East, mo o inniri Jaumusare (Joom suudu):<blockquote>''Oo sahaa mi alaa e sago mi nanngee. Mi fellitiino e yiɗde am yahde to gorko mo nganndu mi ina waawi yiɗde, mo nganndu mi ina jogii miijo tigi rigi e am. Mi sikkaani, jooni walla caggal, expatiate e jokkondiral keeringal mawni hakkunde am e Jaumu-sare. Yiɗɓe no feewi njiɗaa haalde, ɓe njiɗaa, mbaawaano faamde.''</blockquote>Duuɗal maɓɓe waɗi haalaaji dow ko'e maɓɓe, ɗum waɗi ko'e feere e haala. O laati jaɓoowo wuro, to o welliti yimɓe maako, hawtiɓe e mawɓe, e mawɓe laamu. O tawi mo mo jannginoowo mo jannginan mo janngugo e winndaade e Farayse e [[Hausare|Hausa]] huutoreeɗum ɗerewol Latin. O ɓeydi ɓeydi yiɗi jaŋde defte ɓurna e hausa. O janngi Bibel Hausa tati koo nde o [[Juulɓe|Muslim]]. O yiɗi janngugo defte ɗe ɗe Engelees e o yiɗi [[Jane Austen]]. East yahrata Dadasare bana debbo maako, o heɓi ko'e maral, daraja e laamu ɗe o mari ngam o mari debbo mawɗo koloniya.<ref name=":1" /> Gooto gooduɗo ɓernde Rupert East, Mr. H.P. Elliot wi'i ɗum nder nder nder nder ko o wi'i:<blockquote>''East ɗon hawta dow ngam o haani jaɓa nder hawrugo maɓɓe nder Europe'en bana goɗɗo marɗo/kowo. O huuwani mo bana debbo, o ɗon darani ɓe wuro maɓɓe.''</blockquote>Nder 1951, Rupert East wartii to UK bee debbo maako keso, Jacqueline de Neyer, ɓaawo ɗon o woodi ɓiɓɓe ɗiɗo, ammaa o ɗonno hawtina habaru bee Dadasare. O yahi to wuro maɓɓe nder Wiltshire wakkati feere nder nder nder leydi Angalteer. H.P. Elliott, boo nder nder nder nder defte maako, o wi'i:<blockquote>''Miɗo heɓtoo koyɗe am e ndee ɗoo golle tiiɗɗe, nde mesaas yetti mi ñalnde heen e yaawre ngam noddude mi yi’de Dada Sare. Mi tawii mo omo woya. ‘Miɗo sikki huunde hulɓiniinde waɗii jom suudu am’, o wiyi. Mi waɗii ko mbaawmi fof ngam deeƴnude e weltinde mo, kono miɗo goongɗina. Rupert ina yahra galle mum rewrude e Sudaan e Ejipt e sehil mum DO [Ofisee Diisneteeɗo]. En nganndii balɗe seeɗa caggal ɗuum wonde DO waraama, Rupert gaañiiɗo no feewi e nder jolngo laana njoorndi hakkunde Kayhayɗi e Tel Aviv. Dada Sare ina haali goonga. Ko senngo ‘psychic’—ko tan e sifaa mum mo kawru-mi e leydi Najeriya. Ko debbo teskinɗo, caggal ɗuum wonti Ofisee Jaŋde, maayi, teddinaaɗo no feewi, ko ɓooyaani koo e nder diiwaan Adamawa, ɗo o jibinaa ɗoo.''</blockquote> Caggal nde o maayi e hitaande 1975, o wasiyi mo "keewal jawdi".
== Kuugal ==
Nder wakkati Dadasare bee Rupert East nder Zaria nder ɓaawo duuɓi 1930, o huuwi bana marɗo habaru nder Gaskiya Corporation, marɗo ''Gaskiya Tafi Kwabo.'' Kaŋko o huuwi ton, Dadasare o jaŋgi nder wardi wiiki. O ɗon windi defte to hawrugo nder kuuje feere feere, nder suɓaaje. O ɗon ɗon ɗon ɗon haani dow walaa cukalel nder [[Zariya|gariiri Zaria]] e Tudun Wada je ɗon haani yimɓe. Ngam maajum, laamu koloniya'en ɗon ɗon ɓeyda masin, ɓe ɗon ɗaɓɓa torra mawɗo, ammaa ɓe mbaawataa heɓugo. Ammaa, ɗum waɗi ɓe mari suudu do'aare nder Zaria e Tudun Wada. O waɗi golle e Gaskiya Corporation.
O huwti e mawɓe winndiyaaɓe hausa e hawritooɓe hono [[Abubakar Imam]], mo woni editor, e Nuhu Bamalli. O winndi dow kuuje nder nder kubaruuji, o ɗon hakkiilo dow kuuje rewɓe. Nder hitaande 1946, Gaskiya Corporation waɗi ''Jakadiyya,'' wardi ngam rewɓe. Ɗum laati footi ɗuuɗugo ngam Dadasare. O waɗi jaŋde rewɓe nde o winndi kuutorɗe dow rewɓe mawɓe bana Elizabeth Fry e Florence Nightingale. O winndi e defte dow laaɓal e jaɓɓorgo ɓikkoy. O boo o laatiɗo marɗo debbo hawti e rewɓe jaajotooɓe ngam ɗum ɗon footi heɓugo marɗo debbo malla marɗo bolle nder nokkuure nde worɓe ɓuri heewde.
Nder konu duuniyaaru ɗiɗaɓu, o laati mo'o mo'o walliɗo nder suudu ndun haa Wusasa. Ngam haala maako bee barko'en, o jeyaa to diina kiristaana, o baptismi ɓaawo maajum. Ammaa, du'aare fuɗɗiiɗo haalooɓe e Fulɓe ngam waɗugo Almasiihu'en maccuɓe waɗi o hoɗoto diina Islaam duuɓi seɗɗa ɓaawo ɗum.
E lewru desaambar 1949, o ummii Angalteer ngam janngude ngam wonde infirmiyee fotde duuɓi jeegom. O janngi to opitaal mawɗo Horton to Banbury, caggal ɗuum o artiraa to opitaal jibinannde Plainstow to Londres haa hitaande 1955.<ref name=":72">{{Cite journal|last1=Nasidi|first1=Nadir Abdulhadi|last2=Nasiru|first2=Mohammed Abubakar|date=2021|title=It Can Now Be Told by Maimunatu Dadasare Abdullahi|url=https://www.ajol.info/index.php/zahir/article/view/224297|journal=Zaria Historical Journal|language=en-US|volume=5|issue=2}}</ref> Ko e oon sahaa Rupert East resi debbo mum gooto, naalanke belsiknaajo biyeteeɗo Jacqueline de Neyer, mo o hawri e Gaskiya Korporaasiyoŋ. Ko adii nde o wartata leydi Naajeeriya, Rupert East yaltii leydi ndii, o hooti Angalteer, o dooli Dadasare yahrude yeeso e nguurndam makko. Caggal ɗuum o wonti infirmiyee winnditiiɗo to opitaal laamu to Zaria, o heɓi toɓɓere matron.
Dadasare ɓaawo man laati jannginoowo mawɓe e jannginoowo haa woyla lesdi Naajeeriya jeytaare kesum. O golliima e sarwiis diiwaan oo, hono balloowo hooreejo jaŋde mawɓe, caggal ɗuum o wonii sarwiis dowla to bannge worgo-cakaari haa e darorɗe kitaale 70 nde o woppi golle. Nde o woppi golle, o fuɗɗii golle makko ko e jokkondiral e wiɗtooji keewɗi hakkunde leyɗeele to Fuɗnaange leydi Najeriya.
O heɓii darnde Orde Niger National hono nder hitaande 1970, gooto e rewɓe arandeeji.
== Maayi ==
E hitaande 1984, Dadasare diwi e nder ɓuuɓri ngam yiɗde warde hoore mum. O hisnaama, o nawaa to safrirde too. O wuuri kono yontereeji ɗiɗi caggal ɗuum o maayi sabu bonnugol ngol o waɗi e ɓanndu makko e hakkille makko. Ko adii nde o yiɗi warde hoore makko, o wiyi ɓiyiiko debbo mo o resndi, hono Aishatu Dikko, omo yiɗi yiyde ɗum. Dadasare humpitii mo wonde so tawii o arii haa jooni, o hawraani e makko, o ƴeewto les pillow makko ngam heɓde mesaas. Aishatu naamndii firo ngo Dadasare salii rokkude. Ñalnde heen, o wiyi balloowo galle makko, ko kanko adii yiyde mo e nder ɓunndu nduu, "gila janngo a yiyataa kam". Aishatu arii ko juuti sabu juulde makko ina jokki nde o yottii.
Gaɗa mayde mum, o winndi autobiography maako It Can Now Be Told, ɗum wurtini nder hitaande 2019.
== Firooji ==
<references />
[[Category:Naajeeriya]]
[[Category:Rewɓe Afirka]]
[[Category:Rewɓe]]
[[Category:Mayde 1984]]
[[Category:Jibinaa 1918]]
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
kav2rvbknzog5ur3k11pligquikkxtb
Daniel Etim Effiong
0
37727
172456
169162
2026-06-07T14:12:10Z
MOIBARDE
10068
#1Lib1Ref
172456
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Daniyel Etim Effiong''', kadi '''Daniyel Etim-Effiong''' ko fijoowo e gardo filmo [[Naajeeriya|Najeriya]].<ref>{{Cite web|url=https://www.bellanaija.com/2020/09/mimi-onalaja-30th-birthday-party/|title=The Photos from Inside Mimi Onalaja's 30th Birthday Party That'll Make You Feel Like You Were There Too|date=September 30, 2020|publisher=Bella Naija|access-date=October 23, 2020}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.bellanaija.com/2020/01/moet-interview-part-1/|title=Moët's "Night With The Stars" delivers All The Nollywood Inspiration You need with Daniel Etim Effiong, Kate Henshaw, Mawuli Gavor & Omotola Jalade Ekeinde|date=January 30, 2020|publisher=Bella Naija|access-date=October 23, 2020}}</ref>
== Nguurndam e jaŋde puɗɗagol ==
Etim Effiong jibinaa ko to Jaji e nder diiwaan [[Kaduna]] to leydi [[Naajeeriya|Najeriya]].<ref>{{Cite web|title=Daniel Etim Effiong Biography - 88Lately|url=https://88lately.com/daniel-etim-effiong-biography/|date=2025-06-05|access-date=2025-11-28|language=en-US}}</ref><ref name="Pun" /><ref>{{Cite web|title=Why My Dad Was Sentenced to Life Imprisonment - Daniel Etim-Effiong|url=https://vocal.media/humans/why-my-dad-was-sentenced-to-life-imprisonment-daniel-etim-effiong|website=Humans|access-date=2025-11-28|language=en}}</ref><ref>{{Cite news|title=Daniel Etim Shares Family's Sad Pattern of Accusations: "I Was One When My Dad Was Taken to Prison" - Legit.ng|url=https://www.legit.ng/entertainment/nollywood/1657765-daniel-etim-shares-familys-sad-pattern-accusations-i-dad-prison/|newspaper=[[Legit.ng]]|date=2025-06-01|access-date=2025-11-28|language=en|first=Olumide|last=Alake}}</ref> E nder cukaagu makko o hoɗi ko to wuro Benin, to diiwaan Edo ; Dowla [[Lagos]]; e [[Abuja]]. Baaba makko, gonnooɗo lietnaa kolonel Moses Effiong, ñaawaa kasoo duuɓi 10 caggal nde o waɗtaa e fenaande e kuudetaa Mamman Vatsa e hitaande 1985 e laamu [[Ibraahiima Babangida]]. O neldaa kasoo nde Etim Effiong ina yahra e hitaande wootere. Yumma makko maayi ko nde o yahrata e duuɓi nay, omo yahra e laawol ngam yiyde jom suudu makko to kasoo. Baaba Etim Effiong woppitaama hitaande 1993, nden o hokkaama yaafuye timmuɗe haa hooreejo lesdi [[Muhammadu Buhari]] nder hitaande 2020.
O naati duɗal keeringal St. Mary's to duunde [[Lagos]], diiwaan [[Lagos]], o rewi heen ko duɗal laamu, Ikorodu, kañum ne to diiwaan [[Lagos]], ngam jaŋde makko hakkundeere. O heɓi dipolom makko ko faati e ganndal kemikal to duɗal jaaɓi haaɗtirde karallaagal kesal to [[Minna]], to leydi [[Niiser|Niiseer]]. Caggal nde o woni e golle seeɗa e nder dingiral petroŋ e gaas, o yahi to duɗal filmuuji AFDA to [[Afrik]] worgo, o janngi ko fayti e filmuuji, binndol e ardorde.<ref name="Pun2">{{Cite news|url=https://punchng.com/i-used-to-make-up-stories-as-a-kid-daniel-etim-effiong/|title=I used to make up stories as a kid — Daniel Etim-Effiong|last=Ogidan|first=Kore|date=September 1, 2019|access-date=October 23, 2020|newspaper=[[The Punch]]}}</ref>
== Kugal ==
=== Duuɓi 2010 ===
Caggal nde o woppi golle makko petroŋ e gaas, o wonti peewnoowo konte (contenu) e NdaniTV.<ref name="En">{{Cite web|url=https://encomium.ng/7th-amvca-bimbo-ademoye-daniel-etim-effiong-reminisce-and-other-promising-stars-to-watch-out-for/|title=Bimbo Ademoye, Daniel Etim Effiong, Reminisce and other promising stars to watch out for|date=February 27, 2020|publisher=Encomium|access-date=October 23, 2020}}</ref>
Puɗɗagol kitaale 2010, Etim Effiong ƴettii geɗe e nder dingiral web e teleeji, tawi ina jeyaa heen « Goddammit ''It's Monday'' » (2012), « Gidi Up » (2013), « Balloowo debbo » (2018) e « ''The Men's Club'' » (2018).
E hitaande 2017, o ardii filmo mo hojomaaji joy, biyeteeɗo Prey, mo Tope Tedela e Odenike Odetola mbaɗi heen.<ref>{{Cite web|url=https://www.bellanaija.com/2017/12/directed-produced-watch-toyosi-daniel-etim-effiongs-short-film-prey-bn-tv/|title=He Directed…She Produced! WATCH Toyosi & Daniel Etim-Effiong's Short Film "Prey" on BN TV|date=December 12, 2017|publisher=Bella Naija|access-date=October 24, 2020}}</ref>
E hitaande 2018, o waɗii film makko gadano e nder filmo komedi ''New Money''. Jaambaraagal makko ari ko e hitaande rewtunde ndee e nder filmo jaleeɗe leydi [[Keniya|Keñiya]], biyeteeɗo ''Plan B'', mo o waɗi e Sarah Hassan e Catherine Kamau Karanja, o woni e fiyde hooreejo leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] to sosiyetee [[Nairobi]]. <ref>{{Cite web|url=https://paukwa.or.ke/plan-b/|title=Plan B|publisher=Paukwa|date=January 30, 2020|access-date=October 23, 2020}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.nollywoodreinvented.com/2019/02/plan-b.html|title=Plan B|publisher=Nollywood Reinvented|date=February 15, 2019|access-date=October 23, 2020}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://stories.showmax.com/7-nigerian-movies-you-can-enjoy-with-bae-in-february/|title=7 Nigerian movies you can enjoy with bae in February|publisher=Showmax Stories|date=February 14, 2020|access-date=October 23, 2020}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.bellanaija.com/2019/02/bnmoviefeature-valentines-day-special-watch-lowla-dees-plan-b-starring-daniel-etim-effiong-lenana-kariba-sarah-hassan/|title=#BNMovieFeature – Valentine's Day Special: WATCH Lowla Dee's "Plan B" starring Daniel Etim Effiong, Lenana Kariba, Sarah Hassan|date=February 14, 2019|publisher=Bella Naija|access-date=October 24, 2020}}</ref>O heɓi njeenaari ɓurndi moƴƴude e komedi e njeenaaje 7 AMVCA 2020 ngam darnde makko.<ref name="En2">{{Cite web|url=https://encomium.ng/7th-amvca-bimbo-ademoye-daniel-etim-effiong-reminisce-and-other-promising-stars-to-watch-out-for/|title=Bimbo Ademoye, Daniel Etim Effiong, Reminisce and other promising stars to watch out for|date=February 27, 2020|publisher=Encomium|access-date=October 23, 2020}}</ref>
=== Duuɓi 2020 ===
E hitaande 2020, o waɗii golle makko gadane e nder filmo biyeteeɗo ''Fish Bone'', filmo juutɗo, jowitiiɗo e haala fenaande dorog, o holli ɗum e [[Shafy Bello|Shaffy Bello]] e Moshood Fattah.<ref>{{Cite web|url=https://www.bellanaija.com/2020/05/fishbone-movie-editi-effiong/|title=Editi Effiong's "Fishbone" Is Perfect for Movie Night {{!}} Watch on BN TV|date=May 1, 2020|publisher=Bella Naija|access-date=October 24, 2020}}</ref> Kadi e hitaande 2020, ''film'' makko gadano juutɗo yalti, filmo ''Netflix'' biyeteeɗo ''Skin'', ƴeewndotooɗo haala kolorism e nder leydi [[Naajeeriya|Najeriya]].<ref>{{Cite news|url=https://www.pulse.ng/entertainment/movies/diane-russet-and-etim-effiong-are-star-crossed-lovers-in-storm-short-film-trailer/tbxr1ls|title=Diane Russet and Etim Effiong are star-crossed lovers in 'Storm' short film [Trailer]|date=June 30, 2020|access-date=October 23, 2020|newspaper=[[Pulse Nigeria]]}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.bellanaija.com/2020/07/diane-russet-short-film-storm/|title=Diane Russet's Short Film "Storm" Proves Love can be Found in the Most Unexpected Circumstances|date=July 13, 2020|publisher=Bella Naija|access-date=October 24, 2020}}</ref> Nde waɗi ko Beverly Naya kadi ko kañum wonnoo peewnoowo nde.<ref>{{Cite web|url=https://ynaija.com/film-review-the-moral-failures-of-daniel-etim-effiongs-skin/|title=Film Review: The triumphs and layered questions of Daniel Etim Effiong's Skin|date=July 8, 2020|last=Okiche|first=Wilfred|website=YNaija|access-date=October 23, 2020}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.bellanaija.com/2020/07/beverly-naya-skin-documentary-exclusive-interview/|title=Beverly Naya's "Skin" Has Helped Young Girls Reconsider Bleaching|last=Nwosu|first=IK|date=July 7, 2020|publisher=Bella Naija|access-date=October 24, 2020}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.bellanaija.com/2020/06/beverly-naya-skin-documentary/|title=Beverly Naya's "Skin" Documentary Is Coming To Netflix Soon|date=June 10, 2020|publisher=Bella Naija|access-date=October 24, 2020}}</ref>
E hitaande 2021, o waɗii filmo mo [[Bolanle Austen-Peters]] waɗi e dille #''EndSars''. E oon hitaande kadi, o artiri darnde makko e nder daawal ɗiɗaɓal e nder dingiral ''Netflix'', ''Castle'' ''and Castle''.<ref>{{Cite web|title=Echoes of #Endsars as "Collision Course" wows towards Netflix premiere — Chris Iheuwa|url=https://thelagosreview.ng/echoes-of-endsars-as-collision-course-wows-towards-netflix-premiere-chris-iheuwa/|website=The Lagos Review|date=2022-08-28|access-date=2025-11-29|language=en-US|first=Toni|last=Kan}}</ref>
O heɓi njeenaari ɓurndi moƴƴude e fijooji ngam darnde makko e nder Kofa e nder fedde winndereyankoore filmuuji [[Afrik]] e hitaande 2022, o suɓaama kadi e njeenaari ɓurndi moƴƴude e fijooji e hitaande 2023 ''Africa Magic Viewers' Choice Awards''. O heɓi kadi nominaasiyoŋ njeenaari Oscar filmuuji [[Afrik]] ngam wonde fiyoowo ɓurɗo moƴƴude e darnde ardiinde ngam Jolly Roger, filmo bonanndeeji ''Netflix''. O feeñii e ''Blood Sisters'', filmo ɓuuɓɗo e ''Netflix'' gadano asliijo leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] mo yottii 10 ɓurɗi mawnude e nder leyɗeele 30.<ref>{{Cite news|title=Netflix's 'Blood Sisters' becomes top 10 rated in over 30 countries|url=https://www.vanguardngr.com/2022/05/netflixs-blood-sisters-becomes-top-10-rated-in-over-30-countries/|location=Lagos, Nigeria|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|date=2022-05-11|access-date=2025-11-29|language=en-GB|first=David O.|last=Royal}}</ref> Selina, yaltinaaɗo baɗaaɗo ngam ''YouTube'', teskiima wonde yeru gadano e mbaadi kaalis e lowre streaming wonande waɗooɓe filmuuji [[Nollywood]]. ''Film'' o waɗi ko Etim Effiong e Bunmi Akingbola ko yiɗɓe ɗiɗo ummoriiɓe e nokkuuji ceertuɗi no feewi. Nde jaɓɓaama no feewi e yimɓe, nde rewi heen ko Selena 2 e Selena 3 caggal hitaande ndee.<ref>{{Cite web|title=The 20 Greatest Romantic Nollywood Films of All Time - What Kept Me Up|url=https://whatkeptmeup.com/nollywood-movies/the-20-greatest-romantic-nollywood-films-of-all-time/|date=2025-02-12|access-date=2025-11-28|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|title=YouTube's lists show Nigeria's top creators, content of 2022 -|url=https://businessday.ng/life-arts/article/youtubes-lists-show-nigerias-top-creators-content-of-2022/|location=Lagos, Nigeria|newspaper=[[BusinessDay (Nigeria)|BusinessDay]]|date=2022-12-06|access-date=2025-11-28|language=en-US|first=Usoro Glory|last=Esther}}</ref>
E hitaande 2023, o waɗii filmuuji keewɗi, ina jeyaa heen ''A Weekend To Forget'', mo waɗii golle tiiɗɗe e kaalis leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] <ref>{{Cite web|title=The Top-Grossing Films of 2023 & 2024 – BusinessDay Intelligence|url=https://businessdayintelligence.ng/the-top-grossing-films-of-2023-2024/|access-date=2025-11-28|language=en-US}}</ref>; filmo [[Niyi Akinmolayan]] biyeteeɗo [[Mikolo]], filmo gonɗo e nguurndam e ordinateer ; ''Different Strokes'', ko fijirde njimri nde Biodun Stephen waɗi; e Dewgal Selina, ko fijirde nayaɓere e nder fijirde Selina.<ref>{{Cite web|title=Selina's Wedding {{!}} Nollywood Reinvented|url=https://nollywoodreinvented.com/2023/10/selinas-wedding.html|access-date=2025-11-28|language=en-US}}</ref> O waɗi kadi filmuuji ''A Young Time Ago'' e ''Lily of the Valley'',<ref>{{Cite web|title="A Young Time Ago" Review: Subtle but Visible Misogyny Takes Front Row in the Tolu Lordtanner-Directed Drama - Afrocritik|url=https://afrocritik.com/a-young-time-ago-review-subtle-but-visible-misogyny-takes-front-row-in-the-tolu-lordtanner-directed-drama/|date=2023-09-08|access-date=2025-11-28|language=en}}</ref> filmuuji ɗi [[Nancy Isime]] yaltini e ''Youtube''.
E hitaande 2024, o hollitii Òlòtūré: Jaɓɓungal, woni diɗɗal goɗngal ''Netflix'' keeringal e jokkondire e dingiral Mo Abudu waɗi ngal Òlòtūré (2019).
E hitaande 2025, o ardii, o holli filmo biyeteeɗo ''The Herd'', filmo kulɓiniiɗo, jowitiiɗo e nanngugol fedde yimɓe, tawi ko jom en kaɓirɗe mbaɗti ko wayi no durooɓe. Nde yalti e cinemaaji e [[lewru]] Oktoobar, nde fuɗɗii ko e Netflix ñalnde 21 noowammbar, nde yettii limre adannde e limlebbi [[Naajeeriya]].<ref name=":2">{{Cite web|title=Daniel Etim Effiong's "The Herd" Arrives on No 1 on Netflix Nigeria - And the Conversation Has Already Begun|url=https://www.blackfilmwire.com/post/daniel-etim-effiong-s-the-herd-arrives-on-no-1-on-netflix-nigeria-and-the-conversation-has-alrea|website=Black Film Wire|date=2025-11-24|access-date=2025-11-28|language=en|first=Sahndra Fon|last=Dufe}}</ref>
== Filmogaraafi ==
Eɓɓooje teleeji
Hitaande Tiitoonde Darnde Teskorɗe Ref
2020 Ballo Madams 1 episode
2019 Kaɓirgal e Kaɓirgal Mike Amenechi<ref>{{Cite web|last=BellaNaija.com|date=2018-08-01|title=Will Remi be able to handle this Moral Dilemma? Watch episode 5 of Castle & Castle Exclusively on EbonylifeON|url=https://www.bellanaija.com/2018/08/episode-5-castle-castle-only-ebonylifeon/|access-date=2021-02-14|website=BellaNaija|language=en-US}}</ref>
2018– Fedde worɓe Lanre<ref name=":0">{{Cite web|date=2020-11-12|title=Full biography of Nollywood actor Daniel Etim Effiong and other facts about him|url=https://dnbstories.com/2020/11/full-biography-of-nollywood-actor-daniel-etim-effiong.html|access-date=2021-02-14|website=DNB Stories|language=en-US}}</ref>
2013 Gidi Dow Folarin<ref name=":02">{{Cite web|date=2020-11-12|title=Full biography of Nollywood actor Daniel Etim Effiong and other facts about him|url=https://dnbstories.com/2020/11/full-biography-of-nollywood-actor-daniel-etim-effiong.html|access-date=2021-02-14|website=DNB Stories|language=en-US}}</ref>
2012 Ko altine womilee 2 episodes
2021 Kastel & Kastel Mike Amenechi 15 episodes<ref>{{Cite news|date=2021-09-07|title=Castle & Castle: What official trailer for season 2|url=https://www.pulse.ng/entertainment/movies/castle-and-castle-what-official-trailer-for-season-2/5hxt9g1|access-date=2021-10-03|newspaper=[[Pulse Nigeria]]|language=en}}</ref>
2022 Ƴiiƴam Banndiraaɓe Akin 4 episodes
2024 Oloture: Jaɓɓungal Tony 3 yeewtere
=== Filmuuji ===
Hitaande Tiitoonde Darnde Teskorɗe Ref
2025 The Herd Kadi ko gardiiɗo
Aso Ebi Diaries Ardii ɗum ko Biodun Stephen
2023 Barage Mide Ko Emanuwel Akaemeh ardii ɗum
Selina's Wedding Ruben with Bimbo Ademoye, Oluwaseun Ayinde
Tayo mawɗo e sofi alakija, omobola akinde
Weekend Ngam Yejjiteede Shima Ko Damola Ademola Ardii
Lily de la vallée bily avec nancy isime, olaye benjamin
Mikolo Maleek (baaba) Directeur par Niyi Akinmolayan
Ɗemɗe ceertuɗe khalid e laateef adedimeji, shaffy bello
2022 Kofa Wale Dañii njeenaari AFRIFF e noddaango AMVCA
Selina Ruben E Bimbo Ademoye, Ivy Antiev
Jolly Roger Brume heɓi njeenaari Oscar filmuuji [[Afrik]]
2021 Haa jooni ina fadi Kapiteen Lagi e bannge Sharon Ooja
2020 Documentaire gardiiɗo ɓalndu ina waɗi Eku Edewor e Beverly Naya
Henndu Henndu Filmo juutɗo e bannge Diane Russet<ref>{{Cite news|date=2020-06-30|title=Diane Russet and Etim Effiong are star-crossed lovers in 'Storm' short film [Trailer]|url=https://www.pulse.ng/entertainment/movies/diane-russet-and-etim-effiong-are-star-crossed-lovers-in-storm-short-film-trailer/tbxr1ls|access-date=2021-02-14|newspaper=[[Pulse Nigeria]]|language=en-US}}</ref>
Inspekteer ƴiye liɗɗi filmo juutɗo e bannge Shafy Bello e Moshood Fattah<ref name="bellanaija.com2">{{Cite web|last=Tv|first=Bn|date=2020-05-01|title=Editi Effiong's "Fishbone" Is Perfect for Movie Night {{!}} Watch on BN TV|url=https://www.bellanaija.com/2020/05/fishbone-movie-editi-effiong/|access-date=2021-02-14|website=BellaNaija|language=en-US}}</ref>
2019 Òlòtūré Tony E bannge Beverly Osu, Puɗol Chukwujekwu, Ada Ameh<ref>{{Cite web|last=nollywoodreinvented|date=2020-10-05|title=Òlòtūré|url=https://www.nollywoodreinvented.com/2020/10/oloture.html|access-date=2021-02-14|website=Nollywood Reinvented|language=en-US}}</ref>
Makate Must Sell Gbenro Along Igwe 2pac, Toyin Abraham, Diipo Adeusi
Feere B Dele Koker Ardii darnde<ref>{{Cite web|last=nollywoodreinvented|date=2019-02-15|title=Plan B|url=https://www.nollywoodreinvented.com/2019/02/plan-b.html|access-date=2021-02-14|website=Nollywood Reinvented|language=en-US}}</ref>
2018 Owo Keso Ganiyu Osamede Side Dakore Akande<ref>{{Cite news|last=admin|date=2018-03-24|title=New Money Cast and Celebs Shut Down Inkblot and Filmone's Latest Premiere|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2018/03/24/new-money-cast-and-celebs-shut-down-inkblot-and-filmones-latest-premiere/|access-date=2021-02-14|newspaper=[[This Day]]|language=en-US}}</ref>
2017 Gardiiɗo Prey Skit juutɗo<ref name="bellanaija.com">{{Cite web|last=Tv|first=Bn|date=2020-05-01|title=Editi Effiong's "Fishbone" Is Perfect for Movie Night {{!}} Watch on BN TV|url=https://www.bellanaija.com/2020/05/fishbone-movie-editi-effiong/|access-date=2021-02-14|website=BellaNaija|language=en-US}}</ref>
== Njeenaaje e nominaasiyoŋaaji ==
Hitaande njeenaari Categori ''Film Result'' Ref
2022 Njeenaaje Akademi Filmuuji [[Afrik]] Fiyoowo ɓurɗo moƴƴude e darnde mawnde Jolly Roger suɓaama<ref>{{Cite web|title=Africa Movie Academy Awards: Adjetey Anang wins, check out full list of winners – MyJoyOnline|url=https://www.myjoyonline.com/africa-movie-academy-awards-adjetey-anang-wins-check-out-full-list-of-winners/|access-date=2025-02-14|website=www.myjoyonline.com|language=en-US}}</ref>
2022 [[Afrik]] Fedde Adunaare Filmuuji Kofa Won<ref name=":1">{{Cite web|title=Jude Idada's 'Kofa' nabs 3 major awards at AFRIFF 2022 {{!}} Pulse Nigeria|url=https://www.pulse.ng/entertainment/movies/jude-idadas-kofa-nabs-3-major-awards-at-afriff-2022/nlhklnp|access-date=2022-11-16|website=www.pulse.ng|date=14 November 2022|language=en}}</ref>
2023 [[Afrik]] ''Magic Viewers' Choice Awards'' Fiyoowo ɓurɗo moƴƴude e nder ''Drama'', ''Film'' walla ''Series TV'' toɗɗaa<ref name="Lawal 2023">{{cite web|last=Lawal|first=Khadijat|title=AMVCA 2023: Full List Of Winners|website=Channels Television|date=2023-05-21|url=https://www.channelstv.com/2023/05/21/amvca-2023-full-list-of-winners/amp/|access-date=2023-06-10}}</ref><ref>{{Cite web|title=Full List: Here are all our AMVCA 9 Nominees|url=https://dstv-fe-africamagic-prod.s3.us-east-1.amazonaws.com/africamagic/en-ng/show/amvca/season/9/news/full-list-here-are-all-our-amvca-9-nominees/news|access-date=2023-04-23|website=AMVCA – Full List: Here are all our AMVCA 9 Nominees|language=en}}{{Dead link|date=January 2024|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
== Nguurndam neɗɗo ==
itim Eong ina resndi Toyosi Etim-Effiong gila 4 noowammbar 2017.<ref>{{Cite web|url=https://www.bellanaija.com/2017/11/toyosi-phillips-and-etim-effiongs-3strandcord-wedding/|title=WEDDINGSBN Celebrity Weddings: Toyosi Phillips & Daniel Etim Effiong's #3StrandCord #YorubaEfikMergerBellaNaija Weddings|date=November 28, 2017|publisher=Bella Naija|access-date=October 23, 2020}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2017/11/25/thisday-arise-tv-global-news-presenter-marries-her-nollywood-fiancee/|title=Thisday Arise TV Global News Presenter Marries her Nollywood Fiancee|last=Ogujiuba|first=Azuka|date=November 25, 2017|access-date=October 24, 2020|newspaper=[[This Day]]}}</ref> Ɓe puɗɗii hawrude ko e lewru ut 2016 nde ɓe ngonnoo e golle roject. Ɓee ɗiɗo njaɓɓii ɓiɗɗo maɓɓe gadano, ɓiɗɗo debbo, e [[lewru]] Yarkomaa 2019.<ref>{{Cite web|url=https://www.informationnigeria.com/2019/01/toyosi-and-daniel-etim-effiongs-baby-girl-is-here-and-she-is-so-cute.html|title=Toyosi and Daniel Etim Effiong's baby girl is here and she is so cute!|publisher=Information Nigeria|date=January 16, 2019|access-date=October 22, 2020}}</ref>
== Tuugnorgal ==
<references />
[[Category:Naajeeriya]]
abgnf2uewbpjkdwdktrzei5mxjh972j
172457
172456
2026-06-07T14:13:53Z
MOIBARDE
10068
172457
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Daniyel Etim Effiong''', kadi '''Daniyel Etim-Effiong''' ko fijoowo e gardo filmo [[Naajeeriya|Najeriya]].<ref>{{Cite web|url=https://www.bellanaija.com/2020/09/mimi-onalaja-30th-birthday-party/|title=The Photos from Inside Mimi Onalaja's 30th Birthday Party That'll Make You Feel Like You Were There Too|date=September 30, 2020|publisher=Bella Naija|access-date=October 23, 2020}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.bellanaija.com/2020/01/moet-interview-part-1/|title=Moët's "Night With The Stars" delivers All The Nollywood Inspiration You need with Daniel Etim Effiong, Kate Henshaw, Mawuli Gavor & Omotola Jalade Ekeinde|date=January 30, 2020|publisher=Bella Naija|access-date=October 23, 2020}}</ref>
== Nguurndam e jaŋde puɗɗagol ==
Etim Effiong jibinaa ko to Jaji e nder diiwaan [[Kaduna]] to leydi [[Naajeeriya|Najeriya]].<ref>{{Cite web|title=Daniel Etim Effiong Biography - 88Lately|url=https://88lately.com/daniel-etim-effiong-biography/|date=2025-06-05|access-date=2025-11-28|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|title=Why My Dad Was Sentenced to Life Imprisonment - Daniel Etim-Effiong|url=https://vocal.media/humans/why-my-dad-was-sentenced-to-life-imprisonment-daniel-etim-effiong|website=Humans|access-date=2025-11-28|language=en}}</ref><ref>{{Cite news|title=Daniel Etim Shares Family's Sad Pattern of Accusations: "I Was One When My Dad Was Taken to Prison" - Legit.ng|url=https://www.legit.ng/entertainment/nollywood/1657765-daniel-etim-shares-familys-sad-pattern-accusations-i-dad-prison/|newspaper=[[Legit.ng]]|date=2025-06-01|access-date=2025-11-28|language=en|first=Olumide|last=Alake}}</ref> E nder cukaagu makko o hoɗi ko to wuro Benin, to diiwaan Edo ; Dowla [[Lagos]]; e [[Abuja]]. Baaba makko, gonnooɗo lietnaa kolonel Moses Effiong, ñaawaa kasoo duuɓi 10 caggal nde o waɗtaa e fenaande e kuudetaa Mamman Vatsa e hitaande 1985 e laamu [[Ibraahiima Babangida]]. O neldaa kasoo nde Etim Effiong ina yahra e hitaande wootere. Yumma makko maayi ko nde o yahrata e duuɓi nay, omo yahra e laawol ngam yiyde jom suudu makko to kasoo. Baaba Etim Effiong woppitaama hitaande 1993, nden o hokkaama yaafuye timmuɗe haa hooreejo lesdi [[Muhammadu Buhari]] nder hitaande 2020.
O naati duɗal keeringal St. Mary's to duunde [[Lagos]], diiwaan [[Lagos]], o rewi heen ko duɗal laamu, Ikorodu, kañum ne to diiwaan [[Lagos]], ngam jaŋde makko hakkundeere. O heɓi dipolom makko ko faati e ganndal kemikal to duɗal jaaɓi haaɗtirde karallaagal kesal to [[Minna]], to leydi [[Niiser|Niiseer]]. Caggal nde o woni e golle seeɗa e nder dingiral petroŋ e gaas, o yahi to duɗal filmuuji AFDA to [[Afrik]] worgo, o janngi ko fayti e filmuuji, binndol e ardorde.<ref name="Pun2">{{Cite news|url=https://punchng.com/i-used-to-make-up-stories-as-a-kid-daniel-etim-effiong/|title=I used to make up stories as a kid — Daniel Etim-Effiong|last=Ogidan|first=Kore|date=September 1, 2019|access-date=October 23, 2020|newspaper=[[The Punch]]}}</ref>
== Kugal ==
=== Duuɓi 2010 ===
Caggal nde o woppi golle makko petroŋ e gaas, o wonti peewnoowo konte (contenu) e NdaniTV.<ref name="En">{{Cite web|url=https://encomium.ng/7th-amvca-bimbo-ademoye-daniel-etim-effiong-reminisce-and-other-promising-stars-to-watch-out-for/|title=Bimbo Ademoye, Daniel Etim Effiong, Reminisce and other promising stars to watch out for|date=February 27, 2020|publisher=Encomium|access-date=October 23, 2020}}</ref>
Puɗɗagol kitaale 2010, Etim Effiong ƴettii geɗe e nder dingiral web e teleeji, tawi ina jeyaa heen « Goddammit ''It's Monday'' » (2012), « Gidi Up » (2013), « Balloowo debbo » (2018) e « ''The Men's Club'' » (2018).
E hitaande 2017, o ardii filmo mo hojomaaji joy, biyeteeɗo Prey, mo Tope Tedela e Odenike Odetola mbaɗi heen.<ref>{{Cite web|url=https://www.bellanaija.com/2017/12/directed-produced-watch-toyosi-daniel-etim-effiongs-short-film-prey-bn-tv/|title=He Directed…She Produced! WATCH Toyosi & Daniel Etim-Effiong's Short Film "Prey" on BN TV|date=December 12, 2017|publisher=Bella Naija|access-date=October 24, 2020}}</ref>
E hitaande 2018, o waɗii film makko gadano e nder filmo komedi ''New Money''. Jaambaraagal makko ari ko e hitaande rewtunde ndee e nder filmo jaleeɗe leydi [[Keniya|Keñiya]], biyeteeɗo ''Plan B'', mo o waɗi e Sarah Hassan e Catherine Kamau Karanja, o woni e fiyde hooreejo leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] to sosiyetee [[Nairobi]]. <ref>{{Cite web|url=https://paukwa.or.ke/plan-b/|title=Plan B|publisher=Paukwa|date=January 30, 2020|access-date=October 23, 2020}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.nollywoodreinvented.com/2019/02/plan-b.html|title=Plan B|publisher=Nollywood Reinvented|date=February 15, 2019|access-date=October 23, 2020}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://stories.showmax.com/7-nigerian-movies-you-can-enjoy-with-bae-in-february/|title=7 Nigerian movies you can enjoy with bae in February|publisher=Showmax Stories|date=February 14, 2020|access-date=October 23, 2020}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.bellanaija.com/2019/02/bnmoviefeature-valentines-day-special-watch-lowla-dees-plan-b-starring-daniel-etim-effiong-lenana-kariba-sarah-hassan/|title=#BNMovieFeature – Valentine's Day Special: WATCH Lowla Dee's "Plan B" starring Daniel Etim Effiong, Lenana Kariba, Sarah Hassan|date=February 14, 2019|publisher=Bella Naija|access-date=October 24, 2020}}</ref>O heɓi njeenaari ɓurndi moƴƴude e komedi e njeenaaje 7 AMVCA 2020 ngam darnde makko.<ref name="En2">{{Cite web|url=https://encomium.ng/7th-amvca-bimbo-ademoye-daniel-etim-effiong-reminisce-and-other-promising-stars-to-watch-out-for/|title=Bimbo Ademoye, Daniel Etim Effiong, Reminisce and other promising stars to watch out for|date=February 27, 2020|publisher=Encomium|access-date=October 23, 2020}}</ref>
=== Duuɓi 2020 ===
E hitaande 2020, o waɗii golle makko gadane e nder filmo biyeteeɗo ''Fish Bone'', filmo juutɗo, jowitiiɗo e haala fenaande dorog, o holli ɗum e [[Shafy Bello|Shaffy Bello]] e Moshood Fattah.<ref>{{Cite web|url=https://www.bellanaija.com/2020/05/fishbone-movie-editi-effiong/|title=Editi Effiong's "Fishbone" Is Perfect for Movie Night {{!}} Watch on BN TV|date=May 1, 2020|publisher=Bella Naija|access-date=October 24, 2020}}</ref> Kadi e hitaande 2020, ''film'' makko gadano juutɗo yalti, filmo ''Netflix'' biyeteeɗo ''Skin'', ƴeewndotooɗo haala kolorism e nder leydi [[Naajeeriya|Najeriya]].<ref>{{Cite news|url=https://www.pulse.ng/entertainment/movies/diane-russet-and-etim-effiong-are-star-crossed-lovers-in-storm-short-film-trailer/tbxr1ls|title=Diane Russet and Etim Effiong are star-crossed lovers in 'Storm' short film [Trailer]|date=June 30, 2020|access-date=October 23, 2020|newspaper=[[Pulse Nigeria]]}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.bellanaija.com/2020/07/diane-russet-short-film-storm/|title=Diane Russet's Short Film "Storm" Proves Love can be Found in the Most Unexpected Circumstances|date=July 13, 2020|publisher=Bella Naija|access-date=October 24, 2020}}</ref> Nde waɗi ko Beverly Naya kadi ko kañum wonnoo peewnoowo nde.<ref>{{Cite web|url=https://ynaija.com/film-review-the-moral-failures-of-daniel-etim-effiongs-skin/|title=Film Review: The triumphs and layered questions of Daniel Etim Effiong's Skin|date=July 8, 2020|last=Okiche|first=Wilfred|website=YNaija|access-date=October 23, 2020}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.bellanaija.com/2020/07/beverly-naya-skin-documentary-exclusive-interview/|title=Beverly Naya's "Skin" Has Helped Young Girls Reconsider Bleaching|last=Nwosu|first=IK|date=July 7, 2020|publisher=Bella Naija|access-date=October 24, 2020}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.bellanaija.com/2020/06/beverly-naya-skin-documentary/|title=Beverly Naya's "Skin" Documentary Is Coming To Netflix Soon|date=June 10, 2020|publisher=Bella Naija|access-date=October 24, 2020}}</ref>
E hitaande 2021, o waɗii filmo mo [[Bolanle Austen-Peters]] waɗi e dille #''EndSars''. E oon hitaande kadi, o artiri darnde makko e nder daawal ɗiɗaɓal e nder dingiral ''Netflix'', ''Castle'' ''and Castle''.<ref>{{Cite web|title=Echoes of #Endsars as "Collision Course" wows towards Netflix premiere — Chris Iheuwa|url=https://thelagosreview.ng/echoes-of-endsars-as-collision-course-wows-towards-netflix-premiere-chris-iheuwa/|website=The Lagos Review|date=2022-08-28|access-date=2025-11-29|language=en-US|first=Toni|last=Kan}}</ref>
O heɓi njeenaari ɓurndi moƴƴude e fijooji ngam darnde makko e nder Kofa e nder fedde winndereyankoore filmuuji [[Afrik]] e hitaande 2022, o suɓaama kadi e njeenaari ɓurndi moƴƴude e fijooji e hitaande 2023 ''Africa Magic Viewers' Choice Awards''. O heɓi kadi nominaasiyoŋ njeenaari Oscar filmuuji [[Afrik]] ngam wonde fiyoowo ɓurɗo moƴƴude e darnde ardiinde ngam Jolly Roger, filmo bonanndeeji ''Netflix''. O feeñii e ''Blood Sisters'', filmo ɓuuɓɗo e ''Netflix'' gadano asliijo leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] mo yottii 10 ɓurɗi mawnude e nder leyɗeele 30.<ref>{{Cite news|title=Netflix's 'Blood Sisters' becomes top 10 rated in over 30 countries|url=https://www.vanguardngr.com/2022/05/netflixs-blood-sisters-becomes-top-10-rated-in-over-30-countries/|location=Lagos, Nigeria|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|date=2022-05-11|access-date=2025-11-29|language=en-GB|first=David O.|last=Royal}}</ref> Selina, yaltinaaɗo baɗaaɗo ngam ''YouTube'', teskiima wonde yeru gadano e mbaadi kaalis e lowre streaming wonande waɗooɓe filmuuji [[Nollywood]]. ''Film'' o waɗi ko Etim Effiong e Bunmi Akingbola ko yiɗɓe ɗiɗo ummoriiɓe e nokkuuji ceertuɗi no feewi. Nde jaɓɓaama no feewi e yimɓe, nde rewi heen ko Selena 2 e Selena 3 caggal hitaande ndee.<ref>{{Cite web|title=The 20 Greatest Romantic Nollywood Films of All Time - What Kept Me Up|url=https://whatkeptmeup.com/nollywood-movies/the-20-greatest-romantic-nollywood-films-of-all-time/|date=2025-02-12|access-date=2025-11-28|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|title=YouTube's lists show Nigeria's top creators, content of 2022 -|url=https://businessday.ng/life-arts/article/youtubes-lists-show-nigerias-top-creators-content-of-2022/|location=Lagos, Nigeria|newspaper=[[BusinessDay (Nigeria)|BusinessDay]]|date=2022-12-06|access-date=2025-11-28|language=en-US|first=Usoro Glory|last=Esther}}</ref>
E hitaande 2023, o waɗii filmuuji keewɗi, ina jeyaa heen ''A Weekend To Forget'', mo waɗii golle tiiɗɗe e kaalis leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] <ref>{{Cite web|title=The Top-Grossing Films of 2023 & 2024 – BusinessDay Intelligence|url=https://businessdayintelligence.ng/the-top-grossing-films-of-2023-2024/|access-date=2025-11-28|language=en-US}}</ref>; filmo [[Niyi Akinmolayan]] biyeteeɗo [[Mikolo]], filmo gonɗo e nguurndam e ordinateer ; ''Different Strokes'', ko fijirde njimri nde Biodun Stephen waɗi; e Dewgal Selina, ko fijirde nayaɓere e nder fijirde Selina.<ref>{{Cite web|title=Selina's Wedding {{!}} Nollywood Reinvented|url=https://nollywoodreinvented.com/2023/10/selinas-wedding.html|access-date=2025-11-28|language=en-US}}</ref> O waɗi kadi filmuuji ''A Young Time Ago'' e ''Lily of the Valley'',<ref>{{Cite web|title="A Young Time Ago" Review: Subtle but Visible Misogyny Takes Front Row in the Tolu Lordtanner-Directed Drama - Afrocritik|url=https://afrocritik.com/a-young-time-ago-review-subtle-but-visible-misogyny-takes-front-row-in-the-tolu-lordtanner-directed-drama/|date=2023-09-08|access-date=2025-11-28|language=en}}</ref> filmuuji ɗi [[Nancy Isime]] yaltini e ''Youtube''.
E hitaande 2024, o hollitii Òlòtūré: Jaɓɓungal, woni diɗɗal goɗngal ''Netflix'' keeringal e jokkondire e dingiral Mo Abudu waɗi ngal Òlòtūré (2019).
E hitaande 2025, o ardii, o holli filmo biyeteeɗo ''The Herd'', filmo kulɓiniiɗo, jowitiiɗo e nanngugol fedde yimɓe, tawi ko jom en kaɓirɗe mbaɗti ko wayi no durooɓe. Nde yalti e cinemaaji e [[lewru]] Oktoobar, nde fuɗɗii ko e Netflix ñalnde 21 noowammbar, nde yettii limre adannde e limlebbi [[Naajeeriya]].<ref name=":2">{{Cite web|title=Daniel Etim Effiong's "The Herd" Arrives on No 1 on Netflix Nigeria - And the Conversation Has Already Begun|url=https://www.blackfilmwire.com/post/daniel-etim-effiong-s-the-herd-arrives-on-no-1-on-netflix-nigeria-and-the-conversation-has-alrea|website=Black Film Wire|date=2025-11-24|access-date=2025-11-28|language=en|first=Sahndra Fon|last=Dufe}}</ref>
== Filmogaraafi ==
Eɓɓooje teleeji
Hitaande Tiitoonde Darnde Teskorɗe Ref
2020 Ballo Madams 1 episode
2019 Kaɓirgal e Kaɓirgal Mike Amenechi<ref>{{Cite web|last=BellaNaija.com|date=2018-08-01|title=Will Remi be able to handle this Moral Dilemma? Watch episode 5 of Castle & Castle Exclusively on EbonylifeON|url=https://www.bellanaija.com/2018/08/episode-5-castle-castle-only-ebonylifeon/|access-date=2021-02-14|website=BellaNaija|language=en-US}}</ref>
2018– Fedde worɓe Lanre<ref name=":0">{{Cite web|date=2020-11-12|title=Full biography of Nollywood actor Daniel Etim Effiong and other facts about him|url=https://dnbstories.com/2020/11/full-biography-of-nollywood-actor-daniel-etim-effiong.html|access-date=2021-02-14|website=DNB Stories|language=en-US}}</ref>
2013 Gidi Dow Folarin<ref name=":02">{{Cite web|date=2020-11-12|title=Full biography of Nollywood actor Daniel Etim Effiong and other facts about him|url=https://dnbstories.com/2020/11/full-biography-of-nollywood-actor-daniel-etim-effiong.html|access-date=2021-02-14|website=DNB Stories|language=en-US}}</ref>
2012 Ko altine womilee 2 episodes
2021 Kastel & Kastel Mike Amenechi 15 episodes<ref>{{Cite news|date=2021-09-07|title=Castle & Castle: What official trailer for season 2|url=https://www.pulse.ng/entertainment/movies/castle-and-castle-what-official-trailer-for-season-2/5hxt9g1|access-date=2021-10-03|newspaper=[[Pulse Nigeria]]|language=en}}</ref>
2022 Ƴiiƴam Banndiraaɓe Akin 4 episodes
2024 Oloture: Jaɓɓungal Tony 3 yeewtere
=== Filmuuji ===
Hitaande Tiitoonde Darnde Teskorɗe Ref
2025 The Herd Kadi ko gardiiɗo
Aso Ebi Diaries Ardii ɗum ko Biodun Stephen
2023 Barage Mide Ko Emanuwel Akaemeh ardii ɗum
Selina's Wedding Ruben with Bimbo Ademoye, Oluwaseun Ayinde
Tayo mawɗo e sofi alakija, omobola akinde
Weekend Ngam Yejjiteede Shima Ko Damola Ademola Ardii
Lily de la vallée bily avec nancy isime, olaye benjamin
Mikolo Maleek (baaba) Directeur par Niyi Akinmolayan
Ɗemɗe ceertuɗe khalid e laateef adedimeji, shaffy bello
2022 Kofa Wale Dañii njeenaari AFRIFF e noddaango AMVCA
Selina Ruben E Bimbo Ademoye, Ivy Antiev
Jolly Roger Brume heɓi njeenaari Oscar filmuuji [[Afrik]]
2021 Haa jooni ina fadi Kapiteen Lagi e bannge Sharon Ooja
2020 Documentaire gardiiɗo ɓalndu ina waɗi Eku Edewor e Beverly Naya
Henndu Henndu Filmo juutɗo e bannge Diane Russet<ref>{{Cite news|date=2020-06-30|title=Diane Russet and Etim Effiong are star-crossed lovers in 'Storm' short film [Trailer]|url=https://www.pulse.ng/entertainment/movies/diane-russet-and-etim-effiong-are-star-crossed-lovers-in-storm-short-film-trailer/tbxr1ls|access-date=2021-02-14|newspaper=[[Pulse Nigeria]]|language=en-US}}</ref>
Inspekteer ƴiye liɗɗi filmo juutɗo e bannge Shafy Bello e Moshood Fattah<ref name="bellanaija.com2">{{Cite web|last=Tv|first=Bn|date=2020-05-01|title=Editi Effiong's "Fishbone" Is Perfect for Movie Night {{!}} Watch on BN TV|url=https://www.bellanaija.com/2020/05/fishbone-movie-editi-effiong/|access-date=2021-02-14|website=BellaNaija|language=en-US}}</ref>
2019 Òlòtūré Tony E bannge Beverly Osu, Puɗol Chukwujekwu, Ada Ameh<ref>{{Cite web|last=nollywoodreinvented|date=2020-10-05|title=Òlòtūré|url=https://www.nollywoodreinvented.com/2020/10/oloture.html|access-date=2021-02-14|website=Nollywood Reinvented|language=en-US}}</ref>
Makate Must Sell Gbenro Along Igwe 2pac, Toyin Abraham, Diipo Adeusi
Feere B Dele Koker Ardii darnde<ref>{{Cite web|last=nollywoodreinvented|date=2019-02-15|title=Plan B|url=https://www.nollywoodreinvented.com/2019/02/plan-b.html|access-date=2021-02-14|website=Nollywood Reinvented|language=en-US}}</ref>
2018 Owo Keso Ganiyu Osamede Side Dakore Akande<ref>{{Cite news|last=admin|date=2018-03-24|title=New Money Cast and Celebs Shut Down Inkblot and Filmone's Latest Premiere|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2018/03/24/new-money-cast-and-celebs-shut-down-inkblot-and-filmones-latest-premiere/|access-date=2021-02-14|newspaper=[[This Day]]|language=en-US}}</ref>
2017 Gardiiɗo Prey Skit juutɗo<ref name="bellanaija.com">{{Cite web|last=Tv|first=Bn|date=2020-05-01|title=Editi Effiong's "Fishbone" Is Perfect for Movie Night {{!}} Watch on BN TV|url=https://www.bellanaija.com/2020/05/fishbone-movie-editi-effiong/|access-date=2021-02-14|website=BellaNaija|language=en-US}}</ref>
== Njeenaaje e nominaasiyoŋaaji ==
Hitaande njeenaari Categori ''Film Result'' Ref
2022 Njeenaaje Akademi Filmuuji [[Afrik]] Fiyoowo ɓurɗo moƴƴude e darnde mawnde Jolly Roger suɓaama<ref>{{Cite web|title=Africa Movie Academy Awards: Adjetey Anang wins, check out full list of winners – MyJoyOnline|url=https://www.myjoyonline.com/africa-movie-academy-awards-adjetey-anang-wins-check-out-full-list-of-winners/|access-date=2025-02-14|website=www.myjoyonline.com|language=en-US}}</ref>
2022 [[Afrik]] Fedde Adunaare Filmuuji Kofa Won<ref name=":1">{{Cite web|title=Jude Idada's 'Kofa' nabs 3 major awards at AFRIFF 2022 {{!}} Pulse Nigeria|url=https://www.pulse.ng/entertainment/movies/jude-idadas-kofa-nabs-3-major-awards-at-afriff-2022/nlhklnp|access-date=2022-11-16|website=www.pulse.ng|date=14 November 2022|language=en}}</ref>
2023 [[Afrik]] ''Magic Viewers' Choice Awards'' Fiyoowo ɓurɗo moƴƴude e nder ''Drama'', ''Film'' walla ''Series TV'' toɗɗaa<ref name="Lawal 2023">{{cite web|last=Lawal|first=Khadijat|title=AMVCA 2023: Full List Of Winners|website=Channels Television|date=2023-05-21|url=https://www.channelstv.com/2023/05/21/amvca-2023-full-list-of-winners/amp/|access-date=2023-06-10}}</ref><ref>{{Cite web|title=Full List: Here are all our AMVCA 9 Nominees|url=https://dstv-fe-africamagic-prod.s3.us-east-1.amazonaws.com/africamagic/en-ng/show/amvca/season/9/news/full-list-here-are-all-our-amvca-9-nominees/news|access-date=2023-04-23|website=AMVCA – Full List: Here are all our AMVCA 9 Nominees|language=en}}{{Dead link|date=January 2024|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
== Nguurndam neɗɗo ==
itim Eong ina resndi Toyosi Etim-Effiong gila 4 noowammbar 2017.<ref>{{Cite web|url=https://www.bellanaija.com/2017/11/toyosi-phillips-and-etim-effiongs-3strandcord-wedding/|title=WEDDINGSBN Celebrity Weddings: Toyosi Phillips & Daniel Etim Effiong's #3StrandCord #YorubaEfikMergerBellaNaija Weddings|date=November 28, 2017|publisher=Bella Naija|access-date=October 23, 2020}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2017/11/25/thisday-arise-tv-global-news-presenter-marries-her-nollywood-fiancee/|title=Thisday Arise TV Global News Presenter Marries her Nollywood Fiancee|last=Ogujiuba|first=Azuka|date=November 25, 2017|access-date=October 24, 2020|newspaper=[[This Day]]}}</ref> Ɓe puɗɗii hawrude ko e lewru ut 2016 nde ɓe ngonnoo e golle roject. Ɓee ɗiɗo njaɓɓii ɓiɗɗo maɓɓe gadano, ɓiɗɗo debbo, e [[lewru]] Yarkomaa 2019.<ref>{{Cite web|url=https://www.informationnigeria.com/2019/01/toyosi-and-daniel-etim-effiongs-baby-girl-is-here-and-she-is-so-cute.html|title=Toyosi and Daniel Etim Effiong's baby girl is here and she is so cute!|publisher=Information Nigeria|date=January 16, 2019|access-date=October 22, 2020}}</ref>
== Tuugnorgal ==
<references />
[[Category:Naajeeriya]]
andu4239zvk8vzb72ti40bx75euehg1
Honmutabe Station
0
41864
172478
172443
2026-06-08T10:45:10Z
Fulani215
7983
/* Himobe */ fixed typo
172478
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Gartirgal Honmutabe''' (本牟田部駅, Honmutabe-eki) ko gartirgal laana njoorndi ngal JR Kyushu gollotoo, woni ko e wuro Karatsu, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon.<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" />
== Diidi ==
Stasiyoŋ oo ko laana Karatsu woni e mum, ina woni 30,1 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kubota.<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/karatsu/station/0080_honmutabe.htm|title=本牟田部|trans-title=Honmutabe|accessdate=10 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=15, 81}}</ref>
== Laylaytol station ==
Stasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau bannge golloowo piste gooto e grade. Alaa galle station, ko hoɗorde tan woni e dow plateau ngam yahooɓe ina ɗaminii. Laabi kuutortooɗi station oo e laana njoorndi sara mum ina ndoga hakkunde plateau e laawol mawngol ngol. Plateau oo ina naata e taƴre tolno walla e ponto koyɗe. Koɗorɗe welooji ina ndokkee saraaji ɗii..<ref>{{Teishajo|I|223-4}}</ref><ref name="teishajo">{{Teishajo|II|720}}</ref>
== Tariya ==
Gartirgal Honmutabe udditaa ko ñalnde 1 marse 1935, kono udditaa ñalnde 10 ut 1941. O udditaama kadi ko laana njoorndi leydi Japon (JNR) udditi gartirgal ngal ñalnde 1 feebariyee 1960 ngam wonde gartirgal ɓeydangal e laawol gonngol e laana Karatsu. E privatisation JNR ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi station oo arti e juuɗe JR Kyushu.<ref name="prefstats">{{cite web|url=http://www.pref.saga.lg.jp/kiji00359330/index.html#第12章|title=佐賀県統計年鑑(平成28年版)|trans-title=Saga Prefecture Statistics Yearbook 2016 Edition|accessdate=23 March 2018|website=Saga Prefectural Government website|date=15 December 2017}} See table 12-7 at section under Transportation and Communications.</ref>
== Limlebbi yahooɓe ==
E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 12 014 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 33 yah-ngartaa e yontere kala.
== Nokku taariindi ==
Laawol lesdi Japon 203
== Himobe ==
7r6199gyxmlyn2t3ty3zt6cacqfpkji
172479
172478
2026-06-08T10:45:49Z
Fulani215
7983
/* Nokku taariindi */ fixed typo
172479
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Gartirgal Honmutabe''' (本牟田部駅, Honmutabe-eki) ko gartirgal laana njoorndi ngal JR Kyushu gollotoo, woni ko e wuro Karatsu, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon.<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" />
== Diidi ==
Stasiyoŋ oo ko laana Karatsu woni e mum, ina woni 30,1 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kubota.<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/karatsu/station/0080_honmutabe.htm|title=本牟田部|trans-title=Honmutabe|accessdate=10 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=15, 81}}</ref>
== Laylaytol station ==
Stasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau bannge golloowo piste gooto e grade. Alaa galle station, ko hoɗorde tan woni e dow plateau ngam yahooɓe ina ɗaminii. Laabi kuutortooɗi station oo e laana njoorndi sara mum ina ndoga hakkunde plateau e laawol mawngol ngol. Plateau oo ina naata e taƴre tolno walla e ponto koyɗe. Koɗorɗe welooji ina ndokkee saraaji ɗii..<ref>{{Teishajo|I|223-4}}</ref><ref name="teishajo">{{Teishajo|II|720}}</ref>
== Tariya ==
Gartirgal Honmutabe udditaa ko ñalnde 1 marse 1935, kono udditaa ñalnde 10 ut 1941. O udditaama kadi ko laana njoorndi leydi Japon (JNR) udditi gartirgal ngal ñalnde 1 feebariyee 1960 ngam wonde gartirgal ɓeydangal e laawol gonngol e laana Karatsu. E privatisation JNR ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi station oo arti e juuɗe JR Kyushu.<ref name="prefstats">{{cite web|url=http://www.pref.saga.lg.jp/kiji00359330/index.html#第12章|title=佐賀県統計年鑑(平成28年版)|trans-title=Saga Prefecture Statistics Yearbook 2016 Edition|accessdate=23 March 2018|website=Saga Prefectural Government website|date=15 December 2017}} See table 12-7 at section under Transportation and Communications.</ref>
== Limlebbi yahooɓe ==
E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 12 014 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 33 yah-ngartaa e yontere kala.
== Nokku taariindi ==
Laawol lesdi Japon mako,en 203
== Himobe ==
2r6dl4txox0efwrkqxfdl7wraxrcl64
172481
172479
2026-06-08T10:46:51Z
Fulani215
7983
/* */ fixed typo
172481
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Gartirgal Honmutabe''' (本牟田部駅, Honmutabe-eki) ko gartirgal laana njoorndi ngal JR Kyushu gollotoo, woni ko e wuro Karatsu, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon.
== Diidi ==
Stasiyoŋ oo ko laana Karatsu woni e mum, ina woni 30,1 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kubota.<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/karatsu/station/0080_honmutabe.htm|title=本牟田部|trans-title=Honmutabe|accessdate=10 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=15, 81}}</ref>
== Laylaytol station ==
Stasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau bannge golloowo piste gooto e grade. Alaa galle station, ko hoɗorde tan woni e dow plateau ngam yahooɓe ina ɗaminii. Laabi kuutortooɗi station oo e laana njoorndi sara mum ina ndoga hakkunde plateau e laawol mawngol ngol. Plateau oo ina naata e taƴre tolno walla e ponto koyɗe. Koɗorɗe welooji ina ndokkee saraaji ɗii..<ref>{{Teishajo|I|223-4}}</ref><ref name="teishajo">{{Teishajo|II|720}}</ref>
== Tariya ==
Gartirgal Honmutabe udditaa ko ñalnde 1 marse 1935, kono udditaa ñalnde 10 ut 1941. O udditaama kadi ko laana njoorndi leydi Japon (JNR) udditi gartirgal ngal ñalnde 1 feebariyee 1960 ngam wonde gartirgal ɓeydangal e laawol gonngol e laana Karatsu. E privatisation JNR ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi station oo arti e juuɗe JR Kyushu.<ref name="prefstats">{{cite web|url=http://www.pref.saga.lg.jp/kiji00359330/index.html#第12章|title=佐賀県統計年鑑(平成28年版)|trans-title=Saga Prefecture Statistics Yearbook 2016 Edition|accessdate=23 March 2018|website=Saga Prefectural Government website|date=15 December 2017}} See table 12-7 at section under Transportation and Communications.</ref>
== Limlebbi yahooɓe ==
E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 12 014 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 33 yah-ngartaa e yontere kala.
== Nokku taariindi ==
Laawol lesdi Japon mako,en 203
== Himobe ==
5piy8vhn4275n3lw8337jbt840umrdl
172483
172481
2026-06-08T10:48:14Z
Fulani215
7983
/* Laylaytol station */ fixed typo
172483
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Gartirgal Honmutabe''' (本牟田部駅, Honmutabe-eki) ko gartirgal laana njoorndi ngal JR Kyushu gollotoo, woni ko e wuro Karatsu, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon.
== Diidi ==
Stasiyoŋ oo ko laana Karatsu woni e mum, ina woni 30,1 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kubota.<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/karatsu/station/0080_honmutabe.htm|title=本牟田部|trans-title=Honmutabe|accessdate=10 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=15, 81}}</ref>
== Laylaytol station ==
Stasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau bannge golloowo piste gooto e grade. Alaa galle station, ko hoɗorde tan woni e dow plateau ngam yahooɓe ina ɗaminii. Laabi kuutortooɗi station oo e laana njoorndi sara mum ina ndoga hakkunde plateau e laawol mawngol ngol. Plateau oo ina naata e taƴre tolno walla e ponto koyɗe. Koɗorɗe welooji ina ndokkee saraaji ɗii..
== Tariya ==
Gartirgal Honmutabe udditaa ko ñalnde 1 marse 1935, kono udditaa ñalnde 10 ut 1941. O udditaama kadi ko laana njoorndi leydi Japon (JNR) udditi gartirgal ngal ñalnde 1 feebariyee 1960 ngam wonde gartirgal ɓeydangal e laawol gonngol e laana Karatsu. E privatisation JNR ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi station oo arti e juuɗe JR Kyushu.<ref name="prefstats">{{cite web|url=http://www.pref.saga.lg.jp/kiji00359330/index.html#第12章|title=佐賀県統計年鑑(平成28年版)|trans-title=Saga Prefecture Statistics Yearbook 2016 Edition|accessdate=23 March 2018|website=Saga Prefectural Government website|date=15 December 2017}} See table 12-7 at section under Transportation and Communications.</ref>
== Limlebbi yahooɓe ==
E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 12 014 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 33 yah-ngartaa e yontere kala.
== Nokku taariindi ==
Laawol lesdi Japon mako,en 203
== Himobe ==
7lg2d5ysszv167z0qw2mfyhqd1bp0qy
172484
172483
2026-06-08T10:48:44Z
Fulani215
7983
/* Tariya,en */ fixed typo
172484
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Gartirgal Honmutabe''' (本牟田部駅, Honmutabe-eki) ko gartirgal laana njoorndi ngal JR Kyushu gollotoo, woni ko e wuro Karatsu, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon.
== Diidi ==
Stasiyoŋ oo ko laana Karatsu woni e mum, ina woni 30,1 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kubota.<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/karatsu/station/0080_honmutabe.htm|title=本牟田部|trans-title=Honmutabe|accessdate=10 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=15, 81}}</ref>
== Laylaytol station ==
Stasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau bannge golloowo piste gooto e grade. Alaa galle station, ko hoɗorde tan woni e dow plateau ngam yahooɓe ina ɗaminii. Laabi kuutortooɗi station oo e laana njoorndi sara mum ina ndoga hakkunde plateau e laawol mawngol ngol. Plateau oo ina naata e taƴre tolno walla e ponto koyɗe. Koɗorɗe welooji ina ndokkee saraaji ɗii..
== Tariya,en ==
Gartirgal Honmutabe udditaa ko ñalnde 1 marse 1935, kono udditaa ñalnde 10 ut 1941. O udditaama kadi ko laana njoorndi leydi Japon (JNR) udditi gartirgal ngal ñalnde 1 feebariyee 1960 ngam wonde gartirgal ɓeydangal e laawol gonngol e laana Karatsu. E privatisation JNR ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi station oo arti e juuɗe JR Kyushu.<ref name="prefstats">{{cite web|url=http://www.pref.saga.lg.jp/kiji00359330/index.html#第12章|title=佐賀県統計年鑑(平成28年版)|trans-title=Saga Prefecture Statistics Yearbook 2016 Edition|accessdate=23 March 2018|website=Saga Prefectural Government website|date=15 December 2017}} See table 12-7 at section under Transportation and Communications.</ref>
== Limlebbi yahooɓe ==
E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 12 014 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 33 yah-ngartaa e yontere kala.
== Nokku taariindi ==
Laawol lesdi Japon mako,en 203
== Himobe ==
prupwapkt0s9a3or5nj3rgxob9b4zd4
Wetland FM Gashua
0
41865
172446
2026-06-07T13:04:33Z
Sumy IB
14747
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1353125383|Wetland FM Gashua]]"
172446
wikitext
text/x-wiki
Wetland FM Gashua (90,5 MHz) ko rajo Gashua, diiwaan Yobe, Naajeeriya, jeyaaɗo e Rajo Fedde Naajeeriya (FRCN).
Wetland FM fuɗɗii yaltude ko ñalnde 29 lewru Duujal hitaande 2024. Ko ngol woni go’o ko yeewtere jeeɗiɗaɓere sosaande to fuɗnaange-rewo leydi Najeriya, ɗiɗaɓere to Yobe. [[Ahmed Lawan|Ahmad Lawan]], gonnooɗo hooreejo Senaa Naajeeriya mo diiwal Yobe, woni balloowo e pusgol ɓeydugol station o.
== Tuugnorgal ==
71jffqnfq75d6qx8y4gexfjm0pz53il
172447
172446
2026-06-07T13:05:01Z
Sumy IB
14747
172447
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
Wetland FM Gashua (90,5 MHz) ko rajo Gashua, diiwaan Yobe, Naajeeriya, jeyaaɗo e Rajo Fedde Naajeeriya (FRCN).
Wetland FM fuɗɗii yaltude ko ñalnde 29 lewru Duujal hitaande 2024. Ko ngol woni go’o ko yeewtere jeeɗiɗaɓere sosaande to fuɗnaange-rewo leydi Najeriya, ɗiɗaɓere to Yobe. [[Ahmed Lawan|Ahmad Lawan]], gonnooɗo hooreejo Senaa Naajeeriya mo diiwal Yobe, woni balloowo e pusgol ɓeydugol station o.
== Tuugnorgal ==
jsfgwimu9ps2ws6cjsmhukg41gcg27d
172448
172447
2026-06-07T13:05:34Z
Sumy IB
14747
172448
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Wetland FM Gashua''' (90,5 MHz) ko rajo Gashua, diiwaan Yobe, Naajeeriya, jeyaaɗo e Rajo Fedde Naajeeriya (FRCN).
Wetland FM fuɗɗii yaltude ko ñalnde 29 lewru Duujal hitaande 2024. Ko ngol woni go’o ko yeewtere jeeɗiɗaɓere sosaande to fuɗnaange-rewo leydi Najeriya, ɗiɗaɓere to Yobe. [[Ahmed Lawan|Ahmad Lawan]], gonnooɗo hooreejo Senaa Naajeeriya mo diiwal Yobe, woni balloowo e pusgol ɓeydugol station o.
== Tuugnorgal ==
ajengf75rvmsnah763qaf4738i42593
172449
172448
2026-06-07T13:06:14Z
Sumy IB
14747
172449
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Wetland FM Gashua''' (90,5 MHz) ko rajo Gashua, diiwaan Yobe, Naajeeriya, jeyaaɗo e Rajo Fedde Naajeeriya (FRCN).<ref>{{Cite web |date=2025-01-03 |title=Ex-Senate President Lawan Commissions Wetland FM Radio Station In Yobe North |url=https://leadership.ng/ex-senate-president-lawan-commissions-wetland-fm-radio-station-in-yobe-north/ |access-date=2026-05-08 |language=en-US}}</ref>
Wetland FM fuɗɗii yaltude ko ñalnde 29 lewru Duujal hitaande 2024. Ko ngol woni go’o ko yeewtere jeeɗiɗaɓere sosaande to fuɗnaange-rewo leydi Najeriya, ɗiɗaɓere to Yobe. [[Ahmed Lawan|Ahmad Lawan]], gonnooɗo hooreejo Senaa Naajeeriya mo diiwal Yobe, woni balloowo e pusgol ɓeydugol station o.
== Tuugnorgal ==
m0p8944sd04rckaqm40g6nt70kjemcp
172450
172449
2026-06-07T13:07:03Z
Sumy IB
14747
172450
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Wetland FM Gashua''' (90,5 MHz) ko rajo Gashua, diiwaan Yobe, Naajeeriya, jeyaaɗo e Rajo Fedde Naajeeriya (FRCN).<ref>{{Cite web |date=2025-01-03 |title=Ex-Senate President Lawan Commissions Wetland FM Radio Station In Yobe North |url=https://leadership.ng/ex-senate-president-lawan-commissions-wetland-fm-radio-station-in-yobe-north/ |access-date=2026-05-08 |language=en-US}}</ref>
Wetland FM fuɗɗii yaltude ko ñalnde 29 lewru Duujal hitaande 2024. Ko ngol woni go’o ko yeewtere jeeɗiɗaɓere sosaande to fuɗnaange-rewo leydi Najeriya, ɗiɗaɓere to Yobe. [[Ahmed Lawan|Ahmad Lawan]], gonnooɗo hooreejo Senaa Naajeeriya mo diiwal Yobe, woni balloowo e pusgol ɓeydugol station o.<ref>{{Cite news |last=Odewale |first=Taiye |date=2025-01-02 |title=Lawan commissions radio station in Yobe north |url=https://blueprint.ng/lawan-commissions-radio-station-in-yobe-north/ |location=Abuja, Nigeria|access-date=2025-01-24 |newspaper=[[Blueprint (newspaper)|Blueprint]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last=Abuja |first=Sanni Onogu |date=2025-01-02 |title=Lawan commissions Radio station in Yobe North |url=https://thenationonlineng.net/lawan-commissions-radio-station-in-yobe-north/ |access-date=2026-05-08 |website=The Nation Newspaper |language=en-US}}</ref>
== Tuugnorgal ==
4jtxdtnlkp7cyt6gtjg28o5rxtnfrp7
172451
172450
2026-06-07T13:07:47Z
Sumy IB
14747
172451
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Wetland FM Gashua''' (90,5 MHz) ko rajo Gashua, diiwaan Yobe, Naajeeriya, jeyaaɗo e Rajo Fedde Naajeeriya (FRCN).<ref>{{Cite web |date=2025-01-03 |title=Ex-Senate President Lawan Commissions Wetland FM Radio Station In Yobe North |url=https://leadership.ng/ex-senate-president-lawan-commissions-wetland-fm-radio-station-in-yobe-north/ |access-date=2026-05-08 |language=en-US}}</ref>
Wetland FM fuɗɗii yaltude ko ñalnde 29 lewru Duujal hitaande 2024.<ref>{{Cite news |last=Onyekachi |first=Abbanobi-Eku |date=2025-01-02 |title=Senator Lawan commissions radio station in Gashua, Yobe |url=https://authorityngr.com/2025/01/02/senator-lawan-commissions-radio-station-in-gashua-yobe/ |location=Abuja, Nigeria|access-date=2025-01-24 |newspaper=[[The Authority (newspaper)|The Authority]]|language=en-NG}}</ref> Ko ngol woni go’o ko yeewtere jeeɗiɗaɓere sosaande to fuɗnaange-rewo leydi Najeriya, ɗiɗaɓere to Yobe. [[Ahmed Lawan|Ahmad Lawan]], gonnooɗo hooreejo Senaa Naajeeriya mo diiwal Yobe, woni balloowo e pusgol ɓeydugol station o.<ref>{{Cite news |last=Odewale |first=Taiye |date=2025-01-02 |title=Lawan commissions radio station in Yobe north |url=https://blueprint.ng/lawan-commissions-radio-station-in-yobe-north/ |location=Abuja, Nigeria|access-date=2025-01-24 |newspaper=[[Blueprint (newspaper)|Blueprint]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last=Abuja |first=Sanni Onogu |date=2025-01-02 |title=Lawan commissions Radio station in Yobe North |url=https://thenationonlineng.net/lawan-commissions-radio-station-in-yobe-north/ |access-date=2026-05-08 |website=The Nation Newspaper |language=en-US}}</ref>
== Tuugnorgal ==
4ojo1x4avnvpc1aly7yhpcdigp2zxlu
Kyōto-Seikadai-mae Station
0
41866
172464
2026-06-08T10:14:02Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172464
wikitext
text/x-wiki
Gartirgal Kiyoto-Seikadai-mae (Kyōto-Seikadai-mae-eki) ko gartirgal laaɗe diwooje gonngal to Sakyō-ku, Kiyoto, diiwaan Kiyoto, Japon.
Diidi
Laana njoorndi kuuraa Eizan (Eiden)
Laana Kurama
Tooɓere
Stasiyoŋ oo ina waɗi laylayti ɗiɗi banngeeji ina kuutoroo laabi ɗiɗi.
Nokku taariindi
Duɗal jaaɓi haaɗtirde Kiyoto Seika
Suudu Budisma Kyojaku-ji
Stations gonɗe saraaji ɗii
" Kugal "
Laana Kurama
Kino - Nikenchaya
Tuugnorgal
h0om4toj8zr7ekjr9qsgpe6ey391kt5
172465
172464
2026-06-08T10:15:03Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172465
wikitext
text/x-wiki
Gartirgal Kiyoto-Seikadai-mae (Kyōto-Seikadai-mae-eki) ko gartirgal laaɗe diwooje gonngal to Sakyō-ku, Kiyoto, diiwaan Kiyoto, Japo
{{Databox}}
n.
Diidi
Laana njoorndi kuuraa Eizan (Eiden)
Laana Kurama
Tooɓere
Stasiyoŋ oo ina waɗi laylayti ɗiɗi banngeeji ina kuutoroo laabi ɗiɗi.
Nokku taariindi
Duɗal jaaɓi haaɗtirde Kiyoto Seika
Suudu Budisma Kyojaku-ji
Stations gonɗe saraaji ɗii
" Kugal "
Laana Kurama
Kino - Nikenchaya
Tuugnorgal
bnlc5jgolu9you2obku12l03v8gs7li
172466
172465
2026-06-08T10:16:46Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172466
wikitext
text/x-wiki
'''Gartirgal Kiyoto-Seikadai-mae''' (Kyōto-Seikadai-mae-eki) ko gartirgal laaɗe diwooje gonngal to Sakyō-ku, Kiyoto, diiwaan Kiyoto, Japo
{{Databox}}
n.
== Diidi ==
Laana njoorndi kuuraa Eizan (Eiden)
== Laana Kurama ==
== Tooɓere ==
Stasiyoŋ oo ina waɗi laylayti ɗiɗi banngeeji ina kuutoroo laabi ɗiɗi.
== Nokku taariindi ==
Duɗal jaaɓi haaɗtirde Kiyoto Seika
Suudu Budisma Kyojaku-ji
Stations gonɗe saraaji ɗii
== " Kugal " ==
Laana Kurama
Kino - Nikenchaya
== Tuugnorgal ==
dp7jo4an992o37vbztx01z4164n2izy
172467
172466
2026-06-08T10:18:12Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172467
wikitext
text/x-wiki
'''Gartirgal Kiyoto-Seikadai-mae''' (Kyōto-Seikadai-mae-eki) ko gartirgal laaɗe diwooje gonngal to Sakyō-ku, Kiyoto, diiwaan Kiyoto, Japo
{{Databox}}
n.
== Diidi ==
Laana njoorndi kuuraa Eizan (Eiden)
== Laana Kurama ==
== Tooɓere ==
Stasiyoŋ oo ina waɗi laylayti ɗiɗi banngeeji ina kuutoroo laabi ɗiɗi..<ref>{{cite web|title=京都精華大前駅|url=https://eizandensha.co.jp/guide/station/kyoto-seikadai-mae.html|website=eizandensha.co.jp|access-date=20 March 2026|language=Japanese}}</ref><ref>{{cite web|title=叡山電鉄 京都精華大前駅|url=https://f-machi.pref.kyoto.lg.jp/institution/institution-819/|website=f-machi.pref.kyoto.lg.jp|access-date=20 March 2026|language=Japanese}}</ref>
== Nokku taariindi ==
Duɗal jaaɓi haaɗtirde Kiyoto Seika
Suudu Budisma Kyojaku-ji
Stations gonɗe saraaji ɗii
== " Kugal " ==
Laana Kurama
Kino - Nikenchaya
== Tuugnorgal ==
0c36pfwp8kokm5jfepqz1lpy8lfnkdw
Hanshin Amagasaki Kaigan Line
0
41867
172468
2026-06-08T10:25:13Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172468
wikitext
text/x-wiki
Laawol Amagasaki Kaigan (尼崎海岸線, Amagasaki Kaigan-sen) ko laawol laana njoorndi ngol njuuteendi mum tolnii e 1,7 kiloomeeteer (1,1 mi) e nder diiwaan Hyōgo, Japon, ngol laana njoorndi kuuraa Hanshin jeyi, ngol gollotoo. Laawol ngol uddaama e hitaande 1962.
Tariya
Laabi jokkondirɗi Deyashiki e Higashihama udditaa ko ñalnde 14 abriil 1929, kuutortooɗi ko 1435mm kuutorteeɗi e 600 VDC.
Taƴre hakkunde Takasu e Higashihama udditaa ñalnde 15 abriil 1960. Taƴre heddiinde ndee udditaa ñalnde 1 desaambar 1962, ngam mahngo laawol mawngol ɗiɗmol Hanshin (Laawol 43).
Stations
Nokku Jokkondiral Station
Deyashiki 出屋敷 Hanshin Laana mawka Amagasaki
Takasu ko noon
Higasihama 東浜
Ƴeew kadi
Doggol laabi njamndi e nder leydi Japon
Tuugnorgal
03gd784r58fy2fyqo2bynm39rq68ynp
172469
172468
2026-06-08T10:26:56Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172469
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Laawol Amagasaki Kaigan (尼崎海岸線, Amagasaki Kaigan-sen) ko laawol laana njoorndi ngol njuuteendi mum tolnii e 1,7 kiloomeeteer (1,1 mi) e nder diiwaan Hyōgo, Japon, ngol laana njoorndi kuuraa Hanshin jeyi, ngol gollotoo. Laawol ngol uddaama e hitaande 1962.
Tariya
Laabi jokkondirɗi Deyashiki e Higashihama udditaa ko ñalnde 14 abriil 1929, kuutortooɗi ko 1435mm kuutorteeɗi e 600 VDC.
Taƴre hakkunde Takasu e Higashihama udditaa ñalnde 15 abriil 1960. Taƴre heddiinde ndee udditaa ñalnde 1 desaambar 1962, ngam mahngo laawol mawngol ɗiɗmol Hanshin (Laawol 43).
Stations
Nokku Jokkondiral Station
Deyashiki 出屋敷 Hanshin Laana mawka Amagasaki
Takasu ko noon
Higasihama 東浜
Ƴeew kadi
Doggol laabi njamndi e nder leydi Japon
Tuugnorgal
qb005ch18ptyy7l88jtahvgsq131md4
172470
172469
2026-06-08T10:29:47Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172470
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laawol Amagasaki Kaigan''' (尼崎海岸線, Amagasaki Kaigan-sen) ko laawol laana njoorndi ngol njuuteendi mum tolnii e 1,7 kiloomeeteer (1,1 mi) e nder diiwaan Hyōgo, Japon, ngol laana njoorndi kuuraa Hanshin jeyi, ngol gollotoo. Laawol ngol uddaama e hitaande 1962.
== Tariya ==
Laabi jokkondirɗi Deyashiki e Higashihama udditaa ko ñalnde 14 abriil 1929, kuutortooɗi ko 1435mm kuutorteeɗi e 600 VDC.
Taƴre hakkunde Takasu e Higashihama udditaa ñalnde 15 abriil 1960. Taƴre heddiinde ndee udditaa ñalnde 1 desaambar 1962, ngam mahngo laawol mawngol ɗiɗmol Hanshin (Laawol 43).
== Stations ==
Nokku Jokkondiral Station
Deyashiki 出屋敷 Hanshin Laana mawka Amagasaki
== Takasu ko noon ==
Higasihama 東浜
== Ƴeew kadi ==
Doggol laabi njamndi e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
hbnz65jkuy56kni0l8nrru3xtkv8x1k
172471
172470
2026-06-08T10:31:09Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172471
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laawol Amagasaki Kaigan''' (尼崎海岸線, Amagasaki Kaigan-sen) ko laawol laana njoorndi ngol njuuteendi mum tolnii e 1,7 kiloomeeteer (1,1 mi) e nder diiwaan Hyōgo, Japon, ngol laana njoorndi kuuraa Hanshin jeyi, ngol gollotoo. Laawol ngol uddaama e hitaande 1962.<ref>{{cite book|first1=Jun'ichi|last1=Hiroi|first2=Hirokazu|last2=Inoue|script-title=ja:阪神|trans-title=Hanshin|series=Nippon no Shitetsu|volume=12|date=February 5, 1982|publisher=Hoikusha|location=Osaka|language=Japanese|page=98|chapter=阪神電鉄の沿革|trans-chapter=History of Hanshin Electric Railway|name-list-style=amp}}</ref>
== Tariya ==
Laabi jokkondirɗi Deyashiki e Higashihama udditaa ko ñalnde 14 abriil 1929, kuutortooɗi ko 1435mm kuutorteeɗi e 600 VDC.
Taƴre hakkunde Takasu e Higashihama udditaa ñalnde 15 abriil 1960. Taƴre heddiinde ndee udditaa ñalnde 1 desaambar 1962, ngam mahngo laawol mawngol ɗiɗmol Hanshin (Laawol 43).
== Stations ==
Nokku Jokkondiral Station
Deyashiki 出屋敷 Hanshin Laana mawka Amagasaki
== Takasu ko noon ==
Higasihama 東浜
== Ƴeew kadi ==
Doggol laabi njamndi e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
gomf8rk6fxhslf8ouwx1fz9q4euc7tt
172493
172471
2026-06-08T10:55:01Z
Fulani215
7983
/* Himobe */ fixed typo
172493
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laawol Amagasaki Kaigan''' (尼崎海岸線, Amagasaki Kaigan-sen) ko laawol laana njoorndi ngol njuuteendi mum tolnii e 1,7 kiloomeeteer (1,1 mi) e nder diiwaan Hyōgo, Japon, ngol laana njoorndi kuuraa Hanshin jeyi, ngol gollotoo. Laawol ngol uddaama e hitaande 1962.<ref>{{cite book|first1=Jun'ichi|last1=Hiroi|first2=Hirokazu|last2=Inoue|script-title=ja:阪神|trans-title=Hanshin|series=Nippon no Shitetsu|volume=12|date=February 5, 1982|publisher=Hoikusha|location=Osaka|language=Japanese|page=98|chapter=阪神電鉄の沿革|trans-chapter=History of Hanshin Electric Railway|name-list-style=amp}}</ref>
== Tariya ==
Laabi jokkondirɗi Deyashiki e Higashihama udditaa ko ñalnde 14 abriil 1929, kuutortooɗi ko 1435mm kuutorteeɗi e 600 VDC.
Taƴre hakkunde Takasu e Higashihama udditaa ñalnde 15 abriil 1960. Taƴre heddiinde ndee udditaa ñalnde 1 desaambar 1962, ngam mahngo laawol mawngol ɗiɗmol Hanshin (Laawol 43).
== Stations ==
Nokku Jokkondiral Station
Deyashiki 出屋敷 Hanshin Laana mawka Amagasaki
== Takasu ko noon ==
Higasihama 東浜
== Ƴeew kadi ==
Doggol laabi njamndi e nder leydi Japon
== Himobe==
kkk1g6xvlo0nqzgo817a10k83s7fkd9
172494
172493
2026-06-08T10:55:34Z
Fulani215
7983
/* Takasu ko noon */ fixed typo
172494
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laawol Amagasaki Kaigan''' (尼崎海岸線, Amagasaki Kaigan-sen) ko laawol laana njoorndi ngol njuuteendi mum tolnii e 1,7 kiloomeeteer (1,1 mi) e nder diiwaan Hyōgo, Japon, ngol laana njoorndi kuuraa Hanshin jeyi, ngol gollotoo. Laawol ngol uddaama e hitaande 1962.<ref>{{cite book|first1=Jun'ichi|last1=Hiroi|first2=Hirokazu|last2=Inoue|script-title=ja:阪神|trans-title=Hanshin|series=Nippon no Shitetsu|volume=12|date=February 5, 1982|publisher=Hoikusha|location=Osaka|language=Japanese|page=98|chapter=阪神電鉄の沿革|trans-chapter=History of Hanshin Electric Railway|name-list-style=amp}}</ref>
== Tariya ==
Laabi jokkondirɗi Deyashiki e Higashihama udditaa ko ñalnde 14 abriil 1929, kuutortooɗi ko 1435mm kuutorteeɗi e 600 VDC.
Taƴre hakkunde Takasu e Higashihama udditaa ñalnde 15 abriil 1960. Taƴre heddiinde ndee udditaa ñalnde 1 desaambar 1962, ngam mahngo laawol mawngol ɗiɗmol Hanshin (Laawol 43).
== Stations ==
Nokku Jokkondiral Station
Deyashiki 出屋敷 Hanshin Laana mawka Amagasaki
== Takasu ko noon ==
Higasihama
== Ƴeew kadi ==
Doggol laabi njamndi e nder leydi Japon
== Himobe==
l2728n7bg9v85pduanip6wisy0izss5
172495
172494
2026-06-08T10:55:57Z
Fulani215
7983
/* */ fixed typo
172495
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laawol Amagasaki Kaigan''' Amagasaki Kaigan-sen) ko laawol laana njoorndi ngol njuuteendi mum tolnii e 1,7 kiloomeeteer (1,1 mi) e nder diiwaan Hyōgo, Japon, ngol laana njoorndi kuuraa Hanshin jeyi, ngol gollotoo. Laawol ngol uddaama e hitaande 1962.<ref>{{cite book|first1=Jun'ichi|last1=Hiroi|first2=Hirokazu|last2=Inoue|script-title=ja:阪神|trans-title=Hanshin|series=Nippon no Shitetsu|volume=12|date=February 5, 1982|publisher=Hoikusha|location=Osaka|language=Japanese|page=98|chapter=阪神電鉄の沿革|trans-chapter=History of Hanshin Electric Railway|name-list-style=amp}}</ref>
== Tariya ==
Laabi jokkondirɗi Deyashiki e Higashihama udditaa ko ñalnde 14 abriil 1929, kuutortooɗi ko 1435mm kuutorteeɗi e 600 VDC.
Taƴre hakkunde Takasu e Higashihama udditaa ñalnde 15 abriil 1960. Taƴre heddiinde ndee udditaa ñalnde 1 desaambar 1962, ngam mahngo laawol mawngol ɗiɗmol Hanshin (Laawol 43).
== Stations ==
Nokku Jokkondiral Station
Deyashiki 出屋敷 Hanshin Laana mawka Amagasaki
== Takasu ko noon ==
Higasihama
== Ƴeew kadi ==
Doggol laabi njamndi e nder leydi Japon
== Himobe==
aivtg406r5fwdffyo7h2i78esntog9g
Hiroden Eba Line
0
41868
172472
2026-06-08T10:34:32Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172472
wikitext
text/x-wiki
Laawol Eba (江波線, Eba-sen) ko laana jolngo laana njoorndi kuuraa Hiroshima (Hiroden) to Hiroshima, Japon. Laabi ɗii ina ngolloo gila 1943.
Hakke laabi ɗii fof ko 2,6 kiloomeeteer (1,6 mi). Laawol 6, 8, e 9 ina ngolloo e laana kaa. Laana kaa ina waɗi dingiral jeeɗiɗi, heen jeegom ina limtaa E1 haa E6. Staasiyoŋ jeeɗiɗaɓo oo, hono Dobashi, ina wiyee M13, ko ɗoon laana Eba hawrata e laana mawka Hiroden.
Stations
No. Jokkondiral Laabi Staasiyoŋ
↑ Laana kaa hawri e laana mawka Hiroden to bannge Gartirgal Tokaichi-machi ↑
M12 Dobashi 2 3 6 8 9 Laana mawka Hiroden
E01 Funaayiri-maasi 6 8 9
E02 Funaayiri-hon-maasi 6 8 9
E03 Funaayiri-saiwai-cho 6 8 9
E04 Funaari-kawaguchi-cho 6 8 9
E05 Funaayiri-minami-maasi 6 8 9
E06 Eba 6 8 9
Tuugnorgal
q9bhtb7szgnat5buakfar88e0toqeof
172473
172472
2026-06-08T10:36:24Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172473
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Laawol Eba (江波線, Eba-sen) ko laana jolngo laana njoorndi kuuraa Hiroshima (Hiroden) to Hiroshima, Japon. Laabi ɗii ina ngolloo gila 1943.
Hakke laabi ɗii fof ko 2,6 kiloomeeteer (1,6 mi). Laawol 6, 8, e 9 ina ngolloo e laana kaa. Laana kaa ina waɗi dingiral jeeɗiɗi, heen jeegom ina limtaa E1 haa E6. Staasiyoŋ jeeɗiɗaɓo oo, hono Dobashi, ina wiyee M13, ko ɗoon laana Eba hawrata e laana mawka Hiroden.
Stations
No. Jokkondiral Laabi Staasiyoŋ
↑ Laana kaa hawri e laana mawka Hiroden to bannge Gartirgal Tokaichi-machi ↑
M12 Dobashi 2 3 6 8 9 Laana mawka Hiroden
E01 Funaayiri-maasi 6 8 9
E02 Funaayiri-hon-maasi 6 8 9
E03 Funaayiri-saiwai-cho 6 8 9
E04 Funaari-kawaguchi-cho 6 8 9
E05 Funaayiri-minami-maasi 6 8 9
E06 Eba 6 8 9
Tuugnorgal
9ammt1j7u4s512z4hpox1volojufhzy
172474
172473
2026-06-08T10:37:56Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172474
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laawol Eba''' (江波線, Eba-sen) ko laana jolngo laana njoorndi kuuraa Hiroshima (Hiroden) to Hiroshima, Japon. Laabi ɗii ina ngolloo gila 1943.
Hakke laabi ɗii fof ko 2,6 kiloomeeteer (1,6 mi). Laawol 6, 8, e 9 ina ngolloo e laana kaa. Laana kaa ina waɗi dingiral jeeɗiɗi, heen jeegom ina limtaa E1 haa E6. Staasiyoŋ jeeɗiɗaɓo oo, hono Dobashi, ina wiyee M13, ko ɗoon laana Eba hawrata e laana mawka Hiroden.
== Stations ==
No. Jokkondiral Laabi Staasiyoŋ
↑ Laana kaa hawri e laana mawka Hiroden to bannge Gartirgal Tokaichi-machi ↑
M12 Dobashi 2 3 6 8 9 Laana mawka Hiroden
E01 Funaayiri-maasi 6 8 9
E02 Funaayiri-hon-maasi 6 8 9
E03 Funaayiri-saiwai-cho 6 8 9
E04 Funaari-kawaguchi-cho 6 8 9
E05 Funaayiri-minami-maasi 6 8 9
E06 Eba 6 8 9
== Tuugnorgal ==
8g7ir16gmdysiyvphqxakp0gd57cyfq
172475
172474
2026-06-08T10:39:11Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172475
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laawol Eba''' (江波線, Eba-sen) ko laana jolngo laana njoorndi kuuraa Hiroshima (Hiroden) to Hiroshima, Japon. Laabi ɗii ina ngolloo gila 1943.<ref>{{Cite web|title=Hiroshima Electric Railway - Service - Streetcar Fares|url=https://www.hiroden.co.jp/en/s-schedules.html|access-date=2021-04-10|website=www.hiroden.co.jp}}</ref>
Hakke laabi ɗii fof ko 2,6 kiloomeeteer (1,6 mi). Laawol 6, 8, e 9 ina ngolloo e laana kaa. Laana kaa ina waɗi dingiral jeeɗiɗi, heen jeegom ina limtaa E1 haa E6. Staasiyoŋ jeeɗiɗaɓo oo, hono Dobashi, ina wiyee M13, ko ɗoon laana Eba hawrata e laana mawka Hiroden.
== Stations ==
No. Jokkondiral Laabi Staasiyoŋ
↑ Laana kaa hawri e laana mawka Hiroden to bannge Gartirgal Tokaichi-machi ↑
M12 Dobashi 2 3 6 8 9 Laana mawka Hiroden
E01 Funaayiri-maasi 6 8 9
E02 Funaayiri-hon-maasi 6 8 9
E03 Funaayiri-saiwai-cho 6 8 9
E04 Funaari-kawaguchi-cho 6 8 9
E05 Funaayiri-minami-maasi 6 8 9
E06 Eba 6 8 9
== Tuugnorgal ==
0kl13d1704m3bkowc2d20n9hyb6fq8z
172489
172475
2026-06-08T10:52:31Z
Fulani215
7983
/* Himobe */ fixed typo
172489
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laawol Eba''' (江波線, Eba-sen) ko laana jolngo laana njoorndi kuuraa Hiroshima (Hiroden) to Hiroshima, Japon. Laabi ɗii ina ngolloo gila 1943.<ref>{{Cite web|title=Hiroshima Electric Railway - Service - Streetcar Fares|url=https://www.hiroden.co.jp/en/s-schedules.html|access-date=2021-04-10|website=www.hiroden.co.jp}}</ref>
Hakke laabi ɗii fof ko 2,6 kiloomeeteer (1,6 mi). Laawol 6, 8, e 9 ina ngolloo e laana kaa. Laana kaa ina waɗi dingiral jeeɗiɗi, heen jeegom ina limtaa E1 haa E6. Staasiyoŋ jeeɗiɗaɓo oo, hono Dobashi, ina wiyee M13, ko ɗoon laana Eba hawrata e laana mawka Hiroden.
== Stations ==
No. Jokkondiral Laabi Staasiyoŋ
↑ Laana kaa hawri e laana mawka Hiroden to bannge Gartirgal Tokaichi-machi ↑
M12 Dobashi 2 3 6 8 9 Laana mawka Hiroden
E01 Funaayiri-maasi 6 8 9
E02 Funaayiri-hon-maasi 6 8 9
E03 Funaayiri-saiwai-cho 6 8 9
E04 Funaari-kawaguchi-cho 6 8 9
E05 Funaayiri-minami-maasi 6 8 9
E06 Eba 6 8 9
==Himobe ==
9ht7ut9qivsf1pz6kiahvf27a1zqal2
172491
172489
2026-06-08T10:53:48Z
Fulani215
7983
/* Stations */ fixed typo
172491
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laawol Eba''' (江波線, Eba-sen) ko laana jolngo laana njoorndi kuuraa Hiroshima (Hiroden) to Hiroshima, Japon. Laabi ɗii ina ngolloo gila 1943.<ref>{{Cite web|title=Hiroshima Electric Railway - Service - Streetcar Fares|url=https://www.hiroden.co.jp/en/s-schedules.html|access-date=2021-04-10|website=www.hiroden.co.jp}}</ref>
Hakke laabi ɗii fof ko 2,6 kiloomeeteer (1,6 mi). Laawol 6, 8, e 9 ina ngolloo e laana kaa. Laana kaa ina waɗi dingiral jeeɗiɗi, heen jeegom ina limtaa E1 haa E6. Staasiyoŋ jeeɗiɗaɓo oo, hono Dobashi, ina wiyee M13, ko ɗoon laana Eba hawrata e laana mawka Hiroden.
== Stations ==
No. Jokkondiral Laabi Staasiyoŋ
Laana kaa hawri e laana mawka Hiroden to bannge Gartirgal Tokaichi-machi ↑
M12 Dobashi 2 3 6 8 9 Laana mawka Hiroden
E01 Funaayiri-maasi 6 8 9
E02 Funaayiri-hon-maasi 6 8 9
E03 Funaayiri-saiwai-cho 6 8 9
E04 Funaari-kawaguchi-cho 6 8 9
E05 Funaayiri-minami-maasi 6 8 9
E06 Eba 6 8 9
==Himobe ==
mw1qi2dmh01i3gdae4uiwt4on91sph5
Hiroden Hakushima Line
0
41869
172476
2026-06-08T10:43:10Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172476
wikitext
text/x-wiki
Laawol Hakushima (白島線, Hakushima-sen) ko laana jolngo laana njoorndi kuuraa Hiroshima (Hiroden) to Hiroshima, Japon. Laawol ngol ina golloo gila hitaande 1912.
Hakke laana kaa fof ko 1,2 kiloomeeteer. Laawol 9 ngol ina gollira e liggey oo. Laana kaa ina waɗi dingiral joy, limtaangal W1 haa W5.
Stations
No. Jokkondiral Laabi Staasiyoŋ
M05 Hatchobori █ Laana mawka Hiroden
W01 Jogakuin-maa
W02 Ɓooygol ★ (Ɓooygol)
W03 Katei Saibansho-mae
W04 Haakusima
Ƴeew kadi
portal Japon bannge
icon Portal jolngo
Tuugnorgal
mlwdpu7pohlqnuyss53fm4yk3hxqa3g
172477
172476
2026-06-08T10:44:40Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172477
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Laawol Hakushima (白島線, Hakushima-sen) ko laana jolngo laana njoorndi kuuraa Hiroshima (Hiroden) to Hiroshima, Japon. Laawol ngol ina golloo gila hitaande 1912.
Hakke laana kaa fof ko 1,2 kiloomeeteer. Laawol 9 ngol ina gollira e liggey oo. Laana kaa ina waɗi dingiral joy, limtaangal W1 haa W5.
Stations
No. Jokkondiral Laabi Staasiyoŋ
M05 Hatchobori █ Laana mawka Hiroden
W01 Jogakuin-maa
W02 Ɓooygol ★ (Ɓooygol)
W03 Katei Saibansho-mae
W04 Haakusima
Ƴeew kadi
portal Japon bannge
icon Portal jolngo
Tuugnorgal
0p0udbdixqtt1307wi1ng57z3t8q44w
172480
172477
2026-06-08T10:45:58Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172480
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laawol Hakushima''' (白島線, Hakushima-sen) ko laana jolngo laana njoorndi kuuraa Hiroshima (Hiroden) to Hiroshima, Japon. Laawol ngol ina golloo gila hitaande 1912.
Hakke laana kaa fof ko 1,2 kiloomeeteer. Laawol 9 ngol ina gollira e liggey oo. Laana kaa ina waɗi dingiral joy, limtaangal W1 haa W5.
== Stations ==
No. Jokkondiral Laabi Staasiyoŋ
M05 Hatchobori █ Laana mawka Hiroden
W01 Jogakuin-maa
W02 Ɓooygol ★ (Ɓooygol)
W03 Katei Saibansho-mae
W04 Haakusima
== Ƴeew kadi ==
portal Japon bannge
icon Portal jolngo
== Tuugnorgal ==
aikuprjurtjwz60qvse3eirdb7rn8qo
172482
172480
2026-06-08T10:47:21Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172482
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laawol Hakushima''' (白島線, Hakushima-sen) ko laana jolngo laana njoorndi kuuraa Hiroshima (Hiroden) to Hiroshima, Japon. Laawol ngol ina golloo gila hitaande 1912.
Hakke laana kaa fof ko 1,2 kiloomeeteer. Laawol 9 ngol ina gollira e liggey oo. Laana kaa ina waɗi dingiral joy, limtaangal W1 haa W5.<ref>{{Cite web|url=http://www.hiroden.co.jp/en/s-schedules.html|title=Hiroshima Electric Railway – Service – Streetcar Fares|website=hiroden.co.jp|access-date=26 May 2019}}</ref>
== Stations ==
No. Jokkondiral Laabi Staasiyoŋ
M05 Hatchobori █ Laana mawka Hiroden
W01 Jogakuin-maa
W02 Ɓooygol ★ (Ɓooygol)
W03 Katei Saibansho-mae
W04 Haakusima
== Ƴeew kadi ==
portal Japon bannge
icon Portal jolngo
== Tuugnorgal ==
3gzh4pbjgkf7zyj2a7nbk87nywmcxn3
172485
172482
2026-06-08T10:50:08Z
Fulani215
7983
/* Stations */ fixed typo
172485
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laawol Hakushima''' (白島線, Hakushima-sen) ko laana jolngo laana njoorndi kuuraa Hiroshima (Hiroden) to Hiroshima, Japon. Laawol ngol ina golloo gila hitaande 1912.
Hakke laana kaa fof ko 1,2 kiloomeeteer. Laawol 9 ngol ina gollira e liggey oo. Laana kaa ina waɗi dingiral joy, limtaangal W1 haa W5.<ref>{{Cite web|url=http://www.hiroden.co.jp/en/s-schedules.html|title=Hiroshima Electric Railway – Service – Streetcar Fares|website=hiroden.co.jp|access-date=26 May 2019}}</ref>
== Stations ==
* No Jokkondiral Laabi Staasiyoŋ
* M05 Hatchobori Laana mawka Hiroden
* W01 Jogakuin-maa
* W02 Ɓooygol (Ɓooygol)
* W03 Katei Saibansho-mae
* W04 Haakusima
== Ƴeew kadi ==
portal Japon bannge
icon Portal jolngo
== Tuugnorgal ==
i9tmy6ixftun722vwo4xldvxoiat002
172486
172485
2026-06-08T10:50:38Z
Fulani215
7983
/* Ƴeew kadi */ fixed typo
172486
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laawol Hakushima''' (白島線, Hakushima-sen) ko laana jolngo laana njoorndi kuuraa Hiroshima (Hiroden) to Hiroshima, Japon. Laawol ngol ina golloo gila hitaande 1912.
Hakke laana kaa fof ko 1,2 kiloomeeteer. Laawol 9 ngol ina gollira e liggey oo. Laana kaa ina waɗi dingiral joy, limtaangal W1 haa W5.<ref>{{Cite web|url=http://www.hiroden.co.jp/en/s-schedules.html|title=Hiroshima Electric Railway – Service – Streetcar Fares|website=hiroden.co.jp|access-date=26 May 2019}}</ref>
== Stations ==
* No Jokkondiral Laabi Staasiyoŋ
* M05 Hatchobori Laana mawka Hiroden
* W01 Jogakuin-maa
* W02 Ɓooygol (Ɓooygol)
* W03 Katei Saibansho-mae
* W04 Haakusima
== Ƴeew kadi ==
* portal Japon bannge
* icon Portal jolngo
== Tuugnorgal ==
3jcznimysoygv7r7cqjgpp5tc4xtwig
172488
172486
2026-06-08T10:51:04Z
Fulani215
7983
/* Himobe */ fixed typo
172488
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laawol Hakushima''' (白島線, Hakushima-sen) ko laana jolngo laana njoorndi kuuraa Hiroshima (Hiroden) to Hiroshima, Japon. Laawol ngol ina golloo gila hitaande 1912.
Hakke laana kaa fof ko 1,2 kiloomeeteer. Laawol 9 ngol ina gollira e liggey oo. Laana kaa ina waɗi dingiral joy, limtaangal W1 haa W5.<ref>{{Cite web|url=http://www.hiroden.co.jp/en/s-schedules.html|title=Hiroshima Electric Railway – Service – Streetcar Fares|website=hiroden.co.jp|access-date=26 May 2019}}</ref>
== Stations ==
* No Jokkondiral Laabi Staasiyoŋ
* M05 Hatchobori Laana mawka Hiroden
* W01 Jogakuin-maa
* W02 Ɓooygol (Ɓooygol)
* W03 Katei Saibansho-mae
* W04 Haakusima
== Ƴeew kadi ==
* portal Japon bannge
* icon Portal jolngo
== Himobe ==
ir20k81cv570uu6hq8byj5rp2bf8d2e
Hiroden Hijiyama Line
0
41870
172487
2026-06-08T10:50:56Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172487
wikitext
text/x-wiki
Laawol Hijiyama (比治山線, Hijiyama-sen), ina wiyee kadi Laawol Minami (皆実線, Minami-sen), ko laana jolngo laana njoorndi kuuraa Hiroshima (Hiroden) to Hiroshima, Japon. Laabi ɗii ina ngolloo gila 1944.
Hay so tawii laana kaa winnditaama to ministeer leydi, njuɓɓudi, yah-ngartaa e turism e innde nde heewaani huutoreede "Laabi Minani", Hiroden ina inniri ɗum e dow laabi "Laabi Hijiyama".
Hakke laana kaa fof ko kiloomeeteeruuji ɗiɗi e feccere. Laawol 5 ngol ina gollira e liggey. Laana kaa ina waɗi dingiral jeeɗiɗi.
Stations
No. Jokkondiral Laabi Staasiyoŋ
M02 Inari-machi █ Laana mawka Hiroden
H01 Matsukawa-cho
H02 Hijiyaa-shita
H03 Hijiyaama-baasi
H04 Minami-kuyakusho-mae
H05 Minami-maasi 2-koom
U09 Minami-machi 6-kome █ Line Hiroden Ujina
Stations inactif (Ngam feccaade e hello liggey mum en ko yawti e darorɗe lewru marse)
Staasiyoŋ Matoba-cho
Danbara 1-koom Staasiyoŋ
Tuugnorgal
7zlyqcsb53z56aht3m9gub9jrzeov2f
172490
172487
2026-06-08T10:53:01Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172490
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Laawol Hijiyama (比治山線, Hijiyama-sen), ina wiyee kadi Laawol Minami (皆実線, Minami-sen), ko laana jolngo laana njoorndi kuuraa Hiroshima (Hiroden) to Hiroshima, Japon. Laabi ɗii ina ngolloo gila 1944.
Hay so tawii laana kaa winnditaama to ministeer leydi, njuɓɓudi, yah-ngartaa e turism e innde nde heewaani huutoreede "Laabi Minani", Hiroden ina inniri ɗum e dow laabi "Laabi Hijiyama".
Hakke laana kaa fof ko kiloomeeteeruuji ɗiɗi e feccere. Laawol 5 ngol ina gollira e liggey. Laana kaa ina waɗi dingiral jeeɗiɗi.
Stations
No. Jokkondiral Laabi Staasiyoŋ
M02 Inari-machi █ Laana mawka Hiroden
H01 Matsukawa-cho
H02 Hijiyaa-shita
H03 Hijiyaama-baasi
H04 Minami-kuyakusho-mae
H05 Minami-maasi 2-koom
U09 Minami-machi 6-kome █ Line Hiroden Ujina
Stations inactif (Ngam feccaade e hello liggey mum en ko yawti e darorɗe lewru marse)
Staasiyoŋ Matoba-cho
Danbara 1-koom Staasiyoŋ
Tuugnorgal
d8mg9k7dvngt0ih7b9it6bhmfzd795d
172492
172490
2026-06-08T10:54:54Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172492
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laawol Hijiyama''' (比治山線, Hijiyama-sen), ina wiyee kadi Laawol Minami (皆実線, Minami-sen), ko laana jolngo laana njoorndi kuuraa Hiroshima (Hiroden) to Hiroshima, Japon. Laabi ɗii ina ngolloo gila 1944.
Hay so tawii laana kaa winnditaama to ministeer leydi, njuɓɓudi, yah-ngartaa e turism e innde nde heewaani huutoreede "Laabi Minani", Hiroden ina inniri ɗum e dow laabi "Laabi Hijiyama".
Hakke laana kaa fof ko kiloomeeteeruuji ɗiɗi e feccere. Laawol 5 ngol ina gollira e liggey. Laana kaa ina waɗi dingiral jeeɗiɗi.
====Stations
No. Jokkondiral Laabi Staasiyoŋ
M02 Inari-machi █ Laana mawka Hiroden
H01 Matsukawa-cho
H02 Hijiyaa-shita
H03 Hijiyaama-baasi
H04 Minami-kuyakusho-mae
H05 Minami-maasi 2-koom
U09 Minami-machi 6-kome █ Line Hiroden Ujina
Stations inactif (Ngam feccaade e hello liggey mum en ko yawti e darorɗe lewru marse)
== Staasiyoŋ Matoba-cho ==
Danbara 1-koom Staasiyoŋ
== Tuugnorgal ==
al78vy9by6xppe3s0fi0ffpn0taar96
172496
172492
2026-06-08T10:56:58Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172496
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laawol Hijiyama''' (比治山線, Hijiyama-sen), ina wiyee kadi Laawol Minami (皆実線, Minami-sen), ko laana jolngo laana njoorndi kuuraa Hiroshima (Hiroden) to Hiroshima, Japon. Laabi ɗii ina ngolloo gila 1944.
Hay so tawii laana kaa winnditaama to ministeer leydi, njuɓɓudi, yah-ngartaa e turism e innde nde heewaani huutoreede "Laabi Minani", Hiroden ina inniri ɗum e dow laabi "Laabi Hijiyama".<ref>{{Cite web|date=2003-02-13|title=市内電車の乗継制度について|url=http://www.hiroden.co.jp/trans/rosen/densha/noritugi/noritugi.htm|access-date=2022-03-18|website=|archive-url=https://web.archive.org/web/20030213033228/http://www.hiroden.co.jp/trans/rosen/densha/noritugi/noritugi.htm|archive-date=13 February 2003|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|title=Column Streetcars Come Back to Life in the Hypocenter {{!}} Hiroshima for Global Peace|url=https://hiroshimaforpeace.com/en/fukkoheiwakenkyu/vol1/1-37/|access-date=2022-03-18}}</ref>
Hakke laana kaa fof ko kiloomeeteeruuji ɗiɗi e feccere. Laawol 5 ngol ina gollira e liggey. Laana kaa ina waɗi dingiral jeeɗiɗi.
====Stations
No. Jokkondiral Laabi Staasiyoŋ
M02 Inari-machi █ Laana mawka Hiroden
H01 Matsukawa-cho
H02 Hijiyaa-shita
H03 Hijiyaama-baasi
H04 Minami-kuyakusho-mae
H05 Minami-maasi 2-koom
U09 Minami-machi 6-kome █ Line Hiroden Ujina
Stations inactif (Ngam feccaade e hello liggey mum en ko yawti e darorɗe lewru marse)
== Staasiyoŋ Matoba-cho ==
Danbara 1-koom Staasiyoŋ
== Tuugnorgal ==
1bnfb9jgi3vz5spxh7p39kqmstvv90g
172497
172496
2026-06-08T10:57:15Z
Fulani215
7983
/* */ fixed typo
172497
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laawol Hijiyama''' (比治山線, Hijiyama-sen), ina wiyee kadi Laawol Minami (皆実線, Minami-sen), ko laana jolngo laana njoorndi kuuraa Hiroshima (Hiroden) to Hiroshima, Japon. Laabi ɗii ina ngolloo gila 1944.
Hay so tawii laana kaa winnditaama to ministeer leydi, njuɓɓudi, yah-ngartaa e turism e innde nde heewaani huutoreede "Laabi Minani", Hiroden ina inniri ɗum e dow laabi "Laabi Hijiyama".<ref>{{Cite web|date=2003-02-13|title=市内電車の乗継制度について|url=http://www.hiroden.co.jp/trans/rosen/densha/noritugi/noritugi.htm|access-date=2022-03-18|website=|archive-url=https://web.archive.org/web/20030213033228/http://www.hiroden.co.jp/trans/rosen/densha/noritugi/noritugi.htm|archive-date=13 February 2003|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|title=Column Streetcars Come Back to Life in the Hypocenter {{!}} Hiroshima for Global Peace|url=https://hiroshimaforpeace.com/en/fukkoheiwakenkyu/vol1/1-37/|access-date=2022-03-18}}</ref>
Hakke laana kaa fof ko kiloomeeteeruuji ɗiɗi e feccere. Laawol 5 ngol ina gollira e liggey. Laana kaa ina waɗi dingiral jeeɗiɗi.
==Makko,en==
No. Jokkondiral Laabi Staasiyoŋ
M02 Inari-machi Laana mawka Hiroden
H01 Matsukawa-cho
H02 Hijiyaa-shita
H03 Hijiyaama-baasi
H04 Minami-kuyakusho-mae
H05 Minami-maasi 2-koom
U09 Minami-machi 6-kome Line Hiroden Ujina
Stations inactif (Ngam feccaade e hello liggey mum en ko yawti e darorɗe lewru marse)
== Staasiyoŋ Matoba-cho ==
Danbara 1-koom Staasiyoŋ
== Tuugnorgal ==
831edk5vnpg8gdbylg4a0kfxr6nefsk
172498
172497
2026-06-08T10:57:49Z
Fulani215
7983
/* */ fixed typo
172498
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laawol Hijiyama''' (比治山線, Hijiyama-sen), ina wiyee kadi Laawol Minami (皆実線, Minami-sen), ko laana jolngo laana njoorndi kuuraa Hiroshima (Hiroden) to Hiroshima, Japon. Laabi ɗii ina ngolloo gila 1944.
Hay so tawii laana kaa winnditaama to ministeer leydi, njuɓɓudi, yah-ngartaa e turism e innde nde heewaani huutoreede "Laabi Minani", Hiroden ina inniri ɗum e dow laabi "Laabi Hijiyama".<ref>{{Cite web|date=2003-02-13|title=市内電車の乗継制度について|url=http://www.hiroden.co.jp/trans/rosen/densha/noritugi/noritugi.htm|access-date=2022-03-18|website=|archive-url=https://web.archive.org/web/20030213033228/http://www.hiroden.co.jp/trans/rosen/densha/noritugi/noritugi.htm|archive-date=13 February 2003|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|title=Column Streetcars Come Back to Life in the Hypocenter {{!}} Hiroshima for Global Peace|url=https://hiroshimaforpeace.com/en/fukkoheiwakenkyu/vol1/1-37/|access-date=2022-03-18}}</ref> Hakke laana kaa fof ko kiloomeeteeruuji ɗiɗi e feccere. Laawol 5 ngol ina gollira e liggey. Laana kaa ina waɗi dingiral jeeɗiɗi.
==Makko,en==
No. Jokkondiral Laabi Staasiyoŋ
M02 Inari-machi Laana mawka Hiroden
H01 Matsukawa-cho
H02 Hijiyaa-shita
H03 Hijiyaama-baasi
H04 Minami-kuyakusho-mae
H05 Minami-maasi 2-koom
U09 Minami-machi 6-kome Line Hiroden Ujina
Stations inactif (Ngam feccaade e hello liggey mum en ko yawti e darorɗe lewru marse)
== Staasiyoŋ Matoba-cho ==
Danbara 1-koom Staasiyoŋ
== Tuugnorgal ==
fefq0erkacfdazf8364r1j03gx9at5i
172499
172498
2026-06-08T10:58:25Z
Fulani215
7983
/* Himobe */ fixed typo
172499
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laawol Hijiyama''' (比治山線, Hijiyama-sen), ina wiyee kadi Laawol Minami (皆実線, Minami-sen), ko laana jolngo laana njoorndi kuuraa Hiroshima (Hiroden) to Hiroshima, Japon. Laabi ɗii ina ngolloo gila 1944.
Hay so tawii laana kaa winnditaama to ministeer leydi, njuɓɓudi, yah-ngartaa e turism e innde nde heewaani huutoreede "Laabi Minani", Hiroden ina inniri ɗum e dow laabi "Laabi Hijiyama".<ref>{{Cite web|date=2003-02-13|title=市内電車の乗継制度について|url=http://www.hiroden.co.jp/trans/rosen/densha/noritugi/noritugi.htm|access-date=2022-03-18|website=|archive-url=https://web.archive.org/web/20030213033228/http://www.hiroden.co.jp/trans/rosen/densha/noritugi/noritugi.htm|archive-date=13 February 2003|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|title=Column Streetcars Come Back to Life in the Hypocenter {{!}} Hiroshima for Global Peace|url=https://hiroshimaforpeace.com/en/fukkoheiwakenkyu/vol1/1-37/|access-date=2022-03-18}}</ref> Hakke laana kaa fof ko kiloomeeteeruuji ɗiɗi e feccere. Laawol 5 ngol ina gollira e liggey. Laana kaa ina waɗi dingiral jeeɗiɗi.
==Makko,en==
No. Jokkondiral Laabi Staasiyoŋ
M02 Inari-machi Laana mawka Hiroden
H01 Matsukawa-cho
H02 Hijiyaa-shita
H03 Hijiyaama-baasi
H04 Minami-kuyakusho-mae
H05 Minami-maasi 2-koom
U09 Minami-machi 6-kome Line Hiroden Ujina
Stations inactif (Ngam feccaade e hello liggey mum en ko yawti e darorɗe lewru marse)
== Staasiyoŋ Matoba-cho ==
Danbara 1-koom Staasiyoŋ
== Himobe ==
qtt3y4ziidzu4myfnlqsj9seip57c6y
172507
172499
2026-06-08T11:18:04Z
Fulani215
7983
/* */ fixed typo
172507
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laawol Hijiyama''' (比治山線, Hijiyama-sen), ina wiyee kadi Laawol Minami (皆実線, Minami-sen), ko laana jolngo laana njoorndi kuuraa Hiroshima (Hiroden) to Hiroshima, Japon. Laabi ɗii ina ngolloo gila 1944.Hay so tawii laana kaa winnditaama to ministeer leydi, njuɓɓudi, yah-ngartaa e turism e innde nde heewaani huutoreede "Laabi Minani", Hiroden ina inniri ɗum e dow laabi "Laabi Hijiyama".<ref>{{Cite web|date=2003-02-13|title=市内電車の乗継制度について|url=http://www.hiroden.co.jp/trans/rosen/densha/noritugi/noritugi.htm|access-date=2022-03-18|website=|archive-url=https://web.archive.org/web/20030213033228/http://www.hiroden.co.jp/trans/rosen/densha/noritugi/noritugi.htm|archive-date=13 February 2003|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|title=Column Streetcars Come Back to Life in the Hypocenter {{!}} Hiroshima for Global Peace|url=https://hiroshimaforpeace.com/en/fukkoheiwakenkyu/vol1/1-37/|access-date=2022-03-18}}</ref> Hakke laana kaa fof ko kiloomeeteeruuji ɗiɗi e feccere. Laawol 5 ngol ina gollira e liggey. Laana kaa ina waɗi dingiral jeeɗiɗi.
==Makko,en==
No. Jokkondiral Laabi Staasiyoŋ
M02 Inari-machi Laana mawka Hiroden
H01 Matsukawa-cho
H02 Hijiyaa-shita
H03 Hijiyaama-baasi
H04 Minami-kuyakusho-mae
H05 Minami-maasi 2-koom
U09 Minami-machi 6-kome Line Hiroden Ujina
Stations inactif (Ngam feccaade e hello liggey mum en ko yawti e darorɗe lewru marse)
== Staasiyoŋ Matoba-cho ==
Danbara 1-koom Staasiyoŋ
== Himobe ==
mymigm1qptv0t9cy1oxbelzkb4ukpf8
Hiroden Main Line
0
41871
172500
2026-06-08T10:59:34Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172500
wikitext
text/x-wiki
Laawol mawngol (本線, Honsen) ko laawol laana njoorndi kuuraa Hiroshima (Hiroden) to Hiroshima, Japon. Laabi ɗii ina ngolloo gila hitaande 1912.
Hakke laabi ɗii fof ko kiloomeeteeruuji 5,5 (3,4 mi). Laawol 1, 2, 3, 5, 6, 7 e 8 ina ngolloo e laana kaa. Laana kaa ina waɗi 18 station, limtaaɗe M1 haa M18.
Stations
No. Jokkondiral Laabi Staasiyoŋ
M01 Staasiyoŋ Hiroshima Laabi JR to Staasiyoŋ JR Hiroshima
█ JR Sanyo ko jom suudu mum
█ Laabi mawɗi JR Sanyo
█ Line Kure JR
█ Line JR Kabe
█ Line JR Geibi
M02 Inari-machi █ Line Hijiyama Hiroden
M03 Kanayaama-ko
M04 Ebisu-ko
M05 Hatchobori █ Laana Hiroden Hakushima
M06 Tate-maasi
M07 Kamiya-ko-higashi █ Line Hiroden Ujina
█ Laawol Astram (to nokkuure Kencho-mae walla Hondori)
★ (Cakaare otooji Hiroshima)
M08 Kamiya-ko-nishi
M09 Genbaku Dome-mae
(Dome bommbo atomik) ★ (Siftorde jam Hiroshima)
★ (Parc ciftorgol jam Hiroshima)
★ (Laanaaji njilluuji)
M10 Honkawa-cho
M11 Tokaichi-machi █ Laabi Hiroden Yokogawa
M12 Dobashi █ Line Hiroden Eba
M13 Koami-ko
M14 Tenma-ko
M15 Kanon-maasi
M16 Nisi-kanon-maasi
M17 Fukusima-ko
M18 Hiroden-nishi-hiroshima █ Laana Hiroden Miyajima
█ Laana mawka JR Sanyo (to nokkuure JR Nishi-Hiroshima)
Tuugnorgal
2lsozakpcfr2s7zyo0g66byqz5ofjlv
172501
172500
2026-06-08T11:01:16Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172501
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Laawol mawngol (本線, Honsen) ko laawol laana njoorndi kuuraa Hiroshima (Hiroden) to Hiroshima, Japon. Laabi ɗii ina ngolloo gila hitaande 1912.
Hakke laabi ɗii fof ko kiloomeeteeruuji 5,5 (3,4 mi). Laawol 1, 2, 3, 5, 6, 7 e 8 ina ngolloo e laana kaa. Laana kaa ina waɗi 18 station, limtaaɗe M1 haa M18.
Stations
No. Jokkondiral Laabi Staasiyoŋ
M01 Staasiyoŋ Hiroshima Laabi JR to Staasiyoŋ JR Hiroshima
█ JR Sanyo ko jom suudu mum
█ Laabi mawɗi JR Sanyo
█ Line Kure JR
█ Line JR Kabe
█ Line JR Geibi
M02 Inari-machi █ Line Hijiyama Hiroden
M03 Kanayaama-ko
M04 Ebisu-ko
M05 Hatchobori █ Laana Hiroden Hakushima
M06 Tate-maasi
M07 Kamiya-ko-higashi █ Line Hiroden Ujina
█ Laawol Astram (to nokkuure Kencho-mae walla Hondori)
★ (Cakaare otooji Hiroshima)
M08 Kamiya-ko-nishi
M09 Genbaku Dome-mae
(Dome bommbo atomik) ★ (Siftorde jam Hiroshima)
★ (Parc ciftorgol jam Hiroshima)
★ (Laanaaji njilluuji)
M10 Honkawa-cho
M11 Tokaichi-machi █ Laabi Hiroden Yokogawa
M12 Dobashi █ Line Hiroden Eba
M13 Koami-ko
M14 Tenma-ko
M15 Kanon-maasi
M16 Nisi-kanon-maasi
M17 Fukusima-ko
M18 Hiroden-nishi-hiroshima █ Laana Hiroden Miyajima
█ Laana mawka JR Sanyo (to nokkuure JR Nishi-Hiroshima)
Tuugnorgal
35norn6xtksdw0n2h828lz32xkl4xsn
172502
172501
2026-06-08T11:04:18Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172502
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laawol mawngol''' (本線, Honsen) ko laawol laana njoorndi kuuraa Hiroshima (Hiroden) to Hiroshima, Japon. Laabi ɗii ina ngolloo gila hitaande 1912.
Hakke laabi ɗii fof ko kiloomeeteeruuji 5,5 (3,4 mi). Laawol 1, 2, 3, 5, 6, 7 e 8 ina ngolloo e laana kaa. Laana kaa ina waɗi 18 station, limtaaɗe M1 haa M18.
== Stations ==
No. Jokkondiral Laabi Staasiyoŋ
M01 Staasiyoŋ Hiroshima Laabi JR to Staasiyoŋ JR Hiroshima
█ JR Sanyo ko jom suudu mum
█ Laabi mawɗi JR Sanyo
█ Line Kure JR
█ Line JR Kabe
█ Line JR Geibi
M02 Inari-machi █ Line Hijiyama Hiroden
M03 Kanayaama-ko
M04 Ebisu-ko
M05 Hatchobori █ Laana Hiroden Hakushima
M06 Tate-maasi
M07 Kamiya-ko-higashi █ Line Hiroden Ujina
█ Laawol Astram (to nokkuure Kencho-mae walla Hondori)
★ (Cakaare otooji Hiroshima)
M08 Kamiya-ko-nishi
M09 Genbaku Dome-mae
(Dome bommbo atomik) ★ (Siftorde jam Hiroshima)
★ (Parc ciftorgol jam Hiroshima)
★ (Laanaaji njilluuji)
M10 Honkawa-cho
M11 Tokaichi-machi █ Laabi Hiroden Yokogawa
M12 Dobashi █ Line Hiroden Eba
M13 Koami-ko
== M14 Tenma-ko ==
M15 Kanon-maasi
M16 Nisi-kanon-maasi
== M17 Fukusima-ko ==
M18 Hiroden-nishi-hiroshima █ Laana Hiroden Miyajima
█ Laana mawka JR Sanyo (to nokkuure JR Nishi-Hiroshima)
== Tuugnorgal ==
igohfpeoi4etpkeyjnvx0tqgd0xp921
172503
172502
2026-06-08T11:05:50Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172503
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laawol mawngol''' (本線, Honsen) ko laawol laana njoorndi kuuraa Hiroshima (Hiroden) to Hiroshima, Japon. Laabi ɗii ina ngolloo gila hitaande 1912.<ref>{{Cite journal|last1=Shoji|first1=Kenichi|last2=Killeen|first2=Bruce J.|date=2001-01-01|title=Diversification Strategy of the 'Minor' Private Railway Companies in Japan|url=https://ses.library.usyd.edu.au/handle/2123/6396|language=en|publisher=Institute of Transport and Logistics Studies. Faculty of Economics and Business. The University of Sydney}}</ref>
Hakke laabi ɗii fof ko kiloomeeteeruuji 5,5 (3,4 mi). Laawol 1, 2, 3, 5, 6, 7 e 8 ina ngolloo e laana kaa. Laana kaa ina waɗi 18 station, limtaaɗe M1 haa M18.
== Stations ==
No. Jokkondiral Laabi Staasiyoŋ
M01 Staasiyoŋ Hiroshima Laabi JR to Staasiyoŋ JR Hiroshima
█ JR Sanyo ko jom suudu mum
█ Laabi mawɗi JR Sanyo
█ Line Kure JR
█ Line JR Kabe
█ Line JR Geibi
M02 Inari-machi █ Line Hijiyama Hiroden
M03 Kanayaama-ko
M04 Ebisu-ko
M05 Hatchobori █ Laana Hiroden Hakushima
M06 Tate-maasi
M07 Kamiya-ko-higashi █ Line Hiroden Ujina
█ Laawol Astram (to nokkuure Kencho-mae walla Hondori)
★ (Cakaare otooji Hiroshima)
M08 Kamiya-ko-nishi
M09 Genbaku Dome-mae
(Dome bommbo atomik) ★ (Siftorde jam Hiroshima)
★ (Parc ciftorgol jam Hiroshima)
★ (Laanaaji njilluuji)
M10 Honkawa-cho
M11 Tokaichi-machi █ Laabi Hiroden Yokogawa
M12 Dobashi █ Line Hiroden Eba
M13 Koami-ko
== M14 Tenma-ko ==
M15 Kanon-maasi
M16 Nisi-kanon-maasi
== M17 Fukusima-ko ==
M18 Hiroden-nishi-hiroshima █ Laana Hiroden Miyajima
█ Laana mawka JR Sanyo (to nokkuure JR Nishi-Hiroshima)
== Tuugnorgal ==
6rlgllbqokuwvy3z13mensu8tcmbwts
Hiroden Miyajima Line
0
41872
172504
2026-06-08T11:12:20Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172504
wikitext
text/x-wiki
Laabi Miyajima (宮島線, Miyajima-sen) ko laana njoorndi njoorndi njoorndi, njuuteendi mum ko 16,1 kiloomeeteer, ko laana njoorndi kuuraa Hiroshima (Hiroden) huutortoo, jokkondirka Hiroshima e Hatsukaichi, e nder diiwaan Hiroshima, Japon. Nde gollotoo ko gila 1922.
Sabu dalillaaji daartol, laana kaa ko laana Hiroden tan limtaaka e "laabi njamndi" e nder sariya njulaagu laana njoorndi, tawi laabi goɗɗi ɗii limtaa ko e "laabi tram" e nder sariya tramway. Laawol ngol gollorii tan ko laawol laana njoorndi e laana njoorndi toowka haa hitaande 1958 nde rewrude e golle sosaa e tramuuji puɗɗii golloraade hakkunde laabi tram Hiroden City e laana Miyajima. Hannde, hay so tawii ina seerti e feccere woɗnde e nder njuɓɓudi ndii, ko ɓuri heewde e otooji gonɗi e laana kaa ko e sarwisaaji ummoriiɗi e taƴre tramway, woni laana mawka jokkondirka e Gare Hiroshima.
Line Total woɗɗude Laawol Stations
█ Laana Miyajima 16,1 km 21
Stations
No. Stasiyoŋ km Laabi Jokkondiral Nokku
M18 Hiroden-nishi-hiroshima (Koi) 0.0 █ Laana mawka Hiroden
█ Laana mawka JR Sanyo (to nokkuure JR Nishi-Hiroshima) Nishi-ku,
Hirosimaa
M19 Higasi-takasu 1.0
M20 Takasu 1.4
M21 Fulɓe 2.1
M22 Ɓooygol 2.9
M23 Ɓooygol 3.5
█ Laawol mawngol JR Sanyo (to nokkuure JR Shin-Inokuchi)
M25 Inokusi 4.8
M26 Suday-kiyoso-chuko-mae 6.0
█ Laana mawka JR Sanyo (to nokkuure JR) Saeki-ku,
Hirosimaa
M28 Saeki-kuyakusho-mae
(Biro diiwaan Saeki) 7.2
M29 Rakurakuen 8.2
M30 Sanyo-jogakuen-mae 9.2 Hatsukaichi
9.9 █ Laawol mawngol JR Sanyo (to nokkuure JR Hatsukai)
M32 Hatsukai-shiyakusho-mae (Hera) 10.7
11.5 █ Laawol mawngol JR Sanyo (to nokkuure JR Miyauchikushido)
M34 JA Hirosimayoin-mae 11.9
M35 Jigozen 12.4
M36 Ajinaaji 13.9
M37 Hiroden-ajina 14.6 █ Laawol mawngol JR Sanyo (to Gare JR Ajina)
M37-1 Doggol laana Miyajima Jō (darnde wakkati)
16.1 █ Laawol mawngol JR Sanyo (to nokkuure JR Miyajimaguchi)
█ Laana ndiwoowa JR e laana ndiwoowa Miyajima Matsudai Kisen ngam yahde Miyajima
Tuugnorgal
h3f5btitwt9o02mrnny75wg8kngq0aj
172505
172504
2026-06-08T11:13:52Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172505
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Laabi Miyajima (宮島線, Miyajima-sen) ko laana njoorndi njoorndi njoorndi, njuuteendi mum ko 16,1 kiloomeeteer, ko laana njoorndi kuuraa Hiroshima (Hiroden) huutortoo, jokkondirka Hiroshima e Hatsukaichi, e nder diiwaan Hiroshima, Japon. Nde gollotoo ko gila 1922.
Sabu dalillaaji daartol, laana kaa ko laana Hiroden tan limtaaka e "laabi njamndi" e nder sariya njulaagu laana njoorndi, tawi laabi goɗɗi ɗii limtaa ko e "laabi tram" e nder sariya tramway. Laawol ngol gollorii tan ko laawol laana njoorndi e laana njoorndi toowka haa hitaande 1958 nde rewrude e golle sosaa e tramuuji puɗɗii golloraade hakkunde laabi tram Hiroden City e laana Miyajima. Hannde, hay so tawii ina seerti e feccere woɗnde e nder njuɓɓudi ndii, ko ɓuri heewde e otooji gonɗi e laana kaa ko e sarwisaaji ummoriiɗi e taƴre tramway, woni laana mawka jokkondirka e Gare Hiroshima.
Line Total woɗɗude Laawol Stations
█ Laana Miyajima 16,1 km 21
Stations
No. Stasiyoŋ km Laabi Jokkondiral Nokku
M18 Hiroden-nishi-hiroshima (Koi) 0.0 █ Laana mawka Hiroden
█ Laana mawka JR Sanyo (to nokkuure JR Nishi-Hiroshima) Nishi-ku,
Hirosimaa
M19 Higasi-takasu 1.0
M20 Takasu 1.4
M21 Fulɓe 2.1
M22 Ɓooygol 2.9
M23 Ɓooygol 3.5
█ Laawol mawngol JR Sanyo (to nokkuure JR Shin-Inokuchi)
M25 Inokusi 4.8
M26 Suday-kiyoso-chuko-mae 6.0
█ Laana mawka JR Sanyo (to nokkuure JR) Saeki-ku,
Hirosimaa
M28 Saeki-kuyakusho-mae
(Biro diiwaan Saeki) 7.2
M29 Rakurakuen 8.2
M30 Sanyo-jogakuen-mae 9.2 Hatsukaichi
9.9 █ Laawol mawngol JR Sanyo (to nokkuure JR Hatsukai)
M32 Hatsukai-shiyakusho-mae (Hera) 10.7
11.5 █ Laawol mawngol JR Sanyo (to nokkuure JR Miyauchikushido)
M34 JA Hirosimayoin-mae 11.9
M35 Jigozen 12.4
M36 Ajinaaji 13.9
M37 Hiroden-ajina 14.6 █ Laawol mawngol JR Sanyo (to Gare JR Ajina)
M37-1 Doggol laana Miyajima Jō (darnde wakkati)
16.1 █ Laawol mawngol JR Sanyo (to nokkuure JR Miyajimaguchi)
█ Laana ndiwoowa JR e laana ndiwoowa Miyajima Matsudai Kisen ngam yahde Miyajima
Tuugnorgal
bvyspnsb00fjaf4eqmr992vx4lvj2ki
172506
172505
2026-06-08T11:14:14Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172506
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laabi Miyajima''' (宮島線, Miyajima-sen) ko laana njoorndi njoorndi njoorndi, njuuteendi mum ko 16,1 kiloomeeteer, ko laana njoorndi kuuraa Hiroshima (Hiroden) huutortoo, jokkondirka Hiroshima e Hatsukaichi, e nder diiwaan Hiroshima, Japon. Nde gollotoo ko gila 1922.
Sabu dalillaaji daartol, laana kaa ko laana Hiroden tan limtaaka e "laabi njamndi" e nder sariya njulaagu laana njoorndi, tawi laabi goɗɗi ɗii limtaa ko e "laabi tram" e nder sariya tramway. Laawol ngol gollorii tan ko laawol laana njoorndi e laana njoorndi toowka haa hitaande 1958 nde rewrude e golle sosaa e tramuuji puɗɗii golloraade hakkunde laabi tram Hiroden City e laana Miyajima. Hannde, hay so tawii ina seerti e feccere woɗnde e nder njuɓɓudi ndii, ko ɓuri heewde e otooji gonɗi e laana kaa ko e sarwisaaji ummoriiɗi e taƴre tramway, woni laana mawka jokkondirka e Gare Hiroshima.
Line Total woɗɗude Laawol Stations
█ Laana Miyajima 16,1 km 21
Stations
No. Stasiyoŋ km Laabi Jokkondiral Nokku
M18 Hiroden-nishi-hiroshima (Koi) 0.0 █ Laana mawka Hiroden
█ Laana mawka JR Sanyo (to nokkuure JR Nishi-Hiroshima) Nishi-ku,
Hirosimaa
M19 Higasi-takasu 1.0
M20 Takasu 1.4
M21 Fulɓe 2.1
M22 Ɓooygol 2.9
M23 Ɓooygol 3.5
█ Laawol mawngol JR Sanyo (to nokkuure JR Shin-Inokuchi)
M25 Inokusi 4.8
M26 Suday-kiyoso-chuko-mae 6.0
█ Laana mawka JR Sanyo (to nokkuure JR) Saeki-ku,
Hirosimaa
M28 Saeki-kuyakusho-mae
(Biro diiwaan Saeki) 7.2
M29 Rakurakuen 8.2
M30 Sanyo-jogakuen-mae 9.2 Hatsukaichi
9.9 █ Laawol mawngol JR Sanyo (to nokkuure JR Hatsukai)
M32 Hatsukai-shiyakusho-mae (Hera) 10.7
11.5 █ Laawol mawngol JR Sanyo (to nokkuure JR Miyauchikushido)
M34 JA Hirosimayoin-mae 11.9
M35 Jigozen 12.4
M36 Ajinaaji 13.9
M37 Hiroden-ajina 14.6 █ Laawol mawngol JR Sanyo (to Gare JR Ajina)
M37-1 Doggol laana Miyajima Jō (darnde wakkati)
16.1 █ Laawol mawngol JR Sanyo (to nokkuure JR Miyajimaguchi)
█ Laana ndiwoowa JR e laana ndiwoowa Miyajima Matsudai Kisen ngam yahde Miyajima
Tuugnorgal
p1dy00zf7nc6ft1lmxhpqkhda26aarj
172508
172506
2026-06-08T11:23:05Z
Ilya Discuss
10103
#1
172508
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laabi Miyajima''' (宮島線, Miyajima-sen) ko laana njoorndi njoorndi njoorndi, njuuteendi mum ko 16,1 kiloomeeteer, ko laana njoorndi kuuraa Hiroshima (Hiroden) huutortoo, jokkondirka Hiroshima e Hatsukaichi, e nder diiwaan Hiroshima, Japon. Nde gollotoo ko gila 1922.
Sabu dalillaaji daartol, laana kaa ko laana Hiroden tan limtaaka e "laabi njamndi" e nder sariya njulaagu laana njoorndi, tawi laabi goɗɗi ɗii limtaa ko e "laabi tram" e nder sariya tramway. Laawol ngol gollorii tan ko laawol laana njoorndi e laana njoorndi toowka haa hitaande 1958 nde rewrude e golle sosaa e tramuuji puɗɗii golloraade hakkunde laabi tram Hiroden City e laana Miyajima. Hannde, hay so tawii ina seerti e feccere woɗnde e nder njuɓɓudi ndii, ko ɓuri heewde e otooji gonɗi e laana kaa ko e sarwisaaji ummoriiɗi e taƴre tramway, woni laana mawka jokkondirka e Gare Hiroshima.
Line Total woɗɗude Laawol Stations
█ Laana Miyajima 16,1 km 21
== Stations ==
No. Stasiyoŋ km Laabi Jokkondiral Nokku
M18 Hiroden-nishi-hiroshima (Koi) 0.0 █ Laana mawka Hirode
█ Laana mawka JR Sanyo (to nokkuure JR Nishi-Hiroshima) Nishi-ku,
== Hirosimaa ==
M19 Higasi-takasu 1.0
M20 Takasu 1.4
M21 Fulɓe 2.1
M22 Ɓooygol 2.9
M23 Ɓooygol 3.5
█ Laawol mawngol JR Sanyo (to nokkuure JR Shin-Inokuchi)
M25 Inokusi 4.8
M26 Suday-kiyoso-chuko-mae 6.0
█ Laana mawka JR Sanyo (to nokkuure JR) Saeki-ku,
== Hirosimaa ==
M28 Saeki-kuyakusho-mae
(Biro diiwaan Saeki) 7.
== M29 Rakurakuen 8.2 ==
M30 Sanyo-jogakuen-mae 9.2 Hatsukaichi
9.9 █ Laawol mawngol JR Sanyo (to nokkuure JR Hatsukai
M32 Hatsukai-shiyakusho-mae (Hera) 10.7
11.5 █ Laawol mawngol JR Sanyo (to nokkuure JR Miyauchikushido)
M34 JA Hirosimayoin-mae 11.9
== M35 Jigozen 12.4 ==
== M36 Ajinaaji 13.9 ==
M37 Hiroden-ajina 14.6 █ Laawol mawngol JR Sanyo (to Gare JR Ajina)
M37-1 Doggol laana Miyajima Jō (darnde wakkati)
16.1 █ Laawol mawngol JR Sanyo (to nokkuure JR Miyajimaguchi)
█ Laana ndiwoowa JR e laana ndiwoowa Miyajima Matsudai Kisen ngam yahde Miyajima
== Tuugnorgal ==
p6jyl57zzul1mgykwyrqz0h0v92wu97
172509
172508
2026-06-08T11:23:45Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172509
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laabi Miyajima''' (宮島線, Miyajima-sen) ko laana njoorndi njoorndi njoorndi, njuuteendi mum ko 16,1 kiloomeeteer, ko laana njoorndi kuuraa Hiroshima (Hiroden) huutortoo, jokkondirka Hiroshima e Hatsukaichi, e nder diiwaan Hiroshima, Japon. Nde gollotoo ko gila 1922.
Sabu dalillaaji daartol, laana kaa ko laana Hiroden tan limtaaka e "laabi njamndi" e nder sariya njulaagu laana njoorndi, tawi laabi goɗɗi ɗii limtaa ko e "laabi tram" e nder sariya tramway. Laawol ngol gollorii tan ko laawol laana njoorndi e laana njoorndi toowka haa hitaande 1958 nde rewrude e golle sosaa e tramuuji puɗɗii golloraade hakkunde laabi tram Hiroden City e laana Miyajima. Hannde, hay so tawii ina seerti e feccere woɗnde e nder njuɓɓudi ndii, ko ɓuri heewde e otooji gonɗi e laana kaa ko e sarwisaaji ummoriiɗi e taƴre tramway, woni laana mawka jokkondirka e Gare Hiroshima.
Line Total woɗɗude Laawol Stations
█ Laana Miyajima 16,1 km 21
== Stations ==
No. Stasiyoŋ km Laabi Jokkondiral Nokku
M18 Hiroden-nishi-hiroshima (Koi) 0.0 █ Laana mawka Hirode
█ Laana mawka JR Sanyo (to nokkuure JR Nishi-Hiroshima) Nishi-ku,
== Hirosimaa ==
M19 Higasi-takasu 1.0
M20 Takasu 1.4
M21 Fulɓe 2.1
M22 Ɓooygol 2.9
M23 Ɓooygol 3.5
█ Laawol mawngol JR Sanyo (to nokkuure JR Shin-Inokuchi)
M25 Inokusi 4.8
M26 Suday-kiyoso-chuko-mae 6.0
█ Laana mawka JR Sanyo (to nokkuure JR) Saeki-ku,
== Hirosimaa ==
M28 Saeki-kuyakusho-mae
(Biro diiwaan Saeki) 7.
== M29 Rakurakuen 8.2 ==
M30 Sanyo-jogakuen-mae 9.2 Hatsukaichi
9.9 █ Laawol mawngol JR Sanyo (to nokkuure JR Hatsukai
M32 Hatsukai-shiyakusho-mae (Hera) 10.7
11.5 █ Laawol mawngol JR Sanyo (to nokkuure JR Miyauchikushido)
M34 JA Hirosimayoin-mae 11.9
== M35 Jigozen 12.4 ==
== M36 Ajinaaji 13.9 ==
M37 Hiroden-ajina 14.6 █ Laawol mawngol JR Sanyo (to Gare JR Ajina)
M37-1 Doggol laana Miyajima Jō (darnde wakkati)
16.1 █ Laawol mawngol JR Sanyo (to nokkuure JR Miyajimaguchi)
█ Laana ndiwoowa JR e laana ndiwoowa Miyajima Matsudai Kisen ngam yahde Miyajima
== Tuugnorgal ==
gwzpl4pefstt0ogyhyuysqo1awfyhdl
Hiroden Ujina Line
0
41873
172510
2026-06-08T11:30:37Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Laabi Ujina (宇品線, Ujina-sen) ko laana jolngo laana njoorndi kuuraa Hiroshima (Hiroden) to Hiroshima, Japon. Laana kaa ina golloo gila 1912. Caggal nde bommbooji mbaɗi e Hiroshima ñalnde 6 ut 1945, laana Ujina e Hiroden Honsha-mae udditaa caggal nde udditaa fotde lewru. Hakke laana kaa fof ko 5,7 kiloomeeteer. Laawol 1, 3, 5 e 7 ina ngolloo e laana kaa. Laana kaa ina waɗi dingiral 20, limtaangal M07 e M08 (dingiral ɗiɗi to Kamiyachō) e U1 haa U18. Stations N..."
172510
wikitext
text/x-wiki
Laabi Ujina (宇品線, Ujina-sen) ko laana jolngo laana njoorndi kuuraa Hiroshima (Hiroden) to Hiroshima, Japon. Laana kaa ina golloo gila 1912. Caggal nde bommbooji mbaɗi e Hiroshima ñalnde 6 ut 1945, laana Ujina e Hiroden Honsha-mae udditaa caggal nde udditaa fotde lewru.
Hakke laana kaa fof ko 5,7 kiloomeeteer. Laawol 1, 3, 5 e 7 ina ngolloo e laana kaa. Laana kaa ina waɗi dingiral 20, limtaangal M07 e M08 (dingiral ɗiɗi to Kamiyachō) e U1 haa U18.
Stations
No. Jokkondiral Laabi Staasiyoŋ
M07 Kamiya-ko-higashi █ Laana mawka Hiroden
█ Laawol Astram (to nokkuure Kencho-mae walla Hondori)
★ (Cakaare otooji Hiroshima)
M08 Kamiya-ko-nishi
U01 Hondori █ Laawol Astram (to Gartirgol Hondori)
U02 Fukuro-maasi
U03 Cuuden-maa
U04 Siyakusho-mae
U05 Takanobaasi
U06 Nisseki-biyoin-mae
U07 Hiroden-honsha-mae
U08 Miyuki-baasi
U09 Minami-machi 6-kome █ Line Hijiyama Hiroden
U10 Hirodaayfuzokugakkou-mae
U11 Kenbiyoon-mae
U12 Ujina 2-koom
U13 Ujina 3-koom
U14 Ujina 4-koom
U15 Ujina 5-koom
U16 Kaygan-doori
U17 Motoojina-guchi
U18 Port Hiroshima █ laanaaji diwooje e laanaaji ndiyam ngam yahde Matsuyama, Imabari, Kure, Miyajima, Etajima e won e duuɗe goɗɗe e nder maayo Seto
Tuugnorgal
84j0wmqswjwhbiwsdtjzo65ywakj1jw
172511
172510
2026-06-08T11:31:55Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172511
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Laabi Ujina (宇品線, Ujina-sen) ko laana jolngo laana njoorndi kuuraa Hiroshima (Hiroden) to Hiroshima, Japon. Laana kaa ina golloo gila 1912. Caggal nde bommbooji mbaɗi e Hiroshima ñalnde 6 ut 1945, laana Ujina e Hiroden Honsha-mae udditaa caggal nde udditaa fotde lewru.
Hakke laana kaa fof ko 5,7 kiloomeeteer. Laawol 1, 3, 5 e 7 ina ngolloo e laana kaa. Laana kaa ina waɗi dingiral 20, limtaangal M07 e M08 (dingiral ɗiɗi to Kamiyachō) e U1 haa U18.
Stations
No. Jokkondiral Laabi Staasiyoŋ
M07 Kamiya-ko-higashi █ Laana mawka Hiroden
█ Laawol Astram (to nokkuure Kencho-mae walla Hondori)
★ (Cakaare otooji Hiroshima)
M08 Kamiya-ko-nishi
U01 Hondori █ Laawol Astram (to Gartirgol Hondori)
U02 Fukuro-maasi
U03 Cuuden-maa
U04 Siyakusho-mae
U05 Takanobaasi
U06 Nisseki-biyoin-mae
U07 Hiroden-honsha-mae
U08 Miyuki-baasi
U09 Minami-machi 6-kome █ Line Hijiyama Hiroden
U10 Hirodaayfuzokugakkou-mae
U11 Kenbiyoon-mae
U12 Ujina 2-koom
U13 Ujina 3-koom
U14 Ujina 4-koom
U15 Ujina 5-koom
U16 Kaygan-doori
U17 Motoojina-guchi
U18 Port Hiroshima █ laanaaji diwooje e laanaaji ndiyam ngam yahde Matsuyama, Imabari, Kure, Miyajima, Etajima e won e duuɗe goɗɗe e nder maayo Seto
Tuugnorgal
cf91bf3dtxdxeqzwtbc7djmf40mnvoq
172512
172511
2026-06-08T11:34:50Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172512
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laabi Ujina''' (宇品線, Ujina-sen) ko laana jolngo laana njoorndi kuuraa Hiroshima (Hiroden) to Hiroshima, Japon. Laana kaa ina golloo gila 1912. Caggal nde bommbooji mbaɗi e Hiroshima ñalnde 6 ut 1945, laana Ujina e Hiroden Honsha-mae udditaa caggal nde udditaa fotde lewru.
Hakke laana kaa fof ko 5,7 kiloomeeteer. Laawol 1, 3, 5 e 7 ina ngolloo e laana kaa. Laana kaa ina waɗi dingiral 20, limtaangal M07 e M08 (dingiral ɗiɗi to Kamiyachō) e U1 haa U18.
== Stations ==
No. Jokkondiral Laabi Staasiyo
M07 Kamiya-ko-higashi █ Laana mawka Hiroden
█ Laawol Astram (to nokkuure Kencho-mae walla Hondori)
★ (Cakaare otooji Hiroshima)
M08 Kamiya-ko-nishi
U01 Hondori █ Laawol Astram (to Gartirgol Hondori
U02 Fukuro-maasi
U03 Cuuden-maa
U04 Siyakusho-mae
U05 Takanobaasi
U06 Nisseki-biyoin-mae
U07 Hiroden-honsha-mae
U08 Miyuki-baasi
U09 Minami-machi 6-kome █ Line Hijiyama Hiroden
U10 Hirodaayfuzokugakkou-mae
U11 Kenbiyoon-mae
U12 Ujina 2-koom
U13 Ujina 3-koom
U14 Ujina 4-koom
U15 Ujina 5-koom
U16 Kaygan-doori
U17 Motoojina-guchi
U18 Port Hiroshima █ laanaaji diwooje e laanaaji ndiyam ngam yahde Matsuyama, Imabari, Kure, Miyajima, Etajima e won e duuɗe goɗɗe e nder maayo Seto
== Tuugnorgal ==
fx2u9coiutdlaw50wfgmklucgk8sa6b
172513
172512
2026-06-08T11:37:27Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172513
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laabi Ujina''' (宇品線, Ujina-sen) ko laana jolngo laana njoorndi kuuraa Hiroshima (Hiroden) to Hiroshima, Japon. Laana kaa ina golloo gila 1912. Caggal nde bommbooji mbaɗi e Hiroshima ñalnde 6 ut 1945, laana Ujina e Hiroden Honsha-mae udditaa caggal nde udditaa fotde lewru.<ref>{{Cite web|title=広島電鉄宇品線延伸|鉄道計画データベース|url=https://railproject.tabiris.com/hiroden-ujina.html|access-date=2022-03-11|website=railproject.tabiris.com}}</ref><ref>{{Cite web|title=Special Exhibition Hiroshima, 1945 −A-bomb Damage Revealed in Photographs−/Struggling to Return to Life 1|url=http://www.pcf.city.hiroshima.jp/virtual/VirtualMuseum_e/exhibit_e/exh1202_e/exh120208_e.html|access-date=2022-03-11|website=www.pcf.city.hiroshima.jp}}</ref>
Hakke laana kaa fof ko 5,7 kiloomeeteer. Laawol 1, 3, 5 e 7 ina ngolloo e laana kaa. Laana kaa ina waɗi dingiral 20, limtaangal M07 e M08 (dingiral ɗiɗi to Kamiyachō) e U1 haa U18.
== Stations ==
No. Jokkondiral Laabi Staasiyo
M07 Kamiya-ko-higashi █ Laana mawka Hiroden
█ Laawol Astram (to nokkuure Kencho-mae walla Hondori)
★ (Cakaare otooji Hiroshima)
M08 Kamiya-ko-nishi
U01 Hondori █ Laawol Astram (to Gartirgol Hondori
U02 Fukuro-maasi
U03 Cuuden-maa
U04 Siyakusho-mae
U05 Takanobaasi
U06 Nisseki-biyoin-mae
U07 Hiroden-honsha-mae
U08 Miyuki-baasi
U09 Minami-machi 6-kome █ Line Hijiyama Hiroden
U10 Hirodaayfuzokugakkou-mae
U11 Kenbiyoon-mae
U12 Ujina 2-koom
U13 Ujina 3-koom
U14 Ujina 4-koom
U15 Ujina 5-koom
U16 Kaygan-doori
U17 Motoojina-guchi
U18 Port Hiroshima █ laanaaji diwooje e laanaaji ndiyam ngam yahde Matsuyama, Imabari, Kure, Miyajima, Etajima e won e duuɗe goɗɗe e nder maayo Seto
== Tuugnorgal ==
998744ore7yumtv5yenup4g9x3pcy8c