Wikipedia
ffwiki
https://ff.wikipedia.org/wiki/Hello_ja%C9%93%C9%93orgo
MediaWiki 1.47.0-wmf.6
first-letter
Media
Special
Talk
User
User talk
Wikipedia
Wikipedia talk
File
File talk
MediaWiki
MediaWiki talk
Template
Template talk
Help
Help talk
Category
Category talk
TimedText
TimedText talk
Module
Module talk
Event
Event talk
Diiwal Katsína
0
4585
172722
145567
2026-06-10T20:48:46Z
MOIBARDE
10068
172722
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}[[File:Katsina emir's house, palace katsina 01.jpg|thumb|Katsina galle emir, palaas katsina]]
[[File:Steel rolling round-about, IBB Way, Katsina.jpg|thumb|Njamndi mboɗeeri, laawol IBB, Katsina.]]
[[File:Aerial view of People's Square Katsina.jpg|thumb|Yiyngo dow weeyo nokkuure yimɓe Katsina.jpg (hello sifaa)]]
'''Diiwal Katsina''' ko Diiwal Geɓɓal Wayla Faa Hirnange n zo[[Naajeeriya|aajeeriya]]. Ɗun tiggi Diiwal [[Katsina|mat tosin wea]] e ɗungu 1987, Waikato ɗe ɗun henɗita gada <ref>https://en.m.wikipedia.org/wiki/Kaduna</ref>Diiwal [[kaduna]]. E hanɗe diiwal katsina egal Waadi keerol e Diiwal [[Kaduna]], <ref>https://en.m.wikipedia.org/wiki/Kano_(city)</ref> Z[[Zamfara|Zma tofara]] [[kano]] e [[Jigawa]] Gelle mauɗe Diiwal e ɗenbo gelle [[Daura]] ɗe ɗun mantinirto e guure hoɓɓe ɗun holliniɗun e joɗorɗe kiiɗe neesuji julndanku (Islama) e janginki e [[Naajeeriya|Nigeria]].
Diiwal katsina engal woodi joɗiɓe ka Dro ɓurii baano milliyanji 5,800,000maanoo noɗun hollini e ɗungu 2006. Diiwal katsina hanguke diiwal jowaɓal e ɗuɗirka yimɓe e lsedi ɗinfuu e lattaki magal gal 17 eɗer diiwee e jajirka [[leydi]] ɗin eko neesu hollini ummatore Hausa-fulani hanɓe ɓuuri maugu ɗuuɗirka e ɗeru mmatore diiwal ɗen diina Islama hanka ɗun ɓuuri huutirki e maagal e ɗungu 2005 [[Katsina]] lattake diiwal jowaɓal e [[Naajeeriya]] e amintigal e hitakujii juldaaku.
ardiɗoo diiwal Katsina e jonɗe jooni Kano wooni wiiete [[Aminu Bello Masari]] mo suɓal All Progressives Congress (APC) ɗen sobirawo arduujo lesdi [[Muhammadu Buhari]]. Eɗun ndaariira diiwal gal e jonɗe jooɗorɗe (siyasaje) ɗun Buhari ɓiɗɗo aslu Daura hanko yaami shubtal gal ɗun waaɗi ngal subugo mauɗo lesdi ɗun duuɓi (2019) e haade shuuɓol 80% ɗun kuri’aji ɗi ɗun subti.
==Joogaraafi==
Diiwal Katsina egal woodi jaajirka kamani muraba'iji kilomitaji 23,938 (symi 9,243). Edi dau ''latitude'' hakkuuɗe 110`07`49N 130`22`57” e ''longitude'' 60`52`03E e 990`02” anɗaaɓe yimɓe e diiwal Katsina ɗuu’un siryaago inɗee woɓɓe gaɗa ɗer anɗaaɓe yimɓe e gaɗa diiwal Katsina.
==Lasgii==
[[File:Rural life in Katsina State, Nigeria.jpg|thumb|Nguurndam ladde e nder diiwaan Katsina]]
Hausa, [[Pulaar]] hamɓe ke lasgol ɓurgol maugu.
==Diinaajii==
Diiwal gal dai ɗuuɗirka fuu un julɓe inare gaɓarau minaret goɗɗun muhimmajun nyibgol eɗer maagal. Shari’a eɗun huuwa e fuu e jaajirka diiwal amma eɗun honlina julɗaaku. Churchwal Redeemed Christain Church of God e Churchwal Roman Catholic eɗun ɗen e diiwal nga.<ref>https://saharareporters.com/2023/02/24/how-apc-senator-uses-women-groups-subtle-vote-buying-gombe</ref>
==Yimɓe Andabe be Katsina==
* [[Umaru Musa Yar'adua|Umar Musa Yar'adua]].
* [[Muhammadu Buhari|Muhammad Buhari]].
* Shehu Musa Yar'adua.<ref>https://web.archive.org/web/20240620223730/https://dailytrust.com/shehu-musa-yar-adua-20-years-after/</ref>
* Muhammad Dikko Abubakar.
* Aminu Bello Masari.<ref>https://leadership.ng/masari-7-years-of-sefless-service-in-katsina/</ref>
* Sani Zangon Daura.<ref>https://web.archive.org/web/20240620225017/https://dailytrust.com/nigeria-lets-part-in-peace-not-in-pieces-alhaji-sani-zangon-daura/</ref>
* Hadiza Bala Usman.<ref>https://web.archive.org/web/20240620225348/https://dailytrust.com/how-tinubu-will-assess-ministers-performance-hadiza-bala-usman/</ref>
* Umar Dikko Radda.<ref>https://leadership.ng/leadership-awards-dikko-umar-radda-is-governor-of-the-year-2023/</ref>
* Lawal Kaita.<ref>https://web.archive.org/web/20240620230536/https://dailytrust.com/alhaji-lawal-kaita-1932-2018/</ref>
* Ibrahim Shema.<ref>https://leadership.ng/ex-katsina-governor-shema-decamps-to-apc/</ref>
* Mamman Shata.<ref>https://dailynigerian.com/mysteries-about-mamman-shata/</ref>
==Hukumaaji pamari==
Diiwal Katsina egal woodi (maari) hukumaji pamari 34 hanje ke.
* [[Bakori]]
* [[Batagarawa]]
* [[Batsari]]
* [[Baure]]
* [[Bindawa]]
* [[Charanchi]]
* [[Dan Musa]]
* [[Dandume]]
* [[Danja]]
* [[Daura]]
* [[Dutsi]]
* [[Dutsin-Ma]]
* [[Faskari]]
* [[Funtua]]
* [[Ingawa]]
* [[Jibia]]
* [[Kafur]]
* [[Kaita]]
* [[Kankara]]
* [[Kankia]]
* [[Katsina]]
* [[Kurfi]]
* [[Kusada]]
* [[Mai'Adua]]
* [[Malumfashi]]
* [[Mani]]
* [[Mashi]]
* [[Matazu]]
* [[Musawa]]
* [[Rimi]]
* [[Sabuwa]]
* [[Safana]]
* [[Sandamu]]
* [[Zango]]
==Ilmu==
Jergol jangirɗe mauɗe diiwal Katsina ɗe kauti.
* Umaru Musa Yar'adua University.<ref>https://leadership.ng/governor-radda-tasks-academics-on-research-application/</ref>
* Al-Qalam University.<ref>https://web.archive.org/web/20240620201652/https://dailytrust.com/104-bag-first-class-as-al-qalam-university-graduates-9894-students/</ref>
* Federal University, Dutsin-Ma.<ref>https://web.archive.org/web/20240620202326/https://dailytrust.com/fudma-to-establish-4-study-centres-in-kano-north/</ref>
* Federal College of Education, Katsina.<ref>https://web.archive.org/web/20240620203005/https://dailytrust.com/breaking-fce-katsina-deputy-provost-is-dead/</ref>
#
==Hiimobe==
{{Reflist}}
[[Catégorie:Diiwal dow e Naajeeriya]]
[[Catégorie:Naajeeriya]]
[[Catégorie:Diiwal]]
2i7v52w4pv87v8hwu260kuyoh59garf
Diiwal Kebbi
0
4596
172729
94519
2026-06-10T20:57:19Z
MOIBARDE
10068
172729
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
[[File:Dukawa peolple in Tungan Tankari village in Kebbi State of Nigeria.jpg|thumb|Yimɓe Dukawa nder wuro tungan tankari nder jiha kebbi lesdi Naajeeriya.]]
[[File:River crossing on boats in Kebbi State, Nigeria.jpg|thumb|Taƴgol maayo e laanaaji e nder diiwaan Kebbi, leydi Najeriya.jpg (hello sifaa)]]
'''Diiwaan Kebbi''' Heɗto (Hausa: Jihar Kebbi; Fulfulde: Leydi Kebbi 𞤫𞤴𞤣𞤭 𞤳𞤫𞤦𞤭) ko diiwaan gonɗo to fuɗnaange-rewo Naajeeriya, keerol mum to fuɗnaange e worgo diiwaanuuji Sogerto e diiwaanuuji Sogerto e worgo mum keeri mayri hirnaange ina njeyaa e keeri ngenndiiji hakkunde leydi Benin e leydi Niiseer. Innde mum ko wuro Birnin Kebbi—laamorde diiwaan oo e wuro ɓurngo mawnude—Diiwaan Kebbi sosaa ko e feccere diiwaan Sokoto ñalnde 27 lewru bowte hitaande 1991.[5] Nder diiwalji 36 lesdi Naajeeriya, Kebbi woni sappoɓo ɓurduɗum mawnugo nder nokkuure nden boo 17ɓo ɓurduɗum ɗuuɗugo yimɓe bee ɗuuɗal yimɓe ko hewti miliyonji 6 haa hitaande 2023.
To bannge geɗe leydi, dowla oo woni ko e nder ekoregion savanna Sudaan hirnaange ɓuuɓɗo. Geɗe geɗe teeŋtuɗe ina njeyaa heen maayo Sokoto ngo rewata ko e Kebbi, ngo rewata ko e maayo Niiseer, ngo jokki haa fuɗnaange hade mum yettaade maayo Kainji. Ina jeyaa e sifaaji dowri ndii, liɗɗi keewɗi kolliraaɗi e nder ñalɗi liɗɗi mawɗi Argungu ɗii wondude e hippopotamus, manatee Afrik hirnaange, e liɗɗi laddeeji Afrik gonɗi e juutde.[6]
To bannge leñol, Kebbi ina hoɗi e leƴƴi ceertuɗi, e leƴƴi Fulani, Hausa, e Zarma ina nguuri e nder diiwaan hee fof tawi leƴƴi Achipa (Achipawa), Boko-Bala, Dendi, Dukawa, Kambari, Kamuku, Lela, Puku, e Shanga ina nguuri e keeri hirnaange diiwaan oo e ko nanndi heen. To bannge diina, ko ɓuri heewde e yimɓe leydi ndii (~84%) ko juulɓe, heddiiɓe ɓee ko rewooɓe diineeji kerecee en e diineeji aadaaji hono Bori.[7]
E jamaanu ko adii koloñaal, nokku mo woni hannde oo, ko Dowla Kebbi ɓuri jogaade ɗum ko Laamu Kebbi, dowla bakwai Hausa Banza, haa e fuɗɗoode kitaale 1800 nde jihaadiyaŋkooɓe Fulɓe keɓti feccere e nokku oo, etinooma naatnude ɗum e nder Emiraaji Gwandu e les njiimaandi Kalifaandi Sokoto. E nder teeminannde aroore ndee, laamɓe Kebbi kaɓi e Sokoto on-and-off haa kitaale 1900 e 1910, nde Biritaan en keɓi laamu nokku oo e nder leydi Nijeer (Protectorate) Fuɗnaange Naajeeriya ndi caggal mum hawti e Naajeeriya Biritaan en hade mum en heɓde ndimaagu mum en e hitaande 1960.[8] E fuɗɗoode, Dowla Kebbi mo hannde oo, jeyaa ko e Diiwaan Fuɗnaange caggal jeytaare mum haa hitaande 1967 nde diiwaan oo feccii, nokku oo wonti diiwaan Fuɗnaange-rewo. Caggal nde Dowla Fuɗnaange-rewo feccii, Dowla Sokoto sosaa e hitaande 1976 e sara dowlaaji sappo goɗɗi. Duuɓi 20 ɓaawo man, kawtal LGA'en haa hirnaange e fombina lesdi Sokoto ɗon ta'a ngam sosde lesdi Kebbi kesum.
To bannge faggudu, Dowla Kebbi ɓuri tuugnaade ko e liɗɗi e ndema, ko ɓuri heewde ko e sorgo, e njuumri, e njuumri, e njuumri, e ndema maaro.[9] Industiriiji goɗɗi teeŋtuɗi ko njulaagu, haa teeŋti noon e wuro Birnin Kebbi, e jawdi ndariindi gelooɗi, na’i, be’i, e baali. Kebbi woni leydi ɓurndi famɗude e ƴellitaare aadee, kadi ko kañum ɓuri famɗude PIB e nder leydi ndii.[10]
[[Catégorie:Diiwal dow e Naajeeriya]]
[[Catégorie:Naajeeriya]]
[[Catégorie:Diiwal]].
==Himobe==
{{Category:Fulfulde}}
[[Category:Stub]]
f61webnejcn1mggcoohtpvirwms6gu8
172734
172729
2026-06-10T21:10:12Z
MOIBARDE
10068
172734
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
[[File:Dukawa peolple in Tungan Tankari village in Kebbi State of Nigeria.jpg|thumb|Yimɓe Dukawa nder wuro tungan tankari nder jiha kebbi lesdi Naajeeriya.]]
[[File:River crossing on boats in Kebbi State, Nigeria.jpg|thumb|Taƴgol maayo e laanaaji e nder diiwaan Kebbi, leydi Najeriya.jpg (hello sifaa)]]
'''Diiwaan Kebbi''' Heɗto (Hausa: Jihar Kebbi; Fulfulde: Leydi Kebbi 𞤫𞤴𞤣𞤭 𞤳𞤫𞤦𞤭) ko diiwaan gonɗo to fuɗnaange-rewo Naajeeriya, keerol mum to fuɗnaange e worgo diiwaanuuji Sogerto e diiwaanuuji Sogerto e worgo mum keeri mayri hirnaange ina njeyaa e keeri ngenndiiji hakkunde leydi Benin e leydi Niiseer. Innde mum ko wuro Birnin Kebbi—laamorde diiwaan oo e wuro ɓurngo mawnude—Diiwaan Kebbi sosaa ko e feccere diiwaan Sokoto ñalnde 27 lewru bowte hitaande 1991.[5] Nder diiwalji 36 lesdi Naajeeriya, Kebbi woni sappoɓo ɓurduɗum mawnugo nder nokkuure nden boo 17ɓo ɓurduɗum ɗuuɗugo yimɓe bee ɗuuɗal yimɓe ko hewti miliyonji 6 haa hitaande 2023.
To bannge geɗe leydi, dowla oo woni ko e nder ekoregion savanna Sudaan hirnaange ɓuuɓɗo. Geɗe geɗe teeŋtuɗe ina njeyaa heen maayo Sokoto ngo rewata ko e Kebbi, ngo rewata ko e maayo Niiseer, ngo jokki haa fuɗnaange hade mum yettaade maayo Kainji. Ina jeyaa e sifaaji dowri ndii, liɗɗi keewɗi kolliraaɗi e nder ñalɗi liɗɗi mawɗi Argungu ɗii wondude e hippopotamus, manatee Afrik hirnaange, e liɗɗi laddeeji Afrik gonɗi e juutde.[6]
To bannge leñol, Kebbi ina hoɗi e leƴƴi ceertuɗi, e leƴƴi Fulani, Hausa, e Zarma ina nguuri e nder diiwaan hee fof tawi leƴƴi Achipa (Achipawa), Boko-Bala, Dendi, Dukawa, Kambari, Kamuku, Lela, Puku, e Shanga ina nguuri e keeri hirnaange diiwaan oo e ko nanndi heen. To bannge diina, ko ɓuri heewde e yimɓe leydi ndii (~84%) ko juulɓe, heddiiɓe ɓee ko rewooɓe diineeji kerecee en e diineeji aadaaji hono Bori.[7]
E jamaanu ko adii koloñaal, nokku mo woni hannde oo, ko Dowla Kebbi ɓuri jogaade ɗum ko Laamu Kebbi, dowla bakwai Hausa Banza, haa e fuɗɗoode kitaale 1800 nde jihaadiyaŋkooɓe Fulɓe keɓti feccere e nokku oo, etinooma naatnude ɗum e nder Emiraaji Gwandu e les njiimaandi Kalifaandi Sokoto. E nder teeminannde aroore ndee, laamɓe Kebbi kaɓi e Sokoto on-and-off haa kitaale 1900 e 1910, nde Biritaan en keɓi laamu nokku oo e nder leydi Nijeer (Protectorate) Fuɗnaange Naajeeriya ndi caggal mum hawti e Naajeeriya Biritaan en hade mum en heɓde ndimaagu mum en e hitaande 1960.[8] E fuɗɗoode, Dowla Kebbi mo hannde oo, jeyaa ko e Diiwaan Fuɗnaange caggal jeytaare mum haa hitaande 1967 nde diiwaan oo feccii, nokku oo wonti diiwaan Fuɗnaange-rewo. Caggal nde Dowla Fuɗnaange-rewo feccii, Dowla Sokoto sosaa e hitaande 1976 e sara dowlaaji sappo goɗɗi. Duuɓi 20 ɓaawo man, kawtal LGA'en haa hirnaange e fombina lesdi Sokoto ɗon ta'a ngam sosde lesdi Kebbi kesum.
To bannge faggudu, Dowla Kebbi ɓuri tuugnaade ko e liɗɗi e ndema, ko ɓuri heewde ko e sorgo, e njuumri, e njuumri, e njuumri, e ndema maaro.[9] Industiriiji goɗɗi teeŋtuɗi ko njulaagu, haa teeŋti noon e wuro Birnin Kebbi, e jawdi ndariindi gelooɗi, na’i, be’i, e baali. Kebbi woni leydi ɓurndi famɗude e ƴellitaare aadee, kadi ko kañum ɓuri famɗude PIB e nder leydi ndii.[10
== Tariya ==
Ƴeew kadi: Emiraaji Kebbi
Dowla Kebbi ko aadaaji limtaaɗi e miijooji Sarki ko leydi dowlaaji ƴan uwa bakwai e laamuuji Hausa.
Kebbi salii jihaadi Fulɓe fuɗɗam teeminannde 19ɓiire, ammaa nder ragare teeminannde 19ɓiire, nokkuure man ɗuuɗɓe ɗon nastina lislaam bee laabi jam.[11]
== Daartol Zuru ==
Emira Zuru ina feccii e laamu joy : Dabay, Danko, Fakai, Sakaba, e Wasagu. Mawɗo tataɓo oo, jeyaaɗo kadi e wuro Zuru e nder laamu Dabai, ɗo gardiiɗo emiraaji ɗii woni ɗoo, ina ardii wuro ngoo kala. Emirate Zuru woni haa woyla lesdi Kebbi, lesdi Naajeeriya, ɗon mari nokkure ko hewti 9000sq km. Heeri ndi Gummi nder diiwal Zamfara haa woyla. To bannge worgo ko dowla Nijeer, ngool keeri ina yaaji kadi e dow leydi to bannge hirnaange, haa ɗo ngol joofi kilooji seeɗa to bannge hirnaange maayo mawngo Dan Zari, ngo ɓuuɓri worgo-fuɗnaange Emiraaji Yauri Kebbi.[12]
E goonga, yahde e daartol, Zuru en won'de leƴƴi keewɗi ina ndennda e cate. Taƴre adannde ndee ko e ɓeen wiyooɓe koɗdigal juutngal e taƴre ɗiɗmere ndee ko e koɗdiiɗo ɓurɗo ɓooyde, ɓe nganndu-ɗaa e goonga ina njiytoo koye mum en – kadi ko heddiiɓe ɓee njiyrata koye mum en ko ɓooyaani koo walla hay so ko hoɗɓe e sahaa gooto. E nder cate gadane ɗee ko Achifawa, Kambari, Dukkawa Fakkawa,'Dankawa, Worawa, Katsinawa e Lelna (Dakarkari' ko wayi no sindawa').[citation needed]
Ina sifaa tawa won e maɓɓe ina mbiya wonde ummorii ko e Hawsa en. Zuru no wiyraa nii, ko batte jiiɓru, batte kewuuji ko wayi no seertude Kanta e njiimaandi Songhai e Nupe-Korofa. Yanti heen, Katsinawa en, ɓe nganndu-ɗaa ko kamɓe ngoni eggooɓe ummoriiɓe e dowla ɓooyɗo biyeteeɗo Katsina, baɗɗo politik e nder diiwaan Zuru, haa teeŋti noon gila e teeminannde 16ɓiire caggal Iisaa, baawɗo hoɗde e yimɓe nokku oo.[13
== Geography ==
Diiwaan Kebbi sosaa ko e diiwaan Sokoto ɓooyɗo oo ñalnde 17 lewru bowte hitaande 1991. Diiwaan oo ina jogii yimɓe fotde 3 137 989 neɗɗo no limtiraa e binnditagol hitaande 1991, e nder nokkuuji 21 laamu nokkuuji.[14]
Dowla oo ina jogii Sudaan e Saahal-savaana. Feccere fuɗnaange ndee ɓuri heewde ko kaaƴe, maayo Niiseer ina rewi e dowla oo gila Benin haa Ngaski LGA. Feccere woylaare lesdi man woni sanɗaaji bee maayo Rima ɗon rewa Argungu haa Bagudo LGA, haa ton ngo ɗon ilna haa lesdi Niger. Ndema woni gollal ɓurngal ɓesngu nguu, haa teeŋti noon e nder teeru hee. Gese peewnaaɗe ɓuri heewde ko gawri. Reende daabaaji e liɗɗi ina keewi kadi. Kerecee’en e Lislaam ko diineeji ɓurɗi heewde e yimɓe ɓee. Woodi 225 warduuji siyaasaaku, 3,000 koɗorɗe e 1,036 koɗorɗe caɗɗe yottaade nder nokkuuje 21 laamu lesdi nder jiha kan.[15]
== Wakati ==
Bana lesdi Naajeeriya feere, lesdi Kebbi boo ɗon mari limngal limngal limngal limngal limngal limngal limngal limngal limngal limngal. Toɓooji hitaande kala e nder diiwaan Kebbi ina njogii 787,53 e 112,21 milimeeteer (31,005 e 4,418 inch), nde tawnoo toɓooli ko huunde nde weeyo e nder diiwaan hee, ko ɗum wallitata peewnugol ndema.[16] Wakkati toɓo nder jiha kan woni hakkunde caka lewru mee e caka lewru suwee, nden wakkati yooro woni wakkati lebbi jeeɗiɗi. Tampere dowla Kebbi ina jogii mbayliigu hitaande kala hakkunde 18 °C (64 °F) e 40 °C (104 °F). Duule diiwaan Kebbi ɓuri laaɓtude ko hedde lewru noowammbar haa mars lewru arooru nduu, tawi diiwaan oo ina heewi duule hakkunde lewru marse e noowammbar e 68% hitaande kala. Hakkunde lebbi jeeɗiɗi, lewru abriil e lewru noowammbar hitaande kala, ko lewru noowammbar haa sulyee ɓuri heewde henndu.[17]
== Nokkuuji laamuuji nokkuuji ==
kadi: Doggol gure e nder diiwaan Kebbi
Diiwal Kebbi ina waɗi nokkuuji laamu nokkuuji 21 (LGA), diwanuuji emiraaji nay (Gwandu, Argungu, Yauri e Zuru), e diiwanuuji 35. LGAaji ɗii ko nii:[18]
Aleiro
Arewa Dandi
Argungu
Ogie
Bagudo
Birnin Kebbi
Bunza
Dandi
Fakai
Gwandu
Jega
Kalgo
Koko/Besse
Maiyama
Ngaski
Sakaba
Shanga
Suru
Wasagu
Yauri
Zuru
== Demokaraasi ==
Diiwaan Kebbi ɓuri hoɗde ko Hausa en e Fulaaɓe. wondude e won e terɗe leƴƴi Zarma, Lelna (Dakarkari), Bussawa (ko ɓuri heewde e haalooɓe Busa), Dukawa, Kambari, Gungawa e Kamuku.[19]
Ko ɓuri heewde e yimɓe hoɗɓe e Kebbi ko juulɓe.[20]
== Ɗemɗe ==
Ɗemngal Hausa ɓuri heewde e nder Dowla oo fof. Les ɗo, doggol yoga e ɗemɗe diiwaan Kebbi ɗe LGA limti:[21]
Ɗemɗe LGA
Argungu Dendi; Zarma
Bagudo Bisã; Boko; Denndi; Kyenga
Birnin kebbi zarma
Bunza Zarma
Donko-Wasagu C’Lela
Dukku en-saare
Jega gibanawa
Ngaski Cishingini; Lopa; Sikimba; Sisiŋini; Sukuba; Suwaadi
Sakaba Cicipu; C’Lela; Damakawa; ut-Mayin
Shanga Shanga
Wasagu-Danko us-Saare; Gwamhi-Wuri
Yauri Reshe; men-Saare
Zuru C’Lela; ut-Mayin
Ɗemɗe goɗɗe kaaleteeɗe e nder diiwaan Kebbi ina jeyaa heen Fulfulde, Ut-Hun, e Sorko.[21].
[[Catégorie:Diiwal dow e Naajeeriya]]
[[Catégorie:Naajeeriya]]
[[Catégorie:Diiwal]]
==Himobe==
{{Category:Fulfulde}}
[[Category:Stub]]
sldrtx8kpyunlx7rigfcyvwhkmid4ky
Diiwal Ikko
0
5429
172681
172560
2026-06-10T15:11:00Z
MOIBARDE
10068
#1Lib1Ref
172681
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Diiwaan Lagos''' (Yoruba: Ìpínlẹ̀ Èkó, Gun: Ayìmátẹ̀n Awọnlin tọ̀n) ko diiwaan gonɗo e fombina-fuɗnaange leydi [[Najeriya]]. E nder dowlaaji 36 ɗii, Lagos woni dowla 1ɓo walla 2ɓo ɓurɗo heewde yimɓe (fawaade e iwdi) kono ko kañum ɓuri famɗude e nokku. Haa woyla lesdi [[Naajeeriya]] ɗon mari keerol haa woyla lesdi Benin, lesdi Lagos ɗon mari keerol bee lesdi Ogun haa woyla e fuunaange, ɗum waɗi lesdi [[Naajeeriya]] tan woni lesdi [[Naajeeriya]] marndi lesdi feere. Innde mum ko wuro Lagos — wuro ɓurngo heewde yimɓe e nder [[Afrik]] — diiwaan oo sosaa ko e diiwaan hirnaange e nokku gonɗo laamorgo leydi ndi ñalnde 27 lewru mbooy hitaande 1967.<ref name=":32">{{Cite news|last1=Onyeakagbu|first1=Adaobi|title=See how all the 36 Nigerian states got their names|url=https://www.pulse.ng/lifestyle/food-travel/see-how-all-the-36-nigerian-states-got-their-names/g8bkn2c|access-date=25 December 2021|newspaper=[[Pulse Nigeria]]}}</ref><ref name="Creation2">{{Cite news|date=24 October 2017|title=This is how the 36 states were created|url=https://www.pulse.ng/news/local/nigerian-states-this-is-how-the-36-states-were-created/mdtnq3e|access-date=22 December 2021|newspaper=[[Pulse Nigeria]]}}</ref>
To bannge geɗe leydi, diiwaan Lagos ɓuri heewde ko ndiyam e fotde feccere e nokkuuji diiwaan oo ko lagoons, creeks, e maayooji.<ref>{{Cite web|title=Lagos {{!}} Nigeria Education|url=http://nigeria-education.org/states/lagos|website=nigeria-education.org|access-date=2020-05-30|archive-date=5 May 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200505120216/http://nigeria-education.org/states/lagos|url-status=dead}}</ref> Ɓuri mawnugo nder ɓalli ɗi'i woni laddeeji Lagos e Lekki nder diiwal ngal bee maayo Ogun e Osun ɗon ilna nder maaji. Maayooji e ɓulli goɗɗi keewɗi ina njillondiri e nder diiwaan hee fof, ina mbaɗa kadi laabi keewɗi ngam yah-ngartaa yimɓe e jawdi. E dow leydi, nokkuuji ɗi ngonaa gure ina ngoni e nder ekoregion laddeeji lesɗi Nijeer e nokkuuji tawaaɗi ina njogii ɓiɗɓe leɗɗe mona monkey, pangolin leɗɗe, e vulture hooded wondude e ɓiɗɓe leɗɗe laddeeji [[Afrik]].<ref>{{cite web|last1=Talabi|first1=Kolawole|title=Can public-private partnerships preserve the dwindling biodiversity of Lagos?|url=https://news.mongabay.com/2016/07/can-public-private-partnerships-preserve-the-dwindling-biodiversity-of-lagos/|website=[[Mongabay]]|date=5 July 2016|access-date=2 January 2022}}</ref><ref>{{cite web|last1=Excellence|first1=Akeredolu O.|last2=Routh|first2=Andrew|last3=Temitope|first3=Odeniyi|title=Trade and the decline of the African tree pangolin in Lagos State, Nigeria|url=https://www.researchgate.net/publication/323676612|access-date=2 January 2022}}</ref><ref>{{cite journal|last1=Owolabi|first1=Bibitayo Ayobami|last2=Odewumi|first2=Sunday Olayinka|last3=Agbelusi|first3=Ebenezer Abayomi|title=Perceptions on population decline and ethno-cultural knowledge of Hooded Vulture (Necrosyrtes monachus) in southwest States of Nigeria.|journal=Vulture News|year=2021|volume=78|pages=11–19|doi=10.4314/vulnew.v78i1.2|s2cid=233966006|url=https://www.ajol.info/index.php/vulnew/article/view/203764|access-date=2 January 2022|doi-access=free}}</ref><ref>{{Cite news|title='Save Nigeria's largest herd of elephants from extinction', group urges Lagos, Ogun state|url=https://guardian.ng/property/environment/save-nigerias-largest-herd-of-elephants-from-extinction-group-urges-lagos-ogun-state/|location=Lagos, Nigeria|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|date=14 December 2021|access-date=2 January 2022}}</ref> To bannge maayo, dowla oo kadi ina heewi nguurndam sabu ina waɗi liɗɗi keewɗi wondude e manateeji e mborosaaji [[Afrik]].<ref>{{cite journal|last1=Amao|first1=J. O.|last2=Oluwatayo|first2=I. B.|last3=Osuntope|first3=F. K.|title=Economics of Fish Demands in Lagos State, Nigeria|journal=Journal of Human Ecology|date=24 Oct 2017|volume=19|issue=1|pages=25–30|doi=10.1080/09709274.2006.11905853|s2cid=73599147|url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/09709274.2006.11905853?journalCode=rhue20|access-date=2 January 2022|url-access=subscription}}</ref><ref>{{Cite news|last1=Olufowobi|first1=Sesan|title=Sea cow rescued in Lagos|url=https://punchng.com/sea-cow-rescued-in-lagos/|newspaper=[[The Punch]]|date=10 September 2018|access-date=2 January 2022}}</ref>
'''Diiwal Lagos''' ɗon jooɗi duuɓi ɗuuɗɗi bee le'i ɓiɓɓe lesdi feere-feere, ko ɓuri ɗuuɗugo dow yimɓe Yoruba'en jooɗiiɓe nder diiwal man fuu amma bo'o yimɓe Ewe e Ogu haa woyla hirnaange. Ngam batte eggol gila e teeminannde sappo e jeenay, Diiwaan Lagos ina jogii kadi yimɓe heewɓe ɓe ngonaa ɓiɓɓe leydi [[Naajeeriya]] e nder leƴƴi Edo, Efik, Fulani, Hausa, [[Igbo]], Ijaw, Ibibio, e Nupe e nder leƴƴi [[Naajeeriya]] goɗɗi. Won kadi pelle ummoriiɗe caggal keeri [[Naajeeriya]] hannde ɗii e pelle Saro (Sierra Leonean) e Amaro ([[Barazil|Brazil]]) pelle ko iwdi yimɓe wonnooɓe maccuɓe ɓe ngarti e [[Afrik]] e kitaale 1800 e renndo [[Naajeeriya]] ɓooyngo Fuɗnaange hakkundeejo (ko ɓuri heewde e yimɓe Naajeeriya en Siriyankooɓe e Libannaaɓe e Lamigrans en ina jeyaa e yimɓe [[Naajeeriya]]) kadi ummoraade [[Benen|Benin]], Siin, [[Gana]], Inndo, [[Togo]], e Dental Dowlaaji [[Amerik]].<ref>{{cite web|last1=Adeshokan|first1=Oluwatosin|title=The last French speakers in Lagos|url=https://mg.co.za/article/2020-01-10-00-the-last-french-speakers-in-lagos/|website=[[Mail & Guardian]]|access-date=3 January 2022|date=10 January 2020}}</ref><ref>{{cite web|title=In Nigeria, Chinatown Vendors Struggle For Profits|url=https://www.npr.org/2011/06/15/137045110/in-nigeria-chinatown-vendors-struggle-for-profits|website=[[NPR]]|date=15 June 2011|access-date=3 January 2022|last1=Langfitt|first1=Frank}}</ref><ref>{{cite news|last1=Fawehinmi|first1=Yolanthe|title=Meet the British-Nigerians swapping London for 'Africa's Silicon Valley'|url=https://www.telegraph.co.uk/family/life/meet-british-nigerians-swapping-london-africas-silicon-valley/|website=[[The Daily Telegraph]]|date=26 October 2021|access-date=3 January 2022}}</ref><ref>{{cite web|last1=Ndukwe|first1=Ijeoma|title='Everyone is hustling here': The Lebanese of Nigeria|url=https://www.aljazeera.com/features/2017/1/28/everyone-is-hustling-here-the-lebanese-of-nigeria|website=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]]|access-date=2 January 2022}}</ref> To bannge diine, dowla oo kadi ina heewi, sibu ina waɗi diineeji keewɗi ɗi Kerecee’en, Juulɓe e leƴƴi aadaaji.<ref>{{Cite news|date=2017-02-18|title=Lagos, Nigeria's mega city where shrines compete with churches, mosques|url=https://punchng.com/lagos-nigerias-mega-city-shrines-compete-churches-mosques/|access-date=2022-07-25|newspaper=[[The Punch]]|language=en-US}}</ref>
E jamaanu ko adii koloñaal, nokku mo hannde woni Dowla Lagos oo ɓuri wonde ko gure liɗɗi e portooji ɗi e nokkuuji ceertuɗi ɗi dowlaaji ɗii njiimi, ina jeyaa heen Laamaandi Benin e Laamu Oyo haa e fuɗɗoode kitaale 1800 nde wuro Lagos ƴellitii wonti laamu mawngu e jojjanɗe mum. E hitaande 1850, Biritaannaaɓe keɓii haɓde e laamu nguu e ''Bombardement'' Lagos hade mum en waɗde sehil mum Oba e siynude nanondiral ngam tabitinde Lagos wonde e les njiimaandi Biritaan en. Duuɓi sappo caggal ɗuum, nanondiral doole Lagos ngal, addani ɗum sosde Koloni Lagos e dow laawol. E hitaande 1906, koloni oo naati e nder Protectorate keso mo leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] Fombinaari ndi hawri e leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] Biritanik e hitaande 1914, wuro Lagos woni laamorgo mum. Nde Lagos heɓi ndimu mum e hitaande 1960, Lagos heddii ko laamorgo leydi ndii e ko ɓuri heewde e wuro ngo waɗii leydi laamorgo leydi ndi (''Federal Capital Territory'') tawi heddiiɓe e diiwaan Lagos hannde oo ko e nder diiwaan hirnaange haa hitaande 1967 nde diiwaan oo feccaa, nokku oo wonti diiwaan Lagos.<ref>{{Cite news|title=Lagos: From British Colony to Federating State - THISDAYLIVE|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2017/05/30/lagos-from-british-colony-to-federating-state|access-date=2023-07-12|newspaper=[[This Day]]|date=29 May 2017}}</ref>
To bannge faggudu, diiwaan Lagos ina jeyaa e gure ɓurɗe yaawde mawnude e winndere nde. Ina waɗi wuro ɓurngo heewde yimɓe e nder leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], kadi ina jeyaa e dowlaaji ɓurɗi teeŋtude e nder leydi ndii, ko nokku kaalis mawɗo, kadi ina waɗi faggudu ɓurndu mawnude e nder [[Afrik]]<ref name="John M. O. Ekundayo 2013 135">{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=WjhKyg8OjBUC&q=Lagos+State+Economy+in+Africa&pg=PA135|title=Out of Africa: Fashola: Reinventing Servant Leadership to Engender Nigeria's Transformation|author=John M. O. Ekundayo|page=135|publisher=AuthorHouse|year=2013|isbn=9781481790406}}</ref>, tawi njeñtudi mum ko 84 miliyaar dolaar so renndinaama e miliyaaruuji 75 dolaar leydi [[Gana]], miliyaaruuji 70 dolaar leydi [[Anngolaa|Angola]], e miliyaaruuji <ref>{{Cite news|last1=Munshi|first1=Neil|date=February 2021|title=How Lagos loses out in battle for investors|newspaper=Financial Times|url=https://www.ft.com/content/eca6f672-4ee6-4dd0-94c4-9213294b61fb|archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20221210/https://www.ft.com/content/eca6f672-4ee6-4dd0-94c4-9213294b61fb|archive-date=10 December 2022|url-access=subscription|url-status=live|access-date=2021-06-03}}</ref> dolaar leydi [[Ecoppi]]. Diiwal Lagos kadi ko nokku mawɗo pinal, jaŋde, e yah-ngartaa wonande leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] e [[Afrik]] worgo Sahara. Yanti heen, diiwaan oo kadi ina jogii tolno ɓurɗo heewde jannguɓe e nder leydi [[Naajeeriya|Najeriya]]. Ina anndaa e pinal mum ɓuuɓngal, e luumooji mum ɓuuɓɗi, e golle faggudu maantinɗe.<ref>{{cite news|last1=Ajose|first1=Farook|title=Lagos is Nigeria's leading state, which other states come close?|url=https://redeagleng.com/economy/lagos-nigeria-states/|website=Our Red Eagle|access-date=29 January 2023|archive-date=29 January 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230129194116/https://redeagleng.com/economy/lagos-nigeria-states/|url-status=dead}}</ref> Fuu e ɗuuɗal yimɓe e limngal limngal limngal, lesdi Lagos woodi limngal ɓamtaare yimɓe ɓurdunde mawnugo nder [[Naajeeriya]] e eɓɓooje ɓamtaare ɗuuɗɗe.<ref>{{cite news|last1=Bearak|first1=Max|last2=Moriarty|first2=Dylan|last3=Ledur|first3=Júlia|title=How Africa will become the center of the world's urban future|url=https://www.washingtonpost.com/world/interactive/2021/africa-cities/|newspaper=[[Washington Post]]|access-date=11 January 2022}}</ref><ref>{{cite web|title=Human Development Indices|url=https://globaldatalab.org/shdi/shdi/|website=Global Data Lab|access-date=15 December 2021}}</ref>
== Tariya ==
Winndannde mawnde: Daartol Lagos
=== Daartol aranol ===
Ko adii nde innde Lagos e ɗemngal Portigaal ƴettaa, innde Lagos adannde ndee ko Eko nde ɓuri firtude ko Duunde ndee. Adii hoɗde e Eko ko Awori en. Filu caggal mum addani pelle keewɗe arde e duunde ndee, haa arti noon e Purtugeec en e teeminannde 16ɓiire.<ref>{{cite book|title=History of Nigeria, Lagos and Benin|author=Sir Alan Burns|date=1929|publisher=Taylor & Francis|isbn=978-1-000-85681-1|url=https://books.google.com/books?id=MB-yEAAAQBAJ&pg=PT33}}</ref><ref>{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=fwc5AAAAIAAJ&pg=PA15|title=The Yoruba Today|author=Jeremy Seymour Eades|publisher=Cambridge University Press (Changing Culture Series)|page=15|year=1980|isbn=9780521226561}}</ref> Worooɓe e liɗɗi Awori en ummorii ko Ile-Ife haa e daande maayo.<ref name="Lagos State, Nigeria">{{cite web|url=http://www.ngex.com/nigeria/places/states/lagos.htm|title=Lagos State, Nigeria|access-date=2014-03-29}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.lagosstate.gov.ng/pagelinks.php?p=8|title=History of Lagos State|access-date=2014-03-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20140209151402/http://www.lagosstate.gov.ng/pagelinks.php?p=8|archive-date=9 February 2014|url-status=dead|df=dmy-all}}</ref>
Ko e hitaande 1760 [[purtugeec]] en ƴetti innde Lagos ndee. Innirde nde e wuro wonngo to Fuɗnaange Portigaal ngo huutortenoo ko ngam njulaagu jiyaaɓe.<ref>{{Cite web|title=The transatlantic slave trade|url=https://www.liverpoolmuseums.org.uk/history-of-slavery/transatlantic-slave-trade|access-date=2022-07-25|website=National Museums Liverpool}}</ref>
=== Naatgol Biritaan en ===
Winndannde mawnde: Ustugol Lagos
Ƴeew kadi: Koloni Lagos, Protektorat Fombina [[Naajeeriya]], e Koloni [[Naajeeriya]]
E darorɗe hitaande 1851, konu laana ndiwoowa Angalteer yani e Lagos (e nder leydi Nijeer hannde) e nder "Ustugol Lagos". Ñaawoore ndee fawii ko e haɗde njulaagu jiyaaɓe e nder geec Atlantik, ngu ƴellitii e nder Lagos gila Purtugeec en ngari. Angalteer yiɗiino ittude Oba Kosoko, mo salii darnde ngam haɗde njulaagu nguu. Caggal nde Kosoko dogi, Angalteernaaɓe toɗɗii Oba Akitoye, laamɗo ɓurɗo gollondirde e golle maɓɓe haɓaade maccungaagu. E hitaande 1861, ko Oba Docemo woni mo siifondiri nanondiral ngam waɗde Lagos ko koloni Angalteer.<ref>{{Cite web|date=2010-07-06|title=Lagos, Nigeria (ca. 1350- ) •|url=https://www.blackpast.org/global-african-history/places-global-african-history/lagos-nigeria-c-1350/|access-date=2022-07-25|language=en-US}}</ref>
=== Jamanuuji caggal koloñaal ===
Dowla Lagos sosaa ko ñalnde 27 [[lewru]] Mbooy hitaande 1967 fawaade e kuule tafngo dowla e kuule mbayliigu No. 14 hitaande 1967,<ref>{{Cite web|title=Lagos, Nigeria (1960 - 1970)|url=https://www.crwflags.com/fotw/flags/ng-la.html|website=www.crwflags.com|access-date=2020-05-30}}</ref> ɗe mbayli leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] wonti fedde dowlaaji 12.<ref name="Lagos State Information">{{cite web|url=http://www.nigerianstat.gov.ng/information/details/Lagos|title=Lagos State Information|publisher=National Bureau of Statistics|access-date=25 October 2015|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20151109140122/http://nigerianstat.gov.ng/information/details/Lagos|archive-date=9 November 2015}}</ref><ref>{{Cite web|title=About Lagos|url=https://lagosstate.gov.ng/about-lagos/|access-date=2023-01-12|website=Lagos State Government|language=en-US}}</ref> Ko adii nde ndee yamiroore yaltata, wuro Lagos, ngo wonnoo laamorgo leydi ndii, ko laamu fedde ndee ardinoo ɗum to bannge ministeer geɗe Lagos.<ref name="Lagos State Information2">{{cite web|url=http://www.nigerianstat.gov.ng/information/details/Lagos|title=Lagos State Information|publisher=National Bureau of Statistics|access-date=25 October 2015|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20151109140122/http://nigerianstat.gov.ng/information/details/Lagos|archive-date=9 November 2015}}</ref> Kono [[Ikeja]], [[Agege]], [[Mushin]], [[Ikorodu]], [[Epe]], [[Surulere]], e [[Badagry]] ko laamu diiwaan hirnaange oo e oon sahaa njiimi ɗum en.<ref name="Lagos State Information3">{{cite web|url=http://www.nigerianstat.gov.ng/information/details/Lagos|title=Lagos State Information|publisher=National Bureau of Statistics|access-date=25 October 2015|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20151109140122/http://nigerianstat.gov.ng/information/details/Lagos|archive-date=9 November 2015}}</ref> Lagos, wuro ngo, e ɗeen gure goɗɗe nanngaa ngam sosde dowla Lagos, tawi dowla oo wonti diiwaan laamu semi-autonome<ref>{{Cite web|title=Semiautonomous Definitions {{!}} What does semiautonomous mean? {{!}} Best 4 Definitions of Semiautonomous|url=https://www.yourdictionary.com/semiautonomous|access-date=2022-07-25|website=www.yourdictionary.com}}</ref> ñalnde 11 abriil 1968.<ref name="Lagos State Information5">{{cite web|url=http://www.nigerianstat.gov.ng/information/details/Lagos|title=Lagos State Information|publisher=National Bureau of Statistics|access-date=25 October 2015|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20151109140122/http://nigerianstat.gov.ng/information/details/Lagos|archive-date=9 November 2015}}</ref> Lagos waɗi kuugal ɗiɗaɓal ngam laataago Laamorde lesdi bee lesdi lesdi haa hitaande 1976 nde laamorde lesdi man hoosi haa [[Ikeja]].<ref name="Lagos State Information4">{{cite web|url=http://www.nigerianstat.gov.ng/information/details/Lagos|title=Lagos State Information|publisher=National Bureau of Statistics|access-date=25 October 2015|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20151109140122/http://nigerianstat.gov.ng/information/details/Lagos|archive-date=9 November 2015}}</ref> Caggal sosde leydi laamorgo leydi ndii haa timmi, tuugnaade e wasiyaaji goomu ngu [[Akinola Àgùdà]]–ardii nguu, ngu Seneraal [[Murtala Muhammed]] sosi ngam ƴeewtaade haaju laamorgo keso wonande leydi Nijeer e hitaande 1975. Joɗnde laamu leydi ndii artiraa e dow laawol to [[Abuja]] ñalnde 121391. Ko wonaa ɗum koo, Lagos ina heddii e wonde nokku kaalis leydi ndii, haa arti noon e mawnude haa wonti wuro ɓurngo heewde yimɓe e nder diiwaan oo e nder leydi ndii.<ref>{{Cite news|last=Ogbuenyi|first=Nosike|date=2022-02-03|title=Abuja at 46: The Dreams, Strides, Challenges|url=https://www.premiumtimesng.com/features-and-interviews/509441-abuja-at-46-the-dreams-strides-challenges.html|access-date=2022-07-25|newspaper=[[Premium Times]]|language=en-GB}}</ref>
== Wurooji e gurel ==
=== Lagos ===
Lagos woni wuro ɓurngo heewde yimɓe e nder diiwaan Lagos, [[Naajeeriya]] fof, e duunde [[Afrik]]. Konurbation ina jeyaa e ɓurɗe heewde yimɓe e winndere nde.<ref>As of 2015 the entire population of Lagos state was approximated to 16 million.[http://www.citymayors.com/statistics/urban_growth1.html World's fastest growing cities and urban areas from 2006 to 2020], by [[CityMayors.com]]</ref><ref>{{cite web|url=http://www.lagosstate.gov.ng/pagelinks.php?p=6|publisher=Lagos State Government|title=Population|year=2011|access-date=3 November 2012|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20151018094514/http://www.lagosstate.gov.ng/pagelinks.php?p=6|archive-date=18 October 2015}}</ref> Lagos ko porto ummoriiɗo e duuɗe ceertuɗe e ɓulli, ko wayi no duunde Lagos, taariinde hunduko fuɗnaange-rewo Lagos ''Lagoon'' nde reenaa e maayo Atlantik e duuɗe barooje e ɓulli juutɗi ko wayi no ''Bar Beach'', ko ina tolnoo e 100 kiloomeeteer (62 miles) fuɗnaange e hirnaange. Nokkuure mawnde Lagos hawti bee Ikeja (ɗum laamorgo lesdi Lagos) bee [[Agege]] bee [[Mushin]].<ref name="Lagos State Information6">{{cite web|url=http://www.nigerianstat.gov.ng/information/details/Lagos|title=Lagos State Information|publisher=National Bureau of Statistics|access-date=25 October 2015|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20151109140122/http://nigerianstat.gov.ng/information/details/Lagos|archive-date=9 November 2015}}</ref>
=== Ikeja ===
Winndannde mawnde: [[Ikeja]]
Ikeja woni laamorgo lesdi Lagos. [[Ikeja]] ko wuro hoɗɓe e njulaagu peewniraango, ina waɗi nokkuuji coftal ɓalli, farmasiiji e nokkuuji rezerwɗi laamu. Aeroport [[Murtala Mohammed]] woni ko e wuro [[Ikeja]]. [[Ikeja]] kadi ko galle [[Fela kuti|Fela Kuti]] [[Afrik|Afriknaajo]],<ref>{{Cite web|url=https://theculturetrip.com/africa/nigeria/articles/fela-kuti-and-the-new-afrika-shrine/|title=Fela Kuti and The New Afrika Shrine|first=Lize|last=Okoh|date=3 September 2018|website=Culture Trip}}</ref> galle mawɗo maayɗo [[Gani Fawehinmi]] e leydi yumma Lagbaja. Kadi ina jogii nokku coodgu ɓurɗo mawnude e leydi ndii.<ref>{{Cite web|date=2020-12-04|title=Here Are The Top 5 Largest Shopping Malls On Lagos Island » Propertydome|url=https://propertydome.com/top-5-shopping-malls-on-lagos-island/|access-date=2022-07-19|language=en-US}}</ref>
=== Lekki ===
Winndannde mawnde: [[Lekki]]
[[Lekki]] ko wuro wonngo to fombina-fuɗnaange diiwaan oo. Ko penndital gonngal e tagoore, haa hannde ina heewi mahde. Haa e hitaande 2015, ko fasaade 1 tan evvoore ndee timminaa, fasaade 2 ina jogori timmude. Njuuteeki duunde ndee ina tolnoo e 70 haa 80 km, njaajeendi mum ko 10 km. Lekki ina jogii hannde estaaduuji keewɗi, ƴellitaare hoɗorde damal, leyɗeele ndema, nokkuuji toɗɗaaɗi ngam waɗde ''Zone'' de ''Trade'' Libre, aeroport, e porto maayo ina mahi. Feere mawnde huutoraade leydi ngam [[Lekki]] ina hollita wonde Peninsula oo ko "''Blue-Green Environment City''",<ref name="Lekki-Lagos State">{{cite web|url=http://www.lagosstate.gov.ng/pagelinks.php?p=19|title=Lekki Master Plan|publisher=Lagos State Government|access-date=15 December 2015|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20151018091652/http://www.lagosstate.gov.ng/pagelinks.php?p=19|archive-date=18 October 2015}}</ref> ina ɗaminaa maa ɗum hoɗ ko ina tolnoo e miliyoŋaaji 3,4 neɗɗo hoɗɓe e ɓeydagol yimɓe ɓe ngonaa hoɗɓe ko famɗi fof miliyoŋaaji 1,9.<ref name="allafrica">{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/201507060955.html|title=Nigeria: Development Plan Dismisses Threats to Lekki/Victoria Island's Real Estate Prospects|publisher=allafrica.com|date=6 July 2015|access-date=15 December 2015}}</ref>
=== Ikorodu ===
Winndannde mawnde: [[Ikorodu]]
[[Ikorodu]] ko wuro ngo woni ko e fuɗnaange-rewo diiwaan oo e sara maayo Lagos. Nde renndini keeri e [[dowla Ogun]]. Haa limngal 2006, [[Ikorodu]] ɓeydii yimɓe fotde 535,619.<ref name="nigeriacongress2">{{cite web|title=NigeriaCongress.org|url=http://www.nigeriacongress.org/FGN/administrative/lgadetails.asp?lg=Ikorodu|access-date=2007-04-08|url-status=usurped|archive-url=https://web.archive.org/web/20040109172351/http://www.nigeriacongress.org/fgn/administrative/lgadetails.asp?lg=Ikorodu|archive-date=2004-01-09}}</ref> Ko wuro tataɓo ɓurngo mawnude e nder fuɗnaange-rewo caggal [[Ibadan]] e Lagos nde wonnoo ko wuro 12ɓo ɓurngo mawnude e nder leydi [[Naajeeriya|Najeriya]].<ref name="guardian.ng">{{Cite news|date=2022-09-14|title=As Ikorodu becomes Nigeria's 12th largest city|url=https://guardian.ng/opinion/as-ikorodu-becomes-nigerias-12th-largest-city/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-10-15|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref> E hitaande 2022, ina waɗi yimɓe 1 041 066 neɗɗo. Yimɓe wuro ngo ina ɓeydoo hannde fotde 5,26% hitaande kala, ina ɗaminaa maa ɗum yetto 1,7 miliyoŋ neɗɗo e hitaande 2035.<ref name="guardian.ng2">{{Cite news|date=2022-09-14|title=As Ikorodu becomes Nigeria's 12th largest city|url=https://guardian.ng/opinion/as-ikorodu-becomes-nigerias-12th-largest-city/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-10-15|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref>
=== Eko Atlantik ===
Winndannde mawnde: [[Eko Atlantik]]
Eko Atlantic ko wuro peewniraango mahngo e dow leydi ndi ɓe keɓi e [[maayo Atlantik]].<ref>{{cite news|first=Deji|last=Elumoye|title=Eko Atlantic city Underway|url=http://allafrica.com/stories/200709260377.html|work=[[Thisday]] (via allAfrica.com)|publisher=AllAfrica Global Media|date=2007-09-26|access-date=2008-02-04}}</ref> O woni ko e nokku gonnooɗo Lagos' ''Bar Beach''. So ɗum joofiima, duunde hesere nde ina jokki e ƴellitde haa jooni, ina ɗaminaa ko famɗi fof 250 000 hoɗɓe e ñalnde kala ko famɗi fof 150 000 yahoowo. Ƴellitaare ndee kadi maa jogo batte moƴƴe e weeyo ; faandaare mayre ko dartinde mboros oo e nder geec Lagos.<ref>{{cite news|first=Deji|last=Elumoye|title=Eko Atlantic city Underway|url=http://allafrica.com/stories/200709260377.html|work=[[Thisday]] (via allAfrica.com)|publisher=AllAfrica Global Media|date=2007-09-26|access-date=2008-02-04}}</ref>Eɓɓoore Eko Atlantic ''City'' heɓi njeenaari winndereyankoori e hitaande 2009, nde laamu diiwaan Lagos e gollodiiɓe mum e nder sekteer keeriiɗo eɓɓoore ndee, ''South Energyx'', keɓi seedantaagal Clinton ngam ƴellitde eɓɓoore winndereyankoore.<ref>{{cite news|url=http://allafrica.com/stories/200909290203.html|title=Fashola Receives Clinton Award For Eko Atlantic City|date=29 September 2009|work=[[AllAfrica.com]]|publisher=[[ThisDay]]|access-date=11 October 2012}}</ref><ref>{{cite news|url=http://sundaytrust.com.ng/index.php?option=com_content&view=article&id=5569:a-fairy-tale-dream-home-for-the-super-rich-a-fairy-tale-dream-home-for-the-super-rich&catid=44:feature&Itemid=135|title=A Fairy Tale, Dream Home for the Super-Rich|last=Akinola|first=Femi|date=19 December 2010|work=[[Media Trust|Sunday Trust]]|access-date=11 October 2012|location=Abuja, Nigeria|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20131212131334/http://sundaytrust.com.ng/index.php?option=com_content&view=article&id=5569%3Aa-fairy-tale-dream-home-for-the-super-rich-a-fairy-tale-dream-home-for-the-super-rich&catid=44%3Afeature&Itemid=135|archive-date=12 December 2013}}</ref><ref>{{cite news|url=http://nationalmirroronline.net/index.php/business/real-estate/29723.html|title=Projects that will shape real estate sector in 2012|last=Ayeyemi|first=Dayo|date=24 January 2012|access-date=11 October 2012|url-status=usurped|archive-url=https://archive.today/20130221220400/http://nationalmirroronline.net/index.php/business/real-estate/29723.html|archive-date=21 February 2013|newspaper=[[National Mirror]]}}</ref>
=== Badagry ===
Winndannde mawnde: [[Badagry]]
Badagry ko wuro daande maayo e nder diiwaan hee. Nde woni ko hakkunde wuro Lagos, e keeri leydi Benin to Seme. E nder binnditagol gadanol ngol hitaande 2006, ko ina tolnoo e 241 093 neɗɗo ina nguuri e nder wuro ngo.<ref name=":0">[http://www.nigerianstat.gov.ng/Connections/Pop2006.pdf Federal Republic of Nigeria Official Gazette] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070704042011/http://www.nigerianstat.gov.ng/Connections/Pop2006.pdf|date=2007-07-04}}, published 15 May 2007, accessed 8 July 2007</ref> Nokkuure man ardii ɗum laamiiɗo aada, Akran De Wheno Aholu Menu – Toyi 1,<ref>{{Cite book|title=Badagry: past and present : Oba De Wheno-Aholu-Menu-Toyi 1. Akran of Badagry, reign of peace|first1=Tijani|last1=Ibrahim|first2=Babatope O|last2=Ojo|date=8 October 1992|publisher=Ibro Communications|oclc=416571857}}</ref> kanko boo woni cukko hooreejo duumiiɗum dow obas e mawɓe nder jiha Lagos. Ina anndaa ina jogii galle ɓurɗo ɓooyde e leydi ndii. [[Badagry]] ko wuro [[Ewe]] e [[Egun]] ɓe ɓuri heewde ko liɗɗi.<ref name=":02">[http://www.nigerianstat.gov.ng/Connections/Pop2006.pdf Federal Republic of Nigeria Official Gazette] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070704042011/http://www.nigerianstat.gov.ng/Connections/Pop2006.pdf|date=2007-07-04}}, published 15 May 2007, accessed 8 July 2007</ref>
=== Epe ===
Winndannde mawnde: [[Epe]], diiwaan [[Lagos]]
Epe ko wuro wonngo bannge worgo [[maayo Lekki]]. Ina yiɗaa e golle liɗɗi jowitiiɗe e wuro ngoo. E binnditagol 2006, keewal yimɓe Epe ko 181 409.<ref>{{cite web|title=NigeriaCongress.org|url=http://www.nigeriacongress.org/FGN/administrative/lgadetails.asp?lg=Epe|access-date=2007-04-08|url-status=usurped|archive-url=https://web.archive.org/web/20040103143148/http://www.nigeriacongress.org/fgn/administrative/lgadetails.asp?lg=Epe|archive-date=2004-01-03}}</ref>
Epe ina yaaji e laamorgo liɗɗi Lagos. Liɗɗi ko golle ɓurɗe teeŋtude e yimɓe ɗoo, ɗum noon haawnaaki tawa ko sewnde liɗɗi ɗiɗi mawɗi, mahraaɗi to ''T-Junction'' [[Lekki]]-Epe, ina njaɓɓoo on Epe. Luumo liɗɗi Epe ina jogori wonde luumo ɓurngo mawnude e nder Lagos.[citation needed]
Wuro Epe ina anndaa e deeƴre mum. Gaa gaa njilluuji, njilluuji, e deeƴre, aɗa waawi kadi heɓde protein daabaaji ɗi ngalaa njoɓdi.[citation needed]
Epe, hono no renndo ngo fof nii, ina jogii ñalɗi e juuldeeji keewɗi ɗo yimɓe kawrata ngam mawninde. Hoɗɓe e Epe ina mbaɗa juuldeeji keewɗi ko wayi no juulde Kayo-kayo,<ref>{{Cite news|last1=Abiaziem|first1=Chinyere|last2=Telegraph|first2=New|date=2022-09-25|title=Epe aglow for Kayokayo festival, as Kosoko tasks youth to preserve culture - New Telegraph|url=https://newtelegraphng.com/epe-aglow-for-kayokayo-festival-as-kosoko-tasks-youth-to-preserve-culture/,%20https://newtelegraphng.com/epe-aglow-for-kayokayo-festival-as-kosoko-tasks-youth-to-preserve-culture/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2024-06-27|newspaper=[[New Telegraph]]|language=en-US}}</ref> juulde Ebi bi, Ojude-Oba,<ref>{{Cite news|last=Chima|first=Naomi|date=2024-06-22|title=When Ijebu-Ode stood still for Ojude Oba festival|url=https://punchng.com/when-ijebu-ode-stood-still-for-ojude-oba-festival/|access-date=2024-06-27|newspaper=[[The Punch]]|language=en-US}}</ref> e ñalngu Epe.[citation needed]
Won e cuuɗi janngirɗe toowɗe lolluɗe e nder Lagos ina tawee e nder Epe. Duɗal jaaɓi-haaɗtirde dowla Lagos (LASU),<ref>{{Cite web|title=Lagos State University - About LASU|url=https://lasu.edu.ng/home/pages/?id=about|access-date=2024-06-27|website=lasu.edu.ng}}</ref> Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Pan-Atlantik (PAU),<ref>{{Cite web|date=2015-07-01|title=History of PAU - Pan-Atlantic University|url=https://pau.edu.ng/about-pau/history/|access-date=2024-06-27|language=en-US}}</ref> Duɗal jaaɓi-haaɗtirde karallaagal Yaba,<ref>{{Cite web|title=Vision and Mission {{!}} Yaba College of Technology Lagos Nigeria|url=http://yabatech.edu.ng/vision.php|access-date=2024-06-27|website=yabatech.edu.ng}}</ref> e duɗal jaaɓi-haaɗtirde jaŋde leslesre Michael Otedola ina njeyaa e majji (MOCOPED).
Epe woni kadi nokkuure jibinannde yimɓe mawɓe bana gonnooɗo guwerneer lesdi Lagos [[Akinwunmi Ambode]] e jom jawdi [[Naajeeriya]] [[Femi Otedola]].<ref name=":322">{{Cite news|last1=Onyeakagbu|first1=Adaobi|title=See how all the 36 Nigerian states got their names|url=https://www.pulse.ng/lifestyle/food-travel/see-how-all-the-36-nigerian-states-got-their-names/g8bkn2c|access-date=25 December 2021|newspaper=[[Pulse Nigeria]]}}</ref>.
=== Ojo ===
Winndannde mawnde: [[Ojo]], diiwaan [[Lagos]]
Ojo ko wuro ngo Awori en ɓuri heewde hoɗde, ina waɗi 507 693 neɗɗo. Ko ɗoon woni galle duɗe keewɗe maantiniiɗe, ina jeyaa heen Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Lagos e Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Jaŋde Lagos, anndiraangal ko adii ɗuum Duɗal Jaŋde Adeniran Ogunsanya (AOCOED). Wuro ngo ina jaɓɓoo kadi duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu fedde nde, Ijanikin, e luumo hakkunde leyɗeele Alaba lollungo.
Diiwaan Lagos, mo njuuteendi mum tolnii e 250 miliyaar dolaar [[Amerik]],<ref name="NairaMetrics">{{cite web|url=https://nairametrics.com/2025/03/12/lagos-gdp-hits-259-billion-ranks-as-africas-second-largest-city-economy/|title=Lagos GDP hits $259 billion, ranks as Africa's second-largest city economy|publisher=NairaMetrics.com|date=12 March 2025|access-date=16 March 2025}}</ref> ko nokku faggudu leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] mawɗo. Faggudu leydi ndii ina doolni, ina yahra e porto mum keewɗo doole, dingiral karallaagal kesal, e sektoraa peewnugol cemmbinɗo, ina jokki e yaajde, ina jokki e waɗde Lagos no nokku faggudu winndereyankeewo maantinɗo. So tawiino Lagos ko leydi ndimaagu, ina jeyaa e leyɗeele 30 ɓurɗe mawnude e faggudu winndere ndee, kadi ina jeyaa e faggudu joyaɓuru ɓurndu mawnude e nder [[Afrik]].<ref name="John M. O. Ekundayo 2013 1352">{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=WjhKyg8OjBUC&q=Lagos+State+Economy+in+Africa&pg=PA135|title=Out of Africa: Fashola: Reinventing Servant Leadership to Engender Nigeria's Transformation|author=John M. O. Ekundayo|page=135|publisher=AuthorHouse|year=2013|isbn=9781481790406}}</ref> Lagos State woni suudu mawndu ko ɓuri heewde e bankeeji njulaagu e nder leydi [[Naajeeriya|Najeriya]].<ref>{{Cite web|title=Lagos State Economy|url=https://lagosstate.gov.ng/about-lagos/#:~:text=LAGOS%20STATE%20ECONOMY&text=Lagos%20is%20also%20Nigeria%27s%20financial,Nigerian%20Stock%20Exchange%20%5BNSE%5D.|access-date=2021-08-31|website=}}</ref> Diiwal ngal ɓuri famɗude baasal mawngal (hedde 1,3% e yimɓe leydi ndii e dow 31%) e nder diiwanuuji [[Naajeeriya]] fof, e wiyde humpitooji Banke Adunaajo gila 2018.<ref>{{Cite web|title=Geospatial Poverty Portal: Interactive Maps|url=https://pipmaps.worldbank.org/en/data/datatopics/poverty-portal/poverty-interactivemap|access-date=2024-01-22|website=World Bank|language=en}}</ref> Ko wonaa ɗuum koo, baasal e baasal ko huunde mawnde e nder diiwaan Lagos.
Hakke ngalu mayru e hitaande 2017 ko hedde [[₦]]334 miliyaar (fotde 920 miliyoŋ dolaar [[Amerik]]), ɓeydiima fotde 10,43% so yerondiraama e hitaande 2016.<ref>{{cite web|title=Internally Generated Revenue At State Level 2017|publisher=National Bureau of Statistics|url=http://nigerianstat.gov.ng/elibrary?queries[search]=revenue}}</ref> E feccere adannde e hitaande 2021, ngalu ngu Dowla oo heɓi e nder leydi ndii (IGR) tan ina tolnoo e [[₦]]267 miliyaar.<ref>{{Cite web|title=Reports {{!}} National Bureau of Statistics|url=https://nigerianstat.gov.ng/elibrary/read/1241089|access-date=2022-10-05|website=nigerianstat.gov.ng}}</ref>
=== Lekki nokku njulaagu ndimaagu ===
''Zone'' de ''commerce'' libre [[Lekki]] ([[Lekki]] FTZ) ko zone libre tawaande e fuɗnaange [[Lekki]], ko ina tolnoo e 155 kiloomeeteer kaaree. Faandaare adannde ndee ina jogii 30 kiloomeeteer kaaree, tawi ko ina wona 27 kiloomeeteer kaaree ngam mahngo wuro, tawa ina waawi hoɗde e 120 000 hoɗɓe. E fawaade e peeje ''Master'', zone libre oo maa ƴellite e nder wuro keso jamaanu e nder wuro ngo jokkondire hakkunde gollorɗe, njulaagu e njulaagu, ƴellitaare jeyi leydi, depasuuji e njulaagu, turism, e wellitaare.<ref name="China-Africa">{{cite web|title=Plans of Lekki Free Trade Zone ( Lekki FTZ)|url=http://en.calekki.com/ghjs_detail/newsId=337.html|access-date=15 December 2015|publisher=China-Africa Lekki Investment Ltd.|archive-date=22 December 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151222131348/http://en.calekki.com/ghjs_detail/newsId=337.html|url-status=dead}}</ref>
=== Ngalu miniraal ===
Ko ɗeeɗoo geɗe miniraal ina tawee e nder diiwaan Lagos:<ref>{{Cite web|title=Natural Resources – Welcome To The Embassy of Nigeria|url=https://nigerianembassythehague.nl/about-nigeria/natural-resources/|access-date=2021-12-19|language=en-US}}</ref>
Loyre<ref name=":1">{{Cite web|last=Atulegwu|first=David|date=2020-09-08|title=List of Natural Mineral Resources Found in Lagos State|url=https://nigerianinfopedia.com.ng/natural-mineral-resources-found-in-lagos-state/|access-date=2022-03-21|website=Nigerian Infopedia|language=en-US}}</ref>
Bitumen<ref name=":12">{{Cite web|last=Atulegwu|first=David|date=2020-09-08|title=List of Natural Mineral Resources Found in Lagos State|url=https://nigerianinfopedia.com.ng/natural-mineral-resources-found-in-lagos-state/|access-date=2022-03-21|website=Nigerian Infopedia|language=en-US}}</ref>
Sanngara gilaas<ref name=":13">{{Cite web|last=Atulegwu|first=David|date=2020-09-08|title=List of Natural Mineral Resources Found in Lagos State|url=https://nigerianinfopedia.com.ng/natural-mineral-resources-found-in-lagos-state/|access-date=2022-03-21|website=Nigerian Infopedia|language=en-US}}</ref>
Nebam ɗam
== Geography ==
=== Keeri Ndiyam ===
Keeri ndiyam lesdi Lagos ɗon limta bee maayo Atlantik haa fombina bee maayo Lagos haa fuunaange. Dowla oo kadi ina taƴaa e maayooji e ɓulli keewɗi, ina heen maayo Ogun, ngo ɓuuɓnata e nder ''Lagoon''. Nokkuuji mawɗi daande maayo ina mbaɗi duunde ''Victoria'', [[Lekki]], e Epe. Nokkuure Lagos’en nde woni haa sera maayo Atlantik, waɗi ɗum nokkuure mawnde ngam filu e filu, bee nanta Port Lagos e Port Tin Can Island woni nokkuure ɓurnde ɗuuɗugo haa lesdi [[Naajeeriya]].
=== Wakati ===
E nder limto weeyo Köppen, diiwaan Lagos ina jogii weeyo ɓuuɓngo (Am), ina sifaa e sahaaji ɓuuɓɗi e yoorooji ceertuɗi. Toɓooli ɗii ina njokka tuggi abriil haa oktoobar, tawi toɓooli ɗii ina tolnoo e 1 800 haa 2 000 mm hitaande kala. Toɓɓere nguleeki ina heddii e toowde e nder hitaande ndee fof.
Wakkati yooro : noowammbar haa marse, ina maantiniri henndu harmattan, ndu addanta henndu yoorndu e ɓuuɓndu ummoraade e jeereende Saharaa.
Wakkati toɓo : Toɓooli mawɗi e ɓuuɓol sahaa e sahaa fof tuggi lewru abriil haa oktoobar.
Hakindo nguleeki ñalawma ina tolnoo e 28 °C haa 34 °C (82 °F haa 93 °F). Tampere ɓurnde toowde winndaande to Lagos ko 38 °C (100 °F), ɓurnde famɗude ko 21 °C (70 °F).
Lagos ina jogii weeyo ''Tropical'' ɓuuɓngo e yoorngo walla savanna. Nguleeki wuro ngo hitaande kala ko 28,67 °C (83,61 °F) e ko -0,79% ɓuri lesɗude e nguleeki leydi [[Naajeeriya|Najeriya]]. Lagos ina heewi heɓde fotde 132,01 milimeeteer (5,2 inch) toɓo, ina waɗi balɗe toɓo 193,63 (53,05% e sahaa) hitaande kala.<ref>{{Cite web|title=Lagos, NG Climate Zone, Monthly Weather Averages and Historical Data|url=https://tcktcktck.org/nigeria/lagos|access-date=2023-06-30|website=tcktcktck.org}}</ref>
=== Ɓoornugol ndiyam ===
Dowla Lagos ina jogii lowre ɓuuɓnde, ɓuuɓnde, e maayooji. Lagoon Lagos woni ko ɓuri heewde e ndiyam ngam diiwaan oo, jokkondirɗo e maayo Atlantik rewrude e laawol Commodore. Maayo Ogun, ummoriiɗo e [[diiwaan Ogun]], ina ilna bannge worgo, ina naata e maayo Lagos. Badagry ''Creek'' e ''Five Cowrie'' Creek kadi ina mballita e njuɓɓudi ndiyam diiwaan oo.
Ilam ko caɗeele keewɗe, haa teeŋti noon e sahaa toɓooli tuggi lewru abriil haa oktoobar, sibu nokkuuji ɗi ngalaa ɗo tuugii e nokkuuji gonɗi e daande maayo ina mbaɗa Lagos ina waawi waasde jogaade ndiyam e ɓuuɓol.
=== Geɗe taariindi ===
''Pollution'' ndiyam To Lagos, ''pollution'' ndiyam ko huunde maantiniinde. Kuutoragol cellal mawngol ina ummoo sabu vursugol vursugol vursugol vursugol vursugol vursugol vursugol vursugol vursugol e nder ''system Lagoon''. Yimɓe ina ngondi e ñawuuji bonɗi baɗɗi ndiyam ko wayi no kolera e ɓuuɓri sabu ɗuum. Limre hoɗɓe e Lagos jogiiɓe ndiyam laaɓɗam laawɗuɗam ina famɗi no feewi, ko ɓuri heewde e maɓɓe ina tuugnii e sektoraa mo wonaa laamuyankeejo, baɗɗo ɓulli. Lagos ina jogii nokku ɓuuɓɗo mo toɓooli mum tolnii ko ina tolnoo e 2 000 milimeeteer hitaande kala, ina taaroo ndiyam, kono ko ɓuri heewde e ndiyam ɗam ina moƴƴi e yarde. Ko ɓuri heewde e hoɗɓe e Lagos ina tuugnii e sektoraa mo wonaa laawɗuɗo, ko wayi no ɓulli, ɓulli, maayooji, e toɓooli, sibu ndiyam laaɓɗam laawɗuɗam ina famɗi no feewi. Ɗaɓɓaande dowla ñalnde kala e hitaande 2016 ko<ref name=":2">{{Cite web|title=Lagos Challenges|url=https://www.coolgeography.co.uk/gcsen/Lagos_Challenges.php#:~:text=Water%20pollution%20is%20a%20major,affecting%20people%20as%20a%20result.|access-date=2022-03-21|website=www.coolgeography.co.uk}}</ref>
Pollugol henndu<ref name=":22">{{Cite web|title=Lagos Challenges|url=https://www.coolgeography.co.uk/gcsen/Lagos_Challenges.php#:~:text=Water%20pollution%20is%20a%20major,affecting%20people%20as%20a%20result.|access-date=2022-03-21|website=www.coolgeography.co.uk}}</ref>
Waasde<ref name=":23">{{Cite web|title=Lagos Challenges|url=https://www.coolgeography.co.uk/gcsen/Lagos_Challenges.php#:~:text=Water%20pollution%20is%20a%20major,affecting%20people%20as%20a%20result.|access-date=2022-03-21|website=www.coolgeography.co.uk}}</ref>
Ko ɓuuɓri jolngo<ref name=":24">{{Cite web|title=Lagos Challenges|url=https://www.coolgeography.co.uk/gcsen/Lagos_Challenges.php#:~:text=Water%20pollution%20is%20a%20major,affecting%20people%20as%20a%20result.|access-date=2022-03-21|website=www.coolgeography.co.uk}}</ref>
Pollution noddaango
=== Leɗɗe e kullon ladde ===
Geografi keeriiɗo mo diiwaan Lagos ina wallita ekosistemaaji keewɗi, ina jeyaa heen nokkuuji ɓuuɓɗi daande maayo, laddeeji mangrove, e laddeeji toɓooji ɓuuɓɗi. Muuñal ko wayi no ''mangrove'', nebam, leɗɗe ɓuuɓɗe, e muuñal leɗɗe tiiɗɗe ceertuɗe ina tawee e diiwaan hee. Leɗɗe ɓuuɓɗe diiwaan oo ko nokkuuji leɗɗe ndiyam ko wayi no hyacinth ndiyam e ƴiye. Lagos’ fauna feere-feere hawti bee kullon ladde [[Afrik]], antelopeeji, e ɓiɓɓe civet [[Afrik]]. Koɗorɗe Niil, ƴiye ''monitor'', e pitonuuji. Dowla oo ina waɗi ko ina tolnoo e 250 sifaa colli, ina heen : ƴiye daneeje [[Afrik]], ƴiye daneeje, e ƴiye hammerkop. ''Lagoon'' Lagos e maayo Atlantik ina mballita e nguurndam maayo keewɗam, ko wayi no tilapia, liɗɗi, karaŋ, e ƴiye. Urbanisaasiyoŋ e pollugol ina hulɓinii leƴƴi keewɗi, ɗum addani golle reende e nder nokkuuji restoraaji dowla oo e nokkuuji reentorɗi, ko wayi no nokku reende [[Lekki]]
=== Parkeeji, Maandeeji e Monumndaaji ===
Dowla Lagos ina jogii nokkuuji keewɗi reentorɗi ngam hisnude keewal nguurndam mum keeringal:
Nokku desorɗe Lekki : Ko nokku desorɗe 78 ektaar, mo laawol canopy ɓurngol juutde e [[Afrik]].
Lufasi Nature Park : Ko nokku keeriiɗo wonande kullon ladde ngonkon e majjude, kadi ko nokku jaŋde e nder weeyo.
Omu Resort : Ko nokku ladde e pijirlooji, ina waɗi zoo, aquarium, e nokkuuji goɗɗi.
Maandeeji e nokkuuji njiylotooɗi ina njeyaa heen;
Mahdi arandeeri nder leydi [[Naajeeriya]]: Mahi nder hitaande 1845 haa [[Badagry]].
Laawol jiyaaɓe : Badagry ko nokku mawɗo ɗo Afriknaaɓe maccuɓe ummorii e njulaagu jiyaaɓe hakkunde Atlantik.
Musiyum ngenndiijo : Galleeji geɗe, ina heen Mask Festac lolluɗo ummoraade e ñalngu pinal Afrik (FESTAC) hitaande 1977.
Teyaatre ngenndiire : Ko nokku pinal e naalankaagal to Iganmu.
Ponto tataɓo leydi mawndi : E 11,8 km, ko kañum ɓuri juutde e [[Afrik]] worgo, jokkondirɗo e duunde Lagos e leydi mawndi.
Nike ''Art Gallery '': Ko galle naalankaagal ɓurɗo mawnude e nder [[Afrik]] hirnaange, holliroowo naalankaagal Naajeeriya e [[Afrik]].
''Freedom Park '': Kasoo ɓooyɗo e jamaanu koloñaal, wayliima wonti nokku pinal e fijirde
== Koɗkiiji ==
=== Pont nayaɓo leydi mawndi ===
Winndannde mawnde: Ponto leydi nayaɓo
Duunde artificielle e ponto
Ponto nayaɓo leydi [70] ko eɓɓoore ponto 38 km njuuteendi, nde laamu diiwaan Lagos waɗi, jokkondirnde e duunde Lagos e laawol Langbasa(Lekki) e Baiyeku(Ikorodu) rewrude e maayo Lagos haa Itamaga, to Ikorodu.[71] Ponto oo ko laawol 2 x 4 lane cargoway cross-sectional e yamiroore BRT Lane e futuro contraction laawol. Ina ɗaminaa maa won ponto ɗiɗaɓo ɓurɗo juutde e nder Afrik, ina waɗi nokkuuji 3 toɓɓere, 9 jokkorgal, 4,5 km Lagoon Bridge e nokkuuji ekolosii e nder geɗe goɗɗe ɓeydaaɗe.[72] E lewru abriil 2021 wonno ko 6 bidsee ngam eɓɓaande ndee fotde miliyaaruuji 2,5 dolaar Amerik. E lewru Decembre, bidsee ɓurɗo yiɗeede oo anndetee.[73]
E lewru Yarkomaa 2022, guwerneer diiwaan Lagos, Babajide Sanwo-Olu, hollitii peeje ɗe laamu diiwaan oo waɗi ngam fuɗɗaade mahngo e dow ponto jokkondirɗo Opebi-Mende e ponto 4ɓo 38 kiloomeeteer : "Golle mahngo e dow 38km ponto 4ɓo jokkondirɗo e leydi Afrik maa won ponto O- — Afrik ɓurɗo juutde maa fuɗɗo e ndee hitaande."[74][75]
=== Hortol ===
Winndannde mawnde: Jaɓɓungal e nder Lagos
=== Jaɓɓugol e weeyo ===
Aeroport Murtala Mohammed mo Ikeja jeyaa ko e aeroportuuji joy mawɗi e nder leydi [[Naajeeriya|Najeriya]]. Nde mahiraa ko e hitaande 1978, nde inniraa ko gonnooɗo hooreejo konu leydi ndii, hono Seneraal [[Murtala Mohammed]].<ref>{{Cite web|title=Murtala Muhammed International Airport, Lagos|url=https://www.airport-technology.com/projects/mutalamohammad/|access-date=2020-05-30|website=Airport Technology|language=en-GB}}</ref>
Lagos ina jogii kadi laana ndiwoowa hakkunde leyɗeele [[Lekki]]-Epe ko kañum woni laana ndiwoowa potka waɗeede e nder leydi Lekki, leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], ka ina waawi jogaade miliyoŋaaji 5 neɗɗo hitaande kala.<ref>{{Cite web|title=Lekki-Epe International Airport New Airport Profile {{!}} CAPA|url=https://centreforaviation.com/data/profiles/newairports/lekki-epe-international-airport|access-date=2021-06-14|website=centreforaviation.com}}</ref>
=== Jaɓɓugol e leydi ===
Yimɓe ina mbaawi yahde e huutoraade otooji kuutortooɗi Siistem Jaawgol Otooji Lagos, anndiraaɗi kadi Lagos BRT ɗi LAMATA rewindata.<ref>{{Cite news|last=Jen Ehidiamen|date=28 December 2015|title=Public Transportation in Lagos State...#BRT|work=CP Africa|url=https://www.cp-africa.com/2010/12/28/public-transportation-lagos-state/|access-date=15 June 2021|archive-date=7 January 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160107082258/https://www.cp-africa.com/2010/12/28/public-transportation-lagos-state/|url-status=dead}}</ref>
=== Jaɓɓugol e laawol laana njoorndi ===
Lagos State Rail Mass Transit ko laana ndiwoowa wuro ngo fuɗɗii golle ñalnde 4 suwee 2023.<ref>{{Cite news|date=2016-12-01|title=Lagos Blue Line rail begins operations September 4|url=https://punchng.com/lagos-blue-line-rail-begins-operations-september-4/|newspaper=[[The Punch]]}}</ref><ref>{{Cite web|date=2021-02-25|title=Lagos says red rail lines will be ready by December 2023|url=https://nairametrics.com/2023/09/04/lagos-says-redline-rail-is-95-ready-will-be-ready-by-end-of-2023/?amp=1|access-date=2021-06-14|website=Nairametrics|language=en-GB}}</ref>
== Ngomna ==
Winndannde mawnde: Politik leydi Lagos
Gila nde sosaa e hitaande 1967, dowla oo ina njuɓɓinee maa guwerneer e suudu sarɗiiji e nder laamuuji fedde siwil walla ko famɗi fof (e les njiimaandi [[Ibraahiima Badamasi Babangida]]), walla laamuuji ''Sole-Administrators'' walla laamuuji konu e nder laamuuji konu. Gila lewru Duujal 2007, Yoruba woni ɗemngal ɗiɗaɓal laawɗungal e nder suudu sarɗiiji caggal Engele. Ardii suudu sarɗiiji ko hooreejo leydi, woni darnde cuɓaande.
== Ɗemɗe Laamu Lagos ==
Engeleere e Yoruba fuu woni ɗemɗe laamu lesdi Lagos, [[Yoruba language|Yoruba]] woni doole ngam nastugo jangirde mawnde nden boo ɗum doole nder kala janngirde feere-feere e janngirde laamu nder jiha Lagos. [[Yoruba language|Yoruba]] ina huutoree kadi e nder ñaawirɗe laamu kam e nder batuuji keewɗi. Yoruba kadi ina huutoree e jaayndeeji ɓurɗi lollude ina jeyaa heen kono wonaa tan "Alaroye" firti ko "faamnoowo" e "Iroyin Owuro" firti ko "Kabaruuji subaka." Ɗee jaayndeeji ina ceerti e nder leydi [[Yoruba language|Yoruba]], ina tawee e internet ngam hisnude ɗemngal Yoruba kam e uddude jokkere enɗam hakkunde Yoruba en ɓe mbaawaa faamde Engele no moƴƴi. Yimɓe nattii miijaade wonde [[Yoruba language|Yoruba]] ina famɗi e Engele kono [[Yoruba language|Yoruba]] hannde kadi maa yiyte ko ɗemngal teeŋtungal, tawa kadi wonaa "ko ɓooyi walla ko ɓooyi" no yoga e sukaaɓe njiyrata ɗum jooni nii . Engele e Yoruba fof ko ɗemɗe teeŋtuɗe no feewi e nder diiwaan Lagos. Sariyaaji e kuule Lagos ina tawee e ɗemngal [[Yoruba language|Yoruba]] e Engele<ref>https://www.premiumtimesng.com/news/more-news/246709-lagos-assembly-passes-bill-making-yoruba-language-compulsory-schools.html?tztc=1{{Dead link|date=September 2025|fix-attempted=yes}}</ref><ref>{{Cite news|title=LASG: Yoruba Now Mandatory for Admission into Tertiary Institutions in Lagos|url=https://www.thisdaylive.com/2018/02/12/lasg-yoruba-now-mandatory-for-admission-into-tertiary-institutions-in-lagos/|access-date=2025-06-15|newspaper=[[This Day]]|date=12 February 2018}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://allafrica.com/stories/200902090286.html|title=Nigeria: Lawmakers Applauded Over Use of Yoruba Language for Plenary|website=allafrica.com}}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Adeyeye|first1=Babatunde|last2=and Salawu|first2=Abiodun|date=2024-04-02|title=Sustainability of Select Indigenous-Language Newspapers Through Advertising in Nigeria: Appraising the Success of Alaroye and Aminiya Newspapers|journal=African Journalism Studies|volume=45|issue=2|pages=156–170|doi=10.1080/23743670.2024.2420923|issn=2374-3670|doi-access=free}}</ref><ref>{{Cite web|date=2025-02-13|title=Lagos State Government Fosters Inclusivity with Yoruba Language Translation of State Laws – LACSOP|url=https://www.lacsop.org/2025/02/13/lagos-state-government-fosters-inclusivity-with-yoruba-language-translation-of-state-laws/|access-date=2025-06-15|language=en-US}}</ref>
== Guwerneer ==
Gomnaajo lesdi Lagos jooni woni [[Babajide Sanwo-Olu]], mo wurti bee nasaraaku ngam manndaa ɗiɗaɓo nder cuɓi guwerneer 11 mars 2023.<ref>{{Cite web|title=Meet Babajide Sanwo-Olu, the new governor of Lagos State|url=https://www.theafricareport.com/10072/meet-babajide-sanwo-olu-the-new-governor-of-lagos-state/|date=2019-03-11|website=The Africa Report.com|language=en-US|access-date=2020-05-20}}</ref><ref>{{Cite news|title=APC retains Lagos as INEC declares Babajide Sanwo-Olu Governor-elect|url=https://punchng.com/breaking-apc-retains-lagos-as-inec-declares-babajide-sanwo-olu-governor-elect/|newspaper=[[The Punch]]|date=10 March 2019|language=en-US|access-date=2020-05-20}}</ref> [[Babajide Sanwo-Olu]] huniima ñalnde 29 [[lewru]] Mbooy hitaande 2023 ngam manndaa ɗiɗaɓo, o jokki e wonde guwerneer demokaraasi 6ɓo e nder diiwaan Lagos e guwerneer 15ɓo e nder diiwaan Lagos fof.<ref>{{Cite news|date=2019-05-29|title=Sanwo-Olu sworn in as Lagos Governor|url=https://punchng.com/breaking-photos-sanwo-olu-sworn-in-as-lagos-governor/|access-date=2021-12-13|newspaper=[[The Punch]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|title=SANWO-OLU SWORN-IN AS 15TH GOVERNOR OF LAGOS STATE|url=https://lagosstate.gov.ng/blog/2019/05/29/sanwo-olu-sworn-in-as-15th-governor-of-lagos-state/|access-date=2021-12-14|website=Lagos State Government|language=en-US}}</ref> Ñalnde 18 lewru Mbooy hitaande 2022, laamu diiwaan Lagos hollitii haɗde [[Okada]] e nder nokkuuji 6 laamu nokkuuji diiwaan oo.<ref>{{Cite news|date=2022-05-18|title=Lagos announces total ban on okada in six local governments|url=https://editor.guardian.ng/news/lagos-announces-total-ban-on-okada-in-six-local-governments/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-05-18|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref>
[[File:Babajide sanwo olu official portrait.jpg|thumb|[[Babajide Olusola Sanwo-Olu]], guwerneer diiwaan Lagos]]
== Politik ==
Laamu leydi ndii ina ardii guwerneer cuɓaaɗo e nder demokaraasi, gollodiiɗo e terɗe suudu sarɗiiji leydi ndii. Laamorde lesdi man woni Ikeja.<ref>{{Cite news|last=Oguntola|first=Tunde|date=2022-09-27|title=2023: Next President, Govs Must Get Two-thirds Spread, Says INEC|url=https://leadership.ng/2023-next-president-govs-must-get-two-thirds-spread-says-inec/|access-date=2023-02-23|language=en-US|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]}}</ref>
== Siistem woote ==
Sifaa woote kala diiwaan ina suɓee e kuutoragol sifaa baylaaɗo, gonɗo e doggol ɗiɗi. Ngam suɓaade e daawal gadanal, kanndidaa ina foti heɓde keewal wooteeji e ko ɓuri 25% e wooteeji e nder ko famɗi fof tataɓal ɗiɗi e nder nokkuuji laamu nokkuuji Dowla. So tawii hay kanndidaa gooto rewaani threshold, doggol ɗiɗaɓol waɗata ko hakkunde kanndidaa ɓurɗo toowde e kanndidaa garoowo heɓde keewal wooteeji e nder nokkuuji ɓurɗi heewde laamuuji.<ref>{{Cite news|url=https://leadership.ng/2023-next-president-govs-must-get-two-thirds-spread-says-inec/|title=2023: Next President, Govs Must Get Two-thirds Spread, Says INEC|first=Tunde|last=Oguntola|date=27 September 2022|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]}}</ref>
== Feccere njuɓɓudi laamu ==
=== Nokkuuji laamuuji nokkuuji ===
Ndee feccere ina foti hesɗitineede. Tiiɗno, wallu hesɗitinde ndee winndannde ngam hollirde kewuuji cakkitiiɗi walla kabaruuji kesi keɓaaɗi. ([[Lewru]] Suwee 2015)
Dowla Lagos feccii ko e diwanuuji joy njuɓɓudi laamu, ɗi kadi feccii ko e nokkuuji 20 laamu nokkuuji, walla LGAs. Ɓe limtaama les ɗo bee ɗuuɗal yimɓe maɓɓe bana no limngal 2006<ref name="state_population">{{cite web|url=http://www.lagosstate.gov.ng/index.php?page=subpage&spid=12&mnu=null|title=Lagos State – Population|access-date=22 September 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110615075626/http://www.lagosstate.gov.ng/index.php?page=subpage&spid=12&mnu=null|archive-date=15 June 2011|url-status=dead}}</ref> e no limngal 21 mars 2022 ngal Komitiiru lesdi Naajeeriya (web) e Biro lesdi limngal (web):<ref>{{cite web|url=https://www.citypopulation.de/en/nigeria/metrolagos/|title=Nigeria: Metro Lagos|access-date=2025-06-06|website=www.citypopulation.de}}</ref>
LGA innde Nokku
(km2) Bimngal 2006
yimɓe Estimaasiyoŋ
Mars 2022 Njuɓɓudi
laamorgo Posto
kodde
Duuɓi 12,25 461 743 683 600 Duuɓi 100
Alimosho 183,50 1 319 571 1 953 500 Ikotun 100
Ifako-Ijaye 32,21 427 737 633 200 Ifako 100
Ikeja 42,31 317 614 470 200 Ikeja 100
Kosofe 59,99 682 772 1 010 800 Kosofe 100
Muus 17,01 631 857 935 400 Muus 100
Oshodi-Isolo 54,04 629,061 931,300 Oshodi/Isolo 100
10,30 403 569 597 400 101
Diɗɗal Ikeja ngal 411,61 4 873 924 7 215 400
Apapa 40,40 222 986 330 100 Apapa 101
Eti-Osa 174,90 283 791 420 100 Ikoyi 101
Duunde Lagos 5,05 212 700 314 900 Duunde Lagos 101
Lagos leydi 20,18 326 700 483 600 Lagos leydi 101
Surulere 20,01 502 865 744 400 Surulere 101
Diɗɗal Lagos 260,54 1 549 042 2 293 100
Ajeromi-Ifelodun 12,49 687 316 1 017 500 Ajeromi/Ifelodun 102
Amuwo-Odofin 114,20 328 975 487 000 Wuro Festak 102
Ojo 172,70 609 173 901 800 Ojo 102
Badaaji 445,60 237 731 351 900 Badaaji 103
Diɗɗal Badagry 744,99 1 863 195 2 758 200
Ikorodu 411,30 527 917 781 500 Ikorodu 104
Diiwaan Ikorodu 411,30 527 917 781 500
Ibeju-Lekki 415,90 117 793 174 400 Akodo <ref>{{Cite web|url=https://ng.geoview.info/akodo,501513211n|title=Akodo, Lagos, Nigeria|website=ng.geoview.info}}</ref> 105
Epe 1 315,00 181 734 269 000 Epe 106
Feccere Epe 1 730,90 299 527 443 400
Hakke 3 559,34 9 113 605 13 491 800 Ikeja
LGAaji 16 gadani ɗii ina mbaɗi nokkuuji limtilimtinɗi e nder wuro Lagos, ina waɗi 11 915 000 hoɗɓe e lewru marse 2022.<ref>estimated for 21 March 2022 by the National Population Commission of Nigeria (web) and National Bureau of Statistics (web) (as listed on City Population website:.</ref> LGAaji nay keddiiɗi ɗii (Badagry, Ikorodu, Ibeju-Lekki e Epe) ngoni ko e nder diiwaan Lagos kono ɗi ngonaa e nder wuro Lagos mawngo
=== Nokkuuji ƴellitaare diisooji nokkuuji ===
E hitaande 2003, ko heewi e LGAaji 20 gonɗi ɗii, peccitaama ngam njuɓɓudi laamu, e nder nokkuuji ƴellitaare Diisnondiral nokkuuji ɗii. Ɗeeɗoo juɓɓule njuɓɓudi leslese hannde ko 56 : Agbado/Oke-Odo, Agboyi/Ketu, Agege, Ajeromi, [[Alimosho]], Apapa, Apapa-Iganmu, Ayobo/Ipaja, Badagry Hirnaange, Badagry, Bariga, Coker Aguda, Egbe Idimu, Ejigboti-Ejiboti Hirnaange, Iba, Isolo, Imota, Ikoyi, Ibeju, Ifako-Ijaiye, Ifelodun, Igando/Ikotun, Igbogbo/Bayeku, Ijede, [[Ikeja]], Ikorodu Fuɗnaange, Ikorodu Hirnaange, Ikosi Ejinrin, Ikorodu, Ikorodu Hirnaange, Iru/Victoria Duunde, Itire La Ikate Hirnaange, Kosogos Masofe [[Lekki]], Mosan/Okunola, [[Mushin]], Odi Olowo/Ojuwoye, Ojo, Ojodu, Ojokoro, [[Olorunda]], Onigbongbo, Oriade, Orile Agege, Oshodi, Oto-Awori, Shomolu, Surulere e Yaba.<ref>{{cite web|url=http://www.lagosstate.gov.ng/index.php?page=ministrylist&mcat=lga&mtitle=Local+Government+Area&mnu=null|title=Local Government Areas|access-date=2010-03-20|archive-date=24 March 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100324015622/http://www.lagosstate.gov.ng/index.php?page=ministrylist&mcat=lga&mtitle=Local%20Government%20Area&mnu=null|url-status=dead}}</ref>
=== Warngooji wooteeji ===
Les ɗo, doggol nokkuuji wooteeji, ina heen gure e duɗe, yuɓɓinaaɗe e nokkuuji wooteeji.<ref>{{cite web|title=Polling Unit Locator Tool|publisher=[[Independent National Electoral Commission (Nigeria)|Independent National Electoral Commission]] (INEC)|location=Abuja, Nigeria|date=December 28, 2019|url=https://www.inecnigeria.org/elections/polling-units/|access-date=December 28, 2019|archive-date=27 August 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190827213859/https://www.inecnigeria.org/elections/polling-units/|url-status=dead}}</ref>
Wardooji LGA
Agege Isale/Idimangoro; Iloro/Onipetesi; Oniwaya/Baaba-Uku; Agbotikuyo/Dopemu; Oyewole/Baaba Ashafa; Okekoto; Keke; Darocha; Tabon Tabon/Oko Oba; Orile Agege/Oko Oba; Isaale Odo
Ajeromi/Ifelodun Ago Hausa; Awodi-Oraa; Wilmer; Olodi; Tolu; Temidire adannde; Laawol Ojo; Layeni; Alaba Oro; Mosafejo; Temidiire ɗiɗaɓo
Alimosho Shasha/Akowonjo; Egbeda/Alimoso; Idimu/Isheri Olofin; Akesan; Ikotun/Ijegun; Egbe/Agodo; Igando/Egan; Ipaja Fuɗnaange; Ipaja Fuɗnaange; Wuro Ayobo/Ijon (Kampaañ Daawuuda); Weltaare/Oke-Odo; Abule-Egba/Aboru/Meiran/Alagbado
Amuwo-Odofin Koɗorɗe Amuwo-Odofin, Kilomeeteer 2; Festak 1; Festak ɗiɗaɓo; Kirikiri; Amuwo; Ijegun; Satelit; Irede; Ibese; Igbologun; Festak III
Apapa Apapa I (Laawol maayo e saraaji mum); Apapa II (Laawol Liverpool e saraaji mum); Apapa III (Creek Rd. Tincan/Snake Island; Apapa IV (Pelewura Crescent e saraaji mum); Ijora-Oloye; Olodan St
Badagri Posukoh; Awhanjigoh; Ibereko; Keta-Fuɗnaange; Iworo Gbanko; Ajido; Ilogbo-Araromi; Ikoga; Ajara; Iya-Afin
Epe Etita/Ebode; Lagbade; Popo-Oba; Oke-Balogun; Ajaganaabe; Ise/Igbogun; Oriba/Ladaba; Abomiteeji; Agbowa; Agbowa Ikosi; Ago Owu; Orugbo; Ilara; Ibonwon; Odoragunsin; Pokka; Odomola; Ejirin; Itoyikin
Eti-Osa Duunde Wiktooriya I; Duunde Wiktooriya II; Koɗki Ilasan; Lekki/Ikate e saraaji mum; Ilado/Eti-Osa e saraaji mum; Ajah/Sangooji; Ado/Langbasa/Badore; Ikoyi mi; Ikoyi ɗiɗaɓo; Obalnde
Ibeju/Lekki Ibeju I; N2, (Ibeju ɗiɗaɓo); Orimedu miin; 02, (Orimedu II); 03, (Orimedu tataɓo); P1, (Iwerekun I); Iwerekun ɗiɗaɓo; S1, (Lekki I); Lekki ɗiɗaɓo; S2, (Siriwon/Igbekodo I) ; S,2a (Siriwon/Igbekodo II)
Ifako-Ijaye Ijaye; Ifako/Karaole ɓooyɗo; Ifako/Oyemekun keso; Laawol Fagba/Akute; Iju Isaga; Iju-Obawole; Pamada/Abule-Egba; Ijaiye/Ojokoro; Ijaiye/Agbado/Kollinton; Alakuko/Kollingol; Ajegunle/Akinde/Animashaun
Ikeja Anifowoshe/Ikeja; Ojodu/Agidingbi/Omole; Alausa/Oregun/Olusosun; Aeroport/Onipetesi/Onilekere; Ipodo/Seriki Aro; Adekunle Vill./Adeniyi Jones/Ogba; Oke-Ira/Aguda; Onigbongbo/Kanton konu; Gra/Kaɓirgal polis; Waasimi/Opebi/Alen
Ikorodu Isele I; Isele ɗiɗaɓo; Isele tataɓo; Aga/Ijimu; Ipakodo; Imota 1; Imota ɗiɗaɓo; Isiyu; Igbogbo mi; Igbogbo ɗiɗaɓo; Bayyeku/Oreta; Ijede J; Ijede ɗiɗaɓo; Agura/Iponmi; Odogunyan; Erikorodu; Agbala; Olorunda/Igbaga
Kosofe Oworonshoki; Ifako/Soluyi; Antoni/Estaad Ajao/Mende/Meriland; Ojota/Ogudu; Ketu/Alapere/Agidi/Orisigun/Kosofe/Ajelogo/Akanimodo; Ikosi Ketu/Kilomeeteer 12/Agiliti/Maidan; Isheri-Olowo-Ira/Sangisha/Magodo Fase I & II; Agboyi mi; Agboyi ɗiɗaɓo; Owode Onirin/Ajegunle/Odo-Ogun
Duunde Lagos Olowgbowo/Elegbata; Oluwol; Idumota/Oke; Oju-Oto; Oko-Awo; Agarawu/Obadina; Iduntafa; Ilupesi; Isaale-Agbede; Olosun; Olusi/Kakawa; Popo-Aguda; Anikantam; Oko-faji; Eiyekole; Onikan; Ɓoornugol njaareendi; Epeteedo; Lafiiji/Ebute
Lagos leydi mawndi Otto/Iddo; Wuro Olaleye; Maroko/Ebute Metta; Luumo Oyingbo/Ebute Metta; Glover/Ebute Metta; Oko-Baaba; Estaad Oyadiran/Abule-Oja; Alagomeji; Iwaya; Yaaba/Igbobi
Mushin Alakara; Idi-Oro/Odi-Olowu; Baalosa; Ojuwoye; Ilupeju; Olaaju; Kayode/Fadeyi; Muusin/Atewolara; Baaba-Ajao; Ilaasamaaja; Babalosa/Idi-Araba; Idi-Aaraba; Itire; Ko nokku gollordu Ilupeju
Wuro Ojo Ojo; Okokomayko; Ajangbadi; Ijanikin; Iba; Irewe; Tafi; Etegbiin; Idoluwo; Sabo, Ojo baraas
Oshodi/Isolo Oshodi/Bolade; Oriil-Oshodi; Isolo; Estaad Ajao; Mafoluku; Sogunle; Sogunle/Alasii; Okota; Ishagatedo; Oke-Afa/Ejigbo
Somolu Onipanu; Kosam/Ijebutedo; Alade; Bajulaaye; Mafowoku/Pedro; Lad-Lak/Bariga; Ilaje/Akoka; Igbobi/fadeyi; Fola Agoro/Bajulaiye/Igbari-Akoka; Gbagada Faandaare I Obanikoro/Pedro; Gbagada Faandaare II /Bariga/Apelehin; Abule-Okuta/Ilaje/Bariga
Surulere Orile; Aguda; Ijeshatedo; Akinhanmi/Kool; Yaba/Ojuelba; Igbaja/Estaad; Sitta/Ogunlana; Adeniran/Ogunsanya; Koɗorɗe Iponri/Erik Moore; Koker; Ikate; Baya-Oje; Igbon/Gambari; Iresaapa; Arolu; Iresaadu; Iregba; Iwofin; Ilaaju; Mayin
== Duɗe jaŋde ==
=== Duɗe jaaɓi haaɗtirde ===
Duɗal jaaɓi haaɗtirde Anchor<ref>{{Cite web|title=Home|url=https://aul.edu.ng/|access-date=2022-03-21|website=Anchor University Lagos|language=en-US}}</ref>
Duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Ogustin Ilara]], Epe<ref>{{Cite web|title=Augustine University Ilara Epe|url=https://augustineuniversity.edu.ng/|access-date=2022-03-21|website=augustineuniversity.edu.ng}}</ref>
Duɗal jaaɓi haaɗtirde Kaleb<ref>{{Cite web|title=Caleb University, Lagos, Nigeria|url=https://calebuniversity.edu.ng/|access-date=2022-03-21|website=Caleb University|language=en-gb}}</ref>
Duɗal jaaɓi haaɗtirde wuro CETEP
Duɗal jaaɓi-haaɗtirde leydi Lagos<ref>{{Cite web|title=Lagos State University - Home|url=https://lasu.edu.ng/home/|access-date=2022-03-22|website=lasu.edu.ng}}</ref> (ina heen duɗal jaaɓi-haaɗtirde safaara leydi Lagos<ref>{{Cite web|title=lasucom.edu.ng – Pride of LASU|url=https://lasucom.edu.ng/|access-date=2022-03-22|language=en-US}}</ref>)
Duɗal jaaɓi haaɗtirde jaŋde lesdi Lagos<ref>{{Cite web|title=Adeniran Ogunsanya – College of Education|url=https://aocoed.edu.ng/|access-date=2022-03-21|website=aocoed.edu.ng}}</ref>
Duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Lagos<ref>{{Cite web|title=Lagos State Polytechnic|url=https://laspotech.edu.ng/|access-date=2022-03-22|website=laspotech.edu.ng|language=en}}</ref>
Jaami'aare lesdi [[Naajeeriya]], nokkuuje janngirde Lagos<ref>{{Cite web|url=https://www.nounstudentportal.org/noun-study-centres-in-lagos-state/|title=National Open University Of Nigeria, Lagos Study Centres|date=1 September 2015|website=www.nounstudentportal.org}}</ref>
Duɗal jaaɓi haaɗtirde ''Pan'' Atlantik <ref>{{Cite web|title=Home - Pan-Atlantic University|url=https://pau.edu.ng/|access-date=2022-03-22|language=en-US}}</ref> (ina heen Duɗal Njulaagu Lagos <ref>{{Cite web|title=Home {{!}} Lagos Business School|url=https://www.lbs.edu.ng/|access-date=2022-03-22|website=Lagos Business School}}</ref>)
Duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos<ref>{{Cite web|title=Unilag Home|url=https://unilag.edu.ng/|access-date=2022-03-22|website=University of Lagos|language=en-US}}</ref>
=== Politeknik & Monoteknik ===
Koolaaɗo kuuɓal liɗɗi e karallaagal maayo<ref>{{Cite web|title=Welcome to FCFMT|url=https://fcfmt.edu.ng/|access-date=2022-03-22|language=en-US}}</ref>
Politeknik wuro Lagos<ref>{{Cite web|title=Courses – Lagos City Polytechnic|url=https://elearning.lagoscitypolytechnic.edu.ng/courses/|access-date=2022-03-22|language=en-US}}</ref>
Koolaaɗo kuuɓal karallaagal cellal to Lagos<ref>{{Cite web|title=Lagos State College of Health Technology|url=https://lascohet.edu.ng/|access-date=2022-03-22|language=en-US}}</ref>
Duɗal jaayndeyaagal leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], Ogba<ref>{{Cite web|title=Nigerian Institute of Journalism courses, details and contact information - CoursesEye.com|url=https://www.courseseye.com/colleges-and-universities/436-nigerian-institute-of-journalism.aspx|access-date=2022-03-22|website=www.courseseye.com|language=en}}</ref>
Koolaaɗo kuuɓal karallaagal [[Yaba]]<ref>{{Cite web|last=Yabatech|title=Yaba College of Technology Lagos Nigeria|url=https://facebook.com/yabatech|access-date=2022-03-22|website=facebook.com|language=en-gb}}</ref>
=== Kolleeji jaŋde ===
Koolaaɗo kuuɓal jaŋde fedde, [[Akoka]]<ref>{{Cite web|title=Welcome to FCET – Federal College of Education, AKoka|url=https://fcet-akoka.edu.ng/|access-date=2022-03-21|language=en-US}}</ref>
[[Mikael Otedola]] to duɗal jaaɓi haaɗtirde jaŋde leslesre<ref>{{Cite web|date=2018-06-11|title=Homepage - Michael Otedola College of Primary Education, MOCPED|url=https://mocped.edu.ng/|access-date=2022-03-22|website=Michael Otedola College of Primary Education -}}</ref>
[[Adeniran Ogunsanya]] Jaaɓihaaɗtirde Jaŋde ɓeydaama e hitaande 2022 jooni Jaaɓihaaɗtirde Jaaɓihaaɗtirde Jaŋde Lagos<ref name="lasued.edu.ng">{{Cite web|title=Home {{!}} Lagos State University of Education, Otto/Ijanikin, Lagos State, Nigeria – LASUED|url=https://lasued.edu.ng/|access-date=2022-08-04|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|date=2021-12-30|title=Breaking: Lagos upgrades AOCOED to university of education|url=https://www.vanguardngr.com/2021/12/breaking-lagos-upgrades-aocoed-to-university-of-education/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-08-04|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref>
=== Turismo ===
Winndannde mawnde: Nokkuuji turism e nder wuro Lagos
Diiwaan Lagos ina jogii ko ina tolnoo e 700 km e nder maayo Atlantik ko ina tolnoo e 20 hakkunde hirnaange [[Badagry]] e fuɗnaange [[Lekki]]. Yanti e ɗeen, ina waɗi nokkuuji turism keewɗi. Ina jeyaa e ɗeen :
Koɗo Atlas, [[Apapa]].<ref>{{Cite news|date=2019-02-27|title=Atlas Cove: Navy at war with vandals|url=https://www.vanguardngr.com/2019/02/atlas-cove-navy-at-war-with-vandals/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-03-22|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-US}}</ref>
Bar Beach, duunde Wiktooriya<ref>{{Cite web|title=Bar Beach Lagos State :: Nigeria Information & Guide|url=https://www.nigeriagalleria.com/Nigeria/States_Nigeria/Lagos/Bar-Beach-Lagos.html|access-date=2022-03-22|website=www.nigeriagalleria.com}}</ref>
Ɗaɗi Elegushi.<ref>{{Cite web|title=Elegushi Beach Lagos State :: Nigeria Information & Guide|url=https://www.nigeriagalleria.com/Nigeria/States_Nigeria/Lagos/Elegushi-Beach-Lagos.html|access-date=2022-03-22|website=www.nigeriagalleria.com}}</ref>
Beeli [[Tarkwa Bay Beach|Tarkwa Bay]] <ref>{{Cite web|last=travelwaka|date=2019-12-08|title=Tarkwa Bay Beach - A beautiful Island off the Coast of Lagos|url=https://www.travelwaka.com/tarkwa-bay-beach-a-beautiful-island-off-the-coast-of-lagos/|access-date=2022-03-22|website=TravelWaka|language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite web|last=Best Lagos|date=2023-06-24|title=The Tarkwa Bay Beach: Full Guide And Review|url=https://bestlagos.ng/tarkwa-bay-beach-guide-review/|access-date=2023-08-19|website=BestLagos.ng|language=en-GB}}</ref>
[[Duundeere Topo]], to [[Badagri]].<ref>{{Cite web|title=About Lagos|url=https://lagosstate.gov.ng/about-lagos/|access-date=2021-06-16|website=Lagos State Government|language=en-US}}</ref>
Sifaa laamɗo Ado, duunde Lagos<ref>{{Cite news|title=king Ado Archives|url=https://tribuneonlineng.com/tag/king-ado/|access-date=2022-08-04|newspaper=[[Nigerian Tribune]]|date=10 February 2017|language=en-GB}}</ref>
Laabi [[Tafawa Balewa]].<ref>{{Cite web|title=Tafawa Balewa Square – Channels Television|url=https://www.channelstv.com/tag/tafawa-balewa-square/|access-date=2022-08-04}}</ref><ref>{{Cite web|last=@10times|title=Tafawa Balewa Square {{!}} 10times|url=https://10times.com/venues/tafawa-balewa-square-lagos|access-date=2022-08-04|website=10times.com|language=en}}</ref>
Jardiiji Giwa e nder diiwaan Sangotedo ko nokku ndiyam, ina wiyee ko kañum ɓuri mawnude e nder Afrik hirnaange.<ref>{{Citation|title=Giwa Gardens at Lekki, Lagos, Nigeria The Largest Water Park in West Africa|date=15 March 2024|url=https://www.youtube.com/watch?v=T9Z0fnFp2xk|access-date=2024-03-16|language=en}}</ref>
== Demokaraasi ==
Lagos lesdi woni haa lesdi [[Yoruba language|Yoruba]] nden ɗemngal [[Yoruba language|Yoruba]] ɓuri ɗuuɗugo. Dowla man ɗon nodda woɓɓe ɓe naa Yoruba'en jooɗiiɓe ton ngam ɗaɓɓitugo laddeeji ɓurduɗi ngam nodda [[Najeeriya (Nigeria)|Naajeeriya'en]] e jananɓe fuu.<ref>{{Cite web|title=About Lagos|url=https://lagosstate.gov.ng/about-lagos/|access-date=2022-03-21|website=Lagos State Government|language=en-US}}</ref>
Hoɗɓe e leydi ndii ina mbaɗi Awori e [[Ogu]] a.k.a [[Egun]] e nder diiwaan [[Ikeja]] e [[Badagry]], tawi Egun ɓuri taweede ko e [[Badagry]].
Ina woodi kadi jillondiral e koɗdiiɗo goɗɗo pioneer en ɓe nganndu-ɗaa ko Eko.<ref>{{Cite news|last=omotolani|date=2022-02-03|title=6 interesting facts about Lagos|url=https://www.pulse.ng/lifestyle/food-travel/6-interesting-facts-about-lagos/sxw5k81|access-date=2022-03-21|newspaper=[[Pulse Nigeria]]|language=en}}</ref>
Nokkuuji laamu nokkuuji [[Alimosho]] e Ifako-Ijaiye ɓuri heewde ko yimɓe Yorubaaji [[Egba]] e [[Egbado]].<ref>{{cite book|last1=Fenske|first1=James|title=Land abundance and economic institutions: Egba land and slavery|date=1830|publisher=The Economic History Review|page=65|jstor=41475597|url=https://www.jstor.org/stable/41475597|access-date=July 31, 2024}}</ref><ref>{{cite journal|last1=Ogunhemi|first1=Gabriel Ogundeji|title=Counting the Camels: The Economics of Transportation in PreIndustrial Nigeria|journal=The Journal of African History|date=1982|volume=24|issue=3|pages=392|publisher=Nok Publishers|doi=10.1017/S0021853700022143|url=https://www.cambridge.org/core/journals/journal-of-african-history/article/abs/consider-the-camel-counting-the-camels-the-economics-of-transportation-in-preindustrial-nigeria-by-gabriel-ogundeji-ogunhemi-new-york-and-lagos-nok-publishers-international-1982-pp-x-238-1850-795-paperback/36A644C22E197E8FDF58EAE40CB4C340|access-date=July 31, 2024|url-access=subscription}}</ref> Nokku oo ina heewi pinal, teeŋtuɗo e nder heen ko juulde Oro, Igunnu e [[Egungun]] hitaande kala.
Yimɓe jeyaaɓe e diiwaan [[Ikorodu]] e [[Epe]] ɓuri heewde ko [[Ijebu]] en, ina njogii poosuuji Eko-Awori koɗdiiɗo e saraaji maayo e nokkuuji maayo.<ref>{{Cite web|title=Epe {{!}} Nigeria {{!}} Britannica|url=https://www.britannica.com/place/Epe|access-date=2022-03-21|website=www.britannica.com|language=en}}</ref>
== Dina ==
Diinaaji ɓurɗi mawnude e nder diiwaan Lagos ko diineeji kerecee en e diineeji [[Lislaamu|lislaam]] hay so tawii won diineeji gaadanteeji ina kuutoree haa jooni.<ref>{{Cite news|date=2021-05-18|title=Lagos mulls holiday for traditional worshippers|url=https://punchng.com/lagos-mulls-holiday-for-traditional-worshippers/|access-date=2021-12-14|newspaper=[[The Punch]]|language=en-US}}</ref> Ekklesiyaaji kollitooji ina mbaɗi Anglikan, ''Baptist'', ''Methodist'', 25,6% Katolik Roma, e ekklesiyaaji keewɗi nokkuuji e ruuhu. [[Lislaamu|Lislaam]] e ruuhuuji aadaaji [[Yoruba language|Yoruba]] ina kuutoree kadi.
Diiwaan Anglikan mo Lagos (2002) nder Egliis [[Naajeeriya]] ina hawri e Dioceesuuji nay Lagos (1919) ɗi Bishop Humphrey Bamisebi Olumakaiye ardii haa o maayi 2022, [[Badagry]] ɗi Bishop [[Babatunde Joseph Adeyemi]] ardii (2005), Lagodland2019. e Lagos Hirnaange (1999) e 275 parwisaaji tawi ko Biskop [[James Olusola Odeji]] ardii ɗum (2013).
343 675 katolik (2021) e nder Arsidiyooseeji Lagos (1860 ko Vikariyaat Apostolik Dahomey) e 184 parroisseeji e les njiimaandi Arsidiyoos [[Alfred Adewale Martins]] (2012).
== Yimɓe teskinaaɓe ==
[[Femi Ojo Ade]], winndiyanke
[[Kemi Adetiba]], baɗɗo filmo
[[Jimi Agbaje]], dawriyanke
[[Henry Ajomale|Henri Ajomale]], dawriyanke
[[Rilwan Akiolu|Rilwan akiolu]], oba de lagos
[[Akinwunmi Ambode]], hiisiwal e politik
[[Miyonse Amosu]], cukko hooreejo e neɗɗo jaayndeeji
[[Josy Anne]], neɗɗo jaayndeyaagal
[[Ayodele Awojobi]], jannginoowo
[[Segun Awosanya]], awokaa
[[Muiz Banire]], awokaa
[[Basket]], ko jom jaleeɗe
[[Paul Boroh]] (jibinaa ko hitaande 1958), ko o dawriyanke, ko seneraal konu leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] mo joofni golle mum
[[Henri Rawlingson Karr]], jannginoowo
[[G. B. A. Coker]], gonnooɗo ñaawoowo to suudu sarɗiiji leydi [[Naajeeriya|Najeriya]]
[[F. C. O. Coker]], hooreejo ceede ''Municipal'' [[Naajeeriya]] arandeejo, gonnooɗo binndoowo laamu lesdi Lagos, hooreejo arandeejo ICAN
[[Lanre Towry-Coker]], ko mahoowo leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], ko o dawriyanke
[[Davido]], ko jimoowo
[[Kandido Da Rocha]] (1860-1959) – jom njulaagu leydi Nijeer
[[T. A. Doherty]] (1895–1974) Sosde Bursi [[Naajeeriya]] & Banke Ngenndiijo [[Naajeeriya]]. Jaagorgal njulaagu, politik & Awokaa.
[[Tony Elumelu|Toni Elumelu]], jom njulaagu
[[Falz]], jimoowo
[[Babatunde Fashola|Babatunde fashola]], dawriyanke
[[Femi Gbajabiamila]], dawriyanke
[[Bode George]], ko o dawriyanke
[[Ronke Giwa-Onafuwa]], yeewtanoowo rajo
[[Adekunle Kaŋŋe]], jimoowo
[[Amy Jadesimi]], debbo njulaagu
[[Oladipo Jadesimi]], jom njulaagu
[[Lateef Jakande]], dawriyanke
[[Mobolaji Johnson]], guwerneer gadano, diiwaan Lagos.
[[TB Yosuwe]], jaagorde Kerecee’en
[[Fela kuti|Fela Kuti]], jimoowo
[[Mr Macaroni|Mr Makaroni]], koolaaɗo
[[Herbert Macaulay|Herbert Makalay]], ngenndiyanke
[[Musiliu Obanikoro]], dawriyanke
[[Hakeem Olajuwon]], jolfo ''basket''
[[Babatunde Olatunji]], musiɗɗo
[[Omos]], ko ƴaañoowo karallo
[[Bruce Onobrakpeya]], naalanke
[[Oba Otudeko]], jom njulaagu
[[Jim Ovia]], jom njulaagu
[[Rahman Owokoniran]], ko o neɗɗo politik
[[Kiristofer Sapara Wiliyam,]] (1855-1915) woni Awokaajo arandeejo lesdi [[Naajeeriya]]
[[Babajide Sanwo-Olu|Babajide sanwo olu]], guwerneer diiwal ngal
[[Toyin Saraki]], balloowo cellal
[[Wole Soyinka]], winndiyanke
[[Bola Tinubu]], dawriyanke
[[Efunroye Tinubu]], jom jawdi en
[[Remi Tinubu]], dawriyanke
[[Banky W.]], weltinoowo e politik
[[Akintola Wiliyam]], (1919-2023) [[Naajeeriya]] gadano heɓde seedantaagal wonde limto. Sosde Bursi [[Naajeeriya]].
[[Funsho Williams|Funsho Wiliyam]], ko neɗɗo politik
[[Wizkid]], ko jimoowo
== Ƴeew kadi ==
portal Nijeer bannge
Doggol ministeeruuji laamu diiwaan [[Lagos]]
== Tuugnorgal ==
{{reflist}}
[[Category:Naajeeriya]]
[[Category:Diiwal Laagos]]
[[Category:Stub]]
5bjcoqoch175a5ofbco9gzb0pzlncug
172719
172681
2026-06-10T20:45:40Z
MOIBARDE
10068
Add images and references
172719
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
[[File:Lagos State Flag.svg|thumb|Banndiraawo lesdi Lagos]]
'''Diiwaan Lagos''' (Yoruba: Ìpínlẹ̀ Èkó, Gun: Ayìmátẹ̀n Awọnlin tọ̀n) ko diiwaan gonɗo e fombina-fuɗnaange leydi [[Najeriya]]. E nder dowlaaji 36 ɗii, Lagos woni dowla 1ɓo walla 2ɓo ɓurɗo heewde yimɓe (fawaade e iwdi) kono ko kañum ɓuri famɗude e nokku. Haa woyla lesdi [[Naajeeriya]] ɗon mari keerol haa woyla lesdi Benin, lesdi Lagos ɗon mari keerol bee lesdi Ogun haa woyla e fuunaange, ɗum waɗi lesdi [[Naajeeriya]] tan woni lesdi [[Naajeeriya]] marndi lesdi feere. Innde mum ko wuro Lagos — wuro ɓurngo heewde yimɓe e nder [[Afrik]] — diiwaan oo sosaa ko e diiwaan hirnaange e nokku gonɗo laamorgo leydi ndi ñalnde 27 lewru mbooy hitaande 1967.<ref name=":32">{{Cite news|last1=Onyeakagbu|first1=Adaobi|title=See how all the 36 Nigerian states got their names|url=https://www.pulse.ng/lifestyle/food-travel/see-how-all-the-36-nigerian-states-got-their-names/g8bkn2c|access-date=25 December 2021|newspaper=[[Pulse Nigeria]]}}</ref><ref name="Creation2">{{Cite news|date=24 October 2017|title=This is how the 36 states were created|url=https://www.pulse.ng/news/local/nigerian-states-this-is-how-the-36-states-were-created/mdtnq3e|access-date=22 December 2021|newspaper=[[Pulse Nigeria]]}}</ref>
To bannge geɗe leydi, diiwaan Lagos ɓuri heewde ko ndiyam e fotde feccere e nokkuuji diiwaan oo ko lagoons, creeks, e maayooji.<ref>{{Cite web|title=Lagos {{!}} Nigeria Education|url=http://nigeria-education.org/states/lagos|website=nigeria-education.org|access-date=2020-05-30|archive-date=5 May 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200505120216/http://nigeria-education.org/states/lagos|url-status=dead}}</ref> Ɓuri mawnugo nder ɓalli ɗi'i woni laddeeji Lagos e Lekki nder diiwal ngal bee maayo Ogun e Osun ɗon ilna nder maaji. Maayooji e ɓulli goɗɗi keewɗi ina njillondiri e nder diiwaan hee fof, ina mbaɗa kadi laabi keewɗi ngam yah-ngartaa yimɓe e jawdi. E dow leydi, nokkuuji ɗi ngonaa gure ina ngoni e nder ekoregion laddeeji lesɗi Nijeer e nokkuuji tawaaɗi ina njogii ɓiɗɓe leɗɗe mona monkey, pangolin leɗɗe, e vulture hooded wondude e ɓiɗɓe leɗɗe laddeeji [[Afrik]].<ref>{{cite web|last1=Talabi|first1=Kolawole|title=Can public-private partnerships preserve the dwindling biodiversity of Lagos?|url=https://news.mongabay.com/2016/07/can-public-private-partnerships-preserve-the-dwindling-biodiversity-of-lagos/|website=[[Mongabay]]|date=5 July 2016|access-date=2 January 2022}}</ref><ref>{{cite web|last1=Excellence|first1=Akeredolu O.|last2=Routh|first2=Andrew|last3=Temitope|first3=Odeniyi|title=Trade and the decline of the African tree pangolin in Lagos State, Nigeria|url=https://www.researchgate.net/publication/323676612|access-date=2 January 2022}}</ref><ref>{{cite journal|last1=Owolabi|first1=Bibitayo Ayobami|last2=Odewumi|first2=Sunday Olayinka|last3=Agbelusi|first3=Ebenezer Abayomi|title=Perceptions on population decline and ethno-cultural knowledge of Hooded Vulture (Necrosyrtes monachus) in southwest States of Nigeria.|journal=Vulture News|year=2021|volume=78|pages=11–19|doi=10.4314/vulnew.v78i1.2|s2cid=233966006|url=https://www.ajol.info/index.php/vulnew/article/view/203764|access-date=2 January 2022|doi-access=free}}</ref><ref>{{Cite news|title='Save Nigeria's largest herd of elephants from extinction', group urges Lagos, Ogun state|url=https://guardian.ng/property/environment/save-nigerias-largest-herd-of-elephants-from-extinction-group-urges-lagos-ogun-state/|location=Lagos, Nigeria|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|date=14 December 2021|access-date=2 January 2022}}</ref> To bannge maayo, dowla oo kadi ina heewi nguurndam sabu ina waɗi liɗɗi keewɗi wondude e manateeji e mborosaaji [[Afrik]].<ref>{{cite journal|last1=Amao|first1=J. O.|last2=Oluwatayo|first2=I. B.|last3=Osuntope|first3=F. K.|title=Economics of Fish Demands in Lagos State, Nigeria|journal=Journal of Human Ecology|date=24 Oct 2017|volume=19|issue=1|pages=25–30|doi=10.1080/09709274.2006.11905853|s2cid=73599147|url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/09709274.2006.11905853?journalCode=rhue20|access-date=2 January 2022|url-access=subscription}}</ref><ref>{{Cite news|last1=Olufowobi|first1=Sesan|title=Sea cow rescued in Lagos|url=https://punchng.com/sea-cow-rescued-in-lagos/|newspaper=[[The Punch]]|date=10 September 2018|access-date=2 January 2022}}</ref>
'''Diiwal Lagos''' ɗon jooɗi duuɓi ɗuuɗɗi bee le'i ɓiɓɓe lesdi feere-feere, ko ɓuri ɗuuɗugo dow yimɓe Yoruba'en jooɗiiɓe nder diiwal man fuu amma bo'o yimɓe Ewe e Ogu haa woyla hirnaange. Ngam batte eggol gila e teeminannde sappo e jeenay, Diiwaan Lagos ina jogii kadi yimɓe heewɓe ɓe ngonaa ɓiɓɓe leydi [[Naajeeriya]] e nder leƴƴi Edo, Efik, Fulani, Hausa, [[Igbo]], Ijaw, Ibibio, e Nupe e nder leƴƴi [[Naajeeriya]] goɗɗi. Won kadi pelle ummoriiɗe caggal keeri [[Naajeeriya]] hannde ɗii e pelle Saro (Sierra Leonean) e Amaro ([[Barazil|Brazil]]) pelle ko iwdi yimɓe wonnooɓe maccuɓe ɓe ngarti e [[Afrik]] e kitaale 1800 e renndo [[Naajeeriya]] ɓooyngo Fuɗnaange hakkundeejo (ko ɓuri heewde e yimɓe Naajeeriya en Siriyankooɓe e Libannaaɓe e Lamigrans en ina jeyaa e yimɓe [[Naajeeriya]]) kadi ummoraade [[Benen|Benin]], Siin, [[Gana]], Inndo, [[Togo]], e Dental Dowlaaji [[Amerik]].<ref>{{cite web|last1=Adeshokan|first1=Oluwatosin|title=The last French speakers in Lagos|url=https://mg.co.za/article/2020-01-10-00-the-last-french-speakers-in-lagos/|website=[[Mail & Guardian]]|access-date=3 January 2022|date=10 January 2020}}</ref><ref>{{cite web|title=In Nigeria, Chinatown Vendors Struggle For Profits|url=https://www.npr.org/2011/06/15/137045110/in-nigeria-chinatown-vendors-struggle-for-profits|website=[[NPR]]|date=15 June 2011|access-date=3 January 2022|last1=Langfitt|first1=Frank}}</ref><ref>{{cite news|last1=Fawehinmi|first1=Yolanthe|title=Meet the British-Nigerians swapping London for 'Africa's Silicon Valley'|url=https://www.telegraph.co.uk/family/life/meet-british-nigerians-swapping-london-africas-silicon-valley/|website=[[The Daily Telegraph]]|date=26 October 2021|access-date=3 January 2022}}</ref><ref>{{cite web|last1=Ndukwe|first1=Ijeoma|title='Everyone is hustling here': The Lebanese of Nigeria|url=https://www.aljazeera.com/features/2017/1/28/everyone-is-hustling-here-the-lebanese-of-nigeria|website=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]]|access-date=2 January 2022}}</ref> To bannge diine, dowla oo kadi ina heewi, sibu ina waɗi diineeji keewɗi ɗi Kerecee’en, Juulɓe e leƴƴi aadaaji.<ref>{{Cite news|date=2017-02-18|title=Lagos, Nigeria's mega city where shrines compete with churches, mosques|url=https://punchng.com/lagos-nigerias-mega-city-shrines-compete-churches-mosques/|access-date=2022-07-25|newspaper=[[The Punch]]|language=en-US}}</ref>
E jamaanu ko adii koloñaal, nokku mo hannde woni Dowla Lagos oo ɓuri wonde ko gure liɗɗi e portooji ɗi e nokkuuji ceertuɗi ɗi dowlaaji ɗii njiimi, ina jeyaa heen Laamaandi Benin e Laamu Oyo haa e fuɗɗoode kitaale 1800 nde wuro Lagos ƴellitii wonti laamu mawngu e jojjanɗe mum. E hitaande 1850, Biritaannaaɓe keɓii haɓde e laamu nguu e ''Bombardement'' Lagos hade mum en waɗde sehil mum Oba e siynude nanondiral ngam tabitinde Lagos wonde e les njiimaandi Biritaan en. Duuɓi sappo caggal ɗuum, nanondiral doole Lagos ngal, addani ɗum sosde Koloni Lagos e dow laawol. E hitaande 1906, koloni oo naati e nder Protectorate keso mo leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] Fombinaari ndi hawri e leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] Biritanik e hitaande 1914, wuro Lagos woni laamorgo mum. Nde Lagos heɓi ndimu mum e hitaande 1960, Lagos heddii ko laamorgo leydi ndii e ko ɓuri heewde e wuro ngo waɗii leydi laamorgo leydi ndi (''Federal Capital Territory'') tawi heddiiɓe e diiwaan Lagos hannde oo ko e nder diiwaan hirnaange haa hitaande 1967 nde diiwaan oo feccaa, nokku oo wonti diiwaan Lagos.<ref>{{Cite news|title=Lagos: From British Colony to Federating State - THISDAYLIVE|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2017/05/30/lagos-from-british-colony-to-federating-state|access-date=2023-07-12|newspaper=[[This Day]]|date=29 May 2017}}</ref>
To bannge faggudu, diiwaan Lagos ina jeyaa e gure ɓurɗe yaawde mawnude e winndere nde. Ina waɗi wuro ɓurngo heewde yimɓe e nder leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], kadi ina jeyaa e dowlaaji ɓurɗi teeŋtude e nder leydi ndii, ko nokku kaalis mawɗo, kadi ina waɗi faggudu ɓurndu mawnude e nder [[Afrik]]<ref name="John M. O. Ekundayo 2013 135">{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=WjhKyg8OjBUC&q=Lagos+State+Economy+in+Africa&pg=PA135|title=Out of Africa: Fashola: Reinventing Servant Leadership to Engender Nigeria's Transformation|author=John M. O. Ekundayo|page=135|publisher=AuthorHouse|year=2013|isbn=9781481790406}}</ref>, tawi njeñtudi mum ko 84 miliyaar dolaar so renndinaama e miliyaaruuji 75 dolaar leydi [[Gana]], miliyaaruuji 70 dolaar leydi [[Anngolaa|Angola]], e miliyaaruuji <ref>{{Cite news|last1=Munshi|first1=Neil|date=February 2021|title=How Lagos loses out in battle for investors|newspaper=Financial Times|url=https://www.ft.com/content/eca6f672-4ee6-4dd0-94c4-9213294b61fb|archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20221210/https://www.ft.com/content/eca6f672-4ee6-4dd0-94c4-9213294b61fb|archive-date=10 December 2022|url-access=subscription|url-status=live|access-date=2021-06-03}}</ref> dolaar leydi [[Ecoppi]]. Diiwal Lagos kadi ko nokku mawɗo pinal, jaŋde, e yah-ngartaa wonande leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] e [[Afrik]] worgo Sahara. Yanti heen, diiwaan oo kadi ina jogii tolno ɓurɗo heewde jannguɓe e nder leydi [[Naajeeriya|Najeriya]]. Ina anndaa e pinal mum ɓuuɓngal, e luumooji mum ɓuuɓɗi, e golle faggudu maantinɗe.<ref>{{cite news|last1=Ajose|first1=Farook|title=Lagos is Nigeria's leading state, which other states come close?|url=https://redeagleng.com/economy/lagos-nigeria-states/|website=Our Red Eagle|access-date=29 January 2023|archive-date=29 January 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230129194116/https://redeagleng.com/economy/lagos-nigeria-states/|url-status=dead}}</ref> Fuu e ɗuuɗal yimɓe e limngal limngal limngal, lesdi Lagos woodi limngal ɓamtaare yimɓe ɓurdunde mawnugo nder [[Naajeeriya]] e eɓɓooje ɓamtaare ɗuuɗɗe.<ref>{{cite news|last1=Bearak|first1=Max|last2=Moriarty|first2=Dylan|last3=Ledur|first3=Júlia|title=How Africa will become the center of the world's urban future|url=https://www.washingtonpost.com/world/interactive/2021/africa-cities/|newspaper=[[Washington Post]]|access-date=11 January 2022}}</ref><ref>{{cite web|title=Human Development Indices|url=https://globaldatalab.org/shdi/shdi/|website=Global Data Lab|access-date=15 December 2021}}</ref>
== Tariya ==
Winndannde mawnde: Daartol Lagos
=== Daartol aranol ===
Ko adii nde innde Lagos e ɗemngal Portigaal ƴettaa, innde Lagos adannde ndee ko Eko nde ɓuri firtude ko Duunde ndee. Adii hoɗde e Eko ko Awori en. Filu caggal mum addani pelle keewɗe arde e duunde ndee, haa arti noon e Purtugeec en e teeminannde 16ɓiire.<ref>{{cite book|title=History of Nigeria, Lagos and Benin|author=Sir Alan Burns|date=1929|publisher=Taylor & Francis|isbn=978-1-000-85681-1|url=https://books.google.com/books?id=MB-yEAAAQBAJ&pg=PT33}}</ref><ref>{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=fwc5AAAAIAAJ&pg=PA15|title=The Yoruba Today|author=Jeremy Seymour Eades|publisher=Cambridge University Press (Changing Culture Series)|page=15|year=1980|isbn=9780521226561}}</ref> Worooɓe e liɗɗi Awori en ummorii ko Ile-Ife haa e daande maayo.<ref name="Lagos State, Nigeria">{{cite web|url=http://www.ngex.com/nigeria/places/states/lagos.htm|title=Lagos State, Nigeria|access-date=2014-03-29}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.lagosstate.gov.ng/pagelinks.php?p=8|title=History of Lagos State|access-date=2014-03-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20140209151402/http://www.lagosstate.gov.ng/pagelinks.php?p=8|archive-date=9 February 2014|url-status=dead|df=dmy-all}}</ref>
Ko e hitaande 1760 [[purtugeec]] en ƴetti innde Lagos ndee. Innirde nde e wuro wonngo to Fuɗnaange Portigaal ngo huutortenoo ko ngam njulaagu jiyaaɓe.<ref>{{Cite web|title=The transatlantic slave trade|url=https://www.liverpoolmuseums.org.uk/history-of-slavery/transatlantic-slave-trade|access-date=2022-07-25|website=National Museums Liverpool}}</ref>
[[File:James George Philp - British Men o' War Attacked by the King of Lagos GAC GAC 6427.jpg|thumb|James George Philp - Worɓe Biritaannaaɓe ɓe konu nguu laamɗo Lagos yani e maɓɓe]]
=== Naatgol Biritaan en ===
Winndannde mawnde: Ustugol Lagos
Ƴeew kadi: Koloni Lagos, Protektorat Fombina [[Naajeeriya]], e Koloni [[Naajeeriya]]
E darorɗe hitaande 1851, konu laana ndiwoowa Angalteer yani e Lagos (e nder leydi Nijeer hannde) e nder "Ustugol Lagos". Ñaawoore ndee fawii ko e haɗde njulaagu jiyaaɓe e nder geec Atlantik, ngu ƴellitii e nder Lagos gila Purtugeec en ngari. Angalteer yiɗiino ittude Oba Kosoko, mo salii darnde ngam haɗde njulaagu nguu. Caggal nde Kosoko dogi, Angalteernaaɓe toɗɗii Oba Akitoye, laamɗo ɓurɗo gollondirde e golle maɓɓe haɓaade maccungaagu. E hitaande 1861, ko Oba Docemo woni mo siifondiri nanondiral ngam waɗde Lagos ko koloni Angalteer.<ref>{{Cite web|date=2010-07-06|title=Lagos, Nigeria (ca. 1350- ) •|url=https://www.blackpast.org/global-african-history/places-global-african-history/lagos-nigeria-c-1350/|access-date=2022-07-25|language=en-US}}</ref>
=== Jamanuuji caggal koloñaal ===
Dowla Lagos sosaa ko ñalnde 27 [[lewru]] Mbooy hitaande 1967 fawaade e kuule tafngo dowla e kuule mbayliigu No. 14 hitaande 1967,<ref>{{Cite web|title=Lagos, Nigeria (1960 - 1970)|url=https://www.crwflags.com/fotw/flags/ng-la.html|website=www.crwflags.com|access-date=2020-05-30}}</ref> ɗe mbayli leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] wonti fedde dowlaaji 12.<ref name="Lagos State Information">{{cite web|url=http://www.nigerianstat.gov.ng/information/details/Lagos|title=Lagos State Information|publisher=National Bureau of Statistics|access-date=25 October 2015|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20151109140122/http://nigerianstat.gov.ng/information/details/Lagos|archive-date=9 November 2015}}</ref><ref>{{Cite web|title=About Lagos|url=https://lagosstate.gov.ng/about-lagos/|access-date=2023-01-12|website=Lagos State Government|language=en-US}}</ref> Ko adii nde ndee yamiroore yaltata, wuro Lagos, ngo wonnoo laamorgo leydi ndii, ko laamu fedde ndee ardinoo ɗum to bannge ministeer geɗe Lagos.<ref name="Lagos State Information2">{{cite web|url=http://www.nigerianstat.gov.ng/information/details/Lagos|title=Lagos State Information|publisher=National Bureau of Statistics|access-date=25 October 2015|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20151109140122/http://nigerianstat.gov.ng/information/details/Lagos|archive-date=9 November 2015}}</ref> Kono [[Ikeja]], [[Agege]], [[Mushin]], [[Ikorodu]], [[Epe]], [[Surulere]], e [[Badagry]] ko laamu diiwaan hirnaange oo e oon sahaa njiimi ɗum en.<ref name="Lagos State Information3">{{cite web|url=http://www.nigerianstat.gov.ng/information/details/Lagos|title=Lagos State Information|publisher=National Bureau of Statistics|access-date=25 October 2015|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20151109140122/http://nigerianstat.gov.ng/information/details/Lagos|archive-date=9 November 2015}}</ref> Lagos, wuro ngo, e ɗeen gure goɗɗe nanngaa ngam sosde dowla Lagos, tawi dowla oo wonti diiwaan laamu semi-autonome<ref>{{Cite web|title=Semiautonomous Definitions {{!}} What does semiautonomous mean? {{!}} Best 4 Definitions of Semiautonomous|url=https://www.yourdictionary.com/semiautonomous|access-date=2022-07-25|website=www.yourdictionary.com}}</ref> ñalnde 11 abriil 1968.<ref name="Lagos State Information5">{{cite web|url=http://www.nigerianstat.gov.ng/information/details/Lagos|title=Lagos State Information|publisher=National Bureau of Statistics|access-date=25 October 2015|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20151109140122/http://nigerianstat.gov.ng/information/details/Lagos|archive-date=9 November 2015}}</ref> Lagos waɗi kuugal ɗiɗaɓal ngam laataago Laamorde lesdi bee lesdi lesdi haa hitaande 1976 nde laamorde lesdi man hoosi haa [[Ikeja]].<ref name="Lagos State Information4">{{cite web|url=http://www.nigerianstat.gov.ng/information/details/Lagos|title=Lagos State Information|publisher=National Bureau of Statistics|access-date=25 October 2015|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20151109140122/http://nigerianstat.gov.ng/information/details/Lagos|archive-date=9 November 2015}}</ref> Caggal sosde leydi laamorgo leydi ndii haa timmi, tuugnaade e wasiyaaji goomu ngu [[Akinola Àgùdà]]–ardii nguu, ngu Seneraal [[Murtala Muhammed]] sosi ngam ƴeewtaade haaju laamorgo keso wonande leydi Nijeer e hitaande 1975. Joɗnde laamu leydi ndii artiraa e dow laawol to [[Abuja]] ñalnde 121391. Ko wonaa ɗum koo, Lagos ina heddii e wonde nokku kaalis leydi ndii, haa arti noon e mawnude haa wonti wuro ɓurngo heewde yimɓe e nder diiwaan oo e nder leydi ndii.<ref>{{Cite news|last=Ogbuenyi|first=Nosike|date=2022-02-03|title=Abuja at 46: The Dreams, Strides, Challenges|url=https://www.premiumtimesng.com/features-and-interviews/509441-abuja-at-46-the-dreams-strides-challenges.html|access-date=2022-07-25|newspaper=[[Premium Times]]|language=en-GB}}</ref>
== Wurooji e gurel ==
[[File:Night Scene Monument In Victoria Island, Lagos (2).jpg|thumb|Monumndaaji jamma e nder duunde Victoria, Lagos]]
=== Lagos ===
Lagos woni wuro ɓurngo heewde yimɓe e nder diiwaan Lagos, [[Naajeeriya]] fof, e duunde [[Afrik]]. Konurbation ina jeyaa e ɓurɗe heewde yimɓe e winndere nde.<ref>As of 2015 the entire population of Lagos state was approximated to 16 million.[http://www.citymayors.com/statistics/urban_growth1.html World's fastest growing cities and urban areas from 2006 to 2020], by [[CityMayors.com]]</ref><ref>{{cite web|url=http://www.lagosstate.gov.ng/pagelinks.php?p=6|publisher=Lagos State Government|title=Population|year=2011|access-date=3 November 2012|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20151018094514/http://www.lagosstate.gov.ng/pagelinks.php?p=6|archive-date=18 October 2015}}</ref> Lagos ko porto ummoriiɗo e duuɗe ceertuɗe e ɓulli, ko wayi no duunde Lagos, taariinde hunduko fuɗnaange-rewo Lagos ''Lagoon'' nde reenaa e maayo Atlantik e duuɗe barooje e ɓulli juutɗi ko wayi no ''Bar Beach'', ko ina tolnoo e 100 kiloomeeteer (62 miles) fuɗnaange e hirnaange. Nokkuure mawnde Lagos hawti bee Ikeja (ɗum laamorgo lesdi Lagos) bee [[Agege]] bee [[Mushin]].<ref name="Lagos State Information6">{{cite web|url=http://www.nigerianstat.gov.ng/information/details/Lagos|title=Lagos State Information|publisher=National Bureau of Statistics|access-date=25 October 2015|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20151109140122/http://nigerianstat.gov.ng/information/details/Lagos|archive-date=9 November 2015}}</ref>
[[File:Ikeja Electrical Distribution Company (IKEDC).jpg|thumb|Sosiyetee peccitagol kuuraa Ikeja (IKEDC).jpg]]
=== Ikeja ===
Winndannde mawnde: [[Ikeja]]
Ikeja woni laamorgo lesdi Lagos. [[Ikeja]] ko wuro hoɗɓe e njulaagu peewniraango, ina waɗi nokkuuji coftal ɓalli, farmasiiji e nokkuuji rezerwɗi laamu. Aeroport [[Murtala Mohammed]] woni ko e wuro [[Ikeja]]. [[Ikeja]] kadi ko galle [[Fela kuti|Fela Kuti]] [[Afrik|Afriknaajo]],<ref>{{Cite web|url=https://theculturetrip.com/africa/nigeria/articles/fela-kuti-and-the-new-afrika-shrine/|title=Fela Kuti and The New Afrika Shrine|first=Lize|last=Okoh|date=3 September 2018|website=Culture Trip}}</ref> galle mawɗo maayɗo [[Gani Fawehinmi]] e leydi yumma Lagbaja. Kadi ina jogii nokku coodgu ɓurɗo mawnude e leydi ndii.<ref>{{Cite web|date=2020-12-04|title=Here Are The Top 5 Largest Shopping Malls On Lagos Island » Propertydome|url=https://propertydome.com/top-5-shopping-malls-on-lagos-island/|access-date=2022-07-19|language=en-US}}</ref>
[[File:Night-view-of-lekki-link-bridge.jpg|thumb|Jemma-yiyngo-lekki-jokkondiral-pont.]]
=== Lekki ===
Winndannde mawnde: [[Lekki]]
[[Lekki]] ko wuro wonngo to fombina-fuɗnaange diiwaan oo. Ko penndital gonngal e tagoore, haa hannde ina heewi mahde. Haa e hitaande 2015, ko fasaade 1 tan evvoore ndee timminaa, fasaade 2 ina jogori timmude. Njuuteeki duunde ndee ina tolnoo e 70 haa 80 km, njaajeendi mum ko 10 km. Lekki ina jogii hannde estaaduuji keewɗi, ƴellitaare hoɗorde damal, leyɗeele ndema, nokkuuji toɗɗaaɗi ngam waɗde ''Zone'' de ''Trade'' Libre, aeroport, e porto maayo ina mahi. Feere mawnde huutoraade leydi ngam [[Lekki]] ina hollita wonde Peninsula oo ko "''Blue-Green Environment City''",<ref name="Lekki-Lagos State">{{cite web|url=http://www.lagosstate.gov.ng/pagelinks.php?p=19|title=Lekki Master Plan|publisher=Lagos State Government|access-date=15 December 2015|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20151018091652/http://www.lagosstate.gov.ng/pagelinks.php?p=19|archive-date=18 October 2015}}</ref> ina ɗaminaa maa ɗum hoɗ ko ina tolnoo e miliyoŋaaji 3,4 neɗɗo hoɗɓe e ɓeydagol yimɓe ɓe ngonaa hoɗɓe ko famɗi fof miliyoŋaaji 1,9.<ref name="allafrica">{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/201507060955.html|title=Nigeria: Development Plan Dismisses Threats to Lekki/Victoria Island's Real Estate Prospects|publisher=allafrica.com|date=6 July 2015|access-date=15 December 2015}}</ref>
[[File:A drummer.jpg|thumb|Statue de tambour de tambour, Ikorodu, Lagos ]]
=== Ikorodu ===
Winndannde mawnde: [[Ikorodu]]
[[Ikorodu]] ko wuro ngo woni ko e fuɗnaange-rewo diiwaan oo e sara maayo Lagos. Nde renndini keeri e [[dowla Ogun]]. Haa limngal 2006, [[Ikorodu]] ɓeydii yimɓe fotde 535,619.<ref name="nigeriacongress2">{{cite web|title=NigeriaCongress.org|url=http://www.nigeriacongress.org/FGN/administrative/lgadetails.asp?lg=Ikorodu|access-date=2007-04-08|url-status=usurped|archive-url=https://web.archive.org/web/20040109172351/http://www.nigeriacongress.org/fgn/administrative/lgadetails.asp?lg=Ikorodu|archive-date=2004-01-09}}</ref> Ko wuro tataɓo ɓurngo mawnude e nder fuɗnaange-rewo caggal [[Ibadan]] e Lagos nde wonnoo ko wuro 12ɓo ɓurngo mawnude e nder leydi [[Naajeeriya|Najeriya]].<ref name="guardian.ng">{{Cite news|date=2022-09-14|title=As Ikorodu becomes Nigeria's 12th largest city|url=https://guardian.ng/opinion/as-ikorodu-becomes-nigerias-12th-largest-city/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-10-15|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref> E hitaande 2022, ina waɗi yimɓe 1 041 066 neɗɗo. Yimɓe wuro ngo ina ɓeydoo hannde fotde 5,26% hitaande kala, ina ɗaminaa maa ɗum yetto 1,7 miliyoŋ neɗɗo e hitaande 2035.<ref name="guardian.ng2">{{Cite news|date=2022-09-14|title=As Ikorodu becomes Nigeria's 12th largest city|url=https://guardian.ng/opinion/as-ikorodu-becomes-nigerias-12th-largest-city/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-10-15|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref>
=== Eko Atlantik ===
Winndannde mawnde: [[Eko Atlantik]]
Eko Atlantic ko wuro peewniraango mahngo e dow leydi ndi ɓe keɓi e [[maayo Atlantik]].<ref>{{cite news|first=Deji|last=Elumoye|title=Eko Atlantic city Underway|url=http://allafrica.com/stories/200709260377.html|work=[[Thisday]] (via allAfrica.com)|publisher=AllAfrica Global Media|date=2007-09-26|access-date=2008-02-04}}</ref> O woni ko e nokku gonnooɗo Lagos' ''Bar Beach''. So ɗum joofiima, duunde hesere nde ina jokki e ƴellitde haa jooni, ina ɗaminaa ko famɗi fof 250 000 hoɗɓe e ñalnde kala ko famɗi fof 150 000 yahoowo. Ƴellitaare ndee kadi maa jogo batte moƴƴe e weeyo ; faandaare mayre ko dartinde mboros oo e nder geec Lagos.<ref>{{cite news|first=Deji|last=Elumoye|title=Eko Atlantic city Underway|url=http://allafrica.com/stories/200709260377.html|work=[[Thisday]] (via allAfrica.com)|publisher=AllAfrica Global Media|date=2007-09-26|access-date=2008-02-04}}</ref>Eɓɓoore Eko Atlantic ''City'' heɓi njeenaari winndereyankoori e hitaande 2009, nde laamu diiwaan Lagos e gollodiiɓe mum e nder sekteer keeriiɗo eɓɓoore ndee, ''South Energyx'', keɓi seedantaagal Clinton ngam ƴellitde eɓɓoore winndereyankoore.<ref>{{cite news|url=http://allafrica.com/stories/200909290203.html|title=Fashola Receives Clinton Award For Eko Atlantic City|date=29 September 2009|work=[[AllAfrica.com]]|publisher=[[ThisDay]]|access-date=11 October 2012}}</ref><ref>{{cite news|url=http://sundaytrust.com.ng/index.php?option=com_content&view=article&id=5569:a-fairy-tale-dream-home-for-the-super-rich-a-fairy-tale-dream-home-for-the-super-rich&catid=44:feature&Itemid=135|title=A Fairy Tale, Dream Home for the Super-Rich|last=Akinola|first=Femi|date=19 December 2010|work=[[Media Trust|Sunday Trust]]|access-date=11 October 2012|location=Abuja, Nigeria|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20131212131334/http://sundaytrust.com.ng/index.php?option=com_content&view=article&id=5569%3Aa-fairy-tale-dream-home-for-the-super-rich-a-fairy-tale-dream-home-for-the-super-rich&catid=44%3Afeature&Itemid=135|archive-date=12 December 2013}}</ref><ref>{{cite news|url=http://nationalmirroronline.net/index.php/business/real-estate/29723.html|title=Projects that will shape real estate sector in 2012|last=Ayeyemi|first=Dayo|date=24 January 2012|access-date=11 October 2012|url-status=usurped|archive-url=https://archive.today/20130221220400/http://nationalmirroronline.net/index.php/business/real-estate/29723.html|archive-date=21 February 2013|newspaper=[[National Mirror]]}}</ref>
=== Badagry ===
Winndannde mawnde: [[Badagry]]
Badagry ko wuro daande maayo e nder diiwaan hee. Nde woni ko hakkunde wuro Lagos, e keeri leydi Benin to Seme. E nder binnditagol gadanol ngol hitaande 2006, ko ina tolnoo e 241 093 neɗɗo ina nguuri e nder wuro ngo.<ref name=":0">[http://www.nigerianstat.gov.ng/Connections/Pop2006.pdf Federal Republic of Nigeria Official Gazette] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070704042011/http://www.nigerianstat.gov.ng/Connections/Pop2006.pdf|date=2007-07-04}}, published 15 May 2007, accessed 8 July 2007</ref> Nokkuure man ardii ɗum laamiiɗo aada, Akran De Wheno Aholu Menu – Toyi 1,<ref>{{Cite book|title=Badagry: past and present : Oba De Wheno-Aholu-Menu-Toyi 1. Akran of Badagry, reign of peace|first1=Tijani|last1=Ibrahim|first2=Babatope O|last2=Ojo|date=8 October 1992|publisher=Ibro Communications|oclc=416571857}}</ref> kanko boo woni cukko hooreejo duumiiɗum dow obas e mawɓe nder jiha Lagos. Ina anndaa ina jogii galle ɓurɗo ɓooyde e leydi ndii. [[Badagry]] ko wuro [[Ewe]] e [[Egun]] ɓe ɓuri heewde ko liɗɗi.<ref name=":02">[http://www.nigerianstat.gov.ng/Connections/Pop2006.pdf Federal Republic of Nigeria Official Gazette] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070704042011/http://www.nigerianstat.gov.ng/Connections/Pop2006.pdf|date=2007-07-04}}, published 15 May 2007, accessed 8 July 2007</ref>
=== Epe ===
Winndannde mawnde: [[Epe]], diiwaan [[Lagos]]
Epe ko wuro wonngo bannge worgo [[maayo Lekki]]. Ina yiɗaa e golle liɗɗi jowitiiɗe e wuro ngoo. E binnditagol 2006, keewal yimɓe Epe ko 181 409.<ref>{{cite web|title=NigeriaCongress.org|url=http://www.nigeriacongress.org/FGN/administrative/lgadetails.asp?lg=Epe|access-date=2007-04-08|url-status=usurped|archive-url=https://web.archive.org/web/20040103143148/http://www.nigeriacongress.org/fgn/administrative/lgadetails.asp?lg=Epe|archive-date=2004-01-03}}</ref>
Epe ina yaaji e laamorgo liɗɗi Lagos. Liɗɗi ko golle ɓurɗe teeŋtude e yimɓe ɗoo, ɗum noon haawnaaki tawa ko sewnde liɗɗi ɗiɗi mawɗi, mahraaɗi to ''T-Junction'' [[Lekki]]-Epe, ina njaɓɓoo on Epe. Luumo liɗɗi Epe ina jogori wonde luumo ɓurngo mawnude e nder Lagos.[citation needed]
Wuro Epe ina anndaa e deeƴre mum. Gaa gaa njilluuji, njilluuji, e deeƴre, aɗa waawi kadi heɓde protein daabaaji ɗi ngalaa njoɓdi.[citation needed]
Epe, hono no renndo ngo fof nii, ina jogii ñalɗi e juuldeeji keewɗi ɗo yimɓe kawrata ngam mawninde. Hoɗɓe e Epe ina mbaɗa juuldeeji keewɗi ko wayi no juulde Kayo-kayo,<ref>{{Cite news|last1=Abiaziem|first1=Chinyere|last2=Telegraph|first2=New|date=2022-09-25|title=Epe aglow for Kayokayo festival, as Kosoko tasks youth to preserve culture - New Telegraph|url=https://newtelegraphng.com/epe-aglow-for-kayokayo-festival-as-kosoko-tasks-youth-to-preserve-culture/,%20https://newtelegraphng.com/epe-aglow-for-kayokayo-festival-as-kosoko-tasks-youth-to-preserve-culture/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2024-06-27|newspaper=[[New Telegraph]]|language=en-US}}</ref> juulde Ebi bi, Ojude-Oba,<ref>{{Cite news|last=Chima|first=Naomi|date=2024-06-22|title=When Ijebu-Ode stood still for Ojude Oba festival|url=https://punchng.com/when-ijebu-ode-stood-still-for-ojude-oba-festival/|access-date=2024-06-27|newspaper=[[The Punch]]|language=en-US}}</ref> e ñalngu Epe.[citation needed]
Won e cuuɗi janngirɗe toowɗe lolluɗe e nder Lagos ina tawee e nder Epe. Duɗal jaaɓi-haaɗtirde dowla Lagos (LASU),<ref>{{Cite web|title=Lagos State University - About LASU|url=https://lasu.edu.ng/home/pages/?id=about|access-date=2024-06-27|website=lasu.edu.ng}}</ref> Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Pan-Atlantik (PAU),<ref>{{Cite web|date=2015-07-01|title=History of PAU - Pan-Atlantic University|url=https://pau.edu.ng/about-pau/history/|access-date=2024-06-27|language=en-US}}</ref> Duɗal jaaɓi-haaɗtirde karallaagal Yaba,<ref>{{Cite web|title=Vision and Mission {{!}} Yaba College of Technology Lagos Nigeria|url=http://yabatech.edu.ng/vision.php|access-date=2024-06-27|website=yabatech.edu.ng}}</ref> e duɗal jaaɓi-haaɗtirde jaŋde leslesre Michael Otedola ina njeyaa e majji (MOCOPED).
Epe woni kadi nokkuure jibinannde yimɓe mawɓe bana gonnooɗo guwerneer lesdi Lagos [[Akinwunmi Ambode]] e jom jawdi [[Naajeeriya]] [[Femi Otedola]].<ref name=":322">{{Cite news|last1=Onyeakagbu|first1=Adaobi|title=See how all the 36 Nigerian states got their names|url=https://www.pulse.ng/lifestyle/food-travel/see-how-all-the-36-nigerian-states-got-their-names/g8bkn2c|access-date=25 December 2021|newspaper=[[Pulse Nigeria]]}}</ref>.
=== Ojo ===
Winndannde mawnde: [[Ojo]], diiwaan [[Lagos]]
Ojo ko wuro ngo Awori en ɓuri heewde hoɗde, ina waɗi 507 693 neɗɗo. Ko ɗoon woni galle duɗe keewɗe maantiniiɗe, ina jeyaa heen Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Lagos e Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Jaŋde Lagos, anndiraangal ko adii ɗuum Duɗal Jaŋde Adeniran Ogunsanya (AOCOED). Wuro ngo ina jaɓɓoo kadi duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu fedde nde, Ijanikin, e luumo hakkunde leyɗeele Alaba lollungo.
Diiwaan Lagos, mo njuuteendi mum tolnii e 250 miliyaar dolaar [[Amerik]],<ref name="NairaMetrics">{{cite web|url=https://nairametrics.com/2025/03/12/lagos-gdp-hits-259-billion-ranks-as-africas-second-largest-city-economy/|title=Lagos GDP hits $259 billion, ranks as Africa's second-largest city economy|publisher=NairaMetrics.com|date=12 March 2025|access-date=16 March 2025}}</ref> ko nokku faggudu leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] mawɗo. Faggudu leydi ndii ina doolni, ina yahra e porto mum keewɗo doole, dingiral karallaagal kesal, e sektoraa peewnugol cemmbinɗo, ina jokki e yaajde, ina jokki e waɗde Lagos no nokku faggudu winndereyankeewo maantinɗo. So tawiino Lagos ko leydi ndimaagu, ina jeyaa e leyɗeele 30 ɓurɗe mawnude e faggudu winndere ndee, kadi ina jeyaa e faggudu joyaɓuru ɓurndu mawnude e nder [[Afrik]].<ref name="John M. O. Ekundayo 2013 1352">{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=WjhKyg8OjBUC&q=Lagos+State+Economy+in+Africa&pg=PA135|title=Out of Africa: Fashola: Reinventing Servant Leadership to Engender Nigeria's Transformation|author=John M. O. Ekundayo|page=135|publisher=AuthorHouse|year=2013|isbn=9781481790406}}</ref> Lagos State woni suudu mawndu ko ɓuri heewde e bankeeji njulaagu e nder leydi [[Naajeeriya|Najeriya]].<ref>{{Cite web|title=Lagos State Economy|url=https://lagosstate.gov.ng/about-lagos/#:~:text=LAGOS%20STATE%20ECONOMY&text=Lagos%20is%20also%20Nigeria%27s%20financial,Nigerian%20Stock%20Exchange%20%5BNSE%5D.|access-date=2021-08-31|website=}}</ref> Diiwal ngal ɓuri famɗude baasal mawngal (hedde 1,3% e yimɓe leydi ndii e dow 31%) e nder diiwanuuji [[Naajeeriya]] fof, e wiyde humpitooji Banke Adunaajo gila 2018.<ref>{{Cite web|title=Geospatial Poverty Portal: Interactive Maps|url=https://pipmaps.worldbank.org/en/data/datatopics/poverty-portal/poverty-interactivemap|access-date=2024-01-22|website=World Bank|language=en}}</ref> Ko wonaa ɗuum koo, baasal e baasal ko huunde mawnde e nder diiwaan Lagos.
Hakke ngalu mayru e hitaande 2017 ko hedde [[₦]]334 miliyaar (fotde 920 miliyoŋ dolaar [[Amerik]]), ɓeydiima fotde 10,43% so yerondiraama e hitaande 2016.<ref>{{cite web|title=Internally Generated Revenue At State Level 2017|publisher=National Bureau of Statistics|url=http://nigerianstat.gov.ng/elibrary?queries[search]=revenue}}</ref> E feccere adannde e hitaande 2021, ngalu ngu Dowla oo heɓi e nder leydi ndii (IGR) tan ina tolnoo e [[₦]]267 miliyaar.<ref>{{Cite web|title=Reports {{!}} National Bureau of Statistics|url=https://nigerianstat.gov.ng/elibrary/read/1241089|access-date=2022-10-05|website=nigerianstat.gov.ng}}</ref>
=== Lekki nokku njulaagu ndimaagu ===
''Zone'' de ''commerce'' libre [[Lekki]] ([[Lekki]] FTZ) ko zone libre tawaande e fuɗnaange [[Lekki]], ko ina tolnoo e 155 kiloomeeteer kaaree. Faandaare adannde ndee ina jogii 30 kiloomeeteer kaaree, tawi ko ina wona 27 kiloomeeteer kaaree ngam mahngo wuro, tawa ina waawi hoɗde e 120 000 hoɗɓe. E fawaade e peeje ''Master'', zone libre oo maa ƴellite e nder wuro keso jamaanu e nder wuro ngo jokkondire hakkunde gollorɗe, njulaagu e njulaagu, ƴellitaare jeyi leydi, depasuuji e njulaagu, turism, e wellitaare.<ref name="China-Africa">{{cite web|title=Plans of Lekki Free Trade Zone ( Lekki FTZ)|url=http://en.calekki.com/ghjs_detail/newsId=337.html|access-date=15 December 2015|publisher=China-Africa Lekki Investment Ltd.|archive-date=22 December 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151222131348/http://en.calekki.com/ghjs_detail/newsId=337.html|url-status=dead}}</ref>
=== Ngalu miniraal ===
Ko ɗeeɗoo geɗe miniraal ina tawee e nder diiwaan Lagos:<ref>{{Cite web|title=Natural Resources – Welcome To The Embassy of Nigeria|url=https://nigerianembassythehague.nl/about-nigeria/natural-resources/|access-date=2021-12-19|language=en-US}}</ref>
Loyre<ref name=":1">{{Cite web|last=Atulegwu|first=David|date=2020-09-08|title=List of Natural Mineral Resources Found in Lagos State|url=https://nigerianinfopedia.com.ng/natural-mineral-resources-found-in-lagos-state/|access-date=2022-03-21|website=Nigerian Infopedia|language=en-US}}</ref>
Bitumen<ref name=":12">{{Cite web|last=Atulegwu|first=David|date=2020-09-08|title=List of Natural Mineral Resources Found in Lagos State|url=https://nigerianinfopedia.com.ng/natural-mineral-resources-found-in-lagos-state/|access-date=2022-03-21|website=Nigerian Infopedia|language=en-US}}</ref>
Sanngara gilaas<ref name=":13">{{Cite web|last=Atulegwu|first=David|date=2020-09-08|title=List of Natural Mineral Resources Found in Lagos State|url=https://nigerianinfopedia.com.ng/natural-mineral-resources-found-in-lagos-state/|access-date=2022-03-21|website=Nigerian Infopedia|language=en-US}}</ref>
Nebam ɗam
== Geography ==
=== Keeri Ndiyam ===
Keeri ndiyam lesdi Lagos ɗon limta bee maayo Atlantik haa fombina bee maayo Lagos haa fuunaange. Dowla oo kadi ina taƴaa e maayooji e ɓulli keewɗi, ina heen maayo Ogun, ngo ɓuuɓnata e nder ''Lagoon''. Nokkuuji mawɗi daande maayo ina mbaɗi duunde ''Victoria'', [[Lekki]], e Epe. Nokkuure Lagos’en nde woni haa sera maayo Atlantik, waɗi ɗum nokkuure mawnde ngam filu e filu, bee nanta Port Lagos e Port Tin Can Island woni nokkuure ɓurnde ɗuuɗugo haa lesdi [[Naajeeriya]].
=== Wakati ===
E nder limto weeyo Köppen, diiwaan Lagos ina jogii weeyo ɓuuɓngo (Am), ina sifaa e sahaaji ɓuuɓɗi e yoorooji ceertuɗi. Toɓooli ɗii ina njokka tuggi abriil haa oktoobar, tawi toɓooli ɗii ina tolnoo e 1 800 haa 2 000 mm hitaande kala. Toɓɓere nguleeki ina heddii e toowde e nder hitaande ndee fof.
Wakkati yooro : noowammbar haa marse, ina maantiniri henndu harmattan, ndu addanta henndu yoorndu e ɓuuɓndu ummoraade e jeereende Saharaa.
Wakkati toɓo : Toɓooli mawɗi e ɓuuɓol sahaa e sahaa fof tuggi lewru abriil haa oktoobar.
Hakindo nguleeki ñalawma ina tolnoo e 28 °C haa 34 °C (82 °F haa 93 °F). Tampere ɓurnde toowde winndaande to Lagos ko 38 °C (100 °F), ɓurnde famɗude ko 21 °C (70 °F).
Lagos ina jogii weeyo ''Tropical'' ɓuuɓngo e yoorngo walla savanna. Nguleeki wuro ngo hitaande kala ko 28,67 °C (83,61 °F) e ko -0,79% ɓuri lesɗude e nguleeki leydi [[Naajeeriya|Najeriya]]. Lagos ina heewi heɓde fotde 132,01 milimeeteer (5,2 inch) toɓo, ina waɗi balɗe toɓo 193,63 (53,05% e sahaa) hitaande kala.<ref>{{Cite web|title=Lagos, NG Climate Zone, Monthly Weather Averages and Historical Data|url=https://tcktcktck.org/nigeria/lagos|access-date=2023-06-30|website=tcktcktck.org}}</ref>
=== Ɓoornugol ndiyam ===
Dowla Lagos ina jogii lowre ɓuuɓnde, ɓuuɓnde, e maayooji. Lagoon Lagos woni ko ɓuri heewde e ndiyam ngam diiwaan oo, jokkondirɗo e maayo Atlantik rewrude e laawol Commodore. Maayo Ogun, ummoriiɗo e [[diiwaan Ogun]], ina ilna bannge worgo, ina naata e maayo Lagos. Badagry ''Creek'' e ''Five Cowrie'' Creek kadi ina mballita e njuɓɓudi ndiyam diiwaan oo.
Ilam ko caɗeele keewɗe, haa teeŋti noon e sahaa toɓooli tuggi lewru abriil haa oktoobar, sibu nokkuuji ɗi ngalaa ɗo tuugii e nokkuuji gonɗi e daande maayo ina mbaɗa Lagos ina waawi waasde jogaade ndiyam e ɓuuɓol.
=== Geɗe taariindi ===
''Pollution'' ndiyam To Lagos, ''pollution'' ndiyam ko huunde maantiniinde. Kuutoragol cellal mawngol ina ummoo sabu vursugol vursugol vursugol vursugol vursugol vursugol vursugol vursugol vursugol e nder ''system Lagoon''. Yimɓe ina ngondi e ñawuuji bonɗi baɗɗi ndiyam ko wayi no kolera e ɓuuɓri sabu ɗuum. Limre hoɗɓe e Lagos jogiiɓe ndiyam laaɓɗam laawɗuɗam ina famɗi no feewi, ko ɓuri heewde e maɓɓe ina tuugnii e sektoraa mo wonaa laamuyankeejo, baɗɗo ɓulli. Lagos ina jogii nokku ɓuuɓɗo mo toɓooli mum tolnii ko ina tolnoo e 2 000 milimeeteer hitaande kala, ina taaroo ndiyam, kono ko ɓuri heewde e ndiyam ɗam ina moƴƴi e yarde. Ko ɓuri heewde e hoɗɓe e Lagos ina tuugnii e sektoraa mo wonaa laawɗuɗo, ko wayi no ɓulli, ɓulli, maayooji, e toɓooli, sibu ndiyam laaɓɗam laawɗuɗam ina famɗi no feewi. Ɗaɓɓaande dowla ñalnde kala e hitaande 2016 ko<ref name=":2">{{Cite web|title=Lagos Challenges|url=https://www.coolgeography.co.uk/gcsen/Lagos_Challenges.php#:~:text=Water%20pollution%20is%20a%20major,affecting%20people%20as%20a%20result.|access-date=2022-03-21|website=www.coolgeography.co.uk}}</ref>
Pollugol henndu<ref name=":22">{{Cite web|title=Lagos Challenges|url=https://www.coolgeography.co.uk/gcsen/Lagos_Challenges.php#:~:text=Water%20pollution%20is%20a%20major,affecting%20people%20as%20a%20result.|access-date=2022-03-21|website=www.coolgeography.co.uk}}</ref>
Waasde<ref name=":23">{{Cite web|title=Lagos Challenges|url=https://www.coolgeography.co.uk/gcsen/Lagos_Challenges.php#:~:text=Water%20pollution%20is%20a%20major,affecting%20people%20as%20a%20result.|access-date=2022-03-21|website=www.coolgeography.co.uk}}</ref>
Ko ɓuuɓri jolngo<ref name=":24">{{Cite web|title=Lagos Challenges|url=https://www.coolgeography.co.uk/gcsen/Lagos_Challenges.php#:~:text=Water%20pollution%20is%20a%20major,affecting%20people%20as%20a%20result.|access-date=2022-03-21|website=www.coolgeography.co.uk}}</ref>
Pollution noddaango
=== Leɗɗe e kullon ladde ===
Geografi keeriiɗo mo diiwaan Lagos ina wallita ekosistemaaji keewɗi, ina jeyaa heen nokkuuji ɓuuɓɗi daande maayo, laddeeji mangrove, e laddeeji toɓooji ɓuuɓɗi. Muuñal ko wayi no ''mangrove'', nebam, leɗɗe ɓuuɓɗe, e muuñal leɗɗe tiiɗɗe ceertuɗe ina tawee e diiwaan hee. Leɗɗe ɓuuɓɗe diiwaan oo ko nokkuuji leɗɗe ndiyam ko wayi no hyacinth ndiyam e ƴiye. Lagos’ fauna feere-feere hawti bee kullon ladde [[Afrik]], antelopeeji, e ɓiɓɓe civet [[Afrik]]. Koɗorɗe Niil, ƴiye ''monitor'', e pitonuuji. Dowla oo ina waɗi ko ina tolnoo e 250 sifaa colli, ina heen : ƴiye daneeje [[Afrik]], ƴiye daneeje, e ƴiye hammerkop. ''Lagoon'' Lagos e maayo Atlantik ina mballita e nguurndam maayo keewɗam, ko wayi no tilapia, liɗɗi, karaŋ, e ƴiye. Urbanisaasiyoŋ e pollugol ina hulɓinii leƴƴi keewɗi, ɗum addani golle reende e nder nokkuuji restoraaji dowla oo e nokkuuji reentorɗi, ko wayi no nokku reende [[Lekki]]
[[File:Wood Walkway, Lekki Conservation Center Lagos.jpeg|thumb|Laawol leɗɗe, nokkuure ndeenka Lekki Lagos]]
[[File:National arts theatre (14981772010).jpg|thumb|Teyaatre naalankooɓe ngenndi]]
=== Parkeeji, Maandeeji e Monumndaaji ===
Dowla Lagos ina jogii nokkuuji keewɗi reentorɗi ngam hisnude keewal nguurndam mum keeringal:
Nokku desorɗe Lekki : Ko nokku desorɗe 78 ektaar, mo laawol canopy ɓurngol juutde e [[Afrik]].
Lufasi Nature Park : Ko nokku keeriiɗo wonande kullon ladde ngonkon e majjude, kadi ko nokku jaŋde e nder weeyo.
Omu Resort : Ko nokku ladde e pijirlooji, ina waɗi zoo, aquarium, e nokkuuji goɗɗi.
Maandeeji e nokkuuji njiylotooɗi ina njeyaa heen;
Mahdi arandeeri nder leydi [[Naajeeriya]]: Mahi nder hitaande 1845 haa [[Badagry]].
Laawol jiyaaɓe : Badagry ko nokku mawɗo ɗo Afriknaaɓe maccuɓe ummorii e njulaagu jiyaaɓe hakkunde Atlantik.
Musiyum ngenndiijo : Galleeji geɗe, ina heen Mask Festac lolluɗo ummoraade e ñalngu pinal Afrik (FESTAC) hitaande 1977.
Teyaatre ngenndiire : Ko nokku pinal e naalankaagal to Iganmu.
Ponto tataɓo leydi mawndi : E 11,8 km, ko kañum ɓuri juutde e [[Afrik]] worgo, jokkondirɗo e duunde Lagos e leydi mawndi.
Nike ''Art Gallery '': Ko galle naalankaagal ɓurɗo mawnude e nder [[Afrik]] hirnaange, holliroowo naalankaagal Naajeeriya e [[Afrik]].
''Freedom Park '': Kasoo ɓooyɗo e jamaanu koloñaal, wayliima wonti nokku pinal e fijirde
[[File:From-space3.jpg|thumb|Duunde artificielle e ponto]]
== Koɗkiiji ==
=== Pont nayaɓo leydi mawndi ===
Winndannde mawnde: Ponto leydi nayaɓo
Duunde artificielle e ponto
Ponto nayaɓo leydi<ref>{{Cite news |last=Ubanagu|first=Makua|date=2024-01-27|title=Fourth Mainland Bridge, things to know|url=https://punchng.com/10-things-to-know-about-proposed-fourth-mainland-bridge/|access-date=2024-06-27|newspaper=[[The Punch]]|language=en-US}}</ref> ko eɓɓoore ponto 38 km njuuteendi, nde laamu diiwaan Lagos waɗi, jokkondirnde e duunde Lagos e laawol Langbasa(Lekki) e Baiyeku(Ikorodu) rewrude e maayo Lagos haa Itamaga, to [[Ikorodu]].<ref>{{Cite news|last=NAN|date=22 January 2020|title=Lagos assembly ll support delivery of fourth mainland bridge|url=https://m.guardian.ng/news/lagos-assembly-ll-support-delivery-of-fourth-mainland-bridge|location=Lagos, Nigeria|access-date=3 January 2021|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref> Ponto oo ko laawol 2 x 4 lane cargoway cross-sectional e yamiroore BRT Lane e futuro contraction laawol. Ina ɗaminaa maa won ponto ɗiɗaɓo ɓurɗo juutde e nder [[Afrik]], ina waɗi nokkuuji 3 toɓɓere, 9 jokkorgal, 4,5 km ''Lagoon Bridge'' e nokkuuji ekolosii e nder geɗe goɗɗe ɓeydaaɗe.<ref name=":022">{{Cite news|date=2020-09-29|title=800 houses for demolition as Lagos budgets $2.2b of 4th Mainland Bridge|url=https://editor.guardian.ng/news/800-houses-to-go-as-lagos-proposes-2-2b-for-4th-mainland-bridge/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2021-01-03|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US|archive-date=4 October 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201004222955/https://editor.guardian.ng/news/800-houses-to-go-as-lagos-proposes-2-2b-for-4th-mainland-bridge/|url-status=dead}}</ref> E [[lewru]] abriil 2021 wonno ko 6 bidsee ngam eɓɓaande ndee fotde miliyaaruuji 2,5 dolaar [[Amerik]]. E lewru Decembre, bidsee ɓurɗo yiɗeede oo anndetee.<ref>{{Cite web|date=2021-04-28|title=Lagos says Fourth Mainland Bridge contract with funding ready in December 2021 - Nairametrics|url=https://nairametrics.com/2021/04/28/lagos-says-fourth-mainland-bridge-contract-with-funding-ready-in-december-2021/|access-date=2022-01-15|language=en-US}}</ref>
[[File:Babajide Sanwaolu 2019 00 26 20 984000.jpeg|thumb|Babajide Olusola Sanwo-Olu, guwerneer diiwaan Lagos]]
E [[lewru]] Yarkomaa 2022, guwerneer diiwaan Lagos, [[Babajide Sanwo-Olu]], hollitii peeje ɗe laamu diiwaan oo waɗi ngam fuɗɗaade mahngo e dow ponto jokkondirɗo Opebi-Mende e ponto 4ɓo 38 kiloomeeteer : "Golle mahngo e dow 38km ponto 4ɓo jokkondirɗo e leydi [[Afrik]] maa won ponto O- — [[Afrik]] ɓurɗo juutde maa fuɗɗo e ndee hitaande."<ref>{{Cite web|date=2022-01-03|title=Sanwo-Olu says Opebi-Mende link bridge, 4th mainland bridge projects to commence 2022 - Nairametrics|url=https://nairametrics.com/2022/01/03/sanwo-olu-says-opebi-mende-link-bridge-4th-mainland-bridge-projects-to-commence-2022/|access-date=2022-01-15|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|title=Lagos to begin construction of 4th Mainland Bridge 2022 - Sanwo-Olu - P.M. News|url=https://pmnewsnigeria.com/2022/01/03/lagos-to-begin-construction-of-4th-mainland-bridge-2022-sanwo-olu/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-01-15|language=en-US|newspaper=[[P.M. News]]}}</ref>
=== Hortol ===
Winndannde mawnde: Jaɓɓungal e nder Lagos
=== Jaɓɓugol e weeyo ===
[[Aeroport Murtala Mohammed]] mo [[Ikeja]] jeyaa ko e aeroportuuji joy mawɗi e nder leydi [[Naajeeriya|Najeriya]]. Nde mahiraa ko e hitaande 1978, nde inniraa ko gonnooɗo hooreejo konu leydi ndii, hono Seneraal [[Murtala Mohammed]].<ref>{{Cite web|title=Murtala Muhammed International Airport, Lagos|url=https://www.airport-technology.com/projects/mutalamohammad/|access-date=2020-05-30|website=Airport Technology|language=en-GB}}</ref>
Lagos ina jogii kadi laana ndiwoowa hakkunde leyɗeele [[Lekki]]-Epe ko kañum woni laana ndiwoowa potka waɗeede e nder leydi Lekki, leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], ka ina waawi jogaade miliyoŋaaji 5 neɗɗo hitaande kala.<ref>{{Cite web|title=Lekki-Epe International Airport New Airport Profile {{!}} CAPA|url=https://centreforaviation.com/data/profiles/newairports/lekki-epe-international-airport|access-date=2021-06-14|website=centreforaviation.com}}</ref>
=== Jaɓɓugol e leydi ===
Yimɓe ina mbaawi yahde e huutoraade otooji kuutortooɗi Siistem Jaawgol Otooji Lagos, anndiraaɗi kadi Lagos BRT ɗi LAMATA rewindata.<ref>{{Cite news|last=Jen Ehidiamen|date=28 December 2015|title=Public Transportation in Lagos State...#BRT|work=CP Africa|url=https://www.cp-africa.com/2010/12/28/public-transportation-lagos-state/|access-date=15 June 2021|archive-date=7 January 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160107082258/https://www.cp-africa.com/2010/12/28/public-transportation-lagos-state/|url-status=dead}}</ref>
=== Jaɓɓugol e laawol laana njoorndi ===
Lagos State Rail Mass Transit ko laana ndiwoowa wuro ngo fuɗɗii golle ñalnde 4 suwee 2023.<ref>{{Cite news|date=2016-12-01|title=Lagos Blue Line rail begins operations September 4|url=https://punchng.com/lagos-blue-line-rail-begins-operations-september-4/|newspaper=[[The Punch]]}}</ref><ref>{{Cite web|date=2021-02-25|title=Lagos says red rail lines will be ready by December 2023|url=https://nairametrics.com/2023/09/04/lagos-says-redline-rail-is-95-ready-will-be-ready-by-end-of-2023/?amp=1|access-date=2021-06-14|website=Nairametrics|language=en-GB}}</ref>
== Ngomna ==
Winndannde mawnde: Politik leydi Lagos
Gila nde sosaa e hitaande 1967, dowla oo ina njuɓɓinee maa guwerneer e suudu sarɗiiji e nder laamuuji fedde siwil walla ko famɗi fof (e les njiimaandi [[Ibraahiima Badamasi Babangida]]), walla laamuuji ''Sole-Administrators'' walla laamuuji konu e nder laamuuji konu. Gila lewru Duujal 2007, Yoruba woni ɗemngal ɗiɗaɓal laawɗungal e nder suudu sarɗiiji caggal Engele. Ardii suudu sarɗiiji ko hooreejo leydi, woni darnde cuɓaande.
== Ɗemɗe Laamu Lagos ==
Engeleere e Yoruba fuu woni ɗemɗe laamu lesdi Lagos, [[Yoruba language|Yoruba]] woni doole ngam nastugo jangirde mawnde nden boo ɗum doole nder kala janngirde feere-feere e janngirde laamu nder jiha Lagos. [[Yoruba language|Yoruba]] ina huutoree kadi e nder ñaawirɗe laamu kam e nder batuuji keewɗi. Yoruba kadi ina huutoree e jaayndeeji ɓurɗi lollude ina jeyaa heen kono wonaa tan "Alaroye" firti ko "faamnoowo" e "Iroyin Owuro" firti ko "Kabaruuji subaka." Ɗee jaayndeeji ina ceerti e nder leydi [[Yoruba language|Yoruba]], ina tawee e internet ngam hisnude ɗemngal Yoruba kam e uddude jokkere enɗam hakkunde Yoruba en ɓe mbaawaa faamde Engele no moƴƴi. Yimɓe nattii miijaade wonde [[Yoruba language|Yoruba]] ina famɗi e Engele kono [[Yoruba language|Yoruba]] hannde kadi maa yiyte ko ɗemngal teeŋtungal, tawa kadi wonaa "ko ɓooyi walla ko ɓooyi" no yoga e sukaaɓe njiyrata ɗum jooni nii . Engele e Yoruba fof ko ɗemɗe teeŋtuɗe no feewi e nder diiwaan Lagos. Sariyaaji e kuule Lagos ina tawee e ɗemngal [[Yoruba language|Yoruba]] e Engele<ref>https://www.premiumtimesng.com/news/more-news/246709-lagos-assembly-passes-bill-making-yoruba-language-compulsory-schools.html?tztc=1{{Dead link|date=September 2025|fix-attempted=yes}}</ref><ref>{{Cite news|title=LASG: Yoruba Now Mandatory for Admission into Tertiary Institutions in Lagos|url=https://www.thisdaylive.com/2018/02/12/lasg-yoruba-now-mandatory-for-admission-into-tertiary-institutions-in-lagos/|access-date=2025-06-15|newspaper=[[This Day]]|date=12 February 2018}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://allafrica.com/stories/200902090286.html|title=Nigeria: Lawmakers Applauded Over Use of Yoruba Language for Plenary|website=allafrica.com}}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Adeyeye|first1=Babatunde|last2=and Salawu|first2=Abiodun|date=2024-04-02|title=Sustainability of Select Indigenous-Language Newspapers Through Advertising in Nigeria: Appraising the Success of Alaroye and Aminiya Newspapers|journal=African Journalism Studies|volume=45|issue=2|pages=156–170|doi=10.1080/23743670.2024.2420923|issn=2374-3670|doi-access=free}}</ref><ref>{{Cite web|date=2025-02-13|title=Lagos State Government Fosters Inclusivity with Yoruba Language Translation of State Laws – LACSOP|url=https://www.lacsop.org/2025/02/13/lagos-state-government-fosters-inclusivity-with-yoruba-language-translation-of-state-laws/|access-date=2025-06-15|language=en-US}}</ref>
== Guwerneer ==
Gomnaajo lesdi Lagos jooni woni [[Babajide Sanwo-Olu]], mo wurti bee nasaraaku ngam manndaa ɗiɗaɓo nder cuɓi guwerneer 11 mars 2023.<ref>{{Cite web|title=Meet Babajide Sanwo-Olu, the new governor of Lagos State|url=https://www.theafricareport.com/10072/meet-babajide-sanwo-olu-the-new-governor-of-lagos-state/|date=2019-03-11|website=The Africa Report.com|language=en-US|access-date=2020-05-20}}</ref><ref>{{Cite news|title=APC retains Lagos as INEC declares Babajide Sanwo-Olu Governor-elect|url=https://punchng.com/breaking-apc-retains-lagos-as-inec-declares-babajide-sanwo-olu-governor-elect/|newspaper=[[The Punch]]|date=10 March 2019|language=en-US|access-date=2020-05-20}}</ref> [[Babajide Sanwo-Olu]] huniima ñalnde 29 [[lewru]] Mbooy hitaande 2023 ngam manndaa ɗiɗaɓo, o jokki e wonde guwerneer demokaraasi 6ɓo e nder diiwaan Lagos e guwerneer 15ɓo e nder diiwaan Lagos fof.<ref>{{Cite news|date=2019-05-29|title=Sanwo-Olu sworn in as Lagos Governor|url=https://punchng.com/breaking-photos-sanwo-olu-sworn-in-as-lagos-governor/|access-date=2021-12-13|newspaper=[[The Punch]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|title=SANWO-OLU SWORN-IN AS 15TH GOVERNOR OF LAGOS STATE|url=https://lagosstate.gov.ng/blog/2019/05/29/sanwo-olu-sworn-in-as-15th-governor-of-lagos-state/|access-date=2021-12-14|website=Lagos State Government|language=en-US}}</ref> Ñalnde 18 lewru Mbooy hitaande 2022, laamu diiwaan Lagos hollitii haɗde [[Okada]] e nder nokkuuji 6 laamu nokkuuji diiwaan oo.<ref>{{Cite news|date=2022-05-18|title=Lagos announces total ban on okada in six local governments|url=https://editor.guardian.ng/news/lagos-announces-total-ban-on-okada-in-six-local-governments/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-05-18|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref>
[[File:Babajide sanwo olu official portrait.jpg|thumb|[[Babajide Olusola Sanwo-Olu]], guwerneer diiwaan Lagos]]
== Politik ==
Laamu leydi ndii ina ardii guwerneer cuɓaaɗo e nder demokaraasi, gollodiiɗo e terɗe suudu sarɗiiji leydi ndii. Laamorde lesdi man woni Ikeja.<ref>{{Cite news|last=Oguntola|first=Tunde|date=2022-09-27|title=2023: Next President, Govs Must Get Two-thirds Spread, Says INEC|url=https://leadership.ng/2023-next-president-govs-must-get-two-thirds-spread-says-inec/|access-date=2023-02-23|language=en-US|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]}}</ref>
== Siistem woote ==
Sifaa woote kala diiwaan ina suɓee e kuutoragol sifaa baylaaɗo, gonɗo e doggol ɗiɗi. Ngam suɓaade e daawal gadanal, kanndidaa ina foti heɓde keewal wooteeji e ko ɓuri 25% e wooteeji e nder ko famɗi fof tataɓal ɗiɗi e nder nokkuuji laamu nokkuuji Dowla. So tawii hay kanndidaa gooto rewaani threshold, doggol ɗiɗaɓol waɗata ko hakkunde kanndidaa ɓurɗo toowde e kanndidaa garoowo heɓde keewal wooteeji e nder nokkuuji ɓurɗi heewde laamuuji.<ref>{{Cite news|url=https://leadership.ng/2023-next-president-govs-must-get-two-thirds-spread-says-inec/|title=2023: Next President, Govs Must Get Two-thirds Spread, Says INEC|first=Tunde|last=Oguntola|date=27 September 2022|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]}}</ref>
== Feccere njuɓɓudi laamu ==
=== Nokkuuji laamuuji nokkuuji ===
Ndee feccere ina foti hesɗitineede. Tiiɗno, wallu hesɗitinde ndee winndannde ngam hollirde kewuuji cakkitiiɗi walla kabaruuji kesi keɓaaɗi. ([[Lewru]] Suwee 2015)
Dowla Lagos feccii ko e diwanuuji joy njuɓɓudi laamu, ɗi kadi feccii ko e nokkuuji 20 laamu nokkuuji, walla LGAs. Ɓe limtaama les ɗo bee ɗuuɗal yimɓe maɓɓe bana no limngal 2006<ref name="state_population">{{cite web|url=http://www.lagosstate.gov.ng/index.php?page=subpage&spid=12&mnu=null|title=Lagos State – Population|access-date=22 September 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110615075626/http://www.lagosstate.gov.ng/index.php?page=subpage&spid=12&mnu=null|archive-date=15 June 2011|url-status=dead}}</ref> e no limngal 21 mars 2022 ngal Komitiiru lesdi Naajeeriya (web) e Biro lesdi limngal (web):<ref>{{cite web|url=https://www.citypopulation.de/en/nigeria/metrolagos/|title=Nigeria: Metro Lagos|access-date=2025-06-06|website=www.citypopulation.de}}</ref>
LGA innde Nokku
(km2) Bimngal 2006
yimɓe Estimaasiyoŋ
Mars 2022 Njuɓɓudi
laamorgo Posto
kodde
Duuɓi 12,25 461 743 683 600 Duuɓi 100
Alimosho 183,50 1 319 571 1 953 500 Ikotun 100
Ifako-Ijaye 32,21 427 737 633 200 Ifako 100
Ikeja 42,31 317 614 470 200 Ikeja 100
Kosofe 59,99 682 772 1 010 800 Kosofe 100
Muus 17,01 631 857 935 400 Muus 100
Oshodi-Isolo 54,04 629,061 931,300 Oshodi/Isolo 100
10,30 403 569 597 400 101
Diɗɗal Ikeja ngal 411,61 4 873 924 7 215 400
Apapa 40,40 222 986 330 100 Apapa 101
Eti-Osa 174,90 283 791 420 100 Ikoyi 101
Duunde Lagos 5,05 212 700 314 900 Duunde Lagos 101
Lagos leydi 20,18 326 700 483 600 Lagos leydi 101
Surulere 20,01 502 865 744 400 Surulere 101
Diɗɗal Lagos 260,54 1 549 042 2 293 100
Ajeromi-Ifelodun 12,49 687 316 1 017 500 Ajeromi/Ifelodun 102
Amuwo-Odofin 114,20 328 975 487 000 Wuro Festak 102
Ojo 172,70 609 173 901 800 Ojo 102
Badaaji 445,60 237 731 351 900 Badaaji 103
Diɗɗal Badagry 744,99 1 863 195 2 758 200
Ikorodu 411,30 527 917 781 500 Ikorodu 104
Diiwaan Ikorodu 411,30 527 917 781 500
Ibeju-Lekki 415,90 117 793 174 400 Akodo <ref>{{Cite web|url=https://ng.geoview.info/akodo,501513211n|title=Akodo, Lagos, Nigeria|website=ng.geoview.info}}</ref> 105
Epe 1 315,00 181 734 269 000 Epe 106
Feccere Epe 1 730,90 299 527 443 400
Hakke 3 559,34 9 113 605 13 491 800 Ikeja
LGAaji 16 gadani ɗii ina mbaɗi nokkuuji limtilimtinɗi e nder wuro Lagos, ina waɗi 11 915 000 hoɗɓe e lewru marse 2022.<ref>estimated for 21 March 2022 by the National Population Commission of Nigeria (web) and National Bureau of Statistics (web) (as listed on City Population website:.</ref> LGAaji nay keddiiɗi ɗii (Badagry, Ikorodu, Ibeju-Lekki e Epe) ngoni ko e nder diiwaan Lagos kono ɗi ngonaa e nder wuro Lagos mawngo
=== Nokkuuji ƴellitaare diisooji nokkuuji ===
E hitaande 2003, ko heewi e LGAaji 20 gonɗi ɗii, peccitaama ngam njuɓɓudi laamu, e nder nokkuuji ƴellitaare Diisnondiral nokkuuji ɗii. Ɗeeɗoo juɓɓule njuɓɓudi leslese hannde ko 56 : Agbado/Oke-Odo, Agboyi/Ketu, Agege, Ajeromi, [[Alimosho]], Apapa, Apapa-Iganmu, Ayobo/Ipaja, Badagry Hirnaange, Badagry, Bariga, Coker Aguda, Egbe Idimu, Ejigboti-Ejiboti Hirnaange, Iba, Isolo, Imota, Ikoyi, Ibeju, Ifako-Ijaiye, Ifelodun, Igando/Ikotun, Igbogbo/Bayeku, Ijede, [[Ikeja]], Ikorodu Fuɗnaange, Ikorodu Hirnaange, Ikosi Ejinrin, Ikorodu, Ikorodu Hirnaange, Iru/Victoria Duunde, Itire La Ikate Hirnaange, Kosogos Masofe [[Lekki]], Mosan/Okunola, [[Mushin]], Odi Olowo/Ojuwoye, Ojo, Ojodu, Ojokoro, [[Olorunda]], Onigbongbo, Oriade, Orile Agege, Oshodi, Oto-Awori, Shomolu, Surulere e Yaba.<ref>{{cite web|url=http://www.lagosstate.gov.ng/index.php?page=ministrylist&mcat=lga&mtitle=Local+Government+Area&mnu=null|title=Local Government Areas|access-date=2010-03-20|archive-date=24 March 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100324015622/http://www.lagosstate.gov.ng/index.php?page=ministrylist&mcat=lga&mtitle=Local%20Government%20Area&mnu=null|url-status=dead}}</ref>
=== Warngooji wooteeji ===
Les ɗo, doggol nokkuuji wooteeji, ina heen gure e duɗe, yuɓɓinaaɗe e nokkuuji wooteeji.<ref>{{cite web|title=Polling Unit Locator Tool|publisher=[[Independent National Electoral Commission (Nigeria)|Independent National Electoral Commission]] (INEC)|location=Abuja, Nigeria|date=December 28, 2019|url=https://www.inecnigeria.org/elections/polling-units/|access-date=December 28, 2019|archive-date=27 August 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190827213859/https://www.inecnigeria.org/elections/polling-units/|url-status=dead}}</ref>
Wardooji LGA
Agege Isale/Idimangoro; Iloro/Onipetesi; Oniwaya/Baaba-Uku; Agbotikuyo/Dopemu; Oyewole/Baaba Ashafa; Okekoto; Keke; Darocha; Tabon Tabon/Oko Oba; Orile Agege/Oko Oba; Isaale Odo
Ajeromi/Ifelodun Ago Hausa; Awodi-Oraa; Wilmer; Olodi; Tolu; Temidire adannde; Laawol Ojo; Layeni; Alaba Oro; Mosafejo; Temidiire ɗiɗaɓo
Alimosho Shasha/Akowonjo; Egbeda/Alimoso; Idimu/Isheri Olofin; Akesan; Ikotun/Ijegun; Egbe/Agodo; Igando/Egan; Ipaja Fuɗnaange; Ipaja Fuɗnaange; Wuro Ayobo/Ijon (Kampaañ Daawuuda); Weltaare/Oke-Odo; Abule-Egba/Aboru/Meiran/Alagbado
Amuwo-Odofin Koɗorɗe Amuwo-Odofin, Kilomeeteer 2; Festak 1; Festak ɗiɗaɓo; Kirikiri; Amuwo; Ijegun; Satelit; Irede; Ibese; Igbologun; Festak III
Apapa Apapa I (Laawol maayo e saraaji mum); Apapa II (Laawol Liverpool e saraaji mum); Apapa III (Creek Rd. Tincan/Snake Island; Apapa IV (Pelewura Crescent e saraaji mum); Ijora-Oloye; Olodan St
Badagri Posukoh; Awhanjigoh; Ibereko; Keta-Fuɗnaange; Iworo Gbanko; Ajido; Ilogbo-Araromi; Ikoga; Ajara; Iya-Afin
Epe Etita/Ebode; Lagbade; Popo-Oba; Oke-Balogun; Ajaganaabe; Ise/Igbogun; Oriba/Ladaba; Abomiteeji; Agbowa; Agbowa Ikosi; Ago Owu; Orugbo; Ilara; Ibonwon; Odoragunsin; Pokka; Odomola; Ejirin; Itoyikin
Eti-Osa Duunde Wiktooriya I; Duunde Wiktooriya II; Koɗki Ilasan; Lekki/Ikate e saraaji mum; Ilado/Eti-Osa e saraaji mum; Ajah/Sangooji; Ado/Langbasa/Badore; Ikoyi mi; Ikoyi ɗiɗaɓo; Obalnde
Ibeju/Lekki Ibeju I; N2, (Ibeju ɗiɗaɓo); Orimedu miin; 02, (Orimedu II); 03, (Orimedu tataɓo); P1, (Iwerekun I); Iwerekun ɗiɗaɓo; S1, (Lekki I); Lekki ɗiɗaɓo; S2, (Siriwon/Igbekodo I) ; S,2a (Siriwon/Igbekodo II)
Ifako-Ijaye Ijaye; Ifako/Karaole ɓooyɗo; Ifako/Oyemekun keso; Laawol Fagba/Akute; Iju Isaga; Iju-Obawole; Pamada/Abule-Egba; Ijaiye/Ojokoro; Ijaiye/Agbado/Kollinton; Alakuko/Kollingol; Ajegunle/Akinde/Animashaun
Ikeja Anifowoshe/Ikeja; Ojodu/Agidingbi/Omole; Alausa/Oregun/Olusosun; Aeroport/Onipetesi/Onilekere; Ipodo/Seriki Aro; Adekunle Vill./Adeniyi Jones/Ogba; Oke-Ira/Aguda; Onigbongbo/Kanton konu; Gra/Kaɓirgal polis; Waasimi/Opebi/Alen
Ikorodu Isele I; Isele ɗiɗaɓo; Isele tataɓo; Aga/Ijimu; Ipakodo; Imota 1; Imota ɗiɗaɓo; Isiyu; Igbogbo mi; Igbogbo ɗiɗaɓo; Bayyeku/Oreta; Ijede J; Ijede ɗiɗaɓo; Agura/Iponmi; Odogunyan; Erikorodu; Agbala; Olorunda/Igbaga
Kosofe Oworonshoki; Ifako/Soluyi; Antoni/Estaad Ajao/Mende/Meriland; Ojota/Ogudu; Ketu/Alapere/Agidi/Orisigun/Kosofe/Ajelogo/Akanimodo; Ikosi Ketu/Kilomeeteer 12/Agiliti/Maidan; Isheri-Olowo-Ira/Sangisha/Magodo Fase I & II; Agboyi mi; Agboyi ɗiɗaɓo; Owode Onirin/Ajegunle/Odo-Ogun
Duunde Lagos Olowgbowo/Elegbata; Oluwol; Idumota/Oke; Oju-Oto; Oko-Awo; Agarawu/Obadina; Iduntafa; Ilupesi; Isaale-Agbede; Olosun; Olusi/Kakawa; Popo-Aguda; Anikantam; Oko-faji; Eiyekole; Onikan; Ɓoornugol njaareendi; Epeteedo; Lafiiji/Ebute
Lagos leydi mawndi Otto/Iddo; Wuro Olaleye; Maroko/Ebute Metta; Luumo Oyingbo/Ebute Metta; Glover/Ebute Metta; Oko-Baaba; Estaad Oyadiran/Abule-Oja; Alagomeji; Iwaya; Yaaba/Igbobi
Mushin Alakara; Idi-Oro/Odi-Olowu; Baalosa; Ojuwoye; Ilupeju; Olaaju; Kayode/Fadeyi; Muusin/Atewolara; Baaba-Ajao; Ilaasamaaja; Babalosa/Idi-Araba; Idi-Aaraba; Itire; Ko nokku gollordu Ilupeju
Wuro Ojo Ojo; Okokomayko; Ajangbadi; Ijanikin; Iba; Irewe; Tafi; Etegbiin; Idoluwo; Sabo, Ojo baraas
Oshodi/Isolo Oshodi/Bolade; Oriil-Oshodi; Isolo; Estaad Ajao; Mafoluku; Sogunle; Sogunle/Alasii; Okota; Ishagatedo; Oke-Afa/Ejigbo
Somolu Onipanu; Kosam/Ijebutedo; Alade; Bajulaaye; Mafowoku/Pedro; Lad-Lak/Bariga; Ilaje/Akoka; Igbobi/fadeyi; Fola Agoro/Bajulaiye/Igbari-Akoka; Gbagada Faandaare I Obanikoro/Pedro; Gbagada Faandaare II /Bariga/Apelehin; Abule-Okuta/Ilaje/Bariga
Surulere Orile; Aguda; Ijeshatedo; Akinhanmi/Kool; Yaba/Ojuelba; Igbaja/Estaad; Sitta/Ogunlana; Adeniran/Ogunsanya; Koɗorɗe Iponri/Erik Moore; Koker; Ikate; Baya-Oje; Igbon/Gambari; Iresaapa; Arolu; Iresaadu; Iregba; Iwofin; Ilaaju; Mayin
== Duɗe jaŋde ==
=== Duɗe jaaɓi haaɗtirde ===
Duɗal jaaɓi haaɗtirde Anchor<ref>{{Cite web|title=Home|url=https://aul.edu.ng/|access-date=2022-03-21|website=Anchor University Lagos|language=en-US}}</ref>
Duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Ogustin Ilara]], Epe<ref>{{Cite web|title=Augustine University Ilara Epe|url=https://augustineuniversity.edu.ng/|access-date=2022-03-21|website=augustineuniversity.edu.ng}}</ref>
Duɗal jaaɓi haaɗtirde Kaleb<ref>{{Cite web|title=Caleb University, Lagos, Nigeria|url=https://calebuniversity.edu.ng/|access-date=2022-03-21|website=Caleb University|language=en-gb}}</ref>
Duɗal jaaɓi haaɗtirde wuro CETEP
Duɗal jaaɓi-haaɗtirde leydi Lagos<ref>{{Cite web|title=Lagos State University - Home|url=https://lasu.edu.ng/home/|access-date=2022-03-22|website=lasu.edu.ng}}</ref> (ina heen duɗal jaaɓi-haaɗtirde safaara leydi Lagos<ref>{{Cite web|title=lasucom.edu.ng – Pride of LASU|url=https://lasucom.edu.ng/|access-date=2022-03-22|language=en-US}}</ref>)
Duɗal jaaɓi haaɗtirde jaŋde lesdi Lagos<ref>{{Cite web|title=Adeniran Ogunsanya – College of Education|url=https://aocoed.edu.ng/|access-date=2022-03-21|website=aocoed.edu.ng}}</ref>
Duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Lagos<ref>{{Cite web|title=Lagos State Polytechnic|url=https://laspotech.edu.ng/|access-date=2022-03-22|website=laspotech.edu.ng|language=en}}</ref>
Jaami'aare lesdi [[Naajeeriya]], nokkuuje janngirde Lagos<ref>{{Cite web|url=https://www.nounstudentportal.org/noun-study-centres-in-lagos-state/|title=National Open University Of Nigeria, Lagos Study Centres|date=1 September 2015|website=www.nounstudentportal.org}}</ref>
Duɗal jaaɓi haaɗtirde ''Pan'' Atlantik <ref>{{Cite web|title=Home - Pan-Atlantic University|url=https://pau.edu.ng/|access-date=2022-03-22|language=en-US}}</ref> (ina heen Duɗal Njulaagu Lagos <ref>{{Cite web|title=Home {{!}} Lagos Business School|url=https://www.lbs.edu.ng/|access-date=2022-03-22|website=Lagos Business School}}</ref>)
Duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos<ref>{{Cite web|title=Unilag Home|url=https://unilag.edu.ng/|access-date=2022-03-22|website=University of Lagos|language=en-US}}</ref>
=== Politeknik & Monoteknik ===
Koolaaɗo kuuɓal liɗɗi e karallaagal maayo<ref>{{Cite web|title=Welcome to FCFMT|url=https://fcfmt.edu.ng/|access-date=2022-03-22|language=en-US}}</ref>
Politeknik wuro Lagos<ref>{{Cite web|title=Courses – Lagos City Polytechnic|url=https://elearning.lagoscitypolytechnic.edu.ng/courses/|access-date=2022-03-22|language=en-US}}</ref>
Koolaaɗo kuuɓal karallaagal cellal to Lagos<ref>{{Cite web|title=Lagos State College of Health Technology|url=https://lascohet.edu.ng/|access-date=2022-03-22|language=en-US}}</ref>
Duɗal jaayndeyaagal leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], Ogba<ref>{{Cite web|title=Nigerian Institute of Journalism courses, details and contact information - CoursesEye.com|url=https://www.courseseye.com/colleges-and-universities/436-nigerian-institute-of-journalism.aspx|access-date=2022-03-22|website=www.courseseye.com|language=en}}</ref>
Koolaaɗo kuuɓal karallaagal [[Yaba]]<ref>{{Cite web|last=Yabatech|title=Yaba College of Technology Lagos Nigeria|url=https://facebook.com/yabatech|access-date=2022-03-22|website=facebook.com|language=en-gb}}</ref>
=== Kolleeji jaŋde ===
Koolaaɗo kuuɓal jaŋde fedde, [[Akoka]]<ref>{{Cite web|title=Welcome to FCET – Federal College of Education, AKoka|url=https://fcet-akoka.edu.ng/|access-date=2022-03-21|language=en-US}}</ref>
[[Mikael Otedola]] to duɗal jaaɓi haaɗtirde jaŋde leslesre<ref>{{Cite web|date=2018-06-11|title=Homepage - Michael Otedola College of Primary Education, MOCPED|url=https://mocped.edu.ng/|access-date=2022-03-22|website=Michael Otedola College of Primary Education -}}</ref>
[[Adeniran Ogunsanya]] Jaaɓihaaɗtirde Jaŋde ɓeydaama e hitaande 2022 jooni Jaaɓihaaɗtirde Jaaɓihaaɗtirde Jaŋde Lagos<ref name="lasued.edu.ng">{{Cite web|title=Home {{!}} Lagos State University of Education, Otto/Ijanikin, Lagos State, Nigeria – LASUED|url=https://lasued.edu.ng/|access-date=2022-08-04|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|date=2021-12-30|title=Breaking: Lagos upgrades AOCOED to university of education|url=https://www.vanguardngr.com/2021/12/breaking-lagos-upgrades-aocoed-to-university-of-education/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-08-04|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref>
=== Turismo ===
Winndannde mawnde: Nokkuuji turism e nder wuro Lagos
Diiwaan Lagos ina jogii ko ina tolnoo e 700 km e nder maayo Atlantik ko ina tolnoo e 20 hakkunde hirnaange [[Badagry]] e fuɗnaange [[Lekki]]. Yanti e ɗeen, ina waɗi nokkuuji turism keewɗi. Ina jeyaa e ɗeen :
Koɗo Atlas, [[Apapa]].<ref>{{Cite news|date=2019-02-27|title=Atlas Cove: Navy at war with vandals|url=https://www.vanguardngr.com/2019/02/atlas-cove-navy-at-war-with-vandals/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-03-22|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-US}}</ref>
Bar Beach, duunde Wiktooriya<ref>{{Cite web|title=Bar Beach Lagos State :: Nigeria Information & Guide|url=https://www.nigeriagalleria.com/Nigeria/States_Nigeria/Lagos/Bar-Beach-Lagos.html|access-date=2022-03-22|website=www.nigeriagalleria.com}}</ref>
Ɗaɗi Elegushi.<ref>{{Cite web|title=Elegushi Beach Lagos State :: Nigeria Information & Guide|url=https://www.nigeriagalleria.com/Nigeria/States_Nigeria/Lagos/Elegushi-Beach-Lagos.html|access-date=2022-03-22|website=www.nigeriagalleria.com}}</ref>
Beeli [[Tarkwa Bay Beach|Tarkwa Bay]] <ref>{{Cite web|last=travelwaka|date=2019-12-08|title=Tarkwa Bay Beach - A beautiful Island off the Coast of Lagos|url=https://www.travelwaka.com/tarkwa-bay-beach-a-beautiful-island-off-the-coast-of-lagos/|access-date=2022-03-22|website=TravelWaka|language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite web|last=Best Lagos|date=2023-06-24|title=The Tarkwa Bay Beach: Full Guide And Review|url=https://bestlagos.ng/tarkwa-bay-beach-guide-review/|access-date=2023-08-19|website=BestLagos.ng|language=en-GB}}</ref>
[[Duundeere Topo]], to [[Badagri]].<ref>{{Cite web|title=About Lagos|url=https://lagosstate.gov.ng/about-lagos/|access-date=2021-06-16|website=Lagos State Government|language=en-US}}</ref>
Sifaa laamɗo Ado, duunde Lagos<ref>{{Cite news|title=king Ado Archives|url=https://tribuneonlineng.com/tag/king-ado/|access-date=2022-08-04|newspaper=[[Nigerian Tribune]]|date=10 February 2017|language=en-GB}}</ref>
Laabi [[Tafawa Balewa]].<ref>{{Cite web|title=Tafawa Balewa Square – Channels Television|url=https://www.channelstv.com/tag/tafawa-balewa-square/|access-date=2022-08-04}}</ref><ref>{{Cite web|last=@10times|title=Tafawa Balewa Square {{!}} 10times|url=https://10times.com/venues/tafawa-balewa-square-lagos|access-date=2022-08-04|website=10times.com|language=en}}</ref>
Jardiiji Giwa e nder diiwaan Sangotedo ko nokku ndiyam, ina wiyee ko kañum ɓuri mawnude e nder Afrik hirnaange.<ref>{{Citation|title=Giwa Gardens at Lekki, Lagos, Nigeria The Largest Water Park in West Africa|date=15 March 2024|url=https://www.youtube.com/watch?v=T9Z0fnFp2xk|access-date=2024-03-16|language=en}}</ref>
== Demokaraasi ==
Lagos lesdi woni haa lesdi [[Yoruba language|Yoruba]] nden ɗemngal [[Yoruba language|Yoruba]] ɓuri ɗuuɗugo. Dowla man ɗon nodda woɓɓe ɓe naa Yoruba'en jooɗiiɓe ton ngam ɗaɓɓitugo laddeeji ɓurduɗi ngam nodda [[Najeeriya (Nigeria)|Naajeeriya'en]] e jananɓe fuu.<ref>{{Cite web|title=About Lagos|url=https://lagosstate.gov.ng/about-lagos/|access-date=2022-03-21|website=Lagos State Government|language=en-US}}</ref>
Hoɗɓe e leydi ndii ina mbaɗi Awori e [[Ogu]] a.k.a [[Egun]] e nder diiwaan [[Ikeja]] e [[Badagry]], tawi Egun ɓuri taweede ko e [[Badagry]].
Ina woodi kadi jillondiral e koɗdiiɗo goɗɗo pioneer en ɓe nganndu-ɗaa ko Eko.<ref>{{Cite news|last=omotolani|date=2022-02-03|title=6 interesting facts about Lagos|url=https://www.pulse.ng/lifestyle/food-travel/6-interesting-facts-about-lagos/sxw5k81|access-date=2022-03-21|newspaper=[[Pulse Nigeria]]|language=en}}</ref>
Nokkuuji laamu nokkuuji [[Alimosho]] e Ifako-Ijaiye ɓuri heewde ko yimɓe Yorubaaji [[Egba]] e [[Egbado]].<ref>{{cite book|last1=Fenske|first1=James|title=Land abundance and economic institutions: Egba land and slavery|date=1830|publisher=The Economic History Review|page=65|jstor=41475597|url=https://www.jstor.org/stable/41475597|access-date=July 31, 2024}}</ref><ref>{{cite journal|last1=Ogunhemi|first1=Gabriel Ogundeji|title=Counting the Camels: The Economics of Transportation in PreIndustrial Nigeria|journal=The Journal of African History|date=1982|volume=24|issue=3|pages=392|publisher=Nok Publishers|doi=10.1017/S0021853700022143|url=https://www.cambridge.org/core/journals/journal-of-african-history/article/abs/consider-the-camel-counting-the-camels-the-economics-of-transportation-in-preindustrial-nigeria-by-gabriel-ogundeji-ogunhemi-new-york-and-lagos-nok-publishers-international-1982-pp-x-238-1850-795-paperback/36A644C22E197E8FDF58EAE40CB4C340|access-date=July 31, 2024|url-access=subscription}}</ref> Nokku oo ina heewi pinal, teeŋtuɗo e nder heen ko juulde Oro, Igunnu e [[Egungun]] hitaande kala.
Yimɓe jeyaaɓe e diiwaan [[Ikorodu]] e [[Epe]] ɓuri heewde ko [[Ijebu]] en, ina njogii poosuuji Eko-Awori koɗdiiɗo e saraaji maayo e nokkuuji maayo.<ref>{{Cite web|title=Epe {{!}} Nigeria {{!}} Britannica|url=https://www.britannica.com/place/Epe|access-date=2022-03-21|website=www.britannica.com|language=en}}</ref>
== Dina ==
Diinaaji ɓurɗi mawnude e nder diiwaan Lagos ko diineeji kerecee en e diineeji [[Lislaamu|lislaam]] hay so tawii won diineeji gaadanteeji ina kuutoree haa jooni.<ref>{{Cite news|date=2021-05-18|title=Lagos mulls holiday for traditional worshippers|url=https://punchng.com/lagos-mulls-holiday-for-traditional-worshippers/|access-date=2021-12-14|newspaper=[[The Punch]]|language=en-US}}</ref> Ekklesiyaaji kollitooji ina mbaɗi Anglikan, ''Baptist'', ''Methodist'', 25,6% Katolik Roma, e ekklesiyaaji keewɗi nokkuuji e ruuhu. [[Lislaamu|Lislaam]] e ruuhuuji aadaaji [[Yoruba language|Yoruba]] ina kuutoree kadi.
Diiwaan Anglikan mo Lagos (2002) nder Egliis [[Naajeeriya]] ina hawri e Dioceesuuji nay Lagos (1919) ɗi Bishop Humphrey Bamisebi Olumakaiye ardii haa o maayi 2022, [[Badagry]] ɗi Bishop [[Babatunde Joseph Adeyemi]] ardii (2005), Lagodland2019. e Lagos Hirnaange (1999) e 275 parwisaaji tawi ko Biskop [[James Olusola Odeji]] ardii ɗum (2013).
343 675 katolik (2021) e nder Arsidiyooseeji Lagos (1860 ko Vikariyaat Apostolik Dahomey) e 184 parroisseeji e les njiimaandi Arsidiyoos [[Alfred Adewale Martins]] (2012).
== Yimɓe teskinaaɓe ==
[[Femi Ojo Ade]], winndiyanke
[[Kemi Adetiba]], baɗɗo filmo
[[Jimi Agbaje]], dawriyanke
[[Henry Ajomale|Henri Ajomale]], dawriyanke
[[Rilwan Akiolu|Rilwan akiolu]], oba de lagos
[[Akinwunmi Ambode]], hiisiwal e politik
[[Miyonse Amosu]], cukko hooreejo e neɗɗo jaayndeeji
[[Josy Anne]], neɗɗo jaayndeyaagal
[[Ayodele Awojobi]], jannginoowo
[[Segun Awosanya]], awokaa
[[Muiz Banire]], awokaa
[[Basket]], ko jom jaleeɗe
[[Paul Boroh]] (jibinaa ko hitaande 1958), ko o dawriyanke, ko seneraal konu leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] mo joofni golle mum
[[Henri Rawlingson Karr]], jannginoowo
[[G. B. A. Coker]], gonnooɗo ñaawoowo to suudu sarɗiiji leydi [[Naajeeriya|Najeriya]]
[[F. C. O. Coker]], hooreejo ceede ''Municipal'' [[Naajeeriya]] arandeejo, gonnooɗo binndoowo laamu lesdi Lagos, hooreejo arandeejo ICAN
[[Lanre Towry-Coker]], ko mahoowo leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], ko o dawriyanke
[[Davido]], ko jimoowo
[[Kandido Da Rocha]] (1860-1959) – jom njulaagu leydi Nijeer
[[T. A. Doherty]] (1895–1974) Sosde Bursi [[Naajeeriya]] & Banke Ngenndiijo [[Naajeeriya]]. Jaagorgal njulaagu, politik & Awokaa.
[[Tony Elumelu|Toni Elumelu]], jom njulaagu
[[Falz]], jimoowo
[[Babatunde Fashola|Babatunde fashola]], dawriyanke
[[Femi Gbajabiamila]], dawriyanke
[[Bode George]], ko o dawriyanke
[[Ronke Giwa-Onafuwa]], yeewtanoowo rajo
[[Adekunle Kaŋŋe]], jimoowo
[[Amy Jadesimi]], debbo njulaagu
[[Oladipo Jadesimi]], jom njulaagu
[[Lateef Jakande]], dawriyanke
[[Mobolaji Johnson]], guwerneer gadano, diiwaan Lagos.
[[TB Yosuwe]], jaagorde Kerecee’en
[[Fela kuti|Fela Kuti]], jimoowo
[[Mr Macaroni|Mr Makaroni]], koolaaɗo
[[Herbert Macaulay|Herbert Makalay]], ngenndiyanke
[[Musiliu Obanikoro]], dawriyanke
[[Hakeem Olajuwon]], jolfo ''basket''
[[Babatunde Olatunji]], musiɗɗo
[[Omos]], ko ƴaañoowo karallo
[[Bruce Onobrakpeya]], naalanke
[[Oba Otudeko]], jom njulaagu
[[Jim Ovia]], jom njulaagu
[[Rahman Owokoniran]], ko o neɗɗo politik
[[Kiristofer Sapara Wiliyam,]] (1855-1915) woni Awokaajo arandeejo lesdi [[Naajeeriya]]
[[Babajide Sanwo-Olu|Babajide sanwo olu]], guwerneer diiwal ngal
[[Toyin Saraki]], balloowo cellal
[[Wole Soyinka]], winndiyanke
[[Bola Tinubu]], dawriyanke
[[Efunroye Tinubu]], jom jawdi en
[[Remi Tinubu]], dawriyanke
[[Banky W.]], weltinoowo e politik
[[Akintola Wiliyam]], (1919-2023) [[Naajeeriya]] gadano heɓde seedantaagal wonde limto. Sosde Bursi [[Naajeeriya]].
[[Funsho Williams|Funsho Wiliyam]], ko neɗɗo politik
[[Wizkid]], ko jimoowo
== Ƴeew kadi ==
portal Nijeer bannge
Doggol ministeeruuji laamu diiwaan [[Lagos]]
== Tuugnorgal ==
{{reflist}}
[[Category:Naajeeriya]]
[[Category:Diiwal Laagos]]
[[Category:Stub]]
2e7newgap3ah4dclz4mg2817026tl98
Keiyō Rinkai Railway Rinkai Main Line
0
41910
172649
2026-06-10T12:05:04Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172649
wikitext
text/x-wiki
Laawol mawngol ngol laana njoorndi Keiyō Rinkai (laawol mawngol ngol laana njoorndi, laana njoorndi mawka, laana njoorndi mawka, laana njoorndi njoorndi, ko laana njoorndi Japon tan, e nder diiwaan Chiba, hakkunde Soga, Chiba e Kitasode, Sodegaura. kono diidi ɗii ina njogii diidi cakkitiiɗi ɗiɗi kadi. Sosiyetee oo ina wiyee Rintetsu (Rintetsu). Sosiyetee sekteer tataɓo oo sosaa ko e hitaande 1962. Laabi ɗii ɓuri nawde ko konte walla petroŋ wonande nokku peewnugol Keiyō to Port Chiba, to Bay Tokyo.
Doggi baɗɗiiɗi
Dayugo:
Soga — Kitasode: 19,9 km
Koolaaɗo kuuɓal — 1,6 km
Ko ɗoon woni 2,3 km
Jaagorgal : 1 067 mm
Staasiyoŋaaji: 10
Track: Gooto
Doole: Disel
Signal laana njoorndi : Otomatik koolaaɗo
Ƴeew kadi
Doggol sosiyeteeji laana njoorndi e nder leydi Japon
Doggol laabi njamndi e nder leydi Japon
Tuugnorgal
91fxv4zl9cpq2ymoheevrm0ajbkpkm4
172650
172649
2026-06-10T12:07:28Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172650
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Laawol mawngol ngol laana njoorndi Keiyō Rinkai (laawol mawngol ngol laana njoorndi, laana njoorndi mawka, laana njoorndi mawka, laana njoorndi njoorndi, ko laana njoorndi Japon tan, e nder diiwaan Chiba, hakkunde Soga, Chiba e Kitasode, Sodegaura. kono diidi ɗii ina njogii diidi cakkitiiɗi ɗiɗi kadi. Sosiyetee oo ina wiyee Rintetsu (Rintetsu). Sosiyetee sekteer tataɓo oo sosaa ko e hitaande 1962. Laabi ɗii ɓuri nawde ko konte walla petroŋ wonande nokku peewnugol Keiyō to Port Chiba, to Bay Tokyo.
Doggi baɗɗiiɗi
Dayugo:
Soga — Kitasode: 19,9 km
Koolaaɗo kuuɓal — 1,6 km
Ko ɗoon woni 2,3 km
Jaagorgal : 1 067 mm
Staasiyoŋaaji: 10
Track: Gooto
Doole: Disel
Signal laana njoorndi : Otomatik koolaaɗo
Ƴeew kadi
Doggol sosiyeteeji laana njoorndi e nder leydi Japon
Doggol laabi njamndi e nder leydi Japon
Tuugnorgal
ep6s7lncobqjt49s2uyetfza9dbs8hk
172651
172650
2026-06-10T12:08:45Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172651
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laawol mawngol ngol laana njoorndi Keiyō Rinkai''' (laawol mawngol ngol laana njoorndi, laana njoorndi mawka, laana njoorndi mawka, laana njoorndi njoorndi, ko laana njoorndi Japon tan, e nder diiwaan Chiba, hakkunde Soga, Chiba e Kitasode, Sodegaura. kono diidi ɗii ina njogii diidi cakkitiiɗi ɗiɗi kadi. Sosiyetee oo ina wiyee Rintetsu (Rintetsu). Sosiyetee sekteer tataɓo oo sosaa ko e hitaande 1962. Laabi ɗii ɓuri nawde ko konte walla petroŋ wonande nokku peewnugol Keiyō to Port Chiba, to Bay Tokyo.
Doggi baɗɗiiɗi
Dayugo:
Soga — Kitasode: 19,9 km
Koolaaɗo kuuɓal — 1,6 km
Ko ɗoon woni 2,3 km
Jaagorgal : 1 067 mm
Staasiyoŋaaji: 10
Track: Gooto
Doole: Disel
Signal laana njoorndi : Otomatik koolaaɗo
Ƴeew kadi
Doggol sosiyeteeji laana njoorndi e nder leydi Japon
Doggol laabi njamndi e nder leydi Japon
Tuugnorgal
dn28cq5slteqtwb9q2qs8xhm3ocav2k
172652
172651
2026-06-10T12:09:26Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172652
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laawol mawngol ngol laana njoorndi Keiyō Rinkai''' (laawol mawngol ngol laana njoorndi, laana njoorndi mawka, laana njoorndi mawka, laana njoorndi njoorndi, ko laana njoorndi Japon tan, e nder diiwaan Chiba, hakkunde Soga, Chiba e Kitasode, Sodegaura. kono diidi ɗii ina njogii diidi cakkitiiɗi ɗiɗi kadi. Sosiyetee oo ina wiyee Rintetsu (Rintetsu). Sosiyetee sekteer tataɓo oo sosaa ko e hitaande 1962. Laabi ɗii ɓuri nawde ko konte walla petroŋ wonande nokku peewnugol Keiyō to Port Chiba, to Bay Tokyo.
== Doggi baɗɗiiɗi ==
== Dayugo: ==
Soga — Kitasode: 19,9 km
Koolaaɗo kuuɓal — 1,6 km
Ko ɗoon woni 2,3 km
Jaagorgal : 1 067 mm
Staasiyoŋaaji: 10
Track: Gooto
Doole: Disel
Signal laana njoorndi : Otomatik koolaaɗo
== Ƴeew kadi ==
Doggol sosiyeteeji laana njoorndi e nder leydi Japon
Doggol laabi njamndi e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
7e4w0cmpp9ymuxjqkr381mlct5kh1ah
172653
172652
2026-06-10T12:11:06Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172653
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laawol mawngol ngol laana njoorndi Keiyō Rinkai''' (laawol mawngol ngol laana njoorndi, laana njoorndi mawka, laana njoorndi mawka, laana njoorndi njoorndi, ko laana njoorndi Japon tan, e nder diiwaan Chiba, hakkunde Soga, Chiba e Kitasode, Sodegaura. kono diidi ɗii ina njogii diidi cakkitiiɗi ɗiɗi kadi. Sosiyetee oo ina wiyee Rintetsu (Rintetsu). Sosiyetee sekteer tataɓo oo sosaa ko e hitaande 1962. Laabi ɗii ɓuri nawde ko konte walla petroŋ wonande nokku peewnugol Keiyō to Port Chiba, to Bay Tokyo.<ref>{{Cite web|title=京葉臨海鉄道株式会社 会社概要|url=http://www.rintetu.co.jp/company/gaiyou_ayumi.html#a|access-date=2021-11-10|website=www.rintetu.co.jp|language=ja}}</ref><ref>{{Cite web|title=京葉臨海鉄道株式会社 仕事と流れ|url=http://www.rintetu.co.jp/business/sikumi_nagare.html|access-date=2021-11-10|website=www.rintetu.co.jp|language=ja}}</ref>
== Doggi baɗɗiiɗi ==
== Dayugo: ==
Soga — Kitasode: 19,9 km
Koolaaɗo kuuɓal — 1,6 km
Ko ɗoon woni 2,3 km
Jaagorgal : 1 067 mm
Staasiyoŋaaji: 10
Track: Gooto
Doole: Disel
Signal laana njoorndi : Otomatik koolaaɗo
== Ƴeew kadi ==
Doggol sosiyeteeji laana njoorndi e nder leydi Japon
Doggol laabi njamndi e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
toz7xktj4yzurztsqj6zsoj0wjbwvlo
172654
172653
2026-06-10T12:12:27Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172654
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laawol mawngol ngol laana njoorndi Keiyō Rinkai''' (laawol mawngol ngol laana njoorndi, laana njoorndi mawka, laana njoorndi mawka, laana njoorndi njoorndi, ko laana njoorndi Japon tan, e nder diiwaan Chiba, hakkunde Soga, Chiba e Kitasode, Sodegaura. kono diidi ɗii ina njogii diidi cakkitiiɗi ɗiɗi kadi. Sosiyetee oo ina wiyee Rintetsu (Rintetsu). Sosiyetee sekteer tataɓo oo sosaa ko e hitaande 1962. Laabi ɗii ɓuri nawde ko konte walla petroŋ wonande nokku peewnugol Keiyō to Port Chiba, to Bay Tokyo.<ref>{{Cite web|title=京葉臨海鉄道株式会社 会社概要|url=http://www.rintetu.co.jp/company/gaiyou_ayumi.html#a|access-date=2021-11-10|website=www.rintetu.co.jp|language=ja}}</ref><ref>{{Cite web|title=京葉臨海鉄道株式会社 仕事と流れ|url=http://www.rintetu.co.jp/business/sikumi_nagare.html|access-date=2021-11-10|website=www.rintetu.co.jp|language=ja}}</ref>
== Doggi baɗɗiiɗi ==
== Dayugo: ==
Soga — Kitasode: 19,9 km
Koolaaɗo kuuɓal — 1,6 km
Ko ɗoon woni 2,3 km
Jaagorgal : 1 067 mm
Staasiyoŋaaji: 10
Track: Gooto
Doole: Disel
Signal laana njoorndi : Otomatik koolaaɗo<ref name="rosenzu">{{Cite web|title=京葉臨海鉄道株式会社 鉄道路線図|url=http://www.rintetu.co.jp/company/rosen.html|access-date=2022-10-06|website=www.rintetu.co.jp|language=ja}}</ref>
== Ƴeew kadi ==
Doggol sosiyeteeji laana njoorndi e nder leydi Japon
Doggol laabi njamndi e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
p1319qgw5sf4yd4400dwzjkugi2d32r
Keisei Kanamachi Line
0
41911
172655
2026-06-10T12:19:49Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172655
wikitext
text/x-wiki
Laawol Keisei Kanamachi (laawol Keisei Kanamachi, Keisei-Kanamachi sen) ko laawol laana njoorndi 2,5 km (1,6 mi) to Katsushika, Tokiyoo, Japon, ngol laawol laana njoorndi kuuraa Keisei huutortoo. Laylaytol ngol ina huutoroo njilluuji to Shibamata Taishakuten, suudu dewal Budisma sosaandu e hitaande 1629, kam e gure saraaji mum. Harfeere limoore station fuɗɗorde ndee liggey ko KS.
Limtol
Laana Keisei Kanamachi ina jeyaa e laabi seeɗa ɗi yimɓe njolnata laawol gootol e nder Tokiyoo. Laana kaa mahiraa ko e nokku keewɗo hoɗɓe, mahaaɗe ina tawee e laawol ngol no feewi. Hakkunde Shibamata e Gartirgal Keisei Kanamachi, laawol ngol ina yahdi e mbedda Shibamata, ina laaɓi no feewi. Ko dingiral 3 tan woni e laana kaa, dingiral hakkundeewal tan, dingiral Shibamata, ina ɓadii Siftorde Shibamata Taishakuten e Katsushika Shibamata Torasan, ko noon turismaaɓe keewi huutoraade ɗum. Hay so tawii ko laana juutka no feewi, ina jokkondiri e laana mawka Keisei, laana Keisei Sky Access, laana Hokuso e laana JR Joban fof, kadi ina jokkondiri e caka wuro ngoo e nokkuuji ɗiɗi ɗii fof e banngeeji ɗiɗi ɗii fof, ko ɗum waɗi laana kaa ina heewi yahooɓe dow e les subaka e kikiiɗe.
Tariya
Laawol njamndi gadanol ngol e ngalɗoo laawol ko laana ndiwoowa 610 mm (2 ft) udditaa e hitaande 1899. Ina waɗi 64 oto, heen gooto fof ina jooɗii e yahooɓe jeegom, neɗɗo gooto ina pusnoo ɗum.
Sosiyetee Keisei heɓi laana kaa ko e hitaande 1912, o mahi ɗum no laana njoorndi 1 372 mm (4 ft 6 in) kuutorteeɗo e laana ndiwoowa. Laawol ngol fooɗtaama haa 1,435 mm (4 ft 8+1⁄2 in) fotnde woore nder hitaande 1959.
Stations
No. Stasiyoŋ Japon Woɗɗude (km) Nokku jolngo
Ha kunde
stationeji ɗii fof
KS10 Keisei-Takasago Keisei Takasago - 0.0 Icon ngam laana mawka Keisei: Laawol mawngol Keisei
Ikon ngam laabi naatgol asamaan Narita: Laylaytol naatgol asamaan Narita
Laana Hokuso: Katsushika, Tokiyoo
KS50 Sibamata 1,0 1,0
KS51 Keisei-Kanamachi 1,5 2,5 Laawol Jōban (nokku) (JL-21)
Tuugnorgal
min9w7rh43b0h51gpob1zj70v8ll1h6
172656
172655
2026-06-10T12:21:05Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172656
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Laawol Keisei Kanamachi (laawol Keisei Kanamachi, Keisei-Kanamachi sen) ko laawol laana njoorndi 2,5 km (1,6 mi) to Katsushika, Tokiyoo, Japon, ngol laawol laana njoorndi kuuraa Keisei huutortoo. Laylaytol ngol ina huutoroo njilluuji to Shibamata Taishakuten, suudu dewal Budisma sosaandu e hitaande 1629, kam e gure saraaji mum. Harfeere limoore station fuɗɗorde ndee liggey ko KS.
Limtol
Laana Keisei Kanamachi ina jeyaa e laabi seeɗa ɗi yimɓe njolnata laawol gootol e nder Tokiyoo. Laana kaa mahiraa ko e nokku keewɗo hoɗɓe, mahaaɗe ina tawee e laawol ngol no feewi. Hakkunde Shibamata e Gartirgal Keisei Kanamachi, laawol ngol ina yahdi e mbedda Shibamata, ina laaɓi no feewi. Ko dingiral 3 tan woni e laana kaa, dingiral hakkundeewal tan, dingiral Shibamata, ina ɓadii Siftorde Shibamata Taishakuten e Katsushika Shibamata Torasan, ko noon turismaaɓe keewi huutoraade ɗum. Hay so tawii ko laana juutka no feewi, ina jokkondiri e laana mawka Keisei, laana Keisei Sky Access, laana Hokuso e laana JR Joban fof, kadi ina jokkondiri e caka wuro ngoo e nokkuuji ɗiɗi ɗii fof e banngeeji ɗiɗi ɗii fof, ko ɗum waɗi laana kaa ina heewi yahooɓe dow e les subaka e kikiiɗe.
Tariya
Laawol njamndi gadanol ngol e ngalɗoo laawol ko laana ndiwoowa 610 mm (2 ft) udditaa e hitaande 1899. Ina waɗi 64 oto, heen gooto fof ina jooɗii e yahooɓe jeegom, neɗɗo gooto ina pusnoo ɗum.
Sosiyetee Keisei heɓi laana kaa ko e hitaande 1912, o mahi ɗum no laana njoorndi 1 372 mm (4 ft 6 in) kuutorteeɗo e laana ndiwoowa. Laawol ngol fooɗtaama haa 1,435 mm (4 ft 8+1⁄2 in) fotnde woore nder hitaande 1959.
Stations
No. Stasiyoŋ Japon Woɗɗude (km) Nokku jolngo
Ha kunde
stationeji ɗii fof
KS10 Keisei-Takasago Keisei Takasago - 0.0 Icon ngam laana mawka Keisei: Laawol mawngol Keisei
Ikon ngam laabi naatgol asamaan Narita: Laylaytol naatgol asamaan Narita
Laana Hokuso: Katsushika, Tokiyoo
KS50 Sibamata 1,0 1,0
KS51 Keisei-Kanamachi 1,5 2,5 Laawol Jōban (nokku) (JL-21)
Tuugnorgal
9js9ns202asp9v2w1xg24cxq0wsw777
172657
172656
2026-06-10T12:23:09Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172657
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laawol Keisei Kanamachi''' (laawol Keisei Kanamachi, Keisei-Kanamachi sen) ko laawol laana njoorndi 2,5 km (1,6 mi) to Katsushika, Tokiyoo, Japon, ngol laawol laana njoorndi kuuraa Keisei huutortoo. Laylaytol ngol ina huutoroo njilluuji to Shibamata Taishakuten, suudu dewal Budisma sosaandu e hitaande 1629, kam e gure saraaji mum. Harfeere limoore station fuɗɗorde ndee liggey ko KS.
== Limtol ==
Laana Keisei Kanamachi ina jeyaa e laabi seeɗa ɗi yimɓe njolnata laawol gootol e nder Tokiyoo. Laana kaa mahiraa ko e nokku keewɗo hoɗɓe, mahaaɗe ina tawee e laawol ngol no feewi. Hakkunde Shibamata e Gartirgal Keisei Kanamachi, laawol ngol ina yahdi e mbedda Shibamata, ina laaɓi no feewi. Ko dingiral 3 tan woni e laana kaa, dingiral hakkundeewal tan, dingiral Shibamata, ina ɓadii Siftorde Shibamata Taishakuten e Katsushika Shibamata Torasan, ko noon turismaaɓe keewi huutoraade ɗum. Hay so tawii ko laana juutka no feewi, ina jokkondiri e laana mawka Keisei, laana Keisei Sky Access, laana Hokuso e laana JR Joban fof, kadi ina jokkondiri e caka wuro ngoo e nokkuuji ɗiɗi ɗii fof e banngeeji ɗiɗi ɗii fof, ko ɗum waɗi laana kaa ina heewi yahooɓe dow e les subaka e kikiiɗe.
== Tariya ==
Laawol njamndi gadanol ngol e ngalɗoo laawol ko laana ndiwoowa 610 mm (2 ft) udditaa e hitaande 1899. Ina waɗi 64 oto, heen gooto fof ina jooɗii e yahooɓe jeegom, neɗɗo gooto ina pusnoo ɗum.
Sosiyetee Keisei heɓi laana kaa ko e hitaande 1912, o mahi ɗum no laana njoorndi 1 372 mm (4 ft 6 in) kuutorteeɗo e laana ndiwoowa. Laawol ngol fooɗtaama haa 1,435 mm (4 ft 8+1⁄2 in) fotnde woore nder hitaande 1959.
== Stations ==
No. Stasiyoŋ Japon Woɗɗude (km) Nokku jolngo
== Ha kund ==
stationeji ɗii fo
KS10 Keisei-Takasago Keisei Takasago - 0.0 Icon ngam laana mawka Keisei: Laawol mawngol
Keisei
Ikon ngam laabi naatgol asamaan Narita: Laylaytol naatgol asamaan Narita
Laana Hokuso: Katsushika, Tokiyoo
KS50 Sibamata 1,0 1,0
KS51 Keisei-Kanamachi 1,5 2,5 Laawol Jōban (nokku) (JL-21)
== Tuugnorgal ==
dxn18s4criapqdt5zfdee2jkyluoze1
Mizuma Railway Mizuma Line
0
41912
172658
2026-06-10T12:26:10Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172658
wikitext
text/x-wiki
Laawol Mizuma (Laawol Mizuma, Mizuma-sen) ko laawol laana njoorndi Japon hakkunde Gartirgal Mizuma Kannon e Gartirgal Kaizuka, fof e nder Kaizuka, Ōsaka. Ko ngol woni go’o ko laawol laana njoorndi sosiyetee laana njoorndi keeriiɗo biyeteeɗo Mizuma Railway (Laawol laana njoorndi Mizuma, Mizuma Tetsudō), ngol kadi ina gollina otooji.
Sosiyetee oo walla liggey oo ina heewi wiyeede Suitetsu.
Doggi baɗɗiiɗi
Woɗɗude: 5,5 kiloomeeteer (3,4 miil)
Njaajeendi: 1 067 mm (3 ft 6 in)
Staasiyoŋaaji: 10
Track: gooto
Ko jolni e kuuraa : 1 500V DC
Sifaa laawol laana njoorndi: Otomatik
Tariya
Laabi ɗii udditaa ko hakkunde desaambar 1925 e lewru januyee 1926, ɗi kuutortoo ko 600 VDC.
Sarwisaaji marsandiis njoofi ko e hitaande 1972. E hitaande 1990, jolngo laana kaa ɓeydaama haa 1 500 VDC e jokkondirde e naatgol EMU-ji ex-Tokyu 7000 series gollotooɗi e 1 500 VDC.
Laabi jokkondirɗi eɓɓaaɗi
Staasiyoŋ Sechigo - Pewnugol laawol potngol yahde Kokawa e dow laawol Wakayama fuɗɗii ko e darorɗe kitaale 1920 kono ngol woppitaa sabu ŋakkeende faggudu e kitaale 1930
Sarwisaaji
Denndaangal sarwisaaji e Line ko otooji Local, ina njokki e kala nokku.
Ñalɗi yontere, otooji ina njaha ko ina wona hojomaaji 20 kala e nder waktuuji ɓurɗi heewde yimɓe subaka e kikiiɗe, e hojomaaji 30 kala e sahaaji goɗɗi. E ñalɗi udditgol e ñalɗi teskinɗi, otooji ina njaha ko ina wona hojomaaji 20 kala hakkunde 07w00h e 09w00h e hojomaaji 30 kala e sahaaji goɗɗi. Waktu doggudu ko hojomaaji 15-17.
Stations
Staasiyoŋaaji ɗii fof ko to Kaizuka, e nder diiwaan Osaka.
Stasiyoŋ Japon Woɗɗude (km) Jaltugol
Ha kunde
Stations Total
Dayugo
Kaizuka - 0.0 NK Laawol mawngol Nankai (NK26)
0,8 0,8
Koginosato (wuro Chikayosi) 0,4 1,2
Isiyay (Isiyay) 0,8 2,0
Seekigo (Seekigo) 0,8 2,8
Naagose (Naagosi) 0,4 3,2
Mori (Mori) 1,1 4,3
Miisu (Miisu) 0,4 4,7
Mikayamaguci (Mikayamaguci) 0,4 5,1
Mizuma Kannon (Mizuma Kannon) 0,4 5,5
Stock Rolling
1000 serie [ja] otooji 2 EMU x 4 (otooji 8) (Tokyu 7000 serie [ja] ɓooyɗo mahaa ko e hitaande 1962-1966). Otooji 10 keɓaama e Tokyu e hitaande 1990. Otooji 8 e nder 10 ɗii peewnitaama e hitaande 2006-2007, limtaa gila e 7000 serie haa e 1000 serie, otooji 2 keddiiɗi ɗii njaltinaama e golle jooni jooni.
Ƴeew kadi
Doggol sosiyeteeji laana njoorndi e nder leydi Japon
Doggol laabi njamndi e nder leydi Japon
Tuugnorgal
6d16iq728e7vedsajm1mmoa8koqu6lz
172659
172658
2026-06-10T12:27:50Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172659
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Laawol Mizuma (Laawol Mizuma, Mizuma-sen) ko laawol laana njoorndi Japon hakkunde Gartirgal Mizuma Kannon e Gartirgal Kaizuka, fof e nder Kaizuka, Ōsaka. Ko ngol woni go’o ko laawol laana njoorndi sosiyetee laana njoorndi keeriiɗo biyeteeɗo Mizuma Railway (Laawol laana njoorndi Mizuma, Mizuma Tetsudō), ngol kadi ina gollina otooji.
Sosiyetee oo walla liggey oo ina heewi wiyeede Suitetsu.
Doggi baɗɗiiɗi
Woɗɗude: 5,5 kiloomeeteer (3,4 miil)
Njaajeendi: 1 067 mm (3 ft 6 in)
Staasiyoŋaaji: 10
Track: gooto
Ko jolni e kuuraa : 1 500V DC
Sifaa laawol laana njoorndi: Otomatik
Tariya
Laabi ɗii udditaa ko hakkunde desaambar 1925 e lewru januyee 1926, ɗi kuutortoo ko 600 VDC.
Sarwisaaji marsandiis njoofi ko e hitaande 1972. E hitaande 1990, jolngo laana kaa ɓeydaama haa 1 500 VDC e jokkondirde e naatgol EMU-ji ex-Tokyu 7000 series gollotooɗi e 1 500 VDC.
Laabi jokkondirɗi eɓɓaaɗi
Staasiyoŋ Sechigo - Pewnugol laawol potngol yahde Kokawa e dow laawol Wakayama fuɗɗii ko e darorɗe kitaale 1920 kono ngol woppitaa sabu ŋakkeende faggudu e kitaale 1930
Sarwisaaji
Denndaangal sarwisaaji e Line ko otooji Local, ina njokki e kala nokku.
Ñalɗi yontere, otooji ina njaha ko ina wona hojomaaji 20 kala e nder waktuuji ɓurɗi heewde yimɓe subaka e kikiiɗe, e hojomaaji 30 kala e sahaaji goɗɗi. E ñalɗi udditgol e ñalɗi teskinɗi, otooji ina njaha ko ina wona hojomaaji 20 kala hakkunde 07w00h e 09w00h e hojomaaji 30 kala e sahaaji goɗɗi. Waktu doggudu ko hojomaaji 15-17.
Stations
Staasiyoŋaaji ɗii fof ko to Kaizuka, e nder diiwaan Osaka.
Stasiyoŋ Japon Woɗɗude (km) Jaltugol
Ha kunde
Stations Total
Dayugo
Kaizuka - 0.0 NK Laawol mawngol Nankai (NK26)
0,8 0,8
Koginosato (wuro Chikayosi) 0,4 1,2
Isiyay (Isiyay) 0,8 2,0
Seekigo (Seekigo) 0,8 2,8
Naagose (Naagosi) 0,4 3,2
Mori (Mori) 1,1 4,3
Miisu (Miisu) 0,4 4,7
Mikayamaguci (Mikayamaguci) 0,4 5,1
Mizuma Kannon (Mizuma Kannon) 0,4 5,5
Stock Rolling
1000 serie [ja] otooji 2 EMU x 4 (otooji 8) (Tokyu 7000 serie [ja] ɓooyɗo mahaa ko e hitaande 1962-1966). Otooji 10 keɓaama e Tokyu e hitaande 1990. Otooji 8 e nder 10 ɗii peewnitaama e hitaande 2006-2007, limtaa gila e 7000 serie haa e 1000 serie, otooji 2 keddiiɗi ɗii njaltinaama e golle jooni jooni.
Ƴeew kadi
Doggol sosiyeteeji laana njoorndi e nder leydi Japon
Doggol laabi njamndi e nder leydi Japon
Tuugnorgal
5poem2uyybidxqm4vuwrehm4yw5ocah
172660
172659
2026-06-10T12:30:17Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172660
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laawol Mizuma''' (Laawol Mizuma, Mizuma-sen) ko laawol laana njoorndi Japon hakkunde Gartirgal Mizuma Kannon e Gartirgal Kaizuka, fof e nder Kaizuka, Ōsaka. Ko ngol woni go’o ko laawol laana njoorndi sosiyetee laana njoorndi keeriiɗo biyeteeɗo Mizuma Railway (Laawol laana njoorndi Mizuma, Mizuma Tetsudō), ngol kadi ina gollina otooji.
Sosiyetee oo walla liggey oo ina heewi wiyeede Suitetsu.
== Doggi baɗɗiiɗi ==
Woɗɗude: 5,5 kiloomeeteer (3,4 miil)
Njaajeendi: 1 067 mm (3 ft 6 in)
Staasiyoŋaaji: 10
Track: gooto
Ko jolni e kuuraa : 1 500V DC
Sifaa laawol laana njoorndi: Otomatik
== Tariya ==
Laabi ɗii udditaa ko hakkunde desaambar 1925 e lewru januyee 1926, ɗi kuutortoo ko 600 VDC.
Sarwisaaji marsandiis njoofi ko e hitaande 1972. E hitaande 1990, jolngo laana kaa ɓeydaama haa 1 500 VDC e jokkondirde e naatgol EMU-ji ex-Tokyu 7000 series gollotooɗi e 1 500 VDC.
Laabi jokkondirɗi eɓɓaaɗi
Staasiyoŋ Sechigo - Pewnugol laawol potngol yahde Kokawa e dow laawol Wakayama fuɗɗii ko e darorɗe kitaale 1920 kono ngol woppitaa sabu ŋakkeende faggudu e kitaale 1930
Sarwisaaji
Denndaangal sarwisaaji e Line ko otooji Local, ina njokki e kala nokku.
Ñalɗi yontere, otooji ina njaha ko ina wona hojomaaji 20 kala e nder waktuuji ɓurɗi heewde yimɓe subaka e kikiiɗe, e hojomaaji 30 kala e sahaaji goɗɗi. E ñalɗi udditgol e ñalɗi teskinɗi, otooji ina njaha ko ina wona hojomaaji 20 kala hakkunde 07w00h e 09w00h e hojomaaji 30 kala e sahaaji goɗɗi. Waktu doggudu ko hojomaaji 15-17.
Stations
Staasiyoŋaaji ɗii fof ko to Kaizuka, e nder diiwaan Osaka.
Stasiyoŋ Japon Woɗɗude (km) Jaltugol
Ha kunde
Stations Total
Dayugo
Kaizuka - 0.0 NK Laawol mawngol Nankai (NK26)
0,8 0,8
Koginosato (wuro Chikayosi) 0,4 1,2
Isiyay (Isiyay) 0,8 2,0
Seekigo (Seekigo) 0,8 2,8
Naagose (Naagosi) 0,4 3,2
Mori (Mori) 1,1 4,3
Miisu (Miisu) 0,4 4,7
Mikayamaguci (Mikayamaguci) 0,4 5,1
Mizuma Kannon (Mizuma Kannon) 0,4 5,5
Stock Rolling
1000 serie [ja] otooji 2 EMU x 4 (otooji 8) (Tokyu 7000 serie [ja] ɓooyɗo mahaa ko e hitaande 1962-1966). Otooji 10 keɓaama e Tokyu e hitaande 1990. Otooji 8 e nder 10 ɗii peewnitaama e hitaande 2006-2007, limtaa gila e 7000 serie haa e 1000 serie, otooji 2 keddiiɗi ɗii njaltinaama e golle jooni jooni.
Ƴeew kadi
Doggol sosiyeteeji laana njoorndi e nder leydi Japon
Doggol laabi njamndi e nder leydi Japon
Tuugnorgal
0v52u95ft1hm1d1jk3u7pu1e0s1qi1b
172661
172660
2026-06-10T12:31:42Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172661
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laawol Mizuma''' (Laawol Mizuma, Mizuma-sen) ko laawol laana njoorndi Japon hakkunde Gartirgal Mizuma Kannon e Gartirgal Kaizuka, fof e nder Kaizuka, Ōsaka. Ko ngol woni go’o ko laawol laana njoorndi sosiyetee laana njoorndi keeriiɗo biyeteeɗo Mizuma Railway (Laawol laana njoorndi Mizuma, Mizuma Tetsudō), ngol kadi ina gollina otooji.
Sosiyetee oo walla liggey oo ina heewi wiyeede Suitetsu.
== Doggi baɗɗiiɗi ==
Woɗɗude: 5,5 kiloomeeteer (3,4 miil)
Njaajeendi: 1 067 mm (3 ft 6 in)
Staasiyoŋaaji: 10
Track: gooto
Ko jolni e kuuraa : 1 500V DC
Sifaa laawol laana njoorndi: Otomatik
== Tariya ==
Laabi ɗii udditaa ko hakkunde desaambar 1925 e lewru januyee 1926, ɗi kuutortoo ko 600 VDC.
Sarwisaaji marsandiis njoofi ko e hitaande 1972. E hitaande 1990, jolngo laana kaa ɓeydaama haa 1 500 VDC e jokkondirde e naatgol EMU-ji ex-Tokyu 7000 series gollotooɗi e 1 500 VDC.
Laabi jokkondirɗi eɓɓaaɗi
Staasiyoŋ Sechigo - Pewnugol laawol potngol yahde Kokawa e dow laawol Wakayama fuɗɗii ko e darorɗe kitaale 1920 kono ngol woppitaa sabu ŋakkeende faggudu e kitaale 1930
Sarwisaaji
Denndaangal sarwisaaji e Line ko otooji Local, ina njokki e kala nokku.
Ñalɗi yontere, otooji ina njaha ko ina wona hojomaaji 20 kala e nder waktuuji ɓurɗi heewde yimɓe subaka e kikiiɗe, e hojomaaji 30 kala e sahaaji goɗɗi. E ñalɗi udditgol e ñalɗi teskinɗi, otooji ina njaha ko ina wona hojomaaji 20 kala hakkunde 07w00h e 09w00h e hojomaaji 30 kala e sahaaji goɗɗi. Waktu doggudu ko hojomaaji 15-17.
== Stations ==
Staasiyoŋaaji ɗii fof ko to Kaizuka, e nder diiwaan Osaka.
Stasiyoŋ Japon Woɗɗude (km) Jaltugol
== Ha kunde ==
== Stations Total ==
== Dayugo ==
Kaizuka - 0.0 NK Laawol mawngol Nankai (NK26)
0,8 0,8
Koginosato (wuro Chikayosi) 0,4 1,2
Isiyay (Isiyay) 0,8 2,0
Seekigo (Seekigo) 0,8 2,8
Naagose (Naagosi) 0,4 3,2
Mori (Mori) 1,1 4,3
Miisu (Miisu) 0,4 4,7
Mikayamaguci (Mikayamaguci) 0,4 5,1
Mizuma Kannon (Mizuma Kannon) 0,4 5,5
== Stock Rolling ==
1000 serie [ja] otooji 2 EMU x 4 (otooji 8) (Tokyu 7000 serie [ja] ɓooyɗo mahaa ko e hitaande 1962-1966). Otooji 10 keɓaama e Tokyu e hitaande 1990. Otooji 8 e nder 10 ɗii peewnitaama e hitaande 2006-2007, limtaa gila e 7000 serie haa e 1000 serie, otooji 2 keddiiɗi ɗii njaltinaama e golle jooni jooni.
== Ƴeew kadi ==
Doggol sosiyeteeji laana njoorndi e nder leydi Japon
Doggol laabi njamndi e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
0xw9yhdunnzlndyjg5zpqap1ks8ixq0
172662
172661
2026-06-10T12:32:41Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172662
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laawol Mizuma''' (Laawol Mizuma, Mizuma-sen) ko laawol laana njoorndi Japon hakkunde Gartirgal Mizuma Kannon e Gartirgal Kaizuka, fof e nder Kaizuka, Ōsaka. Ko ngol woni go’o ko laawol laana njoorndi sosiyetee laana njoorndi keeriiɗo biyeteeɗo Mizuma Railway (Laawol laana njoorndi Mizuma, Mizuma Tetsudō), ngol kadi ina gollina otooji.<ref name=":0">{{Cite book|title=私鉄車両編成表 '91年版|date=1991-09-15|publisher=ジェー・アール・アール|isbn=4-88283-212-7|pages=164|language=ja|trans-title=Private Railway Car Formation Table 1991 Edition}}</ref>
Sosiyetee oo walla liggey oo ina heewi wiyeede Suitetsu.
== Doggi baɗɗiiɗi ==
Woɗɗude: 5,5 kiloomeeteer (3,4 miil)
Njaajeendi: 1 067 mm (3 ft 6 in)
Staasiyoŋaaji: 10
Track: gooto
Ko jolni e kuuraa : 1 500V DC
Sifaa laawol laana njoorndi: Otomatik
== Tariya ==
Laabi ɗii udditaa ko hakkunde desaambar 1925 e lewru januyee 1926, ɗi kuutortoo ko 600 VDC.
Sarwisaaji marsandiis njoofi ko e hitaande 1972. E hitaande 1990, jolngo laana kaa ɓeydaama haa 1 500 VDC e jokkondirde e naatgol EMU-ji ex-Tokyu 7000 series gollotooɗi e 1 500 VDC.
Laabi jokkondirɗi eɓɓaaɗi
Staasiyoŋ Sechigo - Pewnugol laawol potngol yahde Kokawa e dow laawol Wakayama fuɗɗii ko e darorɗe kitaale 1920 kono ngol woppitaa sabu ŋakkeende faggudu e kitaale 1930
Sarwisaaji
Denndaangal sarwisaaji e Line ko otooji Local, ina njokki e kala nokku.
Ñalɗi yontere, otooji ina njaha ko ina wona hojomaaji 20 kala e nder waktuuji ɓurɗi heewde yimɓe subaka e kikiiɗe, e hojomaaji 30 kala e sahaaji goɗɗi. E ñalɗi udditgol e ñalɗi teskinɗi, otooji ina njaha ko ina wona hojomaaji 20 kala hakkunde 07w00h e 09w00h e hojomaaji 30 kala e sahaaji goɗɗi. Waktu doggudu ko hojomaaji 15-17.
== Stations ==
Staasiyoŋaaji ɗii fof ko to Kaizuka, e nder diiwaan Osaka.
Stasiyoŋ Japon Woɗɗude (km) Jaltugol
== Ha kunde ==
== Stations Total ==
== Dayugo ==
Kaizuka - 0.0 NK Laawol mawngol Nankai (NK26)
0,8 0,8
Koginosato (wuro Chikayosi) 0,4 1,2
Isiyay (Isiyay) 0,8 2,0
Seekigo (Seekigo) 0,8 2,8
Naagose (Naagosi) 0,4 3,2
Mori (Mori) 1,1 4,3
Miisu (Miisu) 0,4 4,7
Mikayamaguci (Mikayamaguci) 0,4 5,1
Mizuma Kannon (Mizuma Kannon) 0,4 5,5
== Stock Rolling ==
1000 serie [ja] otooji 2 EMU x 4 (otooji 8) (Tokyu 7000 serie [ja] ɓooyɗo mahaa ko e hitaande 1962-1966). Otooji 10 keɓaama e Tokyu e hitaande 1990. Otooji 8 e nder 10 ɗii peewnitaama e hitaande 2006-2007, limtaa gila e 7000 serie haa e 1000 serie, otooji 2 keddiiɗi ɗii njaltinaama e golle jooni jooni.
== Ƴeew kadi ==
Doggol sosiyeteeji laana njoorndi e nder leydi Japon
Doggol laabi njamndi e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
2gvn2eujea1smv92y1816uzlkdffj8u
172663
172662
2026-06-10T12:33:55Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172663
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laawol Mizuma''' (Laawol Mizuma, Mizuma-sen) ko laawol laana njoorndi Japon hakkunde Gartirgal Mizuma Kannon e Gartirgal Kaizuka, fof e nder Kaizuka, Ōsaka. Ko ngol woni go’o ko laawol laana njoorndi sosiyetee laana njoorndi keeriiɗo biyeteeɗo Mizuma Railway (Laawol laana njoorndi Mizuma, Mizuma Tetsudō), ngol kadi ina gollina otooji.<ref name=":0">{{Cite book|title=私鉄車両編成表 '91年版|date=1991-09-15|publisher=ジェー・アール・アール|isbn=4-88283-212-7|pages=164|language=ja|trans-title=Private Railway Car Formation Table 1991 Edition}}</ref>
Sosiyetee oo walla liggey oo ina heewi wiyeede Suitetsu.<ref name=":1">{{Cite web|title=Kaizuka(Osaka) {{!}} Mizuma Railway for Mizumakannon Timetable|url=https://japantravel.navitime.com/en/area/jp/timetable/00001189/00000710/?direction=down|access-date=2025-08-14|website=Japan Travel by Navitime}}</ref>
== Doggi baɗɗiiɗi ==
Woɗɗude: 5,5 kiloomeeteer (3,4 miil)
Njaajeendi: 1 067 mm (3 ft 6 in)
Staasiyoŋaaji: 10
Track: gooto
Ko jolni e kuuraa : 1 500V DC
Sifaa laawol laana njoorndi: Otomatik
== Tariya ==
Laabi ɗii udditaa ko hakkunde desaambar 1925 e lewru januyee 1926, ɗi kuutortoo ko 600 VDC.
Sarwisaaji marsandiis njoofi ko e hitaande 1972. E hitaande 1990, jolngo laana kaa ɓeydaama haa 1 500 VDC e jokkondirde e naatgol EMU-ji ex-Tokyu 7000 series gollotooɗi e 1 500 VDC.
Laabi jokkondirɗi eɓɓaaɗi
Staasiyoŋ Sechigo - Pewnugol laawol potngol yahde Kokawa e dow laawol Wakayama fuɗɗii ko e darorɗe kitaale 1920 kono ngol woppitaa sabu ŋakkeende faggudu e kitaale 1930
Sarwisaaji
Denndaangal sarwisaaji e Line ko otooji Local, ina njokki e kala nokku.
Ñalɗi yontere, otooji ina njaha ko ina wona hojomaaji 20 kala e nder waktuuji ɓurɗi heewde yimɓe subaka e kikiiɗe, e hojomaaji 30 kala e sahaaji goɗɗi. E ñalɗi udditgol e ñalɗi teskinɗi, otooji ina njaha ko ina wona hojomaaji 20 kala hakkunde 07w00h e 09w00h e hojomaaji 30 kala e sahaaji goɗɗi. Waktu doggudu ko hojomaaji 15-17.
== Stations ==
Staasiyoŋaaji ɗii fof ko to Kaizuka, e nder diiwaan Osaka.
Stasiyoŋ Japon Woɗɗude (km) Jaltugol
== Ha kunde ==
== Stations Total ==
== Dayugo ==
Kaizuka - 0.0 NK Laawol mawngol Nankai (NK26)
0,8 0,8
Koginosato (wuro Chikayosi) 0,4 1,2
Isiyay (Isiyay) 0,8 2,0
Seekigo (Seekigo) 0,8 2,8
Naagose (Naagosi) 0,4 3,2
Mori (Mori) 1,1 4,3
Miisu (Miisu) 0,4 4,7
Mikayamaguci (Mikayamaguci) 0,4 5,1
Mizuma Kannon (Mizuma Kannon) 0,4 5,5
== Stock Rolling ==
1000 serie [ja] otooji 2 EMU x 4 (otooji 8) (Tokyu 7000 serie [ja] ɓooyɗo mahaa ko e hitaande 1962-1966). Otooji 10 keɓaama e Tokyu e hitaande 1990. Otooji 8 e nder 10 ɗii peewnitaama e hitaande 2006-2007, limtaa gila e 7000 serie haa e 1000 serie, otooji 2 keddiiɗi ɗii njaltinaama e golle jooni jooni.
== Ƴeew kadi ==
Doggol sosiyeteeji laana njoorndi e nder leydi Japon
Doggol laabi njamndi e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
mlymnfqfm8bwqivd22yihkr3mxze9k7
172664
172663
2026-06-10T12:35:25Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172664
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laawol Mizuma''' (Laawol Mizuma, Mizuma-sen) ko laawol laana njoorndi Japon hakkunde Gartirgal Mizuma Kannon e Gartirgal Kaizuka, fof e nder Kaizuka, Ōsaka. Ko ngol woni go’o ko laawol laana njoorndi sosiyetee laana njoorndi keeriiɗo biyeteeɗo Mizuma Railway (Laawol laana njoorndi Mizuma, Mizuma Tetsudō), ngol kadi ina gollina otooji.<ref name=":0">{{Cite book|title=私鉄車両編成表 '91年版|date=1991-09-15|publisher=ジェー・アール・アール|isbn=4-88283-212-7|pages=164|language=ja|trans-title=Private Railway Car Formation Table 1991 Edition}}</ref>
Sosiyetee oo walla liggey oo ina heewi wiyeede Suitetsu.<ref name=":1">{{Cite web|title=Kaizuka(Osaka) {{!}} Mizuma Railway for Mizumakannon Timetable|url=https://japantravel.navitime.com/en/area/jp/timetable/00001189/00000710/?direction=down|access-date=2025-08-14|website=Japan Travel by Navitime}}</ref>
== Doggi baɗɗiiɗi ==
Woɗɗude: 5,5 kiloomeeteer (3,4 miil)
Njaajeendi: 1 067 mm (3 ft 6 in)
Staasiyoŋaaji: 10
Track: gooto
Ko jolni e kuuraa : 1 500V DC
Sifaa laawol laana njoorndi: Otomatik
== Tariya ==
Laabi ɗii udditaa ko hakkunde desaambar 1925 e lewru januyee 1926, ɗi kuutortoo ko 600 VDC.
Sarwisaaji marsandiis njoofi ko e hitaande 1972. E hitaande 1990, jolngo laana kaa ɓeydaama haa 1 500 VDC e jokkondirde e naatgol EMU-ji ex-Tokyu 7000 series gollotooɗi e 1 500 VDC.
Laabi jokkondirɗi eɓɓaaɗi
Staasiyoŋ Sechigo - Pewnugol laawol potngol yahde Kokawa e dow laawol Wakayama fuɗɗii ko e darorɗe kitaale 1920 kono ngol woppitaa sabu ŋakkeende faggudu e kitaale 1930
Sarwisaaji
Denndaangal sarwisaaji e Line ko otooji Local, ina njokki e kala nokku.
Ñalɗi yontere, otooji ina njaha ko ina wona hojomaaji 20 kala e nder waktuuji ɓurɗi heewde yimɓe subaka e kikiiɗe, e hojomaaji 30 kala e sahaaji goɗɗi. E ñalɗi udditgol e ñalɗi teskinɗi, otooji ina njaha ko ina wona hojomaaji 20 kala hakkunde 07w00h e 09w00h e hojomaaji 30 kala e sahaaji goɗɗi. Waktu doggudu ko hojomaaji 15-17.<ref name=":12" />
== Stations ==
Staasiyoŋaaji ɗii fof ko to Kaizuka, e nder diiwaan Osaka.
Stasiyoŋ Japon Woɗɗude (km) Jaltugol
== Ha kunde ==
== Stations Total ==
== Dayugo ==
Kaizuka - 0.0 NK Laawol mawngol Nankai (NK26)
0,8 0,8
Koginosato (wuro Chikayosi) 0,4 1,2
Isiyay (Isiyay) 0,8 2,0
Seekigo (Seekigo) 0,8 2,8
Naagose (Naagosi) 0,4 3,2
Mori (Mori) 1,1 4,3
Miisu (Miisu) 0,4 4,7
Mikayamaguci (Mikayamaguci) 0,4 5,1
Mizuma Kannon (Mizuma Kannon) 0,4 5,5
== Stock Rolling ==
1000 serie [ja] otooji 2 EMU x 4 (otooji 8) (Tokyu 7000 serie [ja] ɓooyɗo mahaa ko e hitaande 1962-1966). Otooji 10 keɓaama e Tokyu e hitaande 1990. Otooji 8 e nder 10 ɗii peewnitaama e hitaande 2006-2007, limtaa gila e 7000 serie haa e 1000 serie, otooji 2 keddiiɗi ɗii njaltinaama e golle jooni jooni.
== Ƴeew kadi ==
Doggol sosiyeteeji laana njoorndi e nder leydi Japon
Doggol laabi njamndi e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
660mpvgfqrhjc1d5w30kx4s8boj000k
Nagano Line (Kintetsu)
0
41913
172665
2026-06-10T12:41:51Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172665
wikitext
text/x-wiki
Laabi Nagano (Laabi Nagano, Kintetsu Nagano-sen) ko laana njoorndi sosiyetee Japonnaajo keeriiɗo biyeteeɗo Kintetsu Railway. Nde ɗon ƴaɓɓitoo dow laawol Minami-Osaka haa Furuichi nder wuro Osaka haa woyla. Laawol ngol ina jokkondiri e gure Habikino, Tondabayashi e Kawachi-Nagano e nder diiwaan Osaka, ina joofna e Kawachinagano e jokkondirde e Laawol Kōya ngol laana njoorndi kuuraa Nankai.
Tariya
Laabi Nagano mahaa e udditaa hakkunde 1898 e 1902 ko laawol gootol laawol laana njoorndi Kayō (Kawayō Tetsudo, Kayō Tetsudō) ngol faandaare mum ko jokkondirde wuro nder leydi Kawachinagano e Kashiwara; Kansey, Kansai)). Sosiyetee oo wayli innde mum Osaka Railway Co. e hitaande 1919 (ko ɗum sosiyetee ɗiɗaɓo e oon innde) e felliti e mahde laana mum to Osaka, ummoraade e Dōmyōji. Ndeen sosiyatee oo udditii laawol ummoraade Furuichi feewde diiwaan Nara, ngam timminde laawol Minami Osaka jooni ngol. Nii woni laana ka Kawachi-Nagano wonti laana calɗi, laana Nagano hannde.
Laawol ngol waɗiraa ko 1500 VDC e hitaande 1923, sosiyetee oo hawri e Kintetsu e hitaande 1944. Taƴre Furuichi - Kishi ndee ƴettitaa ko e hitaande 1957, nde yaaji haa Tondabayashi e hitaande 1974.
E lewru suwee 2024, sarwisaaji ɗii ina poti usteede sabu ŋakkeende sofereeɓe.
Kugal
Fotde otooji ɗii fof ina njaha dow/les gila Ōsaka Abenobashi e laawol Minami-Osaka. Lonngere seeɗa ina ngarta to Tondabayashi.
Kugal
Lonngereeji ɗii fof ina njooɗii e denndaangal nokkuuji ɗo laana Nagano woni ɗoo. Ko ɓuri heewde e otooji ɗii ko Semi express.
Nokku (no woorunoo, Futsū) (L)
Limre golle limtaaɗe, subaka dow haa Tondabayashi walla Kawachi-Nagano, E nder hakkunde jamma, haa Furuichi walla Osaka Abenobashi.
Semi-Ekspres (Junkyū) (SE)
Lonngere nayi e waktu kala e laawol gootol, ñalawma fof, fof ina yaha/ummortoo Osaka Abenobashi.
Hollit (Kyūkō) (Eks)
E nder waktuuji njuumri, haa/ummortoo Osaka Abenobashi.
Stations
Staasiyoŋaaji ɗii fof ko e diiwaan Osaka ngoni.
Lonngere nokkuure (普通) ina jokki e kala nokku. Ko ɗum waɗi, nde woppitaa ɗoo.
No. Stasiyoŋ Japon Distance
(km) SE Ex Nokku jolngo
O16 Furuichi 0.0 ● ● F Minami Osaka Line (F16) Habikino
O17 Kisi 3.4 ● ● Tondabayasi
O18 Tondabayashi 5.7 ● ●
O19 6.3 ● ●
O20 Kawaani 7.3 ● ●
O21 Takidanifudo
(Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Osaka Otani)
(Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Osaka Otani) 8,7 ● ●
O22 10.5 ● ● Kawachi-Nagano
12.5 ● ● Laana Nankai Koya (NK69)
Tuugnorgal
oo6ufp2pcyzmd4u8pohbcksn9zo8rh3
172666
172665
2026-06-10T12:43:47Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172666
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Laabi Nagano (Laabi Nagano, Kintetsu Nagano-sen) ko laana njoorndi sosiyetee Japonnaajo keeriiɗo biyeteeɗo Kintetsu Railway. Nde ɗon ƴaɓɓitoo dow laawol Minami-Osaka haa Furuichi nder wuro Osaka haa woyla. Laawol ngol ina jokkondiri e gure Habikino, Tondabayashi e Kawachi-Nagano e nder diiwaan Osaka, ina joofna e Kawachinagano e jokkondirde e Laawol Kōya ngol laana njoorndi kuuraa Nankai.
Tariya
Laabi Nagano mahaa e udditaa hakkunde 1898 e 1902 ko laawol gootol laawol laana njoorndi Kayō (Kawayō Tetsudo, Kayō Tetsudō) ngol faandaare mum ko jokkondirde wuro nder leydi Kawachinagano e Kashiwara; Kansey, Kansai)). Sosiyetee oo wayli innde mum Osaka Railway Co. e hitaande 1919 (ko ɗum sosiyetee ɗiɗaɓo e oon innde) e felliti e mahde laana mum to Osaka, ummoraade e Dōmyōji. Ndeen sosiyatee oo udditii laawol ummoraade Furuichi feewde diiwaan Nara, ngam timminde laawol Minami Osaka jooni ngol. Nii woni laana ka Kawachi-Nagano wonti laana calɗi, laana Nagano hannde.
Laawol ngol waɗiraa ko 1500 VDC e hitaande 1923, sosiyetee oo hawri e Kintetsu e hitaande 1944. Taƴre Furuichi - Kishi ndee ƴettitaa ko e hitaande 1957, nde yaaji haa Tondabayashi e hitaande 1974.
E lewru suwee 2024, sarwisaaji ɗii ina poti usteede sabu ŋakkeende sofereeɓe.
Kugal
Fotde otooji ɗii fof ina njaha dow/les gila Ōsaka Abenobashi e laawol Minami-Osaka. Lonngere seeɗa ina ngarta to Tondabayashi.
Kugal
Lonngereeji ɗii fof ina njooɗii e denndaangal nokkuuji ɗo laana Nagano woni ɗoo. Ko ɓuri heewde e otooji ɗii ko Semi express.
Nokku (no woorunoo, Futsū) (L)
Limre golle limtaaɗe, subaka dow haa Tondabayashi walla Kawachi-Nagano, E nder hakkunde jamma, haa Furuichi walla Osaka Abenobashi.
Semi-Ekspres (Junkyū) (SE)
Lonngere nayi e waktu kala e laawol gootol, ñalawma fof, fof ina yaha/ummortoo Osaka Abenobashi.
Hollit (Kyūkō) (Eks)
E nder waktuuji njuumri, haa/ummortoo Osaka Abenobashi.
Stations
Staasiyoŋaaji ɗii fof ko e diiwaan Osaka ngoni.
Lonngere nokkuure (普通) ina jokki e kala nokku. Ko ɗum waɗi, nde woppitaa ɗoo.
No. Stasiyoŋ Japon Distance
(km) SE Ex Nokku jolngo
O16 Furuichi 0.0 ● ● F Minami Osaka Line (F16) Habikino
O17 Kisi 3.4 ● ● Tondabayasi
O18 Tondabayashi 5.7 ● ●
O19 6.3 ● ●
O20 Kawaani 7.3 ● ●
O21 Takidanifudo
(Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Osaka Otani)
(Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Osaka Otani) 8,7 ● ●
O22 10.5 ● ● Kawachi-Nagano
12.5 ● ● Laana Nankai Koya (NK69)
Tuugnorgal
rw2prf2i8gsyic1byck9n8yu6kiz5nl
172669
172666
2026-06-10T12:46:30Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172669
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laabi Nagano''' (Laabi Nagano, Kintetsu Nagano-sen) ko laana njoorndi sosiyetee Japonnaajo keeriiɗo biyeteeɗo Kintetsu Railway. Nde ɗon ƴaɓɓitoo dow laawol Minami-Osaka haa Furuichi nder wuro Osaka haa woyla. Laawol ngol ina jokkondiri e gure Habikino, Tondabayashi e Kawachi-Nagano e nder diiwaan Osaka, ina joofna e Kawachinagano e jokkondirde e Laawol Kōya ngol laana njoorndi kuuraa Nankai.
== Tariya ==
Laabi Nagano mahaa e udditaa hakkunde 1898 e 1902 ko laawol gootol laawol laana njoorndi Kayō (Kawayō Tetsudo, Kayō Tetsudō) ngol faandaare mum ko jokkondirde wuro nder leydi Kawachinagano e Kashiwara; Kansey, Kansai)). Sosiyetee oo wayli innde mum Osaka Railway Co. e hitaande 1919 (ko ɗum sosiyetee ɗiɗaɓo e oon innde) e felliti e mahde laana mum to Osaka, ummoraade e Dōmyōji. Ndeen sosiyatee oo udditii laawol ummoraade Furuichi feewde diiwaan Nara, ngam timminde laawol Minami Osaka jooni ngol. Nii woni laana ka Kawachi-Nagano wonti laana calɗi, laana Nagano hannde.
Laawol ngol waɗiraa ko 1500 VDC e hitaande 1923, sosiyetee oo hawri e Kintetsu e hitaande 1944. Taƴre Furuichi - Kishi ndee ƴettitaa ko e hitaande 1957, nde yaaji haa Tondabayashi e hitaande 1974.
E lewru suwee 2024, sarwisaaji ɗii ina poti usteede sabu ŋakkeende sofereeɓe.
== Kugal ==
Fotde otooji ɗii fof ina njaha dow/les gila Ōsaka Abenobashi e laawol Minami-Osaka. Lonngere seeɗa ina ngarta to Tondabayashi.
== Kugal ==
Lonngereeji ɗii fof ina njooɗii e denndaangal nokkuuji ɗo laana Nagano woni ɗoo. Ko ɓuri heewde e otooji ɗii ko Semi express.
Nokku (no woorunoo, Futsū) (L)
Limre golle limtaaɗe, subaka dow haa Tondabayashi walla Kawachi-Nagano, E nder hakkunde jamma, haa Furuichi walla Osaka Abenobashi.
Semi-Ekspres (Junkyū) (SE)
Lonngere nayi e waktu kala e laawol gootol, ñalawma fof, fof ina yaha/ummortoo Osaka Abenobashi.
Hollit (Kyūkō) (Eks)
E nder waktuuji njuumri, haa/ummortoo Osaka Abenobashi.
== Stations ==
Staasiyoŋaaji ɗii fof ko e diiwaan Osaka ngoni.
Lonngere nokkuure (普通) ina jokki e kala nokku. Ko ɗum waɗi, nde woppitaa ɗoo.
No. Stasiyoŋ Japon Distance
(km) SE Ex Nokku jolngo
O16 Furuichi 0.0 ● ● F Minami Osaka Line (F16) Habikino
O17 Kisi 3.4 ● ● Tondabayasi
O18 Tondabayashi 5.7 ● ●
O19 6.3 ● ●
O20 Kawaani 7.3 ● ●
O21 Takidanifudo
(Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Osaka Otani)
(Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Osaka Otani) 8,7 ● ●
O22 10.5 ● ● Kawachi-Nagano
12.5 ● ● Laana Nankai Koya (NK69)
Tuugnorgal
bnwt5elu7pr29fckuxsecmimf762i90
172670
172669
2026-06-10T12:47:05Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172670
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laabi Nagano''' (Laabi Nagano, Kintetsu Nagano-sen) ko laana njoorndi sosiyetee Japonnaajo keeriiɗo biyeteeɗo Kintetsu Railway. Nde ɗon ƴaɓɓitoo dow laawol Minami-Osaka haa Furuichi nder wuro Osaka haa woyla. Laawol ngol ina jokkondiri e gure Habikino, Tondabayashi e Kawachi-Nagano e nder diiwaan Osaka, ina joofna e Kawachinagano e jokkondirde e Laawol Kōya ngol laana njoorndi kuuraa Nankai.
== Tariya ==
Laabi Nagano mahaa e udditaa hakkunde 1898 e 1902 ko laawol gootol laawol laana njoorndi Kayō (Kawayō Tetsudo, Kayō Tetsudō) ngol faandaare mum ko jokkondirde wuro nder leydi Kawachinagano e Kashiwara; Kansey, Kansai)). Sosiyetee oo wayli innde mum Osaka Railway Co. e hitaande 1919 (ko ɗum sosiyetee ɗiɗaɓo e oon innde) e felliti e mahde laana mum to Osaka, ummoraade e Dōmyōji. Ndeen sosiyatee oo udditii laawol ummoraade Furuichi feewde diiwaan Nara, ngam timminde laawol Minami Osaka jooni ngol. Nii woni laana ka Kawachi-Nagano wonti laana calɗi, laana Nagano hannde.
Laawol ngol waɗiraa ko 1500 VDC e hitaande 1923, sosiyetee oo hawri e Kintetsu e hitaande 1944. Taƴre Furuichi - Kishi ndee ƴettitaa ko e hitaande 1957, nde yaaji haa Tondabayashi e hitaande 1974.
E lewru suwee 2024, sarwisaaji ɗii ina poti usteede sabu ŋakkeende sofereeɓe.
== Kugal ==
Fotde otooji ɗii fof ina njaha dow/les gila Ōsaka Abenobashi e laawol Minami-Osaka. Lonngere seeɗa ina ngarta to Tondabayashi.
== Kugal ==
Lonngereeji ɗii fof ina njooɗii e denndaangal nokkuuji ɗo laana Nagano woni ɗoo. Ko ɓuri heewde e otooji ɗii ko Semi express.
Nokku (no woorunoo, Futsū) (L)
Limre golle limtaaɗe, subaka dow haa Tondabayashi walla Kawachi-Nagano, E nder hakkunde jamma, haa Furuichi walla Osaka Abenobashi.
Semi-Ekspres (Junkyū) (SE)
Lonngere nayi e waktu kala e laawol gootol, ñalawma fof, fof ina yaha/ummortoo Osaka Abenobashi.
== Hollit (Kyūkō) (Eks) ==
E nder waktuuji njuumri, haa/ummortoo Osaka Abenobashi.
== Stations ==
Staasiyoŋaaji ɗii fof ko e diiwaan Osaka ngoni.
Lonngere nokkuure (普通) ina jokki e kala nokku. Ko ɗum waɗi, nde woppitaa ɗoo.
No. Stasiyoŋ Japon Distance
(km) SE Ex Nokku jolngo
O16 Furuichi 0.0 ● ● F Minami Osaka Line (F16) Habikino
O17 Kisi 3.4 ● ● Tondabayasi
O18 Tondabayashi 5.7 ● ●
O19 6.3 ● ●
O20 Kawaani 7.3 ● ●
O21 Takidanifudo
(Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Osaka Otani)
(Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Osaka Otani) 8,7 ● ●
O22 10.5 ● ● Kawachi-Nagano
12.5 ● ● Laana Nankai Koya (NK69)
== Tuugnorgal ==
2g8e8e6vl6xlepy72yfkn2xamxuy5qm
172671
172670
2026-06-10T12:48:47Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172671
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laabi Nagano''' (Laabi Nagano, Kintetsu Nagano-sen) ko laana njoorndi sosiyetee Japonnaajo keeriiɗo biyeteeɗo Kintetsu Railway. Nde ɗon ƴaɓɓitoo dow laawol Minami-Osaka haa Furuichi nder wuro Osaka haa woyla. Laawol ngol ina jokkondiri e gure Habikino, Tondabayashi e Kawachi-Nagano e nder diiwaan Osaka, ina joofna e Kawachinagano e jokkondirde e Laawol Kōya ngol laana njoorndi kuuraa Nankai..<ref name="j619">{{cite web|title=Japan Travel Guides, Transit Search and Itinerary Planner|website=Japan Travel by NAVITIME|url=https://japantravel.navitime.com/en/area/jp/railroad/00000315/|access-date=2025-02-16}}</ref>
== Tariya ==
Laabi Nagano mahaa e udditaa hakkunde 1898 e 1902 ko laawol gootol laawol laana njoorndi Kayō (Kawayō Tetsudo, Kayō Tetsudō) ngol faandaare mum ko jokkondirde wuro nder leydi Kawachinagano e Kashiwara; Kansey, Kansai)). Sosiyetee oo wayli innde mum Osaka Railway Co. e hitaande 1919 (ko ɗum sosiyetee ɗiɗaɓo e oon innde) e felliti e mahde laana mum to Osaka, ummoraade e Dōmyōji. Ndeen sosiyatee oo udditii laawol ummoraade Furuichi feewde diiwaan Nara, ngam timminde laawol Minami Osaka jooni ngol. Nii woni laana ka Kawachi-Nagano wonti laana calɗi, laana Nagano hannde.
Laawol ngol waɗiraa ko 1500 VDC e hitaande 1923, sosiyetee oo hawri e Kintetsu e hitaande 1944. Taƴre Furuichi - Kishi ndee ƴettitaa ko e hitaande 1957, nde yaaji haa Tondabayashi e hitaande 1974.
E lewru suwee 2024, sarwisaaji ɗii ina poti usteede sabu ŋakkeende sofereeɓe.
== Kugal ==
Fotde otooji ɗii fof ina njaha dow/les gila Ōsaka Abenobashi e laawol Minami-Osaka. Lonngere seeɗa ina ngarta to Tondabayashi.
== Kugal ==
Lonngereeji ɗii fof ina njooɗii e denndaangal nokkuuji ɗo laana Nagano woni ɗoo. Ko ɓuri heewde e otooji ɗii ko Semi express.
Nokku (no woorunoo, Futsū) (L)
Limre golle limtaaɗe, subaka dow haa Tondabayashi walla Kawachi-Nagano, E nder hakkunde jamma, haa Furuichi walla Osaka Abenobashi.
Semi-Ekspres (Junkyū) (SE)
Lonngere nayi e waktu kala e laawol gootol, ñalawma fof, fof ina yaha/ummortoo Osaka Abenobashi.
== Hollit (Kyūkō) (Eks) ==
E nder waktuuji njuumri, haa/ummortoo Osaka Abenobashi.
== Stations ==
Staasiyoŋaaji ɗii fof ko e diiwaan Osaka ngoni.
Lonngere nokkuure (普通) ina jokki e kala nokku. Ko ɗum waɗi, nde woppitaa ɗoo.
No. Stasiyoŋ Japon Distance
(km) SE Ex Nokku jolngo
O16 Furuichi 0.0 ● ● F Minami Osaka Line (F16) Habikino
O17 Kisi 3.4 ● ● Tondabayasi
O18 Tondabayashi 5.7 ● ●
O19 6.3 ● ●
O20 Kawaani 7.3 ● ●
O21 Takidanifudo
(Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Osaka Otani)
(Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Osaka Otani) 8,7 ● ●
O22 10.5 ● ● Kawachi-Nagano
12.5 ● ● Laana Nankai Koya (NK69)
== Tuugnorgal ==
1lyj35oxxra9hdfm7m3jaovrioylyp9
172672
172671
2026-06-10T12:49:58Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172672
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laabi Nagano''' (Laabi Nagano, Kintetsu Nagano-sen) ko laana njoorndi sosiyetee Japonnaajo keeriiɗo biyeteeɗo Kintetsu Railway. Nde ɗon ƴaɓɓitoo dow laawol Minami-Osaka haa Furuichi nder wuro Osaka haa woyla. Laawol ngol ina jokkondiri e gure Habikino, Tondabayashi e Kawachi-Nagano e nder diiwaan Osaka, ina joofna e Kawachinagano e jokkondirde e Laawol Kōya ngol laana njoorndi kuuraa Nankai..<ref name="j619">{{cite web|title=Japan Travel Guides, Transit Search and Itinerary Planner|website=Japan Travel by NAVITIME|url=https://japantravel.navitime.com/en/area/jp/railroad/00000315/|access-date=2025-02-16}}</ref>
== Tariya ==
Laabi Nagano mahaa e udditaa hakkunde 1898 e 1902 ko laawol gootol laawol laana njoorndi Kayō (Kawayō Tetsudo, Kayō Tetsudō) ngol faandaare mum ko jokkondirde wuro nder leydi Kawachinagano e Kashiwara; Kansey, Kansai)). Sosiyetee oo wayli innde mum Osaka Railway Co. e hitaande 1919 (ko ɗum sosiyetee ɗiɗaɓo e oon innde) e felliti e mahde laana mum to Osaka, ummoraade e Dōmyōji. Ndeen sosiyatee oo udditii laawol ummoraade Furuichi feewde diiwaan Nara, ngam timminde laawol Minami Osaka jooni ngol. Nii woni laana ka Kawachi-Nagano wonti laana calɗi, laana Nagano hannde.<ref name="m634">{{cite web|title=Nagano Railway to slash limited express runs due to lack of drivers|website=The Asahi Shimbun|date=2024-09-15|url=https://www.asahi.com/ajw/articles/15387205|access-date=2025-02-16}}</ref>
Laawol ngol waɗiraa ko 1500 VDC e hitaande 1923, sosiyetee oo hawri e Kintetsu e hitaande 1944. Taƴre Furuichi - Kishi ndee ƴettitaa ko e hitaande 1957, nde yaaji haa Tondabayashi e hitaande 1974.
E lewru suwee 2024, sarwisaaji ɗii ina poti usteede sabu ŋakkeende sofereeɓe.
== Kugal ==
Fotde otooji ɗii fof ina njaha dow/les gila Ōsaka Abenobashi e laawol Minami-Osaka. Lonngere seeɗa ina ngarta to Tondabayashi.
== Kugal ==
Lonngereeji ɗii fof ina njooɗii e denndaangal nokkuuji ɗo laana Nagano woni ɗoo. Ko ɓuri heewde e otooji ɗii ko Semi express.
Nokku (no woorunoo, Futsū) (L)
Limre golle limtaaɗe, subaka dow haa Tondabayashi walla Kawachi-Nagano, E nder hakkunde jamma, haa Furuichi walla Osaka Abenobashi.
Semi-Ekspres (Junkyū) (SE)
Lonngere nayi e waktu kala e laawol gootol, ñalawma fof, fof ina yaha/ummortoo Osaka Abenobashi.
== Hollit (Kyūkō) (Eks) ==
E nder waktuuji njuumri, haa/ummortoo Osaka Abenobashi.
== Stations ==
Staasiyoŋaaji ɗii fof ko e diiwaan Osaka ngoni.
Lonngere nokkuure (普通) ina jokki e kala nokku. Ko ɗum waɗi, nde woppitaa ɗoo.
No. Stasiyoŋ Japon Distance
(km) SE Ex Nokku jolngo
O16 Furuichi 0.0 ● ● F Minami Osaka Line (F16) Habikino
O17 Kisi 3.4 ● ● Tondabayasi
O18 Tondabayashi 5.7 ● ●
O19 6.3 ● ●
O20 Kawaani 7.3 ● ●
O21 Takidanifudo
(Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Osaka Otani)
(Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Osaka Otani) 8,7 ● ●
O22 10.5 ● ● Kawachi-Nagano
12.5 ● ● Laana Nankai Koya (NK69)
== Tuugnorgal ==
merynqd8eonkvlkfao0tnokd2y13lbi
Maayo Béli
0
41914
172667
2026-06-10T12:43:53Z
Nnamadee
11577
Created page with "Maayo Béli ko maayo dumunna to bannge worgo Burkina Faso, to fuɗnaange keerol leydi Mali. Ko ƴulɓe rewo maayo Niiseer, kawral mum woni ko sara Ayourou. BirdLife International toɗɗiima leydi saraaji maayo Béli ngam wonde nokku colli teeŋtuɗo, tawi ina waɗi leƴƴi jeeɗiɗi potɗi.<ref>"BirdLife DataZone". datazone.birdlife.org. Retrieved 2025-06-30.</ref> == Tuugnorgal =="
172667
wikitext
text/x-wiki
Maayo Béli ko maayo dumunna to bannge worgo Burkina Faso, to fuɗnaange keerol leydi Mali. Ko ƴulɓe rewo maayo Niiseer, kawral mum woni ko sara Ayourou.
BirdLife International toɗɗiima leydi saraaji maayo Béli ngam wonde nokku colli teeŋtuɗo, tawi ina waɗi leƴƴi jeeɗiɗi potɗi.<ref>"BirdLife DataZone". datazone.birdlife.org. Retrieved 2025-06-30.</ref>
== Tuugnorgal ==
5a70bmn3i3eopukp8u5mwvsana2z7tu
172668
172667
2026-06-10T12:44:19Z
Nnamadee
11577
172668
wikitext
text/x-wiki
'''Maayo Béli''' ko maayo dumunna to bannge worgo Burkina Faso, to fuɗnaange keerol leydi Mali. Ko ƴulɓe rewo maayo Niiseer, kawral mum woni ko sara Ayourou.
BirdLife International toɗɗiima leydi saraaji maayo Béli ngam wonde nokku colli teeŋtuɗo, tawi ina waɗi leƴƴi jeeɗiɗi potɗi.<ref>"BirdLife DataZone". datazone.birdlife.org. Retrieved 2025-06-30.</ref>
== Tuugnorgal ==
jkr4p71dmvo2yesdtvd6cg3o1e6rcai
Ohmi Railway Yōkaichi Line
0
41915
172673
2026-06-10T12:52:28Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172673
wikitext
text/x-wiki
Laabi njamndi mboɗeeri Ohmi (Laawol njamndi Ohmi, Ōmi Tetsudō Yōkaichi-sen) ko laawol njamndi diiwaan e nder diiwaan Shiga ngol njamndi Ohmi huutortoo.
Laawol ngol ina waɗi 9,3 km, ina jokkondiri e Yōkaichi e laawol mawngol to Higashiōmi haa Ōmi-Hachiman e laawol JR Biwako hirnaange to Omihachiman.
Ko jiidaa e laaɗe diwooje nokkuuje, laaɗe diwooje Yōkaichi ina mbaɗi Rapid Service jokkondirɗo e Yōkaichi e Ōmi-Hachiman tawa joofnataa, e rewrude e laaɗe diwooje haa laana mawka haa Maibara walla Kibukawa.
Tariya
Sosiyetee laana njoorndi Hunan udditi laawol ngol e hitaande 1913, nden hawri e laana njoorndi Ohmi hitaande 1944.
Laawol ngol waɗiraa ko 1 500 VDC e hitaande 1946.
Laabi jokkondirɗi ɓooyɗi
Gartirgal Shin-Yōkaichi - Laabi 3km haa laamorgo Misono huuwaama hakkunde 1930 e 1948.
Stations
Sarwiis Jaawɗo: + = dartaade; - = yahde;
Lonngere nokkuure ndee ina waɗa denndaangal jolɗe
No. Stasiyoŋ Japon Woɗɗude (km) Jokkondiral Jaawngal Nokku
OR-15 Yokaichi 0.0 + Laawol mawngol laawol laana njoorndi Ohmi, diiwaan Higashiōmi Shiga
OR-16 Sin-Yokaici 0,6 -
OR-17 Tarobogu-mae 1,3 -
OR-18 Ichinobe 3.0 -
WALLA-19 Hiraata 5.0 -
OR-20 Muusa 6,5 + Omihachiman
OR-21 Omi-Hachiman 9.3 + JR Hirnaange: Laabi mawɗi Tōkaidō (Laabi Biwako)
Ƴeew kadi
Doggol laabi njamndi e nder leydi Japon
Tuugnorgal
eunb4u17waonsaiz3cxhl6m8xf89976
172674
172673
2026-06-10T12:53:59Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172674
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Laabi njamndi mboɗeeri Ohmi (Laawol njamndi Ohmi, Ōmi Tetsudō Yōkaichi-sen) ko laawol njamndi diiwaan e nder diiwaan Shiga ngol njamndi Ohmi huutortoo.
Laawol ngol ina waɗi 9,3 km, ina jokkondiri e Yōkaichi e laawol mawngol to Higashiōmi haa Ōmi-Hachiman e laawol JR Biwako hirnaange to Omihachiman.
Ko jiidaa e laaɗe diwooje nokkuuje, laaɗe diwooje Yōkaichi ina mbaɗi Rapid Service jokkondirɗo e Yōkaichi e Ōmi-Hachiman tawa joofnataa, e rewrude e laaɗe diwooje haa laana mawka haa Maibara walla Kibukawa.
Tariya
Sosiyetee laana njoorndi Hunan udditi laawol ngol e hitaande 1913, nden hawri e laana njoorndi Ohmi hitaande 1944.
Laawol ngol waɗiraa ko 1 500 VDC e hitaande 1946.
Laabi jokkondirɗi ɓooyɗi
Gartirgal Shin-Yōkaichi - Laabi 3km haa laamorgo Misono huuwaama hakkunde 1930 e 1948.
Stations
Sarwiis Jaawɗo: + = dartaade; - = yahde;
Lonngere nokkuure ndee ina waɗa denndaangal jolɗe
No. Stasiyoŋ Japon Woɗɗude (km) Jokkondiral Jaawngal Nokku
OR-15 Yokaichi 0.0 + Laawol mawngol laawol laana njoorndi Ohmi, diiwaan Higashiōmi Shiga
OR-16 Sin-Yokaici 0,6 -
OR-17 Tarobogu-mae 1,3 -
OR-18 Ichinobe 3.0 -
WALLA-19 Hiraata 5.0 -
OR-20 Muusa 6,5 + Omihachiman
OR-21 Omi-Hachiman 9.3 + JR Hirnaange: Laabi mawɗi Tōkaidō (Laabi Biwako)
Ƴeew kadi
Doggol laabi njamndi e nder leydi Japon
Tuugnorgal
39nh5y2i1atuyv1w8mcjk7afqill8ij
172675
172674
2026-06-10T12:57:08Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172675
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laabi njamndi mboɗeeri Ohmi''' (Laawol njamndi Ohmi, Ōmi Tetsudō Yōkaichi-sen) ko laawol njamndi diiwaan e nder diiwaan Shiga ngol njamndi Ohmi huutortoo.
Laawol ngol ina waɗi 9,3 km, ina jokkondiri e Yōkaichi e laawol mawngol to Higashiōmi haa Ōmi-Hachiman e laawol JR Biwako hirnaange to Omihachiman.
Ko jiidaa e laaɗe diwooje nokkuuje, laaɗe diwooje Yōkaichi ina mbaɗi Rapid Service jokkondirɗo e Yōkaichi e Ōmi-Hachiman tawa joofnataa, e rewrude e laaɗe diwooje haa laana mawka haa Maibara walla Kibukawa.
== Tariya ==
Sosiyetee laana njoorndi Hunan udditi laawol ngol e hitaande 1913, nden hawri e laana njoorndi Ohmi hitaande 1944.
Laawol ngol waɗiraa ko 1 500 VDC e hitaande 1946.
== Laabi jokkondirɗi ɓooyɗi ==
Gartirgal Shin-Yōkaichi - Laabi 3km haa laamorgo Misono huuwaama hakkunde 1930 e 1948.
== Stations ==
Sarwiis Jaawɗo: + = dartaade; - = yahde;
Lonngere nokkuure ndee ina waɗa denndaangal jolɗe
No. Stasiyoŋ Japon Woɗɗude (km) Jokkondiral Jaawngal Nokku
OR-15 Yokaichi 0.0 + Laawol mawngol laawol laana njoorndi Ohmi, diiwaan Higashiōmi Shiga
OR-16 Sin-Yokaici 0,6 -
OR-17 Tarobogu-mae 1,3 -
OR-18 Ichinobe 3.0 -
WALLA-19 Hiraata 5.0 -
OR-20 Muusa 6,5 + Omihachiman
OR-21 Omi-Hachiman 9.3 + JR Hirnaange: Laabi mawɗi Tōkaidō (Laabi Biwako)
== Ƴeew kadi ==
Doggol laabi njamndi e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
evb5s3ecjm74r7jel9uay53rgqo2n4p
Rikuu East Line
0
41916
172676
2026-06-10T13:01:02Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172676
wikitext
text/x-wiki
Laawol Fuɗnaange Rikuu (Laawol Fuɗnaange Rikuu, Rikuu-tō-sen) ko laawol laana njoorndi to Japon, ngol Sosiyetee laana njoorndi Fuɗnaange Japon (JR Fuɗnaange) huutortoo. fuɗnaange-rewo diiwaan Miyagi e fuɗnaange-rewo diiwaan Yamagata.
Innde mayre ina firta diiwanuuji ɓooyɗi biyeteeɗi Mutsu (Mutsu) e Dewa (Dewa) (walla kadi, diiwanuuji jamaanu Meiji, hono Rikuzen (Rikuzen) e Uzen (Uzen)), ɗi laana kaa jokkondiri.
Sabu toɓooli mawɗi e lewru sulyee 2024, denndaangal golle e taƴre laana hakkunde Naruko-Onsen e terminal Shinjō ina njokki jooni.
Tariya
Taƴre Kogota - Naruko-Onsen udditaa e daawal hakkunde 1913 e 1915, taƴre Shinjo - Naruko-Onsen udditaa e daawal hakkunde 1915 e 1917.
Signaling CTC fuɗɗii ko e hitaande 1983, golle marsandiis njoofi ko e hitaande 1987.
Laana kaa mawninii duuɓi mum 100 ñalnde 3 noowammbar 2017, tawi ko oto keeriiɗo mo lokomotiiji JNR Class DE10 njippini.
Laabi jokkondirɗi ɓooyɗi
Staasiyoŋ Nishi-Furukawa - Laabi 2 ft 6 in (762 mm) njuuteendi mum ina yaaji haa Tori-Machi, e jokkondirde e laana Senzan to staasiyoŋ Toshogu, udditaama e Diiso wuro Sendai hakkunde 1922 e 1929.
Doggol station
Stasiyoŋ Japon Woɗɗude (km) Nokku jolngo
Kogota 0.0
■ Laana mawka Tohoku
■ Laabi Isinomaki
∨ Misato, e nder diiwaan Miyagi
Kitaaura 4,5 ◇
Rikuzen-Yachi 6,6 <
Furukawa 9.4 Tohoku Shinkansen ◇ Ōsaki
Sukanome 12,1 <
Nishi-Furukawa 15.9 ◇
Higaasi-Osaki 19,1 |
Nishi-Osaki 21,9 |
Iwadeyaama 24,8 ◇
Yubikan 25,8 °
Kaminome 28,6 °
Ikezuki 32,4 ◇
Kawatabi-Onsen 38,8 ◇
Naruko-Gotenyu 42,7 | Naruko-Onsen 44,9 ◇
Nakayamadaira-Onsen 50.0 |
Sakaida 55,3 | Ko diiwaan Mogami Yamagata
Akakura-Onsen 61.1 |
Takikōji 62,8 |
Mogami 65,6 ◇
Ohori 69,5 |
Usugi 71,5 |
Semi-Onsen 75,0 |
Higaasi-Nagasawa 81,0 | Funaagata
Nagasawa 82,8 |
Minami-Sinjo 89,2 | Sinjo
Sinjo 94.1
Yamagata sinkansen
■ Ōu Laabi mawɗi
■ Laana Rikuu Hirnaange
セ
Maandeeji:
・ - Ko laawol gootol
◇ - Ko laawol gootol ; station ɗo otooji mbaawi rewde
∨ - Taƴre wootere fuɗɗotoo ko e ɗoo
Ko jolni
Resort Minori (Ngolɗoo oto yaltinaama ñalnde 10 ut 2020)
KiHa 110 ko DMUs
Sali
Resort tokooso
Tuugnorgal
jzwvdik38oqajr2lpb283kl9f1e5qrj
172677
172676
2026-06-10T13:02:23Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172677
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Laawol Fuɗnaange Rikuu (Laawol Fuɗnaange Rikuu, Rikuu-tō-sen) ko laawol laana njoorndi to Japon, ngol Sosiyetee laana njoorndi Fuɗnaange Japon (JR Fuɗnaange) huutortoo. fuɗnaange-rewo diiwaan Miyagi e fuɗnaange-rewo diiwaan Yamagata.
Innde mayre ina firta diiwanuuji ɓooyɗi biyeteeɗi Mutsu (Mutsu) e Dewa (Dewa) (walla kadi, diiwanuuji jamaanu Meiji, hono Rikuzen (Rikuzen) e Uzen (Uzen)), ɗi laana kaa jokkondiri.
Sabu toɓooli mawɗi e lewru sulyee 2024, denndaangal golle e taƴre laana hakkunde Naruko-Onsen e terminal Shinjō ina njokki jooni.
Tariya
Taƴre Kogota - Naruko-Onsen udditaa e daawal hakkunde 1913 e 1915, taƴre Shinjo - Naruko-Onsen udditaa e daawal hakkunde 1915 e 1917.
Signaling CTC fuɗɗii ko e hitaande 1983, golle marsandiis njoofi ko e hitaande 1987.
Laana kaa mawninii duuɓi mum 100 ñalnde 3 noowammbar 2017, tawi ko oto keeriiɗo mo lokomotiiji JNR Class DE10 njippini.
Laabi jokkondirɗi ɓooyɗi
Staasiyoŋ Nishi-Furukawa - Laabi 2 ft 6 in (762 mm) njuuteendi mum ina yaaji haa Tori-Machi, e jokkondirde e laana Senzan to staasiyoŋ Toshogu, udditaama e Diiso wuro Sendai hakkunde 1922 e 1929.
Doggol station
Stasiyoŋ Japon Woɗɗude (km) Nokku jolngo
Kogota 0.0
■ Laana mawka Tohoku
■ Laabi Isinomaki
∨ Misato, e nder diiwaan Miyagi
Kitaaura 4,5 ◇
Rikuzen-Yachi 6,6 <
Furukawa 9.4 Tohoku Shinkansen ◇ Ōsaki
Sukanome 12,1 <
Nishi-Furukawa 15.9 ◇
Higaasi-Osaki 19,1 |
Nishi-Osaki 21,9 |
Iwadeyaama 24,8 ◇
Yubikan 25,8 °
Kaminome 28,6 °
Ikezuki 32,4 ◇
Kawatabi-Onsen 38,8 ◇
Naruko-Gotenyu 42,7 | Naruko-Onsen 44,9 ◇
Nakayamadaira-Onsen 50.0 |
Sakaida 55,3 | Ko diiwaan Mogami Yamagata
Akakura-Onsen 61.1 |
Takikōji 62,8 |
Mogami 65,6 ◇
Ohori 69,5 |
Usugi 71,5 |
Semi-Onsen 75,0 |
Higaasi-Nagasawa 81,0 | Funaagata
Nagasawa 82,8 |
Minami-Sinjo 89,2 | Sinjo
Sinjo 94.1
Yamagata sinkansen
■ Ōu Laabi mawɗi
■ Laana Rikuu Hirnaange
セ
Maandeeji:
・ - Ko laawol gootol
◇ - Ko laawol gootol ; station ɗo otooji mbaawi rewde
∨ - Taƴre wootere fuɗɗotoo ko e ɗoo
Ko jolni
Resort Minori (Ngolɗoo oto yaltinaama ñalnde 10 ut 2020)
KiHa 110 ko DMUs
Sali
Resort tokooso
Tuugnorgal
cn6buuzsaoxs73v8dh0d6a47gt12uxr
172678
172677
2026-06-10T13:05:51Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172678
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laawol Fuɗnaange Rikuu''' (Laawol Fuɗnaange Rikuu, Rikuu-tō-sen) ko laawol laana njoorndi to Japon, ngol Sosiyetee laana njoorndi Fuɗnaange Japon (JR Fuɗnaange) huutortoo. fuɗnaange-rewo diiwaan Miyagi e fuɗnaange-rewo diiwaan Yamagata.
Innde mayre ina firta diiwanuuji ɓooyɗi biyeteeɗi Mutsu (Mutsu) e Dewa (Dewa) (walla kadi, diiwanuuji jamaanu Meiji, hono Rikuzen (Rikuzen) e Uzen (Uzen)), ɗi laana kaa jokkondiri.
Sabu toɓooli mawɗi e lewru sulyee 2024, denndaangal golle e taƴre laana hakkunde Naruko-Onsen e terminal Shinjō ina njokki jooni.
== Tariya ==
Taƴre Kogota - Naruko-Onsen udditaa e daawal hakkunde 1913 e 1915, taƴre Shinjo - Naruko-Onsen udditaa e daawal hakkunde 1915 e 1917.
Signaling CTC fuɗɗii ko e hitaande 1983, golle marsandiis njoofi ko e hitaande 1987.
Laana kaa mawninii duuɓi mum 100 ñalnde 3 noowammbar 2017, tawi ko oto keeriiɗo mo lokomotiiji JNR Class DE10 njippini.
Laabi jokkondirɗi ɓooyɗi
Staasiyoŋ Nishi-Furukawa - Laabi 2 ft 6 in (762 mm) njuuteendi mum ina yaaji haa Tori-Machi, e jokkondirde e laana Senzan to staasiyoŋ Toshogu, udditaama e Diiso wuro Sendai hakkunde 1922 e 1929.
== Doggol station ==
Stasiyoŋ Japon Woɗɗude (km) Nokku jolngo
Kogota 0.0
■ Laana mawka Tohoku
■ Laabi Isinomaki
∨ Misato, e nder diiwaan Miyagi
Kitaaura 4,5 ◇
Rikuzen-Yachi 6,6 <
Furukawa 9.4 Tohoku Shinkansen ◇ Ōsaki
Sukanome 12,1 <
Nishi-Furukawa 15.9 ◇
Higaasi-Osaki 19,1 |
Nishi-Osaki 21,9 |
Iwadeyaama 24,8 ◇
Yubikan 25,8 °
Kaminome 28,6 °
Ikezuki 32,4 ◇
Kawatabi-Onsen 38,8 ◇
Naruko-Gotenyu 42,7 | Naruko-Onsen 44,9 ◇
Nakayamadaira-Onsen 50.0 |
Sakaida 55,3 | Ko diiwaan Mogami Yamagata
Akakura-Onsen 61.1
== Takikōji 62,8 | ==
Mogami 65,6 ◇
Ohori 69,5 |
Usugi 71,5 |
Semi-Onsen 75,0 |
Higaasi-Nagasawa 81,0 | Funaagata
Nagasawa 82,8 |
Minami-Sinjo 89,2 | Sinjo
Sinjo 94.1
== Yamagata sinkansen ==
■ Ōu Laabi mawɗi
■ Laana Rikuu Hirnaange
セ
Maandeeji:
・ - Ko laawol gootol
◇ - Ko laawol gootol ; station ɗo otooji mbaawi rewde
∨ - Taƴre wootere fuɗɗotoo ko e ɗoo
Ko jolni
Resort Minori (Ngolɗoo oto yaltinaama ñalnde 10 ut 2020)
KiHa 110 ko DMUs
== Sali ==
Resort tokooso
== Tuugnorgal ==
5zc1ox2znierp9da49wwbg0003aouuy
172679
172678
2026-06-10T13:07:22Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172679
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laawol Fuɗnaange Rikuu''' (Laawol Fuɗnaange Rikuu, Rikuu-tō-sen) ko laawol laana njoorndi to Japon, ngol Sosiyetee laana njoorndi Fuɗnaange Japon (JR Fuɗnaange) huutortoo. fuɗnaange-rewo diiwaan Miyagi e fuɗnaange-rewo diiwaan Yamagata.<ref name="railfan03112017">{{cite web|url=https://railf.jp/news/2017/11/03/202000.html|title="陸羽東線全線開通100年号"運転|trans-title="Rikuu East Line whole line opening 100 years" operation|date=November 3, 2017|work=Japan Railfan Magazine Online|publisher=Koyusha Co., Ltd.|location=Japan|language=ja|archive-url=https://web.archive.org/web/20190404114049/https://railf.jp/news/2017/11/03/202000.html|archive-date=April 4, 2019|url-status=live|access-date=April 4, 2019}}</ref>
Innde mayre ina firta diiwanuuji ɓooyɗi biyeteeɗi Mutsu (Mutsu) e Dewa (Dewa) (walla kadi, diiwanuuji jamaanu Meiji, hono Rikuzen (Rikuzen) e Uzen (Uzen)), ɗi laana kaa jokkondiri.
Sabu toɓooli mawɗi e lewru sulyee 2024, denndaangal golle e taƴre laana hakkunde Naruko-Onsen e terminal Shinjō ina njokki jooni.
== Tariya ==
Taƴre Kogota - Naruko-Onsen udditaa e daawal hakkunde 1913 e 1915, taƴre Shinjo - Naruko-Onsen udditaa e daawal hakkunde 1915 e 1917.
Signaling CTC fuɗɗii ko e hitaande 1983, golle marsandiis njoofi ko e hitaande 1987.
Laana kaa mawninii duuɓi mum 100 ñalnde 3 noowammbar 2017, tawi ko oto keeriiɗo mo lokomotiiji JNR Class DE10 njippini.
Laabi jokkondirɗi ɓooyɗi
Staasiyoŋ Nishi-Furukawa - Laabi 2 ft 6 in (762 mm) njuuteendi mum ina yaaji haa Tori-Machi, e jokkondirde e laana Senzan to staasiyoŋ Toshogu, udditaama e Diiso wuro Sendai hakkunde 1922 e 1929.
== Doggol station ==
Stasiyoŋ Japon Woɗɗude (km) Nokku jolngo
Kogota 0.0
■ Laana mawka Tohoku
■ Laabi Isinomaki
∨ Misato, e nder diiwaan Miyagi
Kitaaura 4,5 ◇
Rikuzen-Yachi 6,6 <
Furukawa 9.4 Tohoku Shinkansen ◇ Ōsaki
Sukanome 12,1 <
Nishi-Furukawa 15.9 ◇
Higaasi-Osaki 19,1 |
Nishi-Osaki 21,9 |
Iwadeyaama 24,8 ◇
Yubikan 25,8 °
Kaminome 28,6 °
Ikezuki 32,4 ◇
Kawatabi-Onsen 38,8 ◇
Naruko-Gotenyu 42,7 | Naruko-Onsen 44,9 ◇
Nakayamadaira-Onsen 50.0 |
Sakaida 55,3 | Ko diiwaan Mogami Yamagata
Akakura-Onsen 61.1
== Takikōji 62,8 | ==
Mogami 65,6 ◇
Ohori 69,5 |
Usugi 71,5 |
Semi-Onsen 75,0 |
Higaasi-Nagasawa 81,0 | Funaagata
Nagasawa 82,8 |
Minami-Sinjo 89,2 | Sinjo
Sinjo 94.1
== Yamagata sinkansen ==
■ Ōu Laabi mawɗi
■ Laana Rikuu Hirnaange
セ
Maandeeji:
・ - Ko laawol gootol
◇ - Ko laawol gootol ; station ɗo otooji mbaawi rewde
∨ - Taƴre wootere fuɗɗotoo ko e ɗoo
Ko jolni
Resort Minori (Ngolɗoo oto yaltinaama ñalnde 10 ut 2020)
KiHa 110 ko DMUs
== Sali ==
Resort tokooso
== Tuugnorgal ==
exyb9uer1txdjpwlgitb6zd8f850aar
172680
172679
2026-06-10T13:08:32Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172680
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laawol Fuɗnaange Rikuu''' (Laawol Fuɗnaange Rikuu, Rikuu-tō-sen) ko laawol laana njoorndi to Japon, ngol Sosiyetee laana njoorndi Fuɗnaange Japon (JR Fuɗnaange) huutortoo. fuɗnaange-rewo diiwaan Miyagi e fuɗnaange-rewo diiwaan Yamagata.<ref name="railfan03112017">{{cite web|url=https://railf.jp/news/2017/11/03/202000.html|title="陸羽東線全線開通100年号"運転|trans-title="Rikuu East Line whole line opening 100 years" operation|date=November 3, 2017|work=Japan Railfan Magazine Online|publisher=Koyusha Co., Ltd.|location=Japan|language=ja|archive-url=https://web.archive.org/web/20190404114049/https://railf.jp/news/2017/11/03/202000.html|archive-date=April 4, 2019|url-status=live|access-date=April 4, 2019}}</ref>
Innde mayre ina firta diiwanuuji ɓooyɗi biyeteeɗi Mutsu (Mutsu) e Dewa (Dewa) (walla kadi, diiwanuuji jamaanu Meiji, hono Rikuzen (Rikuzen) e Uzen (Uzen)), ɗi laana kaa jokkondiri.<ref name="asahi04112017">{{cite news|last=Miki|first=Kazuya|date=November 4, 2017|title=陸羽東線にディーゼル列車、100周年祝う 宮城・山形|trans-title=A diesel train on the Rikuu East Line celebrates 100 years Miyagi and Yamagata|url=https://www.asahi.com/articles/ASKC34GHKKC3UZHB007.html|language=ja|work=[[Asahi Shimbun]]|access-date=April 4, 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20180212144056/https://www.asahi.com/articles/ASKC34GHKKC3UZHB007.html|archive-date=February 12, 2018|url-status=live}}</ref>
Sabu toɓooli mawɗi e lewru sulyee 2024, denndaangal golle e taƴre laana hakkunde Naruko-Onsen e terminal Shinjō ina njokki jooni.
== Tariya ==
Taƴre Kogota - Naruko-Onsen udditaa e daawal hakkunde 1913 e 1915, taƴre Shinjo - Naruko-Onsen udditaa e daawal hakkunde 1915 e 1917.
Signaling CTC fuɗɗii ko e hitaande 1983, golle marsandiis njoofi ko e hitaande 1987.
Laana kaa mawninii duuɓi mum 100 ñalnde 3 noowammbar 2017, tawi ko oto keeriiɗo mo lokomotiiji JNR Class DE10 njippini.
Laabi jokkondirɗi ɓooyɗi
Staasiyoŋ Nishi-Furukawa - Laabi 2 ft 6 in (762 mm) njuuteendi mum ina yaaji haa Tori-Machi, e jokkondirde e laana Senzan to staasiyoŋ Toshogu, udditaama e Diiso wuro Sendai hakkunde 1922 e 1929.
== Doggol station ==
Stasiyoŋ Japon Woɗɗude (km) Nokku jolngo
Kogota 0.0
■ Laana mawka Tohoku
■ Laabi Isinomaki
∨ Misato, e nder diiwaan Miyagi
Kitaaura 4,5 ◇
Rikuzen-Yachi 6,6 <
Furukawa 9.4 Tohoku Shinkansen ◇ Ōsaki
Sukanome 12,1 <
Nishi-Furukawa 15.9 ◇
Higaasi-Osaki 19,1 |
Nishi-Osaki 21,9 |
Iwadeyaama 24,8 ◇
Yubikan 25,8 °
Kaminome 28,6 °
Ikezuki 32,4 ◇
Kawatabi-Onsen 38,8 ◇
Naruko-Gotenyu 42,7 | Naruko-Onsen 44,9 ◇
Nakayamadaira-Onsen 50.0 |
Sakaida 55,3 | Ko diiwaan Mogami Yamagata
Akakura-Onsen 61.1
== Takikōji 62,8 | ==
Mogami 65,6 ◇
Ohori 69,5 |
Usugi 71,5 |
Semi-Onsen 75,0 |
Higaasi-Nagasawa 81,0 | Funaagata
Nagasawa 82,8 |
Minami-Sinjo 89,2 | Sinjo
Sinjo 94.1
== Yamagata sinkansen ==
■ Ōu Laabi mawɗi
■ Laana Rikuu Hirnaange
セ
Maandeeji:
・ - Ko laawol gootol
◇ - Ko laawol gootol ; station ɗo otooji mbaawi rewde
∨ - Taƴre wootere fuɗɗotoo ko e ɗoo
Ko jolni
Resort Minori (Ngolɗoo oto yaltinaama ñalnde 10 ut 2020)
KiHa 110 ko DMUs
== Sali ==
Resort tokooso
== Tuugnorgal ==
ob68vaphshc5gpsjnp4scx3x3vbokbi
Rikuu West Line
0
41917
172682
2026-06-10T15:58:45Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172682
wikitext
text/x-wiki
Laawol Rikuu Hirnaange (Laawol Rikuu Hirnaange, Rikuu-sai-sen) ko laawol laana njoorndi e nder diiwaan Yamagata, Japon, ngol Sosiyetee laana njoorndi fuɗnaange Japon (JR Fuɗnaange) gollotoo. Nde jokkondiri e Gartirgal Shinjō e Gartirgal Amarume, otooji ina njokki yahde haa Gartirgal Sakata, hay so tawii noon ngal jeyaaka e laawol Rikuu West Line.
Innde maggal ina firta diiwanuuji ɓooyɗi Mutsu (Mutsu) e Dewa (walla ko ɓuri heewde, diiwanuuji Rikuzen (Rikuzen) e Uzen (Uzen) e jamaanu Meiji), hay so tawii noon e wiyde makko, ko laana Fuɗnaange Rikuu tan jokkondirta e nokkuuji ɗiɗi ɗii kala.
Doggol station
Staasiyoŋaaji ɗii fof ko e diiwaan Yamagata ngoni.
Stasiyoŋ Japon Woɗɗude (km) Nokku Jaawɗo Jaɓɓugol
Ha kunde
stationeji ɗii fof
Sinjo Sinjo - 0.0 ●
Yamagata sinkansen
■ Ōu Laabi mawɗi
■ Laana Fuɗnaange Rikuu
∨ Sinjo
Masukata 7,5 7,5 ▼ |
Uzen-Zennami 3,1 10,6 ▼ |
Tsuya 2,3 12,9 ▼ | Tozawa
Furukuchi 4,1 17,0 ● ◇
Takaya 7,8 24,8 ▼ |
Kiyokawa 6,3 31,1 ▼ | Shonai
Karikawa 3,8 34,9 ● |
Minamino 4,0 38,9 ▼ |
Amarume 4,1 43,0 ● ■ Laabi mawɗi Uetsu ^
Rewrude e laawol mawngol Uetsu (rewrude e Kita-Amarume, Sagoshi e Higashi-Sakata)
Sakata - 55,3 ● ■ Laana mawka Uetsu ∥ Sakata
Maandeeji:
| - Ko laawol gootol
◇ - Ko laawol gootol ; station ɗo otooji mbaawi rewde
^ - Taƴre laabi ɗiɗi fuɗɗotoo ko e ɗoo
∥ - Laabi ɗiɗi
∨ - Taƴre wootere fuɗɗotoo ko e ɗoo
Ko jolni
KiHa 110 ko DMUs
Tariya
Laana kaa udditaa e taƴe hakkunde 1913 e 1914. Sarwisaaji marsandiis njoofi ko e hitaande 1987, signaling CTC fuɗɗii ko e hitaande 1991.
Sabu mahngo tunnel, woni e nder laawol Shinjo Sakata ngol laawol ngenndiwal 47, laawol Rikuu West ngol dartinii golle mum e nder dumunna juutɗo gila 14 mee 2022 haa ko famɗi fof 2024 walla 2025, tawi otooji lomtinirɗi ina ngolloo e gure stations koɗdiiɗe ɗee.
Ñalnde 26 suwee 2025, haalaama wonde laana Rikuu West Line uddittee ko ñalnde 16 lewru Yarkomaa hitaande aroore ndee. Sarwiis otooji lomto maa darto ñalnde heen. Yanti heen, so golle ɗee puɗɗiima, dingiral Uzen-Zennami e Takaya ngal, ngal huutortoo ko seeɗa, natta huutoreede e laanaaji diwooje.
Tuugnorgal
18bo72s7ngyapgatuoegxpmyef1awit
172683
172682
2026-06-10T16:00:41Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172683
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Laawol Rikuu Hirnaange (Laawol Rikuu Hirnaange, Rikuu-sai-sen) ko laawol laana njoorndi e nder diiwaan Yamagata, Japon, ngol Sosiyetee laana njoorndi fuɗnaange Japon (JR Fuɗnaange) gollotoo. Nde jokkondiri e Gartirgal Shinjō e Gartirgal Amarume, otooji ina njokki yahde haa Gartirgal Sakata, hay so tawii noon ngal jeyaaka e laawol Rikuu West Line.
Innde maggal ina firta diiwanuuji ɓooyɗi Mutsu (Mutsu) e Dewa (walla ko ɓuri heewde, diiwanuuji Rikuzen (Rikuzen) e Uzen (Uzen) e jamaanu Meiji), hay so tawii noon e wiyde makko, ko laana Fuɗnaange Rikuu tan jokkondirta e nokkuuji ɗiɗi ɗii kala.
Doggol station
Staasiyoŋaaji ɗii fof ko e diiwaan Yamagata ngoni.
Stasiyoŋ Japon Woɗɗude (km) Nokku Jaawɗo Jaɓɓugol
Ha kunde
stationeji ɗii fof
Sinjo Sinjo - 0.0 ●
Yamagata sinkansen
■ Ōu Laabi mawɗi
■ Laana Fuɗnaange Rikuu
∨ Sinjo
Masukata 7,5 7,5 ▼ |
Uzen-Zennami 3,1 10,6 ▼ |
Tsuya 2,3 12,9 ▼ | Tozawa
Furukuchi 4,1 17,0 ● ◇
Takaya 7,8 24,8 ▼ |
Kiyokawa 6,3 31,1 ▼ | Shonai
Karikawa 3,8 34,9 ● |
Minamino 4,0 38,9 ▼ |
Amarume 4,1 43,0 ● ■ Laabi mawɗi Uetsu ^
Rewrude e laawol mawngol Uetsu (rewrude e Kita-Amarume, Sagoshi e Higashi-Sakata)
Sakata - 55,3 ● ■ Laana mawka Uetsu ∥ Sakata
Maandeeji:
| - Ko laawol gootol
◇ - Ko laawol gootol ; station ɗo otooji mbaawi rewde
^ - Taƴre laabi ɗiɗi fuɗɗotoo ko e ɗoo
∥ - Laabi ɗiɗi
∨ - Taƴre wootere fuɗɗotoo ko e ɗoo
Ko jolni
KiHa 110 ko DMUs
Tariya
Laana kaa udditaa e taƴe hakkunde 1913 e 1914. Sarwisaaji marsandiis njoofi ko e hitaande 1987, signaling CTC fuɗɗii ko e hitaande 1991.
Sabu mahngo tunnel, woni e nder laawol Shinjo Sakata ngol laawol ngenndiwal 47, laawol Rikuu West ngol dartinii golle mum e nder dumunna juutɗo gila 14 mee 2022 haa ko famɗi fof 2024 walla 2025, tawi otooji lomtinirɗi ina ngolloo e gure stations koɗdiiɗe ɗee.
Ñalnde 26 suwee 2025, haalaama wonde laana Rikuu West Line uddittee ko ñalnde 16 lewru Yarkomaa hitaande aroore ndee. Sarwiis otooji lomto maa darto ñalnde heen. Yanti heen, so golle ɗee puɗɗiima, dingiral Uzen-Zennami e Takaya ngal, ngal huutortoo ko seeɗa, natta huutoreede e laanaaji diwooje.
Tuugnorgal
l9wt5qlw92dj8bnun24jvrfc0whlcna
172684
172683
2026-06-10T16:04:58Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172684
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laawol Rikuu Hirnaange''' (Laawol Rikuu Hirnaange, Rikuu-sai-sen) ko laawol laana njoorndi e nder diiwaan Yamagata, Japon, ngol Sosiyetee laana njoorndi fuɗnaange Japon (JR Fuɗnaange) gollotoo. Nde jokkondiri e Gartirgal Shinjō e Gartirgal Amarume, otooji ina njokki yahde haa Gartirgal Sakata, hay so tawii noon ngal jeyaaka e laawol Rikuu West Line.
Innde maggal ina firta diiwanuuji ɓooyɗi Mutsu (Mutsu) e Dewa (walla ko ɓuri heewde, diiwanuuji Rikuzen (Rikuzen) e Uzen (Uzen) e jamaanu Meiji), hay so tawii noon e wiyde makko, ko laana Fuɗnaange Rikuu tan jokkondirta e nokkuuji ɗiɗi ɗii kala.
== Doggol station ==
Staasiyoŋaaji ɗii fof ko e diiwaan Yamagata ngoni.
Stasiyoŋ Japon Woɗɗude (km) Nokku Jaawɗo Jaɓɓugol
== Ha kunde ==
stationeji ɗii fof
Sinjo Sinjo - 0.0 ●
Yamagata sinkansen
■ Ōu Laabi mawɗi
■ Laana Fuɗnaange Rikuu
∨ Sinjo
Masukata 7,5 7,5 ▼ |
Uzen-Zennami 3,1 10,6 ▼ |
Tsuya 2,3 12,9 ▼ | Tozawa
Furukuchi 4,1 17,0 ● ◇
Takaya 7,8 24,8 ▼ |
Kiyokawa 6,3 31,1 ▼ | Shonai
Karikawa 3,8 34,9 ● |
Minamino 4,0 38,9 ▼ |
Amarume 4,1 43,0 ● ■ Laabi mawɗi Uetsu ^
Rewrude e laawol mawngol Uetsu (rewrude e Kita-Amarume, Sagoshi e Higashi-Sakata)
Sakata - 55,3 ● ■ Laana mawka Uetsu ∥ Sakata
== Maandeeji: ==
| - Ko laawol gootol
◇ - Ko laawol gootol ; station ɗo otooji mbaawi rewde
^ - Taƴre laabi ɗiɗi fuɗɗotoo ko e ɗoo
∥ - Laabi ɗiɗi
∨ - Taƴre wootere fuɗɗotoo ko e ɗoo
== Ko jolni ==
KiHa 110 ko DMUs
== Tariya ==
Laana kaa udditaa e taƴe hakkunde 1913 e 1914. Sarwisaaji marsandiis njoofi ko e hitaande 1987, signaling CTC fuɗɗii ko e hitaande 1991.
Sabu mahngo tunnel, woni e nder laawol Shinjo Sakata ngol laawol ngenndiwal 47, laawol Rikuu West ngol dartinii golle mum e nder dumunna juutɗo gila 14 mee 2022 haa ko famɗi fof 2024 walla 2025, tawi otooji lomtinirɗi ina ngolloo e gure stations koɗdiiɗe ɗee.
Ñalnde 26 suwee 2025, haalaama wonde laana Rikuu West Line uddittee ko ñalnde 16 lewru Yarkomaa hitaande aroore ndee. Sarwiis otooji lomto maa darto ñalnde heen. Yanti heen, so golle ɗee puɗɗiima, dingiral Uzen-Zennami e Takaya ngal, ngal huutortoo ko seeɗa, natta huutoreede e laanaaji diwooje.
== Tuugnorgal ==
82c21kitfhlsbj6clbk0v8b8972esmi
172685
172684
2026-06-10T16:06:09Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172685
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laawol Rikuu Hirnaange''' (Laawol Rikuu Hirnaange, Rikuu-sai-sen) ko laawol laana njoorndi e nder diiwaan Yamagata, Japon, ngol Sosiyetee laana njoorndi fuɗnaange Japon (JR Fuɗnaange) gollotoo. Nde jokkondiri e Gartirgal Shinjō e Gartirgal Amarume, otooji ina njokki yahde haa Gartirgal Sakata, hay so tawii noon ngal jeyaaka e laawol Rikuu West Line.<ref>{{Cite web|date=2022-05-14|title=JR陸羽西線、廃線に危機感 国道トンネル工事で2年運休|url=https://kahoku.news/articles/20220513khn000050.html|access-date=2022-10-17|website=河北新報オンライン|language=ja}}</ref>
Innde maggal ina firta diiwanuuji ɓooyɗi Mutsu (Mutsu) e Dewa (walla ko ɓuri heewde, diiwanuuji Rikuzen (Rikuzen) e Uzen (Uzen) e jamaanu Meiji), hay so tawii noon e wiyde makko, ko laana Fuɗnaange Rikuu tan jokkondirta e nokkuuji ɗiɗi ɗii kala.
== Doggol station ==
Staasiyoŋaaji ɗii fof ko e diiwaan Yamagata ngoni.
Stasiyoŋ Japon Woɗɗude (km) Nokku Jaawɗo Jaɓɓugol
== Ha kunde ==
stationeji ɗii fof
Sinjo Sinjo - 0.0 ●
Yamagata sinkansen
■ Ōu Laabi mawɗi
■ Laana Fuɗnaange Rikuu
∨ Sinjo
Masukata 7,5 7,5 ▼ |
Uzen-Zennami 3,1 10,6 ▼ |
Tsuya 2,3 12,9 ▼ | Tozawa
Furukuchi 4,1 17,0 ● ◇
Takaya 7,8 24,8 ▼ |
Kiyokawa 6,3 31,1 ▼ | Shonai
Karikawa 3,8 34,9 ● |
Minamino 4,0 38,9 ▼ |
Amarume 4,1 43,0 ● ■ Laabi mawɗi Uetsu ^
Rewrude e laawol mawngol Uetsu (rewrude e Kita-Amarume, Sagoshi e Higashi-Sakata)
Sakata - 55,3 ● ■ Laana mawka Uetsu ∥ Sakata
== Maandeeji: ==
| - Ko laawol gootol
◇ - Ko laawol gootol ; station ɗo otooji mbaawi rewde
^ - Taƴre laabi ɗiɗi fuɗɗotoo ko e ɗoo
∥ - Laabi ɗiɗi
∨ - Taƴre wootere fuɗɗotoo ko e ɗoo
== Ko jolni ==
KiHa 110 ko DMUs
== Tariya ==
Laana kaa udditaa e taƴe hakkunde 1913 e 1914. Sarwisaaji marsandiis njoofi ko e hitaande 1987, signaling CTC fuɗɗii ko e hitaande 1991.
Sabu mahngo tunnel, woni e nder laawol Shinjo Sakata ngol laawol ngenndiwal 47, laawol Rikuu West ngol dartinii golle mum e nder dumunna juutɗo gila 14 mee 2022 haa ko famɗi fof 2024 walla 2025, tawi otooji lomtinirɗi ina ngolloo e gure stations koɗdiiɗe ɗee.
Ñalnde 26 suwee 2025, haalaama wonde laana Rikuu West Line uddittee ko ñalnde 16 lewru Yarkomaa hitaande aroore ndee. Sarwiis otooji lomto maa darto ñalnde heen. Yanti heen, so golle ɗee puɗɗiima, dingiral Uzen-Zennami e Takaya ngal, ngal huutortoo ko seeɗa, natta huutoreede e laanaaji diwooje.
== Tuugnorgal ==
bv06k91imej0u5uf48ybo6kslczb04w
172686
172685
2026-06-10T16:07:37Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172686
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laawol Rikuu Hirnaange''' (Laawol Rikuu Hirnaange, Rikuu-sai-sen) ko laawol laana njoorndi e nder diiwaan Yamagata, Japon, ngol Sosiyetee laana njoorndi fuɗnaange Japon (JR Fuɗnaange) gollotoo. Nde jokkondiri e Gartirgal Shinjō e Gartirgal Amarume, otooji ina njokki yahde haa Gartirgal Sakata, hay so tawii noon ngal jeyaaka e laawol Rikuu West Line.<ref>{{Cite web|date=2022-05-14|title=JR陸羽西線、廃線に危機感 国道トンネル工事で2年運休|url=https://kahoku.news/articles/20220513khn000050.html|access-date=2022-10-17|website=河北新報オンライン|language=ja}}</ref>
Innde maggal ina firta diiwanuuji ɓooyɗi Mutsu (Mutsu) e Dewa (walla ko ɓuri heewde, diiwanuuji Rikuzen (Rikuzen) e Uzen (Uzen) e jamaanu Meiji), hay so tawii noon e wiyde makko, ko laana Fuɗnaange Rikuu tan jokkondirta e nokkuuji ɗiɗi ɗii kala.<ref name="suspension">{{Cite web|date=22 February 2022|title=国土交通省による「(仮称)高屋トンネル」の施工に伴う 陸羽西線全線の運転取りやめとバスによる代行輸送のお知らせ|url=https://www.jreast.co.jp/press/2021/sendai/20220222_s01.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20220501024814/https://www.jreast.co.jp/press/2021/sendai/20220222_s01.pdf|archive-date=1 May 2022|website=JR East|language=ja}}</ref>
== Doggol station ==
Staasiyoŋaaji ɗii fof ko e diiwaan Yamagata ngoni.
Stasiyoŋ Japon Woɗɗude (km) Nokku Jaawɗo Jaɓɓugol
== Ha kunde ==
stationeji ɗii fof
Sinjo Sinjo - 0.0 ●
Yamagata sinkansen
■ Ōu Laabi mawɗi
■ Laana Fuɗnaange Rikuu
∨ Sinjo
Masukata 7,5 7,5 ▼ |
Uzen-Zennami 3,1 10,6 ▼ |
Tsuya 2,3 12,9 ▼ | Tozawa
Furukuchi 4,1 17,0 ● ◇
Takaya 7,8 24,8 ▼ |
Kiyokawa 6,3 31,1 ▼ | Shonai
Karikawa 3,8 34,9 ● |
Minamino 4,0 38,9 ▼ |
Amarume 4,1 43,0 ● ■ Laabi mawɗi Uetsu ^
Rewrude e laawol mawngol Uetsu (rewrude e Kita-Amarume, Sagoshi e Higashi-Sakata)
Sakata - 55,3 ● ■ Laana mawka Uetsu ∥ Sakata
== Maandeeji: ==
| - Ko laawol gootol
◇ - Ko laawol gootol ; station ɗo otooji mbaawi rewde
^ - Taƴre laabi ɗiɗi fuɗɗotoo ko e ɗoo
∥ - Laabi ɗiɗi
∨ - Taƴre wootere fuɗɗotoo ko e ɗoo
== Ko jolni ==
KiHa 110 ko DMUs
== Tariya ==
Laana kaa udditaa e taƴe hakkunde 1913 e 1914. Sarwisaaji marsandiis njoofi ko e hitaande 1987, signaling CTC fuɗɗii ko e hitaande 1991.
Sabu mahngo tunnel, woni e nder laawol Shinjo Sakata ngol laawol ngenndiwal 47, laawol Rikuu West ngol dartinii golle mum e nder dumunna juutɗo gila 14 mee 2022 haa ko famɗi fof 2024 walla 2025, tawi otooji lomtinirɗi ina ngolloo e gure stations koɗdiiɗe ɗee.
Ñalnde 26 suwee 2025, haalaama wonde laana Rikuu West Line uddittee ko ñalnde 16 lewru Yarkomaa hitaande aroore ndee. Sarwiis otooji lomto maa darto ñalnde heen. Yanti heen, so golle ɗee puɗɗiima, dingiral Uzen-Zennami e Takaya ngal, ngal huutortoo ko seeɗa, natta huutoreede e laanaaji diwooje.
== Tuugnorgal ==
mi55m7pecwvmhgbycys2g1g2eppr3ui
172687
172686
2026-06-10T16:08:55Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172687
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laawol Rikuu Hirnaange''' (Laawol Rikuu Hirnaange, Rikuu-sai-sen) ko laawol laana njoorndi e nder diiwaan Yamagata, Japon, ngol Sosiyetee laana njoorndi fuɗnaange Japon (JR Fuɗnaange) gollotoo. Nde jokkondiri e Gartirgal Shinjō e Gartirgal Amarume, otooji ina njokki yahde haa Gartirgal Sakata, hay so tawii noon ngal jeyaaka e laawol Rikuu West Line.<ref>{{Cite web|date=2022-05-14|title=JR陸羽西線、廃線に危機感 国道トンネル工事で2年運休|url=https://kahoku.news/articles/20220513khn000050.html|access-date=2022-10-17|website=河北新報オンライン|language=ja}}</ref>
Innde maggal ina firta diiwanuuji ɓooyɗi Mutsu (Mutsu) e Dewa (walla ko ɓuri heewde, diiwanuuji Rikuzen (Rikuzen) e Uzen (Uzen) e jamaanu Meiji), hay so tawii noon e wiyde makko, ko laana Fuɗnaange Rikuu tan jokkondirta e nokkuuji ɗiɗi ɗii kala.<ref name="suspension">{{Cite web|date=22 February 2022|title=国土交通省による「(仮称)高屋トンネル」の施工に伴う 陸羽西線全線の運転取りやめとバスによる代行輸送のお知らせ|url=https://www.jreast.co.jp/press/2021/sendai/20220222_s01.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20220501024814/https://www.jreast.co.jp/press/2021/sendai/20220222_s01.pdf|archive-date=1 May 2022|website=JR East|language=ja}}</ref>
== Doggol station ==
Staasiyoŋaaji ɗii fof ko e diiwaan Yamagata ngoni.<ref>{{Cite web|date=2022-05-14|title=JR陸羽西線、廃線に危機感 国道トンネル工事で2年運休|url=https://kahoku.news/articles/20220513khn000050.html|access-date=2022-10-17|website=河北新報オンライン|language=ja}}</ref>
Stasiyoŋ Japon Woɗɗude (km) Nokku Jaawɗo Jaɓɓugol
== Ha kunde ==
stationeji ɗii fof
Sinjo Sinjo - 0.0 ●
Yamagata sinkansen
■ Ōu Laabi mawɗi
■ Laana Fuɗnaange Rikuu
∨ Sinjo
Masukata 7,5 7,5 ▼ |
Uzen-Zennami 3,1 10,6 ▼ |
Tsuya 2,3 12,9 ▼ | Tozawa
Furukuchi 4,1 17,0 ● ◇
Takaya 7,8 24,8 ▼ |
Kiyokawa 6,3 31,1 ▼ | Shonai
Karikawa 3,8 34,9 ● |
Minamino 4,0 38,9 ▼ |
Amarume 4,1 43,0 ● ■ Laabi mawɗi Uetsu ^
Rewrude e laawol mawngol Uetsu (rewrude e Kita-Amarume, Sagoshi e Higashi-Sakata)
Sakata - 55,3 ● ■ Laana mawka Uetsu ∥ Sakata
== Maandeeji: ==
| - Ko laawol gootol
◇ - Ko laawol gootol ; station ɗo otooji mbaawi rewde
^ - Taƴre laabi ɗiɗi fuɗɗotoo ko e ɗoo
∥ - Laabi ɗiɗi
∨ - Taƴre wootere fuɗɗotoo ko e ɗoo
== Ko jolni ==
KiHa 110 ko DMUs
== Tariya ==
Laana kaa udditaa e taƴe hakkunde 1913 e 1914. Sarwisaaji marsandiis njoofi ko e hitaande 1987, signaling CTC fuɗɗii ko e hitaande 1991.
Sabu mahngo tunnel, woni e nder laawol Shinjo Sakata ngol laawol ngenndiwal 47, laawol Rikuu West ngol dartinii golle mum e nder dumunna juutɗo gila 14 mee 2022 haa ko famɗi fof 2024 walla 2025, tawi otooji lomtinirɗi ina ngolloo e gure stations koɗdiiɗe ɗee.
Ñalnde 26 suwee 2025, haalaama wonde laana Rikuu West Line uddittee ko ñalnde 16 lewru Yarkomaa hitaande aroore ndee. Sarwiis otooji lomto maa darto ñalnde heen. Yanti heen, so golle ɗee puɗɗiima, dingiral Uzen-Zennami e Takaya ngal, ngal huutortoo ko seeɗa, natta huutoreede e laanaaji diwooje.
== Tuugnorgal ==
bqlspz5qgdza2burcm90ii63jgrbw5x
Ryūgasaki Line
0
41918
172688
2026-06-10T16:12:47Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172688
wikitext
text/x-wiki
Laawol Ryugasaki ( Laawol Ryugasaki, Ryūgasaki-sen ) ko laawol laana njoorndi ngol laana njoorndi Kantō huutortoo e nder diiwaan Ibaraki to leydi Japon. Ko laawol ngol alaa kuuraa ngol jokkondirta Sanuki, e laawol Jōban, haa Ryūgasaki, e nokku gooto hakkundeejo to Ireji.
Sarwisaaji
Lonngere ina yahra ko ina wona hojomaaji 20 kala e nder waktuuji ɓurɗi heewde yimɓe subaka & kikiiɗe e hojomaaji 30 kala e sahaaji goɗɗi. Denndaangal sarwisaaji e Line ko otooji Local, ina njokki e kala nokku. Waktu doggudu ko hojomaaji 7.
Tariya
Koolaaɗo kuuɓal laana njoorndi Ryuzaki udditi laana kaa ñalnde 14 ut 1900, ko laana njoorndi 762 mm (2 ft 6 in) gaas kuutorteeɗo e aawdi. Laawol ngol rewnaama haa 1,067 mm (3 ft 6 in) nder lewru Siilo hitaande 1915.
Sosiyetee oo hawri e sosiyetee laana njoorndi Kashima Sangu e hitaande 1944, kañum hawri e sosiyetee laana njoorndi Kanto e hitaande 1965.
Sarwisaaji marsandiis njoofi ko e hitaande 1971, e oon sahaa kadi laana kaa wayliima wonti laana ndiwoowa tan (e lewru ut 1971), wonti laana gadana ka laana ndiwoowa tan woni e Japon.
Stations
Stasiyoŋ Japon Distance
(km) Nokku gonɗo e njilluuji
Sanuki Sanuki 0.0 ■ Line Jōban (Ryugasakishi) Riyugasaki Ibaraki
Prefektuur
Naatgol Ireji 2.2
Riugasaki 4.5
Tuugnorgal
ntw721jpywuzn3o7hqvsg7svi5z7v6v
172689
172688
2026-06-10T16:14:09Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172689
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Laawol Ryugasaki ( Laawol Ryugasaki, Ryūgasaki-sen ) ko laawol laana njoorndi ngol laana njoorndi Kantō huutortoo e nder diiwaan Ibaraki to leydi Japon. Ko laawol ngol alaa kuuraa ngol jokkondirta Sanuki, e laawol Jōban, haa Ryūgasaki, e nokku gooto hakkundeejo to Ireji.
Sarwisaaji
Lonngere ina yahra ko ina wona hojomaaji 20 kala e nder waktuuji ɓurɗi heewde yimɓe subaka & kikiiɗe e hojomaaji 30 kala e sahaaji goɗɗi. Denndaangal sarwisaaji e Line ko otooji Local, ina njokki e kala nokku. Waktu doggudu ko hojomaaji 7.
Tariya
Koolaaɗo kuuɓal laana njoorndi Ryuzaki udditi laana kaa ñalnde 14 ut 1900, ko laana njoorndi 762 mm (2 ft 6 in) gaas kuutorteeɗo e aawdi. Laawol ngol rewnaama haa 1,067 mm (3 ft 6 in) nder lewru Siilo hitaande 1915.
Sosiyetee oo hawri e sosiyetee laana njoorndi Kashima Sangu e hitaande 1944, kañum hawri e sosiyetee laana njoorndi Kanto e hitaande 1965.
Sarwisaaji marsandiis njoofi ko e hitaande 1971, e oon sahaa kadi laana kaa wayliima wonti laana ndiwoowa tan (e lewru ut 1971), wonti laana gadana ka laana ndiwoowa tan woni e Japon.
Stations
Stasiyoŋ Japon Distance
(km) Nokku gonɗo e njilluuji
Sanuki Sanuki 0.0 ■ Line Jōban (Ryugasakishi) Riyugasaki Ibaraki
Prefektuur
Naatgol Ireji 2.2
Riugasaki 4.5
Tuugnorgal
ji6vlwqqzbfn8l7h7xe0jfrkyydk8e6
172690
172689
2026-06-10T16:15:53Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172690
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laawol Ryugasaki''' ( Laawol Ryugasaki, Ryūgasaki-sen ) ko laawol laana njoorndi ngol laana njoorndi Kantō huutortoo e nder diiwaan Ibaraki to leydi Japon. Ko laawol ngol alaa kuuraa ngol jokkondirta Sanuki, e laawol Jōban, haa Ryūgasaki, e nokku gooto hakkundeejo to Ireji.
== Sarwisaaji ==
Lonngere ina yahra ko ina wona hojomaaji 20 kala e nder waktuuji ɓurɗi heewde yimɓe subaka & kikiiɗe e hojomaaji 30 kala e sahaaji goɗɗi. Denndaangal sarwisaaji e Line ko otooji Local, ina njokki e kala nokku. Waktu doggudu ko hojomaaji 7.
== Tariya ==
Koolaaɗo kuuɓal laana njoorndi Ryuzaki udditi laana kaa ñalnde 14 ut 1900, ko laana njoorndi 762 mm (2 ft 6 in) gaas kuutorteeɗo e aawdi. Laawol ngol rewnaama haa 1,067 mm (3 ft 6 in) nder lewru Siilo hitaande 1915.
Sosiyetee oo hawri e sosiyetee laana njoorndi Kashima Sangu e hitaande 1944, kañum hawri e sosiyetee laana njoorndi Kanto e hitaande 1965.
Sarwisaaji marsandiis njoofi ko e hitaande 1971, e oon sahaa kadi laana kaa wayliima wonti laana ndiwoowa tan (e lewru ut 1971), wonti laana gadana ka laana ndiwoowa tan woni e Japon.
== Stations ==
Stasiyoŋ Japon Distance
(km) Nokku gonɗo e njilluuji
Sanuki Sanuki 0.0 ■ Line Jōban (Ryugasakishi) Riyugasaki Ibaraki
== Prefektuur ==
Naatgol Ireji 2.2
Riugasaki 4.5
== Tuugnorgal ==
58pvabogxzsyckk2paitz5rk1kg9t8j
172691
172690
2026-06-10T16:18:36Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172691
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laawol Ryugasaki''' ( Laawol Ryugasaki, Ryūgasaki-sen ) ko laawol laana njoorndi ngol laana njoorndi Kantō huutortoo e nder diiwaan Ibaraki to leydi Japon. Ko laawol ngol alaa kuuraa ngol jokkondirta Sanuki, e laawol Jōban, haa Ryūgasaki, e nokku gooto hakkundeejo to Ireji.<ref name="Terada2002">{{cite book|last=Terada|first=Hirokazu|title=データブック日本の私鉄 (Databook: Japan's Private Railways)|publisher=Neko Publishing|date=July 2002|location=Japan|isbn=4-87366-874-3}}</ref>
== Sarwisaaji ==
Lonngere ina yahra ko ina wona hojomaaji 20 kala e nder waktuuji ɓurɗi heewde yimɓe subaka & kikiiɗe e hojomaaji 30 kala e sahaaji goɗɗi. Denndaangal sarwisaaji e Line ko otooji Local, ina njokki e kala nokku. Waktu doggudu ko hojomaaji 7.
== Tariya ==
Koolaaɗo kuuɓal laana njoorndi Ryuzaki udditi laana kaa ñalnde 14 ut 1900, ko laana njoorndi 762 mm (2 ft 6 in) gaas kuutorteeɗo e aawdi. Laawol ngol rewnaama haa 1,067 mm (3 ft 6 in) nder lewru Siilo hitaande 1915.
Sosiyetee oo hawri e sosiyetee laana njoorndi Kashima Sangu e hitaande 1944, kañum hawri e sosiyetee laana njoorndi Kanto e hitaande 1965.
Sarwisaaji marsandiis njoofi ko e hitaande 1971, e oon sahaa kadi laana kaa wayliima wonti laana ndiwoowa tan (e lewru ut 1971), wonti laana gadana ka laana ndiwoowa tan woni e Japon.
== Stations ==
Stasiyoŋ Japon Distance
(km) Nokku gonɗo e njilluuji
Sanuki Sanuki 0.0 ■ Line Jōban (Ryugasakishi) Riyugasaki Ibaraki
== Prefektuur ==
Naatgol Ireji 2.2
Riugasaki 4.5
== Tuugnorgal ==
822vg550jvoo19dmqd6oq8i4dddz65m
172692
172691
2026-06-10T16:20:24Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172692
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laawol Ryugasaki''' ( Laawol Ryugasaki, Ryūgasaki-sen ) ko laawol laana njoorndi ngol laana njoorndi Kantō huutortoo e nder diiwaan Ibaraki to leydi Japon. Ko laawol ngol alaa kuuraa ngol jokkondirta Sanuki, e laawol Jōban, haa Ryūgasaki, e nokku gooto hakkundeejo to Ireji.<ref name="Terada2002">{{cite book|last=Terada|first=Hirokazu|title=データブック日本の私鉄 (Databook: Japan's Private Railways)|publisher=Neko Publishing|date=July 2002|location=Japan|isbn=4-87366-874-3}}</ref>
== Sarwisaaji ==
Lonngere ina yahra ko ina wona hojomaaji 20 kala e nder waktuuji ɓurɗi heewde yimɓe subaka & kikiiɗe e hojomaaji 30 kala e sahaaji goɗɗi. Denndaangal sarwisaaji e Line ko otooji Local, ina njokki e kala nokku. Waktu doggudu ko hojomaaji 7..<ref>{{Cite web|date=2024-03-16|title=佐貫駅 竜ケ崎方面 時刻表|関東鉄道竜ヶ崎線【駅探】|url=https://ekitan.com/timetable/railway/line-station/267-0/d1|access-date=2025-08-06|website=ekitan.com|language=ja}}</ref>
== Tariya ==
Koolaaɗo kuuɓal laana njoorndi Ryuzaki udditi laana kaa ñalnde 14 ut 1900, ko laana njoorndi 762 mm (2 ft 6 in) gaas kuutorteeɗo e aawdi. Laawol ngol rewnaama haa 1,067 mm (3 ft 6 in) nder lewru Siilo hitaande 1915.
Sosiyetee oo hawri e sosiyetee laana njoorndi Kashima Sangu e hitaande 1944, kañum hawri e sosiyetee laana njoorndi Kanto e hitaande 1965.
Sarwisaaji marsandiis njoofi ko e hitaande 1971, e oon sahaa kadi laana kaa wayliima wonti laana ndiwoowa tan (e lewru ut 1971), wonti laana gadana ka laana ndiwoowa tan woni e Japon.
== Stations ==
Stasiyoŋ Japon Distance
(km) Nokku gonɗo e njilluuji
Sanuki Sanuki 0.0 ■ Line Jōban (Ryugasakishi) Riyugasaki Ibaraki
== Prefektuur ==
Naatgol Ireji 2.2
Riugasaki 4.5
== Tuugnorgal ==
aeiegy28uaxdv3emawm0wajf0tq8sbe
Sakai Line
0
41919
172693
2026-06-10T19:51:59Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172693
wikitext
text/x-wiki
Laawol Sakai (境線, Sakai-sen) ko laawol laana njoorndi ngol Sosiyetee laana njoorndi Japon hirnaange (JR West) gollotoo e nder diiwaan Tottori, Japon. Lawol ngol ina jokkondiri e Yonago e Sakaiminato.
Sarwisaaji
Denndaangal sarwisaaji e laawol Sakai ko otooji nokkuuji, ina njooɗii e kala nokku.
Tuggi oktoobar 2025, otooji ina njaha ko ina wona waktu kala (e nder waktuuji 2 subaka gooto hakkunde sarwisaaji ɗii).
Stations
Staasiyoŋaaji ɗii fof ko e diiwaan Tottori ngoni. Staasiyoŋaaji ɗii ina njogii inɗe nannduɗe e monsteruuji peeñɗi e GeGeGe no Kitaro.
Innde Innde Hakkunde (km) Woɗɗude (km) Jaawgol Jaɓɓugol Nokku
Yonago - 0.0 ● Sanin Line Main Yonago
1.0 1.0 こ Koro-pok-guru ころぽっこる
Fujimichō 0,5 1,5 | 1.1 3.3 | Kawasakiguchi Kasabake 2.0 5.3 | 1.9 7.2 ● Wadahama Tsuchikorobi 2.5 9.7 | Ōshinozuchō Sunakake Babā 1.4 11.1 | 1.6 12.7 ● Sakaiminato
Nakaama Ushi-oni 0,5 13,2 ●
1.1 14.3 |
0,7 15,0 ●
1.3 16.3 |
17,2 ● 0,9 17,2 ●
Ko 0,7 17,9 ●
Ko jolni
KiHa 40 series 2-oto DMU - ko ɓuri heewde e otooji ina njogii mbaydi anime
KiHa 126 serie[ja] 2-oto DMU
Tariya
Laabi ɗii fof udditaa e hitaande 1902. Taƴre feewde Goto ndee, ko e hitaande 1982, golle marsandiis ɗee ngoppitaa e hitaande 1986.[citation needed]
E hitaande 2008, Gartirgal Oshinozu uddaama, laana kaa ummiima 800 m fuɗnaange ngam huutoraade Aeroport Yonago, gartirgal kesal ngal inniraa ko noon.[citation needed]
JR West habrii 800 miliyoŋ yen peewnugol laana ndiwoowa (22 oto) e lewru oktoobar 2017, ngam timminde ɗum e ndunngu 2019[ina haani hesɗitineede]. Peewnugol ngol maa addan yoɓde njoɓdi e nder laana ndiwoowa tawa ina huutoroo kaayitaaji IC ICOCA (kañum e kaayitaaji Suica e kaayitaaji IC goɗɗi kuutorteeɗi e nder leydi ndii kala). Ko ɓuri heewde e dingiral gonngal e laana kaa alaa gollotooɓe, ina ɗaɓɓi yoɓde sofereeɓe otooji ; ƴellitgol ngol ina yiɗi ɓeydude kattanɗe, e moƴƴinde golle yahooɓe ummoriiɓe Tokiyoo, Osaka e gure mawɗe goɗɗe ɗo kaayitaaji IC keewi huutoreede ngam yoɓde njoɓdi.
Ƴeew kadi
Doggol laabi njamndi e nder leydi Japon
Tuugnorgal
ilcdaat302qd595ef9ensnsxatjakt2
172694
172693
2026-06-10T19:54:26Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172694
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Laawol Sakai (境線, Sakai-sen) ko laawol laana njoorndi ngol Sosiyetee laana njoorndi Japon hirnaange (JR West) gollotoo e nder diiwaan Tottori, Japon. Lawol ngol ina jokkondiri e Yonago e Sakaiminato.
Sarwisaaji
Denndaangal sarwisaaji e laawol Sakai ko otooji nokkuuji, ina njooɗii e kala nokku.
Tuggi oktoobar 2025, otooji ina njaha ko ina wona waktu kala (e nder waktuuji 2 subaka gooto hakkunde sarwisaaji ɗii).
Stations
Staasiyoŋaaji ɗii fof ko e diiwaan Tottori ngoni. Staasiyoŋaaji ɗii ina njogii inɗe nannduɗe e monsteruuji peeñɗi e GeGeGe no Kitaro.
Innde Innde Hakkunde (km) Woɗɗude (km) Jaawgol Jaɓɓugol Nokku
Yonago - 0.0 ● Sanin Line Main Yonago
1.0 1.0 こ Koro-pok-guru ころぽっこる
Fujimichō 0,5 1,5 | 1.1 3.3 | Kawasakiguchi Kasabake 2.0 5.3 | 1.9 7.2 ● Wadahama Tsuchikorobi 2.5 9.7 | Ōshinozuchō Sunakake Babā 1.4 11.1 | 1.6 12.7 ● Sakaiminato
Nakaama Ushi-oni 0,5 13,2 ●
1.1 14.3 |
0,7 15,0 ●
1.3 16.3 |
17,2 ● 0,9 17,2 ●
Ko 0,7 17,9 ●
Ko jolni
KiHa 40 series 2-oto DMU - ko ɓuri heewde e otooji ina njogii mbaydi anime
KiHa 126 serie[ja] 2-oto DMU
Tariya
Laabi ɗii fof udditaa e hitaande 1902. Taƴre feewde Goto ndee, ko e hitaande 1982, golle marsandiis ɗee ngoppitaa e hitaande 1986.[citation needed]
E hitaande 2008, Gartirgal Oshinozu uddaama, laana kaa ummiima 800 m fuɗnaange ngam huutoraade Aeroport Yonago, gartirgal kesal ngal inniraa ko noon.[citation needed]
JR West habrii 800 miliyoŋ yen peewnugol laana ndiwoowa (22 oto) e lewru oktoobar 2017, ngam timminde ɗum e ndunngu 2019[ina haani hesɗitineede]. Peewnugol ngol maa addan yoɓde njoɓdi e nder laana ndiwoowa tawa ina huutoroo kaayitaaji IC ICOCA (kañum e kaayitaaji Suica e kaayitaaji IC goɗɗi kuutorteeɗi e nder leydi ndii kala). Ko ɓuri heewde e dingiral gonngal e laana kaa alaa gollotooɓe, ina ɗaɓɓi yoɓde sofereeɓe otooji ; ƴellitgol ngol ina yiɗi ɓeydude kattanɗe, e moƴƴinde golle yahooɓe ummoriiɓe Tokiyoo, Osaka e gure mawɗe goɗɗe ɗo kaayitaaji IC keewi huutoreede ngam yoɓde njoɓdi.
Ƴeew kadi
Doggol laabi njamndi e nder leydi Japon
Tuugnorgal
4z7lqigcjivpn7sozz9ij7uuz1wv6h1
172695
172694
2026-06-10T19:58:07Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172695
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laawol Sakai''' (境線, Sakai-sen) ko laawol laana njoorndi ngol Sosiyetee laana njoorndi Japon hirnaange (JR West) gollotoo e nder diiwaan Tottori, Japon. Lawol ngol ina jokkondiri e Yonago e Sakaiminato.
== Sarwisaaji ==
Denndaangal sarwisaaji e laawol Sakai ko otooji nokkuuji, ina njooɗii e kala nokku.
Tuggi oktoobar 2025, otooji ina njaha ko ina wona waktu kala (e nder waktuuji 2 subaka gooto hakkunde sarwisaaji ɗii).
== Stations ==
Staasiyoŋaaji ɗii fof ko e diiwaan Tottori ngoni. Staasiyoŋaaji ɗii ina njogii inɗe nannduɗe e monsteruuji peeñɗi e GeGeGe no Kitaro.
Innde Innde Hakkunde (km) Woɗɗude (km) Jaawgol Jaɓɓugol Nokku
== Yonago - 0.0 ● Sanin Line Main Yonago ==
1.0 1.0 こ Koro-pok-guru ころぽっこるFujimichō 0,5 1,5 | 1.1 3.3 | Kawasakiguchi Kasabake 2.0 5.3 | 1.9 7.2 ● Wadahama Tsuchikorobi 2.5 9.7 | Ōshinozuchō Sunakake Babā 1.4 11.1 | 1.6 12.7 ● Sakaiminato
== Nakaama Ushi-oni 0,5 13,2 ● ==
1.1 14.3 |
0,7 15,0 ●
1.3 16.3 |
17,2 ● 0,9 17,2 ●
Ko 0,7 17,9 ●
== Ko jolni ==
KiHa 40 series 2-oto DMU - ko ɓuri heewde e otooji ina njogii mbaydi anime
KiHa 126 serie[ja] 2-oto DMU
== Tariya ==
Laabi ɗii fof udditaa e hitaande 1902. Taƴre feewde Goto ndee, ko e hitaande 1982, golle marsandiis ɗee ngoppitaa e hitaande 1986.[citation needed]
E hitaande 2008, Gartirgal Oshinozu uddaama, laana kaa ummiima 800 m fuɗnaange ngam huutoraade Aeroport Yonago, gartirgal kesal ngal inniraa ko noon.[citation needed]
JR West habrii 800 miliyoŋ yen peewnugol laana ndiwoowa (22 oto) e lewru oktoobar 2017, ngam timminde ɗum e ndunngu 2019[ina haani hesɗitineede]. Peewnugol ngol maa addan yoɓde njoɓdi e nder laana ndiwoowa tawa ina huutoroo kaayitaaji IC ICOCA (kañum e kaayitaaji Suica e kaayitaaji IC goɗɗi kuutorteeɗi e nder leydi ndii kala). Ko ɓuri heewde e dingiral gonngal e laana kaa alaa gollotooɓe, ina ɗaɓɓi yoɓde sofereeɓe otooji ; ƴellitgol ngol ina yiɗi ɓeydude kattanɗe, e moƴƴinde golle yahooɓe ummoriiɓe Tokiyoo, Osaka e gure mawɗe goɗɗe ɗo kaayitaaji IC keewi huutoreede ngam yoɓde njoɓdi.
== Ƴeew kadi ==
Doggol laabi njamndi e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
0gf5txh8rgktdnywri4t1e475dsni22
172696
172695
2026-06-10T19:59:27Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172696
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laawol Sakai''' (境線, Sakai-sen) ko laawol laana njoorndi ngol Sosiyetee laana njoorndi Japon hirnaange (JR West) gollotoo e nder diiwaan Tottori, Japon. Lawol ngol ina jokkondiri e Yonago e Sakaiminato.<ref name=":0">{{Cite web|title=Yonago {{!}} JR Sakai Line for Sakaiminato Timetable|url=https://japantravel.navitime.com/en/area/jp/timetable/00008119/00000055/?direction=down|access-date=2025-10-28|website=Japan Travel by NAVITIME}}</ref>
== Sarwisaaji ==
Denndaangal sarwisaaji e laawol Sakai ko otooji nokkuuji, ina njooɗii e kala nokku.
Tuggi oktoobar 2025, otooji ina njaha ko ina wona waktu kala (e nder waktuuji 2 subaka gooto hakkunde sarwisaaji ɗii).
== Stations ==
Staasiyoŋaaji ɗii fof ko e diiwaan Tottori ngoni. Staasiyoŋaaji ɗii ina njogii inɗe nannduɗe e monsteruuji peeñɗi e GeGeGe no Kitaro.
Innde Innde Hakkunde (km) Woɗɗude (km) Jaawgol Jaɓɓugol Nokku
== Yonago - 0.0 ● Sanin Line Main Yonago ==
1.0 1.0 こ Koro-pok-guru ころぽっこるFujimichō 0,5 1,5 | 1.1 3.3 | Kawasakiguchi Kasabake 2.0 5.3 | 1.9 7.2 ● Wadahama Tsuchikorobi 2.5 9.7 | Ōshinozuchō Sunakake Babā 1.4 11.1 | 1.6 12.7 ● Sakaiminato
== Nakaama Ushi-oni 0,5 13,2 ● ==
1.1 14.3 |
0,7 15,0 ●
1.3 16.3 |
17,2 ● 0,9 17,2 ●
Ko 0,7 17,9 ●
== Ko jolni ==
KiHa 40 series 2-oto DMU - ko ɓuri heewde e otooji ina njogii mbaydi anime
KiHa 126 serie[ja] 2-oto DMU
== Tariya ==
Laabi ɗii fof udditaa e hitaande 1902. Taƴre feewde Goto ndee, ko e hitaande 1982, golle marsandiis ɗee ngoppitaa e hitaande 1986.[citation needed]
E hitaande 2008, Gartirgal Oshinozu uddaama, laana kaa ummiima 800 m fuɗnaange ngam huutoraade Aeroport Yonago, gartirgal kesal ngal inniraa ko noon.[citation needed]
JR West habrii 800 miliyoŋ yen peewnugol laana ndiwoowa (22 oto) e lewru oktoobar 2017, ngam timminde ɗum e ndunngu 2019[ina haani hesɗitineede]. Peewnugol ngol maa addan yoɓde njoɓdi e nder laana ndiwoowa tawa ina huutoroo kaayitaaji IC ICOCA (kañum e kaayitaaji Suica e kaayitaaji IC goɗɗi kuutorteeɗi e nder leydi ndii kala). Ko ɓuri heewde e dingiral gonngal e laana kaa alaa gollotooɓe, ina ɗaɓɓi yoɓde sofereeɓe otooji ; ƴellitgol ngol ina yiɗi ɓeydude kattanɗe, e moƴƴinde golle yahooɓe ummoriiɓe Tokiyoo, Osaka e gure mawɗe goɗɗe ɗo kaayitaaji IC keewi huutoreede ngam yoɓde njoɓdi.
== Ƴeew kadi ==
Doggol laabi njamndi e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
6ovyv2x6f3nmbpp7n6v4m052fy40ib7
172697
172696
2026-06-10T20:00:35Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172697
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laawol Sakai''' (境線, Sakai-sen) ko laawol laana njoorndi ngol Sosiyetee laana njoorndi Japon hirnaange (JR West) gollotoo e nder diiwaan Tottori, Japon. Lawol ngol ina jokkondiri e Yonago e Sakaiminato.<ref name=":0">{{Cite web|title=Yonago {{!}} JR Sakai Line for Sakaiminato Timetable|url=https://japantravel.navitime.com/en/area/jp/timetable/00008119/00000055/?direction=down|access-date=2025-10-28|website=Japan Travel by NAVITIME}}</ref>
== Sarwisaaji ==
Denndaangal sarwisaaji e laawol Sakai ko otooji nokkuuji, ina njooɗii e kala nokku.
Tuggi oktoobar 2025, otooji ina njaha ko ina wona waktu kala (e nder waktuuji 2 subaka gooto hakkunde sarwisaaji ɗii)..<ref>{{Cite news|url=http://www.yonago-navi.jp/access/transportation-area/jr-yonago-sakaiminato-station/|title=JR米子駅 耳よりコラム 妖怪の里へ・・・ JR境線 鬼太郎列車 完全ガイド!|work=米子観光ナビ [米子市観光協会]|access-date=2017-11-01|language=ja|archive-date=2017-11-06|archive-url=https://web.archive.org/web/20171106143831/http://www.yonago-navi.jp/access/transportation-area/jr-yonago-sakaiminato-station|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://www.huffingtonpost.jp/hogan-kishida/gegege-sakaisen_b_13531920.html|title=水木しげる氏追悼 ゲゲゲの境線|date=2016-12-10|work=HuffPost Japan|access-date=2017-11-01|language=ja-JP}}</ref>
== Stations ==
Staasiyoŋaaji ɗii fof ko e diiwaan Tottori ngoni. Staasiyoŋaaji ɗii ina njogii inɗe nannduɗe e monsteruuji peeñɗi e GeGeGe no Kitaro.
Innde Innde Hakkunde (km) Woɗɗude (km) Jaawgol Jaɓɓugol Nokku
== Yonago - 0.0 ● Sanin Line Main Yonago ==
1.0 1.0 こ Koro-pok-guru ころぽっこるFujimichō 0,5 1,5 | 1.1 3.3 | Kawasakiguchi Kasabake 2.0 5.3 | 1.9 7.2 ● Wadahama Tsuchikorobi 2.5 9.7 | Ōshinozuchō Sunakake Babā 1.4 11.1 | 1.6 12.7 ● Sakaiminato
== Nakaama Ushi-oni 0,5 13,2 ● ==
1.1 14.3 |
0,7 15,0 ●
1.3 16.3 |
17,2 ● 0,9 17,2 ●
Ko 0,7 17,9 ●
== Ko jolni ==
KiHa 40 series 2-oto DMU - ko ɓuri heewde e otooji ina njogii mbaydi anime
KiHa 126 serie[ja] 2-oto DMU
== Tariya ==
Laabi ɗii fof udditaa e hitaande 1902. Taƴre feewde Goto ndee, ko e hitaande 1982, golle marsandiis ɗee ngoppitaa e hitaande 1986.[citation needed]
E hitaande 2008, Gartirgal Oshinozu uddaama, laana kaa ummiima 800 m fuɗnaange ngam huutoraade Aeroport Yonago, gartirgal kesal ngal inniraa ko noon.[citation needed]
JR West habrii 800 miliyoŋ yen peewnugol laana ndiwoowa (22 oto) e lewru oktoobar 2017, ngam timminde ɗum e ndunngu 2019[ina haani hesɗitineede]. Peewnugol ngol maa addan yoɓde njoɓdi e nder laana ndiwoowa tawa ina huutoroo kaayitaaji IC ICOCA (kañum e kaayitaaji Suica e kaayitaaji IC goɗɗi kuutorteeɗi e nder leydi ndii kala). Ko ɓuri heewde e dingiral gonngal e laana kaa alaa gollotooɓe, ina ɗaɓɓi yoɓde sofereeɓe otooji ; ƴellitgol ngol ina yiɗi ɓeydude kattanɗe, e moƴƴinde golle yahooɓe ummoriiɓe Tokiyoo, Osaka e gure mawɗe goɗɗe ɗo kaayitaaji IC keewi huutoreede ngam yoɓde njoɓdi.
== Ƴeew kadi ==
Doggol laabi njamndi e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
cnw0lfxcryjhzp41d0r5ej1g39fcy7n
Seikan Tunnel Tappi Shakō Line
0
41920
172698
2026-06-10T20:03:22Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172698
wikitext
text/x-wiki
"Tunnel Seikan Tappi Laynde Tunnel Inclined"
Laana njoorndi 3 ft (914 mm) ina jippoo e galle ciftorgol tunnel Seikan, sara Kap Tappi, ina naata e Staasiyoŋ Tappi-Kaitei les leydi e dow tunnel Seikan, ko ɗum jeyi e tunneluuji ɓurɗi juutde e winndere ndee (ngo udditaa e lewru marse haa e oon Gothartland ɗiɗaɓo), udditaa ko e lewru suwee 2016.
Funikulaar oo, ko adii fof ko ngam nawde gollotooɓe e marsandiis e nder mahngo tunnel Seikan kono hannde ko huunde teskinnde e nder galle mooftirɗo tunnel Seikan.
Doggi baɗɗiiɗi
Woɗɗude: 0,8 kiloomeeteer (0,50 mi)
Siistem : Laawol gootol e oto gooto, balans e teddeendi
Njaajeendi: 3ft (914mm)
Toowgol: 778 m (2 552 meeteer)
Ɗatal : 19 degere
Ƴeew kadi
Lawol Kaikyō
Doggol laabi njamndi funikulaaji
Doggol sosiyeteeji laana njoorndi e nder leydi Japon
Doggol laabi njamndi e nder leydi Japon
Tunnel Seikan
Jokkondire yaajɗe
(e ɗemngal Japon) Lowre laawɗunde e nder suudu defte tunnel Seikan
Tuugnorgal
dvs64jp9bfyzreum3aculn9lvq3xl6r
172699
172698
2026-06-10T20:04:55Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172699
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
"Tunnel Seikan Tappi Laynde Tunnel Inclined"
Laana njoorndi 3 ft (914 mm) ina jippoo e galle ciftorgol tunnel Seikan, sara Kap Tappi, ina naata e Staasiyoŋ Tappi-Kaitei les leydi e dow tunnel Seikan, ko ɗum jeyi e tunneluuji ɓurɗi juutde e winndere ndee (ngo udditaa e lewru marse haa e oon Gothartland ɗiɗaɓo), udditaa ko e lewru suwee 2016.
Funikulaar oo, ko adii fof ko ngam nawde gollotooɓe e marsandiis e nder mahngo tunnel Seikan kono hannde ko huunde teskinnde e nder galle mooftirɗo tunnel Seikan.
Doggi baɗɗiiɗi
Woɗɗude: 0,8 kiloomeeteer (0,50 mi)
Siistem : Laawol gootol e oto gooto, balans e teddeendi
Njaajeendi: 3ft (914mm)
Toowgol: 778 m (2 552 meeteer)
Ɗatal : 19 degere
Ƴeew kadi
Lawol Kaikyō
Doggol laabi njamndi funikulaaji
Doggol sosiyeteeji laana njoorndi e nder leydi Japon
Doggol laabi njamndi e nder leydi Japon
Tunnel Seikan
Jokkondire yaajɗe
(e ɗemngal Japon) Lowre laawɗunde e nder suudu defte tunnel Seikan
Tuugnorgal
rjuobbz7ko0f5h9pwpi33bhdnrq4jbm
172700
172699
2026-06-10T20:06:46Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172700
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
"'''Tunnel Seikan Tappi Laynde Tunnel Inclined"'''
Laana njoorndi 3 ft (914 mm) ina jippoo e galle ciftorgol tunnel Seikan, sara Kap Tappi, ina naata e Staasiyoŋ Tappi-Kaitei les leydi e dow tunnel Seikan, ko ɗum jeyi e tunneluuji ɓurɗi juutde e winndere ndee (ngo udditaa e lewru marse haa e oon Gothartland ɗiɗaɓo), udditaa ko e lewru suwee 2016.
Funikulaar oo, ko adii fof ko ngam nawde gollotooɓe e marsandiis e nder mahngo tunnel Seikan kono hannde ko huunde teskinnde e nder galle mooftirɗo tunnel Seikan.
== Doggi baɗɗiiɗi ==
Woɗɗude: 0,8 kiloomeeteer (0,50 mi)
Siistem : Laawol gootol e oto gooto, balans e teddeendi
Njaajeendi: 3ft (914mm)
Toowgol: 778 m (2 552 meeteer)
Ɗatal : 19 degere
== Ƴeew kadi ==
== Lawol Kaikyō ==
Doggol laabi njamndi funikulaaji
Doggol sosiyeteeji laana njoorndi e nder leydi Japon
Doggol laabi njamndi e nder leydi Japon
== Tunnel Seikan ==
== Jokkondire yaajɗe ==
(e ɗemngal Japon) Lowre laawɗunde e nder suudu defte tunnel Seikan
== Tuugnorgal ==
neb8lyx784xbtqg8hp5qqew3mlo0sxq
172701
172700
2026-06-10T20:08:16Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172701
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
"'''Tunnel Seikan Tappi Laynde Tunnel Inclined"'''
Laana njoorndi 3 ft (914 mm) ina jippoo e galle ciftorgol tunnel Seikan, sara Kap Tappi, ina naata e Staasiyoŋ Tappi-Kaitei les leydi e dow tunnel Seikan, ko ɗum jeyi e tunneluuji ɓurɗi juutde e winndere ndee (ngo udditaa e lewru marse haa e oon Gothartland ɗiɗaɓo), udditaa ko e lewru suwee 2016.<ref>{{cite book|title=Funicular Railways|author=Woodhams, John|publisher=Shire|date=1989|isbn=9780747800408}}</ref><ref name=":0">{{Cite web|title=体験坑道 {{!}} 青函トンネル記念館|url=http://www.seikan-tunnel-museum.jp/tunnel.html|access-date=2026-01-19|website=www.seikan-tunnel-museum.jp}}</ref>
Funikulaar oo, ko adii fof ko ngam nawde gollotooɓe e marsandiis e nder mahngo tunnel Seikan kono hannde ko huunde teskinnde e nder galle mooftirɗo tunnel Seikan.
== Doggi baɗɗiiɗi ==
Woɗɗude: 0,8 kiloomeeteer (0,50 mi)
Siistem : Laawol gootol e oto gooto, balans e teddeendi
Njaajeendi: 3ft (914mm)
Toowgol: 778 m (2 552 meeteer)
Ɗatal : 19 degere
== Ƴeew kadi ==
== Lawol Kaikyō ==
Doggol laabi njamndi funikulaaji
Doggol sosiyeteeji laana njoorndi e nder leydi Japon
Doggol laabi njamndi e nder leydi Japon
== Tunnel Seikan ==
== Jokkondire yaajɗe ==
(e ɗemngal Japon) Lowre laawɗunde e nder suudu defte tunnel Seikan
== Tuugnorgal ==
3psvndq2i0e6hpkszytrpoome4enh7s
172702
172701
2026-06-10T20:09:36Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172702
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
"'''Tunnel Seikan Tappi Laynde Tunnel Inclined"'''
Laana njoorndi 3 ft (914 mm) ina jippoo e galle ciftorgol tunnel Seikan, sara Kap Tappi, ina naata e Staasiyoŋ Tappi-Kaitei les leydi e dow tunnel Seikan, ko ɗum jeyi e tunneluuji ɓurɗi juutde e winndere ndee (ngo udditaa e lewru marse haa e oon Gothartland ɗiɗaɓo), udditaa ko e lewru suwee 2016.<ref>{{cite book|title=Funicular Railways|author=Woodhams, John|publisher=Shire|date=1989|isbn=9780747800408}}</ref><ref name=":0">{{Cite web|title=体験坑道 {{!}} 青函トンネル記念館|url=http://www.seikan-tunnel-museum.jp/tunnel.html|access-date=2026-01-19|website=www.seikan-tunnel-museum.jp}}</ref>
Funikulaar oo, ko adii fof ko ngam nawde gollotooɓe e marsandiis e nder mahngo tunnel Seikan kono hannde ko huunde teskinnde e nder galle mooftirɗo tunnel Seikan.<ref>{{cite web|url=https://aomori-tourism.com/en/spot/detail_68.html|title=Seikan Tunnel Memorial Hall|Attractions|Amazing AOMORI - the Official Aomori Travel Guide}}</ref>
== Doggi baɗɗiiɗi ==
Woɗɗude: 0,8 kiloomeeteer (0,50 mi)
Siistem : Laawol gootol e oto gooto, balans e teddeendi
Njaajeendi: 3ft (914mm)
Toowgol: 778 m (2 552 meeteer)
Ɗatal : 19 degere
== Ƴeew kadi ==
== Lawol Kaikyō ==
Doggol laabi njamndi funikulaaji
Doggol sosiyeteeji laana njoorndi e nder leydi Japon
Doggol laabi njamndi e nder leydi Japon
== Tunnel Seikan ==
== Jokkondire yaajɗe ==
(e ɗemngal Japon) Lowre laawɗunde e nder suudu defte tunnel Seikan
== Tuugnorgal ==
bbqgxs4b3mbd81cd6vybrnnrme8gazl
Shigi Line
0
41921
172703
2026-06-10T20:12:02Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172703
wikitext
text/x-wiki
Laawol Shigi (Laawol Shigi, Shigi-sen) ko laawol laana njoorndi to Japon ngol laana njoorndi keeriiɗo biyeteeɗo Kintetsu Railway huutortoo.
Wakere
Laawol ngol ina jokkondiri e dingiral Kawachi-Yamamoto e dingiral Shigisanguchi. Laana kaa fof woni ko e wuro Yao, njuuteendi mum ko 2,8 km (1,7 mi). To Kawachi-Yamamoto, laana kaa jokkondiri e laana Osaka, to Shigisanguchi, laana kaɓirɗe Nishi-Shigi.Laawol ngol udditaa ko e hitaande 1930, ngol ina jogii 40,0‰ njuuteendi laamu.
Stations
No. Stasiyoŋ Japon Distance
(km) Nokku gonɗo e njilluuji
0.0 D Laabi Osaka (D12) Yao, Osaka
J13 Hattoor Hattoor 2.0
J14 Shigisanguci 2.8 Z Laylaytol Kabel Nishi-Shigi (Z14)
Tariya
Laana kaa udditaa ko ñalnde 15 desaambar 1930.
Tuugnorgal
9e9iks2qv0zxiycp3p3bfmul5gpyiy0
172704
172703
2026-06-10T20:13:55Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172704
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Laawol Shigi (Laawol Shigi, Shigi-sen) ko laawol laana njoorndi to Japon ngol laana njoorndi keeriiɗo biyeteeɗo Kintetsu Railway huutortoo.
Wakere
Laawol ngol ina jokkondiri e dingiral Kawachi-Yamamoto e dingiral Shigisanguchi. Laana kaa fof woni ko e wuro Yao, njuuteendi mum ko 2,8 km (1,7 mi). To Kawachi-Yamamoto, laana kaa jokkondiri e laana Osaka, to Shigisanguchi, laana kaɓirɗe Nishi-Shigi.Laawol ngol udditaa ko e hitaande 1930, ngol ina jogii 40,0‰ njuuteendi laamu.
Stations
No. Stasiyoŋ Japon Distance
(km) Nokku gonɗo e njilluuji
0.0 D Laabi Osaka (D12) Yao, Osaka
J13 Hattoor Hattoor 2.0
J14 Shigisanguci 2.8 Z Laylaytol Kabel Nishi-Shigi (Z14)
Tariya
Laana kaa udditaa ko ñalnde 15 desaambar 1930.
Tuugnorgal
onp2c588rqiwmcm1yuymxzwoutxiw2s
172705
172704
2026-06-10T20:16:10Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172705
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laawol Shigi''' (Laawol Shigi, Shigi-sen) ko laawol laana njoorndi to Japon ngol laana njoorndi keeriiɗo biyeteeɗo Kintetsu Railway huutortoo.
== Wakere ==
Laawol ngol ina jokkondiri e dingiral Kawachi-Yamamoto e dingiral Shigisanguchi. Laana kaa fof woni ko e wuro Yao, njuuteendi mum ko 2,8 km (1,7 mi). To Kawachi-Yamamoto, laana kaa jokkondiri e laana Osaka, to Shigisanguchi, laana kaɓirɗe Nishi-Shigi.Laawol ngol udditaa ko e hitaande 1930, ngol ina jogii 40,0‰ njuuteendi laamu.
== Stations ==
No. Stasiyoŋ Japon Distance
(km) Nokku gonɗo e njilluuji
0.0 D Laabi Osaka (D12) Yao, Osaka
J13 Hattoor Hattoor 2.0
J14 Shigisanguci 2.8 Z Laylaytol Kabel Nishi-Shigi (Z14)
== Tariya ==
Laana kaa udditaa ko ñalnde 15 desaambar 1930.
== Tuugnorgal ==
r1pda0k2wnlgd6w8rgyal00djkk0jhh
172706
172705
2026-06-10T20:17:51Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172706
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laawol Shigi''' (Laawol Shigi, Shigi-sen) ko laawol laana njoorndi to Japon ngol laana njoorndi keeriiɗo biyeteeɗo Kintetsu Railway huutortoo..<ref>{{Cite web|url=http://www.kintetsu.co.jp/railway/rosen/A50004.html#shigi|title=Map of Shigi Line|access-date=12 September 2016|archive-date=30 September 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180930232658/http://www.kintetsu.co.jp/railway/rosen/A50004.html#shigi|url-status=dead}}</ref>
== Wakere ==
Laawol ngol ina jokkondiri e dingiral Kawachi-Yamamoto e dingiral Shigisanguchi. Laana kaa fof woni ko e wuro Yao, njuuteendi mum ko 2,8 km (1,7 mi). To Kawachi-Yamamoto, laana kaa jokkondiri e laana Osaka, to Shigisanguchi, laana kaɓirɗe Nishi-Shigi.Laawol ngol udditaa ko e hitaande 1930, ngol ina jogii 40,0‰ njuuteendi laamu.
== Stations ==
No. Stasiyoŋ Japon Distance
(km) Nokku gonɗo e njilluuji
0.0 D Laabi Osaka (D12) Yao, Osaka
J13 Hattoor Hattoor 2.0
J14 Shigisanguci 2.8 Z Laylaytol Kabel Nishi-Shigi (Z14)
== Tariya ==
Laana kaa udditaa ko ñalnde 15 desaambar 1930.
== Tuugnorgal ==
tr6qxtj2e1ojh9rx780cp3pveic97pt
172707
172706
2026-06-10T20:19:51Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172707
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laawol Shigi''' (Laawol Shigi, Shigi-sen) ko laawol laana njoorndi to Japon ngol laana njoorndi keeriiɗo biyeteeɗo Kintetsu Railway huutortoo..<ref>{{Cite web|url=http://www.kintetsu.co.jp/railway/rosen/A50004.html#shigi|title=Map of Shigi Line|access-date=12 September 2016|archive-date=30 September 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180930232658/http://www.kintetsu.co.jp/railway/rosen/A50004.html#shigi|url-status=dead}}</ref>
== Wakere ==
Laawol ngol ina jokkondiri e dingiral Kawachi-Yamamoto e dingiral Shigisanguchi. Laana kaa fof woni ko e wuro Yao, njuuteendi mum ko 2,8 km (1,7 mi). To Kawachi-Yamamoto, laana kaa jokkondiri e laana Osaka, to Shigisanguchi, laana kaɓirɗe Nishi-Shigi.Laawol ngol udditaa ko e hitaande 1930, ngol ina jogii 40,0‰ njuuteendi laamu.ref name="terada
== Stations ==
No. Stasiyoŋ Japon Distance
(km) Nokku gonɗo e njilluuji
0.0 D Laabi Osaka (D12) Yao, Osaka
J13 Hattoor Hattoor 2.0
J14 Shigisanguci 2.8 Z Laylaytol Kabel Nishi-Shigi (Z14)
== Tariya ==
Laana kaa udditaa ko ñalnde 15 desaambar 1930.
== Tuugnorgal ==
21mgwpa2as8bx2d0pcs4r6w7w5avqeu
172708
172707
2026-06-10T20:21:42Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172708
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laawol Shigi''' (Laawol Shigi, Shigi-sen) ko laawol laana njoorndi to Japon ngol laana njoorndi keeriiɗo biyeteeɗo Kintetsu Railway huutortoo..<ref>{{Cite web|url=http://www.kintetsu.co.jp/railway/rosen/A50004.html#shigi|title=Map of Shigi Line|access-date=12 September 2016|archive-date=30 September 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180930232658/http://www.kintetsu.co.jp/railway/rosen/A50004.html#shigi|url-status=dead}}</ref>
== Wakere ==
Laawol ngol ina jokkondiri e dingiral Kawachi-Yamamoto e dingiral Shigisanguchi. Laana kaa fof woni ko e wuro Yao, njuuteendi mum ko 2,8 km (1,7 mi). To Kawachi-Yamamoto, laana kaa jokkondiri e laana Osaka, to Shigisanguchi, laana kaɓirɗe Nishi-Shigi.Laawol ngol udditaa ko e hitaande 1930, ngol ina jogii 40,0‰ njuuteendi laamu.ref name="terada.<ref name="terada2013">{{cite book|last=Terada|first=Hirokazu|script-title=ja: データブック日本の私鉄|trans-title=Databook: Japan's Private Railways|publisher=Neko Publishing|date=19 January 2013|location=Japan|language=Japanese|pages=126, 267|isbn=978-4-7770-1336-4}}</ref>
== Stations ==
No. Stasiyoŋ Japon Distance
(km) Nokku gonɗo e njilluuji
0.0 D Laabi Osaka (D12) Yao, Osaka
J13 Hattoor Hattoor 2.0
J14 Shigisanguci 2.8 Z Laylaytol Kabel Nishi-Shigi (Z14)
== Tariya ==
Laana kaa udditaa ko ñalnde 15 desaambar 1930.
== Tuugnorgal ==
e02s5o3m07ezy8ajtb27k3z129ao02j
Shintetsu Ao Line
0
41922
172709
2026-06-10T20:25:34Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172709
wikitext
text/x-wiki
Laawol Shigi (Laawol Shigi, Shigi-sen) ko laawol laana njoorndi to Japon ngol laana njoorndi keeriiɗo biyeteeɗo Kintetsu Railway huutortoo.
Wakere
Laawol ngol ina jokkondiri e dingiral Kawachi-Yamamoto e dingiral Shigisanguchi. Laana kaa fof woni ko e wuro Yao, njuuteendi mum ko 2,8 km (1,7 mi). To Kawachi-Yamamoto, laana kaa jokkondiri e laana Osaka, to Shigisanguchi, laana kaɓirɗe Nishi-Shigi.Laawol ngol udditaa ko e hitaande 1930, ngol ina jogii 40,0‰ njuuteendi laamu.
Stations
No. Stasiyoŋ Japon Distance
(km) Nokku gonɗo e njilluuji
0.0 D Laabi Osaka (D12) Yao, Osaka
J13 Hattoor Hattoor 2.0
J14 Shigisanguci 2.8 Z Laylaytol Kabel Nishi-Shigi (Z14)
Tariya
Laana kaa udditaa ko ñalnde 15 desaambar 1930.
Tuugnorgal
9e9iks2qv0zxiycp3p3bfmul5gpyiy0
172710
172709
2026-06-10T20:27:09Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172710
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Laawol Shigi (Laawol Shigi, Shigi-sen) ko laawol laana njoorndi to Japon ngol laana njoorndi keeriiɗo biyeteeɗo Kintetsu Railway huutortoo.
Wakere
Laawol ngol ina jokkondiri e dingiral Kawachi-Yamamoto e dingiral Shigisanguchi. Laana kaa fof woni ko e wuro Yao, njuuteendi mum ko 2,8 km (1,7 mi). To Kawachi-Yamamoto, laana kaa jokkondiri e laana Osaka, to Shigisanguchi, laana kaɓirɗe Nishi-Shigi.Laawol ngol udditaa ko e hitaande 1930, ngol ina jogii 40,0‰ njuuteendi laamu.
Stations
No. Stasiyoŋ Japon Distance
(km) Nokku gonɗo e njilluuji
0.0 D Laabi Osaka (D12) Yao, Osaka
J13 Hattoor Hattoor 2.0
J14 Shigisanguci 2.8 Z Laylaytol Kabel Nishi-Shigi (Z14)
Tariya
Laana kaa udditaa ko ñalnde 15 desaambar 1930.
Tuugnorgal
onp2c588rqiwmcm1yuymxzwoutxiw2s
172711
172710
2026-06-10T20:29:39Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172711
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laawol Shigi''' (Laawol Shigi, Shigi-sen) ko laawol laana njoorndi to Japon ngol laana njoorndi keeriiɗo biyeteeɗo Kintetsu Railway huutortoo.
== Wakere ==
Laawol ngol ina jokkondiri e dingiral Kawachi-Yamamoto e dingiral Shigisanguchi. Laana kaa fof woni ko e wuro Yao, njuuteendi mum ko 2,8 km (1,7 mi). To Kawachi-Yamamoto, laana kaa jokkondiri e laana Osaka, to Shigisanguchi, laana kaɓirɗe Nishi-Shigi.Laawol ngol udditaa ko e hitaande 1930, ngol ina jogii 40,0‰ njuuteendi laamu.
== Stations ==
No. Stasiyoŋ Japon Distance
(km) Nokku gonɗo e njilluuji
0.0 D Laabi Osaka (D12) Yao, Osaka
J13 Hattoor Hattoor 2.0
J14 Shigisanguci 2.8 Z Laylaytol Kabel Nishi-Shigi (Z14)
== Tariya ==
Laana kaa udditaa ko ñalnde 15 desaambar 1930.
== Tuugnorgal ==
r1pda0k2wnlgd6w8rgyal00djkk0jhh
Shintetsu Kobe Kosoku Line
0
41923
172712
2026-06-10T20:32:47Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172712
wikitext
text/x-wiki
Laabi Kobe Kosoku (Kobe Dentetsu Kobe Kosoku sen) ko gooto e laabi ɗiɗi ɗi laawol laana njoorndi Kobe jeyi (0,4 km). Ko laawol laana njoorndi Kobe Electric ngol gollotoo, ina waɗi tan ko jolɗe ɗiɗi. Ndeeɗoo laawol juutngol, udditaangol e hitaande 1968 ina waɗi nafoore sibu ina jokkondiri e laana Arima e Shinkaichi, ina addana yahooɓe Shintetsu yahde to bannge laaɗe diwooje Hankyū e Hanshin jahduɗe e Kobe Sannomiya e Umeda (Osaka), e laana njoorndi Sanyo jahduɗe e Himeji. No ɗum huutortee tan ko jolngo Shintetsu nii, laana kaa ko jolngo juutngo.
Stations
No. Stasiyoŋ Woɗɗude Shinkaichi (km) Nokku jokkondiral
- Hankyu Kobe Kosoku Line (Tozai Line) (HS 36) Hyogo-ku, Kobe
KB02 Minatogawa 0.4 Laabi metro Kobe Seishin-Yamate (S06: Gartirgol Minatogawa-Koen)
Laana Shintetsu Arima (Rewrude e golle)
↓ Rewrude e sarwiis to/to ↓
Ao rewrude e laana Arima Shintetsu e laana Ao
Sanda rewrude e laana Arima Shintetsu e laana Sanda
Tuugnorgal
62zclazbi1282c0r54xt0ys872eu0pd
172713
172712
2026-06-10T20:34:32Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172713
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Laabi Kobe Kosoku (Kobe Dentetsu Kobe Kosoku sen) ko gooto e laabi ɗiɗi ɗi laawol laana njoorndi Kobe jeyi (0,4 km). Ko laawol laana njoorndi Kobe Electric ngol gollotoo, ina waɗi tan ko jolɗe ɗiɗi. Ndeeɗoo laawol juutngol, udditaangol e hitaande 1968 ina waɗi nafoore sibu ina jokkondiri e laana Arima e Shinkaichi, ina addana yahooɓe Shintetsu yahde to bannge laaɗe diwooje Hankyū e Hanshin jahduɗe e Kobe Sannomiya e Umeda (Osaka), e laana njoorndi Sanyo jahduɗe e Himeji. No ɗum huutortee tan ko jolngo Shintetsu nii, laana kaa ko jolngo juutngo.
Stations
No. Stasiyoŋ Woɗɗude Shinkaichi (km) Nokku jokkondiral
- Hankyu Kobe Kosoku Line (Tozai Line) (HS 36) Hyogo-ku, Kobe
KB02 Minatogawa 0.4 Laabi metro Kobe Seishin-Yamate (S06: Gartirgol Minatogawa-Koen)
Laana Shintetsu Arima (Rewrude e golle)
↓ Rewrude e sarwiis to/to ↓
Ao rewrude e laana Arima Shintetsu e laana Ao
Sanda rewrude e laana Arima Shintetsu e laana Sanda
Tuugnorgal
8tcix83498azcocuy26v3uyyi3hg8xp
172714
172713
2026-06-10T20:35:45Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172714
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laabi Kobe Kosoku''' (Kobe Dentetsu Kobe Kosoku sen) ko gooto e laabi ɗiɗi ɗi laawol laana njoorndi Kobe jeyi (0,4 km). Ko laawol laana njoorndi Kobe Electric ngol gollotoo, ina waɗi tan ko jolɗe ɗiɗi. Ndeeɗoo laawol juutngol, udditaangol e hitaande 1968 ina waɗi nafoore sibu ina jokkondiri e laana Arima e Shinkaichi, ina addana yahooɓe Shintetsu yahde to bannge laaɗe diwooje Hankyū e Hanshin jahduɗe e Kobe Sannomiya e Umeda (Osaka), e laana njoorndi Sanyo jahduɗe e Himeji. No ɗum huutortee tan ko jolngo Shintetsu nii, laana kaa ko jolngo juutngo.
Stations
No. Stasiyoŋ Woɗɗude Shinkaichi (km) Nokku jokkondiral
- Hankyu Kobe Kosoku Line (Tozai Line) (HS 36) Hyogo-ku, Kobe
KB02 Minatogawa 0.4 Laabi metro Kobe Seishin-Yamate (S06: Gartirgol Minatogawa-Koen)
Laana Shintetsu Arima (Rewrude e golle)
↓ Rewrude e sarwiis to/to ↓
Ao rewrude e laana Arima Shintetsu e laana Ao
Sanda rewrude e laana Arima Shintetsu e laana Sanda
Tuugnorgal
7cls8i0fu15eqqq7o6b27vlnp8h5oql
172715
172714
2026-06-10T20:36:40Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172715
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laabi Kobe Kosoku''' (Kobe Dentetsu Kobe Kosoku sen) ko gooto e laabi ɗiɗi ɗi laawol laana njoorndi Kobe jeyi (0,4 km). Ko laawol laana njoorndi Kobe Electric ngol gollotoo, ina waɗi tan ko jolɗe ɗiɗi. Ndeeɗoo laawol juutngol, udditaangol e hitaande 1968 ina waɗi nafoore sibu ina jokkondiri e laana Arima e Shinkaichi, ina addana yahooɓe Shintetsu yahde to bannge laaɗe diwooje Hankyū e Hanshin jahduɗe e Kobe Sannomiya e Umeda (Osaka), e laana njoorndi Sanyo jahduɗe e Himeji. No ɗum huutortee tan ko jolngo Shintetsu nii, laana kaa ko jolngo juutngo.
== Stations ==
No. Stasiyoŋ Woɗɗude Shinkaichi (km) Nokku jokkondiral
- Hankyu Kobe Kosoku Line (Tozai Line) (HS 36) Hyogo-ku, Kobe
KB02 Minatogawa 0.4 Laabi metro Kobe Seishin-Yamate (S06: Gartirgol Minatogawa-Koen)
Laana Shintetsu Arima (Rewrude e golle)
↓ Rewrude e sarwiis to/to ↓
Ao rewrude e laana Arima Shintetsu e laana Ao
Sanda rewrude e laana Arima Shintetsu e laana Sanda
== Tuugnorgal ==
5xs2ou6rtsaplswyc4edcuxcshmcpaa
172716
172715
2026-06-10T20:38:51Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172716
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laabi Kobe Kosoku''' (Kobe Dentetsu Kobe Kosoku sen) ko gooto e laabi ɗiɗi ɗi laawol laana njoorndi Kobe jeyi (0,4 km). Ko laawol laana njoorndi Kobe Electric ngol gollotoo, ina waɗi tan ko jolɗe ɗiɗi. Ndeeɗoo laawol juutngol, udditaangol e hitaande 1968 ina waɗi nafoore sibu ina jokkondiri e laana Arima e Shinkaichi, ina addana yahooɓe Shintetsu yahde to bannge laaɗe diwooje Hankyū e Hanshin jahduɗe e Kobe Sannomiya e Umeda (Osaka), e laana njoorndi Sanyo jahduɗe e Himeji. No ɗum huutortee tan ko jolngo Shintetsu nii, laana kaa ko jolngo juutngo.<ref>{{cite web|title=時刻表・ダイヤ案内/各駅時刻表|url=https://www.shintetsu.co.jp/railway/timetbl/index_2.html|publisher=Kobe Electric Railway Co.|access-date=2026-03-01|language=Japanese|date=2025-03-15}}</ref>
== Stations ==
No. Stasiyoŋ Woɗɗude Shinkaichi (km) Nokku jokkondiral
- Hankyu Kobe Kosoku Line (Tozai Line) (HS 36) Hyogo-ku, Kobe
KB02 Minatogawa 0.4 Laabi metro Kobe Seishin-Yamate (S06: Gartirgol Minatogawa-Koen)
Laana Shintetsu Arima (Rewrude e golle)
↓ Rewrude e sarwiis to/to ↓
Ao rewrude e laana Arima Shintetsu e laana Ao
Sanda rewrude e laana Arima Shintetsu e laana Sanda
== Tuugnorgal ==
9ckb932nchemmzfwsde7a6l8sy4h4q4
Shintetsu Kōen-Toshi Line
0
41924
172717
2026-06-10T20:42:29Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172717
wikitext
text/x-wiki
Laawol Kōen-Toshi (Laawol Koen-Toshi, Koen-Toshi-sen) ko laawol laana njoorndi yahooɓe e Sanda, diiwaan Hyōgo ngol laana njoorndi kuuraa Kobe huutortoo.
Laana kaa ina waɗi kiloomeeteeruuji 5,5, ina jokkondiri e Yokoyama e wuro Woody Chūō. Hay so Yokoyama woni joofnirde laana kaa, otooji ɗii fof ina njokki e laana Sanda haa Sanda.
Tariya
Taƴre Yokoyama - Wuro Piindi udditaa e hitaande 1991, njaajeendi mum ko 1 067 mm (3 ft 6 in) e kuuraa 1500 VDC. Lawol ngol yaaji haa wuro Woody Chūō nder hitaande 1996.
Laana kaa ko laawol gootol, kono koridor oo ina addana ɗum duppirde so ina haani e ko fayi arde.
Stations
No. Jokkondire Stasiyoŋ Nokku
↑ Rewrude e Sarwiis rewrude e Laabi Sanda KB Shintetsu haa/ummoraade Sanda ↑
KB27 Yokoyama KB Line Sanda (Rewrude e Sarwiis) Sanda
KB31 Wuro Piindi Wuro Piindi
KB32 Wuro leɗɗe Minami
KB33 Wuro leɗɗe Chuo
Riderde
Hakindo limoore yahooɓe ñalnde kala
Hitaande Total (% ɓeydaare) Yokoyama Wuro Puɗi Minami Wuro Leɗɗe Wuro Leɗɗe Chuo Fuɗɗoode
1997 7 350 1 979 3 779 800 792
1998 7 536 (+2,5%) 1 976 3 762 866 932
1999 7 558 (+0,3%) 1 943 3 713 888 1 014
2000 7 950 (+5,2%) 1 948 3 744 891 1 367
2001 7 905 (-0,6%) 1 793 3 752 848 1 512
2002 7 753 (-1,9%) 1 908 3 646 778 1 421
2003 7 647 (-1,4%) 1 900 3 546 768 1 433
2004 7 492 (-2,0%) 1 862 3 417 744 1 469
2005 7 348 (-1,9%) 1 793 3 312 778 1 465
2006 7 229 (-1,6%) 1 790 3 252 799 1 388
2007 7 164 (-0,9%) 1 806 3 260 800 1 298
2008 7 138 (-0,4%) 1 813 3 221 793 1 311
2009 7 011 (-1,8%) 1 787 3 107 767 1 350
2010 7 096 (+1,2%) 1 837 3 091 782 1 386
2011 7 299 (+2,9%) 1 923 3 099 818 1 459
2012 7 393 (+1,4%) 2 005 3 049 840 1 499
2013 7 654 (+3,5%) 2 123 3 089 869 1 573
2014 7 544 (-1,4%) 2 121 2 978 867 1 578
Tuugnorgal
iqn1zw8a3h0gspptnblgc30vz5i06ib
172718
172717
2026-06-10T20:44:04Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172718
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Laawol Kōen-Toshi (Laawol Koen-Toshi, Koen-Toshi-sen) ko laawol laana njoorndi yahooɓe e Sanda, diiwaan Hyōgo ngol laana njoorndi kuuraa Kobe huutortoo.
Laana kaa ina waɗi kiloomeeteeruuji 5,5, ina jokkondiri e Yokoyama e wuro Woody Chūō. Hay so Yokoyama woni joofnirde laana kaa, otooji ɗii fof ina njokki e laana Sanda haa Sanda.
Tariya
Taƴre Yokoyama - Wuro Piindi udditaa e hitaande 1991, njaajeendi mum ko 1 067 mm (3 ft 6 in) e kuuraa 1500 VDC. Lawol ngol yaaji haa wuro Woody Chūō nder hitaande 1996.
Laana kaa ko laawol gootol, kono koridor oo ina addana ɗum duppirde so ina haani e ko fayi arde.
Stations
No. Jokkondire Stasiyoŋ Nokku
↑ Rewrude e Sarwiis rewrude e Laabi Sanda KB Shintetsu haa/ummoraade Sanda ↑
KB27 Yokoyama KB Line Sanda (Rewrude e Sarwiis) Sanda
KB31 Wuro Piindi Wuro Piindi
KB32 Wuro leɗɗe Minami
KB33 Wuro leɗɗe Chuo
Riderde
Hakindo limoore yahooɓe ñalnde kala
Hitaande Total (% ɓeydaare) Yokoyama Wuro Puɗi Minami Wuro Leɗɗe Wuro Leɗɗe Chuo Fuɗɗoode
1997 7 350 1 979 3 779 800 792
1998 7 536 (+2,5%) 1 976 3 762 866 932
1999 7 558 (+0,3%) 1 943 3 713 888 1 014
2000 7 950 (+5,2%) 1 948 3 744 891 1 367
2001 7 905 (-0,6%) 1 793 3 752 848 1 512
2002 7 753 (-1,9%) 1 908 3 646 778 1 421
2003 7 647 (-1,4%) 1 900 3 546 768 1 433
2004 7 492 (-2,0%) 1 862 3 417 744 1 469
2005 7 348 (-1,9%) 1 793 3 312 778 1 465
2006 7 229 (-1,6%) 1 790 3 252 799 1 388
2007 7 164 (-0,9%) 1 806 3 260 800 1 298
2008 7 138 (-0,4%) 1 813 3 221 793 1 311
2009 7 011 (-1,8%) 1 787 3 107 767 1 350
2010 7 096 (+1,2%) 1 837 3 091 782 1 386
2011 7 299 (+2,9%) 1 923 3 099 818 1 459
2012 7 393 (+1,4%) 2 005 3 049 840 1 499
2013 7 654 (+3,5%) 2 123 3 089 869 1 573
2014 7 544 (-1,4%) 2 121 2 978 867 1 578
Tuugnorgal
462uuu0yc9bjuhzs0ltwkz0nbf28gcw
172720
172718
2026-06-10T20:46:56Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172720
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laawol Kōen-Toshi''' (Laawol Koen-Toshi, Koen-Toshi-sen) ko laawol laana njoorndi yahooɓe e Sanda, diiwaan Hyōgo ngol laana njoorndi kuuraa Kobe huutortoo.
Laana kaa ina waɗi kiloomeeteeruuji 5,5, ina jokkondiri e Yokoyama e wuro Woody Chūō. Hay so Yokoyama woni joofnirde laana kaa, otooji ɗii fof ina njokki e laana Sanda haa Sanda.
== Tariya ==
Taƴre Yokoyama - Wuro Piindi udditaa e hitaande 1991, njaajeendi mum ko 1 067 mm (3 ft 6 in) e kuuraa 1500 VDC. Lawol ngol yaaji haa wuro Woody Chūō nder hitaande 1996.
Laana kaa ko laawol gootol, kono koridor oo ina addana ɗum duppirde so ina haani e ko fayi arde.
== Stations ==
No. Jokkondire Stasiyoŋ Nokku
↑ Rewrude e Sarwiis rewrude e Laabi Sanda KB Shintetsu haa/ummoraade Sanda ↑KB27 Yokoyama KB Line Sanda (Rewrude e Sarwiis) Sanda
KB31 Wuro Piindi Wuro Piindi
KB32 Wuro leɗɗe Minami
KB33 Wuro leɗɗe Chuo
== Riderde ==
Hakindo limoore yahooɓe ñalnde kala
Hitaande Total (% ɓeydaare) Yokoyama Wuro Puɗi Minami Wuro Leɗɗe Wuro Leɗɗe Chuo Fuɗɗoode
1997 7 350 1 979 3 779 800 792
1998 7 536 (+2,5%) 1 976 3 762 866 932
1999 7 558 (+0,3%) 1 943 3 713 888 1 014
2000 7 950 (+5,2%) 1 948 3 744 891 1 367
2001 7 905 (-0,6%) 1 793 3 752 848 1 512
2002 7 753 (-1,9%) 1 908 3 646 778 1 421
2003 7 647 (-1,4%) 1 900 3 546 768 1 433
2004 7 492 (-2,0%) 1 862 3 417 744 1 469
2005 7 348 (-1,9%) 1 793 3 312 778 1 465
2006 7 229 (-1,6%) 1 790 3 252 799 1 388
2007 7 164 (-0,9%) 1 806 3 260 800 1 298
2008 7 138 (-0,4%) 1 813 3 221 793 1 311
2009 7 011 (-1,8%) 1 787 3 107 767 1 350
2010 7 096 (+1,2%) 1 837 3 091 782 1 386
2011 7 299 (+2,9%) 1 923 3 099 818 1 459
2012 7 393 (+1,4%) 2 005 3 049 840 1 499
2013 7 654 (+3,5%) 2 123 3 089 869 1 573
2014 7 544 (-1,4%) 2 121 2 978 867 1 578
== Tuugnorgal ==
5ihvlxoohug9gnq8wejz8pshk9shbj2
172721
172720
2026-06-10T20:48:25Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172721
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laawol Kōen-Toshi''' (Laawol Koen-Toshi, Koen-Toshi-sen) ko laawol laana njoorndi yahooɓe e Sanda, diiwaan Hyōgo ngol laana njoorndi kuuraa Kobe huutortoo.|<ref name="toukei2001">[http://www.area-sanda-hyogo.jp/nk/15_pok/html/h14_index.htm 平成14年版三田市統計書 ]</ref>
Laana kaa ina waɗi kiloomeeteeruuji 5,5, ina jokkondiri e Yokoyama e wuro Woody Chūō. Hay so Yokoyama woni joofnirde laana kaa, otooji ɗii fof ina njokki e laana Sanda haa Sanda.
== Tariya ==
Taƴre Yokoyama - Wuro Piindi udditaa e hitaande 1991, njaajeendi mum ko 1 067 mm (3 ft 6 in) e kuuraa 1500 VDC. Lawol ngol yaaji haa wuro Woody Chūō nder hitaande 1996.
Laana kaa ko laawol gootol, kono koridor oo ina addana ɗum duppirde so ina haani e ko fayi arde.
== Stations ==
No. Jokkondire Stasiyoŋ Nokku
↑ Rewrude e Sarwiis rewrude e Laabi Sanda KB Shintetsu haa/ummoraade Sanda ↑KB27 Yokoyama KB Line Sanda (Rewrude e Sarwiis) Sanda
KB31 Wuro Piindi Wuro Piindi
KB32 Wuro leɗɗe Minami
KB33 Wuro leɗɗe Chuo
== Riderde ==
Hakindo limoore yahooɓe ñalnde kala
Hitaande Total (% ɓeydaare) Yokoyama Wuro Puɗi Minami Wuro Leɗɗe Wuro Leɗɗe Chuo Fuɗɗoode
1997 7 350 1 979 3 779 800 792
1998 7 536 (+2,5%) 1 976 3 762 866 932
1999 7 558 (+0,3%) 1 943 3 713 888 1 014
2000 7 950 (+5,2%) 1 948 3 744 891 1 367
2001 7 905 (-0,6%) 1 793 3 752 848 1 512
2002 7 753 (-1,9%) 1 908 3 646 778 1 421
2003 7 647 (-1,4%) 1 900 3 546 768 1 433
2004 7 492 (-2,0%) 1 862 3 417 744 1 469
2005 7 348 (-1,9%) 1 793 3 312 778 1 465
2006 7 229 (-1,6%) 1 790 3 252 799 1 388
2007 7 164 (-0,9%) 1 806 3 260 800 1 298
2008 7 138 (-0,4%) 1 813 3 221 793 1 311
2009 7 011 (-1,8%) 1 787 3 107 767 1 350
2010 7 096 (+1,2%) 1 837 3 091 782 1 386
2011 7 299 (+2,9%) 1 923 3 099 818 1 459
2012 7 393 (+1,4%) 2 005 3 049 840 1 499
2013 7 654 (+3,5%) 2 123 3 089 869 1 573
2014 7 544 (-1,4%) 2 121 2 978 867 1 578
== Tuugnorgal ==
7a0pvr03c00jmassftewtbh72yoderl
172723
172721
2026-06-10T20:49:41Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172723
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laawol Kōen-Toshi''' (Laawol Koen-Toshi, Koen-Toshi-sen) ko laawol laana njoorndi yahooɓe e Sanda, diiwaan Hyōgo ngol laana njoorndi kuuraa Kobe huutortoo.|<ref name="toukei2001">[http://www.area-sanda-hyogo.jp/nk/15_pok/html/h14_index.htm 平成14年版三田市統計書 ]</ref>
Laana kaa ina waɗi kiloomeeteeruuji 5,5, ina jokkondiri e Yokoyama e wuro Woody Chūō. Hay so Yokoyama woni joofnirde laana kaa, otooji ɗii fof ina njokki e laana Sanda haa Sanda.|<ref name="toukei20012">[http://www.area-sanda-hyogo.jp/nk/15_pok/html/h14_index.htm 平成14年版三田市統計書 ]</ref>
== Tariya ==
Taƴre Yokoyama - Wuro Piindi udditaa e hitaande 1991, njaajeendi mum ko 1 067 mm (3 ft 6 in) e kuuraa 1500 VDC. Lawol ngol yaaji haa wuro Woody Chūō nder hitaande 1996.
Laana kaa ko laawol gootol, kono koridor oo ina addana ɗum duppirde so ina haani e ko fayi arde.
== Stations ==
No. Jokkondire Stasiyoŋ Nokku
↑ Rewrude e Sarwiis rewrude e Laabi Sanda KB Shintetsu haa/ummoraade Sanda ↑KB27 Yokoyama KB Line Sanda (Rewrude e Sarwiis) Sanda
KB31 Wuro Piindi Wuro Piindi
KB32 Wuro leɗɗe Minami
KB33 Wuro leɗɗe Chuo
== Riderde ==
Hakindo limoore yahooɓe ñalnde kala
Hitaande Total (% ɓeydaare) Yokoyama Wuro Puɗi Minami Wuro Leɗɗe Wuro Leɗɗe Chuo Fuɗɗoode
1997 7 350 1 979 3 779 800 792
1998 7 536 (+2,5%) 1 976 3 762 866 932
1999 7 558 (+0,3%) 1 943 3 713 888 1 014
2000 7 950 (+5,2%) 1 948 3 744 891 1 367
2001 7 905 (-0,6%) 1 793 3 752 848 1 512
2002 7 753 (-1,9%) 1 908 3 646 778 1 421
2003 7 647 (-1,4%) 1 900 3 546 768 1 433
2004 7 492 (-2,0%) 1 862 3 417 744 1 469
2005 7 348 (-1,9%) 1 793 3 312 778 1 465
2006 7 229 (-1,6%) 1 790 3 252 799 1 388
2007 7 164 (-0,9%) 1 806 3 260 800 1 298
2008 7 138 (-0,4%) 1 813 3 221 793 1 311
2009 7 011 (-1,8%) 1 787 3 107 767 1 350
2010 7 096 (+1,2%) 1 837 3 091 782 1 386
2011 7 299 (+2,9%) 1 923 3 099 818 1 459
2012 7 393 (+1,4%) 2 005 3 049 840 1 499
2013 7 654 (+3,5%) 2 123 3 089 869 1 573
2014 7 544 (-1,4%) 2 121 2 978 867 1 578
== Tuugnorgal ==
7zmgomwlmujikq3udndcpa51t2xw835
172724
172723
2026-06-10T20:50:43Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172724
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laawol Kōen-Toshi''' (Laawol Koen-Toshi, Koen-Toshi-sen) ko laawol laana njoorndi yahooɓe e Sanda, diiwaan Hyōgo ngol laana njoorndi kuuraa Kobe huutortoo.|<ref name="toukei2001">[http://www.area-sanda-hyogo.jp/nk/15_pok/html/h14_index.htm 平成14年版三田市統計書 ]</ref>
Laana kaa ina waɗi kiloomeeteeruuji 5,5, ina jokkondiri e Yokoyama e wuro Woody Chūō. Hay so Yokoyama woni joofnirde laana kaa, otooji ɗii fof ina njokki e laana Sanda haa Sanda.|<ref name="toukei20012">[http://www.area-sanda-hyogo.jp/nk/15_pok/html/h14_index.htm 平成14年版三田市統計書 ]</ref>
== Tariya ==
Taƴre Yokoyama - Wuro Piindi udditaa e hitaande 1991, njaajeendi mum ko 1 067 mm (3 ft 6 in) e kuuraa 1500 VDC. Lawol ngol yaaji haa wuro Woody Chūō nder hitaande 1996.|<ref name="toukei20013">[http://www.area-sanda-hyogo.jp/nk/15_pok/html/h14_index.htm 平成14年版三田市統計書 ]</ref>
Laana kaa ko laawol gootol, kono koridor oo ina addana ɗum duppirde so ina haani e ko fayi arde.
== Stations ==
No. Jokkondire Stasiyoŋ Nokku
↑ Rewrude e Sarwiis rewrude e Laabi Sanda KB Shintetsu haa/ummoraade Sanda ↑KB27 Yokoyama KB Line Sanda (Rewrude e Sarwiis) Sanda
KB31 Wuro Piindi Wuro Piindi
KB32 Wuro leɗɗe Minami
KB33 Wuro leɗɗe Chuo
== Riderde ==
Hakindo limoore yahooɓe ñalnde kala
Hitaande Total (% ɓeydaare) Yokoyama Wuro Puɗi Minami Wuro Leɗɗe Wuro Leɗɗe Chuo Fuɗɗoode
1997 7 350 1 979 3 779 800 792
1998 7 536 (+2,5%) 1 976 3 762 866 932
1999 7 558 (+0,3%) 1 943 3 713 888 1 014
2000 7 950 (+5,2%) 1 948 3 744 891 1 367
2001 7 905 (-0,6%) 1 793 3 752 848 1 512
2002 7 753 (-1,9%) 1 908 3 646 778 1 421
2003 7 647 (-1,4%) 1 900 3 546 768 1 433
2004 7 492 (-2,0%) 1 862 3 417 744 1 469
2005 7 348 (-1,9%) 1 793 3 312 778 1 465
2006 7 229 (-1,6%) 1 790 3 252 799 1 388
2007 7 164 (-0,9%) 1 806 3 260 800 1 298
2008 7 138 (-0,4%) 1 813 3 221 793 1 311
2009 7 011 (-1,8%) 1 787 3 107 767 1 350
2010 7 096 (+1,2%) 1 837 3 091 782 1 386
2011 7 299 (+2,9%) 1 923 3 099 818 1 459
2012 7 393 (+1,4%) 2 005 3 049 840 1 499
2013 7 654 (+3,5%) 2 123 3 089 869 1 573
2014 7 544 (-1,4%) 2 121 2 978 867 1 578
== Tuugnorgal ==
a2fmzopz0anokd8ab2m95n1bukpcdwn
172725
172724
2026-06-10T20:51:53Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172725
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laawol Kōen-Toshi''' (Laawol Koen-Toshi, Koen-Toshi-sen) ko laawol laana njoorndi yahooɓe e Sanda, diiwaan Hyōgo ngol laana njoorndi kuuraa Kobe huutortoo.|<ref name="toukei2001">[http://www.area-sanda-hyogo.jp/nk/15_pok/html/h14_index.htm 平成14年版三田市統計書 ]</ref>
Laana kaa ina waɗi kiloomeeteeruuji 5,5, ina jokkondiri e Yokoyama e wuro Woody Chūō. Hay so Yokoyama woni joofnirde laana kaa, otooji ɗii fof ina njokki e laana Sanda haa Sanda.|<ref name="toukei20012">[http://www.area-sanda-hyogo.jp/nk/15_pok/html/h14_index.htm 平成14年版三田市統計書 ]</ref>
== Tariya ==
Taƴre Yokoyama - Wuro Piindi udditaa e hitaande 1991, njaajeendi mum ko 1 067 mm (3 ft 6 in) e kuuraa 1500 VDC. Lawol ngol yaaji haa wuro Woody Chūō nder hitaande 1996.|<ref name="toukei20013">[http://www.area-sanda-hyogo.jp/nk/15_pok/html/h14_index.htm 平成14年版三田市統計書 ]</ref>
Laana kaa ko laawol gootol, kono koridor oo ina addana ɗum duppirde so ina haani e ko fayi arde.|<ref name="toukei20014">[http://www.area-sanda-hyogo.jp/nk/15_pok/html/h14_index.htm 平成14年版三田市統計書 ]</ref>
== Stations ==
No. Jokkondire Stasiyoŋ Nokku
↑ Rewrude e Sarwiis rewrude e Laabi Sanda KB Shintetsu haa/ummoraade Sanda ↑KB27 Yokoyama KB Line Sanda (Rewrude e Sarwiis) Sanda
KB31 Wuro Piindi Wuro Piindi
KB32 Wuro leɗɗe Minami
KB33 Wuro leɗɗe Chuo
== Riderde ==
Hakindo limoore yahooɓe ñalnde kala
Hitaande Total (% ɓeydaare) Yokoyama Wuro Puɗi Minami Wuro Leɗɗe Wuro Leɗɗe Chuo Fuɗɗoode
1997 7 350 1 979 3 779 800 792
1998 7 536 (+2,5%) 1 976 3 762 866 932
1999 7 558 (+0,3%) 1 943 3 713 888 1 014
2000 7 950 (+5,2%) 1 948 3 744 891 1 367
2001 7 905 (-0,6%) 1 793 3 752 848 1 512
2002 7 753 (-1,9%) 1 908 3 646 778 1 421
2003 7 647 (-1,4%) 1 900 3 546 768 1 433
2004 7 492 (-2,0%) 1 862 3 417 744 1 469
2005 7 348 (-1,9%) 1 793 3 312 778 1 465
2006 7 229 (-1,6%) 1 790 3 252 799 1 388
2007 7 164 (-0,9%) 1 806 3 260 800 1 298
2008 7 138 (-0,4%) 1 813 3 221 793 1 311
2009 7 011 (-1,8%) 1 787 3 107 767 1 350
2010 7 096 (+1,2%) 1 837 3 091 782 1 386
2011 7 299 (+2,9%) 1 923 3 099 818 1 459
2012 7 393 (+1,4%) 2 005 3 049 840 1 499
2013 7 654 (+3,5%) 2 123 3 089 869 1 573
2014 7 544 (-1,4%) 2 121 2 978 867 1 578
== Tuugnorgal ==
1tc3wg3dtk70uyfve6178j3cdnlkois
172726
172725
2026-06-10T20:53:03Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172726
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laawol Kōen-Toshi''' (Laawol Koen-Toshi, Koen-Toshi-sen) ko laawol laana njoorndi yahooɓe e Sanda, diiwaan Hyōgo ngol laana njoorndi kuuraa Kobe huutortoo.|<ref name="toukei2001">[http://www.area-sanda-hyogo.jp/nk/15_pok/html/h14_index.htm 平成14年版三田市統計書 ]</ref>
Laana kaa ina waɗi kiloomeeteeruuji 5,5, ina jokkondiri e Yokoyama e wuro Woody Chūō. Hay so Yokoyama woni joofnirde laana kaa, otooji ɗii fof ina njokki e laana Sanda haa Sanda.|<ref name="toukei20012">[http://www.area-sanda-hyogo.jp/nk/15_pok/html/h14_index.htm 平成14年版三田市統計書 ]</ref>
== Tariya ==
Taƴre Yokoyama - Wuro Piindi udditaa e hitaande 1991, njaajeendi mum ko 1 067 mm (3 ft 6 in) e kuuraa 1500 VDC. Lawol ngol yaaji haa wuro Woody Chūō nder hitaande 1996.|<ref name="toukei20013">[http://www.area-sanda-hyogo.jp/nk/15_pok/html/h14_index.htm 平成14年版三田市統計書 ]</ref>
Laana kaa ko laawol gootol, kono koridor oo ina addana ɗum duppirde so ina haani e ko fayi arde.|<ref name="toukei20014">[http://www.area-sanda-hyogo.jp/nk/15_pok/html/h14_index.htm 平成14年版三田市統計書 ]</ref>
== Stations ==
No. Jokkondire Stasiyoŋ Nokku
↑ Rewrude e Sarwiis rewrude e Laabi Sanda KB Shintetsu haa/ummoraade Sanda ↑KB27 Yokoyama KB Line Sanda (Rewrude e Sarwiis) Sanda|<ref name="toukei20015">[http://www.area-sanda-hyogo.jp/nk/15_pok/html/h14_index.htm 平成14年版三田市統計書 ]</ref>
KB31 Wuro Piindi Wuro Piindi
KB32 Wuro leɗɗe Minami
KB33 Wuro leɗɗe Chuo
== Riderde ==
Hakindo limoore yahooɓe ñalnde kala
Hitaande Total (% ɓeydaare) Yokoyama Wuro Puɗi Minami Wuro Leɗɗe Wuro Leɗɗe Chuo Fuɗɗoode
1997 7 350 1 979 3 779 800 792
1998 7 536 (+2,5%) 1 976 3 762 866 932
1999 7 558 (+0,3%) 1 943 3 713 888 1 014
2000 7 950 (+5,2%) 1 948 3 744 891 1 367
2001 7 905 (-0,6%) 1 793 3 752 848 1 512
2002 7 753 (-1,9%) 1 908 3 646 778 1 421
2003 7 647 (-1,4%) 1 900 3 546 768 1 433
2004 7 492 (-2,0%) 1 862 3 417 744 1 469
2005 7 348 (-1,9%) 1 793 3 312 778 1 465
2006 7 229 (-1,6%) 1 790 3 252 799 1 388
2007 7 164 (-0,9%) 1 806 3 260 800 1 298
2008 7 138 (-0,4%) 1 813 3 221 793 1 311
2009 7 011 (-1,8%) 1 787 3 107 767 1 350
2010 7 096 (+1,2%) 1 837 3 091 782 1 386
2011 7 299 (+2,9%) 1 923 3 099 818 1 459
2012 7 393 (+1,4%) 2 005 3 049 840 1 499
2013 7 654 (+3,5%) 2 123 3 089 869 1 573
2014 7 544 (-1,4%) 2 121 2 978 867 1 578
== Tuugnorgal ==
d25sollqzuypkywzmf0735okezomunb
Shintetsu Sanda Line
0
41925
172727
2026-06-10T20:55:36Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172727
wikitext
text/x-wiki
Laabi Sanda (Laabi Sanda) ko laana njoorndi yah-ngartaa e nder diiwaan Hyōgo, Japon, ko laana njoorndi kuuraa Kobe gollotoo. Ngol jokkondiri ko Kobe e wuro mum to bannge worgo, wiyeteengo Sanda.
Laawol ngol ina waɗi kiloomeeteeruuji 12,0 (7,5 mi), ina yaaji gila Arimaguchi to Kita-ku haa Sanda, ɗo laana kaa jokkondiri e laana JR Hirnaange JR Takarazuka/Laawol Fukuchiyama, hay so tawii noon ko ɓuri heewde e laaɗe diwooje ina njokki rewde Arimaguchi haa Shinkaichi rewrude e laana Arima e laawol laana njoorndi Kobe Namboku Rapid.
Tariya
Laabi ɗii fof udditaa ko e hitaande 1928, njaajeendi mum ko 1 067 mm (3 ft 6 in) e kuuraa 1500 VDC.
E hitaande 1991, taƴre Sanda - Yokoyama ƴettitaa, hono no taƴre Taoji - Okaba nii e hitaande 1998.
E lewru noowammbar 1995, sarwisaaji Special Rapid Express naati e doggol waktuuji
E lewru marse 2011, nokkuuji ɗo simmeeji ɗii ngoni ɗoo e denndaangal dingiral Sanda Line, ittiraa, simmeeji ɗii ngoppaama.
Laabi jokkondirɗi ɓooyɗi
Stasiyoŋ Sanda - Laabi 12 km feewde Arima ina ngolloo gila 1915 haa 1943.
Stations
Sarwisaaji ɗii ina ngoodi sifaaji nay, heen gooto fof ina joofna e nokkuuji ɗi "S" winndaa ɗii, wonaa e ɗi "↑" winndaa e alluwal les ngal.
No. Njaajeendi Staasiyoŋ (km) Semi-Ekspres nokkuure Ekspres keeriiɗo Rapid
Nokku Jokkorɗe Express
↑ Rewrude e Sarwiis rewrude e laawol KB Shintetsu Arima e laawol Kobe Kosoku feewde/ummoraade Shinkaichi ↑
KB15 Arimaguchi Arimaguchi 0.0 S S S ↑ KB Laabi Arima (Rewrude e Sarwiis) Kita-ku, Kobe
KB21 Gosha Gosha 1.4 S S S ↑
KB22 Okaba 3.3 S S S S
KB23 Taoji 4.9 S S S S
KB24 Nirō Jiro 6,4 S S S S
KB25 Dojo fuɗnaange yaltugol 7.3 S S S S
KB26 Ɗemngal 8.5 S S S S
↑ Rewrude e Sarwiis rewrude e laawol KB Shintetsu Koen-Toshi haa/ummoraade wuro Woody Chūō ↑
10.0 S S S S KB Laabi Koen-Toshi (Rewrude e Sarwiis) Sanda
KB28 Sanda Honmachi 11.0 S S S S
12.0 S S S S Laawol Fukuchiyama (Laawol JR Takarazuka)
Tuugnorgal
k99ej2njcx51q5ei4tcs0fi04hodk4d
172728
172727
2026-06-10T20:56:54Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172728
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Laabi Sanda (Laabi Sanda) ko laana njoorndi yah-ngartaa e nder diiwaan Hyōgo, Japon, ko laana njoorndi kuuraa Kobe gollotoo. Ngol jokkondiri ko Kobe e wuro mum to bannge worgo, wiyeteengo Sanda.
Laawol ngol ina waɗi kiloomeeteeruuji 12,0 (7,5 mi), ina yaaji gila Arimaguchi to Kita-ku haa Sanda, ɗo laana kaa jokkondiri e laana JR Hirnaange JR Takarazuka/Laawol Fukuchiyama, hay so tawii noon ko ɓuri heewde e laaɗe diwooje ina njokki rewde Arimaguchi haa Shinkaichi rewrude e laana Arima e laawol laana njoorndi Kobe Namboku Rapid.
Tariya
Laabi ɗii fof udditaa ko e hitaande 1928, njaajeendi mum ko 1 067 mm (3 ft 6 in) e kuuraa 1500 VDC.
E hitaande 1991, taƴre Sanda - Yokoyama ƴettitaa, hono no taƴre Taoji - Okaba nii e hitaande 1998.
E lewru noowammbar 1995, sarwisaaji Special Rapid Express naati e doggol waktuuji
E lewru marse 2011, nokkuuji ɗo simmeeji ɗii ngoni ɗoo e denndaangal dingiral Sanda Line, ittiraa, simmeeji ɗii ngoppaama.
Laabi jokkondirɗi ɓooyɗi
Stasiyoŋ Sanda - Laabi 12 km feewde Arima ina ngolloo gila 1915 haa 1943.
Stations
Sarwisaaji ɗii ina ngoodi sifaaji nay, heen gooto fof ina joofna e nokkuuji ɗi "S" winndaa ɗii, wonaa e ɗi "↑" winndaa e alluwal les ngal.
No. Njaajeendi Staasiyoŋ (km) Semi-Ekspres nokkuure Ekspres keeriiɗo Rapid
Nokku Jokkorɗe Express
↑ Rewrude e Sarwiis rewrude e laawol KB Shintetsu Arima e laawol Kobe Kosoku feewde/ummoraade Shinkaichi ↑
KB15 Arimaguchi Arimaguchi 0.0 S S S ↑ KB Laabi Arima (Rewrude e Sarwiis) Kita-ku, Kobe
KB21 Gosha Gosha 1.4 S S S ↑
KB22 Okaba 3.3 S S S S
KB23 Taoji 4.9 S S S S
KB24 Nirō Jiro 6,4 S S S S
KB25 Dojo fuɗnaange yaltugol 7.3 S S S S
KB26 Ɗemngal 8.5 S S S S
↑ Rewrude e Sarwiis rewrude e laawol KB Shintetsu Koen-Toshi haa/ummoraade wuro Woody Chūō ↑
10.0 S S S S KB Laabi Koen-Toshi (Rewrude e Sarwiis) Sanda
KB28 Sanda Honmachi 11.0 S S S S
12.0 S S S S Laawol Fukuchiyama (Laawol JR Takarazuka)
Tuugnorgal
fxjellotv4szc8t5ckny3hxiv4i37w2
172730
172728
2026-06-10T20:58:46Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172730
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laabi Sanda''' (Laabi Sanda) ko laana njoorndi yah-ngartaa e nder diiwaan Hyōgo, Japon, ko laana njoorndi kuuraa Kobe gollotoo. Ngol jokkondiri ko Kobe e wuro mum to bannge worgo, wiyeteengo Sanda.
Laawol ngol ina waɗi kiloomeeteeruuji 12,0 (7,5 mi), ina yaaji gila Arimaguchi to Kita-ku haa Sanda, ɗo laana kaa jokkondiri e laana JR Hirnaange JR Takarazuka/Laawol Fukuchiyama, hay so tawii noon ko ɓuri heewde e laaɗe diwooje ina njokki rewde Arimaguchi haa Shinkaichi rewrude e laana Arima e laawol laana njoorndi Kobe Namboku Rapid.
== Tariya ==
Laabi ɗii fof udditaa ko e hitaande 1928, njaajeendi mum ko 1 067 mm (3 ft 6 in) e kuuraa 1500 VDC.
E hitaande 1991, taƴre Sanda - Yokoyama ƴettitaa, hono no taƴre Taoji - Okaba nii e hitaande 1998.
E lewru noowammbar 1995, sarwisaaji Special Rapid Express naati e doggol waktuuji
E lewru marse 2011, nokkuuji ɗo simmeeji ɗii ngoni ɗoo e denndaangal dingiral Sanda Line, ittiraa, simmeeji ɗii ngoppaama.
Laabi jokkondirɗi ɓooyɗi
Stasiyoŋ Sanda - Laabi 12 km feewde Arima ina ngolloo gila 1915 haa 1943.
Stations
Sarwisaaji ɗii ina ngoodi sifaaji nay, heen gooto fof ina joofna e nokkuuji ɗi "S" winndaa ɗii, wonaa e ɗi "↑" winndaa e alluwal les ngal.
No. Njaajeendi Staasiyoŋ (km) Semi-Ekspres nokkuure Ekspres keeriiɗo Rapid
Nokku Jokkorɗe Express
↑ Rewrude e Sarwiis rewrude e laawol KB Shintetsu Arima e laawol Kobe Kosoku feewde/ummoraade Shinkaichi ↑
KB15 Arimaguchi Arimaguchi 0.0 S S S ↑ KB Laabi Arima (Rewrude e Sarwiis) Kita-ku, Kobe
KB21 Gosha Gosha 1.4 S S S ↑
KB22 Okaba 3.3 S S S S
KB23 Taoji 4.9 S S S S
KB24 Nirō Jiro 6,4 S S S S
KB25 Dojo fuɗnaange yaltugol 7.3 S S S S
KB26 Ɗemngal 8.5 S S S S
↑ Rewrude e Sarwiis rewrude e laawol KB Shintetsu Koen-Toshi haa/ummoraade wuro Woody Chūō ↑
10.0 S S S S KB Laabi Koen-Toshi (Rewrude e Sarwiis) Sanda
KB28 Sanda Honmachi 11.0 S S S S
12.0 S S S S Laawol Fukuchiyama (Laawol JR Takarazuka)
Tuugnorgal
3hwgjwkwud3szk79ve4rziigw6sikcg
172731
172730
2026-06-10T20:59:40Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172731
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laabi Sanda''' (Laabi Sanda) ko laana njoorndi yah-ngartaa e nder diiwaan Hyōgo, Japon, ko laana njoorndi kuuraa Kobe gollotoo. Ngol jokkondiri ko Kobe e wuro mum to bannge worgo, wiyeteengo Sanda.
Laawol ngol ina waɗi kiloomeeteeruuji 12,0 (7,5 mi), ina yaaji gila Arimaguchi to Kita-ku haa Sanda, ɗo laana kaa jokkondiri e laana JR Hirnaange JR Takarazuka/Laawol Fukuchiyama, hay so tawii noon ko ɓuri heewde e laaɗe diwooje ina njokki rewde Arimaguchi haa Shinkaichi rewrude e laana Arima e laawol laana njoorndi Kobe Namboku Rapid.
== Tariya ==
Laabi ɗii fof udditaa ko e hitaande 1928, njaajeendi mum ko 1 067 mm (3 ft 6 in) e kuuraa 1500 VDC.
E hitaande 1991, taƴre Sanda - Yokoyama ƴettitaa, hono no taƴre Taoji - Okaba nii e hitaande 1998.
E lewru noowammbar 1995, sarwisaaji Special Rapid Express naati e doggol waktuuji
E lewru marse 2011, nokkuuji ɗo simmeeji ɗii ngoni ɗoo e denndaangal dingiral Sanda Line, ittiraa, simmeeji ɗii ngoppaama.
== Laabi jokkondirɗi ɓooyɗi ==
Stasiyoŋ Sanda - Laabi 12 km feewde Arima ina ngolloo gila 1915 haa 1943.
Stations
Sarwisaaji ɗii ina ngoodi sifaaji nay, heen gooto fof ina joofna e nokkuuji ɗi "S" winndaa ɗii, wonaa e ɗi "↑" winndaa e alluwal les ngal.
No. Njaajeendi Staasiyoŋ (km) Semi-Ekspres nokkuure Ekspres keeriiɗo Rapid
== Nokku Jokkorɗe Express ==
↑ Rewrude e Sarwiis rewrude e laawol KB Shintetsu Arima e laawol Kobe Kosoku feewde/ummoraade Shinkaichi ↑
KB15 Arimaguchi Arimaguchi 0.0 S S S ↑ KB Laabi Arima (Rewrude e Sarwiis) Kita-ku, Kobe
KB21 Gosha Gosha 1.4 S S S ↑
KB22 Okaba 3.3 S S S S
KB23 Taoji 4.9 S S S S
KB24 Nirō Jiro 6,4 S S S S
KB25 Dojo fuɗnaange yaltugol 7.3 S S S S
KB26 Ɗemngal 8.5 S S S S
↑ Rewrude e Sarwiis rewrude e laawol KB Shintetsu Koen-Toshi haa/ummoraade wuro Woody Chūō ↑
10.0 S S S S KB Laabi Koen-Toshi (Rewrude e Sarwiis) Sanda
KB28 Sanda Honmachi 11.0 S S S S
12.0 S S S S Laawol Fukuchiyama (Laawol JR Takarazuka)
== Tuugnorgal ==
oo5dv3z42jvjm6tauquyl8sr0dfscrp
172732
172731
2026-06-10T21:00:52Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172732
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laabi Sanda''' (Laabi Sanda) ko laana njoorndi yah-ngartaa e nder diiwaan Hyōgo, Japon, ko laana njoorndi kuuraa Kobe gollotoo. Ngol jokkondiri ko Kobe e wuro mum to bannge worgo, wiyeteengo Sanda.
Laawol ngol ina waɗi kiloomeeteeruuji 12,0 (7,5 mi), ina yaaji gila Arimaguchi to Kita-ku haa Sanda, ɗo laana kaa jokkondiri e laana JR Hirnaange JR Takarazuka/Laawol Fukuchiyama, hay so tawii noon ko ɓuri heewde e laaɗe diwooje ina njokki rewde Arimaguchi haa Shinkaichi rewrude e laana Arima e laawol laana njoorndi Kobe Namboku Rapid.<ref name="sone14 13">[[Shintetsu Sanda Line#sone14|『歴史でめぐる鉄道全路線 公営鉄道・私鉄』14号 13頁]]</ref>
== Tariya ==
Laabi ɗii fof udditaa ko e hitaande 1928, njaajeendi mum ko 1 067 mm (3 ft 6 in) e kuuraa 1500 VDC.
E hitaande 1991, taƴre Sanda - Yokoyama ƴettitaa, hono no taƴre Taoji - Okaba nii e hitaande 1998.
E lewru noowammbar 1995, sarwisaaji Special Rapid Express naati e doggol waktuuji
E lewru marse 2011, nokkuuji ɗo simmeeji ɗii ngoni ɗoo e denndaangal dingiral Sanda Line, ittiraa, simmeeji ɗii ngoppaama.
== Laabi jokkondirɗi ɓooyɗi ==
Stasiyoŋ Sanda - Laabi 12 km feewde Arima ina ngolloo gila 1915 haa 1943.
Stations
Sarwisaaji ɗii ina ngoodi sifaaji nay, heen gooto fof ina joofna e nokkuuji ɗi "S" winndaa ɗii, wonaa e ɗi "↑" winndaa e alluwal les ngal.
No. Njaajeendi Staasiyoŋ (km) Semi-Ekspres nokkuure Ekspres keeriiɗo Rapid
== Nokku Jokkorɗe Express ==
↑ Rewrude e Sarwiis rewrude e laawol KB Shintetsu Arima e laawol Kobe Kosoku feewde/ummoraade Shinkaichi ↑
KB15 Arimaguchi Arimaguchi 0.0 S S S ↑ KB Laabi Arima (Rewrude e Sarwiis) Kita-ku, Kobe
KB21 Gosha Gosha 1.4 S S S ↑
KB22 Okaba 3.3 S S S S
KB23 Taoji 4.9 S S S S
KB24 Nirō Jiro 6,4 S S S S
KB25 Dojo fuɗnaange yaltugol 7.3 S S S S
KB26 Ɗemngal 8.5 S S S S
↑ Rewrude e Sarwiis rewrude e laawol KB Shintetsu Koen-Toshi haa/ummoraade wuro Woody Chūō ↑
10.0 S S S S KB Laabi Koen-Toshi (Rewrude e Sarwiis) Sanda
KB28 Sanda Honmachi 11.0 S S S S
12.0 S S S S Laawol Fukuchiyama (Laawol JR Takarazuka)
== Tuugnorgal ==
4gy6gu8t4vdt6yypixg22mdrnig1jmv
172733
172732
2026-06-10T21:01:49Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172733
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laabi Sanda''' (Laabi Sanda) ko laana njoorndi yah-ngartaa e nder diiwaan Hyōgo, Japon, ko laana njoorndi kuuraa Kobe gollotoo. Ngol jokkondiri ko Kobe e wuro mum to bannge worgo, wiyeteengo Sanda.
Laawol ngol ina waɗi kiloomeeteeruuji 12,0 (7,5 mi), ina yaaji gila Arimaguchi to Kita-ku haa Sanda, ɗo laana kaa jokkondiri e laana JR Hirnaange JR Takarazuka/Laawol Fukuchiyama, hay so tawii noon ko ɓuri heewde e laaɗe diwooje ina njokki rewde Arimaguchi haa Shinkaichi rewrude e laana Arima e laawol laana njoorndi Kobe Namboku Rapid.<ref name="sone14 13">[[Shintetsu Sanda Line#sone14|『歴史でめぐる鉄道全路線 公営鉄道・私鉄』14号 13頁]]</ref>
== Tariya ==
Laabi ɗii fof udditaa ko e hitaande 1928, njaajeendi mum ko 1 067 mm (3 ft 6 in) e kuuraa 1500 VDC.
E hitaande 1991, taƴre Sanda - Yokoyama ƴettitaa, hono no taƴre Taoji - Okaba nii e hitaande 1998.<ref name="交通951116">{{cite news|title=神戸電鉄ダイヤ改正 26日 朝ラッシュ時に「特快速」運転|newspaper=交通新聞|date=1995-11-16|publisher=交通新聞社|page=1}}</ref>
E lewru noowammbar 1995, sarwisaaji Special Rapid Express naati e doggol waktuuji
E lewru marse 2011, nokkuuji ɗo simmeeji ɗii ngoni ɗoo e denndaangal dingiral Sanda Line, ittiraa, simmeeji ɗii ngoppaama.
== Laabi jokkondirɗi ɓooyɗi ==
Stasiyoŋ Sanda - Laabi 12 km feewde Arima ina ngolloo gila 1915 haa 1943.
Stations
Sarwisaaji ɗii ina ngoodi sifaaji nay, heen gooto fof ina joofna e nokkuuji ɗi "S" winndaa ɗii, wonaa e ɗi "↑" winndaa e alluwal les ngal.
No. Njaajeendi Staasiyoŋ (km) Semi-Ekspres nokkuure Ekspres keeriiɗo Rapid
== Nokku Jokkorɗe Express ==
↑ Rewrude e Sarwiis rewrude e laawol KB Shintetsu Arima e laawol Kobe Kosoku feewde/ummoraade Shinkaichi ↑
KB15 Arimaguchi Arimaguchi 0.0 S S S ↑ KB Laabi Arima (Rewrude e Sarwiis) Kita-ku, Kobe
KB21 Gosha Gosha 1.4 S S S ↑
KB22 Okaba 3.3 S S S S
KB23 Taoji 4.9 S S S S
KB24 Nirō Jiro 6,4 S S S S
KB25 Dojo fuɗnaange yaltugol 7.3 S S S S
KB26 Ɗemngal 8.5 S S S S
↑ Rewrude e Sarwiis rewrude e laawol KB Shintetsu Koen-Toshi haa/ummoraade wuro Woody Chūō ↑
10.0 S S S S KB Laabi Koen-Toshi (Rewrude e Sarwiis) Sanda
KB28 Sanda Honmachi 11.0 S S S S
12.0 S S S S Laawol Fukuchiyama (Laawol JR Takarazuka)
== Tuugnorgal ==
bch5wqa3zylw6b8s0v8xzt2u2hhf2su
Taiheiyō Coal Services and Transportation Rinkō Line
0
41926
172735
2026-06-10T21:35:49Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172735
wikitext
text/x-wiki
Laawol Rinkō (Rinkosen, Rinkō-sen; "Laawol Portside") ko laawol laana njoorndi Japon tan hakkunde Harutori e Shireto, fof e nder Kushiro, Hokkaidō. laana kaa udditaa e hitaande 1925. Kadi ina joginoo sarwiis yahooɓe haa hitaande 1966. Laana kaa ina nawta kuuraa gila e lowre ndee haa e Port Kushiro haa nde udditaa e hitaande 2019.
Doggi baɗɗiiɗi
Njaajeendi mum ko 4 km
Jaagorgal : 1 067 mm
Staasiyoŋaaji: 2
Track: gooto
Traction: ɓuuɓol nder (disel)
Tariya
Laana kuuraa Rinkō Line e lewru Oktoobar 2001
Koolaaɗo kuuɓal kuuraa e nder geec Pasifik udditi laawol 6 km ummoraade e lowre kuuraa to Harutori haa e laamorgo Irifune-cho e hitaande 1925/27, laawol 3 km jokkondirngol lowre ndee e Higashi-Kushiro udditaa e hitaande 1928.
Laana kaa taƴaa ko 2 km e hitaande 1966 nde laamorgo keso jolngo kuuraa udditaa, golle yahooɓe njoofi e oon sahaa.
Co. kuuraa maayo Pasifik hawti e Taiheiyō kuugal kuugal e yah-ngartaa Co. e hitaande 1979.
Taƴre Higashi-Kushiro - Harutori udditaa e hitaande 1986, taƴre heddiinde ndee ina jokki golle.
Golle e laana kaa njoofi ko e lewru marse 2019. Doggol salminaango golloraa ko ñalnde 6 abriil 2019. Laana kaa udditaa e lewru suwee 2019.
Laabi njamndi
Laabi
Laabi Rinko hakkunde Gartirgal Harutori e Gartirgal Chiren (Keertinaango marsandiis, momtaa ñalnde 30 lewru juko hitaande 2019)
Laana ndiwoowa
Disel-elektrik - D401, DE601 (Lokomotif DH leydi Selannde), D701, D801
Caggal nde liggey oo woppitaa
Lokomotiiji e otooji kuuraa nanngaama to nokku gonnooɗo Gare Haruori
Haa e lewru mee 2020, laawol ngol ittaama, kono wallidiiɓe nokku oo ina kuutoroo geɗe ko wayi no kaɓirɗe ɓooyɗe e fotooje taƴgol tolno, e otooji (4 lokomotiiji, 28 otooji marsandiis) mooftaaɗi e nokku gonnooɗo Staasiyoŋ Haruori mo sosiyetee mawɗo golloowo Shin Taipei Shoji e otooji (4 locomotives) ngam paandaale goɗɗe. Kono, caggal ɗuum, nde nanondiral yeeyde siynaa e sosiyetee toppitiiɗo otooji laana njoorndi kuutorteeɗi, nanondiral ngal fusi sabu ɓeydagol coodguuli jolngo sabu batte ñawu COVID-19, tee ina saɗi ko fedde yiɗɓe laana njoorndi hisna ɗum e ɓeydude njoɓdi toppitagol, ekn.
Ƴeew kadi
Doggol sosiyeteeji laana njoorndi e nder leydi Japon
Doggol laabi njamndi e nder leydi Japon
Tuugnorgal
9orh4ihfyz77cd3ir2ut1dkhg7nw6cl
172736
172735
2026-06-10T21:37:14Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172736
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Laawol Rinkō (Rinkosen, Rinkō-sen; "Laawol Portside") ko laawol laana njoorndi Japon tan hakkunde Harutori e Shireto, fof e nder Kushiro, Hokkaidō. laana kaa udditaa e hitaande 1925. Kadi ina joginoo sarwiis yahooɓe haa hitaande 1966. Laana kaa ina nawta kuuraa gila e lowre ndee haa e Port Kushiro haa nde udditaa e hitaande 2019.
Doggi baɗɗiiɗi
Njaajeendi mum ko 4 km
Jaagorgal : 1 067 mm
Staasiyoŋaaji: 2
Track: gooto
Traction: ɓuuɓol nder (disel)
Tariya
Laana kuuraa Rinkō Line e lewru Oktoobar 2001
Koolaaɗo kuuɓal kuuraa e nder geec Pasifik udditi laawol 6 km ummoraade e lowre kuuraa to Harutori haa e laamorgo Irifune-cho e hitaande 1925/27, laawol 3 km jokkondirngol lowre ndee e Higashi-Kushiro udditaa e hitaande 1928.
Laana kaa taƴaa ko 2 km e hitaande 1966 nde laamorgo keso jolngo kuuraa udditaa, golle yahooɓe njoofi e oon sahaa.
Co. kuuraa maayo Pasifik hawti e Taiheiyō kuugal kuugal e yah-ngartaa Co. e hitaande 1979.
Taƴre Higashi-Kushiro - Harutori udditaa e hitaande 1986, taƴre heddiinde ndee ina jokki golle.
Golle e laana kaa njoofi ko e lewru marse 2019. Doggol salminaango golloraa ko ñalnde 6 abriil 2019. Laana kaa udditaa e lewru suwee 2019.
Laabi njamndi
Laabi
Laabi Rinko hakkunde Gartirgal Harutori e Gartirgal Chiren (Keertinaango marsandiis, momtaa ñalnde 30 lewru juko hitaande 2019)
Laana ndiwoowa
Disel-elektrik - D401, DE601 (Lokomotif DH leydi Selannde), D701, D801
Caggal nde liggey oo woppitaa
Lokomotiiji e otooji kuuraa nanngaama to nokku gonnooɗo Gare Haruori
Haa e lewru mee 2020, laawol ngol ittaama, kono wallidiiɓe nokku oo ina kuutoroo geɗe ko wayi no kaɓirɗe ɓooyɗe e fotooje taƴgol tolno, e otooji (4 lokomotiiji, 28 otooji marsandiis) mooftaaɗi e nokku gonnooɗo Staasiyoŋ Haruori mo sosiyetee mawɗo golloowo Shin Taipei Shoji e otooji (4 locomotives) ngam paandaale goɗɗe. Kono, caggal ɗuum, nde nanondiral yeeyde siynaa e sosiyetee toppitiiɗo otooji laana njoorndi kuutorteeɗi, nanondiral ngal fusi sabu ɓeydagol coodguuli jolngo sabu batte ñawu COVID-19, tee ina saɗi ko fedde yiɗɓe laana njoorndi hisna ɗum e ɓeydude njoɓdi toppitagol, ekn.
Ƴeew kadi
Doggol sosiyeteeji laana njoorndi e nder leydi Japon
Doggol laabi njamndi e nder leydi Japon
Tuugnorgal
hml1k96loyktqc6y3qp8dhbz86dapf0
172737
172736
2026-06-10T21:39:07Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172737
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laawol Rinkō''' (Rinkosen, Rinkō-sen; "Laawol Portside") ko laawol laana njoorndi Japon tan hakkunde Harutori e Shireto, fof e nder Kushiro, Hokkaidō. laana kaa udditaa e hitaande 1925. Kadi ina joginoo sarwiis yahooɓe haa hitaande 1966. Laana kaa ina nawta kuuraa gila e lowre ndee haa e Port Kushiro haa nde udditaa e hitaande 2019.
Doggi baɗɗiiɗi
Njaajeendi mum ko 4 km
Jaagorgal : 1 067 mm
Staasiyoŋaaji: 2
Track: gooto
Traction: ɓuuɓol nder (disel)
Tariya
Laana kuuraa Rinkō Line e lewru Oktoobar 2001
Koolaaɗo kuuɓal kuuraa e nder geec Pasifik udditi laawol 6 km ummoraade e lowre kuuraa to Harutori haa e laamorgo Irifune-cho e hitaande 1925/27, laawol 3 km jokkondirngol lowre ndee e Higashi-Kushiro udditaa e hitaande 1928.
Laana kaa taƴaa ko 2 km e hitaande 1966 nde laamorgo keso jolngo kuuraa udditaa, golle yahooɓe njoofi e oon sahaa.
Co. kuuraa maayo Pasifik hawti e Taiheiyō kuugal kuugal e yah-ngartaa Co. e hitaande 1979.
Taƴre Higashi-Kushiro - Harutori udditaa e hitaande 1986, taƴre heddiinde ndee ina jokki golle.
Golle e laana kaa njoofi ko e lewru marse 2019. Doggol salminaango golloraa ko ñalnde 6 abriil 2019. Laana kaa udditaa e lewru suwee 2019.
Laabi njamndi
Laabi
Laabi Rinko hakkunde Gartirgal Harutori e Gartirgal Chiren (Keertinaango marsandiis, momtaa ñalnde 30 lewru juko hitaande 2019)
Laana ndiwoowa
Disel-elektrik - D401, DE601 (Lokomotif DH leydi Selannde), D701, D801
Caggal nde liggey oo woppitaa
Lokomotiiji e otooji kuuraa nanngaama to nokku gonnooɗo Gare Haruori
Haa e lewru mee 2020, laawol ngol ittaama, kono wallidiiɓe nokku oo ina kuutoroo geɗe ko wayi no kaɓirɗe ɓooyɗe e fotooje taƴgol tolno, e otooji (4 lokomotiiji, 28 otooji marsandiis) mooftaaɗi e nokku gonnooɗo Staasiyoŋ Haruori mo sosiyetee mawɗo golloowo Shin Taipei Shoji e otooji (4 locomotives) ngam paandaale goɗɗe. Kono, caggal ɗuum, nde nanondiral yeeyde siynaa e sosiyetee toppitiiɗo otooji laana njoorndi kuutorteeɗi, nanondiral ngal fusi sabu ɓeydagol coodguuli jolngo sabu batte ñawu COVID-19, tee ina saɗi ko fedde yiɗɓe laana njoorndi hisna ɗum e ɓeydude njoɓdi toppitagol, ekn.
Ƴeew kadi
Doggol sosiyeteeji laana njoorndi e nder leydi Japon
Doggol laabi njamndi e nder leydi Japon
Tuugnorgal
0qhc556p7sq8wa5kgrq3g0ri9z4khoh
172738
172737
2026-06-10T21:39:56Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172738
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laawol Rinkō''' (Rinkosen, Rinkō-sen; "Laawol Portside") ko laawol laana njoorndi Japon tan hakkunde Harutori e Shireto, fof e nder Kushiro, Hokkaidō. laana kaa udditaa e hitaande 1925. Kadi ina joginoo sarwiis yahooɓe haa hitaande 1966. Laana kaa ina nawta kuuraa gila e lowre ndee haa e Port Kushiro haa nde udditaa e hitaande 2019.
== Doggi baɗɗiiɗi ==
Njaajeendi mum ko 4 km
Jaagorgal : 1 067 mm
Staasiyoŋaaji: 2
== Track: gooto ==
Traction: ɓuuɓol nder (disel)
== Tariya ==
Laana kuuraa Rinkō Line e lewru Oktoobar 2001
Koolaaɗo kuuɓal kuuraa e nder geec Pasifik udditi laawol 6 km ummoraade e lowre kuuraa to Harutori haa e laamorgo Irifune-cho e hitaande 1925/27, laawol 3 km jokkondirngol lowre ndee e Higashi-Kushiro udditaa e hitaande 1928.
Laana kaa taƴaa ko 2 km e hitaande 1966 nde laamorgo keso jolngo kuuraa udditaa, golle yahooɓe njoofi e oon sahaa.
Co. kuuraa maayo Pasifik hawti e Taiheiyō kuugal kuugal e yah-ngartaa Co. e hitaande 1979.
Taƴre Higashi-Kushiro - Harutori udditaa e hitaande 1986, taƴre heddiinde ndee ina jokki golle.
Golle e laana kaa njoofi ko e lewru marse 2019. Doggol salminaango golloraa ko ñalnde 6 abriil 2019. Laana kaa udditaa e lewru suwee 2019.
== Laabi njamndi ==
Laabi
Laabi Rinko hakkunde Gartirgal Harutori e Gartirgal Chiren (Keertinaango marsandiis, momtaa ñalnde 30 lewru juko hitaande 2019)
Laana ndiwoowa
Disel-elektrik - D401, DE601 (Lokomotif DH leydi Selannde), D701, D801
Caggal nde liggey oo woppitaa
Lokomotiiji e otooji kuuraa nanngaama to nokku gonnooɗo Gare Haruori
Haa e lewru mee 2020, laawol ngol ittaama, kono wallidiiɓe nokku oo ina kuutoroo geɗe ko wayi no kaɓirɗe ɓooyɗe e fotooje taƴgol tolno, e otooji (4 lokomotiiji, 28 otooji marsandiis) mooftaaɗi e nokku gonnooɗo Staasiyoŋ Haruori mo sosiyetee mawɗo golloowo Shin Taipei Shoji e otooji (4 locomotives) ngam paandaale goɗɗe. Kono, caggal ɗuum, nde nanondiral yeeyde siynaa e sosiyetee toppitiiɗo otooji laana njoorndi kuutorteeɗi, nanondiral ngal fusi sabu ɓeydagol coodguuli jolngo sabu batte ñawu COVID-19, tee ina saɗi ko fedde yiɗɓe laana njoorndi hisna ɗum e ɓeydude njoɓdi toppitagol, ekn.
== Ƴeew kadi ==
Doggol sosiyeteeji laana njoorndi e nder leydi Japon
Doggol laabi njamndi e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
7v4wkomi7hmzx6vu2lqe8b3cfry3l1t
172739
172738
2026-06-10T21:42:25Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172739
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laawol Rinkō''' (Rinkosen, Rinkō-sen; "Laawol Portside") ko laawol laana njoorndi Japon tan hakkunde Harutori e Shireto, fof e nder Kushiro, Hokkaidō. laana kaa udditaa e hitaande 1925. Kadi ina joginoo sarwiis yahooɓe haa hitaande 1966. Laana kaa ina nawta kuuraa gila e lowre ndee haa e Port Kushiro haa nde udditaa e hitaande 2019.<ref name="railfan09062019">{{cite web|url=https://railf.jp/news/2019/06/09/200500.html|title=春採駅にて『ありがとう石炭列車見学会』が開催される|trans-title="Thank you coal train tour" will be held at Harutori Station|date=June 9, 2019|work=Japan Railfan Magazine Online|publisher=Koyusha Co., Ltd.|location=Japan|language=Japanese|accessdate=October 25, 2019|archiveurl=https://web.archive.org/web/20191025174046/https://railf.jp/news/2019/06/09/200500.html|archivedate=October 25, 2019|url-status=live}}</ref><ref name="railfan07042019">{{cite web|url=https://railf.jp/news/2019/04/07/195500.html|title=太平洋石炭販売輸送臨港線でさよなら列車運転|trans-title=Goodbye train operation on Taiheiyō Coal Services and Transportation Rinkō Line|date=April 7, 2019|work=Japan Railfan Magazine Online|publisher=Koyusha Co., Ltd.|location=Japan|language=Japanese|accessdate=October 25, 2019|archiveurl=https://web.archive.org/web/20191025170520/https://railf.jp/news/2019/04/07/195500.html|archivedate=October 25, 2019|url-status=live}}</ref><ref name="jiji09042019">{{cite web|url=https://www.jiji.com/jc/article?k=2019040900387|title=石炭列車ラストラン=北海道釧路市〔地域〕|trans-title=Coal Train Last Run - Hokkaido Kushiro City (Region)|language=Japanese|date=April 9, 2019|website=jiji.com|publisher=Jiji Press Ltd.|access-date=October 25, 2019|archiveurl=https://web.archive.org/web/20191025173306/https://www.jiji.com/jc/article?k=2019040900387|archivedate=October 25, 2019|url-status=live}}</ref>
== Doggi baɗɗiiɗi ==
Njaajeendi mum ko 4 km
Jaagorgal : 1 067 mm
Staasiyoŋaaji: 2
== Track: gooto ==
Traction: ɓuuɓol nder (disel)
== Tariya ==
Laana kuuraa Rinkō Line e lewru Oktoobar 2001
Koolaaɗo kuuɓal kuuraa e nder geec Pasifik udditi laawol 6 km ummoraade e lowre kuuraa to Harutori haa e laamorgo Irifune-cho e hitaande 1925/27, laawol 3 km jokkondirngol lowre ndee e Higashi-Kushiro udditaa e hitaande 1928.
Laana kaa taƴaa ko 2 km e hitaande 1966 nde laamorgo keso jolngo kuuraa udditaa, golle yahooɓe njoofi e oon sahaa.
Co. kuuraa maayo Pasifik hawti e Taiheiyō kuugal kuugal e yah-ngartaa Co. e hitaande 1979.
Taƴre Higashi-Kushiro - Harutori udditaa e hitaande 1986, taƴre heddiinde ndee ina jokki golle.
Golle e laana kaa njoofi ko e lewru marse 2019. Doggol salminaango golloraa ko ñalnde 6 abriil 2019. Laana kaa udditaa e lewru suwee 2019.
== Laabi njamndi ==
Laabi
Laabi Rinko hakkunde Gartirgal Harutori e Gartirgal Chiren (Keertinaango marsandiis, momtaa ñalnde 30 lewru juko hitaande 2019)
Laana ndiwoowa
Disel-elektrik - D401, DE601 (Lokomotif DH leydi Selannde), D701, D801
Caggal nde liggey oo woppitaa
Lokomotiiji e otooji kuuraa nanngaama to nokku gonnooɗo Gare Haruori
Haa e lewru mee 2020, laawol ngol ittaama, kono wallidiiɓe nokku oo ina kuutoroo geɗe ko wayi no kaɓirɗe ɓooyɗe e fotooje taƴgol tolno, e otooji (4 lokomotiiji, 28 otooji marsandiis) mooftaaɗi e nokku gonnooɗo Staasiyoŋ Haruori mo sosiyetee mawɗo golloowo Shin Taipei Shoji e otooji (4 locomotives) ngam paandaale goɗɗe. Kono, caggal ɗuum, nde nanondiral yeeyde siynaa e sosiyetee toppitiiɗo otooji laana njoorndi kuutorteeɗi, nanondiral ngal fusi sabu ɓeydagol coodguuli jolngo sabu batte ñawu COVID-19, tee ina saɗi ko fedde yiɗɓe laana njoorndi hisna ɗum e ɓeydude njoɓdi toppitagol, ekn.
== Ƴeew kadi ==
Doggol sosiyeteeji laana njoorndi e nder leydi Japon
Doggol laabi njamndi e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
e83st05193n0bz6c7x6de8qsqu50jel
172740
172739
2026-06-10T21:43:32Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172740
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laawol Rinkō''' (Rinkosen, Rinkō-sen; "Laawol Portside") ko laawol laana njoorndi Japon tan hakkunde Harutori e Shireto, fof e nder Kushiro, Hokkaidō. laana kaa udditaa e hitaande 1925. Kadi ina joginoo sarwiis yahooɓe haa hitaande 1966. Laana kaa ina nawta kuuraa gila e lowre ndee haa e Port Kushiro haa nde udditaa e hitaande 2019.<ref name="railfan09062019">{{cite web|url=https://railf.jp/news/2019/06/09/200500.html|title=春採駅にて『ありがとう石炭列車見学会』が開催される|trans-title="Thank you coal train tour" will be held at Harutori Station|date=June 9, 2019|work=Japan Railfan Magazine Online|publisher=Koyusha Co., Ltd.|location=Japan|language=Japanese|accessdate=October 25, 2019|archiveurl=https://web.archive.org/web/20191025174046/https://railf.jp/news/2019/06/09/200500.html|archivedate=October 25, 2019|url-status=live}}</ref><ref name="railfan07042019">{{cite web|url=https://railf.jp/news/2019/04/07/195500.html|title=太平洋石炭販売輸送臨港線でさよなら列車運転|trans-title=Goodbye train operation on Taiheiyō Coal Services and Transportation Rinkō Line|date=April 7, 2019|work=Japan Railfan Magazine Online|publisher=Koyusha Co., Ltd.|location=Japan|language=Japanese|accessdate=October 25, 2019|archiveurl=https://web.archive.org/web/20191025170520/https://railf.jp/news/2019/04/07/195500.html|archivedate=October 25, 2019|url-status=live}}</ref><ref name="jiji09042019">{{cite web|url=https://www.jiji.com/jc/article?k=2019040900387|title=石炭列車ラストラン=北海道釧路市〔地域〕|trans-title=Coal Train Last Run - Hokkaido Kushiro City (Region)|language=Japanese|date=April 9, 2019|website=jiji.com|publisher=Jiji Press Ltd.|access-date=October 25, 2019|archiveurl=https://web.archive.org/web/20191025173306/https://www.jiji.com/jc/article?k=2019040900387|archivedate=October 25, 2019|url-status=live}}</ref>
== Doggi baɗɗiiɗi ==
Njaajeendi mum ko 4 km
Jaagorgal : 1 067 mm
Staasiyoŋaaji: 2
== Track: gooto ==
Traction: ɓuuɓol nder (disel)
== Tariya ==
Laana kuuraa Rinkō Line e lewru Oktoobar 2001
Koolaaɗo kuuɓal kuuraa e nder geec Pasifik udditi laawol 6 km ummoraade e lowre kuuraa to Harutori haa e laamorgo Irifune-cho e hitaande 1925/27, laawol 3 km jokkondirngol lowre ndee e Higashi-Kushiro udditaa e hitaande 1928.<ref name="kushiro-news-20220930">{{Cite news|title=石炭列車」解体へ 売却先決まらず【釧路】|newspaper=釧路新聞|date=2022-09-30|url=https://hokkaido-nl.jp/article/26717|accessdate=2022-11-27}}</ref>
Laana kaa taƴaa ko 2 km e hitaande 1966 nde laamorgo keso jolngo kuuraa udditaa, golle yahooɓe njoofi e oon sahaa.
Co. kuuraa maayo Pasifik hawti e Taiheiyō kuugal kuugal e yah-ngartaa Co. e hitaande 1979.
Taƴre Higashi-Kushiro - Harutori udditaa e hitaande 1986, taƴre heddiinde ndee ina jokki golle.
Golle e laana kaa njoofi ko e lewru marse 2019. Doggol salminaango golloraa ko ñalnde 6 abriil 2019. Laana kaa udditaa e lewru suwee 2019.
== Laabi njamndi ==
Laabi
Laabi Rinko hakkunde Gartirgal Harutori e Gartirgal Chiren (Keertinaango marsandiis, momtaa ñalnde 30 lewru juko hitaande 2019)
Laana ndiwoowa
Disel-elektrik - D401, DE601 (Lokomotif DH leydi Selannde), D701, D801
Caggal nde liggey oo woppitaa
Lokomotiiji e otooji kuuraa nanngaama to nokku gonnooɗo Gare Haruori
Haa e lewru mee 2020, laawol ngol ittaama, kono wallidiiɓe nokku oo ina kuutoroo geɗe ko wayi no kaɓirɗe ɓooyɗe e fotooje taƴgol tolno, e otooji (4 lokomotiiji, 28 otooji marsandiis) mooftaaɗi e nokku gonnooɗo Staasiyoŋ Haruori mo sosiyetee mawɗo golloowo Shin Taipei Shoji e otooji (4 locomotives) ngam paandaale goɗɗe. Kono, caggal ɗuum, nde nanondiral yeeyde siynaa e sosiyetee toppitiiɗo otooji laana njoorndi kuutorteeɗi, nanondiral ngal fusi sabu ɓeydagol coodguuli jolngo sabu batte ñawu COVID-19, tee ina saɗi ko fedde yiɗɓe laana njoorndi hisna ɗum e ɓeydude njoɓdi toppitagol, ekn.
== Ƴeew kadi ==
Doggol sosiyeteeji laana njoorndi e nder leydi Japon
Doggol laabi njamndi e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
354h4lblfl168hps72f0f2w7qr3k4bq
Takaotozan Railway
0
41927
172741
2026-06-10T21:46:20Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172741
wikitext
text/x-wiki
Laana njoorndi Takaotozan (Takao Tozan Railway) ko sosiyatee jolngo to Hachiōji, Tokyo, Japon. Sosiyetee oo ina gollina laana ndiwoowa e laana njoorndi feewde e tufnde Takao, nokku ɓurɗo waawde yahde e tufnde e nder hoɗɓe e Tokiyoo. Sosiyetee oo sosaa ko ñalnde 29 suwee 1921.
Funikulaar
Laawol funikulaar, ɓurngol anndeede e laana njoorndi Takao Tozan (Takao Tozan Kēburu), ko laana njoorndi ɓurka toowde e Japon, tooweeki mum ko 608‰ (31°) to ɓuri toowde.
Doggi baɗɗiiɗi
Woɗɗude : 1,0 km / 0,6 mi.
Njaajeendi: 1 067 mm (3 ft 6 in)
Staasiyoŋaaji: 2
Hakkunde ŋorol ngol : 271 m / 889 ft.
Otooji
Otooji ɗiɗi ina kuutoree, ɗiin ɗiɗi fof ko Hitachi, 1968. Ɗi inniraa ko Aoba (lefol ɓalewol) e Momiji (lefol maple), kam en fof. Otooji ɗii ina njokkondiri e damal kaɓirgal ngal, ko ɗuum waɗi ɗi njahrata ko e sinkron, ɗi ndartoo teddeendi.
Sarwisaaji
Otooji ina kuutoree laawol gootol e nder hojomaaji 15, tawi yahdu nduu fof ina yahra e hojomaaji 5. Fareeji ɗii ko 490 yen laawol gootol e 950 yen ngartam wonande mawɓe (250/470 yen wonande sukaaɓe). Hay so tawii kiloomeeteer gooto ɓuri yaajde so yerondiraama e laabi njamndi Japon goɗɗi ɗii (ina heen shinkansen), njoɓɗeele funikulaar njamndi Takao Mountain ina nanndi e njoɓɗeele nannduɗe e ɗeen ko wayi no Ōyama Cable Car.
Stations
Staasiyoŋ Kiyotaki (Kiyotaki) : 201 m toowɗo. Jaltugol Takaosan-guchi e laawol Keiō Takao (minitiiji 5 e yahdu).
Staasiyoŋ Takaosan (Tufnde Takaosan) : 472 m toownde.
Staasiyoŋ Kiyotaki
Staasiyoŋ Kiyotaki
Staasiyoŋ Takaosan
Staasiyoŋ Takaosan
Laawol ɓoggol
Laawol ngol ina wiyee "Echo Lift."
Doggi baɗɗiiɗi
Woɗɗude : 872 m / 2 861 m.
Staasiyoŋaaji: 2
Hakkunde ŋorol ngol : 237 m / 778 ft.
Stations
Staasiyoŋ Sanroku (koyngal tufnde) : 224 m tooweeki. 5 minit yahdu e gartirgol Takaosan-guchi.
Stasiyoŋ Sanjō (dow koɗorɗe): 462 m tooweeki.
Ƴeew kadi
Doggol sosiyeteeji laana njoorndi e nder leydi Japon
Laawol njamndi funikulaar
Doggol laabi njamndi funikulaaji
Tuugnorgal
r8nrr7v873nkhve1gijqpl8nqil5aig
172742
172741
2026-06-10T21:51:09Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172742
wikitext
text/x-wiki
'''Laana njoorndi''' Takaotozan (Takao Tozan Railway) ko sosiyatee jolngo to Hachiōji, Tokyo, Japon. Sosiyetee oo ina gollina laana ndiwoowa e laana njoorndi feewde e tufnde Takao, nokku ɓurɗo waawde yahde e tufnde e nder hoɗɓe e Tokiyoo. Sosiyetee oo sosaa ko ñalnde 29 suwee 1921.
== Funikulaar ==
Laawol funikulaar, ɓurngol anndeede e laana njoorndi Takao Tozan (Takao Tozan Kēburu), ko laana njoorndi ɓurka toowde e Japon, tooweeki mum ko 608‰ (31°) to ɓuri toowde.
== Doggi baɗɗiiɗi ==
Woɗɗude : 1,0 km / 0,6 mi.
Njaajeendi: 1 067 mm (3 ft 6 in)
Staasiyoŋaaji: 2
Hakkunde ŋorol ngol : 271 m / 889 ft.
== Otooji ==
Otooji ɗiɗi ina kuutoree, ɗiin ɗiɗi fof ko Hitachi, 1968. Ɗi inniraa ko Aoba (lefol ɓalewol) e Momiji (lefol maple), kam en fof. Otooji ɗii ina njokkondiri e damal kaɓirgal ngal, ko ɗuum waɗi ɗi njahrata ko e sinkron, ɗi ndartoo teddeendi.
== Sarwisaaji ==
Otooji ina kuutoree laawol gootol e nder hojomaaji 15, tawi yahdu nduu fof ina yahra e hojomaaji 5. Fareeji ɗii ko 490 yen laawol gootol e 950 yen ngartam wonande mawɓe (250/470 yen wonande sukaaɓe). Hay so tawii kiloomeeteer gooto ɓuri yaajde so yerondiraama e laabi njamndi Japon goɗɗi ɗii (ina heen shinkansen), njoɓɗeele funikulaar njamndi Takao Mountain ina nanndi e njoɓɗeele nannduɗe e ɗeen ko wayi no Ōyama Cable Car.
== Stations ==
Staasiyoŋ Kiyotaki (Kiyotaki) : 201 m toowɗo. Jaltugol Takaosan-guchi e laawol Keiō Takao (minitiiji 5 e yahdu).
Staasiyoŋ Takaosan (Tufnde Takaosan) : 472 m toownde.
== Staasiyoŋ Kiyotaki ==
== Staasiyoŋ Kiyotaki ==
Staasiyoŋ Takaosan
Staasiyoŋ Takaosan
Laawol ɓoggol
Laawol ngol ina wiyee "Echo Lift."
== Doggi baɗɗiiɗi ==
Woɗɗude : 872 m / 2 861 m.
Staasiyoŋaaji: 2
Hakkunde ŋorol ngol : 237 m / 778 ft.
== Stations ==
Staasiyoŋ Sanroku (koyngal tufnde) : 224 m tooweeki. 5 minit yahdu e gartirgol Takaosan-guchi.
Stasiyoŋ Sanjō (dow koɗorɗe): 462 m tooweeki.
== Ƴeew kadi ==
Doggol sosiyeteeji laana njoorndi e nder leydi Japon
Laawol njamndi funikulaar
Doggol laabi njamndi funikulaaji
== Tuugnorgal ==
lzg9qrseeqwm1aftinz35ix4wj7t3vm
172743
172742
2026-06-10T21:53:46Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172743
wikitext
text/x-wiki
'''Laana njoorndi''' Takaotozan (Takao Tozan Railway) ko sosiyatee jolngo to Hachiōji, Tokyo, Japon. Sosiyetee oo ina gollina laana ndiwoowa e laana njoorndi feewde e tufnde Takao, nokku ɓurɗo waawde yahde e tufnde e nder hoɗɓe e Tokiyoo. Sosiyetee oo sosaa ko ñalnde 29 suwee 1921.<ref>{{Cite web|title=高尾登山電鉄株式会社 会社概要 {{!}} 高尾登山電鉄公式サイト|url=https://www.takaotozan.co.jp/company/|access-date=2024-11-02|website=www.takaotozan.co.jp}}</ref>
== Funikulaar ==
Laawol funikulaar, ɓurngol anndeede e laana njoorndi Takao Tozan (Takao Tozan Kēburu), ko laana njoorndi ɓurka toowde e Japon, tooweeki mum ko 608‰ (31°) to ɓuri toowde.
== Doggi baɗɗiiɗi ==
Woɗɗude : 1,0 km / 0,6 mi.
Njaajeendi: 1 067 mm (3 ft 6 in)
Staasiyoŋaaji: 2
Hakkunde ŋorol ngol : 271 m / 889 ft.
== Otooji ==
Otooji ɗiɗi ina kuutoree, ɗiin ɗiɗi fof ko Hitachi, 1968. Ɗi inniraa ko Aoba (lefol ɓalewol) e Momiji (lefol maple), kam en fof. Otooji ɗii ina njokkondiri e damal kaɓirgal ngal, ko ɗuum waɗi ɗi njahrata ko e sinkron, ɗi ndartoo teddeendi.
== Sarwisaaji ==
Otooji ina kuutoree laawol gootol e nder hojomaaji 15, tawi yahdu nduu fof ina yahra e hojomaaji 5. Fareeji ɗii ko 490 yen laawol gootol e 950 yen ngartam wonande mawɓe (250/470 yen wonande sukaaɓe). Hay so tawii kiloomeeteer gooto ɓuri yaajde so yerondiraama e laabi njamndi Japon goɗɗi ɗii (ina heen shinkansen), njoɓɗeele funikulaar njamndi Takao Mountain ina nanndi e njoɓɗeele nannduɗe e ɗeen ko wayi no Ōyama Cable Car.
== Stations ==
Staasiyoŋ Kiyotaki (Kiyotaki) : 201 m toowɗo. Jaltugol Takaosan-guchi e laawol Keiō Takao (minitiiji 5 e yahdu).
Staasiyoŋ Takaosan (Tufnde Takaosan) : 472 m toownde.
== Staasiyoŋ Kiyotaki ==
== Staasiyoŋ Kiyotaki ==
Staasiyoŋ Takaosan
Staasiyoŋ Takaosan
Laawol ɓoggol
Laawol ngol ina wiyee "Echo Lift."
== Doggi baɗɗiiɗi ==
Woɗɗude : 872 m / 2 861 m.
Staasiyoŋaaji: 2
Hakkunde ŋorol ngol : 237 m / 778 ft.
== Stations ==
Staasiyoŋ Sanroku (koyngal tufnde) : 224 m tooweeki. 5 minit yahdu e gartirgol Takaosan-guchi.
Stasiyoŋ Sanjō (dow koɗorɗe): 462 m tooweeki.
== Ƴeew kadi ==
Doggol sosiyeteeji laana njoorndi e nder leydi Japon
Laawol njamndi funikulaar
Doggol laabi njamndi funikulaaji
== Tuugnorgal ==
dvuboajybej10v0mnz8m0b2vwszxqnv
172744
172743
2026-06-10T21:55:33Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172744
wikitext
text/x-wiki
'''Laana njoorndi''' Takaotozan (Takao Tozan Railway) ko sosiyatee jolngo to Hachiōji, Tokyo, Japon. Sosiyetee oo ina gollina laana ndiwoowa e laana njoorndi feewde e tufnde Takao, nokku ɓurɗo waawde yahde e tufnde e nder hoɗɓe e Tokiyoo. Sosiyetee oo sosaa ko ñalnde 29 suwee 1921.<ref>{{Cite web|title=高尾登山電鉄株式会社 会社概要 {{!}} 高尾登山電鉄公式サイト|url=https://www.takaotozan.co.jp/company/|access-date=2024-11-02|website=www.takaotozan.co.jp}}</ref>
== Funikulaar ==
Laawol funikulaar, ɓurngol anndeede e laana njoorndi Takao Tozan (Takao Tozan Kēburu), ko laana njoorndi ɓurka toowde e Japon, tooweeki mum ko 608‰ (31°) to ɓuri toowde.<ref>{{Cite web|title=ケーブルカー・リフト {{!}} 高尾登山電鉄公式サイト|url=https://www.takaotozan.co.jp/timeprice/|access-date=2024-11-02|website=www.takaotozan.co.jp}}</ref>
== Doggi baɗɗiiɗi ==
Woɗɗude : 1,0 km / 0,6 mi.
Njaajeendi: 1 067 mm (3 ft 6 in)
Staasiyoŋaaji: 2
Hakkunde ŋorol ngol : 271 m / 889 ft.
== Otooji ==
Otooji ɗiɗi ina kuutoree, ɗiin ɗiɗi fof ko Hitachi, 1968. Ɗi inniraa ko Aoba (lefol ɓalewol) e Momiji (lefol maple), kam en fof. Otooji ɗii ina njokkondiri e damal kaɓirgal ngal, ko ɗuum waɗi ɗi njahrata ko e sinkron, ɗi ndartoo teddeendi.
== Sarwisaaji ==
Otooji ina kuutoree laawol gootol e nder hojomaaji 15, tawi yahdu nduu fof ina yahra e hojomaaji 5. Fareeji ɗii ko 490 yen laawol gootol e 950 yen ngartam wonande mawɓe (250/470 yen wonande sukaaɓe). Hay so tawii kiloomeeteer gooto ɓuri yaajde so yerondiraama e laabi njamndi Japon goɗɗi ɗii (ina heen shinkansen), njoɓɗeele funikulaar njamndi Takao Mountain ina nanndi e njoɓɗeele nannduɗe e ɗeen ko wayi no Ōyama Cable Car.
== Stations ==
Staasiyoŋ Kiyotaki (Kiyotaki) : 201 m toowɗo. Jaltugol Takaosan-guchi e laawol Keiō Takao (minitiiji 5 e yahdu).
Staasiyoŋ Takaosan (Tufnde Takaosan) : 472 m toownde.
== Staasiyoŋ Kiyotaki ==
== Staasiyoŋ Kiyotaki ==
Staasiyoŋ Takaosan
Staasiyoŋ Takaosan
Laawol ɓoggol
Laawol ngol ina wiyee "Echo Lift."
== Doggi baɗɗiiɗi ==
Woɗɗude : 872 m / 2 861 m.
Staasiyoŋaaji: 2
Hakkunde ŋorol ngol : 237 m / 778 ft.
== Stations ==
Staasiyoŋ Sanroku (koyngal tufnde) : 224 m tooweeki. 5 minit yahdu e gartirgol Takaosan-guchi.
Stasiyoŋ Sanjō (dow koɗorɗe): 462 m tooweeki.
== Ƴeew kadi ==
Doggol sosiyeteeji laana njoorndi e nder leydi Japon
Laawol njamndi funikulaar
Doggol laabi njamndi funikulaaji
== Tuugnorgal ==
eehrf6315v5ss5wxulbhthrej40k1th
172745
172744
2026-06-10T21:56:20Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172745
wikitext
text/x-wiki
'''Laana njoorndi''' Takaotozan (Takao Tozan Railway) ko sosiyatee jolngo to Hachiōji, Tokyo, Japon. Sosiyetee oo ina gollina laana ndiwoowa e laana njoorndi feewde e tufnde Takao, nokku ɓurɗo waawde yahde e tufnde e nder hoɗɓe e Tokiyoo. Sosiyetee oo sosaa ko ñalnde 29 suwee 1921.<ref>{{Cite web|title=高尾登山電鉄株式会社 会社概要 {{!}} 高尾登山電鉄公式サイト|url=https://www.takaotozan.co.jp/company/|access-date=2024-11-02|website=www.takaotozan.co.jp}}</ref>
== Funikulaar ==
Laawol funikulaar, ɓurngol anndeede e laana njoorndi Takao Tozan (Takao Tozan Kēburu), ko laana njoorndi ɓurka toowde e Japon, tooweeki mum ko 608‰ (31°) to ɓuri toowde.<ref>{{Cite web|title=ケーブルカー・リフト {{!}} 高尾登山電鉄公式サイト|url=https://www.takaotozan.co.jp/timeprice/|access-date=2024-11-02|website=www.takaotozan.co.jp}}</ref>
== Doggi baɗɗiiɗi ==
Woɗɗude : 1,0 km / 0,6 mi.
Njaajeendi: 1 067 mm (3 ft 6 in)
Staasiyoŋaaji: 2
Hakkunde ŋorol ngol : 271 m / 889 ft.
== Otooji ==
Otooji ɗiɗi ina kuutoree, ɗiin ɗiɗi fof ko Hitachi, 1968. Ɗi inniraa ko Aoba (lefol ɓalewol) e Momiji (lefol maple), kam en fof. Otooji ɗii ina njokkondiri e damal kaɓirgal ngal, ko ɗuum waɗi ɗi njahrata ko e sinkron, ɗi ndartoo teddeendi.
== Sarwisaaji ==
Otooji ina kuutoree laawol gootol e nder hojomaaji 15, tawi yahdu nduu fof ina yahra e hojomaaji 5. Fareeji ɗii ko 490 yen laawol gootol e 950 yen ngartam wonande mawɓe (250/470 yen wonande sukaaɓe). Hay so tawii kiloomeeteer gooto ɓuri yaajde so yerondiraama e laabi njamndi Japon goɗɗi ɗii (ina heen shinkansen), njoɓɗeele funikulaar njamndi Takao Mountain ina nanndi e njoɓɗeele nannduɗe e ɗeen ko wayi no Ōyama Cable Car.
== Stations ==
Staasiyoŋ Kiyotaki (Kiyotaki) : 201 m toowɗo. Jaltugol Takaosan-guchi e laawol Keiō Takao (minitiiji 5 e yahdu).
Staasiyoŋ Takaosan (Tufnde Takaosan) : 472 m toownde.
== Staasiyoŋ Kiyotaki ==
== Staasiyoŋ Kiyotaki ==
== Staasiyoŋ Takaosan ==
== Staasiyoŋ Takaosan ==
== Laawol ɓoggol ==
Laawol ngol ina wiyee "Echo Lift."
== Doggi baɗɗiiɗi ==
Woɗɗude : 872 m / 2 861 m.
== Staasiyoŋaaji: 2 ==
Hakkunde ŋorol ngol : 237 m / 778 ft.
== Stations ==
Staasiyoŋ Sanroku (koyngal tufnde) : 224 m tooweeki. 5 minit yahdu e gartirgol Takaosan-guchi.
Stasiyoŋ Sanjō (dow koɗorɗe): 462 m tooweeki.
== Ƴeew kadi ==
Doggol sosiyeteeji laana njoorndi e nder leydi Japon
Laawol njamndi funikulaar
Doggol laabi njamndi funikulaaji
== Tuugnorgal ==
pnlmhxrhd96wjoliubrr50b3atsxrs5
Takasago Line
0
41928
172746
2026-06-10T21:58:59Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172746
wikitext
text/x-wiki
Laabi Takasago (Laabi Takasago, Takasago-sen) ko laana njoorndi njuuteendi kiloomeeteeruuji 8,0 hakkunde Kakogawa e Takasago fof e nder diiwaan Hyōgo, Japon. Ndeeɗoo dingiral ina woodi hakkunde 1913 e 1984.
Tariya
Laawol Banshū (Laawol Banshu, Banshū Tetsudō) udditi laawol hakkunde Kakogawachō e Takasagoguchi (2,9 kiloomeeteer) ñalnde 1 desaambar 1913. Laawol ngol ɓeydaama 1,9 kiloomeeteer haa Takasagoura ñalnde 25 suwee 1914 timmini laawol 4,8-. Taƴre 0,9 kiloomeeteer hakkunde Takasago e Takasagoura dartii golle yahooɓe e hitaande 1921.
Laawol ngol heɓi ɗum ko laawol Bantan (Laawol Bantan, Bantan Tetsudō) e hitaande 1923, ngol waɗtaa ngenndi e hitaande 1943 wondude e laabi Bantan goɗɗi, woni laawol Kakogawa, laawol Kajiya, laawol Miki e laawol Hōjō. E sahaa ngenndiyaŋkaagal, dingiral Kakogawachō hawraama e dingiral JGR Kakogawa, dingiral Takasagoura wayli innde dingiral Takasagokō.
Laabi njamndi lesdi Japon (JNR) nastini laabi ɗin nder doggol laabi nokkuuje toɗɗaaɗi ngam uddugo, nden ɓe udditi ɗum ngam kuugal marsandiis (udduki kuugal marsandiis tan Takasago–Takasagokō) nyande 1 Feebariye 1984 e ngam kuugal yahooɓe nyande 1 Desammbar 1984.
Stations
Haa e hitaande 1984, laana kaa ina joginoo nokkuuji jeeɗiɗi :
Innde Woɗɗude
(km) Nokku jokkondiral
Kakogawa 0.0 Laabi mawɗi Sanyo, Laabi Kakogawa Kakogawa Hyōgo
Noguchi Noguchi 2.0
Kakurinji suudu dewal 2.7
Oon Oon 3.7
Takasago-Kitaguchi Takasago Fuɗnaange Jaltugol 5.7 Takasago
Takasago Takasaago 6.3
Takasagokō (Freight) Port Takasago 8.0
Yahooɓe
Njoɓdi Takasago Line ina famɗi, kono Takasago Line ina famɗi otooji, ɗum noon ɗum weldaani. Sabu ɗuum, ko ɓuri heewde e yahooɓe ɓee ko janngooɓe duɗe hakkundeeje.
Tuugnorgal
ky6pcxm6msk6lbaf6txsh8bke1xh6b0
172747
172746
2026-06-10T22:00:17Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172747
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Laabi Takasago (Laabi Takasago, Takasago-sen) ko laana njoorndi njuuteendi kiloomeeteeruuji 8,0 hakkunde Kakogawa e Takasago fof e nder diiwaan Hyōgo, Japon. Ndeeɗoo dingiral ina woodi hakkunde 1913 e 1984.
Tariya
Laawol Banshū (Laawol Banshu, Banshū Tetsudō) udditi laawol hakkunde Kakogawachō e Takasagoguchi (2,9 kiloomeeteer) ñalnde 1 desaambar 1913. Laawol ngol ɓeydaama 1,9 kiloomeeteer haa Takasagoura ñalnde 25 suwee 1914 timmini laawol 4,8-. Taƴre 0,9 kiloomeeteer hakkunde Takasago e Takasagoura dartii golle yahooɓe e hitaande 1921.
Laawol ngol heɓi ɗum ko laawol Bantan (Laawol Bantan, Bantan Tetsudō) e hitaande 1923, ngol waɗtaa ngenndi e hitaande 1943 wondude e laabi Bantan goɗɗi, woni laawol Kakogawa, laawol Kajiya, laawol Miki e laawol Hōjō. E sahaa ngenndiyaŋkaagal, dingiral Kakogawachō hawraama e dingiral JGR Kakogawa, dingiral Takasagoura wayli innde dingiral Takasagokō.
Laabi njamndi lesdi Japon (JNR) nastini laabi ɗin nder doggol laabi nokkuuje toɗɗaaɗi ngam uddugo, nden ɓe udditi ɗum ngam kuugal marsandiis (udduki kuugal marsandiis tan Takasago–Takasagokō) nyande 1 Feebariye 1984 e ngam kuugal yahooɓe nyande 1 Desammbar 1984.
Stations
Haa e hitaande 1984, laana kaa ina joginoo nokkuuji jeeɗiɗi :
Innde Woɗɗude
(km) Nokku jokkondiral
Kakogawa 0.0 Laabi mawɗi Sanyo, Laabi Kakogawa Kakogawa Hyōgo
Noguchi Noguchi 2.0
Kakurinji suudu dewal 2.7
Oon Oon 3.7
Takasago-Kitaguchi Takasago Fuɗnaange Jaltugol 5.7 Takasago
Takasago Takasaago 6.3
Takasagokō (Freight) Port Takasago 8.0
Yahooɓe
Njoɓdi Takasago Line ina famɗi, kono Takasago Line ina famɗi otooji, ɗum noon ɗum weldaani. Sabu ɗuum, ko ɓuri heewde e yahooɓe ɓee ko janngooɓe duɗe hakkundeeje.
Tuugnorgal
k7xg0oq04gojv0axilfwx15vt0g0hwj
172748
172747
2026-06-10T22:01:51Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172748
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laabi Takasago''' (Laabi Takasago, Takasago-sen) ko laana njoorndi njuuteendi kiloomeeteeruuji 8,0 hakkunde Kakogawa e Takasago fof e nder diiwaan Hyōgo, Japon. Ndeeɗoo dingiral ina woodi hakkunde 1913 e 1984.
== Tariya ==
Laawol Banshū (Laawol Banshu, Banshū Tetsudō) udditi laawol hakkunde Kakogawachō e Takasagoguchi (2,9 kiloomeeteer) ñalnde 1 desaambar 1913. Laawol ngol ɓeydaama 1,9 kiloomeeteer haa Takasagoura ñalnde 25 suwee 1914 timmini laawol 4,8-. Taƴre 0,9 kiloomeeteer hakkunde Takasago e Takasagoura dartii golle yahooɓe e hitaande 1921.
Laawol ngol heɓi ɗum ko laawol Bantan (Laawol Bantan, Bantan Tetsudō) e hitaande 1923, ngol waɗtaa ngenndi e hitaande 1943 wondude e laabi Bantan goɗɗi, woni laawol Kakogawa, laawol Kajiya, laawol Miki e laawol Hōjō. E sahaa ngenndiyaŋkaagal, dingiral Kakogawachō hawraama e dingiral JGR Kakogawa, dingiral Takasagoura wayli innde dingiral Takasagokō.
Laabi njamndi lesdi Japon (JNR) nastini laabi ɗin nder doggol laabi nokkuuje toɗɗaaɗi ngam uddugo, nden ɓe udditi ɗum ngam kuugal marsandiis (udduki kuugal marsandiis tan Takasago–Takasagokō) nyande 1 Feebariye 1984 e ngam kuugal yahooɓe nyande 1 Desammbar 1984.
== Stations ==
Haa e hitaande 1984, laana kaa ina joginoo nokkuuji jeeɗiɗi :
Innde Woɗɗude
(km) Nokku jokkondiral
Kakogawa 0.0 Laabi mawɗi Sanyo, Laabi Kakogawa Kakogawa Hyōgo
Noguchi Noguchi 2.0
Kakurinji suudu dewal 2.7
Oon Oon 3.7
Takasago-Kitaguchi Takasago Fuɗnaange Jaltugol 5.7 Takasago
Takasago Takasaago 6.3
Takasagokō (Freight) Port Takasago 8.0
Yahooɓe
Njoɓdi Takasago Line ina famɗi, kono Takasago Line ina famɗi otooji, ɗum noon ɗum weldaani. Sabu ɗuum, ko ɓuri heewde e yahooɓe ɓee ko janngooɓe duɗe hakkundeeje.
== Tuugnorgal ==
h2morsfqsrf87g2zy0m63gg0a0xi270
172749
172748
2026-06-10T22:03:14Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172749
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laabi Takasago''' (Laabi Takasago, Takasago-sen) ko laana njoorndi njuuteendi kiloomeeteeruuji 8,0 hakkunde Kakogawa e Takasago fof e nder diiwaan Hyōgo, Japon. Ndeeɗoo dingiral ina woodi hakkunde 1913 e 1984.
== Tariya ==
Laawol Banshū (Laawol Banshu, Banshū Tetsudō) udditi laawol hakkunde Kakogawachō e Takasagoguchi (2,9 kiloomeeteer) ñalnde 1 desaambar 1913. Laawol ngol ɓeydaama 1,9 kiloomeeteer haa Takasagoura ñalnde 25 suwee 1914 timmini laawol 4,8-. Taƴre 0,9 kiloomeeteer hakkunde Takasago e Takasagoura dartii golle yahooɓe e hitaande 1921.
Laawol ngol heɓi ɗum ko laawol Bantan (Laawol Bantan, Bantan Tetsudō) e hitaande 1923, ngol waɗtaa ngenndi e hitaande 1943 wondude e laabi Bantan goɗɗi, woni laawol Kakogawa, laawol Kajiya, laawol Miki e laawol Hōjō. E sahaa ngenndiyaŋkaagal, dingiral Kakogawachō hawraama e dingiral JGR Kakogawa, dingiral Takasagoura wayli innde dingiral Takasagokō.
Laabi njamndi lesdi Japon (JNR) nastini laabi ɗin nder doggol laabi nokkuuje toɗɗaaɗi ngam uddugo, nden ɓe udditi ɗum ngam kuugal marsandiis (udduki kuugal marsandiis tan Takasago–Takasagokō) nyande 1 Feebariye 1984 e ngam kuugal yahooɓe nyande 1 Desammbar 1984.
== Stations ==
Haa e hitaande 1984, laana kaa ina joginoo nokkuuji jeeɗiɗi :
== Innde Woɗɗude ==
(km) Nokku jokkondiral
Kakogawa 0.0 Laabi mawɗi Sanyo, Laabi Kakogawa Kakogawa Hyōgo
Noguchi Noguchi 2.0
Kakurinji suudu dewal 2.7
== Oon Oon 3.7 ==
Takasago-Kitaguchi Takasago Fuɗnaange Jaltugol 5.7 Takasago
Takasago Takasaago 6.3
Takasagokō (Freight) Port Takasago 8.0
== Yahooɓe ==
Njoɓdi Takasago Line ina famɗi, kono Takasago Line ina famɗi otooji, ɗum noon ɗum weldaani. Sabu ɗuum, ko ɓuri heewde e yahooɓe ɓee ko janngooɓe duɗe hakkundeeje.
== Tuugnorgal ==
blu4zwj0xuemklcr96ouiwau1rhdm2z
172750
172749
2026-06-10T22:06:48Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172750
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laabi Takasago''' (Laabi Takasago, Takasago-sen) ko laana njoorndi njuuteendi kiloomeeteeruuji 8,0 hakkunde Kakogawa e Takasago fof e nder diiwaan Hyōgo, Japon. Ndeeɗoo dingiral ina woodi hakkunde 1913 e 1984.
== Tariya ==
Laawol Banshū (Laawol Banshu, Banshū Tetsudō) udditi laawol hakkunde Kakogawachō e Takasagoguchi (2,9 kiloomeeteer) ñalnde 1 desaambar 1913. Laawol ngol ɓeydaama 1,9 kiloomeeteer haa Takasagoura ñalnde 25 suwee 1914 timmini laawol 4,8-. Taƴre 0,9 kiloomeeteer hakkunde Takasago e Takasagoura dartii golle yahooɓe e hitaande 1921.
Laawol ngol heɓi ɗum ko laawol Bantan (Laawol Bantan, Bantan Tetsudō) e hitaande 1923, ngol waɗtaa ngenndi e hitaande 1943 wondude e laabi Bantan goɗɗi, woni laawol Kakogawa, laawol Kajiya, laawol Miki e laawol Hōjō. E sahaa ngenndiyaŋkaagal, dingiral Kakogawachō hawraama e dingiral JGR Kakogawa, dingiral Takasagoura wayli innde dingiral Takasagokō.
Laabi njamndi lesdi Japon (JNR) nastini laabi ɗin nder doggol laabi nokkuuje toɗɗaaɗi ngam uddugo, nden ɓe udditi ɗum ngam kuugal marsandiis (udduki kuugal marsandiis tan Takasago–Takasagokō) nyande 1 Feebariye 1984 e ngam kuugal yahooɓe nyande 1 Desammbar 1984.<ref name="teishajo2">{{Teishajo|II|242}}</ref>
== Stations ==
Haa e hitaande 1984, laana kaa ina joginoo nokkuuji jeeɗiɗi :
== Innde Woɗɗude ==
(km) Nokku jokkondiral
Kakogawa 0.0 Laabi mawɗi Sanyo, Laabi Kakogawa Kakogawa Hyōgo
Noguchi Noguchi 2.0
Kakurinji suudu dewal 2.7
== Oon Oon 3.7 ==
Takasago-Kitaguchi Takasago Fuɗnaange Jaltugol 5.7 Takasago
Takasago Takasaago 6.3
Takasagokō (Freight) Port Takasago 8.0
== Yahooɓe ==
Njoɓdi Takasago Line ina famɗi, kono Takasago Line ina famɗi otooji, ɗum noon ɗum weldaani. Sabu ɗuum, ko ɓuri heewde e yahooɓe ɓee ko janngooɓe duɗe hakkundeeje.
== Tuugnorgal ==
343vrlb4pjqnpjvwrnofrlr8mcwgoj5
172751
172750
2026-06-10T22:11:50Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172751
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laabi Takasago''' (Laabi Takasago, Takasago-sen) ko laana njoorndi njuuteendi kiloomeeteeruuji 8,0 hakkunde Kakogawa e Takasago fof e nder diiwaan Hyōgo, Japon. Ndeeɗoo dingiral ina woodi hakkunde 1913 e 1984.<ref name="teishajo1" />
== Tariya ==
Laawol Banshū (Laawol Banshu, Banshū Tetsudō) udditi laawol hakkunde Kakogawachō e Takasagoguchi (2,9 kiloomeeteer) ñalnde 1 desaambar 1913. Laawol ngol ɓeydaama 1,9 kiloomeeteer haa Takasagoura ñalnde 25 suwee 1914 timmini laawol 4,8-. Taƴre 0,9 kiloomeeteer hakkunde Takasago e Takasagoura dartii golle yahooɓe e hitaande 1921.
Laawol ngol heɓi ɗum ko laawol Bantan (Laawol Bantan, Bantan Tetsudō) e hitaande 1923, ngol waɗtaa ngenndi e hitaande 1943 wondude e laabi Bantan goɗɗi, woni laawol Kakogawa, laawol Kajiya, laawol Miki e laawol Hōjō. E sahaa ngenndiyaŋkaagal, dingiral Kakogawachō hawraama e dingiral JGR Kakogawa, dingiral Takasagoura wayli innde dingiral Takasagokō.
Laabi njamndi lesdi Japon (JNR) nastini laabi ɗin nder doggol laabi nokkuuje toɗɗaaɗi ngam uddugo, nden ɓe udditi ɗum ngam kuugal marsandiis (udduki kuugal marsandiis tan Takasago–Takasagokō) nyande 1 Feebariye 1984 e ngam kuugal yahooɓe nyande 1 Desammbar 1984.<ref name="teishajo2">{{Teishajo|II|242}}</ref>
== Stations ==
Haa e hitaande 1984, laana kaa ina joginoo nokkuuji jeeɗiɗi :
== Innde Woɗɗude ==
(km) Nokku jokkondiral
Kakogawa 0.0 Laabi mawɗi Sanyo, Laabi Kakogawa Kakogawa Hyōgo
Noguchi Noguchi 2.0
Kakurinji suudu dewal 2.7
== Oon Oon 3.7 ==
Takasago-Kitaguchi Takasago Fuɗnaange Jaltugol 5.7 Takasago
Takasago Takasaago 6.3
Takasagokō (Freight) Port Takasago 8.0
== Yahooɓe ==
Njoɓdi Takasago Line ina famɗi, kono Takasago Line ina famɗi otooji, ɗum noon ɗum weldaani. Sabu ɗuum, ko ɓuri heewde e yahooɓe ɓee ko janngooɓe duɗe hakkundeeje.
== Tuugnorgal ==
2nrru7ahsbkm7vtisx4snvysz8o0667
Tawaramoto Line
0
41929
172752
2026-06-10T22:14:16Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172752
wikitext
text/x-wiki
Laawol Tawaramoto (Laawol Tawaramoto, Tawaramoto sen) ko laawol laana njoorndi jeyngol e gollorgol laana njoorndi Kintetsu, sosiyatee laana njoorndi keeriiɗo Japon, jokkondirɗo e nokku Ōji (Nara) (Ōji, diiwaan Nara) e nokku Nishi-Tawaramoto (Tawaramoto, diiwaan Nara) to Japon.
Laabi ɗii njokkondirtaa e Laabi Kintetsu goɗɗi ɗii, kono tan, terminaluuji ɗii fof ina tawee e nokkuuji ɗo Kintetsu woni ɗoo e laabi goɗɗi ɗii.
Tariya
Yamato Railway Co. udditi taƴre Shin-Oji - Nishi-Tawaramoto e hitaande 1918 ko laawol 1067mm, yaajtini laawol ngol haa Sakurai e laawol Kintetsu Osaka jooni ngol e hitaande 1923 1958. Hakke laawol ngol e ndee feccere, caggal ɗuum wayliima wonti laawol, hono laawol prefektuur Nara 14.
Shin-Oji - Taƴre Nishi-Tawaramoto ndee rewnaama haa 1435mm, nde huutoraa kuuraa e 600 VDC e hitaande 1948. Sosiyetee oo hawri e Kintetsu e hitaande 1964. Laana ndiwoowa ɓeydaama haa 1500 VDC e hitaande 1969.
Stations
No. Woɗɗude Staasiyoŋ
(km) Nokku jokkondiral
I36 Niisi-Tawaramoto
Nishi-Tawaramoto 0.0 B Laabi Kashihara (B36: Tawaramoto) Tawaramoto, Shiki Nara
I37 Kurooda
Kurooda 2.0
I38 Tajiima
Tajima 3.0 Miyake, Shiki
I39 Haasiyo
Hashio 4.5 Koriyo, Kitakatsuragi
I40 Ikebe
Ikebe 6.1 Kawai, Kitakatsuragi
I41 Samitagawa
Samitagawa 7.1
I42 Ōwaada
Wada 8.2
I43 Sin-Oji
Sin-Oji 10.1
Lawol G Ikoma (G28: Ōji)
Lawol Yamatoji (JR-Q31: Ōji)
Lawol Wakayama (Ōji)
rp0d6u6gjvb3tkqdxf0bm3ty29rcuup
172753
172752
2026-06-10T22:15:32Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172753
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Laawol Tawaramoto (Laawol Tawaramoto, Tawaramoto sen) ko laawol laana njoorndi jeyngol e gollorgol laana njoorndi Kintetsu, sosiyatee laana njoorndi keeriiɗo Japon, jokkondirɗo e nokku Ōji (Nara) (Ōji, diiwaan Nara) e nokku Nishi-Tawaramoto (Tawaramoto, diiwaan Nara) to Japon.
Laabi ɗii njokkondirtaa e Laabi Kintetsu goɗɗi ɗii, kono tan, terminaluuji ɗii fof ina tawee e nokkuuji ɗo Kintetsu woni ɗoo e laabi goɗɗi ɗii.
Tariya
Yamato Railway Co. udditi taƴre Shin-Oji - Nishi-Tawaramoto e hitaande 1918 ko laawol 1067mm, yaajtini laawol ngol haa Sakurai e laawol Kintetsu Osaka jooni ngol e hitaande 1923 1958. Hakke laawol ngol e ndee feccere, caggal ɗuum wayliima wonti laawol, hono laawol prefektuur Nara 14.
Shin-Oji - Taƴre Nishi-Tawaramoto ndee rewnaama haa 1435mm, nde huutoraa kuuraa e 600 VDC e hitaande 1948. Sosiyetee oo hawri e Kintetsu e hitaande 1964. Laana ndiwoowa ɓeydaama haa 1500 VDC e hitaande 1969.
Stations
No. Woɗɗude Staasiyoŋ
(km) Nokku jokkondiral
I36 Niisi-Tawaramoto
Nishi-Tawaramoto 0.0 B Laabi Kashihara (B36: Tawaramoto) Tawaramoto, Shiki Nara
I37 Kurooda
Kurooda 2.0
I38 Tajiima
Tajima 3.0 Miyake, Shiki
I39 Haasiyo
Hashio 4.5 Koriyo, Kitakatsuragi
I40 Ikebe
Ikebe 6.1 Kawai, Kitakatsuragi
I41 Samitagawa
Samitagawa 7.1
I42 Ōwaada
Wada 8.2
I43 Sin-Oji
Sin-Oji 10.1
Lawol G Ikoma (G28: Ōji)
Lawol Yamatoji (JR-Q31: Ōji)
Lawol Wakayama (Ōji)
hn5p1uf23lnrk93iyshbtynftvtk757
172754
172753
2026-06-10T22:18:51Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172754
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laawol Tawaramoto''' (Laawol Tawaramoto, Tawaramoto sen) ko laawol laana njoorndi jeyngol e gollorgol laana njoorndi Kintetsu, sosiyatee laana njoorndi keeriiɗo Japon, jokkondirɗo e nokku Ōji (Nara) (Ōji, diiwaan Nara) e nokku Nishi-Tawaramoto (Tawaramoto, diiwaan Nara) to Japon.
Laabi ɗii njokkondirtaa e Laabi Kintetsu goɗɗi ɗii, kono tan, terminaluuji ɗii fof ina tawee e nokkuuji ɗo Kintetsu woni ɗoo e laabi goɗɗi ɗii.
== Tariya ==
Yamato Railway Co. udditi taƴre Shin-Oji - Nishi-Tawaramoto e hitaande 1918 ko laawol 1067mm, yaajtini laawol ngol haa Sakurai e laawol Kintetsu Osaka jooni ngol e hitaande 1923 1958. Hakke laawol ngol e ndee feccere, caggal ɗuum wayliima wonti laawol, hono laawol prefektuur Nara 14.
Shin-Oji - Taƴre Nishi-Tawaramoto ndee rewnaama haa 1435mm, nde huutoraa kuuraa e 600 VDC e hitaande 1948. Sosiyetee oo hawri e Kintetsu e hitaande 1964. Laana ndiwoowa ɓeydaama haa 1500 VDC e hitaande 1969.
== Stations ==
No. Woɗɗude Staasiyoŋ
(km) Nokku jokkondiral
I36 Niisi-Tawaramoto
Nishi-Tawaramoto 0.0 B Laabi Kashihara (B36: Tawaramoto) Tawaramoto, Shiki Nara
I37 Kurooda
Kurooda 2.0
I38 Tajiima
Tajima 3.0 Miyake, Shiki
I39 Haasiyo
Hashio 4.5 Koriyo, Kitakatsuragi
I40 Ikebe
Ikebe 6.1 Kawai, Kitakatsuragi
I41 Samitagawa
Samitagawa 7.1
I42 Ōwaada
Wada 8.2
I43 Sin-Oji
Sin-Oji 10.1
Lawol G Ikoma (G28: Ōji)
Lawol Yamatoji (JR-Q31: Ōji)
Lawol Wakayama (Ōji)
a8s4mucqft3i8y53qmc3c9secp86kkh
Tōbu Keishi Line
0
41930
172755
2026-06-10T22:21:51Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172755
wikitext
text/x-wiki
Laawol Tōbu Keishi (Laawol Tobu Keishi, Tōbu Keishi-sen) ko laawol laana njoorndi 6,3 km ngol laana njoorndi Tobu huutortoo, ngol ummorii ko e dingiral Kami-Itabashi dow laana Tōbu Tōjō, e fuɗɗoode haa e nokku ɗo konu Japon joginoo kaɓirɗe kaɓirɗe to Hikarigaoka hannde oo. Caggal gargol konu Amerik ɗoon e ɗoon caggal wolde adunaare ɗimmere, nokku oo wayliima wonti nokku galleeji biyeteeɗo Grant Heights (to Hikarigaoka hannde to Tokiyoo, Japon). Laana kaa inniraa ko e hitaande 1946, innde Hugh Boyd Casey, injenieer eɓɓaande Grant Heights.
Laawol ngol udditaama e hitaande 1943 ko laawol jolngo tan, caggal udditagol Grant Heights, sarwiis yah-ngartaa fuɗɗiima e lewru Duujal 1947, rewrude e sarwiisuuji gollorteeɗi haa e ummoraade e nokku ɗo laana Tojo jolnata to Ikebukuro, kono ngol dartinaama e lewru feebariyee 1948.[1] Liggey oo udditaa ko ñalnde 22 sulyee 1959.[1]
Tuugnorgal
k6jyd3r40xbx2mt9oanluxuct1shdjq
172756
172755
2026-06-10T22:24:03Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172756
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Laawol Tōbu Keishi (Laawol Tobu Keishi, Tōbu Keishi-sen) ko laawol laana njoorndi 6,3 km ngol laana njoorndi Tobu huutortoo, ngol ummorii ko e dingiral Kami-Itabashi dow laana Tōbu Tōjō, e fuɗɗoode haa e nokku ɗo konu Japon joginoo kaɓirɗe kaɓirɗe to Hikarigaoka hannde oo. Caggal gargol konu Amerik ɗoon e ɗoon caggal wolde adunaare ɗimmere, nokku oo wayliima wonti nokku galleeji biyeteeɗo Grant Heights (to Hikarigaoka hannde to Tokiyoo, Japon). Laana kaa inniraa ko e hitaande 1946, innde Hugh Boyd Casey, injenieer eɓɓaande Grant Heights.
Laawol ngol udditaama e hitaande 1943 ko laawol jolngo tan, caggal udditagol Grant Heights, sarwiis yah-ngartaa fuɗɗiima e lewru Duujal 1947, rewrude e sarwiisuuji gollorteeɗi haa e ummoraade e nokku ɗo laana Tojo jolnata to Ikebukuro, kono ngol dartinaama e lewru feebariyee 1948.[1] Liggey oo udditaa ko ñalnde 22 sulyee 1959.[1]
Tuugnorgal
5skbnh6t3lbfn9wudejtdk5ivd5ynqr
172757
172756
2026-06-10T22:24:42Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172757
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laawol Tōbu Keishi ('''Laawol Tobu Keishi, Tōbu Keishi-sen) ko laawol laana njoorndi 6,3 km ngol laana njoorndi Tobu huutortoo, ngol ummorii ko e dingiral Kami-Itabashi dow laana Tōbu Tōjō, e fuɗɗoode haa e nokku ɗo konu Japon joginoo kaɓirɗe kaɓirɗe to Hikarigaoka hannde oo. Caggal gargol konu Amerik ɗoon e ɗoon caggal wolde adunaare ɗimmere, nokku oo wayliima wonti nokku galleeji biyeteeɗo Grant Heights (to Hikarigaoka hannde to Tokiyoo, Japon). Laana kaa inniraa ko e hitaande 1946, innde Hugh Boyd Casey, injenieer eɓɓaande Grant Heights.
Laawol ngol udditaama e hitaande 1943 ko laawol jolngo tan, caggal udditagol Grant Heights, sarwiis yah-ngartaa fuɗɗiima e lewru Duujal 1947, rewrude e sarwiisuuji gollorteeɗi haa e ummoraade e nokku ɗo laana Tojo jolnata to Ikebukuro, kono ngol dartinaama e lewru feebariyee 1948.[1] Liggey oo udditaa ko ñalnde 22 sulyee 1959.[1]
== Tuugnorgal ==
ahitzlj0vmz35hgwsy9u2j9rhxkgui3
Tōbu Nikkō Tramway
0
41931
172758
2026-06-10T22:29:14Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172758
wikitext
text/x-wiki
Tramway Tōbu Nikkō (nikkō Kidōsen) ko laawol tramway ngol 9,6 km (6,0 mi) ngol laawol laana njoorndi Tobu huutortoo, ngol ummotoo ko Kokutetsu Ekimae (hakkunde nokkuure JNR Nikkō) haa Umagaeshi e nder diiwaan Tochigi.
Tuugnorgal
2eoc02ynkzuq8p67zi0imjeomnne7m1
172759
172758
2026-06-10T22:31:22Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172759
wikitext
text/x-wiki
Tramway Tōbu Nikkō {{Databox}}(nikkō Kidōsen) ko laawol tramway ngol 9,6 km (6,0 mi) ngol laawol laana njoorndi Tobu huutortoo, ngol ummotoo ko Kokutetsu Ekimae (hakkunde nokkuure JNR Nikkō) haa Umagaeshi e nder diiwaan Tochigi.
Tuugnorgal
s6sql7zl9sf804rrbxy2fyinjrpe1g8
172760
172759
2026-06-10T22:32:32Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172760
wikitext
text/x-wiki
'''Tramway Tōbu Nikkō''' {{Databox}}(nikkō Kidōsen) ko laawol tramway ngol 9,6 km (6,0 mi) ngol laawol laana njoorndi Tobu huutortoo, ngol ummotoo ko Kokutetsu Ekimae (hakkunde nokkuure JNR Nikkō) haa Umagaeshi e nder diiwaan Tochigi.
== Tuugnorgal ==
sfvtav7nkv5voehjjmw1pq4nelwcgks
Tosaden Kōtsū Gomen Line
0
41932
172761
2026-06-10T22:35:14Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172761
wikitext
text/x-wiki
Laabi Gomen (Gomen-sen, Gomen-sen) dow laynde Tosaden Kōtsū ko laana tramway gollortoo wuro Kōchi to duunde Shikoku, Japon. Ko ɓuri heewde e otooji tramway ina njokki e laawol Ino Line ; ɗiɗo ɓee fof ina mbiyaa Line Tozai.[citation ina haani]
Stations
Innde Woɗɗude (km) Jokkondire Nokku
Gomen-machi 0.00 Laabi laana njoorndi Tosa Kuroshio: Laabi Asa Nankoku Kōchi
Gomen-higasimaaki Gomen-higasimaaki 0.26
Gomen-nakamachi 0,52
Gomen-nisimaaki 0,79
Higasi-Kogiyoma 1.22
Sumiyoshi-dori 1.41
Sinohara Sinohara 1.87
Kogome-dori 2,40 Nagasaki 2,88 Kōchi
Miyokenbaasi 3.10
Ichijobasi 3.55
Ko 3,61
Riyoseki-dori 4.11
Kitaaura 4,48
Funato 5.04
Kako 5,49
Tabeshima-dori 5,90
Higasi-Singi 6.25
Singi 6,61
Kera-dori 7.06
Monju-dori 7,43
Takasu ko 7,66
7.85 Nishi-Takasu 8.03
Kazurashimabasi-higasizume 8.43
Kiyoriko-sankome 8.81
Kiyoriko 9.13
Kiyoriko-nikome 9.31
Kiyoriko-itkome 9.61
Ko 9,89
10.36
Dentesu-Taminarubiru-mae 10,82
10.94 Kotsū Tosaden: Laana Ino, Laana Sanbashi
Tuugnorgal
53oaawwyo696742724sp9wivi8q5rdb
172762
172761
2026-06-10T22:36:28Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172762
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Laabi Gomen (Gomen-sen, Gomen-sen) dow laynde Tosaden Kōtsū ko laana tramway gollortoo wuro Kōchi to duunde Shikoku, Japon. Ko ɓuri heewde e otooji tramway ina njokki e laawol Ino Line ; ɗiɗo ɓee fof ina mbiyaa Line Tozai.[citation ina haani]
Stations
Innde Woɗɗude (km) Jokkondire Nokku
Gomen-machi 0.00 Laabi laana njoorndi Tosa Kuroshio: Laabi Asa Nankoku Kōchi
Gomen-higasimaaki Gomen-higasimaaki 0.26
Gomen-nakamachi 0,52
Gomen-nisimaaki 0,79
Higasi-Kogiyoma 1.22
Sumiyoshi-dori 1.41
Sinohara Sinohara 1.87
Kogome-dori 2,40 Nagasaki 2,88 Kōchi
Miyokenbaasi 3.10
Ichijobasi 3.55
Ko 3,61
Riyoseki-dori 4.11
Kitaaura 4,48
Funato 5.04
Kako 5,49
Tabeshima-dori 5,90
Higasi-Singi 6.25
Singi 6,61
Kera-dori 7.06
Monju-dori 7,43
Takasu ko 7,66
7.85 Nishi-Takasu 8.03
Kazurashimabasi-higasizume 8.43
Kiyoriko-sankome 8.81
Kiyoriko 9.13
Kiyoriko-nikome 9.31
Kiyoriko-itkome 9.61
Ko 9,89
10.36
Dentesu-Taminarubiru-mae 10,82
10.94 Kotsū Tosaden: Laana Ino, Laana Sanbashi
Tuugnorgal
f9qpazmcpisjrgrsmg91am08v61fccd
172763
172762
2026-06-10T22:39:32Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172763
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laabi Gomen''' (Gomen-sen, Gomen-sen) dow laynde Tosaden Kōtsū ko laana tramway gollortoo wuro Kōchi to duunde Shikoku, Japon. Ko ɓuri heewde e otooji tramway ina njokki e laawol Ino Line ; ɗiɗo ɓee fof ina mbiyaa Line Tozai.[citation ina haani]
== Stations ==
Innde Woɗɗude (km) Jokkondire Nokku
Gomen-machi 0.00 Laabi laana njoorndi Tosa Kuroshio: Laabi Asa Nankoku Kōchi
Gomen-higasimaaki Gomen-higasimaaki 0.26
Gomen-nakamachi 0,52
Gomen-nisimaaki 0,79
Higasi-Kogiyoma 1.22
Sumiyoshi-dori 1.41
Sinohara Sinohara 1.87
Kogome-dori 2,40 Nagasaki 2,88 Kōchi
Miyokenbaasi 3.10
Ichijobasi 3.55
== Ko 3,61 ==
Riyoseki-dori 4.11
Kitaaura 4,48
Funato 5.04
== Kako 5,49 ==
Tabeshima-dori 5,90
Higasi-Singi 6.25
== Singi 6,61 ==
Kera-dori 7.06
Monju-dori 7,43
Takasu ko 7,66
7.85 Nishi-Takasu 8.03
Kazurashimabasi-higasizume 8.43
Kiyoriko-sankome 8.81
== Kiyoriko 9.13 ==
Kiyoriko-nikome 9.31
Kiyoriko-itkome 9.61
== Ko 9,89 ==
10.36
Dentesu-Taminarubiru-mae 10,82
10.94 Kotsū Tosaden: Laana Ino, Laana Sanbashi
== Tuugnorgal ==
a08bwv0wp9k644laewso6i0lx0y3tvt
172764
172763
2026-06-10T22:41:11Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172764
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laabi Gomen''' (Gomen-sen, Gomen-sen) dow laynde Tosaden Kōtsū ko laana tramway gollortoo wuro Kōchi to duunde Shikoku, Japon. Ko ɓuri heewde e otooji tramway ina njokki e laawol Ino Line ; ɗiɗo ɓee fof ina mbiyaa Line Tozai.[citation ina haani]<ref>{{Cite news|last=Momrokawa|first=Hisa|date=September 7, 2019|title=ダイヤモンドクロッシングを走る51年前「高知」の路面電車 あまりに美しい土佐の街と海|url=https://dot.asahi.com/articles/-/33454?page=1|access-date=2026-02-09|work=AERA Digital|language=ja}}</ref><ref>{{cite web|title=Kochi trams – Gomen Line information|url=https://www.japan-experience.com/plan-your-trip/to-know/traveling-japan/kochi-trams|access-date=7 February 2026|publisher=Japan Experience}}</ref>
== Stations ==
Innde Woɗɗude (km) Jokkondire Nokku
Gomen-machi 0.00 Laabi laana njoorndi Tosa Kuroshio: Laabi Asa Nankoku Kōchi
Gomen-higasimaaki Gomen-higasimaaki 0.26
Gomen-nakamachi 0,52
Gomen-nisimaaki 0,79
Higasi-Kogiyoma 1.22
Sumiyoshi-dori 1.41
Sinohara Sinohara 1.87
Kogome-dori 2,40 Nagasaki 2,88 Kōchi
Miyokenbaasi 3.10
Ichijobasi 3.55
== Ko 3,61 ==
Riyoseki-dori 4.11
Kitaaura 4,48
Funato 5.04
== Kako 5,49 ==
Tabeshima-dori 5,90
Higasi-Singi 6.25
== Singi 6,61 ==
Kera-dori 7.06
Monju-dori 7,43
Takasu ko 7,66
7.85 Nishi-Takasu 8.03
Kazurashimabasi-higasizume 8.43
Kiyoriko-sankome 8.81
== Kiyoriko 9.13 ==
Kiyoriko-nikome 9.31
Kiyoriko-itkome 9.61
== Ko 9,89 ==
10.36
Dentesu-Taminarubiru-mae 10,82
10.94 Kotsū Tosaden: Laana Ino, Laana Sanbashi
== Tuugnorgal ==
mcop87zvrudhomwrhq62kznia5y54ah
Tsugaru-Kaikyō Line
0
41933
172765
2026-06-10T23:19:00Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172765
wikitext
text/x-wiki
nts
Laawol Tsugaru-Kaikyō (Laabi Tsugaru-Kaikyō, Laabi Tsugaru-Kaikyō-sen) ko laawol laana njoorndi to fuɗnaange Japon jokkondirngol e nokkuure Aomori e nder diiwaan Aomori e nokkuure Hakodate to Hokkaido hakkunde lewru mars 1988 e lewru mars 2016.
Laabi Tsugaru-Kaikyō ɗii, e goonga, ko pecce laabi nay ceertuɗi : Laabi Tsugaru (JR Fuɗnaange) e Laabi Kaikyō, Laabi Esashi & Laabi Hakodate. Innde ndee sosaa ko e udditgol laana Kaikyō e tunnel Seikan ñalnde 13 marse 1988.
Innde liggey ndee yaltii e kuutoragol gila 26 marse 2016 nde Hokkaido Shinkansen udditi, lomtini denndaangal laabi yah-ngartaa hakkunde Aomori e Hakodate. E nder laabi njamndi mboɗeeri nay baɗɗi laawol Tsugaru-Kaikyō : laawol Tsugaru e taƴe laawol mawngol Hakodate jokki golloraade laana njoorndi marsandiis e laana njoorndi yahooɓe, tawi laana Kaikyō wonti laana njoorndi tan (haa e hitaande 2017 nde laana njoorndi Shishigan-luxury wonnoo laana njoorndi Su jolnaa e sosiyatee laana njoorndi sekteer tataɓo Sosiyetee laana njoorndi Hokkaido worgo.
Feccere station e laabi
JR Fuɗnaange
Laabi Tsugaru: Staasiyoŋ Aomori — Staasiyoŋ Naka-Oguni
JR Hokaydo
Laawol Kaikyō: Staasiyoŋ Naka-Oguni — Staasiyoŋ Kikonai
Laabi Esashi (sosiyatee laana njoorndi Hokkaido fuɗnaange hannde oo): Gaaraas Kikonai — Gaaraas Goryōkaku
Laawol mawngol Hakodate: Staasiyoŋ Goryōkaku — Staasiyoŋ Hakodate
Jokkondire tigi rigi hakkunde laana Kaikyo e laana Tsugaru woni nokkuure signal Shin Naka-Oguni [ja], 2,3 km (1,4 mi) ɓaawo nokkuure Naka-Oguni.
Lonngere Express keewnde
Lonngere Express limtilimtinnde gollotoonde e laawol Tsugaru-Kaikyō ina waɗi:
Lonngere ñalnde kala
Hakucho e Hakucho mawɗo
Lonngere ɗaaniiɗo
Hokutosey
Kasiyopeya
Ekspres jamma
Hamanasu
Tuugnorgal
6s3u4efu4p55knhenloppbur7a5gvh8
172766
172765
2026-06-10T23:21:00Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172766
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
nts
Laawol Tsugaru-Kaikyō (Laabi Tsugaru-Kaikyō, Laabi Tsugaru-Kaikyō-sen) ko laawol laana njoorndi to fuɗnaange Japon jokkondirngol e nokkuure Aomori e nder diiwaan Aomori e nokkuure Hakodate to Hokkaido hakkunde lewru mars 1988 e lewru mars 2016.
Laabi Tsugaru-Kaikyō ɗii, e goonga, ko pecce laabi nay ceertuɗi : Laabi Tsugaru (JR Fuɗnaange) e Laabi Kaikyō, Laabi Esashi & Laabi Hakodate. Innde ndee sosaa ko e udditgol laana Kaikyō e tunnel Seikan ñalnde 13 marse 1988.
Innde liggey ndee yaltii e kuutoragol gila 26 marse 2016 nde Hokkaido Shinkansen udditi, lomtini denndaangal laabi yah-ngartaa hakkunde Aomori e Hakodate. E nder laabi njamndi mboɗeeri nay baɗɗi laawol Tsugaru-Kaikyō : laawol Tsugaru e taƴe laawol mawngol Hakodate jokki golloraade laana njoorndi marsandiis e laana njoorndi yahooɓe, tawi laana Kaikyō wonti laana njoorndi tan (haa e hitaande 2017 nde laana njoorndi Shishigan-luxury wonnoo laana njoorndi Su jolnaa e sosiyatee laana njoorndi sekteer tataɓo Sosiyetee laana njoorndi Hokkaido worgo.
Feccere station e laabi
JR Fuɗnaange
Laabi Tsugaru: Staasiyoŋ Aomori — Staasiyoŋ Naka-Oguni
JR Hokaydo
Laawol Kaikyō: Staasiyoŋ Naka-Oguni — Staasiyoŋ Kikonai
Laabi Esashi (sosiyatee laana njoorndi Hokkaido fuɗnaange hannde oo): Gaaraas Kikonai — Gaaraas Goryōkaku
Laawol mawngol Hakodate: Staasiyoŋ Goryōkaku — Staasiyoŋ Hakodate
Jokkondire tigi rigi hakkunde laana Kaikyo e laana Tsugaru woni nokkuure signal Shin Naka-Oguni [ja], 2,3 km (1,4 mi) ɓaawo nokkuure Naka-Oguni.
Lonngere Express keewnde
Lonngere Express limtilimtinnde gollotoonde e laawol Tsugaru-Kaikyō ina waɗi:
Lonngere ñalnde kala
Hakucho e Hakucho mawɗo
Lonngere ɗaaniiɗo
Hokutosey
Kasiyopeya
Ekspres jamma
Hamanasu
Tuugnorgal
2f96waf8uexfv1cq16mifa04zzz8sgk
172767
172766
2026-06-10T23:23:37Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172767
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laawol Tsugaru-Kaikyō''' (Laabi Tsugaru-Kaikyō, Laabi Tsugaru-Kaikyō-sen) ko laawol laana njoorndi to fuɗnaange Japon jokkondirngol e nokkuure Aomori e nder diiwaan Aomori e nokkuure Hakodate to Hokkaido hakkunde lewru mars 1988 e lewru mars 2016.
Laabi Tsugaru-Kaikyō ɗii, e goonga, ko pecce laabi nay ceertuɗi : Laabi Tsugaru (JR Fuɗnaange) e Laabi Kaikyō, Laabi Esashi & Laabi Hakodate. Innde ndee sosaa ko e udditgol laana Kaikyō e tunnel Seikan ñalnde 13 marse 1988.
Innde liggey ndee yaltii e kuutoragol gila 26 marse 2016 nde Hokkaido Shinkansen udditi, lomtini denndaangal laabi yah-ngartaa hakkunde Aomori e Hakodate. E nder laabi njamndi mboɗeeri nay baɗɗi laawol Tsugaru-Kaikyō : laawol Tsugaru e taƴe laawol mawngol Hakodate jokki golloraade laana njoorndi marsandiis e laana njoorndi yahooɓe, tawi laana Kaikyō wonti laana njoorndi tan (haa e hitaande 2017 nde laana njoorndi Shishigan-luxury wonnoo laana njoorndi Su jolnaa e sosiyatee laana njoorndi sekteer tataɓo Sosiyetee laana njoorndi Hokkaido worgo.
Feccere station e laabi
== JR Fuɗnaange ==
Laabi Tsugaru: Staasiyoŋ Aomori — Staasiyoŋ Naka-Oguni
JR Hokaydo
Laawol Kaikyō: Staasiyoŋ Naka-Oguni — Staasiyoŋ Kikonai
Laabi Esashi (sosiyatee laana njoorndi Hokkaido fuɗnaange hannde oo): Gaaraas Kikonai — Gaaraas Goryōkaku
Laawol mawngol Hakodate: Staasiyoŋ Goryōkaku — Staasiyoŋ Hakodate
Jokkondire tigi rigi hakkunde laana Kaikyo e laana Tsugaru woni nokkuure signal Shin Naka-Oguni [ja], 2,3 km (1,4 mi) ɓaawo nokkuure Naka-Oguni.
Lonngere Express keewnde
Lonngere Express limtilimtinnde gollotoonde e laawol Tsugaru-Kaikyō ina waɗi:
Lonngere ñalnde kala
Hakucho e Hakucho mawɗo
Lonngere ɗaaniiɗo
== Hokutosey ==
Kasiyopeya
== Ekspres jamma ==
Hamanasu
== Tuugnorgal ==
8xt3qzpl80bkwsl8ki45knrx393coal
172768
172767
2026-06-10T23:24:53Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172768
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laawol Tsugaru-Kaikyō''' (Laabi Tsugaru-Kaikyō, Laabi Tsugaru-Kaikyō-sen) ko laawol laana njoorndi to fuɗnaange Japon jokkondirngol e nokkuure Aomori e nder diiwaan Aomori e nokkuure Hakodate to Hokkaido hakkunde lewru mars 1988 e lewru mars 2016.<ref>{{Cite web|title=北海道新幹線開業前は「在来線特急街道」だったJR津軽海峡線、函館―青森間はどんな様子だったのか(鉄道乗蔵) - エキスパート|url=https://news.yahoo.co.jp/expert/articles/18cddf944a28c155c08973800048368c29792830|access-date=2026-01-21|website=Yahoo!ニュース|language=ja}}</ref>
Laabi Tsugaru-Kaikyō ɗii, e goonga, ko pecce laabi nay ceertuɗi : Laabi Tsugaru (JR Fuɗnaange) e Laabi Kaikyō, Laabi Esashi & Laabi Hakodate. Innde ndee sosaa ko e udditgol laana Kaikyō e tunnel Seikan ñalnde 13 marse 1988.
Innde liggey ndee yaltii e kuutoragol gila 26 marse 2016 nde Hokkaido Shinkansen udditi, lomtini denndaangal laabi yah-ngartaa hakkunde Aomori e Hakodate. E nder laabi njamndi mboɗeeri nay baɗɗi laawol Tsugaru-Kaikyō : laawol Tsugaru e taƴe laawol mawngol Hakodate jokki golloraade laana njoorndi marsandiis e laana njoorndi yahooɓe, tawi laana Kaikyō wonti laana njoorndi tan (haa e hitaande 2017 nde laana njoorndi Shishigan-luxury wonnoo laana njoorndi Su jolnaa e sosiyatee laana njoorndi sekteer tataɓo Sosiyetee laana njoorndi Hokkaido worgo.
Feccere station e laabi
== JR Fuɗnaange ==
Laabi Tsugaru: Staasiyoŋ Aomori — Staasiyoŋ Naka-Oguni
JR Hokaydo
Laawol Kaikyō: Staasiyoŋ Naka-Oguni — Staasiyoŋ Kikonai
Laabi Esashi (sosiyatee laana njoorndi Hokkaido fuɗnaange hannde oo): Gaaraas Kikonai — Gaaraas Goryōkaku
Laawol mawngol Hakodate: Staasiyoŋ Goryōkaku — Staasiyoŋ Hakodate
Jokkondire tigi rigi hakkunde laana Kaikyo e laana Tsugaru woni nokkuure signal Shin Naka-Oguni [ja], 2,3 km (1,4 mi) ɓaawo nokkuure Naka-Oguni.
Lonngere Express keewnde
Lonngere Express limtilimtinnde gollotoonde e laawol Tsugaru-Kaikyō ina waɗi:
Lonngere ñalnde kala
Hakucho e Hakucho mawɗo
Lonngere ɗaaniiɗo
== Hokutosey ==
Kasiyopeya
== Ekspres jamma ==
Hamanasu
== Tuugnorgal ==
l3xd7jwg4kionycwbdc4wajxqgw3ji8
Tosaden Kōtsū Sanbashi Line
0
41934
172769
2026-06-10T23:27:38Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172769
wikitext
text/x-wiki
Laawol Sanbashi (麿路, Sanbashi-sen; lit. laana Pier) ko laana tramway gollortooka wuro Kōchi, e nder diiwaan Kōchi, to duunde Shikoku, Japon. Laabi tram ina njeyaa e laylaytol Tosaden Kōtsū.
Innde diidi "Diidi Sanbashi" won heen sahaaji ina kollita tan taƴre hakkunde Harimayabashi e Sanbashi-dōri-gochōme. E nder ɗuum, heddii ko laana kaa, hakkunde Kōchi-Ekimae e Harimayabashi, ina wiyee laana Ekimae (laana karte station, Ekimae-sen).
Gila nde sosaa haa ñalnde 30 suwee 2014, ko laana njoorndi Tosa (トサ 連 連, Tosa Denki Tetsudō) huutortoo nde, kono gila 1 oktoobar 2014, sosiyatee keso biyeteeɗo Tosaden Kōtsū ƴetti golle.
Stations
Laana kaa ina waɗi 11 station.
Innde Woɗɗude
(km) Nokku jokkondiral
Kōchi-ekimae (高地駅前) 0.0 Gartirgol laana njoorndi Kōchi 33°34′00′′N 133°32′37′′E Kōchi
Kōchibashi (高地橋) 0,3 33°33′51′′N 133°32′36′′Fuɗnaange
Hasuikemachi-dōri (Hasuikemachi-dōri) 0,5 33°33′44′′N 133°32′35′′E
0.8 Kotsū Tosaden: Lawol Gomen, Lawol Ino 33°33′33′′N 133°32′34′′E
Umenotsuji (梅の辻) 1,4 33°33′14′′N 133°32′38′′E
Sanbashi-dori-itchōme (1,9 33°33′02′′N 133°32′45′′E
Sanbashi-dori-nikom (Laabi Sanbashi 2nd Chome) 2.1 33°32′57′′N 133°32′49′′E
Sanbashi-dori-sankome (Laabi Sanbashi 3rd Chome) 2.4 33°32′48′′N 133°32′55′′E
Sanbashi-dori-yonkome (Laabi Sanbashi 4th Chome) 2.6 33°32′40′′N 133°33′00′′E
Sanbashi-shako-mae (Yeeso depot Sanbaasi) 3,0 33°32′30′′N 133°33′07′′E
Sanbashi-dori-gochome (Laabi Sanbashi 5th Chome) 3.2 33°32′26′′N 133°33′10′′E
Tuugnorgal
4zgztg69sd2m3huxbjuru8jwp234xiu
172770
172769
2026-06-10T23:29:58Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172770
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Laawol Sanbashi (麿路, Sanbashi-sen; lit. laana Pier) ko laana tramway gollortooka wuro Kōchi, e nder diiwaan Kōchi, to duunde Shikoku, Japon. Laabi tram ina njeyaa e laylaytol Tosaden Kōtsū.
Innde diidi "Diidi Sanbashi" won heen sahaaji ina kollita tan taƴre hakkunde Harimayabashi e Sanbashi-dōri-gochōme. E nder ɗuum, heddii ko laana kaa, hakkunde Kōchi-Ekimae e Harimayabashi, ina wiyee laana Ekimae (laana karte station, Ekimae-sen).
Gila nde sosaa haa ñalnde 30 suwee 2014, ko laana njoorndi Tosa (トサ 連 連, Tosa Denki Tetsudō) huutortoo nde, kono gila 1 oktoobar 2014, sosiyatee keso biyeteeɗo Tosaden Kōtsū ƴetti golle.
Stations
Laana kaa ina waɗi 11 station.
Innde Woɗɗude
(km) Nokku jokkondiral
Kōchi-ekimae (高地駅前) 0.0 Gartirgol laana njoorndi Kōchi 33°34′00′′N 133°32′37′′E Kōchi
Kōchibashi (高地橋) 0,3 33°33′51′′N 133°32′36′′Fuɗnaange
Hasuikemachi-dōri (Hasuikemachi-dōri) 0,5 33°33′44′′N 133°32′35′′E
0.8 Kotsū Tosaden: Lawol Gomen, Lawol Ino 33°33′33′′N 133°32′34′′E
Umenotsuji (梅の辻) 1,4 33°33′14′′N 133°32′38′′E
Sanbashi-dori-itchōme (1,9 33°33′02′′N 133°32′45′′E
Sanbashi-dori-nikom (Laabi Sanbashi 2nd Chome) 2.1 33°32′57′′N 133°32′49′′E
Sanbashi-dori-sankome (Laabi Sanbashi 3rd Chome) 2.4 33°32′48′′N 133°32′55′′E
Sanbashi-dori-yonkome (Laabi Sanbashi 4th Chome) 2.6 33°32′40′′N 133°33′00′′E
Sanbashi-shako-mae (Yeeso depot Sanbaasi) 3,0 33°32′30′′N 133°33′07′′E
Sanbashi-dori-gochome (Laabi Sanbashi 5th Chome) 3.2 33°32′26′′N 133°33′10′′E
Tuugnorgal
qlccqz8b6z0zp7wb05jj11cejkxvn3s
172771
172770
2026-06-10T23:32:30Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172771
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laawol Sanbashi''' (麿路, Sanbashi-sen; lit. laana Pier) ko laana tramway gollortooka wuro Kōchi, e nder diiwaan Kōchi, to duunde Shikoku, Japon. Laabi tram ina njeyaa e laylaytol Tosaden Kōtsū.
Innde diidi "Diidi Sanbashi" won heen sahaaji ina kollita tan taƴre hakkunde Harimayabashi e Sanbashi-dōri-gochōme. E nder ɗuum, heddii ko laana kaa, hakkunde Kōchi-Ekimae e Harimayabashi, ina wiyee laana Ekimae (laana karte station, Ekimae-sen).
Gila nde sosaa haa ñalnde 30 suwee 2014, ko laana njoorndi Tosa (トサ 連 連, Tosa Denki Tetsudō) huutortoo nde, kono gila 1 oktoobar 2014, sosiyatee keso biyeteeɗo Tosaden Kōtsū ƴetti golle.
== Stations ==
Laana kaa ina waɗi 11 station.
== Innde Woɗɗude ==
(km) Nokku jokkondiral
Kōchi-ekimae (高地駅前) 0.0 Gartirgol laana njoorndi Kōchi 33°34′00′′N 133°32′37′′E Kōchi
Kōchibashi (高地橋) 0,3 33°33′51′′N 133°32′36′′Fuɗnaange
Hasuikemachi-dōri (Hasuikemachi-dōri) 0,5 33°33′44′′N 133°32′35′′E
0.8 Kotsū Tosaden: Lawol Gomen, Lawol Ino 33°33′33′′N 133°32′34′′E
Umenotsuji (梅の辻) 1,4 33°33′14′′N 133°32′38′′E
Sanbashi-dori-itchōme (1,9 33°33′02′′N 133°32′45′′E
Sanbashi-dori-nikom (Laabi Sanbashi 2nd Chome) 2.1 33°32′57′′N 133°32′49′′E
Sanbashi-dori-sankome (Laabi Sanbashi 3rd Chome) 2.4 33°32′48′′N 133°32′55′′E
Sanbashi-dori-yonkome (Laabi Sanbashi 4th Chome) 2.6 33°32′40′′N 133°33′00′′E
Sanbashi-shako-mae (Yeeso depot Sanbaasi) 3,0 33°32′30′′N 133°33′07′′E
Sanbashi-dori-gochome (Laabi Sanbashi 5th Chome) 3.2 33°32′26′′N 133°33′10′′E
== Tuugnorgal ==
6av6kan805oy8nh1heunox5el0fhmiq
172772
172771
2026-06-10T23:33:57Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172772
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laawol Sanbashi''' (麿路, Sanbashi-sen; lit. laana Pier) ko laana tramway gollortooka wuro Kōchi, e nder diiwaan Kōchi, to duunde Shikoku, Japon. Laabi tram ina njeyaa e laylaytol Tosaden Kōtsū.<ref>{{Cite web|title=とさでん交通株式会社|url=https://www.tosaden.co.jp/|access-date=2024-03-01|website=www.tosaden.co.jp}}</ref>
Innde diidi "Diidi Sanbashi" won heen sahaaji ina kollita tan taƴre hakkunde Harimayabashi e Sanbashi-dōri-gochōme. E nder ɗuum, heddii ko laana kaa, hakkunde Kōchi-Ekimae e Harimayabashi, ina wiyee laana Ekimae (laana karte station, Ekimae-sen).
Gila nde sosaa haa ñalnde 30 suwee 2014, ko laana njoorndi Tosa (トサ 連 連, Tosa Denki Tetsudō) huutortoo nde, kono gila 1 oktoobar 2014, sosiyatee keso biyeteeɗo Tosaden Kōtsū ƴetti golle.
== Stations ==
Laana kaa ina waɗi 11 station.
== Innde Woɗɗude ==
(km) Nokku jokkondiral
Kōchi-ekimae (高地駅前) 0.0 Gartirgol laana njoorndi Kōchi 33°34′00′′N 133°32′37′′E Kōchi
Kōchibashi (高地橋) 0,3 33°33′51′′N 133°32′36′′Fuɗnaange
Hasuikemachi-dōri (Hasuikemachi-dōri) 0,5 33°33′44′′N 133°32′35′′E
0.8 Kotsū Tosaden: Lawol Gomen, Lawol Ino 33°33′33′′N 133°32′34′′E
Umenotsuji (梅の辻) 1,4 33°33′14′′N 133°32′38′′E
Sanbashi-dori-itchōme (1,9 33°33′02′′N 133°32′45′′E
Sanbashi-dori-nikom (Laabi Sanbashi 2nd Chome) 2.1 33°32′57′′N 133°32′49′′E
Sanbashi-dori-sankome (Laabi Sanbashi 3rd Chome) 2.4 33°32′48′′N 133°32′55′′E
Sanbashi-dori-yonkome (Laabi Sanbashi 4th Chome) 2.6 33°32′40′′N 133°33′00′′E
Sanbashi-shako-mae (Yeeso depot Sanbaasi) 3,0 33°32′30′′N 133°33′07′′E
Sanbashi-dori-gochome (Laabi Sanbashi 5th Chome) 3.2 33°32′26′′N 133°33′10′′E
== Tuugnorgal ==
4hq8uevcodzfz06i0h0wjl4rtn0hk78
172773
172772
2026-06-10T23:35:31Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172773
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laawol Sanbashi''' (麿路, Sanbashi-sen; lit. laana Pier) ko laana tramway gollortooka wuro Kōchi, e nder diiwaan Kōchi, to duunde Shikoku, Japon. Laabi tram ina njeyaa e laylaytol Tosaden Kōtsū.<ref>{{Cite web|title=とさでん交通株式会社|url=https://www.tosaden.co.jp/|access-date=2024-03-01|website=www.tosaden.co.jp}}</ref>
Innde diidi "Diidi Sanbashi" won heen sahaaji ina kollita tan taƴre hakkunde Harimayabashi e Sanbashi-dōri-gochōme. E nder ɗuum, heddii ko laana kaa, hakkunde Kōchi-Ekimae e Harimayabashi, ina wiyee laana Ekimae (laana karte station, Ekimae-sen).<ref>{{Cite web|date=October 1, 2014|title=「とさでん交通」として再スタートしました - とさでん交通株式会社|url=http://www.tosaden.co.jp/info/dtl.php?ID=566|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20220319210200/https://www.tosaden.co.jp/info/dtl.php?ID=566|archive-date=March 19, 2022|access-date=March 2, 2024|publisher=Tosaden Kōtsū}}</ref><ref>{{Cite web|date=2014-08-13|title=土佐電鉄と高知県交通の統合新会社は「とさでん交通」に|url=https://response.jp/article/2014/08/13/229923.html|access-date=2024-03-02|website=レスポンス(Response.jp)|language=ja}}</ref>
Gila nde sosaa haa ñalnde 30 suwee 2014, ko laana njoorndi Tosa (トサ 連 連, Tosa Denki Tetsudō) huutortoo nde, kono gila 1 oktoobar 2014, sosiyatee keso biyeteeɗo Tosaden Kōtsū ƴetti golle.
== Stations ==
Laana kaa ina waɗi 11 station.
== Innde Woɗɗude ==
(km) Nokku jokkondiral
Kōchi-ekimae (高地駅前) 0.0 Gartirgol laana njoorndi Kōchi 33°34′00′′N 133°32′37′′E Kōchi
Kōchibashi (高地橋) 0,3 33°33′51′′N 133°32′36′′Fuɗnaange
Hasuikemachi-dōri (Hasuikemachi-dōri) 0,5 33°33′44′′N 133°32′35′′E
0.8 Kotsū Tosaden: Lawol Gomen, Lawol Ino 33°33′33′′N 133°32′34′′E
Umenotsuji (梅の辻) 1,4 33°33′14′′N 133°32′38′′E
Sanbashi-dori-itchōme (1,9 33°33′02′′N 133°32′45′′E
Sanbashi-dori-nikom (Laabi Sanbashi 2nd Chome) 2.1 33°32′57′′N 133°32′49′′E
Sanbashi-dori-sankome (Laabi Sanbashi 3rd Chome) 2.4 33°32′48′′N 133°32′55′′E
Sanbashi-dori-yonkome (Laabi Sanbashi 4th Chome) 2.6 33°32′40′′N 133°33′00′′E
Sanbashi-shako-mae (Yeeso depot Sanbaasi) 3,0 33°32′30′′N 133°33′07′′E
Sanbashi-dori-gochome (Laabi Sanbashi 5th Chome) 3.2 33°32′26′′N 133°33′10′′E
== Tuugnorgal ==
15dzwls0ihwoso577qhf7nlwkyfu4jw
172774
172773
2026-06-10T23:36:42Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172774
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laawol Sanbashi''' (麿路, Sanbashi-sen; lit. laana Pier) ko laana tramway gollortooka wuro Kōchi, e nder diiwaan Kōchi, to duunde Shikoku, Japon. Laabi tram ina njeyaa e laylaytol Tosaden Kōtsū.<ref>{{Cite web|title=とさでん交通株式会社|url=https://www.tosaden.co.jp/|access-date=2024-03-01|website=www.tosaden.co.jp}}</ref>
Innde diidi "Diidi Sanbashi" won heen sahaaji ina kollita tan taƴre hakkunde Harimayabashi e Sanbashi-dōri-gochōme. E nder ɗuum, heddii ko laana kaa, hakkunde Kōchi-Ekimae e Harimayabashi, ina wiyee laana Ekimae (laana karte station, Ekimae-sen).<ref>{{Cite web|date=October 1, 2014|title=「とさでん交通」として再スタートしました - とさでん交通株式会社|url=http://www.tosaden.co.jp/info/dtl.php?ID=566|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20220319210200/https://www.tosaden.co.jp/info/dtl.php?ID=566|archive-date=March 19, 2022|access-date=March 2, 2024|publisher=Tosaden Kōtsū}}</ref><ref>{{Cite web|date=2014-08-13|title=土佐電鉄と高知県交通の統合新会社は「とさでん交通」に|url=https://response.jp/article/2014/08/13/229923.html|access-date=2024-03-02|website=レスポンス(Response.jp)|language=ja}}</ref>
Gila nde sosaa haa ñalnde 30 suwee 2014, ko laana njoorndi Tosa (トサ 連 連, Tosa Denki Tetsudō) huutortoo nde, kono gila 1 oktoobar 2014, sosiyatee keso biyeteeɗo Tosaden Kōtsū ƴetti golle.<ref>{{Cite book|author=Kokudo Kōtsū Shō Tetsudō Kyoku|title=Tetsudō Yōran (Heisei 19 Nendo)|year=2007|language=Japanese|publisher=Denkisha Kenkyūkai|location=Tokyo|isbn=978-4-88548-110-9|page=350}}</ref>
== Stations ==
Laana kaa ina waɗi 11 station.
== Innde Woɗɗude ==
(km) Nokku jokkondiral
Kōchi-ekimae (高地駅前) 0.0 Gartirgol laana njoorndi Kōchi 33°34′00′′N 133°32′37′′E Kōchi
Kōchibashi (高地橋) 0,3 33°33′51′′N 133°32′36′′Fuɗnaange
Hasuikemachi-dōri (Hasuikemachi-dōri) 0,5 33°33′44′′N 133°32′35′′E
0.8 Kotsū Tosaden: Lawol Gomen, Lawol Ino 33°33′33′′N 133°32′34′′E
Umenotsuji (梅の辻) 1,4 33°33′14′′N 133°32′38′′E
Sanbashi-dori-itchōme (1,9 33°33′02′′N 133°32′45′′E
Sanbashi-dori-nikom (Laabi Sanbashi 2nd Chome) 2.1 33°32′57′′N 133°32′49′′E
Sanbashi-dori-sankome (Laabi Sanbashi 3rd Chome) 2.4 33°32′48′′N 133°32′55′′E
Sanbashi-dori-yonkome (Laabi Sanbashi 4th Chome) 2.6 33°32′40′′N 133°33′00′′E
Sanbashi-shako-mae (Yeeso depot Sanbaasi) 3,0 33°32′30′′N 133°33′07′′E
Sanbashi-dori-gochome (Laabi Sanbashi 5th Chome) 3.2 33°32′26′′N 133°33′10′′E
== Tuugnorgal ==
bwi25og2j9ngylfju3mktyt5qjwfss0
Tosaden Kōtsū Ino Line
0
41935
172775
2026-06-10T23:40:38Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172775
wikitext
text/x-wiki
Laabi Ino (Laabi Ino, Ino-sen) ko laabi tramway gollotooɗi e duunde Shikoku, Japon, e nder wuro Kōchi, e nder diiwaan Kōchi, jeyaaɗo e laylaytol Tosaden Kōtsū.
Golle
Tram ina yahra ko ina wona hojomaaji 40 kala haa Station Ino e laabi 8–16 e waktu haa Kagamigawa hakkunde 6 a.m. e 10 p.m. Ko ɓuri heewde e golle tram ina njokki haa caggal laawol ngol rewrude e golle haa laawol Tosaden Kōtsū Gomen. Laylaytol kawrital ngol ko sosiyetee oo inniri ɗum Tozai Line.
Line Ino
Yiyngo
Kōchi nokku oo
Termini
Harimayabasi
Ino
Staasiyoŋaaji 34
Lowre Tosaden Kōtsū
Kugal
Golloowo (ɓe) Tosaden Kōtsū
Tariya
Udditaa ko ñalnde 2 lewru Mbooy hitaande 1904
Karallaagal
Njuuteeki laana kaa ko 11,2Km
Njaajeendi laawol ngol ko 1 067 mm (3 (ft 6 in)
Elektrik 600 V DC dow hoore
Stations
Innde Woɗɗude (km) Jokkondire Nokku
Harimayabashi 0.0 Kotsū: Lawol Gomen, Lawol Sanbashi Kōchi Kōchi
Horizum 0.3
Hasidori 0.6
Kochijo-mae 0.8
Kenso-mae 1.0
Gurando-doori 1.3
Masugata 1.5
Kamimachi-itkome 1.7
Kamimaasi-nikome 1.9
Kamimachi-yonkome 2.2
Kamimachi-gokome 2.4 Asahimachi-itkome 2.8
3.1 JR Shikoku: Laayi Dosan (Asahi)
Asahimaasi-sankome 3.4
Hotaarubaasi 3.7
Kagamigawabashi 4.2 JR Shikoku: Laabi Dosan (Kochi-Shogyo-Mae)
Kamoobe 4.7
Akebonoko-higasimaaki 5.1
Akebonoko 5.4
Asakura 5.6
5.8 JR Shikoku: Dosan Line (Asakura)
Asakurajinja-mae 6.3
Miyano-oku 6.8
Konay 7.3
Ujidanchi-mae 8,2 Ino,
Diiwaan Agawa
Yashiro-dori 8.6
Nakayaama 8.9
Edagawa 9.2 JR Shikoku: Line Dosan
Inoso-mae 9.8
Kitauchi 9.9
Kitayaama 10.3
Narutani 10,8
11.0 JR Shikoku: Dosan Line (Ino)
Ko 11.2
Tuugnorgal
ioylozrgqyi0pi7h75uiakru3lzx5rd
172776
172775
2026-06-10T23:43:07Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172776
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Laabi Ino (Laabi Ino, Ino-sen) ko laabi tramway gollotooɗi e duunde Shikoku, Japon, e nder wuro Kōchi, e nder diiwaan Kōchi, jeyaaɗo e laylaytol Tosaden Kōtsū.
Golle
Tram ina yahra ko ina wona hojomaaji 40 kala haa Station Ino e laabi 8–16 e waktu haa Kagamigawa hakkunde 6 a.m. e 10 p.m. Ko ɓuri heewde e golle tram ina njokki haa caggal laawol ngol rewrude e golle haa laawol Tosaden Kōtsū Gomen. Laylaytol kawrital ngol ko sosiyetee oo inniri ɗum Tozai Line.
Line Ino
Yiyngo
Kōchi nokku oo
Termini
Harimayabasi
Ino
Staasiyoŋaaji 34
Lowre Tosaden Kōtsū
Kugal
Golloowo (ɓe) Tosaden Kōtsū
Tariya
Udditaa ko ñalnde 2 lewru Mbooy hitaande 1904
Karallaagal
Njuuteeki laana kaa ko 11,2Km
Njaajeendi laawol ngol ko 1 067 mm (3 (ft 6 in)
Elektrik 600 V DC dow hoore
Stations
Innde Woɗɗude (km) Jokkondire Nokku
Harimayabashi 0.0 Kotsū: Lawol Gomen, Lawol Sanbashi Kōchi Kōchi
Horizum 0.3
Hasidori 0.6
Kochijo-mae 0.8
Kenso-mae 1.0
Gurando-doori 1.3
Masugata 1.5
Kamimachi-itkome 1.7
Kamimaasi-nikome 1.9
Kamimachi-yonkome 2.2
Kamimachi-gokome 2.4 Asahimachi-itkome 2.8
3.1 JR Shikoku: Laayi Dosan (Asahi)
Asahimaasi-sankome 3.4
Hotaarubaasi 3.7
Kagamigawabashi 4.2 JR Shikoku: Laabi Dosan (Kochi-Shogyo-Mae)
Kamoobe 4.7
Akebonoko-higasimaaki 5.1
Akebonoko 5.4
Asakura 5.6
5.8 JR Shikoku: Dosan Line (Asakura)
Asakurajinja-mae 6.3
Miyano-oku 6.8
Konay 7.3
Ujidanchi-mae 8,2 Ino,
Diiwaan Agawa
Yashiro-dori 8.6
Nakayaama 8.9
Edagawa 9.2 JR Shikoku: Line Dosan
Inoso-mae 9.8
Kitauchi 9.9
Kitayaama 10.3
Narutani 10,8
11.0 JR Shikoku: Dosan Line (Ino)
Ko 11.2
Tuugnorgal
3he67ao02cqg4y0ja4ertjhcv236ehh
172777
172776
2026-06-10T23:46:41Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172777
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laabi Ino''' (Laabi Ino, Ino-sen) ko laabi tramway gollotooɗi e duunde Shikoku, Japon, e nder wuro Kōchi, e nder diiwaan Kōchi, jeyaaɗo e laylaytol Tosaden Kōtsū.
== Golle ==
Tram ina yahra ko ina wona hojomaaji 40 kala haa Station Ino e laabi 8–16 e waktu haa Kagamigawa hakkunde 6 a.m. e 10 p.m. Ko ɓuri heewde e golle tram ina njokki haa caggal laawol ngol rewrude e golle haa laawol Tosaden Kōtsū Gomen. Laylaytol kawrital ngol ko sosiyetee oo inniri ɗum Tozai Line.
== Line Ino ==
Yiyngo
Kōchi nokku oo
Termini
Harimayabasi
Ino
Staasiyoŋaaji 34
Lowre Tosaden Kōtsū
Kugal
Golloowo (ɓe) Tosaden Kōtsū
Tariya
Udditaa ko ñalnde 2 lewru Mbooy hitaande 1904
Karallaagal
Njuuteeki laana kaa ko 11,2Km
Njaajeendi laawol ngol ko 1 067 mm (3 (ft 6 in)
Elektrik 600 V DC dow hoore
Stations
Innde Woɗɗude (km) Jokkondire Nokku
Harimayabashi 0.0 Kotsū: Lawol Gomen, Lawol Sanbashi Kōchi Kōchi
Horizum 0.3
Hasidori 0.6
IKochijo-mae 0.8
Kenso-mae 1.0
Gurando-doori 1.3
Masugata 1.5
Kamimachi-itkome 1.7
Kamimaasi-nikome 1.9
Kamimachi-yonkome 2.2
Kamimachi-gokome 2.4 Asahimachi-itkome 2.8
3.1 JR Shikoku: Laayi Dosan (Asahi)
Asahimaasi-sankome 3.4
Hotaarubaasi 3.7
Kagamigawabashi 4.2 JR Shikoku: Laabi Dosan (Kochi-Shogyo-Mae)
Kamoobe 4.7
Akebonoko-higasimaaki 5.1
Akebonoko 5.4
Asakura 5.6
5.8 JR Shikoku: Dosan Line (Asakura)
Asakurajinja-mae 6.3
Miyano-oku 6.8
Konay 7.3
Ujidanchi-mae 8,2 Ino,
Diiwaan Agawa
Yashiro-dori 8.6
Nakayaama 8.9
Edagawa 9.2 JR Shikoku: Line Dosan
Inoso-mae 9.8
Kitauchi 9.9
Kitayaama 10.3
Narutani 10,8
11.0 JR Shikoku: Dosan Line (Ino)
Ko 11.2
Tuugnorgal
6bxq67kqi5mjud30gz5pw5x02c3udyb
172778
172777
2026-06-10T23:48:22Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172778
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laabi Ino''' (Laabi Ino, Ino-sen) ko laabi tramway gollotooɗi e duunde Shikoku, Japon, e nder wuro Kōchi, e nder diiwaan Kōchi, jeyaaɗo e laylaytol Tosaden Kōtsū.<ref>{{Cite web|title=Timetable|url=https://www.tosaden.co.jp/train/pdf/jikoku_20240801/ino.pdf?20250423233109}}</ref><ref>{{Cite web|title=Timetable|url=https://www.tosaden.co.jp/train/pdf/jikoku_20240801/kagamigawa.pdf?20250423233334}}</ref> The combined line is nicknamed Tozai Line by the company.<nowiki><ref>{</nowiki>
== Golle ==
Tram ina yahra ko ina wona hojomaaji 40 kala haa Station Ino e laabi 8–16 e waktu haa Kagamigawa hakkunde 6 a.m. e 10 p.m. Ko ɓuri heewde e golle tram ina njokki haa caggal laawol ngol rewrude e golle haa laawol Tosaden Kōtsū Gomen. Laylaytol kawrital ngol ko sosiyetee oo inniri ɗum Tozai Line.
== Line Ino ==
Yiyngo
Kōchi nokku oo
Termini
Harimayabasi
Ino
Staasiyoŋaaji 34
Lowre Tosaden Kōtsū
Kugal
Golloowo (ɓe) Tosaden Kōtsū
Tariya
Udditaa ko ñalnde 2 lewru Mbooy hitaande 1904
Karallaagal
Njuuteeki laana kaa ko 11,2Km
Njaajeendi laawol ngol ko 1 067 mm (3 (ft 6 in)
Elektrik 600 V DC dow hoore
Stations
Innde Woɗɗude (km) Jokkondire Nokku
Harimayabashi 0.0 Kotsū: Lawol Gomen, Lawol Sanbashi Kōchi Kōchi
Horizum 0.3
Hasidori 0.6
IKochijo-mae 0.8
Kenso-mae 1.0
Gurando-doori 1.3
Masugata 1.5
Kamimachi-itkome 1.7
Kamimaasi-nikome 1.9
Kamimachi-yonkome 2.2
Kamimachi-gokome 2.4 Asahimachi-itkome 2.8
3.1 JR Shikoku: Laayi Dosan (Asahi)
Asahimaasi-sankome 3.4
Hotaarubaasi 3.7
Kagamigawabashi 4.2 JR Shikoku: Laabi Dosan (Kochi-Shogyo-Mae)
Kamoobe 4.7
Akebonoko-higasimaaki 5.1
Akebonoko 5.4
Asakura 5.6
5.8 JR Shikoku: Dosan Line (Asakura)
Asakurajinja-mae 6.3
Miyano-oku 6.8
Konay 7.3
Ujidanchi-mae 8,2 Ino,
Diiwaan Agawa
Yashiro-dori 8.6
Nakayaama 8.9
Edagawa 9.2 JR Shikoku: Line Dosan
Inoso-mae 9.8
Kitauchi 9.9
Kitayaama 10.3
Narutani 10,8
11.0 JR Shikoku: Dosan Line (Ino)
Ko 11.2
Tuugnorgal
cdnxf2zya09sp076gk97yyqazktnofj
Watarase Keikoku Line
0
41936
172779
2026-06-11T09:57:28Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172779
wikitext
text/x-wiki
Laabi Watarase Keikoku (Laawol Watarase Keikoku, Laawol Watarase Keikoku-sen) ko laawol laana njoorndi Japon jokkondirngol e nokku Kiryū to Kiryū, Gunma e nokku Matō to Nikkō, Tochigi. Ko ngol woni go’o ko laawol laana njoorndi ngol sosiyetee tataɓo biyeteeɗo Watarase Keikoku Railway (laabi laana njoorndi Watarase Keikoku, Watarase Keikoku Tetsudō) gollotoo. Sosiyetee oo e liggey oo ina nganndiraa kadi Watakei (Watakei) walla Watetsu (Watetsu). Sosiyetee oo heɓi laana kaa ko e sosiyetee laana njoorndi Japon fuɗnaange (JR East) e hitaande 1989. No innde ndee holliri nii, laana kaa ina rewi e maayo Watarase rewrude e falnde luggiɗnde.
Tariya
Ashio Railway Co. udditi laawol ngol haa Ashio-Motoyama (kilomeeteeruuji 2 walla 1,2 milyoŋ caggal Mato) e hitaande 1911–12[laɓɓitingol ina haani] ngam golloraade Mine njamndi Ashio, e renndinde laawol ngol e JNR e hitaande 1913. Laawol yahooɓe ngol fuɗɗii ko e hitaande 1911.
Mineraal njamndi oo udditaa e hitaande 1973, e oon sahaa kadi laana kaa ƴettitaa ngam mahngo baraas Kusaki, ina heen tunnel Kusaki mo 5 242 meeteer (17 198 ft).
Golle laana njoorndi hakkunde Kiryū e Matō mbaɗtaa e laawol laana njoorndi Watarase Keikoku, sosiyatee tataɓo, e hitaande 1989. Kadi e hitaande 1989, taƴre Ashio-Motoyama – Mato uddaama.
Doggi baɗɗiiɗi
Woɗɗude: 44,1 km (27,4 mi)
Njaajeendi: 1 067 mm (3 ft 6 in)
Staasiyoŋaaji: 17
Rewindaade laabi ɗiɗi: Alaa
Elektrik: Alaa
Signal laana njoorndi:
Kiryū — Siim-Shinden: Otomatik
Shimo-Shinden — Matō: Otomatik koolaaɗo
Doggol station
Lonngere ina dartoo e nokkuuji ɗi "●" mbinndaa, ina njaha e nokkuuji "J".
Lonngere nokkuure ndee ina jokki e denndaangal dingiral (so wonaa Bojel Signal Shimo-Shinden).
No. Stasiyoŋ Stasiyoŋ Japon Watarase Keikoku-gō Nokku jolngo
WK01 Kiryū Kiryu Fuɗnaange Japon Sosiyetee laana njoorndi (JR Fuɗnaange): Laabi Ryōmō
Laawol laana njoorndi kuuraa Jōmo: Laabi Jōmō (Nishi-Kiryu) Kiryū Gunma
WK02 Siimoore-Shinnde
WK03 Aioi ※ Laawol laana njoorndi Tōbu: Laawol Kiryū
WK04 nokku dingiral Undō-Kōen { Laawol laana njoorndi kuuraa Jōmō: Laabi Jōmō (Kiryu-Kyūjō-Mae)
WK05 Ōmama ● Tobu: Laana Kiryū (Akagi)
Laana njoorndi kuuraa Jōmo: Laabi Jōmō (Akagi) Midori
WK06 Kami-Kambay | WK07 Motojuku | Kiriyu
WK08 Mizunuma ●
WK09 Haanawa | Midori
WK10 Nakano |
WK11 Konaka |
WK12 Koɗo ●
WK13 Ɓooygol ●
WK14 Haramuko | Nikkō Tochigi
WK15 Ko ●
WK16 Aasiyo ●
WK17 Mato
Tuugnorgal
6fzdjhvjru24bl76aw88cdl54cr3ksh
172780
172779
2026-06-11T09:59:05Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172780
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Laabi Watarase Keikoku (Laawol Watarase Keikoku, Laawol Watarase Keikoku-sen) ko laawol laana njoorndi Japon jokkondirngol e nokku Kiryū to Kiryū, Gunma e nokku Matō to Nikkō, Tochigi. Ko ngol woni go’o ko laawol laana njoorndi ngol sosiyetee tataɓo biyeteeɗo Watarase Keikoku Railway (laabi laana njoorndi Watarase Keikoku, Watarase Keikoku Tetsudō) gollotoo. Sosiyetee oo e liggey oo ina nganndiraa kadi Watakei (Watakei) walla Watetsu (Watetsu). Sosiyetee oo heɓi laana kaa ko e sosiyetee laana njoorndi Japon fuɗnaange (JR East) e hitaande 1989. No innde ndee holliri nii, laana kaa ina rewi e maayo Watarase rewrude e falnde luggiɗnde.
Tariya
Ashio Railway Co. udditi laawol ngol haa Ashio-Motoyama (kilomeeteeruuji 2 walla 1,2 milyoŋ caggal Mato) e hitaande 1911–12[laɓɓitingol ina haani] ngam golloraade Mine njamndi Ashio, e renndinde laawol ngol e JNR e hitaande 1913. Laawol yahooɓe ngol fuɗɗii ko e hitaande 1911.
Mineraal njamndi oo udditaa e hitaande 1973, e oon sahaa kadi laana kaa ƴettitaa ngam mahngo baraas Kusaki, ina heen tunnel Kusaki mo 5 242 meeteer (17 198 ft).
Golle laana njoorndi hakkunde Kiryū e Matō mbaɗtaa e laawol laana njoorndi Watarase Keikoku, sosiyatee tataɓo, e hitaande 1989. Kadi e hitaande 1989, taƴre Ashio-Motoyama – Mato uddaama.
Doggi baɗɗiiɗi
Woɗɗude: 44,1 km (27,4 mi)
Njaajeendi: 1 067 mm (3 ft 6 in)
Staasiyoŋaaji: 17
Rewindaade laabi ɗiɗi: Alaa
Elektrik: Alaa
Signal laana njoorndi:
Kiryū — Siim-Shinden: Otomatik
Shimo-Shinden — Matō: Otomatik koolaaɗo
Doggol station
Lonngere ina dartoo e nokkuuji ɗi "●" mbinndaa, ina njaha e nokkuuji "J".
Lonngere nokkuure ndee ina jokki e denndaangal dingiral (so wonaa Bojel Signal Shimo-Shinden).
No. Stasiyoŋ Stasiyoŋ Japon Watarase Keikoku-gō Nokku jolngo
WK01 Kiryū Kiryu Fuɗnaange Japon Sosiyetee laana njoorndi (JR Fuɗnaange): Laabi Ryōmō
Laawol laana njoorndi kuuraa Jōmo: Laabi Jōmō (Nishi-Kiryu) Kiryū Gunma
WK02 Siimoore-Shinnde
WK03 Aioi ※ Laawol laana njoorndi Tōbu: Laawol Kiryū
WK04 nokku dingiral Undō-Kōen { Laawol laana njoorndi kuuraa Jōmō: Laabi Jōmō (Kiryu-Kyūjō-Mae)
WK05 Ōmama ● Tobu: Laana Kiryū (Akagi)
Laana njoorndi kuuraa Jōmo: Laabi Jōmō (Akagi) Midori
WK06 Kami-Kambay | WK07 Motojuku | Kiriyu
WK08 Mizunuma ●
WK09 Haanawa | Midori
WK10 Nakano |
WK11 Konaka |
WK12 Koɗo ●
WK13 Ɓooygol ●
WK14 Haramuko | Nikkō Tochigi
WK15 Ko ●
WK16 Aasiyo ●
WK17 Mato
Tuugnorgal
rwq5q9x96cm42z127r987zmm08qxt4v
172781
172780
2026-06-11T10:02:32Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172781
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laabi Watarase Keikoku''' (Laawol Watarase Keikoku, Laawol Watarase Keikoku-sen) ko laawol laana njoorndi Japon jokkondirngol e nokku Kiryū to Kiryū, Gunma e nokku Matō to Nikkō, Tochigi. Ko ngol woni go’o ko laawol laana njoorndi ngol sosiyetee tataɓo biyeteeɗo Watarase Keikoku Railway (laabi laana njoorndi Watarase Keikoku, Watarase Keikoku Tetsudō) gollotoo. Sosiyetee oo e liggey oo ina nganndiraa kadi Watakei (Watakei) walla Watetsu (Watetsu). Sosiyetee oo heɓi laana kaa ko e sosiyetee laana njoorndi Japon fuɗnaange (JR East) e hitaande 1989. No innde ndee holliri nii, laana kaa ina rewi e maayo Watarase rewrude e falnde luggiɗnde.
== Tariya ==
Ashio Railway Co. udditi laawol ngol haa Ashio-Motoyama (kilomeeteeruuji 2 walla 1,2 milyoŋ caggal Mato) e hitaande 1911–12[laɓɓitingol ina haani] ngam golloraade Mine njamndi Ashio, e renndinde laawol ngol e JNR e hitaande 1913. Laawol yahooɓe ngol fuɗɗii ko e hitaande 1911.
Mineraal njamndi oo udditaa e hitaande 1973, e oon sahaa kadi laana kaa ƴettitaa ngam mahngo baraas Kusaki, ina heen tunnel Kusaki mo 5 242 meeteer (17 198 ft).
Golle laana njoorndi hakkunde Kiryū e Matō mbaɗtaa e laawol laana njoorndi Watarase Keikoku, sosiyatee tataɓo, e hitaande 1989. Kadi e hitaande 1989, taƴre Ashio-Motoyama – Mato uddaama.
== Doggi baɗɗiiɗi ==
Woɗɗude: 44,1 km (27,4 mi)
Njaajeendi: 1 067 mm (3 ft 6 in)
Staasiyoŋaaji: 17
Rewindaade laabi ɗiɗi: Alaa
== Elektrik: Alaa ==
Signal laana njoorndi:
Kiryū — Siim-Shinden: Otomatik
Shimo-Shinden — Matō: Otomatik koolaaɗo
== Doggol station ==
Lonngere ina dartoo e nokkuuji ɗi "●" mbinndaa, ina njaha e nokkuuji "J".
Lonngere nokkuure ndee ina jokki e denndaangal dingiral (so wonaa Bojel Signal Shimo-Shinden).
No. Stasiyoŋ Stasiyoŋ Japon Watarase Keikoku-gō Nokku jolngo
WK01 Kiryū Kiryu Fuɗnaange Japon Sosiyetee laana njoorndi (JR Fuɗnaange): Laabi Ryōmō
Laawol laana njoorndi kuuraa Jōmo: Laabi Jōmō (Nishi-Kiryu) Kiryū Gunma
== WK02 Siimoore-Shinnde ==
WK03 Aioi ※ Laawol laana njoorndi Tōbu: Laawol Kiryū
WK04 nokku dingiral Undō-Kōen { Laawol laana njoorndi kuuraa Jōmō: Laabi Jōmō (Kiryu-Kyūjō-Mae)
WK05 Ōmama ● Tobu: Laana Kiryū (Akagi)
Laana njoorndi kuuraa Jōmo: Laabi Jōmō (Akagi) Midori
WK06 Kami-Kambay | WK07 Motojuku | Kiriyu
WK08 Mizunuma ●
WK09 Haanawa | Midori
WK10 Nakano |
WK11 Konaka |
WK12 Koɗo ●
WK13 Ɓooygol ●
WK14 Haramuko | Nikkō Tochigi
WK15 Ko ●
WK16 Aasiyo ●
WK17 Mato
== Tuugnorgal ==
j7ftyxagjz7ixl60wfwpfjm8jlpmymb
172782
172781
2026-06-11T10:03:41Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172782
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laabi Watarase Keikoku''' (Laawol Watarase Keikoku, Laawol Watarase Keikoku-sen) ko laawol laana njoorndi Japon jokkondirngol e nokku Kiryū to Kiryū, Gunma e nokku Matō to Nikkō, Tochigi. Ko ngol woni go’o ko laawol laana njoorndi ngol sosiyetee tataɓo biyeteeɗo Watarase Keikoku Railway (laabi laana njoorndi Watarase Keikoku, Watarase Keikoku Tetsudō) gollotoo. Sosiyetee oo e liggey oo ina nganndiraa kadi Watakei (Watakei) walla Watetsu (Watetsu). Sosiyetee oo heɓi laana kaa ko e sosiyetee laana njoorndi Japon fuɗnaange (JR East) e hitaande 1989. No innde ndee holliri nii, laana kaa ina rewi e maayo Watarase rewrude e falnde luggiɗnde.<ref name=":0">{{Cite web|title=沿革・歴史|trans-title=Company History|url=https://www.watetsu.com/company/history.php|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207115203/https://www.watetsu.com/company/history.php|archive-date=7 December 2023|access-date=9 February 2024|website=watetsu.com|language=ja}}</ref>
== Tariya ==
Ashio Railway Co. udditi laawol ngol haa Ashio-Motoyama (kilomeeteeruuji 2 walla 1,2 milyoŋ caggal Mato) e hitaande 1911–12[laɓɓitingol ina haani] ngam golloraade Mine njamndi Ashio, e renndinde laawol ngol e JNR e hitaande 1913. Laawol yahooɓe ngol fuɗɗii ko e hitaande 1911.
Mineraal njamndi oo udditaa e hitaande 1973, e oon sahaa kadi laana kaa ƴettitaa ngam mahngo baraas Kusaki, ina heen tunnel Kusaki mo 5 242 meeteer (17 198 ft).
Golle laana njoorndi hakkunde Kiryū e Matō mbaɗtaa e laawol laana njoorndi Watarase Keikoku, sosiyatee tataɓo, e hitaande 1989. Kadi e hitaande 1989, taƴre Ashio-Motoyama – Mato uddaama.
== Doggi baɗɗiiɗi ==
Woɗɗude: 44,1 km (27,4 mi)
Njaajeendi: 1 067 mm (3 ft 6 in)
Staasiyoŋaaji: 17
Rewindaade laabi ɗiɗi: Alaa
== Elektrik: Alaa ==
Signal laana njoorndi:
Kiryū — Siim-Shinden: Otomatik
Shimo-Shinden — Matō: Otomatik koolaaɗo
== Doggol station ==
Lonngere ina dartoo e nokkuuji ɗi "●" mbinndaa, ina njaha e nokkuuji "J".
Lonngere nokkuure ndee ina jokki e denndaangal dingiral (so wonaa Bojel Signal Shimo-Shinden).
No. Stasiyoŋ Stasiyoŋ Japon Watarase Keikoku-gō Nokku jolngo
WK01 Kiryū Kiryu Fuɗnaange Japon Sosiyetee laana njoorndi (JR Fuɗnaange): Laabi Ryōmō
Laawol laana njoorndi kuuraa Jōmo: Laabi Jōmō (Nishi-Kiryu) Kiryū Gunma
== WK02 Siimoore-Shinnde ==
WK03 Aioi ※ Laawol laana njoorndi Tōbu: Laawol Kiryū
WK04 nokku dingiral Undō-Kōen { Laawol laana njoorndi kuuraa Jōmō: Laabi Jōmō (Kiryu-Kyūjō-Mae)
WK05 Ōmama ● Tobu: Laana Kiryū (Akagi)
Laana njoorndi kuuraa Jōmo: Laabi Jōmō (Akagi) Midori
WK06 Kami-Kambay | WK07 Motojuku | Kiriyu
WK08 Mizunuma ●
WK09 Haanawa | Midori
WK10 Nakano |
WK11 Konaka |
WK12 Koɗo ●
WK13 Ɓooygol ●
WK14 Haramuko | Nikkō Tochigi
WK15 Ko ●
WK16 Aasiyo ●
WK17 Mato
== Tuugnorgal ==
nc5wb1524jodz54zjk5juhpqrmkad15
172783
172782
2026-06-11T10:05:13Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172783
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laabi Watarase Keikoku''' (Laawol Watarase Keikoku, Laawol Watarase Keikoku-sen) ko laawol laana njoorndi Japon jokkondirngol e nokku Kiryū to Kiryū, Gunma e nokku Matō to Nikkō, Tochigi. Ko ngol woni go’o ko laawol laana njoorndi ngol sosiyetee tataɓo biyeteeɗo Watarase Keikoku Railway (laabi laana njoorndi Watarase Keikoku, Watarase Keikoku Tetsudō) gollotoo. Sosiyetee oo e liggey oo ina nganndiraa kadi Watakei (Watakei) walla Watetsu (Watetsu). Sosiyetee oo heɓi laana kaa ko e sosiyetee laana njoorndi Japon fuɗnaange (JR East) e hitaande 1989. No innde ndee holliri nii, laana kaa ina rewi e maayo Watarase rewrude e falnde luggiɗnde.<ref name=":0">{{Cite web|title=沿革・歴史|trans-title=Company History|url=https://www.watetsu.com/company/history.php|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207115203/https://www.watetsu.com/company/history.php|archive-date=7 December 2023|access-date=9 February 2024|website=watetsu.com|language=ja}}</ref>
== Tariya ==
Ashio Railway Co. udditi laawol ngol haa Ashio-Motoyama (kilomeeteeruuji 2 walla 1,2 milyoŋ caggal Mato) e hitaande 1911–12[laɓɓitingol ina haani] ngam golloraade Mine njamndi Ashio, e renndinde laawol ngol e JNR e hitaande 1913. Laawol yahooɓe ngol fuɗɗii ko e hitaande 1911.
Mineraal njamndi oo udditaa e hitaande 1973, e oon sahaa kadi laana kaa ƴettitaa ngam mahngo baraas Kusaki, ina heen tunnel Kusaki mo 5 242 meeteer (17 198 ft).laana
Golle njoorndi hakkunde Kiryū e Matō mbaɗtaa e laawol laana njoorndi Watarase Keikoku, sosiyatee tataɓo, e hitaande 1989. Kadi e hitaande 1989, taƴre Ashio-Motoyama – Mato uddaama.
== Doggi baɗɗiiɗi ==
Woɗɗude: 44,1 km (27,4 mi)
Njaajeendi: 1 067 mm (3 ft 6 in)
Staasiyoŋaaji: 17
Rewindaade laabi ɗiɗi: Alaa
== Elektrik: Alaa ==
Signal laana njoorndi:
Kiryū — Siim-Shinden: Otomatik
Shimo-Shinden — Matō: Otomatik koolaaɗo
== Doggol station ==
Lonngere ina dartoo e nokkuuji ɗi "●" mbinndaa, ina njaha e nokkuuji "J".
Lonngere nokkuure ndee ina jokki e denndaangal dingiral (so wonaa Bojel Signal Shimo-Shinden).
No. Stasiyoŋ Stasiyoŋ Japon Watarase Keikoku-gō Nokku jolngo
WK01 Kiryū Kiryu Fuɗnaange Japon Sosiyetee laana njoorndi (JR Fuɗnaange): Laabi Ryōmō
Laawol laana njoorndi kuuraa Jōmo: Laabi Jōmō (Nishi-Kiryu) Kiryū Gunma
== WK02 Siimoore-Shinnde ==
WK03 Aioi ※ Laawol laana njoorndi Tōbu: Laawol Kiryū
WK04 nokku dingiral Undō-Kōen { Laawol laana njoorndi kuuraa Jōmō: Laabi Jōmō (Kiryu-Kyūjō-Mae)
WK05 Ōmama ● Tobu: Laana Kiryū (Akagi)
Laana njoorndi kuuraa Jōmo: Laabi Jōmō (Akagi) Midori
WK06 Kami-Kambay | WK07 Motojuku | Kiriyu
WK08 Mizunuma ●
WK09 Haanawa | Midori
WK10 Nakano |
WK11 Konaka |
WK12 Koɗo ●
WK13 Ɓooygol ●
WK14 Haramuko | Nikkō Tochigi
WK15 Ko ●
WK16 Aasiyo ●
WK17 Mato
== Tuugnorgal ==
rbcdp1stbt5d3cliyoyu8aovmfbs53m
172784
172783
2026-06-11T10:07:01Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172784
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laabi Watarase Keikoku''' (Laawol Watarase Keikoku, Laawol Watarase Keikoku-sen) ko laawol laana njoorndi Japon jokkondirngol e nokku Kiryū to Kiryū, Gunma e nokku Matō to Nikkō, Tochigi. Ko ngol woni go’o ko laawol laana njoorndi ngol sosiyetee tataɓo biyeteeɗo Watarase Keikoku Railway (laabi laana njoorndi Watarase Keikoku, Watarase Keikoku Tetsudō) gollotoo. Sosiyetee oo e liggey oo ina nganndiraa kadi Watakei (Watakei) walla Watetsu (Watetsu). Sosiyetee oo heɓi laana kaa ko e sosiyetee laana njoorndi Japon fuɗnaange (JR East) e hitaande 1989. No innde ndee holliri nii, laana kaa ina rewi e maayo Watarase rewrude e falnde luggiɗnde.<ref name=":0">{{Cite web|title=沿革・歴史|trans-title=Company History|url=https://www.watetsu.com/company/history.php|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207115203/https://www.watetsu.com/company/history.php|archive-date=7 December 2023|access-date=9 February 2024|website=watetsu.com|language=ja}}</ref>
== Tariya ==
Ashio Railway Co. udditi laawol ngol haa Ashio-Motoyama (kilomeeteeruuji 2 walla 1,2 milyoŋ caggal Mato) e hitaande 1911–12[laɓɓitingol ina haani] ngam golloraade Mine njamndi Ashio, e renndinde laawol ngol e JNR e hitaande 1913. Laawol yahooɓe ngol fuɗɗii ko e hitaande 1911.
Mineraal njamndi oo udditaa e hitaande 1973, e oon sahaa kadi laana kaa ƴettitaa ngam mahngo baraas Kusaki, ina heen tunnel Kusaki mo 5 242 meeteer (17 198 ft).laana..<ref name=":02">{{Cite web|title=沿革・歴史|trans-title=Company History|url=https://www.watetsu.com/company/history.php|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207115203/https://www.watetsu.com/company/history.php|archive-date=7 December 2023|access-date=9 February 2024|website=watetsu.com|language=ja}}</ref>
Golle njoorndi hakkunde Kiryū e Matō mbaɗtaa e laawol laana njoorndi Watarase Keikoku, sosiyatee tataɓo, e hitaande 1989. Kadi e hitaande 1989, taƴre Ashio-Motoyama – Mato uddaama.
== Doggi baɗɗiiɗi ==
Woɗɗude: 44,1 km (27,4 mi)
Njaajeendi: 1 067 mm (3 ft 6 in)
Staasiyoŋaaji: 17
Rewindaade laabi ɗiɗi: Alaa
== Elektrik: Alaa ==
Signal laana njoorndi:
Kiryū — Siim-Shinden: Otomatik
Shimo-Shinden — Matō: Otomatik koolaaɗo
== Doggol station ==
Lonngere ina dartoo e nokkuuji ɗi "●" mbinndaa, ina njaha e nokkuuji "J".
Lonngere nokkuure ndee ina jokki e denndaangal dingiral (so wonaa Bojel Signal Shimo-Shinden).
No. Stasiyoŋ Stasiyoŋ Japon Watarase Keikoku-gō Nokku jolngo
WK01 Kiryū Kiryu Fuɗnaange Japon Sosiyetee laana njoorndi (JR Fuɗnaange): Laabi Ryōmō
Laawol laana njoorndi kuuraa Jōmo: Laabi Jōmō (Nishi-Kiryu) Kiryū Gunma
== WK02 Siimoore-Shinnde ==
WK03 Aioi ※ Laawol laana njoorndi Tōbu: Laawol Kiryū
WK04 nokku dingiral Undō-Kōen { Laawol laana njoorndi kuuraa Jōmō: Laabi Jōmō (Kiryu-Kyūjō-Mae)
WK05 Ōmama ● Tobu: Laana Kiryū (Akagi)
Laana njoorndi kuuraa Jōmo: Laabi Jōmō (Akagi) Midori
WK06 Kami-Kambay | WK07 Motojuku | Kiriyu
WK08 Mizunuma ●
WK09 Haanawa | Midori
WK10 Nakano |
WK11 Konaka |
WK12 Koɗo ●
WK13 Ɓooygol ●
WK14 Haramuko | Nikkō Tochigi
WK15 Ko ●
WK16 Aasiyo ●
WK17 Mato
== Tuugnorgal ==
suiebktp9okb3qp856mgp88yw143y3q
Yamaman Yūkarigaoka Line
0
41937
172785
2026-06-11T10:10:09Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172785
wikitext
text/x-wiki
Laabi Yūkarigaoka (Laabi Yūkarigaoka, Yūkarigaoka Sen) ko Japonnaaɓe diwtuɓe yimɓe Yamaman Co., Ltd., ƴellitoowo wuro Yukarigaoka. Laawol ngol udditaa e daawe ɗiɗi hakkunde 2 noowammbar 1982 e 22 suwee 1983, ummotoo ko e Gare Yūkarigaoka, laawol ngol fof woni ko e Sakura, Chiba. Laral ngal ina ƴetta laawol gonngol e mbaadi raket no hollirtee e natal laawol ngol nii.
Doggol dingiral
Staasiyoŋaaji ɗii fof ina tawee e Sakura, to Chiba. Lonngere ina doga e doggol limtaangol ngol.
Innde Jokkondiral Woɗɗude
Yukarigaoka 0,0 km (0 mi) Ikon ngam laawol mawngol Keisei. Keisei Laana mawka
Caka Chiku 0,6 km (0,37 mi)
Kōen 1,1 km (0,68 mi)
2,0 km (1,2 mi)
Chugakkō 2,8 km (1,7 mi)
Ino 3,6 km (2,2 mi)
Koen 4,1 km (2,5 mi)
Caka Chiku 4,6 km (2,9 mi)
Yūkarigaoka 5,2 km (3,2 mi) Ikon ngam laawol mawngol Keisei. Keisei Laana mawka
Otooji ɗii
Gila lewru noowammbar 2020, Yamaman sosi departemaa otooji sabu laana Yamaman Yukarigaoka ina saɗi huutoraade mawɓe hoɗɓe e Yūkari-ga-Oka so ina njillondiri e saraaji ɗii e yahde soodde e ko nanndi heen. E fuɗɗoode, Yamaman huutoriima Kokorara Gō ngam jarribo renndo tuggi 2013 haa oktoobar 2020 ngam miskineeɓe yah-ngartaa. Koara Gō[2] ina doga e saraaji laabi Yamaman Yukarigaoka. Kadi, departemaa otooji Yamaman ina jogii laabi joy, ɗi mbaaw-ɗaa yahde e mum en e njoɓdi 200 yen (mawɗo), 100 yen (cukalel). laawol yoɓde njoɓdi ko seedantaagal yeeso. Otooji ɗii ko Hino Rajo e Hino Poncho.
Ƴeew kadi
Doggol laabi yah-ngartaa jaawɗo
Tuugnorgal
0tswoj1q7khtja2a7ntskzqss60swhk
172786
172785
2026-06-11T10:12:08Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172786
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Laabi Yūkarigaoka (Laabi Yūkarigaoka, Yūkarigaoka Sen) ko Japonnaaɓe diwtuɓe yimɓe Yamaman Co., Ltd., ƴellitoowo wuro Yukarigaoka. Laawol ngol udditaa e daawe ɗiɗi hakkunde 2 noowammbar 1982 e 22 suwee 1983, ummotoo ko e Gare Yūkarigaoka, laawol ngol fof woni ko e Sakura, Chiba. Laral ngal ina ƴetta laawol gonngol e mbaadi raket no hollirtee e natal laawol ngol nii.
Doggol dingiral
Staasiyoŋaaji ɗii fof ina tawee e Sakura, to Chiba. Lonngere ina doga e doggol limtaangol ngol.
Innde Jokkondiral Woɗɗude
Yukarigaoka 0,0 km (0 mi) Ikon ngam laawol mawngol Keisei. Keisei Laana mawka
Caka Chiku 0,6 km (0,37 mi)
Kōen 1,1 km (0,68 mi)
2,0 km (1,2 mi)
Chugakkō 2,8 km (1,7 mi)
Ino 3,6 km (2,2 mi)
Koen 4,1 km (2,5 mi)
Caka Chiku 4,6 km (2,9 mi)
Yūkarigaoka 5,2 km (3,2 mi) Ikon ngam laawol mawngol Keisei. Keisei Laana mawka
Otooji ɗii
Gila lewru noowammbar 2020, Yamaman sosi departemaa otooji sabu laana Yamaman Yukarigaoka ina saɗi huutoraade mawɓe hoɗɓe e Yūkari-ga-Oka so ina njillondiri e saraaji ɗii e yahde soodde e ko nanndi heen. E fuɗɗoode, Yamaman huutoriima Kokorara Gō ngam jarribo renndo tuggi 2013 haa oktoobar 2020 ngam miskineeɓe yah-ngartaa. Koara Gō[2] ina doga e saraaji laabi Yamaman Yukarigaoka. Kadi, departemaa otooji Yamaman ina jogii laabi joy, ɗi mbaaw-ɗaa yahde e mum en e njoɓdi 200 yen (mawɗo), 100 yen (cukalel). laawol yoɓde njoɓdi ko seedantaagal yeeso. Otooji ɗii ko Hino Rajo e Hino Poncho.
Ƴeew kadi
Doggol laabi yah-ngartaa jaawɗo
Tuugnorgal
e5l8zu50crsgqsb07b76zcctaqhdpmq
172787
172786
2026-06-11T10:14:10Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172787
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laabi Yūkarigaoka''' (Laabi Yūkarigaoka, Yūkarigaoka Sen) ko Japonnaaɓe diwtuɓe yimɓe Yamaman Co., Ltd., ƴellitoowo wuro Yukarigaoka. Laawol ngol udditaa e daawe ɗiɗi hakkunde 2 noowammbar 1982 e 22 suwee 1983, ummotoo ko e Gare Yūkarigaoka, laawol ngol fof woni ko e Sakura, Chiba. Laral ngal ina ƴetta laawol gonngol e mbaadi raket no hollirtee e natal laawol ngol nii.
== Doggol dingiral ==
Staasiyoŋaaji ɗii fof ina tawee e Sakura, to Chiba. Lonngere ina doga e doggol limtaangol ngol.
== Innde Jokkondiral Woɗɗude ==
Yukarigaoka 0,0 km (0 mi) Ikon ngam laawol mawngol Keisei. Keisei Laana mawka
Caka Chiku 0,6 km (0,37 mi)
Kōen 1,1 km (0,68 mi)
2,0 km (1,2 mi)
Chugakkō 2,8 km (1,7 mi)
Ino 3,6 km (2,2 mi)
Koen 4,1 km (2,5 mi)
Caka Chiku 4,6 km (2,9 mi)
Yūkarigaoka 5,2 km (3,2 mi) Ikon ngam laawol mawngol Keisei. Keisei Laana mawka
Otooji ɗii
Gila lewru noowammbar 2020, Yamaman sosi departemaa otooji sabu laana Yamaman Yukarigaoka ina saɗi huutoraade mawɓe hoɗɓe e Yūkari-ga-Oka so ina njillondiri e saraaji ɗii e yahde soodde e ko nanndi heen. E fuɗɗoode, Yamaman huutoriima Kokorara Gō ngam jarribo renndo tuggi 2013 haa oktoobar 2020 ngam miskineeɓe yah-ngartaa. Koara Gō ina doga e saraaji laabi Yamaman Yukarigaoka. Kadi, departemaa otooji Yamaman ina jogii laabi joy, ɗi mbaaw-ɗaa yahde e mum en e njoɓdi 200 yen (mawɗo), 100 yen (cukalel). laawol yoɓde njoɓdi ko seedantaagal yeeso. Otooji ɗii ko Hino Rajo e Hino Poncho.
== Ƴeew kadi ==
Doggol laabi yah-ngartaa jaawɗ
== Tuugnorgal ==
9g6r9ueqfsbukmjz2yns0uz5e7c8x7q
172788
172787
2026-06-11T10:14:51Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172788
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laabi Yūkarigaoka''' (Laabi Yūkarigaoka, Yūkarigaoka Sen) ko Japonnaaɓe diwtuɓe yimɓe Yamaman Co., Ltd., ƴellitoowo wuro Yukarigaoka. Laawol ngol udditaa e daawe ɗiɗi hakkunde 2 noowammbar 1982 e 22 suwee 1983, ummotoo ko e Gare Yūkarigaoka, laawol ngol fof woni ko e Sakura, Chiba. Laral ngal ina ƴetta laawol gonngol e mbaadi raket no hollirtee e natal laawol ngol nii.
== Doggol dingiral ==
Staasiyoŋaaji ɗii fof ina tawee e Sakura, to Chiba. Lonngere ina doga e doggol limtaangol ngol.
== Innde Jokkondiral Woɗɗude ==
Yukarigaoka 0,0 km (0 mi) Ikon ngam laawol mawngol Keisei. Keisei Laana mawka
Caka Chiku 0,6 km (0,37 mi)
Kōen 1,1 km (0,68 mi)
2,0 km (1,2 mi)
Chugakkō 2,8 km (1,7 mi)
Ino 3,6 km (2,2 mi)
Koen 4,1 km (2,5 mi)
Caka Chiku 4,6 km (2,9 mi)
Yūkarigaoka 5,2 km (3,2 mi) Ikon ngam laawol mawngol Keisei. Keisei Laana mawka
== Otooji ɗii ==
Gila lewru noowammbar 2020, Yamaman sosi departemaa otooji sabu laana Yamaman Yukarigaoka ina saɗi huutoraade mawɓe hoɗɓe e Yūkari-ga-Oka so ina njillondiri e saraaji ɗii e yahde soodde e ko nanndi heen. E fuɗɗoode, Yamaman huutoriima Kokorara Gō ngam jarribo renndo tuggi 2013 haa oktoobar 2020 ngam miskineeɓe yah-ngartaa. Koara Gō ina doga e saraaji laabi Yamaman Yukarigaoka. Kadi, departemaa otooji Yamaman ina jogii laabi joy, ɗi mbaaw-ɗaa yahde e mum en e njoɓdi 200 yen (mawɗo), 100 yen (cukalel). laawol yoɓde njoɓdi ko seedantaagal yeeso. Otooji ɗii ko Hino Rajo e Hino Poncho.
== Ƴeew kadi ==
Doggol laabi yah-ngartaa jaawɗ
== Tuugnorgal ==
rqbajut1hytjpguz2blx5yangyj2hlk
172789
172788
2026-06-11T10:15:57Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172789
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laabi Yūkarigaoka''' (Laabi Yūkarigaoka, Yūkarigaoka Sen) ko Japonnaaɓe diwtuɓe yimɓe Yamaman Co., Ltd., ƴellitoowo wuro Yukarigaoka. Laawol ngol udditaa e daawe ɗiɗi hakkunde 2 noowammbar 1982 e 22 suwee 1983, ummotoo ko e Gare Yūkarigaoka, laawol ngol fof woni ko e Sakura, Chiba. Laral ngal ina ƴetta laawol gonngol e mbaadi raket no hollirtee e natal laawol ngol nii.<ref>{{cite web|title=ユーカリが丘線路線図|url=http://town.yukarigaoka.jp/yukariline/timetable/|website=Yūkarigaoka|publisher=Yamayan|access-date=3 May 2019}}</ref>
== Doggol dingiral ==
Staasiyoŋaaji ɗii fof ina tawee e Sakura, to Chiba. Lonngere ina doga e doggol limtaangol ngol.
== Innde Jokkondiral Woɗɗude ==
Yukarigaoka 0,0 km (0 mi) Ikon ngam laawol mawngol Keisei. Keisei Laana mawka
Caka Chiku 0,6 km (0,37 mi)
Kōen 1,1 km (0,68 mi)
2,0 km (1,2 mi)
Chugakkō 2,8 km (1,7 mi)
Ino 3,6 km (2,2 mi)
Koen 4,1 km (2,5 mi)
Caka Chiku 4,6 km (2,9 mi)
Yūkarigaoka 5,2 km (3,2 mi) Ikon ngam laawol mawngol Keisei. Keisei Laana mawka
== Otooji ɗii ==
Gila lewru noowammbar 2020, Yamaman sosi departemaa otooji sabu laana Yamaman Yukarigaoka ina saɗi huutoraade mawɓe hoɗɓe e Yūkari-ga-Oka so ina njillondiri e saraaji ɗii e yahde soodde e ko nanndi heen. E fuɗɗoode, Yamaman huutoriima Kokorara Gō ngam jarribo renndo tuggi 2013 haa oktoobar 2020 ngam miskineeɓe yah-ngartaa. Koara Gō ina doga e saraaji laabi Yamaman Yukarigaoka. Kadi, departemaa otooji Yamaman ina jogii laabi joy, ɗi mbaaw-ɗaa yahde e mum en e njoɓdi 200 yen (mawɗo), 100 yen (cukalel). laawol yoɓde njoɓdi ko seedantaagal yeeso. Otooji ɗii ko Hino Rajo e Hino Poncho.
== Ƴeew kadi ==
Doggol laabi yah-ngartaa jaawɗ
== Tuugnorgal ==
lz38mm3i331i7zflm0qgnk20bcv5eil
172790
172789
2026-06-11T10:17:30Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172790
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laabi Yūkarigaoka''' (Laabi Yūkarigaoka, Yūkarigaoka Sen) ko Japonnaaɓe diwtuɓe yimɓe Yamaman Co., Ltd., ƴellitoowo wuro Yukarigaoka. Laawol ngol udditaa e daawe ɗiɗi hakkunde 2 noowammbar 1982 e 22 suwee 1983, ummotoo ko e Gare Yūkarigaoka, laawol ngol fof woni ko e Sakura, Chiba. Laral ngal ina ƴetta laawol gonngol e mbaadi raket no hollirtee e natal laawol ngol nii.<ref>{{cite web|title=ユーカリが丘線路線図|url=http://town.yukarigaoka.jp/yukariline/timetable/|website=Yūkarigaoka|publisher=Yamayan|access-date=3 May 2019}}</ref>
== Doggol dingiral ==
Staasiyoŋaaji ɗii fof ina tawee e Sakura, to Chiba. Lonngere ina doga e doggol limtaangol ngol.<ref>[https://tetsudo-ch.com/10869677.html Establish Yamaman Bus]</ref>
== Innde Jokkondiral Woɗɗude ==
Yukarigaoka 0,0 km (0 mi) Ikon ngam laawol mawngol Keisei. Keisei Laana mawka
Caka Chiku 0,6 km (0,37 mi)
Kōen 1,1 km (0,68 mi)
2,0 km (1,2 mi)
Chugakkō 2,8 km (1,7 mi)
Ino 3,6 km (2,2 mi)
Koen 4,1 km (2,5 mi)
Caka Chiku 4,6 km (2,9 mi)
Yūkarigaoka 5,2 km (3,2 mi) Ikon ngam laawol mawngol Keisei. Keisei Laana mawka
== Otooji ɗii ==
Gila lewru noowammbar 2020, Yamaman sosi departemaa otooji sabu laana Yamaman Yukarigaoka ina saɗi huutoraade mawɓe hoɗɓe e Yūkari-ga-Oka so ina njillondiri e saraaji ɗii e yahde soodde e ko nanndi heen. E fuɗɗoode, Yamaman huutoriima Kokorara Gō ngam jarribo renndo tuggi 2013 haa oktoobar 2020 ngam miskineeɓe yah-ngartaa. Koara Gō ina doga e saraaji laabi Yamaman Yukarigaoka. Kadi, departemaa otooji Yamaman ina jogii laabi joy, ɗi mbaaw-ɗaa yahde e mum en e njoɓdi 200 yen (mawɗo), 100 yen (cukalel). laawol yoɓde njoɓdi ko seedantaagal yeeso. Otooji ɗii ko Hino Rajo e Hino Poncho.
== Ƴeew kadi ==
Doggol laabi yah-ngartaa jaawɗ
== Tuugnorgal ==
f5edu2oxvrrnj59fni3pvionv8uxau7
Lake Mim
0
41938
172791
2026-06-11T10:20:58Z
~2026-34193-70
14805
Created page with "'''Lake Mim''', anndiraande gila e fuɗɗoode Lake Anwomasu, ko ladde Inland tawaande e saraaji Mim e nder diiwaan Asunafo worgo e nder diiwaan Ahafo to leydi Gana. Lake oo ko nokku turism suuɗiiɗo, ina jogii mbaawka wonde Resort bannge lake. Revelers ina keewi yillaade heen ngam weltinde.<ref>"South African High Commission Counselor of Economic Embarks On Two (2) Days Visit To Ahafo Region". June 8, 2021.</ref> == Geography == Ladde Mim to 6,91873°N 2,55269°W ina w..."
172791
wikitext
text/x-wiki
'''Lake Mim''', anndiraande gila e fuɗɗoode Lake Anwomasu, ko ladde Inland tawaande e saraaji Mim e nder diiwaan Asunafo worgo e nder diiwaan Ahafo to leydi Gana. Lake oo ko nokku turism suuɗiiɗo, ina jogii mbaawka wonde Resort bannge lake. Revelers ina keewi yillaade heen ngam weltinde.<ref>"South African High Commission Counselor of Economic Embarks On Two (2) Days Visit To Ahafo Region". June 8, 2021.</ref>
== Geography ==
Ladde Mim to 6,91873°N 2,55269°W ina woni e laawol Mim - kenyasi, fotde 1 km (0,62 mi) to fuɗnaange wuro Mim. Renndooji ɓurɗi mawnude e saraaji ooɗoo maayo ko nokkuuji ɓooyɗi-aeroport Mim, Asukese, e Nkensere.
== Daartol & Yimɓe ==
Hon. Boadu, weltinoowo maayo Mim
Ooɗoo maayo ko yaajde maayo Anwomasu ɓooyngo ngo wonnoo maayo nattungo. Yaajde ndee wayli maayo naange ngo wonti maayo artificiel ngo fuɗɗorii ko golloraade golle gollorɗe e galleeji.
Caggal duuɓi capanɗe kuutoragol, maayo ngoo e dingiral mum ceertungal ina reeni no feewi ngam yiylaade turism. Lake oo ina waɗi leɗɗe e kullon ladde ceertuɗe. Ina jeyaa e liɗɗi gonɗi e nder maayo hee, siklit gonɗo e nokku hee, e siklit gonɗo e nokku hee, biyeteeɗo tilapia busumana e T. discolor.<ref>"anwomasu lake - Google Search". Google.</ref>
Ndeeɗoo maayo ina jokkondiri e tuubaak ɓuuɓɗo jahoowo e baraas to 6,9105600°N 2,5605000°W, meeteeruuji seeɗa e Ayum Forest Products Ltd. Ooɗoo baraas ina huutoree e golle gollorɗe e nder galleeji.
== Kewuuji ==
Wonno ko geɗe ɗiɗi ceertuɗe nde yimɓe ɗiɗo, duuɓi 57 e 31, e sahaaji ceertuɗi njippii e maayo ngo.<ref>"SAD STORY AS 57-YEAR-OLD MAN DROWN 3 DAYS AFTER MISSING AT MIM – Rejoicefmonline.com"</ref>
== Tuugnorgal ==
kumlb76sqwec5om4jkayh5rqlxx87lz
172792
172791
2026-06-11T10:21:47Z
~2026-34193-70
14805
172792
wikitext
text/x-wiki
'''Lake Mim''', anndiraande gila e fuɗɗoode Lake Anwomasu, ko ladde Inland tawaande e saraaji Mim e nder diiwaan Asunafo worgo e nder diiwaan Ahafo to leydi Gana. Lake oo ko nokku turism suuɗiiɗo, ina jogii mbaawka wonde Resort bannge lake. Revelers ina keewi yillaade heen ngam weltinde.<ref>"South African High Commission Counselor of Economic Embarks On Two (2) Days Visit To Ahafo Region". June 8, 2021.</ref><ref>"ASUNAFO North Municipal Assembly". ASUNAFO North Municipal Assembly. Retrieved 2021-11-05.</ref>
== Geography ==
Ladde Mim to 6,91873°N 2,55269°W ina woni e laawol Mim - kenyasi, fotde 1 km (0,62 mi) to fuɗnaange wuro Mim. Renndooji ɓurɗi mawnude e saraaji ooɗoo maayo ko nokkuuji ɓooyɗi-aeroport Mim, Asukese, e Nkensere.
== Daartol & Yimɓe ==
Hon. Boadu, weltinoowo maayo Mim
Ooɗoo maayo ko yaajde maayo Anwomasu ɓooyngo ngo wonnoo maayo nattungo. Yaajde ndee wayli maayo naange ngo wonti maayo artificiel ngo fuɗɗorii ko golloraade golle gollorɗe e galleeji.
Caggal duuɓi capanɗe kuutoragol, maayo ngoo e dingiral mum ceertungal ina reeni no feewi ngam yiylaade turism. Lake oo ina waɗi leɗɗe e kullon ladde ceertuɗe. Ina jeyaa e liɗɗi gonɗi e nder maayo hee, siklit gonɗo e nokku hee, e siklit gonɗo e nokku hee, biyeteeɗo tilapia busumana e T. discolor.<ref>"anwomasu lake - Google Search". Google.</ref>
Ndeeɗoo maayo ina jokkondiri e tuubaak ɓuuɓɗo jahoowo e baraas to 6,9105600°N 2,5605000°W, meeteeruuji seeɗa e Ayum Forest Products Ltd. Ooɗoo baraas ina huutoree e golle gollorɗe e nder galleeji.
== Kewuuji ==
Wonno ko geɗe ɗiɗi ceertuɗe nde yimɓe ɗiɗo, duuɓi 57 e 31, e sahaaji ceertuɗi njippii e maayo ngo.<ref>"SAD STORY AS 57-YEAR-OLD MAN DROWN 3 DAYS AFTER MISSING AT MIM – Rejoicefmonline.com"</ref>
== Tuugnorgal ==
gigs66846akg3k89uidcndsce9ww3wd
172794
172792
2026-06-11T10:23:57Z
Nnamadee
11577
172794
wikitext
text/x-wiki
'''Lake Mim''', anndiraande gila e fuɗɗoode Lake Anwomasu, ko ladde Inland tawaande e saraaji Mim e nder diiwaan Asunafo worgo e nder diiwaan Ahafo to leydi Gana. Lake oo ko nokku turism suuɗiiɗo, ina jogii mbaawka wonde Resort bannge lake. Revelers ina keewi yillaade heen ngam weltinde.<ref>"South African High Commission Counselor of Economic Embarks On Two (2) Days Visit To Ahafo Region". June 8, 2021.</ref><ref>"ASUNAFO North Municipal Assembly". ASUNAFO North Municipal Assembly. Retrieved 2021-11-05.</ref><ref>Dennis, Owusu (June 10, 2021). "Ahafo Regional Minister Woos South Africans on potential Investment". SoireeNews.</ref>
== Geography ==
Ladde Mim to 6,91873°N 2,55269°W ina woni e laawol Mim - kenyasi, fotde 1 km (0,62 mi) to fuɗnaange wuro Mim. Renndooji ɓurɗi mawnude e saraaji ooɗoo maayo ko nokkuuji ɓooyɗi-aeroport Mim, Asukese, e Nkensere.
== Daartol & Yimɓe ==
Hon. Boadu, weltinoowo maayo Mim
Ooɗoo maayo ko yaajde maayo Anwomasu ɓooyngo ngo wonnoo maayo nattungo. Yaajde ndee wayli maayo naange ngo wonti maayo artificiel ngo fuɗɗorii ko golloraade golle gollorɗe e galleeji.
Caggal duuɓi capanɗe kuutoragol, maayo ngoo e dingiral mum ceertungal ina reeni no feewi ngam yiylaade turism. Lake oo ina waɗi leɗɗe e kullon ladde ceertuɗe. Ina jeyaa e liɗɗi gonɗi e nder maayo hee, siklit gonɗo e nokku hee, e siklit gonɗo e nokku hee, biyeteeɗo tilapia busumana e T. discolor.<ref>"anwomasu lake - Google Search". Google.</ref>
Ndeeɗoo maayo ina jokkondiri e tuubaak ɓuuɓɗo jahoowo e baraas to 6,9105600°N 2,5605000°W, meeteeruuji seeɗa e Ayum Forest Products Ltd. Ooɗoo baraas ina huutoree e golle gollorɗe e nder galleeji.
== Kewuuji ==
Wonno ko geɗe ɗiɗi ceertuɗe nde yimɓe ɗiɗo, duuɓi 57 e 31, e sahaaji ceertuɗi njippii e maayo ngo.<ref>"SAD STORY AS 57-YEAR-OLD MAN DROWN 3 DAYS AFTER MISSING AT MIM – Rejoicefmonline.com"</ref>
== Tuugnorgal ==
33375d92ozmadfosk17uayadkmpnpcx
172796
172794
2026-06-11T10:25:46Z
Nnamadee
11577
172796
wikitext
text/x-wiki
'''Lake Mim''', anndiraande gila e fuɗɗoode Lake Anwomasu, ko ladde Inland tawaande e saraaji Mim e nder diiwaan Asunafo worgo e nder diiwaan Ahafo to leydi Gana. Lake oo ko nokku turism suuɗiiɗo, ina jogii mbaawka wonde Resort bannge lake. Revelers ina keewi yillaade heen ngam weltinde.<ref>"South African High Commission Counselor of Economic Embarks On Two (2) Days Visit To Ahafo Region". June 8, 2021.</ref><ref>"ASUNAFO North Municipal Assembly". ASUNAFO North Municipal Assembly. Retrieved 2021-11-05.</ref><ref>Dennis, Owusu (June 10, 2021). "Ahafo Regional Minister Woos South Africans on potential Investment". SoireeNews.</ref>
== Geography ==
Ladde Mim to 6,91873°N 2,55269°W ina woni e laawol Mim - kenyasi, fotde 1 km (0,62 mi) to fuɗnaange wuro Mim. Renndooji ɓurɗi mawnude e saraaji ooɗoo maayo ko nokkuuji ɓooyɗi-aeroport Mim, Asukese, e Nkensere.
== Daartol & Yimɓe ==
Hon. Boadu, weltinoowo maayo Mim
Ooɗoo maayo ko yaajde maayo Anwomasu ɓooyngo ngo wonnoo maayo nattungo. Yaajde ndee wayli maayo naange ngo wonti maayo artificiel ngo fuɗɗorii ko golloraade golle gollorɗe e galleeji.
Caggal duuɓi capanɗe kuutoragol, maayo ngoo e dingiral mum ceertungal ina reeni no feewi ngam yiylaade turism. Lake oo ina waɗi leɗɗe e kullon ladde ceertuɗe. Ina jeyaa e liɗɗi gonɗi e nder maayo hee, siklit gonɗo e nokku hee, e siklit gonɗo e nokku hee, biyeteeɗo tilapia busumana e T. discolor.<ref>"anwomasu lake - Google Search". Google.</ref>
Ndeeɗoo maayo ina jokkondiri e tuubaak ɓuuɓɗo jahoowo e baraas to 6,9105600°N 2,5605000°W, meeteeruuji seeɗa e Ayum Forest Products Ltd. Ooɗoo baraas ina huutoree e golle gollorɗe e nder galleeji.
== Kewuuji ==
Wonno ko geɗe ɗiɗi ceertuɗe nde yimɓe ɗiɗo, duuɓi 57 e 31, e sahaaji ceertuɗi njippii e maayo ngo.<ref>"SAD STORY AS 57-YEAR-OLD MAN DROWN 3 DAYS AFTER MISSING AT MIM – Rejoicefmonline.com"</ref><ref>"AHAFO REGION: Man, 57, drowns in Mim Dam". March 26, 2021.</ref>
== Tuugnorgal ==
di8pj3e00x2abuxvehth8j3powiscvf
172797
172796
2026-06-11T10:26:23Z
Nnamadee
11577
172797
wikitext
text/x-wiki
'''Lake Mim''', anndiraande gila e fuɗɗoode Lake Anwomasu, ko ladde Inland tawaande e saraaji Mim e nder diiwaan Asunafo worgo e nder diiwaan Ahafo to leydi Gana. Lake oo ko nokku turism suuɗiiɗo, ina jogii mbaawka wonde Resort bannge lake. Revelers ina keewi yillaade heen ngam weltinde.<ref>"South African High Commission Counselor of Economic Embarks On Two (2) Days Visit To Ahafo Region". June 8, 2021.</ref><ref>"ASUNAFO North Municipal Assembly". ASUNAFO North Municipal Assembly. Retrieved 2021-11-05.</ref><ref>Dennis, Owusu (June 10, 2021). "Ahafo Regional Minister Woos South Africans on potential Investment". SoireeNews.</ref>
== Geography ==
Ladde Mim to 6,91873°N 2,55269°W ina woni e laawol Mim - kenyasi, fotde 1 km (0,62 mi) to fuɗnaange wuro Mim. Renndooji ɓurɗi mawnude e saraaji ooɗoo maayo ko nokkuuji ɓooyɗi-aeroport Mim, Asukese, e Nkensere.
== Daartol & Yimɓe ==
Hon. Boadu, weltinoowo maayo Mim
Ooɗoo maayo ko yaajde maayo Anwomasu ɓooyngo ngo wonnoo maayo nattungo. Yaajde ndee wayli maayo naange ngo wonti maayo artificiel ngo fuɗɗorii ko golloraade golle gollorɗe e galleeji.
Caggal duuɓi capanɗe kuutoragol, maayo ngoo e dingiral mum ceertungal ina reeni no feewi ngam yiylaade turism. Lake oo ina waɗi leɗɗe e kullon ladde ceertuɗe. Ina jeyaa e liɗɗi gonɗi e nder maayo hee, siklit gonɗo e nokku hee, e siklit gonɗo e nokku hee, biyeteeɗo tilapia busumana e T. discolor.<ref>"anwomasu lake - Google Search". Google.</ref>
Ndeeɗoo maayo ina jokkondiri e tuubaak ɓuuɓɗo jahoowo e baraas to 6,9105600°N 2,5605000°W, meeteeruuji seeɗa e Ayum Forest Products Ltd. Ooɗoo baraas ina huutoree e golle gollorɗe e nder galleeji.
== Kewuuji ==
Wonno ko geɗe ɗiɗi ceertuɗe nde yimɓe ɗiɗo, duuɓi 57 e 31, e sahaaji ceertuɗi njippii e maayo ngo.<ref>"SAD STORY AS 57-YEAR-OLD MAN DROWN 3 DAYS AFTER MISSING AT MIM – Rejoicefmonline.com"</ref><ref>"AHAFO REGION: Man, 57, drowns in Mim Dam". March 26, 2021.</ref><ref>"Man found dead in a river". GhanaWeb. April 15, 2021</ref>
== Tuugnorgal ==
ni3hwot8see072v30l3o73719ltj0q0
Yūmō Line
0
41939
172793
2026-06-11T10:22:59Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172793
wikitext
text/x-wiki
Yūmō Line ko laawol laana njoorndi Japon ngol laana njoorndi leydi Japon huutortoo to Hokkaidō. Laana kaa ummii ko e dingiral Naka-Yubetsu haa e dingiral Abashiri, rewi e maayo Saroma, maayo Okhotsk, maayo Notoro e maayo Abashiri.
Sabu diwgol ladde e motooji e kitaale 1960, ridership ustii, ɗum maantiniraa ko gooto e laabi nokkuuji toɗɗaaɗi ngam uddeede. Laawol ngol uddaama e mum fof ñalnde 20 marse 1987. E nder daawe cakkitiiɗe golle ɗee, limoore otooji ɗii ustaama haa wonti joy tan ñalnde kala wonande laana kaa fof, e oto gooto nokkuyankeewo ummoraade Hama-Saroma fayde Naka-Yubetsu.
Doggol dingiral
Staasiyoŋaaji ɗii fof ko e diiwaan Hokkaido ngoni.
Innde km Laabi jokkondirɗi Koordinateeji Wuro
Naka-Yubetsu 0.0 Laabi mawɗi Nayoro (1935-1987) 44.18539°N 143.59589°E Yubetsu, Monbetsu
Gokazan (2,6 44,18608° Fuɗnaange-rewo 143,62414° Fuɗnaange-rewo
Fukushima (福岡) 4,3 44,18183° Fuɗnaange-rewo 143,64469° Fuɗnaange-rewo
Barō (芭露) 9,9 44,15139° Fuɗnaange-rewo 143,69333° Fuɗnaange-rewo
Sibushi (15,3 44,11306°N 143,72236°E
Kerochi (計呂地) 16,5 44,10294°N 143,72861°E
Hama-Tokotaan (浜床丹) 19,2 44,09842°N 143,75339°E Saroma, Tokoro
Tokotan (床丹) 21,0 44,08300° Fuɗnaange-rewo 143,76022° Fuɗnaange-rewo
Wakasato (若里) 25,0 44,04853°N 143,75675°E
Saroma (佐呂間) 29,3 44,01931°N 143,77861°E
Sakaibashi (堺橋) 31,8 44,01583°N 143,80694°E
Koseizawa (koseizawa) 33,7 44,02556°N 143,82483°E
Chiray (知来) 36,0 44,03164° Fuɗnaange-rewo 143,85147° Fuɗnaange-rewo
Momijibashi (紅葉橋) 39,1 44,03683°N 143,88931°E
Nikura (仁倉) 41,4 44,05028° Fuɗnaange-rewo 143,90972° Fuɗnaange-rewo
Hama-Saroma (浜佐呂間) 46,0 44,07992°N 143,94417°E
Tokoro, Tokoro (jooni: Kitami)
Higashi-Tomiyoka (東富丘) 51,9 44,08139°N 144,01139°E
Kitami-Kyōritsu (Kiyoritsu) 54,0 44,08375°N 144,03492°E
Tosa (土佐) 44,10965° Fuɗnaange-rewo 144,05264° Fuɗnaange-rewo
Tokoro (常呂) 59,5 44,12286°N 144,07167°F
Tokorokō (常呂港) 61,9 44,12111°N 144,10461°E
Notoro (能取) 66,7 44,09406°N 144,11825°E Abashiri
Naka-Notoro (中能取) 69,5 44,07118°N 144,10883°E
Kitami-Heiwa (Fuɗnaange) 73,1 44,03992° Fuɗnaange-rewo 144,09944° Fuɗnaange-rewo
Ubaranai (卯原内) 76,6 44,01389° Fuɗnaange-rewo 144,11139° Fuɗnaange-rewo
Futami-chūo (fuɗnaange) 80,2 44,01317°N 144,15606°E
Futamigaoka (Futamigaoka) 82,1 44,00408°N 144,17161°E
Ōmagari (大曲) 87,9 44,01278° Fuɗnaange-rewo 144,23300° Fuɗnaange-rewo
Abashiri (網橋) 89,8 Laana mawka Sekihoku
Lawol mawngol Senmō ngol 44,01986° Fuɗnaange 144,25417° Fuɗnaange
Tariya
Laabi ɗii peewniraa ko laawol juutngol hakkunde Nakayubetsu e laawol mawngol Nayoro e Abashiri e laawol mawngol Abashiri (laawol mawngol Sekihoku hannde ngol).
Pewnugol ngol ummorii ko banngeeji ɗiɗi ɗii fof, Abashiri e Naka-Yubetsu. E hitaande 1935, laabi ɗii udditaa, ko wayi no laabi fuɗnaange Yumo e laabi hirnaange Yumo. Pewnugol ngol taƴaama e wolde adunaare ɗimmere, caggal ɗuum ngol timminii e hitaande 1953.
Kuutoragol sariya mbayliigu laana njoorndi ngenndi Japon e hitaande 1980 toɗɗii laawol Yūmō ko laawol laana njoorndi toɗɗaangol e daawal ɗiɗaɓal. Ndeen nde uddaama ñalnde 20 marse 1987, nde lomtinaa ko otooji biyeteeɗi Abashiri Bus.
Tuugnorgal
ddk645come8lw01399glmih2eosjspu
172795
172793
2026-06-11T10:24:25Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172795
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Yūmō Line ko laawol laana njoorndi Japon ngol laana njoorndi leydi Japon huutortoo to Hokkaidō. Laana kaa ummii ko e dingiral Naka-Yubetsu haa e dingiral Abashiri, rewi e maayo Saroma, maayo Okhotsk, maayo Notoro e maayo Abashiri.
Sabu diwgol ladde e motooji e kitaale 1960, ridership ustii, ɗum maantiniraa ko gooto e laabi nokkuuji toɗɗaaɗi ngam uddeede. Laawol ngol uddaama e mum fof ñalnde 20 marse 1987. E nder daawe cakkitiiɗe golle ɗee, limoore otooji ɗii ustaama haa wonti joy tan ñalnde kala wonande laana kaa fof, e oto gooto nokkuyankeewo ummoraade Hama-Saroma fayde Naka-Yubetsu.
Doggol dingiral
Staasiyoŋaaji ɗii fof ko e diiwaan Hokkaido ngoni.
Innde km Laabi jokkondirɗi Koordinateeji Wuro
Naka-Yubetsu 0.0 Laabi mawɗi Nayoro (1935-1987) 44.18539°N 143.59589°E Yubetsu, Monbetsu
Gokazan (2,6 44,18608° Fuɗnaange-rewo 143,62414° Fuɗnaange-rewo
Fukushima (福岡) 4,3 44,18183° Fuɗnaange-rewo 143,64469° Fuɗnaange-rewo
Barō (芭露) 9,9 44,15139° Fuɗnaange-rewo 143,69333° Fuɗnaange-rewo
Sibushi (15,3 44,11306°N 143,72236°E
Kerochi (計呂地) 16,5 44,10294°N 143,72861°E
Hama-Tokotaan (浜床丹) 19,2 44,09842°N 143,75339°E Saroma, Tokoro
Tokotan (床丹) 21,0 44,08300° Fuɗnaange-rewo 143,76022° Fuɗnaange-rewo
Wakasato (若里) 25,0 44,04853°N 143,75675°E
Saroma (佐呂間) 29,3 44,01931°N 143,77861°E
Sakaibashi (堺橋) 31,8 44,01583°N 143,80694°E
Koseizawa (koseizawa) 33,7 44,02556°N 143,82483°E
Chiray (知来) 36,0 44,03164° Fuɗnaange-rewo 143,85147° Fuɗnaange-rewo
Momijibashi (紅葉橋) 39,1 44,03683°N 143,88931°E
Nikura (仁倉) 41,4 44,05028° Fuɗnaange-rewo 143,90972° Fuɗnaange-rewo
Hama-Saroma (浜佐呂間) 46,0 44,07992°N 143,94417°E
Tokoro, Tokoro (jooni: Kitami)
Higashi-Tomiyoka (東富丘) 51,9 44,08139°N 144,01139°E
Kitami-Kyōritsu (Kiyoritsu) 54,0 44,08375°N 144,03492°E
Tosa (土佐) 44,10965° Fuɗnaange-rewo 144,05264° Fuɗnaange-rewo
Tokoro (常呂) 59,5 44,12286°N 144,07167°F
Tokorokō (常呂港) 61,9 44,12111°N 144,10461°E
Notoro (能取) 66,7 44,09406°N 144,11825°E Abashiri
Naka-Notoro (中能取) 69,5 44,07118°N 144,10883°E
Kitami-Heiwa (Fuɗnaange) 73,1 44,03992° Fuɗnaange-rewo 144,09944° Fuɗnaange-rewo
Ubaranai (卯原内) 76,6 44,01389° Fuɗnaange-rewo 144,11139° Fuɗnaange-rewo
Futami-chūo (fuɗnaange) 80,2 44,01317°N 144,15606°E
Futamigaoka (Futamigaoka) 82,1 44,00408°N 144,17161°E
Ōmagari (大曲) 87,9 44,01278° Fuɗnaange-rewo 144,23300° Fuɗnaange-rewo
Abashiri (網橋) 89,8 Laana mawka Sekihoku
Lawol mawngol Senmō ngol 44,01986° Fuɗnaange 144,25417° Fuɗnaange
Tariya
Laabi ɗii peewniraa ko laawol juutngol hakkunde Nakayubetsu e laawol mawngol Nayoro e Abashiri e laawol mawngol Abashiri (laawol mawngol Sekihoku hannde ngol).
Pewnugol ngol ummorii ko banngeeji ɗiɗi ɗii fof, Abashiri e Naka-Yubetsu. E hitaande 1935, laabi ɗii udditaa, ko wayi no laabi fuɗnaange Yumo e laabi hirnaange Yumo. Pewnugol ngol taƴaama e wolde adunaare ɗimmere, caggal ɗuum ngol timminii e hitaande 1953.
Kuutoragol sariya mbayliigu laana njoorndi ngenndi Japon e hitaande 1980 toɗɗii laawol Yūmō ko laawol laana njoorndi toɗɗaangol e daawal ɗiɗaɓal. Ndeen nde uddaama ñalnde 20 marse 1987, nde lomtinaa ko otooji biyeteeɗi Abashiri Bus.
Tuugnorgal
ij8d7ejh3pc98du1k9h0qo7jbny3iju
172798
172795
2026-06-11T10:28:57Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172798
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Yūmō Line''' ko laawol laana njoorndi Japon ngol laana njoorndi leydi Japon huutortoo to Hokkaidō. Laana kaa ummii ko e dingiral Naka-Yubetsu haa e dingiral Abashiri, rewi e maayo Saroma, maayo Okhotsk, maayo Notoro e maayo Abashiri.
Sabu diwgol ladde e motooji e kitaale 1960, ridership ustii, ɗum maantiniraa ko gooto e laabi nokkuuji toɗɗaaɗi ngam uddeede. Laawol ngol uddaama e mum fof ñalnde 20 marse 1987. E nder daawe cakkitiiɗe golle ɗee, limoore otooji ɗii ustaama haa wonti joy tan ñalnde kala wonande laana kaa fof, e oto gooto nokkuyankeewo ummoraade Hama-Saroma fayde Naka-Yubetsu.
== Doggol dingiral ==
Staasiyoŋaaji ɗii fof ko e diiwaan Hokkaido ngoni.
Innde km Laabi jokkondirɗi Koordinateeji Wuro
Naka-Yubetsu 0.0 Laabi mawɗi Nayoro (1935-1987) 44.18539°N 143.59589°E Yubetsu, Monbetsu
Gokazan (2,6 44,18608° Fuɗnaange-rewo 143,62414° Fuɗnaange-rewo
Fukushima (福岡) 4,3 44,18183° Fuɗnaange-rewo 143,64469° Fuɗnaange-rewo
Barō (芭露) 9,9 44,15139° Fuɗnaange-rewo 143,69333° Fuɗnaange-rewo
Sibushi (15,3 44,11306°N 143,72236°E
Kerochi (計呂地) 16,5 44,10294°N 143,72861°E
Hama-Tokotaan (浜床丹) 19,2 44,09842°N 143,75339°E Saroma, Tokoro
Tokotan (床丹) 21,0 44,08300° Fuɗnaange-rewo 143,76022° Fuɗnaange-rewo
Wakasato (若里) 25,0 44,04853°N 143,75675°E
Saroma (佐呂間) 29,3 44,01931°N 143,77861°E
Sakaibashi (堺橋) 31,8 44,01583°N 143,80694°E
Koseizawa (koseizawa) 33,7 44,02556°N 143,82483°E
Chiray (知来) 36,0 44,03164° Fuɗnaange-rewo 143,85147° Fuɗnaange-rewo
Momijibashi (紅葉橋) 39,1 44,03683°N 143,88931°E
Nikura (仁倉) 41,4 44,05028° Fuɗnaange-rewo 143,90972° Fuɗnaange-rewo
Hama-Saroma (浜佐呂間) 46,0 44,07992°N 143,94417°E
Tokoro, Tokoro (jooni: Kitami)
Higashi-Tomiyoka (東富丘) 51,9 44,08139°N 144,01139°E
Kitami-Kyōritsu (Kiyoritsu) 54,0 44,08375°N 144,03492°E
Tosa (土佐) 44,10965° Fuɗnaange-rewo 144,05264° Fuɗnaange-rewo
Tokoro (常呂) 59,5 44,12286°N 144,07167°F
Tokorokō (常呂港) 61,9 44,12111°N 144,10461°E
Notoro (能取) 66,7 44,09406°N 144,11825°E Abashiri
Naka-Notoro (中能取) 69,5 44,07118°N 144,10883°E
Kitami-Heiwa (Fuɗnaange) 73,1 44,03992° Fuɗnaange-rewo 144,09944° Fuɗnaange-rewo
Ubaranai (卯原内) 76,6 44,01389° Fuɗnaange-rewo 144,11139° Fuɗnaange-rewo
Futami-chūo (fuɗnaange) 80,2 44,01317°N 144,15606°E
Futamigaoka (Futamigaoka) 82,1 44,00408°N 144,17161°E
Ōmagari (大曲) 87,9 44,01278° Fuɗnaange-rewo 144,23300° Fuɗnaange-rewo
Abashiri (網橋) 89,8 Laana mawka Sekihoku
Lawol mawngol Senmō ngol 44,01986° Fuɗnaange 144,25417° Fuɗnaange
== Tariya ==
Laabi ɗii peewniraa ko laawol juutngol hakkunde Nakayubetsu e laawol mawngol Nayoro e Abashiri e laawol mawngol Abashiri (laawol mawngol Sekihoku hannde ngol).
Pewnugol ngol ummorii ko banngeeji ɗiɗi ɗii fof, Abashiri e Naka-Yubetsu. E hitaande 1935, laabi ɗii udditaa, ko wayi no laabi fuɗnaange Yumo e laabi hirnaange Yumo. Pewnugol ngol taƴaama e wolde adunaare ɗimmere, caggal ɗuum ngol timminii e hitaande 1953.
Kuutoragol sariya mbayliigu laana njoorndi ngenndi Japon e hitaande 1980 toɗɗii laawol Yūmō ko laawol laana njoorndi toɗɗaangol e daawal ɗiɗaɓal. Ndeen nde uddaama ñalnde 20 marse 1987, nde lomtinaa ko otooji biyeteeɗi Abashiri Bus.
== Tuugnorgal ==
ik463jcmwhoxwbo7l7rz4p6u6iom956
172799
172798
2026-06-11T10:30:25Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172799
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Yūmō Line''' ko laawol laana njoorndi Japon ngol laana njoorndi leydi Japon huutortoo to Hokkaidō. Laana kaa ummii ko e dingiral Naka-Yubetsu haa e dingiral Abashiri, rewi e maayo Saroma, maayo Okhotsk, maayo Notoro e maayo Abashiri.<ref name="chizucho">今尾恵介監修『日本鉄道旅行地図帳』1号 北海道、新潮社、2008年、p.49</ref><ref name="haisenato-4">宮脇俊三編著『鉄道廃線跡を歩く』IV、JTB、1997年、p.200<!--日本鉄道旅行地図帳・鉄道廃線跡を歩くIVとも日付や距離といったデータのみ記載。--></ref>
Sabu diwgol ladde e motooji e kitaale 1960, ridership ustii, ɗum maantiniraa ko gooto e laabi nokkuuji toɗɗaaɗi ngam uddeede. Laawol ngol uddaama e mum fof ñalnde 20 marse 1987. E nder daawe cakkitiiɗe golle ɗee, limoore otooji ɗii ustaama haa wonti joy tan ñalnde kala wonande laana kaa fof, e oto gooto nokkuyankeewo ummoraade Hama-Saroma fayde Naka-Yubetsu.
== Doggol dingiral ==
Staasiyoŋaaji ɗii fof ko e diiwaan Hokkaido ngoni.
Innde km Laabi jokkondirɗi Koordinateeji Wuro
Naka-Yubetsu 0.0 Laabi mawɗi Nayoro (1935-1987) 44.18539°N 143.59589°E Yubetsu, Monbetsu
Gokazan (2,6 44,18608° Fuɗnaange-rewo 143,62414° Fuɗnaange-rewo
Fukushima (福岡) 4,3 44,18183° Fuɗnaange-rewo 143,64469° Fuɗnaange-rewo
Barō (芭露) 9,9 44,15139° Fuɗnaange-rewo 143,69333° Fuɗnaange-rewo
Sibushi (15,3 44,11306°N 143,72236°E
Kerochi (計呂地) 16,5 44,10294°N 143,72861°E
Hama-Tokotaan (浜床丹) 19,2 44,09842°N 143,75339°E Saroma, Tokoro
Tokotan (床丹) 21,0 44,08300° Fuɗnaange-rewo 143,76022° Fuɗnaange-rewo
Wakasato (若里) 25,0 44,04853°N 143,75675°E
Saroma (佐呂間) 29,3 44,01931°N 143,77861°E
Sakaibashi (堺橋) 31,8 44,01583°N 143,80694°E
Koseizawa (koseizawa) 33,7 44,02556°N 143,82483°E
Chiray (知来) 36,0 44,03164° Fuɗnaange-rewo 143,85147° Fuɗnaange-rewo
Momijibashi (紅葉橋) 39,1 44,03683°N 143,88931°E
Nikura (仁倉) 41,4 44,05028° Fuɗnaange-rewo 143,90972° Fuɗnaange-rewo
Hama-Saroma (浜佐呂間) 46,0 44,07992°N 143,94417°E
Tokoro, Tokoro (jooni: Kitami)
Higashi-Tomiyoka (東富丘) 51,9 44,08139°N 144,01139°E
Kitami-Kyōritsu (Kiyoritsu) 54,0 44,08375°N 144,03492°E
Tosa (土佐) 44,10965° Fuɗnaange-rewo 144,05264° Fuɗnaange-rewo
Tokoro (常呂) 59,5 44,12286°N 144,07167°F
Tokorokō (常呂港) 61,9 44,12111°N 144,10461°E
Notoro (能取) 66,7 44,09406°N 144,11825°E Abashiri
Naka-Notoro (中能取) 69,5 44,07118°N 144,10883°E
Kitami-Heiwa (Fuɗnaange) 73,1 44,03992° Fuɗnaange-rewo 144,09944° Fuɗnaange-rewo
Ubaranai (卯原内) 76,6 44,01389° Fuɗnaange-rewo 144,11139° Fuɗnaange-rewo
Futami-chūo (fuɗnaange) 80,2 44,01317°N 144,15606°E
Futamigaoka (Futamigaoka) 82,1 44,00408°N 144,17161°E
Ōmagari (大曲) 87,9 44,01278° Fuɗnaange-rewo 144,23300° Fuɗnaange-rewo
Abashiri (網橋) 89,8 Laana mawka Sekihoku
Lawol mawngol Senmō ngol 44,01986° Fuɗnaange 144,25417° Fuɗnaange
== Tariya ==
Laabi ɗii peewniraa ko laawol juutngol hakkunde Nakayubetsu e laawol mawngol Nayoro e Abashiri e laawol mawngol Abashiri (laawol mawngol Sekihoku hannde ngol).
Pewnugol ngol ummorii ko banngeeji ɗiɗi ɗii fof, Abashiri e Naka-Yubetsu. E hitaande 1935, laabi ɗii udditaa, ko wayi no laabi fuɗnaange Yumo e laabi hirnaange Yumo. Pewnugol ngol taƴaama e wolde adunaare ɗimmere, caggal ɗuum ngol timminii e hitaande 1953.
Kuutoragol sariya mbayliigu laana njoorndi ngenndi Japon e hitaande 1980 toɗɗii laawol Yūmō ko laawol laana njoorndi toɗɗaangol e daawal ɗiɗaɓal. Ndeen nde uddaama ñalnde 20 marse 1987, nde lomtinaa ko otooji biyeteeɗi Abashiri Bus.
== Tuugnorgal ==
bu2obffja0lcsrlgublzq1m5uqz29u7
172800
172799
2026-06-11T10:32:48Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172800
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Yūmō Line''' ko laawol laana njoorndi Japon ngol laana njoorndi leydi Japon huutortoo to Hokkaidō. Laana kaa ummii ko e dingiral Naka-Yubetsu haa e dingiral Abashiri, rewi e maayo Saroma, maayo Okhotsk, maayo Notoro e maayo Abashiri.<ref name="chizucho">今尾恵介監修『日本鉄道旅行地図帳』1号 北海道、新潮社、2008年、p.49</ref><ref name="haisenato-4">宮脇俊三編著『鉄道廃線跡を歩く』IV、JTB、1997年、p.200<!--日本鉄道旅行地図帳・鉄道廃線跡を歩くIVとも日付や距離といったデータのみ記載。--></ref>
Sabu diwgol ladde e motooji e kitaale 1960, ridership ustii, ɗum maantiniraa ko gooto e laabi nokkuuji toɗɗaaɗi ngam uddeede. Laawol ngol uddaama e mum fof ñalnde 20 marse 1987. E nder daawe cakkitiiɗe golle ɗee, limoore otooji ɗii ustaama haa wonti joy tan ñalnde kala wonande laana kaa fof, e oto gooto nokkuyankeewo ummoraade Hama-Saroma fayde Naka-Yubetsu.<ref name="RJ247">{{Cite journal|date=June 1987|journal=Railway Journal|title=鉄道ジャーナル|volume=21|issue=7|page=99|publisher=鉄道ジャーナル社}}</ref>
== Doggol dingiral ==
Staasiyoŋaaji ɗii fof ko e diiwaan Hokkaido ngoni.
Innde km Laabi jokkondirɗi Koordinateeji Wuro
Naka-Yubetsu 0.0 Laabi mawɗi Nayoro (1935-1987) 44.18539°N 143.59589°E Yubetsu, Monbetsu
Gokazan (2,6 44,18608° Fuɗnaange-rewo 143,62414° Fuɗnaange-rewo
Fukushima (福岡) 4,3 44,18183° Fuɗnaange-rewo 143,64469° Fuɗnaange-rewo
Barō (芭露) 9,9 44,15139° Fuɗnaange-rewo 143,69333° Fuɗnaange-rewo
Sibushi (15,3 44,11306°N 143,72236°E
Kerochi (計呂地) 16,5 44,10294°N 143,72861°E
Hama-Tokotaan (浜床丹) 19,2 44,09842°N 143,75339°E Saroma, Tokoro
Tokotan (床丹) 21,0 44,08300° Fuɗnaange-rewo 143,76022° Fuɗnaange-rewo
Wakasato (若里) 25,0 44,04853°N 143,75675°E
Saroma (佐呂間) 29,3 44,01931°N 143,77861°E
Sakaibashi (堺橋) 31,8 44,01583°N 143,80694°E
Koseizawa (koseizawa) 33,7 44,02556°N 143,82483°E
Chiray (知来) 36,0 44,03164° Fuɗnaange-rewo 143,85147° Fuɗnaange-rewo
Momijibashi (紅葉橋) 39,1 44,03683°N 143,88931°E
Nikura (仁倉) 41,4 44,05028° Fuɗnaange-rewo 143,90972° Fuɗnaange-rewo
Hama-Saroma (浜佐呂間) 46,0 44,07992°N 143,94417°E
Tokoro, Tokoro (jooni: Kitami)
Higashi-Tomiyoka (東富丘) 51,9 44,08139°N 144,01139°E
Kitami-Kyōritsu (Kiyoritsu) 54,0 44,08375°N 144,03492°E
Tosa (土佐) 44,10965° Fuɗnaange-rewo 144,05264° Fuɗnaange-rewo
Tokoro (常呂) 59,5 44,12286°N 144,07167°F
Tokorokō (常呂港) 61,9 44,12111°N 144,10461°E
Notoro (能取) 66,7 44,09406°N 144,11825°E Abashiri
Naka-Notoro (中能取) 69,5 44,07118°N 144,10883°E
Kitami-Heiwa (Fuɗnaange) 73,1 44,03992° Fuɗnaange-rewo 144,09944° Fuɗnaange-rewo
Ubaranai (卯原内) 76,6 44,01389° Fuɗnaange-rewo 144,11139° Fuɗnaange-rewo
Futami-chūo (fuɗnaange) 80,2 44,01317°N 144,15606°E
Futamigaoka (Futamigaoka) 82,1 44,00408°N 144,17161°E
Ōmagari (大曲) 87,9 44,01278° Fuɗnaange-rewo 144,23300° Fuɗnaange-rewo
Abashiri (網橋) 89,8 Laana mawka Sekihoku
Lawol mawngol Senmō ngol 44,01986° Fuɗnaange 144,25417° Fuɗnaange
== Tariya ==
Laabi ɗii peewniraa ko laawol juutngol hakkunde Nakayubetsu e laawol mawngol Nayoro e Abashiri e laawol mawngol Abashiri (laawol mawngol Sekihoku hannde ngol).
Pewnugol ngol ummorii ko banngeeji ɗiɗi ɗii fof, Abashiri e Naka-Yubetsu. E hitaande 1935, laabi ɗii udditaa, ko wayi no laabi fuɗnaange Yumo e laabi hirnaange Yumo. Pewnugol ngol taƴaama e wolde adunaare ɗimmere, caggal ɗuum ngol timminii e hitaande 1953.
Kuutoragol sariya mbayliigu laana njoorndi ngenndi Japon e hitaande 1980 toɗɗii laawol Yūmō ko laawol laana njoorndi toɗɗaangol e daawal ɗiɗaɓal. Ndeen nde uddaama ñalnde 20 marse 1987, nde lomtinaa ko otooji biyeteeɗi Abashiri Bus.
== Tuugnorgal ==
tt0ctpt5tjxnk4cjo3bn0rgyq2v0ce8
Amanohashidate Cable Car
0
41940
172801
2026-06-11T10:35:23Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172801
wikitext
text/x-wiki
Telefoŋ Amanohashidate (Telefoŋ Amanohashidate, Telefoŋ Amanohashidate Kēburukā) ko laana funikulaar Japonnaajo to Miyazu, Kyōto. Laawol ngol ina wiyee kadi Laabi Kaɓirɗe Amanohashidate (Laawol Kaɓirɗe Amanohashidate, Kasamatsu Kōsaku Tetsudō) walla Kasamatsu (Kaɓirɗe Kasamatsu, Kasamatsu Kēburu), kono ngol alaa innde laawɗunde. Ko ngol woni go’o ko laana ndiwoowa Tango Kairiku Kōtsū (Tango e nder geec e leydi) ina gollina, ina gollina kadi otooji e laanaaji. Sosiyetee oo ina famɗiri Tankai (Tankai). Laabi ɗii udditaa e hitaande 1927, ko laawol feewde e suudu dewal Nariai-ji, ina waɗi yiyngo Amanohashidate. Koɗorɗe ina ndoga e liggey oo kadi.
Doggi baɗɗiiɗi
Woɗɗude : 0,4 km walla 0,2 mi
Njaajeendi: 1 067 mm (3 ft 6 in)
Staasiyoŋaaji: 2
Hakkunde ŋorol ngol : 130 m walla 427 ft
Ƴeew kadi
Doggol laabi njamndi funikulaaji
Doggol sosiyeteeji laana njoorndi e nder leydi Japon
Doggol laabi njamndi e nder leydi Japon
Jokkondire yaajɗe
2ks2bydtqn1w28j5j3m6ipwmag21wha
172802
172801
2026-06-11T10:36:30Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172802
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Telefoŋ Amanohashidate (Telefoŋ Amanohashidate, Telefoŋ Amanohashidate Kēburukā) ko laana funikulaar Japonnaajo to Miyazu, Kyōto. Laawol ngol ina wiyee kadi Laabi Kaɓirɗe Amanohashidate (Laawol Kaɓirɗe Amanohashidate, Kasamatsu Kōsaku Tetsudō) walla Kasamatsu (Kaɓirɗe Kasamatsu, Kasamatsu Kēburu), kono ngol alaa innde laawɗunde. Ko ngol woni go’o ko laana ndiwoowa Tango Kairiku Kōtsū (Tango e nder geec e leydi) ina gollina, ina gollina kadi otooji e laanaaji. Sosiyetee oo ina famɗiri Tankai (Tankai). Laabi ɗii udditaa e hitaande 1927, ko laawol feewde e suudu dewal Nariai-ji, ina waɗi yiyngo Amanohashidate. Koɗorɗe ina ndoga e liggey oo kadi.
Doggi baɗɗiiɗi
Woɗɗude : 0,4 km walla 0,2 mi
Njaajeendi: 1 067 mm (3 ft 6 in)
Staasiyoŋaaji: 2
Hakkunde ŋorol ngol : 130 m walla 427 ft
Ƴeew kadi
Doggol laabi njamndi funikulaaji
Doggol sosiyeteeji laana njoorndi e nder leydi Japon
Doggol laabi njamndi e nder leydi Japon
Jokkondire yaajɗe
scuoog5kua7qz9lyn7tedoaqba8bty9
172807
172802
2026-06-11T10:42:03Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172807
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Telefoŋ Amanohashidate''' (Telefoŋ Amanohashidate, Telefoŋ Amanohashidate Kēburukā) ko laana funikulaar Japonnaajo to Miyazu, Kyōto. Laawol ngol ina wiyee kadi Laabi Kaɓirɗe Amanohashidate (Laawol Kaɓirɗe Amanohashidate, Kasamatsu Kōsaku Tetsudō) walla Kasamatsu (Kaɓirɗe Kasamatsu, Kasamatsu Kēburu), kono ngol alaa innde laawɗunde. Ko ngol woni go’o ko laana ndiwoowa Tango Kairiku Kōtsū (Tango e nder geec e leydi) ina gollina, ina gollina kadi otooji e laanaaji. Sosiyetee oo ina famɗiri Tankai (Tankai). Laabi ɗii udditaa e hitaande 1927, ko laawol feewde e suudu dewal Nariai-ji, ina waɗi yiyngo Amanohashidate. Koɗorɗe ina ndoga e liggey oo kadi.
== Doggi baɗɗiiɗi ==
Woɗɗude : 0,4 km walla 0,2 mi
Njaajeendi: 1 067 mm (3 ft 6 in)
== Staasiyoŋaaji: 2 ==
Hakkunde ŋorol ngol : 130 m walla 427 ft
== Ƴeew kadi ==
Doggol laabi njamndi funikulaaji
Doggol sosiyeteeji laana njoorndi e nder leydi Japon
Doggol laabi njamndi e nder leydi Japon
== Jokkondire yaajɗe ==
hbdn3n406qamgmwzdyiww3ch2urttwm
Laana Bosumtwi
0
41941
172803
2026-06-11T10:39:06Z
Nnamadee
11577
Created page with "'''Laana Bosomtwe''',<ref>"Visit Ghana - Lake Bosomtwe". Visit Ghana. Retrieved 2025-04-27.</ref> kadi ina winndaa Bosumtwi,[4] ko kañum tan woni maayo tagoore e nder leydi Gana. Nde woni ko e nder ɓuuɓol ɓooyngol ngol njaajeendi mum tolnii e 10,5 kiloomeeteer (6,5 mi).[2] Ko hedde 30 km (19 mi) to fuɗnaange-rewo Kumasi, laamorgo Ashanti, ko nokku ɓuuɓɗo mo yimɓe fof njiɗi. Won fotde 30 gure saraaji maayo crater Lake Bosomtwe, tawi ko ina tolnoo e 70 000 neɗɗ..."
172803
wikitext
text/x-wiki
'''Laana Bosomtwe''',<ref>"Visit Ghana - Lake Bosomtwe". Visit Ghana. Retrieved 2025-04-27.</ref> kadi ina winndaa Bosumtwi,[4] ko kañum tan woni maayo tagoore e nder leydi Gana. Nde woni ko e nder ɓuuɓol ɓooyngol ngol njaajeendi mum tolnii e 10,5 kiloomeeteer (6,5 mi).[2] Ko hedde 30 km (19 mi) to fuɗnaange-rewo Kumasi, laamorgo Ashanti, ko nokku ɓuuɓɗo mo yimɓe fof njiɗi. Won fotde 30 gure saraaji maayo crater Lake Bosomtwe, tawi ko ina tolnoo e 70 000 neɗɗo ina nguuri heen.[4] Ɓuri lollude e nder gure ɗe turism en keewi hoɗde ko Abono.[5][6]
Ashanti'en ɗon hoosa Bosomtwe bana maayo ceniingo. E wiyde aadaaji, ruuhuuji maayɓe ina ngara ɗoo ngam salminde laamɗo debbo biyeteeɗo Asase Ya. Sabu ɗuum, ina sikkaa liɗɗi e nder maayo ngoo ina mbaawi liggaade tan ko e leɗɗe. Ina jeyaa e liɗɗi gonɗi e nder maayo ngoo, ƴiye gonɗe e nokku hee, biyeteeɗe Tilapia busumana e T. discolor.<ref>Froese, Rainer; Pauly, Daniel (eds.). "Hemichromis frempongi". FishBase. February 2012 version.</ref>
== Leydi Ganaa ==
Ɓoornugol maayo Bosomtwe ina waɗi 10,5 km (6,5 mi) njaajeendi, ina mawni seeɗa e maayo hannde ngo ko ina tolnoo e 8 km (5,0 mi) njaajeendi, ina hiisa ko duuɓi 1,07 miliyoŋ (waktu Pleistocene).<ref>"Lake Bosumtwi". Wondermondo. 2013-02-09.</ref>
Luggeendi ɓuuɓol ngol ina tolnoo e 380 m (1 250 ft), kono, so limtaama e luggiɗde ɓuuɓol ngol - 750 m (2 460 ft).[12]<ref>"Lake Bosumtwi". Wondermondo. 2013-02-09.</ref>
Feccere e ɓuuɓol ngol ina ɓuuɓna, ngol woni ko e laddeeji toowɗi, ɗum noon ina saɗi janngude e tabitinde iwdi maggol e batte meteorite. Sifaaaji soklaaji ko wayi no konuuji ɓuuɓɗi ina keewi ɓuuɓde e leɗɗe walla ɓuuɓde e maayo. Kono tan, ɓuuɓgol ɓuuɓol hakkundeewol les ɓuuɓol ngol, ko ɓooyaani koo, rokkii geɗe keewɗe kulɓiniiɗe ngam wiɗto ganndal.[11] Tektiteeji, ina sikkaa ummorii ko e ndee ɗoo batte, ina tawee e leydi hoɗdiiɓe Kodduwaar, e mikrootektiiteeji jokkondirɗi ina tawee e ɓulli geec luggiɗɗi bannge worgo duunde Afrik.<ref>Koeberl, C.; Milkereit, B.; Overpeck, J.T.; Scholz, C.A.; Amoako, P.Y.O.; Boamah, D.; Danuor, S.; Karp, T.; Kueck, J.; Hecky, R.E.; et al. (2007). "An international and multidisciplinary drilling project into a young complex impact structure: The 2004 ICDP Bosumtwi Crater Drilling Project—An overview". Meteoritics & Planetary Science. 42 (4–5): 483–511. Bibcode:2007M&PS...42..483K. doi:10.1111/j.1945-5100.2007.tb01057.x. S2CID 6897812.</ref>
Golle tuugiiɗe e wiɗto limto (statistiques) e simulaaji orbital limtooji ɓennuɗi e kewu nguu[13] ina kollita wonde iwdi potndi wonde e tagofeere nde ko tagofeere ummoriinde e hakkundeere (main-belt) e dow ŋorol toowngol (>17 degereeji).<ref>Galiazzo, M. A.; Bazsó, Á.; Huber, M. S.; Losiak, A.; Dvorak, R.; Koeberl, C.; et al. (2013). "A statistical dynamical study of meteorite impactors: A case study based on parameters derived from the Bosumtwi impact event". Astronomische Nachrichten. 334 (9): 936–939. arXiv:1305.3631. Bibcode:2013AN....334..936G. doi:10.1002/asna.201211964. S2CID 118723115.</ref>
== Daartol weeyo ==
Ko adii nde asteroid oo yani, nokku oo ko ladde ɓuuɓnde, heewnde daabaaji. Caggal nde diƴƴe ɗee njoofi, ɓuuɓol ngol heɓi ngol heewi ndiyam, waɗi maayo Bosomtwe.<ref>Pease, Roland (2004-10-12). "Drilling for Africa's climate history". BBC News. Retrieved 2018-04-02.</ref>
Wakkatiiji toɓooli mawɗi ina kebbina ɓuuɓol ngol ndiyam, addani ɓuuɓol ngol ɓeydaade dow toɓɓe ɓurɗe lesɗude e rimre ndee. Hono ɗeen yontaaji ina ceedtini e ƴiye liɗɗi tawaaɗe e dow tule ceene. Ndiyam ina yalta hay e nder weendu nduu rewrude e ŋoral ɓuuɓngal. Kono kadi won sahaaji ndiyam ɗam ina famɗi haa ladde ndee naati e nder weeyo ngo, waɗti weendu nduu tan ko weendu tokoosru. Hono ngool yonta, e wiyde lefol ngol, jooni noon ko binndanɗe paleoklimat kollitii, duumii ko hedde duuɓi 300 jooni.<ref>Shanahan et al. 2009</ref>
== Manazarta ==
fbv00mt0ugcukk2vgfl60yr4f0nz9e0
172804
172803
2026-06-11T10:40:45Z
Nnamadee
11577
172804
wikitext
text/x-wiki
'''Laana Bosomtwe''',<ref>"Visit Ghana - Lake Bosomtwe". Visit Ghana. Retrieved 2025-04-27.</ref> kadi ina winndaa Bosumtwi,<ref>"Lake Bosomtwi". touringghana.com. 2016-03-27. Retrieved 2019-06-08.</ref> ko kañum tan woni maayo tagoore e nder leydi Gana. Nde woni ko e nder ɓuuɓol ɓooyngol ngol njaajeendi mum tolnii e 10,5 kiloomeeteer (6,5 mi).[2] Ko hedde 30 km (19 mi) to fuɗnaange-rewo Kumasi, laamorgo Ashanti, ko nokku ɓuuɓɗo mo yimɓe fof njiɗi. Won fotde 30 gure saraaji maayo crater Lake Bosomtwe, tawi ko ina tolnoo e 70 000 neɗɗo ina nguuri heen.<ref>"Lake Bosomtwi". ''touringghana.com''. 2016-03-27. Retrieved 2019-06-08.</ref> Ɓuri lollude e nder gure ɗe turism en keewi hoɗde ko Abono.[5][6]
Ashanti'en ɗon hoosa Bosomtwe bana maayo ceniingo. E wiyde aadaaji, ruuhuuji maayɓe ina ngara ɗoo ngam salminde laamɗo debbo biyeteeɗo Asase Ya. Sabu ɗuum, ina sikkaa liɗɗi e nder maayo ngoo ina mbaawi liggaade tan ko e leɗɗe. Ina jeyaa e liɗɗi gonɗi e nder maayo ngoo, ƴiye gonɗe e nokku hee, biyeteeɗe Tilapia busumana e T. discolor.<ref>Froese, Rainer; Pauly, Daniel (eds.). "Hemichromis frempongi". FishBase. February 2012 version.</ref>
== Leydi Ganaa ==
Ɓoornugol maayo Bosomtwe ina waɗi 10,5 km (6,5 mi) njaajeendi, ina mawni seeɗa e maayo hannde ngo ko ina tolnoo e 8 km (5,0 mi) njaajeendi, ina hiisa ko duuɓi 1,07 miliyoŋ (waktu Pleistocene).<ref>"Lake Bosumtwi". Wondermondo. 2013-02-09.</ref>
Luggeendi ɓuuɓol ngol ina tolnoo e 380 m (1 250 ft), kono, so limtaama e luggiɗde ɓuuɓol ngol - 750 m (2 460 ft).[12]<ref>"Lake Bosumtwi". Wondermondo. 2013-02-09.</ref>
Feccere e ɓuuɓol ngol ina ɓuuɓna, ngol woni ko e laddeeji toowɗi, ɗum noon ina saɗi janngude e tabitinde iwdi maggol e batte meteorite. Sifaaaji soklaaji ko wayi no konuuji ɓuuɓɗi ina keewi ɓuuɓde e leɗɗe walla ɓuuɓde e maayo. Kono tan, ɓuuɓgol ɓuuɓol hakkundeewol les ɓuuɓol ngol, ko ɓooyaani koo, rokkii geɗe keewɗe kulɓiniiɗe ngam wiɗto ganndal.[11] Tektiteeji, ina sikkaa ummorii ko e ndee ɗoo batte, ina tawee e leydi hoɗdiiɓe Kodduwaar, e mikrootektiiteeji jokkondirɗi ina tawee e ɓulli geec luggiɗɗi bannge worgo duunde Afrik.<ref>Koeberl, C.; Milkereit, B.; Overpeck, J.T.; Scholz, C.A.; Amoako, P.Y.O.; Boamah, D.; Danuor, S.; Karp, T.; Kueck, J.; Hecky, R.E.; et al. (2007). "An international and multidisciplinary drilling project into a young complex impact structure: The 2004 ICDP Bosumtwi Crater Drilling Project—An overview". Meteoritics & Planetary Science. 42 (4–5): 483–511. Bibcode:2007M&PS...42..483K. doi:10.1111/j.1945-5100.2007.tb01057.x. S2CID 6897812.</ref>
Golle tuugiiɗe e wiɗto limto (statistiques) e simulaaji orbital limtooji ɓennuɗi e kewu nguu[13] ina kollita wonde iwdi potndi wonde e tagofeere nde ko tagofeere ummoriinde e hakkundeere (main-belt) e dow ŋorol toowngol (>17 degereeji).<ref>Galiazzo, M. A.; Bazsó, Á.; Huber, M. S.; Losiak, A.; Dvorak, R.; Koeberl, C.; et al. (2013). "A statistical dynamical study of meteorite impactors: A case study based on parameters derived from the Bosumtwi impact event". Astronomische Nachrichten. 334 (9): 936–939. arXiv:1305.3631. Bibcode:2013AN....334..936G. doi:10.1002/asna.201211964. S2CID 118723115.</ref>
== Daartol weeyo ==
Ko adii nde asteroid oo yani, nokku oo ko ladde ɓuuɓnde, heewnde daabaaji. Caggal nde diƴƴe ɗee njoofi, ɓuuɓol ngol heɓi ngol heewi ndiyam, waɗi maayo Bosomtwe.<ref>Pease, Roland (2004-10-12). "Drilling for Africa's climate history". BBC News. Retrieved 2018-04-02.</ref>
Wakkatiiji toɓooli mawɗi ina kebbina ɓuuɓol ngol ndiyam, addani ɓuuɓol ngol ɓeydaade dow toɓɓe ɓurɗe lesɗude e rimre ndee. Hono ɗeen yontaaji ina ceedtini e ƴiye liɗɗi tawaaɗe e dow tule ceene. Ndiyam ina yalta hay e nder weendu nduu rewrude e ŋoral ɓuuɓngal. Kono kadi won sahaaji ndiyam ɗam ina famɗi haa ladde ndee naati e nder weeyo ngo, waɗti weendu nduu tan ko weendu tokoosru. Hono ngool yonta, e wiyde lefol ngol, jooni noon ko binndanɗe paleoklimat kollitii, duumii ko hedde duuɓi 300 jooni.<ref>Shanahan et al. 2009</ref>
== Manazarta ==
rzry0q6fxujq04kngjpuywvkt32n1rt
172805
172804
2026-06-11T10:41:22Z
Nnamadee
11577
172805
wikitext
text/x-wiki
'''Laana Bosomtwe''',<ref>"Visit Ghana - Lake Bosomtwe". Visit Ghana. Retrieved 2025-04-27.</ref> kadi ina winndaa Bosumtwi,<ref>"Lake Bosomtwi". touringghana.com. 2016-03-27. Retrieved 2019-06-08.</ref> ko kañum tan woni maayo tagoore e nder leydi Gana. Nde woni ko e nder ɓuuɓol ɓooyngol ngol njaajeendi mum tolnii e 10,5 kiloomeeteer (6,5 mi).[2] Ko hedde 30 km (19 mi) to fuɗnaange-rewo Kumasi, laamorgo Ashanti, ko nokku ɓuuɓɗo mo yimɓe fof njiɗi. Won fotde 30 gure saraaji maayo crater Lake Bosomtwe, tawi ko ina tolnoo e 70 000 neɗɗo ina nguuri heen.<ref>"Lake Bosomtwi". ''touringghana.com''. 2016-03-27. Retrieved 2019-06-08.</ref> Ɓuri lollude e nder gure ɗe turism en keewi hoɗde ko Abono.<ref>Adom, Dickson (2018-01-01). "The human impact and the aquatic biodiversity of lake Bosomtwe: rennaisance (sic) of the cultural traditions of Abono (Ghana)?". Transylvanian Review of Systematical and Ecological Research. 20 (1): 87–110. doi:10.1515/trser-2018-0007. ISSN 2344-3219.</ref>
Ashanti'en ɗon hoosa Bosomtwe bana maayo ceniingo. E wiyde aadaaji, ruuhuuji maayɓe ina ngara ɗoo ngam salminde laamɗo debbo biyeteeɗo Asase Ya. Sabu ɗuum, ina sikkaa liɗɗi e nder maayo ngoo ina mbaawi liggaade tan ko e leɗɗe. Ina jeyaa e liɗɗi gonɗi e nder maayo ngoo, ƴiye gonɗe e nokku hee, biyeteeɗe Tilapia busumana e T. discolor.<ref>Froese, Rainer; Pauly, Daniel (eds.). "Hemichromis frempongi". FishBase. February 2012 version.</ref>
== Leydi Ganaa ==
Ɓoornugol maayo Bosomtwe ina waɗi 10,5 km (6,5 mi) njaajeendi, ina mawni seeɗa e maayo hannde ngo ko ina tolnoo e 8 km (5,0 mi) njaajeendi, ina hiisa ko duuɓi 1,07 miliyoŋ (waktu Pleistocene).<ref>"Lake Bosumtwi". Wondermondo. 2013-02-09.</ref>
Luggeendi ɓuuɓol ngol ina tolnoo e 380 m (1 250 ft), kono, so limtaama e luggiɗde ɓuuɓol ngol - 750 m (2 460 ft).[12]<ref>"Lake Bosumtwi". Wondermondo. 2013-02-09.</ref>
Feccere e ɓuuɓol ngol ina ɓuuɓna, ngol woni ko e laddeeji toowɗi, ɗum noon ina saɗi janngude e tabitinde iwdi maggol e batte meteorite. Sifaaaji soklaaji ko wayi no konuuji ɓuuɓɗi ina keewi ɓuuɓde e leɗɗe walla ɓuuɓde e maayo. Kono tan, ɓuuɓgol ɓuuɓol hakkundeewol les ɓuuɓol ngol, ko ɓooyaani koo, rokkii geɗe keewɗe kulɓiniiɗe ngam wiɗto ganndal.[11] Tektiteeji, ina sikkaa ummorii ko e ndee ɗoo batte, ina tawee e leydi hoɗdiiɓe Kodduwaar, e mikrootektiiteeji jokkondirɗi ina tawee e ɓulli geec luggiɗɗi bannge worgo duunde Afrik.<ref>Koeberl, C.; Milkereit, B.; Overpeck, J.T.; Scholz, C.A.; Amoako, P.Y.O.; Boamah, D.; Danuor, S.; Karp, T.; Kueck, J.; Hecky, R.E.; et al. (2007). "An international and multidisciplinary drilling project into a young complex impact structure: The 2004 ICDP Bosumtwi Crater Drilling Project—An overview". Meteoritics & Planetary Science. 42 (4–5): 483–511. Bibcode:2007M&PS...42..483K. doi:10.1111/j.1945-5100.2007.tb01057.x. S2CID 6897812.</ref>
Golle tuugiiɗe e wiɗto limto (statistiques) e simulaaji orbital limtooji ɓennuɗi e kewu nguu[13] ina kollita wonde iwdi potndi wonde e tagofeere nde ko tagofeere ummoriinde e hakkundeere (main-belt) e dow ŋorol toowngol (>17 degereeji).<ref>Galiazzo, M. A.; Bazsó, Á.; Huber, M. S.; Losiak, A.; Dvorak, R.; Koeberl, C.; et al. (2013). "A statistical dynamical study of meteorite impactors: A case study based on parameters derived from the Bosumtwi impact event". Astronomische Nachrichten. 334 (9): 936–939. arXiv:1305.3631. Bibcode:2013AN....334..936G. doi:10.1002/asna.201211964. S2CID 118723115.</ref>
== Daartol weeyo ==
Ko adii nde asteroid oo yani, nokku oo ko ladde ɓuuɓnde, heewnde daabaaji. Caggal nde diƴƴe ɗee njoofi, ɓuuɓol ngol heɓi ngol heewi ndiyam, waɗi maayo Bosomtwe.<ref>Pease, Roland (2004-10-12). "Drilling for Africa's climate history". BBC News. Retrieved 2018-04-02.</ref>
Wakkatiiji toɓooli mawɗi ina kebbina ɓuuɓol ngol ndiyam, addani ɓuuɓol ngol ɓeydaade dow toɓɓe ɓurɗe lesɗude e rimre ndee. Hono ɗeen yontaaji ina ceedtini e ƴiye liɗɗi tawaaɗe e dow tule ceene. Ndiyam ina yalta hay e nder weendu nduu rewrude e ŋoral ɓuuɓngal. Kono kadi won sahaaji ndiyam ɗam ina famɗi haa ladde ndee naati e nder weeyo ngo, waɗti weendu nduu tan ko weendu tokoosru. Hono ngool yonta, e wiyde lefol ngol, jooni noon ko binndanɗe paleoklimat kollitii, duumii ko hedde duuɓi 300 jooni.<ref>Shanahan et al. 2009</ref>
== Manazarta ==
o2vzrnbe9qk857crsnerjc205pkb8ot
172806
172805
2026-06-11T10:41:48Z
Nnamadee
11577
172806
wikitext
text/x-wiki
'''Laana Bosomtwe''',<ref>"Visit Ghana - Lake Bosomtwe". Visit Ghana. Retrieved 2025-04-27.</ref> kadi ina winndaa Bosumtwi,<ref>"Lake Bosomtwi". touringghana.com. 2016-03-27. Retrieved 2019-06-08.</ref> ko kañum tan woni maayo tagoore e nder leydi Gana. Nde woni ko e nder ɓuuɓol ɓooyngol ngol njaajeendi mum tolnii e 10,5 kiloomeeteer (6,5 mi).[2] Ko hedde 30 km (19 mi) to fuɗnaange-rewo Kumasi, laamorgo Ashanti, ko nokku ɓuuɓɗo mo yimɓe fof njiɗi. Won fotde 30 gure saraaji maayo crater Lake Bosomtwe, tawi ko ina tolnoo e 70 000 neɗɗo ina nguuri heen.<ref>"Lake Bosomtwi". ''touringghana.com''. 2016-03-27. Retrieved 2019-06-08.</ref> Ɓuri lollude e nder gure ɗe turism en keewi hoɗde ko Abono.<ref>Adom, Dickson (2018-01-01). "The human impact and the aquatic biodiversity of lake Bosomtwe: rennaisance (sic) of the cultural traditions of Abono (Ghana)?". Transylvanian Review of Systematical and Ecological Research. 20 (1): 87–110. doi:10.1515/trser-2018-0007. ISSN 2344-3219.</ref>
Ashanti'en ɗon hoosa Bosomtwe bana maayo ceniingo. E wiyde aadaaji, ruuhuuji maayɓe ina ngara ɗoo ngam salminde laamɗo debbo biyeteeɗo Asase Ya. Sabu ɗuum, ina sikkaa liɗɗi e nder maayo ngoo ina mbaawi liggaade tan ko e leɗɗe. Ina jeyaa e liɗɗi gonɗi e nder maayo ngoo, ƴiye gonɗe e nokku hee, biyeteeɗe Tilapia busumana e T. discolor.<ref>Froese, Rainer; Pauly, Daniel (eds.). "Hemichromis frempongi". FishBase. February 2012 version.</ref><ref>Serwaa, Maame. "Why Ghana's Lake Bosomtwe Should Be on Your Travel Bucket List". Yo Chale. Retrieved 23 January 2025.</ref>
== Leydi Ganaa ==
Ɓoornugol maayo Bosomtwe ina waɗi 10,5 km (6,5 mi) njaajeendi, ina mawni seeɗa e maayo hannde ngo ko ina tolnoo e 8 km (5,0 mi) njaajeendi, ina hiisa ko duuɓi 1,07 miliyoŋ (waktu Pleistocene).<ref>"Lake Bosumtwi". Wondermondo. 2013-02-09.</ref>
Luggeendi ɓuuɓol ngol ina tolnoo e 380 m (1 250 ft), kono, so limtaama e luggiɗde ɓuuɓol ngol - 750 m (2 460 ft).[12]<ref>"Lake Bosumtwi". Wondermondo. 2013-02-09.</ref>
Feccere e ɓuuɓol ngol ina ɓuuɓna, ngol woni ko e laddeeji toowɗi, ɗum noon ina saɗi janngude e tabitinde iwdi maggol e batte meteorite. Sifaaaji soklaaji ko wayi no konuuji ɓuuɓɗi ina keewi ɓuuɓde e leɗɗe walla ɓuuɓde e maayo. Kono tan, ɓuuɓgol ɓuuɓol hakkundeewol les ɓuuɓol ngol, ko ɓooyaani koo, rokkii geɗe keewɗe kulɓiniiɗe ngam wiɗto ganndal.[11] Tektiteeji, ina sikkaa ummorii ko e ndee ɗoo batte, ina tawee e leydi hoɗdiiɓe Kodduwaar, e mikrootektiiteeji jokkondirɗi ina tawee e ɓulli geec luggiɗɗi bannge worgo duunde Afrik.<ref>Koeberl, C.; Milkereit, B.; Overpeck, J.T.; Scholz, C.A.; Amoako, P.Y.O.; Boamah, D.; Danuor, S.; Karp, T.; Kueck, J.; Hecky, R.E.; et al. (2007). "An international and multidisciplinary drilling project into a young complex impact structure: The 2004 ICDP Bosumtwi Crater Drilling Project—An overview". Meteoritics & Planetary Science. 42 (4–5): 483–511. Bibcode:2007M&PS...42..483K. doi:10.1111/j.1945-5100.2007.tb01057.x. S2CID 6897812.</ref>
Golle tuugiiɗe e wiɗto limto (statistiques) e simulaaji orbital limtooji ɓennuɗi e kewu nguu[13] ina kollita wonde iwdi potndi wonde e tagofeere nde ko tagofeere ummoriinde e hakkundeere (main-belt) e dow ŋorol toowngol (>17 degereeji).<ref>Galiazzo, M. A.; Bazsó, Á.; Huber, M. S.; Losiak, A.; Dvorak, R.; Koeberl, C.; et al. (2013). "A statistical dynamical study of meteorite impactors: A case study based on parameters derived from the Bosumtwi impact event". Astronomische Nachrichten. 334 (9): 936–939. arXiv:1305.3631. Bibcode:2013AN....334..936G. doi:10.1002/asna.201211964. S2CID 118723115.</ref>
== Daartol weeyo ==
Ko adii nde asteroid oo yani, nokku oo ko ladde ɓuuɓnde, heewnde daabaaji. Caggal nde diƴƴe ɗee njoofi, ɓuuɓol ngol heɓi ngol heewi ndiyam, waɗi maayo Bosomtwe.<ref>Pease, Roland (2004-10-12). "Drilling for Africa's climate history". BBC News. Retrieved 2018-04-02.</ref>
Wakkatiiji toɓooli mawɗi ina kebbina ɓuuɓol ngol ndiyam, addani ɓuuɓol ngol ɓeydaade dow toɓɓe ɓurɗe lesɗude e rimre ndee. Hono ɗeen yontaaji ina ceedtini e ƴiye liɗɗi tawaaɗe e dow tule ceene. Ndiyam ina yalta hay e nder weendu nduu rewrude e ŋoral ɓuuɓngal. Kono kadi won sahaaji ndiyam ɗam ina famɗi haa ladde ndee naati e nder weeyo ngo, waɗti weendu nduu tan ko weendu tokoosru. Hono ngool yonta, e wiyde lefol ngol, jooni noon ko binndanɗe paleoklimat kollitii, duumii ko hedde duuɓi 300 jooni.<ref>Shanahan et al. 2009</ref>
== Manazarta ==
ad8eupsnbym8q9rx6xg0y7lm2g6sjyh
172808
172806
2026-06-11T10:42:41Z
Nnamadee
11577
172808
wikitext
text/x-wiki
'''Laana Bosomtwe''',<ref>"Visit Ghana - Lake Bosomtwe". Visit Ghana. Retrieved 2025-04-27.</ref> kadi ina winndaa Bosumtwi,<ref>"Lake Bosomtwi". touringghana.com. 2016-03-27. Retrieved 2019-06-08.</ref> ko kañum tan woni maayo tagoore e nder leydi Gana. Nde woni ko e nder ɓuuɓol ɓooyngol ngol njaajeendi mum tolnii e 10,5 kiloomeeteer (6,5 mi).[2] Ko hedde 30 km (19 mi) to fuɗnaange-rewo Kumasi, laamorgo Ashanti, ko nokku ɓuuɓɗo mo yimɓe fof njiɗi. Won fotde 30 gure saraaji maayo crater Lake Bosomtwe, tawi ko ina tolnoo e 70 000 neɗɗo ina nguuri heen.<ref>"Lake Bosomtwi". ''touringghana.com''. 2016-03-27. Retrieved 2019-06-08.</ref> Ɓuri lollude e nder gure ɗe turism en keewi hoɗde ko Abono.<ref>Adom, Dickson (2018-01-01). "The human impact and the aquatic biodiversity of lake Bosomtwe: rennaisance (sic) of the cultural traditions of Abono (Ghana)?". Transylvanian Review of Systematical and Ecological Research. 20 (1): 87–110. doi:10.1515/trser-2018-0007. ISSN 2344-3219.</ref>
Ashanti'en ɗon hoosa Bosomtwe bana maayo ceniingo. E wiyde aadaaji, ruuhuuji maayɓe ina ngara ɗoo ngam salminde laamɗo debbo biyeteeɗo Asase Ya. Sabu ɗuum, ina sikkaa liɗɗi e nder maayo ngoo ina mbaawi liggaade tan ko e leɗɗe. Ina jeyaa e liɗɗi gonɗi e nder maayo ngoo, ƴiye gonɗe e nokku hee, biyeteeɗe Tilapia busumana e T. discolor.<ref>Froese, Rainer; Pauly, Daniel (eds.). "Hemichromis frempongi". FishBase. February 2012 version.</ref><ref>Serwaa, Maame. "Why Ghana's Lake Bosomtwe Should Be on Your Travel Bucket List". Yo Chale. Retrieved 23 January 2025.</ref>
== Leydi Ganaa ==
Ɓoornugol maayo Bosomtwe ina waɗi 10,5 km (6,5 mi) njaajeendi, ina mawni seeɗa e maayo hannde ngo ko ina tolnoo e 8 km (5,0 mi) njaajeendi, ina hiisa ko duuɓi 1,07 miliyoŋ (waktu Pleistocene).<ref>"Lake Bosumtwi". Wondermondo. 2013-02-09.</ref>
Luggeendi ɓuuɓol ngol ina tolnoo e 380 m (1 250 ft), kono, so limtaama e luggiɗde ɓuuɓol ngol - 750 m (2 460 ft).[12]<ref>"Lake Bosumtwi". Wondermondo. 2013-02-09.</ref>
Feccere e ɓuuɓol ngol ina ɓuuɓna, ngol woni ko e laddeeji toowɗi, ɗum noon ina saɗi janngude e tabitinde iwdi maggol e batte meteorite. Sifaaaji soklaaji ko wayi no konuuji ɓuuɓɗi ina keewi ɓuuɓde e leɗɗe walla ɓuuɓde e maayo. Kono tan, ɓuuɓgol ɓuuɓol hakkundeewol les ɓuuɓol ngol, ko ɓooyaani koo, rokkii geɗe keewɗe kulɓiniiɗe ngam wiɗto ganndal.<ref>Koeberl, C.; Milkereit, B.; Overpeck, J.T.; Scholz, C.A.; Amoako, P.Y.O.; Boamah, D.; Danuor, S.; Karp, T.; Kueck, J.; Hecky, R.E.; et al. (2007). "An international and multidisciplinary drilling project into a young complex impact structure: The 2004 ICDP Bosumtwi Crater Drilling Project—An overview". Meteoritics & Planetary Science. 42 (4–5): 483–511. Bibcode:2007M&PS...42..483K. doi:10.1111/j.1945-5100.2007.tb01057.x. S2CID 6897812.</ref> Tektiteeji, ina sikkaa ummorii ko e ndee ɗoo batte, ina tawee e leydi hoɗdiiɓe Kodduwaar, e mikrootektiiteeji jokkondirɗi ina tawee e ɓulli geec luggiɗɗi bannge worgo duunde Afrik.<ref>Koeberl, C.; Milkereit, B.; Overpeck, J.T.; Scholz, C.A.; Amoako, P.Y.O.; Boamah, D.; Danuor, S.; Karp, T.; Kueck, J.; Hecky, R.E.; et al. (2007). "An international and multidisciplinary drilling project into a young complex impact structure: The 2004 ICDP Bosumtwi Crater Drilling Project—An overview". Meteoritics & Planetary Science. 42 (4–5): 483–511. Bibcode:2007M&PS...42..483K. doi:10.1111/j.1945-5100.2007.tb01057.x. S2CID 6897812.</ref>
Golle tuugiiɗe e wiɗto limto (statistiques) e simulaaji orbital limtooji ɓennuɗi e kewu nguu[13] ina kollita wonde iwdi potndi wonde e tagofeere nde ko tagofeere ummoriinde e hakkundeere (main-belt) e dow ŋorol toowngol (>17 degereeji).<ref>Galiazzo, M. A.; Bazsó, Á.; Huber, M. S.; Losiak, A.; Dvorak, R.; Koeberl, C.; et al. (2013). "A statistical dynamical study of meteorite impactors: A case study based on parameters derived from the Bosumtwi impact event". Astronomische Nachrichten. 334 (9): 936–939. arXiv:1305.3631. Bibcode:2013AN....334..936G. doi:10.1002/asna.201211964. S2CID 118723115.</ref>
== Daartol weeyo ==
Ko adii nde asteroid oo yani, nokku oo ko ladde ɓuuɓnde, heewnde daabaaji. Caggal nde diƴƴe ɗee njoofi, ɓuuɓol ngol heɓi ngol heewi ndiyam, waɗi maayo Bosomtwe.<ref>Pease, Roland (2004-10-12). "Drilling for Africa's climate history". BBC News. Retrieved 2018-04-02.</ref>
Wakkatiiji toɓooli mawɗi ina kebbina ɓuuɓol ngol ndiyam, addani ɓuuɓol ngol ɓeydaade dow toɓɓe ɓurɗe lesɗude e rimre ndee. Hono ɗeen yontaaji ina ceedtini e ƴiye liɗɗi tawaaɗe e dow tule ceene. Ndiyam ina yalta hay e nder weendu nduu rewrude e ŋoral ɓuuɓngal. Kono kadi won sahaaji ndiyam ɗam ina famɗi haa ladde ndee naati e nder weeyo ngo, waɗti weendu nduu tan ko weendu tokoosru. Hono ngool yonta, e wiyde lefol ngol, jooni noon ko binndanɗe paleoklimat kollitii, duumii ko hedde duuɓi 300 jooni.<ref>Shanahan et al. 2009</ref>
== Manazarta ==
bw0ywdoe77ow6un5es261rhuuw1z9ne
172809
172808
2026-06-11T10:43:41Z
Nnamadee
11577
172809
wikitext
text/x-wiki
'''Laana Bosomtwe''',<ref>"Visit Ghana - Lake Bosomtwe". Visit Ghana. Retrieved 2025-04-27.</ref> kadi ina winndaa Bosumtwi,<ref>"Lake Bosomtwi". touringghana.com. 2016-03-27. Retrieved 2019-06-08.</ref> ko kañum tan woni maayo tagoore e nder leydi Gana. Nde woni ko e nder ɓuuɓol ɓooyngol ngol njaajeendi mum tolnii e 10,5 kiloomeeteer (6,5 mi).[2] Ko hedde 30 km (19 mi) to fuɗnaange-rewo Kumasi, laamorgo Ashanti, ko nokku ɓuuɓɗo mo yimɓe fof njiɗi. Won fotde 30 gure saraaji maayo crater Lake Bosomtwe, tawi ko ina tolnoo e 70 000 neɗɗo ina nguuri heen.<ref>"Lake Bosomtwi". ''touringghana.com''. 2016-03-27. Retrieved 2019-06-08.</ref> Ɓuri lollude e nder gure ɗe turism en keewi hoɗde ko Abono.<ref>Adom, Dickson (2018-01-01). "The human impact and the aquatic biodiversity of lake Bosomtwe: rennaisance (sic) of the cultural traditions of Abono (Ghana)?". Transylvanian Review of Systematical and Ecological Research. 20 (1): 87–110. doi:10.1515/trser-2018-0007. ISSN 2344-3219.</ref>
Ashanti'en ɗon hoosa Bosomtwe bana maayo ceniingo. E wiyde aadaaji, ruuhuuji maayɓe ina ngara ɗoo ngam salminde laamɗo debbo biyeteeɗo Asase Ya. Sabu ɗuum, ina sikkaa liɗɗi e nder maayo ngoo ina mbaawi liggaade tan ko e leɗɗe. Ina jeyaa e liɗɗi gonɗi e nder maayo ngoo, ƴiye gonɗe e nokku hee, biyeteeɗe Tilapia busumana e T. discolor.<ref>Froese, Rainer; Pauly, Daniel (eds.). "Hemichromis frempongi". FishBase. February 2012 version.</ref><ref>Serwaa, Maame. "Why Ghana's Lake Bosomtwe Should Be on Your Travel Bucket List". Yo Chale. Retrieved 23 January 2025.</ref>
== Leydi Ganaa ==
Ɓoornugol maayo Bosomtwe ina waɗi 10,5 km (6,5 mi) njaajeendi, ina mawni seeɗa e maayo hannde ngo ko ina tolnoo e 8 km (5,0 mi) njaajeendi, ina hiisa ko duuɓi 1,07 miliyoŋ (waktu Pleistocene).<ref>"Lake Bosumtwi". Wondermondo. 2013-02-09.</ref>
Luggeendi ɓuuɓol ngol ina tolnoo e 380 m (1 250 ft), kono, so limtaama e luggiɗde ɓuuɓol ngol - 750 m (2 460 ft).<ref>"Lake Bosumtwi". Wondermondo. 2013-02-09.</ref><ref>"Lake Bosumtwi". Wondermondo. 2013-02-09.</ref>
Feccere e ɓuuɓol ngol ina ɓuuɓna, ngol woni ko e laddeeji toowɗi, ɗum noon ina saɗi janngude e tabitinde iwdi maggol e batte meteorite. Sifaaaji soklaaji ko wayi no konuuji ɓuuɓɗi ina keewi ɓuuɓde e leɗɗe walla ɓuuɓde e maayo. Kono tan, ɓuuɓgol ɓuuɓol hakkundeewol les ɓuuɓol ngol, ko ɓooyaani koo, rokkii geɗe keewɗe kulɓiniiɗe ngam wiɗto ganndal.<ref>Koeberl, C.; Milkereit, B.; Overpeck, J.T.; Scholz, C.A.; Amoako, P.Y.O.; Boamah, D.; Danuor, S.; Karp, T.; Kueck, J.; Hecky, R.E.; et al. (2007). "An international and multidisciplinary drilling project into a young complex impact structure: The 2004 ICDP Bosumtwi Crater Drilling Project—An overview". Meteoritics & Planetary Science. 42 (4–5): 483–511. Bibcode:2007M&PS...42..483K. doi:10.1111/j.1945-5100.2007.tb01057.x. S2CID 6897812.</ref> Tektiteeji, ina sikkaa ummorii ko e ndee ɗoo batte, ina tawee e leydi hoɗdiiɓe Kodduwaar, e mikrootektiiteeji jokkondirɗi ina tawee e ɓulli geec luggiɗɗi bannge worgo duunde Afrik.<ref>Koeberl, C.; Milkereit, B.; Overpeck, J.T.; Scholz, C.A.; Amoako, P.Y.O.; Boamah, D.; Danuor, S.; Karp, T.; Kueck, J.; Hecky, R.E.; et al. (2007). "An international and multidisciplinary drilling project into a young complex impact structure: The 2004 ICDP Bosumtwi Crater Drilling Project—An overview". Meteoritics & Planetary Science. 42 (4–5): 483–511. Bibcode:2007M&PS...42..483K. doi:10.1111/j.1945-5100.2007.tb01057.x. S2CID 6897812.</ref>
Golle tuugiiɗe e wiɗto limto (statistiques) e simulaaji orbital limtooji ɓennuɗi e kewu nguu[13] ina kollita wonde iwdi potndi wonde e tagofeere nde ko tagofeere ummoriinde e hakkundeere (main-belt) e dow ŋorol toowngol (>17 degereeji).<ref>Galiazzo, M. A.; Bazsó, Á.; Huber, M. S.; Losiak, A.; Dvorak, R.; Koeberl, C.; et al. (2013). "A statistical dynamical study of meteorite impactors: A case study based on parameters derived from the Bosumtwi impact event". Astronomische Nachrichten. 334 (9): 936–939. arXiv:1305.3631. Bibcode:2013AN....334..936G. doi:10.1002/asna.201211964. S2CID 118723115.</ref>
== Daartol weeyo ==
Ko adii nde asteroid oo yani, nokku oo ko ladde ɓuuɓnde, heewnde daabaaji. Caggal nde diƴƴe ɗee njoofi, ɓuuɓol ngol heɓi ngol heewi ndiyam, waɗi maayo Bosomtwe.<ref>Pease, Roland (2004-10-12). "Drilling for Africa's climate history". BBC News. Retrieved 2018-04-02.</ref>
Wakkatiiji toɓooli mawɗi ina kebbina ɓuuɓol ngol ndiyam, addani ɓuuɓol ngol ɓeydaade dow toɓɓe ɓurɗe lesɗude e rimre ndee. Hono ɗeen yontaaji ina ceedtini e ƴiye liɗɗi tawaaɗe e dow tule ceene. Ndiyam ina yalta hay e nder weendu nduu rewrude e ŋoral ɓuuɓngal. Kono kadi won sahaaji ndiyam ɗam ina famɗi haa ladde ndee naati e nder weeyo ngo, waɗti weendu nduu tan ko weendu tokoosru. Hono ngool yonta, e wiyde lefol ngol, jooni noon ko binndanɗe paleoklimat kollitii, duumii ko hedde duuɓi 300 jooni.<ref>Shanahan et al. 2009</ref>
== Manazarta ==
01p0w48u84nbfrbi73ljvkvr3qac016
172812
172809
2026-06-11T10:47:32Z
Nnamadee
11577
172812
wikitext
text/x-wiki
'''Laana Bosomtwe''',<ref>"Visit Ghana - Lake Bosomtwe". Visit Ghana. Retrieved 2025-04-27.</ref> kadi ina winndaa Bosumtwi,<ref>"Lake Bosomtwi". touringghana.com. 2016-03-27. Retrieved 2019-06-08.</ref> ko kañum tan woni maayo tagoore e nder leydi Gana. Nde woni ko e nder ɓuuɓol ɓooyngol ngol njaajeendi mum tolnii e 10,5 kiloomeeteer (6,5 mi). Ko hedde 30 km (19 mi) to fuɗnaange-rewo Kumasi, laamorgo Ashanti, ko nokku ɓuuɓɗo mo yimɓe fof njiɗi. Won fotde 30 gure saraaji maayo crater Lake Bosomtwe, tawi ko ina tolnoo e 70 000 neɗɗo ina nguuri heen.<ref>"Lake Bosomtwi". ''touringghana.com''. 2016-03-27. Retrieved 2019-06-08.</ref> Ɓuri lollude e nder gure ɗe turism en keewi hoɗde ko Abono.<ref>Adom, Dickson (2018-01-01). "The human impact and the aquatic biodiversity of lake Bosomtwe: rennaisance (sic) of the cultural traditions of Abono (Ghana)?". Transylvanian Review of Systematical and Ecological Research. 20 (1): 87–110. doi:10.1515/trser-2018-0007. ISSN 2344-3219.</ref>
Ashanti'en ɗon hoosa Bosomtwe bana maayo ceniingo. E wiyde aadaaji, ruuhuuji maayɓe ina ngara ɗoo ngam salminde laamɗo debbo biyeteeɗo Asase Ya. Sabu ɗuum, ina sikkaa liɗɗi e nder maayo ngoo ina mbaawi liggaade tan ko e leɗɗe. Ina jeyaa e liɗɗi gonɗi e nder maayo ngoo, ƴiye gonɗe e nokku hee, biyeteeɗe Tilapia busumana e T. discolor.<ref>Froese, Rainer; Pauly, Daniel (eds.). "Hemichromis frempongi". FishBase. February 2012 version.</ref><ref>Serwaa, Maame. "Why Ghana's Lake Bosomtwe Should Be on Your Travel Bucket List". Yo Chale. Retrieved 23 January 2025.</ref>
== Leydi Ganaa ==
Ɓoornugol maayo Bosomtwe ina waɗi 10,5 km (6,5 mi) njaajeendi, ina mawni seeɗa e maayo hannde ngo ko ina tolnoo e 8 km (5,0 mi) njaajeendi, ina hiisa ko duuɓi 1,07 miliyoŋ (waktu Pleistocene).<ref>"Lake Bosumtwi". Wondermondo. 2013-02-09.</ref>
Luggeendi ɓuuɓol ngol ina tolnoo e 380 m (1 250 ft), kono, so limtaama e luggiɗde ɓuuɓol ngol - 750 m (2 460 ft).<ref>"Lake Bosumtwi". Wondermondo. 2013-02-09.</ref><ref>"Lake Bosumtwi". Wondermondo. 2013-02-09.</ref>
Feccere e ɓuuɓol ngol ina ɓuuɓna, ngol woni ko e laddeeji toowɗi, ɗum noon ina saɗi janngude e tabitinde iwdi maggol e batte meteorite. Sifaaaji soklaaji ko wayi no konuuji ɓuuɓɗi ina keewi ɓuuɓde e leɗɗe walla ɓuuɓde e maayo. Kono tan, ɓuuɓgol ɓuuɓol hakkundeewol les ɓuuɓol ngol, ko ɓooyaani koo, rokkii geɗe keewɗe kulɓiniiɗe ngam wiɗto ganndal.<ref>Koeberl, C.; Milkereit, B.; Overpeck, J.T.; Scholz, C.A.; Amoako, P.Y.O.; Boamah, D.; Danuor, S.; Karp, T.; Kueck, J.; Hecky, R.E.; et al. (2007). "An international and multidisciplinary drilling project into a young complex impact structure: The 2004 ICDP Bosumtwi Crater Drilling Project—An overview". Meteoritics & Planetary Science. 42 (4–5): 483–511. Bibcode:2007M&PS...42..483K. doi:10.1111/j.1945-5100.2007.tb01057.x. S2CID 6897812.</ref> Tektiteeji, ina sikkaa ummorii ko e ndee ɗoo batte, ina tawee e leydi hoɗdiiɓe Kodduwaar, e mikrootektiiteeji jokkondirɗi ina tawee e ɓulli geec luggiɗɗi bannge worgo duunde Afrik.<ref>Koeberl, C.; Milkereit, B.; Overpeck, J.T.; Scholz, C.A.; Amoako, P.Y.O.; Boamah, D.; Danuor, S.; Karp, T.; Kueck, J.; Hecky, R.E.; et al. (2007). "An international and multidisciplinary drilling project into a young complex impact structure: The 2004 ICDP Bosumtwi Crater Drilling Project—An overview". Meteoritics & Planetary Science. 42 (4–5): 483–511. Bibcode:2007M&PS...42..483K. doi:10.1111/j.1945-5100.2007.tb01057.x. S2CID 6897812.</ref>
Golle tuugiiɗe e wiɗto limto (statistiques) e simulaaji orbital limtooji ɓennuɗi e kewu nguu<ref>Artemieva, N.; Karp, T.; Milkereit, B.; et al. (2004). "Investigating the Lake Bosumtwi impact structure: Insight from numerical modeling". Geochemistry, Geophysics, Geosystems. 5 (11): Q11016. Bibcode:2004GGG.....511016A. doi:10.1029/2004GC000733. S2CID 129665903.</ref> ina kollita wonde iwdi potndi wonde e tagofeere nde ko tagofeere ummoriinde e hakkundeere (main-belt) e dow ŋorol toowngol (>17 degereeji).<ref>Galiazzo, M. A.; Bazsó, Á.; Huber, M. S.; Losiak, A.; Dvorak, R.; Koeberl, C.; et al. (2013). "A statistical dynamical study of meteorite impactors: A case study based on parameters derived from the Bosumtwi impact event". Astronomische Nachrichten. 334 (9): 936–939. arXiv:1305.3631. Bibcode:2013AN....334..936G. doi:10.1002/asna.201211964. S2CID 118723115.</ref>
== Daartol weeyo ==
Ko adii nde asteroid oo yani, nokku oo ko ladde ɓuuɓnde, heewnde daabaaji. Caggal nde diƴƴe ɗee njoofi, ɓuuɓol ngol heɓi ngol heewi ndiyam, waɗi maayo Bosomtwe.<ref>Pease, Roland (2004-10-12). "Drilling for Africa's climate history". BBC News. Retrieved 2018-04-02.</ref>
Wakkatiiji toɓooli mawɗi ina kebbina ɓuuɓol ngol ndiyam, addani ɓuuɓol ngol ɓeydaade dow toɓɓe ɓurɗe lesɗude e rimre ndee. Hono ɗeen yontaaji ina ceedtini e ƴiye liɗɗi tawaaɗe e dow tule ceene. Ndiyam ina yalta hay e nder weendu nduu rewrude e ŋoral ɓuuɓngal. Kono kadi won sahaaji ndiyam ɗam ina famɗi haa ladde ndee naati e nder weeyo ngo, waɗti weendu nduu tan ko weendu tokoosru. Hono ngool yonta, e wiyde lefol ngol, jooni noon ko binndanɗe paleoklimat kollitii, duumii ko hedde duuɓi 300 jooni.<ref>Shanahan et al. 2009</ref>
== Tuugnorgal ==
jjcdx1fpuel8jcgbiimhd17mhd22710
Harunasan Ropeway
0
41942
172810
2026-06-11T10:44:40Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172810
wikitext
text/x-wiki
Laana ndiwoowa Harunasan (Harunasan Rōpuwei) ko laana ndiwoowa Japonnaajo to Haruna, Gunma, ko sosiyetee laana ndiwoowa Tanigawadake gollotoo. Sosiyetee Tōbu Group ina gollina kadi laana ndiwoowa goɗɗo, hono laana ndiwoowa Tanigawadake. Laana kaa ina yaha haa to dow tulde Haruna. Laana kaa udditaa e hitaande 1929, feewnaa e hitaande 1996 haa arti e mbaydi hannde ndii, ndi kaɓirɗe ɗiɗi tokoose njokkondiri.
Doggi baɗɗiiɗi
Njuuteeki kaɓirgal ngal: 527 m (1 729 meeteer)
Hakkunde darnde: 269 m (883 ft)
Ƴeew kadi
Doggol liftooji aeroportuuji to Japon
Tuugnorgal
b3ear8twgkdw41ulzsf1lpsiuk14e34
172811
172810
2026-06-11T10:46:30Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172811
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Laana ndiwoowa Harunasan (Harunasan Rōpuwei) ko laana ndiwoowa Japonnaajo to Haruna, Gunma, ko sosiyetee laana ndiwoowa Tanigawadake gollotoo. Sosiyetee Tōbu Group ina gollina kadi laana ndiwoowa goɗɗo, hono laana ndiwoowa Tanigawadake. Laana kaa ina yaha haa to dow tulde Haruna. Laana kaa udditaa e hitaande 1929, feewnaa e hitaande 1996 haa arti e mbaydi hannde ndii, ndi kaɓirɗe ɗiɗi tokoose njokkondiri.
Doggi baɗɗiiɗi
Njuuteeki kaɓirgal ngal: 527 m (1 729 meeteer)
Hakkunde darnde: 269 m (883 ft)
Ƴeew kadi
Doggol liftooji aeroportuuji to Japon
Tuugnorgal
9lbmrvpum5cy3n477ukxvtdt0c2dafw
172813
172811
2026-06-11T10:47:45Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172813
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laana ndiwoowa Harunasan''' (Harunasan Rōpuwei) ko laana ndiwoowa Japonnaajo to Haruna, Gunma, ko sosiyetee laana ndiwoowa Tanigawadake gollotoo. Sosiyetee Tōbu Group ina gollina kadi laana ndiwoowa goɗɗo, hono laana ndiwoowa Tanigawadake. Laana kaa ina yaha haa to dow tulde Haruna. Laana kaa udditaa e hitaande 1929, feewnaa e hitaande 1996 haa arti e mbaydi hannde ndii, ndi kaɓirɗe ɗiɗi tokoose njokkondiri.
== Doggi baɗɗiiɗi ==
Njuuteeki kaɓirgal ngal: 527 m (1 729 meeteer)
Hakkunde darnde: 269 m (883 ft)
== Ƴeew kadi ==
Doggol liftooji aeroportuuji to Japon
== Tuugnorgal ==
khg4htm80mwe18mbl1kq3uhnu565kps
Leydi Afennooriir
0
41943
172814
2026-06-11T11:02:26Z
Nnamadee
11577
Created page with "'''Lake Afnourir''' ko maayo toowngo, tawaango e komin Ain El Louh e nder diiwaan Ifrane, fotde 30 km e wuro wiyeteengo Azrou, to leydi Maruk. Ndeeɗoo maayo ina yaaji fotde 300 ektaar, ina woni e dow 1800 meeter dow koye maayo.<ref>"Afennourrir Lake Aguelmame Mountain Lake That Stock Photo 1232204953". Shutterstock. Retrieved 2024-10-12.</ref> Nokkuure mayre e nder hakkundeere ladde sedere rokkii nde darnde Ramsar ñalnde 20 lewru juko hitaande 1990, limtaa e nder nokk..."
172814
wikitext
text/x-wiki
'''Lake Afnourir''' ko maayo toowngo, tawaango e komin Ain El Louh e nder diiwaan Ifrane, fotde 30 km e wuro wiyeteengo Azrou, to leydi Maruk. Ndeeɗoo maayo ina yaaji fotde 300 ektaar, ina woni e dow 1800 meeter dow koye maayo.<ref>"Afennourrir Lake Aguelmame Mountain Lake That Stock Photo 1232204953". Shutterstock. Retrieved 2024-10-12.</ref>
Nokkuure mayre e nder hakkundeere ladde sedere rokkii nde darnde Ramsar ñalnde 20 lewru juko hitaande 1990, limtaa e nder nokkuuji ɓuuɓɗi Atlas hakkundeejo, sabu golle ekolosii e ndiyam ɗe ɗe mbaɗata, ngam hisnude keewal nguurndam aduna e duumingol nguurndam aadee.<ref>"Lac d'Afennourir | Ramsar Sites Information Service". rsis.ramsar.org. Retrieved 2024-10-09.</ref>
== Nokku kuuɓtodinɗo ==
Nde woni ko e dow ŋoral Atlas hakkundeejo tablo, kiloomeeteeruuji 20 to fuɗnaange wuro Azrou, e laawol tataɓol jokkondirngol wuro Aïn Leuh e RP 20 (jokkondirngol Azrou e Midelt). Nde jeyaa ko e Komin Aïn Leuh (diiwaan Ifrane).<ref>سكينة (2017-04-05). "تعزيز بحيرة أفنورير المتضررة من التغيرات المناخية ب 180 ألف سمكة". برلمان.كوم (in Arabic). Retrieved 2024-10-09.</ref>
== Hesɗitinde ==
E hitaande 2017, Goomu toppitiingu ndiyam e laddeeji leydi Maruk yaltinii liɗɗi keewɗi e nder maayo Afennourir, tawi ko ina tolnoo e 180 000 liɗɗi. Ngolɗoo gollal noon ko ngam artirde ballal ekolosii ngalɗoo maayo, ngal ɓuuɓol yooro e mbayliigu weeyo addani maayde liɗɗi keewɗi e eggol colli meeɗnooɗi mooftude e nokku hee.<ref>"The impact of climatic variations on the role and sustainable management of natural ecosystems in the Middle Atlas (Afenourir wetland area case)" (PDF).</ref>
== Tuugnorgal ==
3xrg2fre2wi3q0axgvsodzoah6k7ftl
172815
172814
2026-06-11T11:03:14Z
Nnamadee
11577
172815
wikitext
text/x-wiki
'''Lake Afnourir''' ko maayo toowngo, tawaango e komin Ain El Louh e nder diiwaan Ifrane, fotde 30 km e wuro wiyeteengo Azrou, to leydi Maruk. Ndeeɗoo maayo ina yaaji fotde 300 ektaar, ina woni e dow 1800 meeter dow koye maayo.<ref>"Afennourrir Lake Aguelmame Mountain Lake That Stock Photo 1232204953". Shutterstock. Retrieved 2024-10-12.</ref>
Nokkuure mayre e nder hakkundeere ladde sedere rokkii nde darnde Ramsar ñalnde 20 lewru juko hitaande 1990, limtaa e nder nokkuuji ɓuuɓɗi Atlas hakkundeejo, sabu golle ekolosii e ndiyam ɗe ɗe mbaɗata, ngam hisnude keewal nguurndam aduna e duumingol nguurndam aadee.<ref>"Lac d'Afennourir | Ramsar Sites Information Service". rsis.ramsar.org. Retrieved 2024-10-09.</ref><ref>"Les zones humides et l'eau | Zones Humides". www.zones-humides.org. Retrieved 2024-10-12.</ref>
== Nokku kuuɓtodinɗo ==
Nde woni ko e dow ŋoral Atlas hakkundeejo tablo, kiloomeeteeruuji 20 to fuɗnaange wuro Azrou, e laawol tataɓol jokkondirngol wuro Aïn Leuh e RP 20 (jokkondirngol Azrou e Midelt). Nde jeyaa ko e Komin Aïn Leuh (diiwaan Ifrane).<ref>سكينة (2017-04-05). "تعزيز بحيرة أفنورير المتضررة من التغيرات المناخية ب 180 ألف سمكة". برلمان.كوم (in Arabic). Retrieved 2024-10-09.</ref>
== Hesɗitinde ==
E hitaande 2017, Goomu toppitiingu ndiyam e laddeeji leydi Maruk yaltinii liɗɗi keewɗi e nder maayo Afennourir, tawi ko ina tolnoo e 180 000 liɗɗi. Ngolɗoo gollal noon ko ngam artirde ballal ekolosii ngalɗoo maayo, ngal ɓuuɓol yooro e mbayliigu weeyo addani maayde liɗɗi keewɗi e eggol colli meeɗnooɗi mooftude e nokku hee.<ref>"The impact of climatic variations on the role and sustainable management of natural ecosystems in the Middle Atlas (Afenourir wetland area case)" (PDF).</ref>
== Tuugnorgal ==
jj7ttgnjdvf94ioj3zbmtsb2a9ik2gu
Lake Dayet Hachlaf
0
41944
172816
2026-06-11T11:12:47Z
Nnamadee
11577
Created page with "'''Leydi Hachlaf''' (e ɗemngal aarabeere: Dayet Hachlaf) ko lekki gonndi e nder komin Dayat Aoua [ar] e nder diiwaan Ifrane. Leydi ndii ina taarnaa e leɗɗe willow, ina waɗi kadi hoɗorde ƴiye (trout), ɗe ñamlata ko e ɓulli ndiyam ceertuɗi.[1][2] Lake Hachlaf ina hawra e nokkuuji ko ina tolnoo e 14 ektaar, tawi luggiɗgol mum ina tolnoo e 3 m (9,8 ft), ina woni e dow 1 650 meeter dow koye maayo.[3] Liɗɗi (trout) ko golle ɓurɗe waawde waɗeede e maayo ngoo tug..."
172816
wikitext
text/x-wiki
'''Leydi Hachlaf''' (e ɗemngal aarabeere: Dayet Hachlaf) ko lekki gonndi e nder komin Dayat Aoua [ar] e nder diiwaan Ifrane. Leydi ndii ina taarnaa e leɗɗe willow, ina waɗi kadi hoɗorde ƴiye (trout), ɗe ñamlata ko e ɓulli ndiyam ceertuɗi.[1][2] Lake Hachlaf ina hawra e nokkuuji ko ina tolnoo e 14 ektaar, tawi luggiɗgol mum ina tolnoo e 3 m (9,8 ft), ina woni e dow 1 650 meeter dow koye maayo.[3] Liɗɗi (trout) ko golle ɓurɗe waawde waɗeede e maayo ngoo tuggi lewru mee haa lewru ut. E hitaande 2022, maayo Hachlaf yoori haa laaɓi.<ref>"جهة فاس.. رصد 158 مليون درهم لتعزيز الشبكة الطرقية بإفران" [Fes region.. 158 million dirhams allocated to strengthen the road network in Ifrane] (in Arabic). Archived from the original on 2021-04-29.</ref>
== Tuugnorgal ==
29s72x7z7n5eyild0w9k9r7d48xov9x
172817
172816
2026-06-11T11:13:22Z
Nnamadee
11577
172817
wikitext
text/x-wiki
'''Leydi Hachlaf''' (e ɗemngal aarabeere: Dayet Hachlaf) ko lekki gonndi e nder komin Dayat Aoua [ar] e nder diiwaan Ifrane. Leydi ndii ina taarnaa e leɗɗe willow, ina waɗi kadi hoɗorde ƴiye (trout), ɗe ñamlata ko e ɓulli ndiyam ceertuɗi.[1][2] Lake Hachlaf ina hawra e nokkuuji ko ina tolnoo e 14 ektaar, tawi luggiɗgol mum ina tolnoo e 3 m (9,8 ft), ina woni e dow 1 650 meeter dow koye maayo.[3] Liɗɗi (trout) ko golle ɓurɗe waawde waɗeede e maayo ngoo tuggi lewru mee haa lewru ut. E hitaande 2022, maayo Hachlaf yoori haa laaɓi.<ref>"جهة فاس.. رصد 158 مليون درهم لتعزيز الشبكة الطرقية بإفران" [Fes region.. 158 million dirhams allocated to strengthen the road network in Ifrane] (in Arabic). Archived from the original on 2021-04-29.</ref><ref>"نقتاصدو في الماء..شوفو الجفاف كيفاش طمس معالم ضاية حشلاف نواحي إفران" [We're running low on water.. See how drought has obliterated the landmarks of Lake Hachlaf in Ifrane.] (in Arabic). Archived from the original on 2024-06-18.</ref>
== Tuugnorgal ==
tctucdulrmgfwm7m47wfxt427b6sn8b
172818
172817
2026-06-11T11:13:59Z
Nnamadee
11577
172818
wikitext
text/x-wiki
'''Leydi Hachlaf''' (e ɗemngal aarabeere: Dayet Hachlaf) ko lekki gonndi e nder komin Dayat Aoua [ar] e nder diiwaan Ifrane. Leydi ndii ina taarnaa e leɗɗe willow, ina waɗi kadi hoɗorde ƴiye (trout), ɗe ñamlata ko e ɓulli ndiyam ceertuɗi.[1][2] Lake Hachlaf ina hawra e nokkuuji ko ina tolnoo e 14 ektaar, tawi luggiɗgol mum ina tolnoo e 3 m (9,8 ft), ina woni e dow 1 650 meeter dow koye maayo.<ref>"زيارة ميدانية لبعض المسطحات المائية بجماعة ضاية عوا بافران" [Field visit to some bodies of water in the Dayat Aoua commune in Ifrane] (in Arabic). Archived from the original on 2021-04-29.</ref> Liɗɗi (trout) ko golle ɓurɗe waawde waɗeede e maayo ngoo tuggi lewru mee haa lewru ut. E hitaande 2022, maayo Hachlaf yoori haa laaɓi.<ref>"جهة فاس.. رصد 158 مليون درهم لتعزيز الشبكة الطرقية بإفران" [Fes region.. 158 million dirhams allocated to strengthen the road network in Ifrane] (in Arabic). Archived from the original on 2021-04-29.</ref><ref>"نقتاصدو في الماء..شوفو الجفاف كيفاش طمس معالم ضاية حشلاف نواحي إفران" [We're running low on water.. See how drought has obliterated the landmarks of Lake Hachlaf in Ifrane.] (in Arabic). Archived from the original on 2024-06-18.</ref>
== Tuugnorgal ==
hxd2tjcyxl26c4w0xv4fu43t95ww4wj
172819
172818
2026-06-11T11:15:15Z
Nnamadee
11577
172819
wikitext
text/x-wiki
'''Leydi Hachlaf''' (e ɗemngal aarabeere: Dayet Hachlaf) ko lekki gonndi e nder komin Dayat Aoua [ar] e nder diiwaan Ifrane. Leydi ndii ina taarnaa e leɗɗe willow, ina waɗi kadi hoɗorde ƴiye (trout), ɗe ñamlata ko e ɓulli ndiyam ceertuɗi.<ref>"ضاية حشلاف.. استثناء بين جل المسطحات المائية بمنطقة الأطلس المتوسط" [Lake Hachlaf.. An exception among most bodies of water in the Middle Atlas region] (in Arabic). Archived from the original on 2020-09-18.</ref> Lake Hachlaf ina hawra e nokkuuji ko ina tolnoo e 14 ektaar, tawi luggiɗgol mum ina tolnoo e 3 m (9,8 ft), ina woni e dow 1 650 meeter dow koye maayo.<ref>"زيارة ميدانية لبعض المسطحات المائية بجماعة ضاية عوا بافران" [Field visit to some bodies of water in the Dayat Aoua commune in Ifrane] (in Arabic). Archived from the original on 2021-04-29.</ref> Liɗɗi (trout) ko golle ɓurɗe waawde waɗeede e maayo ngoo tuggi lewru mee haa lewru ut. E hitaande 2022, maayo Hachlaf yoori haa laaɓi.<ref>"جهة فاس.. رصد 158 مليون درهم لتعزيز الشبكة الطرقية بإفران" [Fes region.. 158 million dirhams allocated to strengthen the road network in Ifrane] (in Arabic). Archived from the original on 2021-04-29.</ref><ref>"نقتاصدو في الماء..شوفو الجفاف كيفاش طمس معالم ضاية حشلاف نواحي إفران" [We're running low on water.. See how drought has obliterated the landmarks of Lake Hachlaf in Ifrane.] (in Arabic). Archived from the original on 2024-06-18.</ref>
== Tuugnorgal ==
3ulfev1i8vhk5q0to8x35m445oxbl5m
172820
172819
2026-06-11T11:16:12Z
Nnamadee
11577
172820
wikitext
text/x-wiki
'''Leydi Hachlaf''' (e ɗemngal aarabeere: Dayet Hachlaf) ko lekki gonndi e nder komin Dayat Aoua [ar] e nder diiwaan Ifrane. Leydi ndii ina taarnaa e leɗɗe willow, ina waɗi kadi hoɗorde ƴiye (trout), ɗe ñamlata ko e ɓulli ndiyam ceertuɗi.<ref>"ضاية حشلاف.. استثناء بين جل المسطحات المائية بمنطقة الأطلس المتوسط" [Lake Hachlaf.. An exception among most bodies of water in the Middle Atlas region] (in Arabic). Archived from the original on 2020-09-18.</ref><ref>"ضايات وبحيرات المغرب" [Morocco's lakes] (in Arabic). Archived from the original on 2020-07-22.</ref> Lake Hachlaf ina hawra e nokkuuji ko ina tolnoo e 14 ektaar, tawi luggiɗgol mum ina tolnoo e 3 m (9,8 ft), ina woni e dow 1 650 meeter dow koye maayo.<ref>"زيارة ميدانية لبعض المسطحات المائية بجماعة ضاية عوا بافران" [Field visit to some bodies of water in the Dayat Aoua commune in Ifrane] (in Arabic). Archived from the original on 2021-04-29.</ref> Liɗɗi (trout) ko golle ɓurɗe waawde waɗeede e maayo ngoo tuggi lewru mee haa lewru ut. E hitaande 2022, maayo Hachlaf yoori haa laaɓi.<ref>"جهة فاس.. رصد 158 مليون درهم لتعزيز الشبكة الطرقية بإفران" [Fes region.. 158 million dirhams allocated to strengthen the road network in Ifrane] (in Arabic). Archived from the original on 2021-04-29.</ref><ref>"نقتاصدو في الماء..شوفو الجفاف كيفاش طمس معالم ضاية حشلاف نواحي إفران" [We're running low on water.. See how drought has obliterated the landmarks of Lake Hachlaf in Ifrane.] (in Arabic). Archived from the original on 2024-06-18.</ref>
== Tuugnorgal ==
saxkxlgzcdm2zeogoigme500fwjilwa
Lake Aguelmame Sidi Ali
0
41945
172821
2026-06-11T11:21:06Z
Nnamadee
11577
Created page with "'''Aguelmame Sidi Ali''' ko weendu e nder diiwaan Khénifra e nder leydi Maruk Beni Mellal-Khénifra. Aguelmame Sidi Ali woni ko e dow 2 080 meeter, ina jogii wertallo ko ina tolnoo e 500 ektaar (1 200 ektaar) e luggiɗde 36 m (118 ft).[2] Ko sara keeri diiwaan Ifrane e nder koɗli Atlas hakkundeejo. Ina jeyaa e nokku keeriiɗo biyeteeɗo Khenifra, nokku reenaaɗo mo 842 km2 (325 mi2) sosaa e hitaande 2008.<ref>"Khenifra National Park in Morocco". Protected Planet. Retri..."
172821
wikitext
text/x-wiki
'''Aguelmame Sidi Ali''' ko weendu e nder diiwaan Khénifra e nder leydi Maruk Beni Mellal-Khénifra. Aguelmame Sidi Ali woni ko e dow 2 080 meeter, ina jogii wertallo ko ina tolnoo e 500 ektaar (1 200 ektaar) e luggiɗde 36 m (118 ft).[2] Ko sara keeri diiwaan Ifrane e nder koɗli Atlas hakkundeejo. Ina jeyaa e nokku keeriiɗo biyeteeɗo Khenifra, nokku reenaaɗo mo 842 km2 (325 mi2) sosaa e hitaande 2008.<ref>"Khenifra National Park in Morocco". Protected Planet. Retrieved 9 August 2019.</ref>
== Limtol ==
Leydi ndii woni ko e koye Atlas hakkundeejo, tooweeki mum ko 2 080 m (6 824 ft) e nokku ɗo ndiyam ɗam woni ɗoo ko hedde 15,6 km2 (6 mi2).[4] Nde sosaa ko e Miyosen/Quaternaire toowɗo to nokku ɗo ɓulli ɗiɗi kawri.[5] Nde woni ko e ɓuuɓol naftowol e nder haayre basalt, nde waɗi ko e ɓuuɓol ɗiɗi, ceertungol e ɓuuɓol basal ngol feeñata so ndiyam ɗam yanii. Ina ñamlee ɗum e ɓulli, e ɓulli neesuuji e ɓulli karst. pH ko 9,1 e njuuteendi miniraaji ina famɗi no feewi e njuuteendi 1200–1600 uScm-1.<ref>"Lake Aguelmame Sidi Ali, Middle Atlas Morocco, Holocene diatom analyses" (PDF).</ref>
== Ekoloji ==
Nokku taariindi maayo ngoo meeɗiino wonde laddeeji keewɗi, ina waɗi leɗɗe sedere Atlas (Cedrus atlantica), kono ko ɓuri jooni, ndee ladde wonti ko ɓuuɓnde, nokku taariindi maayo ngoo wonti ko leɗɗe joorɗe, ɓuuɓɗe, ɗe ƴiye Espaañ (Juniperus thurifera) ɓuri heewde. Plankton e sediment e nder maayo ngoo ina keewi diyatomeeji, haa teeŋti noon e mbaydiiji Cyclotella, ɗiin kuutorɗe kuutoraa ko ngam hollirde paleohydrologie e waylooji hidroclimatique jowitiiɗi e maayo ngoo e nder duuɓi keewɗi.<ref>"Aguelmams Sidi Ali - Tifounassine | Ramsar Sites Information Service". 2018-04-26. Archived from the original on 2018-04-26. Retrieved 2024-05-07.</ref>
E hitaande 2005, nokku biyeteeɗo Aguelmams Sidi Ali / Tifounassine, ko nokkuuji tati ɓuuɓɗi koɗki, toowɗi hakkunde 1 900 e 2 100 m (6 234 e 6 890 m), toɗɗaa ko nokku Ramsar ; eɗe ndokka nokkuuji teeŋtuɗi ɓurɗi heewde e ndunngu wonande colli ɓuuɓɗi eggotooɗi ina heen ƴiye ɓuuɓɗe (Tadorna ferruginea) e ƴiye ɓuuɓɗe (Fulica cristata).[9] Ustagol toɓooli ina usta ndiyam maayo ngoo, tee ɓuuɓri wonnoondi to bannge worgo-fuɗnaange nattii woodde. Durgol baali e be’i e nder ndunngu e ndunngu, ko huunde fof ina itta leɗɗe ndiyam e daande maayo ngoo. Ustagol colli ndiyam ina njilloyoo maayo ngoo e nder ndunngu, tee ƴiye mawɗe nattii jibinde ɗoo. Ko waawi heen wonde fof, ruddi shelduck e colli ladde goɗɗi ina tampina e mborosaaji.<ref>Marini, Alberto; Talbi, Mohamed (2008). Desertification and Risk Analysis Using High and Medium Resolution Satellite Data: Training Workshop on Mapping Desertification. Springer Science & Business Media. p. 150. <nowiki>ISBN 978-1-4020-8937-4</nowiki>.</ref>
Leydi ndii meeɗiino wonde nokku gooto tan e winndere nde Salmo pallaryi, leñol gonngol e leydi ndii, hoɗi kono oon liɗɗi majjii caggal nde karp (Cyprinus carpio) yalti e nder maayo ngoo e hitaande 1934.[10] Pike worgo (Esox lucius) e zander (Sander lucioperca), ko liɗɗi goɗɗi ɗi ngonaa jeyaaɗi e leydi ndii kadi naati e nder maayo ngoo.<ref>Marini, Alberto; Talbi, Mohamed (2008). ''Desertification and Risk Analysis Using High and Medium Resolution Satellite Data: Training Workshop on Mapping Desertification''. Springer Science & Business Media. p. 150. ISBN <bdi>978-1-4020-8937-4</bdi>.</ref>
== Tuugnorgal ==
tquzy6cqkevwk8pt82tz4ahvezwn1fn
172822
172821
2026-06-11T11:22:13Z
Nnamadee
11577
172822
wikitext
text/x-wiki
'''Aguelmame Sidi Ali''' ko weendu e nder diiwaan Khénifra e nder leydi Maruk Beni Mellal-Khénifra. Aguelmame Sidi Ali woni ko e dow 2 080 meeter, ina jogii wertallo ko ina tolnoo e 500 ektaar (1 200 ektaar) e luggiɗde 36 m (118 ft).<ref>Sayad, Ahmed; Chakiri, Saïd; Martin, Claude; Bejjaji, Zohra; Echarfaoui, Hassan (2011). "Effet des conditions climatiques sur le niveau du lac Sidi Ali (Moyen Atlas, Maroc)". Physio-géo (in French). Vol. 5. pp. 251–268. doi:10.4000/physio-geo.2145. ISSN 1958-573X.</ref> Ko sara keeri diiwaan Ifrane e nder koɗli Atlas hakkundeejo. Ina jeyaa e nokku keeriiɗo biyeteeɗo Khenifra, nokku reenaaɗo mo 842 km2 (325 mi2) sosaa e hitaande 2008.<ref>"Khenifra National Park in Morocco". Protected Planet. Retrieved 9 August 2019.</ref>
== Limtol ==
Leydi ndii woni ko e koye Atlas hakkundeejo, tooweeki mum ko 2 080 m (6 824 ft) e nokku ɗo ndiyam ɗam woni ɗoo ko hedde 15,6 km2 (6 mi2).[4] Nde sosaa ko e Miyosen/Quaternaire toowɗo to nokku ɗo ɓulli ɗiɗi kawri.[5] Nde woni ko e ɓuuɓol naftowol e nder haayre basalt, nde waɗi ko e ɓuuɓol ɗiɗi, ceertungol e ɓuuɓol basal ngol feeñata so ndiyam ɗam yanii. Ina ñamlee ɗum e ɓulli, e ɓulli neesuuji e ɓulli karst. pH ko 9,1 e njuuteendi miniraaji ina famɗi no feewi e njuuteendi 1200–1600 uScm-1.<ref>"Lake Aguelmame Sidi Ali, Middle Atlas Morocco, Holocene diatom analyses" (PDF).</ref>
== Ekoloji ==
Nokku taariindi maayo ngoo meeɗiino wonde laddeeji keewɗi, ina waɗi leɗɗe sedere Atlas (Cedrus atlantica), kono ko ɓuri jooni, ndee ladde wonti ko ɓuuɓnde, nokku taariindi maayo ngoo wonti ko leɗɗe joorɗe, ɓuuɓɗe, ɗe ƴiye Espaañ (Juniperus thurifera) ɓuri heewde. Plankton e sediment e nder maayo ngoo ina keewi diyatomeeji, haa teeŋti noon e mbaydiiji Cyclotella, ɗiin kuutorɗe kuutoraa ko ngam hollirde paleohydrologie e waylooji hidroclimatique jowitiiɗi e maayo ngoo e nder duuɓi keewɗi.<ref>"Aguelmams Sidi Ali - Tifounassine | Ramsar Sites Information Service". 2018-04-26. Archived from the original on 2018-04-26. Retrieved 2024-05-07.</ref>
E hitaande 2005, nokku biyeteeɗo Aguelmams Sidi Ali / Tifounassine, ko nokkuuji tati ɓuuɓɗi koɗki, toowɗi hakkunde 1 900 e 2 100 m (6 234 e 6 890 m), toɗɗaa ko nokku Ramsar ; eɗe ndokka nokkuuji teeŋtuɗi ɓurɗi heewde e ndunngu wonande colli ɓuuɓɗi eggotooɗi ina heen ƴiye ɓuuɓɗe (Tadorna ferruginea) e ƴiye ɓuuɓɗe (Fulica cristata).[9] Ustagol toɓooli ina usta ndiyam maayo ngoo, tee ɓuuɓri wonnoondi to bannge worgo-fuɗnaange nattii woodde. Durgol baali e be’i e nder ndunngu e ndunngu, ko huunde fof ina itta leɗɗe ndiyam e daande maayo ngoo. Ustagol colli ndiyam ina njilloyoo maayo ngoo e nder ndunngu, tee ƴiye mawɗe nattii jibinde ɗoo. Ko waawi heen wonde fof, ruddi shelduck e colli ladde goɗɗi ina tampina e mborosaaji.<ref>Marini, Alberto; Talbi, Mohamed (2008). Desertification and Risk Analysis Using High and Medium Resolution Satellite Data: Training Workshop on Mapping Desertification. Springer Science & Business Media. p. 150. <nowiki>ISBN 978-1-4020-8937-4</nowiki>.</ref>
Leydi ndii meeɗiino wonde nokku gooto tan e winndere nde Salmo pallaryi, leñol gonngol e leydi ndii, hoɗi kono oon liɗɗi majjii caggal nde karp (Cyprinus carpio) yalti e nder maayo ngoo e hitaande 1934.[10] Pike worgo (Esox lucius) e zander (Sander lucioperca), ko liɗɗi goɗɗi ɗi ngonaa jeyaaɗi e leydi ndii kadi naati e nder maayo ngoo.<ref>Marini, Alberto; Talbi, Mohamed (2008). ''Desertification and Risk Analysis Using High and Medium Resolution Satellite Data: Training Workshop on Mapping Desertification''. Springer Science & Business Media. p. 150. ISBN <bdi>978-1-4020-8937-4</bdi>.</ref>
== Tuugnorgal ==
1j50o2gzit811ujd21zsxnbmlrak919
Hashikurasan Ropeway
0
41946
172823
2026-06-11T11:46:08Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172823
wikitext
text/x-wiki
Laawol Hashikurasan (箸くら山連連laawol, Hashikurasan Rōpuwei) ko innde laana ndiwoowa Japon to Ikeda, Tokushima, kam e golloowo mum. Laayiwol ngol ina yaha e tufnde Hashikura nde Hashikura-dera, suudu dewal lollundu.
Feewnitaama e hitaande 1999, ko ngol woni funitel gadano golloreede e nder Asii. Haa e lewru oktoobar 2007, ina waɗi laabi funitel tati goɗɗi to Japon. Kono laabi keddiiɗi ɗii fof ko liftooji gondolaaji funitel, tawi ko laawol Hashikurasan tan woni laawol tramway weeyo funitel.
Tariya
Laawol Hashikura-dera ngol fuɗɗinoo ko jokkondirde e laawol laana njoorndi ngol ina wiyee Hashikura Tozan Railway (Hashikura Tozan Railway), ngol udditaa e hitaande 1930. Laawol ngol udditaa e hitaande 1944 terminal jappeere e suudu dewal. Tramway aeroport goɗɗo udditaa e laawol chairlift e hitaande 1977. E hitaande 1999, tramway aeroportuuji ɗiɗi peewnitaama, mbaɗti laana funitel gooto, ɗum haɗi haaju e jolngo.
E hitaande 2020, laawol ngol ina foti huutoreede e nder estaad torch ngam Olimpiyaaji 2020, kono ɗum leeltinaama haa 2021 sabu rafi COVID-19.
Doggi baɗɗiiɗi
Siistem:Funitel
Njuuteeki kaɓirgal ngal: 948 m (3 110 meeteer)
Hakkunde darnde: 342 m (1 122 ft)
Njaaweendi golle : 5,0m/s
Capanɗe yahooɓe e nder kabine gooto: 32
Kabineeji: 2
Staasiyoŋaaji: 2
Stations
Gartirgol: Gartirgol Tozanguchi (Garaas gonɗo e dow laawol)
Staasiyoŋ toowɗo: Staasiyoŋ Hashikuraji
Ƴeew kadi
Doggol liftooji aeroportuuji to Japon
Tuugnorgal
kzl4bja4wm2v5zhxbai6tga8ifs2s1a
172824
172823
2026-06-11T11:47:36Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172824
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Laawol Hashikurasan (箸くら山連連laawol, Hashikurasan Rōpuwei) ko innde laana ndiwoowa Japon to Ikeda, Tokushima, kam e golloowo mum. Laayiwol ngol ina yaha e tufnde Hashikura nde Hashikura-dera, suudu dewal lollundu.
Feewnitaama e hitaande 1999, ko ngol woni funitel gadano golloreede e nder Asii. Haa e lewru oktoobar 2007, ina waɗi laabi funitel tati goɗɗi to Japon. Kono laabi keddiiɗi ɗii fof ko liftooji gondolaaji funitel, tawi ko laawol Hashikurasan tan woni laawol tramway weeyo funitel.
Tariya
Laawol Hashikura-dera ngol fuɗɗinoo ko jokkondirde e laawol laana njoorndi ngol ina wiyee Hashikura Tozan Railway (Hashikura Tozan Railway), ngol udditaa e hitaande 1930. Laawol ngol udditaa e hitaande 1944 terminal jappeere e suudu dewal. Tramway aeroport goɗɗo udditaa e laawol chairlift e hitaande 1977. E hitaande 1999, tramway aeroportuuji ɗiɗi peewnitaama, mbaɗti laana funitel gooto, ɗum haɗi haaju e jolngo.
E hitaande 2020, laawol ngol ina foti huutoreede e nder estaad torch ngam Olimpiyaaji 2020, kono ɗum leeltinaama haa 2021 sabu rafi COVID-19.
Doggi baɗɗiiɗi
Siistem:Funitel
Njuuteeki kaɓirgal ngal: 948 m (3 110 meeteer)
Hakkunde darnde: 342 m (1 122 ft)
Njaaweendi golle : 5,0m/s
Capanɗe yahooɓe e nder kabine gooto: 32
Kabineeji: 2
Staasiyoŋaaji: 2
Stations
Gartirgol: Gartirgol Tozanguchi (Garaas gonɗo e dow laawol)
Staasiyoŋ toowɗo: Staasiyoŋ Hashikuraji
Ƴeew kadi
Doggol liftooji aeroportuuji to Japon
Tuugnorgal
6rt64e9y4cjibx6ipev7ikxpj6fagnw
172825
172824
2026-06-11T11:49:18Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172825
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laawol Hashikurasan''' (箸くら山連連laawol, Hashikurasan Rōpuwei) ko innde laana ndiwoowa Japon to Ikeda, Tokushima, kam e golloowo mum. Laayiwol ngol ina yaha e tufnde Hashikura nde Hashikura-dera, suudu dewal lollundu.
Feewnitaama e hitaande 1999, ko ngol woni funitel gadano golloreede e nder Asii. Haa e lewru oktoobar 2007, ina waɗi laabi funitel tati goɗɗi to Japon. Kono laabi keddiiɗi ɗii fof ko liftooji gondolaaji funitel, tawi ko laawol Hashikurasan tan woni laawol tramway weeyo funitel.
== Tariya ==
Laawol Hashikura-dera ngol fuɗɗinoo ko jokkondirde e laawol laana njoorndi ngol ina wiyee Hashikura Tozan Railway (Hashikura Tozan Railway), ngol udditaa e hitaande 1930. Laawol ngol udditaa e hitaande 1944 terminal jappeere e suudu dewal. Tramway aeroport goɗɗo udditaa e laawol chairlift e hitaande 1977. E hitaande 1999, tramway aeroportuuji ɗiɗi peewnitaama, mbaɗti laana funitel gooto, ɗum haɗi haaju e jolngo.
E hitaande 2020, laawol ngol ina foti huutoreede e nder estaad torch ngam Olimpiyaaji 2020, kono ɗum leeltinaama haa 2021 sabu rafi COVID-19.
== Doggi baɗɗiiɗi ==
Siistem:Funitel
Njuuteeki kaɓirgal ngal: 948 m (3 110 meeteer)
Hakkunde darnde: 342 m (1 122 ft)
Njaaweendi golle : 5,0m/s
Capanɗe yahooɓe e nder kabine gooto: 32
Kabineeji: 2
Staasiyoŋaaji: 2
Stations
Gartirgol: Gartirgol Tozanguchi (Garaas gonɗo e dow laawol)
Staasiyoŋ toowɗo: Staasiyoŋ Hashikuraji
Ƴeew kadi
Doggol liftooji aeroportuuji to Japon
Tuugnorgal
p4va7q00d3u5chmxmwd8g8ha6twyx91
172826
172825
2026-06-11T11:50:28Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172826
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laawol Hashikurasan''' (箸くら山連連laawol, Hashikurasan Rōpuwei) ko innde laana ndiwoowa Japon to Ikeda, Tokushima, kam e golloowo mum. Laayiwol ngol ina yaha e tufnde Hashikura nde Hashikura-dera, suudu dewal lollundu.
Feewnitaama e hitaande 1999, ko ngol woni funitel gadano golloreede e nder Asii. Haa e lewru oktoobar 2007, ina waɗi laabi funitel tati goɗɗi to Japon. Kono laabi keddiiɗi ɗii fof ko liftooji gondolaaji funitel, tawi ko laawol Hashikurasan tan woni laawol tramway weeyo funitel.
== Tariya ==
Laawol Hashikura-dera ngol fuɗɗinoo ko jokkondirde e laawol laana njoorndi ngol ina wiyee Hashikura Tozan Railway (Hashikura Tozan Railway), ngol udditaa e hitaande 1930. Laawol ngol udditaa e hitaande 1944 terminal jappeere e suudu dewal. Tramway aeroport goɗɗo udditaa e laawol chairlift e hitaande 1977. E hitaande 1999, tramway aeroportuuji ɗiɗi peewnitaama, mbaɗti laana funitel gooto, ɗum haɗi haaju e jolngo.
E hitaande 2020, laawol ngol ina foti huutoreede e nder estaad torch ngam Olimpiyaaji 2020, kono ɗum leeltinaama haa 2021 sabu rafi COVID-19.
== Doggi baɗɗiiɗi ==
Siistem:Funitel
Njuuteeki kaɓirgal ngal: 948 m (3 110 meeteer)
Hakkunde darnde: 342 m (1 122 ft)
Njaaweendi golle : 5,0m/s
Capanɗe yahooɓe e nder kabine gooto: 32
== Kabineeji: 2 ==
== Staasiyoŋaaji: 2 ==
== Stations ==
Gartirgol: Gartirgol Tozanguchi (Garaas gonɗo e dow laawol)
Staasiyoŋ toowɗo: Staasiyoŋ Hashikuraji
== Ƴeew kadi ==
Doggol liftooji aeroportuuji to Japon
== Tuugnorgal ==
36290f91tpc155hwurhwg47bd0lx1h2
172827
172826
2026-06-11T11:51:55Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172827
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laawol Hashikurasan''' (箸くら山連連laawol, Hashikurasan Rōpuwei) ko innde laana ndiwoowa Japon to Ikeda, Tokushima, kam e golloowo mum. Laayiwol ngol ina yaha e tufnde Hashikura nde Hashikura-dera, suudu dewal lollundu.<ref>{{cite news|title=聖火リレーの徳島県内コース発表 箸蔵山ロープウェイがスタート地点に|url=https://www.topics.or.jp/articles/-/298764|access-date=10 October 2024|work=Tokushima Shimbun|date=December 17, 2019}}</ref>
Feewnitaama e hitaande 1999, ko ngol woni funitel gadano golloreede e nder Asii. Haa e lewru oktoobar 2007, ina waɗi laabi funitel tati goɗɗi to Japon. Kono laabi keddiiɗi ɗii fof ko liftooji gondolaaji funitel, tawi ko laawol Hashikurasan tan woni laawol tramway weeyo funitel.
== Tariya ==
Laawol Hashikura-dera ngol fuɗɗinoo ko jokkondirde e laawol laana njoorndi ngol ina wiyee Hashikura Tozan Railway (Hashikura Tozan Railway), ngol udditaa e hitaande 1930. Laawol ngol udditaa e hitaande 1944 terminal jappeere e suudu dewal. Tramway aeroport goɗɗo udditaa e laawol chairlift e hitaande 1977. E hitaande 1999, tramway aeroportuuji ɗiɗi peewnitaama, mbaɗti laana funitel gooto, ɗum haɗi haaju e jolngo.
E hitaande 2020, laawol ngol ina foti huutoreede e nder estaad torch ngam Olimpiyaaji 2020, kono ɗum leeltinaama haa 2021 sabu rafi COVID-19.
== Doggi baɗɗiiɗi ==
Siistem:Funitel
Njuuteeki kaɓirgal ngal: 948 m (3 110 meeteer)
Hakkunde darnde: 342 m (1 122 ft)
Njaaweendi golle : 5,0m/s
Capanɗe yahooɓe e nder kabine gooto: 32
== Kabineeji: 2 ==
== Staasiyoŋaaji: 2 ==
== Stations ==
Gartirgol: Gartirgol Tozanguchi (Garaas gonɗo e dow laawol)
Staasiyoŋ toowɗo: Staasiyoŋ Hashikuraji
== Ƴeew kadi ==
Doggol liftooji aeroportuuji to Japon
== Tuugnorgal ==
ikjvhfhe4lktj46ghbu7vf9jeo6vl4e
Hakone Tozan Cable Car
0
41947
172828
2026-06-11T11:54:37Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172828
wikitext
text/x-wiki
Telefoŋ Hakone Tozan (e ɗemngal Japon: Telefoŋ Hakone Tozan, Hepburn: Hakone Tozan Kēburukā), e dow laabi laamu, laana njoorndi njamndi, Kōsaku-sen), ko laawol laana njoorndi funikulaar e nder wuro Hakone, Kanagawa, Japon. Ko Odakyu Hakone, sosiyatee fedde Odakyu, golloowo kadi e laana ndiwoowa Hakone Tozan.
Funikulaar oo ina jokkondiri e Gōra, woni joofnirde toownde laawol laana njoorndi, e Sōunzan 214 meeteer (702 ft) dow. To Sōunzan, jokkondiral waɗaama e laawol Hakone, ngol yahrata ko Tōgendai e maayo Ashi.
Udditaa e hitaande 1922, laana kaa feewnaa e hitaande 1995, nde otooji kesi lomtii ɓooyɗi ɗii. E lewru marse 2020, otooji ɗii lomtinaama kadi e otooji ɗiɗi kesi, boɗeeji e daneeji, otooji ɗiɗi, ɗi Keio Juuki Seibi Co. rokki, otooji kala ina mbaawi nawde fotde 250 neɗɗo.
Limlebbi
Laylaytol ngol ina jogii ɗeeɗoo geɗe karallaagal :
Njuuteeki: 1,2 kiloomeeteer (0,75 mi)
Daande toownde: 208 meeteer (682 ft)
Ko ɓuri heewde e ŋakkere: 20%
Njaajeendi: 985 mm (3 meeteer 2+25⁄32 in)
Motooji: 2
Capaato : 250 neɗɗo e oto gooto
Konfiguraasiyoŋ: Laawol gootol e loop yahoowo
Waktuuji yahdu: Hojomaaji 9
Taƴre: Elektrik
Stations
No. Staasiyoŋ Woɗɗude Toowgol Ƴellitaare
OH57 Gōra 0 553 m (1 814 ft) Ikon laabi Hakone Tozan, O-H. Hakone Tozan Line
OH58 Koen-Simo 0,24 km (0,15 mi) 587 m (1 926 ft)
OH59 Koyen-Kami 0,48 km (0,30 mi) 624 m (2 047 piit)
OH60 Naka-Gora 0,72 km (0,45 mi) 668 m (2 192 ft)
OH61 Kami-Gora 0,96 km (0,60 mi) 717 m (2 352 ft)
OH62 Sounzan 1,2 km (0,75 mi) 761 m (2 497 ft) Ikon laabi Hakone Tozan, O-H. Laabi Hakone
Ƴeew kadi
Doggol laabi njamndi funikulaaji
Tuugnorgal
lo4o5jpwma9h6o3armii5eh7k0pui86
172829
172828
2026-06-11T11:56:33Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172829
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Telefoŋ Hakone Tozan (e ɗemngal Japon: Telefoŋ Hakone Tozan, Hepburn: Hakone Tozan Kēburukā), e dow laabi laamu, laana njoorndi njamndi, Kōsaku-sen), ko laawol laana njoorndi funikulaar e nder wuro Hakone, Kanagawa, Japon. Ko Odakyu Hakone, sosiyatee fedde Odakyu, golloowo kadi e laana ndiwoowa Hakone Tozan.
Funikulaar oo ina jokkondiri e Gōra, woni joofnirde toownde laawol laana njoorndi, e Sōunzan 214 meeteer (702 ft) dow. To Sōunzan, jokkondiral waɗaama e laawol Hakone, ngol yahrata ko Tōgendai e maayo Ashi.
Udditaa e hitaande 1922, laana kaa feewnaa e hitaande 1995, nde otooji kesi lomtii ɓooyɗi ɗii. E lewru marse 2020, otooji ɗii lomtinaama kadi e otooji ɗiɗi kesi, boɗeeji e daneeji, otooji ɗiɗi, ɗi Keio Juuki Seibi Co. rokki, otooji kala ina mbaawi nawde fotde 250 neɗɗo.
Limlebbi
Laylaytol ngol ina jogii ɗeeɗoo geɗe karallaagal :
Njuuteeki: 1,2 kiloomeeteer (0,75 mi)
Daande toownde: 208 meeteer (682 ft)
Ko ɓuri heewde e ŋakkere: 20%
Njaajeendi: 985 mm (3 meeteer 2+25⁄32 in)
Motooji: 2
Capaato : 250 neɗɗo e oto gooto
Konfiguraasiyoŋ: Laawol gootol e loop yahoowo
Waktuuji yahdu: Hojomaaji 9
Taƴre: Elektrik
Stations
No. Staasiyoŋ Woɗɗude Toowgol Ƴellitaare
OH57 Gōra 0 553 m (1 814 ft) Ikon laabi Hakone Tozan, O-H. Hakone Tozan Line
OH58 Koen-Simo 0,24 km (0,15 mi) 587 m (1 926 ft)
OH59 Koyen-Kami 0,48 km (0,30 mi) 624 m (2 047 piit)
OH60 Naka-Gora 0,72 km (0,45 mi) 668 m (2 192 ft)
OH61 Kami-Gora 0,96 km (0,60 mi) 717 m (2 352 ft)
OH62 Sounzan 1,2 km (0,75 mi) 761 m (2 497 ft) Ikon laabi Hakone Tozan, O-H. Laabi Hakone
Ƴeew kadi
Doggol laabi njamndi funikulaaji
Tuugnorgal
oauri0bszx2s4oh6qe550h7zlqun527
172830
172829
2026-06-11T11:58:32Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
172830
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Telefoŋ Hakone Tozan''' (e ɗemngal Japon: Telefoŋ Hakone Tozan, Hepburn: Hakone Tozan Kēburukā), e dow laabi laamu, laana njoorndi njamndi, Kōsaku-sen), ko laawol laana njoorndi funikulaar e nder wuro Hakone, Kanagawa, Japon. Ko Odakyu Hakone, sosiyatee fedde Odakyu, golloowo kadi e laana ndiwoowa Hakone Tozan.
Funikulaar oo ina jokkondiri e Gōra, woni joofnirde toownde laawol laana njoorndi, e Sōunzan 214 meeteer (702 ft) dow. To Sōunzan, jokkondiral waɗaama e laawol Hakone, ngol yahrata ko Tōgendai e maayo Ashi.
Udditaa e hitaande 1922, laana kaa feewnaa e hitaande 1995, nde otooji kesi lomtii ɓooyɗi ɗii. E lewru marse 2020, otooji ɗii lomtinaama kadi e otooji ɗiɗi kesi, boɗeeji e daneeji, otooji ɗiɗi, ɗi Keio Juuki Seibi Co. rokki, otooji kala ina mbaawi nawde fotde 250 neɗɗo.
== Limlebbi ==
Laylaytol ngol ina jogii ɗeeɗoo geɗe karallaagal :
Njuuteeki: 1,2 kiloomeeteer (0,75 mi)
Daande toownde: 208 meeteer (682 ft)
Ko ɓuri heewde e ŋakkere: 20%
Njaajeendi: 985 mm (3 meeteer 2+25⁄32 in)
Motooji: 2
Capaato : 250 neɗɗo e oto gooto
Konfiguraasiyoŋ: Laawol gootol e loop yahoowo
Waktuuji yahdu: Hojomaaji 9
Taƴre: Elektrik
Stations
No. Staasiyoŋ Woɗɗude Toowgol Ƴellitaare
OH57 Gōra 0 553 m (1 814 ft) Ikon laabi Hakone Tozan, O-H. Hakone Tozan Line
OH58 Koen-Simo 0,24 km (0,15 mi) 587 m (1 926 ft)
OH59 Koyen-Kami 0,48 km (0,30 mi) 624 m (2 047 piit)
OH60 Naka-Gora 0,72 km (0,45 mi) 668 m (2 192 ft)
OH61 Kami-Gora 0,96 km (0,60 mi) 717 m (2 352 ft)
OH62 Sounzan 1,2 km (0,75 mi) 761 m (2 497 ft) Ikon laabi Hakone Tozan, O-H. Laabi Hakone
Ƴeew kadi
Doggol laabi njamndi funikulaaji
Tuugnorgal
446d9hsvbhpa3x97lgw9ibzl82t7uhk