Wikipedia ffwiki https://ff.wikipedia.org/wiki/Hello_ja%C9%93%C9%93orgo MediaWiki 1.47.0-wmf.15 first-letter Media Special Talk User User talk Wikipedia Wikipedia talk File File talk MediaWiki MediaWiki talk Template Template talk Help Help talk Category Category talk TimedText TimedText talk Module Module talk Event Event talk Holannda 0 3093 182746 50037 2026-08-15T01:42:22Z PhantomFunds 15306 182746 wikitext text/x-wiki {| border=1 align=right cellpadding=4 cellspacing=0 width=300 style="margin: 0 0 1em 1em; background: #f9f9f9; border: 1px #aaaaaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%;" |+<big><big>'''Holannda'''</big></big> |- | style="background:#efefef;" align="center" colspan=2 | {| border="0" cellpadding="2" cellspacing="0" |- | align="center" width="140px" | [[Fichier:Flag of Netherlands.svg|150px]] | align="center" width="140px" | [[File:State coat of arms of the Netherlands.svg|150px]] |- | align="center" width="140px" | ([[Flag of the Netherlands|Flag]]) | align="center" width="140px" | ([[Coat of Arms of Netherlands|Coat of Arms]]) |} |- | align=center colspan=2 | |- | align=center colspan=2 | [[Fichier:EU-Netherlands.svg|thumb|right|300px|Holannda]] |} '''Holannda''', hono Hollande, ko leydi tawaandi e Fuɗnaange-rewo [[Yuroopu]], jogiindi nokkuuji caggal maayo e nder Kariibi. Ko ndi leydi ɓurndi mawnude e nder leyɗeele nay jeyaaɗe e Laamu Holannda.[13] Holannda ina waɗi diiwanuuji sappo e ɗiɗi ; ina heeddi e [[Almaanya]] to fuɗnaange e [[Beljik|Belsik]] to fuɗnaange, e daande maayo worgo to bannge worgo e hirnaange. Nde renndini keeri maayo e leydi [[Biritaani-Mawndi|Biritaan]], Almaanya, e Belsik.[14] Ɗemngal laawɗinaangal ngal ko Nederlande, ko ɗemngal Frise hirnaange woni ɗemngal laawɗungal ɗiɗaɓal e nder diiwaan [[Friesland]].[1] [[Holanndee]], [[Biritaani]], e [[Papiamento]] ko laamu e nder leyɗeele Kariibi.[1] Holannda firti ko "leyɗeele leslese" e dow tooweeki mum lesɗi e nokkuuji mum ɓuuɓɗi, tawi 26% ina tawee les njiimaandi maayo.[15] Ko ɓuri heewde e nokkuuji les njiimaandi maayo, anndiraaɗi polders, ko batte mbayliigu leydi puɗɗiingu e teeminannde 14ɓiire.[16] E jamaanu Republique, puɗɗinooɗo e hitaande 1588, Holannda naati e yonta keeriiɗo, mawnugol politik, faggudu, e pinal, ina jeyaa e ɓurɗe doole e doole e nder Yuroopu e nder winndere ndee ; ooɗoo sahaa ina anndiraa Duuɓi kaŋŋe Holanndee en.[17] E nder oon sahaa, sosiyeteeji mum njulaagu, hono Sosiyetee Holanndeejo Inndo Fuɗnaange e Sosiyetee Holanndeejo Inndo Hirnaange, mbaɗii koloniiji e nokkuuji njulaagu e nder winndere ndee kala.[18][19] E nder yimɓe ko ɓuri 17,9 miliyoŋ neɗɗo, kamɓe fof ɓe nguuri ko e nder wertallo 41 850 km2 (16 160 km2)—e nder heen wertallo leydi ndii ko 33 500 km2 (12 900 mi2)—Hollande woni leydi 33ɓiindi ɓurndi heewde yimɓe, e a densité 535 neɗɗo e kiloomeeteer kaaree (1 390 neɗɗo/miil kaaree). Ɗum fof e wayde noon, ko kañum woni leydi ɗiɗmiri e nder winndere ndee to bannge njulaagu nguura e geɗe ndema to bannge nafoore, sabu leydi mum ɓuuɓndi, weeyo mum ɓuuɓngo, ndema mum tiiɗka, e ƴellitaare mum.[20][21][22] Wurooji nay ɓurɗi mawnude e nder leydi Hollande ko Amsterdam, Rotterdam, La Haye e Utrecht.[23] Amsterdam woni wuro ɓurngo heewde yimɓe e nder leydi ndi, kadi ko laamorgo leydi ndi, hay so tawii noon juɓɓule politik leydi ndii ina tawee e La Haye.[24] Holannda ko laamu doosgal parlemaa, jogiingu njuɓɓudi ngootiri gila 1848. Leydi ndii ina jogii aadaaji pillarisation (seerndude ɓiɓɓe leydi e nder pelle e nder diine e geɗe politik) e muñal renndo juutngal, tawi ina jogii laawɗingol njulaagu e warngooji, yantude e... jogaade politik dorog liberal. Holannda hokki rewɓe hakke suɓol nder hitaande 1919, nden woni lesdi arandeeri laawɗinki dewgal hakkunde gorko e debbo nder hitaande 2001.[25] Faggudu mum yahrundu yeeso e nder luumooji jillondirɗi ina jogii sappo e go’o ɓurɗo heewde ngalu e nder winndere ndee. La Haye ina jogii jooɗorde Dowlaaji Dentuɗi, Kabine, e Ñaawirde Toownde.[26] Port Rotterdam woni ko ɓuri heewde yimɓe e nder Yuroopu.[27] Schiphol woni laamorgo ɓurngo heewde yimɓe e nder Holannda, kadi ko laamorgo nayaɓo ɓurngo heewde yimɓe e nder Yuroopu. Ko leydi ƴellitiindi, Holannda woni tergal sosngal Dental Yuroopu, Zone Euro, G10, OTAN, OCDE, e OMC, kam e jeyeede e nokkuuji Schengen e Dental Benelux tatiwal. Ina jaɓɓoo pelle hakkunde laamuuji e ñaawirɗe winndereeje, ko heewi e majji ko to La Haye.[28] == Joografi == [[File:2012-NL-prov-relief-3000.jpg|thumb|Kartal relief leydi Holannda Yuroopu]] Holannda Yuroopu ina jogii wertallo 41 543 km2 (16 040 miil2), tawi ina heen ɓulli ndiyam, e wertallo leydi ko 33 481 km2 (12 927 miil2). Holannda Kariibi ina jogii wertallo 328 km2 (127 km2)[115] Ina woni hakkunde 50° e 54° N, e njuuteendi 3° e 8° E. Holannda ina famɗi no feewi to bannge Maayo, ina hiisee wonde leydi ɓuuɓndi, fotde 26% e wertallo mum[15] e 21% e yimɓe mum[116] ina ngondi e les Maayo. Feccere Yuroopu leydi ndii ko ɓuri heewde ko ɓuuɓnde, so wonaa koɗorɗe to bannge worgo-fuɗnaange, haa tooweeki mum ɓuraani 322 m (1 056 ft) to Vaalserberg, e won e ŋore ŋore to bannge caka . Ko ɓuri heewde e nokkuuji les njiimaandi Maayo ɗii, ko ƴettugol petroŋ walla ko heɓetee e ƴellitgol leydi. Gila e darorɗe teeminannde 16ɓiire, nokkuuji polder mawɗi ina ndesndaa e nder laabi ɓuuɓɗi, tawi ina jeyaa heen diƴƴe, kanaaluuji e nokkuuji pompiyee. Ko ɓuri heewde e leydi ndii, fuɗɗii ko e daande maayooji Yuroopu tati mawɗi : Rhin (Rijn), Meuse (Maas) e Scheldt (Schelde), kam e maayooji mum en. Feccere fuɗnaange-rewo leydi Holannda ko ɓuuɓol maayo e nder ɗeen maayooji, woni ɓuuɓol Rhine–Meuse–Scheldt.[117] Holannda Yuroopu feccii ko e pecce worgo e fuɗnaange, ko Reen, Waal, calɗi mum mawɗi, e Meuse. Ɗee maayooji ina kuutoree no feewi hakkunde laamuuji, ɗum noon e nder daartol, ina mbaɗi feccere pinal, hono no feeñiri e won e sifaaji fonetik ɗi nganndu-ɗaa ko banngeeji ɗiɗi ɗii fof ko Holanndee en mbiyata “Maayooji mawɗi” (de Grote Rivieren). Cakkital goɗngal maantinngal e maayo Rhine, woni maayo IJssel, ina yalta e maayo IJssel, woni Zuiderzee (‘Maayo fuɗnaange’). Hono no adannde ndee nii, ndee maayo ina waɗi feccere ɗemɗe : yimɓe wonɓe to fuɗnaange-rewo ndee maayo ina kaala ɗemɗe Holanndee en (so wonaa e nder diiwaan Friesland, jogiiɗo ɗemngal mum).[118] === Jeeyoloji === Holannda ɓuri heewde ko e ɓulli deltaaji, coñce e aeolian ummoriiɗi e yontaaji ɓuuɓɗi e hakkunde ɓuuɓɗi Pleistocene.[118] Fotde hirnaange Holannda fof ina waɗi daande maayo Rhin-Meuse. To fuɗnaange leydi Holannda, ina tawee heddiiɓe e yontaaji ɓuuɓɗi cakkitiiɗi ɗii, ɗi timmi ko ina wona duuɓi ujunnaaje sappo jooni. Nde ɓuuɓol duunde ndee ummii e fuɗnaange, ngol ɓuuɓni moraine yeeso. Maayo oo dartiima nde o suddii feccere fuɗnaange Holannda. Caggal nde yontaaji ɓuuɓɗi ɗii njoofi, moraande ndee heddii ko e mbaadi ŋoral juutngal. Wurooji Arnhem e Nijmegen ina mahaa e dow ɗeen tule.[119] === Ilam === [[File:Christmas_flood_1717.jpg|thumb|Ilam Natal hitaande 1717 waɗii maayde ujunnaaje ujunnaaje.]] E nder teeminanɗe, daande maayo Holanndee wayliima no feewi sabu musibbaaji tawaaɗi e naatgol aadee. Ñalnde 14 lewru Duujal hitaande 1287, ilam St. Lucia yani e Holannda e Almaañ, wari heen ko ina ɓura 50 000 neɗɗo e nder ilam gooto e ilamji ɓurɗi bonde e daartol winndaangol.[120] Ilam St. Elizabeth e hitaande 1421 e njuɓɓudi bonndi caggal mum, yani e polder keso, lomtiniri ɗum ko 72 km2 (28 mi2) ilam Biesbosch. Ilam mawɗam to maayo worgo lewru feebariyee 1953 addani diƴƴe keewɗe yani e fuɗnaange-rewo Holannda ; ko ina ɓura 1 800 neɗɗo maayi heen. Laamu leydi Hollande caggal ɗuum sosi eɓɓaande mawnde, wiyeteende "Delta Works", ngam reende leydi ndii e ilamji garooji, tawi ko e nder duuɓi ko ina ɓura duuɓi 40.[121] [[File:The_Netherlands_compared_to_sealevel.svg|left|thumb|Kartal hollirngal nokkuuji Holannda les njiimaandi maayo]] Batte musibbaaji ɗii, haa wonti, ɓeydiima e golle aadee. Leydi ɓuuɓndi toowndi ina ɓuuɓnaa ngam huutoraade ɗum no ndema nii. Drainage oo addani petroŋ ɓuuɓɗo oo ɓuuɓde, toɓɓe leydi ndii ustoo ; toɓɓe ndiyam les ɗam ustaama ngam ustude, ɗum addani ɓuuɓri les ndii ɓeydaade ɓuuɓde. Yanti heen, haa e teeminannde 19ɓiire, petroŋ ina ƴettee, ina yoora, ina huutoree ngam waɗde petroŋ, ɗum ɓeydii saɗtinde caɗeele ɗee. Hay e nokkuuji ɗi ndiyam ɓuuɓɗam, ƴettugol petroŋ ina jokki e ɓuuɓnude turf.[122] Ngam reenaade ilam, ko mbaydiiji keewɗi ngam haɗde ndiyam ɗam. E ujunere hitaande adannde caggal Iisaa, gure e galleeji ndema ina mahaa e dow tule biyeteeɗe terps. Caggal ɗuum, ɗeen terpe njokkondiri ko e diƴƴe. E teeminannde 12ɓiire, juɓɓule laamu nokkuuje biyeteeɗe "waterschappen" ("golle ndiyam") walla "hoogheemraadschappen" ("diisooji toowɗi") puɗɗii feeñde, tawi golle mum en ko jogaade tolno ndiyam e reende diiwaan e ilam ; ɗeen juɓɓule ina njokki woodde. Nde leydi ndii ustii, diƴƴe ɗee e dow haajuuji mawni, kawri e nder njuɓɓudi kuuɓtodinndi. E teeminannde 13ɓiire, jolɗe henndu puɗɗiima huutoreede ngam pompirde ndiyam. Caggal ɗuum, jolɗe henndu ɗee kuutortenoo ko ngam ɓuuɓnude maayooji, nyaamde polderuuji lolluɗi ɗii.[123] E hitaande 1932 Afsluitdijk ("Dike Udditgol") gasi, haɗi Zuiderzee (Maayo Fuɗnaange) ɓooyɗo ummoraade e maayo Fuɗnaange, ɗum noon sosi IJsselmeer (Maayo IJssel). Nde wonti e nder golle Zuiderzee ɓurɗe mawnude ɗo polderuuji nay fotde 2 500 kiloomeeteer kaaree (965 mi kaaree) ƴettaa e maayo.[124][125] Holannda ina jeyaa e leyɗe ɓurɗe waawde tampinde mbayliigaaji weeyo. Wonaa tan maayo ummotoongo ngo woni caɗeele, kono kadi mbayliigaaji weeyo ina mbaawi addande maayooji ɗii ɓuuɓde.[126][127][128] === Golle Delta === [[File:Karte_der_Bauwerke_des_Deltaprojekts.png|left|thumb|Golle Delta ina tawee e diiwanuuji Hollande worgo e Selannde.]] Caggal musiiba 1953, Delta Works mahii, ko ɗum woni golle siwil kuuɓtodinɗe e nder Maayo Holannda fof. Eɓɓaande ndee fuɗɗii ko e hitaande 1958, nde ɓuri joofde ko e hitaande 1997 e joofnirde Maeslantkering. Gila ndeen, eɓɓaaɗe kese ina puɗɗii sahaa e sahaa fof ngam moƴƴinde e hesɗitinde Golle Delta. Faandaare mawnde eɓɓaande Delta ndee ko ustude baasal e nder Hollande worgo e Selannde. Ɗum heɓaa ko e ƴellitde 3 000 km (1 900 mi) diƴƴe Maayo yaajɗe e 10 000 km (6 200 mi) diƴƴe nder, kanaal, e maayo, e uddude ŋore Maayo Zeeland. Ƴeewte kese riis ina kollita sahaa e sahaa fof caɗeele ɗe njiɗi ɓeydude semmbeeji diƴƴe eɓɓaande Delta. Eɓɓoore Delta ndee ina hiisee e nder fedde Ameriknaare toppitiinde ko fayti e kaawniiɗe jeeɗiɗi e nder winndere hannde ndee.[129] Ina ɗaminaa wonde ɓeydagol nguleeki weeyo ina addana Maayo ɓeydaade. Holannda ina hebli no feewi ngam ƴellitde Maayo. Komiseer Delta mo alaa ko woni e mum so wonaa politik, ƴettii peeje ngam haɓaade ɓeydagol nguleeki weeyo fotde 1,10 m (4 ft) e ustaare tooweeki leydi e sahaa gooto fotde 10 cm (4 in). Feere ndee ina hawra e semmbinde defte gonɗe e daande maayo ko wayi no diƴƴe e duuɗe e 1,30 m (4,3 ft) ɓeydaare ndeenka ilam. Waylo-waylo weeyo wonaa tan hulɓinirde Holannda gila e daande maayo, kono ina waawi kadi waylude ngonka toɓooli e ɓuuɓri maayo. Ngam hisnude leydi ndi e ilamji, eɓɓaande woɗnde ina jokki. Feere Room for the River ina rokka maayooji nokkuuji ɓurɗi heewde, ina reena nokkuuji ɓurɗi heewde yimɓe, ina addana kadi nokkuuji ɗi ndewaaka ɗii ɓuuɓde sahaa e sahaa fof. Hoɗɓe seeɗa hoɗɓe e ɗeen nokkuuje biyeteeɗe "overflow areas" njippinaama e nokkuuji toowɗi, won heen e oon leydi ina ƴettaa ko ɓuri toɓɓere ilam ina ɗaminaa.[130] === Lesdi === [[File:Phoca_vitulina_Terschelling.jpg|right|thumb|Siiluuji keewɗi e Terschelling, duunde maayo Wadden]] Holannda ina jogii 21 park ngenndiijo[138] e teemedde nokkuuji goɗɗi. Ko ɓuri heewde e ɗeen jeyi ko Staatsbosbeheer, departemaa ngenndiijo toppitiiɗo ko fayti e laddeeji e ndeenka tago e Natuurmonumenten, fedde nde wonaa laamuyankoore, soodnde, reennde e ƴellitde nokkuuji tago.[139] Maayo Wadden to bannge worgo, e nokkuuji mum ɓuuɓɗi e nokkuuji ɓuuɓɗi, ina heewi geɗe nguurndam, ina jeyaa e ko UNESCO winndi e tagoore winndereere.[140] Fuɗnaange Scheldt, wonnoo ko daande worgo-fuɗnaange maayo Scheldt, toɗɗaa ko park ngenndiijo e hitaande 2002, ɗum noon ko park ngenndiijo ɓurɗo mawnude e nder Holannda, tawi ko 370 km2 (140 km2). To bannge fito-geografi, Holannda Yuroopu ina renndini hakkunde diiwanuuji Yuroopu [[Maayo filtiingo Atalantika|Atlantik]] e Yuroopu hakkundeejo e nder diiwaan Circumboreal nder Laamu Boreal. E wiyde Fedde Adunaare ngam Tagngo, leydi Yuroopu ndi Holannda jeyaa ko e ekore-region laddeeji jillondirɗi e Atlantik.[141] E hitaande 1871, leɗɗe asliije ɓooyɗe cakkitiiɗe ɗee taƴaa.[142] Ɗeeɗoo leɗɗe ina njuutee e dow ŋoral antropogenic e dow ŋoral ceene (ɓuuɓri ɓurndi heewde) (Veluwe). Holannda ina joginoo limre 0.6/10 e nder hitaande 2019, ko ɗum woni 169ɓo e nder winndere ndee e nder 172 leydi.[143] Pollugol azot ko caɗeele.[133] Limre ɓowɗi diwooji e nder leydi Holannda ustiima fotde 75% gila e kitaale 1990.[144] === Duunde Kariibi === E nder duuɗe Antilles tokoose ɗe Kariibi, nokkuuji Curaçao, Aruba e Sint Maarten ina njogii darnde leydi e nder Laamu Holannda ɓurngu yaajde. Terɗe tati goɗɗe ɗe mbaɗata ko Holannda Kariibi, toɗɗaama ko municipaalitee keeriiɗo. Holannda Kariibi ina jogii keeri maayo e Angalteer, Kurasao, Farayse (Saint Barthelemy), Saint Kits e Nevis, Sint Marten, Duunde Amerik e Venezuela.[145] Duundeere Kariibi Holannda ina jogii weeyo ngo nguleeki mum tolnii e hitaande kala.[146] [[File:Kleine_Bonaire-Underwater_life(js).jpg|thumb|Nguurndam les ndiyam [[Klein Bonaire]]]] E nder ndee fedde duunde: * Bonaire jeyaa ko e duuɗe ABC nder duuɗe Antilles Leeward to bannge worgo Venesuela. Antilles Leeward ina njogii iwdi ɓuuɓndi e koraay. * Saba e Sint Eustatius ina njeyaa e duuɗe SSS. Ɓe ngoni ko e fuɗnaange Porto Riko e duuɗe Virgin. Hay so tawii e ɗemngal Engele ina njeyaa e duuɗe Leeward, Farayse, Españool, Holanndee e Engele kaaleteeɗe e nokku hee ina njeyaa e duuɗe Windward. Duundeeji Windward ɗii fof ko ɗi iwdi vulkanik, ɗi ngoni ko e ŋoral, ɗi ngaddata ko leydi seeɗa potndi ndema. Toɓɓere ɓurnde toowde ndee ko tufnde Seneer, 887 m (2 910 m), to Saba. Ko ɗoon woni nokku ɓurɗo toowde e nder leydi ndii e nder Laamu Holannda fof. == Laamu e dawrugol == [[File:Den_Haag_-_panoramio_-_Nikolai_Karaneschev.jpg|thumb|[[Binnenhof]], ɗo suudu sarɗiiji e suudu toowndu Dowlaaji Dentuɗi kawrata]] Holannda ko laamu doosgal gila 1815, ko demokaraasi parlemaa gila 1848. Holannda ina siforee dowla denndaaɗo. Politik e laamu leydi Hollande ina teskaa e darnde ngam heɓde nanondiral jaajngal e geɗe teeŋtuɗe. Holannda woni leydi 17ɓiri ɓurndi moƴƴude e demokaraasi e nder winndere nde to bannge demokaraasi V-Dem e hitaande 2023[147] e leydi 9ɓiire ɓurndi demokaraasi e nder winndere nde to bannge demokaraasi (The Economist) e hitaande 2022.[148] Laamɗo oo woni hooreejo leydi, hannde ko laamɗo Willem-Alexander mo Holannda. To bannge doosɗe leydi, darnde ndee ina jogii baawɗe keewɗe sabu golle jaagorɗe. [[File:Zijne Majesteit Koning Willem-Alexander met koningsmantel april 2013 (cropped).jpeg|thumb|Wilem-Aleksanndere, Laamɗo leydi Holannda gila 30 saawiyee 2013]] [[File:Directeur-generaal_AIVD_Dick_Schoof_(cropped).jpg|thumb|Dik Skuof, Gardiiɗo jaagorɗe leydi Holannda gila 2 sulyee 2024]] Laamu kuuɓtodinngu nguu ko laamu nguu tawi ina jeyaa heen laamɗo oo e Diiso Jaagorɗe, woni fedde diisnondiral kabine Holannda. Kabinee oo ina heewi wonde jaagorɗe 13 haa 16 e limoore binnditagol dowlaaji ceertuɗi. Jaagorgal gooto haa tati ko jaagorɗe ɗe ngalaa portfolio. Ardii diiso jaagorɗe ko gardiiɗo jaagorɗe leydi Holannda, mo heewi wonde gardiiɗo lannda ɓurɗo mawnude e kawtal ngal. Gardiiɗo jaagorɗe ko primus inter pares, alaa baawɗe laaɓtuɗe ɓurɗe jaagorɗe keddiiɗe ɗee. Dick Schoof woni gardiiɗo jaagorɗe gila lewru sulyee 2024, o lomtii gardiiɗo jaagorɗe ɓurɗo juutde golle, hono Mark Rutte. Kabinee oo ina jogii parlemaa gonɗo e cuuɗi ɗiɗi ɗii, hono Dowlaaji Dentuɗi, kañum ne ina jogii mbaawkaaji sariya. Terɗe 150 suudu sarɗiiji, suudu sarɗiiji, cuɓetee ko e wooteeji toowɗi, tawa ina tuugnii e doggol lanndaaji ɗii. Ɗee ina mbaɗee duuɓi nay kala, walla ko ɓuri yaawde so tawii kabine oo yanii. Asaambeleeji diiwaanuuji ɗii, woni Dowlaaji Dentuɗi ɗii, ina cuɓee no feewi duuɓi nay kala kadi. Terɗe fedde ''provincial assembly'' ina suɓa terɗe 75 Senaa, suudu sarɗiiji, jogiindu mbaawka salaade sariyaaji, kono waylataa ɗi.[149] === Pinal politik === [[File:Red-light_district_of_Amsterdam_by_day._2012.JPG|thumb|[[De Wallen]], diiwaan Amsterdam red-light ina rokka golle ko wayi no njulaagu sariya, maande pinal politik Holanndee e aadaaji muñal.]] Senndikaaji e juɓɓule gollotooɓe fof ina njiyloo peeje ngam ƴellitde politik to bannge kaalis, faggudu e renndo. Ɓe kawra e laamu nguu e nder Diiso renndo-faggudu. Holannda ina jogii aadaaji muñal renndo.[150] E darorɗe teeminannde 19ɓiire ndee aada Holanndee en muñal diine wayliima wonti njuɓɓudi pillarisation, ɗo pelle diineeji ngonnoo ko ceertuɗe, ina njokkondiri tan e toɓɓere laamu.[151] Reende LGBT e hakkeeji ruttaade ina winndaa e nder politik ballal caggal leydi leydi Holannda.[152] Alaa lannda gooto joginoo ko ɓuri heewde e parlemaa gila e teeminannde 19ɓiire, ɗum noon, ko maa kabineeji kawgel soseede. Gila suɓngooji ɗii mbaɗti winndere ndee kala e hitaande 1917, njuɓɓudi politik Holanndee ina joginoo galleeji tati lanndaaji politik : Demokaraat en Kerecee en (CDA hannde), Demokaraat en Sosiyetee en (PvdA hannde), e Liberal en (VVD hannde). E lewru noowammbar 2023, lannda Geert Wilders, gonɗo e bannge ñaamo, heɓiino woote gardagol leydi, heɓi 37 e nder 150 jooɗorde.[153] Kabinee udditaama e lewru sulyee 2024, Dick Schoof lomtii Mark Rutte e gardagol jaagorɗe leydi ndii.[154] === Feccere njuɓɓudi === [[File:Map_provinces_Netherlands-en.svg|thumb|Diiwanuuji e terɗe leydi Holannda]] Holannda ina feccii e diiwanuuji sappo e ɗiɗi, heen diiwaan fof ina woni e les njiimaandi Komiseer Laamɗo. Diiwanuuji ɗii fof peccii ko e kominaaji (gemeenten), tawi heen 342 ko (2023).[155] Leydi ndii feccii ko e diiwanuuji 21 ndiyam, tawi ko juɓɓule ndiyam (waterschap walla hoogheemraadschap), heen gooto fof ina jogii mbaawka e geɗe jowitiiɗe e njuɓɓudi ndiyam.[156][157] Sosde alluuje ndiyam ina adii sosde leñol ngol e hoore mum, ngol fuɗɗii feeñde ko e hitaande 1196. Laylayti ndiyam Holanndee en ina njeyaa e juɓɓule demokaraasi ɓurɗe ɓooyde e winndere ndee, tawi ina woodi haa jooni. Wooteeji toowɗi e juɓɓule ndiyam ina mbaɗa duuɓi nay kala. E nder wuro Baarle-Nassau, ko 22 eksklaaf Belsik[158] e nder ɗeen ko 8 eksklaaf Holanndee. == Tuugnorgal == <references /> {{Yuroopu}} [[Catégorie:Leydi]] [[Catégorie:Yuroopu]] 96yskt5isfxkwvsj7nr4skm9ioapgbd Danladi Abdullahi Sankara 0 6040 182725 94367 2026-08-14T19:37:48Z Ilya Discuss 10103 182725 wikitext text/x-wiki Danladi Abdullahi Sankara (jibinaa ko 25 noowammbar 1954) ko siyaasyanke Naajeeriya, o woniino senateer wakiiliijo diiwaan senateer Jigawa to bannge worgo-fuɗnaange gila 2011 haa 2015 e gila 2019 haa 2023. Fuɗɗoode golle politik Sankara woniino kanndidaa guwerneer lannda Kongres (UNCP) ngam diiwaan Jigawa e nder porogaraam mbayliigu politik laamu Seneraal Sani Abacha. O woniino hooreejo, Goomu mawɓe PDP e nder diiwaan Jigawa tuggi 1999 – 2007. E lewru Noowammbar 2000, Sankara wonnoo ko tergal ngenndiwal Ex Officio e nder lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). Ko kanko woni hooreejo PDP gooto nder diiwal Sokoto nder hitaande 2007. Sankara laati ƴamoowo jooɗorde Senator nder hitaande 2003 dow laylaytol PDP, ammaa Dalha Danzomo mo lanyol yimɓe lesdi Naajeeriya fuu (ANPP) fooli mo -- mo Gomnaajo diiwal Jigawa, wakkati man Samjinu Turaki Alha, tergal ANPP. Turaki wayliti lanyol maako, o heɓi jaalorgal dow ko laarani suɓol ngol, o laati Senator Jigawa North-West dow tikket PDP. Sankara suɓaama yo cukko hooreejo PDP ngenndiijo gardiiɗo zone Nord-Ouest ñalnde 4 marse 2008 ; o woppi laamu ñalnde 24 desaambar 2010 ngam tawtoreede woote senaateer to Jigawa worgo-fuɗnaange. Fiilngo Senaa PDP ƴettii kanndidaagal Danladi ngam wallitde lannda ka dow Ibrahim Saminu Turaki, mo ɗonno ƴama kanndidaajo lesdi Naajeeriya (ACN). Caggal nde Sankara heɓi 195 412 woote e nder wooteeji gardagol leydi ndii, o fooli Turaki (148 595 woote), Muhammad D. Alkali mo Kongres ngam Waylo-waylo Jahruɗo yeeso (CPC) (42 237 woote), e Muhammad Nasiru Kiri mo lannda leƴƴi Nijeer fof (AN04] Woote (AN04] Turaki wullitii wonde wooteeji ɗii mbaylaama e nder nokkuuji ɗiɗi e nder sappo e ɗiɗi laamu nokkuuji ɗii, ina hulɓinii wonde ina waawi luulndaade njeñtudi ndii e ñaawirde. Ñaawoore Turaki ndee maa jaɓe, sibu ñaawoore makko « ina ŋakki nafoore ». Njeenaaje e teddungal Doktoraa filosofi (PhD), Dipolomaaji njuɓɓudi laamu (HONORIS CAUSA). Duɗal mawngal to bannge njuɓɓudi e njuɓɓudi (IPMA). Dallatun ringim, diiso Emiraaji Ringim, diiwaan Jigawa. Tuugnorgal 81ycnkl3p1cwv2iozcmm0ua3ekx5oss 182726 182725 2026-08-14T19:38:18Z Ilya Discuss 10103 182726 wikitext text/x-wiki {{Databox}} Danladi Abdullahi Sankara (jibinaa ko 25 noowammbar 1954) ko siyaasyanke Naajeeriya, o woniino senateer wakiiliijo diiwaan senateer Jigawa to bannge worgo-fuɗnaange gila 2011 haa 2015 e gila 2019 haa 2023. Fuɗɗoode golle politik Sankara woniino kanndidaa guwerneer lannda Kongres (UNCP) ngam diiwaan Jigawa e nder porogaraam mbayliigu politik laamu Seneraal Sani Abacha. O woniino hooreejo, Goomu mawɓe PDP e nder diiwaan Jigawa tuggi 1999 – 2007. E lewru Noowammbar 2000, Sankara wonnoo ko tergal ngenndiwal Ex Officio e nder lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). Ko kanko woni hooreejo PDP gooto nder diiwal Sokoto nder hitaande 2007. Sankara laati ƴamoowo jooɗorde Senator nder hitaande 2003 dow laylaytol PDP, ammaa Dalha Danzomo mo lanyol yimɓe lesdi Naajeeriya fuu (ANPP) fooli mo -- mo Gomnaajo diiwal Jigawa, wakkati man Samjinu Turaki Alha, tergal ANPP. Turaki wayliti lanyol maako, o heɓi jaalorgal dow ko laarani suɓol ngol, o laati Senator Jigawa North-West dow tikket PDP. Sankara suɓaama yo cukko hooreejo PDP ngenndiijo gardiiɗo zone Nord-Ouest ñalnde 4 marse 2008 ; o woppi laamu ñalnde 24 desaambar 2010 ngam tawtoreede woote senaateer to Jigawa worgo-fuɗnaange. Fiilngo Senaa PDP ƴettii kanndidaagal Danladi ngam wallitde lannda ka dow Ibrahim Saminu Turaki, mo ɗonno ƴama kanndidaajo lesdi Naajeeriya (ACN). Caggal nde Sankara heɓi 195 412 woote e nder wooteeji gardagol leydi ndii, o fooli Turaki (148 595 woote), Muhammad D. Alkali mo Kongres ngam Waylo-waylo Jahruɗo yeeso (CPC) (42 237 woote), e Muhammad Nasiru Kiri mo lannda leƴƴi Nijeer fof (AN04] Woote (AN04] Turaki wullitii wonde wooteeji ɗii mbaylaama e nder nokkuuji ɗiɗi e nder sappo e ɗiɗi laamu nokkuuji ɗii, ina hulɓinii wonde ina waawi luulndaade njeñtudi ndii e ñaawirde. Ñaawoore Turaki ndee maa jaɓe, sibu ñaawoore makko « ina ŋakki nafoore ». Njeenaaje e teddungal Doktoraa filosofi (PhD), Dipolomaaji njuɓɓudi laamu (HONORIS CAUSA). Duɗal mawngal to bannge njuɓɓudi e njuɓɓudi (IPMA). Dallatun ringim, diiso Emiraaji Ringim, diiwaan Jigawa. Tuugnorgal 4cp2734lmqzsu5vkrroc0ijn8hdaxv7 182727 182726 2026-08-14T19:40:52Z Ilya Discuss 10103 182727 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Danladi Abdullahi Sankara''' (jibinaa ko 25 noowammbar 1954) ko siyaasyanke Naajeeriya, o woniino senateer wakiiliijo diiwaan senateer Jigawa to bannge worgo-fuɗnaange gila 2011 haa 2015 e gila 2019 haa 2023. Fuɗɗoode golle politik Sankara woniino kanndidaa guwerneer lannda Kongres (UNCP) ngam diiwaan Jigawa e nder porogaraam mbayliigu politik laamu Seneraal Sani Abacha. O woniino hooreejo, Goomu mawɓe PDP e nder diiwaan Jigawa tuggi 1999 – 2007. E lewru Noowammbar 2000, Sankara wonnoo ko tergal ngenndiwal Ex Officio e nder lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). Ko kanko woni hooreejo PDP gooto nder diiwal Sokoto nder hitaande 2007. Sankara laati ƴamoowo jooɗorde Senator nder hitaande 2003 dow laylaytol PDP, ammaa Dalha Danzomo mo lanyol yimɓe lesdi Naajeeriya fuu (ANPP) fooli mo -- mo Gomnaajo diiwal Jigawa, wakkati man Samjinu Turaki Alha, tergal ANPP. Turaki wayliti lanyol maako, o heɓi jaalorgal dow ko laarani suɓol ngol, o laati Senator Jigawa North-West dow tikket PDP. Sankara suɓaama yo cukko hooreejo PDP ngenndiijo gardiiɗo zone Nord-Ouest ñalnde 4 marse 2008 ; o woppi laamu ñalnde 24 desaambar 2010 ngam tawtoreede woote senaateer to Jigawa worgo-fuɗnaange. Fiilngo Senaa PDP ƴettii kanndidaagal Danladi ngam wallitde lannda ka dow Ibrahim Saminu Turaki, mo ɗonno ƴama kanndidaajo lesdi Naajeeriya (ACN). Caggal nde Sankara heɓi 195 412 woote e nder wooteeji gardagol leydi ndii, o fooli Turaki (148 595 woote), Muhammad D. Alkali mo Kongres ngam Waylo-waylo Jahruɗo yeeso (CPC) (42 237 woote), e Muhammad Nasiru Kiri mo lannda leƴƴi Nijeer fof (AN04] Woote (AN04] Turaki wullitii wonde wooteeji ɗii mbaylaama e nder nokkuuji ɗiɗi e nder sappo e ɗiɗi laamu nokkuuji ɗii, ina hulɓinii wonde ina waawi luulndaade njeñtudi ndii e ñaawirde. Ñaawoore Turaki ndee maa jaɓe, sibu ñaawoore makko « ina ŋakki nafoore ». Njeenaaje e teddungal Doktoraa filosofi (PhD), Dipolomaaji njuɓɓudi laamu (HONORIS CAUSA). Duɗal mawngal to bannge njuɓɓudi e njuɓɓudi (IPMA). Dallatun ringim, diiso Emiraaji Ringim, diiwaan Jigawa. == Tuugnorgal == i25q7m7vwjh8cvmaiihhhhhyzbsfgey 182728 182727 2026-08-14T19:42:26Z Ilya Discuss 10103 182728 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Danladi Abdullahi Sankara''' (jibinaa ko 25 noowammbar 1954) ko siyaasyanke Naajeeriya, o woniino senateer wakiiliijo diiwaan senateer Jigawa to bannge worgo-fuɗnaange gila 2011 haa 2015 e gila 2019 haa 2023.<ref>{{Cite news|date=2021-09-28|title=Exposed: Millions of Naira Disappear As National Human Rights Commission Awards Project To Mysterious Contractor in Jigawa|url=http://saharareporters.com/2021/09/28/exposed-millions-naira-disappear-national-human-rights-commission-awards-project|location=New York City, United States|access-date=2022-02-21|newspaper=[[Sahara Reporters]]}}</ref> Fuɗɗoode golle politik Sankara woniino kanndidaa guwerneer lannda Kongres (UNCP) ngam diiwaan Jigawa e nder porogaraam mbayliigu politik laamu Seneraal Sani Abacha. O woniino hooreejo, Goomu mawɓe PDP e nder diiwaan Jigawa tuggi 1999 – 2007. E lewru Noowammbar 2000, Sankara wonnoo ko tergal ngenndiwal Ex Officio e nder lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). Ko kanko woni hooreejo PDP gooto nder diiwal Sokoto nder hitaande 2007. Sankara laati ƴamoowo jooɗorde Senator nder hitaande 2003 dow laylaytol PDP, ammaa Dalha Danzomo mo lanyol yimɓe lesdi Naajeeriya fuu (ANPP) fooli mo -- mo Gomnaajo diiwal Jigawa, wakkati man Samjinu Turaki Alha, tergal ANPP. Turaki wayliti lanyol maako, o heɓi jaalorgal dow ko laarani suɓol ngol, o laati Senator Jigawa North-West dow tikket PDP. Sankara suɓaama yo cukko hooreejo PDP ngenndiijo gardiiɗo zone Nord-Ouest ñalnde 4 marse 2008 ; o woppi laamu ñalnde 24 desaambar 2010 ngam tawtoreede woote senaateer to Jigawa worgo-fuɗnaange. Fiilngo Senaa PDP ƴettii kanndidaagal Danladi ngam wallitde lannda ka dow Ibrahim Saminu Turaki, mo ɗonno ƴama kanndidaajo lesdi Naajeeriya (ACN). Caggal nde Sankara heɓi 195 412 woote e nder wooteeji gardagol leydi ndii, o fooli Turaki (148 595 woote), Muhammad D. Alkali mo Kongres ngam Waylo-waylo Jahruɗo yeeso (CPC) (42 237 woote), e Muhammad Nasiru Kiri mo lannda leƴƴi Nijeer fof (AN04] Woote (AN04] Turaki wullitii wonde wooteeji ɗii mbaylaama e nder nokkuuji ɗiɗi e nder sappo e ɗiɗi laamu nokkuuji ɗii, ina hulɓinii wonde ina waawi luulndaade njeñtudi ndii e ñaawirde. Ñaawoore Turaki ndee maa jaɓe, sibu ñaawoore makko « ina ŋakki nafoore ». Njeenaaje e teddungal Doktoraa filosofi (PhD), Dipolomaaji njuɓɓudi laamu (HONORIS CAUSA). Duɗal mawngal to bannge njuɓɓudi e njuɓɓudi (IPMA). Dallatun ringim, diiso Emiraaji Ringim, diiwaan Jigawa. == Tuugnorgal == jf5065isjjrdecf6ayhy2m1xd1hpvf6 182729 182728 2026-08-14T19:44:12Z Ilya Discuss 10103 182729 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Danladi Abdullahi Sankara''' (jibinaa ko 25 noowammbar 1954) ko siyaasyanke Naajeeriya, o woniino senateer wakiiliijo diiwaan senateer Jigawa to bannge worgo-fuɗnaange gila 2011 haa 2015 e gila 2019 haa 2023.<ref>{{Cite news|date=2021-09-28|title=Exposed: Millions of Naira Disappear As National Human Rights Commission Awards Project To Mysterious Contractor in Jigawa|url=http://saharareporters.com/2021/09/28/exposed-millions-naira-disappear-national-human-rights-commission-awards-project|location=New York City, United States|access-date=2022-02-21|newspaper=[[Sahara Reporters]]}}</ref> Fuɗɗoode == golle politik == Sankara woniino kanndidaa guwerneer lannda Kongres (UNCP) ngam diiwaan Jigawa e nder porogaraam mbayliigu politik laamu Seneraal Sani Abacha. O woniino hooreejo, Goomu mawɓe PDP e nder diiwaan Jigawa tuggi 1999 – 2007. E lewru Noowammbar 2000, Sankara wonnoo ko tergal ngenndiwal Ex Officio e nder lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). Ko kanko woni hooreejo PDP gooto nder diiwal Sokoto nder hitaande 2007.<ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200111290036.html|title=Kwatalo is a Political Asset – Jigawa PDP|work=Daily Trust|author=Sani Babadoko|date=29 November 2001|access-date=2011-06-17}}</ref> Sankara laati ƴamoowo jooɗorde Senator nder hitaande 2003 dow laylaytol PDP, ammaa Dalha Danzomo mo lanyol yimɓe lesdi Naajeeriya fuu (ANPP) fooli mo -- mo Gomnaajo diiwal Jigawa, wakkati man Samjinu Turaki Alha, tergal ANPP. Turaki wayliti lanyol maako, o heɓi jaalorgal dow ko laarani suɓol ngol, o laati Senator Jigawa North-West dow tikket PDP. Sankara suɓaama yo cukko hooreejo PDP ngenndiijo gardiiɗo zone Nord-Ouest ñalnde 4 marse 2008 ; o woppi laamu ñalnde 24 desaambar 2010 ngam tawtoreede woote senaateer to Jigawa worgo-fuɗnaange. Fiilngo Senaa PDP ƴettii kanndidaagal Danladi ngam wallitde lannda ka dow Ibrahim Saminu Turaki, mo ɗonno ƴama kanndidaajo lesdi Naajeeriya (ACN). Caggal nde Sankara heɓi 195 412 woote e nder wooteeji gardagol leydi ndii, o fooli Turaki (148 595 woote), Muhammad D. Alkali mo Kongres ngam Waylo-waylo Jahruɗo yeeso (CPC) (42 237 woote), e Muhammad Nasiru Kiri mo lannda leƴƴi Nijeer fof (AN04] Woote (AN04] Turaki wullitii wonde wooteeji ɗii mbaylaama e nder nokkuuji ɗiɗi e nder sappo e ɗiɗi laamu nokkuuji ɗii, ina hulɓinii wonde ina waawi luulndaade njeñtudi ndii e ñaawirde. Ñaawoore Turaki ndee maa jaɓe, sibu ñaawoore makko « ina ŋakki nafoore ». Njeenaaje e teddungal Doktoraa filosofi (PhD), Dipolomaaji njuɓɓudi laamu (HONORIS CAUSA). Duɗal mawngal to bannge njuɓɓudi e njuɓɓudi (IPMA). Dallatun ringim, diiso Emiraaji Ringim, diiwaan Jigawa. == Tuugnorgal == 37foyxrwknhofse6ivh4xdd891udz4v 182730 182729 2026-08-14T19:47:28Z Ilya Discuss 10103 182730 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Danladi Abdullahi Sankara''' (jibinaa ko 25 noowammbar 1954) ko siyaasyanke Naajeeriya, o woniino senateer wakiiliijo diiwaan senateer Jigawa to bannge worgo-fuɗnaange gila 2011 haa 2015 e gila 2019 haa 2023.<ref>{{Cite news|date=2021-09-28|title=Exposed: Millions of Naira Disappear As National Human Rights Commission Awards Project To Mysterious Contractor in Jigawa|url=http://saharareporters.com/2021/09/28/exposed-millions-naira-disappear-national-human-rights-commission-awards-project|location=New York City, United States|access-date=2022-02-21|newspaper=[[Sahara Reporters]]}}</ref> Fuɗɗoode == golle politik == Sankara woniino kanndidaa guwerneer lannda Kongres (UNCP) ngam diiwaan Jigawa e nder porogaraam mbayliigu politik laamu Seneraal Sani Abacha. O woniino hooreejo, Goomu mawɓe PDP e nder diiwaan Jigawa tuggi 1999 – 2007. E lewru Noowammbar 2000, Sankara wonnoo ko tergal ngenndiwal Ex Officio e nder lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). Ko kanko woni hooreejo PDP gooto nder diiwal Sokoto nder hitaande 2007.<ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200111290036.html|title=Kwatalo is a Political Asset – Jigawa PDP|work=Daily Trust|author=Sani Babadoko|date=29 November 2001|access-date=2011-06-17}}</ref> Sankara laati ƴamoowo jooɗorde Senator nder hitaande 2003 dow laylaytol PDP, ammaa Dalha Danzomo mo lanyol yimɓe lesdi Naajeeriya fuu (ANPP) fooli mo -- mo Gomnaajo diiwal Jigawa, wakkati man Samjinu Turaki Alha, tergal ANPP. Turaki wayliti lanyol maako, o heɓi jaalorgal dow ko laarani suɓol ngol, o laati Senator Jigawa North-West dow tikket PDP. Sankara suɓaama yo cukko hooreejo PDP ngenndiijo gardiiɗo zone Nord-Ouest ñalnde 4 marse 2008 ; o woppi laamu ñalnde 24 desaambar 2010 ngam tawtoreede woote senaateer to Jigawa worgo-fuɗnaange. Fiilngo Senaa PDP ƴettii kanndidaagal Danladi ngam wallitde lannda ka dow Ibrahim Saminu Turaki, mo ɗonno ƴama kanndidaajo lesdi Naajeeriya (ACN).<ref>{{cite web|url=http://www.tribune.com.ng/index.php/politics/22105-lamidoturaki-from-politics-to-court|title=Lamido/Turaki: From politics to court|work=[[Nigerian Tribune]]|author=Adamu Amadu|date=18 May 2011|access-date=2011-06-17|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120329061017/http://www.tribune.com.ng/index.php/politics/22105-lamidoturaki-from-politics-to-court|archive-date=29 March 2012}}</ref><ref>{{cite web|url=http://punch.iwayafricanigeri.netdna-cdn.com/Articl.aspx?datex=01/31/2011&theartic=Art20110131459614|title=April poll: North-West governors, others shun meeting with Sambo|author=Segun Olatunji|date=31 January 2011|work=[[The Punch]]|access-date=2011-06-17}}{{dead link|date=December 2016|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref><ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/201104210376.html|title='I'm Unmoved by Threat to Challenge my Victory in Court'|work=[[The Daily Independent (Lagos)]]|author=Augustine Madu-West|date=20 April 2011|access-date=2011-06-17}}</ref> Caggal nde Sankara heɓi 195 412 woote e nder wooteeji gardagol leydi ndii, o fooli Turaki (148 595 woote), Muhammad D. Alkali mo Kongres ngam Waylo-waylo Jahruɗo yeeso (CPC) (42 237 woote), e Muhammad Nasiru Kiri mo lannda leƴƴi Nijeer fof (AN04] Woote (AN04] Turaki wullitii wonde wooteeji ɗii mbaylaama e nder nokkuuji ɗiɗi e nder sappo e ɗiɗi laamu nokkuuji ɗii, ina hulɓinii wonde ina waawi luulndaade njeñtudi ndii e ñaawirde. Ñaawoore Turaki ndee maa jaɓe, sibu ñaawoore makko « ina ŋakki nafoore ». Njeenaaje e teddungal Doktoraa filosofi (PhD), Dipolomaaji njuɓɓudi laamu (HONORIS CAUSA). Duɗal mawngal to bannge njuɓɓudi e njuɓɓudi (IPMA). Dallatun ringim, diiso Emiraaji Ringim, diiwaan Jigawa. == Tuugnorgal == 2ykmcojcprp31qckf0hs9d3wfu5jbpp 182731 182730 2026-08-14T19:50:06Z Ilya Discuss 10103 182731 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Danladi Abdullahi Sankara''' (jibinaa ko 25 noowammbar 1954) ko siyaasyanke Naajeeriya, o woniino senateer wakiiliijo diiwaan senateer Jigawa to bannge worgo-fuɗnaange gila 2011 haa 2015 e gila 2019 haa 2023.<ref>{{Cite news|date=2021-09-28|title=Exposed: Millions of Naira Disappear As National Human Rights Commission Awards Project To Mysterious Contractor in Jigawa|url=http://saharareporters.com/2021/09/28/exposed-millions-naira-disappear-national-human-rights-commission-awards-project|location=New York City, United States|access-date=2022-02-21|newspaper=[[Sahara Reporters]]}}</ref> Fuɗɗoode == golle politik == Sankara woniino kanndidaa guwerneer lannda Kongres (UNCP) ngam diiwaan Jigawa e nder porogaraam mbayliigu politik laamu Seneraal Sani Abacha. O woniino hooreejo, Goomu mawɓe PDP e nder diiwaan Jigawa tuggi 1999 – 2007. E lewru Noowammbar 2000, Sankara wonnoo ko tergal ngenndiwal Ex Officio e nder lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). Ko kanko woni hooreejo PDP gooto nder diiwal Sokoto nder hitaande 2007.<ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200111290036.html|title=Kwatalo is a Political Asset – Jigawa PDP|work=Daily Trust|author=Sani Babadoko|date=29 November 2001|access-date=2011-06-17}}</ref> Sankara laati ƴamoowo jooɗorde Senator nder hitaande 2003 dow laylaytol PDP, ammaa Dalha Danzomo mo lanyol yimɓe lesdi Naajeeriya fuu (ANPP) fooli mo -- mo Gomnaajo diiwal Jigawa, wakkati man Samjinu Turaki Alha, tergal ANPP. Turaki wayliti lanyol maako, o heɓi jaalorgal dow ko laarani suɓol ngol, o laati Senator Jigawa North-West dow tikket PDP. Sankara suɓaama yo cukko hooreejo PDP ngenndiijo gardiiɗo zone Nord-Ouest ñalnde 4 marse 2008 ; o woppi laamu ñalnde 24 desaambar 2010 ngam tawtoreede woote senaateer to Jigawa worgo-fuɗnaange. Fiilngo Senaa PDP ƴettii kanndidaagal Danladi ngam wallitde lannda ka dow Ibrahim Saminu Turaki, mo ɗonno ƴama kanndidaajo lesdi Naajeeriya (ACN).<ref>{{cite web|url=http://www.tribune.com.ng/index.php/politics/22105-lamidoturaki-from-politics-to-court|title=Lamido/Turaki: From politics to court|work=[[Nigerian Tribune]]|author=Adamu Amadu|date=18 May 2011|access-date=2011-06-17|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120329061017/http://www.tribune.com.ng/index.php/politics/22105-lamidoturaki-from-politics-to-court|archive-date=29 March 2012}}</ref><ref>{{cite web|url=http://punch.iwayafricanigeri.netdna-cdn.com/Articl.aspx?datex=01/31/2011&theartic=Art20110131459614|title=April poll: North-West governors, others shun meeting with Sambo|author=Segun Olatunji|date=31 January 2011|work=[[The Punch]]|access-date=2011-06-17}}{{dead link|date=December 2016|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref><ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/201104210376.html|title='I'm Unmoved by Threat to Challenge my Victory in Court'|work=[[The Daily Independent (Lagos)]]|author=Augustine Madu-West|date=20 April 2011|access-date=2011-06-17}}</ref> Caggal nde Sankara heɓi 195 412 woote e nder wooteeji gardagol leydi ndii, o fooli Turaki (148 595 woote), Muhammad D. Alkali mo Kongres ngam Waylo-waylo Jahruɗo yeeso (CPC) (42 237 woote), e Muhammad Nasiru Kiri mo lannda leƴƴi Nijeer fof (AN04] Woote (AN04] Turaki wullitii wonde wooteeji ɗii mbaylaama e nder nokkuuji ɗiɗi e nder sappo e ɗiɗi laamu nokkuuji ɗii, ina hulɓinii wonde ina waawi luulndaade njeñtudi ndii e ñaawirde. Ñaawoore Turaki ndee maa jaɓe, sibu ñaawoore makko « ina ŋakki nafoore ». Njeenaaje e teddungal Doktoraa filosofi (PhD), Dipolomaaji njuɓɓudi laamu (HONORIS CAUSA). .<ref name="NN">{{Cite web|url=https://www.nassnig.org/mps/single/110|title=National Assembly &#124; Federal Republic of Nigeria|access-date=4 October 2020|archive-date=8 October 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201008005125/https://www.nassnig.org/mps/single/110|url-status=dead}}</ref><ref name="NN" /> Duɗal mawngal to bannge njuɓɓudi e njuɓɓudi (IPMA). Dallatun ringim, diiso Emiraaji Ringim, diiwaan Jigawa. == Tuugnorgal == cn1d22dbrqj6oiyknnji4a18jsojvrx Fatimat Raji-Rasaki 0 9199 182705 95112 2026-08-14T12:01:41Z Ilya Discuss 10103 182705 wikitext text/x-wiki Fatimat Olufunke Raji-Rasaki (jibinaa ko 1 lewru Yarkomaa 1957) ko debbo dawruɗo, senateer, gonnooɗo debbo gadano e nder diiwanuuji Ogun, Ondo e Lagos hakkunde 1986 e 1991. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Raji-Rasaki jibinaa ko to diiwaan Ekiti ñalnde 13 lewru bowte hitaande 1957. O yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Doherty Memorial to Ijero, hade makko janngude sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos. O timminii jaŋde toownde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard Kennedy to Cambridge, to leydi Amerik, o heɓi seedantaagal to bannge ardiiɓe e ƴellitaare. Kugal Ko kanko wonnoo hooreejo goomu senaa ngam njulaagu e njeeygu e nder asaambele 8ɓo mo Bukola Saraki woni hooreejo senaa. Golle sariyaaji E nder Asaambele ngenndi 8ɓo, Raji-Rasaki woni hooreejo goomu Senaa ngam njulaagu e njulaagu. O golliima kadi e goomuuji jowitiiɗi e Turism e golle goɗɗe sariyaaji e nder laamu makko e nder Senaa. Darnde jogaande Wawru: Seneraal (Ekiti hakkundeejo) 2015-2019 Suudu sarɗiiji (Ado-ekiti, Ireposun-Ifelodun) 2007-2011 Nguurndam neɗɗo E hitaande 2016 o waktuuji e mawninde duuɓi 40 dewgal makko e Seneraal Raji Alagbe Rasaki. Tuugnorgal ha5o8gjvdythh1mlwqf5sge2mxfoxvk 182706 182705 2026-08-14T12:02:09Z Ilya Discuss 10103 182706 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Fatimat Olufunke Raji-Rasaki (jibinaa ko 1 lewru Yarkomaa 1957) ko debbo dawruɗo, senateer, gonnooɗo debbo gadano e nder diiwanuuji Ogun, Ondo e Lagos hakkunde 1986 e 1991. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Raji-Rasaki jibinaa ko to diiwaan Ekiti ñalnde 13 lewru bowte hitaande 1957. O yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Doherty Memorial to Ijero, hade makko janngude sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos. O timminii jaŋde toownde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard Kennedy to Cambridge, to leydi Amerik, o heɓi seedantaagal to bannge ardiiɓe e ƴellitaare. Kugal Ko kanko wonnoo hooreejo goomu senaa ngam njulaagu e njeeygu e nder asaambele 8ɓo mo Bukola Saraki woni hooreejo senaa. Golle sariyaaji E nder Asaambele ngenndi 8ɓo, Raji-Rasaki woni hooreejo goomu Senaa ngam njulaagu e njulaagu. O golliima kadi e goomuuji jowitiiɗi e Turism e golle goɗɗe sariyaaji e nder laamu makko e nder Senaa. Darnde jogaande Wawru: Seneraal (Ekiti hakkundeejo) 2015-2019 Suudu sarɗiiji (Ado-ekiti, Ireposun-Ifelodun) 2007-2011 Nguurndam neɗɗo E hitaande 2016 o waktuuji e mawninde duuɓi 40 dewgal makko e Seneraal Raji Alagbe Rasaki. Tuugnorgal r3vu2c5l43ctt5kl48sg3ycvncevsll 182707 182706 2026-08-14T12:03:53Z Ilya Discuss 10103 182707 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Fatimat Olufunke Raji-Rasaki''' (jibinaa ko 1 lewru Yarkomaa 1957) ko debbo dawruɗo, senateer, gonnooɗo debbo gadano e nder diiwanuuji Ogun, Ondo e Lagos hakkunde 1986 e 1991. == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Raji-Rasaki jibinaa ko to diiwaan Ekiti ñalnde 13 lewru bowte hitaande 1957. O yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Doherty Memorial to Ijero, hade makko janngude sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos. O timminii jaŋde toownde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard Kennedy to Cambridge, to leydi Amerik, o heɓi seedantaagal to bannge ardiiɓe e ƴellitaare. Kugal Ko kanko wonnoo hooreejo goomu senaa ngam njulaagu e njeeygu e nder asaambele 8ɓo mo Bukola Saraki woni hooreejo senaa. == Golle sariyaaji == E nder Asaambele ngenndi 8ɓo, Raji-Rasaki woni hooreejo goomu Senaa ngam njulaagu e njulaagu. O golliima kadi e goomuuji jowitiiɗi e Turism e golle goɗɗe sariyaaji e nder laamu makko e nder Senaa. Darnde jogaande Wawru: Seneraal (Ekiti hakkundeejo) 2015-2019 Suudu sarɗiiji (Ado-ekiti, Ireposun-Ifelodun) 2007-2011 == Nguurndam == neɗɗo E hitaande 2016 o waktuuji e mawninde duuɓi 40 dewgal makko e Seneraal Raji Alagbe Rasaki. == Tuugnorgal == bown4vm7va11u3a33qwlz2iugwgnoc7 182708 182707 2026-08-14T12:05:34Z Ilya Discuss 10103 182708 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Fatimat Olufunke Raji-Rasaki''' (jibinaa ko 1 lewru Yarkomaa 1957) ko debbo dawruɗo, senateer, gonnooɗo debbo gadano e nder diiwanuuji Ogun, Ondo e Lagos hakkunde 1986 e 1991..<ref name="elect">[http://candidates.nigeriaelections.org/candidate/profile/candidate/1292/me/hon.%20fatimat%20olufunke%20raji-rasaki-/ Hon. Fatimat Olufunke RajiI-Rasaki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170426152345/http://candidates.nigeriaelections.org/candidate/profile/candidate/1292/me/hon.%20fatimat%20olufunke%20raji-rasaki-/|date=2017-04-26}}, Fatimat Olufunke RajiI-Rasaki, Retrieved 14 February 2016</ref><ref name="profile">[http://www.nass.gov.ng/mp/profile/942 HON. FATIMAT OLUFUNKE RAJI-RASAKI], Nass.gov.uk, Retrieved 15 February 2016</ref> == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Raji-Rasaki jibinaa ko to diiwaan Ekiti ñalnde 13 lewru bowte hitaande 1957. O yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Doherty Memorial to Ijero, hade makko janngude sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos. O timminii jaŋde toownde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard Kennedy to Cambridge, to leydi Amerik, o heɓi seedantaagal to bannge ardiiɓe e ƴellitaare. Kugal Ko kanko wonnoo hooreejo goomu senaa ngam njulaagu e njeeygu e nder asaambele 8ɓo mo Bukola Saraki woni hooreejo senaa. == Golle sariyaaji == E nder Asaambele ngenndi 8ɓo, Raji-Rasaki woni hooreejo goomu Senaa ngam njulaagu e njulaagu. O golliima kadi e goomuuji jowitiiɗi e Turism e golle goɗɗe sariyaaji e nder laamu makko e nder Senaa. Darnde jogaande Wawru: Seneraal (Ekiti hakkundeejo) 2015-2019 Suudu sarɗiiji (Ado-ekiti, Ireposun-Ifelodun) 2007-2011 == Nguurndam == neɗɗo E hitaande 2016 o waktuuji e mawninde duuɓi 40 dewgal makko e Seneraal Raji Alagbe Rasaki. == Tuugnorgal == jbesmfc63qgyyimx9hnernwxqix3sij 182709 182708 2026-08-14T12:06:15Z Ilya Discuss 10103 182709 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Fatimat Olufunke Raji-Rasaki''' (jibinaa ko 1 lewru Yarkomaa 1957) ko debbo dawruɗo, senateer, gonnooɗo debbo gadano e nder diiwanuuji Ogun, Ondo e Lagos hakkunde 1986 e 1991..<ref name="elect">[http://candidates.nigeriaelections.org/candidate/profile/candidate/1292/me/hon.%20fatimat%20olufunke%20raji-rasaki-/ Hon. Fatimat Olufunke RajiI-Rasaki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170426152345/http://candidates.nigeriaelections.org/candidate/profile/candidate/1292/me/hon.%20fatimat%20olufunke%20raji-rasaki-/|date=2017-04-26}}, Fatimat Olufunke RajiI-Rasaki, Retrieved 14 February 2016</ref><ref name="profile">[http://www.nass.gov.ng/mp/profile/942 HON. FATIMAT OLUFUNKE RAJI-RASAKI], Nass.gov.uk, Retrieved 15 February 2016</ref> == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Raji-Rasaki jibinaa ko to diiwaan Ekiti ñalnde 13 lewru bowte hitaande 1957. O yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Doherty Memorial to Ijero, hade makko janngude sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos. O timminii jaŋde toownde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard Kennedy to Cambridge, to leydi Amerik, o heɓi seedantaagal to bannge ardiiɓe e ƴellitaare. Kugal Ko kanko wonnoo hooreejo goomu senaa ngam njulaagu e njeeygu e nder asaambele 8ɓo mo Bukola Saraki woni hooreejo senaa..<ref>{{Cite news|last=Olagunju|first=David|date=2018-06-27|title=Senate Tourism Committee Chairman, Raji Rasaki, bags Harvard Kennedy Fellowship|url=https://tribuneonlineng.com/senate-tourism-committee-chairman-raji-rasaki-bags-harvard-kennedy-fellowship/#google_vignette|access-date=2025-03-08|newspaper=[[Nigerian Tribune]]|language=en-GB}}</ref> == Golle sariyaaji == E nder Asaambele ngenndi 8ɓo, Raji-Rasaki woni hooreejo goomu Senaa ngam njulaagu e njulaagu. O golliima kadi e goomuuji jowitiiɗi e Turism e golle goɗɗe sariyaaji e nder laamu makko e nder Senaa. Darnde jogaande Wawru: Seneraal (Ekiti hakkundeejo) 2015-2019 Suudu sarɗiiji (Ado-ekiti, Ireposun-Ifelodun) 2007-2011 == Nguurndam == neɗɗo E hitaande 2016 o waktuuji e mawninde duuɓi 40 dewgal makko e Seneraal Raji Alagbe Rasaki. == Tuugnorgal == 7hab7vzqgpgvgcnjjhpccxbv1me5rm5 182710 182709 2026-08-14T12:07:03Z Ilya Discuss 10103 182710 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Fatimat Olufunke Raji-Rasaki''' (jibinaa ko 1 lewru Yarkomaa 1957) ko debbo dawruɗo, senateer, gonnooɗo debbo gadano e nder diiwanuuji Ogun, Ondo e Lagos hakkunde 1986 e 1991..<ref name="elect">[http://candidates.nigeriaelections.org/candidate/profile/candidate/1292/me/hon.%20fatimat%20olufunke%20raji-rasaki-/ Hon. Fatimat Olufunke RajiI-Rasaki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170426152345/http://candidates.nigeriaelections.org/candidate/profile/candidate/1292/me/hon.%20fatimat%20olufunke%20raji-rasaki-/|date=2017-04-26}}, Fatimat Olufunke RajiI-Rasaki, Retrieved 14 February 2016</ref><ref name="profile">[http://www.nass.gov.ng/mp/profile/942 HON. FATIMAT OLUFUNKE RAJI-RASAKI], Nass.gov.uk, Retrieved 15 February 2016</ref> == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Raji-Rasaki jibinaa ko to diiwaan Ekiti ñalnde 13 lewru bowte hitaande 1957. O yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Doherty Memorial to Ijero, hade makko janngude sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos. O timminii jaŋde toownde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard Kennedy to Cambridge, to leydi Amerik, o heɓi seedantaagal to bannge ardiiɓe e ƴellitaare. Kugal Ko kanko wonnoo hooreejo goomu senaa ngam njulaagu e njeeygu e nder asaambele 8ɓo mo Bukola Saraki woni hooreejo senaa..<ref>{{Cite news|last=Olagunju|first=David|date=2018-06-27|title=Senate Tourism Committee Chairman, Raji Rasaki, bags Harvard Kennedy Fellowship|url=https://tribuneonlineng.com/senate-tourism-committee-chairman-raji-rasaki-bags-harvard-kennedy-fellowship/#google_vignette|access-date=2025-03-08|newspaper=[[Nigerian Tribune]]|language=en-GB}}</ref> == Golle sariyaaji == E nder Asaambele ngenndi 8ɓo, Raji-Rasaki woni hooreejo goomu Senaa ngam njulaagu e njulaagu..<ref>{{Cite web|last=Nation|first=The|title=Saraki names 65 Senate committees|url=https://thenationonlineng.net/saraki-names-65-senate-committees/|access-date=2026-07-14|website=The Nation Newspaper|language=en-US}}</ref> O golliima kadi e goomuuji jowitiiɗi e Turism e golle goɗɗe sariyaaji e nder laamu makko e nder Senaa. Darnde jogaande Wawru: Seneraal (Ekiti hakkundeejo) 2015-2019 Suudu sarɗiiji (Ado-ekiti, Ireposun-Ifelodun) 2007-2011 == Nguurndam == neɗɗo E hitaande 2016 o waktuuji e mawninde duuɓi 40 dewgal makko e Seneraal Raji Alagbe Rasaki. == Tuugnorgal == 7qs6gus8k0jen8ij1tueletqcl8f4w5 182711 182710 2026-08-14T12:07:48Z Ilya Discuss 10103 182711 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Fatimat Olufunke Raji-Rasaki''' (jibinaa ko 1 lewru Yarkomaa 1957) ko debbo dawruɗo, senateer, gonnooɗo debbo gadano e nder diiwanuuji Ogun, Ondo e Lagos hakkunde 1986 e 1991..<ref name="elect">[http://candidates.nigeriaelections.org/candidate/profile/candidate/1292/me/hon.%20fatimat%20olufunke%20raji-rasaki-/ Hon. Fatimat Olufunke RajiI-Rasaki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170426152345/http://candidates.nigeriaelections.org/candidate/profile/candidate/1292/me/hon.%20fatimat%20olufunke%20raji-rasaki-/|date=2017-04-26}}, Fatimat Olufunke RajiI-Rasaki, Retrieved 14 February 2016</ref><ref name="profile">[http://www.nass.gov.ng/mp/profile/942 HON. FATIMAT OLUFUNKE RAJI-RASAKI], Nass.gov.uk, Retrieved 15 February 2016</ref> == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Raji-Rasaki jibinaa ko to diiwaan Ekiti ñalnde 13 lewru bowte hitaande 1957. O yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Doherty Memorial to Ijero, hade makko janngude sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos. O timminii jaŋde toownde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard Kennedy to Cambridge, to leydi Amerik, o heɓi seedantaagal to bannge ardiiɓe e ƴellitaare. Kugal Ko kanko wonnoo hooreejo goomu senaa ngam njulaagu e njeeygu e nder asaambele 8ɓo mo Bukola Saraki woni hooreejo senaa..<ref>{{Cite news|last=Olagunju|first=David|date=2018-06-27|title=Senate Tourism Committee Chairman, Raji Rasaki, bags Harvard Kennedy Fellowship|url=https://tribuneonlineng.com/senate-tourism-committee-chairman-raji-rasaki-bags-harvard-kennedy-fellowship/#google_vignette|access-date=2025-03-08|newspaper=[[Nigerian Tribune]]|language=en-GB}}</ref> == Golle sariyaaji == E nder Asaambele ngenndi 8ɓo, Raji-Rasaki woni hooreejo goomu Senaa ngam njulaagu e njulaagu..<ref>{{Cite web|last=Nation|first=The|title=Saraki names 65 Senate committees|url=https://thenationonlineng.net/saraki-names-65-senate-committees/|access-date=2026-07-14|website=The Nation Newspaper|language=en-US}}</ref> O golliima kadi e goomuuji jowitiiɗi e Turism e golle goɗɗe sariyaaji e nder laamu makko e nder Senaa. Darnde jogaande Wawru: Seneraal (Ekiti hakkundeejo) 2015-2019 Suudu sarɗiiji (Ado-ekiti, Ireposun-Ifelodun) 2007-2011<ref>{{Cite web|title=Citizen Science Nigeria|url=https://citizensciencenigeria.org/public-offices/persons/fatimat-olufunke-raji-rasaki|access-date=2025-03-08|website=citizensciencenigeria.org|language=en}}</ref> == Nguurndam == neɗɗo E hitaande 2016 o waktuuji e mawninde duuɓi 40 dewgal makko e Seneraal Raji Alagbe Rasaki. == Tuugnorgal == rj5cua7rtczcfm4tavpz5x1ak5qal24 182712 182711 2026-08-14T12:08:31Z Ilya Discuss 10103 182712 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Fatimat Olufunke Raji-Rasaki''' (jibinaa ko 1 lewru Yarkomaa 1957) ko debbo dawruɗo, senateer, gonnooɗo debbo gadano e nder diiwanuuji Ogun, Ondo e Lagos hakkunde 1986 e 1991..<ref name="elect">[http://candidates.nigeriaelections.org/candidate/profile/candidate/1292/me/hon.%20fatimat%20olufunke%20raji-rasaki-/ Hon. Fatimat Olufunke RajiI-Rasaki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170426152345/http://candidates.nigeriaelections.org/candidate/profile/candidate/1292/me/hon.%20fatimat%20olufunke%20raji-rasaki-/|date=2017-04-26}}, Fatimat Olufunke RajiI-Rasaki, Retrieved 14 February 2016</ref><ref name="profile">[http://www.nass.gov.ng/mp/profile/942 HON. FATIMAT OLUFUNKE RAJI-RASAKI], Nass.gov.uk, Retrieved 15 February 2016</ref> == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Raji-Rasaki jibinaa ko to diiwaan Ekiti ñalnde 13 lewru bowte hitaande 1957. O yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Doherty Memorial to Ijero, hade makko janngude sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos. O timminii jaŋde toownde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard Kennedy to Cambridge, to leydi Amerik, o heɓi seedantaagal to bannge ardiiɓe e ƴellitaare. Kugal Ko kanko wonnoo hooreejo goomu senaa ngam njulaagu e njeeygu e nder asaambele 8ɓo mo Bukola Saraki woni hooreejo senaa..<ref>{{Cite news|last=Olagunju|first=David|date=2018-06-27|title=Senate Tourism Committee Chairman, Raji Rasaki, bags Harvard Kennedy Fellowship|url=https://tribuneonlineng.com/senate-tourism-committee-chairman-raji-rasaki-bags-harvard-kennedy-fellowship/#google_vignette|access-date=2025-03-08|newspaper=[[Nigerian Tribune]]|language=en-GB}}</ref> == Golle sariyaaji == E nder Asaambele ngenndi 8ɓo, Raji-Rasaki woni hooreejo goomu Senaa ngam njulaagu e njulaagu..<ref>{{Cite web|last=Nation|first=The|title=Saraki names 65 Senate committees|url=https://thenationonlineng.net/saraki-names-65-senate-committees/|access-date=2026-07-14|website=The Nation Newspaper|language=en-US}}</ref> O golliima kadi e goomuuji jowitiiɗi e Turism e golle goɗɗe sariyaaji e nder laamu makko e nder Senaa. Darnde jogaande Wawru: Seneraal (Ekiti hakkundeejo) 2015-2019 Suudu sarɗiiji (Ado-ekiti, Ireposun-Ifelodun) 2007-2011<ref>{{Cite web|title=Citizen Science Nigeria|url=https://citizensciencenigeria.org/public-offices/persons/fatimat-olufunke-raji-rasaki|access-date=2025-03-08|website=citizensciencenigeria.org|language=en}}</ref> == Nguurndam == neɗɗo E hitaande 2016 o waktuuji e mawninde duuɓi 40 dewgal makko e Seneraal Raji Alagbe Rasaki.<ref name="forty">{{usurped|[https://web.archive.org/web/20181210063355/http://citypeopleng.com/ex-gov-raji-rasaki-wife-fatima-open-up-on-their-40-year-marriage/ Ex-Gov. Raji Rasaki And Wife, Fatima Open Up On Their 40 Year Marriage]}}, Tayo Fajorin-Oyediji, CityPeopleNG.eng, Retrieved 14 February 2016</ref><ref>{{Cite news|last=Ojoye|first=Taiwo|date=2017-07-09|title=My husband is next to God —Raji-Rasaki|url=https://punchng.com/my-husband-is-next-to-god-raji-rasaki/|access-date=2025-03-15|newspaper=[[The Punch]]|language=en-US}}</ref> == Tuugnorgal == 37pzulrybatdw9z2vg2twse2uvazu95 182745 182712 2026-08-14T23:12:50Z InternetArchiveBot 6960 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 182745 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Fatimat Olufunke Raji-Rasaki''' (jibinaa ko 1 lewru Yarkomaa 1957) ko debbo dawruɗo, senateer, gonnooɗo debbo gadano e nder diiwanuuji Ogun, Ondo e Lagos hakkunde 1986 e 1991..<ref name="elect">[https://web.archive.org/web/20170426152345/http://candidates.nigeriaelections.org/candidate/profile/candidate/1292/me/hon.%20fatimat%20olufunke%20raji-rasaki-/ Hon. Fatimat Olufunke RajiI-Rasaki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170426152345/http://candidates.nigeriaelections.org/candidate/profile/candidate/1292/me/hon.%20fatimat%20olufunke%20raji-rasaki-/|date=2017-04-26}}, Fatimat Olufunke RajiI-Rasaki, Retrieved 14 February 2016</ref><ref name="profile">[http://www.nass.gov.ng/mp/profile/942 HON. FATIMAT OLUFUNKE RAJI-RASAKI], Nass.gov.uk, Retrieved 15 February 2016</ref> == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Raji-Rasaki jibinaa ko to diiwaan Ekiti ñalnde 13 lewru bowte hitaande 1957. O yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Doherty Memorial to Ijero, hade makko janngude sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos. O timminii jaŋde toownde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard Kennedy to Cambridge, to leydi Amerik, o heɓi seedantaagal to bannge ardiiɓe e ƴellitaare. Kugal Ko kanko wonnoo hooreejo goomu senaa ngam njulaagu e njeeygu e nder asaambele 8ɓo mo Bukola Saraki woni hooreejo senaa..<ref>{{Cite news|last=Olagunju|first=David|date=2018-06-27|title=Senate Tourism Committee Chairman, Raji Rasaki, bags Harvard Kennedy Fellowship|url=https://tribuneonlineng.com/senate-tourism-committee-chairman-raji-rasaki-bags-harvard-kennedy-fellowship/#google_vignette|access-date=2025-03-08|newspaper=[[Nigerian Tribune]]|language=en-GB}}</ref> == Golle sariyaaji == E nder Asaambele ngenndi 8ɓo, Raji-Rasaki woni hooreejo goomu Senaa ngam njulaagu e njulaagu..<ref>{{Cite web|last=Nation|first=The|title=Saraki names 65 Senate committees|url=https://thenationonlineng.net/saraki-names-65-senate-committees/|access-date=2026-07-14|website=The Nation Newspaper|language=en-US}}</ref> O golliima kadi e goomuuji jowitiiɗi e Turism e golle goɗɗe sariyaaji e nder laamu makko e nder Senaa. Darnde jogaande Wawru: Seneraal (Ekiti hakkundeejo) 2015-2019 Suudu sarɗiiji (Ado-ekiti, Ireposun-Ifelodun) 2007-2011<ref>{{Cite web|title=Citizen Science Nigeria|url=https://citizensciencenigeria.org/public-offices/persons/fatimat-olufunke-raji-rasaki|access-date=2025-03-08|website=citizensciencenigeria.org|language=en}}</ref> == Nguurndam == neɗɗo E hitaande 2016 o waktuuji e mawninde duuɓi 40 dewgal makko e Seneraal Raji Alagbe Rasaki.<ref name="forty">{{usurped|[https://web.archive.org/web/20181210063355/http://citypeopleng.com/ex-gov-raji-rasaki-wife-fatima-open-up-on-their-40-year-marriage/ Ex-Gov. Raji Rasaki And Wife, Fatima Open Up On Their 40 Year Marriage]}}, Tayo Fajorin-Oyediji, CityPeopleNG.eng, Retrieved 14 February 2016</ref><ref>{{Cite news|last=Ojoye|first=Taiwo|date=2017-07-09|title=My husband is next to God —Raji-Rasaki|url=https://punchng.com/my-husband-is-next-to-god-raji-rasaki/|access-date=2025-03-15|newspaper=[[The Punch]]|language=en-US}}</ref> == Tuugnorgal == temtr0679cgehzfjn393eyqxr5i122m Changate 0 32190 182748 133373 2026-08-15T04:16:30Z MOIBARDE 10068 Add link and references 182748 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Changate''' ko wuro e nder diiwaan hakkundeejo leydi [[Botswana|Bostwana]]. == Wakere == Ngo woni ko sara keerol leydi [[Zimbaabwee]]. == Jaangirde == Ina waɗi duɗal leslesal. == Cellal == Ina waɗi kilinik. == Ummatore == Yimɓe leydi ndi ko 1169, e binnditagol hitaande 2011.<ref>{{cite web |url=http://www.cso.gov.bw/html/census/dist54.html|title=Distribution of population by sex by villages and their associated localities: 2001 population and housing census|accessdate=2008-01-01|archiveurl=https://web.archive.org/web/20071124145416/http://www.cso.gov.bw/html/census/dist54.html|archivedate=2007-11-24|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.cso.gov.bw/media/2011%20Census%20_Alphabetical%20Index%20_Population%20of%20Villages.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20150923211953/http://www.cso.gov.bw/media/2011%20Census%20_Alphabetical%20Index%20_Population%20of%20Villages.pdf|url-status=dead|archive-date=2015-09-23|title=2011 Botswana Population and Housing Census|accessdate=2016-08-08}}</ref> == Tuugnorgal == 7l8gku1hb2ixk9hcugp1d96up6o48nc Charles Hill, Botswana 0 32191 182713 182638 2026-08-14T18:27:58Z MOIBARDE 10068 Add a category 182713 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Charles Hill''' ko wuro e nder diiwaan Ganzi to [[Botswana|Bostwana]]. Ngo woni ko sara keeri leydi [[Namibiya|Namibi]]. Charles Hill woni wuro ɗiɗaɓo ɓurngo mawnude e nder diiwaan [[Ghanzi]], ina waɗi yimɓe 3 791 e limto 2011. Charles Hill woni jooɗorde diiwaan Charles Hill, sosaa ko seerti e diiwaan Ghanzii to bannge njuɓɓudi e hitaande 2004. Hay so tawii keeri diiwaan oo ina laaɓti tawo ko ɓuri heewde ko keeri to bannge worgo ko laawol mawngol Trans-Kalahari e bannge hirnaange ko laawol mawngol Trans-Kalahari e bannge hirnaange ko laawol mawngol ngol haa [[Namibiya|Namibi]] Diiwaan Kgalagadi. Hoɗɓe ɓee ko pelle ceertuɗe ceertuɗe hoɗɓe e banngeeji e nanondiral hakkunde mum en, ko kamɓe ngoni : == Herero == Bakgalagadi Basarwa Batlharo (leñol ɗiɗmol ngol ɓaleeɓe e herero ngol ɗemngal mum yumma ko Setswana) Nokkuuji Innde Won e ƴellitaare wuro ngoo ina jeyaa heen duɗal leslesal, duɗal hakkundeewal, opitaal, posto, won e birooji ''Centre Administration Rural'' jeyaaɗi e laamu nokku oo (anndiraaɗi diiwaan), duɗe leslese, salonuuji gaasaaji e nokku ɗo Engen fillotoo, ina moƴƴi e sara laawol mawngol G han Mamuno. Ko ina tolnoo e 200 posto jawdi ina tawee e nder diiwaan hee kono ko caggal keeri wuro. == Gure == Gure jeetati e gure ɗiɗi ina tawee e nder diiwaan hee : Chobokwane Tsootsha (anndiraa kadi Kalkfontein) . Karakubiiji Kanaasuuji Xanaaji kesi Karl koɗorɗe Makunda Nkojaan Metsimantso Metsimantel == Tuugnorgal == [[Category:Botswana]] dk1otydi1lpxj7gl10skqptzj0dh9oj 182747 182713 2026-08-15T04:11:40Z MOIBARDE 10068 Add link and references 182747 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Charles Hill''' ko wuro e nder diiwaan Ganzi to [[Botswana|Bostwana]]. Ngo woni ko sara keeri leydi [[Namibiya|Namibi]]. Charles Hill woni wuro ɗiɗaɓo ɓurngo mawnude e nder diiwaan [[Ghanzi]], <ref>{{Cite web|title=Ghanzi District: Total Population and growth, page 6, section 2.0|url=https://www.statsbots.org.bw/sites/default/files/publications/Ghanzi%20District.pdf}}</ref>ina waɗi yimɓe 3 791 e limto 2011.<ref>{{cite web|url=http://www.cso.gov.bw/media/2011%20Census%20_Alphabetical%20Index%20_Population%20of%20Villages.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20150923211953/http://www.cso.gov.bw/media/2011%20Census%20_Alphabetical%20Index%20_Population%20of%20Villages.pdf|url-status=dead|archive-date=2015-09-23|title=2011 Botswana Population and Housing Census|accessdate=2016-08-08}}</ref> Charles Hill woni jooɗorde diiwaan Charles Hill, sosaa ko seerti e diiwaan [[Ghanzii]] to bannge njuɓɓudi e hitaande 2004. Hay so tawii keeri diiwaan oo ina laaɓti tawo ko ɓuri heewde ko keeri to bannge worgo ko laawol mawngol Trans-Kalahari e bannge hirnaange ko laawol mawngol Trans-Kalahari e bannge hirnaange ko laawol mawngol ngol haa [[Namibiya|Namibi]] Diiwaan [[Kgalagadi]]. Hoɗɓe ɓee ko pelle ceertuɗe ceertuɗe hoɗɓe e banngeeji e nanondiral hakkunde mum en, ko kamɓe ngoni : == Herero == Bakgalagadi Basarwa Batlharo (leñol ɗiɗmol ngol ɓaleeɓe e herero ngol ɗemngal mum yumma ko Setswana) Nokkuuji Innde Won e ƴellitaare wuro ngoo ina jeyaa heen duɗal leslesal, duɗal hakkundeewal, opitaal, posto, won e birooji ''Centre Administration Rural'' jeyaaɗi e laamu nokku oo (anndiraaɗi diiwaan), duɗe leslese, salonuuji gaasaaji e nokku ɗo Engen fillotoo, ina moƴƴi e sara laawol mawngol G han Mamuno. Ko ina tolnoo e 200 posto jawdi ina tawee e nder diiwaan hee kono ko caggal keeri wuro. == Gure == Gure jeetati e gure ɗiɗi ina tawee e nder diiwaan hee : Chobokwane Tsootsha (anndiraa kadi Kalkfontein) . Karakubiiji Kanaasuuji Xanaaji kesi Karl koɗorɗe Makunda Nkojaan Metsimantso Metsimantel == Siasa == Charles Hill en achiel kuom kar yiero mar Charleshill mar yiero mar od bura mar piny [[Botswana]].<ref>{{Cite book|url=https://www.iec.gov.bw/images/2022_Delimitation_Final_Report.pdf|title=2022 DELIMITATION COMMISSION REPORT|year=2022|page=69}}</ref> == Tuugnorgal == [[Category:Botswana]] f1th7mdp9bda7qbv0x108ymbxhto0ug Yar'adua Abubakar Sadiq 0 34313 182714 144077 2026-08-14T19:19:59Z Ilya Discuss 10103 182714 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Yar'adua Abubakar Sadiq''' ko siyaasyanke Naajeeriya mo diiwal Katsina, Naajeeriya. == Nguurndam politik == Yar'adua Abubakar Sadiq woniino senaateer lomtotooɗo diiwaan Katsina hakkundeejo. E hitaande 2023, o woniino ƴamoowo guwerneer e nder wooteeji guwerneer diiwaan Katsina e les njiimaandi lannda All Progressives Congress. E nder kampaañ makko, o teeŋtinii jaŋde makko e karallaagal makko.<ref>{{Cite web|title=I intend to start a political revolution from Katsina – Sen. Yar'adua – Daily Trust|url=https://dailytrust.com/i-intend-to-start-a-political-revolution-from-katsina-sen-yaradua/|access-date=2024-12-31|website=dailytrust.com|date=26 July 2021}}</ref><ref>{{Cite web|last=Nwafor|date=2022-04-28|title=2023 Guber: Katsina needs someone with sound education - Senator Yar'adua|url=https://www.vanguardngr.com/2022/04/2023-guber-katsina-needs-someone-with-sound-education-senator-yaradua/|access-date=2024-12-31|website=Vanguard News|language=en-GB}}</ref> == Tuugnorgal == dyo3inot764268wbtdvblg1fd4tucj6 Gbemisola Saraki 0 42461 182732 175967 2026-08-14T19:53:50Z Ilya Discuss 10103 182732 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Gbemisola Ruqayyah Saraki''' ( pronunciation c ; jibinaa ko ñalnde 3 lewru Mbooy hitaande 1965) ko o dawriyanke leydi Najeriya, o woniino jaagorgal leydi ndii e ƴellitaare njamndi gila 6 lewru juko hitaande 2022 haa 29 lewru mee 2023. O woniino ko adii ɗuum ko jaagorgal leydi ndii e ƴellitaare njamndi gila 2019 haa o artiraa e ministeer minelo e ƴellitaare njamndi 2022. Gonnooɗo senaateer, o suɓaama ngam lomtaade diiwaan senaateer hakkundeejo Kwara e hitaande 2003 e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leñol (PDP). <ref name="nassnig" /> O suɓaama nder suudu sarɗiiji nder hitaande 1999 ngam o wakiili diiwal Asa/Ilorin West Federal, [[Diiwal Kwara|lesdi Kwara]] . Ko kanko woni miñiiko debbo gonnooɗo hooreejo Senaa leydi Najeriya, [[Bukola Saraki|hono Bukola Saraki]] . == Nguurndam e jaŋde puɗɗagol == Saraki jibinaa ko ñalnde 3 mee 1965 e galle [[Olusola Saraki|Abubakar Olusola Saraki]] e Florence Morenike Saraki. Baaba makko ko senaateer to leydi Najeriya ɗiɗaɓiri (1979–1983) kadi ko o daraniiɗo politik mawɗo to diiwaan Kwara. Miñiiko, [[Bukola Saraki|Abubakar Bukola Saraki]], ko guwerneer diiwaan Kwara gila 29 lewru Mbooy 2003 haa 29 lewru Mbooy 2011, o woniino hooreejo Senaa 8ɓo leydi Najeriya . O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Sussex to [[Biritaani-Mawndi|leydi Angalteer]], o heɓi dipoloma makko ko faati e faggudu . O comoleted kuugal maako lesdi haa Banki Naajeeriya ngam filu e kuugal, [[Diiwal Ikko|Lagos]] . O golliima to Banke Societe Generale (Niiseer) o woni hooreejo luumooji kaalis, caggal ɗuum o woni hooreejo konte nder leydi. Tuggi 1994 haa 1999, o woniino gardiiɗo gollordu Ashmount, Lagos. == Golle politik == Saraki suɓaama tergal suudu sarɗiiji e hitaande 1999 e les njiimaandi lannda yimɓe fof (APP). O dogi les lannda Demokaraasi Yimɓe, (PDP) ngam suɓaade senaa e hitaande 2003 o heɓi jooɗorde nde, o lomtii Diisnondiral Senaa hakkundeejo e nder diiwaan Kwara. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B;&#x5D;</sup> O suɓaama kadi e hitaande 2007, o golliima haa hitaande 2011. E hitaande 2011, o tawtoraama woote guwerneer diiwaan Kwara e les njiimaandi lannda ACPN, o fooli [[Abdulfatah Ahmed]] mo PDP . Ko o depitee, o jeyaa ko e goomuuji keewɗi. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; &#x5D;</sup> To Senaa, Saraki ardii Goomu Senaa toppitiingu peewnugol ngenndi, ustude baasal e geɗe faggudu. O woniino kadi cukko hooreejo Goomu Senaa to bannge geɗe caggal leydi. Saraki wonnoo ko tergal e parlemaa CEDEAO . Saraki ummii e kawtal hooreejo leydi (APC) e hitaande 2015. E lewru feebariyee 2016, Saraki toɗɗaama e juuɗe hooreejo leydi Muhammadu Buhari ngam wonde hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde fedde nde, Otuoke, diiwaan Bayelsa . Ñalnde 13 feebariyee 2017, Saraki toɗɗaa kadi e nder goomu 16 tergal ngam artirde nanondiral mum e hitaande 2009 e Dental gollotooɓe e duɗe jaaɓi haaɗtirde (ASUU). Ñalnde 21 lewru bowte hitaande 2019, hooreejo leydi ndii, hono Muhammadu Buhari, toɗɗaama jaagorgal leydi ndi ko feewti e yah-ngartaa , ñalnde 6 sulyee 2022, o toɗɗiima jaagorgal leydi ndii ko feewti e ƴellitaare miniraaji e njamndi. == Ƴeew kadi == * Doggol yimɓe Hawsa en == Tuugnorgal == [[Category:Yimɓe wuurɓe]] dyfzcjwayrqx7g7z6ur2qkktziv8uwd 182733 182732 2026-08-14T19:57:49Z Ilya Discuss 10103 182733 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Gbemisola Ruqayyah Saraki''' ( pronunciation c ; jibinaa ko ñalnde 3 lewru Mbooy hitaande 1965) ko o dawriyanke leydi Najeriya, o woniino jaagorgal leydi ndii e ƴellitaare njamndi gila 6 lewru juko hitaande 2022 haa 29 lewru mee 2023. O woniino ko adii ɗuum ko jaagorgal leydi ndii e ƴellitaare njamndi gila 2019 haa o artiraa e ministeer minelo e ƴellitaare njamndi 2022. Gonnooɗo senaateer, o suɓaama ngam lomtaade diiwaan senaateer hakkundeejo Kwara e hitaande 2003 e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leñol (PDP). <ref name="nassnig" /> O suɓaama nder suudu sarɗiiji nder hitaande 1999 ngam o wakiili diiwal Asa/Ilorin West Federal, [[Diiwal Kwara|lesdi Kwara]] . Ko kanko woni miñiiko debbo gonnooɗo hooreejo Senaa leydi Najeriya, [[Bukola Saraki|hono Bukola Saraki]] . == Nguurndam e jaŋde puɗɗagol == Saraki jibinaa ko ñalnde 3 mee 1965 e galle [[Olusola Saraki|Abubakar Olusola Saraki]] e Florence Morenike Saraki. Baaba makko ko senaateer to leydi Najeriya ɗiɗaɓiri (1979–1983) kadi ko o daraniiɗo politik mawɗo to diiwaan Kwara. Miñiiko, [[Bukola Saraki|Abubakar Bukola Saraki]], ko guwerneer diiwaan Kwara gila 29 lewru Mbooy 2003 haa 29 lewru Mbooy 2011, o woniino hooreejo Senaa 8ɓo leydi Najeriya . O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Sussex to [[Biritaani-Mawndi|leydi Angalteer]], o heɓi dipoloma makko ko faati e faggudu . O comoleted kuugal maako lesdi haa Banki Naajeeriya ngam filu e kuugal, [[Diiwal Ikko|Lagos]] . O golliima to Banke Societe Generale (Niiseer) o woni hooreejo luumooji kaalis, caggal ɗuum o woni hooreejo konte nder leydi. Tuggi 1994 haa 1999, o woniino gardiiɗo gollordu Ashmount, Lagos.<ref>{{Cite web|title=Gbemisola Rukayat - Saraki, Politician, Senator and Entrepreneur, Nigeria Personality Profiles|url=https://www.nigeriagalleria.com/Nigeria/Personality-Profiles/Politicians/Gbemisola-Rukayat-Saraki.html|access-date=2020-06-20|website=www.nigeriagalleria.com}}</ref><ref name="Toyin Adebayo">{{Cite news|last=Toyin Adebayo|date=2022-07-06|title=Saraki resumes duties in Mines Ministry|url=https://independent.ng/mines-steel-ministry-welcomes-saraki-resumes-as-new-minister-of-state/|location=Lagos, Nigeria|language=en-GB|newspaper=[[Independent (Nigeria)|Independent]]}}</ref><ref>{{Cite web|last=Andrew Kintum|date=2020-01-04|title=FMOT: All Eyes on Gbemisola Ruqayyah Saraki|url=https://www.transportday.com.ng/all-eyes-gbemisola-saraki/|access-date=2020-06-20|website=Transport Day|language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite news|date=2021-11-05|title=FG promises to expand rail transport infrastructure|url=https://guardian.ng/features/travel/fg-promises-to-expand-rail-transport-infrastructure/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-02-22|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|date=2021-07-16|title=NASS urges transport ministry to check increased fares during festivities|url=https://editor.guardian.ng/news/nass-urges-transport-ministry-to-check-increased-fares-during-festivities/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-02-22|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US|archive-date=22 February 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220222225243/https://editor.guardian.ng/news/nass-urges-transport-ministry-to-check-increased-fares-during-festivities/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite news|date=2019-08-21|title=FOR THE RECORD: Official citations of Buhari's ministers, SGF|url=https://www.premiumtimesng.com/features-and-interviews/347874-for-the-record-official-citations-of-buharis-ministers-sgf.html,%20https://www.premiumtimesng.com/features-and-interviews/347874-for-the-record-official-citations-of-buharis-ministers-sgf.html|access-date=2022-06-16|language=en-GB|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref> == Golle politik == Saraki suɓaama tergal suudu sarɗiiji e hitaande 1999 e les njiimaandi lannda yimɓe fof (APP). O dogi les lannda Demokaraasi Yimɓe, (PDP) ngam suɓaade senaa e hitaande 2003 o heɓi jooɗorde nde, o lomtii Diisnondiral Senaa hakkundeejo e nder diiwaan Kwara. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B;&#x5D;</sup> O suɓaama kadi e hitaande 2007, o golliima haa hitaande 2011. E hitaande 2011, o tawtoraama woote guwerneer diiwaan Kwara e les njiimaandi lannda ACPN, o fooli [[Abdulfatah Ahmed]] mo PDP . Ko o depitee, o jeyaa ko e goomuuji keewɗi. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; &#x5D;</sup> To Senaa, Saraki ardii Goomu Senaa toppitiingu peewnugol ngenndi, ustude baasal e geɗe faggudu. O woniino kadi cukko hooreejo Goomu Senaa to bannge geɗe caggal leydi. Saraki wonnoo ko tergal e parlemaa CEDEAO . Saraki ummii e kawtal hooreejo leydi (APC) e hitaande 2015. E lewru feebariyee 2016, Saraki toɗɗaama e juuɗe hooreejo leydi Muhammadu Buhari ngam wonde hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde fedde nde, Otuoke, diiwaan Bayelsa . Ñalnde 13 feebariyee 2017, Saraki toɗɗaa kadi e nder goomu 16 tergal ngam artirde nanondiral mum e hitaande 2009 e Dental gollotooɓe e duɗe jaaɓi haaɗtirde (ASUU). Ñalnde 21 lewru bowte hitaande 2019, hooreejo leydi ndii, hono Muhammadu Buhari, toɗɗaama jaagorgal leydi ndi ko feewti e yah-ngartaa , ñalnde 6 sulyee 2022, o toɗɗiima jaagorgal leydi ndii ko feewti e ƴellitaare miniraaji e njamndi. == Ƴeew kadi == * Doggol yimɓe Hawsa en == Tuugnorgal == [[Category:Yimɓe wuurɓe]] b0zhe1w8qx0teji9sdzae54l4hqou0z 182734 182733 2026-08-14T19:59:28Z Ilya Discuss 10103 182734 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Gbemisola Ruqayyah Saraki''' ( pronunciation c ; jibinaa ko ñalnde 3 lewru Mbooy hitaande 1965) ko o dawriyanke leydi Najeriya, o woniino jaagorgal leydi ndii e ƴellitaare njamndi gila 6 lewru juko hitaande 2022 haa 29 lewru mee 2023. O woniino ko adii ɗuum ko jaagorgal leydi ndii e ƴellitaare njamndi gila 2019 haa o artiraa e ministeer minelo e ƴellitaare njamndi 2022. Gonnooɗo senaateer, o suɓaama ngam lomtaade diiwaan senaateer hakkundeejo Kwara e hitaande 2003 e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leñol (PDP). <ref name="nassnig" /> O suɓaama nder suudu sarɗiiji nder hitaande 1999 ngam o wakiili diiwal Asa/Ilorin West Federal, [[Diiwal Kwara|lesdi Kwara]] . Ko kanko woni miñiiko debbo gonnooɗo hooreejo Senaa leydi Najeriya, [[Bukola Saraki|hono Bukola Saraki]] . == Nguurndam e jaŋde puɗɗagol == Saraki jibinaa ko ñalnde 3 mee 1965 e galle [[Olusola Saraki|Abubakar Olusola Saraki]] e Florence Morenike Saraki. Baaba makko ko senaateer to leydi Najeriya ɗiɗaɓiri (1979–1983) kadi ko o daraniiɗo politik mawɗo to diiwaan Kwara. Miñiiko, [[Bukola Saraki|Abubakar Bukola Saraki]], ko guwerneer diiwaan Kwara gila 29 lewru Mbooy 2003 haa 29 lewru Mbooy 2011, o woniino hooreejo Senaa 8ɓo leydi Najeriya . O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Sussex to [[Biritaani-Mawndi|leydi Angalteer]], o heɓi dipoloma makko ko faati e faggudu . O comoleted kuugal maako lesdi haa Banki Naajeeriya ngam filu e kuugal, [[Diiwal Ikko|Lagos]] . O golliima to Banke Societe Generale (Niiseer) o woni hooreejo luumooji kaalis, caggal ɗuum o woni hooreejo konte nder leydi. Tuggi 1994 haa 1999, o woniino gardiiɗo gollordu Ashmount, Lagos.<ref>{{Cite web|title=Gbemisola Rukayat - Saraki, Politician, Senator and Entrepreneur, Nigeria Personality Profiles|url=https://www.nigeriagalleria.com/Nigeria/Personality-Profiles/Politicians/Gbemisola-Rukayat-Saraki.html|access-date=2020-06-20|website=www.nigeriagalleria.com}}</ref><ref name="Toyin Adebayo">{{Cite news|last=Toyin Adebayo|date=2022-07-06|title=Saraki resumes duties in Mines Ministry|url=https://independent.ng/mines-steel-ministry-welcomes-saraki-resumes-as-new-minister-of-state/|location=Lagos, Nigeria|language=en-GB|newspaper=[[Independent (Nigeria)|Independent]]}}</ref><ref>{{Cite web|last=Andrew Kintum|date=2020-01-04|title=FMOT: All Eyes on Gbemisola Ruqayyah Saraki|url=https://www.transportday.com.ng/all-eyes-gbemisola-saraki/|access-date=2020-06-20|website=Transport Day|language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite news|date=2021-11-05|title=FG promises to expand rail transport infrastructure|url=https://guardian.ng/features/travel/fg-promises-to-expand-rail-transport-infrastructure/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-02-22|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|date=2021-07-16|title=NASS urges transport ministry to check increased fares during festivities|url=https://editor.guardian.ng/news/nass-urges-transport-ministry-to-check-increased-fares-during-festivities/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-02-22|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US|archive-date=22 February 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220222225243/https://editor.guardian.ng/news/nass-urges-transport-ministry-to-check-increased-fares-during-festivities/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite news|date=2019-08-21|title=FOR THE RECORD: Official citations of Buhari's ministers, SGF|url=https://www.premiumtimesng.com/features-and-interviews/347874-for-the-record-official-citations-of-buharis-ministers-sgf.html,%20https://www.premiumtimesng.com/features-and-interviews/347874-for-the-record-official-citations-of-buharis-ministers-sgf.html|access-date=2022-06-16|language=en-GB|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref> == Golle politik == Saraki suɓaama tergal suudu sarɗiiji e hitaande 1999 e les njiimaandi lannda yimɓe fof (APP). O dogi les lannda Demokaraasi Yimɓe, (PDP) ngam suɓaade senaa e hitaande 2003 o heɓi jooɗorde nde, o lomtii Diisnondiral Senaa hakkundeejo e nder diiwaan Kwara. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B;&#x5D;</sup> O suɓaama kadi e hitaande 2007, o golliima haa hitaande 2011. E hitaande 2011, o tawtoraama woote guwerneer diiwaan Kwara e les njiimaandi lannda ACPN, o fooli [[Abdulfatah Ahmed]] mo PDP . Ko o depitee, o jeyaa ko e goomuuji keewɗi. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; &#x5D;</sup> To Senaa, Saraki ardii Goomu Senaa toppitiingu peewnugol ngenndi, ustude baasal e geɗe faggudu. O woniino kadi cukko hooreejo Goomu Senaa to bannge geɗe caggal leydi. Saraki wonnoo ko tergal e parlemaa CEDEAO .<ref name="nassnig2">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=88|title=Sen. Gbemisola R. Saraki|publisher=National Assembly of Nigeria|access-date=2009-12-06}}</ref> Saraki ummii e kawtal hooreejo leydi (APC) e hitaande 2015. E lewru feebariyee 2016, Saraki toɗɗaama e juuɗe hooreejo leydi Muhammadu Buhari ngam wonde hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde fedde nde, Otuoke, diiwaan Bayelsa . Ñalnde 13 feebariyee 2017, Saraki toɗɗaa kadi e nder goomu 16 tergal ngam artirde nanondiral mum e hitaande 2009 e Dental gollotooɓe e duɗe jaaɓi haaɗtirde (ASUU). Ñalnde 21 lewru bowte hitaande 2019, hooreejo leydi ndii, hono Muhammadu Buhari, toɗɗaama jaagorgal leydi ndi ko feewti e yah-ngartaa , ñalnde 6 sulyee 2022, o toɗɗiima jaagorgal leydi ndii ko feewti e ƴellitaare miniraaji e njamndi. == Ƴeew kadi == * Doggol yimɓe Hawsa en == Tuugnorgal == [[Category:Yimɓe wuurɓe]] 4kq1ft4ofx4fbfv58bxau27ra1kmiif 182735 182734 2026-08-14T20:02:33Z Ilya Discuss 10103 182735 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Gbemisola Ruqayyah Saraki''' ( pronunciation c ; jibinaa ko ñalnde 3 lewru Mbooy hitaande 1965) ko o dawriyanke leydi Najeriya, o woniino jaagorgal leydi ndii e ƴellitaare njamndi gila 6 lewru juko hitaande 2022 haa 29 lewru mee 2023. O woniino ko adii ɗuum ko jaagorgal leydi ndii e ƴellitaare njamndi gila 2019 haa o artiraa e ministeer minelo e ƴellitaare njamndi 2022. Gonnooɗo senaateer, o suɓaama ngam lomtaade diiwaan senaateer hakkundeejo Kwara e hitaande 2003 e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leñol (PDP). <ref name="nassnig" /> O suɓaama nder suudu sarɗiiji nder hitaande 1999 ngam o wakiili diiwal Asa/Ilorin West Federal, [[Diiwal Kwara|lesdi Kwara]] . Ko kanko woni miñiiko debbo gonnooɗo hooreejo Senaa leydi Najeriya, [[Bukola Saraki|hono Bukola Saraki]] . == Nguurndam e jaŋde puɗɗagol == Saraki jibinaa ko ñalnde 3 mee 1965 e galle [[Olusola Saraki|Abubakar Olusola Saraki]] e Florence Morenike Saraki. Baaba makko ko senaateer to leydi Najeriya ɗiɗaɓiri (1979–1983) kadi ko o daraniiɗo politik mawɗo to diiwaan Kwara. Miñiiko, [[Bukola Saraki|Abubakar Bukola Saraki]], ko guwerneer diiwaan Kwara gila 29 lewru Mbooy 2003 haa 29 lewru Mbooy 2011, o woniino hooreejo Senaa 8ɓo leydi Najeriya . O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Sussex to [[Biritaani-Mawndi|leydi Angalteer]], o heɓi dipoloma makko ko faati e faggudu . O comoleted kuugal maako lesdi haa Banki Naajeeriya ngam filu e kuugal, [[Diiwal Ikko|Lagos]] . O golliima to Banke Societe Generale (Niiseer) o woni hooreejo luumooji kaalis, caggal ɗuum o woni hooreejo konte nder leydi. Tuggi 1994 haa 1999, o woniino gardiiɗo gollordu Ashmount, Lagos.<ref>{{Cite web|title=Gbemisola Rukayat - Saraki, Politician, Senator and Entrepreneur, Nigeria Personality Profiles|url=https://www.nigeriagalleria.com/Nigeria/Personality-Profiles/Politicians/Gbemisola-Rukayat-Saraki.html|access-date=2020-06-20|website=www.nigeriagalleria.com}}</ref><ref name="Toyin Adebayo">{{Cite news|last=Toyin Adebayo|date=2022-07-06|title=Saraki resumes duties in Mines Ministry|url=https://independent.ng/mines-steel-ministry-welcomes-saraki-resumes-as-new-minister-of-state/|location=Lagos, Nigeria|language=en-GB|newspaper=[[Independent (Nigeria)|Independent]]}}</ref><ref>{{Cite web|last=Andrew Kintum|date=2020-01-04|title=FMOT: All Eyes on Gbemisola Ruqayyah Saraki|url=https://www.transportday.com.ng/all-eyes-gbemisola-saraki/|access-date=2020-06-20|website=Transport Day|language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite news|date=2021-11-05|title=FG promises to expand rail transport infrastructure|url=https://guardian.ng/features/travel/fg-promises-to-expand-rail-transport-infrastructure/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-02-22|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|date=2021-07-16|title=NASS urges transport ministry to check increased fares during festivities|url=https://editor.guardian.ng/news/nass-urges-transport-ministry-to-check-increased-fares-during-festivities/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-02-22|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US|archive-date=22 February 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220222225243/https://editor.guardian.ng/news/nass-urges-transport-ministry-to-check-increased-fares-during-festivities/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite news|date=2019-08-21|title=FOR THE RECORD: Official citations of Buhari's ministers, SGF|url=https://www.premiumtimesng.com/features-and-interviews/347874-for-the-record-official-citations-of-buharis-ministers-sgf.html,%20https://www.premiumtimesng.com/features-and-interviews/347874-for-the-record-official-citations-of-buharis-ministers-sgf.html|access-date=2022-06-16|language=en-GB|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref> == Golle politik == Saraki suɓaama tergal suudu sarɗiiji e hitaande 1999 e les njiimaandi lannda yimɓe fof (APP). O dogi les lannda Demokaraasi Yimɓe, (PDP) ngam suɓaade senaa e hitaande 2003 o heɓi jooɗorde nde, o lomtii Diisnondiral Senaa hakkundeejo e nder diiwaan Kwara. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B;&#x5D;</sup> O suɓaama kadi e hitaande 2007, o golliima haa hitaande 2011. E hitaande 2011, o tawtoraama woote guwerneer diiwaan Kwara e les njiimaandi lannda ACPN, o fooli [[Abdulfatah Ahmed]] mo PDP . Ko o depitee, o jeyaa ko e goomuuji keewɗi. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; &#x5D;</sup> To Senaa, Saraki ardii Goomu Senaa toppitiingu peewnugol ngenndi, ustude baasal e geɗe faggudu. O woniino kadi cukko hooreejo Goomu Senaa to bannge geɗe caggal leydi. Saraki wonnoo ko tergal e parlemaa CEDEAO .<ref name="nassnig2">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=88|title=Sen. Gbemisola R. Saraki|publisher=National Assembly of Nigeria|access-date=2009-12-06}}</ref> Saraki ummii e kawtal hooreejo leydi (APC) e hitaande 2015. E lewru feebariyee 2016, Saraki toɗɗaama e juuɗe hooreejo leydi Muhammadu Buhari ngam wonde hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde fedde nde, Otuoke, diiwaan Bayelsa . Ñalnde 13 feebariyee 2017, Saraki toɗɗaa kadi e nder goomu 16 tergal ngam artirde nanondiral mum e hitaande 2009 e Dental gollotooɓe e duɗe jaaɓi haaɗtirde (ASUU). Ñalnde 21 lewru bowte hitaande 2019, hooreejo leydi ndii, hono Muhammadu Buhari, toɗɗaama jaagorgal leydi ndi ko feewti e yah-ngartaa , ñalnde 6 sulyee 2022, o toɗɗiima jaagorgal leydi ndii ko feewti e ƴellitaare miniraaji e njamndi.<ref>{{Cite news|url=https://www.vanguardngr.com/2019/07/female-ministers-profile/|location=Lagos, Nigeria|title=Female Minister's Profile|date=2019-07-26|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-US|access-date=2019-08-01}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://dailypost.ng/2019/07/29/ministerial-screening-abandoned-saraki-tells-pdp-senators/|location=Lagos, Nigeria|title=Ministerial screening: You abandoned me - Saraki tells PDP Senators|last=Opejobi|first=Seun|date=2019-07-29|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]|language=en-US|access-date=2019-08-01}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.vanguardngr.com/2019/07/female-ministers-profile/|location=Lagos, Nigeria|title=Female Minister's Profile|date=2019-07-26|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-US|access-date=2019-08-01}}</ref><ref name="nassnig3" /> == Ƴeew kadi == * Doggol yimɓe Hawsa en == Tuugnorgal == [[Category:Yimɓe wuurɓe]] 4kp1iqfnodyj3rd8ut8lrnnuv4knqfn 182736 182735 2026-08-14T20:04:47Z Ilya Discuss 10103 182736 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Gbemisola Ruqayyah Saraki''' ( pronunciation c ; jibinaa ko ñalnde 3 lewru Mbooy hitaande 1965) ko o dawriyanke leydi Najeriya, o woniino jaagorgal leydi ndii e ƴellitaare njamndi gila 6 lewru juko hitaande 2022 haa 29 lewru mee 2023. O woniino ko adii ɗuum ko jaagorgal leydi ndii e ƴellitaare njamndi gila 2019 haa o artiraa e ministeer minelo e ƴellitaare njamndi 2022. Gonnooɗo senaateer, o suɓaama ngam lomtaade diiwaan senaateer hakkundeejo Kwara e hitaande 2003 e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leñol (PDP). <ref name="nassnig" /> O suɓaama nder suudu sarɗiiji nder hitaande 1999 ngam o wakiili diiwal Asa/Ilorin West Federal, [[Diiwal Kwara|lesdi Kwara]] . Ko kanko woni miñiiko debbo gonnooɗo hooreejo Senaa leydi Najeriya, [[Bukola Saraki|hono Bukola Saraki]] . == Nguurndam e jaŋde puɗɗagol == Saraki jibinaa ko ñalnde 3 mee 1965 e galle [[Olusola Saraki|Abubakar Olusola Saraki]] e Florence Morenike Saraki. Baaba makko ko senaateer to leydi Najeriya ɗiɗaɓiri (1979–1983) kadi ko o daraniiɗo politik mawɗo to diiwaan Kwara. Miñiiko, [[Bukola Saraki|Abubakar Bukola Saraki]], ko guwerneer diiwaan Kwara gila 29 lewru Mbooy 2003 haa 29 lewru Mbooy 2011, o woniino hooreejo Senaa 8ɓo leydi Najeriya . O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Sussex to [[Biritaani-Mawndi|leydi Angalteer]], o heɓi dipoloma makko ko faati e faggudu . O comoleted kuugal maako lesdi haa Banki Naajeeriya ngam filu e kuugal, [[Diiwal Ikko|Lagos]] . O golliima to Banke Societe Generale (Niiseer) o woni hooreejo luumooji kaalis, caggal ɗuum o woni hooreejo konte nder leydi. Tuggi 1994 haa 1999, o woniino gardiiɗo gollordu Ashmount, Lagos.<ref>{{Cite web|title=Gbemisola Rukayat - Saraki, Politician, Senator and Entrepreneur, Nigeria Personality Profiles|url=https://www.nigeriagalleria.com/Nigeria/Personality-Profiles/Politicians/Gbemisola-Rukayat-Saraki.html|access-date=2020-06-20|website=www.nigeriagalleria.com}}</ref><ref name="Toyin Adebayo">{{Cite news|last=Toyin Adebayo|date=2022-07-06|title=Saraki resumes duties in Mines Ministry|url=https://independent.ng/mines-steel-ministry-welcomes-saraki-resumes-as-new-minister-of-state/|location=Lagos, Nigeria|language=en-GB|newspaper=[[Independent (Nigeria)|Independent]]}}</ref><ref>{{Cite web|last=Andrew Kintum|date=2020-01-04|title=FMOT: All Eyes on Gbemisola Ruqayyah Saraki|url=https://www.transportday.com.ng/all-eyes-gbemisola-saraki/|access-date=2020-06-20|website=Transport Day|language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite news|date=2021-11-05|title=FG promises to expand rail transport infrastructure|url=https://guardian.ng/features/travel/fg-promises-to-expand-rail-transport-infrastructure/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-02-22|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|date=2021-07-16|title=NASS urges transport ministry to check increased fares during festivities|url=https://editor.guardian.ng/news/nass-urges-transport-ministry-to-check-increased-fares-during-festivities/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-02-22|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US|archive-date=22 February 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220222225243/https://editor.guardian.ng/news/nass-urges-transport-ministry-to-check-increased-fares-during-festivities/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite news|date=2019-08-21|title=FOR THE RECORD: Official citations of Buhari's ministers, SGF|url=https://www.premiumtimesng.com/features-and-interviews/347874-for-the-record-official-citations-of-buharis-ministers-sgf.html,%20https://www.premiumtimesng.com/features-and-interviews/347874-for-the-record-official-citations-of-buharis-ministers-sgf.html|access-date=2022-06-16|language=en-GB|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref> == Golle politik == Saraki suɓaama tergal suudu sarɗiiji e hitaande 1999 e les njiimaandi lannda yimɓe fof (APP). O dogi les lannda Demokaraasi Yimɓe, (PDP) ngam suɓaade senaa e hitaande 2003 o heɓi jooɗorde nde, o lomtii Diisnondiral Senaa hakkundeejo e nder diiwaan Kwara. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B;&#x5D;</sup> O suɓaama kadi e hitaande 2007, o golliima haa hitaande 2011. E hitaande 2011, o tawtoraama woote guwerneer diiwaan Kwara e les njiimaandi lannda ACPN, o fooli [[Abdulfatah Ahmed]] mo PDP . Ko o depitee, o jeyaa ko e goomuuji keewɗi. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; &#x5D;</sup> To Senaa, Saraki ardii Goomu Senaa toppitiingu peewnugol ngenndi, ustude baasal e geɗe faggudu. O woniino kadi cukko hooreejo Goomu Senaa to bannge geɗe caggal leydi. Saraki wonnoo ko tergal e parlemaa CEDEAO .<ref name="nassnig2">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=88|title=Sen. Gbemisola R. Saraki|publisher=National Assembly of Nigeria|access-date=2009-12-06}}</ref> Saraki ummii e kawtal hooreejo leydi (APC) e hitaande 2015. E lewru feebariyee 2016, Saraki toɗɗaama e juuɗe hooreejo leydi Muhammadu Buhari ngam wonde hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde fedde nde, Otuoke, diiwaan Bayelsa . Ñalnde 13 feebariyee 2017, Saraki toɗɗaa kadi e nder goomu 16 tergal ngam artirde nanondiral mum e hitaande 2009 e Dental gollotooɓe e duɗe jaaɓi haaɗtirde (ASUU). Ñalnde 21 lewru bowte hitaande 2019, hooreejo leydi ndii, hono Muhammadu Buhari, toɗɗaama jaagorgal leydi ndi ko feewti e yah-ngartaa , ñalnde 6 sulyee 2022, o toɗɗiima jaagorgal leydi ndii ko feewti e ƴellitaare miniraaji e njamndi.<ref>{{Cite news|url=https://www.vanguardngr.com/2019/07/female-ministers-profile/|location=Lagos, Nigeria|title=Female Minister's Profile|date=2019-07-26|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-US|access-date=2019-08-01}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://dailypost.ng/2019/07/29/ministerial-screening-abandoned-saraki-tells-pdp-senators/|location=Lagos, Nigeria|title=Ministerial screening: You abandoned me - Saraki tells PDP Senators|last=Opejobi|first=Seun|date=2019-07-29|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]|language=en-US|access-date=2019-08-01}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.vanguardngr.com/2019/07/female-ministers-profile/|location=Lagos, Nigeria|title=Female Minister's Profile|date=2019-07-26|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-US|access-date=2019-08-01}}</ref><ref name="nassnig3" /> == Ƴeew kadi == * Doggol yimɓe Hawsa en == Tuugnorgal == [[Category:Yimɓe wuurɓe]] 7rv9f7v2axo4x9jj4y8sizblelumck7 John Nanzip Shagaya 0 42868 182742 182186 2026-08-14T20:19:26Z Ilya Discuss 10103 182742 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''John Nanzip Shagaya''' (Danburam Langtang II) (2 suwee 1942 – 11 feebariyee 2018) ko senaateer leydi Nijeer, gonnooɗo ofisee konu, mo e lewru abriil 2007 suɓaa ngam lomtaade lannda Demokaraasi yimɓe (PDP) e nder leydi Plateau e nder leydi ndi.   O dañii woote gardagol leydi e lewru abriil 2011 e dow laylaytol lannda Labour (LP), kono Victor Lar mo lannda Demokaraasi Leñol (PDP) fooli mo.  Ko o ofisee mo alaa ko woni e mum (NCO) e nder 2e eskaadron reconnaissance to [[Abeokuta]], o tawtoraama kuudetaa Niiseer e hitaande 1966.<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=106|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303190032/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=106|url-status=dead|archive-date=2016-03-03|title=Sen. John Nanzip Shagaya|publisher=National Assembly of Nigeria|access-date=2009-12-12}}</ref> == Ɓawo == John Shagaya jibinaa ko ñalnde 2 suwee 1942, e galle Mallam Sikji Miri Wazhi (ina wiyee SHAGAYA) e debbo Maryamu Zwancit.  O janngi duɗal leslesal to Nyer, e duɗal leslesal Misiyoŋ Sudaan, to Langtang (1952-1959).  O janngi to duɗal konu Nijeer Zaria 1960-1964.<ref name="self">{{cite web|url=http://johnshagaya.com/bio.html|title=PROFILE OF SENATOR DR. JOHN SHAGAYA OFR|publisher=Senator John Shagaya|access-date=2009-12-12|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20100111024504/http://www.johnshagaya.com/bio.html|archive-date=2010-01-11}}</ref> == Golle konu == Caggal nde o heɓi bak makko, Shagaya artiraa e konu Niiseer, caggal ɗuum o artiraa e 3 Marine Commando nde o heɓi golle makko e Lietnaa ɗiɗaɓo.  O tawtoraama e Komando Marine e wolde hakkunde leyɗeele Niiseer (1967–1970).  Caggal toɗɗagol ngol ina waɗi ofisee golloowo tolno tataɓo Duɗal konu [[Naajeeriya]], Jaji, gardiiɗo kadeteeji, Akademi defansiyoŋ Naajeeriya, gardiiɗo Koolaaɗo kuuɓal konu e konu, Jaji, Komandaa Birigade, 9 Birigade Infanterie Mekaniseer, Sekereteer Konu, Hooreejo Konu Head1;  Feccere<ref>{{cite web|url=http://www.gleanernewsonline.com/index.php?view=article&catid=65:features&id=75:jos-rayfield-the-generals-fortress-&format=pdf&option=com_content&Itemid=127|work=The Gleaner News|title=Jos Rayfield, The General's Fortress|first=Tony|last=Iyare|date=4 August 2009|access-date=2009-12-12}} {{Dead link|date=October 2010|bot=H3llBot}}</ref> E laamu konu Seneraal Ibraahiima Babangida, Shagaya wonnoo ko jaagorgal nder leydi, tergal e Diiso laamu konu, tergal e Diiso Polis.  O woni kadi hooreejo goomu ngu sosaa e hitaande 1987 ngam suɓaade Naajeeriya naatde e Fedde Lislaam.  Shagaya ina jeyaa e binndugol porotokolle mawɗe wonande Dental Faggudu Dowlaaji Afrik hirnaange.  Ko o tergal e Komiseer Keeri Leydi, o walli e safrude luural hakkunde Benin e Caad.[3] Shagaya toɗɗaama hooreejo leydi e nder konu jam ECOMOG to leydi Liberiya e lewru suwee 1993, o woppi seneraal mawɗo Tunji Olurin.[4]  Ñalnde 17 noowammbar 1993, seneraal [[Sani Abacha]] wonti hooreejo leydi caggal kuudetaa konu.  Abacha hoolaaki brigadier John Shagaya e woɗɓe "sukaaɓe IBB" lolluɓe Babangida.  E nder balɗe seeɗa, Shagaya nodditaa e Liberiya, o woppitaa Seneraal Major, o wonti Seneraal Birigaad, caggal ɗuum o woppi konu. '''Tawtoreede e kuudetaa leydi Najeriya e lewru sulyee 1966''' Shagaya, e oon sahaa ko Kaporal e nder 2e Eskaadron Reconnaissance to Abeokuta, ina jeyaa e soldateeɓe heewɓe ummoriiɓe to worgo leydi Nijeer (ina heen Lietnaa 2 Sani Abacha, Lietnaa Muhammadu Buhari, Lietnaa Ibraahiima Bako, Major Lietnaa Muhammadu Muhammadu  Lietnaa Ibrahim Babangida e woɗɓe), baɗnooɗo ko anndiraa « kuudetaa Niiseer » e hitaande 1966 sabu mettere nde ɓe njiydi e njuɓɓudi laamu Seneraal Aguiyi Ironsi mo 1995 lewru Yarkomaa. == Golle siwil en == John Shagaya ko gardiiɗo banke Lion (Niiseer) hakkunde 1998 e 2003.  Shagaya ko tergal sosngal lannda yimɓe leydi Naajeeriya (UNPP), o dañiino darnde ngam suɓaade hooreejo leydi ndii e nder wooteeji 1999.  Ko adii wooteeji 2003 o naati e lannda yimɓe leydi Najeriya (ANPP), kono o foolaama kadi.[8] == Golle Senaa == Shagaya wayliima gila e ofisee militeer, wonti politik, o dañi tiitoonde moƳƳere,o suɓaama senaateer to Plateau Sud e lewru abriil 2007, o dogi e dow laylaytol PDP.  Fiilngo makko luulndaama, e ñaawirde ɗaɓɓaande woote ndee, kono e lewru desaambar 2008, Ñaawirde Toownde to Jos, woppi ndee feere, yamiri Komisariyaa Ngenndiijo Fiilngo (INEC) yo yaltin ɗoon e ɗoon seedantaagal gartugol to Shagaya. E lewru suwee 2009, Shagaya jeertinii wonde rokkude yaafuya wonande ownooɓe beeli Niiseer ina waawi waasde joofnude fitinaaji ɗii.  Militeer en ina mbaawi suuɗde kaɓirɗe mum en ɓurɗe moƴƴude, ngartira tan ko kaɓirɗe ɗe kuutoraaka e ɗe bonnaaka.  E nder yeewtere nde o waɗdunoo e lewru Oktoobar 2009 o daranii ko feewti e naatgol konu nguu gila nde Naajeeriya heɓi jeytaare mum, o wiyi wonde batte senerooji e nder politik gila 1999 ina kollita tan ko heblo maɓɓe e nehdi maɓɓe. == Wade == John Nanzip Shagaya waɗii aksidaa oto ñalnde 11 feebariyee 2018 nde o arti Jos ummoraade Langtang,e sahaa nde o woni e nanondiral hakkunde luural hakkunde Fuɗnaange Naajeeriya. == DEFTERE == John Nanzip Shagaya (1990).  Ministeer geɗe nder leydi : ƴeewndo.  Jokkondiral Alfa.  <nowiki>ISBN 978-30993-0-2</nowiki>. John Nanzip Shagaya (2003).  Laamu nder leydi Naajeeriya: wakkati IBB, yi'annde nder.  Jokkondiral yiyngo <nowiki>ISBN 978-33747-5-3</nowiki>. == Tuugnorgal == <references /> 4k74qjgmp1m9e4he7aalkrtvver2ypy 182743 182742 2026-08-14T20:21:05Z Ilya Discuss 10103 182743 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''John Nanzip Shagaya''' (Danburam Langtang II) (2 suwee 1942 – 11 feebariyee 2018) ko senaateer leydi Nijeer, gonnooɗo ofisee konu, mo e lewru abriil 2007 suɓaa ngam lomtaade lannda Demokaraasi yimɓe (PDP) e nder leydi Plateau e nder leydi ndi.   O dañii woote gardagol leydi e lewru abriil 2011 e dow laylaytol lannda Labour (LP), kono Victor Lar mo lannda Demokaraasi Leñol (PDP) fooli mo.  Ko o ofisee mo alaa ko woni e mum (NCO) e nder 2e eskaadron reconnaissance to [[Abeokuta]], o tawtoraama kuudetaa Niiseer e hitaande 1966.<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=106|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303190032/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=106|url-status=dead|archive-date=2016-03-03|title=Sen. John Nanzip Shagaya|publisher=National Assembly of Nigeria|access-date=2009-12-12}}</ref> == Ɓawo == John Shagaya jibinaa ko ñalnde 2 suwee 1942, e galle Mallam Sikji Miri Wazhi (ina wiyee SHAGAYA) e debbo Maryamu Zwancit.  O janngi duɗal leslesal to Nyer, e duɗal leslesal Misiyoŋ Sudaan, to Langtang (1952-1959).  <ref>{{Cite news|date=2018-02-22|title=Brig-General John Shagaya 1942-2018|url=https://dailytrust.com/brig-general-john-shagaya-1942-2018|access-date=2020-10-10|newspaper=[[Daily Trust]]|language=en}}</ref>.<ref name="intervention" /> O janngi to duɗal konu Nijeer Zaria 1960-1964.<ref name="self">{{cite web|url=http://johnshagaya.com/bio.html|title=PROFILE OF SENATOR DR. JOHN SHAGAYA OFR|publisher=Senator John Shagaya|access-date=2009-12-12|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20100111024504/http://www.johnshagaya.com/bio.html|archive-date=2010-01-11}}</ref> == Golle konu == Caggal nde o heɓi bak makko, Shagaya artiraa e konu Niiseer, caggal ɗuum o artiraa e 3 Marine Commando nde o heɓi golle makko e Lietnaa ɗiɗaɓo.  O tawtoraama e Komando Marine e wolde hakkunde leyɗeele Niiseer (1967–1970).  Caggal toɗɗagol ngol ina waɗi ofisee golloowo tolno tataɓo Duɗal konu [[Naajeeriya]], Jaji, gardiiɗo kadeteeji, Akademi defansiyoŋ Naajeeriya, gardiiɗo Koolaaɗo kuuɓal konu e konu, Jaji, Komandaa Birigade, 9 Birigade Infanterie Mekaniseer, Sekereteer Konu, Hooreejo Konu Head1;  Feccere<ref>{{cite web|url=http://www.gleanernewsonline.com/index.php?view=article&catid=65:features&id=75:jos-rayfield-the-generals-fortress-&format=pdf&option=com_content&Itemid=127|work=The Gleaner News|title=Jos Rayfield, The General's Fortress|first=Tony|last=Iyare|date=4 August 2009|access-date=2009-12-12}} {{Dead link|date=October 2010|bot=H3llBot}}</ref> E laamu konu Seneraal Ibraahiima Babangida, Shagaya wonnoo ko jaagorgal nder leydi, tergal e Diiso laamu konu, tergal e Diiso Polis.  O woni kadi hooreejo goomu ngu sosaa e hitaande 1987 ngam suɓaade Naajeeriya naatde e Fedde Lislaam.  Shagaya ina jeyaa e binndugol porotokolle mawɗe wonande Dental Faggudu Dowlaaji Afrik hirnaange.  Ko o tergal e Komiseer Keeri Leydi, o walli e safrude luural hakkunde Benin e Caad.[3] Shagaya toɗɗaama hooreejo leydi e nder konu jam ECOMOG to leydi Liberiya e lewru suwee 1993, o woppi seneraal mawɗo Tunji Olurin.[4]  Ñalnde 17 noowammbar 1993, seneraal [[Sani Abacha]] wonti hooreejo leydi caggal kuudetaa konu.  Abacha hoolaaki brigadier John Shagaya e woɗɓe "sukaaɓe IBB" lolluɓe Babangida.  E nder balɗe seeɗa, Shagaya nodditaa e Liberiya, o woppitaa Seneraal Major, o wonti Seneraal Birigaad, caggal ɗuum o woppi konu. '''Tawtoreede e kuudetaa leydi Najeriya e lewru sulyee 1966''' Shagaya, e oon sahaa ko Kaporal e nder 2e Eskaadron Reconnaissance to Abeokuta, ina jeyaa e soldateeɓe heewɓe ummoriiɓe to worgo leydi Nijeer (ina heen Lietnaa 2 Sani Abacha, Lietnaa Muhammadu Buhari, Lietnaa Ibraahiima Bako, Major Lietnaa Muhammadu Muhammadu  Lietnaa Ibrahim Babangida e woɗɓe), baɗnooɗo ko anndiraa « kuudetaa Niiseer » e hitaande 1966 sabu mettere nde ɓe njiydi e njuɓɓudi laamu Seneraal Aguiyi Ironsi mo 1995 lewru Yarkomaa. == Golle siwil en == John Shagaya ko gardiiɗo banke Lion (Niiseer) hakkunde 1998 e 2003.  Shagaya ko tergal sosngal lannda yimɓe leydi Naajeeriya (UNPP), o dañiino darnde ngam suɓaade hooreejo leydi ndii e nder wooteeji 1999.  Ko adii wooteeji 2003 o naati e lannda yimɓe leydi Najeriya (ANPP), kono o foolaama kadi.[8] == Golle Senaa == Shagaya wayliima gila e ofisee militeer, wonti politik, o dañi tiitoonde moƳƳere,o suɓaama senaateer to Plateau Sud e lewru abriil 2007, o dogi e dow laylaytol PDP.  Fiilngo makko luulndaama, e ñaawirde ɗaɓɓaande woote ndee, kono e lewru desaambar 2008, Ñaawirde Toownde to Jos, woppi ndee feere, yamiri Komisariyaa Ngenndiijo Fiilngo (INEC) yo yaltin ɗoon e ɗoon seedantaagal gartugol to Shagaya. E lewru suwee 2009, Shagaya jeertinii wonde rokkude yaafuya wonande ownooɓe beeli Niiseer ina waawi waasde joofnude fitinaaji ɗii.  Militeer en ina mbaawi suuɗde kaɓirɗe mum en ɓurɗe moƴƴude, ngartira tan ko kaɓirɗe ɗe kuutoraaka e ɗe bonnaaka.  E nder yeewtere nde o waɗdunoo e lewru Oktoobar 2009 o daranii ko feewti e naatgol konu nguu gila nde Naajeeriya heɓi jeytaare mum, o wiyi wonde batte senerooji e nder politik gila 1999 ina kollita tan ko heblo maɓɓe e nehdi maɓɓe. == Wade == John Nanzip Shagaya waɗii aksidaa oto ñalnde 11 feebariyee 2018 nde o arti Jos ummoraade Langtang,e sahaa nde o woni e nanondiral hakkunde luural hakkunde Fuɗnaange Naajeeriya. == DEFTERE == John Nanzip Shagaya (1990).  Ministeer geɗe nder leydi : ƴeewndo.  Jokkondiral Alfa.  <nowiki>ISBN 978-30993-0-2</nowiki>. John Nanzip Shagaya (2003).  Laamu nder leydi Naajeeriya: wakkati IBB, yi'annde nder.  Jokkondiral yiyngo <nowiki>ISBN 978-33747-5-3</nowiki>. == Tuugnorgal == <references /> j964v3kc8jkotj3om85lxgt27x40l34 182744 182743 2026-08-14T20:49:49Z Ilya Discuss 10103 182744 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''John Nanzip Shagaya''' (Danburam Langtang II) (2 suwee 1942 – 11 feebariyee 2018) ko senaateer leydi Nijeer, gonnooɗo ofisee konu, mo e lewru abriil 2007 suɓaa ngam lomtaade lannda Demokaraasi yimɓe (PDP) e nder leydi Plateau e nder leydi ndi.   O dañii woote gardagol leydi e lewru abriil 2011 e dow laylaytol lannda Labour (LP), kono Victor Lar mo lannda Demokaraasi Leñol (PDP) fooli mo.  Ko o ofisee mo alaa ko woni e mum (NCO) e nder 2e eskaadron reconnaissance to [[Abeokuta]], o tawtoraama kuudetaa Niiseer e hitaande 1966.<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=106|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303190032/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=106|url-status=dead|archive-date=2016-03-03|title=Sen. John Nanzip Shagaya|publisher=National Assembly of Nigeria|access-date=2009-12-12}}</ref> == Ɓawo == John Shagaya jibinaa ko ñalnde 2 suwee 1942, e galle Mallam Sikji Miri Wazhi (ina wiyee SHAGAYA) e debbo Maryamu Zwancit.  O janngi duɗal leslesal to Nyer, e duɗal leslesal Misiyoŋ Sudaan, to Langtang (1952-1959).  <ref>{{Cite news|date=2018-02-22|title=Brig-General John Shagaya 1942-2018|url=https://dailytrust.com/brig-general-john-shagaya-1942-2018|access-date=2020-10-10|newspaper=[[Daily Trust]]|language=en}}</ref>.<ref name="intervention" /> O janngi to duɗal konu Nijeer Zaria 1960-1964.<ref name="self">{{cite web|url=http://johnshagaya.com/bio.html|title=PROFILE OF SENATOR DR. JOHN SHAGAYA OFR|publisher=Senator John Shagaya|access-date=2009-12-12|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20100111024504/http://www.johnshagaya.com/bio.html|archive-date=2010-01-11}}</ref> == Golle konu == Caggal nde o heɓi bak makko, Shagaya artiraa e konu Niiseer, caggal ɗuum o artiraa e 3 Marine Commando nde o heɓi golle makko e Lietnaa ɗiɗaɓo.  O tawtoraama e Komando Marine e wolde hakkunde leyɗeele Niiseer (1967–1970).  Caggal toɗɗagol ngol ina waɗi ofisee golloowo tolno tataɓo Duɗal konu [[Naajeeriya]], Jaji, gardiiɗo kadeteeji, Akademi defansiyoŋ Naajeeriya, gardiiɗo Koolaaɗo kuuɓal konu e konu, Jaji, Komandaa Birigade, 9 Birigade Infanterie Mekaniseer, Sekereteer Konu, Hooreejo Konu Head1;  Feccere<ref>{{cite web|url=http://www.gleanernewsonline.com/index.php?view=article&catid=65:features&id=75:jos-rayfield-the-generals-fortress-&format=pdf&option=com_content&Itemid=127|work=The Gleaner News|title=Jos Rayfield, The General's Fortress|first=Tony|last=Iyare|date=4 August 2009|access-date=2009-12-12}} {{Dead link|date=October 2010|bot=H3llBot}}</ref> E laamu konu Seneraal Ibraahiima Babangida, Shagaya wonnoo ko jaagorgal nder leydi, tergal e Diiso laamu konu, tergal e Diiso Polis.  O woni kadi hooreejo goomu ngu sosaa e hitaande 1987 ngam suɓaade Naajeeriya naatde e Fedde Lislaam.  Shagaya ina jeyaa e binndugol porotokolle mawɗe wonande Dental Faggudu Dowlaaji Afrik hirnaange.  Ko o tergal e Komiseer Keeri Leydi, o walli e safrude luural hakkunde Benin e Caad. Shagaya toɗɗaama hooreejo leydi e nder konu jam ECOMOG to leydi Liberiya e lewru suwee 1993, o woppi seneraal mawɗo Tunji Olurin.  Ñalnde 17 noowammbar 1993, seneraal [[Sani Abacha]] wonti hooreejo leydi caggal kuudetaa konu.  Abacha hoolaaki brigadier John Shagaya e woɗɓe "sukaaɓe IBB" lolluɓe Babangida.  E nder balɗe seeɗa, Shagaya nodditaa e Liberiya, o woppitaa Seneraal Major, o wonti Seneraal Birigaad, caggal ɗuum o woppi konu.<ref name="nassnig2" />.<ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200812160062.html|title=Appeal Court Affirms Shagaya's Election|first=Seriki|last=Adinoyi|date=16 December 2008|publisher=ThisDay|access-date=2009-12-12}}</ref> '''Tawtoreede e kuudetaa leydi Najeriya e lewru sulyee 1966''' Shagaya, e oon sahaa ko Kaporal e nder 2e Eskaadron Reconnaissance to Abeokuta, ina jeyaa e soldateeɓe heewɓe ummoriiɓe to worgo leydi Nijeer (ina heen Lietnaa 2 Sani Abacha, Lietnaa Muhammadu Buhari, Lietnaa Ibraahiima Bako, Major Lietnaa Muhammadu Muhammadu  Lietnaa Ibrahim Babangida e woɗɓe), baɗnooɗo ko anndiraa « kuudetaa Niiseer » e hitaande 1966 sabu mettere nde ɓe njiydi e njuɓɓudi laamu Seneraal Aguiyi Ironsi mo 1995 lewru Yarkomaa. == Golle siwil en == John Shagaya ko gardiiɗo banke Lion (Niiseer) hakkunde 1998 e 2003.  Shagaya ko tergal sosngal lannda yimɓe leydi Naajeeriya (UNPP), o dañiino darnde ngam suɓaade hooreejo leydi ndii e nder wooteeji 1999.  Ko adii wooteeji 2003 o naati e lannda yimɓe leydi Najeriya (ANPP), kono o foolaama kadi.[8] == Golle Senaa == Shagaya wayliima gila e ofisee militeer, wonti politik, o dañi tiitoonde moƳƳere,o suɓaama senaateer to Plateau Sud e lewru abriil 2007, o dogi e dow laylaytol PDP.  Fiilngo makko luulndaama, e ñaawirde ɗaɓɓaande woote ndee, kono e lewru desaambar 2008, Ñaawirde Toownde to Jos, woppi ndee feere, yamiri Komisariyaa Ngenndiijo Fiilngo (INEC) yo yaltin ɗoon e ɗoon seedantaagal gartugol to Shagaya. E lewru suwee 2009, Shagaya jeertinii wonde rokkude yaafuya wonande ownooɓe beeli Niiseer ina waawi waasde joofnude fitinaaji ɗii.  Militeer en ina mbaawi suuɗde kaɓirɗe mum en ɓurɗe moƴƴude, ngartira tan ko kaɓirɗe ɗe kuutoraaka e ɗe bonnaaka.  E nder yeewtere nde o waɗdunoo e lewru Oktoobar 2009 o daranii ko feewti e naatgol konu nguu gila nde Naajeeriya heɓi jeytaare mum, o wiyi wonde batte senerooji e nder politik gila 1999 ina kollita tan ko heblo maɓɓe e nehdi maɓɓe. == Wade == John Nanzip Shagaya waɗii aksidaa oto ñalnde 11 feebariyee 2018 nde o arti Jos ummoraade Langtang,e sahaa nde o woni e nanondiral hakkunde luural hakkunde Fuɗnaange Naajeeriya. == DEFTERE == John Nanzip Shagaya (1990).  Ministeer geɗe nder leydi : ƴeewndo.  Jokkondiral Alfa.  <nowiki>ISBN 978-30993-0-2</nowiki>. John Nanzip Shagaya (2003).  Laamu nder leydi Naajeeriya: wakkati IBB, yi'annde nder.  Jokkondiral yiyngo <nowiki>ISBN 978-33747-5-3</nowiki>. == Tuugnorgal == <references /> ez0zn19rop37c570mufqsow9x028v2n Akpan Ekong Sampson 0 43515 182715 2026-08-14T19:21:47Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Akpan Ekong Sampson ko siyaasaajo Naajeeriya, mo lesdi Akwa Ibom, Naajeeriya. O jibinaa ko ñalnde 18 suwee 1967. O wonii hannde ko senaateer lomtotooɗo diiwaan Akwa Ibom Sud. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). E hitaande 2023, senateer Akpan Ekong Sampson suɓaama e manndaa mum ɗiɗaɓo e nder suudu sarɗiiji 10ɓuru to diiwaan Akwa Ibom. Akpan Ekong Sampson kadi waɗii golleeji politik keewɗi, ina jeyaa heen hooreejo fedde laamu nokkuure Mkpat Enin, jaag..." 182715 wikitext text/x-wiki Akpan Ekong Sampson ko siyaasaajo Naajeeriya, mo lesdi Akwa Ibom, Naajeeriya. O jibinaa ko ñalnde 18 suwee 1967. O wonii hannde ko senaateer lomtotooɗo diiwaan Akwa Ibom Sud. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). E hitaande 2023, senateer Akpan Ekong Sampson suɓaama e manndaa mum ɗiɗaɓo e nder suudu sarɗiiji 10ɓuru to diiwaan Akwa Ibom. Akpan Ekong Sampson kadi waɗii golleeji politik keewɗi, ina jeyaa heen hooreejo fedde laamu nokkuure Mkpat Enin, jaagorgal keeringal, e komisinaajo ko feewti e nokkuuji e jawdi petroŋ e nder diiwaan Akwa Ibom. Tuugnorgal kdkbu1xmp5ti4skvihirehlx1csscjf 182716 182715 2026-08-14T19:22:11Z Ilya Discuss 10103 182716 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Akpan Ekong Sampson ko siyaasaajo Naajeeriya, mo lesdi Akwa Ibom, Naajeeriya. O jibinaa ko ñalnde 18 suwee 1967. O wonii hannde ko senaateer lomtotooɗo diiwaan Akwa Ibom Sud. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). E hitaande 2023, senateer Akpan Ekong Sampson suɓaama e manndaa mum ɗiɗaɓo e nder suudu sarɗiiji 10ɓuru to diiwaan Akwa Ibom. Akpan Ekong Sampson kadi waɗii golleeji politik keewɗi, ina jeyaa heen hooreejo fedde laamu nokkuure Mkpat Enin, jaagorgal keeringal, e komisinaajo ko feewti e nokkuuji e jawdi petroŋ e nder diiwaan Akwa Ibom. Tuugnorgal rat0rbne5l2d9h3xww3aozozukumfvz 182717 182716 2026-08-14T19:23:29Z Ilya Discuss 10103 182717 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Akpan Ekong Sampson''' ko siyaasaajo Naajeeriya, mo lesdi Akwa Ibom, Naajeeriya. O jibinaa ko ñalnde 18 suwee 1967. O wonii hannde ko senaateer lomtotooɗo diiwaan Akwa Ibom Sud. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). E hitaande 2023, senateer Akpan Ekong Sampson suɓaama e manndaa mum ɗiɗaɓo e nder suudu sarɗiiji 10ɓuru to diiwaan Akwa Ibom. Akpan Ekong Sampson kadi waɗii golleeji politik keewɗi, ina jeyaa heen hooreejo fedde laamu nokkuure Mkpat Enin, jaagorgal keeringal, e komisinaajo ko feewti e nokkuuji e jawdi petroŋ e nder diiwaan Akwa Ibom. == Tuugnorgal == 1khfgcjnha247x6eolglne6r7fvphy9 182718 182717 2026-08-14T19:24:17Z Ilya Discuss 10103 182718 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Akpan Ekong Sampson''' ko siyaasaajo Naajeeriya, mo lesdi Akwa Ibom, Naajeeriya. O jibinaa ko ñalnde 18 suwee 1967. O wonii hannde ko senaateer lomtotooɗo diiwaan Akwa Ibom Sud. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP).<ref>{{Cite web|title=10th National Assembly Members - Voter - Validating the Office of the Electorate on Representation|url=https://orderpaper.ng/voter/10th-national-assembly-member?id=Akpan-Ekong-Sampson-85|access-date=2024-12-08|website=orderpaper.ng}}</ref> E hitaande 2023, senateer Akpan Ekong Sampson suɓaama e manndaa mum ɗiɗaɓo e nder suudu sarɗiiji 10ɓuru to diiwaan Akwa Ibom. Akpan Ekong Sampson kadi waɗii golleeji politik keewɗi, ina jeyaa heen hooreejo fedde laamu nokkuure Mkpat Enin, jaagorgal keeringal, e komisinaajo ko feewti e nokkuuji e jawdi petroŋ e nder diiwaan Akwa Ibom. == Tuugnorgal == ct0agdmkp7j5xyuni76y23wqsiq1x3w 182719 182718 2026-08-14T19:25:03Z Ilya Discuss 10103 182719 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Akpan Ekong Sampson''' ko siyaasaajo Naajeeriya, mo lesdi Akwa Ibom, Naajeeriya. O jibinaa ko ñalnde 18 suwee 1967. O wonii hannde ko senaateer lomtotooɗo diiwaan Akwa Ibom Sud. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP).<ref>{{Cite web|title=10th National Assembly Members - Voter - Validating the Office of the Electorate on Representation|url=https://orderpaper.ng/voter/10th-national-assembly-member?id=Akpan-Ekong-Sampson-85|access-date=2024-12-08|website=orderpaper.ng}}</ref> E hitaande 2023, senateer Akpan Ekong Sampson suɓaama e manndaa mum ɗiɗaɓo e nder suudu sarɗiiji 10ɓuru to diiwaan Akwa Ibom. Akpan Ekong Sampson kadi waɗii golleeji politik keewɗi, ina jeyaa heen hooreejo fedde laamu nokkuure Mkpat Enin, jaagorgal keeringal, e komisinaajo ko feewti e nokkuuji e jawdi petroŋ e nder diiwaan Akwa Ibom.<ref>{{Cite web|title=Candidates - Voter - Validating the Office of the Electorate on Representation|url=https://www.voter.ng/candidate?id=4029|access-date=2024-12-08|website=www.voter.ng}}</ref><ref>{{Cite web|title=10th National Assembly Members - Voter - Validating the Office of the Electorate on Representation|url=https://orderpaper.ng/voter/10th-national-assembly-member?id=Akpan-Ekong-Sampson-85|access-date=2024-12-08|website=orderpaper.ng}}</ref><ref>{{Cite web|title=ShineYourEye|url=https://www.shineyoureye.org/person/akpan-ekong-sampson|access-date=2024-12-08|website=www.shineyoureye.org}}</ref><ref>{{Cite web|title=Akpan Ekong Sampson|url=https://currentaffairs.ng/senator/akpan-ekong-sampson/|access-date=2024-12-08|website=Current Affairs Nigeria|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|title=Candidates - Voter - Validating the Office of the Electorate on Representation|url=https://orderpaper.ng/voter/10th-assembly-member-elect?id=AKPAN-EKONG-SAMPSON-85|access-date=2024-12-08|website=orderpaper.ng}}</ref> == Tuugnorgal == hrw3qsfsj4kc9v7misonslptgo10ojn Dalhatu Umaru Sangari 0 43516 182720 2026-08-14T19:26:56Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Dr. Dalhatu Umaru Sangari suɓaama Senator ngam diiwal Taraba South, lesdi Taraba, lesdi Naajeeriya, haa fuɗɗam laamu lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (APP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. Sangari heɓi dipoloma mum doktoraa mum ko e ƴellitaare jawdi leydi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan. O woniino jannginoowo geɗe leydi e wiɗtoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bayero, Kano fotde duuɓi 16 hade makko naatde e politik. O..." 182720 wikitext text/x-wiki Dr. Dalhatu Umaru Sangari suɓaama Senator ngam diiwal Taraba South, lesdi Taraba, lesdi Naajeeriya, haa fuɗɗam laamu lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (APP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. Sangari heɓi dipoloma mum doktoraa mum ko e ƴellitaare jawdi leydi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan. O woniino jannginoowo geɗe leydi e wiɗtoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bayero, Kano fotde duuɓi 16 hade makko naatde e politik. O wonti cukko hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal (1996–1998). O suɓaama senaateer e laamu Sani Abacha, kono o ƴettataa jooɗorde makko ko adii maayde Abacha. Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, Sangari toɗɗaa e goomuuji ko faati e taariindi, golle, jawdi ndiyam (cukko hooreejo), jaŋde, humpito e geɗe laamu. O toɗɗaa ko tergal e goomu nguu, ngu senateer Idris Ibrahim Kuta ardii, ngu ƴeewtindorii ko ina wona ŋakkeende kaalis e nder dokkal kaalis hakkunde lewru suwee 1999 e lewru sulyee 2000, ngu tuumi senateeruuji keewɗi. Tuugnorgal tj4zsbdvfbn4yiulxrdhmi2a709gfza 182721 182720 2026-08-14T19:27:31Z Ilya Discuss 10103 182721 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Dr. Dalhatu Umaru Sangari suɓaama Senator ngam diiwal Taraba South, lesdi Taraba, lesdi Naajeeriya, haa fuɗɗam laamu lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (APP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. Sangari heɓi dipoloma mum doktoraa mum ko e ƴellitaare jawdi leydi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan. O woniino jannginoowo geɗe leydi e wiɗtoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bayero, Kano fotde duuɓi 16 hade makko naatde e politik. O wonti cukko hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal (1996–1998). O suɓaama senaateer e laamu Sani Abacha, kono o ƴettataa jooɗorde makko ko adii maayde Abacha. Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, Sangari toɗɗaa e goomuuji ko faati e taariindi, golle, jawdi ndiyam (cukko hooreejo), jaŋde, humpito e geɗe laamu. O toɗɗaa ko tergal e goomu nguu, ngu senateer Idris Ibrahim Kuta ardii, ngu ƴeewtindorii ko ina wona ŋakkeende kaalis e nder dokkal kaalis hakkunde lewru suwee 1999 e lewru sulyee 2000, ngu tuumi senateeruuji keewɗi. Tuugnorgal j15r9rynxxdqnh244536hyepn37w3pp 182722 182721 2026-08-14T19:29:20Z Ilya Discuss 10103 182722 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Dr. Dalhatu Umaru Sangari suɓaama Senator''' ngam diiwal Taraba South, lesdi Taraba, lesdi Naajeeriya, haa fuɗɗam laamu lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (APP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. Sangari heɓi dipoloma mum doktoraa mum ko e ƴellitaare jawdi leydi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan. O woniino jannginoowo geɗe leydi e wiɗtoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bayero, Kano fotde duuɓi 16 hade makko naatde e politik. O wonti cukko hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal (1996–1998). O suɓaama senaateer e laamu Sani Abacha, kono o ƴettataa jooɗorde makko ko adii maayde Abacha. Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, Sangari toɗɗaa e goomuuji ko faati e taariindi, golle, jawdi ndiyam (cukko hooreejo), jaŋde, humpito e geɗe laamu. O toɗɗaa ko tergal e goomu nguu, ngu senateer Idris Ibrahim Kuta ardii, ngu ƴeewtindorii ko ina wona ŋakkeende kaalis e nder dokkal kaalis hakkunde lewru suwee 1999 e lewru sulyee 2000, ngu tuumi senateeruuji keewɗi. == Tuugnorgal == f5wwv1mslf8xw3z2dpcx0md4h7yvf74 182723 182722 2026-08-14T19:30:04Z Ilya Discuss 10103 182723 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Dr. Dalhatu Umaru Sangari suɓaama Senator''' ngam diiwal Taraba South, lesdi Taraba, lesdi Naajeeriya, haa fuɗɗam laamu lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (APP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999.<ref>{{cite web|url=http://psephos.adam-carr.net/countries/n/nigeria/nigerialeg2.txt|title=FEDERAL REPUBLIC OF NIGERIA LEGISLATIVE ELECTION OF 20 FEBRUARY AND 7 MARCH 1999|work=Psephos|access-date=2010-06-24}}</ref> Sangari heɓi dipoloma mum doktoraa mum ko e ƴellitaare jawdi leydi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan. O woniino jannginoowo geɗe leydi e wiɗtoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bayero, Kano fotde duuɓi 16 hade makko naatde e politik. O wonti cukko hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal (1996–1998). O suɓaama senaateer e laamu Sani Abacha, kono o ƴettataa jooɗorde makko ko adii maayde Abacha. Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, Sangari toɗɗaa e goomuuji ko faati e taariindi, golle, jawdi ndiyam (cukko hooreejo), jaŋde, humpito e geɗe laamu. O toɗɗaa ko tergal e goomu nguu, ngu senateer Idris Ibrahim Kuta ardii, ngu ƴeewtindorii ko ina wona ŋakkeende kaalis e nder dokkal kaalis hakkunde lewru suwee 1999 e lewru sulyee 2000, ngu tuumi senateeruuji keewɗi. == Tuugnorgal == jiztm7u22ii511ei2v7rewmy0vo5q4s 182724 182723 2026-08-14T19:34:58Z Ilya Discuss 10103 182724 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Dr. Dalhatu Umaru Sangari suɓaama Senator''' ngam diiwal Taraba South, lesdi Taraba, lesdi Naajeeriya, haa fuɗɗam laamu lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (APP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999.<ref>{{cite web|url=http://psephos.adam-carr.net/countries/n/nigeria/nigerialeg2.txt|title=FEDERAL REPUBLIC OF NIGERIA LEGISLATIVE ELECTION OF 20 FEBRUARY AND 7 MARCH 1999|work=Psephos|access-date=2010-06-24}}</ref> Sangari heɓi dipoloma mum doktoraa mum ko e ƴellitaare jawdi leydi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan. O woniino jannginoowo geɗe leydi e wiɗtoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bayero, Kano fotde duuɓi 16 hade makko naatde e politik. O wonti cukko hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal (1996–1998). O suɓaama senaateer e laamu Sani Abacha, kono o ƴettataa jooɗorde makko ko adii maayde Abacha. Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, Sangari toɗɗaa e goomuuji ko faati e taariindi, golle, jawdi ndiyam (cukko hooreejo), jaŋde, humpito e geɗe laamu. O toɗɗaa ko tergal e goomu nguu, ngu senateer Idris Ibrahim Kuta ardii, ngu ƴeewtindorii ko ina wona ŋakkeende kaalis e nder dokkal kaalis hakkunde lewru suwee 1999 e lewru sulyee 2000, ngu tuumi senateeruuji keewɗi. .<ref name="ngex">{{cite web|url=http://www.ngex.com/personalities/voices/mqb082100baluko.htm|title=MONDAY QUARTER-BACKING: CRITIQUING THE IDRIS KUTA SENATE PROBE REPORT|author=Mobolaji E. Aluko, PhD|date=August 21, 2000|work=Nigeria Exchange|access-date=2010-06-24}}</ref><ref>{{cite web|url=http://1and1.thisdayonline.com/archive/2002/01/26/20020126plu04.html|title=The Senate Deserves Some Credit|author=Bature Umar|work=ThisDay|date=2002-01-26|access-date=2010-06-24}}{{Dead link|date=July 2019|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref><ref name="ngex" /><ref>{{cite web|url=http://www.nigeriacongress.org/assembly/committees1.htm|title=Congressional Committees|publisher=Nigeria Congress|access-date=2010-06-24|url-status=usurped|archive-url=https://web.archive.org/web/20091118151316/http://www.nigeriacongress.org/assembly/committees1.htm|archive-date=2009-11-18}}</ref> == Tuugnorgal == kx2c4yxzyqm7ag3agbix3r1r6gyyqpc Daniel Saror 0 43517 182737 2026-08-14T20:09:26Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Daniel Iyorkegh Saror suɓaama Senator haa lesdi Benue woyla-fuunaange lesdi Benue, lesdi Naajeeriya haa fuɗɗam laamu lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ñalnde 29 lewru mbooy hitaande 1999. O suɓaama kadi e lewru abriil hitaande 2003 e nder laylaytol lannda yimɓe leydi Najeriya (ANPP). Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, Saror toɗɗaa e goomuuji ko faati e Mineraaluuji Solid, Ganndal e Karallaaga..." 182737 wikitext text/x-wiki Daniel Iyorkegh Saror suɓaama Senator haa lesdi Benue woyla-fuunaange lesdi Benue, lesdi Naajeeriya haa fuɗɗam laamu lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ñalnde 29 lewru mbooy hitaande 1999. O suɓaama kadi e lewru abriil hitaande 2003 e nder laylaytol lannda yimɓe leydi Najeriya (ANPP). Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, Saror toɗɗaa e goomuuji ko faati e Mineraaluuji Solid, Ganndal e Karallaagal, Demal, Kaalis & Appropriation, Ngalu ndiyam e Jaŋde (Cukko Hooreejo). Caggal nde o suɓaa kadi e dow laylaytol ANPP e hitaande 2003, Saror toɗɗaa cukko hooreejo Minorité. E wooteeji lewru abriil 2007, Saror dañii woote guwerneer diiwaan Benue e dow tikket ANPP, kono o dañaani heen nafoore. O fooli ɗum ko Gabriel Suswam mo PDP heɓi 1 086 489 woote, Saror heɓi 276 618 woote. Tuugnorgal 4umyf9ol26tmrn0r4cbixldnqr2ybq8 182738 182737 2026-08-14T20:09:53Z Ilya Discuss 10103 182738 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Daniel Iyorkegh Saror suɓaama Senator haa lesdi Benue woyla-fuunaange lesdi Benue, lesdi Naajeeriya haa fuɗɗam laamu lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ñalnde 29 lewru mbooy hitaande 1999. O suɓaama kadi e lewru abriil hitaande 2003 e nder laylaytol lannda yimɓe leydi Najeriya (ANPP). Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, Saror toɗɗaa e goomuuji ko faati e Mineraaluuji Solid, Ganndal e Karallaagal, Demal, Kaalis & Appropriation, Ngalu ndiyam e Jaŋde (Cukko Hooreejo). Caggal nde o suɓaa kadi e dow laylaytol ANPP e hitaande 2003, Saror toɗɗaa cukko hooreejo Minorité. E wooteeji lewru abriil 2007, Saror dañii woote guwerneer diiwaan Benue e dow tikket ANPP, kono o dañaani heen nafoore. O fooli ɗum ko Gabriel Suswam mo PDP heɓi 1 086 489 woote, Saror heɓi 276 618 woote. Tuugnorgal t6muof45pliagugt4emaggwvg3jzqcp 182739 182738 2026-08-14T20:12:35Z Ilya Discuss 10103 182739 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Daniel Iyorkegh Saror''' suɓaama Senator haa lesdi Benue woyla-fuunaange lesdi Benue, lesdi Naajeeriya haa fuɗɗam laamu lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ñalnde 29 lewru mbooy hitaande 1999. O suɓaama kadi e lewru abriil hitaande 2003 e nder laylaytol lannda yimɓe leydi Najeriya (ANPP). Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, Saror toɗɗaa e goomuuji ko faati e Mineraaluuji Solid, Ganndal e Karallaagal, Demal, Kaalis & Appropriation, Ngalu ndiyam e Jaŋde (Cukko Hooreejo). Caggal nde o suɓaa kadi e dow laylaytol ANPP e hitaande 2003, Saror toɗɗaa cukko hooreejo Minorité. E wooteeji lewru abriil 2007, Saror dañii woote guwerneer diiwaan Benue e dow tikket ANPP, kono o dañaani heen nafoore. O fooli ɗum ko Gabriel Suswam mo PDP heɓi 1 086 489 woote, Saror heɓi 276 618 woote. == Tuugnorgal == 6mn687n1vhjquvgktu4ndp73hykg2g1 182740 182739 2026-08-14T20:15:16Z Ilya Discuss 10103 182740 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Daniel Iyorkegh Saror''' suɓaama Senator haa lesdi Benue woyla-fuunaange lesdi Benue, lesdi Naajeeriya haa fuɗɗam laamu lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ñalnde 29 lewru mbooy hitaande 1999. O suɓaama kadi e lewru abriil hitaande 2003 e nder laylaytol lannda yimɓe leydi Najeriya (ANPP).<ref>{{cite web|url=http://psephos.adam-carr.net/countries/n/nigeria/nigerialeg2.txt|title=FEDERAL REPUBLIC OF NIGERIA LEGISLATIVE ELECTION OF 20 FEBRUARY AND 7 MARCH 1999|work=Psephos|access-date=2010-06-24}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.dawodu.com/senator.htm|title=Senators|work=Dawodu|access-date=2010-06-24}}</ref> Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, Saror toɗɗaa e goomuuji ko faati e Mineraaluuji Solid, Ganndal e Karallaagal, Demal, Kaalis & Appropriation, Ngalu ndiyam e Jaŋde (Cukko Hooreejo). Caggal nde o suɓaa kadi e dow laylaytol ANPP e hitaande 2003, Saror toɗɗaa cukko hooreejo Minorité. E wooteeji lewru abriil 2007, Saror dañii woote guwerneer diiwaan Benue e dow tikket ANPP, kono o dañaani heen nafoore. O fooli ɗum ko Gabriel Suswam mo PDP heɓi 1 086 489 woote, Saror heɓi 276 618 woote. == Tuugnorgal == 06xj645jlueoxgdsfoj24php61rdd70 182741 182740 2026-08-14T20:17:19Z Ilya Discuss 10103 182741 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Daniel Iyorkegh Saror''' suɓaama Senator haa lesdi Benue woyla-fuunaange lesdi Benue, lesdi Naajeeriya haa fuɗɗam laamu lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ñalnde 29 lewru mbooy hitaande 1999. O suɓaama kadi e lewru abriil hitaande 2003 e nder laylaytol lannda yimɓe leydi Najeriya (ANPP).<ref>{{cite web|url=http://psephos.adam-carr.net/countries/n/nigeria/nigerialeg2.txt|title=FEDERAL REPUBLIC OF NIGERIA LEGISLATIVE ELECTION OF 20 FEBRUARY AND 7 MARCH 1999|work=Psephos|access-date=2010-06-24}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.dawodu.com/senator.htm|title=Senators|work=Dawodu|access-date=2010-06-24}}</ref> Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, Saror toɗɗaa e goomuuji ko faati e Mineraaluuji Solid, Ganndal e Karallaagal, Demal, Kaalis & Appropriation, Ngalu ndiyam e Jaŋde (Cukko Hooreejo). Caggal nde o suɓaa kadi e dow laylaytol ANPP e hitaande 2003, Saror toɗɗaa cukko hooreejo Minorité..<ref>{{Cite news|url=http://www.sunnewsonline.com/webpages/features/freekick/2010/apr/22/freekick-22-04-2010-002.htm|location=Lagos, Nigeria|title=A Senator's despreration to govern Benue|author=CLETUS AKWAYA|date=April 22, 2010|access-date=2010-06-24|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120626203618/http://sunnewsonline.com/webpages/features/freekick/2010/apr/22/freekick-22-04-2010-002.htm|archive-date=2012-06-26|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.thesourceng.com/partyresultapril30.htm|date=April 30, 2007|work=The Source VOL. 21. NO 3|title=How The Parties Fared|access-date=2010-06-24}}{{dead link|date=September 2017|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> E wooteeji lewru abriil 2007, Saror dañii woote guwerneer diiwaan Benue e dow tikket ANPP, kono o dañaani heen nafoore. O fooli ɗum ko Gabriel Suswam mo PDP heɓi 1 086 489 woote, Saror heɓi 276 618 woote. == Tuugnorgal == o7n4mqmbg7tuz0kxyan1qnh4r8uibnv