Wikipedia ffwiki https://ff.wikipedia.org/wiki/Hello_ja%C9%93%C9%93orgo MediaWiki 1.47.0-wmf.15 first-letter Media Special Talk User User talk Wikipedia Wikipedia talk File File talk MediaWiki MediaWiki talk Template Template talk Help Help talk Category Category talk TimedText TimedText talk Module Module talk Event Event talk Abubakar Umar Tutare 0 5618 182789 115264 2026-08-15T15:54:01Z Ilya Discuss 10103 182789 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Abubakar Umar Tutare''' ko politikol lesdi [[Naajeeriya]] moo ɓe suɓii senataajow ngam senataa,en Taraba ''Central District'' nder Diiwal Taraba, [[Naajeeriya]] nder suɓaaji je'e nder hitaande dowgu 2011.<ref>{{cite web|url=http://www.nassnig.org/nass/senlist.pdf|title=Members of the Seventh Senate|publisher=Nigerian Senate|access-date=2011-06-18}}</ref> == Fuɗɗoode golle politik == Tutare wonnoo ko wakiliijo to suudu sarɗiiji leydi Taraba fotde manndaaji ɗiɗi. O toɗɗaama komisinaajo ministeeruuji kaalis, njulaagu e golle leydi ndii, o woni kadi Sekereteer laamu leydi ndii (SSG). O woniino ƴaañoowo wonde kanndidaa PDP ngam suɓaade hooreejo leydi Taraba ''Central'' e wooteeji lewru abriil 2007, kono o dañii [[Dahiru Bako]], o yahi haa o suɓaa.<ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/201006020457.html|title=N244 Million - Taraba State SSG in Efcc's Net|work=[[Leadership (Abuja)]]|author=Bidon Mibzar|date=1 June 2010|access-date=2011-06-18}}</ref> E lewru Juko hitaande 2010, hollitaama wonde Tutare ina naamnee e Komiseer toppitiiɗo ko fayti e faggudu e kaalis (EFCC) sabu mum wiyde ina huutoroo kaalis laamu leydi ndii nde o woni komisariyaajo kaalis e gardagol guwerneer [[Jolly Nyame]]. Caggal lewru nduu Tutare woppi golle mum SSG ngam waawde tawtoreede woote senaateeruuji to Taraba Central. == Seneraal == Tutare heɓiino woote gardagol leydi PDP e lewru Yarkomaa 2011 ngam wonde kanndidaa lannda ka e wooteeji lewru Abriil 2011, o jaɓaama kanndidaa e Komiseer Suɓngooji Ngenndiije Dentuɗi (INEC). Kono ardorde PDP felliti lomtaade senaateer jooɗiiɗo oo, hono Dahiru Bako, ngam wonde kanndidaa maɓɓe. Nde PDP noddi ngam suɓaade primaire, Tutare waɗi ñaawoore dow lannda ka. Doggol ngol kadi ko heewɓe e depiteeji ɗii ndartini ɗum. Ko Bako anndiraa wonde keɓɗo. Ñalnde 12 marse 2011 guwerneer [[Danbaba Suntai]] yilliima ''Mutum Biyu'', gardiiɗo nokku laamu nokku Gassol, o etii rokkude Bako bannge mum ngam fuɗɗaade kampaañ mum e dow laawol. Ɗum addani hareeji hakkunde wallidiiɓe pelle ɗiɗi ɗee tawi teemedde teemedde neɗɗo ngañiima heen. Mood ardiiɗo woote ɗee ina boni, sibu ina tuuma wonde kisal leydi ndii ina itta postooji kanndidaaji luulndo ngoo, ina werloo wallitooɓe luulndo ngoo e kasoo. Ñalnde 1 abriil 2011 Ñaawirde Toownde Fedde Ngenndiije Dentuɗe jooɗiiɗo to Yola hollitii wonde Tutare woni kanndidaa laawɗuɗo. ''INEC'' hollitii Tutare ko kañum heɓi 126 165 woote, o ardii Abubakar Ahmed Rufi mo Kongres ngam mbayliigu (CPC) e 25 900 woote e Mustapha JH. Gambo mo kawtal kuuɗe lesdi Naajeeriya, ACN bee 11,816. Caggal nde o fiilaa, e lewru mee 2011, Tutare hollitii wonde dowla oo ina heewi ngalu ndema, miniraaji e turism. O fodaniino yettinde laabi moƴƴi, ndiyam laaɓɗam e jaŋde moƴƴere e cellal. O teskiima hay gooto e gure walla gure e nder diiwaan makko senaateer jokkondirtaa e jolngo ngenndi. E lewru Juko hitaande 2011 Tutare nasti nder kiita EFCC dow gonnooɗo guwerneer [[Jolly Nyame]], nde Tutare wi'i wallitii nder fenaande N1.3 miliyon. == Tuugnorgal == [[Category:Stub]] tlfwpwo1dm6sgrpo1rb7a0359fxkz8y 182790 182789 2026-08-15T15:55:45Z Ilya Discuss 10103 182790 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Abubakar Umar Tutare''' ko politikol lesdi [[Naajeeriya]] moo ɓe suɓii senataajow ngam senataa,en Taraba ''Central District'' nder Diiwal Taraba, [[Naajeeriya]] nder suɓaaji je'e nder hitaande dowgu 2011.<ref>{{cite web|url=http://www.nassnig.org/nass/senlist.pdf|title=Members of the Seventh Senate|publisher=Nigerian Senate|access-date=2011-06-18}}</ref> == Fuɗɗoode golle politik == Tutare wonnoo ko wakiliijo to suudu sarɗiiji leydi Taraba fotde manndaaji ɗiɗi. O toɗɗaama komisinaajo ministeeruuji kaalis, njulaagu e golle leydi ndii, o woni kadi Sekereteer laamu leydi ndii (SSG). O woniino ƴaañoowo wonde kanndidaa PDP ngam suɓaade hooreejo leydi Taraba ''Central'' e wooteeji lewru abriil 2007, kono o dañii [[Dahiru Bako]], o yahi haa o suɓaa.<ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/201006020457.html|title=N244 Million - Taraba State SSG in Efcc's Net|work=[[Leadership (Abuja)]]|author=Bidon Mibzar|date=1 June 2010|access-date=2011-06-18}}</ref> E lewru Juko hitaande 2010, hollitaama wonde Tutare ina naamnee e Komiseer toppitiiɗo ko fayti e faggudu e kaalis (EFCC) sabu mum wiyde ina huutoroo kaalis laamu leydi ndii nde o woni komisariyaajo kaalis e gardagol guwerneer [[Jolly Nyame]]. Caggal lewru nduu Tutare woppi golle mum SSG ngam waawde tawtoreede woote senaateeruuji to Taraba Central.<ref>{{cite web|url=http://odili.net/news/source/2011/jun/10/18.html|date=10 June 2011|title=How Nyame, others stole Taraba's N1.3b funds, by witness|work=[[The Guardian (Nigeria)]]|author=Abosede Musari|access-date=2011-06-18|archive-url=https://web.archive.org/web/20120319000816/http://odili.net/news/source/2011/jun/10/18.html|archive-date=19 March 2012|url-status=dead}}</ref> == Seneraal == Tutare heɓiino woote gardagol leydi PDP e lewru Yarkomaa 2011 ngam wonde kanndidaa lannda ka e wooteeji lewru Abriil 2011, o jaɓaama kanndidaa e Komiseer Suɓngooji Ngenndiije Dentuɗi (INEC). Kono ardorde PDP felliti lomtaade senaateer jooɗiiɗo oo, hono Dahiru Bako, ngam wonde kanndidaa maɓɓe. Nde PDP noddi ngam suɓaade primaire, Tutare waɗi ñaawoore dow lannda ka. Doggol ngol kadi ko heewɓe e depiteeji ɗii ndartini ɗum. Ko Bako anndiraa wonde keɓɗo. Ñalnde 12 marse 2011 guwerneer [[Danbaba Suntai]] yilliima ''Mutum Biyu'', gardiiɗo nokku laamu nokku Gassol, o etii rokkude Bako bannge mum ngam fuɗɗaade kampaañ mum e dow laawol. Ɗum addani hareeji hakkunde wallidiiɓe pelle ɗiɗi ɗee tawi teemedde teemedde neɗɗo ngañiima heen. Mood ardiiɗo woote ɗee ina boni, sibu ina tuuma wonde kisal leydi ndii ina itta postooji kanndidaaji luulndo ngoo, ina werloo wallitooɓe luulndo ngoo e kasoo. Ñalnde 1 abriil 2011 Ñaawirde Toownde Fedde Ngenndiije Dentuɗe jooɗiiɗo to Yola hollitii wonde Tutare woni kanndidaa laawɗuɗo. ''INEC'' hollitii Tutare ko kañum heɓi 126 165 woote, o ardii Abubakar Ahmed Rufi mo Kongres ngam mbayliigu (CPC) e 25 900 woote e Mustapha JH. Gambo mo kawtal kuuɗe lesdi Naajeeriya, ACN bee 11,816. Caggal nde o fiilaa, e lewru mee 2011, Tutare hollitii wonde dowla oo ina heewi ngalu ndema, miniraaji e turism. O fodaniino yettinde laabi moƴƴi, ndiyam laaɓɗam e jaŋde moƴƴere e cellal. O teskiima hay gooto e gure walla gure e nder diiwaan makko senaateer jokkondirtaa e jolngo ngenndi. E lewru Juko hitaande 2011 Tutare nasti nder kiita EFCC dow gonnooɗo guwerneer [[Jolly Nyame]], nde Tutare wi'i wallitii nder fenaande N1.3 miliyon. == Tuugnorgal == [[Category:Stub]] h5su099b0swnxszoozuknv18g2gnjwn 182791 182790 2026-08-15T15:57:44Z Ilya Discuss 10103 182791 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Abubakar Umar Tutare''' ko politikol lesdi [[Naajeeriya]] moo ɓe suɓii senataajow ngam senataa,en Taraba ''Central District'' nder Diiwal Taraba, [[Naajeeriya]] nder suɓaaji je'e nder hitaande dowgu 2011.<ref>{{cite web|url=http://www.nassnig.org/nass/senlist.pdf|title=Members of the Seventh Senate|publisher=Nigerian Senate|access-date=2011-06-18}}</ref> == Fuɗɗoode golle politik == Tutare wonnoo ko wakiliijo to suudu sarɗiiji leydi Taraba fotde manndaaji ɗiɗi. O toɗɗaama komisinaajo ministeeruuji kaalis, njulaagu e golle leydi ndii, o woni kadi Sekereteer laamu leydi ndii (SSG). O woniino ƴaañoowo wonde kanndidaa PDP ngam suɓaade hooreejo leydi Taraba ''Central'' e wooteeji lewru abriil 2007, kono o dañii [[Dahiru Bako]], o yahi haa o suɓaa.<ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/201006020457.html|title=N244 Million - Taraba State SSG in Efcc's Net|work=[[Leadership (Abuja)]]|author=Bidon Mibzar|date=1 June 2010|access-date=2011-06-18}}</ref> E lewru Juko hitaande 2010, hollitaama wonde Tutare ina naamnee e Komiseer toppitiiɗo ko fayti e faggudu e kaalis (EFCC) sabu mum wiyde ina huutoroo kaalis laamu leydi ndii nde o woni komisariyaajo kaalis e gardagol guwerneer [[Jolly Nyame]]. Caggal lewru nduu Tutare woppi golle mum SSG ngam waawde tawtoreede woote senaateeruuji to Taraba Central.<ref>{{cite web|url=http://odili.net/news/source/2011/jun/10/18.html|date=10 June 2011|title=How Nyame, others stole Taraba's N1.3b funds, by witness|work=[[The Guardian (Nigeria)]]|author=Abosede Musari|access-date=2011-06-18|archive-url=https://web.archive.org/web/20120319000816/http://odili.net/news/source/2011/jun/10/18.html|archive-date=19 March 2012|url-status=dead}}</ref> == Seneraal == Tutare heɓiino woote gardagol leydi PDP e lewru Yarkomaa 2011 ngam wonde kanndidaa lannda ka e wooteeji lewru Abriil 2011, o jaɓaama kanndidaa e Komiseer Suɓngooji Ngenndiije Dentuɗi (INEC). Kono ardorde PDP felliti lomtaade senaateer jooɗiiɗo oo, hono Dahiru Bako, ngam wonde kanndidaa maɓɓe.<ref>{{cite web |url=http://allafrica.com/stories/201006020457.html|title=N244 Million - Taraba State SSG in Efcc's Net|work=[[Leadership (Abuja)]]|author=Bidon Mibzar|date=1 June 2010|access-date=2011-06-18}}</ref>.<ref>{{cite web|url=http://news2.onlinenigeria.com/news/general/28631-2011---SSG-Commissioners-Others-Resign-Taraba.txt|title=2011 - SSG, 3 Commissioners, Others Resign in Taraba|work=[[Vanguard (Nigeria)]]|date=4 June 2010|access-date=2011-06-18}}</ref> Nde PDP noddi ngam suɓaade primaire, Tutare waɗi ñaawoore dow lannda ka. Doggol ngol kadi ko heewɓe e depiteeji ɗii ndartini ɗum. Ko Bako anndiraa wonde keɓɗo. Ñalnde 12 marse 2011 guwerneer [[Danbaba Suntai]] yilliima ''Mutum Biyu'', gardiiɗo nokku laamu nokku Gassol, o etii rokkude Bako bannge mum ngam fuɗɗaade kampaañ mum e dow laawol. Ɗum addani hareeji hakkunde wallidiiɓe pelle ɗiɗi ɗee tawi teemedde teemedde neɗɗo ngañiima heen. Mood ardiiɗo woote ɗee ina boni, sibu ina tuuma wonde kisal leydi ndii ina itta postooji kanndidaaji luulndo ngoo, ina werloo wallitooɓe luulndo ngoo e kasoo. Ñalnde 1 abriil 2011 Ñaawirde Toownde Fedde Ngenndiije Dentuɗe jooɗiiɗo to Yola hollitii wonde Tutare woni kanndidaa laawɗuɗo. ''INEC'' hollitii Tutare ko kañum heɓi 126 165 woote, o ardii Abubakar Ahmed Rufi mo Kongres ngam mbayliigu (CPC) e 25 900 woote e Mustapha JH. Gambo mo kawtal kuuɗe lesdi Naajeeriya, ACN bee 11,816. Caggal nde o fiilaa, e lewru mee 2011, Tutare hollitii wonde dowla oo ina heewi ngalu ndema, miniraaji e turism. O fodaniino yettinde laabi moƴƴi, ndiyam laaɓɗam e jaŋde moƴƴere e cellal. O teskiima hay gooto e gure walla gure e nder diiwaan makko senaateer jokkondirtaa e jolngo ngenndi. E lewru Juko hitaande 2011 Tutare nasti nder kiita EFCC dow gonnooɗo guwerneer [[Jolly Nyame]], nde Tutare wi'i wallitii nder fenaande N1.3 miliyon. == Tuugnorgal == [[Category:Stub]] 8lp8snskaqsbp6lef9by7yntx67w4cr 182792 182791 2026-08-15T16:00:55Z Ilya Discuss 10103 182792 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Abubakar Umar Tutare''' ko politikol lesdi [[Naajeeriya]] moo ɓe suɓii senataajow ngam senataa,en Taraba ''Central District'' nder Diiwal Taraba, [[Naajeeriya]] nder suɓaaji je'e nder hitaande dowgu 2011.<ref>{{cite web|url=http://www.nassnig.org/nass/senlist.pdf|title=Members of the Seventh Senate|publisher=Nigerian Senate|access-date=2011-06-18}}</ref> == Fuɗɗoode golle politik == Tutare wonnoo ko wakiliijo to suudu sarɗiiji leydi Taraba fotde manndaaji ɗiɗi. O toɗɗaama komisinaajo ministeeruuji kaalis, njulaagu e golle leydi ndii, o woni kadi Sekereteer laamu leydi ndii (SSG). O woniino ƴaañoowo wonde kanndidaa PDP ngam suɓaade hooreejo leydi Taraba ''Central'' e wooteeji lewru abriil 2007, kono o dañii [[Dahiru Bako]], o yahi haa o suɓaa.<ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/201006020457.html|title=N244 Million - Taraba State SSG in Efcc's Net|work=[[Leadership (Abuja)]]|author=Bidon Mibzar|date=1 June 2010|access-date=2011-06-18}}</ref> E lewru Juko hitaande 2010, hollitaama wonde Tutare ina naamnee e Komiseer toppitiiɗo ko fayti e faggudu e kaalis (EFCC) sabu mum wiyde ina huutoroo kaalis laamu leydi ndii nde o woni komisariyaajo kaalis e gardagol guwerneer [[Jolly Nyame]]. Caggal lewru nduu Tutare woppi golle mum SSG ngam waawde tawtoreede woote senaateeruuji to Taraba Central.<ref>{{cite web|url=http://odili.net/news/source/2011/jun/10/18.html|date=10 June 2011|title=How Nyame, others stole Taraba's N1.3b funds, by witness|work=[[The Guardian (Nigeria)]]|author=Abosede Musari|access-date=2011-06-18|archive-url=https://web.archive.org/web/20120319000816/http://odili.net/news/source/2011/jun/10/18.html|archive-date=19 March 2012|url-status=dead}}</ref> == Seneraal == Tutare heɓiino woote gardagol leydi PDP e lewru Yarkomaa 2011 ngam wonde kanndidaa lannda ka e wooteeji lewru Abriil 2011, o jaɓaama kanndidaa e Komiseer Suɓngooji Ngenndiije Dentuɗi (INEC). Kono ardorde PDP felliti lomtaade senaateer jooɗiiɗo oo, hono Dahiru Bako, ngam wonde kanndidaa maɓɓe.<ref>{{cite web |url=http://allafrica.com/stories/201006020457.html|title=N244 Million - Taraba State SSG in Efcc's Net|work=[[Leadership (Abuja)]]|author=Bidon Mibzar|date=1 June 2010|access-date=2011-06-18}}</ref>.<ref>{{cite web|url=http://news2.onlinenigeria.com/news/general/28631-2011---SSG-Commissioners-Others-Resign-Taraba.txt|title=2011 - SSG, 3 Commissioners, Others Resign in Taraba|work=[[Vanguard (Nigeria)]]|date=4 June 2010|access-date=2011-06-18}}</ref> Nde PDP noddi ngam suɓaade primaire, Tutare waɗi ñaawoore dow lannda ka. Doggol ngol kadi ko heewɓe e depiteeji ɗii ndartini ɗum. Ko Bako anndiraa wonde keɓɗo. Ñalnde 12 marse 2011 guwerneer [[Danbaba Suntai]] yilliima ''Mutum Biyu'', gardiiɗo nokku laamu nokku Gassol, o etii rokkude Bako bannge mum ngam fuɗɗaade kampaañ mum e dow laawol. Ɗum addani hareeji hakkunde wallidiiɓe pelle ɗiɗi ɗee tawi teemedde teemedde neɗɗo ngañiima heen. Mood ardiiɗo woote ɗee ina boni, sibu ina tuuma wonde kisal leydi ndii ina itta postooji kanndidaaji luulndo ngoo, ina werloo wallitooɓe luulndo ngoo e kasoo.<ref>{{cite web|url=http://www.thenigeriandaily.com/2011/03/20/taraba-substitution-of-candidates-a-big-problem/|date=20 March 2011|work=TheNigerianDaily|title=Taraba: Substitution of Candidates A Big Problem|access-date=2011-06-18|archive-url=https://web.archive.org/web/20120323012150/http://www.thenigeriandaily.com/2011/03/20/taraba-substitution-of-candidates-a-big-problem/|archive-date=23 March 2012|url-status=dead}}</ref> Ñalnde 1 abriil 2011 Ñaawirde Toownde Fedde Ngenndiije Dentuɗe jooɗiiɗo to Yola hollitii wonde Tutare woni kanndidaa laawɗuɗo. ''INEC'' hollitii Tutare ko kañum heɓi 126 165 woote, o ardii Abubakar Ahmed Rufi mo Kongres ngam mbayliigu (CPC) e 25 900 woote e Mustapha JH. Gambo mo kawtal kuuɗe lesdi Naajeeriya, ACN bee 11,816. Caggal nde o fiilaa, e lewru mee 2011, Tutare hollitii wonde dowla oo ina heewi ngalu ndema, miniraaji e turism. O fodaniino yettinde laabi moƴƴi, ndiyam laaɓɗam e jaŋde moƴƴere e cellal. O teskiima hay gooto e gure walla gure e nder diiwaan makko senaateer jokkondirtaa e jolngo ngenndi. E lewru Juko hitaande 2011 Tutare nasti nder kiita EFCC dow gonnooɗo guwerneer [[Jolly Nyame]], nde Tutare wi'i wallitii nder fenaande N1.3 miliyon. == Tuugnorgal == [[Category:Stub]] ct6pn44h04agmf1mgun1gtsge7679np Ifeanyi Ubah 0 6026 182807 95985 2026-08-15T19:19:54Z Ilya Discuss 10103 182807 wikitext text/x-wiki Patrick Ifeanyi Ubah // C (3 suwee 1971 – 26 juillet 2024) ko politikyanke e njulaagu Najeriya, o woniino senaateer lomtotooɗo diiwaan senaateer Anambra Sud gila 2019 haa o sankii ñalnde 26 suwee 2024. O woniino hooreejo CCO0 mo o heɓi e hitaande 2024. Nguurndam gadano Ifeanyi jibinaama bana ɓiɗɗo arandeejo nder ɓikkoy jeeɗiɗi haa Mr & Mrs Alphonsus Ubah haa Otolo, gootel nder cuuɗi nayi Nnewi haa diiwal Anambra, Naajeeriya. O tawtoraama kursuuji e seminaaji keewɗi ko fayti e njulaagu nder leydi e nder winndere ndee to bannge ardorde e njuɓɓudi njulaagu. O tawtoraama kursuuji e seminaaji keewɗi ko fayti e njulaagu nder leydi e nder winndere ndee to bannge ardorde e njuɓɓudi njulaagu. Kugal Ifeanyi wonti naatoowo e piye mootorɗe e geɗe baɗɗe faayiida ko ɓuri heewde e Afrik worgo ina jeyaa heen Ganaa, Siyeraa Leyoon, Liberiyaa ; kono kadi to DR Congo. Ndeen o yaajtinii golle makko e nder yoga e leyɗeele Orop ina jeyaa heen Belsik e Angalteer. O sosi Capital Oil and Gas Limited e hitaande 2001. Ko kanko sosi jaaynde wiyeteende The Authority, jaaynde Naajeeriya ñalnde kala, kadi ko kanko woni joom Ifeanyi Ubah F.C. Politik Ubah tawtoraama wooteeji guwerneer diiwaan Anambra e hitaande 2013 ngam wonde kanndidaa lannda Labour, o foolaama. Ñalnde 24 feebariyee 2019, Ifeanyi Ubah anndinaama wonde keɓɗo wooteeji senateer Anambra Sud e les njiimaandi lannda sukaaɓe yahruɓe yeeso (YPP), kono caggal ɗuum o woppitii Kongres yahruɓe yeeso fof (APC). O hollitiino yiɗde makko tawtoreede woote guwerneer Anambra e dow laylaytol APC e hitaande 2025. Nguurndam neɗɗo Ifeanyi Ubah resi Uchenna Ubah, jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello to leydi Najeriya, o dañi ɓiɓɓe njoyo. O dogi kadi fedde nde inniri ɗum; Fooyre Ifeanyi Ubah. Eɓɓoore warngo E lewru suwee 2022, Ifeanyi Ubah ina yahra Nnewi, tawi ko jom en balɗe en njani e Enugwu-Ukwu to diiwaan Anambra - konngol makko yani e makko ; ko famɗi fof yimɓe njoyo mbaraama heen, heen poliseeɓe ɗiɗo. Ubah wuuri ko nde oto mo o yahrata oo, ko bulletin. Wade Ubah sankii ko to Londres ñalnde 26 sulyee 2024, ina yahra e duuɓi 52. Peoples Gazette hollitii wonde o yani ko e otel gooto to Londres, tawi noon, ciimtol goɗngol ina hollita wonde o yani ko e rafi ɓernde caggal nde o naati safrirde. Tuugnorgal 1cvfwbanzyt32147rocvmzktkoo5lub 182808 182807 2026-08-15T19:20:19Z Ilya Discuss 10103 182808 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Patrick Ifeanyi Ubah // C (3 suwee 1971 – 26 juillet 2024) ko politikyanke e njulaagu Najeriya, o woniino senaateer lomtotooɗo diiwaan senaateer Anambra Sud gila 2019 haa o sankii ñalnde 26 suwee 2024. O woniino hooreejo CCO0 mo o heɓi e hitaande 2024. Nguurndam gadano Ifeanyi jibinaama bana ɓiɗɗo arandeejo nder ɓikkoy jeeɗiɗi haa Mr & Mrs Alphonsus Ubah haa Otolo, gootel nder cuuɗi nayi Nnewi haa diiwal Anambra, Naajeeriya. O tawtoraama kursuuji e seminaaji keewɗi ko fayti e njulaagu nder leydi e nder winndere ndee to bannge ardorde e njuɓɓudi njulaagu. O tawtoraama kursuuji e seminaaji keewɗi ko fayti e njulaagu nder leydi e nder winndere ndee to bannge ardorde e njuɓɓudi njulaagu. Kugal Ifeanyi wonti naatoowo e piye mootorɗe e geɗe baɗɗe faayiida ko ɓuri heewde e Afrik worgo ina jeyaa heen Ganaa, Siyeraa Leyoon, Liberiyaa ; kono kadi to DR Congo. Ndeen o yaajtinii golle makko e nder yoga e leyɗeele Orop ina jeyaa heen Belsik e Angalteer. O sosi Capital Oil and Gas Limited e hitaande 2001. Ko kanko sosi jaaynde wiyeteende The Authority, jaaynde Naajeeriya ñalnde kala, kadi ko kanko woni joom Ifeanyi Ubah F.C. Politik Ubah tawtoraama wooteeji guwerneer diiwaan Anambra e hitaande 2013 ngam wonde kanndidaa lannda Labour, o foolaama. Ñalnde 24 feebariyee 2019, Ifeanyi Ubah anndinaama wonde keɓɗo wooteeji senateer Anambra Sud e les njiimaandi lannda sukaaɓe yahruɓe yeeso (YPP), kono caggal ɗuum o woppitii Kongres yahruɓe yeeso fof (APC). O hollitiino yiɗde makko tawtoreede woote guwerneer Anambra e dow laylaytol APC e hitaande 2025. Nguurndam neɗɗo Ifeanyi Ubah resi Uchenna Ubah, jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello to leydi Najeriya, o dañi ɓiɓɓe njoyo. O dogi kadi fedde nde inniri ɗum; Fooyre Ifeanyi Ubah. Eɓɓoore warngo E lewru suwee 2022, Ifeanyi Ubah ina yahra Nnewi, tawi ko jom en balɗe en njani e Enugwu-Ukwu to diiwaan Anambra - konngol makko yani e makko ; ko famɗi fof yimɓe njoyo mbaraama heen, heen poliseeɓe ɗiɗo. Ubah wuuri ko nde oto mo o yahrata oo, ko bulletin. Wade Ubah sankii ko to Londres ñalnde 26 sulyee 2024, ina yahra e duuɓi 52. Peoples Gazette hollitii wonde o yani ko e otel gooto to Londres, tawi noon, ciimtol goɗngol ina hollita wonde o yani ko e rafi ɓernde caggal nde o naati safrirde. Tuugnorgal mgpcxhs25uo3bpg3r7pxrfw0szed1sz 182809 182808 2026-08-15T19:21:24Z Ilya Discuss 10103 182809 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Patrick Ifeanyi Ubah''' // C (3 suwee 1971 – 26 juillet 2024) ko politikyanke e njulaagu Najeriya, o woniino senaateer lomtotooɗo diiwaan senaateer Anambra Sud gila 2019 haa o sankii ñalnde 26 suwee 2024. O woniino hooreejo CCO0 mo o heɓi e hitaande 2024. Nguurndam gadano Ifeanyi jibinaama bana ɓiɗɗo arandeejo nder ɓikkoy jeeɗiɗi haa Mr & Mrs Alphonsus Ubah haa Otolo, gootel nder cuuɗi nayi Nnewi haa diiwal Anambra, Naajeeriya. O tawtoraama kursuuji e seminaaji keewɗi ko fayti e njulaagu nder leydi e nder winndere ndee to bannge ardorde e njuɓɓudi njulaagu. O tawtoraama kursuuji e seminaaji keewɗi ko fayti e njulaagu nder leydi e nder winndere ndee to bannge ardorde e njuɓɓudi njulaagu. Kugal Ifeanyi wonti naatoowo e piye mootorɗe e geɗe baɗɗe faayiida ko ɓuri heewde e Afrik worgo ina jeyaa heen Ganaa, Siyeraa Leyoon, Liberiyaa ; kono kadi to DR Congo. Ndeen o yaajtinii golle makko e nder yoga e leyɗeele Orop ina jeyaa heen Belsik e Angalteer. O sosi Capital Oil and Gas Limited e hitaande 2001. Ko kanko sosi jaaynde wiyeteende The Authority, jaaynde Naajeeriya ñalnde kala, kadi ko kanko woni joom Ifeanyi Ubah F.C. Politik Ubah tawtoraama wooteeji guwerneer diiwaan Anambra e hitaande 2013 ngam wonde kanndidaa lannda Labour, o foolaama. Ñalnde 24 feebariyee 2019, Ifeanyi Ubah anndinaama wonde keɓɗo wooteeji senateer Anambra Sud e les njiimaandi lannda sukaaɓe yahruɓe yeeso (YPP), kono caggal ɗuum o woppitii Kongres yahruɓe yeeso fof (APC). O hollitiino yiɗde makko tawtoreede woote guwerneer Anambra e dow laylaytol APC e hitaande 2025. Nguurndam neɗɗo Ifeanyi Ubah resi Uchenna Ubah, jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello to leydi Najeriya, o dañi ɓiɓɓe njoyo. O dogi kadi fedde nde inniri ɗum; Fooyre Ifeanyi Ubah. Eɓɓoore warngo E lewru suwee 2022, Ifeanyi Ubah ina yahra Nnewi, tawi ko jom en balɗe en njani e Enugwu-Ukwu to diiwaan Anambra - konngol makko yani e makko ; ko famɗi fof yimɓe njoyo mbaraama heen, heen poliseeɓe ɗiɗo. Ubah wuuri ko nde oto mo o yahrata oo, ko bulletin. Wade Ubah sankii ko to Londres ñalnde 26 sulyee 2024, ina yahra e duuɓi 52. Peoples Gazette hollitii wonde o yani ko e otel gooto to Londres, tawi noon, ciimtol goɗngol ina hollita wonde o yani ko e rafi ɓernde caggal nde o naati safrirde. Tuugnorgal qsegdhmt7cy24auve405gxokwpwgq39 182810 182809 2026-08-15T19:24:10Z Ilya Discuss 10103 182810 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Patrick Ifeanyi Ubah''' // C (3 suwee 1971 – 26 juillet 2024) ko politikyanke e njulaagu Najeriya, o woniino senaateer lomtotooɗo diiwaan senaateer Anambra Sud gila 2019 haa o sankii ñalnde 26 suwee 2024. == O woniino hooreejo == CCO0 mo o heɓi e hitaande 2024. Nguurndam gadano Ifeanyi jibinaama bana ɓiɗɗo arandeejo nder ɓikkoy jeeɗiɗi haa Mr & Mrs Alphonsus Ubah haa Otolo, gootel nder cuuɗi nayi Nnewi haa diiwal Anambra, Naajeeriya. O tawtoraama kursuuji e seminaaji keewɗi ko fayti e njulaagu nder leydi e nder winndere ndee to bannge ardorde e njuɓɓudi njulaagu. == O tawtoraama kursuuji == e seminaaji keewɗi ko fayti e njulaagu nder leydi e nder winndere ndee to bannge ardorde e njuɓɓudi njulaagu. Kugal Ifeanyi wonti naatoowo e piye mootorɗe e geɗe baɗɗe faayiida ko ɓuri heewde e Afrik worgo ina jeyaa heen Ganaa, Siyeraa Leyoon, Liberiyaa ; kono kadi to DR Congo. == Ndeen o yaajtinii golle makko == e nder yoga e leyɗeele Orop ina jeyaa heen Belsik e Angalteer. O sosi Capital Oil and Gas Limited e hitaande 2001. Ko kanko sosi jaaynde wiyeteende The Authority, jaaynde Naajeeriya ñalnde kala, kadi ko kanko woni joom Ifeanyi Ubah F.C. == Politik Ubah == tawtoraama wooteeji guwerneer diiwaan Anambra e hitaande 2013 ngam wonde kanndidaa lannda Labour, o foolaama. Ñalnde 24 feebariyee 2019, Ifeanyi Ubah anndinaama wonde keɓɗo wooteeji senateer Anambra Sud e les njiimaandi lannda sukaaɓe yahruɓe yeeso (YPP), kono caggal ɗuum o woppitii Kongres yahruɓe yeeso fof (APC). == O hollitiino yiɗde == makko tawtoreede woote guwerneer Anambra e dow laylaytol APC e hitaande 2025. == Nguurndam == neɗɗo Ifeanyi Ubah resi Uchenna Ubah, jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello to leydi Najeriya, o dañi ɓiɓɓe njoyo. O dogi kadi fedde nde inniri ɗum; Fooyre Ifeanyi Ubah. Eɓɓoore warngo E lewru suwee 2022, Ifeanyi Ubah ina yahra Nnewi, tawi ko jom en balɗe en njani e Enugwu-Ukwu to diiwaan Anambra - konngol makko yani e makko ; ko famɗi fof yimɓe njoyo mbaraama heen, heen poliseeɓe ɗiɗo. Ubah wuuri ko nde oto mo o yahrata oo, ko bulletin. Wade Ubah sankii ko to Londres ñalnde 26 sulyee 2024, ina yahra e duuɓi 52. == Peoples Gazette == hollitii wonde o yani ko e otel gooto to Londres, tawi noon, ciimtol goɗngol ina hollita wonde o yani ko e rafi ɓernde caggal nde o naati safrirde. == Tuugnorgal == c9ub98zk3yglkqwb6dgu5c0i5f4qnfo 182811 182810 2026-08-15T19:26:34Z Ilya Discuss 10103 182811 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Patrick Ifeanyi Ubah''' // C (3 suwee 1971 – 26 juillet 2024) ko politikyanke e njulaagu Najeriya, o woniino senaateer lomtotooɗo diiwaan senaateer Anambra Sud gila 2019 haa o sankii ñalnde 26 suwee 2024.<ref>{{Cite news|title=BREAKING: Nigerian Senator, Ifeanyi Ubah Dies In London|url=https://saharareporters.com/2024/07/27/breaking-nigerian-senator-ifeanyi-ubah-dies-london#google_vignette|location=New York City, United States|newspaper=[[Sahara Reporters]]|date=27 July 2024|access-date=28 July 2024}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.premiumtimesng.com/business/183621-capital-oil-boss-ifeanyi-ubah-pledges-to-help-end-fuel-scarcity.html|title=Capital Oil boss, Ifeanyi Ubah, pledges to help end fuel scarcity|date=27 April 2016|access-date=28 April 2016|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref><ref>{{Cite news|last=Nwachukwu|first=Iheanyi|date=9 February 2024|title=Meet over 50 wealthy Nigerians and their industries|url=https://businessday.ng/news/article/meet-over-50-wealthy-nigerians-and-their-industries/|location=Lagos, Nigeria|access-date=12 June 2024|newspaper=[[BusinessDay (Nigeria)|BusinessDay]]|language=en-US}}</ref><ref name="records">{{cite news|url=http://www.recordsng.com/2015/06/biography-dr-ifeanyi-ubah-ceo-capital-oil-gas-nigeria.html|title=Biography of Dr. Ifeanyi Ubah, CEO Capital Oil and Gas|publisher=Records NG|date=2 June 2015|access-date=28 April 2016|archive-date=26 April 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160426102811/http://www.recordsng.com/2015/06/biography-dr-ifeanyi-ubah-ceo-capital-oil-gas-nigeria.html|url-status=usurped}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.globalnewsnig.com/the-man-patrick-ifeanyi-ubah-by-nkemjika/|title=THE MAN; PATRICK IFEANYI Chukwuebuka UBAH|publisher=Global News Nigeria|access-date=28 April 2016|archive-date=8 August 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200808032440/http://www.globalnewsnig.com/the-man-patrick-ifeanyi-ubah-by-nkemjika/|url-status=dead}}</ref> == O woniino hooreejo == CCO0 mo o heɓi e hitaande 2024. Nguurndam gadano Ifeanyi jibinaama bana ɓiɗɗo arandeejo nder ɓikkoy jeeɗiɗi haa Mr & Mrs Alphonsus Ubah haa Otolo, gootel nder cuuɗi nayi Nnewi haa diiwal Anambra, Naajeeriya. O tawtoraama kursuuji e seminaaji keewɗi ko fayti e njulaagu nder leydi e nder winndere ndee to bannge ardorde e njuɓɓudi njulaagu. == O tawtoraama kursuuji == e seminaaji keewɗi ko fayti e njulaagu nder leydi e nder winndere ndee to bannge ardorde e njuɓɓudi njulaagu. Kugal Ifeanyi wonti naatoowo e piye mootorɗe e geɗe baɗɗe faayiida ko ɓuri heewde e Afrik worgo ina jeyaa heen Ganaa, Siyeraa Leyoon, Liberiyaa ; kono kadi to DR Congo. == Ndeen o yaajtinii golle makko == e nder yoga e leyɗeele Orop ina jeyaa heen Belsik e Angalteer. O sosi Capital Oil and Gas Limited e hitaande 2001. Ko kanko sosi jaaynde wiyeteende The Authority, jaaynde Naajeeriya ñalnde kala, kadi ko kanko woni joom Ifeanyi Ubah F.C. == Politik Ubah == tawtoraama wooteeji guwerneer diiwaan Anambra e hitaande 2013 ngam wonde kanndidaa lannda Labour, o foolaama. Ñalnde 24 feebariyee 2019, Ifeanyi Ubah anndinaama wonde keɓɗo wooteeji senateer Anambra Sud e les njiimaandi lannda sukaaɓe yahruɓe yeeso (YPP), kono caggal ɗuum o woppitii Kongres yahruɓe yeeso fof (APC). == O hollitiino yiɗde == makko tawtoreede woote guwerneer Anambra e dow laylaytol APC e hitaande 2025. == Nguurndam == neɗɗo Ifeanyi Ubah resi Uchenna Ubah, jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello to leydi Najeriya, o dañi ɓiɓɓe njoyo. O dogi kadi fedde nde inniri ɗum; Fooyre Ifeanyi Ubah. Eɓɓoore warngo E lewru suwee 2022, Ifeanyi Ubah ina yahra Nnewi, tawi ko jom en balɗe en njani e Enugwu-Ukwu to diiwaan Anambra - konngol makko yani e makko ; ko famɗi fof yimɓe njoyo mbaraama heen, heen poliseeɓe ɗiɗo. Ubah wuuri ko nde oto mo o yahrata oo, ko bulletin. Wade Ubah sankii ko to Londres ñalnde 26 sulyee 2024, ina yahra e duuɓi 52. == Peoples Gazette == hollitii wonde o yani ko e otel gooto to Londres, tawi noon, ciimtol goɗngol ina hollita wonde o yani ko e rafi ɓernde caggal nde o naati safrirde. == Tuugnorgal == rehwtzbdhrkg2xmuek1ov9wevj8pvnp 182812 182811 2026-08-15T19:29:11Z Ilya Discuss 10103 182812 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Patrick Ifeanyi Ubah''' // C (3 suwee 1971 – 26 juillet 2024) ko politikyanke e njulaagu Najeriya, o woniino senaateer lomtotooɗo diiwaan senaateer Anambra Sud gila 2019 haa o sankii ñalnde 26 suwee 2024.<ref>{{Cite news|title=BREAKING: Nigerian Senator, Ifeanyi Ubah Dies In London|url=https://saharareporters.com/2024/07/27/breaking-nigerian-senator-ifeanyi-ubah-dies-london#google_vignette|location=New York City, United States|newspaper=[[Sahara Reporters]]|date=27 July 2024|access-date=28 July 2024}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.premiumtimesng.com/business/183621-capital-oil-boss-ifeanyi-ubah-pledges-to-help-end-fuel-scarcity.html|title=Capital Oil boss, Ifeanyi Ubah, pledges to help end fuel scarcity|date=27 April 2016|access-date=28 April 2016|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref><ref>{{Cite news|last=Nwachukwu|first=Iheanyi|date=9 February 2024|title=Meet over 50 wealthy Nigerians and their industries|url=https://businessday.ng/news/article/meet-over-50-wealthy-nigerians-and-their-industries/|location=Lagos, Nigeria|access-date=12 June 2024|newspaper=[[BusinessDay (Nigeria)|BusinessDay]]|language=en-US}}</ref><ref name="records">{{cite news|url=http://www.recordsng.com/2015/06/biography-dr-ifeanyi-ubah-ceo-capital-oil-gas-nigeria.html|title=Biography of Dr. Ifeanyi Ubah, CEO Capital Oil and Gas|publisher=Records NG|date=2 June 2015|access-date=28 April 2016|archive-date=26 April 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160426102811/http://www.recordsng.com/2015/06/biography-dr-ifeanyi-ubah-ceo-capital-oil-gas-nigeria.html|url-status=usurped}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.globalnewsnig.com/the-man-patrick-ifeanyi-ubah-by-nkemjika/|title=THE MAN; PATRICK IFEANYI Chukwuebuka UBAH|publisher=Global News Nigeria|access-date=28 April 2016|archive-date=8 August 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200808032440/http://www.globalnewsnig.com/the-man-patrick-ifeanyi-ubah-by-nkemjika/|url-status=dead}}</ref> == O woniino hooreejo == CCO0 mo o heɓi e hitaande 2024. == Nguurndam == gadano Ifeanyi jibinaama bana ɓiɗɗo arandeejo nder ɓikkoy jeeɗiɗi haa Mr & Mrs Alphonsus Ubah haa Otolo, gootel nder cuuɗi nayi Nnewi haa diiwal Anambra, Naajeeriya. <ref>{{Cite news |last=Nwachukwu|first=Iheanyi|date=9 February 2024|title=Meet over 50 wealthy Nigerians and their industries|url=https://businessday.ng/news/article/meet-over-50-wealthy-nigerians-and-their-industries/|location=Lagos, Nigeria|access-date=12 June 2024|newspaper=[[BusinessDay (Nigeria)|BusinessDay]]|language=en-US}}</ref><ref name="records2">{{cite news|url=http://www.recordsng.com/2015/06/biography-dr-ifeanyi-ubah-ceo-capital-oil-gas-nigeria.html|title=Biography of Dr. Ifeanyi Ubah, CEO Capital Oil and Gas|publisher=Records NG|date=2 June 2015|access-date=28 April 2016|archive-date=26 April 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160426102811/http://www.recordsng.com/2015/06/biography-dr-ifeanyi-ubah-ceo-capital-oil-gas-nigeria.html|url-status=usurped}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.globalnewsnig.com/the-man-patrick-ifeanyi-ubah-by-nkemjika/|title=THE MAN; PATRICK IFEANYI Chukwuebuka UBAH|publisher=Global News Nigeria|access-date=28 April 2016|archive-date=8 August 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200808032440/http://www.globalnewsnig.com/the-man-patrick-ifeanyi-ubah-by-nkemjika/|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.vanguardngr.com/2012/01/top-oil-magnates-living-it-up/|location=Lagos, Nigeria|title=Top oil magnates living it up|last=Onikoyi|first=Ayo|date=28 January 2012|access-date=28 April 2016|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.vanguardngr.com/2015/10/ifeanyi-ubahs-newspaper-the-authority-goes-daily/|location=Lagos, Nigeria|title=Ifeanyi Ubah's newspaper, 'The Authority' goes daily|last=Elebeke|first=Emmanuel|date=18 October 2015|access-date=28 April 2016|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.pmnewsnigeria.com/2016/01/21/samba-six-brazilians-on-trial-at-ifeanyi-ubah-fc/|location=Lagos, Nigeria|title=Samba: Six Brazilians on trial at Ifeanyi Ubah FC|date=21 January 2016|access-date=28 April 2016|newspaper=[[P.M. News]]}}</ref> O tawtoraama kursuuji e seminaaji keewɗi ko fayti e njulaagu nder leydi e nder winndere ndee to bannge ardorde e njuɓɓudi njulaagu. == O tawtoraama kursuuji == e seminaaji keewɗi ko fayti e njulaagu nder leydi e nder winndere ndee to bannge ardorde e njuɓɓudi njulaagu. Kugal Ifeanyi wonti naatoowo e piye mootorɗe e geɗe baɗɗe faayiida ko ɓuri heewde e Afrik worgo ina jeyaa heen Ganaa, Siyeraa Leyoon, Liberiyaa ; kono kadi to DR Congo. == Ndeen o yaajtinii golle makko == e nder yoga e leyɗeele Orop ina jeyaa heen Belsik e Angalteer. O sosi Capital Oil and Gas Limited e hitaande 2001. Ko kanko sosi jaaynde wiyeteende The Authority, jaaynde Naajeeriya ñalnde kala, kadi ko kanko woni joom Ifeanyi Ubah F.C. == Politik Ubah == tawtoraama wooteeji guwerneer diiwaan Anambra e hitaande 2013 ngam wonde kanndidaa lannda Labour, o foolaama. Ñalnde 24 feebariyee 2019, Ifeanyi Ubah anndinaama wonde keɓɗo wooteeji senateer Anambra Sud e les njiimaandi lannda sukaaɓe yahruɓe yeeso (YPP), kono caggal ɗuum o woppitii Kongres yahruɓe yeeso fof (APC). == O hollitiino yiɗde == makko tawtoreede woote guwerneer Anambra e dow laylaytol APC e hitaande 2025. == Nguurndam == neɗɗo Ifeanyi Ubah resi Uchenna Ubah, jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello to leydi Najeriya, o dañi ɓiɓɓe njoyo. O dogi kadi fedde nde inniri ɗum; Fooyre Ifeanyi Ubah. Eɓɓoore warngo E lewru suwee 2022, Ifeanyi Ubah ina yahra Nnewi, tawi ko jom en balɗe en njani e Enugwu-Ukwu to diiwaan Anambra - konngol makko yani e makko ; ko famɗi fof yimɓe njoyo mbaraama heen, heen poliseeɓe ɗiɗo. Ubah wuuri ko nde oto mo o yahrata oo, ko bulletin. Wade Ubah sankii ko to Londres ñalnde 26 sulyee 2024, ina yahra e duuɓi 52. == Peoples Gazette == hollitii wonde o yani ko e otel gooto to Londres, tawi noon, ciimtol goɗngol ina hollita wonde o yani ko e rafi ɓernde caggal nde o naati safrirde. == Tuugnorgal == 2afu7qj4bextvqyocgba8of6dr4v3sy 182813 182812 2026-08-15T19:30:25Z Ilya Discuss 10103 182813 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Patrick Ifeanyi Ubah''' // C (3 suwee 1971 – 26 juillet 2024) ko politikyanke e njulaagu Najeriya, o woniino senaateer lomtotooɗo diiwaan senaateer Anambra Sud gila 2019 haa o sankii ñalnde 26 suwee 2024.<ref>{{Cite news|title=BREAKING: Nigerian Senator, Ifeanyi Ubah Dies In London|url=https://saharareporters.com/2024/07/27/breaking-nigerian-senator-ifeanyi-ubah-dies-london#google_vignette|location=New York City, United States|newspaper=[[Sahara Reporters]]|date=27 July 2024|access-date=28 July 2024}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.premiumtimesng.com/business/183621-capital-oil-boss-ifeanyi-ubah-pledges-to-help-end-fuel-scarcity.html|title=Capital Oil boss, Ifeanyi Ubah, pledges to help end fuel scarcity|date=27 April 2016|access-date=28 April 2016|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref><ref>{{Cite news|last=Nwachukwu|first=Iheanyi|date=9 February 2024|title=Meet over 50 wealthy Nigerians and their industries|url=https://businessday.ng/news/article/meet-over-50-wealthy-nigerians-and-their-industries/|location=Lagos, Nigeria|access-date=12 June 2024|newspaper=[[BusinessDay (Nigeria)|BusinessDay]]|language=en-US}}</ref><ref name="records">{{cite news|url=http://www.recordsng.com/2015/06/biography-dr-ifeanyi-ubah-ceo-capital-oil-gas-nigeria.html|title=Biography of Dr. Ifeanyi Ubah, CEO Capital Oil and Gas|publisher=Records NG|date=2 June 2015|access-date=28 April 2016|archive-date=26 April 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160426102811/http://www.recordsng.com/2015/06/biography-dr-ifeanyi-ubah-ceo-capital-oil-gas-nigeria.html|url-status=usurped}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.globalnewsnig.com/the-man-patrick-ifeanyi-ubah-by-nkemjika/|title=THE MAN; PATRICK IFEANYI Chukwuebuka UBAH|publisher=Global News Nigeria|access-date=28 April 2016|archive-date=8 August 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200808032440/http://www.globalnewsnig.com/the-man-patrick-ifeanyi-ubah-by-nkemjika/|url-status=dead}}</ref> == O woniino hooreejo == CCO0 mo o heɓi e hitaande 2024. == Nguurndam == gadano Ifeanyi jibinaama bana ɓiɗɗo arandeejo nder ɓikkoy jeeɗiɗi haa Mr & Mrs Alphonsus Ubah haa Otolo, gootel nder cuuɗi nayi Nnewi haa diiwal Anambra, Naajeeriya. <ref>{{Cite news |last=Nwachukwu|first=Iheanyi|date=9 February 2024|title=Meet over 50 wealthy Nigerians and their industries|url=https://businessday.ng/news/article/meet-over-50-wealthy-nigerians-and-their-industries/|location=Lagos, Nigeria|access-date=12 June 2024|newspaper=[[BusinessDay (Nigeria)|BusinessDay]]|language=en-US}}</ref><ref name="records2">{{cite news|url=http://www.recordsng.com/2015/06/biography-dr-ifeanyi-ubah-ceo-capital-oil-gas-nigeria.html|title=Biography of Dr. Ifeanyi Ubah, CEO Capital Oil and Gas|publisher=Records NG|date=2 June 2015|access-date=28 April 2016|archive-date=26 April 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160426102811/http://www.recordsng.com/2015/06/biography-dr-ifeanyi-ubah-ceo-capital-oil-gas-nigeria.html|url-status=usurped}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.globalnewsnig.com/the-man-patrick-ifeanyi-ubah-by-nkemjika/|title=THE MAN; PATRICK IFEANYI Chukwuebuka UBAH|publisher=Global News Nigeria|access-date=28 April 2016|archive-date=8 August 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200808032440/http://www.globalnewsnig.com/the-man-patrick-ifeanyi-ubah-by-nkemjika/|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.vanguardngr.com/2012/01/top-oil-magnates-living-it-up/|location=Lagos, Nigeria|title=Top oil magnates living it up|last=Onikoyi|first=Ayo|date=28 January 2012|access-date=28 April 2016|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.vanguardngr.com/2015/10/ifeanyi-ubahs-newspaper-the-authority-goes-daily/|location=Lagos, Nigeria|title=Ifeanyi Ubah's newspaper, 'The Authority' goes daily|last=Elebeke|first=Emmanuel|date=18 October 2015|access-date=28 April 2016|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.pmnewsnigeria.com/2016/01/21/samba-six-brazilians-on-trial-at-ifeanyi-ubah-fc/|location=Lagos, Nigeria|title=Samba: Six Brazilians on trial at Ifeanyi Ubah FC|date=21 January 2016|access-date=28 April 2016|newspaper=[[P.M. News]]}}</ref> O tawtoraama kursuuji e seminaaji keewɗi ko fayti e njulaagu nder leydi e nder winndere ndee to bannge ardorde e njuɓɓudi njulaagu. == O tawtoraama kursuuji == e seminaaji keewɗi ko fayti e njulaagu nder leydi e nder winndere ndee to bannge ardorde e njuɓɓudi njulaagu.<ref>{{cite news|url=http://www.vanguardngr.com/2012/01/top-oil-magnates-living-it-up/|location=Lagos, Nigeria|title=Top oil magnates living it up|last=Onikoyi|first=Ayo|date=28 January 2012|access-date=28 April 2016|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref>.<ref>{{cite news|url=http://www.vanguardngr.com/2015/10/ifeanyi-ubahs-newspaper-the-authority-goes-daily/|location=Lagos, Nigeria|title=Ifeanyi Ubah's newspaper, 'The Authority' goes daily|last=Elebeke|first=Emmanuel|date=18 October 2015|access-date=28 April 2016|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.pmnewsnigeria.com/2016/01/21/samba-six-brazilians-on-trial-at-ifeanyi-ubah-fc/|location=Lagos, Nigeria|title=Samba: Six Brazilians on trial at Ifeanyi Ubah FC|date=21 January 2016|access-date=28 April 2016|newspaper=[[P.M. News]]}}</ref> Kugal Ifeanyi wonti naatoowo e piye mootorɗe e geɗe baɗɗe faayiida ko ɓuri heewde e Afrik worgo ina jeyaa heen Ganaa, Siyeraa Leyoon, Liberiyaa ; kono kadi to DR Congo. == Ndeen o yaajtinii golle makko == e nder yoga e leyɗeele Orop ina jeyaa heen Belsik e Angalteer. O sosi Capital Oil and Gas Limited e hitaande 2001. Ko kanko sosi jaaynde wiyeteende The Authority, jaaynde Naajeeriya ñalnde kala, kadi ko kanko woni joom Ifeanyi Ubah F.C. == Politik Ubah == tawtoraama wooteeji guwerneer diiwaan Anambra e hitaande 2013 ngam wonde kanndidaa lannda Labour, o foolaama. Ñalnde 24 feebariyee 2019, Ifeanyi Ubah anndinaama wonde keɓɗo wooteeji senateer Anambra Sud e les njiimaandi lannda sukaaɓe yahruɓe yeeso (YPP), kono caggal ɗuum o woppitii Kongres yahruɓe yeeso fof (APC). == O hollitiino yiɗde == makko tawtoreede woote guwerneer Anambra e dow laylaytol APC e hitaande 2025. == Nguurndam == neɗɗo Ifeanyi Ubah resi Uchenna Ubah, jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello to leydi Najeriya, o dañi ɓiɓɓe njoyo. O dogi kadi fedde nde inniri ɗum; Fooyre Ifeanyi Ubah. Eɓɓoore warngo E lewru suwee 2022, Ifeanyi Ubah ina yahra Nnewi, tawi ko jom en balɗe en njani e Enugwu-Ukwu to diiwaan Anambra - konngol makko yani e makko ; ko famɗi fof yimɓe njoyo mbaraama heen, heen poliseeɓe ɗiɗo. Ubah wuuri ko nde oto mo o yahrata oo, ko bulletin. Wade Ubah sankii ko to Londres ñalnde 26 sulyee 2024, ina yahra e duuɓi 52. == Peoples Gazette == hollitii wonde o yani ko e otel gooto to Londres, tawi noon, ciimtol goɗngol ina hollita wonde o yani ko e rafi ɓernde caggal nde o naati safrirde. == Tuugnorgal == psodlvxygvclm75e5281ohnp9uyjlhw 182814 182813 2026-08-15T19:31:18Z Ilya Discuss 10103 182814 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Patrick Ifeanyi Ubah''' // C (3 suwee 1971 – 26 juillet 2024) ko politikyanke e njulaagu Najeriya, o woniino senaateer lomtotooɗo diiwaan senaateer Anambra Sud gila 2019 haa o sankii ñalnde 26 suwee 2024.<ref>{{Cite news|title=BREAKING: Nigerian Senator, Ifeanyi Ubah Dies In London|url=https://saharareporters.com/2024/07/27/breaking-nigerian-senator-ifeanyi-ubah-dies-london#google_vignette|location=New York City, United States|newspaper=[[Sahara Reporters]]|date=27 July 2024|access-date=28 July 2024}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.premiumtimesng.com/business/183621-capital-oil-boss-ifeanyi-ubah-pledges-to-help-end-fuel-scarcity.html|title=Capital Oil boss, Ifeanyi Ubah, pledges to help end fuel scarcity|date=27 April 2016|access-date=28 April 2016|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref><ref>{{Cite news|last=Nwachukwu|first=Iheanyi|date=9 February 2024|title=Meet over 50 wealthy Nigerians and their industries|url=https://businessday.ng/news/article/meet-over-50-wealthy-nigerians-and-their-industries/|location=Lagos, Nigeria|access-date=12 June 2024|newspaper=[[BusinessDay (Nigeria)|BusinessDay]]|language=en-US}}</ref><ref name="records">{{cite news|url=http://www.recordsng.com/2015/06/biography-dr-ifeanyi-ubah-ceo-capital-oil-gas-nigeria.html|title=Biography of Dr. Ifeanyi Ubah, CEO Capital Oil and Gas|publisher=Records NG|date=2 June 2015|access-date=28 April 2016|archive-date=26 April 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160426102811/http://www.recordsng.com/2015/06/biography-dr-ifeanyi-ubah-ceo-capital-oil-gas-nigeria.html|url-status=usurped}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.globalnewsnig.com/the-man-patrick-ifeanyi-ubah-by-nkemjika/|title=THE MAN; PATRICK IFEANYI Chukwuebuka UBAH|publisher=Global News Nigeria|access-date=28 April 2016|archive-date=8 August 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200808032440/http://www.globalnewsnig.com/the-man-patrick-ifeanyi-ubah-by-nkemjika/|url-status=dead}}</ref> == O woniino hooreejo == CCO0 mo o heɓi e hitaande 2024. == Nguurndam == gadano Ifeanyi jibinaama bana ɓiɗɗo arandeejo nder ɓikkoy jeeɗiɗi haa Mr & Mrs Alphonsus Ubah haa Otolo, gootel nder cuuɗi nayi Nnewi haa diiwal Anambra, Naajeeriya. <ref>{{Cite news |last=Nwachukwu|first=Iheanyi|date=9 February 2024|title=Meet over 50 wealthy Nigerians and their industries|url=https://businessday.ng/news/article/meet-over-50-wealthy-nigerians-and-their-industries/|location=Lagos, Nigeria|access-date=12 June 2024|newspaper=[[BusinessDay (Nigeria)|BusinessDay]]|language=en-US}}</ref><ref name="records2">{{cite news|url=http://www.recordsng.com/2015/06/biography-dr-ifeanyi-ubah-ceo-capital-oil-gas-nigeria.html|title=Biography of Dr. Ifeanyi Ubah, CEO Capital Oil and Gas|publisher=Records NG|date=2 June 2015|access-date=28 April 2016|archive-date=26 April 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160426102811/http://www.recordsng.com/2015/06/biography-dr-ifeanyi-ubah-ceo-capital-oil-gas-nigeria.html|url-status=usurped}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.globalnewsnig.com/the-man-patrick-ifeanyi-ubah-by-nkemjika/|title=THE MAN; PATRICK IFEANYI Chukwuebuka UBAH|publisher=Global News Nigeria|access-date=28 April 2016|archive-date=8 August 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200808032440/http://www.globalnewsnig.com/the-man-patrick-ifeanyi-ubah-by-nkemjika/|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.vanguardngr.com/2012/01/top-oil-magnates-living-it-up/|location=Lagos, Nigeria|title=Top oil magnates living it up|last=Onikoyi|first=Ayo|date=28 January 2012|access-date=28 April 2016|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.vanguardngr.com/2015/10/ifeanyi-ubahs-newspaper-the-authority-goes-daily/|location=Lagos, Nigeria|title=Ifeanyi Ubah's newspaper, 'The Authority' goes daily|last=Elebeke|first=Emmanuel|date=18 October 2015|access-date=28 April 2016|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.pmnewsnigeria.com/2016/01/21/samba-six-brazilians-on-trial-at-ifeanyi-ubah-fc/|location=Lagos, Nigeria|title=Samba: Six Brazilians on trial at Ifeanyi Ubah FC|date=21 January 2016|access-date=28 April 2016|newspaper=[[P.M. News]]}}</ref> O tawtoraama kursuuji e seminaaji keewɗi ko fayti e njulaagu nder leydi e nder winndere ndee to bannge ardorde e njuɓɓudi njulaagu. == O tawtoraama kursuuji == e seminaaji keewɗi ko fayti e njulaagu nder leydi e nder winndere ndee to bannge ardorde e njuɓɓudi njulaagu.<ref>{{cite news|url=http://www.vanguardngr.com/2012/01/top-oil-magnates-living-it-up/|location=Lagos, Nigeria|title=Top oil magnates living it up|last=Onikoyi|first=Ayo|date=28 January 2012|access-date=28 April 2016|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref>.<ref>{{cite news|url=http://www.vanguardngr.com/2015/10/ifeanyi-ubahs-newspaper-the-authority-goes-daily/|location=Lagos, Nigeria|title=Ifeanyi Ubah's newspaper, 'The Authority' goes daily|last=Elebeke|first=Emmanuel|date=18 October 2015|access-date=28 April 2016|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.pmnewsnigeria.com/2016/01/21/samba-six-brazilians-on-trial-at-ifeanyi-ubah-fc/|location=Lagos, Nigeria|title=Samba: Six Brazilians on trial at Ifeanyi Ubah FC|date=21 January 2016|access-date=28 April 2016|newspaper=[[P.M. News]]}}</ref> Kugal Ifeanyi wonti naatoowo e piye mootorɗe e geɗe baɗɗe faayiida ko ɓuri heewde e Afrik worgo ina jeyaa heen Ganaa, Siyeraa Leyoon, Liberiyaa ; kono kadi to DR Congo. == Ndeen o yaajtinii golle makko == e nder yoga e leyɗeele Orop ina jeyaa heen Belsik e Angalteer. O sosi Capital Oil and Gas Limited e hitaande 2001.<ref>{{Cite news|date=13 September 2022|title=Five killed in Ifeanyi Ubah's convoy attack – Police|url=https://punchng.com/five-killed-in-ifeanyi-ubahs-convoy-attack-police/|access-date=16 September 2022|newspaper=[[The Punch]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|last=Ugwu|first=Chinagorom|date=11 September 2022|title=Gunmen attack Nigerian senator's convoy, kill police officers, others|url=https://www.premiumtimesng.com/news/headlines/553512-gunmen-attack-nigerian-senators-convoy-kill-police-officers-others.html|access-date=16 September 2022|newspaper=[[Premium Times]]|language=en-GB}}</ref> Ko kanko sosi jaaynde wiyeteende The Authority, jaaynde Naajeeriya ñalnde kala, kadi ko kanko woni joom Ifeanyi Ubah F.C. == Politik Ubah == tawtoraama wooteeji guwerneer diiwaan Anambra e hitaande 2013 ngam wonde kanndidaa lannda Labour, o foolaama. Ñalnde 24 feebariyee 2019, Ifeanyi Ubah anndinaama wonde keɓɗo wooteeji senateer Anambra Sud e les njiimaandi lannda sukaaɓe yahruɓe yeeso (YPP), kono caggal ɗuum o woppitii Kongres yahruɓe yeeso fof (APC). == O hollitiino yiɗde == makko tawtoreede woote guwerneer Anambra e dow laylaytol APC e hitaande 2025. == Nguurndam == neɗɗo Ifeanyi Ubah resi Uchenna Ubah, jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello to leydi Najeriya, o dañi ɓiɓɓe njoyo. O dogi kadi fedde nde inniri ɗum; Fooyre Ifeanyi Ubah. Eɓɓoore warngo E lewru suwee 2022, Ifeanyi Ubah ina yahra Nnewi, tawi ko jom en balɗe en njani e Enugwu-Ukwu to diiwaan Anambra - konngol makko yani e makko ; ko famɗi fof yimɓe njoyo mbaraama heen, heen poliseeɓe ɗiɗo. Ubah wuuri ko nde oto mo o yahrata oo, ko bulletin. Wade Ubah sankii ko to Londres ñalnde 26 sulyee 2024, ina yahra e duuɓi 52. == Peoples Gazette == hollitii wonde o yani ko e otel gooto to Londres, tawi noon, ciimtol goɗngol ina hollita wonde o yani ko e rafi ɓernde caggal nde o naati safrirde. == Tuugnorgal == mekkaxk534h4mcvpq7g7aic43702cy1 182815 182814 2026-08-15T19:32:21Z Ilya Discuss 10103 182815 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Patrick Ifeanyi Ubah''' // C (3 suwee 1971 – 26 juillet 2024) ko politikyanke e njulaagu Najeriya, o woniino senaateer lomtotooɗo diiwaan senaateer Anambra Sud gila 2019 haa o sankii ñalnde 26 suwee 2024.<ref>{{Cite news|title=BREAKING: Nigerian Senator, Ifeanyi Ubah Dies In London|url=https://saharareporters.com/2024/07/27/breaking-nigerian-senator-ifeanyi-ubah-dies-london#google_vignette|location=New York City, United States|newspaper=[[Sahara Reporters]]|date=27 July 2024|access-date=28 July 2024}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.premiumtimesng.com/business/183621-capital-oil-boss-ifeanyi-ubah-pledges-to-help-end-fuel-scarcity.html|title=Capital Oil boss, Ifeanyi Ubah, pledges to help end fuel scarcity|date=27 April 2016|access-date=28 April 2016|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref><ref>{{Cite news|last=Nwachukwu|first=Iheanyi|date=9 February 2024|title=Meet over 50 wealthy Nigerians and their industries|url=https://businessday.ng/news/article/meet-over-50-wealthy-nigerians-and-their-industries/|location=Lagos, Nigeria|access-date=12 June 2024|newspaper=[[BusinessDay (Nigeria)|BusinessDay]]|language=en-US}}</ref><ref name="records">{{cite news|url=http://www.recordsng.com/2015/06/biography-dr-ifeanyi-ubah-ceo-capital-oil-gas-nigeria.html|title=Biography of Dr. Ifeanyi Ubah, CEO Capital Oil and Gas|publisher=Records NG|date=2 June 2015|access-date=28 April 2016|archive-date=26 April 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160426102811/http://www.recordsng.com/2015/06/biography-dr-ifeanyi-ubah-ceo-capital-oil-gas-nigeria.html|url-status=usurped}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.globalnewsnig.com/the-man-patrick-ifeanyi-ubah-by-nkemjika/|title=THE MAN; PATRICK IFEANYI Chukwuebuka UBAH|publisher=Global News Nigeria|access-date=28 April 2016|archive-date=8 August 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200808032440/http://www.globalnewsnig.com/the-man-patrick-ifeanyi-ubah-by-nkemjika/|url-status=dead}}</ref> == O woniino hooreejo == CCO0 mo o heɓi e hitaande 2024. == Nguurndam == gadano Ifeanyi jibinaama bana ɓiɗɗo arandeejo nder ɓikkoy jeeɗiɗi haa Mr & Mrs Alphonsus Ubah haa Otolo, gootel nder cuuɗi nayi Nnewi haa diiwal Anambra, Naajeeriya. <ref>{{Cite news |last=Nwachukwu|first=Iheanyi|date=9 February 2024|title=Meet over 50 wealthy Nigerians and their industries|url=https://businessday.ng/news/article/meet-over-50-wealthy-nigerians-and-their-industries/|location=Lagos, Nigeria|access-date=12 June 2024|newspaper=[[BusinessDay (Nigeria)|BusinessDay]]|language=en-US}}</ref><ref name="records2">{{cite news|url=http://www.recordsng.com/2015/06/biography-dr-ifeanyi-ubah-ceo-capital-oil-gas-nigeria.html|title=Biography of Dr. Ifeanyi Ubah, CEO Capital Oil and Gas|publisher=Records NG|date=2 June 2015|access-date=28 April 2016|archive-date=26 April 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160426102811/http://www.recordsng.com/2015/06/biography-dr-ifeanyi-ubah-ceo-capital-oil-gas-nigeria.html|url-status=usurped}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.globalnewsnig.com/the-man-patrick-ifeanyi-ubah-by-nkemjika/|title=THE MAN; PATRICK IFEANYI Chukwuebuka UBAH|publisher=Global News Nigeria|access-date=28 April 2016|archive-date=8 August 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200808032440/http://www.globalnewsnig.com/the-man-patrick-ifeanyi-ubah-by-nkemjika/|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.vanguardngr.com/2012/01/top-oil-magnates-living-it-up/|location=Lagos, Nigeria|title=Top oil magnates living it up|last=Onikoyi|first=Ayo|date=28 January 2012|access-date=28 April 2016|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.vanguardngr.com/2015/10/ifeanyi-ubahs-newspaper-the-authority-goes-daily/|location=Lagos, Nigeria|title=Ifeanyi Ubah's newspaper, 'The Authority' goes daily|last=Elebeke|first=Emmanuel|date=18 October 2015|access-date=28 April 2016|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.pmnewsnigeria.com/2016/01/21/samba-six-brazilians-on-trial-at-ifeanyi-ubah-fc/|location=Lagos, Nigeria|title=Samba: Six Brazilians on trial at Ifeanyi Ubah FC|date=21 January 2016|access-date=28 April 2016|newspaper=[[P.M. News]]}}</ref> O tawtoraama kursuuji e seminaaji keewɗi ko fayti e njulaagu nder leydi e nder winndere ndee to bannge ardorde e njuɓɓudi njulaagu. == O tawtoraama kursuuji == e seminaaji keewɗi ko fayti e njulaagu nder leydi e nder winndere ndee to bannge ardorde e njuɓɓudi njulaagu.<ref>{{cite news|url=http://www.vanguardngr.com/2012/01/top-oil-magnates-living-it-up/|location=Lagos, Nigeria|title=Top oil magnates living it up|last=Onikoyi|first=Ayo|date=28 January 2012|access-date=28 April 2016|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref>.<ref>{{cite news|url=http://www.vanguardngr.com/2015/10/ifeanyi-ubahs-newspaper-the-authority-goes-daily/|location=Lagos, Nigeria|title=Ifeanyi Ubah's newspaper, 'The Authority' goes daily|last=Elebeke|first=Emmanuel|date=18 October 2015|access-date=28 April 2016|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.pmnewsnigeria.com/2016/01/21/samba-six-brazilians-on-trial-at-ifeanyi-ubah-fc/|location=Lagos, Nigeria|title=Samba: Six Brazilians on trial at Ifeanyi Ubah FC|date=21 January 2016|access-date=28 April 2016|newspaper=[[P.M. News]]}}</ref> Kugal Ifeanyi wonti naatoowo e piye mootorɗe e geɗe baɗɗe faayiida ko ɓuri heewde e Afrik worgo ina jeyaa heen Ganaa, Siyeraa Leyoon, Liberiyaa ; kono kadi to DR Congo. == Ndeen o yaajtinii golle makko == e nder yoga e leyɗeele Orop ina jeyaa heen Belsik e Angalteer. O sosi Capital Oil and Gas Limited e hitaande 2001.<ref>{{Cite news|date=13 September 2022|title=Five killed in Ifeanyi Ubah's convoy attack – Police|url=https://punchng.com/five-killed-in-ifeanyi-ubahs-convoy-attack-police/|access-date=16 September 2022|newspaper=[[The Punch]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|last=Ugwu|first=Chinagorom|date=11 September 2022|title=Gunmen attack Nigerian senator's convoy, kill police officers, others|url=https://www.premiumtimesng.com/news/headlines/553512-gunmen-attack-nigerian-senators-convoy-kill-police-officers-others.html|access-date=16 September 2022|newspaper=[[Premium Times]]|language=en-GB}}</ref> Ko kanko sosi jaaynde wiyeteende The Authority, jaaynde Naajeeriya ñalnde kala, kadi ko kanko woni joom Ifeanyi Ubah F.C. == Politik Ubah == tawtoraama wooteeji guwerneer diiwaan Anambra e hitaande 2013 ngam wonde kanndidaa lannda Labour, o foolaama. Ñalnde 24 feebariyee 2019, Ifeanyi Ubah anndinaama wonde keɓɗo wooteeji senateer Anambra Sud e les njiimaandi lannda sukaaɓe yahruɓe yeeso (YPP), kono caggal ɗuum o woppitii Kongres yahruɓe yeeso fof (APC).,<ref name="gazette-death" />.<ref name="punch-death" /><ref>{{Cite news|last=Oluwasanjo|first=Ahmed|date=27 July 2024|title=Capital Oil boss Senator Ifeanyi Ubah slumps, dies in London hotel|url=https://gazettengr.com/capital-oil-boss-senator-ifeanyi-ubah-slumps-dies-in-london-hotel/|location=Abuja, Nigeria|access-date=27 July 2024|newspaper=[[Peoples Gazette]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|last=Omogbolagun|first=Tope|date=27 July 2024|title=BREAKING: Senator Ifeanyi Ubah dies at 52|url=https://punchng.com/breaking-senator-ifeanyi-ubah-dies-at-53/|access-date=27 July 2024|newspaper=[[The Punch]]|language=en-US}}</ref> == O hollitiino yiɗde == makko tawtoreede woote guwerneer Anambra e dow laylaytol APC e hitaande 2025. == Nguurndam == neɗɗo Ifeanyi Ubah resi Uchenna Ubah, jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello to leydi Najeriya, o dañi ɓiɓɓe njoyo. O dogi kadi fedde nde inniri ɗum; Fooyre Ifeanyi Ubah. Eɓɓoore warngo E lewru suwee 2022, Ifeanyi Ubah ina yahra Nnewi, tawi ko jom en balɗe en njani e Enugwu-Ukwu to diiwaan Anambra - konngol makko yani e makko ; ko famɗi fof yimɓe njoyo mbaraama heen, heen poliseeɓe ɗiɗo. Ubah wuuri ko nde oto mo o yahrata oo, ko bulletin. Wade Ubah sankii ko to Londres ñalnde 26 sulyee 2024, ina yahra e duuɓi 52. == Peoples Gazette == hollitii wonde o yani ko e otel gooto to Londres, tawi noon, ciimtol goɗngol ina hollita wonde o yani ko e rafi ɓernde caggal nde o naati safrirde. == Tuugnorgal == 8jzw4baz9wjg1eh6ydbs1tr3hdkuutp Pat Ha 0 26484 182802 88871 2026-08-15T19:13:20Z Adamu mc 10501 182802 wikitext text/x-wiki {{Databox}} <references /> {{Databox}} <references /> Pat Ha Man Jing (sinuwaa : 汐 pinyin : xià wén xī ) jibinaa ko ñalnde 21 noowammbar hiitande alif 1965) ko fijoowo Hong Kong. O noddiraa ko yonta gadano rewɓe jaambaaro to Hong Kong == Nguurndam gadano == Ñalnde 21 noowammbar 1965, Ha jibinaa ko Hong Kong . Innde Ha ko Man Jing. == Kugal == Ha fuɗɗii fiyde ko e filmo Nomad mo hitaande 1982. Ha suɓaama ngam wonde " debbo ɓurɗo waawde fiyde " e njeenaari filmuuji 5ɓiire Hong Kong (1986) ngam darnde makko e nder ''[[My Name Ain't Suzie|filmo My Name Ain't Suzie]]'' . Ha woppi golle e hitaande 1989. == Nguurndam neɗɗo == Ha ina jogii debbo, ina jogii ɓiɓɓe rewɓe tato. == Filmogaraafi == {| class="wikitable" style="font-size: 95%;" !Hittande ! Hoore ! Kugal ! Njeenaaje |- | 1982 | ''Nomaad'' | Kati | Toɗɗaa - Njeenaari filmuuji Hong Kong ngam ɓurde waawde waɗde golle kese<br /><br /><br /><br /><nowiki></br></nowiki> Toɗɗaama - Njeenaari filmuuji Hong Kong ngam ɓurde waawde fiyde |- | 1983 | ''Dogɓe e Bakkodinɓe'' | Ɓiɗɗo debbo Tar | |- | 1984 | ''[[An Amorous Woman of Tang Dynasty|Debbo amorous mo laamu Tang]]'' | Yu Xuanji | |- | 1985 | ''[[My Name Ain't Suzie|Innde am wonaa Suzie]]'' | [[Mary/ Shui Mei|Mariyam/ Suuy Mei]] | Toɗɗaama - Njeenaari filmuuji Hong Kong ngam ɓurde waawde fiyde |- | 1988 | ''E Doggol'' | | |- | 1996 | ''Suudu laawol Longmen kesu nduu'' | Jin Xiangyu Ɓooyɗo | |- | 1998 | ''Gartugol Jaambareeɓe Kondor'' | Huwaŋ Rong | |- | 2002 | ''[[Princess D|Laamɗo debbo D]]'' | | |- | rowspan="3" | 2011 | ''Hi, Goonga'' | | |- | ''Debbo jom suudu maayo Mirror'' | | |- | ''Njahen!'' | | |- | 2016 | ''Hakkillaaji majjuɗi'' | | |- | 2017 | ''[[Margaret & David - Ex|Margaret e Daawuuda - Ex]]'' | Fong Suk-wah ko 方淑華 | |- |2018 | ''Baaba Cool'' | Yung Tsz-kiu 翁芷蕎 | |- |2018 | ''Yiilirde Sirlu'' | | |} == Tuugnorgal == [[Category:Pages with unreviewed translations]] flm88gfncs4qhgwu266344aheqe5i59 182803 182802 2026-08-15T19:13:53Z Adamu mc 10501 182803 wikitext text/x-wiki {{Databox}} <references /> <references /> Pat Ha Man Jing (sinuwaa : 汐 pinyin : xià wén xī ) jibinaa ko ñalnde 21 noowammbar hiitande alif 1965) ko fijoowo Hong Kong. O noddiraa ko yonta gadano rewɓe jaambaaro to Hong Kong == Nguurndam gadano == Ñalnde 21 noowammbar 1965, Ha jibinaa ko Hong Kong . Innde Ha ko Man Jing. == Kugal == Ha fuɗɗii fiyde ko e filmo Nomad mo hitaande 1982. Ha suɓaama ngam wonde " debbo ɓurɗo waawde fiyde " e njeenaari filmuuji 5ɓiire Hong Kong (1986) ngam darnde makko e nder ''[[My Name Ain't Suzie|filmo My Name Ain't Suzie]]'' . Ha woppi golle e hitaande 1989. == Nguurndam neɗɗo == Ha ina jogii debbo, ina jogii ɓiɓɓe rewɓe tato. == Filmogaraafi == {| class="wikitable" style="font-size: 95%;" !Hittande ! Hoore ! Kugal ! Njeenaaje |- | 1982 | ''Nomaad'' | Kati | Toɗɗaa - Njeenaari filmuuji Hong Kong ngam ɓurde waawde waɗde golle kese<br /><br /><br /><br /><nowiki></br></nowiki> Toɗɗaama - Njeenaari filmuuji Hong Kong ngam ɓurde waawde fiyde |- | 1983 | ''Dogɓe e Bakkodinɓe'' | Ɓiɗɗo debbo Tar | |- | 1984 | ''[[An Amorous Woman of Tang Dynasty|Debbo amorous mo laamu Tang]]'' | Yu Xuanji | |- | 1985 | ''[[My Name Ain't Suzie|Innde am wonaa Suzie]]'' | [[Mary/ Shui Mei|Mariyam/ Suuy Mei]] | Toɗɗaama - Njeenaari filmuuji Hong Kong ngam ɓurde waawde fiyde |- | 1988 | ''E Doggol'' | | |- | 1996 | ''Suudu laawol Longmen kesu nduu'' | Jin Xiangyu Ɓooyɗo | |- | 1998 | ''Gartugol Jaambareeɓe Kondor'' | Huwaŋ Rong | |- | 2002 | ''[[Princess D|Laamɗo debbo D]]'' | | |- | rowspan="3" | 2011 | ''Hi, Goonga'' | | |- | ''Debbo jom suudu maayo Mirror'' | | |- | ''Njahen!'' | | |- | 2016 | ''Hakkillaaji majjuɗi'' | | |- | 2017 | ''[[Margaret & David - Ex|Margaret e Daawuuda - Ex]]'' | Fong Suk-wah ko 方淑華 | |- |2018 | ''Baaba Cool'' | Yung Tsz-kiu 翁芷蕎 | |- |2018 | ''Yiilirde Sirlu'' | | |} == Tuugnorgal == [[Category:Pages with unreviewed translations]] 1ci27mqlvvzhwtsh8kcsww9jl6ps3yx 182804 182803 2026-08-15T19:15:27Z Adamu mc 10501 Edit 182804 wikitext text/x-wiki {{Databox}} <references /> <references /> Pat Ha Man Jing (sinuwaa : 汐 pinyin : xià wén xī ) jibinaa ko ñalnde sapponde ɗiɗi e go'o 21 lewru noowammbar hiitande alif 1965) ko fijoowo Hong Kong. O noddiraa ko yonta gadano rewɓe jaambaaro to Hong Kong == Nguurndam gadano == Ñalnde 21 noowammbar 1965, Ha jibinaa ko Hong Kong . Innde Ha ko Man Jing. == Kugal == Ha fuɗɗii fiyde ko e filmo Nomad mo hitaande 1982. Ha suɓaama ngam wonde " debbo ɓurɗo waawde fiyde " e njeenaari filmuuji 5ɓiire Hong Kong (1986) ngam darnde makko e nder ''[[My Name Ain't Suzie|filmo My Name Ain't Suzie]]'' . Ha woppi golle e hitaande 1989. == Nguurndam neɗɗo == Ha ina jogii debbo, ina jogii ɓiɓɓe rewɓe tato. == Filmogaraafi == {| class="wikitable" style="font-size: 95%;" !Hittande ! Hoore ! Kugal ! Njeenaaje |- | 1982 | ''Nomaad'' | Kati | Toɗɗaa - Njeenaari filmuuji Hong Kong ngam ɓurde waawde waɗde golle kese<br /><br /><br /><br /><nowiki></br></nowiki> Toɗɗaama - Njeenaari filmuuji Hong Kong ngam ɓurde waawde fiyde |- | 1983 | ''Dogɓe e Bakkodinɓe'' | Ɓiɗɗo debbo Tar | |- | 1984 | ''[[An Amorous Woman of Tang Dynasty|Debbo amorous mo laamu Tang]]'' | Yu Xuanji | |- | 1985 | ''[[My Name Ain't Suzie|Innde am wonaa Suzie]]'' | [[Mary/ Shui Mei|Mariyam/ Suuy Mei]] | Toɗɗaama - Njeenaari filmuuji Hong Kong ngam ɓurde waawde fiyde |- | 1988 | ''E Doggol'' | | |- | 1996 | ''Suudu laawol Longmen kesu nduu'' | Jin Xiangyu Ɓooyɗo | |- | 1998 | ''Gartugol Jaambareeɓe Kondor'' | Huwaŋ Rong | |- | 2002 | ''[[Princess D|Laamɗo debbo D]]'' | | |- | rowspan="3" | 2011 | ''Hi, Goonga'' | | |- | ''Debbo jom suudu maayo Mirror'' | | |- | ''Njahen!'' | | |- | 2016 | ''Hakkillaaji majjuɗi'' | | |- | 2017 | ''[[Margaret & David - Ex|Margaret e Daawuuda - Ex]]'' | Fong Suk-wah ko 方淑華 | |- |2018 | ''Baaba Cool'' | Yung Tsz-kiu 翁芷蕎 | |- |2018 | ''Yiilirde Sirlu'' | | |} == Tuugnorgal == [[Category:Pages with unreviewed translations]] i6as8r3nnzwxmwivdyxlpkg9jz5459a Botlhapatlou 0 32185 182799 133354 2026-08-15T17:52:05Z MOIBARDE 10068 182799 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Botlhapatlou''' ko wuro e nder diiwaan Kweneng e nder leydi Bostwana. Wuro ngo woniri ko 55 km bannge worgo Molepolole. Yimɓe Botlhapatlou ko 1 493 neɗɗo e binnditagol hitaande 2022. == Tuugnorgal == svm71d7qodr7f3s37blvsjkkw1uv3g8 182800 182799 2026-08-15T17:54:09Z MOIBARDE 10068 Add references 182800 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Botlhapatlou''' ko wuro e nder diiwaan [[Kweneng]] e nder leydi [[Botswana|Bostwana]]. Wuro ngo woniri ko 55 km bannge worgo Molepolole. Yimɓe Botlhapatlou ko 1 493 neɗɗo e binnditagol hitaande 2022.<ref>{{cite web|url=http://www.cso.gov.bw/html/census/dist20_30_31.html|title=Distribution of population by sex by villages and their associated localities: 2001 population and housing census|accessdate=2008-02-09|archiveurl=https://web.archive.org/web/20071124145459/http://www.cso.gov.bw/html/census/dist20_30_31.html|archivedate=2007-11-24|url-status=dead}}</ref> == Tuugnorgal == 90y8i2uniolk6fu1gk7kjbbb2uvb6xq 182801 182800 2026-08-15T17:56:28Z MOIBARDE 10068 Add a category 182801 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Botlhapatlou''' ko wuro e nder diiwaan [[Kweneng]] e nder leydi [[Botswana|Bostwana]]. Wuro ngo woniri ko 55 km bannge worgo Molepolole. Yimɓe Botlhapatlou ko 1 493 neɗɗo e binnditagol hitaande 2022.<ref>{{cite web|url=http://www.cso.gov.bw/html/census/dist20_30_31.html|title=Distribution of population by sex by villages and their associated localities: 2001 population and housing census|accessdate=2008-02-09|archiveurl=https://web.archive.org/web/20071124145459/http://www.cso.gov.bw/html/census/dist20_30_31.html|archivedate=2007-11-24|url-status=dead}}</ref> == Tuugnorgal == <references /> [[Category:Bostwana]] hx3dm0va7r0zo7s2wfeg2tjmtoyv5qi 182805 182801 2026-08-15T19:17:23Z Adamu mc 10501 Edit 182805 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Botlhapatlou''' ko wuro e nder diiwaan [[Kweneng]] e nder leydi [[Botswana|Bostwana]]. Wuro ngo woniri ko 55 kilomitaje bannge worgo Molepolole. [[Yimɓe Ekoi|Yimɓe]] Botlhapatlou ko 1 493 neɗɗo e binnditagol hitaande dubi 2022.<ref>{{cite web|url=http://www.cso.gov.bw/html/census/dist20_30_31.html|title=Distribution of population by sex by villages and their associated localities: 2001 population and housing census|accessdate=2008-02-09|archiveurl=https://web.archive.org/web/20071124145459/http://www.cso.gov.bw/html/census/dist20_30_31.html|archivedate=2007-11-24|url-status=dead}}</ref> == Tuugnorgal == <references /> [[Category:Bostwana]] 6w08gncot10prewwmyq9utfn7gh4l8x 182806 182805 2026-08-15T19:18:25Z Adamu mc 10501 Edit 182806 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Botlhapatlou''' ko wuro e nder diiwaan [[Kweneng]] e nder [[leydi]] [[Botswana|Bostwana]]. Wuro ngo woniri ko 55 kilomitaje bannge worgo Molepolole. [[Yimɓe Ekoi|Yimɓe]] Botlhapatlou ko 1 493 neɗɗo e binnditagol hitaande dubi 2022.<ref>{{cite web|url=http://www.cso.gov.bw/html/census/dist20_30_31.html|title=Distribution of population by sex by villages and their associated localities: 2001 population and housing census|accessdate=2008-02-09|archiveurl=https://web.archive.org/web/20071124145459/http://www.cso.gov.bw/html/census/dist20_30_31.html|archivedate=2007-11-24|url-status=dead}}</ref> == Tuugnorgal == <references /> [[Category:Bostwana]] fgwsw6mupusiq7t70p7755a0yetmtj4 Botlhatlogo 0 32186 182795 133358 2026-08-15T17:46:27Z MOIBARDE 10068 182795 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Botlhatlogo''' ko wuro e nder diiwaan Fuɗnaange-rewo leydi [[Botswana|Bostwana]]. Ngo woni ko e bannge worgo diiwaan oo, saraaji Okavango e maayo Ngami, ina waɗi duɗal leslesal. == Yimɓe leydi == ndi ko 467 e binnditagol hitaande 2001. == Tuugnorgal == dd9vh9u5iy5fc3f4kdp8spz89mn7kwk 182796 182795 2026-08-15T17:47:17Z MOIBARDE 10068 Add a category 182796 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Botlhatlogo''' ko wuro e nder diiwaan Fuɗnaange-rewo leydi [[Botswana|Bostwana]]. Ngo woni ko e bannge worgo diiwaan oo, saraaji Okavango e maayo Ngami, ina waɗi duɗal leslesal. == Yimɓe leydi == ndi ko 467 e binnditagol hitaande 2001. == Tuugnorgal == [[Category:Bostwana]] nhhmtvz2x77g3jvhpo5cb3gawsa1v80 182797 182796 2026-08-15T17:48:49Z MOIBARDE 10068 182797 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Botlhatlogo''' ko wuro e nder diiwaan Fuɗnaange-rewo leydi [[Botswana|Bostwana]]. Ngo woni ko e bannge worgo diiwaan oo, saraaji Okavango e maayo Ngami,<ref>{{cite web|url=http://www.cso.gov.bw/html/census/dist70_71_72_73.html|title=Distribution of population by sex by villages and their associated localities: 2001 population and housing census|accessdate=2007-12-09|archiveurl=https://web.archive.org/web/20071124145529/http://www.cso.gov.bw/html/census/dist70_71_72_73.html|archivedate=2007-11-24|url-status=dead|df=}}</ref> ina waɗi duɗal leslesal.<ref>{{Cite web|title=Population & Housing Census 2022|url=https://www.statsbots.org.bw/sites/default/files/publications/Population%20%26%20Housing%20Census%202022-%20Population%20of%20Cities%2C%20Towns%2C%20Villages%20%26%20Associated%20Localities.pdf}}</ref> == Yimɓe leydi == ndi ko 467 e binnditagol hitaande 2001. == Tuugnorgal == [[Category:Bostwana]] scgni7qfkgxiv3mkhv6z2x72h7q64bd 182798 182797 2026-08-15T17:49:48Z MOIBARDE 10068 182798 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Botlhatlogo''' ko wuro e nder diiwaan Fuɗnaange-rewo leydi [[Botswana|Bostwana]]. Ngo woni ko e bannge worgo diiwaan oo, saraaji Okavango e maayo Ngami,<ref>{{cite web|url=http://www.cso.gov.bw/html/census/dist70_71_72_73.html|title=Distribution of population by sex by villages and their associated localities: 2001 population and housing census|accessdate=2007-12-09|archiveurl=https://web.archive.org/web/20071124145529/http://www.cso.gov.bw/html/census/dist70_71_72_73.html|archivedate=2007-11-24|url-status=dead|df=}}</ref> ina waɗi duɗal leslesal.<ref>{{Cite web|title=Population & Housing Census 2022|url=https://www.statsbots.org.bw/sites/default/files/publications/Population%20%26%20Housing%20Census%202022-%20Population%20of%20Cities%2C%20Towns%2C%20Villages%20%26%20Associated%20Localities.pdf}}</ref> Yimɓe leydi ndi ko 467 e binnditagol hitaande 2001. == Tuugnorgal == [[Category:Bostwana]] 9efsvupec6wch0ep6jzrq4g732iwbhn Hope Uzodimma 0 34355 182901 144635 2026-08-16T10:32:26Z Ilya Discuss 10103 182901 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Hope Odidika UzodimmaListenR''' (jibinaa ko ñalnde 12 lewru Duujal hitaande 1958) ko politikaajo leydi Najeriya, o woniino guwerneer diiwaan Imo gila 2020. Ñalnde 14 lewru Yarkomaa 2020, Ñaawirde Toownde leydi [[Naajeeriya]] hollitii wonde Uzodimma mo diiwaan Kongres (APC) ina heɓi guwerneer Imo90. ustude woote guwerneer jooɗiiɗo e oon sahaa biyeteeɗo Emeka Ihedioha. == Fuɗɗam == Hope Uzodimma jibinaa ko ñalnde 12 desaambar 1958 to Omuma e nder galle katolik Igbo ; baaba makko mawɗo Michael Uzodimma ina joginoo tiitoonde laamɗo Igwe mo Ozuh Omuma e yumma makko ko Ezinne Rose Uzodimma (jibinaa ko Nneoha). Ko o banndiraawo galle Okoro to Etiti-Omuma. Uzodimma ko katolik dewondirɗo, o resi ko Chioma Uzodimma e sukaaɓe njeeɗiɗo. Uzodimma janngi duɗal hakkundeewal Mgbidi to Omumu, Oru Hirnaange, diiwaan Imo, Naajeeriya, ngam jaŋde makko hakkundeere.<ref>{{cite news|date=15 January 2020|url=https://www.channelstv.com/2020/01/15/breaking-hope-uzodinma-sworn-in-as-imo-state-governor/|title=Hope Uzodimma Sworn in As Imo State Governor|agency=[[Channels TV]]|last=Nathaniel|first=Soonest|access-date=3 September 2024}}</ref><ref>{{cite news|date=20 February 2022|title=Uzodimma distributes 2,700 smartphones, cars to Imo youths|url=https://punchng.com/uzodinma-distributes-2700-smartphones-cars-to-imo-youths/|access-date=22 February 2022|work=[[The Punch]]}}</ref><ref>{{Cite web|title=Just In: Opposition, disgruntled politicians behind insecurity - Uzodimma|url=https://thenationonlineng.net/just-in-opposition-disgruntled-politicians-behind-insecurity-uzodinma/|last=Ogundele|first=Bolaji|access-date=3 September 2024|work=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]|date=8 June 2021}}</ref> O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde e hitaande 1978, o janngi toon jaŋde hakkunde leyɗeele haa hitaande 1982 nde o heɓi bakkaa makko. O heɓiino dipolomaaji toowɗi e jaŋde transport ko adii ɗuum.<ref>{{cite web|url=https://guardian.ng/news/uzodimma-unveils-five-year-digital-economy-policy-document/|title=Uzodimma unveils five-year digital economy policy document|last=Ogugbuaja|first=Charles|date=18 October 2022|access-date=29 October 2022|work=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.thisdayonline.com/archive/2001/08/05/20010805cov02.html|title=Igbo Vote: Can These Men Deliver?|author1=Christian Ita|author2=Pius Anakali|date=5 August 2001|work=[[This Day]]|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20041215062907/http://www.thisdayonline.com/archive/2001/08/05/20010805cov02.html|archive-date=15 December 2004|access-date=7 May 2011}}</ref> E lewru mee 2024, o waɗii yeewtere 52ɓiire to duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya, Nsukka.<ref>{{cite news|title=FUTO Awards Honorary Doctorates to First Lady Tinubu, Governors Uzodimma, Zulum|url=https://www.arise.tv/futo-awards-honorary-doctorates-to-first-lady-tinubu-governors-uzodimma-zulum/|work=Arise News|date=8 December 2024|access-date=12 September 2025}}</ref><ref>{{cite news|title=First Lady, Uzodimma, Zulum get FUTO honorary degrees|url=https://thenationonlineng.net/first-lady-uzodimma-zulum-get-futo-honorary-degrees/|work=The Nation|date=4 December 2024|access-date=12 September 2025}}</ref> E lewru desaambar 2024, Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Fedde Karallaagal, Owerri (FUTO) rokki mo Doktoraa tedduɗo e njuɓɓudi (Honoris Causa) e nder batu mum 36ɓo, tawi ina hollita darnde makko e ƴellitaare ngenndi e ballal makko e duɗal jaaɓi-haaɗtirde ngal. == Fuɗɗoode golle politik == Uzodimma fuɗɗi kuugal maako nder siyaasaaku wakkati lesdi Naajeeriya ɗiɗaɓre, o naati nder lanyol laamu lesdi Naajeeriya (NPN), haa nder hitaande 1983, o laati hooreejo sukaaɓe lesdi Imo. E kitaale 1990, e mbayliigu nguu, Uzodimma hollitii wonde tergal lannda Kongres Nijeer..<ref>{{cite web|url=https://news.biafranigeriaworld.com/archive/2004/feb/26/049.html|date=26 February 2004|agency=BNW News|access-date=7 May 2011|title=Why Udenwa, Obi, shunned Uzodimma's readmission into PDP|archive-url=https://web.archive.org/web/20120925174430/https://news.biafranigeriaworld.com/archive/2004/feb/26/049.html|archive-date=25 September 2012|url-status=usurped}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.nigerianbestforum.com/blog/?p=30809|title=Hope Uzodimma adds one more year|author=Adaobi Nneka Iffebi|date=19 December 2009|agency=NBF News|access-date=7 May 2011}}</ref><ref>{{cite web|date=15 November 2010|title=Imo Coalition Of Political Parties Endorses Ohakim For 2011|url=http://thenewsafrica.com/2010/11/15/imo-coalition-of-political-parties-endorses-ohakim-for-2011/|url-status=usurped|archive-url=https://web.archive.org/web/20110830232820/http://thenewsafrica.com/2010/11/15/imo-coalition-of-political-parties-endorses-ohakim-for-2011/|archive-date=30 August 2011|access-date=7 May 2011|work=The News Africa}}</ref> E hitaande 1999, caggal nde o arti e demokaraasi, Uzodimma naati e lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), ɗo o woni tergal e Kawtal ngenndiwal lannda kaa, e nder Goomu toppitiingu golle ngenndiije e nder Yiilirde Ngenndiire, e sahaaji ceertuɗi hakkunde 1999 e 2017. Ko o close e nder lannda Uzo, wonnoo ko e dowla boss Governor Achike Udenwa haa ragare hitaande 2002, nde ko adii wooteeji lewru abriil 2003 o deƴƴi o naati e kawtal Demokaraasi (AD), o wonti kanndidaa lannda man ngam suɓol guwerneer diiwal Imo. Caggal nde o fooli Udenwa, o arti e PDP e lewru feebariyee 2004. Caggal mum o tawtoraama woote gardagol leydi PDP e lewru Duujal 2006, o woni ɗiɗaɓo caggal senaateer Ifeanyi Araraume.E hitaande 2011, caggal nde guwerneer jooɗiiɗo oo, hono Ikedi Ohakim, naati e PDP, Uzodimma jaɓi mo ngam suɓaade hooreejo leydi Imo Rokorochater, o ɓuri yiɗde mo. E lewru Yarkomaa 2011, Uzodimma heɓi nasaraaku nder woote senateeruuji PDP ngam Imo West, o heɓi 2,147 woote, senateer jooɗiiɗo jooni Osita Izunaso woni ɗiɗaɓo bee 891 woote. Uzodimma ɓaawo man ɗon mari haaje hukuumaaji rento dow ko laarani hukuumaaji pamari ɗi Nwafor-Orizu ardii. E lewru marse 2011, ñaawirde kuuge yaltinii yamiroore dartinde warngooji ɗii, tawi ñaawoore ndee ina jokki, ɗum addani Uzodimma waawde waɗde kampaañ. Ñalnde 5 abriil 2011 Ñaawirde Toownde (Cour d’appel) jaɓi ñaawoore toownde fedde ndee, caggal ɗuum Uzodimma wullitii ndeeɗoo kuulal to Ñaawirde Toownde. E nder wooteeji lewru abriil 2011, Uzodimma heɓi 85 042 woote, o ardii gonnooɗo guwerneer Achike Udenwa mo fedde wiyeteende Action (ACN) e 64 228 woote e Rajis Okpalan Benedicta mo fedde mawnde 57 110 woote. E lewru mee 2011, Ñaawirde Toownde (Cour Suprême) woppi kuule ɓennuɗe ɗee, wiyi wonde Uzodimma woni kanndidaa potɗo, ko ɗum waɗi o suɓaama.Senaa (2011 haa 2019) Ñalnde 6 lewru juko hitaande 2011, Uzodimma huniima wonde senaateer leydi Naajeeriya, gardiiɗo diiwaan senaateer Imo West to diiwaan Imo. O suɓaama kadi e manndaa ɗiɗaɓo e nder Senaa e nder wooteeji 2015. E hitaande 2018, o yalti e lannda Demokaraasi Leƴƴi, o naati e lannda laamu nguu (APC) ngam tawtoreede guwerneer diiwaan Imo e wooteeji guwerneeruuji 2019. == Gomnaajo lesdi Imo == E lewru marse 2019, Komisiyoŋ woote ngenndiijo keeriiɗo jooɗiiɗo to Imo hollitii njeñtudi woote guwerneeruuji diiwaan Imo : Emeka Ihedioha mo PDP heɓi 273 404 woote, Uche Nwosu mo Action Alliance heɓi 190 364 woote, Grand1llives mo6 wooteeji; e Uzodimma woni nayaɓo e 96 458 woote. Uzodimma caggal mum luulndii nafoore Ihedioha haa to Ñaawirde Toownde. Ñalnde 14 lewru bowte hitaande 2020, Ñaawirde Toownde hollitii Uzodimma ko Guwerneer cuɓaaɗo no haanirta nii e nder diiwaan Imo. Ñaawirde ndee hollitii wonde njeñtudi wooteeji 388 ɗii, ko fenaande yaltinaa e wooteeji ɗi Uzodimma e APC to Imo ɓeydi heen wonde appilikaasiyoŋ gadano oo Uzodimma ina jogii ko ɓuri heewde e wooteeji laawɗinaaɗi ɗii. Ñalnde 15 lewru bowte hitaande 2020, kanko e Placid Njoku ɓe kuniima wonde guwerneer diiwaan Imo e cukko guwerneer diiwaan Imo. E nder konngol makko gadanol, o yamiri hooreejo leydi ndii yo rokku ngonka kaalis kuuɓtodinka wonande leydi ndii gila lewru mee 2010 haa lewru Yarkomaa 2020, o yamiri kadi sekreteruuji duumiiɗi ɗii e nder denndaangal ministeeruuji leydi ndii yo njokku darnde denndaangal kontraaji dokkaaɗi ɗii, tawa kadi o dartiima yoɓde denndaangal kontraaji jogorɗi waɗeede ɗii. Ñalnde 31 lewru Mbooy hitaande 2023, Uzodimma yalti e hooreejo fedde guwerneeruuji ɓamtaare, fedde guwerneeruuji laamɗo leydi ndii (APC), o lomtii Abubakar Atiku Bagudu, gonnooɗo guwerneer diiwaan Kebbi, guwerneer diiwaan [[Kaduna]], Uba Chair Sani, woni vi. E nder mahngo suɓngo makko, Uzodinma ñalnde 13 lewru bowte hitaande 2023, suɓii hooreejo keso, Chinyere Ihuoma Ekomaru ngam suɓaade guwerneer diiwaan Imo 2023. == Njeenaaje e nominaasiyoŋaaji == O hokkaama 2017 Nguurndam Personal ɓurduɗam mawnugo nder Parlemaa'en nder hitaande nde'e, diga Jaaynde Naajeeriya. E hitaande 2022, Gomnaajo Hope Uzodimma heɓi njeenaari jam diga Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam darnde maako ngam ɓamtuki kawtal hakkunde leƴƴi nder lesdi Naajeeriya e laamu booɗɗum nder jiha kan. O suɓaama ngam heɓde njeenaari ndii ko Fedde Ngenndiije Dentuɗe n{{Databox}}gam Gollondiral Fuɗnaange-rewo e Fuɗnaange-rewo Fedde Ngenndiije Dentuɗe (UTA). O heɓi kadi njeenaari The Sun 2021 Guwerneer hitaande. Ngam kuugal maako cemmbiɗngal gila o heɓi kuugal guwerneer lesdi Imo, lesdi Naajeeriya, Hope Uzodimma, heɓi teddungal mawngal dow guwerneer ɓurduɗo ɗuuɗugo nder hitaande 2023 diga Face of Democracy Naajeeriya, FDN. E lewru mee, hitaande 2023, Gov. Uzodimma hokkaama njeenaari mawndi ndi Hoodere Maayooji (GSSRS) ngam anndinde darnde maako e darnde maako ngam kawtal lesdi e potal. Gomna Uzodimma heɓi kadi teddungal diga hukuumaaji rento lesdi Naajeeriya (ICAN) ngam kuuɗe maako ɗe o waɗi ngam heɓuki cemmbiɗinki ceede nder laamu. Gomnaajo Hope Uzodimma heɓi njeenaaje ONU ngam jam. E lewru mee 2023, o hokki teddungal ngenndiwal hooreejo lesdi [[Muhammadu Buhari]]. == Tiitooɗe == Uzodimma mari tiitoonde juulde Onwa-Netiri Oha mo Omuma nder laamu lesdi Oru Fuunaange lesdi Imo. == Ƴeew kadi == Doggol guwerneeruuji diiwaan Imo == Tuugnorgal == aexgob439nur3fbbpkhx9mxjug4p954 182902 182901 2026-08-16T10:33:28Z Ilya Discuss 10103 182902 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Hope Odidika UzodimmaListenR''' (jibinaa ko ñalnde 12 lewru Duujal hitaande 1958) ko politikaajo leydi Najeriya, o woniino guwerneer diiwaan Imo gila 2020. Ñalnde 14 lewru Yarkomaa 2020, Ñaawirde Toownde leydi [[Naajeeriya]] hollitii wonde Uzodimma mo diiwaan Kongres (APC) ina heɓi guwerneer Imo90. ustude woote guwerneer jooɗiiɗo e oon sahaa biyeteeɗo Emeka Ihedioha. == Fuɗɗam == Hope Uzodimma jibinaa ko ñalnde 12 desaambar 1958 to Omuma e nder galle katolik Igbo ; baaba makko mawɗo Michael Uzodimma ina joginoo tiitoonde laamɗo Igwe mo Ozuh Omuma e yumma makko ko Ezinne Rose Uzodimma (jibinaa ko Nneoha). Ko o banndiraawo galle Okoro to Etiti-Omuma. Uzodimma ko katolik dewondirɗo, o resi ko Chioma Uzodimma e sukaaɓe njeeɗiɗo. Uzodimma janngi duɗal hakkundeewal Mgbidi to Omumu, Oru Hirnaange, diiwaan Imo, Naajeeriya, ngam jaŋde makko hakkundeere.<ref>{{cite news|date=15 January 2020|url=https://www.channelstv.com/2020/01/15/breaking-hope-uzodinma-sworn-in-as-imo-state-governor/|title=Hope Uzodimma Sworn in As Imo State Governor|agency=[[Channels TV]]|last=Nathaniel|first=Soonest|access-date=3 September 2024}}</ref><ref>{{cite news|date=20 February 2022|title=Uzodimma distributes 2,700 smartphones, cars to Imo youths|url=https://punchng.com/uzodinma-distributes-2700-smartphones-cars-to-imo-youths/|access-date=22 February 2022|work=[[The Punch]]}}</ref><ref>{{Cite web|title=Just In: Opposition, disgruntled politicians behind insecurity - Uzodimma|url=https://thenationonlineng.net/just-in-opposition-disgruntled-politicians-behind-insecurity-uzodinma/|last=Ogundele|first=Bolaji|access-date=3 September 2024|work=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]|date=8 June 2021}}</ref> O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde e hitaande 1978, o janngi toon jaŋde hakkunde leyɗeele haa hitaande 1982 nde o heɓi bakkaa makko. O heɓiino dipolomaaji toowɗi e jaŋde transport ko adii ɗuum.<ref>{{cite web|url=https://guardian.ng/news/uzodimma-unveils-five-year-digital-economy-policy-document/|title=Uzodimma unveils five-year digital economy policy document|last=Ogugbuaja|first=Charles|date=18 October 2022|access-date=29 October 2022|work=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.thisdayonline.com/archive/2001/08/05/20010805cov02.html|title=Igbo Vote: Can These Men Deliver?|author1=Christian Ita|author2=Pius Anakali|date=5 August 2001|work=[[This Day]]|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20041215062907/http://www.thisdayonline.com/archive/2001/08/05/20010805cov02.html|archive-date=15 December 2004|access-date=7 May 2011}}</ref> E lewru mee 2024, o waɗii yeewtere 52ɓiire to duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya, Nsukka.<ref>{{cite news|title=FUTO Awards Honorary Doctorates to First Lady Tinubu, Governors Uzodimma, Zulum|url=https://www.arise.tv/futo-awards-honorary-doctorates-to-first-lady-tinubu-governors-uzodimma-zulum/|work=Arise News|date=8 December 2024|access-date=12 September 2025}}</ref><ref>{{cite news|title=First Lady, Uzodimma, Zulum get FUTO honorary degrees|url=https://thenationonlineng.net/first-lady-uzodimma-zulum-get-futo-honorary-degrees/|work=The Nation|date=4 December 2024|access-date=12 September 2025}}</ref> E lewru desaambar 2024, Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Fedde Karallaagal, Owerri (FUTO) rokki mo Doktoraa tedduɗo e njuɓɓudi (Honoris Causa) e nder batu mum 36ɓo, tawi ina hollita darnde makko e ƴellitaare ngenndi e ballal makko e duɗal jaaɓi-haaɗtirde ngal. == Fuɗɗoode golle politik == Uzodimma fuɗɗi kuugal maako nder siyaasaaku wakkati lesdi Naajeeriya ɗiɗaɓre, o naati nder lanyol laamu lesdi Naajeeriya (NPN), haa nder hitaande 1983, o laati hooreejo sukaaɓe lesdi Imo. E kitaale 1990, e mbayliigu nguu, Uzodimma hollitii wonde tergal lannda Kongres Nijeer..<ref>{{cite web|url=https://news.biafranigeriaworld.com/archive/2004/feb/26/049.html|date=26 February 2004|agency=BNW News|access-date=7 May 2011|title=Why Udenwa, Obi, shunned Uzodimma's readmission into PDP|archive-url=https://web.archive.org/web/20120925174430/https://news.biafranigeriaworld.com/archive/2004/feb/26/049.html|archive-date=25 September 2012|url-status=usurped}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.nigerianbestforum.com/blog/?p=30809|title=Hope Uzodimma adds one more year|author=Adaobi Nneka Iffebi|date=19 December 2009|agency=NBF News|access-date=7 May 2011}}</ref><ref>{{cite web|date=15 November 2010|title=Imo Coalition Of Political Parties Endorses Ohakim For 2011|url=http://thenewsafrica.com/2010/11/15/imo-coalition-of-political-parties-endorses-ohakim-for-2011/|url-status=usurped|archive-url=https://web.archive.org/web/20110830232820/http://thenewsafrica.com/2010/11/15/imo-coalition-of-political-parties-endorses-ohakim-for-2011/|archive-date=30 August 2011|access-date=7 May 2011|work=The News Africa}}</ref> E hitaande 1999, caggal nde o arti e demokaraasi, Uzodimma naati e lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), ɗo o woni tergal e Kawtal ngenndiwal lannda kaa, e nder Goomu toppitiingu golle ngenndiije e nder Yiilirde Ngenndiire, e sahaaji ceertuɗi hakkunde 1999 e 2017. Ko o close e nder lannda Uzo, wonnoo ko e dowla boss Governor Achike Udenwa haa ragare hitaande 2002, nde ko adii wooteeji lewru abriil 2003 o deƴƴi o naati e kawtal Demokaraasi (AD), o wonti kanndidaa lannda man ngam suɓol guwerneer diiwal Imo. Caggal nde o fooli Udenwa, o arti e PDP e lewru feebariyee 2004. Caggal mum o tawtoraama woote gardagol leydi PDP e lewru Duujal 2006, o woni ɗiɗaɓo caggal senaateer Ifeanyi Araraume.E hitaande 2011, caggal nde guwerneer jooɗiiɗo oo, hono Ikedi Ohakim, naati e PDP, Uzodimma jaɓi mo ngam suɓaade hooreejo leydi Imo Rokorochater, o ɓuri yiɗde mo. E lewru Yarkomaa 2011, Uzodimma heɓi nasaraaku nder woote senateeruuji PDP ngam Imo West, o heɓi 2,147 woote, senateer jooɗiiɗo jooni Osita Izunaso woni ɗiɗaɓo bee 891 woote. Uzodimma ɓaawo man ɗon mari haaje hukuumaaji rento dow ko laarani hukuumaaji pamari ɗi Nwafor-Orizu ardii. E lewru marse 2011, ñaawirde kuuge yaltinii yamiroore dartinde warngooji ɗii, tawi ñaawoore ndee ina jokki, ɗum addani Uzodimma waawde waɗde kampaañ. Ñalnde 5 abriil 2011 Ñaawirde Toownde (Cour d’appel) jaɓi ñaawoore toownde fedde ndee, caggal ɗuum Uzodimma wullitii ndeeɗoo kuulal to Ñaawirde Toownde. E nder wooteeji lewru abriil 2011, Uzodimma heɓi 85 042 woote, o ardii gonnooɗo guwerneer Achike Udenwa mo fedde wiyeteende Action (ACN) e 64 228 woote e Rajis Okpalan Benedicta mo fedde mawnde 57 110 woote. E lewru mee 2011, Ñaawirde Toownde (Cour Suprême) woppi kuule ɓennuɗe ɗee, wiyi wonde Uzodimma woni kanndidaa potɗo, ko ɗum waɗi o suɓaama.Senaa (2011 haa 2019) Ñalnde 6 lewru juko hitaande 2011, Uzodimma huniima wonde senaateer leydi Naajeeriya, gardiiɗo diiwaan senaateer Imo West to diiwaan Imo. O suɓaama kadi e manndaa ɗiɗaɓo e nder Senaa e nder wooteeji 2015. E hitaande 2018, o yalti e lannda Demokaraasi Leƴƴi, o naati e lannda laamu nguu (APC) ngam tawtoreede guwerneer diiwaan Imo e wooteeji guwerneeruuji 2019. == Gomnaajo lesdi Imo == E lewru marse 2019, Komisiyoŋ woote ngenndiijo keeriiɗo jooɗiiɗo to Imo hollitii njeñtudi woote guwerneeruuji diiwaan Imo : Emeka Ihedioha mo PDP heɓi 273 404 woote, Uche Nwosu mo Action Alliance heɓi 190 364 woote, Grand1llives mo6 wooteeji; e Uzodimma woni nayaɓo e 96 458 woote. Uzodimma caggal mum luulndii nafoore Ihedioha haa to Ñaawirde Toownde. Ñalnde 14 lewru bowte hitaande 2020, Ñaawirde Toownde hollitii Uzodimma ko Guwerneer cuɓaaɗo no haanirta nii e nder diiwaan Imo. Ñaawirde ndee hollitii wonde njeñtudi wooteeji 388 ɗii, ko fenaande yaltinaa e wooteeji ɗi Uzodimma e APC to Imo ɓeydi heen wonde appilikaasiyoŋ gadano oo Uzodimma ina jogii ko ɓuri heewde e wooteeji laawɗinaaɗi ɗii. Ñalnde 15 lewru bowte hitaande 2020, kanko e Placid Njoku ɓe kuniima wonde guwerneer diiwaan Imo e cukko guwerneer diiwaan Imo. E nder konngol makko gadanol, o yamiri hooreejo leydi ndii yo rokku ngonka kaalis kuuɓtodinka wonande leydi ndii gila lewru mee 2010 haa lewru Yarkomaa 2020, o yamiri kadi sekreteruuji duumiiɗi ɗii e nder denndaangal ministeeruuji leydi ndii yo njokku darnde denndaangal kontraaji dokkaaɗi ɗii, tawa kadi o dartiima yoɓde denndaangal kontraaji jogorɗi waɗeede ɗii. Ñalnde 31 lewru Mbooy hitaande 2023, Uzodimma yalti e hooreejo fedde guwerneeruuji ɓamtaare, fedde guwerneeruuji laamɗo leydi ndii (APC), o lomtii Abubakar Atiku Bagudu, gonnooɗo guwerneer diiwaan Kebbi, guwerneer diiwaan [[Kaduna]], Uba Chair Sani, woni vi. E nder mahngo suɓngo makko, Uzodinma ñalnde 13 lewru bowte hitaande 2023, suɓii hooreejo keso, Chinyere Ihuoma Ekomaru ngam suɓaade guwerneer diiwaan Imo 2023. == Njeenaaje e nominaasiyoŋaaji == O hokkaama 2017 Nguurndam Personal ɓurduɗam mawnugo nder Parlemaa'en nder hitaande nde'e, diga Jaaynde Naajeeriya. E hitaande 2022, Gomnaajo Hope Uzodimma heɓi njeenaari jam diga Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam darnde maako ngam ɓamtuki kawtal hakkunde leƴƴi nder lesdi Naajeeriya e laamu booɗɗum nder jiha kan. O suɓaama ngam heɓde njeenaari ndii ko Fedde Ngenndiije Dentuɗe n{{Databox}}gam Gollondiral Fuɗnaange-rewo e Fuɗnaange-rewo Fedde Ngenndiije Dentuɗe (UTA). O heɓi kadi njeenaari The Sun 2021 Guwerneer hitaande. Ngam kuugal maako cemmbiɗngal gila o heɓi kuugal guwerneer lesdi Imo, lesdi Naajeeriya, Hope Uzodimma, heɓi teddungal mawngal dow guwerneer ɓurduɗo ɗuuɗugo nder hitaande 2023 diga Face of Democracy Naajeeriya, FDN. E lewru mee, hitaande 2023, Gov. Uzodimma hokkaama njeenaari mawndi ndi Hoodere Maayooji (GSSRS) ngam anndinde darnde maako e darnde maako ngam kawtal lesdi e potal. Gomna Uzodimma heɓi kadi teddungal diga hukuumaaji rento lesdi Naajeeriya (ICAN) ngam kuuɗe maako ɗe o waɗi ngam heɓuki cemmbiɗinki ceede nder laamu. Gomnaajo Hope Uzodimma heɓi njeenaaje ONU ngam jam. E lewru mee 2023, o hokki teddungal ngenndiwal hooreejo lesdi [[Muhammadu Buhari]]. == Tiitooɗe == Uzodimma mari tiitoonde juulde Onwa-Netiri Oha mo Omuma nder laamu lesdi Oru Fuunaange lesdi Imo. == Ƴeew kadi == Doggol guwerneeruuji diiwaan Imo == Tuugnorgal == iht1x7lj2l8w81vx6vv7ahpuoa8f3xj Adolphus Wabara 0 42203 182903 182315 2026-08-16T10:35:27Z Ilya Discuss 10103 182903 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Adolphus Nduneweh Wabara''' (jibinaa ko 1 lewru juko hitaande 1948) ko siyaasyanke e dipolomasiijo [[Naajeeriya]], o laati hooreejo 10ɓo suudu senaa Naajeeriya diga 2003 haa 2005.<ref name="afdev">{{cite web|url=http://www.afdevinfo.com/htmlreports/peo/peo_3635.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20120311070444/http://www.afdevinfo.com/htmlreports/peo/peo_3635.html|url-status=dead|archive-date=11 March 2012|title=Adolphus Wabara|publisher=AfDevInfo|access-date=14 September 2009}}</ref> Tergal arandewal nder lanyol Democratic Party (PDP), Wabara, o laati tergal nder kawtal lesdi Naajeeriya (NRC) e tergal nder suudu sarɗiiji lesdi Abia nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya 3rd Republic. O yahi haa o naati nder lanyol yimɓe nder hitaande 1998, o suɓaama senateer Abia South nder suudu joonde lesdi Naajeeriya ngam duuɓi ɗiɗi jokkindirɗi..<ref>{{cite news|last=Ezugwu|first=Obinna|date=February 26, 2020|title=Like the Iroko, Sir Marc Wabara still stands tall @69|work=Business Hallmark|url=https://hallmarknews.com/like-the-iroko-sir-marc-wabara-still-stands-tall-67/|access-date=31 August 2021}}</ref> O janngi ko e Dental Sowiyet e oon sahaa, to duɗal jaaɓi haaɗtirde dowla Kiev ɗo o heɓi Master makko e jokkondiral hakkunde leyɗeele e dow teddungal.<ref>{{cite news|url=https://dailypost.ng/2021/08/06/why-i-annulled-june-12-election-involving-mko-abiola-babangida/|location=Lagos, Nigeria|title=Why I annulled June 12 election involving MKO Abiola – Babangida|last=Silas|first=Don|date=6 August 2021|access-date=2 October 2024|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]}}</ref> == Caalaje == Adolphus jibinaa ko ñalnde 1 lewru nduu hitaande 1948, to wuro wiyeteengo Port Harcourt, to diiwaan Rivers, to leydi Nijeer. Baaba makko, jeyaaɗo to Ohambele, Ndoki to diiwaan Abia, o gollotoo ko e fedde nde, yumma makko ko njulaagu. Baaba makko kadi ko tergal NCNC gonngal e fuɗɗoode Dental Dowlaaji Igbo e fuɗɗoode mum. Adolphus ko ɗiɗaɓo e nder ɓiɓɓe njeeɗiɗo, miñiraaɓe jeegom e miñi mum debbo gooto.<ref>{{cite web|url=https://www1.aucegypt.edu/src/engendering/Documents/Common/EngenderingDevelopmentandDemocracybooklet2004.pdf|title=EnGENDERing Development and Democracy|date=3–5 December 2003|publisher=Commonwealth Parliamentary Association|access-date=2 October 2024}}</ref> == Jaangirde == Adolphus Wabara naati duɗal jaaɓi haaɗtirde sukaaɓe Methodist, to Lagos, o heɓi heen seedantaagal makko e hitaande 1966. Caggal nde o heɓi bursi Fedde nde ngam janngude to Dental Sowiyet, Wabara yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde dowla Kiev, to Kiev ɗo o heɓi dipolom makko e jokkondiral hakkunde leyɗeele e hitaande 1976 Ɗemngal [[Riisii|Riisi]] to duɗal jaaɓi haaɗtirde Voronezh to Riisi hakkundeejo. == Fuɗɗoode golle == E darorɗe kitaale 1970, Wabara golliima to Ammbasadeer leydi Najeriya to Londres, ko o golloowo to bannge geɗe caggal leydi haa o artiraa to leydi Caad, o woni hooreejo leydi ndii e hitaande 1984. Duuɓi ɗiɗi caggal ɗuum, o woppi golle dipolomaasi, o arti Lagos, leydi Najeriya ɗo o gollotoo e golle seeɗa, ina heen kadi golle njulaagu (bread-making businesses). Kiriisuuji faggudu taariiɗi gonɗi e nder leydi Najeriya fof e kitaale 1980, ƴettii batte mum e golle makko, caggal ɗuum, Wabara golliima e ballal gardiiɗo mawɗo Apapa Trawlers, fedde nde wonaa laamuyankoore fedde Ibru tuggi 1985 haa 1989. Gila ton, o waɗi kuugal maako arandewal nder siyaasaaku partiiji lesdi Naajeeriya. E sosde kawral lesdi Republicain ngal laamu Ibraahiima Babangida, Wabara yi'i platform ngam laataago kuugal ngam yimɓe lesdi Ukwa East, lesdi Abia. Caggal nde o dañi primaaji lannda, o dañi wooteeji 1992, o fooli kanndidaa lannda Sosiyaal Demokaratik (SDP). Wabara wonti tergal teddungal e nder suudu sarɗiiji to leydi 3ɓiire. Ko ɗoon o toɗɗaa hooreejo Goomu suudu sarɗiiji ko faati e Asii e Pasifik. E nder ndeeɗoo darnde, o neldaa ko laamu fedde ndee e golle dipolomaasi to Dental Dowlaaji Amerik e fedde wiyeteende Black Congressional Caucus. Laabi Wabara nder suudu dipiteeji, bana no soobiraaɓe maako, ta'aama nder hitaande 1993 nde ɓilla siyaasaaku lolluɗum "12 juin" fuɗɗi haa lesdi Naajeeriya. Wooteeji hooreleydaagu ɗi kanndidaa SDP, hooreejo M.K.O Abiola heɓi, ɗi laamu Ibraahiima Babangida ustii, ɗum anndini jiiɓru politik e jiiɓru. Oon hitaande, Wabara ina jeyaa e daraniiɓe ustude kuulal ngal, hay so tawii noon caggal nde hooreejo leydi ndi, hono Seneraal Sanni Abacha, fusi Parlemaa ngenndi. Caggal nde o waɗi dumunna juutɗo to New York, Wabara toɗɗaa yo o won diisneteeɗo e nder diiso laamu nokkuyankeewo Ukwa East, ɗum rokki mo fartaŋŋe golloraade e nder leydi hee. Ko ɗoon o ƴetti golle ɓeydooje, hono Diisneteeɗo toppitiiɗo jaŋde. E hitaande 1996, fartaŋŋe ari haa Wabara yahri yeeso e golle mum politik. Laamu Sani Abacha yaltinii porogaraam mbayliigu hakkunde 16 e 25 mars 1996. Ina jeyaa e ko ɓuri teeŋtude e porogaraam mbayliigu nguu, suɓngooji ɗi ngonaa lanndaaji e nder laamuuji nokkuuji e nder leydi Najeriya, e oon sahaa, Adolphus Wabara suɓaama, suɓaama kadi ngam wonde hooreejo diiso ngam Unkwa East Local Gover. Lannda Demokaraasi Leƴƴi sosaa ko e hitaande 1998, Wabara wonnoo ko tergal sosngal. Hitaande wootere caggal mum, o tawtoraama suɓngooji senateeruuji 1999, o heɓi mandat ngam wallitde diiwaan Abia South e nder senateeruuji leydi Najeriya 4th Republic. == Seneraal == Ñalnde 3 suwee 1999, Wabara hunnaama wonde senaateer Nijeer ; Balɗe 10 caggal nde Olusegun Obasanjo toɗɗaa e laamu. Wabara ɓooyaani ko toɗɗaa hooreejo goomu peeje Senaa ngam difaade caggal ɗuum, hooreejo goomu Senaa ngam geɗe polis. Ton, o waɗi kampaañ maako ngam nastuki budget ngam moƴƴitinki kuuɗe sooja’en e polis’en lesdi Naajeeriya. E fuɗɗoode kitaale 2000, moƴƴitingol kaɓirɗe konu, ƴellitgol ofiseeji baawɗi wonde fof, ɗi ɓooyaani ko ƴeewteede, moƴƴitingol njuɓɓudi kisal, ko golle Goomuuji Senaa ɗi Wabara ardii ɗii mbaɗi. Nde ɓe ɗon mari haaje ɓillaaji yimɓe miskineeɓe nder diiwalji lesdi Naajeeriya fuu, Wabara e senateer'en woɓɓe diga nokkuuje lesdi Naajeeriya ɗon ƴama kuugal waylugo. Ɗumɗoon noon, ko ngam ustude baasal e haɓaade caɗeele njulaagu petroŋ e ŋakkeende kisal e nder diiwaan Niiseer. Golle maɓɓe ballondiral addani Senaa Naajeeriya sosde e jaɓde sariya NDDC mo hitaande 2001. Laamu Obasanjo siifondirii e kuulal ngal, ko ɗum waɗi Komiseer ƴellitaare Delta [[Niger]] (NDDC) sosaa. Komisoŋ oo ina woodi haa hannde. E hitaande 2003, Adolphus Wabara heɓi nasaraaku nder cuɓi PDP ngam suɓol hooreejo leydi Naajeeriya ngam suɓol hooreejo leydi Naajeeriya ngam Abia South. Luutndiiɗo mo ɓurɗo hulɓinaade, mawɗo Chineye Imo, jeyaa ko e lannda leƴƴi leydi Najeriya (ANPP). Imo hollitaama ko kañum heɓi jaaltaaɓe e woote senaateeruuji, kono ñaawirdu appeal hollitii wonde Wabara suɓaama tigi rigi. Luural ummii ko adii e caggal ñaawoore ndee, kono e nder heen, Wabara huniima e nder Senaa leydi Najeriya ngam manndaa ɗiɗaɓo. == Hooreejo Senaa == Caggal nde o suɓaama kadi e wooteeji mawɗi 2003, Wabara suɓaama ñalnde 3 lewru juko hitaande 2003, o wonti hooreejo suudu sarɗiiji leydi Nijeer. O waɗnoo hoore makko e oon nokku e laamu makko gadano kono o suɓaaka, kono o suɓaama, duuɓi seeɗa caggal ɗuum. Bana hooreejo Senaa lesdi Naajeeriya, Wabara ɗon mari haaje huuwugo yimɓe lesdi Naajeeriya ngam tabitinki kuuɗe hukuumaaji rento lesdi Naajeeriya. O fotnoo kadi ko waasde naatde e jeytaare jaayɗe e ñaawoore. E nder batu Commonwealth e lewru Duujal 2003, Adolphus Wabara wiyi wonde “laamu jaabtiiɗo e baawɗo wonde fof ina foti wonde konngol ... nde tawnoo ko kañum tan woni kuutorgal ngam ɓamtude nafooje demokaraasi, sosde jawdi, e semmbinde yimɓe.” E nder balɗe 100 gadane ɗe o woni hooreejo leydi Naajeeriya, Senaa gollidii e ministeer kaalis, e gardagol Dr. Ngozi Okonjo Iweala ngam ustude ñamaale leydi Naajeeriya caggal leydi. Ɗum addani ɗum ustude ñamaale fotde miliyaaruuji capanɗe tati dolaar. E lewru Ogost 2003, Senaa Naajeeriya mo Wabara ardii, ƴetti kuulal jaŋde leslesre winndereere ngam tabitinde kala cukalel e nder leydi Naajeeriya ina jogii hakke jaŋde leslesre. Kuule goɗɗe ɗe njuɓɓudi makko ƴetti ko kuule kuutoragol jaayɗe, kuule waylude seedantaagal kuule, kuule Komisariyaa toppitiiɗo petroŋ, e goɗɗe keewɗe. Goɗɗum kadi ko Wabara heɓi e laamu mum ko eɓɓaande waylude doosɗe leydi 1999. O nuɗɗini dow Naajeeriya, bana lesdi ndi leƴƴi ɗuuɗɗi, ɗon mari haaje doosgal lesdi ngam heɓuki ɗuuɗal yimɓe maako, walaa cemmbiɗinki malla cemmbiɗinki. Wabara sosi goomu ngam ƴeewtaade doosɗe leydi 1999 ɗe udditaa e lewru suwee 2003. Ko ɓuri teeŋtude heen, Wabara ina waɗi nafoore e ittugol kuulal tataɓal ngal laamu Obasanjo addi. Ndee ɗoo kuulal, so siynaama, ina addana hooreeɓe leydi Najeriya jogaade manndaaji tati. Haala makko bonka, « Yimɓe am », fawii ko e darnde makko e kuulal ngal. == Ñaawoore duuɓi 14 == == Tuumre njulaagu == Ñalnde 22 marse 2005, Fedde Ngenndiije Dentuɗe (NTA) yaltinii ciimtol hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, ina tuuma e yeeso yimɓe fof wonde Wabara ina jeyaa e ko addani ɗum waɗde fenaande, fotde 55 miliyoŋ naira (400 000 dolaar). Ndeeɗoo bayyinaango waɗiraa ko aldaa e laawol sariya kuuɓtodinngol, ɗum addani sagataaɓe kewuuji, haa Wabara woppi golle hooreejo Senaa. Fabian Osuji, jaagorgal jaŋde e oon sahaa kadi ina wondi e ñaawoore ndee. Osuji ina wiyee yoɓi Wabara ngam yoɓde Senaa jaɓde bidsee ɓuuɓɗo, ɗoon e ɗoon hooreejo leydi ndii, hono Obasanjo, riiwti ɗum e golle mum. Wabara hollitii wonde tuumeede warngooji e njulaagu nguu ko fenaande, ko etaade añɓe politik bonnude innde makko. Ñaawirde Toownde Fedde nde. Wabara wi'i o ɗon hebbina wiɗitol ngol, nden o wi'i tuume ɗe'e ɗon mari fenaande, ɗe senateer'en Igbo'en yiɗɓe darnde maako ummini. Caggal nde o woppi laamu Senaa, Wabara, e Osuji e woɗɓe njoyo, ñaawaama yeeso Ñaawirde Toownde Fedde Ngenndiije Dentuɗe, Abuja ñalnde 12 abriil 2005, e juuɗe Komisariyaa toppitiiɗo ko fayti e njulaagu (ICPC). Limlebbi ɗaɓɓude e jaɓde njoɓdi e golle bonɗe goɗɗe cifaaɗe e Wabara, ɗe o jaɓaani. Tuumaaɗo oo nanngaa, ngoppitaa balɗe nay haa ɓe njaltinaa e kasoo.Nde o woni e jogaade darnde senaateer e nder Asaambele ngenndi, ñaawoore Wabara ndee yaajii haa ɓurti e laamu makko ɗiɗaɓuru. Caggal hareeji sariya juutɗi, ñalnde 1 suwee 2010, ñaawoore Wabara woppitaa. Ñaawirde ndee wiyi wonde tuume ɗee ko fenaande, tee ɗe ndartinaani hollude geɗe prima facie ɗe tuumaaɗo oo waɗi. Ñaawirde ndee hollitii wonde golle laamu fedde ndee e tuumeede ɗee ɓuri hersinaade, ko barbareeje, e ko aldaa e siwil sabu tuumaaɗo oo waɗaani haala e hay gooto e gollotooɓe e kisal hade ñaawoore jaaynde ndee, haa jooni, ɓe mbiyi ko ɓe tooñooɓe. Ñaawirde Odili, ñaawoowo kalfinaaɗo ñaawoore ndee, wiyi wonde « tuumaaɗo oo alaa ko waawi jaabaade e sariya, ɗum noon ina foti yoɓde ɗum ». ICPC, nde weltaaki e ñaawoore ndee, wullitii to Ñaawirde Toownde ɗo ñaawooɓe ɓee kawri, ñaawirde ndee yo ñaawoore ndee artire to Ñaawirde Toownde ngam yaawde ñaaweede E lewru marse 2019, duuɓi sappo e nay caggal nde o arti e Ñaawirde Toownde Fedde nde, Wabara woppitaa, o woppitaa tuumeede warngooji. E wiyde ñaawirdu nduu rewrude e hooreejo ñaawirdu S.E Aladetoyinbo, ñaawirdu nduu waawaano tabitinde ñaawoore ndee e addude seedtiiɓe. Nde tawnoo hujjaaji keewɗi ngalaa ngam ñaawde ñaawoore ndee, tuumaaɗo oo, haa arti noon e Wabara, njaltinaama e kuulal 355 sariya jowitiiɗo e njuɓɓudi ñaawoore warhoore 2015, ngal wiyi : « so tawii wullitaango e kala sahaa hade yamiroore sakkitiinde waɗeede e nder ñaawoore ndee, ina weltina ñaawirdu nduu wonde ina woodi kuule keewɗe ngam hisnude ɗum ina waawi jaɓde mo ittude wullitaango ngoo, caggal ɗuum o woppira tuumaaɗo oo." == Golle goɗɗe e teddungal == Adolfus Wabara joginoo tiitooɗe aadaaji, ko wayi no Agbawodike Izu mo Eziama to Aba, to diiwaan Abia. Caggal nde o heɓi Ph.D. e nder Human Resources to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Micheal Okapara to duɗal jaaɓi-haaɗtirde ndema, o toɗɗaa ko e juuɗe guwerneer Okezie Ikpeazu ngam wonde Pro-Chancellor e hooreejo Diiso Goomu Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Abia State e hitaande 2015. O golliima e ndeen mbaadi fotde duuɓi ɗiɗi e baɗte e nder electrification duɗal jaaɓi-haaɗtirde ngal e "wellx Jaŋde," Londres. Ndee eɓɓaande noon, ko ngam rokkude almudɓe duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal fartaŋŋeeji wiɗtooji ballondiral. Ɗeeɗoo golle fof e wayde noon, udditgol Diiso Goomu nguu, sabu politik, waɗii ñalnde 20 marse 2022 caggal nde Adolphus waɗi haala wonde « PDP maa majju Abia so tawii darnde Guwerneer 2023 ndee zonaama to Ngwa ». Ko o mawɗo dowla, tergal lannda Demokaraasi Yimɓe, Wabara woni koolaaɗo kuuɓal PDP. O jeyaa kadi ko e duɗal jokkondiral hakkunde yimɓe to Londres. E lewru noowammbar 2022 caggal nde gonnooɗo hooreejo BoT woppi laamu, Walid Jibrin, gonnooɗo hooreejo Senaa, Adolphus Wabara, ummii hooreejo keso fedde toppitiinde ko fayti e njuɓɓudi laamu (PDP). == Nguurndam neɗɗo == Adolfus resi Felicia Edomola Ikhile mo LGA Esan-West to diiwaan Edo. Ko o ardiiɗo, o golliima e ammbasadeer leydi Najeriya, to Londres, ɗo ɓe kawri, e konsulaa leydi Najeriya to New York. Ɓe njogii ko ɓiɓɓe ɗiɗo. Debbo makko maayi ko ñalnde 10 abriil 2022 tawi ina yahra e duuɓi 69 caggal hare e rafi kanseer. == Tuugnorgal == 8gkq3cmbrlv6f9d4jlqceokw912vpr6 182904 182903 2026-08-16T10:36:38Z Ilya Discuss 10103 182904 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Adolphus Nduneweh Wabara''' (jibinaa ko 1 lewru juko hitaande 1948) ko siyaasyanke e dipolomasiijo [[Naajeeriya]], o laati hooreejo 10ɓo suudu senaa Naajeeriya diga 2003 haa 2005.<ref name="afdev">{{cite web|url=http://www.afdevinfo.com/htmlreports/peo/peo_3635.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20120311070444/http://www.afdevinfo.com/htmlreports/peo/peo_3635.html|url-status=dead|archive-date=11 March 2012|title=Adolphus Wabara|publisher=AfDevInfo|access-date=14 September 2009}}</ref> Tergal arandewal nder lanyol Democratic Party (PDP), Wabara, o laati tergal nder kawtal lesdi Naajeeriya (NRC) e tergal nder suudu sarɗiiji lesdi Abia nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya 3rd Republic. O yahi haa o naati nder lanyol yimɓe nder hitaande 1998, o suɓaama senateer Abia South nder suudu joonde lesdi Naajeeriya ngam duuɓi ɗiɗi jokkindirɗi..<ref>{{cite news|last=Ezugwu|first=Obinna|date=February 26, 2020|title=Like the Iroko, Sir Marc Wabara still stands tall @69|work=Business Hallmark|url=https://hallmarknews.com/like-the-iroko-sir-marc-wabara-still-stands-tall-67/|access-date=31 August 2021}}</ref> O janngi ko e Dental Sowiyet e oon sahaa, to duɗal jaaɓi haaɗtirde dowla Kiev ɗo o heɓi Master makko e jokkondiral hakkunde leyɗeele e dow teddungal.<ref>{{cite news|url=https://dailypost.ng/2021/08/06/why-i-annulled-june-12-election-involving-mko-abiola-babangida/|location=Lagos, Nigeria|title=Why I annulled June 12 election involving MKO Abiola – Babangida|last=Silas|first=Don|date=6 August 2021|access-date=2 October 2024|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]}}</ref> == Caalaje == Adolphus jibinaa ko ñalnde 1 lewru nduu hitaande 1948, to wuro wiyeteengo Port Harcourt, to diiwaan Rivers, to leydi Nijeer. Baaba makko, jeyaaɗo to Ohambele, Ndoki to diiwaan Abia, o gollotoo ko e fedde nde, yumma makko ko njulaagu. Baaba makko kadi ko tergal NCNC gonngal e fuɗɗoode Dental Dowlaaji Igbo e fuɗɗoode mum. Adolphus ko ɗiɗaɓo e nder ɓiɓɓe njeeɗiɗo, miñiraaɓe jeegom e miñi mum debbo gooto.<ref>{{cite web|url=https://www1.aucegypt.edu/src/engendering/Documents/Common/EngenderingDevelopmentandDemocracybooklet2004.pdf|title=EnGENDERing Development and Democracy|date=3–5 December 2003|publisher=Commonwealth Parliamentary Association|access-date=2 October 2024}}</ref> == Jaangirde == Adolphus Wabara naati duɗal jaaɓi haaɗtirde sukaaɓe Methodist, to Lagos, o heɓi heen seedantaagal makko e hitaande 1966. Caggal nde o heɓi bursi Fedde nde ngam janngude to Dental Sowiyet, Wabara yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde dowla Kiev, to Kiev ɗo o heɓi dipolom makko e jokkondiral hakkunde leyɗeele e hitaande 1976 Ɗemngal [[Riisii|Riisi]] to duɗal jaaɓi haaɗtirde Voronezh to Riisi hakkundeejo..<ref>{{cite news|url=https://dailypost.ng/2021/08/06/why-i-annulled-june-12-election-involving-mko-abiola-babangida/|location=Lagos, Nigeria|title=Why I annulled June 12 election involving MKO Abiola – Babangida|last=Silas|first=Don|date=6 August 2021|access-date=2 October 2024|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]}}</ref> == Fuɗɗoode golle == E darorɗe kitaale 1970, Wabara golliima to Ammbasadeer leydi Najeriya to Londres, ko o golloowo to bannge geɗe caggal leydi haa o artiraa to leydi Caad, o woni hooreejo leydi ndii e hitaande 1984. Duuɓi ɗiɗi caggal ɗuum, o woppi golle dipolomaasi, o arti Lagos, leydi Najeriya ɗo o gollotoo e golle seeɗa, ina heen kadi golle njulaagu (bread-making businesses). Kiriisuuji faggudu taariiɗi gonɗi e nder leydi Najeriya fof e kitaale 1980, ƴettii batte mum e golle makko, caggal ɗuum, Wabara golliima e ballal gardiiɗo mawɗo Apapa Trawlers, fedde nde wonaa laamuyankoore fedde Ibru tuggi 1985 haa 1989. Gila ton, o waɗi kuugal maako arandewal nder siyaasaaku partiiji lesdi Naajeeriya. E sosde kawral lesdi Republicain ngal laamu Ibraahiima Babangida, Wabara yi'i platform ngam laataago kuugal ngam yimɓe lesdi Ukwa East, lesdi Abia. Caggal nde o dañi primaaji lannda, o dañi wooteeji 1992, o fooli kanndidaa lannda Sosiyaal Demokaratik (SDP). Wabara wonti tergal teddungal e nder suudu sarɗiiji to leydi 3ɓiire. Ko ɗoon o toɗɗaa hooreejo Goomu suudu sarɗiiji ko faati e Asii e Pasifik. E nder ndeeɗoo darnde, o neldaa ko laamu fedde ndee e golle dipolomaasi to Dental Dowlaaji Amerik e fedde wiyeteende Black Congressional Caucus. Laabi Wabara nder suudu dipiteeji, bana no soobiraaɓe maako, ta'aama nder hitaande 1993 nde ɓilla siyaasaaku lolluɗum "12 juin" fuɗɗi haa lesdi Naajeeriya. Wooteeji hooreleydaagu ɗi kanndidaa SDP, hooreejo M.K.O Abiola heɓi, ɗi laamu Ibraahiima Babangida ustii, ɗum anndini jiiɓru politik e jiiɓru. Oon hitaande, Wabara ina jeyaa e daraniiɓe ustude kuulal ngal, hay so tawii noon caggal nde hooreejo leydi ndi, hono Seneraal Sanni Abacha, fusi Parlemaa ngenndi. Caggal nde o waɗi dumunna juutɗo to New York, Wabara toɗɗaa yo o won diisneteeɗo e nder diiso laamu nokkuyankeewo Ukwa East, ɗum rokki mo fartaŋŋe golloraade e nder leydi hee. Ko ɗoon o ƴetti golle ɓeydooje, hono Diisneteeɗo toppitiiɗo jaŋde. E hitaande 1996, fartaŋŋe ari haa Wabara yahri yeeso e golle mum politik. Laamu Sani Abacha yaltinii porogaraam mbayliigu hakkunde 16 e 25 mars 1996. Ina jeyaa e ko ɓuri teeŋtude e porogaraam mbayliigu nguu, suɓngooji ɗi ngonaa lanndaaji e nder laamuuji nokkuuji e nder leydi Najeriya, e oon sahaa, Adolphus Wabara suɓaama, suɓaama kadi ngam wonde hooreejo diiso ngam Unkwa East Local Gover. Lannda Demokaraasi Leƴƴi sosaa ko e hitaande 1998, Wabara wonnoo ko tergal sosngal. Hitaande wootere caggal mum, o tawtoraama suɓngooji senateeruuji 1999, o heɓi mandat ngam wallitde diiwaan Abia South e nder senateeruuji leydi Najeriya 4th Republic. == Seneraal == Ñalnde 3 suwee 1999, Wabara hunnaama wonde senaateer Nijeer ; Balɗe 10 caggal nde Olusegun Obasanjo toɗɗaa e laamu. Wabara ɓooyaani ko toɗɗaa hooreejo goomu peeje Senaa ngam difaade caggal ɗuum, hooreejo goomu Senaa ngam geɗe polis. Ton, o waɗi kampaañ maako ngam nastuki budget ngam moƴƴitinki kuuɗe sooja’en e polis’en lesdi Naajeeriya. E fuɗɗoode kitaale 2000, moƴƴitingol kaɓirɗe konu, ƴellitgol ofiseeji baawɗi wonde fof, ɗi ɓooyaani ko ƴeewteede, moƴƴitingol njuɓɓudi kisal, ko golle Goomuuji Senaa ɗi Wabara ardii ɗii mbaɗi. Nde ɓe ɗon mari haaje ɓillaaji yimɓe miskineeɓe nder diiwalji lesdi Naajeeriya fuu, Wabara e senateer'en woɓɓe diga nokkuuje lesdi Naajeeriya ɗon ƴama kuugal waylugo. Ɗumɗoon noon, ko ngam ustude baasal e haɓaade caɗeele njulaagu petroŋ e ŋakkeende kisal e nder diiwaan Niiseer. Golle maɓɓe ballondiral addani Senaa Naajeeriya sosde e jaɓde sariya NDDC mo hitaande 2001. Laamu Obasanjo siifondirii e kuulal ngal, ko ɗum waɗi Komiseer ƴellitaare Delta [[Niger]] (NDDC) sosaa. Komisoŋ oo ina woodi haa hannde. E hitaande 2003, Adolphus Wabara heɓi nasaraaku nder cuɓi PDP ngam suɓol hooreejo leydi Naajeeriya ngam suɓol hooreejo leydi Naajeeriya ngam Abia South. Luutndiiɗo mo ɓurɗo hulɓinaade, mawɗo Chineye Imo, jeyaa ko e lannda leƴƴi leydi Najeriya (ANPP). Imo hollitaama ko kañum heɓi jaaltaaɓe e woote senaateeruuji, kono ñaawirdu appeal hollitii wonde Wabara suɓaama tigi rigi. Luural ummii ko adii e caggal ñaawoore ndee, kono e nder heen, Wabara huniima e nder Senaa leydi Najeriya ngam manndaa ɗiɗaɓo. == Hooreejo Senaa == Caggal nde o suɓaama kadi e wooteeji mawɗi 2003, Wabara suɓaama ñalnde 3 lewru juko hitaande 2003, o wonti hooreejo suudu sarɗiiji leydi Nijeer. O waɗnoo hoore makko e oon nokku e laamu makko gadano kono o suɓaaka, kono o suɓaama, duuɓi seeɗa caggal ɗuum. Bana hooreejo Senaa lesdi Naajeeriya, Wabara ɗon mari haaje huuwugo yimɓe lesdi Naajeeriya ngam tabitinki kuuɗe hukuumaaji rento lesdi Naajeeriya. O fotnoo kadi ko waasde naatde e jeytaare jaayɗe e ñaawoore. E nder batu Commonwealth e lewru Duujal 2003, Adolphus Wabara wiyi wonde “laamu jaabtiiɗo e baawɗo wonde fof ina foti wonde konngol ... nde tawnoo ko kañum tan woni kuutorgal ngam ɓamtude nafooje demokaraasi, sosde jawdi, e semmbinde yimɓe.” E nder balɗe 100 gadane ɗe o woni hooreejo leydi Naajeeriya, Senaa gollidii e ministeer kaalis, e gardagol Dr. Ngozi Okonjo Iweala ngam ustude ñamaale leydi Naajeeriya caggal leydi. Ɗum addani ɗum ustude ñamaale fotde miliyaaruuji capanɗe tati dolaar. E lewru Ogost 2003, Senaa Naajeeriya mo Wabara ardii, ƴetti kuulal jaŋde leslesre winndereere ngam tabitinde kala cukalel e nder leydi Naajeeriya ina jogii hakke jaŋde leslesre. Kuule goɗɗe ɗe njuɓɓudi makko ƴetti ko kuule kuutoragol jaayɗe, kuule waylude seedantaagal kuule, kuule Komisariyaa toppitiiɗo petroŋ, e goɗɗe keewɗe. Goɗɗum kadi ko Wabara heɓi e laamu mum ko eɓɓaande waylude doosɗe leydi 1999. O nuɗɗini dow Naajeeriya, bana lesdi ndi leƴƴi ɗuuɗɗi, ɗon mari haaje doosgal lesdi ngam heɓuki ɗuuɗal yimɓe maako, walaa cemmbiɗinki malla cemmbiɗinki. Wabara sosi goomu ngam ƴeewtaade doosɗe leydi 1999 ɗe udditaa e lewru suwee 2003. Ko ɓuri teeŋtude heen, Wabara ina waɗi nafoore e ittugol kuulal tataɓal ngal laamu Obasanjo addi. Ndee ɗoo kuulal, so siynaama, ina addana hooreeɓe leydi Najeriya jogaade manndaaji tati. Haala makko bonka, « Yimɓe am », fawii ko e darnde makko e kuulal ngal. == Ñaawoore duuɓi 14 == == Tuumre njulaagu == Ñalnde 22 marse 2005, Fedde Ngenndiije Dentuɗe (NTA) yaltinii ciimtol hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, ina tuuma e yeeso yimɓe fof wonde Wabara ina jeyaa e ko addani ɗum waɗde fenaande, fotde 55 miliyoŋ naira (400 000 dolaar). Ndeeɗoo bayyinaango waɗiraa ko aldaa e laawol sariya kuuɓtodinngol, ɗum addani sagataaɓe kewuuji, haa Wabara woppi golle hooreejo Senaa. Fabian Osuji, jaagorgal jaŋde e oon sahaa kadi ina wondi e ñaawoore ndee. Osuji ina wiyee yoɓi Wabara ngam yoɓde Senaa jaɓde bidsee ɓuuɓɗo, ɗoon e ɗoon hooreejo leydi ndii, hono Obasanjo, riiwti ɗum e golle mum. Wabara hollitii wonde tuumeede warngooji e njulaagu nguu ko fenaande, ko etaade añɓe politik bonnude innde makko. Ñaawirde Toownde Fedde nde. Wabara wi'i o ɗon hebbina wiɗitol ngol, nden o wi'i tuume ɗe'e ɗon mari fenaande, ɗe senateer'en Igbo'en yiɗɓe darnde maako ummini. Caggal nde o woppi laamu Senaa, Wabara, e Osuji e woɗɓe njoyo, ñaawaama yeeso Ñaawirde Toownde Fedde Ngenndiije Dentuɗe, Abuja ñalnde 12 abriil 2005, e juuɗe Komisariyaa toppitiiɗo ko fayti e njulaagu (ICPC). Limlebbi ɗaɓɓude e jaɓde njoɓdi e golle bonɗe goɗɗe cifaaɗe e Wabara, ɗe o jaɓaani. Tuumaaɗo oo nanngaa, ngoppitaa balɗe nay haa ɓe njaltinaa e kasoo.Nde o woni e jogaade darnde senaateer e nder Asaambele ngenndi, ñaawoore Wabara ndee yaajii haa ɓurti e laamu makko ɗiɗaɓuru. Caggal hareeji sariya juutɗi, ñalnde 1 suwee 2010, ñaawoore Wabara woppitaa. Ñaawirde ndee wiyi wonde tuume ɗee ko fenaande, tee ɗe ndartinaani hollude geɗe prima facie ɗe tuumaaɗo oo waɗi. Ñaawirde ndee hollitii wonde golle laamu fedde ndee e tuumeede ɗee ɓuri hersinaade, ko barbareeje, e ko aldaa e siwil sabu tuumaaɗo oo waɗaani haala e hay gooto e gollotooɓe e kisal hade ñaawoore jaaynde ndee, haa jooni, ɓe mbiyi ko ɓe tooñooɓe. Ñaawirde Odili, ñaawoowo kalfinaaɗo ñaawoore ndee, wiyi wonde « tuumaaɗo oo alaa ko waawi jaabaade e sariya, ɗum noon ina foti yoɓde ɗum ». ICPC, nde weltaaki e ñaawoore ndee, wullitii to Ñaawirde Toownde ɗo ñaawooɓe ɓee kawri, ñaawirde ndee yo ñaawoore ndee artire to Ñaawirde Toownde ngam yaawde ñaaweede E lewru marse 2019, duuɓi sappo e nay caggal nde o arti e Ñaawirde Toownde Fedde nde, Wabara woppitaa, o woppitaa tuumeede warngooji. E wiyde ñaawirdu nduu rewrude e hooreejo ñaawirdu S.E Aladetoyinbo, ñaawirdu nduu waawaano tabitinde ñaawoore ndee e addude seedtiiɓe. Nde tawnoo hujjaaji keewɗi ngalaa ngam ñaawde ñaawoore ndee, tuumaaɗo oo, haa arti noon e Wabara, njaltinaama e kuulal 355 sariya jowitiiɗo e njuɓɓudi ñaawoore warhoore 2015, ngal wiyi : « so tawii wullitaango e kala sahaa hade yamiroore sakkitiinde waɗeede e nder ñaawoore ndee, ina weltina ñaawirdu nduu wonde ina woodi kuule keewɗe ngam hisnude ɗum ina waawi jaɓde mo ittude wullitaango ngoo, caggal ɗuum o woppira tuumaaɗo oo." == Golle goɗɗe e teddungal == Adolfus Wabara joginoo tiitooɗe aadaaji, ko wayi no Agbawodike Izu mo Eziama to Aba, to diiwaan Abia. Caggal nde o heɓi Ph.D. e nder Human Resources to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Micheal Okapara to duɗal jaaɓi-haaɗtirde ndema, o toɗɗaa ko e juuɗe guwerneer Okezie Ikpeazu ngam wonde Pro-Chancellor e hooreejo Diiso Goomu Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Abia State e hitaande 2015. O golliima e ndeen mbaadi fotde duuɓi ɗiɗi e baɗte e nder electrification duɗal jaaɓi-haaɗtirde ngal e "wellx Jaŋde," Londres. Ndee eɓɓaande noon, ko ngam rokkude almudɓe duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal fartaŋŋeeji wiɗtooji ballondiral. Ɗeeɗoo golle fof e wayde noon, udditgol Diiso Goomu nguu, sabu politik, waɗii ñalnde 20 marse 2022 caggal nde Adolphus waɗi haala wonde « PDP maa majju Abia so tawii darnde Guwerneer 2023 ndee zonaama to Ngwa ». Ko o mawɗo dowla, tergal lannda Demokaraasi Yimɓe, Wabara woni koolaaɗo kuuɓal PDP. O jeyaa kadi ko e duɗal jokkondiral hakkunde yimɓe to Londres. E lewru noowammbar 2022 caggal nde gonnooɗo hooreejo BoT woppi laamu, Walid Jibrin, gonnooɗo hooreejo Senaa, Adolphus Wabara, ummii hooreejo keso fedde toppitiinde ko fayti e njuɓɓudi laamu (PDP). == Nguurndam neɗɗo == Adolfus resi Felicia Edomola Ikhile mo LGA Esan-West to diiwaan Edo. Ko o ardiiɗo, o golliima e ammbasadeer leydi Najeriya, to Londres, ɗo ɓe kawri, e konsulaa leydi Najeriya to New York. Ɓe njogii ko ɓiɓɓe ɗiɗo. Debbo makko maayi ko ñalnde 10 abriil 2022 tawi ina yahra e duuɓi 69 caggal hare e rafi kanseer. == Tuugnorgal == 8635d88zi5sjvzkit7fkj0b82xl6t1c 182905 182904 2026-08-16T10:37:27Z Ilya Discuss 10103 182905 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Adolphus Nduneweh Wabara''' (jibinaa ko 1 lewru juko hitaande 1948) ko siyaasyanke e dipolomasiijo [[Naajeeriya]], o laati hooreejo 10ɓo suudu senaa Naajeeriya diga 2003 haa 2005.<ref name="afdev">{{cite web|url=http://www.afdevinfo.com/htmlreports/peo/peo_3635.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20120311070444/http://www.afdevinfo.com/htmlreports/peo/peo_3635.html|url-status=dead|archive-date=11 March 2012|title=Adolphus Wabara|publisher=AfDevInfo|access-date=14 September 2009}}</ref> Tergal arandewal nder lanyol Democratic Party (PDP), Wabara, o laati tergal nder kawtal lesdi Naajeeriya (NRC) e tergal nder suudu sarɗiiji lesdi Abia nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya 3rd Republic. O yahi haa o naati nder lanyol yimɓe nder hitaande 1998, o suɓaama senateer Abia South nder suudu joonde lesdi Naajeeriya ngam duuɓi ɗiɗi jokkindirɗi..<ref>{{cite news|last=Ezugwu|first=Obinna|date=February 26, 2020|title=Like the Iroko, Sir Marc Wabara still stands tall @69|work=Business Hallmark|url=https://hallmarknews.com/like-the-iroko-sir-marc-wabara-still-stands-tall-67/|access-date=31 August 2021}}</ref> O janngi ko e Dental Sowiyet e oon sahaa, to duɗal jaaɓi haaɗtirde dowla Kiev ɗo o heɓi Master makko e jokkondiral hakkunde leyɗeele e dow teddungal.<ref>{{cite news|url=https://dailypost.ng/2021/08/06/why-i-annulled-june-12-election-involving-mko-abiola-babangida/|location=Lagos, Nigeria|title=Why I annulled June 12 election involving MKO Abiola – Babangida|last=Silas|first=Don|date=6 August 2021|access-date=2 October 2024|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]}}</ref> == Caalaje == Adolphus jibinaa ko ñalnde 1 lewru nduu hitaande 1948, to wuro wiyeteengo Port Harcourt, to diiwaan Rivers, to leydi Nijeer. Baaba makko, jeyaaɗo to Ohambele, Ndoki to diiwaan Abia, o gollotoo ko e fedde nde, yumma makko ko njulaagu. Baaba makko kadi ko tergal NCNC gonngal e fuɗɗoode Dental Dowlaaji Igbo e fuɗɗoode mum. Adolphus ko ɗiɗaɓo e nder ɓiɓɓe njeeɗiɗo, miñiraaɓe jeegom e miñi mum debbo gooto.<ref>{{cite web|url=https://www1.aucegypt.edu/src/engendering/Documents/Common/EngenderingDevelopmentandDemocracybooklet2004.pdf|title=EnGENDERing Development and Democracy|date=3–5 December 2003|publisher=Commonwealth Parliamentary Association|access-date=2 October 2024}}</ref> == Jaangirde == Adolphus Wabara naati duɗal jaaɓi haaɗtirde sukaaɓe Methodist, to Lagos, o heɓi heen seedantaagal makko e hitaande 1966. Caggal nde o heɓi bursi Fedde nde ngam janngude to Dental Sowiyet, Wabara yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde dowla Kiev, to Kiev ɗo o heɓi dipolom makko e jokkondiral hakkunde leyɗeele e hitaande 1976 Ɗemngal [[Riisii|Riisi]] to duɗal jaaɓi haaɗtirde Voronezh to Riisi hakkundeejo..<ref>{{cite news|url=https://dailypost.ng/2021/08/06/why-i-annulled-june-12-election-involving-mko-abiola-babangida/|location=Lagos, Nigeria|title=Why I annulled June 12 election involving MKO Abiola – Babangida|last=Silas|first=Don|date=6 August 2021|access-date=2 October 2024|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]}}</ref> == Fuɗɗoode golle == E darorɗe kitaale 1970, Wabara golliima to Ammbasadeer leydi Najeriya to Londres, ko o golloowo to bannge geɗe caggal leydi haa o artiraa to leydi Caad, o woni hooreejo leydi ndii e hitaande 1984. Duuɓi ɗiɗi caggal ɗuum, o woppi golle dipolomaasi, o arti Lagos, leydi Najeriya ɗo o gollotoo e golle seeɗa, ina heen kadi golle njulaagu (bread-making businesses). Kiriisuuji faggudu taariiɗi gonɗi e nder leydi Najeriya fof e kitaale 1980, ƴettii batte mum e golle makko, caggal ɗuum, Wabara golliima e ballal gardiiɗo mawɗo Apapa Trawlers, fedde nde wonaa laamuyankoore fedde Ibru tuggi 1985 haa 1989.<ref>{{cite web|url=https://ctcap.org/wp-content/uploads/2020/03/Nigeria-Senate-Second-Reading-of-the-Civil-Aviation-Act.pdf|title=5th National Assembly. Third Session|access-date=21 March 2023|website=ctcap.org|date=1 June 2006}}</ref> Gila ton, o waɗi kuugal maako arandewal nder siyaasaaku partiiji lesdi Naajeeriya. E sosde kawral lesdi Republicain ngal laamu Ibraahiima Babangida, Wabara yi'i platform ngam laataago kuugal ngam yimɓe lesdi Ukwa East, lesdi Abia. Caggal nde o dañi primaaji lannda, o dañi wooteeji 1992, o fooli kanndidaa lannda Sosiyaal Demokaratik (SDP). Wabara wonti tergal teddungal e nder suudu sarɗiiji to leydi 3ɓiire. Ko ɗoon o toɗɗaa hooreejo Goomu suudu sarɗiiji ko faati e Asii e Pasifik. E nder ndeeɗoo darnde, o neldaa ko laamu fedde ndee e golle dipolomaasi to Dental Dowlaaji Amerik e fedde wiyeteende Black Congressional Caucus. Laabi Wabara nder suudu dipiteeji, bana no soobiraaɓe maako, ta'aama nder hitaande 1993 nde ɓilla siyaasaaku lolluɗum "12 juin" fuɗɗi haa lesdi Naajeeriya. Wooteeji hooreleydaagu ɗi kanndidaa SDP, hooreejo M.K.O Abiola heɓi, ɗi laamu Ibraahiima Babangida ustii, ɗum anndini jiiɓru politik e jiiɓru. Oon hitaande, Wabara ina jeyaa e daraniiɓe ustude kuulal ngal, hay so tawii noon caggal nde hooreejo leydi ndi, hono Seneraal Sanni Abacha, fusi Parlemaa ngenndi. Caggal nde o waɗi dumunna juutɗo to New York, Wabara toɗɗaa yo o won diisneteeɗo e nder diiso laamu nokkuyankeewo Ukwa East, ɗum rokki mo fartaŋŋe golloraade e nder leydi hee. Ko ɗoon o ƴetti golle ɓeydooje, hono Diisneteeɗo toppitiiɗo jaŋde. E hitaande 1996, fartaŋŋe ari haa Wabara yahri yeeso e golle mum politik. Laamu Sani Abacha yaltinii porogaraam mbayliigu hakkunde 16 e 25 mars 1996. Ina jeyaa e ko ɓuri teeŋtude e porogaraam mbayliigu nguu, suɓngooji ɗi ngonaa lanndaaji e nder laamuuji nokkuuji e nder leydi Najeriya, e oon sahaa, Adolphus Wabara suɓaama, suɓaama kadi ngam wonde hooreejo diiso ngam Unkwa East Local Gover. Lannda Demokaraasi Leƴƴi sosaa ko e hitaande 1998, Wabara wonnoo ko tergal sosngal. Hitaande wootere caggal mum, o tawtoraama suɓngooji senateeruuji 1999, o heɓi mandat ngam wallitde diiwaan Abia South e nder senateeruuji leydi Najeriya 4th Republic. == Seneraal == Ñalnde 3 suwee 1999, Wabara hunnaama wonde senaateer Nijeer ; Balɗe 10 caggal nde Olusegun Obasanjo toɗɗaa e laamu. Wabara ɓooyaani ko toɗɗaa hooreejo goomu peeje Senaa ngam difaade caggal ɗuum, hooreejo goomu Senaa ngam geɗe polis. Ton, o waɗi kampaañ maako ngam nastuki budget ngam moƴƴitinki kuuɗe sooja’en e polis’en lesdi Naajeeriya. E fuɗɗoode kitaale 2000, moƴƴitingol kaɓirɗe konu, ƴellitgol ofiseeji baawɗi wonde fof, ɗi ɓooyaani ko ƴeewteede, moƴƴitingol njuɓɓudi kisal, ko golle Goomuuji Senaa ɗi Wabara ardii ɗii mbaɗi. Nde ɓe ɗon mari haaje ɓillaaji yimɓe miskineeɓe nder diiwalji lesdi Naajeeriya fuu, Wabara e senateer'en woɓɓe diga nokkuuje lesdi Naajeeriya ɗon ƴama kuugal waylugo. Ɗumɗoon noon, ko ngam ustude baasal e haɓaade caɗeele njulaagu petroŋ e ŋakkeende kisal e nder diiwaan Niiseer. Golle maɓɓe ballondiral addani Senaa Naajeeriya sosde e jaɓde sariya NDDC mo hitaande 2001. Laamu Obasanjo siifondirii e kuulal ngal, ko ɗum waɗi Komiseer ƴellitaare Delta [[Niger]] (NDDC) sosaa. Komisoŋ oo ina woodi haa hannde. E hitaande 2003, Adolphus Wabara heɓi nasaraaku nder cuɓi PDP ngam suɓol hooreejo leydi Naajeeriya ngam suɓol hooreejo leydi Naajeeriya ngam Abia South. Luutndiiɗo mo ɓurɗo hulɓinaade, mawɗo Chineye Imo, jeyaa ko e lannda leƴƴi leydi Najeriya (ANPP). Imo hollitaama ko kañum heɓi jaaltaaɓe e woote senaateeruuji, kono ñaawirdu appeal hollitii wonde Wabara suɓaama tigi rigi. Luural ummii ko adii e caggal ñaawoore ndee, kono e nder heen, Wabara huniima e nder Senaa leydi Najeriya ngam manndaa ɗiɗaɓo. == Hooreejo Senaa == Caggal nde o suɓaama kadi e wooteeji mawɗi 2003, Wabara suɓaama ñalnde 3 lewru juko hitaande 2003, o wonti hooreejo suudu sarɗiiji leydi Nijeer. O waɗnoo hoore makko e oon nokku e laamu makko gadano kono o suɓaaka, kono o suɓaama, duuɓi seeɗa caggal ɗuum. Bana hooreejo Senaa lesdi Naajeeriya, Wabara ɗon mari haaje huuwugo yimɓe lesdi Naajeeriya ngam tabitinki kuuɗe hukuumaaji rento lesdi Naajeeriya. O fotnoo kadi ko waasde naatde e jeytaare jaayɗe e ñaawoore. E nder batu Commonwealth e lewru Duujal 2003, Adolphus Wabara wiyi wonde “laamu jaabtiiɗo e baawɗo wonde fof ina foti wonde konngol ... nde tawnoo ko kañum tan woni kuutorgal ngam ɓamtude nafooje demokaraasi, sosde jawdi, e semmbinde yimɓe.” E nder balɗe 100 gadane ɗe o woni hooreejo leydi Naajeeriya, Senaa gollidii e ministeer kaalis, e gardagol Dr. Ngozi Okonjo Iweala ngam ustude ñamaale leydi Naajeeriya caggal leydi. Ɗum addani ɗum ustude ñamaale fotde miliyaaruuji capanɗe tati dolaar. E lewru Ogost 2003, Senaa Naajeeriya mo Wabara ardii, ƴetti kuulal jaŋde leslesre winndereere ngam tabitinde kala cukalel e nder leydi Naajeeriya ina jogii hakke jaŋde leslesre. Kuule goɗɗe ɗe njuɓɓudi makko ƴetti ko kuule kuutoragol jaayɗe, kuule waylude seedantaagal kuule, kuule Komisariyaa toppitiiɗo petroŋ, e goɗɗe keewɗe. Goɗɗum kadi ko Wabara heɓi e laamu mum ko eɓɓaande waylude doosɗe leydi 1999. O nuɗɗini dow Naajeeriya, bana lesdi ndi leƴƴi ɗuuɗɗi, ɗon mari haaje doosgal lesdi ngam heɓuki ɗuuɗal yimɓe maako, walaa cemmbiɗinki malla cemmbiɗinki. Wabara sosi goomu ngam ƴeewtaade doosɗe leydi 1999 ɗe udditaa e lewru suwee 2003. Ko ɓuri teeŋtude heen, Wabara ina waɗi nafoore e ittugol kuulal tataɓal ngal laamu Obasanjo addi. Ndee ɗoo kuulal, so siynaama, ina addana hooreeɓe leydi Najeriya jogaade manndaaji tati. Haala makko bonka, « Yimɓe am », fawii ko e darnde makko e kuulal ngal. == Ñaawoore duuɓi 14 == == Tuumre njulaagu == Ñalnde 22 marse 2005, Fedde Ngenndiije Dentuɗe (NTA) yaltinii ciimtol hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, ina tuuma e yeeso yimɓe fof wonde Wabara ina jeyaa e ko addani ɗum waɗde fenaande, fotde 55 miliyoŋ naira (400 000 dolaar). Ndeeɗoo bayyinaango waɗiraa ko aldaa e laawol sariya kuuɓtodinngol, ɗum addani sagataaɓe kewuuji, haa Wabara woppi golle hooreejo Senaa. Fabian Osuji, jaagorgal jaŋde e oon sahaa kadi ina wondi e ñaawoore ndee. Osuji ina wiyee yoɓi Wabara ngam yoɓde Senaa jaɓde bidsee ɓuuɓɗo, ɗoon e ɗoon hooreejo leydi ndii, hono Obasanjo, riiwti ɗum e golle mum. Wabara hollitii wonde tuumeede warngooji e njulaagu nguu ko fenaande, ko etaade añɓe politik bonnude innde makko. Ñaawirde Toownde Fedde nde. Wabara wi'i o ɗon hebbina wiɗitol ngol, nden o wi'i tuume ɗe'e ɗon mari fenaande, ɗe senateer'en Igbo'en yiɗɓe darnde maako ummini. Caggal nde o woppi laamu Senaa, Wabara, e Osuji e woɗɓe njoyo, ñaawaama yeeso Ñaawirde Toownde Fedde Ngenndiije Dentuɗe, Abuja ñalnde 12 abriil 2005, e juuɗe Komisariyaa toppitiiɗo ko fayti e njulaagu (ICPC). Limlebbi ɗaɓɓude e jaɓde njoɓdi e golle bonɗe goɗɗe cifaaɗe e Wabara, ɗe o jaɓaani. Tuumaaɗo oo nanngaa, ngoppitaa balɗe nay haa ɓe njaltinaa e kasoo.Nde o woni e jogaade darnde senaateer e nder Asaambele ngenndi, ñaawoore Wabara ndee yaajii haa ɓurti e laamu makko ɗiɗaɓuru. Caggal hareeji sariya juutɗi, ñalnde 1 suwee 2010, ñaawoore Wabara woppitaa. Ñaawirde ndee wiyi wonde tuume ɗee ko fenaande, tee ɗe ndartinaani hollude geɗe prima facie ɗe tuumaaɗo oo waɗi. Ñaawirde ndee hollitii wonde golle laamu fedde ndee e tuumeede ɗee ɓuri hersinaade, ko barbareeje, e ko aldaa e siwil sabu tuumaaɗo oo waɗaani haala e hay gooto e gollotooɓe e kisal hade ñaawoore jaaynde ndee, haa jooni, ɓe mbiyi ko ɓe tooñooɓe. Ñaawirde Odili, ñaawoowo kalfinaaɗo ñaawoore ndee, wiyi wonde « tuumaaɗo oo alaa ko waawi jaabaade e sariya, ɗum noon ina foti yoɓde ɗum ». ICPC, nde weltaaki e ñaawoore ndee, wullitii to Ñaawirde Toownde ɗo ñaawooɓe ɓee kawri, ñaawirde ndee yo ñaawoore ndee artire to Ñaawirde Toownde ngam yaawde ñaaweede E lewru marse 2019, duuɓi sappo e nay caggal nde o arti e Ñaawirde Toownde Fedde nde, Wabara woppitaa, o woppitaa tuumeede warngooji. E wiyde ñaawirdu nduu rewrude e hooreejo ñaawirdu S.E Aladetoyinbo, ñaawirdu nduu waawaano tabitinde ñaawoore ndee e addude seedtiiɓe. Nde tawnoo hujjaaji keewɗi ngalaa ngam ñaawde ñaawoore ndee, tuumaaɗo oo, haa arti noon e Wabara, njaltinaama e kuulal 355 sariya jowitiiɗo e njuɓɓudi ñaawoore warhoore 2015, ngal wiyi : « so tawii wullitaango e kala sahaa hade yamiroore sakkitiinde waɗeede e nder ñaawoore ndee, ina weltina ñaawirdu nduu wonde ina woodi kuule keewɗe ngam hisnude ɗum ina waawi jaɓde mo ittude wullitaango ngoo, caggal ɗuum o woppira tuumaaɗo oo." == Golle goɗɗe e teddungal == Adolfus Wabara joginoo tiitooɗe aadaaji, ko wayi no Agbawodike Izu mo Eziama to Aba, to diiwaan Abia. Caggal nde o heɓi Ph.D. e nder Human Resources to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Micheal Okapara to duɗal jaaɓi-haaɗtirde ndema, o toɗɗaa ko e juuɗe guwerneer Okezie Ikpeazu ngam wonde Pro-Chancellor e hooreejo Diiso Goomu Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Abia State e hitaande 2015. O golliima e ndeen mbaadi fotde duuɓi ɗiɗi e baɗte e nder electrification duɗal jaaɓi-haaɗtirde ngal e "wellx Jaŋde," Londres. Ndee eɓɓaande noon, ko ngam rokkude almudɓe duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal fartaŋŋeeji wiɗtooji ballondiral. Ɗeeɗoo golle fof e wayde noon, udditgol Diiso Goomu nguu, sabu politik, waɗii ñalnde 20 marse 2022 caggal nde Adolphus waɗi haala wonde « PDP maa majju Abia so tawii darnde Guwerneer 2023 ndee zonaama to Ngwa ». Ko o mawɗo dowla, tergal lannda Demokaraasi Yimɓe, Wabara woni koolaaɗo kuuɓal PDP. O jeyaa kadi ko e duɗal jokkondiral hakkunde yimɓe to Londres. E lewru noowammbar 2022 caggal nde gonnooɗo hooreejo BoT woppi laamu, Walid Jibrin, gonnooɗo hooreejo Senaa, Adolphus Wabara, ummii hooreejo keso fedde toppitiinde ko fayti e njuɓɓudi laamu (PDP). == Nguurndam neɗɗo == Adolfus resi Felicia Edomola Ikhile mo LGA Esan-West to diiwaan Edo. Ko o ardiiɗo, o golliima e ammbasadeer leydi Najeriya, to Londres, ɗo ɓe kawri, e konsulaa leydi Najeriya to New York. Ɓe njogii ko ɓiɓɓe ɗiɗo. Debbo makko maayi ko ñalnde 10 abriil 2022 tawi ina yahra e duuɓi 69 caggal hare e rafi kanseer. == Tuugnorgal == dc74iqiorobv9b0prbb0kceyjsp2udz 182906 182905 2026-08-16T10:38:24Z Ilya Discuss 10103 182906 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Adolphus Nduneweh Wabara''' (jibinaa ko 1 lewru juko hitaande 1948) ko siyaasyanke e dipolomasiijo [[Naajeeriya]], o laati hooreejo 10ɓo suudu senaa Naajeeriya diga 2003 haa 2005.<ref name="afdev">{{cite web|url=http://www.afdevinfo.com/htmlreports/peo/peo_3635.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20120311070444/http://www.afdevinfo.com/htmlreports/peo/peo_3635.html|url-status=dead|archive-date=11 March 2012|title=Adolphus Wabara|publisher=AfDevInfo|access-date=14 September 2009}}</ref> Tergal arandewal nder lanyol Democratic Party (PDP), Wabara, o laati tergal nder kawtal lesdi Naajeeriya (NRC) e tergal nder suudu sarɗiiji lesdi Abia nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya 3rd Republic. O yahi haa o naati nder lanyol yimɓe nder hitaande 1998, o suɓaama senateer Abia South nder suudu joonde lesdi Naajeeriya ngam duuɓi ɗiɗi jokkindirɗi..<ref>{{cite news|last=Ezugwu|first=Obinna|date=February 26, 2020|title=Like the Iroko, Sir Marc Wabara still stands tall @69|work=Business Hallmark|url=https://hallmarknews.com/like-the-iroko-sir-marc-wabara-still-stands-tall-67/|access-date=31 August 2021}}</ref> O janngi ko e Dental Sowiyet e oon sahaa, to duɗal jaaɓi haaɗtirde dowla Kiev ɗo o heɓi Master makko e jokkondiral hakkunde leyɗeele e dow teddungal.<ref>{{cite news|url=https://dailypost.ng/2021/08/06/why-i-annulled-june-12-election-involving-mko-abiola-babangida/|location=Lagos, Nigeria|title=Why I annulled June 12 election involving MKO Abiola – Babangida|last=Silas|first=Don|date=6 August 2021|access-date=2 October 2024|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]}}</ref> == Caalaje == Adolphus jibinaa ko ñalnde 1 lewru nduu hitaande 1948, to wuro wiyeteengo Port Harcourt, to diiwaan Rivers, to leydi Nijeer. Baaba makko, jeyaaɗo to Ohambele, Ndoki to diiwaan Abia, o gollotoo ko e fedde nde, yumma makko ko njulaagu. Baaba makko kadi ko tergal NCNC gonngal e fuɗɗoode Dental Dowlaaji Igbo e fuɗɗoode mum. Adolphus ko ɗiɗaɓo e nder ɓiɓɓe njeeɗiɗo, miñiraaɓe jeegom e miñi mum debbo gooto.<ref>{{cite web|url=https://www1.aucegypt.edu/src/engendering/Documents/Common/EngenderingDevelopmentandDemocracybooklet2004.pdf|title=EnGENDERing Development and Democracy|date=3–5 December 2003|publisher=Commonwealth Parliamentary Association|access-date=2 October 2024}}</ref> == Jaangirde == Adolphus Wabara naati duɗal jaaɓi haaɗtirde sukaaɓe Methodist, to Lagos, o heɓi heen seedantaagal makko e hitaande 1966. Caggal nde o heɓi bursi Fedde nde ngam janngude to Dental Sowiyet, Wabara yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde dowla Kiev, to Kiev ɗo o heɓi dipolom makko e jokkondiral hakkunde leyɗeele e hitaande 1976 Ɗemngal [[Riisii|Riisi]] to duɗal jaaɓi haaɗtirde Voronezh to Riisi hakkundeejo..<ref>{{cite news|url=https://dailypost.ng/2021/08/06/why-i-annulled-june-12-election-involving-mko-abiola-babangida/|location=Lagos, Nigeria|title=Why I annulled June 12 election involving MKO Abiola – Babangida|last=Silas|first=Don|date=6 August 2021|access-date=2 October 2024|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]}}</ref> == Fuɗɗoode golle == E darorɗe kitaale 1970, Wabara golliima to Ammbasadeer leydi Najeriya to Londres, ko o golloowo to bannge geɗe caggal leydi haa o artiraa to leydi Caad, o woni hooreejo leydi ndii e hitaande 1984. Duuɓi ɗiɗi caggal ɗuum, o woppi golle dipolomaasi, o arti Lagos, leydi Najeriya ɗo o gollotoo e golle seeɗa, ina heen kadi golle njulaagu (bread-making businesses). Kiriisuuji faggudu taariiɗi gonɗi e nder leydi Najeriya fof e kitaale 1980, ƴettii batte mum e golle makko, caggal ɗuum, Wabara golliima e ballal gardiiɗo mawɗo Apapa Trawlers, fedde nde wonaa laamuyankoore fedde Ibru tuggi 1985 haa 1989.<ref>{{cite web|url=https://ctcap.org/wp-content/uploads/2020/03/Nigeria-Senate-Second-Reading-of-the-Civil-Aviation-Act.pdf|title=5th National Assembly. Third Session|access-date=21 March 2023|website=ctcap.org|date=1 June 2006}}</ref> Gila ton, o waɗi kuugal maako arandewal nder siyaasaaku partiiji lesdi Naajeeriya. E sosde kawral lesdi Republicain ngal laamu Ibraahiima Babangida, Wabara yi'i platform ngam laataago kuugal ngam yimɓe lesdi Ukwa East, lesdi Abia. Caggal nde o dañi primaaji lannda, o dañi wooteeji 1992, o fooli kanndidaa lannda Sosiyaal Demokaratik (SDP). Wabara wonti tergal teddungal e nder suudu sarɗiiji to leydi 3ɓiire..<ref>{{cite news|url=https://allafrica.com/stories/200503310188.html|title=Nigeria: PDP: Wabara Accepted to Resign|last1=Ologbondiyan|first1=Kola|last2=Okocha|first2=Chuks|last3=Ogbu|first3=Ahamefula|date=31 March 2005|work=[[This Day]]|place=Lagos|via=[[allAfrica]]|access-date=25 August 2022}}</ref> Ko ɗoon o toɗɗaa hooreejo Goomu suudu sarɗiiji ko faati e Asii e Pasifik. E nder ndeeɗoo darnde, o neldaa ko laamu fedde ndee e golle dipolomaasi to Dental Dowlaaji Amerik e fedde wiyeteende Black Congressional Caucus. Laabi Wabara nder suudu dipiteeji, bana no soobiraaɓe maako, ta'aama nder hitaande 1993 nde ɓilla siyaasaaku lolluɗum "12 juin" fuɗɗi haa lesdi Naajeeriya. Wooteeji hooreleydaagu ɗi kanndidaa SDP, hooreejo M.K.O Abiola heɓi, ɗi laamu Ibraahiima Babangida ustii, ɗum anndini jiiɓru politik e jiiɓru. Oon hitaande, Wabara ina jeyaa e daraniiɓe ustude kuulal ngal, hay so tawii noon caggal nde hooreejo leydi ndi, hono Seneraal Sanni Abacha, fusi Parlemaa ngenndi. Caggal nde o waɗi dumunna juutɗo to New York, Wabara toɗɗaa yo o won diisneteeɗo e nder diiso laamu nokkuyankeewo Ukwa East, ɗum rokki mo fartaŋŋe golloraade e nder leydi hee. Ko ɗoon o ƴetti golle ɓeydooje, hono Diisneteeɗo toppitiiɗo jaŋde. E hitaande 1996, fartaŋŋe ari haa Wabara yahri yeeso e golle mum politik. Laamu Sani Abacha yaltinii porogaraam mbayliigu hakkunde 16 e 25 mars 1996. Ina jeyaa e ko ɓuri teeŋtude e porogaraam mbayliigu nguu, suɓngooji ɗi ngonaa lanndaaji e nder laamuuji nokkuuji e nder leydi Najeriya, e oon sahaa, Adolphus Wabara suɓaama, suɓaama kadi ngam wonde hooreejo diiso ngam Unkwa East Local Gover. Lannda Demokaraasi Leƴƴi sosaa ko e hitaande 1998, Wabara wonnoo ko tergal sosngal. Hitaande wootere caggal mum, o tawtoraama suɓngooji senateeruuji 1999, o heɓi mandat ngam wallitde diiwaan Abia South e nder senateeruuji leydi Najeriya 4th Republic. == Seneraal == Ñalnde 3 suwee 1999, Wabara hunnaama wonde senaateer Nijeer ; Balɗe 10 caggal nde Olusegun Obasanjo toɗɗaa e laamu. Wabara ɓooyaani ko toɗɗaa hooreejo goomu peeje Senaa ngam difaade caggal ɗuum, hooreejo goomu Senaa ngam geɗe polis. Ton, o waɗi kampaañ maako ngam nastuki budget ngam moƴƴitinki kuuɗe sooja’en e polis’en lesdi Naajeeriya. E fuɗɗoode kitaale 2000, moƴƴitingol kaɓirɗe konu, ƴellitgol ofiseeji baawɗi wonde fof, ɗi ɓooyaani ko ƴeewteede, moƴƴitingol njuɓɓudi kisal, ko golle Goomuuji Senaa ɗi Wabara ardii ɗii mbaɗi. Nde ɓe ɗon mari haaje ɓillaaji yimɓe miskineeɓe nder diiwalji lesdi Naajeeriya fuu, Wabara e senateer'en woɓɓe diga nokkuuje lesdi Naajeeriya ɗon ƴama kuugal waylugo. Ɗumɗoon noon, ko ngam ustude baasal e haɓaade caɗeele njulaagu petroŋ e ŋakkeende kisal e nder diiwaan Niiseer. Golle maɓɓe ballondiral addani Senaa Naajeeriya sosde e jaɓde sariya NDDC mo hitaande 2001. Laamu Obasanjo siifondirii e kuulal ngal, ko ɗum waɗi Komiseer ƴellitaare Delta [[Niger]] (NDDC) sosaa. Komisoŋ oo ina woodi haa hannde. E hitaande 2003, Adolphus Wabara heɓi nasaraaku nder cuɓi PDP ngam suɓol hooreejo leydi Naajeeriya ngam suɓol hooreejo leydi Naajeeriya ngam Abia South. Luutndiiɗo mo ɓurɗo hulɓinaade, mawɗo Chineye Imo, jeyaa ko e lannda leƴƴi leydi Najeriya (ANPP). Imo hollitaama ko kañum heɓi jaaltaaɓe e woote senaateeruuji, kono ñaawirdu appeal hollitii wonde Wabara suɓaama tigi rigi. Luural ummii ko adii e caggal ñaawoore ndee, kono e nder heen, Wabara huniima e nder Senaa leydi Najeriya ngam manndaa ɗiɗaɓo. == Hooreejo Senaa == Caggal nde o suɓaama kadi e wooteeji mawɗi 2003, Wabara suɓaama ñalnde 3 lewru juko hitaande 2003, o wonti hooreejo suudu sarɗiiji leydi Nijeer. O waɗnoo hoore makko e oon nokku e laamu makko gadano kono o suɓaaka, kono o suɓaama, duuɓi seeɗa caggal ɗuum. Bana hooreejo Senaa lesdi Naajeeriya, Wabara ɗon mari haaje huuwugo yimɓe lesdi Naajeeriya ngam tabitinki kuuɗe hukuumaaji rento lesdi Naajeeriya. O fotnoo kadi ko waasde naatde e jeytaare jaayɗe e ñaawoore. E nder batu Commonwealth e lewru Duujal 2003, Adolphus Wabara wiyi wonde “laamu jaabtiiɗo e baawɗo wonde fof ina foti wonde konngol ... nde tawnoo ko kañum tan woni kuutorgal ngam ɓamtude nafooje demokaraasi, sosde jawdi, e semmbinde yimɓe.” E nder balɗe 100 gadane ɗe o woni hooreejo leydi Naajeeriya, Senaa gollidii e ministeer kaalis, e gardagol Dr. Ngozi Okonjo Iweala ngam ustude ñamaale leydi Naajeeriya caggal leydi. Ɗum addani ɗum ustude ñamaale fotde miliyaaruuji capanɗe tati dolaar. E lewru Ogost 2003, Senaa Naajeeriya mo Wabara ardii, ƴetti kuulal jaŋde leslesre winndereere ngam tabitinde kala cukalel e nder leydi Naajeeriya ina jogii hakke jaŋde leslesre. Kuule goɗɗe ɗe njuɓɓudi makko ƴetti ko kuule kuutoragol jaayɗe, kuule waylude seedantaagal kuule, kuule Komisariyaa toppitiiɗo petroŋ, e goɗɗe keewɗe. Goɗɗum kadi ko Wabara heɓi e laamu mum ko eɓɓaande waylude doosɗe leydi 1999. O nuɗɗini dow Naajeeriya, bana lesdi ndi leƴƴi ɗuuɗɗi, ɗon mari haaje doosgal lesdi ngam heɓuki ɗuuɗal yimɓe maako, walaa cemmbiɗinki malla cemmbiɗinki. Wabara sosi goomu ngam ƴeewtaade doosɗe leydi 1999 ɗe udditaa e lewru suwee 2003. Ko ɓuri teeŋtude heen, Wabara ina waɗi nafoore e ittugol kuulal tataɓal ngal laamu Obasanjo addi. Ndee ɗoo kuulal, so siynaama, ina addana hooreeɓe leydi Najeriya jogaade manndaaji tati. Haala makko bonka, « Yimɓe am », fawii ko e darnde makko e kuulal ngal. == Ñaawoore duuɓi 14 == == Tuumre njulaagu == Ñalnde 22 marse 2005, Fedde Ngenndiije Dentuɗe (NTA) yaltinii ciimtol hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, ina tuuma e yeeso yimɓe fof wonde Wabara ina jeyaa e ko addani ɗum waɗde fenaande, fotde 55 miliyoŋ naira (400 000 dolaar). Ndeeɗoo bayyinaango waɗiraa ko aldaa e laawol sariya kuuɓtodinngol, ɗum addani sagataaɓe kewuuji, haa Wabara woppi golle hooreejo Senaa. Fabian Osuji, jaagorgal jaŋde e oon sahaa kadi ina wondi e ñaawoore ndee. Osuji ina wiyee yoɓi Wabara ngam yoɓde Senaa jaɓde bidsee ɓuuɓɗo, ɗoon e ɗoon hooreejo leydi ndii, hono Obasanjo, riiwti ɗum e golle mum. Wabara hollitii wonde tuumeede warngooji e njulaagu nguu ko fenaande, ko etaade añɓe politik bonnude innde makko. Ñaawirde Toownde Fedde nde. Wabara wi'i o ɗon hebbina wiɗitol ngol, nden o wi'i tuume ɗe'e ɗon mari fenaande, ɗe senateer'en Igbo'en yiɗɓe darnde maako ummini. Caggal nde o woppi laamu Senaa, Wabara, e Osuji e woɗɓe njoyo, ñaawaama yeeso Ñaawirde Toownde Fedde Ngenndiije Dentuɗe, Abuja ñalnde 12 abriil 2005, e juuɗe Komisariyaa toppitiiɗo ko fayti e njulaagu (ICPC). Limlebbi ɗaɓɓude e jaɓde njoɓdi e golle bonɗe goɗɗe cifaaɗe e Wabara, ɗe o jaɓaani. Tuumaaɗo oo nanngaa, ngoppitaa balɗe nay haa ɓe njaltinaa e kasoo.Nde o woni e jogaade darnde senaateer e nder Asaambele ngenndi, ñaawoore Wabara ndee yaajii haa ɓurti e laamu makko ɗiɗaɓuru. Caggal hareeji sariya juutɗi, ñalnde 1 suwee 2010, ñaawoore Wabara woppitaa. Ñaawirde ndee wiyi wonde tuume ɗee ko fenaande, tee ɗe ndartinaani hollude geɗe prima facie ɗe tuumaaɗo oo waɗi. Ñaawirde ndee hollitii wonde golle laamu fedde ndee e tuumeede ɗee ɓuri hersinaade, ko barbareeje, e ko aldaa e siwil sabu tuumaaɗo oo waɗaani haala e hay gooto e gollotooɓe e kisal hade ñaawoore jaaynde ndee, haa jooni, ɓe mbiyi ko ɓe tooñooɓe. Ñaawirde Odili, ñaawoowo kalfinaaɗo ñaawoore ndee, wiyi wonde « tuumaaɗo oo alaa ko waawi jaabaade e sariya, ɗum noon ina foti yoɓde ɗum ». ICPC, nde weltaaki e ñaawoore ndee, wullitii to Ñaawirde Toownde ɗo ñaawooɓe ɓee kawri, ñaawirde ndee yo ñaawoore ndee artire to Ñaawirde Toownde ngam yaawde ñaaweede E lewru marse 2019, duuɓi sappo e nay caggal nde o arti e Ñaawirde Toownde Fedde nde, Wabara woppitaa, o woppitaa tuumeede warngooji. E wiyde ñaawirdu nduu rewrude e hooreejo ñaawirdu S.E Aladetoyinbo, ñaawirdu nduu waawaano tabitinde ñaawoore ndee e addude seedtiiɓe. Nde tawnoo hujjaaji keewɗi ngalaa ngam ñaawde ñaawoore ndee, tuumaaɗo oo, haa arti noon e Wabara, njaltinaama e kuulal 355 sariya jowitiiɗo e njuɓɓudi ñaawoore warhoore 2015, ngal wiyi : « so tawii wullitaango e kala sahaa hade yamiroore sakkitiinde waɗeede e nder ñaawoore ndee, ina weltina ñaawirdu nduu wonde ina woodi kuule keewɗe ngam hisnude ɗum ina waawi jaɓde mo ittude wullitaango ngoo, caggal ɗuum o woppira tuumaaɗo oo." == Golle goɗɗe e teddungal == Adolfus Wabara joginoo tiitooɗe aadaaji, ko wayi no Agbawodike Izu mo Eziama to Aba, to diiwaan Abia. Caggal nde o heɓi Ph.D. e nder Human Resources to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Micheal Okapara to duɗal jaaɓi-haaɗtirde ndema, o toɗɗaa ko e juuɗe guwerneer Okezie Ikpeazu ngam wonde Pro-Chancellor e hooreejo Diiso Goomu Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Abia State e hitaande 2015. O golliima e ndeen mbaadi fotde duuɓi ɗiɗi e baɗte e nder electrification duɗal jaaɓi-haaɗtirde ngal e "wellx Jaŋde," Londres. Ndee eɓɓaande noon, ko ngam rokkude almudɓe duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal fartaŋŋeeji wiɗtooji ballondiral. Ɗeeɗoo golle fof e wayde noon, udditgol Diiso Goomu nguu, sabu politik, waɗii ñalnde 20 marse 2022 caggal nde Adolphus waɗi haala wonde « PDP maa majju Abia so tawii darnde Guwerneer 2023 ndee zonaama to Ngwa ». Ko o mawɗo dowla, tergal lannda Demokaraasi Yimɓe, Wabara woni koolaaɗo kuuɓal PDP. O jeyaa kadi ko e duɗal jokkondiral hakkunde yimɓe to Londres. E lewru noowammbar 2022 caggal nde gonnooɗo hooreejo BoT woppi laamu, Walid Jibrin, gonnooɗo hooreejo Senaa, Adolphus Wabara, ummii hooreejo keso fedde toppitiinde ko fayti e njuɓɓudi laamu (PDP). == Nguurndam neɗɗo == Adolfus resi Felicia Edomola Ikhile mo LGA Esan-West to diiwaan Edo. Ko o ardiiɗo, o golliima e ammbasadeer leydi Najeriya, to Londres, ɗo ɓe kawri, e konsulaa leydi Najeriya to New York. Ɓe njogii ko ɓiɓɓe ɗiɗo. Debbo makko maayi ko ñalnde 10 abriil 2022 tawi ina yahra e duuɓi 69 caggal hare e rafi kanseer. == Tuugnorgal == qzwatnea81zwa7ci6diyqsmnqny1i2k 182907 182906 2026-08-16T10:39:25Z Ilya Discuss 10103 182907 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Adolphus Nduneweh Wabara''' (jibinaa ko 1 lewru juko hitaande 1948) ko siyaasyanke e dipolomasiijo [[Naajeeriya]], o laati hooreejo 10ɓo suudu senaa Naajeeriya diga 2003 haa 2005.<ref name="afdev">{{cite web|url=http://www.afdevinfo.com/htmlreports/peo/peo_3635.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20120311070444/http://www.afdevinfo.com/htmlreports/peo/peo_3635.html|url-status=dead|archive-date=11 March 2012|title=Adolphus Wabara|publisher=AfDevInfo|access-date=14 September 2009}}</ref> Tergal arandewal nder lanyol Democratic Party (PDP), Wabara, o laati tergal nder kawtal lesdi Naajeeriya (NRC) e tergal nder suudu sarɗiiji lesdi Abia nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya 3rd Republic. O yahi haa o naati nder lanyol yimɓe nder hitaande 1998, o suɓaama senateer Abia South nder suudu joonde lesdi Naajeeriya ngam duuɓi ɗiɗi jokkindirɗi..<ref>{{cite news|last=Ezugwu|first=Obinna|date=February 26, 2020|title=Like the Iroko, Sir Marc Wabara still stands tall @69|work=Business Hallmark|url=https://hallmarknews.com/like-the-iroko-sir-marc-wabara-still-stands-tall-67/|access-date=31 August 2021}}</ref> O janngi ko e Dental Sowiyet e oon sahaa, to duɗal jaaɓi haaɗtirde dowla Kiev ɗo o heɓi Master makko e jokkondiral hakkunde leyɗeele e dow teddungal.<ref>{{cite news|url=https://dailypost.ng/2021/08/06/why-i-annulled-june-12-election-involving-mko-abiola-babangida/|location=Lagos, Nigeria|title=Why I annulled June 12 election involving MKO Abiola – Babangida|last=Silas|first=Don|date=6 August 2021|access-date=2 October 2024|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]}}</ref> == Caalaje == Adolphus jibinaa ko ñalnde 1 lewru nduu hitaande 1948, to wuro wiyeteengo Port Harcourt, to diiwaan Rivers, to leydi Nijeer. Baaba makko, jeyaaɗo to Ohambele, Ndoki to diiwaan Abia, o gollotoo ko e fedde nde, yumma makko ko njulaagu. Baaba makko kadi ko tergal NCNC gonngal e fuɗɗoode Dental Dowlaaji Igbo e fuɗɗoode mum. Adolphus ko ɗiɗaɓo e nder ɓiɓɓe njeeɗiɗo, miñiraaɓe jeegom e miñi mum debbo gooto.<ref>{{cite web|url=https://www1.aucegypt.edu/src/engendering/Documents/Common/EngenderingDevelopmentandDemocracybooklet2004.pdf|title=EnGENDERing Development and Democracy|date=3–5 December 2003|publisher=Commonwealth Parliamentary Association|access-date=2 October 2024}}</ref> == Jaangirde == Adolphus Wabara naati duɗal jaaɓi haaɗtirde sukaaɓe Methodist, to Lagos, o heɓi heen seedantaagal makko e hitaande 1966. Caggal nde o heɓi bursi Fedde nde ngam janngude to Dental Sowiyet, Wabara yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde dowla Kiev, to Kiev ɗo o heɓi dipolom makko e jokkondiral hakkunde leyɗeele e hitaande 1976 Ɗemngal [[Riisii|Riisi]] to duɗal jaaɓi haaɗtirde Voronezh to Riisi hakkundeejo..<ref>{{cite news|url=https://dailypost.ng/2021/08/06/why-i-annulled-june-12-election-involving-mko-abiola-babangida/|location=Lagos, Nigeria|title=Why I annulled June 12 election involving MKO Abiola – Babangida|last=Silas|first=Don|date=6 August 2021|access-date=2 October 2024|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]}}</ref> == Fuɗɗoode golle == E darorɗe kitaale 1970, Wabara golliima to Ammbasadeer leydi Najeriya to Londres, ko o golloowo to bannge geɗe caggal leydi haa o artiraa to leydi Caad, o woni hooreejo leydi ndii e hitaande 1984. Duuɓi ɗiɗi caggal ɗuum, o woppi golle dipolomaasi, o arti Lagos, leydi Najeriya ɗo o gollotoo e golle seeɗa, ina heen kadi golle njulaagu (bread-making businesses). Kiriisuuji faggudu taariiɗi gonɗi e nder leydi Najeriya fof e kitaale 1980, ƴettii batte mum e golle makko, caggal ɗuum, Wabara golliima e ballal gardiiɗo mawɗo Apapa Trawlers, fedde nde wonaa laamuyankoore fedde Ibru tuggi 1985 haa 1989.<ref>{{cite web|url=https://ctcap.org/wp-content/uploads/2020/03/Nigeria-Senate-Second-Reading-of-the-Civil-Aviation-Act.pdf|title=5th National Assembly. Third Session|access-date=21 March 2023|website=ctcap.org|date=1 June 2006}}</ref> Gila ton, o waɗi kuugal maako arandewal nder siyaasaaku partiiji lesdi Naajeeriya. E sosde kawral lesdi Republicain ngal laamu Ibraahiima Babangida, Wabara yi'i platform ngam laataago kuugal ngam yimɓe lesdi Ukwa East, lesdi Abia. Caggal nde o dañi primaaji lannda, o dañi wooteeji 1992, o fooli kanndidaa lannda Sosiyaal Demokaratik (SDP). Wabara wonti tergal teddungal e nder suudu sarɗiiji to leydi 3ɓiire..<ref>{{cite news|url=https://allafrica.com/stories/200503310188.html|title=Nigeria: PDP: Wabara Accepted to Resign|last1=Ologbondiyan|first1=Kola|last2=Okocha|first2=Chuks|last3=Ogbu|first3=Ahamefula|date=31 March 2005|work=[[This Day]]|place=Lagos|via=[[allAfrica]]|access-date=25 August 2022}}</ref> Ko ɗoon o toɗɗaa hooreejo Goomu suudu sarɗiiji ko faati e Asii e Pasifik. E nder ndeeɗoo darnde, o neldaa ko laamu fedde ndee e golle dipolomaasi to Dental Dowlaaji Amerik e fedde wiyeteende Black Congressional Caucus..<ref name="vanguard">{{cite news|url=https://www.vanguardngr.com/2022/04/former-senate-president-confirms-wifes-death/|location=Lagos, Nigeria|title=Former senate president confirms wife's death|date=11 April 2022|last=Oko|first=Steve|access-date=27 July 2024|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref> Laabi Wabara nder suudu dipiteeji, bana no soobiraaɓe maako, ta'aama nder hitaande 1993 nde ɓilla siyaasaaku lolluɗum "12 juin" fuɗɗi haa lesdi Naajeeriya. Wooteeji hooreleydaagu ɗi kanndidaa SDP, hooreejo M.K.O Abiola heɓi, ɗi laamu Ibraahiima Babangida ustii, ɗum anndini jiiɓru politik e jiiɓru. Oon hitaande, Wabara ina jeyaa e daraniiɓe ustude kuulal ngal, hay so tawii noon caggal nde hooreejo leydi ndi, hono Seneraal Sanni Abacha, fusi Parlemaa ngenndi. Caggal nde o waɗi dumunna juutɗo to New York, Wabara toɗɗaa yo o won diisneteeɗo e nder diiso laamu nokkuyankeewo Ukwa East, ɗum rokki mo fartaŋŋe golloraade e nder leydi hee. Ko ɗoon o ƴetti golle ɓeydooje, hono Diisneteeɗo toppitiiɗo jaŋde. E hitaande 1996, fartaŋŋe ari haa Wabara yahri yeeso e golle mum politik. Laamu Sani Abacha yaltinii porogaraam mbayliigu hakkunde 16 e 25 mars 1996. Ina jeyaa e ko ɓuri teeŋtude e porogaraam mbayliigu nguu, suɓngooji ɗi ngonaa lanndaaji e nder laamuuji nokkuuji e nder leydi Najeriya, e oon sahaa, Adolphus Wabara suɓaama, suɓaama kadi ngam wonde hooreejo diiso ngam Unkwa East Local Gover. Lannda Demokaraasi Leƴƴi sosaa ko e hitaande 1998, Wabara wonnoo ko tergal sosngal. Hitaande wootere caggal mum, o tawtoraama suɓngooji senateeruuji 1999, o heɓi mandat ngam wallitde diiwaan Abia South e nder senateeruuji leydi Najeriya 4th Republic. == Seneraal == Ñalnde 3 suwee 1999, Wabara hunnaama wonde senaateer Nijeer ; Balɗe 10 caggal nde Olusegun Obasanjo toɗɗaa e laamu. Wabara ɓooyaani ko toɗɗaa hooreejo goomu peeje Senaa ngam difaade caggal ɗuum, hooreejo goomu Senaa ngam geɗe polis. Ton, o waɗi kampaañ maako ngam nastuki budget ngam moƴƴitinki kuuɗe sooja’en e polis’en lesdi Naajeeriya. E fuɗɗoode kitaale 2000, moƴƴitingol kaɓirɗe konu, ƴellitgol ofiseeji baawɗi wonde fof, ɗi ɓooyaani ko ƴeewteede, moƴƴitingol njuɓɓudi kisal, ko golle Goomuuji Senaa ɗi Wabara ardii ɗii mbaɗi. Nde ɓe ɗon mari haaje ɓillaaji yimɓe miskineeɓe nder diiwalji lesdi Naajeeriya fuu, Wabara e senateer'en woɓɓe diga nokkuuje lesdi Naajeeriya ɗon ƴama kuugal waylugo. Ɗumɗoon noon, ko ngam ustude baasal e haɓaade caɗeele njulaagu petroŋ e ŋakkeende kisal e nder diiwaan Niiseer. Golle maɓɓe ballondiral addani Senaa Naajeeriya sosde e jaɓde sariya NDDC mo hitaande 2001. Laamu Obasanjo siifondirii e kuulal ngal, ko ɗum waɗi Komiseer ƴellitaare Delta [[Niger]] (NDDC) sosaa. Komisoŋ oo ina woodi haa hannde. E hitaande 2003, Adolphus Wabara heɓi nasaraaku nder cuɓi PDP ngam suɓol hooreejo leydi Naajeeriya ngam suɓol hooreejo leydi Naajeeriya ngam Abia South. Luutndiiɗo mo ɓurɗo hulɓinaade, mawɗo Chineye Imo, jeyaa ko e lannda leƴƴi leydi Najeriya (ANPP). Imo hollitaama ko kañum heɓi jaaltaaɓe e woote senaateeruuji, kono ñaawirdu appeal hollitii wonde Wabara suɓaama tigi rigi. Luural ummii ko adii e caggal ñaawoore ndee, kono e nder heen, Wabara huniima e nder Senaa leydi Najeriya ngam manndaa ɗiɗaɓo. == Hooreejo Senaa == Caggal nde o suɓaama kadi e wooteeji mawɗi 2003, Wabara suɓaama ñalnde 3 lewru juko hitaande 2003, o wonti hooreejo suudu sarɗiiji leydi Nijeer. O waɗnoo hoore makko e oon nokku e laamu makko gadano kono o suɓaaka, kono o suɓaama, duuɓi seeɗa caggal ɗuum. Bana hooreejo Senaa lesdi Naajeeriya, Wabara ɗon mari haaje huuwugo yimɓe lesdi Naajeeriya ngam tabitinki kuuɗe hukuumaaji rento lesdi Naajeeriya. O fotnoo kadi ko waasde naatde e jeytaare jaayɗe e ñaawoore. E nder batu Commonwealth e lewru Duujal 2003, Adolphus Wabara wiyi wonde “laamu jaabtiiɗo e baawɗo wonde fof ina foti wonde konngol ... nde tawnoo ko kañum tan woni kuutorgal ngam ɓamtude nafooje demokaraasi, sosde jawdi, e semmbinde yimɓe.” E nder balɗe 100 gadane ɗe o woni hooreejo leydi Naajeeriya, Senaa gollidii e ministeer kaalis, e gardagol Dr. Ngozi Okonjo Iweala ngam ustude ñamaale leydi Naajeeriya caggal leydi. Ɗum addani ɗum ustude ñamaale fotde miliyaaruuji capanɗe tati dolaar. E lewru Ogost 2003, Senaa Naajeeriya mo Wabara ardii, ƴetti kuulal jaŋde leslesre winndereere ngam tabitinde kala cukalel e nder leydi Naajeeriya ina jogii hakke jaŋde leslesre. Kuule goɗɗe ɗe njuɓɓudi makko ƴetti ko kuule kuutoragol jaayɗe, kuule waylude seedantaagal kuule, kuule Komisariyaa toppitiiɗo petroŋ, e goɗɗe keewɗe. Goɗɗum kadi ko Wabara heɓi e laamu mum ko eɓɓaande waylude doosɗe leydi 1999. O nuɗɗini dow Naajeeriya, bana lesdi ndi leƴƴi ɗuuɗɗi, ɗon mari haaje doosgal lesdi ngam heɓuki ɗuuɗal yimɓe maako, walaa cemmbiɗinki malla cemmbiɗinki. Wabara sosi goomu ngam ƴeewtaade doosɗe leydi 1999 ɗe udditaa e lewru suwee 2003. Ko ɓuri teeŋtude heen, Wabara ina waɗi nafoore e ittugol kuulal tataɓal ngal laamu Obasanjo addi. Ndee ɗoo kuulal, so siynaama, ina addana hooreeɓe leydi Najeriya jogaade manndaaji tati. Haala makko bonka, « Yimɓe am », fawii ko e darnde makko e kuulal ngal. == Ñaawoore duuɓi 14 == == Tuumre njulaagu == Ñalnde 22 marse 2005, Fedde Ngenndiije Dentuɗe (NTA) yaltinii ciimtol hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, ina tuuma e yeeso yimɓe fof wonde Wabara ina jeyaa e ko addani ɗum waɗde fenaande, fotde 55 miliyoŋ naira (400 000 dolaar). Ndeeɗoo bayyinaango waɗiraa ko aldaa e laawol sariya kuuɓtodinngol, ɗum addani sagataaɓe kewuuji, haa Wabara woppi golle hooreejo Senaa. Fabian Osuji, jaagorgal jaŋde e oon sahaa kadi ina wondi e ñaawoore ndee. Osuji ina wiyee yoɓi Wabara ngam yoɓde Senaa jaɓde bidsee ɓuuɓɗo, ɗoon e ɗoon hooreejo leydi ndii, hono Obasanjo, riiwti ɗum e golle mum. Wabara hollitii wonde tuumeede warngooji e njulaagu nguu ko fenaande, ko etaade añɓe politik bonnude innde makko. Ñaawirde Toownde Fedde nde. Wabara wi'i o ɗon hebbina wiɗitol ngol, nden o wi'i tuume ɗe'e ɗon mari fenaande, ɗe senateer'en Igbo'en yiɗɓe darnde maako ummini. Caggal nde o woppi laamu Senaa, Wabara, e Osuji e woɗɓe njoyo, ñaawaama yeeso Ñaawirde Toownde Fedde Ngenndiije Dentuɗe, Abuja ñalnde 12 abriil 2005, e juuɗe Komisariyaa toppitiiɗo ko fayti e njulaagu (ICPC). Limlebbi ɗaɓɓude e jaɓde njoɓdi e golle bonɗe goɗɗe cifaaɗe e Wabara, ɗe o jaɓaani. Tuumaaɗo oo nanngaa, ngoppitaa balɗe nay haa ɓe njaltinaa e kasoo.Nde o woni e jogaade darnde senaateer e nder Asaambele ngenndi, ñaawoore Wabara ndee yaajii haa ɓurti e laamu makko ɗiɗaɓuru. Caggal hareeji sariya juutɗi, ñalnde 1 suwee 2010, ñaawoore Wabara woppitaa. Ñaawirde ndee wiyi wonde tuume ɗee ko fenaande, tee ɗe ndartinaani hollude geɗe prima facie ɗe tuumaaɗo oo waɗi. Ñaawirde ndee hollitii wonde golle laamu fedde ndee e tuumeede ɗee ɓuri hersinaade, ko barbareeje, e ko aldaa e siwil sabu tuumaaɗo oo waɗaani haala e hay gooto e gollotooɓe e kisal hade ñaawoore jaaynde ndee, haa jooni, ɓe mbiyi ko ɓe tooñooɓe. Ñaawirde Odili, ñaawoowo kalfinaaɗo ñaawoore ndee, wiyi wonde « tuumaaɗo oo alaa ko waawi jaabaade e sariya, ɗum noon ina foti yoɓde ɗum ». ICPC, nde weltaaki e ñaawoore ndee, wullitii to Ñaawirde Toownde ɗo ñaawooɓe ɓee kawri, ñaawirde ndee yo ñaawoore ndee artire to Ñaawirde Toownde ngam yaawde ñaaweede E lewru marse 2019, duuɓi sappo e nay caggal nde o arti e Ñaawirde Toownde Fedde nde, Wabara woppitaa, o woppitaa tuumeede warngooji. E wiyde ñaawirdu nduu rewrude e hooreejo ñaawirdu S.E Aladetoyinbo, ñaawirdu nduu waawaano tabitinde ñaawoore ndee e addude seedtiiɓe. Nde tawnoo hujjaaji keewɗi ngalaa ngam ñaawde ñaawoore ndee, tuumaaɗo oo, haa arti noon e Wabara, njaltinaama e kuulal 355 sariya jowitiiɗo e njuɓɓudi ñaawoore warhoore 2015, ngal wiyi : « so tawii wullitaango e kala sahaa hade yamiroore sakkitiinde waɗeede e nder ñaawoore ndee, ina weltina ñaawirdu nduu wonde ina woodi kuule keewɗe ngam hisnude ɗum ina waawi jaɓde mo ittude wullitaango ngoo, caggal ɗuum o woppira tuumaaɗo oo." == Golle goɗɗe e teddungal == Adolfus Wabara joginoo tiitooɗe aadaaji, ko wayi no Agbawodike Izu mo Eziama to Aba, to diiwaan Abia. Caggal nde o heɓi Ph.D. e nder Human Resources to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Micheal Okapara to duɗal jaaɓi-haaɗtirde ndema, o toɗɗaa ko e juuɗe guwerneer Okezie Ikpeazu ngam wonde Pro-Chancellor e hooreejo Diiso Goomu Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Abia State e hitaande 2015. O golliima e ndeen mbaadi fotde duuɓi ɗiɗi e baɗte e nder electrification duɗal jaaɓi-haaɗtirde ngal e "wellx Jaŋde," Londres. Ndee eɓɓaande noon, ko ngam rokkude almudɓe duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal fartaŋŋeeji wiɗtooji ballondiral. Ɗeeɗoo golle fof e wayde noon, udditgol Diiso Goomu nguu, sabu politik, waɗii ñalnde 20 marse 2022 caggal nde Adolphus waɗi haala wonde « PDP maa majju Abia so tawii darnde Guwerneer 2023 ndee zonaama to Ngwa ». Ko o mawɗo dowla, tergal lannda Demokaraasi Yimɓe, Wabara woni koolaaɗo kuuɓal PDP. O jeyaa kadi ko e duɗal jokkondiral hakkunde yimɓe to Londres. E lewru noowammbar 2022 caggal nde gonnooɗo hooreejo BoT woppi laamu, Walid Jibrin, gonnooɗo hooreejo Senaa, Adolphus Wabara, ummii hooreejo keso fedde toppitiinde ko fayti e njuɓɓudi laamu (PDP). == Nguurndam neɗɗo == Adolfus resi Felicia Edomola Ikhile mo LGA Esan-West to diiwaan Edo. Ko o ardiiɗo, o golliima e ammbasadeer leydi Najeriya, to Londres, ɗo ɓe kawri, e konsulaa leydi Najeriya to New York. Ɓe njogii ko ɓiɓɓe ɗiɗo. Debbo makko maayi ko ñalnde 10 abriil 2022 tawi ina yahra e duuɓi 69 caggal hare e rafi kanseer. == Tuugnorgal == 3tg30nk03sr979bgzxf8r2hu9quotpn 182908 182907 2026-08-16T10:41:14Z Ilya Discuss 10103 182908 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Adolphus Nduneweh Wabara''' (jibinaa ko 1 lewru juko hitaande 1948) ko siyaasyanke e dipolomasiijo [[Naajeeriya]], o laati hooreejo 10ɓo suudu senaa Naajeeriya diga 2003 haa 2005.<ref name="afdev">{{cite web|url=http://www.afdevinfo.com/htmlreports/peo/peo_3635.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20120311070444/http://www.afdevinfo.com/htmlreports/peo/peo_3635.html|url-status=dead|archive-date=11 March 2012|title=Adolphus Wabara|publisher=AfDevInfo|access-date=14 September 2009}}</ref> Tergal arandewal nder lanyol Democratic Party (PDP), Wabara, o laati tergal nder kawtal lesdi Naajeeriya (NRC) e tergal nder suudu sarɗiiji lesdi Abia nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya 3rd Republic. O yahi haa o naati nder lanyol yimɓe nder hitaande 1998, o suɓaama senateer Abia South nder suudu joonde lesdi Naajeeriya ngam duuɓi ɗiɗi jokkindirɗi..<ref>{{cite news|last=Ezugwu|first=Obinna|date=February 26, 2020|title=Like the Iroko, Sir Marc Wabara still stands tall @69|work=Business Hallmark|url=https://hallmarknews.com/like-the-iroko-sir-marc-wabara-still-stands-tall-67/|access-date=31 August 2021}}</ref> O janngi ko e Dental Sowiyet e oon sahaa, to duɗal jaaɓi haaɗtirde dowla Kiev ɗo o heɓi Master makko e jokkondiral hakkunde leyɗeele e dow teddungal.<ref>{{cite news|url=https://dailypost.ng/2021/08/06/why-i-annulled-june-12-election-involving-mko-abiola-babangida/|location=Lagos, Nigeria|title=Why I annulled June 12 election involving MKO Abiola – Babangida|last=Silas|first=Don|date=6 August 2021|access-date=2 October 2024|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]}}</ref> == Caalaje == Adolphus jibinaa ko ñalnde 1 lewru nduu hitaande 1948, to wuro wiyeteengo Port Harcourt, to diiwaan Rivers, to leydi Nijeer. Baaba makko, jeyaaɗo to Ohambele, Ndoki to diiwaan Abia, o gollotoo ko e fedde nde, yumma makko ko njulaagu. Baaba makko kadi ko tergal NCNC gonngal e fuɗɗoode Dental Dowlaaji Igbo e fuɗɗoode mum. Adolphus ko ɗiɗaɓo e nder ɓiɓɓe njeeɗiɗo, miñiraaɓe jeegom e miñi mum debbo gooto.<ref>{{cite web|url=https://www1.aucegypt.edu/src/engendering/Documents/Common/EngenderingDevelopmentandDemocracybooklet2004.pdf|title=EnGENDERing Development and Democracy|date=3–5 December 2003|publisher=Commonwealth Parliamentary Association|access-date=2 October 2024}}</ref> == Jaangirde == Adolphus Wabara naati duɗal jaaɓi haaɗtirde sukaaɓe Methodist, to Lagos, o heɓi heen seedantaagal makko e hitaande 1966. Caggal nde o heɓi bursi Fedde nde ngam janngude to Dental Sowiyet, Wabara yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde dowla Kiev, to Kiev ɗo o heɓi dipolom makko e jokkondiral hakkunde leyɗeele e hitaande 1976 Ɗemngal [[Riisii|Riisi]] to duɗal jaaɓi haaɗtirde Voronezh to Riisi hakkundeejo..<ref>{{cite news|url=https://dailypost.ng/2021/08/06/why-i-annulled-june-12-election-involving-mko-abiola-babangida/|location=Lagos, Nigeria|title=Why I annulled June 12 election involving MKO Abiola – Babangida|last=Silas|first=Don|date=6 August 2021|access-date=2 October 2024|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]}}</ref> == Fuɗɗoode golle == E darorɗe kitaale 1970, Wabara golliima to Ammbasadeer leydi Najeriya to Londres, ko o golloowo to bannge geɗe caggal leydi haa o artiraa to leydi Caad, o woni hooreejo leydi ndii e hitaande 1984. Duuɓi ɗiɗi caggal ɗuum, o woppi golle dipolomaasi, o arti Lagos, leydi Najeriya ɗo o gollotoo e golle seeɗa, ina heen kadi golle njulaagu (bread-making businesses). Kiriisuuji faggudu taariiɗi gonɗi e nder leydi Najeriya fof e kitaale 1980, ƴettii batte mum e golle makko, caggal ɗuum, Wabara golliima e ballal gardiiɗo mawɗo Apapa Trawlers, fedde nde wonaa laamuyankoore fedde Ibru tuggi 1985 haa 1989.<ref>{{cite web|url=https://ctcap.org/wp-content/uploads/2020/03/Nigeria-Senate-Second-Reading-of-the-Civil-Aviation-Act.pdf|title=5th National Assembly. Third Session|access-date=21 March 2023|website=ctcap.org|date=1 June 2006}}</ref> Gila ton, o waɗi kuugal maako arandewal nder siyaasaaku partiiji lesdi Naajeeriya. E sosde kawral lesdi Republicain ngal laamu Ibraahiima Babangida, Wabara yi'i platform ngam laataago kuugal ngam yimɓe lesdi Ukwa East, lesdi Abia. Caggal nde o dañi primaaji lannda, o dañi wooteeji 1992, o fooli kanndidaa lannda Sosiyaal Demokaratik (SDP). Wabara wonti tergal teddungal e nder suudu sarɗiiji to leydi 3ɓiire..<ref>{{cite news|url=https://allafrica.com/stories/200503310188.html|title=Nigeria: PDP: Wabara Accepted to Resign|last1=Ologbondiyan|first1=Kola|last2=Okocha|first2=Chuks|last3=Ogbu|first3=Ahamefula|date=31 March 2005|work=[[This Day]]|place=Lagos|via=[[allAfrica]]|access-date=25 August 2022}}</ref> Ko ɗoon o toɗɗaa hooreejo Goomu suudu sarɗiiji ko faati e Asii e Pasifik. E nder ndeeɗoo darnde, o neldaa ko laamu fedde ndee e golle dipolomaasi to Dental Dowlaaji Amerik e fedde wiyeteende Black Congressional Caucus..<ref name="vanguard">{{cite news|url=https://www.vanguardngr.com/2022/04/former-senate-president-confirms-wifes-death/|location=Lagos, Nigeria|title=Former senate president confirms wife's death|date=11 April 2022|last=Oko|first=Steve|access-date=27 July 2024|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref> Laabi Wabara nder suudu dipiteeji, bana no soobiraaɓe maako, ta'aama nder hitaande 1993 nde ɓilla siyaasaaku lolluɗum "12 juin" fuɗɗi haa lesdi Naajeeriya. Wooteeji hooreleydaagu ɗi kanndidaa SDP, hooreejo M.K.O Abiola heɓi, ɗi laamu Ibraahiima Babangida ustii, ɗum anndini jiiɓru politik e jiiɓru.<ref>{{cite web|url=https://acadaextra.com/sen-adolfus-wabara-gets-appointment-as-chairman-absu-governing-council/|title=Sen. Adolfus Wabara Gets Appointment as Chairman ABSU Governing Council|last=Idris|first=Opeyemi|date=6 April 2016|access-date=2 October 2024}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.vanguardngr.com/2022/03/wabara-removed-as-absu-pro-chancellor-hours-after-warning-against-ngwa-man-succeeding-ikpeazu-in-2023/|location=Lagos, Nigeria|title=Wabara removed as ABSU pro-chancellor hours after warning against Ngwa man succeeding Ikpeazu in 2023|date=21 March 2022|last=Oko|first=Steve|access-date=2 October 2024|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref> Oon hitaande, Wabara ina jeyaa e daraniiɓe ustude kuulal ngal, hay so tawii noon caggal nde hooreejo leydi ndi, hono Seneraal Sanni Abacha, fusi Parlemaa ngenndi. Caggal nde o waɗi dumunna juutɗo to New York, Wabara toɗɗaa yo o won diisneteeɗo e nder diiso laamu nokkuyankeewo Ukwa East, ɗum rokki mo fartaŋŋe golloraade e nder leydi hee. Ko ɗoon o ƴetti golle ɓeydooje, hono Diisneteeɗo toppitiiɗo jaŋde. E hitaande 1996, fartaŋŋe ari haa Wabara yahri yeeso e golle mum politik. Laamu Sani Abacha yaltinii porogaraam mbayliigu hakkunde 16 e 25 mars 1996. Ina jeyaa e ko ɓuri teeŋtude e porogaraam mbayliigu nguu, suɓngooji ɗi ngonaa lanndaaji e nder laamuuji nokkuuji e nder leydi Najeriya, e oon sahaa, Adolphus Wabara suɓaama, suɓaama kadi ngam wonde hooreejo diiso ngam Unkwa East Local Gover. Lannda Demokaraasi Leƴƴi sosaa ko e hitaande 1998, Wabara wonnoo ko tergal sosngal. Hitaande wootere caggal mum, o tawtoraama suɓngooji senateeruuji 1999, o heɓi mandat ngam wallitde diiwaan Abia South e nder senateeruuji leydi Najeriya 4th Republic. == Seneraal == Ñalnde 3 suwee 1999, Wabara hunnaama wonde senaateer Nijeer ; Balɗe 10 caggal nde Olusegun Obasanjo toɗɗaa e laamu. Wabara ɓooyaani ko toɗɗaa hooreejo goomu peeje Senaa ngam difaade caggal ɗuum, hooreejo goomu Senaa ngam geɗe polis. Ton, o waɗi kampaañ maako ngam nastuki budget ngam moƴƴitinki kuuɗe sooja’en e polis’en lesdi Naajeeriya. E fuɗɗoode kitaale 2000, moƴƴitingol kaɓirɗe konu, ƴellitgol ofiseeji baawɗi wonde fof, ɗi ɓooyaani ko ƴeewteede, moƴƴitingol njuɓɓudi kisal, ko golle Goomuuji Senaa ɗi Wabara ardii ɗii mbaɗi. Nde ɓe ɗon mari haaje ɓillaaji yimɓe miskineeɓe nder diiwalji lesdi Naajeeriya fuu, Wabara e senateer'en woɓɓe diga nokkuuje lesdi Naajeeriya ɗon ƴama kuugal waylugo. Ɗumɗoon noon, ko ngam ustude baasal e haɓaade caɗeele njulaagu petroŋ e ŋakkeende kisal e nder diiwaan Niiseer. Golle maɓɓe ballondiral addani Senaa Naajeeriya sosde e jaɓde sariya NDDC mo hitaande 2001. Laamu Obasanjo siifondirii e kuulal ngal, ko ɗum waɗi Komiseer ƴellitaare Delta [[Niger]] (NDDC) sosaa. Komisoŋ oo ina woodi haa hannde. E hitaande 2003, Adolphus Wabara heɓi nasaraaku nder cuɓi PDP ngam suɓol hooreejo leydi Naajeeriya ngam suɓol hooreejo leydi Naajeeriya ngam Abia South. Luutndiiɗo mo ɓurɗo hulɓinaade, mawɗo Chineye Imo, jeyaa ko e lannda leƴƴi leydi Najeriya (ANPP). Imo hollitaama ko kañum heɓi jaaltaaɓe e woote senaateeruuji, kono ñaawirdu appeal hollitii wonde Wabara suɓaama tigi rigi. Luural ummii ko adii e caggal ñaawoore ndee, kono e nder heen, Wabara huniima e nder Senaa leydi Najeriya ngam manndaa ɗiɗaɓo. == Hooreejo Senaa == Caggal nde o suɓaama kadi e wooteeji mawɗi 2003, Wabara suɓaama ñalnde 3 lewru juko hitaande 2003, o wonti hooreejo suudu sarɗiiji leydi Nijeer. O waɗnoo hoore makko e oon nokku e laamu makko gadano kono o suɓaaka, kono o suɓaama, duuɓi seeɗa caggal ɗuum. Bana hooreejo Senaa lesdi Naajeeriya, Wabara ɗon mari haaje huuwugo yimɓe lesdi Naajeeriya ngam tabitinki kuuɗe hukuumaaji rento lesdi Naajeeriya. O fotnoo kadi ko waasde naatde e jeytaare jaayɗe e ñaawoore. E nder batu Commonwealth e lewru Duujal 2003, Adolphus Wabara wiyi wonde “laamu jaabtiiɗo e baawɗo wonde fof ina foti wonde konngol ... nde tawnoo ko kañum tan woni kuutorgal ngam ɓamtude nafooje demokaraasi, sosde jawdi, e semmbinde yimɓe.” E nder balɗe 100 gadane ɗe o woni hooreejo leydi Naajeeriya, Senaa gollidii e ministeer kaalis, e gardagol Dr. Ngozi Okonjo Iweala ngam ustude ñamaale leydi Naajeeriya caggal leydi. Ɗum addani ɗum ustude ñamaale fotde miliyaaruuji capanɗe tati dolaar. E lewru Ogost 2003, Senaa Naajeeriya mo Wabara ardii, ƴetti kuulal jaŋde leslesre winndereere ngam tabitinde kala cukalel e nder leydi Naajeeriya ina jogii hakke jaŋde leslesre. Kuule goɗɗe ɗe njuɓɓudi makko ƴetti ko kuule kuutoragol jaayɗe, kuule waylude seedantaagal kuule, kuule Komisariyaa toppitiiɗo petroŋ, e goɗɗe keewɗe. Goɗɗum kadi ko Wabara heɓi e laamu mum ko eɓɓaande waylude doosɗe leydi 1999. O nuɗɗini dow Naajeeriya, bana lesdi ndi leƴƴi ɗuuɗɗi, ɗon mari haaje doosgal lesdi ngam heɓuki ɗuuɗal yimɓe maako, walaa cemmbiɗinki malla cemmbiɗinki. Wabara sosi goomu ngam ƴeewtaade doosɗe leydi 1999 ɗe udditaa e lewru suwee 2003. Ko ɓuri teeŋtude heen, Wabara ina waɗi nafoore e ittugol kuulal tataɓal ngal laamu Obasanjo addi. Ndee ɗoo kuulal, so siynaama, ina addana hooreeɓe leydi Najeriya jogaade manndaaji tati. Haala makko bonka, « Yimɓe am », fawii ko e darnde makko e kuulal ngal. == Ñaawoore duuɓi 14 == == Tuumre njulaagu == Ñalnde 22 marse 2005, Fedde Ngenndiije Dentuɗe (NTA) yaltinii ciimtol hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, ina tuuma e yeeso yimɓe fof wonde Wabara ina jeyaa e ko addani ɗum waɗde fenaande, fotde 55 miliyoŋ naira (400 000 dolaar). Ndeeɗoo bayyinaango waɗiraa ko aldaa e laawol sariya kuuɓtodinngol, ɗum addani sagataaɓe kewuuji, haa Wabara woppi golle hooreejo Senaa. Fabian Osuji, jaagorgal jaŋde e oon sahaa kadi ina wondi e ñaawoore ndee. Osuji ina wiyee yoɓi Wabara ngam yoɓde Senaa jaɓde bidsee ɓuuɓɗo, ɗoon e ɗoon hooreejo leydi ndii, hono Obasanjo, riiwti ɗum e golle mum. Wabara hollitii wonde tuumeede warngooji e njulaagu nguu ko fenaande, ko etaade añɓe politik bonnude innde makko. Ñaawirde Toownde Fedde nde. Wabara wi'i o ɗon hebbina wiɗitol ngol, nden o wi'i tuume ɗe'e ɗon mari fenaande, ɗe senateer'en Igbo'en yiɗɓe darnde maako ummini. Caggal nde o woppi laamu Senaa, Wabara, e Osuji e woɗɓe njoyo, ñaawaama yeeso Ñaawirde Toownde Fedde Ngenndiije Dentuɗe, Abuja ñalnde 12 abriil 2005, e juuɗe Komisariyaa toppitiiɗo ko fayti e njulaagu (ICPC). Limlebbi ɗaɓɓude e jaɓde njoɓdi e golle bonɗe goɗɗe cifaaɗe e Wabara, ɗe o jaɓaani. Tuumaaɗo oo nanngaa, ngoppitaa balɗe nay haa ɓe njaltinaa e kasoo.Nde o woni e jogaade darnde senaateer e nder Asaambele ngenndi, ñaawoore Wabara ndee yaajii haa ɓurti e laamu makko ɗiɗaɓuru. Caggal hareeji sariya juutɗi, ñalnde 1 suwee 2010, ñaawoore Wabara woppitaa. Ñaawirde ndee wiyi wonde tuume ɗee ko fenaande, tee ɗe ndartinaani hollude geɗe prima facie ɗe tuumaaɗo oo waɗi. Ñaawirde ndee hollitii wonde golle laamu fedde ndee e tuumeede ɗee ɓuri hersinaade, ko barbareeje, e ko aldaa e siwil sabu tuumaaɗo oo waɗaani haala e hay gooto e gollotooɓe e kisal hade ñaawoore jaaynde ndee, haa jooni, ɓe mbiyi ko ɓe tooñooɓe. Ñaawirde Odili, ñaawoowo kalfinaaɗo ñaawoore ndee, wiyi wonde « tuumaaɗo oo alaa ko waawi jaabaade e sariya, ɗum noon ina foti yoɓde ɗum ». ICPC, nde weltaaki e ñaawoore ndee, wullitii to Ñaawirde Toownde ɗo ñaawooɓe ɓee kawri, ñaawirde ndee yo ñaawoore ndee artire to Ñaawirde Toownde ngam yaawde ñaaweede E lewru marse 2019, duuɓi sappo e nay caggal nde o arti e Ñaawirde Toownde Fedde nde, Wabara woppitaa, o woppitaa tuumeede warngooji. E wiyde ñaawirdu nduu rewrude e hooreejo ñaawirdu S.E Aladetoyinbo, ñaawirdu nduu waawaano tabitinde ñaawoore ndee e addude seedtiiɓe. Nde tawnoo hujjaaji keewɗi ngalaa ngam ñaawde ñaawoore ndee, tuumaaɗo oo, haa arti noon e Wabara, njaltinaama e kuulal 355 sariya jowitiiɗo e njuɓɓudi ñaawoore warhoore 2015, ngal wiyi : « so tawii wullitaango e kala sahaa hade yamiroore sakkitiinde waɗeede e nder ñaawoore ndee, ina weltina ñaawirdu nduu wonde ina woodi kuule keewɗe ngam hisnude ɗum ina waawi jaɓde mo ittude wullitaango ngoo, caggal ɗuum o woppira tuumaaɗo oo." == Golle goɗɗe e teddungal == Adolfus Wabara joginoo tiitooɗe aadaaji, ko wayi no Agbawodike Izu mo Eziama to Aba, to diiwaan Abia. Caggal nde o heɓi Ph.D. e nder Human Resources to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Micheal Okapara to duɗal jaaɓi-haaɗtirde ndema, o toɗɗaa ko e juuɗe guwerneer Okezie Ikpeazu ngam wonde Pro-Chancellor e hooreejo Diiso Goomu Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Abia State e hitaande 2015. O golliima e ndeen mbaadi fotde duuɓi ɗiɗi e baɗte e nder electrification duɗal jaaɓi-haaɗtirde ngal e "wellx Jaŋde," Londres. Ndee eɓɓaande noon, ko ngam rokkude almudɓe duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal fartaŋŋeeji wiɗtooji ballondiral. Ɗeeɗoo golle fof e wayde noon, udditgol Diiso Goomu nguu, sabu politik, waɗii ñalnde 20 marse 2022 caggal nde Adolphus waɗi haala wonde « PDP maa majju Abia so tawii darnde Guwerneer 2023 ndee zonaama to Ngwa ». Ko o mawɗo dowla, tergal lannda Demokaraasi Yimɓe, Wabara woni koolaaɗo kuuɓal PDP. O jeyaa kadi ko e duɗal jokkondiral hakkunde yimɓe to Londres. E lewru noowammbar 2022 caggal nde gonnooɗo hooreejo BoT woppi laamu, Walid Jibrin, gonnooɗo hooreejo Senaa, Adolphus Wabara, ummii hooreejo keso fedde toppitiinde ko fayti e njuɓɓudi laamu (PDP). == Nguurndam neɗɗo == Adolfus resi Felicia Edomola Ikhile mo LGA Esan-West to diiwaan Edo. Ko o ardiiɗo, o golliima e ammbasadeer leydi Najeriya, to Londres, ɗo ɓe kawri, e konsulaa leydi Najeriya to New York. Ɓe njogii ko ɓiɓɓe ɗiɗo. Debbo makko maayi ko ñalnde 10 abriil 2022 tawi ina yahra e duuɓi 69 caggal hare e rafi kanseer. == Tuugnorgal == hjwozigldbcfxbipllueoolcave4r1w Nenadi Usman 0 42297 182884 178196 2026-08-16T10:12:32Z Ilya Discuss 10103 182884 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Nenadi Esther Usman''' (jibinaa ko 12 noowammbar 1966) ko politikaajo leydi Naajeeriya, o wonii hooreejo leydi ndii e lannda gollooɓe gila 2026. Gonnooɗo jaagorgal kaalis, o suɓaama senateer leydi Naajeeriya lomtotooɗo diiwaan senaateeruuji Kaduna e nder lewru abriil 2011.<ref>{{Cite news|last=Ede|first=Ndidiamaka|title=Court sacks Julius Abure as Labour Party chair, names party's authentic leader|newspaper=[[Premium Times]]|date=21 January 2026|url=https://www.premiumtimesng.com/news/top-news/850977-court-sacks-julius-abure-as-labour-party-chair-names-partys-authentic-leader.html|access-date=22 January 2026}}</ref>.<ref name="Musa20110414">{{Cite news|url=http://dailytrust.dailytrust.com/index.php?option=com_content&view=article&id=16960:as-kaduna-acn-rejects-election-results&catid=1:news&Itemid=2|title=...As Kaduna ACN rejects election results|date=14 April 2011|author=Ibraheem Musa|access-date=21 April 2011|archive-date=14 August 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110814063722/http://dailytrust.dailytrust.com/index.php?option=com_content&view=article&id=16960:as-kaduna-acn-rejects-election-results&catid=1:news&Itemid=2|url-status=dead|newspaper=[[Daily Trust]]}}</ref> == Fuɗɗoode golle == Usman fuɗɗii jaŋde mum ko to Jos, caggal ɗuum Kagoro, caggal ɗuum o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu fedde ndee, to Jos, to diiwaan Plateau. O heɓi caggal mum dipolomaaji makko gadani e Geography to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria, caggal ɗuum o heɓi dipolom makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Jos. O woniino gardiiɗo Dana Ventures, caggal ɗuum o woniino jaagorgal to bannge golle e nder diiwaan Kaduna e hitaande 1992. O woniino kadi jaagorgal to bannge golle e nder hitaande 1993 to FCDA to9nel 1998.<ref name="auto">{{Cite web|last=Apoola|first=Tope|date=2023|title=Nenadi USMAN|url=https://litcaf.com/nenadi-usman/#0|website=itcaf.com}}</ref> Usman waɗii darnde mawnde nder semmbiɗinki rewɓe ngam o mari darnde mawnde nder sosde fedde nde wonaa laamuyankoore wi'eteende "Jaŋde e semmbiɗinki rewɓe" nde jooɗorde mum woni Jere nder diiwal Kaduna nden o woni hooreejo jooni kawtal N.G.O's ngam ɓamtaare rewɓe nder diiwal Kaduna. Omo jogii debbo, omo jogii ɓiɓɓe nayo.<ref>{{Cite news|last=Alabelewa|first=Abdulgafar|date=1 April 2020|title=Former Finance Minister Nenadi Usman loses husband|pages=1|url=https://thenationonlineng.net/former-finance-minister-nenadi-usman-loses-husband/|location=Lagos, Nigeria|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]}}</ref> == Golle politik == O laati tergal nder kawtal lesdi Kaduna nder kawtal lesdi Republicain (NRC). O woniino kadi tergal cuɓaaɗo e nder suudu sarɗiiji, o lomtii diiwaan Kachia/Kagarko e les njiimaandi lannda Kongres Naajeeriya e hitaande 1998. O toɗɗaama komisinaajo e nder diiwaan Kaduna gila 1999 haa 2002, caggal ɗuum komisinaajo ngam taariindi & jawdi tawaandi e nder diiwaan oo e komisinaajo ngam cellal e nder hitaande 200,22 2003.<ref>{{Cite news|last=III|first=Admin|date=16 July 2015|title=Nenadi Usman and Jonathan Campaign Organisation|url=https://blueprint.ng/nenadi-usman-and-jonathan-campaign-organisation/|location=Abuja, Nigeria|access-date=21 September 2023|newspaper=[[Blueprint (newspaper)|Blueprint]]|language=en-US}}</ref> Ko kanko wonnoo gardiiɗo Alh. Ahmed Makarfi Kampaañ ekipaaji e hitaande 1999 e o suɓaama kadi hooreejo goomu kampaañ e hitaande 2003. O woniino ardiiɗo goomu kampaañ mawɗo diiwaan Kaduna Olusegun Obasanjo.<ref>{{Cite news|last=Ogunyemi|first=Ifedayo|date=1 April 2020|title=Former minister of finance, Nenadi Usman, loses husband|url=https://tribuneonlineng.com/former-minister-of-finance-nenadi-usman-loses-husband/|access-date=19 March 2024|newspaper=[[Nigerian Tribune]]|language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite news|date=1 April 2020|title=Former Finance Minister Nenadi Usman loses husband|url=https://thenationonlineng.net/former-finance-minister-nenadi-usman-loses-husband/|location=Lagos, Nigeria|access-date=22 May 2021|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]|language=en-US}}</ref> O toɗɗaa jaagorgal dowla ko feewti e kaalis, caggal ɗuum o woni jaagorgal kaalis ko laamu Obasanjo. O suɓaama senaateer ngam Kaduna Sud nder wooteeji lewru Abriil 2011, o ɗonno dogga dow laylaytol lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). Kongres Action mo leydi Najeriya (ACN) luutndii njeñtudi ndi. Ko o senator leydi Naajeeriya, o ɗon ƴama laamu lesdi Naajeeriya ngam ɓesdugo hakkiilo dow rewɓe e sukaaɓe, ɓe o noddi ɓe ɓurduɓe ɓuutuki nder rento. == Nguurndam neɗɗo == Nenadi resii HRH Dr. Sa'ad Usman, Amir Jere nder diiwal Kaduna mo maayi nder lewru marse 2020 bee duuɓi 70, ɓaawo o heɓi == Political career == O waɗi darnde dowla Kaduna dowla dowla dowle National Republican Convention (NRC). O wonnoo boo ardiiɗo nder suudu wakiilo, o daraniiɓe kaɓirgal leydi Kachia/Kagarko nder jaɓɓaare United Nigeria Congress Party nder hitaande 1998. O laatii komisaaru nder Kaduna State diga 1999 haa 2002, nden kam komisaaru for environment & natural resources in the state in 2002, nden boo kamisaaru for health diga 2002 haa 2003. O ɗon woni mo ɗon walli Alh. Ahmed Makarfi Kampaani team nder 1999 nden o jeyaama hooreejo komiteeji ngam ngam ngam ngam jaɓugo ngam jaɓuki kampaani 2003. O laati mo ɗon daraniiɗo hooreejo lesdi Kaduna [[Olusegun Obasanjo]] Kampaani Komite. O laatii hooreejo leydi ngam jaaynde e ɓaawo o laatii hooreeɗo jaaynde [[Olusegun Obasanjo|Obasanjo]]. O jeyaa senatoore Kaduna South nder suɓaaji Epril 2011, o jeyaa e dow fannu People's Democratic Party (PDP). Kawtal Action Congress of Nigeria (ACN) hawti e jaaynde ndee. Bana senatoore lesdi Naajeeriya, o ɗon yiɗi laamu hokke ɓeydude hakkiilo dow rewɓe e sukaaɓe, ɓe o noddi ɓe ɓurɓe ɓurna yimɓe ummaatoore. ==Tuugnorgal== 0jorps4ptgoxvw3rym5qn42ht8rqd2c Silas Janfa 0 42356 182793 181716 2026-08-15T16:02:43Z Ilya Discuss 10103 182793 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Silas Janfa''' suɓaama senatoor ngam diiwal Plateau South nder diiwal [[Diiwal Filato|Plateau]], [[Naajeeriya]] haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. Janfa heɓi doktoraa mum e njuɓɓudi kaalis . Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, o toɗɗaa e goomuuji ko faati e konte laamu, Mineraaluuji tiiɗɗi (cukko hooreejo), Aviation, Transport, Commerce e Delta Niger ..<ref>{{cite web|url=http://www.ekiti.com/ekitinews/default.php?news_Code=Tribunal&orderno=26&news_id=&newsGroupID=|title=Tribunal nullifies two senators' election|work=Punch|date=December 8, 2007|author=Jude Owuamanam|accessdate=2010-06-24}}</ref>.<ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200812160062.html|title=Appeal Court Affirms Shagaya's Election|author=Seriki Adinoyi|date=16 December 2008|publisher=ThisDay|accessdate=2010-06-24}}</ref> O toɗɗaa ko tergal goomu Senaa sosaa ngam ƴeewtaade ciimtol luulndiingol ngol goomu ngu senaateer Ibrahim Kuta ardii ngu tuumiino senaateeruuji keewɗi sabu ŋakkeende kaalis. O woniino ƴaañoowo ngam lomtaade diiwaan makko Senaa e manndaa ɗiɗaɓo e hitaande 2003, kono o fooli e wooteeji gardagol leydi ndii e [[Cosmas Niagwan]] . <ref name="bnw32" /> Janfa ummiima e lannda Action Congress Party, o dogi e oon nokku ngam heɓde jooɗorde Senaa Plateau South e hitaande 2007.<ref>{{cite web|url=http://www.nigeriacongress.org/assembly/committees1.htm|title=Congressional Committees|publisher=Nigeria Congress|accessdate=2010-06-24|url-status=usurped|archiveurl=https://web.archive.org/web/20091118151316/http://www.nigeriacongress.org/assembly/committees1.htm|archivedate=2009-11-18}}</ref> Woote ɗee keɓii John Shagaya, kono Janfa ɗaɓɓiri ñaawirdu woote nduu yo woppu njeñtudi ndii e dow tuugnaade e wonde woote ɗee mbaɗaama e nder nokkuuji tati tan e nder jeegom laamuuji nokkuuji ɗii. Ñaawirde ndee woppii suɓngo Shagaya, kono caggal wullitaango Shagaya hollitaama suɓaama. == Tuugnorgal == [[Category:Yimɓe wuurɓe]] 6g7mk59wotcolb2pkkbt6p2t8tlhtsw Andy Uba 0 42765 182794 177209 2026-08-15T16:16:23Z Ilya Discuss 10103 182794 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Emmanuel Nnamdi Uba''' // C (jibinaama hitaande 1958) ko siyaasyanke Naajeeriya, o laati Senator haa lesdi Anambra, lesdi Anambra, diga hitaande 2011 haa 2019 lewru caggal ɗuum.[1] O ummiima e lannda laamu nguu e lewru feebariyee 2017 ; kiriis ardorde ɓuuɓɗo gonnooɗo lannda laamu PDP ina waawi wonde sabaabu kuulal ngal.<ref name="RingforC">{{cite web|url=http://www.ringforchange.org/more_details?id=36|work=RingForChange|title=Chief Dr Andy Emmanuel Nnamdi Uba|access-date=2011-06-15}}</ref> == Fuɗɗoode golle == Uba jibinaa ko hitaande 1958 to Enugu, o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde sukaaɓe to Awkunanaw.[2] Jibnaaɓe makko ummorii ko Uga e nder LGA Aguata to diiwaan Anambra. Caggal wooteeji 1999, <ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200912100519.html|title=Anambra - Why We Fielded Andy Uba - Labour Party|work=[[Daily Trust]]|first=Abbas|last=Jimoh|date=9 December 2009|access-date=2011-06-15}}</ref>o arti leydi Naajeeriya, o toɗɗaama balloowo keeriiɗo e golle keertiiɗe e geɗe nder leydi to hooreejo leydi Olusegun Obasanjo.[1] E nder njillu Obasanjo to Amerik e lewru suwee 2003, Uba siforaama wonde ko o neɗɗo ñaamo hooreejo leydi ndii, kadi ko o damal yimɓe yiɗɓe haaldude e hooreejo leydi ndii.[citation needed]<ref name="RingforC2">{{cite web|url=http://www.ringforchange.org/more_details?id=36|work=RingForChange|title=Chief Dr Andy Emmanuel Nnamdi Uba|access-date=2011-06-15}}</ref><ref name="RingforC3">{{cite web|url=http://www.ringforchange.org/more_details?id=36|work=RingForChange|title=Chief Dr Andy Emmanuel Nnamdi Uba|access-date=2011-06-15}}</ref> == Politiyanke cuɓaaɗo == E hitaande 2007, Uba tawtoraama wooteeji PDP ngam suɓaade guwerneer diiwaan Anambra, o suɓaama e wooteeji 14 abriil 2007.[1] Kono, gonnooɗo guwerneer biyeteeɗo Peter Obi luulndii woote ɗee, o wiyi wonde, nde tawnoo ñaawirɗe ɗee njaɓii tan ko Obi heɓiino wooteeji abriil 2003 ñalnde 15 marse 2006, omo jogii duuɓi tati goɗɗi e manndaa makko duuɓi nay ngam laamu. Ñaawirɗe ɗee njaɓii ndee hujja, ñalnde 14 lewru juko hitaande 2007, ɗe mbonni woote Andy Uba.[3] E lewru noowammbar 2009, hollitaama wonde Uba ina jogori tawtoreede wooteeji guwerneeruuji diiwaan Anambra ɗi leeltinaaka e lewru feebariyee 2010 e dow laylaytol lannda Labour,[4] caggal nde lannda Labour noddi mo ngam waɗde ɗum.Ardorde lannda ka wiyi ɓe "ina ngoongɗini wonde maa o yettin miijooji e paandaale lannda kaa". E haala makko e pellital makko waylude lanndaaji, ñalnde 31 desaambar 2009 Uba wiyi "Labour ko galle am politik naftowal".[7] E wooteeji guwerneeruuji diiwaan Anambra e lewru feebariyee 2010, Uba woni tataɓo.<ref>{{cite web|url=http://www.pointblanknews.com/News/os4235.html|date=2010-11-28|work=PointBlank News|title=Andy Uba eyes senate seat|access-date=2011-06-15}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.pointblanknews.com/News/os4235.html|date=2010-11-28|work=PointBlank News|title=Andy Uba eyes senate seat|access-date=2011-06-15}}</ref> == Fiilngo Senaa 2011 == Uba warti haa PDP, o suɓaama ngam o laatoo kanndidaajo PDP ngam lesdi Anambra South Senator nder cuɓi lewru Abriil 2011. O heɓi 63 316 woote, o ardii Chukwmaeze Nzeribe mo lannda ka APGA (APGA) e 43 798 woote e senaateer jooɗiiɗo jooni oo, Ikechukwu Obiorah mo lannda Accord e 24 724 woote. Fiilngo Uba ngo, ko senaateer Obiora, kanndidaa Accord, luulndii ɗum, o wiyi Uba feewnii seedantaagal makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Afrik hirnaange (WASC), o heɓaani hay dipolomaaji duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal o wiyi.[9] Daartol degereeji ɗi mbiyaa ko fenaande, ummorii ko e daartol ngol jaayndiyankooɓe ɗiɗo wiɗtooɓe mbinndi, ngol The News yaltini e lewru Duujal 2006.[10] Jaayndiyankooɓe mbiyi wonde duɗal jaaɓi haaɗtirde Concordia e duɗal jaaɓi haaɗtirde California State fof mbiyi hay so Uba winnditiima, o heɓaani hay duɗal gootal e duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal.<ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200912100519.html|title=Anambra - Why We Fielded Andy Uba - Labour Party|work=[[Daily Trust]]|first=Abbas|last=Jimoh|date=9 December 2009|access-date=2011-06-15}}</ref><ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200912100519.html|title=Anambra - Why We Fielded Andy Uba - Labour Party|work=[[Daily Trust]]|first=Abbas|last=Jimoh|date=9 December 2009|access-date=2011-06-15}}</ref> == Nguurndam neɗɗo == Emmanuel Nnamdi Uba jeyaa ko e galle politik, tawi ina jeyaa heen yimɓe woɗɓe teskinaaɓe e nguurndam renndo leydi Najeriya. O anndaa ko e jogaade nguurndam makko keeriɗam tawa omo heddii e golle politik e renndo.<ref name="RingforC4">{{cite web|url=http://www.ringforchange.org/more_details?id=36|work=RingForChange|title=Chief Dr Andy Emmanuel Nnamdi Uba|access-date=2011-06-15}}</ref> == Tuugnorgal == 0kkzs57i5e2597zakd62l0ns8knhaqq Julius Ucha 0 42767 182816 177214 2026-08-15T19:34:38Z Ilya Discuss 10103 182816 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Julius Ucha''' (jibinaa ko ñalnde 19 oktoobar 1958) suɓaama senaateer to diiwaan Ebonyi hakkundeejo to diiwaan Ebonyi, leydi Najeriya, o fuɗɗii laamu ñalnde 29 lewru mbooy hitaande 2003, o suɓaama kadi e hitaande 2007. Ko o tergal e fedde toppitiinde ko fayti e ƴellitaare (APC).<ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200905250350.html?viewall=1|title=An Improved Senate, But Some Uninspiring Senators...|work=ThisDay|date=24 May 2009|access-date=2010-06-09}}</ref> Ucha heɓi dipolomaaji LL.B to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Anambra. O woniino tergal e fedde yurmeende leydi Enugu <ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=47&page=1&state=13|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303171400/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=47&page=1&state=13|url-status=dead|archive-date=2016-03-03|publisher=National Assembly of Nigeria|title=Sen. Julius Ucha|access-date=2010-06-09}}</ref>ɓooynde. O suɓaama tergal suudu sarɗiiji diiwaan Ebonyi, ɗo o toɗɗaa hooreejo leydi. Caggal nde o arti e Senaa e hitaande 2007 Ucha toɗɗaa e goomuuji golle, sarwisaaji senaa, geɗe hakkunde parlemaa, Komiseer ngenndiijo wooteeji jeytaare e njulaagu. E nder ƴeewndo hakkundeejo Senaateeruuji e lewru mee 2009, ThisDay wiyi o wallittaaki hay kuulal gootal kono o wallittaama walla o wallittaaki eɓɓaaɗe keewɗe.<ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200905250350.html?viewall=1|title=An Improved Senate, But Some Uninspiring Senators...|work=ThisDay|date=24 May 2009|access-date=2010-06-09}}</ref> == Ƴeew kadi == * Doggol yimɓe ummoriiɓe diiwaan Ebonyi == Tuugnorgal == sc18vkommndxgumvg23u3ray53n1o4z John Nanzip Shagaya 0 42868 182750 182744 2026-08-15T13:28:16Z Ilya Discuss 10103 182750 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''John Nanzip Shagaya''' (Danburam Langtang II) (2 suwee 1942 – 11 feebariyee 2018) ko senaateer leydi Nijeer, gonnooɗo ofisee konu, mo e lewru abriil 2007 suɓaa ngam lomtaade lannda Demokaraasi yimɓe (PDP) e nder leydi Plateau e nder leydi ndi.   O dañii woote gardagol leydi e lewru abriil 2011 e dow laylaytol lannda Labour (LP), kono Victor Lar mo lannda Demokaraasi Leñol (PDP) fooli mo.  Ko o ofisee mo alaa ko woni e mum (NCO) e nder 2e eskaadron reconnaissance to [[Abeokuta]], o tawtoraama kuudetaa Niiseer e hitaande 1966.<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=106|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303190032/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=106|url-status=dead|archive-date=2016-03-03|title=Sen. John Nanzip Shagaya|publisher=National Assembly of Nigeria|access-date=2009-12-12}}</ref> == Ɓawo == John Shagaya jibinaa ko ñalnde 2 suwee 1942, e galle Mallam Sikji Miri Wazhi (ina wiyee SHAGAYA) e debbo Maryamu Zwancit.  O janngi duɗal leslesal to Nyer, e duɗal leslesal Misiyoŋ Sudaan, to Langtang (1952-1959).  <ref>{{Cite news|date=2018-02-22|title=Brig-General John Shagaya 1942-2018|url=https://dailytrust.com/brig-general-john-shagaya-1942-2018|access-date=2020-10-10|newspaper=[[Daily Trust]]|language=en}}</ref>.<ref name="intervention" /> O janngi to duɗal konu Nijeer Zaria 1960-1964.<ref name="self">{{cite web|url=http://johnshagaya.com/bio.html|title=PROFILE OF SENATOR DR. JOHN SHAGAYA OFR|publisher=Senator John Shagaya|access-date=2009-12-12|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20100111024504/http://www.johnshagaya.com/bio.html|archive-date=2010-01-11}}</ref> == Golle konu == Caggal nde o heɓi bak makko, Shagaya artiraa e konu Niiseer, caggal ɗuum o artiraa e 3 Marine Commando nde o heɓi golle makko e Lietnaa ɗiɗaɓo.  O tawtoraama e Komando Marine e wolde hakkunde leyɗeele Niiseer (1967–1970).  Caggal toɗɗagol ngol ina waɗi ofisee golloowo tolno tataɓo Duɗal konu [[Naajeeriya]], Jaji, gardiiɗo kadeteeji, Akademi defansiyoŋ Naajeeriya, gardiiɗo Koolaaɗo kuuɓal konu e konu, Jaji, Komandaa Birigade, 9 Birigade Infanterie Mekaniseer, Sekereteer Konu, Hooreejo Konu Head1;  Feccere<ref>{{cite web|url=http://www.gleanernewsonline.com/index.php?view=article&catid=65:features&id=75:jos-rayfield-the-generals-fortress-&format=pdf&option=com_content&Itemid=127|work=The Gleaner News|title=Jos Rayfield, The General's Fortress|first=Tony|last=Iyare|date=4 August 2009|access-date=2009-12-12}} {{Dead link|date=October 2010|bot=H3llBot}}</ref> E laamu konu Seneraal Ibraahiima Babangida, Shagaya wonnoo ko jaagorgal nder leydi, tergal e Diiso laamu konu, tergal e Diiso Polis.  O woni kadi hooreejo goomu ngu sosaa e hitaande 1987 ngam suɓaade Naajeeriya naatde e Fedde Lislaam.  Shagaya ina jeyaa e binndugol porotokolle mawɗe wonande Dental Faggudu Dowlaaji Afrik hirnaange.  Ko o tergal e Komiseer Keeri Leydi, o walli e safrude luural hakkunde Benin e Caad. Shagaya toɗɗaama hooreejo leydi e nder konu jam ECOMOG to leydi Liberiya e lewru suwee 1993, o woppi seneraal mawɗo Tunji Olurin.  Ñalnde 17 noowammbar 1993, seneraal [[Sani Abacha]] wonti hooreejo leydi caggal kuudetaa konu.  Abacha hoolaaki brigadier John Shagaya e woɗɓe "sukaaɓe IBB" lolluɓe Babangida.  E nder balɗe seeɗa, Shagaya nodditaa e Liberiya, o woppitaa Seneraal Major, o wonti Seneraal Birigaad, caggal ɗuum o woppi konu.<ref name="nassnig2" />.<ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200812160062.html|title=Appeal Court Affirms Shagaya's Election|first=Seriki|last=Adinoyi|date=16 December 2008|publisher=ThisDay|access-date=2009-12-12}}</ref> '''Tawtoreede e kuudetaa leydi Najeriya e lewru sulyee 1966''' Shagaya, e oon sahaa ko Kaporal e nder 2e Eskaadron Reconnaissance to Abeokuta, ina jeyaa e soldateeɓe heewɓe ummoriiɓe to worgo leydi Nijeer (ina heen Lietnaa 2 Sani Abacha, Lietnaa Muhammadu Buhari, Lietnaa Ibraahiima Bako, Major Lietnaa Muhammadu Muhammadu  Lietnaa Ibrahim Babangida e woɗɓe), baɗnooɗo ko anndiraa « kuudetaa Niiseer » e hitaande 1966 sabu mettere nde ɓe njiydi e njuɓɓudi laamu Seneraal Aguiyi Ironsi mo 1995 lewru Yarkomaa. == Golle siwil en == John Shagaya ko gardiiɗo banke Lion (Niiseer) hakkunde 1998 e 2003.  Shagaya ko tergal sosngal lannda yimɓe leydi Naajeeriya (UNPP), o dañiino darnde ngam suɓaade hooreejo leydi ndii e nder wooteeji 1999.  Ko adii wooteeji 2003 o naati e lannda yimɓe leydi Najeriya (ANPP), kono o foolaama kadi.[8] == Golle Senaa == Shagaya wayliima gila e ofisee militeer, wonti politik, o dañi tiitoonde moƳƳere,o suɓaama senaateer to Plateau Sud e lewru abriil 2007, o dogi e dow laylaytol PDP.  Fiilngo makko luulndaama, e ñaawirde ɗaɓɓaande woote ndee, kono e lewru desaambar 2008, Ñaawirde Toownde to Jos, woppi ndee feere, yamiri Komisariyaa Ngenndiijo Fiilngo (INEC) yo yaltin ɗoon e ɗoon seedantaagal gartugol to Shagaya. E lewru suwee 2009, Shagaya jeertinii wonde rokkude yaafuya wonande ownooɓe beeli Niiseer ina waawi waasde joofnude fitinaaji ɗii.  Militeer en ina mbaawi suuɗde kaɓirɗe mum en ɓurɗe moƴƴude, ngartira tan ko kaɓirɗe ɗe kuutoraaka e ɗe bonnaaka.  E nder yeewtere nde o waɗdunoo e lewru Oktoobar 2009 o daranii ko feewti e naatgol konu nguu gila nde Naajeeriya heɓi jeytaare mum, o wiyi wonde batte senerooji e nder politik gila 1999 ina kollita tan ko heblo maɓɓe e nehdi maɓɓe. == Wade == John Nanzip Shagaya waɗii aksidaa oto ñalnde 11 feebariyee 2018 nde o arti Jos ummoraade Langtang,e sahaa nde o woni e nanondiral hakkunde luural hakkunde Fuɗnaange Naajeeriya. == DEFTERE == John Nanzip Shagaya (1990).  Ministeer geɗe nder leydi : ƴeewndo.  Jokkondiral Alfa.  <nowiki>ISBN 978-30993-0-2</nowiki>. John Nanzip Shagaya (2003).  Laamu nder leydi Naajeeriya: wakkati IBB, yi'annde nder.  Jokkondiral yiyngo <nowiki>ISBN 978-33747-5-3</nowiki>. == Tuugnorgal == <references /> qzgsfe9d39nu0rjnqk7uz0t3alp7wcz Abubakar Sodangi 0 43518 182751 2026-08-15T13:30:17Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Abubakar Danso Sodangi(31 lewru Yarkomaa 1954 – 10 lewru Mars 2024) ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, cuɓaaɗo Senator ngam diiwal Nasarawa Hirnaange, o heɓi laamu e lewru Mee 1999, o suɓaama kadi e hitaande 2003 e 2007 je. Jaŋde e golle Abubakar Danso Sodangi jibinaa ko ñalnde 31 lewru bowte hitaande 1954 to Nasarawa. O golliima e Departemaa Dowlaaji Dentuɗi (1974–1977). Ndeen o naati duɗal jaŋde leslesre, to Keffi (1977–1979) e Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Soko..." 182751 wikitext text/x-wiki Abubakar Danso Sodangi(31 lewru Yarkomaa 1954 – 10 lewru Mars 2024) ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, cuɓaaɗo Senator ngam diiwal Nasarawa Hirnaange, o heɓi laamu e lewru Mee 1999, o suɓaama kadi e hitaande 2003 e 2007 je. Jaŋde e golle Abubakar Danso Sodangi jibinaa ko ñalnde 31 lewru bowte hitaande 1954 to Nasarawa. O golliima e Departemaa Dowlaaji Dentuɗi (1974–1977). Ndeen o naati duɗal jaŋde leslesre, to Keffi (1977–1979) e Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Sokoto (1979–1983), o heɓi LLB (Hons). O janngi haa janngirde sariyaaji lesdi Naajeeriya, Lagos, o warti Barrister at Law nder lewru Mayru 1984. O ɗonno hooreejo hukuuma NBA haa Abuja, nden o ɗonno ardiiɗo hukuuma lesdi NBA. O woniino tergal e juɓɓule keewɗe karallaagal ina jeyaa heen Fedde Awokaaji Commonwealth, Fedde Awokaaji Afrik, Fedde Awokaaji Adunaare e Fedde Hakkeeji Aadee . O wonti tergal yiilirde PRTV, tergal Komiseer ngenndiijo jojjanɗe aadee e balloowo Sekereteer, Ñaawirde Toownde Fedde Ngenndiije Dentuɗe. Sodangi ina jeyaa e sosɓe lannda PDP. O suɓaama e jappeere Senaa e hitaande 1999, o suɓaama kadi e hitaande 2003 e 2007. Caggal nde o arti e jappeere makko e hitaande 2007, o toɗɗaa e goomuuji ko faati e ñaawoore, jojjanɗe aadee & geɗe sariya, geɗe nder leydi, geɗe caggal leydi e geɗe laamorgo leydi ndii. E lewru abriil 2008, winndannde ummoriinde e Siistem humpito geɗe leydi Abuja feeñii, ina hollita wonde Sodangi walla terɗe galle mum ko jom en nokkuuji 14 hoɗorde e nokkuuji jeegom njulaagu e nder diiwaan laamorgo leydi Abuja (FCT). Ɓataake feewde e jaagorgal FCT, hono Nasir el-Rufai, hollitii o ɗaɓɓiriino leydi ngam lomtaade woɗɓe ɗo njuɓɓudi ndii mbonni. Ɗaɓɓaande ndee jaɓaama caggal nde el-Rufai yalti e laamu e lewru mee 2007. Sodangi ko hooreejo goomu Senaa ƴeewndotooɗo yeeyde galleeji e nder FCT. O hollitii wonde o soodi tan ko galleeji tati, ɗi o fotnoo heɓde. E nder ƴeewndo hakkundeejo senaateeruuji e lewru mee 2009, ThisDay wiyi wonde Sodangi wallittaaki hay kuulal gootal e hitaande ɓennunde ndee, kono o golliima no feewi e hooreejo goomu ƴeewndotoongu FCT. Ko kanko woni hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e Rajo Hakkeeji Aadee, sosaande ngam ƴellitde teddungal Hakkeeji Aadee e nder leydi Najeriya. Sodangi sankii ko ñalnde 10 marse 2024, tawi ina yahra e duuɓi 70. Tuugnorgal 11m6pbgw49yla0hx7ureex8c8ug7ubj 182752 182751 2026-08-15T13:30:54Z Ilya Discuss 10103 182752 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Abubakar Danso Sodangi(31 lewru Yarkomaa 1954 – 10 lewru Mars 2024) ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, cuɓaaɗo Senator ngam diiwal Nasarawa Hirnaange, o heɓi laamu e lewru Mee 1999, o suɓaama kadi e hitaande 2003 e 2007 je. Jaŋde e golle Abubakar Danso Sodangi jibinaa ko ñalnde 31 lewru bowte hitaande 1954 to Nasarawa. O golliima e Departemaa Dowlaaji Dentuɗi (1974–1977). Ndeen o naati duɗal jaŋde leslesre, to Keffi (1977–1979) e Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Sokoto (1979–1983), o heɓi LLB (Hons). O janngi haa janngirde sariyaaji lesdi Naajeeriya, Lagos, o warti Barrister at Law nder lewru Mayru 1984. O ɗonno hooreejo hukuuma NBA haa Abuja, nden o ɗonno ardiiɗo hukuuma lesdi NBA. O woniino tergal e juɓɓule keewɗe karallaagal ina jeyaa heen Fedde Awokaaji Commonwealth, Fedde Awokaaji Afrik, Fedde Awokaaji Adunaare e Fedde Hakkeeji Aadee . O wonti tergal yiilirde PRTV, tergal Komiseer ngenndiijo jojjanɗe aadee e balloowo Sekereteer, Ñaawirde Toownde Fedde Ngenndiije Dentuɗe. Sodangi ina jeyaa e sosɓe lannda PDP. O suɓaama e jappeere Senaa e hitaande 1999, o suɓaama kadi e hitaande 2003 e 2007. Caggal nde o arti e jappeere makko e hitaande 2007, o toɗɗaa e goomuuji ko faati e ñaawoore, jojjanɗe aadee & geɗe sariya, geɗe nder leydi, geɗe caggal leydi e geɗe laamorgo leydi ndii. E lewru abriil 2008, winndannde ummoriinde e Siistem humpito geɗe leydi Abuja feeñii, ina hollita wonde Sodangi walla terɗe galle mum ko jom en nokkuuji 14 hoɗorde e nokkuuji jeegom njulaagu e nder diiwaan laamorgo leydi Abuja (FCT). Ɓataake feewde e jaagorgal FCT, hono Nasir el-Rufai, hollitii o ɗaɓɓiriino leydi ngam lomtaade woɗɓe ɗo njuɓɓudi ndii mbonni. Ɗaɓɓaande ndee jaɓaama caggal nde el-Rufai yalti e laamu e lewru mee 2007. Sodangi ko hooreejo goomu Senaa ƴeewndotooɗo yeeyde galleeji e nder FCT. O hollitii wonde o soodi tan ko galleeji tati, ɗi o fotnoo heɓde. E nder ƴeewndo hakkundeejo senaateeruuji e lewru mee 2009, ThisDay wiyi wonde Sodangi wallittaaki hay kuulal gootal e hitaande ɓennunde ndee, kono o golliima no feewi e hooreejo goomu ƴeewndotoongu FCT. Ko kanko woni hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e Rajo Hakkeeji Aadee, sosaande ngam ƴellitde teddungal Hakkeeji Aadee e nder leydi Najeriya. Sodangi sankii ko ñalnde 10 marse 2024, tawi ina yahra e duuɓi 70. Tuugnorgal cezfuz7jcizzu79p3lwaffb4c9cbowb 182753 182752 2026-08-15T13:32:39Z Ilya Discuss 10103 182753 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Abubakar Danso Sodangi'''(31 lewru Yarkomaa 1954 – 10 lewru Mars 2024) ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, cuɓaaɗo Senator ngam diiwal Nasarawa Hirnaange, o heɓi laamu e lewru Mee 1999, o suɓaama kadi e hitaande 2003 e 2007 je. Jaŋde e golle Abubakar Danso Sodangi jibinaa ko ñalnde 31 lewru bowte hitaande 1954 to Nasarawa. O golliima e Departemaa Dowlaaji Dentuɗi (1974–1977). Ndeen o naati duɗal jaŋde leslesre, to Keffi (1977–1979) e Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Sokoto (1979–1983), o heɓi LLB (Hons). O janngi haa janngirde sariyaaji lesdi Naajeeriya, Lagos, o warti Barrister at Law nder lewru Mayru 1984. O ɗonno hooreejo hukuuma NBA haa Abuja, nden o ɗonno ardiiɗo hukuuma lesdi NBA. O woniino tergal e juɓɓule keewɗe karallaagal ina jeyaa heen Fedde Awokaaji Commonwealth, Fedde Awokaaji Afrik, Fedde Awokaaji Adunaare e Fedde Hakkeeji Aadee . O wonti tergal yiilirde PRTV, tergal Komiseer ngenndiijo jojjanɗe aadee e balloowo Sekereteer, Ñaawirde Toownde Fedde Ngenndiije Dentuɗe. Sodangi ina jeyaa e sosɓe lannda PDP. O suɓaama e jappeere Senaa e hitaande 1999, o suɓaama kadi e hitaande 2003 e 2007. Caggal nde o arti e jappeere makko e hitaande 2007, o toɗɗaa e goomuuji ko faati e ñaawoore, jojjanɗe aadee & geɗe sariya, geɗe nder leydi, geɗe caggal leydi e geɗe laamorgo leydi ndii. E lewru abriil 2008, winndannde ummoriinde e Siistem humpito geɗe leydi Abuja feeñii, ina hollita wonde Sodangi walla terɗe galle mum ko jom en nokkuuji 14 hoɗorde e nokkuuji jeegom njulaagu e nder diiwaan laamorgo leydi Abuja (FCT). Ɓataake feewde e jaagorgal FCT, hono Nasir el-Rufai, hollitii o ɗaɓɓiriino leydi ngam lomtaade woɗɓe ɗo njuɓɓudi ndii mbonni. Ɗaɓɓaande ndee jaɓaama caggal nde el-Rufai yalti e laamu e lewru mee 2007. Sodangi ko hooreejo goomu Senaa ƴeewndotooɗo yeeyde galleeji e nder FCT. O hollitii wonde o soodi tan ko galleeji tati, ɗi o fotnoo heɓde. E nder ƴeewndo hakkundeejo senaateeruuji e lewru mee 2009, ThisDay wiyi wonde Sodangi wallittaaki hay kuulal gootal e hitaande ɓennunde ndee, kono o golliima no feewi e hooreejo goomu ƴeewndotoongu FCT. Ko kanko woni hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e Rajo Hakkeeji Aadee, sosaande ngam ƴellitde teddungal Hakkeeji Aadee e nder leydi Najeriya. Sodangi sankii ko ñalnde 10 marse 2024, tawi ina yahra e duuɓi 70. == Tuugnorgal == t79l6ie8x0t76i7lwtxr3vv7azgdza8 182754 182753 2026-08-15T13:33:38Z Ilya Discuss 10103 182754 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Abubakar Danso Sodangi'''(31 lewru Yarkomaa 1954 – 10 lewru Mars 2024) ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, cuɓaaɗo Senator ngam diiwal Nasarawa Hirnaange, o heɓi laamu e lewru Mee 1999, o suɓaama kadi e hitaande 2003 e 2007 je. Jaŋde e golle Abubakar Danso Sodangi jibinaa ko ñalnde 31 lewru bowte hitaande 1954 to Nasarawa. O golliima e Departemaa Dowlaaji Dentuɗi (1974–1977)..<ref name="nassnig">. {{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=96&page=1&state=26|publisher=National Assembly of Nigeria|title=Sen. Abubakar Sodangi|access-date=9 June 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20091122014524/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=96|archive-date=22 November 2009|url-status=dead}}</ref> Ndeen o naati duɗal jaŋde leslesre, to Keffi (1977–1979) e Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Sokoto (1979–1983), o heɓi LLB (Hons). O janngi haa janngirde sariyaaji lesdi Naajeeriya, Lagos, o warti Barrister at Law nder lewru Mayru 1984. O ɗonno hooreejo hukuuma NBA haa Abuja, nden o ɗonno ardiiɗo hukuuma lesdi NBA. O woniino tergal e juɓɓule keewɗe karallaagal ina jeyaa heen Fedde Awokaaji Commonwealth, Fedde Awokaaji Afrik, Fedde Awokaaji Adunaare e Fedde Hakkeeji Aadee . O wonti tergal yiilirde PRTV, tergal Komiseer ngenndiijo jojjanɗe aadee e balloowo Sekereteer, Ñaawirde Toownde Fedde Ngenndiije Dentuɗe. Sodangi ina jeyaa e sosɓe lannda PDP. O suɓaama e jappeere Senaa e hitaande 1999, o suɓaama kadi e hitaande 2003 e 2007. Caggal nde o arti e jappeere makko e hitaande 2007, o toɗɗaa e goomuuji ko faati e ñaawoore, jojjanɗe aadee & geɗe sariya, geɗe nder leydi, geɗe caggal leydi e geɗe laamorgo leydi ndii. E lewru abriil 2008, winndannde ummoriinde e Siistem humpito geɗe leydi Abuja feeñii, ina hollita wonde Sodangi walla terɗe galle mum ko jom en nokkuuji 14 hoɗorde e nokkuuji jeegom njulaagu e nder diiwaan laamorgo leydi Abuja (FCT). Ɓataake feewde e jaagorgal FCT, hono Nasir el-Rufai, hollitii o ɗaɓɓiriino leydi ngam lomtaade woɗɓe ɗo njuɓɓudi ndii mbonni. Ɗaɓɓaande ndee jaɓaama caggal nde el-Rufai yalti e laamu e lewru mee 2007. Sodangi ko hooreejo goomu Senaa ƴeewndotooɗo yeeyde galleeji e nder FCT. O hollitii wonde o soodi tan ko galleeji tati, ɗi o fotnoo heɓde. E nder ƴeewndo hakkundeejo senaateeruuji e lewru mee 2009, ThisDay wiyi wonde Sodangi wallittaaki hay kuulal gootal e hitaande ɓennunde ndee, kono o golliima no feewi e hooreejo goomu ƴeewndotoongu FCT. Ko kanko woni hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e Rajo Hakkeeji Aadee, sosaande ngam ƴellitde teddungal Hakkeeji Aadee e nder leydi Najeriya. Sodangi sankii ko ñalnde 10 marse 2024, tawi ina yahra e duuɓi 70. == Tuugnorgal == j3n8ml81uunvab6quhjhvpyo2wd44bz 182755 182754 2026-08-15T13:34:40Z Ilya Discuss 10103 182755 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Abubakar Danso Sodangi'''(31 lewru Yarkomaa 1954 – 10 lewru Mars 2024) ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, cuɓaaɗo Senator ngam diiwal Nasarawa Hirnaange, o heɓi laamu e lewru Mee 1999, o suɓaama kadi e hitaande 2003 e 2007 je. Jaŋde e golle Abubakar Danso Sodangi jibinaa ko ñalnde 31 lewru bowte hitaande 1954 to Nasarawa. O golliima e Departemaa Dowlaaji Dentuɗi (1974–1977)..<ref name="nassnig">. {{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=96&page=1&state=26|publisher=National Assembly of Nigeria|title=Sen. Abubakar Sodangi|access-date=9 June 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20091122014524/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=96|archive-date=22 November 2009|url-status=dead}}</ref> Ndeen o naati duɗal jaŋde leslesre, to Keffi (1977–1979) e Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Sokoto (1979–1983), o heɓi LLB (Hons).<ref name="self">{{cite web|url=http://sen-adsodangi.org/|title=Senator A.D. Sodangi|work=Senator A.D. Sodangi|access-date=9 June 2010|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20101019011622/http://sen-adsodangi.org/|archive-date=19 October 2010}}</ref> O janngi haa janngirde sariyaaji lesdi Naajeeriya, Lagos, o warti Barrister at Law nder lewru Mayru 1984. O ɗonno hooreejo hukuuma NBA haa Abuja, nden o ɗonno ardiiɗo hukuuma lesdi NBA. O woniino tergal e juɓɓule keewɗe karallaagal ina jeyaa heen Fedde Awokaaji Commonwealth, Fedde Awokaaji Afrik, Fedde Awokaaji Adunaare e Fedde Hakkeeji Aadee . O wonti tergal yiilirde PRTV, tergal Komiseer ngenndiijo jojjanɗe aadee e balloowo Sekereteer, Ñaawirde Toownde Fedde Ngenndiije Dentuɗe. Sodangi ina jeyaa e sosɓe lannda PDP. O suɓaama e jappeere Senaa e hitaande 1999, o suɓaama kadi e hitaande 2003 e 2007. Caggal nde o arti e jappeere makko e hitaande 2007, o toɗɗaa e goomuuji ko faati e ñaawoore, jojjanɗe aadee & geɗe sariya, geɗe nder leydi, geɗe caggal leydi e geɗe laamorgo leydi ndii. E lewru abriil 2008, winndannde ummoriinde e Siistem humpito geɗe leydi Abuja feeñii, ina hollita wonde Sodangi walla terɗe galle mum ko jom en nokkuuji 14 hoɗorde e nokkuuji jeegom njulaagu e nder diiwaan laamorgo leydi Abuja (FCT). Ɓataake feewde e jaagorgal FCT, hono Nasir el-Rufai, hollitii o ɗaɓɓiriino leydi ngam lomtaade woɗɓe ɗo njuɓɓudi ndii mbonni. Ɗaɓɓaande ndee jaɓaama caggal nde el-Rufai yalti e laamu e lewru mee 2007. Sodangi ko hooreejo goomu Senaa ƴeewndotooɗo yeeyde galleeji e nder FCT. O hollitii wonde o soodi tan ko galleeji tati, ɗi o fotnoo heɓde. E nder ƴeewndo hakkundeejo senaateeruuji e lewru mee 2009, ThisDay wiyi wonde Sodangi wallittaaki hay kuulal gootal e hitaande ɓennunde ndee, kono o golliima no feewi e hooreejo goomu ƴeewndotoongu FCT. Ko kanko woni hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e Rajo Hakkeeji Aadee, sosaande ngam ƴellitde teddungal Hakkeeji Aadee e nder leydi Najeriya. Sodangi sankii ko ñalnde 10 marse 2024, tawi ina yahra e duuɓi 70. == Tuugnorgal == rdwql7678vp8hah04ntm7d06ntiu23k 182756 182755 2026-08-15T13:36:30Z Ilya Discuss 10103 182756 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Abubakar Danso Sodangi'''(31 lewru Yarkomaa 1954 – 10 lewru Mars 2024) ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, cuɓaaɗo Senator ngam diiwal Nasarawa Hirnaange, o heɓi laamu e lewru Mee 1999, o suɓaama kadi e hitaande 2003 e 2007 je. Jaŋde e golle Abubakar Danso Sodangi jibinaa ko ñalnde 31 lewru bowte hitaande 1954 to Nasarawa. O golliima e Departemaa Dowlaaji Dentuɗi (1974–1977)..<ref name="nassnig">. {{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=96&page=1&state=26|publisher=National Assembly of Nigeria|title=Sen. Abubakar Sodangi|access-date=9 June 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20091122014524/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=96|archive-date=22 November 2009|url-status=dead}}</ref> Ndeen o naati duɗal jaŋde leslesre, to Keffi (1977–1979) e Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Sokoto (1979–1983), o heɓi LLB (Hons).<ref name="self">{{cite web|url=http://sen-adsodangi.org/|title=Senator A.D. Sodangi|work=Senator A.D. Sodangi|access-date=9 June 2010|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20101019011622/http://sen-adsodangi.org/|archive-date=19 October 2010}}</ref> O janngi haa janngirde sariyaaji lesdi Naajeeriya, Lagos, o warti Barrister at Law nder lewru Mayru 1984. O ɗonno hooreejo hukuuma NBA haa Abuja, nden o ɗonno ardiiɗo hukuuma lesdi NBA. O woniino tergal e juɓɓule keewɗe karallaagal ina jeyaa heen Fedde Awokaaji Commonwealth, Fedde Awokaaji Afrik, Fedde Awokaaji Adunaare e Fedde Hakkeeji Aadee . O wonti tergal yiilirde PRTV, tergal Komiseer ngenndiijo jojjanɗe aadee e balloowo Sekereteer, Ñaawirde Toownde Fedde Ngenndiije Dentuɗe.<ref>{{cite web|url=http://odili.net/news/source/2008/apr/18/219.html|title=Drama as probe panel chair is named in Abuja land grab •Sodangi: I have only three plots|author=Sufuyan Ojeifo|date=18 April 2008|work=ThisDay|access-date=9 June 2010}} {{Dead link|date=October 2010|bot=H3llBot}}</ref><ref>{{cite web|url=http://odili.net/news/source/2008/apr/20/425.html|date=20 April 2008|title=FCT probe: Letter links panel chairman in land allocation|work=The Punch|author=John Alechenu|access-date=9 June 2010}} {{Dead link|date=October 2010|bot=H3llBot}}</ref><ref>{{cite web|url=http://odili.net/news/source/2008/apr/22/204.html|title=‘VP’s guest houses sold to el-Rufai, Osuntokun’|author=Sufuyan Ojeifo|date=22 April 2008|work=ThisDay|access-date=9 June 2010}} {{Dead link|date=October 2010|bot=H3llBot}}</ref> Sodangi ina jeyaa e sosɓe lannda PDP. O suɓaama e jappeere Senaa e hitaande 1999, o suɓaama kadi e hitaande 2003 e 2007. Caggal nde o arti e jappeere makko e hitaande 2007, o toɗɗaa e goomuuji ko faati e ñaawoore, jojjanɗe aadee & geɗe sariya, geɗe nder leydi, geɗe caggal leydi e geɗe laamorgo leydi ndii. E lewru abriil 2008, winndannde ummoriinde e Siistem humpito geɗe leydi Abuja feeñii, ina hollita wonde Sodangi walla terɗe galle mum ko jom en nokkuuji 14 hoɗorde e nokkuuji jeegom njulaagu e nder diiwaan laamorgo leydi Abuja (FCT). Ɓataake feewde e jaagorgal FCT, hono Nasir el-Rufai, hollitii o ɗaɓɓiriino leydi ngam lomtaade woɗɓe ɗo njuɓɓudi ndii mbonni. Ɗaɓɓaande ndee jaɓaama caggal nde el-Rufai yalti e laamu e lewru mee 2007. Sodangi ko hooreejo goomu Senaa ƴeewndotooɗo yeeyde galleeji e nder FCT. O hollitii wonde o soodi tan ko galleeji tati, ɗi o fotnoo heɓde. E nder ƴeewndo hakkundeejo senaateeruuji e lewru mee 2009, ThisDay wiyi wonde Sodangi wallittaaki hay kuulal gootal e hitaande ɓennunde ndee, kono o golliima no feewi e hooreejo goomu ƴeewndotoongu FCT. Ko kanko woni hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e Rajo Hakkeeji Aadee, sosaande ngam ƴellitde teddungal Hakkeeji Aadee e nder leydi Najeriya. Sodangi sankii ko ñalnde 10 marse 2024, tawi ina yahra e duuɓi 70. == Tuugnorgal == 5eyelsmgeybtp0yi0m8c18k8741v74p 182757 182756 2026-08-15T13:37:30Z Ilya Discuss 10103 182757 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Abubakar Danso Sodangi'''(31 lewru Yarkomaa 1954 – 10 lewru Mars 2024) ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, cuɓaaɗo Senator ngam diiwal Nasarawa Hirnaange, o heɓi laamu e lewru Mee 1999, o suɓaama kadi e hitaande 2003 e 2007 je. Jaŋde e golle Abubakar Danso Sodangi jibinaa ko ñalnde 31 lewru bowte hitaande 1954 to Nasarawa. O golliima e Departemaa Dowlaaji Dentuɗi (1974–1977)..<ref name="nassnig">. {{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=96&page=1&state=26|publisher=National Assembly of Nigeria|title=Sen. Abubakar Sodangi|access-date=9 June 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20091122014524/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=96|archive-date=22 November 2009|url-status=dead}}</ref> Ndeen o naati duɗal jaŋde leslesre, to Keffi (1977–1979) e Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Sokoto (1979–1983), o heɓi LLB (Hons).<ref name="self">{{cite web|url=http://sen-adsodangi.org/|title=Senator A.D. Sodangi|work=Senator A.D. Sodangi|access-date=9 June 2010|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20101019011622/http://sen-adsodangi.org/|archive-date=19 October 2010}}</ref> O janngi haa janngirde sariyaaji lesdi Naajeeriya, Lagos, o warti Barrister at Law nder lewru Mayru 1984. O ɗonno hooreejo hukuuma NBA haa Abuja, nden o ɗonno ardiiɗo hukuuma lesdi NBA. O woniino tergal e juɓɓule keewɗe karallaagal ina jeyaa heen Fedde Awokaaji Commonwealth, Fedde Awokaaji Afrik, Fedde Awokaaji Adunaare e Fedde Hakkeeji Aadee . O wonti tergal yiilirde PRTV, tergal Komiseer ngenndiijo jojjanɗe aadee e balloowo Sekereteer, Ñaawirde Toownde Fedde Ngenndiije Dentuɗe.<ref>{{cite web|url=http://odili.net/news/source/2008/apr/18/219.html|title=Drama as probe panel chair is named in Abuja land grab •Sodangi: I have only three plots|author=Sufuyan Ojeifo|date=18 April 2008|work=ThisDay|access-date=9 June 2010}} {{Dead link|date=October 2010|bot=H3llBot}}</ref><ref>{{cite web|url=http://odili.net/news/source/2008/apr/20/425.html|date=20 April 2008|title=FCT probe: Letter links panel chairman in land allocation|work=The Punch|author=John Alechenu|access-date=9 June 2010}} {{Dead link|date=October 2010|bot=H3llBot}}</ref><ref>{{cite web|url=http://odili.net/news/source/2008/apr/22/204.html|title=‘VP’s guest houses sold to el-Rufai, Osuntokun’|author=Sufuyan Ojeifo|date=22 April 2008|work=ThisDay|access-date=9 June 2010}} {{Dead link|date=October 2010|bot=H3llBot}}</ref> Sodangi ina jeyaa e sosɓe lannda PDP. O suɓaama e jappeere Senaa e hitaande 1999, o suɓaama kadi e hitaande 2003 e 2007. Caggal nde o arti e jappeere makko e hitaande 2007, o toɗɗaa e goomuuji ko faati e ñaawoore, jojjanɗe aadee & geɗe sariya, geɗe nder leydi, geɗe caggal leydi e geɗe laamorgo leydi ndii.<ref>{{cite news|last1=Lafia|first1=David Odama|title=Just in: Nasarawa APC chieftain Abubakar Sodangi is dead|url=https://www.vanguardngr.com/2024/03/just-in-nasarawa-apc-chieftain-abubakar-sodangi-is-dead/|location=Lagos, Nigeria|access-date=11 March 2024|date=11 March 2024|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref> E lewru abriil 2008, winndannde ummoriinde e Siistem humpito geɗe leydi Abuja feeñii, ina hollita wonde Sodangi walla terɗe galle mum ko jom en nokkuuji 14 hoɗorde e nokkuuji jeegom njulaagu e nder diiwaan laamorgo leydi Abuja (FCT). Ɓataake feewde e jaagorgal FCT, hono Nasir el-Rufai, hollitii o ɗaɓɓiriino leydi ngam lomtaade woɗɓe ɗo njuɓɓudi ndii mbonni. Ɗaɓɓaande ndee jaɓaama caggal nde el-Rufai yalti e laamu e lewru mee 2007. Sodangi ko hooreejo goomu Senaa ƴeewndotooɗo yeeyde galleeji e nder FCT. O hollitii wonde o soodi tan ko galleeji tati, ɗi o fotnoo heɓde. E nder ƴeewndo hakkundeejo senaateeruuji e lewru mee 2009, ThisDay wiyi wonde Sodangi wallittaaki hay kuulal gootal e hitaande ɓennunde ndee, kono o golliima no feewi e hooreejo goomu ƴeewndotoongu FCT. Ko kanko woni hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e Rajo Hakkeeji Aadee, sosaande ngam ƴellitde teddungal Hakkeeji Aadee e nder leydi Najeriya. Sodangi sankii ko ñalnde 10 marse 2024, tawi ina yahra e duuɓi 70. == Tuugnorgal == krqlvy2s6f33azzvs2li9t6vqadlhji 182758 182757 2026-08-15T13:38:32Z Ilya Discuss 10103 182758 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Abubakar Danso Sodangi'''(31 lewru Yarkomaa 1954 – 10 lewru Mars 2024) ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, cuɓaaɗo Senator ngam diiwal Nasarawa Hirnaange, o heɓi laamu e lewru Mee 1999, o suɓaama kadi e hitaande 2003 e 2007 je. Jaŋde e golle Abubakar Danso Sodangi jibinaa ko ñalnde 31 lewru bowte hitaande 1954 to Nasarawa. O golliima e Departemaa Dowlaaji Dentuɗi (1974–1977)..<ref name="nassnig">. {{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=96&page=1&state=26|publisher=National Assembly of Nigeria|title=Sen. Abubakar Sodangi|access-date=9 June 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20091122014524/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=96|archive-date=22 November 2009|url-status=dead}}</ref> Ndeen o naati duɗal jaŋde leslesre, to Keffi (1977–1979) e Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Sokoto (1979–1983), o heɓi LLB (Hons).<ref name="self">{{cite web|url=http://sen-adsodangi.org/|title=Senator A.D. Sodangi|work=Senator A.D. Sodangi|access-date=9 June 2010|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20101019011622/http://sen-adsodangi.org/|archive-date=19 October 2010}}</ref> O janngi haa janngirde sariyaaji lesdi Naajeeriya, Lagos, o warti Barrister at Law nder lewru Mayru 1984. O ɗonno hooreejo hukuuma NBA haa Abuja, nden o ɗonno ardiiɗo hukuuma lesdi NBA. O woniino tergal e juɓɓule keewɗe karallaagal ina jeyaa heen Fedde Awokaaji Commonwealth, Fedde Awokaaji Afrik, Fedde Awokaaji Adunaare e Fedde Hakkeeji Aadee . O wonti tergal yiilirde PRTV, tergal Komiseer ngenndiijo jojjanɗe aadee e balloowo Sekereteer, Ñaawirde Toownde Fedde Ngenndiije Dentuɗe.<ref>{{cite web|url=http://odili.net/news/source/2008/apr/18/219.html|title=Drama as probe panel chair is named in Abuja land grab •Sodangi: I have only three plots|author=Sufuyan Ojeifo|date=18 April 2008|work=ThisDay|access-date=9 June 2010}} {{Dead link|date=October 2010|bot=H3llBot}}</ref><ref>{{cite web|url=http://odili.net/news/source/2008/apr/20/425.html|date=20 April 2008|title=FCT probe: Letter links panel chairman in land allocation|work=The Punch|author=John Alechenu|access-date=9 June 2010}} {{Dead link|date=October 2010|bot=H3llBot}}</ref><ref>{{cite web|url=http://odili.net/news/source/2008/apr/22/204.html|title=‘VP’s guest houses sold to el-Rufai, Osuntokun’|author=Sufuyan Ojeifo|date=22 April 2008|work=ThisDay|access-date=9 June 2010}} {{Dead link|date=October 2010|bot=H3llBot}}</ref> Sodangi ina jeyaa e sosɓe lannda PDP. O suɓaama e jappeere Senaa e hitaande 1999, o suɓaama kadi e hitaande 2003 e 2007. Caggal nde o arti e jappeere makko e hitaande 2007, o toɗɗaa e goomuuji ko faati e ñaawoore, jojjanɗe aadee & geɗe sariya, geɗe nder leydi, geɗe caggal leydi e geɗe laamorgo leydi ndii.<ref>{{cite news|last1=Lafia|first1=David Odama|title=Just in: Nasarawa APC chieftain Abubakar Sodangi is dead|url=https://www.vanguardngr.com/2024/03/just-in-nasarawa-apc-chieftain-abubakar-sodangi-is-dead/|location=Lagos, Nigeria|access-date=11 March 2024|date=11 March 2024|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref> E lewru abriil 2008, winndannde ummoriinde e Siistem humpito geɗe leydi Abuja feeñii, ina hollita wonde Sodangi walla terɗe galle mum ko jom en nokkuuji 14 hoɗorde e nokkuuji jeegom njulaagu e nder diiwaan laamorgo leydi Abuja (FCT).<ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200905250350.html?viewall=1|title=An Improved Senate, But Some Uninspiring Senators...|work=ThisDay|date=24 May 2009|access-date=9 June 2010}}</ref> Ɓataake feewde e jaagorgal FCT, hono Nasir el-Rufai, hollitii o ɗaɓɓiriino leydi ngam lomtaade woɗɓe ɗo njuɓɓudi ndii mbonni. Ɗaɓɓaande ndee jaɓaama caggal nde el-Rufai yalti e laamu e lewru mee 2007. Sodangi ko hooreejo goomu Senaa ƴeewndotooɗo yeeyde galleeji e nder FCT. O hollitii wonde o soodi tan ko galleeji tati, ɗi o fotnoo heɓde. E nder ƴeewndo hakkundeejo senaateeruuji e lewru mee 2009, ThisDay wiyi wonde Sodangi wallittaaki hay kuulal gootal e hitaande ɓennunde ndee, kono o golliima no feewi e hooreejo goomu ƴeewndotoongu FCT. Ko kanko woni hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e Rajo Hakkeeji Aadee, sosaande ngam ƴellitde teddungal Hakkeeji Aadee e nder leydi Najeriya. Sodangi sankii ko ñalnde 10 marse 2024, tawi ina yahra e duuɓi 70. == Tuugnorgal == bt37pu2etl00k3c09dp1pngdm9pge1o 182759 182758 2026-08-15T13:39:45Z Ilya Discuss 10103 182759 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Abubakar Danso Sodangi'''(31 lewru Yarkomaa 1954 – 10 lewru Mars 2024) ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, cuɓaaɗo Senator ngam diiwal Nasarawa Hirnaange, o heɓi laamu e lewru Mee 1999, o suɓaama kadi e hitaande 2003 e 2007 je. Jaŋde e golle Abubakar Danso Sodangi jibinaa ko ñalnde 31 lewru bowte hitaande 1954 to Nasarawa. O golliima e Departemaa Dowlaaji Dentuɗi (1974–1977)..<ref name="nassnig">. {{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=96&page=1&state=26|publisher=National Assembly of Nigeria|title=Sen. Abubakar Sodangi|access-date=9 June 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20091122014524/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=96|archive-date=22 November 2009|url-status=dead}}</ref> Ndeen o naati duɗal jaŋde leslesre, to Keffi (1977–1979) e Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Sokoto (1979–1983), o heɓi LLB (Hons).<ref name="self">{{cite web|url=http://sen-adsodangi.org/|title=Senator A.D. Sodangi|work=Senator A.D. Sodangi|access-date=9 June 2010|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20101019011622/http://sen-adsodangi.org/|archive-date=19 October 2010}}</ref> O janngi haa janngirde sariyaaji lesdi Naajeeriya, Lagos, o warti Barrister at Law nder lewru Mayru 1984. O ɗonno hooreejo hukuuma NBA haa Abuja, nden o ɗonno ardiiɗo hukuuma lesdi NBA. O woniino tergal e juɓɓule keewɗe karallaagal ina jeyaa heen Fedde Awokaaji Commonwealth, Fedde Awokaaji Afrik, Fedde Awokaaji Adunaare e Fedde Hakkeeji Aadee . O wonti tergal yiilirde PRTV, tergal Komiseer ngenndiijo jojjanɗe aadee e balloowo Sekereteer, Ñaawirde Toownde Fedde Ngenndiije Dentuɗe.<ref>{{cite web|url=http://odili.net/news/source/2008/apr/18/219.html|title=Drama as probe panel chair is named in Abuja land grab •Sodangi: I have only three plots|author=Sufuyan Ojeifo|date=18 April 2008|work=ThisDay|access-date=9 June 2010}} {{Dead link|date=October 2010|bot=H3llBot}}</ref><ref>{{cite web|url=http://odili.net/news/source/2008/apr/20/425.html|date=20 April 2008|title=FCT probe: Letter links panel chairman in land allocation|work=The Punch|author=John Alechenu|access-date=9 June 2010}} {{Dead link|date=October 2010|bot=H3llBot}}</ref><ref>{{cite web|url=http://odili.net/news/source/2008/apr/22/204.html|title=‘VP’s guest houses sold to el-Rufai, Osuntokun’|author=Sufuyan Ojeifo|date=22 April 2008|work=ThisDay|access-date=9 June 2010}} {{Dead link|date=October 2010|bot=H3llBot}}</ref> Sodangi ina jeyaa e sosɓe lannda PDP. O suɓaama e jappeere Senaa e hitaande 1999, o suɓaama kadi e hitaande 2003 e 2007. Caggal nde o arti e jappeere makko e hitaande 2007, o toɗɗaa e goomuuji ko faati e ñaawoore, jojjanɗe aadee & geɗe sariya, geɗe nder leydi, geɗe caggal leydi e geɗe laamorgo leydi ndii.<ref>{{cite news|last1=Lafia|first1=David Odama|title=Just in: Nasarawa APC chieftain Abubakar Sodangi is dead|url=https://www.vanguardngr.com/2024/03/just-in-nasarawa-apc-chieftain-abubakar-sodangi-is-dead/|location=Lagos, Nigeria|access-date=11 March 2024|date=11 March 2024|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref> E lewru abriil 2008, winndannde ummoriinde e Siistem humpito geɗe leydi Abuja feeñii, ina hollita wonde Sodangi walla terɗe galle mum ko jom en nokkuuji 14 hoɗorde e nokkuuji jeegom njulaagu e nder diiwaan laamorgo leydi Abuja (FCT).<ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200905250350.html?viewall=1|title=An Improved Senate, But Some Uninspiring Senators...|work=ThisDay|date=24 May 2009|access-date=9 June 2010}}</ref> Ɓataake feewde e jaagorgal FCT, hono Nasir el-Rufai, hollitii o ɗaɓɓiriino leydi ngam lomtaade woɗɓe ɗo njuɓɓudi ndii mbonni. Ɗaɓɓaande ndee jaɓaama caggal nde el-Rufai yalti e laamu e lewru mee 2007. Sodangi ko hooreejo goomu Senaa ƴeewndotooɗo yeeyde galleeji e nder FCT. O hollitii wonde o soodi tan ko galleeji tati, ɗi o fotnoo heɓde. E nder ƴeewndo hakkundeejo senaateeruuji e lewru mee 2009, ThisDay wiyi wonde Sodangi wallittaaki hay kuulal gootal e hitaande ɓennunde ndee, kono o golliima no feewi e hooreejo goomu ƴeewndotoongu FCT. Ko kanko woni hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e Rajo Hakkeeji Aadee, sosaande ngam ƴellitde teddungal Hakkeeji Aadee e nder leydi Najeriya. Sodangi sankii ko ñalnde 10 marse 2024, tawi ina yahra e duuɓi 70.<ref name="self2">{{cite web|url=http://sen-adsodangi.org/|title=Senator A.D. Sodangi|work=Senator A.D. Sodangi|access-date=9 June 2010|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20101019011622/http://sen-adsodangi.org/|archive-date=19 October 2010}}</ref> == Tuugnorgal == kbk3h3vetl27jrqm1bx7otncgt23x22 Dalhatu Tafida 0 43519 182760 2026-08-15T13:42:10Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Dalhatu Sarki Tafida (jibinaama 24 lewru Noowammbar 1940) suɓaama Senator ngam diiwal Kaduna woylaare lesdi Kaduna, lesdi Naajeeriya haa fuɗɗam laamu lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol lanyol yimɓe (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. O toɗɗaa kadi duuɓi nay goɗɗi e hitaande 2003. Jibineede e fuɗɗoode golle Tafida jibinaa ko ñalnde 24 noowammbar hitaande 1940 to Zaria, diiwaan Kaduna. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Barewa, Zaria (1954 -..." 182760 wikitext text/x-wiki Dalhatu Sarki Tafida (jibinaama 24 lewru Noowammbar 1940) suɓaama Senator ngam diiwal Kaduna woylaare lesdi Kaduna, lesdi Naajeeriya haa fuɗɗam laamu lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol lanyol yimɓe (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. O toɗɗaa kadi duuɓi nay goɗɗi e hitaande 2003. Jibineede e fuɗɗoode golle Tafida jibinaa ko ñalnde 24 noowammbar hitaande 1940 to Zaria, diiwaan Kaduna. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Barewa, Zaria (1954 - 1959) e duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu, Keffi (1960 - 1961), caggal ɗuum o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos (1962-1967) ɗo o heɓi dipolomaaji safaara e safaara surgey. Ko o Ofisee suudu, caggal ɗuum ofisee mawɗo suudu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, (1967 - 1969) e binnditiiɗo (1969 - 1970). O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Royal Victoria, to wuro wiyeteengo Newcastle to Tyne, to Angalteer (1970 - 1971) e duɗal jaaɓi haaɗtirde Liverpool, to Angalteer (1971-1972), o heɓi dipolomaaji makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde to bannge cellal renndo. Caggal ɗuum o janngii to duɗal jaaɓi haaɗtirde John Hopkins to Amerik (1974). Tafida wonnoo ko binnditiiɗo mawɗo e safaara to opitaal keeriiɗo Katsina (1972 - 1973), ko cafroowo jiiloowo to ministeer cellal diiwaan Kaduna (1973 - 1976) e binndoowo duumotooɗo to ministeer cellal diiwaan Kaduna (1976 - 1980). Ko o cafroowo hooreejo leydi ndii hono Shehu Shagari (1980 - 1983). E hitaande 1983, o yeenaa dabbungol kaaɗtudi (Ordre de la République fédérale) (OFR). O woniino Komiseer Cellal, Komiseer Demal, caggal ɗuum Komiseer Jaŋde e nder diiwaan Kaduna hakkunde 1984 e 1987. E nder wooteeji gardagol leydi e hitaande 1992 ngam suɓaade hooreejo leydi (NRC) Tafida fooli gonnooɗo laamɗo konu Seneraal Yakubu Gowon e nder diiwaan Zaria O ward4. O toɗɗaa yo won jaagorgal fedde ndee ko feewti e cellal hakkunde 1993 e 1995. O woniino tergal lannda Kongres Naajeeriya hawtaade e dawriyankooɓe ko wayi no Atiku Abubakar, Abdullahi Aliyu Sumaila e Tony Anenih, o rokkaama innde aadaaji Tafidan Zazzau e hitaande 1995. buas0ee77v1xt2774y6clo4ikmrh0lg 182761 182760 2026-08-15T13:44:48Z Ilya Discuss 10103 182761 wikitext text/x-wiki Dalhatu Sarki Tafida (jibinaama 24 lewru Noowammbar 1940) suɓaama Senator ngam diiwal Kaduna woylaare lesdi Kaduna, lesdi Naajeeriya haa fuɗɗam laamu lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol lanyol yimɓe (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. O toɗɗaa kadi duuɓi nay goɗɗi e hitaande 2003. Jibineede e fuɗɗoode golle Tafida jibinaa ko ñalnde 24 noowammbar hitaande 1940 to Zaria, diiwaan Kaduna. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Barewa, Zaria (1954 - 1959) e duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu, Keffi (1960 - 1961), caggal ɗuum o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos (1962-1967) ɗo o heɓi dipolomaaji safaara e safaara surgey. Ko o Ofisee suudu, caggal ɗuum ofisee mawɗo suudu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, (1967 - 1969) e binnditiiɗo (1969 - 1970). O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Royal Victoria, to wuro wiyeteengo Newcastle to Tyne, to Angalteer (1970 - 1971) e duɗal jaaɓi haaɗtirde Liverpool, to Angalteer (1971-1972), o heɓi dipolomaaji makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde to bannge cellal renndo. Caggal ɗuum o janngii to duɗal jaaɓi haaɗtirde John Hopkins to Amerik (1974). Tafida wonnoo ko binnditiiɗo mawɗo e safaara to opitaal keeriiɗo Katsina (1972 - 1973), ko cafroowo jiiloowo to ministeer cellal diiwaan Kaduna (1973 - 1976) e binndoowo duumotooɗo to ministeer cellal diiwaan Kaduna (1976 - 1980). Ko o cafroowo hooreejo leydi ndii hono Shehu Shagari (1980 - 1983). E hitaande 1983, o yeenaa dabbungol kaaɗtudi (Ordre de la République fédérale) (OFR). O woniino Komiseer Cellal, Komiseer Demal, caggal ɗuum Komiseer Jaŋde e nder diiwaan Kaduna hakkunde 1984 e 1987. E nder wooteeji gardagol leydi e hitaande 1992 ngam suɓaade hooreejo leydi (NRC) Tafida fooli gonnooɗo laamɗo konu Seneraal Yakubu Gowon e nder diiwaan Zaria O ward4. O toɗɗaa yo won jaagorgal fedde ndee ko feewti e cellal hakkunde 1993 e 1995. O woniino tergal lannda Kongres Naajeeriya hawtaade e dawriyankooɓe ko wayi no Atiku Abubakar, Abdullahi Aliyu Sumaila e Tony Anenih, o rokkaama innde aadaaji Tafidan Zazzau e hitaande 1995. Golle Senaa Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, Tafida toɗɗaa e goomuuji kuule e doosɗe (hooreejo), ganndal e karallaagal, cellal, ndema e drogaaji e narkotik. E nder manndaa makko ɗiɗaɓo Tafida wonnoo ko hooreejo Senaa. E lewru marse 2006, o wiyaama omo gollodii e cukko hooreejo leydi Senaa, hono Ibrahim Mantu, ngam ɗaɓɓude waylude doosɗe leydi ngam newnude hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, tawtoreede manndaa tataɓo. Tafida daranii eɓɓaande manndaa tataɓo oo e dow tuugnaade e wonde maa ɗum addan rogere ɓurnde yaawde hakkunde fuɗnaange e fuɗnaange, o hollitii wonde so ɗum jaɓaama alaa ko waawi wonde so wonaa wonde Obasanjo ina heɓa woote. Koolol Demokaraat en (ACD) noddii Mantu e Tafida yo ngoppu golle mum en ɗoon e ɗoon, tawa ina ɗaɓɓi wiɗto ngam humpitaade ko feewti e fenaande nde ɓe mbiyata ko njoɓdi ndi ɓe ndokki ngam suɓaade ngam ɓeydude manndaa tataɓo. Tafida salii jeyeede e ñamlude terɗe batu kuuɓtodinngu ƴeewndo doosɗe leydi Asaambele ngenndi. E nder jeewte Senaa e lewru abriil 2006, ko faati e tuumeede wonde Mantu ina joginoo ŋakkeende kaalis, Tafida ƴetti konngol ngam ñaawde ɗum, kono o jeyaa ko e senaateeruuji keɓnooɗi woote laaɓtuɗe, wonde Goomu toppitiingu ko fayti e Etikaaji, Privileeji e Petition Public ina foti ƴeewtaade Mantu, wonaa tan yo o woppu ɗoon e ɗoon. Caggal golle Tafida fuɗɗii ɗaɓɓaande ngam suɓaade hooreejo leydi ndi ngam suɓaade hooreejo leydi ndii e nder manndaa tataɓo, o yalti e gardagol PDP mo o haɓaani. Kampaañ makko noon yanii e caɗeele nde lannda ka felliti e nder ngonkaaji luulndiiɗi rokkude tikket Ahmed Makarfi, mo meeɗaa tawtoreede primaaji ɗi njiyri feeñde Tafida e wonde gardiiɗo lannda kaa. Makarfi timminiino manndaaji ɗiɗi e laamu guwerneer leydi ndii, haa jooni o lomtii Tafida e nder Senaa. Caggal nde o yalti e Senaa, Tafida toɗɗaama Komiseer mawɗo leydi Nijeer to leydi Angalteer, o rokki ɓataakeeji makko teskinɗi to laamɗo debbo biyeteeɗo Elizabeth II ñalnde 30 lewru nduu hitaande 2008. E lewru marse 2009, o teskiima ɓeydagol ɗaɓɓaande wiisaaji leydi Nijeer to Komiseer mawɗo leydi ndii, o hollitii nafoore tiɗɗugol faggudu ɗiɗaɓol ngol kidnappings, fenaande njoɓdi advance e caɗeele goɗɗe. E hitaande 2010, hooreejo leydi ndii e oon sahaa, hono Goodluck Ebele Jonathan, toɗɗiima Tafida yo won gardiiɗo kampaañ mum ngam suɓaade hooreejo leydi. E lewru Yarkomaa 2010, o udditi e dow laawol suudu wiisaaji kesu, tawi ina ɗaminaa maa ɗum ustu leelgol heɓde wiisaaji leydi Najeriya. E lewru abriil 2010, Tafida jaabtii ko yaawi nde BBC yaltini winndannde hollitoore Lagos ko nokku gooto ɓuuɓɗo mawɗo. Ɓataake makko ngam seppude feewde e Kontrol BBC2 hollitii "mette e mettere" e dow winndannde ndee, o winnditii "jaɓgol tiiɗngol ngol winndannde nde, ko ɗum huunde anniyande bonnude nguurndam e nder Lagos". Tuugnorgal 3y0mt1ebfz91q6p8au82jna6awet6o4 182762 182761 2026-08-15T13:45:50Z Ilya Discuss 10103 182762 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Dalhatu Sarki Tafida (jibinaama 24 lewru Noowammbar 1940) suɓaama Senator ngam diiwal Kaduna woylaare lesdi Kaduna, lesdi Naajeeriya haa fuɗɗam laamu lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol lanyol yimɓe (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. O toɗɗaa kadi duuɓi nay goɗɗi e hitaande 2003. Jibineede e fuɗɗoode golle Tafida jibinaa ko ñalnde 24 noowammbar hitaande 1940 to Zaria, diiwaan Kaduna. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Barewa, Zaria (1954 - 1959) e duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu, Keffi (1960 - 1961), caggal ɗuum o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos (1962-1967) ɗo o heɓi dipolomaaji safaara e safaara surgey. Ko o Ofisee suudu, caggal ɗuum ofisee mawɗo suudu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, (1967 - 1969) e binnditiiɗo (1969 - 1970). O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Royal Victoria, to wuro wiyeteengo Newcastle to Tyne, to Angalteer (1970 - 1971) e duɗal jaaɓi haaɗtirde Liverpool, to Angalteer (1971-1972), o heɓi dipolomaaji makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde to bannge cellal renndo. Caggal ɗuum o janngii to duɗal jaaɓi haaɗtirde John Hopkins to Amerik (1974). Tafida wonnoo ko binnditiiɗo mawɗo e safaara to opitaal keeriiɗo Katsina (1972 - 1973), ko cafroowo jiiloowo to ministeer cellal diiwaan Kaduna (1973 - 1976) e binndoowo duumotooɗo to ministeer cellal diiwaan Kaduna (1976 - 1980). Ko o cafroowo hooreejo leydi ndii hono Shehu Shagari (1980 - 1983). E hitaande 1983, o yeenaa dabbungol kaaɗtudi (Ordre de la République fédérale) (OFR). O woniino Komiseer Cellal, Komiseer Demal, caggal ɗuum Komiseer Jaŋde e nder diiwaan Kaduna hakkunde 1984 e 1987. E nder wooteeji gardagol leydi e hitaande 1992 ngam suɓaade hooreejo leydi (NRC) Tafida fooli gonnooɗo laamɗo konu Seneraal Yakubu Gowon e nder diiwaan Zaria O ward4. O toɗɗaa yo won jaagorgal fedde ndee ko feewti e cellal hakkunde 1993 e 1995. O woniino tergal lannda Kongres Naajeeriya hawtaade e dawriyankooɓe ko wayi no Atiku Abubakar, Abdullahi Aliyu Sumaila e Tony Anenih, o rokkaama innde aadaaji Tafidan Zazzau e hitaande 1995. Golle Senaa Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, Tafida toɗɗaa e goomuuji kuule e doosɗe (hooreejo), ganndal e karallaagal, cellal, ndema e drogaaji e narkotik. E nder manndaa makko ɗiɗaɓo Tafida wonnoo ko hooreejo Senaa. E lewru marse 2006, o wiyaama omo gollodii e cukko hooreejo leydi Senaa, hono Ibrahim Mantu, ngam ɗaɓɓude waylude doosɗe leydi ngam newnude hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, tawtoreede manndaa tataɓo. Tafida daranii eɓɓaande manndaa tataɓo oo e dow tuugnaade e wonde maa ɗum addan rogere ɓurnde yaawde hakkunde fuɗnaange e fuɗnaange, o hollitii wonde so ɗum jaɓaama alaa ko waawi wonde so wonaa wonde Obasanjo ina heɓa woote. Koolol Demokaraat en (ACD) noddii Mantu e Tafida yo ngoppu golle mum en ɗoon e ɗoon, tawa ina ɗaɓɓi wiɗto ngam humpitaade ko feewti e fenaande nde ɓe mbiyata ko njoɓdi ndi ɓe ndokki ngam suɓaade ngam ɓeydude manndaa tataɓo. Tafida salii jeyeede e ñamlude terɗe batu kuuɓtodinngu ƴeewndo doosɗe leydi Asaambele ngenndi. E nder jeewte Senaa e lewru abriil 2006, ko faati e tuumeede wonde Mantu ina joginoo ŋakkeende kaalis, Tafida ƴetti konngol ngam ñaawde ɗum, kono o jeyaa ko e senaateeruuji keɓnooɗi woote laaɓtuɗe, wonde Goomu toppitiingu ko fayti e Etikaaji, Privileeji e Petition Public ina foti ƴeewtaade Mantu, wonaa tan yo o woppu ɗoon e ɗoon. Caggal golle Tafida fuɗɗii ɗaɓɓaande ngam suɓaade hooreejo leydi ndi ngam suɓaade hooreejo leydi ndii e nder manndaa tataɓo, o yalti e gardagol PDP mo o haɓaani. Kampaañ makko noon yanii e caɗeele nde lannda ka felliti e nder ngonkaaji luulndiiɗi rokkude tikket Ahmed Makarfi, mo meeɗaa tawtoreede primaaji ɗi njiyri feeñde Tafida e wonde gardiiɗo lannda kaa. Makarfi timminiino manndaaji ɗiɗi e laamu guwerneer leydi ndii, haa jooni o lomtii Tafida e nder Senaa. Caggal nde o yalti e Senaa, Tafida toɗɗaama Komiseer mawɗo leydi Nijeer to leydi Angalteer, o rokki ɓataakeeji makko teskinɗi to laamɗo debbo biyeteeɗo Elizabeth II ñalnde 30 lewru nduu hitaande 2008. E lewru marse 2009, o teskiima ɓeydagol ɗaɓɓaande wiisaaji leydi Nijeer to Komiseer mawɗo leydi ndii, o hollitii nafoore tiɗɗugol faggudu ɗiɗaɓol ngol kidnappings, fenaande njoɓdi advance e caɗeele goɗɗe. E hitaande 2010, hooreejo leydi ndii e oon sahaa, hono Goodluck Ebele Jonathan, toɗɗiima Tafida yo won gardiiɗo kampaañ mum ngam suɓaade hooreejo leydi. E lewru Yarkomaa 2010, o udditi e dow laawol suudu wiisaaji kesu, tawi ina ɗaminaa maa ɗum ustu leelgol heɓde wiisaaji leydi Najeriya. E lewru abriil 2010, Tafida jaabtii ko yaawi nde BBC yaltini winndannde hollitoore Lagos ko nokku gooto ɓuuɓɗo mawɗo. Ɓataake makko ngam seppude feewde e Kontrol BBC2 hollitii "mette e mettere" e dow winndannde ndee, o winnditii "jaɓgol tiiɗngol ngol winndannde nde, ko ɗum huunde anniyande bonnude nguurndam e nder Lagos". Tuugnorgal ryg00mjc5dg5ascteee6hmjkiedb0r5 182763 182762 2026-08-15T13:50:58Z Ilya Discuss 10103 182763 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Dalhatu Sarki Tafida''' (jibinaama 24 lewru Noowammbar 1940) suɓaama Senator ngam diiwal Kaduna woylaare lesdi Kaduna, lesdi Naajeeriya haa fuɗɗam laamu lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol lanyol yimɓe (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. O toɗɗaa kadi duuɓi nay goɗɗi e hitaande 2003. Jibineede e fuɗɗoode golle Tafida jibinaa ko ñalnde 24 noowammbar hitaande 1940 to Zaria, diiwaan Kaduna. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Barewa, Zaria (1954 - 1959) e duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu, Keffi (1960 - 1961), caggal ɗuum o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos (1962-1967) ɗo o heɓi dipolomaaji safaara e safaara surgey. Ko o Ofisee suudu, caggal ɗuum ofisee mawɗo suudu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, (1967 - 1969) e binnditiiɗo (1969 - 1970). O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Royal Victoria, to wuro wiyeteengo Newcastle to Tyne, to Angalteer (1970 - 1971) e duɗal jaaɓi haaɗtirde Liverpool, to Angalteer (1971-1972), o heɓi dipolomaaji makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde to bannge cellal renndo. Caggal ɗuum o janngii to duɗal jaaɓi haaɗtirde John Hopkins to Amerik (1974). Tafida wonnoo ko binnditiiɗo mawɗo e safaara to opitaal keeriiɗo Katsina (1972 - 1973), ko cafroowo jiiloowo to ministeer cellal diiwaan Kaduna (1973 - 1976) e binndoowo duumotooɗo to ministeer cellal diiwaan Kaduna (1976 - 1980). Ko o cafroowo hooreejo leydi ndii hono Shehu Shagari (1980 - 1983). E hitaande 1983, o yeenaa dabbungol kaaɗtudi (Ordre de la République fédérale) (OFR). O woniino Komiseer Cellal, Komiseer Demal, caggal ɗuum Komiseer Jaŋde e nder diiwaan Kaduna hakkunde 1984 e 1987. E nder wooteeji gardagol leydi e hitaande 1992 ngam suɓaade hooreejo leydi (NRC) Tafida fooli gonnooɗo laamɗo konu Seneraal Yakubu Gowon e nder diiwaan Zaria O ward4. O toɗɗaa yo won jaagorgal fedde ndee ko feewti e cellal hakkunde 1993 e 1995. O woniino tergal lannda Kongres Naajeeriya hawtaade e dawriyankooɓe ko wayi no Atiku Abubakar, Abdullahi Aliyu Sumaila e Tony Anenih, o rokkaama innde aadaaji Tafidan Zazzau e hitaande 1995. Golle Senaa Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, Tafida toɗɗaa e goomuuji kuule e doosɗe (hooreejo), ganndal e karallaagal, cellal, ndema e drogaaji e narkotik. E nder manndaa makko ɗiɗaɓo Tafida wonnoo ko hooreejo Senaa. E lewru marse 2006, o wiyaama omo gollodii e cukko hooreejo leydi Senaa, hono Ibrahim Mantu, ngam ɗaɓɓude waylude doosɗe leydi ngam newnude hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, tawtoreede manndaa tataɓo. Tafida daranii eɓɓaande manndaa tataɓo oo e dow tuugnaade e wonde maa ɗum addan rogere ɓurnde yaawde hakkunde fuɗnaange e fuɗnaange, o hollitii wonde so ɗum jaɓaama alaa ko waawi wonde so wonaa wonde Obasanjo ina heɓa woote. Koolol Demokaraat en (ACD) noddii Mantu e Tafida yo ngoppu golle mum en ɗoon e ɗoon, tawa ina ɗaɓɓi wiɗto ngam humpitaade ko feewti e fenaande nde ɓe mbiyata ko njoɓdi ndi ɓe ndokki ngam suɓaade ngam ɓeydude manndaa tataɓo. Tafida salii jeyeede e ñamlude terɗe batu kuuɓtodinngu ƴeewndo doosɗe leydi Asaambele ngenndi. E nder jeewte Senaa e lewru abriil 2006, ko faati e tuumeede wonde Mantu ina joginoo ŋakkeende kaalis, Tafida ƴetti konngol ngam ñaawde ɗum, kono o jeyaa ko e senaateeruuji keɓnooɗi woote laaɓtuɗe, wonde Goomu toppitiingu ko fayti e Etikaaji, Privileeji e Petition Public ina foti ƴeewtaade Mantu, wonaa tan yo o woppu ɗoon e ɗoon. Caggal golle Tafida fuɗɗii ɗaɓɓaande ngam suɓaade hooreejo leydi ndi ngam suɓaade hooreejo leydi ndii e nder manndaa tataɓo, o yalti e gardagol PDP mo o haɓaani. Kampaañ makko noon yanii e caɗeele nde lannda ka felliti e nder ngonkaaji luulndiiɗi rokkude tikket Ahmed Makarfi, mo meeɗaa tawtoreede primaaji ɗi njiyri feeñde Tafida e wonde gardiiɗo lannda kaa. Makarfi timminiino manndaaji ɗiɗi e laamu guwerneer leydi ndii, haa jooni o lomtii Tafida e nder Senaa. Caggal nde o yalti e Senaa, Tafida toɗɗaama Komiseer mawɗo leydi Nijeer to leydi Angalteer, o rokki ɓataakeeji makko teskinɗi to laamɗo debbo biyeteeɗo Elizabeth II ñalnde 30 lewru nduu hitaande 2008. E lewru marse 2009, o teskiima ɓeydagol ɗaɓɓaande wiisaaji leydi Nijeer to Komiseer mawɗo leydi ndii, o hollitii nafoore tiɗɗugol faggudu ɗiɗaɓol ngol kidnappings, fenaande njoɓdi advance e caɗeele goɗɗe. E hitaande 2010, hooreejo leydi ndii e oon sahaa, hono Goodluck Ebele Jonathan, toɗɗiima Tafida yo won gardiiɗo kampaañ mum ngam suɓaade hooreejo leydi. E lewru Yarkomaa 2010, o udditi e dow laawol suudu wiisaaji kesu, tawi ina ɗaminaa maa ɗum ustu leelgol heɓde wiisaaji leydi Najeriya. E lewru abriil 2010, Tafida jaabtii ko yaawi nde BBC yaltini winndannde hollitoore Lagos ko nokku gooto ɓuuɓɗo mawɗo. Ɓataake makko ngam seppude feewde e Kontrol BBC2 hollitii "mette e mettere" e dow winndannde ndee, o winnditii "jaɓgol tiiɗngol ngol winndannde nde, ko ɗum huunde anniyande bonnude nguurndam e nder Lagos". == Tuugnorgal == lrtekiwpmjmexajc3q5hdz8y0lz0fid 182764 182763 2026-08-15T13:52:34Z Ilya Discuss 10103 182764 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Dalhatu Sarki Tafida''' (jibinaama 24 lewru Noowammbar 1940) suɓaama Senator ngam diiwal Kaduna woylaare lesdi Kaduna, lesdi Naajeeriya haa fuɗɗam laamu lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol lanyol yimɓe (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. O toɗɗaa kadi duuɓi nay goɗɗi e hitaande 2003.<ref>{{cite web|url=http://psephos.adam-carr.net/countries/n/nigeria/nigerialeg2.txt|title=Federal Republic of Nigeria Legislative Election of 20 February and 7 March 1999|work=Psephos|access-date=2010-06-21}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.dawodu.com/senator.htm|title=Senators|work=Dawodu|access-date=2010-06-21}}</ref> Jibineede e fuɗɗoode golle Tafida jibinaa ko ñalnde 24 noowammbar hitaande 1940 to Zaria, diiwaan Kaduna. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Barewa, Zaria (1954 - 1959) e duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu, Keffi (1960 - 1961), caggal ɗuum o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos (1962-1967) ɗo o heɓi dipolomaaji safaara e safaara surgey. Ko o Ofisee suudu, caggal ɗuum ofisee mawɗo suudu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, (1967 - 1969) e binnditiiɗo (1969 - 1970). O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Royal Victoria, to wuro wiyeteengo Newcastle to Tyne, to Angalteer (1970 - 1971) e duɗal jaaɓi haaɗtirde Liverpool, to Angalteer (1971-1972), o heɓi dipolomaaji makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde to bannge cellal renndo. Caggal ɗuum o janngii to duɗal jaaɓi haaɗtirde John Hopkins to Amerik (1974). Tafida wonnoo ko binnditiiɗo mawɗo e safaara to opitaal keeriiɗo Katsina (1972 - 1973), ko cafroowo jiiloowo to ministeer cellal diiwaan Kaduna (1973 - 1976) e binndoowo duumotooɗo to ministeer cellal diiwaan Kaduna (1976 - 1980). Ko o cafroowo hooreejo leydi ndii hono Shehu Shagari (1980 - 1983). E hitaande 1983, o yeenaa dabbungol kaaɗtudi (Ordre de la République fédérale) (OFR). O woniino Komiseer Cellal, Komiseer Demal, caggal ɗuum Komiseer Jaŋde e nder diiwaan Kaduna hakkunde 1984 e 1987. E nder wooteeji gardagol leydi e hitaande 1992 ngam suɓaade hooreejo leydi (NRC) Tafida fooli gonnooɗo laamɗo konu Seneraal Yakubu Gowon e nder diiwaan Zaria O ward4. O toɗɗaa yo won jaagorgal fedde ndee ko feewti e cellal hakkunde 1993 e 1995. O woniino tergal lannda Kongres Naajeeriya hawtaade e dawriyankooɓe ko wayi no Atiku Abubakar, Abdullahi Aliyu Sumaila e Tony Anenih, o rokkaama innde aadaaji Tafidan Zazzau e hitaande 1995. Golle Senaa Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, Tafida toɗɗaa e goomuuji kuule e doosɗe (hooreejo), ganndal e karallaagal, cellal, ndema e drogaaji e narkotik. E nder manndaa makko ɗiɗaɓo Tafida wonnoo ko hooreejo Senaa. E lewru marse 2006, o wiyaama omo gollodii e cukko hooreejo leydi Senaa, hono Ibrahim Mantu, ngam ɗaɓɓude waylude doosɗe leydi ngam newnude hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, tawtoreede manndaa tataɓo. Tafida daranii eɓɓaande manndaa tataɓo oo e dow tuugnaade e wonde maa ɗum addan rogere ɓurnde yaawde hakkunde fuɗnaange e fuɗnaange, o hollitii wonde so ɗum jaɓaama alaa ko waawi wonde so wonaa wonde Obasanjo ina heɓa woote. Koolol Demokaraat en (ACD) noddii Mantu e Tafida yo ngoppu golle mum en ɗoon e ɗoon, tawa ina ɗaɓɓi wiɗto ngam humpitaade ko feewti e fenaande nde ɓe mbiyata ko njoɓdi ndi ɓe ndokki ngam suɓaade ngam ɓeydude manndaa tataɓo. Tafida salii jeyeede e ñamlude terɗe batu kuuɓtodinngu ƴeewndo doosɗe leydi Asaambele ngenndi. E nder jeewte Senaa e lewru abriil 2006, ko faati e tuumeede wonde Mantu ina joginoo ŋakkeende kaalis, Tafida ƴetti konngol ngam ñaawde ɗum, kono o jeyaa ko e senaateeruuji keɓnooɗi woote laaɓtuɗe, wonde Goomu toppitiingu ko fayti e Etikaaji, Privileeji e Petition Public ina foti ƴeewtaade Mantu, wonaa tan yo o woppu ɗoon e ɗoon. Caggal golle Tafida fuɗɗii ɗaɓɓaande ngam suɓaade hooreejo leydi ndi ngam suɓaade hooreejo leydi ndii e nder manndaa tataɓo, o yalti e gardagol PDP mo o haɓaani. Kampaañ makko noon yanii e caɗeele nde lannda ka felliti e nder ngonkaaji luulndiiɗi rokkude tikket Ahmed Makarfi, mo meeɗaa tawtoreede primaaji ɗi njiyri feeñde Tafida e wonde gardiiɗo lannda kaa. Makarfi timminiino manndaaji ɗiɗi e laamu guwerneer leydi ndii, haa jooni o lomtii Tafida e nder Senaa. Caggal nde o yalti e Senaa, Tafida toɗɗaama Komiseer mawɗo leydi Nijeer to leydi Angalteer, o rokki ɓataakeeji makko teskinɗi to laamɗo debbo biyeteeɗo Elizabeth II ñalnde 30 lewru nduu hitaande 2008. E lewru marse 2009, o teskiima ɓeydagol ɗaɓɓaande wiisaaji leydi Nijeer to Komiseer mawɗo leydi ndii, o hollitii nafoore tiɗɗugol faggudu ɗiɗaɓol ngol kidnappings, fenaande njoɓdi advance e caɗeele goɗɗe. E hitaande 2010, hooreejo leydi ndii e oon sahaa, hono Goodluck Ebele Jonathan, toɗɗiima Tafida yo won gardiiɗo kampaañ mum ngam suɓaade hooreejo leydi. E lewru Yarkomaa 2010, o udditi e dow laawol suudu wiisaaji kesu, tawi ina ɗaminaa maa ɗum ustu leelgol heɓde wiisaaji leydi Najeriya. E lewru abriil 2010, Tafida jaabtii ko yaawi nde BBC yaltini winndannde hollitoore Lagos ko nokku gooto ɓuuɓɗo mawɗo. Ɓataake makko ngam seppude feewde e Kontrol BBC2 hollitii "mette e mettere" e dow winndannde ndee, o winnditii "jaɓgol tiiɗngol ngol winndannde nde, ko ɗum huunde anniyande bonnude nguurndam e nder Lagos". == Tuugnorgal == 1bx1cdsev5g5520lbdm88psrt1l1iya 182765 182764 2026-08-15T13:53:37Z Ilya Discuss 10103 182765 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Dalhatu Sarki Tafida''' (jibinaama 24 lewru Noowammbar 1940) suɓaama Senator ngam diiwal Kaduna woylaare lesdi Kaduna, lesdi Naajeeriya haa fuɗɗam laamu lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol lanyol yimɓe (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. O toɗɗaa kadi duuɓi nay goɗɗi e hitaande 2003.<ref>{{cite web|url=http://psephos.adam-carr.net/countries/n/nigeria/nigerialeg2.txt|title=Federal Republic of Nigeria Legislative Election of 20 February and 7 March 1999|work=Psephos|access-date=2010-06-21}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.dawodu.com/senator.htm|title=Senators|work=Dawodu|access-date=2010-06-21}}</ref> == Jibineede e fuɗɗoode golle == Tafida jibinaa ko ñalnde 24 noowammbar hitaande 1940 to Zaria, diiwaan Kaduna. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Barewa, Zaria (1954 - 1959) e duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu, Keffi (1960 - 1961), caggal ɗuum o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos (1962-1967) ɗo o heɓi dipolomaaji safaara e safaara surgey. Ko o Ofisee suudu, caggal ɗuum ofisee mawɗo suudu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, (1967 - 1969) e binnditiiɗo (1969 - 1970). O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Royal Victoria, to wuro wiyeteengo Newcastle to Tyne, to Angalteer (1970 - 1971) e duɗal jaaɓi haaɗtirde Liverpool, to Angalteer (1971-1972), o heɓi dipolomaaji makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde to bannge cellal renndo. Caggal ɗuum o janngii to duɗal jaaɓi haaɗtirde John Hopkins to Amerik (1974). Tafida wonnoo ko binnditiiɗo mawɗo e safaara to opitaal keeriiɗo Katsina (1972 - 1973), ko cafroowo jiiloowo to ministeer cellal diiwaan Kaduna (1973 - 1976) e binndoowo duumotooɗo to ministeer cellal diiwaan Kaduna (1976 - 1980). Ko o cafroowo hooreejo leydi ndii hono Shehu Shagari (1980 - 1983). E hitaande 1983, o yeenaa dabbungol kaaɗtudi (Ordre de la République fédérale) (OFR). O woniino Komiseer Cellal, Komiseer Demal, caggal ɗuum Komiseer Jaŋde e nder diiwaan Kaduna hakkunde 1984 e 1987. E nder wooteeji gardagol leydi e hitaande 1992 ngam suɓaade hooreejo leydi (NRC) Tafida fooli gonnooɗo laamɗo konu Seneraal Yakubu Gowon e nder diiwaan Zaria O ward4. O toɗɗaa yo won jaagorgal fedde ndee ko feewti e cellal hakkunde 1993 e 1995. O woniino tergal lannda Kongres Naajeeriya hawtaade e dawriyankooɓe ko wayi no Atiku Abubakar, Abdullahi Aliyu Sumaila e Tony Anenih, o rokkaama innde aadaaji Tafidan Zazzau e hitaande 1995. == Golle Senaa == Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, Tafida toɗɗaa e goomuuji kuule e doosɗe (hooreejo), ganndal e karallaagal, cellal, ndema e drogaaji e narkotik. E nder manndaa makko ɗiɗaɓo Tafida wonnoo ko hooreejo Senaa. E lewru marse 2006, o wiyaama omo gollodii e cukko hooreejo leydi Senaa, hono Ibrahim Mantu, ngam ɗaɓɓude waylude doosɗe leydi ngam newnude hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, tawtoreede manndaa tataɓo. Tafida daranii eɓɓaande manndaa tataɓo oo e dow tuugnaade e wonde maa ɗum addan rogere ɓurnde yaawde hakkunde fuɗnaange e fuɗnaange, o hollitii wonde so ɗum jaɓaama alaa ko waawi wonde so wonaa wonde Obasanjo ina heɓa woote. Koolol Demokaraat en (ACD) noddii Mantu e Tafida yo ngoppu golle mum en ɗoon e ɗoon, tawa ina ɗaɓɓi wiɗto ngam humpitaade ko feewti e fenaande nde ɓe mbiyata ko njoɓdi ndi ɓe ndokki ngam suɓaade ngam ɓeydude manndaa tataɓo. == Tafida salii jeyeede == e ñamlude terɗe batu kuuɓtodinngu ƴeewndo doosɗe leydi Asaambele ngenndi. E nder jeewte Senaa e lewru abriil 2006, ko faati e tuumeede wonde Mantu ina joginoo ŋakkeende kaalis, Tafida ƴetti konngol ngam ñaawde ɗum, kono o jeyaa ko e senaateeruuji keɓnooɗi woote laaɓtuɗe, wonde Goomu toppitiingu ko fayti e Etikaaji, Privileeji e Petition Public ina foti ƴeewtaade Mantu, wonaa tan yo o woppu ɗoon e ɗoon. Caggal golle Tafida fuɗɗii ɗaɓɓaande ngam suɓaade hooreejo leydi ndi ngam suɓaade hooreejo leydi ndii e nder manndaa tataɓo, o yalti e gardagol PDP mo o haɓaani. Kampaañ makko noon yanii e caɗeele nde lannda ka felliti e nder ngonkaaji luulndiiɗi rokkude tikket Ahmed Makarfi, mo meeɗaa tawtoreede primaaji ɗi njiyri feeñde Tafida e wonde gardiiɗo lannda kaa. Makarfi timminiino manndaaji ɗiɗi e laamu guwerneer leydi ndii, haa jooni o lomtii Tafida e nder Senaa. Caggal nde o yalti e Senaa, Tafida toɗɗaama Komiseer mawɗo leydi Nijeer to leydi Angalteer, o rokki ɓataakeeji makko teskinɗi to laamɗo debbo biyeteeɗo Elizabeth II ñalnde 30 lewru nduu hitaande 2008. E lewru marse 2009, o teskiima ɓeydagol ɗaɓɓaande wiisaaji leydi Nijeer to Komiseer mawɗo leydi ndii, o hollitii nafoore tiɗɗugol faggudu ɗiɗaɓol ngol kidnappings, fenaande njoɓdi advance e caɗeele goɗɗe. E hitaande 2010, hooreejo leydi ndii e oon sahaa, hono Goodluck Ebele Jonathan, toɗɗiima Tafida yo won gardiiɗo kampaañ mum ngam suɓaade hooreejo leydi. E lewru Yarkomaa 2010, o udditi e dow laawol suudu wiisaaji kesu, tawi ina ɗaminaa maa ɗum ustu leelgol heɓde wiisaaji leydi Najeriya. E lewru abriil 2010, Tafida jaabtii ko yaawi nde BBC yaltini winndannde hollitoore Lagos ko nokku gooto ɓuuɓɗo mawɗo. Ɓataake makko ngam seppude feewde e Kontrol BBC2 hollitii "mette e mettere" e dow winndannde ndee, o winnditii "jaɓgol tiiɗngol ngol winndannde nde, ko ɗum huunde anniyande bonnude nguurndam e nder Lagos". == Tuugnorgal == dly3ogplg05xpctqr0228euhquvw76j 182766 182765 2026-08-15T13:54:47Z Ilya Discuss 10103 182766 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Dalhatu Sarki Tafida''' (jibinaama 24 lewru Noowammbar 1940) suɓaama Senator ngam diiwal Kaduna woylaare lesdi Kaduna, lesdi Naajeeriya haa fuɗɗam laamu lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol lanyol yimɓe (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. O toɗɗaa kadi duuɓi nay goɗɗi e hitaande 2003.<ref>{{cite web|url=http://psephos.adam-carr.net/countries/n/nigeria/nigerialeg2.txt|title=Federal Republic of Nigeria Legislative Election of 20 February and 7 March 1999|work=Psephos|access-date=2010-06-21}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.dawodu.com/senator.htm|title=Senators|work=Dawodu|access-date=2010-06-21}}</ref> == Jibineede e fuɗɗoode golle == Tafida jibinaa ko ñalnde 24 noowammbar hitaande 1940 to Zaria, diiwaan Kaduna. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Barewa, Zaria (1954 - 1959) e duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu, Keffi (1960 - 1961), caggal ɗuum o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos (1962-1967) ɗo o heɓi dipolomaaji safaara e safaara surgey. Ko o Ofisee suudu, caggal ɗuum ofisee mawɗo suudu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, (1967 - 1969) e binnditiiɗo (1969 - 1970). O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Royal Victoria, to wuro wiyeteengo Newcastle to Tyne, to Angalteer (1970 - 1971) e duɗal jaaɓi haaɗtirde Liverpool, to Angalteer (1971-1972), o heɓi dipolomaaji makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde to bannge cellal renndo. Caggal ɗuum o janngii to duɗal jaaɓi haaɗtirde John Hopkins to Amerik (1974). Tafida wonnoo ko binnditiiɗo mawɗo e safaara to opitaal keeriiɗo Katsina (1972 - 1973), ko cafroowo jiiloowo to ministeer cellal diiwaan Kaduna (1973 - 1976) e binndoowo duumotooɗo to ministeer cellal diiwaan Kaduna (1976 - 1980). Ko o cafroowo hooreejo leydi ndii hono Shehu Shagari (1980 - 1983). E hitaande 1983, o yeenaa dabbungol kaaɗtudi (Ordre de la République fédérale) (OFR). O woniino Komiseer Cellal, Komiseer Demal, caggal ɗuum Komiseer Jaŋde e nder diiwaan Kaduna hakkunde 1984 e 1987..<ref name="highcomm">He is married with children. First married to Hauwa Mohammed (divorced) and then later to Salamatu Ndana. {{cite web|url=http://www.unitednigeria.ukonline.co.uk/high%20commission.htm|title=High Commission for the Federal Republic of Nigeria. Head of Mission: HE Dr. Dalhatu Sarki Tafida O.F.R. C.F.R.|publisher=United Nigeria Welfare Association|access-date=2010-06-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20090815143841/http://www.unitednigeria.ukonline.co.uk/high%20commission.htm|archive-date=2009-08-15|url-status=dead}}</ref> E nder wooteeji gardagol leydi e hitaande 1992 ngam suɓaade hooreejo leydi (NRC) Tafida fooli gonnooɗo laamɗo konu Seneraal Yakubu Gowon e nder diiwaan Zaria O ward4. O toɗɗaa yo won jaagorgal fedde ndee ko feewti e cellal hakkunde 1993 e 1995. O woniino tergal lannda Kongres Naajeeriya hawtaade e dawriyankooɓe ko wayi no Atiku Abubakar, Abdullahi Aliyu Sumaila e Tony Anenih, o rokkaama innde aadaaji Tafidan Zazzau e hitaande 1995. == Golle Senaa == Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, Tafida toɗɗaa e goomuuji kuule e doosɗe (hooreejo), ganndal e karallaagal, cellal, ndema e drogaaji e narkotik. E nder manndaa makko ɗiɗaɓo Tafida wonnoo ko hooreejo Senaa. E lewru marse 2006, o wiyaama omo gollodii e cukko hooreejo leydi Senaa, hono Ibrahim Mantu, ngam ɗaɓɓude waylude doosɗe leydi ngam newnude hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, tawtoreede manndaa tataɓo. Tafida daranii eɓɓaande manndaa tataɓo oo e dow tuugnaade e wonde maa ɗum addan rogere ɓurnde yaawde hakkunde fuɗnaange e fuɗnaange, o hollitii wonde so ɗum jaɓaama alaa ko waawi wonde so wonaa wonde Obasanjo ina heɓa woote. Koolol Demokaraat en (ACD) noddii Mantu e Tafida yo ngoppu golle mum en ɗoon e ɗoon, tawa ina ɗaɓɓi wiɗto ngam humpitaade ko feewti e fenaande nde ɓe mbiyata ko njoɓdi ndi ɓe ndokki ngam suɓaade ngam ɓeydude manndaa tataɓo. == Tafida salii jeyeede == e ñamlude terɗe batu kuuɓtodinngu ƴeewndo doosɗe leydi Asaambele ngenndi. E nder jeewte Senaa e lewru abriil 2006, ko faati e tuumeede wonde Mantu ina joginoo ŋakkeende kaalis, Tafida ƴetti konngol ngam ñaawde ɗum, kono o jeyaa ko e senaateeruuji keɓnooɗi woote laaɓtuɗe, wonde Goomu toppitiingu ko fayti e Etikaaji, Privileeji e Petition Public ina foti ƴeewtaade Mantu, wonaa tan yo o woppu ɗoon e ɗoon. Caggal golle Tafida fuɗɗii ɗaɓɓaande ngam suɓaade hooreejo leydi ndi ngam suɓaade hooreejo leydi ndii e nder manndaa tataɓo, o yalti e gardagol PDP mo o haɓaani. Kampaañ makko noon yanii e caɗeele nde lannda ka felliti e nder ngonkaaji luulndiiɗi rokkude tikket Ahmed Makarfi, mo meeɗaa tawtoreede primaaji ɗi njiyri feeñde Tafida e wonde gardiiɗo lannda kaa. Makarfi timminiino manndaaji ɗiɗi e laamu guwerneer leydi ndii, haa jooni o lomtii Tafida e nder Senaa. Caggal nde o yalti e Senaa, Tafida toɗɗaama Komiseer mawɗo leydi Nijeer to leydi Angalteer, o rokki ɓataakeeji makko teskinɗi to laamɗo debbo biyeteeɗo Elizabeth II ñalnde 30 lewru nduu hitaande 2008. E lewru marse 2009, o teskiima ɓeydagol ɗaɓɓaande wiisaaji leydi Nijeer to Komiseer mawɗo leydi ndii, o hollitii nafoore tiɗɗugol faggudu ɗiɗaɓol ngol kidnappings, fenaande njoɓdi advance e caɗeele goɗɗe. E hitaande 2010, hooreejo leydi ndii e oon sahaa, hono Goodluck Ebele Jonathan, toɗɗiima Tafida yo won gardiiɗo kampaañ mum ngam suɓaade hooreejo leydi. E lewru Yarkomaa 2010, o udditi e dow laawol suudu wiisaaji kesu, tawi ina ɗaminaa maa ɗum ustu leelgol heɓde wiisaaji leydi Najeriya. E lewru abriil 2010, Tafida jaabtii ko yaawi nde BBC yaltini winndannde hollitoore Lagos ko nokku gooto ɓuuɓɗo mawɗo. Ɓataake makko ngam seppude feewde e Kontrol BBC2 hollitii "mette e mettere" e dow winndannde ndee, o winnditii "jaɓgol tiiɗngol ngol winndannde nde, ko ɗum huunde anniyande bonnude nguurndam e nder Lagos". == Tuugnorgal == jvvtuqevs954u6g4594w3onl1i296mv 182767 182766 2026-08-15T13:55:25Z Ilya Discuss 10103 182767 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Dalhatu Sarki Tafida''' (jibinaama 24 lewru Noowammbar 1940) suɓaama Senator ngam diiwal Kaduna woylaare lesdi Kaduna, lesdi Naajeeriya haa fuɗɗam laamu lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol lanyol yimɓe (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. O toɗɗaa kadi duuɓi nay goɗɗi e hitaande 2003.<ref>{{cite web|url=http://psephos.adam-carr.net/countries/n/nigeria/nigerialeg2.txt|title=Federal Republic of Nigeria Legislative Election of 20 February and 7 March 1999|work=Psephos|access-date=2010-06-21}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.dawodu.com/senator.htm|title=Senators|work=Dawodu|access-date=2010-06-21}}</ref> == Jibineede e fuɗɗoode golle == Tafida jibinaa ko ñalnde 24 noowammbar hitaande 1940 to Zaria, diiwaan Kaduna. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Barewa, Zaria (1954 - 1959) e duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu, Keffi (1960 - 1961), caggal ɗuum o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos (1962-1967) ɗo o heɓi dipolomaaji safaara e safaara surgey. Ko o Ofisee suudu, caggal ɗuum ofisee mawɗo suudu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, (1967 - 1969) e binnditiiɗo (1969 - 1970). O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Royal Victoria, to wuro wiyeteengo Newcastle to Tyne, to Angalteer (1970 - 1971) e duɗal jaaɓi haaɗtirde Liverpool, to Angalteer (1971-1972), o heɓi dipolomaaji makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde to bannge cellal renndo. Caggal ɗuum o janngii to duɗal jaaɓi haaɗtirde John Hopkins to Amerik (1974)..<ref name="hcomm2">{{cite web|url=http://www.nhcuk.org/high-commissioner|title=The High Commissioner|publisher=Nigeria High Commission, London, UK|access-date=2010-06-21|archive-date=2010-04-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20100412202544/http://www.nhcuk.org/high-commissioner|url-status=usurped}}</ref> Tafida wonnoo ko binnditiiɗo mawɗo e safaara to opitaal keeriiɗo Katsina (1972 - 1973), ko cafroowo jiiloowo to ministeer cellal diiwaan Kaduna (1973 - 1976) e binndoowo duumotooɗo to ministeer cellal diiwaan Kaduna (1976 - 1980). Ko o cafroowo hooreejo leydi ndii hono Shehu Shagari (1980 - 1983). E hitaande 1983, o yeenaa dabbungol kaaɗtudi (Ordre de la République fédérale) (OFR). O woniino Komiseer Cellal, Komiseer Demal, caggal ɗuum Komiseer Jaŋde e nder diiwaan Kaduna hakkunde 1984 e 1987..<ref name="highcomm">He is married with children. First married to Hauwa Mohammed (divorced) and then later to Salamatu Ndana. {{cite web|url=http://www.unitednigeria.ukonline.co.uk/high%20commission.htm|title=High Commission for the Federal Republic of Nigeria. Head of Mission: HE Dr. Dalhatu Sarki Tafida O.F.R. C.F.R.|publisher=United Nigeria Welfare Association|access-date=2010-06-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20090815143841/http://www.unitednigeria.ukonline.co.uk/high%20commission.htm|archive-date=2009-08-15|url-status=dead}}</ref> E nder wooteeji gardagol leydi e hitaande 1992 ngam suɓaade hooreejo leydi (NRC) Tafida fooli gonnooɗo laamɗo konu Seneraal Yakubu Gowon e nder diiwaan Zaria O ward4. O toɗɗaa yo won jaagorgal fedde ndee ko feewti e cellal hakkunde 1993 e 1995. O woniino tergal lannda Kongres Naajeeriya hawtaade e dawriyankooɓe ko wayi no Atiku Abubakar, Abdullahi Aliyu Sumaila e Tony Anenih, o rokkaama innde aadaaji Tafidan Zazzau e hitaande 1995. == Golle Senaa == Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, Tafida toɗɗaa e goomuuji kuule e doosɗe (hooreejo), ganndal e karallaagal, cellal, ndema e drogaaji e narkotik. E nder manndaa makko ɗiɗaɓo Tafida wonnoo ko hooreejo Senaa. E lewru marse 2006, o wiyaama omo gollodii e cukko hooreejo leydi Senaa, hono Ibrahim Mantu, ngam ɗaɓɓude waylude doosɗe leydi ngam newnude hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, tawtoreede manndaa tataɓo. Tafida daranii eɓɓaande manndaa tataɓo oo e dow tuugnaade e wonde maa ɗum addan rogere ɓurnde yaawde hakkunde fuɗnaange e fuɗnaange, o hollitii wonde so ɗum jaɓaama alaa ko waawi wonde so wonaa wonde Obasanjo ina heɓa woote. Koolol Demokaraat en (ACD) noddii Mantu e Tafida yo ngoppu golle mum en ɗoon e ɗoon, tawa ina ɗaɓɓi wiɗto ngam humpitaade ko feewti e fenaande nde ɓe mbiyata ko njoɓdi ndi ɓe ndokki ngam suɓaade ngam ɓeydude manndaa tataɓo. == Tafida salii jeyeede == e ñamlude terɗe batu kuuɓtodinngu ƴeewndo doosɗe leydi Asaambele ngenndi. E nder jeewte Senaa e lewru abriil 2006, ko faati e tuumeede wonde Mantu ina joginoo ŋakkeende kaalis, Tafida ƴetti konngol ngam ñaawde ɗum, kono o jeyaa ko e senaateeruuji keɓnooɗi woote laaɓtuɗe, wonde Goomu toppitiingu ko fayti e Etikaaji, Privileeji e Petition Public ina foti ƴeewtaade Mantu, wonaa tan yo o woppu ɗoon e ɗoon. Caggal golle Tafida fuɗɗii ɗaɓɓaande ngam suɓaade hooreejo leydi ndi ngam suɓaade hooreejo leydi ndii e nder manndaa tataɓo, o yalti e gardagol PDP mo o haɓaani. Kampaañ makko noon yanii e caɗeele nde lannda ka felliti e nder ngonkaaji luulndiiɗi rokkude tikket Ahmed Makarfi, mo meeɗaa tawtoreede primaaji ɗi njiyri feeñde Tafida e wonde gardiiɗo lannda kaa. Makarfi timminiino manndaaji ɗiɗi e laamu guwerneer leydi ndii, haa jooni o lomtii Tafida e nder Senaa. Caggal nde o yalti e Senaa, Tafida toɗɗaama Komiseer mawɗo leydi Nijeer to leydi Angalteer, o rokki ɓataakeeji makko teskinɗi to laamɗo debbo biyeteeɗo Elizabeth II ñalnde 30 lewru nduu hitaande 2008. E lewru marse 2009, o teskiima ɓeydagol ɗaɓɓaande wiisaaji leydi Nijeer to Komiseer mawɗo leydi ndii, o hollitii nafoore tiɗɗugol faggudu ɗiɗaɓol ngol kidnappings, fenaande njoɓdi advance e caɗeele goɗɗe. E hitaande 2010, hooreejo leydi ndii e oon sahaa, hono Goodluck Ebele Jonathan, toɗɗiima Tafida yo won gardiiɗo kampaañ mum ngam suɓaade hooreejo leydi. E lewru Yarkomaa 2010, o udditi e dow laawol suudu wiisaaji kesu, tawi ina ɗaminaa maa ɗum ustu leelgol heɓde wiisaaji leydi Najeriya. E lewru abriil 2010, Tafida jaabtii ko yaawi nde BBC yaltini winndannde hollitoore Lagos ko nokku gooto ɓuuɓɗo mawɗo. Ɓataake makko ngam seppude feewde e Kontrol BBC2 hollitii "mette e mettere" e dow winndannde ndee, o winnditii "jaɓgol tiiɗngol ngol winndannde nde, ko ɗum huunde anniyande bonnude nguurndam e nder Lagos". == Tuugnorgal == b8g1sm3kglfq8mqylh9bc5vc1tggghs 182768 182767 2026-08-15T13:56:03Z Ilya Discuss 10103 182768 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Dalhatu Sarki Tafida''' (jibinaama 24 lewru Noowammbar 1940) suɓaama Senator ngam diiwal Kaduna woylaare lesdi Kaduna, lesdi Naajeeriya haa fuɗɗam laamu lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol lanyol yimɓe (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. O toɗɗaa kadi duuɓi nay goɗɗi e hitaande 2003.<ref>{{cite web|url=http://psephos.adam-carr.net/countries/n/nigeria/nigerialeg2.txt|title=Federal Republic of Nigeria Legislative Election of 20 February and 7 March 1999|work=Psephos|access-date=2010-06-21}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.dawodu.com/senator.htm|title=Senators|work=Dawodu|access-date=2010-06-21}}</ref> == Jibineede e fuɗɗoode golle == Tafida jibinaa ko ñalnde 24 noowammbar hitaande 1940 to Zaria, diiwaan Kaduna. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Barewa, Zaria (1954 - 1959) e duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu, Keffi (1960 - 1961), caggal ɗuum o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos (1962-1967) ɗo o heɓi dipolomaaji safaara e safaara surgey. Ko o Ofisee suudu, caggal ɗuum ofisee mawɗo suudu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, (1967 - 1969) e binnditiiɗo (1969 - 1970). O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Royal Victoria, to wuro wiyeteengo Newcastle to Tyne, to Angalteer (1970 - 1971) e duɗal jaaɓi haaɗtirde Liverpool, to Angalteer (1971-1972), o heɓi dipolomaaji makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde to bannge cellal renndo. Caggal ɗuum o janngii to duɗal jaaɓi haaɗtirde John Hopkins to Amerik (1974)..<ref name="hcomm2">{{cite web|url=http://www.nhcuk.org/high-commissioner|title=The High Commissioner|publisher=Nigeria High Commission, London, UK|access-date=2010-06-21|archive-date=2010-04-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20100412202544/http://www.nhcuk.org/high-commissioner|url-status=usurped}}</ref> Tafida wonnoo ko binnditiiɗo mawɗo e safaara to opitaal keeriiɗo Katsina (1972 - 1973), ko cafroowo jiiloowo to ministeer cellal diiwaan Kaduna (1973 - 1976) e binndoowo duumotooɗo to ministeer cellal diiwaan Kaduna (1976 - 1980). Ko o cafroowo hooreejo leydi ndii hono Shehu Shagari (1980 - 1983). E hitaande 1983, o yeenaa dabbungol kaaɗtudi (Ordre de la République fédérale) (OFR). O woniino Komiseer Cellal, Komiseer Demal, caggal ɗuum Komiseer Jaŋde e nder diiwaan Kaduna hakkunde 1984 e 1987..<ref name="highcomm">He is married with children. First married to Hauwa Mohammed (divorced) and then later to Salamatu Ndana. {{cite web|url=http://www.unitednigeria.ukonline.co.uk/high%20commission.htm|title=High Commission for the Federal Republic of Nigeria. Head of Mission: HE Dr. Dalhatu Sarki Tafida O.F.R. C.F.R.|publisher=United Nigeria Welfare Association|access-date=2010-06-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20090815143841/http://www.unitednigeria.ukonline.co.uk/high%20commission.htm|archive-date=2009-08-15|url-status=dead}}</ref> E nder wooteeji gardagol leydi e hitaande 1992 ngam suɓaade hooreejo leydi (NRC) Tafida fooli gonnooɗo laamɗo konu Seneraal Yakubu Gowon e nder diiwaan Zaria O ward4. O toɗɗaa yo won jaagorgal fedde ndee ko feewti e cellal hakkunde 1993 e 1995. O woniino tergal lannda Kongres Naajeeriya hawtaade e dawriyankooɓe ko wayi no Atiku Abubakar, Abdullahi Aliyu Sumaila e Tony Anenih, o rokkaama innde aadaaji Tafidan Zazzau e hitaande 1995..<ref>{{cite web|url=http://www.afdevinfo.com/htmlreports/peo/peo_3834.html|title=Dalhatu Tafida|work=AfDevInfo|access-date=2010-06-21}}</ref> == Golle Senaa == Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, Tafida toɗɗaa e goomuuji kuule e doosɗe (hooreejo), ganndal e karallaagal, cellal, ndema e drogaaji e narkotik. E nder manndaa makko ɗiɗaɓo Tafida wonnoo ko hooreejo Senaa. E lewru marse 2006, o wiyaama omo gollodii e cukko hooreejo leydi Senaa, hono Ibrahim Mantu, ngam ɗaɓɓude waylude doosɗe leydi ngam newnude hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, tawtoreede manndaa tataɓo. Tafida daranii eɓɓaande manndaa tataɓo oo e dow tuugnaade e wonde maa ɗum addan rogere ɓurnde yaawde hakkunde fuɗnaange e fuɗnaange, o hollitii wonde so ɗum jaɓaama alaa ko waawi wonde so wonaa wonde Obasanjo ina heɓa woote. Koolol Demokaraat en (ACD) noddii Mantu e Tafida yo ngoppu golle mum en ɗoon e ɗoon, tawa ina ɗaɓɓi wiɗto ngam humpitaade ko feewti e fenaande nde ɓe mbiyata ko njoɓdi ndi ɓe ndokki ngam suɓaade ngam ɓeydude manndaa tataɓo. == Tafida salii jeyeede == e ñamlude terɗe batu kuuɓtodinngu ƴeewndo doosɗe leydi Asaambele ngenndi. E nder jeewte Senaa e lewru abriil 2006, ko faati e tuumeede wonde Mantu ina joginoo ŋakkeende kaalis, Tafida ƴetti konngol ngam ñaawde ɗum, kono o jeyaa ko e senaateeruuji keɓnooɗi woote laaɓtuɗe, wonde Goomu toppitiingu ko fayti e Etikaaji, Privileeji e Petition Public ina foti ƴeewtaade Mantu, wonaa tan yo o woppu ɗoon e ɗoon. Caggal golle Tafida fuɗɗii ɗaɓɓaande ngam suɓaade hooreejo leydi ndi ngam suɓaade hooreejo leydi ndii e nder manndaa tataɓo, o yalti e gardagol PDP mo o haɓaani. Kampaañ makko noon yanii e caɗeele nde lannda ka felliti e nder ngonkaaji luulndiiɗi rokkude tikket Ahmed Makarfi, mo meeɗaa tawtoreede primaaji ɗi njiyri feeñde Tafida e wonde gardiiɗo lannda kaa. Makarfi timminiino manndaaji ɗiɗi e laamu guwerneer leydi ndii, haa jooni o lomtii Tafida e nder Senaa. Caggal nde o yalti e Senaa, Tafida toɗɗaama Komiseer mawɗo leydi Nijeer to leydi Angalteer, o rokki ɓataakeeji makko teskinɗi to laamɗo debbo biyeteeɗo Elizabeth II ñalnde 30 lewru nduu hitaande 2008. E lewru marse 2009, o teskiima ɓeydagol ɗaɓɓaande wiisaaji leydi Nijeer to Komiseer mawɗo leydi ndii, o hollitii nafoore tiɗɗugol faggudu ɗiɗaɓol ngol kidnappings, fenaande njoɓdi advance e caɗeele goɗɗe. E hitaande 2010, hooreejo leydi ndii e oon sahaa, hono Goodluck Ebele Jonathan, toɗɗiima Tafida yo won gardiiɗo kampaañ mum ngam suɓaade hooreejo leydi. E lewru Yarkomaa 2010, o udditi e dow laawol suudu wiisaaji kesu, tawi ina ɗaminaa maa ɗum ustu leelgol heɓde wiisaaji leydi Najeriya. E lewru abriil 2010, Tafida jaabtii ko yaawi nde BBC yaltini winndannde hollitoore Lagos ko nokku gooto ɓuuɓɗo mawɗo. Ɓataake makko ngam seppude feewde e Kontrol BBC2 hollitii "mette e mettere" e dow winndannde ndee, o winnditii "jaɓgol tiiɗngol ngol winndannde nde, ko ɗum huunde anniyande bonnude nguurndam e nder Lagos". == Tuugnorgal == 4yne2e2d2ne3bdebi1ga8qghfyu8hsb 182769 182768 2026-08-15T13:58:30Z Ilya Discuss 10103 182769 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Dalhatu Sarki Tafida''' (jibinaama 24 lewru Noowammbar 1940) suɓaama Senator ngam diiwal Kaduna woylaare lesdi Kaduna, lesdi Naajeeriya haa fuɗɗam laamu lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol lanyol yimɓe (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. O toɗɗaa kadi duuɓi nay goɗɗi e hitaande 2003.<ref>{{cite web|url=http://psephos.adam-carr.net/countries/n/nigeria/nigerialeg2.txt|title=Federal Republic of Nigeria Legislative Election of 20 February and 7 March 1999|work=Psephos|access-date=2010-06-21}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.dawodu.com/senator.htm|title=Senators|work=Dawodu|access-date=2010-06-21}}</ref> == Jibineede e fuɗɗoode golle == Tafida jibinaa ko ñalnde 24 noowammbar hitaande 1940 to Zaria, diiwaan Kaduna. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Barewa, Zaria (1954 - 1959) e duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu, Keffi (1960 - 1961), caggal ɗuum o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos (1962-1967) ɗo o heɓi dipolomaaji safaara e safaara surgey. Ko o Ofisee suudu, caggal ɗuum ofisee mawɗo suudu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, (1967 - 1969) e binnditiiɗo (1969 - 1970). O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Royal Victoria, to wuro wiyeteengo Newcastle to Tyne, to Angalteer (1970 - 1971) e duɗal jaaɓi haaɗtirde Liverpool, to Angalteer (1971-1972), o heɓi dipolomaaji makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde to bannge cellal renndo. Caggal ɗuum o janngii to duɗal jaaɓi haaɗtirde John Hopkins to Amerik (1974)..<ref name="hcomm2">{{cite web|url=http://www.nhcuk.org/high-commissioner|title=The High Commissioner|publisher=Nigeria High Commission, London, UK|access-date=2010-06-21|archive-date=2010-04-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20100412202544/http://www.nhcuk.org/high-commissioner|url-status=usurped}}</ref> Tafida wonnoo ko binnditiiɗo mawɗo e safaara to opitaal keeriiɗo Katsina (1972 - 1973), ko cafroowo jiiloowo to ministeer cellal diiwaan Kaduna (1973 - 1976) e binndoowo duumotooɗo to ministeer cellal diiwaan Kaduna (1976 - 1980). Ko o cafroowo hooreejo leydi ndii hono Shehu Shagari (1980 - 1983). E hitaande 1983, o yeenaa dabbungol kaaɗtudi (Ordre de la République fédérale) (OFR). O woniino Komiseer Cellal, Komiseer Demal, caggal ɗuum Komiseer Jaŋde e nder diiwaan Kaduna hakkunde 1984 e 1987..<ref name="highcomm">He is married with children. First married to Hauwa Mohammed (divorced) and then later to Salamatu Ndana. {{cite web|url=http://www.unitednigeria.ukonline.co.uk/high%20commission.htm|title=High Commission for the Federal Republic of Nigeria. Head of Mission: HE Dr. Dalhatu Sarki Tafida O.F.R. C.F.R.|publisher=United Nigeria Welfare Association|access-date=2010-06-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20090815143841/http://www.unitednigeria.ukonline.co.uk/high%20commission.htm|archive-date=2009-08-15|url-status=dead}}</ref> E nder wooteeji gardagol leydi e hitaande 1992 ngam suɓaade hooreejo leydi (NRC) Tafida fooli gonnooɗo laamɗo konu Seneraal Yakubu Gowon e nder diiwaan Zaria O ward4. O toɗɗaa yo won jaagorgal fedde ndee ko feewti e cellal hakkunde 1993 e 1995. O woniino tergal lannda Kongres Naajeeriya hawtaade e dawriyankooɓe ko wayi no Atiku Abubakar, Abdullahi Aliyu Sumaila e Tony Anenih, o rokkaama innde aadaaji Tafidan Zazzau e hitaande 1995..<ref>{{cite web|url=http://www.afdevinfo.com/htmlreports/peo/peo_3834.html|title=Dalhatu Tafida|work=AfDevInfo|access-date=2010-06-21}}</ref> == Golle Senaa == Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, Tafida toɗɗaa e goomuuji kuule e doosɗe (hooreejo), ganndal e karallaagal, cellal, ndema e drogaaji e narkotik. E nder manndaa makko ɗiɗaɓo Tafida wonnoo ko hooreejo Senaa. E lewru marse 2006, o wiyaama omo gollodii e cukko hooreejo leydi Senaa, hono Ibrahim Mantu, ngam ɗaɓɓude waylude doosɗe leydi ngam newnude hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, tawtoreede manndaa tataɓo. Tafida daranii eɓɓaande manndaa tataɓo oo e dow tuugnaade e wonde maa ɗum addan rogere ɓurnde yaawde hakkunde fuɗnaange e fuɗnaange, o hollitii wonde so ɗum jaɓaama alaa ko waawi wonde so wonaa wonde Obasanjo ina heɓa woote. Koolol Demokaraat en (ACD) noddii Mantu e Tafida yo ngoppu golle mum en ɗoon e ɗoon, tawa ina ɗaɓɓi wiɗto ngam humpitaade ko feewti e fenaande nde ɓe mbiyata ko njoɓdi ndi ɓe ndokki ngam suɓaade ngam ɓeydude manndaa tataɓo..<ref name="hcomm22" /><ref name="tday206">{{cite news|url=https://allafrica.com/stories/200802040024.html|last=Ohia|first=Paul|date=2008-02-04|work=[[This Day]]|title=Ambassadors get postings|access-date=2024-08-30}}</ref> == Tafida salii jeyeede == e ñamlude terɗe batu kuuɓtodinngu ƴeewndo doosɗe leydi Asaambele ngenndi. E nder jeewte Senaa e lewru abriil 2006, ko faati e tuumeede wonde Mantu ina joginoo ŋakkeende kaalis, Tafida ƴetti konngol ngam ñaawde ɗum, kono o jeyaa ko e senaateeruuji keɓnooɗi woote laaɓtuɗe, wonde Goomu toppitiingu ko fayti e Etikaaji, Privileeji e Petition Public ina foti ƴeewtaade Mantu, wonaa tan yo o woppu ɗoon e ɗoon. Caggal golle Tafida fuɗɗii ɗaɓɓaande ngam suɓaade hooreejo leydi ndi ngam suɓaade hooreejo leydi ndii e nder manndaa tataɓo, o yalti e gardagol PDP mo o haɓaani. Kampaañ makko noon yanii e caɗeele nde lannda ka felliti e nder ngonkaaji luulndiiɗi rokkude tikket Ahmed Makarfi, mo meeɗaa tawtoreede primaaji ɗi njiyri feeñde Tafida e wonde gardiiɗo lannda kaa. Makarfi timminiino manndaaji ɗiɗi e laamu guwerneer leydi ndii, haa jooni o lomtii Tafida e nder Senaa. Caggal nde o yalti e Senaa, Tafida toɗɗaama Komiseer mawɗo leydi Nijeer to leydi Angalteer, o rokki ɓataakeeji makko teskinɗi to laamɗo debbo biyeteeɗo Elizabeth II ñalnde 30 lewru nduu hitaande 2008. E lewru marse 2009, o teskiima ɓeydagol ɗaɓɓaande wiisaaji leydi Nijeer to Komiseer mawɗo leydi ndii, o hollitii nafoore tiɗɗugol faggudu ɗiɗaɓol ngol kidnappings, fenaande njoɓdi advance e caɗeele goɗɗe. E hitaande 2010, hooreejo leydi ndii e oon sahaa, hono Goodluck Ebele Jonathan, toɗɗiima Tafida yo won gardiiɗo kampaañ mum ngam suɓaade hooreejo leydi. E lewru Yarkomaa 2010, o udditi e dow laawol suudu wiisaaji kesu, tawi ina ɗaminaa maa ɗum ustu leelgol heɓde wiisaaji leydi Najeriya. E lewru abriil 2010, Tafida jaabtii ko yaawi nde BBC yaltini winndannde hollitoore Lagos ko nokku gooto ɓuuɓɗo mawɗo. Ɓataake makko ngam seppude feewde e Kontrol BBC2 hollitii "mette e mettere" e dow winndannde ndee, o winnditii "jaɓgol tiiɗngol ngol winndannde nde, ko ɗum huunde anniyande bonnude nguurndam e nder Lagos". == Tuugnorgal == a428jh5aqnf5opj4qgxcky1oul1to6i 182770 182769 2026-08-15T14:07:44Z Ilya Discuss 10103 182770 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Dalhatu Sarki Tafida''' (jibinaama 24 lewru Noowammbar 1940) suɓaama Senator ngam diiwal Kaduna woylaare lesdi Kaduna, lesdi Naajeeriya haa fuɗɗam laamu lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol lanyol yimɓe (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. O toɗɗaa kadi duuɓi nay goɗɗi e hitaande 2003.<ref>{{cite web|url=http://psephos.adam-carr.net/countries/n/nigeria/nigerialeg2.txt|title=Federal Republic of Nigeria Legislative Election of 20 February and 7 March 1999|work=Psephos|access-date=2010-06-21}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.dawodu.com/senator.htm|title=Senators|work=Dawodu|access-date=2010-06-21}}</ref> == Jibineede e fuɗɗoode golle == Tafida jibinaa ko ñalnde 24 noowammbar hitaande 1940 to Zaria, diiwaan Kaduna. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Barewa, Zaria (1954 - 1959) e duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu, Keffi (1960 - 1961), caggal ɗuum o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos (1962-1967) ɗo o heɓi dipolomaaji safaara e safaara surgey.<ref>{{Cite news|url=https://www.dailytrust.com.ng/bashir-dalhatu-promoted-wazirin-dutse.html|title=Bashir Dalhatu promoted Wazirin Dutse|last=Maliki|first=Anthony|date=2017-11-19|newspaper=[[Daily Trust]]|language=en-GB|access-date=2020-04-21}}</ref> Ko o Ofisee suudu, caggal ɗuum ofisee mawɗo suudu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, (1967 - 1969) e binnditiiɗo (1969 - 1970). O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Royal Victoria, to wuro wiyeteengo Newcastle to Tyne, to Angalteer (1970 - 1971) e duɗal jaaɓi haaɗtirde Liverpool, to Angalteer (1971-1972), o heɓi dipolomaaji makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde to bannge cellal renndo. Caggal ɗuum o janngii to duɗal jaaɓi haaɗtirde John Hopkins to Amerik (1974)..<ref name="hcomm2">{{cite web|url=http://www.nhcuk.org/high-commissioner|title=The High Commissioner|publisher=Nigeria High Commission, London, UK|access-date=2010-06-21|archive-date=2010-04-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20100412202544/http://www.nhcuk.org/high-commissioner|url-status=usurped}}</ref> Tafida wonnoo ko binnditiiɗo mawɗo e safaara to opitaal keeriiɗo Katsina (1972 - 1973), ko cafroowo jiiloowo to ministeer cellal diiwaan Kaduna (1973 - 1976) e binndoowo duumotooɗo to ministeer cellal diiwaan Kaduna (1976 - 1980). Ko o cafroowo hooreejo leydi ndii hono Shehu Shagari (1980 - 1983). E hitaande 1983, o yeenaa dabbungol kaaɗtudi (Ordre de la République fédérale) (OFR). O woniino Komiseer Cellal, Komiseer Demal, caggal ɗuum Komiseer Jaŋde e nder diiwaan Kaduna hakkunde 1984 e 1987..<ref name="highcomm">He is married with children. First married to Hauwa Mohammed (divorced) and then later to Salamatu Ndana. {{cite web|url=http://www.unitednigeria.ukonline.co.uk/high%20commission.htm|title=High Commission for the Federal Republic of Nigeria. Head of Mission: HE Dr. Dalhatu Sarki Tafida O.F.R. C.F.R.|publisher=United Nigeria Welfare Association|access-date=2010-06-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20090815143841/http://www.unitednigeria.ukonline.co.uk/high%20commission.htm|archive-date=2009-08-15|url-status=dead}}</ref> E nder wooteeji gardagol leydi e hitaande 1992 ngam suɓaade hooreejo leydi (NRC) Tafida fooli gonnooɗo laamɗo konu Seneraal Yakubu Gowon e nder diiwaan Zaria O ward4. O toɗɗaa yo won jaagorgal fedde ndee ko feewti e cellal hakkunde 1993 e 1995. O woniino tergal lannda Kongres Naajeeriya hawtaade e dawriyankooɓe ko wayi no Atiku Abubakar, Abdullahi Aliyu Sumaila e Tony Anenih, o rokkaama innde aadaaji Tafidan Zazzau e hitaande 1995..<ref>{{cite web|url=http://www.afdevinfo.com/htmlreports/peo/peo_3834.html|title=Dalhatu Tafida|work=AfDevInfo|access-date=2010-06-21}}</ref> == Golle Senaa == Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, Tafida toɗɗaa e goomuuji kuule e doosɗe (hooreejo), ganndal e karallaagal, cellal, ndema e drogaaji e narkotik. E nder manndaa makko ɗiɗaɓo Tafida wonnoo ko hooreejo Senaa. E lewru marse 2006, o wiyaama omo gollodii e cukko hooreejo leydi Senaa, hono Ibrahim Mantu, ngam ɗaɓɓude waylude doosɗe leydi ngam newnude hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, tawtoreede manndaa tataɓo. Tafida daranii eɓɓaande manndaa tataɓo oo e dow tuugnaade e wonde maa ɗum addan rogere ɓurnde yaawde hakkunde fuɗnaange e fuɗnaange, o hollitii wonde so ɗum jaɓaama alaa ko waawi wonde so wonaa wonde Obasanjo ina heɓa woote. Koolol Demokaraat en (ACD) noddii Mantu e Tafida yo ngoppu golle mum en ɗoon e ɗoon, tawa ina ɗaɓɓi wiɗto ngam humpitaade ko feewti e fenaande nde ɓe mbiyata ko njoɓdi ndi ɓe ndokki ngam suɓaade ngam ɓeydude manndaa tataɓo..<ref name="hcomm22" /><ref name="tday206">{{cite news|url=https://allafrica.com/stories/200802040024.html|last=Ohia|first=Paul|date=2008-02-04|work=[[This Day]]|title=Ambassadors get postings|access-date=2024-08-30}}</ref> == Tafida salii jeyeede == e ñamlude terɗe batu kuuɓtodinngu ƴeewndo doosɗe leydi Asaambele ngenndi. E nder jeewte Senaa e lewru abriil 2006, ko faati e tuumeede wonde Mantu ina joginoo ŋakkeende kaalis, Tafida ƴetti konngol ngam ñaawde ɗum, kono o jeyaa ko e senaateeruuji keɓnooɗi woote laaɓtuɗe, wonde Goomu toppitiingu ko fayti e Etikaaji, Privileeji e Petition Public ina foti ƴeewtaade Mantu, wonaa tan yo o woppu ɗoon e ɗoon. Caggal golle Tafida fuɗɗii ɗaɓɓaande ngam suɓaade hooreejo leydi ndi ngam suɓaade hooreejo leydi ndii e nder manndaa tataɓo, o yalti e gardagol PDP mo o haɓaani. Kampaañ makko noon yanii e caɗeele nde lannda ka felliti e nder ngonkaaji luulndiiɗi rokkude tikket Ahmed Makarfi, mo meeɗaa tawtoreede primaaji ɗi njiyri feeñde Tafida e wonde gardiiɗo lannda kaa. Makarfi timminiino manndaaji ɗiɗi e laamu guwerneer leydi ndii, haa jooni o lomtii Tafida e nder Senaa. Caggal nde o yalti e Senaa, Tafida toɗɗaama Komiseer mawɗo leydi Nijeer to leydi Angalteer, o rokki ɓataakeeji makko teskinɗi to laamɗo debbo biyeteeɗo Elizabeth II ñalnde 30 lewru nduu hitaande 2008. E lewru marse 2009, o teskiima ɓeydagol ɗaɓɓaande wiisaaji leydi Nijeer to Komiseer mawɗo leydi ndii, o hollitii nafoore tiɗɗugol faggudu ɗiɗaɓol ngol kidnappings, fenaande njoɓdi advance e caɗeele goɗɗe. E hitaande 2010, hooreejo leydi ndii e oon sahaa, hono Goodluck Ebele Jonathan, toɗɗiima Tafida yo won gardiiɗo kampaañ mum ngam suɓaade hooreejo leydi. E lewru Yarkomaa 2010, o udditi e dow laawol suudu wiisaaji kesu, tawi ina ɗaminaa maa ɗum ustu leelgol heɓde wiisaaji leydi Najeriya. E lewru abriil 2010, Tafida jaabtii ko yaawi nde BBC yaltini winndannde hollitoore Lagos ko nokku gooto ɓuuɓɗo mawɗo. Ɓataake makko ngam seppude feewde e Kontrol BBC2 hollitii "mette e mettere" e dow winndannde ndee, o winnditii "jaɓgol tiiɗngol ngol winndannde nde, ko ɗum huunde anniyande bonnude nguurndam e nder Lagos". == Tuugnorgal == crf8p2ndg9ljepb2vlzutgz7l9fwzey 182771 182770 2026-08-15T14:08:35Z Ilya Discuss 10103 182771 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Dalhatu Sarki Tafida''' (jibinaama 24 lewru Noowammbar 1940) suɓaama Senator ngam diiwal Kaduna woylaare lesdi Kaduna, lesdi Naajeeriya haa fuɗɗam laamu lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol lanyol yimɓe (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. O toɗɗaa kadi duuɓi nay goɗɗi e hitaande 2003.<ref>{{cite web|url=http://psephos.adam-carr.net/countries/n/nigeria/nigerialeg2.txt|title=Federal Republic of Nigeria Legislative Election of 20 February and 7 March 1999|work=Psephos|access-date=2010-06-21}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.dawodu.com/senator.htm|title=Senators|work=Dawodu|access-date=2010-06-21}}</ref> == Jibineede e fuɗɗoode golle == Tafida jibinaa ko ñalnde 24 noowammbar hitaande 1940 to Zaria, diiwaan Kaduna. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Barewa, Zaria (1954 - 1959) e duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu, Keffi (1960 - 1961), caggal ɗuum o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos (1962-1967) ɗo o heɓi dipolomaaji safaara e safaara surgey.<ref>{{Cite news|url=https://www.dailytrust.com.ng/bashir-dalhatu-promoted-wazirin-dutse.html|title=Bashir Dalhatu promoted Wazirin Dutse|last=Maliki|first=Anthony|date=2017-11-19|newspaper=[[Daily Trust]]|language=en-GB|access-date=2020-04-21}}</ref> Ko o Ofisee suudu, caggal ɗuum ofisee mawɗo suudu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, (1967 - 1969) e binnditiiɗo (1969 - 1970). O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Royal Victoria, to wuro wiyeteengo Newcastle to Tyne, to Angalteer (1970 - 1971) e duɗal jaaɓi haaɗtirde Liverpool, to Angalteer (1971-1972), o heɓi dipolomaaji makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde to bannge cellal renndo. Caggal ɗuum o janngii to duɗal jaaɓi haaɗtirde John Hopkins to Amerik (1974)..<ref name="hcomm2">{{cite web|url=http://www.nhcuk.org/high-commissioner|title=The High Commissioner|publisher=Nigeria High Commission, London, UK|access-date=2010-06-21|archive-date=2010-04-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20100412202544/http://www.nhcuk.org/high-commissioner|url-status=usurped}}</ref> Tafida wonnoo ko binnditiiɗo mawɗo e safaara to opitaal keeriiɗo Katsina (1972 - 1973), ko cafroowo jiiloowo to ministeer cellal diiwaan Kaduna (1973 - 1976) e binndoowo duumotooɗo to ministeer cellal diiwaan Kaduna (1976 - 1980). Ko o cafroowo hooreejo leydi ndii hono Shehu Shagari (1980 - 1983). E hitaande 1983, o yeenaa dabbungol kaaɗtudi (Ordre de la République fédérale) (OFR). O woniino Komiseer Cellal, Komiseer Demal, caggal ɗuum Komiseer Jaŋde e nder diiwaan Kaduna hakkunde 1984 e 1987..<ref name="highcomm">He is married with children. First married to Hauwa Mohammed (divorced) and then later to Salamatu Ndana. {{cite web|url=http://www.unitednigeria.ukonline.co.uk/high%20commission.htm|title=High Commission for the Federal Republic of Nigeria. Head of Mission: HE Dr. Dalhatu Sarki Tafida O.F.R. C.F.R.|publisher=United Nigeria Welfare Association|access-date=2010-06-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20090815143841/http://www.unitednigeria.ukonline.co.uk/high%20commission.htm|archive-date=2009-08-15|url-status=dead}}</ref> E nder wooteeji gardagol leydi e hitaande 1992 ngam suɓaade hooreejo leydi (NRC) Tafida fooli gonnooɗo laamɗo konu Seneraal Yakubu Gowon e nder diiwaan Zaria O ward4. O toɗɗaa yo won jaagorgal fedde ndee ko feewti e cellal hakkunde 1993 e 1995. O woniino tergal lannda Kongres Naajeeriya hawtaade e dawriyankooɓe ko wayi no Atiku Abubakar, Abdullahi Aliyu Sumaila e Tony Anenih, o rokkaama innde aadaaji Tafidan Zazzau e hitaande 1995..<ref>{{cite web|url=http://www.afdevinfo.com/htmlreports/peo/peo_3834.html|title=Dalhatu Tafida|work=AfDevInfo|access-date=2010-06-21}}</ref> == Golle Senaa == Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, Tafida toɗɗaa e goomuuji kuule e doosɗe (hooreejo), ganndal e karallaagal, cellal, ndema e drogaaji e narkotik.<ref>{{Cite web|url=https://allafrica.com/stories/199907150234.html|title=Nigeria: What Looting Has Joined Together...|last=|first=|date=12 July 1999|website=Tempo (Lagos)|archive-url=|archive-date=|access-date=}}</ref><ref>{{Cite web|last=|first=|date=|title=Nigeria: Abacha's Son-In-Law|url=https://allafrica.com/stories/199906170283.html|archive-url=|archive-date=|access-date=|website=Tempo (Lagos)}}</ref> E nder manndaa makko ɗiɗaɓo Tafida wonnoo ko hooreejo Senaa. E lewru marse 2006, o wiyaama omo gollodii e cukko hooreejo leydi Senaa, hono Ibrahim Mantu, ngam ɗaɓɓude waylude doosɗe leydi ngam newnude hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, tawtoreede manndaa tataɓo. Tafida daranii eɓɓaande manndaa tataɓo oo e dow tuugnaade e wonde maa ɗum addan rogere ɓurnde yaawde hakkunde fuɗnaange e fuɗnaange, o hollitii wonde so ɗum jaɓaama alaa ko waawi wonde so wonaa wonde Obasanjo ina heɓa woote. Koolol Demokaraat en (ACD) noddii Mantu e Tafida yo ngoppu golle mum en ɗoon e ɗoon, tawa ina ɗaɓɓi wiɗto ngam humpitaade ko feewti e fenaande nde ɓe mbiyata ko njoɓdi ndi ɓe ndokki ngam suɓaade ngam ɓeydude manndaa tataɓo..<ref name="hcomm22" /><ref name="tday206">{{cite news|url=https://allafrica.com/stories/200802040024.html|last=Ohia|first=Paul|date=2008-02-04|work=[[This Day]]|title=Ambassadors get postings|access-date=2024-08-30}}</ref> == Tafida salii jeyeede == e ñamlude terɗe batu kuuɓtodinngu ƴeewndo doosɗe leydi Asaambele ngenndi. E nder jeewte Senaa e lewru abriil 2006, ko faati e tuumeede wonde Mantu ina joginoo ŋakkeende kaalis, Tafida ƴetti konngol ngam ñaawde ɗum, kono o jeyaa ko e senaateeruuji keɓnooɗi woote laaɓtuɗe, wonde Goomu toppitiingu ko fayti e Etikaaji, Privileeji e Petition Public ina foti ƴeewtaade Mantu, wonaa tan yo o woppu ɗoon e ɗoon. Caggal golle Tafida fuɗɗii ɗaɓɓaande ngam suɓaade hooreejo leydi ndi ngam suɓaade hooreejo leydi ndii e nder manndaa tataɓo, o yalti e gardagol PDP mo o haɓaani. Kampaañ makko noon yanii e caɗeele nde lannda ka felliti e nder ngonkaaji luulndiiɗi rokkude tikket Ahmed Makarfi, mo meeɗaa tawtoreede primaaji ɗi njiyri feeñde Tafida e wonde gardiiɗo lannda kaa. Makarfi timminiino manndaaji ɗiɗi e laamu guwerneer leydi ndii, haa jooni o lomtii Tafida e nder Senaa. Caggal nde o yalti e Senaa, Tafida toɗɗaama Komiseer mawɗo leydi Nijeer to leydi Angalteer, o rokki ɓataakeeji makko teskinɗi to laamɗo debbo biyeteeɗo Elizabeth II ñalnde 30 lewru nduu hitaande 2008. E lewru marse 2009, o teskiima ɓeydagol ɗaɓɓaande wiisaaji leydi Nijeer to Komiseer mawɗo leydi ndii, o hollitii nafoore tiɗɗugol faggudu ɗiɗaɓol ngol kidnappings, fenaande njoɓdi advance e caɗeele goɗɗe. E hitaande 2010, hooreejo leydi ndii e oon sahaa, hono Goodluck Ebele Jonathan, toɗɗiima Tafida yo won gardiiɗo kampaañ mum ngam suɓaade hooreejo leydi. E lewru Yarkomaa 2010, o udditi e dow laawol suudu wiisaaji kesu, tawi ina ɗaminaa maa ɗum ustu leelgol heɓde wiisaaji leydi Najeriya. E lewru abriil 2010, Tafida jaabtii ko yaawi nde BBC yaltini winndannde hollitoore Lagos ko nokku gooto ɓuuɓɗo mawɗo. Ɓataake makko ngam seppude feewde e Kontrol BBC2 hollitii "mette e mettere" e dow winndannde ndee, o winnditii "jaɓgol tiiɗngol ngol winndannde nde, ko ɗum huunde anniyande bonnude nguurndam e nder Lagos". == Tuugnorgal == tt0n6ci4vtm7g9cfvnvzz3s55u4q0rm 182772 182771 2026-08-15T14:09:23Z Ilya Discuss 10103 182772 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Dalhatu Sarki Tafida''' (jibinaama 24 lewru Noowammbar 1940) suɓaama Senator ngam diiwal Kaduna woylaare lesdi Kaduna, lesdi Naajeeriya haa fuɗɗam laamu lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol lanyol yimɓe (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. O toɗɗaa kadi duuɓi nay goɗɗi e hitaande 2003.<ref>{{cite web|url=http://psephos.adam-carr.net/countries/n/nigeria/nigerialeg2.txt|title=Federal Republic of Nigeria Legislative Election of 20 February and 7 March 1999|work=Psephos|access-date=2010-06-21}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.dawodu.com/senator.htm|title=Senators|work=Dawodu|access-date=2010-06-21}}</ref> == Jibineede e fuɗɗoode golle == Tafida jibinaa ko ñalnde 24 noowammbar hitaande 1940 to Zaria, diiwaan Kaduna. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Barewa, Zaria (1954 - 1959) e duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu, Keffi (1960 - 1961), caggal ɗuum o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos (1962-1967) ɗo o heɓi dipolomaaji safaara e safaara surgey.<ref>{{Cite news|url=https://www.dailytrust.com.ng/bashir-dalhatu-promoted-wazirin-dutse.html|title=Bashir Dalhatu promoted Wazirin Dutse|last=Maliki|first=Anthony|date=2017-11-19|newspaper=[[Daily Trust]]|language=en-GB|access-date=2020-04-21}}</ref> Ko o Ofisee suudu, caggal ɗuum ofisee mawɗo suudu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, (1967 - 1969) e binnditiiɗo (1969 - 1970). O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Royal Victoria, to wuro wiyeteengo Newcastle to Tyne, to Angalteer (1970 - 1971) e duɗal jaaɓi haaɗtirde Liverpool, to Angalteer (1971-1972), o heɓi dipolomaaji makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde to bannge cellal renndo. Caggal ɗuum o janngii to duɗal jaaɓi haaɗtirde John Hopkins to Amerik (1974)..<ref name="hcomm2">{{cite web|url=http://www.nhcuk.org/high-commissioner|title=The High Commissioner|publisher=Nigeria High Commission, London, UK|access-date=2010-06-21|archive-date=2010-04-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20100412202544/http://www.nhcuk.org/high-commissioner|url-status=usurped}}</ref> Tafida wonnoo ko binnditiiɗo mawɗo e safaara to opitaal keeriiɗo Katsina (1972 - 1973), ko cafroowo jiiloowo to ministeer cellal diiwaan Kaduna (1973 - 1976) e binndoowo duumotooɗo to ministeer cellal diiwaan Kaduna (1976 - 1980). Ko o cafroowo hooreejo leydi ndii hono Shehu Shagari (1980 - 1983). E hitaande 1983, o yeenaa dabbungol kaaɗtudi (Ordre de la République fédérale) (OFR). O woniino Komiseer Cellal, Komiseer Demal, caggal ɗuum Komiseer Jaŋde e nder diiwaan Kaduna hakkunde 1984 e 1987..<ref name="highcomm">He is married with children. First married to Hauwa Mohammed (divorced) and then later to Salamatu Ndana. {{cite web|url=http://www.unitednigeria.ukonline.co.uk/high%20commission.htm|title=High Commission for the Federal Republic of Nigeria. Head of Mission: HE Dr. Dalhatu Sarki Tafida O.F.R. C.F.R.|publisher=United Nigeria Welfare Association|access-date=2010-06-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20090815143841/http://www.unitednigeria.ukonline.co.uk/high%20commission.htm|archive-date=2009-08-15|url-status=dead}}</ref> E nder wooteeji gardagol leydi e hitaande 1992 ngam suɓaade hooreejo leydi (NRC) Tafida fooli gonnooɗo laamɗo konu Seneraal Yakubu Gowon e nder diiwaan Zaria O ward4. O toɗɗaa yo won jaagorgal fedde ndee ko feewti e cellal hakkunde 1993 e 1995. O woniino tergal lannda Kongres Naajeeriya hawtaade e dawriyankooɓe ko wayi no Atiku Abubakar, Abdullahi Aliyu Sumaila e Tony Anenih, o rokkaama innde aadaaji Tafidan Zazzau e hitaande 1995..<ref>{{cite web|url=http://www.afdevinfo.com/htmlreports/peo/peo_3834.html|title=Dalhatu Tafida|work=AfDevInfo|access-date=2010-06-21}}</ref> == Golle Senaa == Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, Tafida toɗɗaa e goomuuji kuule e doosɗe (hooreejo), ganndal e karallaagal, cellal, ndema e drogaaji e narkotik.<ref>{{Cite web|url=https://allafrica.com/stories/199907150234.html|title=Nigeria: What Looting Has Joined Together...|last=|first=|date=12 July 1999|website=Tempo (Lagos)|archive-url=|archive-date=|access-date=}}</ref><ref>{{Cite web|last=|first=|date=|title=Nigeria: Abacha's Son-In-Law|url=https://allafrica.com/stories/199906170283.html|archive-url=|archive-date=|access-date=|website=Tempo (Lagos)}}</ref> E nder manndaa makko ɗiɗaɓo Tafida wonnoo ko hooreejo Senaa. E lewru marse 2006, o wiyaama omo gollodii e cukko hooreejo leydi Senaa, hono Ibrahim Mantu, ngam ɗaɓɓude waylude doosɗe leydi ngam newnude hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, tawtoreede manndaa tataɓo. Tafida daranii eɓɓaande manndaa tataɓo oo e dow tuugnaade e wonde maa ɗum addan rogere ɓurnde yaawde hakkunde fuɗnaange e fuɗnaange, o hollitii wonde so ɗum jaɓaama alaa ko waawi wonde so wonaa wonde Obasanjo ina heɓa woote. Koolol Demokaraat en (ACD) noddii Mantu e Tafida yo ngoppu golle mum en ɗoon e ɗoon, tawa ina ɗaɓɓi wiɗto ngam humpitaade ko feewti e fenaande nde ɓe mbiyata ko njoɓdi ndi ɓe ndokki ngam suɓaade ngam ɓeydude manndaa tataɓo..<ref name="hcomm22" /><ref name="tday206">{{cite news|url=https://allafrica.com/stories/200802040024.html|last=Ohia|first=Paul|date=2008-02-04|work=[[This Day]]|title=Ambassadors get postings|access-date=2024-08-30}}</ref> == Tafida salii jeyeede == e ñamlude terɗe batu kuuɓtodinngu ƴeewndo doosɗe leydi Asaambele ngenndi. E nder jeewte Senaa e lewru abriil 2006, ko faati e tuumeede wonde Mantu ina joginoo ŋakkeende kaalis, Tafida ƴetti konngol ngam ñaawde ɗum, kono o jeyaa ko e senaateeruuji keɓnooɗi woote laaɓtuɗe, wonde Goomu toppitiingu ko fayti e Etikaaji, Privileeji e Petition Public ina foti ƴeewtaade Mantu, wonaa tan yo o woppu ɗoon e ɗoon. Caggal golle Tafida fuɗɗii ɗaɓɓaande ngam suɓaade hooreejo leydi ndi ngam suɓaade hooreejo leydi ndii e nder manndaa tataɓo, o yalti e gardagol PDP mo o haɓaani. Kampaañ makko noon yanii e caɗeele nde lannda ka felliti e nder ngonkaaji luulndiiɗi rokkude tikket Ahmed Makarfi, mo meeɗaa tawtoreede primaaji ɗi njiyri feeñde Tafida e wonde gardiiɗo lannda kaa. Makarfi timminiino manndaaji ɗiɗi e laamu guwerneer leydi ndii, haa jooni o lomtii Tafida e nder Senaa.<ref>{{Cite web|title=ALHAJI BASHIR DALHATU|url=http://thepeaceinstitute.global/alhaji-bashir-dalhatu/|access-date=2020-04-21|website=The Peace Institute|language=en-US}}</ref> Caggal nde o yalti e Senaa, Tafida toɗɗaama Komiseer mawɗo leydi Nijeer to leydi Angalteer, o rokki ɓataakeeji makko teskinɗi to laamɗo debbo biyeteeɗo Elizabeth II ñalnde 30 lewru nduu hitaande 2008. E lewru marse 2009, o teskiima ɓeydagol ɗaɓɓaande wiisaaji leydi Nijeer to Komiseer mawɗo leydi ndii, o hollitii nafoore tiɗɗugol faggudu ɗiɗaɓol ngol kidnappings, fenaande njoɓdi advance e caɗeele goɗɗe. E hitaande 2010, hooreejo leydi ndii e oon sahaa, hono Goodluck Ebele Jonathan, toɗɗiima Tafida yo won gardiiɗo kampaañ mum ngam suɓaade hooreejo leydi. E lewru Yarkomaa 2010, o udditi e dow laawol suudu wiisaaji kesu, tawi ina ɗaminaa maa ɗum ustu leelgol heɓde wiisaaji leydi Najeriya. E lewru abriil 2010, Tafida jaabtii ko yaawi nde BBC yaltini winndannde hollitoore Lagos ko nokku gooto ɓuuɓɗo mawɗo. Ɓataake makko ngam seppude feewde e Kontrol BBC2 hollitii "mette e mettere" e dow winndannde ndee, o winnditii "jaɓgol tiiɗngol ngol winndannde nde, ko ɗum huunde anniyande bonnude nguurndam e nder Lagos". == Tuugnorgal == 4w41g8b4uw7oorwsvj700p560yn3xhl 182773 182772 2026-08-15T14:10:19Z Ilya Discuss 10103 182773 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Dalhatu Sarki Tafida''' (jibinaama 24 lewru Noowammbar 1940) suɓaama Senator ngam diiwal Kaduna woylaare lesdi Kaduna, lesdi Naajeeriya haa fuɗɗam laamu lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol lanyol yimɓe (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. O toɗɗaa kadi duuɓi nay goɗɗi e hitaande 2003.<ref>{{cite web|url=http://psephos.adam-carr.net/countries/n/nigeria/nigerialeg2.txt|title=Federal Republic of Nigeria Legislative Election of 20 February and 7 March 1999|work=Psephos|access-date=2010-06-21}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.dawodu.com/senator.htm|title=Senators|work=Dawodu|access-date=2010-06-21}}</ref> == Jibineede e fuɗɗoode golle == Tafida jibinaa ko ñalnde 24 noowammbar hitaande 1940 to Zaria, diiwaan Kaduna. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Barewa, Zaria (1954 - 1959) e duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu, Keffi (1960 - 1961), caggal ɗuum o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos (1962-1967) ɗo o heɓi dipolomaaji safaara e safaara surgey.<ref>{{Cite news|url=https://www.dailytrust.com.ng/bashir-dalhatu-promoted-wazirin-dutse.html|title=Bashir Dalhatu promoted Wazirin Dutse|last=Maliki|first=Anthony|date=2017-11-19|newspaper=[[Daily Trust]]|language=en-GB|access-date=2020-04-21}}</ref> Ko o Ofisee suudu, caggal ɗuum ofisee mawɗo suudu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, (1967 - 1969) e binnditiiɗo (1969 - 1970). O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Royal Victoria, to wuro wiyeteengo Newcastle to Tyne, to Angalteer (1970 - 1971) e duɗal jaaɓi haaɗtirde Liverpool, to Angalteer (1971-1972), o heɓi dipolomaaji makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde to bannge cellal renndo. Caggal ɗuum o janngii to duɗal jaaɓi haaɗtirde John Hopkins to Amerik (1974)..<ref name="hcomm2">{{cite web|url=http://www.nhcuk.org/high-commissioner|title=The High Commissioner|publisher=Nigeria High Commission, London, UK|access-date=2010-06-21|archive-date=2010-04-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20100412202544/http://www.nhcuk.org/high-commissioner|url-status=usurped}}</ref> Tafida wonnoo ko binnditiiɗo mawɗo e safaara to opitaal keeriiɗo Katsina (1972 - 1973), ko cafroowo jiiloowo to ministeer cellal diiwaan Kaduna (1973 - 1976) e binndoowo duumotooɗo to ministeer cellal diiwaan Kaduna (1976 - 1980). Ko o cafroowo hooreejo leydi ndii hono Shehu Shagari (1980 - 1983). E hitaande 1983, o yeenaa dabbungol kaaɗtudi (Ordre de la République fédérale) (OFR). O woniino Komiseer Cellal, Komiseer Demal, caggal ɗuum Komiseer Jaŋde e nder diiwaan Kaduna hakkunde 1984 e 1987..<ref name="highcomm">He is married with children. First married to Hauwa Mohammed (divorced) and then later to Salamatu Ndana. {{cite web|url=http://www.unitednigeria.ukonline.co.uk/high%20commission.htm|title=High Commission for the Federal Republic of Nigeria. Head of Mission: HE Dr. Dalhatu Sarki Tafida O.F.R. C.F.R.|publisher=United Nigeria Welfare Association|access-date=2010-06-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20090815143841/http://www.unitednigeria.ukonline.co.uk/high%20commission.htm|archive-date=2009-08-15|url-status=dead}}</ref> E nder wooteeji gardagol leydi e hitaande 1992 ngam suɓaade hooreejo leydi (NRC) Tafida fooli gonnooɗo laamɗo konu Seneraal Yakubu Gowon e nder diiwaan Zaria O ward4. O toɗɗaa yo won jaagorgal fedde ndee ko feewti e cellal hakkunde 1993 e 1995. O woniino tergal lannda Kongres Naajeeriya hawtaade e dawriyankooɓe ko wayi no Atiku Abubakar, Abdullahi Aliyu Sumaila e Tony Anenih, o rokkaama innde aadaaji Tafidan Zazzau e hitaande 1995..<ref>{{cite web|url=http://www.afdevinfo.com/htmlreports/peo/peo_3834.html|title=Dalhatu Tafida|work=AfDevInfo|access-date=2010-06-21}}</ref> == Golle Senaa == Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, Tafida toɗɗaa e goomuuji kuule e doosɗe (hooreejo), ganndal e karallaagal, cellal, ndema e drogaaji e narkotik.<ref>{{Cite web|url=https://allafrica.com/stories/199907150234.html|title=Nigeria: What Looting Has Joined Together...|last=|first=|date=12 July 1999|website=Tempo (Lagos)|archive-url=|archive-date=|access-date=}}</ref><ref>{{Cite web|last=|first=|date=|title=Nigeria: Abacha's Son-In-Law|url=https://allafrica.com/stories/199906170283.html|archive-url=|archive-date=|access-date=|website=Tempo (Lagos)}}</ref> E nder manndaa makko ɗiɗaɓo Tafida wonnoo ko hooreejo Senaa. E lewru marse 2006, o wiyaama omo gollodii e cukko hooreejo leydi Senaa, hono Ibrahim Mantu, ngam ɗaɓɓude waylude doosɗe leydi ngam newnude hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, tawtoreede manndaa tataɓo. Tafida daranii eɓɓaande manndaa tataɓo oo e dow tuugnaade e wonde maa ɗum addan rogere ɓurnde yaawde hakkunde fuɗnaange e fuɗnaange, o hollitii wonde so ɗum jaɓaama alaa ko waawi wonde so wonaa wonde Obasanjo ina heɓa woote. Koolol Demokaraat en (ACD) noddii Mantu e Tafida yo ngoppu golle mum en ɗoon e ɗoon, tawa ina ɗaɓɓi wiɗto ngam humpitaade ko feewti e fenaande nde ɓe mbiyata ko njoɓdi ndi ɓe ndokki ngam suɓaade ngam ɓeydude manndaa tataɓo..<ref name="hcomm22" /><ref name="tday206">{{cite news|url=https://allafrica.com/stories/200802040024.html|last=Ohia|first=Paul|date=2008-02-04|work=[[This Day]]|title=Ambassadors get postings|access-date=2024-08-30}}</ref> == Tafida salii jeyeede == e ñamlude terɗe batu kuuɓtodinngu ƴeewndo doosɗe leydi Asaambele ngenndi. E nder jeewte Senaa e lewru abriil 2006, ko faati e tuumeede wonde Mantu ina joginoo ŋakkeende kaalis, Tafida ƴetti konngol ngam ñaawde ɗum, kono o jeyaa ko e senaateeruuji keɓnooɗi woote laaɓtuɗe, wonde Goomu toppitiingu ko fayti e Etikaaji, Privileeji e Petition Public ina foti ƴeewtaade Mantu, wonaa tan yo o woppu ɗoon e ɗoon. Caggal golle Tafida fuɗɗii ɗaɓɓaande ngam suɓaade hooreejo leydi ndi ngam suɓaade hooreejo leydi ndii e nder manndaa tataɓo, o yalti e gardagol PDP mo o haɓaani. Kampaañ makko noon yanii e caɗeele nde lannda ka felliti e nder ngonkaaji luulndiiɗi rokkude tikket Ahmed Makarfi, mo meeɗaa tawtoreede primaaji ɗi njiyri feeñde Tafida e wonde gardiiɗo lannda kaa. Makarfi timminiino manndaaji ɗiɗi e laamu guwerneer leydi ndii, haa jooni o lomtii Tafida e nder Senaa.<ref>{{Cite web|title=ALHAJI BASHIR DALHATU|url=http://thepeaceinstitute.global/alhaji-bashir-dalhatu/|access-date=2020-04-21|website=The Peace Institute|language=en-US}}</ref> Caggal nde o yalti e Senaa, Tafida toɗɗaama Komiseer mawɗo leydi Nijeer to leydi Angalteer, o rokki ɓataakeeji makko teskinɗi to laamɗo debbo biyeteeɗo Elizabeth II ñalnde 30 lewru nduu hitaande 2008. E lewru marse 2009, o teskiima ɓeydagol ɗaɓɓaande wiisaaji leydi Nijeer to Komiseer mawɗo leydi ndii, o hollitii nafoore tiɗɗugol faggudu ɗiɗaɓol ngol kidnappings, fenaande njoɓdi advance e caɗeele goɗɗe.<ref>{{Cite news|last=Mudashir|first=Ismail|date=2018-12-08|title='Wazirin Dutse didn't attain status by accident'|url=https://www.dailytrust.com.ng/wazirin-dutse-didnt-attain-status-by-accident.html|access-date=2020-04-21|newspaper=[[Daily Trust]]|language=en-GB}}</ref> Dalhatu is also the honorary consul to Tunisia.<ref name="solace">{{cite web|url=https://solacebase.com/acf-appoints-bashir-dalhatu-as-bot-chair/|title=ACF appoints Bashir Dalhatu as BoT Chair|first=Mustapha|last=Mustapha|work=Solacebase|date=26 July 2023}}</ref> E hitaande 2010, hooreejo leydi ndii e oon sahaa, hono Goodluck Ebele Jonathan, toɗɗiima Tafida yo won gardiiɗo kampaañ mum ngam suɓaade hooreejo leydi. E lewru Yarkomaa 2010, o udditi e dow laawol suudu wiisaaji kesu, tawi ina ɗaminaa maa ɗum ustu leelgol heɓde wiisaaji leydi Najeriya. E lewru abriil 2010, Tafida jaabtii ko yaawi nde BBC yaltini winndannde hollitoore Lagos ko nokku gooto ɓuuɓɗo mawɗo. Ɓataake makko ngam seppude feewde e Kontrol BBC2 hollitii "mette e mettere" e dow winndannde ndee, o winnditii "jaɓgol tiiɗngol ngol winndannde nde, ko ɗum huunde anniyande bonnude nguurndam e nder Lagos". == Tuugnorgal == sw7jgcneod9cf2i40r5n7hlashxg2ty 182774 182773 2026-08-15T14:25:06Z Ilya Discuss 10103 182774 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Dalhatu Sarki Tafida''' (jibinaama 24 lewru Noowammbar 1940) suɓaama Senator ngam diiwal Kaduna woylaare lesdi Kaduna, lesdi Naajeeriya haa fuɗɗam laamu lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol lanyol yimɓe (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. O toɗɗaa kadi duuɓi nay goɗɗi e hitaande 2003.<ref>{{cite web|url=http://psephos.adam-carr.net/countries/n/nigeria/nigerialeg2.txt|title=Federal Republic of Nigeria Legislative Election of 20 February and 7 March 1999|work=Psephos|access-date=2010-06-21}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.dawodu.com/senator.htm|title=Senators|work=Dawodu|access-date=2010-06-21}}</ref> == Jibineede e fuɗɗoode golle == Tafida jibinaa ko ñalnde 24 noowammbar hitaande 1940 to Zaria, diiwaan Kaduna. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Barewa, Zaria (1954 - 1959) e duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu, Keffi (1960 - 1961), caggal ɗuum o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos (1962-1967) ɗo o heɓi dipolomaaji safaara e safaara surgey.<ref>{{Cite news|url=https://www.dailytrust.com.ng/bashir-dalhatu-promoted-wazirin-dutse.html|title=Bashir Dalhatu promoted Wazirin Dutse|last=Maliki|first=Anthony|date=2017-11-19|newspaper=[[Daily Trust]]|language=en-GB|access-date=2020-04-21}}</ref> Ko o Ofisee suudu, caggal ɗuum ofisee mawɗo suudu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, (1967 - 1969) e binnditiiɗo (1969 - 1970). O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Royal Victoria, to wuro wiyeteengo Newcastle to Tyne, to Angalteer (1970 - 1971) e duɗal jaaɓi haaɗtirde Liverpool, to Angalteer (1971-1972), o heɓi dipolomaaji makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde to bannge cellal renndo. Caggal ɗuum o janngii to duɗal jaaɓi haaɗtirde John Hopkins to Amerik (1974)..<ref name="hcomm2">{{cite web|url=http://www.nhcuk.org/high-commissioner|title=The High Commissioner|publisher=Nigeria High Commission, London, UK|access-date=2010-06-21|archive-date=2010-04-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20100412202544/http://www.nhcuk.org/high-commissioner|url-status=usurped}}</ref> Tafida wonnoo ko binnditiiɗo mawɗo e safaara to opitaal keeriiɗo Katsina (1972 - 1973), ko cafroowo jiiloowo to ministeer cellal diiwaan Kaduna (1973 - 1976) e binndoowo duumotooɗo to ministeer cellal diiwaan Kaduna (1976 - 1980). Ko o cafroowo hooreejo leydi ndii hono Shehu Shagari (1980 - 1983). E hitaande 1983, o yeenaa dabbungol kaaɗtudi (Ordre de la République fédérale) (OFR). O woniino Komiseer Cellal, Komiseer Demal, caggal ɗuum Komiseer Jaŋde e nder diiwaan Kaduna hakkunde 1984 e 1987..<ref name="highcomm">He is married with children. First married to Hauwa Mohammed (divorced) and then later to Salamatu Ndana. {{cite web|url=http://www.unitednigeria.ukonline.co.uk/high%20commission.htm|title=High Commission for the Federal Republic of Nigeria. Head of Mission: HE Dr. Dalhatu Sarki Tafida O.F.R. C.F.R.|publisher=United Nigeria Welfare Association|access-date=2010-06-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20090815143841/http://www.unitednigeria.ukonline.co.uk/high%20commission.htm|archive-date=2009-08-15|url-status=dead}}</ref> E nder wooteeji gardagol leydi e hitaande 1992 ngam suɓaade hooreejo leydi (NRC) Tafida fooli gonnooɗo laamɗo konu Seneraal Yakubu Gowon e nder diiwaan Zaria O ward4. O toɗɗaa yo won jaagorgal fedde ndee ko feewti e cellal hakkunde 1993 e 1995. O woniino tergal lannda Kongres Naajeeriya hawtaade e dawriyankooɓe ko wayi no Atiku Abubakar, Abdullahi Aliyu Sumaila e Tony Anenih, o rokkaama innde aadaaji Tafidan Zazzau e hitaande 1995..<ref>{{cite web|url=http://www.afdevinfo.com/htmlreports/peo/peo_3834.html|title=Dalhatu Tafida|work=AfDevInfo|access-date=2010-06-21}}</ref> == Golle Senaa == Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, Tafida toɗɗaa e goomuuji kuule e doosɗe (hooreejo), ganndal e karallaagal, cellal, ndema e drogaaji e narkotik.<ref>{{Cite web|url=https://allafrica.com/stories/199907150234.html|title=Nigeria: What Looting Has Joined Together...|last=|first=|date=12 July 1999|website=Tempo (Lagos)|archive-url=|archive-date=|access-date=}}</ref><ref>{{Cite web|last=|first=|date=|title=Nigeria: Abacha's Son-In-Law|url=https://allafrica.com/stories/199906170283.html|archive-url=|archive-date=|access-date=|website=Tempo (Lagos)}}</ref> E nder manndaa makko ɗiɗaɓo Tafida wonnoo ko hooreejo Senaa. E lewru marse 2006, o wiyaama omo gollodii e cukko hooreejo leydi Senaa, hono Ibrahim Mantu, ngam ɗaɓɓude waylude doosɗe leydi ngam newnude hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, tawtoreede manndaa tataɓo. Tafida daranii eɓɓaande manndaa tataɓo oo e dow tuugnaade e wonde maa ɗum addan rogere ɓurnde yaawde hakkunde fuɗnaange e fuɗnaange, o hollitii wonde so ɗum jaɓaama alaa ko waawi wonde so wonaa wonde Obasanjo ina heɓa woote. Koolol Demokaraat en (ACD) noddii Mantu e Tafida yo ngoppu golle mum en ɗoon e ɗoon, tawa ina ɗaɓɓi wiɗto ngam humpitaade ko feewti e fenaande nde ɓe mbiyata ko njoɓdi ndi ɓe ndokki ngam suɓaade ngam ɓeydude manndaa tataɓo..<ref name="hcomm22" /><ref name="tday206">{{cite news|url=https://allafrica.com/stories/200802040024.html|last=Ohia|first=Paul|date=2008-02-04|work=[[This Day]]|title=Ambassadors get postings|access-date=2024-08-30}}</ref> == Tafida salii jeyeede == e ñamlude terɗe batu kuuɓtodinngu ƴeewndo doosɗe leydi Asaambele ngenndi. E nder jeewte Senaa e lewru abriil 2006, ko faati e tuumeede wonde Mantu ina joginoo ŋakkeende kaalis, Tafida ƴetti konngol ngam ñaawde ɗum, kono o jeyaa ko e senaateeruuji keɓnooɗi woote laaɓtuɗe, wonde Goomu toppitiingu ko fayti e Etikaaji, Privileeji e Petition Public ina foti ƴeewtaade Mantu, wonaa tan yo o woppu ɗoon e ɗoon. Caggal golle Tafida fuɗɗii ɗaɓɓaande ngam suɓaade hooreejo leydi ndi ngam suɓaade hooreejo leydi ndii e nder manndaa tataɓo, o yalti e gardagol PDP mo o haɓaani. Kampaañ makko noon yanii e caɗeele nde lannda ka felliti e nder ngonkaaji luulndiiɗi rokkude tikket Ahmed Makarfi, mo meeɗaa tawtoreede primaaji ɗi njiyri feeñde Tafida e wonde gardiiɗo lannda kaa. Makarfi timminiino manndaaji ɗiɗi e laamu guwerneer leydi ndii, haa jooni o lomtii Tafida e nder Senaa.<ref>{{Cite web|title=ALHAJI BASHIR DALHATU|url=http://thepeaceinstitute.global/alhaji-bashir-dalhatu/|access-date=2020-04-21|website=The Peace Institute|language=en-US}}</ref> Caggal nde o yalti e Senaa, Tafida toɗɗaama Komiseer mawɗo leydi Nijeer to leydi Angalteer, o rokki ɓataakeeji makko teskinɗi to laamɗo debbo biyeteeɗo Elizabeth II ñalnde 30 lewru nduu hitaande 2008. E lewru marse 2009, o teskiima ɓeydagol ɗaɓɓaande wiisaaji leydi Nijeer to Komiseer mawɗo leydi ndii, o hollitii nafoore tiɗɗugol faggudu ɗiɗaɓol ngol kidnappings, fenaande njoɓdi advance e caɗeele goɗɗe.<ref>{{Cite news|last=Mudashir|first=Ismail|date=2018-12-08|title='Wazirin Dutse didn't attain status by accident'|url=https://www.dailytrust.com.ng/wazirin-dutse-didnt-attain-status-by-accident.html|access-date=2020-04-21|newspaper=[[Daily Trust]]|language=en-GB}}</ref> Dalhatu is also the honorary consul to Tunisia.<ref name="solace">{{cite web|url=https://solacebase.com/acf-appoints-bashir-dalhatu-as-bot-chair/|title=ACF appoints Bashir Dalhatu as BoT Chair|first=Mustapha|last=Mustapha|work=Solacebase|date=26 July 2023}}</ref> E hitaande 2010, hooreejo leydi ndii e oon sahaa, hono Goodluck Ebele Jonathan, toɗɗiima Tafida yo won gardiiɗo kampaañ mum ngam suɓaade hooreejo leydi. E lewru Yarkomaa 2010, o udditi e dow laawol suudu wiisaaji kesu, tawi ina ɗaminaa maa ɗum ustu leelgol heɓde wiisaaji leydi Najeriya. E lewru abriil 2010, Tafida jaabtii ko yaawi nde BBC yaltini winndannde hollitoore Lagos ko nokku gooto ɓuuɓɗo mawɗo. Ɓataake makko ngam seppude feewde e Kontrol BBC2 hollitii "mette e mettere" e dow winndannde ndee, o winnditii "jaɓgol tiiɗngol ngol winndannde nde, ko ɗum huunde anniyande bonnude nguurndam e nder Lagos"..<ref name="freedomradio">{{cite web|url=https://freedomradionig.com/board-of-directors/|title=Board of Directors|work=Freedom Radio Nigeria|access-date=6 September 2024}}</ref><ref>{{Cite web|last=Bashir|first=Misbahu|date=23 May 2015|title=Dalhatu Appointed NNDC Board Chairman|url=https://allafrica.com/stories/201505251548.html|archive-url=|archive-date=|access-date=|website=Daily Trust}}</ref> == Tuugnorgal == gbst95614l6zy7eujo2b0qkgw32xwde Adamu Garba Talba 0 43520 182775 2026-08-15T15:32:37Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Adamu Garba Talba (15 lewru bowte hitaande 1952 – 14 lewru juko hitaande 2025) ko siyaasyanke Najeriya, senaateer nder suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya 6ɓo. Ko o jeyaaɗo Karai-Karai jibinaaɗo to Nangere, e nder diiwaan Yobe. O suɓaama senaajo diiwal Yobe South nder diiwal Yobe, lesdi Naajeeriya, o heɓi laamu nyande 29 lewru Mayru hitaande 2007. Jaangirde Talba heɓi dipolomaaji e njuɓɓudi laamu, o naati e golle laamu leydi Yobe. O suɓaama laabi ɗiɗi hooreejo..." 182775 wikitext text/x-wiki Adamu Garba Talba (15 lewru bowte hitaande 1952 – 14 lewru juko hitaande 2025) ko siyaasyanke Najeriya, senaateer nder suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya 6ɓo. Ko o jeyaaɗo Karai-Karai jibinaaɗo to Nangere, e nder diiwaan Yobe. O suɓaama senaajo diiwal Yobe South nder diiwal Yobe, lesdi Naajeeriya, o heɓi laamu nyande 29 lewru Mayru hitaande 2007. Jaangirde Talba heɓi dipolomaaji e njuɓɓudi laamu, o naati e golle laamu leydi Yobe. O suɓaama laabi ɗiɗi hooreejo diidaaɗi lesdi Nangere nder diiwal Yobe. O toɗɗaama hooreejo kawtal hukuumaaji rento, suudu nyawndiigu lesdi, Alare, hooreejo NNDC, Kaduna e komisinaajo njamu lesdi Yobe. Golle e baɗte Ko o senaateer, e lewru suwee 2008, Talba wiyi ina sosa Komiseer ngenndiijo jeereende ngam haɓaade njiimaandi jeereende e nder diiwaan worgo leydi ndii. O woniino ƴattoowo no feewi guwerneer diiwaan Yobe, hono Ibrahim Geidam, o tuumi ɗum ko ƴattaade kaalis. O noddi wiɗitaaki dow kuuɗe hokkaaɗe BECCON Naajeeriya, ceede miliyon N4 ngam nyiɓugo laawol Kaliyari-Baimari, miliyonji N2.3 ngam nyiɓugo kuuɗe ndiyam Damaturu e miliyonji N1.3 ngam hesɗitingo janngirde hakkundeere nde laaɓaani. Politik E lewru desaambar 2009, Talba wiyi wonde laawol demokaraasi ngol ina yahra no haanirta nii, o ñiŋii golle cakkitiiɗe ɗe politikaaji luulndo mbaɗi ngam sosde « lannda mawɗo » luulndiiɗo lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). O wi'i ɓe nasta nder kawtal hoore lesdi Naajeeriya, ko laarani PDP malla ANPP (All Peoples Party). E lewru marse 2010 o yeddi ciimtol jaayndeeji wonde gonnooɗo senaateer Yobe Central Usman Albishir, mo ɓooyaani ko ummii e ANPP, fayti e PDP, maa heɓ otomatik tikket e lannda ngam tawtoreede woote guwerneer 2011. O ɓeydi heen wonde e yahdu Albishir ANPP maa won daartol e nder Yobe. Tuugnorgal 53e69247zna5cd4tndna6vrd9ohkedk 182776 182775 2026-08-15T15:33:07Z Ilya Discuss 10103 182776 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Adamu Garba Talba (15 lewru bowte hitaande 1952 – 14 lewru juko hitaande 2025) ko siyaasyanke Najeriya, senaateer nder suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya 6ɓo. Ko o jeyaaɗo Karai-Karai jibinaaɗo to Nangere, e nder diiwaan Yobe. O suɓaama senaajo diiwal Yobe South nder diiwal Yobe, lesdi Naajeeriya, o heɓi laamu nyande 29 lewru Mayru hitaande 2007. Jaangirde Talba heɓi dipolomaaji e njuɓɓudi laamu, o naati e golle laamu leydi Yobe. O suɓaama laabi ɗiɗi hooreejo diidaaɗi lesdi Nangere nder diiwal Yobe. O toɗɗaama hooreejo kawtal hukuumaaji rento, suudu nyawndiigu lesdi, Alare, hooreejo NNDC, Kaduna e komisinaajo njamu lesdi Yobe. Golle e baɗte Ko o senaateer, e lewru suwee 2008, Talba wiyi ina sosa Komiseer ngenndiijo jeereende ngam haɓaade njiimaandi jeereende e nder diiwaan worgo leydi ndii. O woniino ƴattoowo no feewi guwerneer diiwaan Yobe, hono Ibrahim Geidam, o tuumi ɗum ko ƴattaade kaalis. O noddi wiɗitaaki dow kuuɗe hokkaaɗe BECCON Naajeeriya, ceede miliyon N4 ngam nyiɓugo laawol Kaliyari-Baimari, miliyonji N2.3 ngam nyiɓugo kuuɗe ndiyam Damaturu e miliyonji N1.3 ngam hesɗitingo janngirde hakkundeere nde laaɓaani. Politik E lewru desaambar 2009, Talba wiyi wonde laawol demokaraasi ngol ina yahra no haanirta nii, o ñiŋii golle cakkitiiɗe ɗe politikaaji luulndo mbaɗi ngam sosde « lannda mawɗo » luulndiiɗo lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). O wi'i ɓe nasta nder kawtal hoore lesdi Naajeeriya, ko laarani PDP malla ANPP (All Peoples Party). E lewru marse 2010 o yeddi ciimtol jaayndeeji wonde gonnooɗo senaateer Yobe Central Usman Albishir, mo ɓooyaani ko ummii e ANPP, fayti e PDP, maa heɓ otomatik tikket e lannda ngam tawtoreede woote guwerneer 2011. O ɓeydi heen wonde e yahdu Albishir ANPP maa won daartol e nder Yobe. Tuugnorgal jqc5lnz0mbx101ywbqjdl1ndeqg26z5 182777 182776 2026-08-15T15:34:37Z Ilya Discuss 10103 182777 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Adamu Garba Talba''' (15 lewru bowte hitaande 1952 – 14 lewru juko hitaande 2025) ko siyaasyanke Najeriya, senaateer nder suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya 6ɓo. Ko o jeyaaɗo Karai-Karai jibinaaɗo to Nangere, e nder diiwaan Yobe. O suɓaama senaajo diiwal Yobe South nder diiwal Yobe, lesdi Naajeeriya, o heɓi laamu nyande 29 lewru Mayru hitaande 2007. Jaangirde Talba heɓi dipolomaaji e njuɓɓudi laamu, o naati e golle laamu leydi Yobe. O suɓaama laabi ɗiɗi hooreejo diidaaɗi lesdi Nangere nder diiwal Yobe. O toɗɗaama hooreejo kawtal hukuumaaji rento, suudu nyawndiigu lesdi, Alare, hooreejo NNDC, Kaduna e komisinaajo njamu lesdi Yobe. Golle e baɗte Ko o senaateer, e lewru suwee 2008, Talba wiyi ina sosa Komiseer ngenndiijo jeereende ngam haɓaade njiimaandi jeereende e nder diiwaan worgo leydi ndii. O woniino ƴattoowo no feewi guwerneer diiwaan Yobe, hono Ibrahim Geidam, o tuumi ɗum ko ƴattaade kaalis. O noddi wiɗitaaki dow kuuɗe hokkaaɗe BECCON Naajeeriya, ceede miliyon N4 ngam nyiɓugo laawol Kaliyari-Baimari, miliyonji N2.3 ngam nyiɓugo kuuɗe ndiyam Damaturu e miliyonji N1.3 ngam hesɗitingo janngirde hakkundeere nde laaɓaani. Politik E lewru desaambar 2009, Talba wiyi wonde laawol demokaraasi ngol ina yahra no haanirta nii, o ñiŋii golle cakkitiiɗe ɗe politikaaji luulndo mbaɗi ngam sosde « lannda mawɗo » luulndiiɗo lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). O wi'i ɓe nasta nder kawtal hoore lesdi Naajeeriya, ko laarani PDP malla ANPP (All Peoples Party). E lewru marse 2010 o yeddi ciimtol jaayndeeji wonde gonnooɗo senaateer Yobe Central Usman Albishir, mo ɓooyaani ko ummii e ANPP, fayti e PDP, maa heɓ otomatik tikket e lannda ngam tawtoreede woote guwerneer 2011. O ɓeydi heen wonde e yahdu Albishir ANPP maa won daartol e nder Yobe. == Tuugnorgal == h1pgbcjafz56sihr4wkqd8k1wvbnw92 182778 182777 2026-08-15T15:35:54Z Ilya Discuss 10103 182778 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Adamu Garba Talba''' (15 lewru bowte hitaande 1952 – 14 lewru juko hitaande 2025) ko siyaasyanke Najeriya, senaateer nder suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya 6ɓo. Ko o jeyaaɗo Karai-Karai jibinaaɗo to Nangere, e nder diiwaan Yobe. O suɓaama senaajo diiwal Yobe South nder diiwal Yobe, lesdi Naajeeriya, o heɓi laamu nyande 29 lewru Mayru hitaande 2007. Jaangirde Talba heɓi dipolomaaji e njuɓɓudi laamu, o naati e golle laamu leydi Yobe. O suɓaama laabi ɗiɗi hooreejo diidaaɗi lesdi Nangere nder diiwal Yobe. O toɗɗaama hooreejo kawtal hukuumaaji rento, suudu nyawndiigu lesdi, Alare, hooreejo NNDC, Kaduna e komisinaajo njamu lesdi Yobe. Golle e baɗte Ko o senaateer, e lewru suwee 2008, Talba wiyi ina sosa Komiseer ngenndiijo jeereende ngam haɓaade njiimaandi jeereende e nder diiwaan worgo leydi ndii.<ref name="nassnig">{{cite web|title=Sen. Adamu Garba Talba|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=117&page=1&state=36|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303191741/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=117&page=1&state=36|archive-date=2016-03-03|publisher=National Assembly of Nigeria|accessdate=2010-06-07}}</ref> O woniino ƴattoowo no feewi guwerneer diiwaan Yobe, hono Ibrahim Geidam, o tuumi ɗum ko ƴattaade kaalis. O noddi wiɗitaaki dow kuuɗe hokkaaɗe BECCON Naajeeriya, ceede miliyon N4 ngam nyiɓugo laawol Kaliyari-Baimari, miliyonji N2.3 ngam nyiɓugo kuuɗe ndiyam Damaturu e miliyonji N1.3 ngam hesɗitingo janngirde hakkundeere nde laaɓaani. Politik E lewru desaambar 2009, Talba wiyi wonde laawol demokaraasi ngol ina yahra no haanirta nii, o ñiŋii golle cakkitiiɗe ɗe politikaaji luulndo mbaɗi ngam sosde « lannda mawɗo » luulndiiɗo lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). O wi'i ɓe nasta nder kawtal hoore lesdi Naajeeriya, ko laarani PDP malla ANPP (All Peoples Party). E lewru marse 2010 o yeddi ciimtol jaayndeeji wonde gonnooɗo senaateer Yobe Central Usman Albishir, mo ɓooyaani ko ummii e ANPP, fayti e PDP, maa heɓ otomatik tikket e lannda ngam tawtoreede woote guwerneer 2011. O ɓeydi heen wonde e yahdu Albishir ANPP maa won daartol e nder Yobe. == Tuugnorgal == rdwr631g0gz6y8xf68rd3t3qs9txjcl 182779 182778 2026-08-15T15:37:24Z Ilya Discuss 10103 182779 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Adamu Garba Talba''' (15 lewru bowte hitaande 1952 – 14 lewru juko hitaande 2025) ko siyaasyanke Najeriya, senaateer nder suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya 6ɓo. Ko o jeyaaɗo Karai-Karai jibinaaɗo to Nangere, e nder diiwaan Yobe. O suɓaama senaajo diiwal Yobe South nder diiwal Yobe, lesdi Naajeeriya, o heɓi laamu nyande 29 lewru Mayru hitaande 2007. Jaangirde Talba heɓi dipolomaaji e njuɓɓudi laamu, o naati e golle laamu leydi Yobe. O suɓaama laabi ɗiɗi hooreejo diidaaɗi lesdi Nangere nder diiwal Yobe. O toɗɗaama hooreejo kawtal hukuumaaji rento, suudu nyawndiigu lesdi, Alare, hooreejo NNDC, Kaduna e komisinaajo njamu lesdi Yobe. Golle e baɗte Ko o senaateer, e lewru suwee 2008, Talba wiyi ina sosa Komiseer ngenndiijo jeereende ngam haɓaade njiimaandi jeereende e nder diiwaan worgo leydi ndii.<ref name="nassnig">{{cite web|title=Sen. Adamu Garba Talba|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=117&page=1&state=36|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303191741/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=117&page=1&state=36|archive-date=2016-03-03|publisher=National Assembly of Nigeria|accessdate=2010-06-07}}</ref> O woniino ƴattoowo no feewi guwerneer diiwaan Yobe, hono Ibrahim Geidam, o tuumi ɗum ko ƴattaade kaalis.<ref>{{cite web|url=http://www.thisdayonline.com/nview.php?id=122531|work=ThisDay|title=Desertification: Senator Makes Case for National Commission|date=2008-09-15|accessdate=2010-06-07}}{{dead link|date=October 2016|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.pointblanknews.com/os2906.html|date=2010-02-16|work=Point Blank News|title=How Governor Geidam, SSG, squandered 80 billion in ten months|accessdate=2010-06-07|archive-url=https://web.archive.org/web/20100219082622/http://www.pointblanknews.com/os2906.html|archive-date=2010-02-19|url-status=dead}}</ref> O noddi wiɗitaaki dow kuuɗe hokkaaɗe BECCON Naajeeriya, ceede miliyon N4 ngam nyiɓugo laawol Kaliyari-Baimari, miliyonji N2.3 ngam nyiɓugo kuuɗe ndiyam Damaturu e miliyonji N1.3 ngam hesɗitingo janngirde hakkundeere nde laaɓaani. Politik E lewru desaambar 2009, Talba wiyi wonde laawol demokaraasi ngol ina yahra no haanirta nii, o ñiŋii golle cakkitiiɗe ɗe politikaaji luulndo mbaɗi ngam sosde « lannda mawɗo » luulndiiɗo lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). O wi'i ɓe nasta nder kawtal hoore lesdi Naajeeriya, ko laarani PDP malla ANPP (All Peoples Party). E lewru marse 2010 o yeddi ciimtol jaayndeeji wonde gonnooɗo senaateer Yobe Central Usman Albishir, mo ɓooyaani ko ummii e ANPP, fayti e PDP, maa heɓ otomatik tikket e lannda ngam tawtoreede woote guwerneer 2011. O ɓeydi heen wonde e yahdu Albishir ANPP maa won daartol e nder Yobe. == Tuugnorgal == ejce20fsyg45ugl9m4q2x059htmwix8 182780 182779 2026-08-15T15:39:00Z Ilya Discuss 10103 182780 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Adamu Garba Talba''' (15 lewru bowte hitaande 1952 – 14 lewru juko hitaande 2025) ko siyaasyanke Najeriya, senaateer nder suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya 6ɓo. Ko o jeyaaɗo Karai-Karai jibinaaɗo to Nangere, e nder diiwaan Yobe. O suɓaama senaajo diiwal Yobe South nder diiwal Yobe, lesdi Naajeeriya, o heɓi laamu nyande 29 lewru Mayru hitaande 2007. Jaangirde Talba heɓi dipolomaaji e njuɓɓudi laamu, o naati e golle laamu leydi Yobe. O suɓaama laabi ɗiɗi hooreejo diidaaɗi lesdi Nangere nder diiwal Yobe. O toɗɗaama hooreejo kawtal hukuumaaji rento, suudu nyawndiigu lesdi, Alare, hooreejo NNDC, Kaduna e komisinaajo njamu lesdi Yobe. Golle e baɗte Ko o senaateer, e lewru suwee 2008, Talba wiyi ina sosa Komiseer ngenndiijo jeereende ngam haɓaade njiimaandi jeereende e nder diiwaan worgo leydi ndii.<ref name="nassnig">{{cite web|title=Sen. Adamu Garba Talba|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=117&page=1&state=36|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303191741/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=117&page=1&state=36|archive-date=2016-03-03|publisher=National Assembly of Nigeria|accessdate=2010-06-07}}</ref> O woniino ƴattoowo no feewi guwerneer diiwaan Yobe, hono Ibrahim Geidam, o tuumi ɗum ko ƴattaade kaalis.<ref>{{cite web|url=http://www.thisdayonline.com/nview.php?id=122531|work=ThisDay|title=Desertification: Senator Makes Case for National Commission|date=2008-09-15|accessdate=2010-06-07}}{{dead link|date=October 2016|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.pointblanknews.com/os2906.html|date=2010-02-16|work=Point Blank News|title=How Governor Geidam, SSG, squandered 80 billion in ten months|accessdate=2010-06-07|archive-url=https://web.archive.org/web/20100219082622/http://www.pointblanknews.com/os2906.html|archive-date=2010-02-19|url-status=dead}}</ref> O noddi wiɗitaaki dow kuuɗe hokkaaɗe BECCON Naajeeriya, ceede miliyon N4 ngam nyiɓugo laawol Kaliyari-Baimari, miliyonji N2.3 ngam nyiɓugo kuuɗe ndiyam Damaturu e miliyonji N1.3 ngam hesɗitingo janngirde hakkundeere nde laaɓaani. Politik E lewru desaambar 2009, Talba wiyi wonde laawol demokaraasi ngol ina yahra no haanirta nii, o ñiŋii golle cakkitiiɗe ɗe politikaaji luulndo mbaɗi ngam sosde « lannda mawɗo » luulndiiɗo lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). O wi'i ɓe nasta nder kawtal hoore lesdi Naajeeriya, ko laarani PDP malla ANPP (All Peoples Party). E lewru marse 2010 o yeddi ciimtol jaayndeeji wonde gonnooɗo senaateer Yobe Central Usman Albishir, mo ɓooyaani ko ummii e ANPP, fayti e PDP, maa heɓ otomatik tikket e lannda ngam tawtoreede woote guwerneer 2011. O ɓeydi heen wonde e yahdu Albishir ANPP maa won daartol e nder Yobe.<ref>{{cite web|url=http://www.inlng.com/DailyIndependent/Article.aspx?id=4299|date=Dec 1, 2009|work=Daily Independent|title=Mega Party Going Nowhere – Talba|author=MOHAMMED ABUBAKAR|accessdate=2010-06-07}}</ref><ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/201003300263.html|title=I Didn't Say Albishir Will Get Automatic Ticket in PDP - Sen. Talba|work=Daily Trust|author=Turaki A. Hassan|date=30 March 2010|accessdate=2010-06-07}}</ref> == Tuugnorgal == 1qsqmjmgmmd9efsv7kbqft2xc29pdon 182781 182780 2026-08-15T15:39:37Z Ilya Discuss 10103 182781 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Adamu Garba Talba''' (15 lewru bowte hitaande 1952 – 14 lewru juko hitaande 2025) ko siyaasyanke Najeriya, senaateer nder suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya 6ɓo. Ko o jeyaaɗo Karai-Karai jibinaaɗo to Nangere, e nder diiwaan Yobe. O suɓaama senaajo diiwal Yobe South nder diiwal Yobe, lesdi Naajeeriya, o heɓi laamu nyande 29 lewru Mayru hitaande 2007. Jaangirde Talba heɓi dipolomaaji e njuɓɓudi laamu, o naati e golle laamu leydi Yobe. O suɓaama laabi ɗiɗi hooreejo diidaaɗi lesdi Nangere nder diiwal Yobe. O toɗɗaama hooreejo kawtal hukuumaaji rento, suudu nyawndiigu lesdi, Alare, hooreejo NNDC, Kaduna e komisinaajo njamu lesdi Yobe. Golle e baɗte Ko o senaateer, e lewru suwee 2008, Talba wiyi ina sosa Komiseer ngenndiijo jeereende ngam haɓaade njiimaandi jeereende e nder diiwaan worgo leydi ndii.<ref name="nassnig">{{cite web|title=Sen. Adamu Garba Talba|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=117&page=1&state=36|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303191741/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=117&page=1&state=36|archive-date=2016-03-03|publisher=National Assembly of Nigeria|accessdate=2010-06-07}}</ref> O woniino ƴattoowo no feewi guwerneer diiwaan Yobe, hono Ibrahim Geidam, o tuumi ɗum ko ƴattaade kaalis.<ref>{{cite web|url=http://www.thisdayonline.com/nview.php?id=122531|work=ThisDay|title=Desertification: Senator Makes Case for National Commission|date=2008-09-15|accessdate=2010-06-07}}{{dead link|date=October 2016|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.pointblanknews.com/os2906.html|date=2010-02-16|work=Point Blank News|title=How Governor Geidam, SSG, squandered 80 billion in ten months|accessdate=2010-06-07|archive-url=https://web.archive.org/web/20100219082622/http://www.pointblanknews.com/os2906.html|archive-date=2010-02-19|url-status=dead}}</ref> O noddi wiɗitaaki dow kuuɗe hokkaaɗe BECCON Naajeeriya, ceede miliyon N4 ngam nyiɓugo laawol Kaliyari-Baimari, miliyonji N2.3 ngam nyiɓugo kuuɗe ndiyam Damaturu e miliyonji N1.3 ngam hesɗitingo janngirde hakkundeere nde laaɓaani. Politik E lewru desaambar 2009, Talba wiyi wonde laawol demokaraasi ngol ina yahra no haanirta nii, o ñiŋii golle cakkitiiɗe ɗe politikaaji luulndo mbaɗi ngam sosde « lannda mawɗo » luulndiiɗo lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). O wi'i ɓe nasta nder kawtal hoore lesdi Naajeeriya, ko laarani PDP malla ANPP (All Peoples Party). E lewru marse 2010 o yeddi ciimtol jaayndeeji wonde gonnooɗo senaateer Yobe Central Usman Albishir, mo ɓooyaani ko ummii e ANPP, fayti e PDP, maa heɓ otomatik tikket e lannda ngam tawtoreede woote guwerneer 2011. O ɓeydi heen wonde e yahdu Albishir ANPP maa won daartol e nder Yobe.<ref>{{cite web|url=http://www.inlng.com/DailyIndependent/Article.aspx?id=4299|date=Dec 1, 2009|work=Daily Independent|title=Mega Party Going Nowhere – Talba|author=MOHAMMED ABUBAKAR|accessdate=2010-06-07}}</ref><ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/201003300263.html|title=I Didn't Say Albishir Will Get Automatic Ticket in PDP - Sen. Talba|work=Daily Trust|author=Turaki A. Hassan|date=30 March 2010|accessdate=2010-06-07}}</ref> == Tuugnorgal == 9kc9ocqotv9fnjkpaev5gs4w1tejw4c Bello Mohammed Tukur 0 43521 182782 2026-08-15T15:44:04Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Bello Mohammed TukurListenR (jibinaama 1 lewru Yarkomaa 1960) woni siyaasaajo lesdi Naajeeriya, o laati senateer wakiiliijo diiwal Adamawa Cakaare diga 2011 haa 2015. O laati cukko guwerneer diiwal Adamawa diga 1999 haa 20. Tukur wonti cukko guwerneer ngam semmbe cukko hooreejo leydi Atiku Abubakar. Ngam wooteeji 2007, o yalti lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) o etiima wonde kanndidaa Kongres Action ngam suɓaade guwerneer, kono caggal nde o dañaani heɓde primaar lannda..." 182782 wikitext text/x-wiki Bello Mohammed TukurListenR (jibinaama 1 lewru Yarkomaa 1960) woni siyaasaajo lesdi Naajeeriya, o laati senateer wakiiliijo diiwal Adamawa Cakaare diga 2011 haa 2015. O laati cukko guwerneer diiwal Adamawa diga 1999 haa 20. Tukur wonti cukko guwerneer ngam semmbe cukko hooreejo leydi Atiku Abubakar. Ngam wooteeji 2007, o yalti lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) o etiima wonde kanndidaa Kongres Action ngam suɓaade guwerneer, kono caggal nde o dañaani heɓde primaar lannda o, o arti e PDP ngam wonde balloowo porfeseer Jibril Aminu, e Amiral Murtala Nyako. Ko o hooreejo guwerneer Nyako o joginoo doole keewɗe, kono o waɗaani mo yiɗeede. Gorko alɗuɗo, Tukur ko ƴamoowo leelɗo e kawgel ngam suɓaade PDP e hitaande 2011 ngam suɓaade hooreejo leydi Adamawa, mo o wi'i o heɓi ɗum ngam semmbe Nyako. O heɓi noddaango ngoo ko e 1 095 woote. David Garvnwa woni ɗiɗaɓo e 378 woote, gonnooɗo senateer Abubakar Girei heɓi 185 woote. E woote ñalnde 9 abriil 2011 ngam suɓaade jooɗorde senateer hakkundeejo Adamawa, Tukur heɓi 95 806 woote. Alhaji Dahiru Bobbo mo lanyol Labour heɓi 78,424 woote, Fatima Balla Abubakar mo Kongres Action mo Naajeeriya (ACN) heɓi 63,271 woote, Injiniyaajo Hayatu Z. Abubakar mo Kongres ngam waylaare ɓamtaare (CPC) heɓi 44,476 woote. Njiylawu oo ko haawniinde e annduɓe cikkunoo ko Dahiru Bobbo ɓurɗo waawde ƴoƴde woni ƴaañoowo. E hitaande 2021, e wondude e guwerneer Lagos, Babjide Sanwo-Olu, Seyi Tinubu e Abel Egbarin, o rokkaama njeenaari ngam golle makko e guwerneer e njeenaari Media Nite Out. Tuugnorgal o840papeuihjjqwdd4zbqrq7s2rwp75 182783 182782 2026-08-15T15:44:37Z Ilya Discuss 10103 182783 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Bello Mohammed TukurListenR (jibinaama 1 lewru Yarkomaa 1960) woni siyaasaajo lesdi Naajeeriya, o laati senateer wakiiliijo diiwal Adamawa Cakaare diga 2011 haa 2015. O laati cukko guwerneer diiwal Adamawa diga 1999 haa 20. Tukur wonti cukko guwerneer ngam semmbe cukko hooreejo leydi Atiku Abubakar. Ngam wooteeji 2007, o yalti lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) o etiima wonde kanndidaa Kongres Action ngam suɓaade guwerneer, kono caggal nde o dañaani heɓde primaar lannda o, o arti e PDP ngam wonde balloowo porfeseer Jibril Aminu, e Amiral Murtala Nyako. Ko o hooreejo guwerneer Nyako o joginoo doole keewɗe, kono o waɗaani mo yiɗeede. Gorko alɗuɗo, Tukur ko ƴamoowo leelɗo e kawgel ngam suɓaade PDP e hitaande 2011 ngam suɓaade hooreejo leydi Adamawa, mo o wi'i o heɓi ɗum ngam semmbe Nyako. O heɓi noddaango ngoo ko e 1 095 woote. David Garvnwa woni ɗiɗaɓo e 378 woote, gonnooɗo senateer Abubakar Girei heɓi 185 woote. E woote ñalnde 9 abriil 2011 ngam suɓaade jooɗorde senateer hakkundeejo Adamawa, Tukur heɓi 95 806 woote. Alhaji Dahiru Bobbo mo lanyol Labour heɓi 78,424 woote, Fatima Balla Abubakar mo Kongres Action mo Naajeeriya (ACN) heɓi 63,271 woote, Injiniyaajo Hayatu Z. Abubakar mo Kongres ngam waylaare ɓamtaare (CPC) heɓi 44,476 woote. Njiylawu oo ko haawniinde e annduɓe cikkunoo ko Dahiru Bobbo ɓurɗo waawde ƴoƴde woni ƴaañoowo. E hitaande 2021, e wondude e guwerneer Lagos, Babjide Sanwo-Olu, Seyi Tinubu e Abel Egbarin, o rokkaama njeenaari ngam golle makko e guwerneer e njeenaari Media Nite Out. Tuugnorgal 8stghhevdd3nnhresxir8hm24juy7f9 182784 182783 2026-08-15T15:46:11Z Ilya Discuss 10103 182784 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Bello Mohammed TukurListenR''' (jibinaama 1 lewru Yarkomaa 1960) woni siyaasaajo lesdi Naajeeriya, o laati senateer wakiiliijo diiwal Adamawa Cakaare diga 2011 haa 2015. O laati cukko guwerneer diiwal Adamawa diga 1999 haa 20. Tukur wonti cukko guwerneer ngam semmbe cukko hooreejo leydi Atiku Abubakar. Ngam wooteeji 2007, o yalti lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) o etiima wonde kanndidaa Kongres Action ngam suɓaade guwerneer, kono caggal nde o dañaani heɓde primaar lannda o, o arti e PDP ngam wonde balloowo porfeseer Jibril Aminu, e Amiral Murtala Nyako. Ko o hooreejo guwerneer Nyako o joginoo doole keewɗe, kono o waɗaani mo yiɗeede. Gorko alɗuɗo, Tukur ko ƴamoowo leelɗo e kawgel ngam suɓaade PDP e hitaande 2011 ngam suɓaade hooreejo leydi Adamawa, mo o wi'i o heɓi ɗum ngam semmbe Nyako. O heɓi noddaango ngoo ko e 1 095 woote. David Garvnwa woni ɗiɗaɓo e 378 woote, gonnooɗo senateer Abubakar Girei heɓi 185 woote. E woote ñalnde 9 abriil 2011 ngam suɓaade jooɗorde senateer hakkundeejo Adamawa, Tukur heɓi 95 806 woote. Alhaji Dahiru Bobbo mo lanyol Labour heɓi 78,424 woote, Fatima Balla Abubakar mo Kongres Action mo Naajeeriya (ACN) heɓi 63,271 woote, Injiniyaajo Hayatu Z. Abubakar mo Kongres ngam waylaare ɓamtaare (CPC) heɓi 44,476 woote. Njiylawu oo ko haawniinde e annduɓe cikkunoo ko Dahiru Bobbo ɓurɗo waawde ƴoƴde woni ƴaañoowo. E hitaande 2021, e wondude e guwerneer Lagos, Babjide Sanwo-Olu, Seyi Tinubu e Abel Egbarin, o rokkaama njeenaari ngam golle makko e guwerneer e njeenaari Media Nite Out. == Tuugnorgal == owos4eejoh5hyahk8vgmmhbouvtw9xs 182785 182784 2026-08-15T15:47:19Z Ilya Discuss 10103 182785 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Bello Mohammed TukurListenR''' (jibinaama 1 lewru Yarkomaa 1960) woni siyaasaajo lesdi Naajeeriya, o laati senateer wakiiliijo diiwal Adamawa Cakaare diga 2011 haa 2015. O laati cukko guwerneer diiwal Adamawa diga 1999 haa 20. Tukur wonti cukko guwerneer ngam semmbe cukko hooreejo leydi Atiku Abubakar..<ref>{{Cite news|url=http://dailytrust.dailytrust.com/index.php?option=com_content&view=article&id=16594:boni-haruna-loses-bello-wins-senatorial-seat-in-adamawa&catid=1:news&Itemid=2|title=Boni Haruna loses, Bello wins senatorial seat in Adamawa|date=11 April 2011|author=Ibrahim Abdul’Aziz|accessdate=2011-05-08|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110814063332/http://dailytrust.dailytrust.com/index.php?option=com_content&view=article&id=16594%3Aboni-haruna-loses-bello-wins-senatorial-seat-in-adamawa&catid=1%3Anews&Itemid=2|archivedate=14 August 2011|newspaper=[[Daily Trust]]}}</ref> Ngam wooteeji 2007, o yalti lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) o etiima wonde kanndidaa Kongres Action ngam suɓaade guwerneer, kono caggal nde o dañaani heɓde primaar lannda o, o arti e PDP ngam wonde balloowo porfeseer Jibril Aminu, e Amiral Murtala Nyako. Ko o hooreejo guwerneer Nyako o joginoo doole keewɗe, kono o waɗaani mo yiɗeede. Gorko alɗuɗo, Tukur ko ƴamoowo leelɗo e kawgel ngam suɓaade PDP e hitaande 2011 ngam suɓaade hooreejo leydi Adamawa, mo o wi'i o heɓi ɗum ngam semmbe Nyako. O heɓi noddaango ngoo ko e 1 095 woote. David Garvnwa woni ɗiɗaɓo e 378 woote, gonnooɗo senateer Abubakar Girei heɓi 185 woote. E woote ñalnde 9 abriil 2011 ngam suɓaade jooɗorde senateer hakkundeejo Adamawa, Tukur heɓi 95 806 woote. Alhaji Dahiru Bobbo mo lanyol Labour heɓi 78,424 woote, Fatima Balla Abubakar mo Kongres Action mo Naajeeriya (ACN) heɓi 63,271 woote, Injiniyaajo Hayatu Z. Abubakar mo Kongres ngam waylaare ɓamtaare (CPC) heɓi 44,476 woote. Njiylawu oo ko haawniinde e annduɓe cikkunoo ko Dahiru Bobbo ɓurɗo waawde ƴoƴde woni ƴaañoowo. E hitaande 2021, e wondude e guwerneer Lagos, Babjide Sanwo-Olu, Seyi Tinubu e Abel Egbarin, o rokkaama njeenaari ngam golle makko e guwerneer e njeenaari Media Nite Out. == Tuugnorgal == f5u5xsj2aaom1xphv3xk34ulmqc56vj 182786 182785 2026-08-15T15:48:32Z Ilya Discuss 10103 182786 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Bello Mohammed TukurListenR''' (jibinaama 1 lewru Yarkomaa 1960) woni siyaasaajo lesdi Naajeeriya, o laati senateer wakiiliijo diiwal Adamawa Cakaare diga 2011 haa 2015. O laati cukko guwerneer diiwal Adamawa diga 1999 haa 20. Tukur wonti cukko guwerneer ngam semmbe cukko hooreejo leydi Atiku Abubakar..<ref>{{Cite news|url=http://dailytrust.dailytrust.com/index.php?option=com_content&view=article&id=16594:boni-haruna-loses-bello-wins-senatorial-seat-in-adamawa&catid=1:news&Itemid=2|title=Boni Haruna loses, Bello wins senatorial seat in Adamawa|date=11 April 2011|author=Ibrahim Abdul’Aziz|accessdate=2011-05-08|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110814063332/http://dailytrust.dailytrust.com/index.php?option=com_content&view=article&id=16594%3Aboni-haruna-loses-bello-wins-senatorial-seat-in-adamawa&catid=1%3Anews&Itemid=2|archivedate=14 August 2011|newspaper=[[Daily Trust]]}}</ref> Ngam wooteeji 2007, o yalti lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) o etiima wonde kanndidaa Kongres Action ngam suɓaade guwerneer, kono caggal nde o dañaani heɓde primaar lannda o, o arti e PDP ngam wonde balloowo porfeseer Jibril Aminu, e Amiral Murtala Nyako. Ko o hooreejo guwerneer Nyako o joginoo doole keewɗe, kono o waɗaani mo yiɗeede. Gorko alɗuɗo, Tukur ko ƴamoowo leelɗo e kawgel ngam suɓaade PDP e hitaande 2011 ngam suɓaade hooreejo leydi Adamawa, mo o wi'i o heɓi ɗum ngam semmbe Nyako.<ref>{{cite web|url=http://www.peoplesdaily-online.com/opinion/letters/3106-bello-tukur-a-vaulting-ambition|title=Bello Tukur: A vaulting ambition|date=10 January 2011|work=Peoples Daily|accessdate=2011-05-08}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.peoplesdaily-online.com/opinion/opinion/8241-who-takes-over-from-senator-jibril-aminu-in-adamawa|title=Who takes over from Senator Jibril Aminu in Adamawa?|date=14 March 2011|work=Peoples Daily|accessdate=2011-05-08|archive-date=9 October 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20111009005006/http://www.peoplesdaily-online.com/opinion/opinion/8241-who-takes-over-from-senator-jibril-aminu-in-adamawa|url-status=dead}}</ref> O heɓi noddaango ngoo ko e 1 095 woote. David Garvnwa woni ɗiɗaɓo e 378 woote, gonnooɗo senateer Abubakar Girei heɓi 185 woote. E woote ñalnde 9 abriil 2011 ngam suɓaade jooɗorde senateer hakkundeejo Adamawa, Tukur heɓi 95 806 woote. Alhaji Dahiru Bobbo mo lanyol Labour heɓi 78,424 woote, Fatima Balla Abubakar mo Kongres Action mo Naajeeriya (ACN) heɓi 63,271 woote, Injiniyaajo Hayatu Z. Abubakar mo Kongres ngam waylaare ɓamtaare (CPC) heɓi 44,476 woote. Njiylawu oo ko haawniinde e annduɓe cikkunoo ko Dahiru Bobbo ɓurɗo waawde ƴoƴde woni ƴaañoowo. E hitaande 2021, e wondude e guwerneer Lagos, Babjide Sanwo-Olu, Seyi Tinubu e Abel Egbarin, o rokkaama njeenaari ngam golle makko e guwerneer e njeenaari Media Nite Out. == Tuugnorgal == a9b5qkk5epbyrr03vfpxpdnbk2n0u1k 182787 182786 2026-08-15T15:50:05Z Ilya Discuss 10103 182787 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Bello Mohammed TukurListenR''' (jibinaama 1 lewru Yarkomaa 1960) woni siyaasaajo lesdi Naajeeriya, o laati senateer wakiiliijo diiwal Adamawa Cakaare diga 2011 haa 2015. O laati cukko guwerneer diiwal Adamawa diga 1999 haa 20. Tukur wonti cukko guwerneer ngam semmbe cukko hooreejo leydi Atiku Abubakar..<ref>{{Cite news|url=http://dailytrust.dailytrust.com/index.php?option=com_content&view=article&id=16594:boni-haruna-loses-bello-wins-senatorial-seat-in-adamawa&catid=1:news&Itemid=2|title=Boni Haruna loses, Bello wins senatorial seat in Adamawa|date=11 April 2011|author=Ibrahim Abdul’Aziz|accessdate=2011-05-08|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110814063332/http://dailytrust.dailytrust.com/index.php?option=com_content&view=article&id=16594%3Aboni-haruna-loses-bello-wins-senatorial-seat-in-adamawa&catid=1%3Anews&Itemid=2|archivedate=14 August 2011|newspaper=[[Daily Trust]]}}</ref> Ngam wooteeji 2007, o yalti lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) o etiima wonde kanndidaa Kongres Action ngam suɓaade guwerneer, kono caggal nde o dañaani heɓde primaar lannda o, o arti e PDP ngam wonde balloowo porfeseer Jibril Aminu, e Amiral Murtala Nyako. Ko o hooreejo guwerneer Nyako o joginoo doole keewɗe, kono o waɗaani mo yiɗeede. Gorko alɗuɗo, Tukur ko ƴamoowo leelɗo e kawgel ngam suɓaade PDP e hitaande 2011 ngam suɓaade hooreejo leydi Adamawa, mo o wi'i o heɓi ɗum ngam semmbe Nyako.<ref>{{cite web|url=http://www.peoplesdaily-online.com/opinion/letters/3106-bello-tukur-a-vaulting-ambition|title=Bello Tukur: A vaulting ambition|date=10 January 2011|work=Peoples Daily|accessdate=2011-05-08}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.peoplesdaily-online.com/opinion/opinion/8241-who-takes-over-from-senator-jibril-aminu-in-adamawa|title=Who takes over from Senator Jibril Aminu in Adamawa?|date=14 March 2011|work=Peoples Daily|accessdate=2011-05-08|archive-date=9 October 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20111009005006/http://www.peoplesdaily-online.com/opinion/opinion/8241-who-takes-over-from-senator-jibril-aminu-in-adamawa|url-status=dead}}</ref> O heɓi noddaango ngoo ko e 1 095 woote. David Garvnwa woni ɗiɗaɓo e 378 woote, gonnooɗo senateer Abubakar Girei heɓi 185 woote. E woote ñalnde 9 abriil 2011 ngam suɓaade jooɗorde senateer hakkundeejo Adamawa, Tukur heɓi 95 806 woote. Alhaji Dahiru Bobbo mo lanyol Labour heɓi 78,424 woote, Fatima Balla Abubakar mo Kongres Action mo Naajeeriya (ACN) heɓi 63,271 woote, Injiniyaajo Hayatu Z.<ref>{{cite news|url=https://guardian.ng/appointments/gov-sanwo-olu-abel-egbarin-seyi-tinubu-others-win-mnma-2021/|title=Governor Sanwo-Olu others Honoured at MNA Awards|last=|first=|date=20 September 2021|access-date=5 October 2021|location=Lagos, Nigeria|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref> Abubakar mo Kongres ngam waylaare ɓamtaare (CPC) heɓi 44,476 woote. Njiylawu oo ko haawniinde e annduɓe cikkunoo ko Dahiru Bobbo ɓurɗo waawde ƴoƴde woni ƴaañoowo. E hitaande 2021, e wondude e guwerneer Lagos, Babjide Sanwo-Olu, Seyi Tinubu e Abel Egbarin, o rokkaama njeenaari ngam golle makko e guwerneer e njeenaari Media Nite Out. == Tuugnorgal == q6y2m30zphm13uelmeiv1e8hwwnrfys 182788 182787 2026-08-15T15:52:22Z Ilya Discuss 10103 182788 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Bello Mohammed TukurListenR''' (jibinaama 1 lewru Yarkomaa 1960) woni siyaasaajo lesdi Naajeeriya, o laati senateer wakiiliijo diiwal Adamawa Cakaare diga 2011 haa 2015. O laati cukko guwerneer diiwal Adamawa diga 1999 haa 20. Tukur wonti cukko guwerneer ngam semmbe cukko hooreejo leydi Atiku Abubakar..<ref>{{Cite news|url=http://dailytrust.dailytrust.com/index.php?option=com_content&view=article&id=16594:boni-haruna-loses-bello-wins-senatorial-seat-in-adamawa&catid=1:news&Itemid=2|title=Boni Haruna loses, Bello wins senatorial seat in Adamawa|date=11 April 2011|author=Ibrahim Abdul’Aziz|accessdate=2011-05-08|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110814063332/http://dailytrust.dailytrust.com/index.php?option=com_content&view=article&id=16594%3Aboni-haruna-loses-bello-wins-senatorial-seat-in-adamawa&catid=1%3Anews&Itemid=2|archivedate=14 August 2011|newspaper=[[Daily Trust]]}}</ref> Ngam wooteeji 2007, o yalti lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) o etiima wonde kanndidaa Kongres Action ngam suɓaade guwerneer, kono caggal nde o dañaani heɓde primaar lannda o, o arti e PDP ngam wonde balloowo porfeseer Jibril Aminu, e Amiral Murtala Nyako. Ko o hooreejo guwerneer Nyako o joginoo doole keewɗe, kono o waɗaani mo yiɗeede. Gorko alɗuɗo, Tukur ko ƴamoowo leelɗo e kawgel ngam suɓaade PDP e hitaande 2011 ngam suɓaade hooreejo leydi Adamawa, mo o wi'i o heɓi ɗum ngam semmbe Nyako.<ref>{{cite web|url=http://www.peoplesdaily-online.com/opinion/letters/3106-bello-tukur-a-vaulting-ambition|title=Bello Tukur: A vaulting ambition|date=10 January 2011|work=Peoples Daily|accessdate=2011-05-08}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.peoplesdaily-online.com/opinion/opinion/8241-who-takes-over-from-senator-jibril-aminu-in-adamawa|title=Who takes over from Senator Jibril Aminu in Adamawa?|date=14 March 2011|work=Peoples Daily|accessdate=2011-05-08|archive-date=9 October 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20111009005006/http://www.peoplesdaily-online.com/opinion/opinion/8241-who-takes-over-from-senator-jibril-aminu-in-adamawa|url-status=dead}}</ref> O heɓi noddaango ngoo ko e 1 095 woote. David Garvnwa woni ɗiɗaɓo e 378 woote, gonnooɗo senateer Abubakar Girei heɓi 185 woote. E woote ñalnde 9 abriil 2011 ngam suɓaade jooɗorde senateer hakkundeejo Adamawa, Tukur heɓi 95 806 woote. Alhaji Dahiru Bobbo mo lanyol Labour heɓi 78,424 woote, Fatima Balla Abubakar mo Kongres Action mo Naajeeriya (ACN) heɓi 63,271 woote, Injiniyaajo Hayatu Z.<ref>{{cite news|url=https://guardian.ng/appointments/gov-sanwo-olu-abel-egbarin-seyi-tinubu-others-win-mnma-2021/|title=Governor Sanwo-Olu others Honoured at MNA Awards|last=|first=|date=20 September 2021|access-date=5 October 2021|location=Lagos, Nigeria|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref> Abubakar mo Kongres ngam waylaare ɓamtaare (CPC) heɓi 44,476 woote. Njiylawu oo ko haawniinde e annduɓe cikkunoo ko Dahiru Bobbo ɓurɗo waawde ƴoƴde woni ƴaañoowo. E hitaande 2021, e wondude e guwerneer Lagos, Babjide Sanwo-Olu, Seyi Tinubu e Abel Egbarin, o rokkaama njeenaari ngam golle makko e guwerneer e njeenaari Media Nite Out..<ref>{{cite web|url=http://www.inecnigeria.org/downloads/?did=114|publisher=INEC|title=Collated Senate results|accessdate=2011-05-08|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110419203046/http://www.inecnigeria.org/downloads/?did=114|archivedate=2011-04-19}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://www.thenationonlineng.net/2011/index.php/politics/5039-nyako-haruna-marwa-gun-for-the-soul-of-adamawa.html|location=Lagos, Nigeria|archive-url=https://web.archive.org/web/20110506065431/http://www.thenationonlineng.net/2011/index.php/politics/5039-nyako-haruna-marwa-gun-for-the-soul-of-adamawa.html|url-status=dead|archive-date=2011-05-06|title=Nyako, Haruna, Marwa gun for the soul of Adamawa|author=ONYEDI OJIABOR and BARNABAS MANYAM|date=2011-05-05|accessdate=2011-05-08|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]}}</ref> == Tuugnorgal == 2k2ez2w5al9ac3hde2djwbnc46apphp Anyimchukwu Ude 0 43522 182817 2026-08-15T19:37:57Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Anyim Chukwu Ude (1 suwee 1941 – 15 mee 2023) ko politikaajo leydi Najeriya, o woniino senateer to diiwaan Ebonyi Sud to diiwaan Ebonyi, o fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 lewru mee 2007. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi yimɓe (PDP). Career e nder jaayndeeji Ko adii nde o yahata Senaa, Ude ina joginoo golle e nder gollordu laamu leydi Najeriya, fotde duuɓi 42. Ko o jaaynoowo, jaaynoowo e njuɓɓudi laamu, jogiiɗo humpito mawngo e golle laamu, haa teeŋti noon e geɗe jaa..." 182817 wikitext text/x-wiki Anyim Chukwu Ude (1 suwee 1941 – 15 mee 2023) ko politikaajo leydi Najeriya, o woniino senateer to diiwaan Ebonyi Sud to diiwaan Ebonyi, o fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 lewru mee 2007. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi yimɓe (PDP). Career e nder jaayndeeji Ko adii nde o yahata Senaa, Ude ina joginoo golle e nder gollordu laamu leydi Najeriya, fotde duuɓi 42. Ko o jaaynoowo, jaaynoowo e njuɓɓudi laamu, jogiiɗo humpito mawngo e golle laamu, haa teeŋti noon e geɗe jaayɗe. O naati nder kuugal laamu lesdi Naajeeriya ɓooymaare bana binndoowo nder hitaande 1960 nden ɓaawo man o nasti nder kuugal hukuumaaji pamari Fuunaange Naajeeriya, limngal limngal e bayyinooɓe ‘Nigerian Outlook’ nder lewru May 1965 bana hukuuma habaruuji. E joofnirde wolde hakkunde leyɗeele Naajeeriya e hitaande 1970, o janngi ko o jaayndiyanke e jaayndiyanke e nder leydi Naajeeriya e caggal leydi.[citation needed] Ude ɓaawo man huwi haa hukuuma hakkiilo lesdi Naajeeriya (ECBS), hukuuma telebijin Naajeeriya (NTA), hukuuma hukuuma hakkiilo Imo (IBS) e hukuuma hukuuma hakkiilo lesdi Naajeeriya (FRCN). Senaateer Ude woni gardiiɗo mawɗo gadano Rajo Nijeer, Owerri (1981-1985); gardiiɗo gadano fedde jaayndeeji Imo (1985–1991); gardiiɗo gadano fedde jaayndeeji dowla Abia (1991–1996); hooreejo gadano e sarwiis jaayndeeji Ebonyi ; e Komiseer tedduɗo gadano ngam njulaagu, njulaagu e turism, to diiwaan Ebonyi (1997–1999). Ude wonnoo ko duuɓi 161/2 hooreejo gollordu jaayndeeji keewɗi, ɗum noon ko kanko woni hooreejo gollordu ɓurndu juutde e nder gollorɗe jaayndeeji Naajeeriya.[citation needed] Toɗɗe goɗɗe Hakkunde 1984 e 2003, o waɗii toɗɗe keewɗe teeŋtuɗe. Ina jeyaa heen gardiiɗo, fedde nde Gine kaŋŋe, Umuahia (1984–1987); Tergal, Goomu keeriiɗo wasiyaaji laamu fedde ndee e golle jaayɗe elektoronik (1989–1993); Tergal, Goomu gollordu hakkundeejo fedde jaayndeeji leydi Nijeer, BON (1987–1997); Hooreejo, Zone ‘E’ BON ina hawra e Dowlaaji Fuɗnaange ; e Hooreejo, Goomu toppitiingu jaŋde fedde nde (karallaagal), Umunze e nder diiwaan Anambra (2000–2003).[citation needed] Gonnooɗo hooreejo kawtal Old Afikpo (OAU) ngal hawti bee lesdi Ebonyi Sud Senator, o laati kadi mawɗo laamu lesdi Naajeeriya. O woniino hooreejo suudu safrirdu Presbyterian Joint, Uburu nder diiwal laamu Ohaozara nder jiha Ebonyi diga hitaande 1994 haa 2000. O laati kadi tergal, Kawtal Wasiya'en haa Moderator Asamblee Mawnde Ekklessiya Presbyterian Naajeeriya. O fawaama tergal nder hukuumaaji lesdi Niger diga hooreejo lesdi ndi'i, Olusegun Obasanjo nder hitaande 2000, nden o ɗonno nder nulaaɓe jeego'o suɓaaɓe ngam wakili'en lesdi Ebonyi haa kawtal hoore lesdi ndi'i nder hitaande 2005.[citation needed] iorp5dclimdfut70oyyrp522jvmlh8d 182818 182817 2026-08-15T19:39:06Z Ilya Discuss 10103 182818 wikitext text/x-wiki Anyim Chukwu Ude (1 suwee 1941 – 15 mee 2023) ko politikaajo leydi Najeriya, o woniino senateer to diiwaan Ebonyi Sud to diiwaan Ebonyi, o fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 lewru mee 2007. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi yimɓe (PDP). Career e nder jaayndeeji Ko adii nde o yahata Senaa, Ude ina joginoo golle e nder gollordu laamu leydi Najeriya, fotde duuɓi 42. Ko o jaaynoowo, jaaynoowo e njuɓɓudi laamu, jogiiɗo humpito mawngo e golle laamu, haa teeŋti noon e geɗe jaayɗe. O naati nder kuugal laamu lesdi Naajeeriya ɓooymaare bana binndoowo nder hitaande 1960 nden ɓaawo man o nasti nder kuugal hukuumaaji pamari Fuunaange Naajeeriya, limngal limngal e bayyinooɓe ‘Nigerian Outlook’ nder lewru May 1965 bana hukuuma habaruuji. E joofnirde wolde hakkunde leyɗeele Naajeeriya e hitaande 1970, o janngi ko o jaayndiyanke e jaayndiyanke e nder leydi Naajeeriya e caggal leydi.[citation needed] Ude ɓaawo man huwi haa hukuuma hakkiilo lesdi Naajeeriya (ECBS), hukuuma telebijin Naajeeriya (NTA), hukuuma hukuuma hakkiilo Imo (IBS) e hukuuma hukuuma hakkiilo lesdi Naajeeriya (FRCN). Senaateer Ude woni gardiiɗo mawɗo gadano Rajo Nijeer, Owerri (1981-1985); gardiiɗo gadano fedde jaayndeeji Imo (1985–1991); gardiiɗo gadano fedde jaayndeeji dowla Abia (1991–1996); hooreejo gadano e sarwiis jaayndeeji Ebonyi ; e Komiseer tedduɗo gadano ngam njulaagu, njulaagu e turism, to diiwaan Ebonyi (1997–1999). Ude wonnoo ko duuɓi 161/2 hooreejo gollordu jaayndeeji keewɗi, ɗum noon ko kanko woni hooreejo gollordu ɓurndu juutde e nder gollorɗe jaayndeeji Naajeeriya.[citation needed] Toɗɗe goɗɗe Hakkunde 1984 e 2003, o waɗii toɗɗe keewɗe teeŋtuɗe. Ina jeyaa heen gardiiɗo, fedde nde Gine kaŋŋe, Umuahia (1984–1987); Tergal, Goomu keeriiɗo wasiyaaji laamu fedde ndee e golle jaayɗe elektoronik (1989–1993); Tergal, Goomu gollordu hakkundeejo fedde jaayndeeji leydi Nijeer, BON (1987–1997); Hooreejo, Zone ‘E’ BON ina hawra e Dowlaaji Fuɗnaange ; e Hooreejo, Goomu toppitiingu jaŋde fedde nde (karallaagal), Umunze e nder diiwaan Anambra (2000–2003).[citation needed] Gonnooɗo hooreejo kawtal Old Afikpo (OAU) ngal hawti bee lesdi Ebonyi Sud Senator, o laati kadi mawɗo laamu lesdi Naajeeriya. O woniino hooreejo suudu safrirdu Presbyterian Joint, Uburu nder diiwal laamu Ohaozara nder jiha Ebonyi diga hitaande 1994 haa 2000. O laati kadi tergal, Kawtal Wasiya'en haa Moderator Asamblee Mawnde Ekklessiya Presbyterian Naajeeriya. O fawaama tergal nder hukuumaaji lesdi Niger diga hooreejo lesdi ndi'i, Olusegun Obasanjo nder hitaande 2000, nden o ɗonno nder nulaaɓe jeego'o suɓaaɓe ngam wakili'en lesdi Ebonyi haa kawtal hoore lesdi ndi'i nder hitaande 2005.[citation needed] Golle Senaa Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 2007, Ude toɗɗaa hooreejo Goomu Senaa ngam Aviation, o golliima e Goomuuji Senaa nay goɗɗi : Defense & Army, Transport Land, Marchés Capitals e Pinal & Turismo. Ko o hooreejo goomu Aviation, o woniino e cakkital golle baɗɗe faayiida ngam ɓamtude Aeroport Akanu Ibiam, Enugu haa wonta Aeroport hakkunde leyɗeele. O waɗii kadi darnde mawnde e yoɓde pension e njoɓdi liggotooɓe e nder laana ndiwoowa Nigeria Airways, hono no o waɗiri e yoɓde njoɓdi ɓesnguuji maayɓe e diwooje 2005/2006. Goomu nguu wiɗtii kadi ko feewti e yoɓde e huutoraade kaalis ngam wallitde aviation. Ude wallitorii kuulal kisal renndo e nder Senaa. O waɗi kadi eɓɓaaɗe keewɗe e dow Floor Senaa. Ko o hooreejo Goomu Senaa ngam Aviation, e lewru abriil 2010, Ude hollitii kulhuli mum e ŋakkeende kisal e nder laaɗe diwooje ngenndi ndii caggal nde huunde waɗi to Calabar ɗo otooji gooto yani e laana ndiwoowa ina jogori diwde. Wade Ude sankii ko ñalnde 15 mee 2023, tawi ina yahra e duuɓi 81. Ƴeew kadi Doggol yimɓe ummoriiɓe diiwaan Ebonyi Tuugnorgal tqfxfwyq0inbtlstnp98b4ml7uu4qft 182819 182818 2026-08-15T19:39:28Z Ilya Discuss 10103 182819 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Anyim Chukwu Ude (1 suwee 1941 – 15 mee 2023) ko politikaajo leydi Najeriya, o woniino senateer to diiwaan Ebonyi Sud to diiwaan Ebonyi, o fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 lewru mee 2007. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi yimɓe (PDP). Career e nder jaayndeeji Ko adii nde o yahata Senaa, Ude ina joginoo golle e nder gollordu laamu leydi Najeriya, fotde duuɓi 42. Ko o jaaynoowo, jaaynoowo e njuɓɓudi laamu, jogiiɗo humpito mawngo e golle laamu, haa teeŋti noon e geɗe jaayɗe. O naati nder kuugal laamu lesdi Naajeeriya ɓooymaare bana binndoowo nder hitaande 1960 nden ɓaawo man o nasti nder kuugal hukuumaaji pamari Fuunaange Naajeeriya, limngal limngal e bayyinooɓe ‘Nigerian Outlook’ nder lewru May 1965 bana hukuuma habaruuji. E joofnirde wolde hakkunde leyɗeele Naajeeriya e hitaande 1970, o janngi ko o jaayndiyanke e jaayndiyanke e nder leydi Naajeeriya e caggal leydi.[citation needed] Ude ɓaawo man huwi haa hukuuma hakkiilo lesdi Naajeeriya (ECBS), hukuuma telebijin Naajeeriya (NTA), hukuuma hukuuma hakkiilo Imo (IBS) e hukuuma hukuuma hakkiilo lesdi Naajeeriya (FRCN). Senaateer Ude woni gardiiɗo mawɗo gadano Rajo Nijeer, Owerri (1981-1985); gardiiɗo gadano fedde jaayndeeji Imo (1985–1991); gardiiɗo gadano fedde jaayndeeji dowla Abia (1991–1996); hooreejo gadano e sarwiis jaayndeeji Ebonyi ; e Komiseer tedduɗo gadano ngam njulaagu, njulaagu e turism, to diiwaan Ebonyi (1997–1999). Ude wonnoo ko duuɓi 161/2 hooreejo gollordu jaayndeeji keewɗi, ɗum noon ko kanko woni hooreejo gollordu ɓurndu juutde e nder gollorɗe jaayndeeji Naajeeriya.[citation needed] Toɗɗe goɗɗe Hakkunde 1984 e 2003, o waɗii toɗɗe keewɗe teeŋtuɗe. Ina jeyaa heen gardiiɗo, fedde nde Gine kaŋŋe, Umuahia (1984–1987); Tergal, Goomu keeriiɗo wasiyaaji laamu fedde ndee e golle jaayɗe elektoronik (1989–1993); Tergal, Goomu gollordu hakkundeejo fedde jaayndeeji leydi Nijeer, BON (1987–1997); Hooreejo, Zone ‘E’ BON ina hawra e Dowlaaji Fuɗnaange ; e Hooreejo, Goomu toppitiingu jaŋde fedde nde (karallaagal), Umunze e nder diiwaan Anambra (2000–2003).[citation needed] Gonnooɗo hooreejo kawtal Old Afikpo (OAU) ngal hawti bee lesdi Ebonyi Sud Senator, o laati kadi mawɗo laamu lesdi Naajeeriya. O woniino hooreejo suudu safrirdu Presbyterian Joint, Uburu nder diiwal laamu Ohaozara nder jiha Ebonyi diga hitaande 1994 haa 2000. O laati kadi tergal, Kawtal Wasiya'en haa Moderator Asamblee Mawnde Ekklessiya Presbyterian Naajeeriya. O fawaama tergal nder hukuumaaji lesdi Niger diga hooreejo lesdi ndi'i, Olusegun Obasanjo nder hitaande 2000, nden o ɗonno nder nulaaɓe jeego'o suɓaaɓe ngam wakili'en lesdi Ebonyi haa kawtal hoore lesdi ndi'i nder hitaande 2005.[citation needed] Golle Senaa Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 2007, Ude toɗɗaa hooreejo Goomu Senaa ngam Aviation, o golliima e Goomuuji Senaa nay goɗɗi : Defense & Army, Transport Land, Marchés Capitals e Pinal & Turismo. Ko o hooreejo goomu Aviation, o woniino e cakkital golle baɗɗe faayiida ngam ɓamtude Aeroport Akanu Ibiam, Enugu haa wonta Aeroport hakkunde leyɗeele. O waɗii kadi darnde mawnde e yoɓde pension e njoɓdi liggotooɓe e nder laana ndiwoowa Nigeria Airways, hono no o waɗiri e yoɓde njoɓdi ɓesnguuji maayɓe e diwooje 2005/2006. Goomu nguu wiɗtii kadi ko feewti e yoɓde e huutoraade kaalis ngam wallitde aviation. Ude wallitorii kuulal kisal renndo e nder Senaa. O waɗi kadi eɓɓaaɗe keewɗe e dow Floor Senaa. Ko o hooreejo Goomu Senaa ngam Aviation, e lewru abriil 2010, Ude hollitii kulhuli mum e ŋakkeende kisal e nder laaɗe diwooje ngenndi ndii caggal nde huunde waɗi to Calabar ɗo otooji gooto yani e laana ndiwoowa ina jogori diwde. Wade Ude sankii ko ñalnde 15 mee 2023, tawi ina yahra e duuɓi 81. Ƴeew kadi Doggol yimɓe ummoriiɓe diiwaan Ebonyi Tuugnorgal kdp8jbf233v853faowern4qv4e77ni2 182820 182819 2026-08-15T19:43:00Z Ilya Discuss 10103 182820 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Anyim Chukwu Ude''' (1 suwee 1941 – 15 mee 2023) ko politikaajo leydi Najeriya, o woniino senateer to diiwaan Ebonyi Sud to diiwaan Ebonyi, o fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 lewru mee 2007. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi yimɓe (PDP). Career e nder jaayndeeji Ko adii nde o yahata Senaa, Ude ina joginoo golle e nder gollordu laamu leydi Najeriya, fotde duuɓi 42. Ko o jaaynoowo, jaaynoowo e njuɓɓudi laamu, jogiiɗo humpito mawngo e golle laamu, haa teeŋti noon e geɗe jaayɗe. O naati nder kuugal laamu lesdi Naajeeriya ɓooymaare bana binndoowo nder hitaande 1960 nden ɓaawo man o nasti nder kuugal hukuumaaji pamari Fuunaange Naajeeriya, limngal limngal e bayyinooɓe ‘Nigerian Outlook’ nder lewru May 1965 bana hukuuma habaruuji. E joofnirde wolde hakkunde leyɗeele Naajeeriya e hitaande 1970, o janngi ko o jaayndiyanke e jaayndiyanke e nder leydi Naajeeriya e caggal leydi. == [citation needed] == Ude ɓaawo man huwi haa hukuuma hakkiilo lesdi Naajeeriya (ECBS), hukuuma telebijin Naajeeriya (NTA), hukuuma hukuuma hakkiilo Imo (IBS) e hukuuma hukuuma hakkiilo lesdi Naajeeriya (FRCN). == Senaateer Ude woni gardiiɗo == mawɗo gadano Rajo Nijeer, Owerri (1981-1985); gardiiɗo gadano fedde jaayndeeji Imo (1985–1991); gardiiɗo gadano fedde jaayndeeji dowla Abia (1991–1996); hooreejo gadano e sarwiis jaayndeeji Ebonyi ; e Komiseer tedduɗo gadano ngam njulaagu, njulaagu e turism, to diiwaan Ebonyi (1997–1999). Ude wonnoo ko duuɓi 161/2 hooreejo gollordu jaayndeeji keewɗi, ɗum noon ko kanko woni hooreejo gollordu ɓurndu juutde e nder gollorɗe jaayndeeji Naajeeriya.[citation needed] Toɗɗe goɗɗe Hakkunde 1984 e 2003, o waɗii toɗɗe keewɗe teeŋtuɗe. Ina jeyaa heen gardiiɗo, fedde nde Gine kaŋŋe, Umuahia (1984–1987); Tergal, Goomu keeriiɗo wasiyaaji laamu fedde ndee e golle jaayɗe elektoronik (1989–1993); Tergal, Goomu gollordu hakkundeejo fedde jaayndeeji leydi Nijeer, BON (1987–1997); Hooreejo, Zone ‘E’ BON ina hawra e Dowlaaji Fuɗnaange ; e Hooreejo, Goomu toppitiingu jaŋde fedde nde (karallaagal), Umunze e nder diiwaan Anambra (2000–2003).[citation needed] Gonnooɗo hooreejo kawtal Old Afikpo (OAU) ngal hawti bee lesdi Ebonyi Sud Senator, o laati kadi mawɗo laamu lesdi Naajeeriya. O woniino hooreejo suudu safrirdu Presbyterian Joint, Uburu nder diiwal laamu Ohaozara nder jiha Ebonyi diga hitaande 1994 haa 2000. O laati kadi tergal, Kawtal Wasiya'en haa Moderator Asamblee Mawnde Ekklessiya Presbyterian Naajeeriya. O fawaama tergal nder hukuumaaji lesdi Niger diga hooreejo lesdi ndi'i, Olusegun Obasanjo nder hitaande 2000, nden o ɗonno nder nulaaɓe jeego'o suɓaaɓe ngam wakili'en lesdi Ebonyi haa kawtal hoore lesdi ndi'i nder hitaande 2005. == [citation needed] == Golle Senaa Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 2007, Ude toɗɗaa hooreejo Goomu Senaa ngam Aviation, o golliima e Goomuuji Senaa nay goɗɗi : Defense & Army, Transport Land, Marchés Capitals e Pinal & Turismo. Ko o hooreejo goomu Aviation, o woniino e cakkital golle baɗɗe faayiida ngam ɓamtude Aeroport Akanu Ibiam, Enugu haa wonta Aeroport hakkunde leyɗeele. O waɗii kadi darnde mawnde e yoɓde pension e njoɓdi liggotooɓe e nder laana ndiwoowa Nigeria Airways, hono no o waɗiri e yoɓde njoɓdi ɓesnguuji maayɓe e diwooje 2005/2006. == Goomu nguu == wiɗtii kadi ko feewti e yoɓde e huutoraade kaalis ngam wallitde aviation. Ude wallitorii kuulal kisal renndo e nder Senaa. O waɗi kadi eɓɓaaɗe keewɗe e dow Floor Senaa. Ko o hooreejo Goomu Senaa ngam Aviation, e lewru abriil 2010, Ude hollitii kulhuli mum e ŋakkeende kisal e nder laaɗe diwooje ngenndi ndii caggal nde huunde waɗi to Calabar ɗo otooji gooto yani e laana ndiwoowa ina jogori diwde. Wade Ude sankii ko ñalnde 15 mee 2023, tawi ina yahra e duuɓi 81. == Ƴeew kadi == Doggol yimɓe ummoriiɓe diiwaan Ebonyi == Tuugnorgal == m7w8sz7qyijzrpxyiwmqvcma6wvoqd7 182821 182820 2026-08-15T19:44:42Z Ilya Discuss 10103 182821 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Anyim Chukwu Ude''' (1 suwee 1941 – 15 mee 2023) ko politikaajo leydi Najeriya, o woniino senateer to diiwaan Ebonyi Sud to diiwaan Ebonyi, o fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 lewru mee 2007. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi yimɓe (PDP). Career e nder jaayndeeji Ko adii nde o yahata Senaa, Ude ina joginoo golle e nder gollordu laamu leydi Najeriya, fotde duuɓi 42. Ko o jaaynoowo, jaaynoowo e njuɓɓudi laamu, jogiiɗo humpito mawngo e golle laamu, haa teeŋti noon e geɗe jaayɗe..<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=51&page=1&state=13|publisher=National Assembly of Nigeria|title=Senator Anyim Ude|access-date=2010-06-08|archive-url=https://web.archive.org/web/20170806030406/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=51&page=1&state=13|archive-date=2017-08-06|url-status=dead}}</ref> O naati nder kuugal laamu lesdi Naajeeriya ɓooymaare bana binndoowo nder hitaande 1960 nden ɓaawo man o nasti nder kuugal hukuumaaji pamari Fuunaange Naajeeriya, limngal limngal e bayyinooɓe ‘Nigerian Outlook’ nder lewru May 1965 bana hukuuma habaruuji. E joofnirde wolde hakkunde leyɗeele Naajeeriya e hitaande 1970, o janngi ko o jaayndiyanke e jaayndiyanke e nder leydi Naajeeriya e caggal leydi. == [citation needed] == Ude ɓaawo man huwi haa hukuuma hakkiilo lesdi Naajeeriya (ECBS), hukuuma telebijin Naajeeriya (NTA), hukuuma hukuuma hakkiilo Imo (IBS) e hukuuma hukuuma hakkiilo lesdi Naajeeriya (FRCN). == Senaateer Ude woni gardiiɗo == mawɗo gadano Rajo Nijeer, Owerri (1981-1985); gardiiɗo gadano fedde jaayndeeji Imo (1985–1991); gardiiɗo gadano fedde jaayndeeji dowla Abia (1991–1996); hooreejo gadano e sarwiis jaayndeeji Ebonyi ; e Komiseer tedduɗo gadano ngam njulaagu, njulaagu e turism, to diiwaan Ebonyi (1997–1999). Ude wonnoo ko duuɓi 161/2 hooreejo gollordu jaayndeeji keewɗi, ɗum noon ko kanko woni hooreejo gollordu ɓurndu juutde e nder gollorɗe jaayndeeji Naajeeriya.[citation needed] Toɗɗe goɗɗe Hakkunde 1984 e 2003, o waɗii toɗɗe keewɗe teeŋtuɗe. Ina jeyaa heen gardiiɗo, fedde nde Gine kaŋŋe, Umuahia (1984–1987); Tergal, Goomu keeriiɗo wasiyaaji laamu fedde ndee e golle jaayɗe elektoronik (1989–1993); Tergal, Goomu gollordu hakkundeejo fedde jaayndeeji leydi Nijeer, BON (1987–1997); Hooreejo, Zone ‘E’ BON ina hawra e Dowlaaji Fuɗnaange ; e Hooreejo, Goomu toppitiingu jaŋde fedde nde (karallaagal), Umunze e nder diiwaan Anambra (2000–2003).[citation needed] Gonnooɗo hooreejo kawtal Old Afikpo (OAU) ngal hawti bee lesdi Ebonyi Sud Senator, o laati kadi mawɗo laamu lesdi Naajeeriya. O woniino hooreejo suudu safrirdu Presbyterian Joint, Uburu nder diiwal laamu Ohaozara nder jiha Ebonyi diga hitaande 1994 haa 2000. O laati kadi tergal, Kawtal Wasiya'en haa Moderator Asamblee Mawnde Ekklessiya Presbyterian Naajeeriya. O fawaama tergal nder hukuumaaji lesdi Niger diga hooreejo lesdi ndi'i, Olusegun Obasanjo nder hitaande 2000, nden o ɗonno nder nulaaɓe jeego'o suɓaaɓe ngam wakili'en lesdi Ebonyi haa kawtal hoore lesdi ndi'i nder hitaande 2005. == [citation needed] == Golle Senaa Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 2007, Ude toɗɗaa hooreejo Goomu Senaa ngam Aviation, o golliima e Goomuuji Senaa nay goɗɗi : Defense & Army, Transport Land, Marchés Capitals e Pinal & Turismo. Ko o hooreejo goomu Aviation, o woniino e cakkital golle baɗɗe faayiida ngam ɓamtude Aeroport Akanu Ibiam, Enugu haa wonta Aeroport hakkunde leyɗeele. O waɗii kadi darnde mawnde e yoɓde pension e njoɓdi liggotooɓe e nder laana ndiwoowa Nigeria Airways, hono no o waɗiri e yoɓde njoɓdi ɓesnguuji maayɓe e diwooje 2005/2006. == Goomu nguu == wiɗtii kadi ko feewti e yoɓde e huutoraade kaalis ngam wallitde aviation. Ude wallitorii kuulal kisal renndo e nder Senaa. O waɗi kadi eɓɓaaɗe keewɗe e dow Floor Senaa. Ko o hooreejo Goomu Senaa ngam Aviation, e lewru abriil 2010, Ude hollitii kulhuli mum e ŋakkeende kisal e nder laaɗe diwooje ngenndi ndii caggal nde huunde waɗi to Calabar ɗo otooji gooto yani e laana ndiwoowa ina jogori diwde. Wade Ude sankii ko ñalnde 15 mee 2023, tawi ina yahra e duuɓi 81. == Ƴeew kadi == Doggol yimɓe ummoriiɓe diiwaan Ebonyi == Tuugnorgal == tr4p66m5qjjc7e7untt1iw5nif476i1 182822 182821 2026-08-15T19:46:17Z Ilya Discuss 10103 182822 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Anyim Chukwu Ude''' (1 suwee 1941 – 15 mee 2023) ko politikaajo leydi Najeriya, o woniino senateer to diiwaan Ebonyi Sud to diiwaan Ebonyi, o fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 lewru mee 2007. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi yimɓe (PDP). Career e nder jaayndeeji Ko adii nde o yahata Senaa, Ude ina joginoo golle e nder gollordu laamu leydi Najeriya, fotde duuɓi 42. Ko o jaaynoowo, jaaynoowo e njuɓɓudi laamu, jogiiɗo humpito mawngo e golle laamu, haa teeŋti noon e geɗe jaayɗe..<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=51&page=1&state=13|publisher=National Assembly of Nigeria|title=Senator Anyim Ude|access-date=2010-06-08|archive-url=https://web.archive.org/web/20170806030406/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=51&page=1&state=13|archive-date=2017-08-06|url-status=dead}}</ref> O naati nder kuugal laamu lesdi Naajeeriya ɓooymaare bana binndoowo nder hitaande 1960 nden ɓaawo man o nasti nder kuugal hukuumaaji pamari Fuunaange Naajeeriya, limngal limngal e bayyinooɓe ‘Nigerian Outlook’ nder lewru May 1965 bana hukuuma habaruuji. E joofnirde wolde hakkunde leyɗeele Naajeeriya e hitaande 1970, o janngi ko o jaayndiyanke e jaayndiyanke e nder leydi Naajeeriya e caggal leydi..<ref name="nassnig2" />.<ref>{{Cite web|last=Bankole|first=Idowu|date=2023-05-18|title=Ebonyi loses renowned Journalist, Senator Anyim Ude|url=https://www.vanguardngr.com/2023/05/ebonyi-loses-renowned-journalist-senator-anyim-ude/|access-date=2026-06-13|website=Vanguard News|language=en-GB}}</ref> == [citation needed] == Ude ɓaawo man huwi haa hukuuma hakkiilo lesdi Naajeeriya (ECBS), hukuuma telebijin Naajeeriya (NTA), hukuuma hukuuma hakkiilo Imo (IBS) e hukuuma hukuuma hakkiilo lesdi Naajeeriya (FRCN). == Senaateer Ude woni gardiiɗo == mawɗo gadano Rajo Nijeer, Owerri (1981-1985); gardiiɗo gadano fedde jaayndeeji Imo (1985–1991); gardiiɗo gadano fedde jaayndeeji dowla Abia (1991–1996); hooreejo gadano e sarwiis jaayndeeji Ebonyi ; e Komiseer tedduɗo gadano ngam njulaagu, njulaagu e turism, to diiwaan Ebonyi (1997–1999). Ude wonnoo ko duuɓi 161/2 hooreejo gollordu jaayndeeji keewɗi, ɗum noon ko kanko woni hooreejo gollordu ɓurndu juutde e nder gollorɗe jaayndeeji Naajeeriya.[citation needed] Toɗɗe goɗɗe Hakkunde 1984 e 2003, o waɗii toɗɗe keewɗe teeŋtuɗe. Ina jeyaa heen gardiiɗo, fedde nde Gine kaŋŋe, Umuahia (1984–1987); Tergal, Goomu keeriiɗo wasiyaaji laamu fedde ndee e golle jaayɗe elektoronik (1989–1993); Tergal, Goomu gollordu hakkundeejo fedde jaayndeeji leydi Nijeer, BON (1987–1997); Hooreejo, Zone ‘E’ BON ina hawra e Dowlaaji Fuɗnaange ; e Hooreejo, Goomu toppitiingu jaŋde fedde nde (karallaagal), Umunze e nder diiwaan Anambra (2000–2003).[citation needed] Gonnooɗo hooreejo kawtal Old Afikpo (OAU) ngal hawti bee lesdi Ebonyi Sud Senator, o laati kadi mawɗo laamu lesdi Naajeeriya. O woniino hooreejo suudu safrirdu Presbyterian Joint, Uburu nder diiwal laamu Ohaozara nder jiha Ebonyi diga hitaande 1994 haa 2000. O laati kadi tergal, Kawtal Wasiya'en haa Moderator Asamblee Mawnde Ekklessiya Presbyterian Naajeeriya. O fawaama tergal nder hukuumaaji lesdi Niger diga hooreejo lesdi ndi'i, Olusegun Obasanjo nder hitaande 2000, nden o ɗonno nder nulaaɓe jeego'o suɓaaɓe ngam wakili'en lesdi Ebonyi haa kawtal hoore lesdi ndi'i nder hitaande 2005. == [citation needed] == Golle Senaa Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 2007, Ude toɗɗaa hooreejo Goomu Senaa ngam Aviation, o golliima e Goomuuji Senaa nay goɗɗi : Defense & Army, Transport Land, Marchés Capitals e Pinal & Turismo. Ko o hooreejo goomu Aviation, o woniino e cakkital golle baɗɗe faayiida ngam ɓamtude Aeroport Akanu Ibiam, Enugu haa wonta Aeroport hakkunde leyɗeele. O waɗii kadi darnde mawnde e yoɓde pension e njoɓdi liggotooɓe e nder laana ndiwoowa Nigeria Airways, hono no o waɗiri e yoɓde njoɓdi ɓesnguuji maayɓe e diwooje 2005/2006. == Goomu nguu == wiɗtii kadi ko feewti e yoɓde e huutoraade kaalis ngam wallitde aviation. Ude wallitorii kuulal kisal renndo e nder Senaa. O waɗi kadi eɓɓaaɗe keewɗe e dow Floor Senaa. Ko o hooreejo Goomu Senaa ngam Aviation, e lewru abriil 2010, Ude hollitii kulhuli mum e ŋakkeende kisal e nder laaɗe diwooje ngenndi ndii caggal nde huunde waɗi to Calabar ɗo otooji gooto yani e laana ndiwoowa ina jogori diwde. Wade Ude sankii ko ñalnde 15 mee 2023, tawi ina yahra e duuɓi 81. == Ƴeew kadi == Doggol yimɓe ummoriiɓe diiwaan Ebonyi == Tuugnorgal == 6p93n4r37e90zw2bd1nhr2u8up8s9ss 182823 182822 2026-08-15T19:47:57Z Ilya Discuss 10103 182823 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Anyim Chukwu Ude''' (1 suwee 1941 – 15 mee 2023) ko politikaajo leydi Najeriya, o woniino senateer to diiwaan Ebonyi Sud to diiwaan Ebonyi, o fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 lewru mee 2007. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi yimɓe (PDP). Career e nder jaayndeeji Ko adii nde o yahata Senaa, Ude ina joginoo golle e nder gollordu laamu leydi Najeriya, fotde duuɓi 42. Ko o jaaynoowo, jaaynoowo e njuɓɓudi laamu, jogiiɗo humpito mawngo e golle laamu, haa teeŋti noon e geɗe jaayɗe..<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=51&page=1&state=13|publisher=National Assembly of Nigeria|title=Senator Anyim Ude|access-date=2010-06-08|archive-url=https://web.archive.org/web/20170806030406/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=51&page=1&state=13|archive-date=2017-08-06|url-status=dead}}</ref> O naati nder kuugal laamu lesdi Naajeeriya ɓooymaare bana binndoowo nder hitaande 1960 nden ɓaawo man o nasti nder kuugal hukuumaaji pamari Fuunaange Naajeeriya, limngal limngal e bayyinooɓe ‘Nigerian Outlook’ nder lewru May 1965 bana hukuuma habaruuji. E joofnirde wolde hakkunde leyɗeele Naajeeriya e hitaande 1970, o janngi ko o jaayndiyanke e jaayndiyanke e nder leydi Naajeeriya e caggal leydi..<ref name="nassnig2" />.<ref>{{Cite web|last=Bankole|first=Idowu|date=2023-05-18|title=Ebonyi loses renowned Journalist, Senator Anyim Ude|url=https://www.vanguardngr.com/2023/05/ebonyi-loses-renowned-journalist-senator-anyim-ude/|access-date=2026-06-13|website=Vanguard News|language=en-GB}}</ref> == [citation needed] == Ude ɓaawo man huwi haa hukuuma hakkiilo lesdi Naajeeriya (ECBS), hukuuma telebijin Naajeeriya (NTA), hukuuma hukuuma hakkiilo Imo (IBS) e hukuuma hukuuma hakkiilo lesdi Naajeeriya (FRCN). == Senaateer Ude woni gardiiɗo == mawɗo gadano Rajo Nijeer, Owerri (1981-1985); gardiiɗo gadano fedde jaayndeeji Imo (1985–1991); gardiiɗo gadano fedde jaayndeeji dowla Abia (1991–1996); hooreejo gadano e sarwiis jaayndeeji Ebonyi ; e Komiseer tedduɗo gadano ngam njulaagu, njulaagu e turism, to diiwaan Ebonyi (1997–1999). Ude wonnoo ko duuɓi 161/2 hooreejo gollordu jaayndeeji keewɗi, ɗum noon ko kanko woni hooreejo gollordu ɓurndu juutde e nder gollorɗe jaayndeeji Naajeeriya.[citation needed] Toɗɗe goɗɗe Hakkunde 1984 e 2003, o waɗii toɗɗe keewɗe teeŋtuɗe. Ina jeyaa heen gardiiɗo, fedde nde Gine kaŋŋe, Umuahia (1984–1987); Tergal, Goomu keeriiɗo wasiyaaji laamu fedde ndee e golle jaayɗe elektoronik (1989–1993); Tergal, Goomu gollordu hakkundeejo fedde jaayndeeji leydi Nijeer, BON (1987–1997); Hooreejo, Zone ‘E’ BON ina hawra e Dowlaaji Fuɗnaange ; e Hooreejo, Goomu toppitiingu jaŋde fedde nde (karallaagal), Umunze e nder diiwaan Anambra (2000–2003). == [citation needed] == Gonnooɗo hooreejo kawtal Old Afikpo (OAU) ngal hawti bee lesdi Ebonyi Sud Senator, o laati kadi mawɗo laamu lesdi Naajeeriya. O woniino hooreejo suudu safrirdu Presbyterian Joint, Uburu nder diiwal laamu Ohaozara nder jiha Ebonyi diga hitaande 1994 haa 2000. O laati kadi tergal, Kawtal Wasiya'en haa Moderator Asamblee Mawnde Ekklessiya Presbyterian Naajeeriya..<ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200905250350.html?viewall=1|title=An Improved Senate, But Some Uninspiring Senators...|work=ThisDay|date=24 May 2009|access-date=2010-06-08}}</ref><ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/201004050638.html|title=Senate Committee Condemns Security Lapses At Airports|author=Sufuyan Ojeifo|date=5 April 2010|work=This Day|access-date=2010-06-08}}</ref> O fawaama tergal nder hukuumaaji lesdi Niger diga hooreejo lesdi ndi'i, Olusegun Obasanjo nder hitaande 2000, nden o ɗonno nder nulaaɓe jeego'o suɓaaɓe ngam wakili'en lesdi Ebonyi haa kawtal hoore lesdi ndi'i nder hitaande 2005. == [citation needed] == Golle Senaa Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 2007, Ude toɗɗaa hooreejo Goomu Senaa ngam Aviation, o golliima e Goomuuji Senaa nay goɗɗi : Defense & Army, Transport Land, Marchés Capitals e Pinal & Turismo. Ko o hooreejo goomu Aviation, o woniino e cakkital golle baɗɗe faayiida ngam ɓamtude Aeroport Akanu Ibiam, Enugu haa wonta Aeroport hakkunde leyɗeele. O waɗii kadi darnde mawnde e yoɓde pension e njoɓdi liggotooɓe e nder laana ndiwoowa Nigeria Airways, hono no o waɗiri e yoɓde njoɓdi ɓesnguuji maayɓe e diwooje 2005/2006. == Goomu nguu == wiɗtii kadi ko feewti e yoɓde e huutoraade kaalis ngam wallitde aviation. Ude wallitorii kuulal kisal renndo e nder Senaa. O waɗi kadi eɓɓaaɗe keewɗe e dow Floor Senaa. Ko o hooreejo Goomu Senaa ngam Aviation, e lewru abriil 2010, Ude hollitii kulhuli mum e ŋakkeende kisal e nder laaɗe diwooje ngenndi ndii caggal nde huunde waɗi to Calabar ɗo otooji gooto yani e laana ndiwoowa ina jogori diwde. Wade Ude sankii ko ñalnde 15 mee 2023, tawi ina yahra e duuɓi 81. == Ƴeew kadi == Doggol yimɓe ummoriiɓe diiwaan Ebonyi == Tuugnorgal == qe9djn5iikmuczwbjtfunsicoz03w0b 182824 182823 2026-08-15T19:48:53Z Ilya Discuss 10103 182824 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Anyim Chukwu Ude''' (1 suwee 1941 – 15 mee 2023) ko politikaajo leydi Najeriya, o woniino senateer to diiwaan Ebonyi Sud to diiwaan Ebonyi, o fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 lewru mee 2007. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi yimɓe (PDP). Career e nder jaayndeeji Ko adii nde o yahata Senaa, Ude ina joginoo golle e nder gollordu laamu leydi Najeriya, fotde duuɓi 42. Ko o jaaynoowo, jaaynoowo e njuɓɓudi laamu, jogiiɗo humpito mawngo e golle laamu, haa teeŋti noon e geɗe jaayɗe..<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=51&page=1&state=13|publisher=National Assembly of Nigeria|title=Senator Anyim Ude|access-date=2010-06-08|archive-url=https://web.archive.org/web/20170806030406/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=51&page=1&state=13|archive-date=2017-08-06|url-status=dead}}</ref> O naati nder kuugal laamu lesdi Naajeeriya ɓooymaare bana binndoowo nder hitaande 1960 nden ɓaawo man o nasti nder kuugal hukuumaaji pamari Fuunaange Naajeeriya, limngal limngal e bayyinooɓe ‘Nigerian Outlook’ nder lewru May 1965 bana hukuuma habaruuji. E joofnirde wolde hakkunde leyɗeele Naajeeriya e hitaande 1970, o janngi ko o jaayndiyanke e jaayndiyanke e nder leydi Naajeeriya e caggal leydi..<ref name="nassnig2" />.<ref>{{Cite web|last=Bankole|first=Idowu|date=2023-05-18|title=Ebonyi loses renowned Journalist, Senator Anyim Ude|url=https://www.vanguardngr.com/2023/05/ebonyi-loses-renowned-journalist-senator-anyim-ude/|access-date=2026-06-13|website=Vanguard News|language=en-GB}}</ref> == [citation needed] == Ude ɓaawo man huwi haa hukuuma hakkiilo lesdi Naajeeriya (ECBS), hukuuma telebijin Naajeeriya (NTA), hukuuma hukuuma hakkiilo Imo (IBS) e hukuuma hukuuma hakkiilo lesdi Naajeeriya (FRCN).<ref>{{cite news|title=Anyim Ude, renowned broadcaster and ex-senator, is dead|url=https://www.thecable.ng/anyim-ude-renowned-broadcaster-and-ex-senator-is-dead|access-date=18 May 2023|date=18 May 2023|newspaper=[[TheCable]]}}</ref> == Senaateer Ude woni gardiiɗo == mawɗo gadano Rajo Nijeer, Owerri (1981-1985); gardiiɗo gadano fedde jaayndeeji Imo (1985–1991); gardiiɗo gadano fedde jaayndeeji dowla Abia (1991–1996); hooreejo gadano e sarwiis jaayndeeji Ebonyi ; e Komiseer tedduɗo gadano ngam njulaagu, njulaagu e turism, to diiwaan Ebonyi (1997–1999). Ude wonnoo ko duuɓi 161/2 hooreejo gollordu jaayndeeji keewɗi, ɗum noon ko kanko woni hooreejo gollordu ɓurndu juutde e nder gollorɗe jaayndeeji Naajeeriya.[citation needed] Toɗɗe goɗɗe Hakkunde 1984 e 2003, o waɗii toɗɗe keewɗe teeŋtuɗe. Ina jeyaa heen gardiiɗo, fedde nde Gine kaŋŋe, Umuahia (1984–1987); Tergal, Goomu keeriiɗo wasiyaaji laamu fedde ndee e golle jaayɗe elektoronik (1989–1993); Tergal, Goomu gollordu hakkundeejo fedde jaayndeeji leydi Nijeer, BON (1987–1997); Hooreejo, Zone ‘E’ BON ina hawra e Dowlaaji Fuɗnaange ; e Hooreejo, Goomu toppitiingu jaŋde fedde nde (karallaagal), Umunze e nder diiwaan Anambra (2000–2003). == [citation needed] == Gonnooɗo hooreejo kawtal Old Afikpo (OAU) ngal hawti bee lesdi Ebonyi Sud Senator, o laati kadi mawɗo laamu lesdi Naajeeriya. O woniino hooreejo suudu safrirdu Presbyterian Joint, Uburu nder diiwal laamu Ohaozara nder jiha Ebonyi diga hitaande 1994 haa 2000. O laati kadi tergal, Kawtal Wasiya'en haa Moderator Asamblee Mawnde Ekklessiya Presbyterian Naajeeriya..<ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200905250350.html?viewall=1|title=An Improved Senate, But Some Uninspiring Senators...|work=ThisDay|date=24 May 2009|access-date=2010-06-08}}</ref><ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/201004050638.html|title=Senate Committee Condemns Security Lapses At Airports|author=Sufuyan Ojeifo|date=5 April 2010|work=This Day|access-date=2010-06-08}}</ref> O fawaama tergal nder hukuumaaji lesdi Niger diga hooreejo lesdi ndi'i, Olusegun Obasanjo nder hitaande 2000, nden o ɗonno nder nulaaɓe jeego'o suɓaaɓe ngam wakili'en lesdi Ebonyi haa kawtal hoore lesdi ndi'i nder hitaande 2005. == [citation needed] == Golle Senaa Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 2007, Ude toɗɗaa hooreejo Goomu Senaa ngam Aviation, o golliima e Goomuuji Senaa nay goɗɗi : Defense & Army, Transport Land, Marchés Capitals e Pinal & Turismo. Ko o hooreejo goomu Aviation, o woniino e cakkital golle baɗɗe faayiida ngam ɓamtude Aeroport Akanu Ibiam, Enugu haa wonta Aeroport hakkunde leyɗeele. O waɗii kadi darnde mawnde e yoɓde pension e njoɓdi liggotooɓe e nder laana ndiwoowa Nigeria Airways, hono no o waɗiri e yoɓde njoɓdi ɓesnguuji maayɓe e diwooje 2005/2006. == Goomu nguu == wiɗtii kadi ko feewti e yoɓde e huutoraade kaalis ngam wallitde aviation. Ude wallitorii kuulal kisal renndo e nder Senaa. O waɗi kadi eɓɓaaɗe keewɗe e dow Floor Senaa. Ko o hooreejo Goomu Senaa ngam Aviation, e lewru abriil 2010, Ude hollitii kulhuli mum e ŋakkeende kisal e nder laaɗe diwooje ngenndi ndii caggal nde huunde waɗi to Calabar ɗo otooji gooto yani e laana ndiwoowa ina jogori diwde. Wade Ude sankii ko ñalnde 15 mee 2023, tawi ina yahra e duuɓi 81. == Ƴeew kadi == Doggol yimɓe ummoriiɓe diiwaan Ebonyi == Tuugnorgal == qijfbevjpl6832bg3zxxeeiy31m9b9c John James Akpan Udo-Edehe 0 43523 182825 2026-08-15T19:52:22Z Ilya Discuss 10103 Created page with "John James Akpan Udo-Edehe (heɗtoR; jibinaa ko 9 noowammbar 1963) ko politikaajo Naajeeriya, gonnooɗo senateer to diiwaan Akwa Ibom to Fuɗnaange-rewo e fuɗɗoode laamu nayaɓuru, e dow laylaytol lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. Ɓawo Udo-Edehe jibinaa ko ñalnde 9 noowammbar 1963 to Afaha Offot, nokku laamu Uyo to diiwaan Akwa Ibom. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Holy Trinity, Mbiakong, to LGA Uruan, tuggi 1975 haa 1979..." 182825 wikitext text/x-wiki John James Akpan Udo-Edehe (heɗtoR; jibinaa ko 9 noowammbar 1963) ko politikaajo Naajeeriya, gonnooɗo senateer to diiwaan Akwa Ibom to Fuɗnaange-rewo e fuɗɗoode laamu nayaɓuru, e dow laylaytol lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. Ɓawo Udo-Edehe jibinaa ko ñalnde 9 noowammbar 1963 to Afaha Offot, nokku laamu Uyo to diiwaan Akwa Ibom. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Holy Trinity, Mbiakong, to LGA Uruan, tuggi 1975 haa 1979. E hitaande 1990, o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Uyo, o janngi toon Sosiyoloji/Antropoloji. Caggal mum o janngi M.Sc e Sociologie de Développement to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar, o heɓi heen seedantaagal makko e hitaande 2006. O fuɗɗii golle e hitaande 1980 ko gardiiɗo yeeyirde/Balloowo hooreejo Dajucom Nigeria. O warti hooreejo hukuuma John Silver Naajeeriya nder hitaande 1987. Golle politik Udo-Edehe suɓaama hooreejo laamu nokkuure Uyo, nden boo hooreejo kawtal Uyo bee ballal timmungal Mr. Inyang Udoh ko adii o suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi ndi'i nder hitaande 1999. Laamu maako ɗon ƴama hooreejo konu Akwa Ibom, Kapiteen Navy Joseph Adeusi. E hitaande 1997, o dañii woote senaateer to Uyo e nder etaade hootde demokaraasi e gardagol Seneraal Sani Abacha. E hitaande 1999, o arti kadi e woote diiwaan senateeruuji Uyo e dow laylaytol lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), o suɓaa. O wonii e laamu haa lewru mee 2003. Caggal nde o jooɗii e Senaa, Udo-Edehe toɗɗaa e goomuuji ko faati e njulaagu, golle, kaalis e jeyi leydi, geɗe nder leydi, humpitooji, privatisation (hooreejo) e geɗe laamu. ovukszs3b4vavi5so9uwfc4xgyepmn8 182826 182825 2026-08-15T19:54:07Z Ilya Discuss 10103 182826 wikitext text/x-wiki John James Akpan Udo-Edehe (heɗtoR; jibinaa ko 9 noowammbar 1963) ko politikaajo Naajeeriya, gonnooɗo senateer to diiwaan Akwa Ibom to Fuɗnaange-rewo e fuɗɗoode laamu nayaɓuru, e dow laylaytol lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. Ɓawo Udo-Edehe jibinaa ko ñalnde 9 noowammbar 1963 to Afaha Offot, nokku laamu Uyo to diiwaan Akwa Ibom. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Holy Trinity, Mbiakong, to LGA Uruan, tuggi 1975 haa 1979. E hitaande 1990, o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Uyo, o janngi toon Sosiyoloji/Antropoloji. Caggal mum o janngi M.Sc e Sociologie de Développement to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar, o heɓi heen seedantaagal makko e hitaande 2006. O fuɗɗii golle e hitaande 1980 ko gardiiɗo yeeyirde/Balloowo hooreejo Dajucom Nigeria. O warti hooreejo hukuuma John Silver Naajeeriya nder hitaande 1987. Golle politik Udo-Edehe suɓaama hooreejo laamu nokkuure Uyo, nden boo hooreejo kawtal Uyo bee ballal timmungal Mr. Inyang Udoh ko adii o suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi ndi'i nder hitaande 1999. Laamu maako ɗon ƴama hooreejo konu Akwa Ibom, Kapiteen Navy Joseph Adeusi. E hitaande 1997, o dañii woote senaateer to Uyo e nder etaade hootde demokaraasi e gardagol Seneraal Sani Abacha. E hitaande 1999, o arti kadi e woote diiwaan senateeruuji Uyo e dow laylaytol lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), o suɓaa. O wonii e laamu haa lewru mee 2003. Caggal nde o jooɗii e Senaa, Udo-Edehe toɗɗaa e goomuuji ko faati e njulaagu, golle, kaalis e jeyi leydi, geɗe nder leydi, humpitooji, privatisation (hooreejo) e geɗe laamu. Udo-Edehe wonnoo ko cukko hooreejo fedde kampaañ ngam suɓaade Obong Victor Attah ngam wonde guwerneer diiwaan Akwa Ibom e hitaande 2003. O woniino hooreejo kampaañ Godswill Akpabio ngam suɓaade guwerneer Akwa Ibom e hitaande 2006/2007. O toɗɗaama ministaajo lesdi ngam lesdi laamorgo lesdi (FCT) diga hooreejo lesdi Umaru Yar'Adua nyande 26 lewru juko hitaande 2007. Suɓol maako nder Senaa heɓiino yawtugo koo ngam ardiiɓe lanndaaji lesdi maako ɗon ƴama mo. O woppitaa e jappeere makko ñalnde 29 oktoobar 2008 e nder dillere mawnde e nder kabine. E hitaande 2010, o fuɗɗii kampaañ ngam wonde kanndidaa PDP e hitaande 2011 ngam suɓaade guwerneer diiwaan Akwa Ibom. Daande demokaraasi Akwa Ibom, fedde nde yimɓe Annang ardii, lolluɓe e guwerneer Akpabio, etinooma haɗde kampaañ makko politik e nder diiwaan senateer Ikot Ekpene, ɓe ndartini postooji makko. E lewru Juko hitaande 2010, gonnooɗo guwerneer diiwaan Akwa Ibom, hono Obong Victor Attah, jaɓi Udo-Edehe ngam wonde kanndidaa, o wiyi Akwa Ibom wontii diiwaan mo alaa ko waawi e les njiimaandi Akpabio. E hitaande 2015, Udo-Edehe artii e woote guwerneer kono Obong Umana Okon Umana fooli ɗum e woote gardagol leydi. Caggal nde o fooli goɗɗum nder cuɓi lesdi 2018, o suɓaama nder hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya nder lewru mars 2020. Tuugnorgal btk1zfks78lsnmiud20vohy5jyf027g 182827 182826 2026-08-15T19:55:51Z Ilya Discuss 10103 182827 wikitext text/x-wiki {{Databox}}John James Akpan Udo-Edehe (heɗtoR; jibinaa ko 9 noowammbar 1963) ko politikaajo Naajeeriya, gonnooɗo senateer to diiwaan Akwa Ibom to Fuɗnaange-rewo e fuɗɗoode laamu nayaɓuru, e dow laylaytol lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. Ɓawo Udo-Edehe jibinaa ko ñalnde 9 noowammbar 1963 to Afaha Offot, nokku laamu Uyo to diiwaan Akwa Ibom. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Holy Trinity, Mbiakong, to LGA Uruan, tuggi 1975 haa 1979. E hitaande 1990, o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Uyo, o janngi toon Sosiyoloji/Antropoloji. Caggal mum o janngi M.Sc e Sociologie de Développement to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar, o heɓi heen seedantaagal makko e hitaande 2006. O fuɗɗii golle e hitaande 1980 ko gardiiɗo yeeyirde/Balloowo hooreejo Dajucom Nigeria. O warti hooreejo hukuuma John Silver Naajeeriya nder hitaande 1987. Golle politik Udo-Edehe suɓaama hooreejo laamu nokkuure Uyo, nden boo hooreejo kawtal Uyo bee ballal timmungal Mr. Inyang Udoh ko adii o suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi ndi'i nder hitaande 1999. Laamu maako ɗon ƴama hooreejo konu Akwa Ibom, Kapiteen Navy Joseph Adeusi. E hitaande 1997, o dañii woote senaateer to Uyo e nder etaade hootde demokaraasi e gardagol Seneraal Sani Abacha. E hitaande 1999, o arti kadi e woote diiwaan senateeruuji Uyo e dow laylaytol lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), o suɓaa. O wonii e laamu haa lewru mee 2003. Caggal nde o jooɗii e Senaa, Udo-Edehe toɗɗaa e goomuuji ko faati e njulaagu, golle, kaalis e jeyi leydi, geɗe nder leydi, humpitooji, privatisation (hooreejo) e geɗe laamu. Udo-Edehe wonnoo ko cukko hooreejo fedde kampaañ ngam suɓaade Obong Victor Attah ngam wonde guwerneer diiwaan Akwa Ibom e hitaande 2003. O woniino hooreejo kampaañ Godswill Akpabio ngam suɓaade guwerneer Akwa Ibom e hitaande 2006/2007. O toɗɗaama ministaajo lesdi ngam lesdi laamorgo lesdi (FCT) diga hooreejo lesdi Umaru Yar'Adua nyande 26 lewru juko hitaande 2007. Suɓol maako nder Senaa heɓiino yawtugo koo ngam ardiiɓe lanndaaji lesdi maako ɗon ƴama mo. O woppitaa e jappeere makko ñalnde 29 oktoobar 2008 e nder dillere mawnde e nder kabine. E hitaande 2010, o fuɗɗii kampaañ ngam wonde kanndidaa PDP e hitaande 2011 ngam suɓaade guwerneer diiwaan Akwa Ibom. Daande demokaraasi Akwa Ibom, fedde nde yimɓe Annang ardii, lolluɓe e guwerneer Akpabio, etinooma haɗde kampaañ makko politik e nder diiwaan senateer Ikot Ekpene, ɓe ndartini postooji makko. E lewru Juko hitaande 2010, gonnooɗo guwerneer diiwaan Akwa Ibom, hono Obong Victor Attah, jaɓi Udo-Edehe ngam wonde kanndidaa, o wiyi Akwa Ibom wontii diiwaan mo alaa ko waawi e les njiimaandi Akpabio. E hitaande 2015, Udo-Edehe artii e woote guwerneer kono Obong Umana Okon Umana fooli ɗum e woote gardagol leydi. Caggal nde o fooli goɗɗum nder cuɓi lesdi 2018, o suɓaama nder hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya nder lewru mars 2020. Tuugnorgal 1scxwar5dot7l1dcebb2zp45qw7fi8g 182828 182827 2026-08-15T19:59:53Z Ilya Discuss 10103 182828 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''John James Akpan Udo-Edehe''' (heɗtoR; jibinaa ko 9 noowammbar 1963) ko politikaajo Naajeeriya, gonnooɗo senateer to diiwaan Akwa Ibom to Fuɗnaange-rewo e fuɗɗoode laamu nayaɓuru, e dow laylaytol lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. Ɓawo Udo-Edehe jibinaa ko ñalnde 9 noowammbar 1963 to Afaha Offot, nokku laamu Uyo to diiwaan Akwa Ibom. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Holy Trinity, Mbiakong, to LGA Uruan, tuggi 1975 haa 1979. E hitaande 1990, o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Uyo, o janngi toon Sosiyoloji/Antropoloji. Caggal mum o janngi M.Sc e Sociologie de Développement to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar, o heɓi heen seedantaagal makko e hitaande 2006. O fuɗɗii golle e hitaande 1980 ko gardiiɗo yeeyirde/Balloowo hooreejo Dajucom Nigeria. O warti hooreejo hukuuma John Silver Naajeeriya nder hitaande 1987. == Golle politik == Udo-Edehe suɓaama hooreejo laamu nokkuure Uyo, nden boo hooreejo kawtal Uyo bee ballal timmungal Mr. Inyang Udoh ko adii o suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi ndi'i nder hitaande 1999. Laamu maako ɗon ƴama hooreejo konu Akwa Ibom, Kapiteen Navy Joseph Adeusi. E hitaande 1997, o dañii woote senaateer to Uyo e nder etaade hootde demokaraasi e gardagol Seneraal Sani Abacha. E hitaande 1999, o arti kadi e woote diiwaan senateeruuji Uyo e dow laylaytol lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), o suɓaa. O wonii e laamu haa lewru mee 2003. Caggal nde o jooɗii e Senaa, Udo-Edehe toɗɗaa e goomuuji ko faati e njulaagu, golle, kaalis e jeyi leydi, geɗe nder leydi, humpitooji, privatisation (hooreejo) e geɗe laamu. Udo-Edehe wonnoo ko cukko hooreejo fedde kampaañ ngam suɓaade Obong Victor Attah ngam wonde guwerneer diiwaan Akwa Ibom e hitaande 2003. O woniino hooreejo kampaañ Godswill Akpabio ngam suɓaade guwerneer Akwa Ibom e hitaande 2006/2007. O toɗɗaama ministaajo lesdi ngam lesdi laamorgo lesdi (FCT) diga hooreejo lesdi Umaru Yar'Adua nyande 26 lewru juko hitaande 2007. Suɓol maako nder Senaa heɓiino yawtugo koo ngam ardiiɓe lanndaaji lesdi maako ɗon ƴama mo. O woppitaa e jappeere makko ñalnde 29 oktoobar 2008 e nder dillere mawnde e nder kabine. E hitaande 2010, o fuɗɗii kampaañ ngam wonde kanndidaa PDP e hitaande 2011 ngam suɓaade guwerneer diiwaan Akwa Ibom. == Daande demokaraasi == Akwa Ibom, fedde nde yimɓe Annang ardii, lolluɓe e guwerneer Akpabio, etinooma haɗde kampaañ makko politik e nder diiwaan senateer Ikot Ekpene, ɓe ndartini postooji makko. E lewru Juko hitaande 2010, gonnooɗo guwerneer diiwaan Akwa Ibom, hono Obong Victor Attah, jaɓi Udo-Edehe ngam wonde kanndidaa, o wiyi Akwa Ibom wontii diiwaan mo alaa ko waawi e les njiimaandi Akpabio. E hitaande 2015, Udo-Edehe artii e woote guwerneer kono Obong Umana Okon Umana fooli ɗum e woote gardagol leydi. Caggal nde o fooli goɗɗum nder cuɓi lesdi 2018, o suɓaama nder hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya nder lewru mars 2020. == Tuugnorgal == q7ifoof0q6frbw7t14ovgs9yf8e854j 182829 182828 2026-08-15T20:00:56Z Ilya Discuss 10103 182829 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''John James Akpan Udo-Edehe''' (heɗtoR; jibinaa ko 9 noowammbar 1963) ko politikaajo Naajeeriya, gonnooɗo senateer to diiwaan Akwa Ibom to Fuɗnaange-rewo e fuɗɗoode laamu nayaɓuru, e dow laylaytol lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. Ɓawo Udo-Edehe jibinaa ko ñalnde 9 noowammbar 1963 to Afaha Offot, nokku laamu Uyo to diiwaan Akwa Ibom..<ref>{{cite web|url=http://psephos.adam-carr.net/countries/n/nigeria/nigerialeg2.txt|title=FEDERAL REPUBLIC OF NIGERIA LEGISLATIVE ELECTION OF 20 FEBRUARY AND 7 MARCH 1999|work=Psephos|access-date=2010-06-22}}</ref><ref>{{Cite web|last=Republic|first=The|date=2023-03-13|title=Who Is Running for Governor?|url=https://republic.com.ng/february-march-2023/who-is-running-for-governor/|access-date=2025-02-10|website=The Republic|language=en-GB}}</ref> O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Holy Trinity, Mbiakong, to LGA Uruan, tuggi 1975 haa 1979. E hitaande 1990, o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Uyo, o janngi toon Sosiyoloji/Antropoloji. Caggal mum o janngi M.Sc e Sociologie de Développement to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar, o heɓi heen seedantaagal makko e hitaande 2006. O fuɗɗii golle e hitaande 1980 ko gardiiɗo yeeyirde/Balloowo hooreejo Dajucom Nigeria. O warti hooreejo hukuuma John Silver Naajeeriya nder hitaande 1987. == Golle politik == Udo-Edehe suɓaama hooreejo laamu nokkuure Uyo, nden boo hooreejo kawtal Uyo bee ballal timmungal Mr. Inyang Udoh ko adii o suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi ndi'i nder hitaande 1999. Laamu maako ɗon ƴama hooreejo konu Akwa Ibom, Kapiteen Navy Joseph Adeusi. E hitaande 1997, o dañii woote senaateer to Uyo e nder etaade hootde demokaraasi e gardagol Seneraal Sani Abacha. E hitaande 1999, o arti kadi e woote diiwaan senateeruuji Uyo e dow laylaytol lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), o suɓaa. O wonii e laamu haa lewru mee 2003. Caggal nde o jooɗii e Senaa, Udo-Edehe toɗɗaa e goomuuji ko faati e njulaagu, golle, kaalis e jeyi leydi, geɗe nder leydi, humpitooji, privatisation (hooreejo) e geɗe laamu. Udo-Edehe wonnoo ko cukko hooreejo fedde kampaañ ngam suɓaade Obong Victor Attah ngam wonde guwerneer diiwaan Akwa Ibom e hitaande 2003. O woniino hooreejo kampaañ Godswill Akpabio ngam suɓaade guwerneer Akwa Ibom e hitaande 2006/2007. O toɗɗaama ministaajo lesdi ngam lesdi laamorgo lesdi (FCT) diga hooreejo lesdi Umaru Yar'Adua nyande 26 lewru juko hitaande 2007. Suɓol maako nder Senaa heɓiino yawtugo koo ngam ardiiɓe lanndaaji lesdi maako ɗon ƴama mo. O woppitaa e jappeere makko ñalnde 29 oktoobar 2008 e nder dillere mawnde e nder kabine. E hitaande 2010, o fuɗɗii kampaañ ngam wonde kanndidaa PDP e hitaande 2011 ngam suɓaade guwerneer diiwaan Akwa Ibom. == Daande demokaraasi == Akwa Ibom, fedde nde yimɓe Annang ardii, lolluɓe e guwerneer Akpabio, etinooma haɗde kampaañ makko politik e nder diiwaan senateer Ikot Ekpene, ɓe ndartini postooji makko. E lewru Juko hitaande 2010, gonnooɗo guwerneer diiwaan Akwa Ibom, hono Obong Victor Attah, jaɓi Udo-Edehe ngam wonde kanndidaa, o wiyi Akwa Ibom wontii diiwaan mo alaa ko waawi e les njiimaandi Akpabio. E hitaande 2015, Udo-Edehe artii e woote guwerneer kono Obong Umana Okon Umana fooli ɗum e woote gardagol leydi. Caggal nde o fooli goɗɗum nder cuɓi lesdi 2018, o suɓaama nder hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya nder lewru mars 2020. == Tuugnorgal == hyf215eol1ykd3e95y49axpbsl0tza3 182830 182829 2026-08-15T20:02:39Z Ilya Discuss 10103 182830 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''John James Akpan Udo-Edehe''' (heɗtoR; jibinaa ko 9 noowammbar 1963) ko politikaajo Naajeeriya, gonnooɗo senateer to diiwaan Akwa Ibom to Fuɗnaange-rewo e fuɗɗoode laamu nayaɓuru, e dow laylaytol lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. Ɓawo Udo-Edehe jibinaa ko ñalnde 9 noowammbar 1963 to Afaha Offot, nokku laamu Uyo to diiwaan Akwa Ibom..<ref>{{cite web|url=http://psephos.adam-carr.net/countries/n/nigeria/nigerialeg2.txt|title=FEDERAL REPUBLIC OF NIGERIA LEGISLATIVE ELECTION OF 20 FEBRUARY AND 7 MARCH 1999|work=Psephos|access-date=2010-06-22}}</ref><ref>{{Cite web|last=Republic|first=The|date=2023-03-13|title=Who Is Running for Governor?|url=https://republic.com.ng/february-march-2023/who-is-running-for-governor/|access-date=2025-02-10|website=The Republic|language=en-GB}}</ref> O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Holy Trinity, Mbiakong, to LGA Uruan, tuggi 1975 haa 1979. E hitaande 1990, o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Uyo, o janngi toon Sosiyoloji/Antropoloji. == Caggal mum == o janngi M.Sc e Sociologie de Développement to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar, o heɓi heen seedantaagal makko e hitaande 2006. O fuɗɗii golle e hitaande 1980 ko gardiiɗo yeeyirde/Balloowo hooreejo Dajucom Nigeria. O warti hooreejo hukuuma John Silver Naajeeriya nder hitaande 1987..<ref name="self">{{cite web|url=http://www.senatorjjakpanudoedehe.com/website/index.php?option=com_content&task=view&id=5&Itemid=42|title=About Senator John James Akpanudoedehe|publisher=Senator John James Akpanudoedehe|access-date=2010-05-09|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20100617040823/http://www.senatorjjakpanudoedehe.com/website/index.php?option=com_content&task=view&id=5&Itemid=42|archive-date=2010-06-17}}</ref><ref>{{cite web|url=http://africanchoicenewsusa.net/view_article.php?id=17|title=BIREF ON MINISTERS|work=Nigeria News|date=2007-09-14|access-date=2010-05-09|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110903101557/http://www.africanchoicenewsusa.net/view_article.php?id=17|archive-date=3 September 2011}}</ref> == Golle politik == Udo-Edehe suɓaama hooreejo laamu nokkuure Uyo, nden boo hooreejo kawtal Uyo bee ballal timmungal Mr. Inyang Udoh ko adii o suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi ndi'i nder hitaande 1999. Laamu maako ɗon ƴama hooreejo konu Akwa Ibom, Kapiteen Navy Joseph Adeusi. E hitaande 1997, o dañii woote senaateer to Uyo e nder etaade hootde demokaraasi e gardagol Seneraal Sani Abacha. E hitaande 1999, o arti kadi e woote diiwaan senateeruuji Uyo e dow laylaytol lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), o suɓaa. O wonii e laamu haa lewru mee 2003. Caggal nde o jooɗii e Senaa, Udo-Edehe toɗɗaa e goomuuji ko faati e njulaagu, golle, kaalis e jeyi leydi, geɗe nder leydi, humpitooji, privatisation (hooreejo) e geɗe laamu. Udo-Edehe wonnoo ko cukko hooreejo fedde kampaañ ngam suɓaade Obong Victor Attah ngam wonde guwerneer diiwaan Akwa Ibom e hitaande 2003. O woniino hooreejo kampaañ Godswill Akpabio ngam suɓaade guwerneer Akwa Ibom e hitaande 2006/2007. O toɗɗaama ministaajo lesdi ngam lesdi laamorgo lesdi (FCT) diga hooreejo lesdi Umaru Yar'Adua nyande 26 lewru juko hitaande 2007. Suɓol maako nder Senaa heɓiino yawtugo koo ngam ardiiɓe lanndaaji lesdi maako ɗon ƴama mo. O woppitaa e jappeere makko ñalnde 29 oktoobar 2008 e nder dillere mawnde e nder kabine. E hitaande 2010, o fuɗɗii kampaañ ngam wonde kanndidaa PDP e hitaande 2011 ngam suɓaade guwerneer diiwaan Akwa Ibom. == Daande demokaraasi == Akwa Ibom, fedde nde yimɓe Annang ardii, lolluɓe e guwerneer Akpabio, etinooma haɗde kampaañ makko politik e nder diiwaan senateer Ikot Ekpene, ɓe ndartini postooji makko. E lewru Juko hitaande 2010, gonnooɗo guwerneer diiwaan Akwa Ibom, hono Obong Victor Attah, jaɓi Udo-Edehe ngam wonde kanndidaa, o wiyi Akwa Ibom wontii diiwaan mo alaa ko waawi e les njiimaandi Akpabio. E hitaande 2015, Udo-Edehe artii e woote guwerneer kono Obong Umana Okon Umana fooli ɗum e woote gardagol leydi. Caggal nde o fooli goɗɗum nder cuɓi lesdi 2018, o suɓaama nder hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya nder lewru mars 2020. == Tuugnorgal == 9m0xqeb4i14ayb0idy2bpovhnn9za3x 182831 182830 2026-08-15T20:04:58Z Ilya Discuss 10103 182831 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''John James Akpan Udo-Edehe''' (heɗtoR; jibinaa ko 9 noowammbar 1963) ko politikaajo Naajeeriya, gonnooɗo senateer to diiwaan Akwa Ibom to Fuɗnaange-rewo e fuɗɗoode laamu nayaɓuru, e dow laylaytol lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. Ɓawo Udo-Edehe jibinaa ko ñalnde 9 noowammbar 1963 to Afaha Offot, nokku laamu Uyo to diiwaan Akwa Ibom..<ref>{{cite web|url=http://psephos.adam-carr.net/countries/n/nigeria/nigerialeg2.txt|title=FEDERAL REPUBLIC OF NIGERIA LEGISLATIVE ELECTION OF 20 FEBRUARY AND 7 MARCH 1999|work=Psephos|access-date=2010-06-22}}</ref><ref>{{Cite web|last=Republic|first=The|date=2023-03-13|title=Who Is Running for Governor?|url=https://republic.com.ng/february-march-2023/who-is-running-for-governor/|access-date=2025-02-10|website=The Republic|language=en-GB}}</ref> O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Holy Trinity, Mbiakong, to LGA Uruan, tuggi 1975 haa 1979. E hitaande 1990, o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Uyo, o janngi toon Sosiyoloji/Antropoloji. == Caggal mum == o janngi M.Sc e Sociologie de Développement to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar, o heɓi heen seedantaagal makko e hitaande 2006. O fuɗɗii golle e hitaande 1980 ko gardiiɗo yeeyirde/Balloowo hooreejo Dajucom Nigeria. O warti hooreejo hukuuma John Silver Naajeeriya nder hitaande 1987..<ref name="self">{{cite web|url=http://www.senatorjjakpanudoedehe.com/website/index.php?option=com_content&task=view&id=5&Itemid=42|title=About Senator John James Akpanudoedehe|publisher=Senator John James Akpanudoedehe|access-date=2010-05-09|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20100617040823/http://www.senatorjjakpanudoedehe.com/website/index.php?option=com_content&task=view&id=5&Itemid=42|archive-date=2010-06-17}}</ref><ref>{{cite web|url=http://africanchoicenewsusa.net/view_article.php?id=17|title=BIREF ON MINISTERS|work=Nigeria News|date=2007-09-14|access-date=2010-05-09|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110903101557/http://www.africanchoicenewsusa.net/view_article.php?id=17|archive-date=3 September 2011}}</ref> == Golle politik == Udo-Edehe suɓaama hooreejo laamu nokkuure Uyo, nden boo hooreejo kawtal Uyo bee ballal timmungal Mr. Inyang Udoh ko adii o suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi ndi'i nder hitaande 1999. Laamu maako ɗon ƴama hooreejo konu Akwa Ibom, Kapiteen Navy Joseph Adeusi. E hitaande 1997, o dañii woote senaateer to Uyo e nder etaade hootde demokaraasi e gardagol Seneraal Sani Abacha..<ref name="nation648">{{Cite news|url=http://thenationonlineng.net/web2/articles/43648/1/2011-Akpabio-Udoedehe-draw-battle-line/Page1.html|location=Lagos, Nigeria|title=2011: Akpabio, Udoedehe draw battle line|author=Iniobong Ekponta|date=2010-04-20|access-date=2010-06-22|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20100422154049/http://thenationonlineng.net/web2/articles/43648/1/2011-Akpabio-Udoedehe-draw-battle-line/Page1.html|archive-date=2010-04-22|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.pointblanknews.com/artopn2505.html|date=18 March 2010|work=Point Blank News|title=Is Senator John James Akpanudoedehe a saint?|first=Akparawa Anietie|last=Ekefre|access-date=16 May 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20100327044957/http://pointblanknews.com/artopn2505.html|archive-date=2010-03-27|url-status=dead}}</ref><ref name="self2" /><ref>{{cite web|url=http://www.nigeriacongress.org/assembly/committees1.htm|title=Congressional Committees|publisher=Nigeria Congress|access-date=2010-06-22|url-status=usurped|archive-url=https://web.archive.org/web/20091118151316/http://www.nigeriacongress.org/assembly/committees1.htm|archive-date=2009-11-18}}</ref> E hitaande 1999, o arti kadi e woote diiwaan senateeruuji Uyo e dow laylaytol lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), o suɓaa. O wonii e laamu haa lewru mee 2003. Caggal nde o jooɗii e Senaa, Udo-Edehe toɗɗaa e goomuuji ko faati e njulaagu, golle, kaalis e jeyi leydi, geɗe nder leydi, humpitooji, privatisation (hooreejo) e geɗe laamu. Udo-Edehe wonnoo ko cukko hooreejo fedde kampaañ ngam suɓaade Obong Victor Attah ngam wonde guwerneer diiwaan Akwa Ibom e hitaande 2003. O woniino hooreejo kampaañ Godswill Akpabio ngam suɓaade guwerneer Akwa Ibom e hitaande 2006/2007. O toɗɗaama ministaajo lesdi ngam lesdi laamorgo lesdi (FCT) diga hooreejo lesdi Umaru Yar'Adua nyande 26 lewru juko hitaande 2007. Suɓol maako nder Senaa heɓiino yawtugo koo ngam ardiiɓe lanndaaji lesdi maako ɗon ƴama mo. O woppitaa e jappeere makko ñalnde 29 oktoobar 2008 e nder dillere mawnde e nder kabine. E hitaande 2010, o fuɗɗii kampaañ ngam wonde kanndidaa PDP e hitaande 2011 ngam suɓaade guwerneer diiwaan Akwa Ibom. == Daande demokaraasi == Akwa Ibom, fedde nde yimɓe Annang ardii, lolluɓe e guwerneer Akpabio, etinooma haɗde kampaañ makko politik e nder diiwaan senateer Ikot Ekpene, ɓe ndartini postooji makko. E lewru Juko hitaande 2010, gonnooɗo guwerneer diiwaan Akwa Ibom, hono Obong Victor Attah, jaɓi Udo-Edehe ngam wonde kanndidaa, o wiyi Akwa Ibom wontii diiwaan mo alaa ko waawi e les njiimaandi Akpabio. E hitaande 2015, Udo-Edehe artii e woote guwerneer kono Obong Umana Okon Umana fooli ɗum e woote gardagol leydi. Caggal nde o fooli goɗɗum nder cuɓi lesdi 2018, o suɓaama nder hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya nder lewru mars 2020. == Tuugnorgal == h6unykq14plsnit8uxm50zawrnvxz7n 182832 182831 2026-08-15T20:08:58Z Ilya Discuss 10103 182832 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''John James Akpan Udo-Edehe''' (heɗtoR; jibinaa ko 9 noowammbar 1963) ko politikaajo Naajeeriya, gonnooɗo senateer to diiwaan Akwa Ibom to Fuɗnaange-rewo e fuɗɗoode laamu nayaɓuru, e dow laylaytol lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. Ɓawo Udo-Edehe jibinaa ko ñalnde 9 noowammbar 1963 to Afaha Offot, nokku laamu Uyo to diiwaan Akwa Ibom..<ref>{{cite web|url=http://psephos.adam-carr.net/countries/n/nigeria/nigerialeg2.txt|title=FEDERAL REPUBLIC OF NIGERIA LEGISLATIVE ELECTION OF 20 FEBRUARY AND 7 MARCH 1999|work=Psephos|access-date=2010-06-22}}</ref><ref>{{Cite web|last=Republic|first=The|date=2023-03-13|title=Who Is Running for Governor?|url=https://republic.com.ng/february-march-2023/who-is-running-for-governor/|access-date=2025-02-10|website=The Republic|language=en-GB}}</ref> O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Holy Trinity, Mbiakong, to LGA Uruan, tuggi 1975 haa 1979. E hitaande 1990, o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Uyo, o janngi toon Sosiyoloji/Antropoloji. == Caggal mum == o janngi M.Sc e Sociologie de Développement to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar, o heɓi heen seedantaagal makko e hitaande 2006. O fuɗɗii golle e hitaande 1980 ko gardiiɗo yeeyirde/Balloowo hooreejo Dajucom Nigeria. O warti hooreejo hukuuma John Silver Naajeeriya nder hitaande 1987..<ref name="self">{{cite web|url=http://www.senatorjjakpanudoedehe.com/website/index.php?option=com_content&task=view&id=5&Itemid=42|title=About Senator John James Akpanudoedehe|publisher=Senator John James Akpanudoedehe|access-date=2010-05-09|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20100617040823/http://www.senatorjjakpanudoedehe.com/website/index.php?option=com_content&task=view&id=5&Itemid=42|archive-date=2010-06-17}}</ref><ref>{{cite web|url=http://africanchoicenewsusa.net/view_article.php?id=17|title=BIREF ON MINISTERS|work=Nigeria News|date=2007-09-14|access-date=2010-05-09|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110903101557/http://www.africanchoicenewsusa.net/view_article.php?id=17|archive-date=3 September 2011}}</ref> == Golle politik == Udo-Edehe suɓaama hooreejo laamu nokkuure Uyo, nden boo hooreejo kawtal Uyo bee ballal timmungal Mr. Inyang Udoh ko adii o suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi ndi'i nder hitaande 1999. Laamu maako ɗon ƴama hooreejo konu Akwa Ibom, Kapiteen Navy Joseph Adeusi. E hitaande 1997, o dañii woote senaateer to Uyo e nder etaade hootde demokaraasi e gardagol Seneraal Sani Abacha..<ref name="nation648">{{Cite news|url=http://thenationonlineng.net/web2/articles/43648/1/2011-Akpabio-Udoedehe-draw-battle-line/Page1.html|location=Lagos, Nigeria|title=2011: Akpabio, Udoedehe draw battle line|author=Iniobong Ekponta|date=2010-04-20|access-date=2010-06-22|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20100422154049/http://thenationonlineng.net/web2/articles/43648/1/2011-Akpabio-Udoedehe-draw-battle-line/Page1.html|archive-date=2010-04-22|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.pointblanknews.com/artopn2505.html|date=18 March 2010|work=Point Blank News|title=Is Senator John James Akpanudoedehe a saint?|first=Akparawa Anietie|last=Ekefre|access-date=16 May 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20100327044957/http://pointblanknews.com/artopn2505.html|archive-date=2010-03-27|url-status=dead}}</ref><ref name="self2" /><ref>{{cite web|url=http://www.nigeriacongress.org/assembly/committees1.htm|title=Congressional Committees|publisher=Nigeria Congress|access-date=2010-06-22|url-status=usurped|archive-url=https://web.archive.org/web/20091118151316/http://www.nigeriacongress.org/assembly/committees1.htm|archive-date=2009-11-18}}</ref> E hitaande 1999, o arti kadi e woote diiwaan senateeruuji Uyo e dow laylaytol lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), o suɓaa. O wonii e laamu haa lewru mee 2003. Caggal nde o jooɗii e Senaa, Udo-Edehe toɗɗaa e goomuuji ko faati e njulaagu, golle, kaalis e jeyi leydi, geɗe nder leydi, humpitooji, privatisation (hooreejo) e geɗe laamu..<ref name="self3" /><ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/201005210119.html|title=2011 - Akpabio, Udoedehe Groups On Collision Course|work=ThisDay|author=Okon Bassey|date=21 May 2010|access-date=2010-06-22}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.thenigerianvoice.com/nvnews/27703//akwa-ibom-2011-attah-endorses-udoedehe.html|title=AKWA IBOM 2011: ATTAH ENDORSES UDOEDEHE|work=NBF News|date=17 Jun 2010|access-date=2010-06-22}}</ref> Udo-Edehe wonnoo ko cukko hooreejo fedde kampaañ ngam suɓaade Obong Victor Attah ngam wonde guwerneer diiwaan Akwa Ibom e hitaande 2003. O woniino hooreejo kampaañ Godswill Akpabio ngam suɓaade guwerneer Akwa Ibom e hitaande 2006/2007. O toɗɗaama ministaajo lesdi ngam lesdi laamorgo lesdi (FCT) diga hooreejo lesdi Umaru Yar'Adua nyande 26 lewru juko hitaande 2007. Suɓol maako nder Senaa heɓiino yawtugo koo ngam ardiiɓe lanndaaji lesdi maako ɗon ƴama mo. O woppitaa e jappeere makko ñalnde 29 oktoobar 2008 e nder dillere mawnde e nder kabine. E hitaande 2010, o fuɗɗii kampaañ ngam wonde kanndidaa PDP e hitaande 2011 ngam suɓaade guwerneer diiwaan Akwa Ibom. == Daande demokaraasi == Akwa Ibom, fedde nde yimɓe Annang ardii, lolluɓe e guwerneer Akpabio, etinooma haɗde kampaañ makko politik e nder diiwaan senateer Ikot Ekpene, ɓe ndartini postooji makko. E lewru Juko hitaande 2010, gonnooɗo guwerneer diiwaan Akwa Ibom, hono Obong Victor Attah, jaɓi Udo-Edehe ngam wonde kanndidaa, o wiyi Akwa Ibom wontii diiwaan mo alaa ko waawi e les njiimaandi Akpabio. E hitaande 2015, Udo-Edehe artii e woote guwerneer kono Obong Umana Okon Umana fooli ɗum e woote gardagol leydi. Caggal nde o fooli goɗɗum nder cuɓi lesdi 2018, o suɓaama nder hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya nder lewru mars 2020. == Tuugnorgal == pejc4ilnmwsxa5jir9o4r3yh080ndtc Udoma Udo Udoma 0 43524 182833 2026-08-16T08:48:45Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Udoma Udo Udoma heɗtoR ko awokaa njulaagu e sosɗo fedde awokaa Naajeeriya Udo Udoma & Belo-Osagie. Golle makko ina njahdi e sariya, njulaagu e politik, nde tawnoo o woniino senateer to leydi Naajeeriya gila 1999 haa 2007, o woniino ministaajo leydi ndii gila 2015 haa 2019, e nder dipiteeji sosiyeteeji keewɗi e nder sekteeruuji keertiiɗi e laamu. Nguurndam gadano Udoma Udo Udoma ko gorko Ibibio mo diiwaan Akwa Ibom, ɓii Dr., Sir Egbert Udo Udoma. O jibinaa ko ñalnde..." 182833 wikitext text/x-wiki Udoma Udo Udoma heɗtoR ko awokaa njulaagu e sosɗo fedde awokaa Naajeeriya Udo Udoma & Belo-Osagie. Golle makko ina njahdi e sariya, njulaagu e politik, nde tawnoo o woniino senateer to leydi Naajeeriya gila 1999 haa 2007, o woniino ministaajo leydi ndii gila 2015 haa 2019, e nder dipiteeji sosiyeteeji keewɗi e nder sekteeruuji keertiiɗi e laamu. Nguurndam gadano Udoma Udo Udoma ko gorko Ibibio mo diiwaan Akwa Ibom, ɓii Dr., Sir Egbert Udo Udoma. O jibinaa ko ñalnde 26 feebariyee 1954 to Aba, to diiwaan Abia, to leydi Nijeer, o woni tataɓo e nder ɓiɓɓe njeeɗiɗo Sir Egbert Udo Udoma (gonnooɗo ñaawoowo to Ñaawirde Toownde Nijeer e hooreejo ñaawirdu Afriknaajo gadano to Uganndaa) e debbo makko, Lady Grace Udo Udoma (jibinaa ko Bassey). Sir Egbert Udo Udoma, gorko Ibibio, gollodiiɗo e porfeseer Eyo Ita, laamɗo debbo biyeteeɗo Elizabeth II mo Laamu Biritaan mawɗo e Irlande worgo rokki ɗum njeenaari e hitaande 1964. O naati duɗal laamu, Aba tuggi 1959 haa 1961 e duɗal Corona Ikoyi, Lagos tuggi 1962-1964, hade makko jokkondirde e baaba makko – toɗɗanooɗo hooreejo ñaawirdu Uganndaa e hitaande 1963 – ngam timminde jaŋde makko leslesre to duɗal leslesal Nakasero to Kampala, Uganndaa. O arti Naajeeriya ngam o jannga haa janngirde King’s College, Lagos, diga hitaande 1966 haa 1972 - ko adii o jaɓaama haa jaami’aare Oxford. Udoma janngi sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford, St Catherine, o heɓi B.A. (Law) dipolomaaji e hitaande 1976 e heɓde dipolomaaji caggal duɗal, B.C.L. degree e Jurisprudence e hitaande 1977, hade makko hootde Lagos, leydi Naajeeriya ngam yahde duɗal sariya leydi ndii. Golle sariya Udoma janngi haa janngirde sariya lesdi Naajeeriya, lesdi Victoria, Lagos nden ɓaawo o heɓi B.L. degree, o noddiraa ko Bar Najeriya e hitaande 1978. Bana no ɗum aadaaji jaŋngooɓe lesdi Naajeeriya, Udoma huuwi lesdi maako les hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya (NYSC) - eɓɓoore nde laamu Naajeeriya waɗi nder wakkati konu ngam hokkugo sukaaɓe Naajeeriya fartaŋŋe feere ngam walluki ɓamtaare rentooji lesdi ndin wakkati ɓe ɗon mari hitaande nder lesdi feere-feere dow lesdi maɓɓe. O neldaa to diiwaan Kano, ɗo o walli e sosde e yuɓɓinde fedde ballal sariya. rly9gd85ho3nv5tcu11t8urvpu403x0 182834 182833 2026-08-16T08:52:14Z Ilya Discuss 10103 182834 wikitext text/x-wiki Udoma Udo Udoma heɗtoR ko awokaa njulaagu e sosɗo fedde awokaa Naajeeriya Udo Udoma & Belo-Osagie. Golle makko ina njahdi e sariya, njulaagu e politik, nde tawnoo o woniino senateer to leydi Naajeeriya gila 1999 haa 2007, o woniino ministaajo leydi ndii gila 2015 haa 2019, e nder dipiteeji sosiyeteeji keewɗi e nder sekteeruuji keertiiɗi e laamu. Nguurndam gadano Udoma Udo Udoma ko gorko Ibibio mo diiwaan Akwa Ibom, ɓii Dr., Sir Egbert Udo Udoma. O jibinaa ko ñalnde 26 feebariyee 1954 to Aba, to diiwaan Abia, to leydi Nijeer, o woni tataɓo e nder ɓiɓɓe njeeɗiɗo Sir Egbert Udo Udoma (gonnooɗo ñaawoowo to Ñaawirde Toownde Nijeer e hooreejo ñaawirdu Afriknaajo gadano to Uganndaa) e debbo makko, Lady Grace Udo Udoma (jibinaa ko Bassey). Sir Egbert Udo Udoma, gorko Ibibio, gollodiiɗo e porfeseer Eyo Ita, laamɗo debbo biyeteeɗo Elizabeth II mo Laamu Biritaan mawɗo e Irlande worgo rokki ɗum njeenaari e hitaande 1964. O naati duɗal laamu, Aba tuggi 1959 haa 1961 e duɗal Corona Ikoyi, Lagos tuggi 1962-1964, hade makko jokkondirde e baaba makko – toɗɗanooɗo hooreejo ñaawirdu Uganndaa e hitaande 1963 – ngam timminde jaŋde makko leslesre to duɗal leslesal Nakasero to Kampala, Uganndaa. O arti Naajeeriya ngam o jannga haa janngirde King’s College, Lagos, diga hitaande 1966 haa 1972 - ko adii o jaɓaama haa jaami’aare Oxford. Udoma janngi sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford, St Catherine, o heɓi B.A. (Law) dipolomaaji e hitaande 1976 e heɓde dipolomaaji caggal duɗal, B.C.L. degree e Jurisprudence e hitaande 1977, hade makko hootde Lagos, leydi Naajeeriya ngam yahde duɗal sariya leydi ndii. Golle sariya Udoma janngi haa janngirde sariya lesdi Naajeeriya, lesdi Victoria, Lagos nden ɓaawo o heɓi B.L. degree, o noddiraa ko Bar Najeriya e hitaande 1978. Bana no ɗum aadaaji jaŋngooɓe lesdi Naajeeriya, Udoma huuwi lesdi maako les hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya (NYSC) - eɓɓoore nde laamu Naajeeriya waɗi nder wakkati konu ngam hokkugo sukaaɓe Naajeeriya fartaŋŋe feere ngam walluki ɓamtaare rentooji lesdi ndin wakkati ɓe ɗon mari hitaande nder lesdi feere-feere dow lesdi maɓɓe. O neldaa to diiwaan Kano, ɗo o walli e sosde e yuɓɓinde fedde ballal sariya. Udo Udoma & Belo-Osagie Nde o timmini NYSC makko, Udoma golliima seeɗa e jaŋde sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos. Caggal nde o golliima e njuɓɓudi njulaagu to banke Chase Merchant Bank (1980), caggal ɗuum o woni gollodiiɗo e biro sariyaaji fedde Chris Ogunbanjo & Company (1980-1981), caggal ɗuum o wonii gollodiiɗo e fedde awokaaji sosiyetee David Garrick & Company (1981-1983) – Udoma sosi fedde mum sariyaaji The Na1 Udo U9me e hitaande 1981 wayliima wonti Udo Udoma & Belo-Osagie nde o ƴetti gollodiiɗo makko gadano, Harvard e duɗal jaaɓi haaɗtirde Legon jannginii Doktoor Myma Belo-Osagie. Udo Udoma & Belo-Osagie laatake gootel nder hukuumaaji pamari ɗi lesdi Naajeeriya. E mawninde hitaande 40ɓiire golle mum e hitaande 2023, fedde nde heɓii ɓeydagol mawngol, jooni ina waɗi 16 gollodiiɓe, 21 nokkuuji gollorɗi, kippu 67 awokaaji, e ko ina tolnoo e 45 gollotooɓe ballondiral e njulaagu. Firaas oo ina limtaa no feewi e juɓɓule limtooje njuɓɓudi sariyaaji, kadi ko keɓoowo njeenaaje e njeenaaje keewɗe teeŋtuɗe. E nder golle makko sariya, Udoma ina teskini e sariyaaji sosiyateeji, bankeeji e kaalis, sariyaaji kaalis, e njulaagu luumooji kapitaal. Hay so o woppii golle sariya e hitaande 2019, omo jokki e rokkude ballal e fedde nde, e nder mbaadi Of Counsel. Darnde sekteer laamu Udoma Udo Udoma wallitii e sektoraa laamu, heewi rokkude laamu fedde nde, e won e laamuuji dowlaaji, rokkude humpitooji sariya e fannuuji petroŋ, gaasuuji, e sariyaaji goɗɗi jowitiiɗi e jawdi leydi, kam e sariyaaji doosɗe leydi. O golli duuɓi 2 hakkunde 1982 e 1983 o woni tergal e fedde toppitiinde ko fayti e njuɓɓudi (consultants) nde laamu leydi Najeriya joginoo ngam wallitde no fotiri e sosde eɓɓoore gaasuuji ɓuuɓɗi e nder leydi Najeriya. E hitaande 1984 o toɗɗaama e laamu fedde nde ngam wonde tergal sariya e nder Goomu gollordu LNG ngu sosaa ngam wallitde gollondiral hakkunde Sosiyetee petroŋ leydi Nijeer, Royal Dutch Shell, Elf Aquitaine e Agip ngam sosde eɓɓoore LNG to duunde Bonny, to diiwaan Rivers, to leydi Nijeer. O woni e ndeeɗoo golle haa hitaande 1989. Hakkunde 1991 e 1993 ko kanko woni hooreejo gadano Komisariyaa toppitiiɗo ko fayti e golle, o mahii sosiyetee Komisariyaa oo, o walliti ɗum e wonde gooto e juɓɓule laamu fedde ɓurɗe waawde golloraade. O ƴetti lefol e nder biro makko awokaaji hakkunde 1993 e 1994 ngam wonde jaagorgal keeringal jaagorde petroŋ e jawdi. 8343ztfmg71aksgxuf3m5399482zul2 182835 182834 2026-08-16T08:54:40Z Ilya Discuss 10103 182835 wikitext text/x-wiki Udoma Udo Udoma heɗtoR ko awokaa njulaagu e sosɗo fedde awokaa Naajeeriya Udo Udoma & Belo-Osagie. Golle makko ina njahdi e sariya, njulaagu e politik, nde tawnoo o woniino senateer to leydi Naajeeriya gila 1999 haa 2007, o woniino ministaajo leydi ndii gila 2015 haa 2019, e nder dipiteeji sosiyeteeji keewɗi e nder sekteeruuji keertiiɗi e laamu. Nguurndam gadano Udoma Udo Udoma ko gorko Ibibio mo diiwaan Akwa Ibom, ɓii Dr., Sir Egbert Udo Udoma. O jibinaa ko ñalnde 26 feebariyee 1954 to Aba, to diiwaan Abia, to leydi Nijeer, o woni tataɓo e nder ɓiɓɓe njeeɗiɗo Sir Egbert Udo Udoma (gonnooɗo ñaawoowo to Ñaawirde Toownde Nijeer e hooreejo ñaawirdu Afriknaajo gadano to Uganndaa) e debbo makko, Lady Grace Udo Udoma (jibinaa ko Bassey). Sir Egbert Udo Udoma, gorko Ibibio, gollodiiɗo e porfeseer Eyo Ita, laamɗo debbo biyeteeɗo Elizabeth II mo Laamu Biritaan mawɗo e Irlande worgo rokki ɗum njeenaari e hitaande 1964. O naati duɗal laamu, Aba tuggi 1959 haa 1961 e duɗal Corona Ikoyi, Lagos tuggi 1962-1964, hade makko jokkondirde e baaba makko – toɗɗanooɗo hooreejo ñaawirdu Uganndaa e hitaande 1963 – ngam timminde jaŋde makko leslesre to duɗal leslesal Nakasero to Kampala, Uganndaa. O arti Naajeeriya ngam o jannga haa janngirde King’s College, Lagos, diga hitaande 1966 haa 1972 - ko adii o jaɓaama haa jaami’aare Oxford. Udoma janngi sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford, St Catherine, o heɓi B.A. (Law) dipolomaaji e hitaande 1976 e heɓde dipolomaaji caggal duɗal, B.C.L. degree e Jurisprudence e hitaande 1977, hade makko hootde Lagos, leydi Naajeeriya ngam yahde duɗal sariya leydi ndii. Golle sariya Udoma janngi haa janngirde sariya lesdi Naajeeriya, lesdi Victoria, Lagos nden ɓaawo o heɓi B.L. degree, o noddiraa ko Bar Najeriya e hitaande 1978. Bana no ɗum aadaaji jaŋngooɓe lesdi Naajeeriya, Udoma huuwi lesdi maako les hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya (NYSC) - eɓɓoore nde laamu Naajeeriya waɗi nder wakkati konu ngam hokkugo sukaaɓe Naajeeriya fartaŋŋe feere ngam walluki ɓamtaare rentooji lesdi ndin wakkati ɓe ɗon mari hitaande nder lesdi feere-feere dow lesdi maɓɓe. O neldaa to diiwaan Kano, ɗo o walli e sosde e yuɓɓinde fedde ballal sariya. Udo Udoma & Belo-Osagie Nde o timmini NYSC makko, Udoma golliima seeɗa e jaŋde sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos. Caggal nde o golliima e njuɓɓudi njulaagu to banke Chase Merchant Bank (1980), caggal ɗuum o woni gollodiiɗo e biro sariyaaji fedde Chris Ogunbanjo & Company (1980-1981), caggal ɗuum o wonii gollodiiɗo e fedde awokaaji sosiyetee David Garrick & Company (1981-1983) – Udoma sosi fedde mum sariyaaji The Na1 Udo U9me e hitaande 1981 wayliima wonti Udo Udoma & Belo-Osagie nde o ƴetti gollodiiɗo makko gadano, Harvard e duɗal jaaɓi haaɗtirde Legon jannginii Doktoor Myma Belo-Osagie. Udo Udoma & Belo-Osagie laatake gootel nder hukuumaaji pamari ɗi lesdi Naajeeriya. E mawninde hitaande 40ɓiire golle mum e hitaande 2023, fedde nde heɓii ɓeydagol mawngol, jooni ina waɗi 16 gollodiiɓe, 21 nokkuuji gollorɗi, kippu 67 awokaaji, e ko ina tolnoo e 45 gollotooɓe ballondiral e njulaagu. Firaas oo ina limtaa no feewi e juɓɓule limtooje njuɓɓudi sariyaaji, kadi ko keɓoowo njeenaaje e njeenaaje keewɗe teeŋtuɗe. E nder golle makko sariya, Udoma ina teskini e sariyaaji sosiyateeji, bankeeji e kaalis, sariyaaji kaalis, e njulaagu luumooji kapitaal. Hay so o woppii golle sariya e hitaande 2019, omo jokki e rokkude ballal e fedde nde, e nder mbaadi Of Counsel. Darnde sekteer laamu Udoma Udo Udoma wallitii e sektoraa laamu, heewi rokkude laamu fedde nde, e won e laamuuji dowlaaji, rokkude humpitooji sariya e fannuuji petroŋ, gaasuuji, e sariyaaji goɗɗi jowitiiɗi e jawdi leydi, kam e sariyaaji doosɗe leydi. O golli duuɓi 2 hakkunde 1982 e 1983 o woni tergal e fedde toppitiinde ko fayti e njuɓɓudi (consultants) nde laamu leydi Najeriya joginoo ngam wallitde no fotiri e sosde eɓɓoore gaasuuji ɓuuɓɗi e nder leydi Najeriya. E hitaande 1984 o toɗɗaama e laamu fedde nde ngam wonde tergal sariya e nder Goomu gollordu LNG ngu sosaa ngam wallitde gollondiral hakkunde Sosiyetee petroŋ leydi Nijeer, Royal Dutch Shell, Elf Aquitaine e Agip ngam sosde eɓɓoore LNG to duunde Bonny, to diiwaan Rivers, to leydi Nijeer. O woni e ndeeɗoo golle haa hitaande 1989. Hakkunde 1991 e 1993 ko kanko woni hooreejo gadano Komisariyaa toppitiiɗo ko fayti e golle, o mahii sosiyetee Komisariyaa oo, o walliti ɗum e wonde gooto e juɓɓule laamu fedde ɓurɗe waawde golloraade. O ƴetti lefol e nder biro makko awokaaji hakkunde 1993 e 1994 ngam wonde jaagorgal keeringal jaagorde petroŋ e jawdi.E hitaande 1995, o toɗɗaa tergal sariya e goomu ngu ganndo faggudu, hono Doktoor Pius Okigbo ardii, ngu yuɓɓini ƴeewndo kuuɓtodinngo e politik ngenndiijo ƴellitaare miniraaji tiiɗɗi. Udoma waɗii golle goɗɗe keewɗe e nder golle laamu. O golliima e goomu ngam ƴeewtaade e wasiyaade laabi semmbinde kuule sariya jowitiiɗe e Goomu Karallaagal toppitiingu njulaagu e njulaagu (TCPC), ngu halfinaa njulaagu e njulaagu para-stataluuji jeyaaɗi e laamu fedde ndee. E hitaande 1998, o woniino tergal e Goomu Karallaagal Kawtal Ngenndiwal Yiyngo Naajeeriya (Yiyngo 2010). E hitaande 2007, o ardii Goomu hooreejo leydi toppitiingu njulaagu, cemmbingol, e njulaagu, ngu wasiyiima sosde ministeer njulaagu e njulaagu ngam waɗtude hakkille e ƴellitde njulaagu. Ndeeɗoo wasiya ina huutoree gila ndeen. Tuggi hitaande 2008 haa 2012, Udoma laati hooreejo mo walaa hooreejo hukuumaaji rento lesdi Naajeeriya. Hakkunde 2011 e 2012, o laatii Cukko Hooreejo Goomu Hooreejo leydi Naajeeriya ngam Ƴeewtaade Doosɗe leydi Naajeeriya. E hitaande 2012, o ardii Goomu nguu (Task Force) ngu laamu nguu sosi ngam wallitde ƴettugol kuulal jowitiingal e njulaagu petroŋ. Waktu mo o woni senateer (1999-2007) E hitaande 1999, Udoma suɓaama yo won senaateer lomtotooɗo diiwaan Akwa Ibom Sud. E manndaa makko gadano tuggi 1999 haa 2003, o woniino cukko hooreejo Goomu Senaa toppitiiɗo geɗe caggal leydi, caggal ɗuum o wonii hooreejo Goomu toppitiingu kaalis Senaa. O dañii manndaa ɗiɗmo tuggi 2003 haa 2007, o woniino hooreejo Goomu Senaa toppitiingu peewnugol ngenndiiji e ustude baasal, hade makko suɓaade hooreejo leydi Senaa. Bill ngam ittude dikotomi hakkunde leydi/dow leydi E nder manndaa makko gadano, Udoma ardii Goomu Senaa, ƴettuɗo kuulal ngam ittude ceergal hakkunde peewnugol petroŋ e nder leydi e nder geec, so hiisaama njeeygu dowla tuugiingu e kuulal derivation. Hay so tawii kuulal ngal heɓi jaɓgol e suudu sarɗiiji ɗiɗi ɗii fof, hooreejo leydi ndii haɗii siynude ɗum. E manndaa makko ɗiɗaɓo, kuulal ngal artiraa, Udoma kadi ardii Goomu toppitiingu nguu, e dañde ɗo haaɗi. Ngolɗoo laawol noon, hooreejo leydi oo jaɓii siifde ɗum. rbg1cg4gj89s74sehgic5ph4lkbptvl 182836 182835 2026-08-16T08:56:30Z Ilya Discuss 10103 182836 wikitext text/x-wiki Udoma Udo Udoma heɗtoR ko awokaa njulaagu e sosɗo fedde awokaa Naajeeriya Udo Udoma & Belo-Osagie. Golle makko ina njahdi e sariya, njulaagu e politik, nde tawnoo o woniino senateer to leydi Naajeeriya gila 1999 haa 2007, o woniino ministaajo leydi ndii gila 2015 haa 2019, e nder dipiteeji sosiyeteeji keewɗi e nder sekteeruuji keertiiɗi e laamu. Nguurndam gadano Udoma Udo Udoma ko gorko Ibibio mo diiwaan Akwa Ibom, ɓii Dr., Sir Egbert Udo Udoma. O jibinaa ko ñalnde 26 feebariyee 1954 to Aba, to diiwaan Abia, to leydi Nijeer, o woni tataɓo e nder ɓiɓɓe njeeɗiɗo Sir Egbert Udo Udoma (gonnooɗo ñaawoowo to Ñaawirde Toownde Nijeer e hooreejo ñaawirdu Afriknaajo gadano to Uganndaa) e debbo makko, Lady Grace Udo Udoma (jibinaa ko Bassey). Sir Egbert Udo Udoma, gorko Ibibio, gollodiiɗo e porfeseer Eyo Ita, laamɗo debbo biyeteeɗo Elizabeth II mo Laamu Biritaan mawɗo e Irlande worgo rokki ɗum njeenaari e hitaande 1964. O naati duɗal laamu, Aba tuggi 1959 haa 1961 e duɗal Corona Ikoyi, Lagos tuggi 1962-1964, hade makko jokkondirde e baaba makko – toɗɗanooɗo hooreejo ñaawirdu Uganndaa e hitaande 1963 – ngam timminde jaŋde makko leslesre to duɗal leslesal Nakasero to Kampala, Uganndaa. O arti Naajeeriya ngam o jannga haa janngirde King’s College, Lagos, diga hitaande 1966 haa 1972 - ko adii o jaɓaama haa jaami’aare Oxford. Udoma janngi sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford, St Catherine, o heɓi B.A. (Law) dipolomaaji e hitaande 1976 e heɓde dipolomaaji caggal duɗal, B.C.L. degree e Jurisprudence e hitaande 1977, hade makko hootde Lagos, leydi Naajeeriya ngam yahde duɗal sariya leydi ndii. Golle sariya Udoma janngi haa janngirde sariya lesdi Naajeeriya, lesdi Victoria, Lagos nden ɓaawo o heɓi B.L. degree, o noddiraa ko Bar Najeriya e hitaande 1978. Bana no ɗum aadaaji jaŋngooɓe lesdi Naajeeriya, Udoma huuwi lesdi maako les hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya (NYSC) - eɓɓoore nde laamu Naajeeriya waɗi nder wakkati konu ngam hokkugo sukaaɓe Naajeeriya fartaŋŋe feere ngam walluki ɓamtaare rentooji lesdi ndin wakkati ɓe ɗon mari hitaande nder lesdi feere-feere dow lesdi maɓɓe. O neldaa to diiwaan Kano, ɗo o walli e sosde e yuɓɓinde fedde ballal sariya. Udo Udoma & Belo-Osagie Nde o timmini NYSC makko, Udoma golliima seeɗa e jaŋde sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos. Caggal nde o golliima e njuɓɓudi njulaagu to banke Chase Merchant Bank (1980), caggal ɗuum o woni gollodiiɗo e biro sariyaaji fedde Chris Ogunbanjo & Company (1980-1981), caggal ɗuum o wonii gollodiiɗo e fedde awokaaji sosiyetee David Garrick & Company (1981-1983) – Udoma sosi fedde mum sariyaaji The Na1 Udo U9me e hitaande 1981 wayliima wonti Udo Udoma & Belo-Osagie nde o ƴetti gollodiiɗo makko gadano, Harvard e duɗal jaaɓi haaɗtirde Legon jannginii Doktoor Myma Belo-Osagie. Udo Udoma & Belo-Osagie laatake gootel nder hukuumaaji pamari ɗi lesdi Naajeeriya. E mawninde hitaande 40ɓiire golle mum e hitaande 2023, fedde nde heɓii ɓeydagol mawngol, jooni ina waɗi 16 gollodiiɓe, 21 nokkuuji gollorɗi, kippu 67 awokaaji, e ko ina tolnoo e 45 gollotooɓe ballondiral e njulaagu. Firaas oo ina limtaa no feewi e juɓɓule limtooje njuɓɓudi sariyaaji, kadi ko keɓoowo njeenaaje e njeenaaje keewɗe teeŋtuɗe. E nder golle makko sariya, Udoma ina teskini e sariyaaji sosiyateeji, bankeeji e kaalis, sariyaaji kaalis, e njulaagu luumooji kapitaal. Hay so o woppii golle sariya e hitaande 2019, omo jokki e rokkude ballal e fedde nde, e nder mbaadi Of Counsel. Darnde sekteer laamu Udoma Udo Udoma wallitii e sektoraa laamu, heewi rokkude laamu fedde nde, e won e laamuuji dowlaaji, rokkude humpitooji sariya e fannuuji petroŋ, gaasuuji, e sariyaaji goɗɗi jowitiiɗi e jawdi leydi, kam e sariyaaji doosɗe leydi. O golli duuɓi 2 hakkunde 1982 e 1983 o woni tergal e fedde toppitiinde ko fayti e njuɓɓudi (consultants) nde laamu leydi Najeriya joginoo ngam wallitde no fotiri e sosde eɓɓoore gaasuuji ɓuuɓɗi e nder leydi Najeriya. E hitaande 1984 o toɗɗaama e laamu fedde nde ngam wonde tergal sariya e nder Goomu gollordu LNG ngu sosaa ngam wallitde gollondiral hakkunde Sosiyetee petroŋ leydi Nijeer, Royal Dutch Shell, Elf Aquitaine e Agip ngam sosde eɓɓoore LNG to duunde Bonny, to diiwaan Rivers, to leydi Nijeer. O woni e ndeeɗoo golle haa hitaande 1989. Hakkunde 1991 e 1993 ko kanko woni hooreejo gadano Komisariyaa toppitiiɗo ko fayti e golle, o mahii sosiyetee Komisariyaa oo, o walliti ɗum e wonde gooto e juɓɓule laamu fedde ɓurɗe waawde golloraade. O ƴetti lefol e nder biro makko awokaaji hakkunde 1993 e 1994 ngam wonde jaagorgal keeringal jaagorde petroŋ e jawdi.E hitaande 1995, o toɗɗaa tergal sariya e goomu ngu ganndo faggudu, hono Doktoor Pius Okigbo ardii, ngu yuɓɓini ƴeewndo kuuɓtodinngo e politik ngenndiijo ƴellitaare miniraaji tiiɗɗi. Udoma waɗii golle goɗɗe keewɗe e nder golle laamu. O golliima e goomu ngam ƴeewtaade e wasiyaade laabi semmbinde kuule sariya jowitiiɗe e Goomu Karallaagal toppitiingu njulaagu e njulaagu (TCPC), ngu halfinaa njulaagu e njulaagu para-stataluuji jeyaaɗi e laamu fedde ndee. E hitaande 1998, o woniino tergal e Goomu Karallaagal Kawtal Ngenndiwal Yiyngo Naajeeriya (Yiyngo 2010). E hitaande 2007, o ardii Goomu hooreejo leydi toppitiingu njulaagu, cemmbingol, e njulaagu, ngu wasiyiima sosde ministeer njulaagu e njulaagu ngam waɗtude hakkille e ƴellitde njulaagu. Ndeeɗoo wasiya ina huutoree gila ndeen. Tuggi hitaande 2008 haa 2012, Udoma laati hooreejo mo walaa hooreejo hukuumaaji rento lesdi Naajeeriya. Hakkunde 2011 e 2012, o laatii Cukko Hooreejo Goomu Hooreejo leydi Naajeeriya ngam Ƴeewtaade Doosɗe leydi Naajeeriya. E hitaande 2012, o ardii Goomu nguu (Task Force) ngu laamu nguu sosi ngam wallitde ƴettugol kuulal jowitiingal e njulaagu petroŋ. Waktu mo o woni senateer (1999-2007) E hitaande 1999, Udoma suɓaama yo won senaateer lomtotooɗo diiwaan Akwa Ibom Sud. E manndaa makko gadano tuggi 1999 haa 2003, o woniino cukko hooreejo Goomu Senaa toppitiiɗo geɗe caggal leydi, caggal ɗuum o wonii hooreejo Goomu toppitiingu kaalis Senaa. O dañii manndaa ɗiɗmo tuggi 2003 haa 2007, o woniino hooreejo Goomu Senaa toppitiingu peewnugol ngenndiiji e ustude baasal, hade makko suɓaade hooreejo leydi Senaa. Bill ngam ittude dikotomi hakkunde leydi/dow leydi E nder manndaa makko gadano, Udoma ardii Goomu Senaa, ƴettuɗo kuulal ngam ittude ceergal hakkunde peewnugol petroŋ e nder leydi e nder geec, so hiisaama njeeygu dowla tuugiingu e kuulal derivation. Hay so tawii kuulal ngal heɓi jaɓgol e suudu sarɗiiji ɗiɗi ɗii fof, hooreejo leydi ndii haɗii siynude ɗum. E manndaa makko ɗiɗaɓo, kuulal ngal artiraa, Udoma kadi ardii Goomu toppitiingu nguu, e dañde ɗo haaɗi. Ngolɗoo laawol noon, hooreejo leydi oo jaɓii siifde ɗum. Kampaañ ngam ustude ñamaale E nder manndaa makko ɗiɗaɓo, Udoma ardii fedde kampaañ ñamaale Asaambele ngenndi, nde, e hitaande 2005, fooɗti leƴƴi ñamaale leydi Nijeer ngam wallitde ñamaale, ɓe ngoni ko e golloraade no Paris Club nii. Woppude naatgol manndaa tataɓo Udoma wonnoo ko daande ardiinde e kampaañ ngam haɓaade mbayliigu doosɗe leydi ngam newnude hooreejo leydi ndii e guwerneeruuji leydi ndii ngam suɓaade manndaa tataɓo. O hollitii luural makko e eɓɓaande laamu tataɓuru e nder winndannde nde o yaltini e jaayndeeji keewɗi, ko wayi no jaaynde Nigeria’s ThisDay Caggal senaa E hitaande 2007, o ɗaɓɓaani manndaa tataɓo, o arti e golle makko sariya, ko jiidaa e jaɓde toɗɗagol keewngol e nder diɗɗal ngal. O wonii cukko hooreejo fedde wiyeteende Linkage Assurance Plc tuggi 2007 haa 2013 ; ko gardiiɗo e nder Unilever Nijeer Plc tuggi 2008 haa 2015; ko o hooreejo UAC mo leydi Naajeeriya Plc gila 2010 haa 2015; e wonde hooreejo Union Bank Plc tuggi lewru feebariyee 2013 haa noowammbar 2015. Jaagorgal ko feewti e bidsee e peewnugol ngenndi E hitaande 2015, Udoma woppi kuuɗe maako fuu nder sektoruuji ɗin nde o jaɓi noddaango hooreejo lesdi Muhammadu Buhari ngam o nasta nder kawtal maako ngam o laatoo ministaajo budget e taskaramji lesdi. E nder oon darnde, o ƴettii golle gadane ngam ƴellitde peeje ƴellitgol faggudu leydi Najeriya, tawi gollal ngal wallitii ittude leydi Najeriya e nder caɗeele. Wakkati o wurti laamu nder lewru Mayru 2019 haa ragare mannda hooreejo lesdi Buhari, PIB lesdi Naajeeriya ɗon mawna ko ɓuri 2%. Jokkondiral duɗal jaaɓi haaɗtirde Caggal nde o yalti e golle ministeer e hitaande 2019, Udoma ina jokki e golle renndo e laamu. Senator Udoma toɗɗaama hooreejo e hooreejo kawtal hukuumaaji jaami'aare Bayero, Kano nder hitaande 2021, nden boo o laati hooreejo hukuumawa ngan hooreejo kawtal hukuuma jaami'aare lesdi Akwa Ibom, Ikot Akpaden, lesdi Akwa Ibom. Engageeji goɗɗi Tuggi 1989 haa 1991 Udoma golliima e fedde awokaaji to New York, hono Shearman e Sterling. E nder golle maɓɓe to Pari, Farayse, o wasiyiima sosiyeteeji e laamuuji Orop, Afrik worgo e Fuɗnaange hakkundeejo ko fayti e sariya kaalis, semmbe e njulaagu. Tuggi 1996 haa 1999 ko o hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e jaaynde ThisDay. ky2dm17wlv9de1ozu4b66a14hkhlwtq 182837 182836 2026-08-16T08:57:27Z Ilya Discuss 10103 182837 wikitext text/x-wiki Udoma Udo Udoma heɗtoR ko awokaa njulaagu e sosɗo fedde awokaa Naajeeriya Udo Udoma & Belo-Osagie. Golle makko ina njahdi e sariya, njulaagu e politik, nde tawnoo o woniino senateer to leydi Naajeeriya gila 1999 haa 2007, o woniino ministaajo leydi ndii gila 2015 haa 2019, e nder dipiteeji sosiyeteeji keewɗi e nder sekteeruuji keertiiɗi e laamu. Nguurndam gadano Udoma Udo Udoma ko gorko Ibibio mo diiwaan Akwa Ibom, ɓii Dr., Sir Egbert Udo Udoma. O jibinaa ko ñalnde 26 feebariyee 1954 to Aba, to diiwaan Abia, to leydi Nijeer, o woni tataɓo e nder ɓiɓɓe njeeɗiɗo Sir Egbert Udo Udoma (gonnooɗo ñaawoowo to Ñaawirde Toownde Nijeer e hooreejo ñaawirdu Afriknaajo gadano to Uganndaa) e debbo makko, Lady Grace Udo Udoma (jibinaa ko Bassey). Sir Egbert Udo Udoma, gorko Ibibio, gollodiiɗo e porfeseer Eyo Ita, laamɗo debbo biyeteeɗo Elizabeth II mo Laamu Biritaan mawɗo e Irlande worgo rokki ɗum njeenaari e hitaande 1964. O naati duɗal laamu, Aba tuggi 1959 haa 1961 e duɗal Corona Ikoyi, Lagos tuggi 1962-1964, hade makko jokkondirde e baaba makko – toɗɗanooɗo hooreejo ñaawirdu Uganndaa e hitaande 1963 – ngam timminde jaŋde makko leslesre to duɗal leslesal Nakasero to Kampala, Uganndaa. O arti Naajeeriya ngam o jannga haa janngirde King’s College, Lagos, diga hitaande 1966 haa 1972 - ko adii o jaɓaama haa jaami’aare Oxford. Udoma janngi sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford, St Catherine, o heɓi B.A. (Law) dipolomaaji e hitaande 1976 e heɓde dipolomaaji caggal duɗal, B.C.L. degree e Jurisprudence e hitaande 1977, hade makko hootde Lagos, leydi Naajeeriya ngam yahde duɗal sariya leydi ndii. Golle sariya Udoma janngi haa janngirde sariya lesdi Naajeeriya, lesdi Victoria, Lagos nden ɓaawo o heɓi B.L. degree, o noddiraa ko Bar Najeriya e hitaande 1978. Bana no ɗum aadaaji jaŋngooɓe lesdi Naajeeriya, Udoma huuwi lesdi maako les hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya (NYSC) - eɓɓoore nde laamu Naajeeriya waɗi nder wakkati konu ngam hokkugo sukaaɓe Naajeeriya fartaŋŋe feere ngam walluki ɓamtaare rentooji lesdi ndin wakkati ɓe ɗon mari hitaande nder lesdi feere-feere dow lesdi maɓɓe. O neldaa to diiwaan Kano, ɗo o walli e sosde e yuɓɓinde fedde ballal sariya. Udo Udoma & Belo-Osagie Nde o timmini NYSC makko, Udoma golliima seeɗa e jaŋde sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos. Caggal nde o golliima e njuɓɓudi njulaagu to banke Chase Merchant Bank (1980), caggal ɗuum o woni gollodiiɗo e biro sariyaaji fedde Chris Ogunbanjo & Company (1980-1981), caggal ɗuum o wonii gollodiiɗo e fedde awokaaji sosiyetee David Garrick & Company (1981-1983) – Udoma sosi fedde mum sariyaaji The Na1 Udo U9me e hitaande 1981 wayliima wonti Udo Udoma & Belo-Osagie nde o ƴetti gollodiiɗo makko gadano, Harvard e duɗal jaaɓi haaɗtirde Legon jannginii Doktoor Myma Belo-Osagie. Udo Udoma & Belo-Osagie laatake gootel nder hukuumaaji pamari ɗi lesdi Naajeeriya. E mawninde hitaande 40ɓiire golle mum e hitaande 2023, fedde nde heɓii ɓeydagol mawngol, jooni ina waɗi 16 gollodiiɓe, 21 nokkuuji gollorɗi, kippu 67 awokaaji, e ko ina tolnoo e 45 gollotooɓe ballondiral e njulaagu. Firaas oo ina limtaa no feewi e juɓɓule limtooje njuɓɓudi sariyaaji, kadi ko keɓoowo njeenaaje e njeenaaje keewɗe teeŋtuɗe. E nder golle makko sariya, Udoma ina teskini e sariyaaji sosiyateeji, bankeeji e kaalis, sariyaaji kaalis, e njulaagu luumooji kapitaal. Hay so o woppii golle sariya e hitaande 2019, omo jokki e rokkude ballal e fedde nde, e nder mbaadi Of Counsel. Darnde sekteer laamu Udoma Udo Udoma wallitii e sektoraa laamu, heewi rokkude laamu fedde nde, e won e laamuuji dowlaaji, rokkude humpitooji sariya e fannuuji petroŋ, gaasuuji, e sariyaaji goɗɗi jowitiiɗi e jawdi leydi, kam e sariyaaji doosɗe leydi. O golli duuɓi 2 hakkunde 1982 e 1983 o woni tergal e fedde toppitiinde ko fayti e njuɓɓudi (consultants) nde laamu leydi Najeriya joginoo ngam wallitde no fotiri e sosde eɓɓoore gaasuuji ɓuuɓɗi e nder leydi Najeriya. E hitaande 1984 o toɗɗaama e laamu fedde nde ngam wonde tergal sariya e nder Goomu gollordu LNG ngu sosaa ngam wallitde gollondiral hakkunde Sosiyetee petroŋ leydi Nijeer, Royal Dutch Shell, Elf Aquitaine e Agip ngam sosde eɓɓoore LNG to duunde Bonny, to diiwaan Rivers, to leydi Nijeer. O woni e ndeeɗoo golle haa hitaande 1989. Hakkunde 1991 e 1993 ko kanko woni hooreejo gadano Komisariyaa toppitiiɗo ko fayti e golle, o mahii sosiyetee Komisariyaa oo, o walliti ɗum e wonde gooto e juɓɓule laamu fedde ɓurɗe waawde golloraade. O ƴetti lefol e nder biro makko awokaaji hakkunde 1993 e 1994 ngam wonde jaagorgal keeringal jaagorde petroŋ e jawdi.E hitaande 1995, o toɗɗaa tergal sariya e goomu ngu ganndo faggudu, hono Doktoor Pius Okigbo ardii, ngu yuɓɓini ƴeewndo kuuɓtodinngo e politik ngenndiijo ƴellitaare miniraaji tiiɗɗi. Udoma waɗii golle goɗɗe keewɗe e nder golle laamu. O golliima e goomu ngam ƴeewtaade e wasiyaade laabi semmbinde kuule sariya jowitiiɗe e Goomu Karallaagal toppitiingu njulaagu e njulaagu (TCPC), ngu halfinaa njulaagu e njulaagu para-stataluuji jeyaaɗi e laamu fedde ndee. E hitaande 1998, o woniino tergal e Goomu Karallaagal Kawtal Ngenndiwal Yiyngo Naajeeriya (Yiyngo 2010). E hitaande 2007, o ardii Goomu hooreejo leydi toppitiingu njulaagu, cemmbingol, e njulaagu, ngu wasiyiima sosde ministeer njulaagu e njulaagu ngam waɗtude hakkille e ƴellitde njulaagu. Ndeeɗoo wasiya ina huutoree gila ndeen. Tuggi hitaande 2008 haa 2012, Udoma laati hooreejo mo walaa hooreejo hukuumaaji rento lesdi Naajeeriya. Hakkunde 2011 e 2012, o laatii Cukko Hooreejo Goomu Hooreejo leydi Naajeeriya ngam Ƴeewtaade Doosɗe leydi Naajeeriya. E hitaande 2012, o ardii Goomu nguu (Task Force) ngu laamu nguu sosi ngam wallitde ƴettugol kuulal jowitiingal e njulaagu petroŋ. Waktu mo o woni senateer (1999-2007) E hitaande 1999, Udoma suɓaama yo won senaateer lomtotooɗo diiwaan Akwa Ibom Sud. E manndaa makko gadano tuggi 1999 haa 2003, o woniino cukko hooreejo Goomu Senaa toppitiiɗo geɗe caggal leydi, caggal ɗuum o wonii hooreejo Goomu toppitiingu kaalis Senaa. O dañii manndaa ɗiɗmo tuggi 2003 haa 2007, o woniino hooreejo Goomu Senaa toppitiingu peewnugol ngenndiiji e ustude baasal, hade makko suɓaade hooreejo leydi Senaa. Bill ngam ittude dikotomi hakkunde leydi/dow leydi E nder manndaa makko gadano, Udoma ardii Goomu Senaa, ƴettuɗo kuulal ngam ittude ceergal hakkunde peewnugol petroŋ e nder leydi e nder geec, so hiisaama njeeygu dowla tuugiingu e kuulal derivation. Hay so tawii kuulal ngal heɓi jaɓgol e suudu sarɗiiji ɗiɗi ɗii fof, hooreejo leydi ndii haɗii siynude ɗum. E manndaa makko ɗiɗaɓo, kuulal ngal artiraa, Udoma kadi ardii Goomu toppitiingu nguu, e dañde ɗo haaɗi. Ngolɗoo laawol noon, hooreejo leydi oo jaɓii siifde ɗum. Kampaañ ngam ustude ñamaale E nder manndaa makko ɗiɗaɓo, Udoma ardii fedde kampaañ ñamaale Asaambele ngenndi, nde, e hitaande 2005, fooɗti leƴƴi ñamaale leydi Nijeer ngam wallitde ñamaale, ɓe ngoni ko e golloraade no Paris Club nii. Woppude naatgol manndaa tataɓo Udoma wonnoo ko daande ardiinde e kampaañ ngam haɓaade mbayliigu doosɗe leydi ngam newnude hooreejo leydi ndii e guwerneeruuji leydi ndii ngam suɓaade manndaa tataɓo. O hollitii luural makko e eɓɓaande laamu tataɓuru e nder winndannde nde o yaltini e jaayndeeji keewɗi, ko wayi no jaaynde Nigeria’s ThisDay Caggal senaa E hitaande 2007, o ɗaɓɓaani manndaa tataɓo, o arti e golle makko sariya, ko jiidaa e jaɓde toɗɗagol keewngol e nder diɗɗal ngal. O wonii cukko hooreejo fedde wiyeteende Linkage Assurance Plc tuggi 2007 haa 2013 ; ko gardiiɗo e nder Unilever Nijeer Plc tuggi 2008 haa 2015; ko o hooreejo UAC mo leydi Naajeeriya Plc gila 2010 haa 2015; e wonde hooreejo Union Bank Plc tuggi lewru feebariyee 2013 haa noowammbar 2015. Jaagorgal ko feewti e bidsee e peewnugol ngenndi E hitaande 2015, Udoma woppi kuuɗe maako fuu nder sektoruuji ɗin nde o jaɓi noddaango hooreejo lesdi Muhammadu Buhari ngam o nasta nder kawtal maako ngam o laatoo ministaajo budget e taskaramji lesdi. E nder oon darnde, o ƴettii golle gadane ngam ƴellitde peeje ƴellitgol faggudu leydi Najeriya, tawi gollal ngal wallitii ittude leydi Najeriya e nder caɗeele. Wakkati o wurti laamu nder lewru Mayru 2019 haa ragare mannda hooreejo lesdi Buhari, PIB lesdi Naajeeriya ɗon mawna ko ɓuri 2%. Jokkondiral duɗal jaaɓi haaɗtirde Caggal nde o yalti e golle ministeer e hitaande 2019, Udoma ina jokki e golle renndo e laamu. Senator Udoma toɗɗaama hooreejo e hooreejo kawtal hukuumaaji jaami'aare Bayero, Kano nder hitaande 2021, nden boo o laati hooreejo hukuumawa ngan hooreejo kawtal hukuuma jaami'aare lesdi Akwa Ibom, Ikot Akpaden, lesdi Akwa Ibom. Engageeji goɗɗi Tuggi 1989 haa 1991 Udoma golliima e fedde awokaaji to New York, hono Shearman e Sterling. E nder golle maɓɓe to Pari, Farayse, o wasiyiima sosiyeteeji e laamuuji Orop, Afrik worgo e Fuɗnaange hakkundeejo ko fayti e sariya kaalis, semmbe e njulaagu. Tuggi 1996 haa 1999 ko o hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e jaaynde ThisDay. Teddungal Udoma Udo Udoma ko keɓɗo teddungal e njeenaaje keewɗe. E hitaande 2005, o anndiraama wonde Senator ɓurɗo moƴƴude e hitaande 2004 e nder yeewtere udditgol ThisDay Awards. Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Uyo rokkii mo dipolom Doktoraa tedduɗo e sariya (LLD) e hitaande 2011. O rokkaa njeenaari Kumanndaa Ordre Niger (CON) e lewru noowammbar 2011. E hitaande 2019, laamɗo leydi Japon rokki mo ‘Ordre de l’étoile du soleil, de l’or et de l’argent’. Ko kanko woni Najeriyaajo gadano heɓde ngalɗoo njeenaari. Caalaje Udoma Udo Udoma ina resndi Sally Udoma (nee Sikuade), ɓe ndañi ɓiɓɓe rewɓe ɗiɗo e gorko gooto. Tuugnorgal qb54oyivcwsowttc36mvo1lotulqpjf 182838 182837 2026-08-16T08:57:47Z Ilya Discuss 10103 182838 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Udoma Udo Udoma heɗtoR ko awokaa njulaagu e sosɗo fedde awokaa Naajeeriya Udo Udoma & Belo-Osagie. Golle makko ina njahdi e sariya, njulaagu e politik, nde tawnoo o woniino senateer to leydi Naajeeriya gila 1999 haa 2007, o woniino ministaajo leydi ndii gila 2015 haa 2019, e nder dipiteeji sosiyeteeji keewɗi e nder sekteeruuji keertiiɗi e laamu. Nguurndam gadano Udoma Udo Udoma ko gorko Ibibio mo diiwaan Akwa Ibom, ɓii Dr., Sir Egbert Udo Udoma. O jibinaa ko ñalnde 26 feebariyee 1954 to Aba, to diiwaan Abia, to leydi Nijeer, o woni tataɓo e nder ɓiɓɓe njeeɗiɗo Sir Egbert Udo Udoma (gonnooɗo ñaawoowo to Ñaawirde Toownde Nijeer e hooreejo ñaawirdu Afriknaajo gadano to Uganndaa) e debbo makko, Lady Grace Udo Udoma (jibinaa ko Bassey). Sir Egbert Udo Udoma, gorko Ibibio, gollodiiɗo e porfeseer Eyo Ita, laamɗo debbo biyeteeɗo Elizabeth II mo Laamu Biritaan mawɗo e Irlande worgo rokki ɗum njeenaari e hitaande 1964. O naati duɗal laamu, Aba tuggi 1959 haa 1961 e duɗal Corona Ikoyi, Lagos tuggi 1962-1964, hade makko jokkondirde e baaba makko – toɗɗanooɗo hooreejo ñaawirdu Uganndaa e hitaande 1963 – ngam timminde jaŋde makko leslesre to duɗal leslesal Nakasero to Kampala, Uganndaa. O arti Naajeeriya ngam o jannga haa janngirde King’s College, Lagos, diga hitaande 1966 haa 1972 - ko adii o jaɓaama haa jaami’aare Oxford. Udoma janngi sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford, St Catherine, o heɓi B.A. (Law) dipolomaaji e hitaande 1976 e heɓde dipolomaaji caggal duɗal, B.C.L. degree e Jurisprudence e hitaande 1977, hade makko hootde Lagos, leydi Naajeeriya ngam yahde duɗal sariya leydi ndii. Golle sariya Udoma janngi haa janngirde sariya lesdi Naajeeriya, lesdi Victoria, Lagos nden ɓaawo o heɓi B.L. degree, o noddiraa ko Bar Najeriya e hitaande 1978. Bana no ɗum aadaaji jaŋngooɓe lesdi Naajeeriya, Udoma huuwi lesdi maako les hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya (NYSC) - eɓɓoore nde laamu Naajeeriya waɗi nder wakkati konu ngam hokkugo sukaaɓe Naajeeriya fartaŋŋe feere ngam walluki ɓamtaare rentooji lesdi ndin wakkati ɓe ɗon mari hitaande nder lesdi feere-feere dow lesdi maɓɓe. O neldaa to diiwaan Kano, ɗo o walli e sosde e yuɓɓinde fedde ballal sariya. Udo Udoma & Belo-Osagie Nde o timmini NYSC makko, Udoma golliima seeɗa e jaŋde sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos. Caggal nde o golliima e njuɓɓudi njulaagu to banke Chase Merchant Bank (1980), caggal ɗuum o woni gollodiiɗo e biro sariyaaji fedde Chris Ogunbanjo & Company (1980-1981), caggal ɗuum o wonii gollodiiɗo e fedde awokaaji sosiyetee David Garrick & Company (1981-1983) – Udoma sosi fedde mum sariyaaji The Na1 Udo U9me e hitaande 1981 wayliima wonti Udo Udoma & Belo-Osagie nde o ƴetti gollodiiɗo makko gadano, Harvard e duɗal jaaɓi haaɗtirde Legon jannginii Doktoor Myma Belo-Osagie. Udo Udoma & Belo-Osagie laatake gootel nder hukuumaaji pamari ɗi lesdi Naajeeriya. E mawninde hitaande 40ɓiire golle mum e hitaande 2023, fedde nde heɓii ɓeydagol mawngol, jooni ina waɗi 16 gollodiiɓe, 21 nokkuuji gollorɗi, kippu 67 awokaaji, e ko ina tolnoo e 45 gollotooɓe ballondiral e njulaagu. Firaas oo ina limtaa no feewi e juɓɓule limtooje njuɓɓudi sariyaaji, kadi ko keɓoowo njeenaaje e njeenaaje keewɗe teeŋtuɗe. E nder golle makko sariya, Udoma ina teskini e sariyaaji sosiyateeji, bankeeji e kaalis, sariyaaji kaalis, e njulaagu luumooji kapitaal. Hay so o woppii golle sariya e hitaande 2019, omo jokki e rokkude ballal e fedde nde, e nder mbaadi Of Counsel. Darnde sekteer laamu Udoma Udo Udoma wallitii e sektoraa laamu, heewi rokkude laamu fedde nde, e won e laamuuji dowlaaji, rokkude humpitooji sariya e fannuuji petroŋ, gaasuuji, e sariyaaji goɗɗi jowitiiɗi e jawdi leydi, kam e sariyaaji doosɗe leydi. O golli duuɓi 2 hakkunde 1982 e 1983 o woni tergal e fedde toppitiinde ko fayti e njuɓɓudi (consultants) nde laamu leydi Najeriya joginoo ngam wallitde no fotiri e sosde eɓɓoore gaasuuji ɓuuɓɗi e nder leydi Najeriya. E hitaande 1984 o toɗɗaama e laamu fedde nde ngam wonde tergal sariya e nder Goomu gollordu LNG ngu sosaa ngam wallitde gollondiral hakkunde Sosiyetee petroŋ leydi Nijeer, Royal Dutch Shell, Elf Aquitaine e Agip ngam sosde eɓɓoore LNG to duunde Bonny, to diiwaan Rivers, to leydi Nijeer. O woni e ndeeɗoo golle haa hitaande 1989. Hakkunde 1991 e 1993 ko kanko woni hooreejo gadano Komisariyaa toppitiiɗo ko fayti e golle, o mahii sosiyetee Komisariyaa oo, o walliti ɗum e wonde gooto e juɓɓule laamu fedde ɓurɗe waawde golloraade. O ƴetti lefol e nder biro makko awokaaji hakkunde 1993 e 1994 ngam wonde jaagorgal keeringal jaagorde petroŋ e jawdi.E hitaande 1995, o toɗɗaa tergal sariya e goomu ngu ganndo faggudu, hono Doktoor Pius Okigbo ardii, ngu yuɓɓini ƴeewndo kuuɓtodinngo e politik ngenndiijo ƴellitaare miniraaji tiiɗɗi. Udoma waɗii golle goɗɗe keewɗe e nder golle laamu. O golliima e goomu ngam ƴeewtaade e wasiyaade laabi semmbinde kuule sariya jowitiiɗe e Goomu Karallaagal toppitiingu njulaagu e njulaagu (TCPC), ngu halfinaa njulaagu e njulaagu para-stataluuji jeyaaɗi e laamu fedde ndee. E hitaande 1998, o woniino tergal e Goomu Karallaagal Kawtal Ngenndiwal Yiyngo Naajeeriya (Yiyngo 2010). E hitaande 2007, o ardii Goomu hooreejo leydi toppitiingu njulaagu, cemmbingol, e njulaagu, ngu wasiyiima sosde ministeer njulaagu e njulaagu ngam waɗtude hakkille e ƴellitde njulaagu. Ndeeɗoo wasiya ina huutoree gila ndeen. Tuggi hitaande 2008 haa 2012, Udoma laati hooreejo mo walaa hooreejo hukuumaaji rento lesdi Naajeeriya. Hakkunde 2011 e 2012, o laatii Cukko Hooreejo Goomu Hooreejo leydi Naajeeriya ngam Ƴeewtaade Doosɗe leydi Naajeeriya. E hitaande 2012, o ardii Goomu nguu (Task Force) ngu laamu nguu sosi ngam wallitde ƴettugol kuulal jowitiingal e njulaagu petroŋ. Waktu mo o woni senateer (1999-2007) E hitaande 1999, Udoma suɓaama yo won senaateer lomtotooɗo diiwaan Akwa Ibom Sud. E manndaa makko gadano tuggi 1999 haa 2003, o woniino cukko hooreejo Goomu Senaa toppitiiɗo geɗe caggal leydi, caggal ɗuum o wonii hooreejo Goomu toppitiingu kaalis Senaa. O dañii manndaa ɗiɗmo tuggi 2003 haa 2007, o woniino hooreejo Goomu Senaa toppitiingu peewnugol ngenndiiji e ustude baasal, hade makko suɓaade hooreejo leydi Senaa. Bill ngam ittude dikotomi hakkunde leydi/dow leydi E nder manndaa makko gadano, Udoma ardii Goomu Senaa, ƴettuɗo kuulal ngam ittude ceergal hakkunde peewnugol petroŋ e nder leydi e nder geec, so hiisaama njeeygu dowla tuugiingu e kuulal derivation. Hay so tawii kuulal ngal heɓi jaɓgol e suudu sarɗiiji ɗiɗi ɗii fof, hooreejo leydi ndii haɗii siynude ɗum. E manndaa makko ɗiɗaɓo, kuulal ngal artiraa, Udoma kadi ardii Goomu toppitiingu nguu, e dañde ɗo haaɗi. Ngolɗoo laawol noon, hooreejo leydi oo jaɓii siifde ɗum. Kampaañ ngam ustude ñamaale E nder manndaa makko ɗiɗaɓo, Udoma ardii fedde kampaañ ñamaale Asaambele ngenndi, nde, e hitaande 2005, fooɗti leƴƴi ñamaale leydi Nijeer ngam wallitde ñamaale, ɓe ngoni ko e golloraade no Paris Club nii. Woppude naatgol manndaa tataɓo Udoma wonnoo ko daande ardiinde e kampaañ ngam haɓaade mbayliigu doosɗe leydi ngam newnude hooreejo leydi ndii e guwerneeruuji leydi ndii ngam suɓaade manndaa tataɓo. O hollitii luural makko e eɓɓaande laamu tataɓuru e nder winndannde nde o yaltini e jaayndeeji keewɗi, ko wayi no jaaynde Nigeria’s ThisDay Caggal senaa E hitaande 2007, o ɗaɓɓaani manndaa tataɓo, o arti e golle makko sariya, ko jiidaa e jaɓde toɗɗagol keewngol e nder diɗɗal ngal. O wonii cukko hooreejo fedde wiyeteende Linkage Assurance Plc tuggi 2007 haa 2013 ; ko gardiiɗo e nder Unilever Nijeer Plc tuggi 2008 haa 2015; ko o hooreejo UAC mo leydi Naajeeriya Plc gila 2010 haa 2015; e wonde hooreejo Union Bank Plc tuggi lewru feebariyee 2013 haa noowammbar 2015. Jaagorgal ko feewti e bidsee e peewnugol ngenndi E hitaande 2015, Udoma woppi kuuɗe maako fuu nder sektoruuji ɗin nde o jaɓi noddaango hooreejo lesdi Muhammadu Buhari ngam o nasta nder kawtal maako ngam o laatoo ministaajo budget e taskaramji lesdi. E nder oon darnde, o ƴettii golle gadane ngam ƴellitde peeje ƴellitgol faggudu leydi Najeriya, tawi gollal ngal wallitii ittude leydi Najeriya e nder caɗeele. Wakkati o wurti laamu nder lewru Mayru 2019 haa ragare mannda hooreejo lesdi Buhari, PIB lesdi Naajeeriya ɗon mawna ko ɓuri 2%. Jokkondiral duɗal jaaɓi haaɗtirde Caggal nde o yalti e golle ministeer e hitaande 2019, Udoma ina jokki e golle renndo e laamu. Senator Udoma toɗɗaama hooreejo e hooreejo kawtal hukuumaaji jaami'aare Bayero, Kano nder hitaande 2021, nden boo o laati hooreejo hukuumawa ngan hooreejo kawtal hukuuma jaami'aare lesdi Akwa Ibom, Ikot Akpaden, lesdi Akwa Ibom. Engageeji goɗɗi Tuggi 1989 haa 1991 Udoma golliima e fedde awokaaji to New York, hono Shearman e Sterling. E nder golle maɓɓe to Pari, Farayse, o wasiyiima sosiyeteeji e laamuuji Orop, Afrik worgo e Fuɗnaange hakkundeejo ko fayti e sariya kaalis, semmbe e njulaagu. Tuggi 1996 haa 1999 ko o hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e jaaynde ThisDay. Teddungal Udoma Udo Udoma ko keɓɗo teddungal e njeenaaje keewɗe. E hitaande 2005, o anndiraama wonde Senator ɓurɗo moƴƴude e hitaande 2004 e nder yeewtere udditgol ThisDay Awards. Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Uyo rokkii mo dipolom Doktoraa tedduɗo e sariya (LLD) e hitaande 2011. O rokkaa njeenaari Kumanndaa Ordre Niger (CON) e lewru noowammbar 2011. E hitaande 2019, laamɗo leydi Japon rokki mo ‘Ordre de l’étoile du soleil, de l’or et de l’argent’. Ko kanko woni Najeriyaajo gadano heɓde ngalɗoo njeenaari. Caalaje Udoma Udo Udoma ina resndi Sally Udoma (nee Sikuade), ɓe ndañi ɓiɓɓe rewɓe ɗiɗo e gorko gooto. Tuugnorgal dglnpjofgfforz329sok4ilaj36kf1e 182839 182838 2026-08-16T09:01:43Z Ilya Discuss 10103 182839 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Udoma Udo Udoma heɗtoR''' ko awokaa njulaagu e sosɗo fedde awokaa Naajeeriya Udo Udoma & Belo-Osagie. == Golle makko == ina njahdi e sariya, njulaagu e politik, nde tawnoo o woniino senateer to leydi Naajeeriya gila 1999 haa 2007, o woniino ministaajo leydi ndii gila 2015 haa 2019, e nder dipiteeji sosiyeteeji keewɗi e nder sekteeruuji keertiiɗi e laamu. == Nguurndam == gadano Udoma Udo Udoma ko gorko Ibibio mo diiwaan Akwa Ibom, ɓii Dr., Sir Egbert Udo Udoma. O jibinaa ko ñalnde 26 feebariyee 1954 to Aba, to diiwaan Abia, to leydi Nijeer, o woni tataɓo e nder ɓiɓɓe njeeɗiɗo Sir Egbert Udo Udoma (gonnooɗo ñaawoowo to Ñaawirde Toownde Nijeer e hooreejo ñaawirdu Afriknaajo gadano to Uganndaa) e debbo makko, Lady Grace Udo Udoma (jibinaa ko Bassey). Sir Egbert Udo Udoma, gorko Ibibio, gollodiiɗo e porfeseer Eyo Ita, laamɗo debbo biyeteeɗo Elizabeth II mo Laamu Biritaan mawɗo e Irlande worgo rokki ɗum njeenaari e hitaande 1964. O naati duɗal laamu, Aba tuggi 1959 haa 1961 e duɗal Corona Ikoyi, Lagos tuggi 1962-1964, hade makko jokkondirde e baaba makko – toɗɗanooɗo hooreejo ñaawirdu Uganndaa e hitaande 1963 – ngam timminde jaŋde makko leslesre to duɗal leslesal Nakasero to Kampala, Uganndaa. O arti Naajeeriya ngam o jannga haa janngirde King’s College, Lagos, diga hitaande 1966 haa 1972 - ko adii o jaɓaama haa jaami’aare Oxford. Udoma janngi sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford, St Catherine, o heɓi B.A. (Law) dipolomaaji e hitaande 1976 e heɓde dipolomaaji caggal duɗal, B.C.L. degree e Jurisprudence e hitaande 1977, hade makko hootde Lagos, leydi Naajeeriya ngam yahde duɗal sariya leydi ndii. == Golle sariya == Udoma janngi haa janngirde sariya lesdi Naajeeriya, lesdi Victoria, Lagos nden ɓaawo o heɓi B.L. degree, o noddiraa ko Bar Najeriya e hitaande 1978. Bana no ɗum aadaaji jaŋngooɓe lesdi Naajeeriya, Udoma huuwi lesdi maako les hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya (NYSC) - eɓɓoore nde laamu Naajeeriya waɗi nder wakkati konu ngam hokkugo sukaaɓe Naajeeriya fartaŋŋe feere ngam walluki ɓamtaare rentooji lesdi ndin wakkati ɓe ɗon mari hitaande nder lesdi feere-feere dow lesdi maɓɓe. O neldaa to diiwaan Kano, ɗo o walli e sosde e yuɓɓinde fedde ballal sariya. Udo Udoma & Belo-Osagie Nde o timmini NYSC makko, Udoma golliima seeɗa e jaŋde sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos. Caggal nde o golliima e njuɓɓudi njulaagu to banke Chase Merchant Bank (1980), caggal ɗuum o woni gollodiiɗo e biro sariyaaji fedde Chris Ogunbanjo & Company (1980-1981), caggal ɗuum o wonii gollodiiɗo e fedde awokaaji sosiyetee David Garrick & Company (1981-1983) – Udoma sosi fedde mum sariyaaji The Na1 Udo U9me e hitaande 1981 wayliima wonti Udo Udoma & Belo-Osagie nde o ƴetti gollodiiɗo makko gadano, Harvard e duɗal jaaɓi haaɗtirde Legon jannginii Doktoor Myma Belo-Osagie. Udo Udoma & Belo-Osagie laatake gootel nder hukuumaaji pamari ɗi lesdi Naajeeriya. E mawninde hitaande 40ɓiire golle mum e hitaande 2023, fedde nde heɓii ɓeydagol mawngol, jooni ina waɗi 16 gollodiiɓe, 21 nokkuuji gollorɗi, kippu 67 awokaaji, e ko ina tolnoo e 45 gollotooɓe ballondiral e njulaagu. Firaas oo ina limtaa no feewi e juɓɓule limtooje njuɓɓudi sariyaaji, kadi ko keɓoowo njeenaaje e njeenaaje keewɗe teeŋtuɗe. E nder golle makko sariya, Udoma ina teskini e sariyaaji sosiyateeji, bankeeji e kaalis, sariyaaji kaalis, e njulaagu luumooji kapitaal. Hay so o woppii golle sariya e hitaande 2019, omo jokki e rokkude ballal e fedde nde, e nder mbaadi Of Counsel. Darnde sekteer laamu Udoma Udo Udoma wallitii e sektoraa laamu, heewi rokkude laamu fedde nde, e won e laamuuji dowlaaji, rokkude humpitooji sariya e fannuuji petroŋ, gaasuuji, e sariyaaji goɗɗi jowitiiɗi e jawdi leydi, kam e sariyaaji doosɗe leydi. O golli duuɓi 2 hakkunde 1982 e 1983 o woni tergal e fedde toppitiinde ko fayti e njuɓɓudi (consultants) nde laamu leydi Najeriya joginoo ngam wallitde no fotiri e sosde eɓɓoore gaasuuji ɓuuɓɗi e nder leydi Najeriya. E hitaande 1984 o toɗɗaama e laamu fedde nde ngam wonde tergal sariya e nder Goomu gollordu LNG ngu sosaa ngam wallitde gollondiral hakkunde Sosiyetee petroŋ leydi Nijeer, Royal Dutch Shell, Elf Aquitaine e Agip ngam sosde eɓɓoore LNG to duunde Bonny, to diiwaan Rivers, to leydi Nijeer. O woni e ndeeɗoo golle haa hitaande 1989. Hakkunde 1991 e 1993 ko kanko woni hooreejo gadano Komisariyaa toppitiiɗo ko fayti e golle, o mahii sosiyetee Komisariyaa oo, o walliti ɗum e wonde gooto e juɓɓule laamu fedde ɓurɗe waawde golloraade. O ƴetti lefol e nder biro makko awokaaji hakkunde 1993 e 1994 ngam wonde jaagorgal keeringal jaagorde petroŋ e jawdi. E hitaande 1995, o toɗɗaa tergal sariya e goomu ngu ganndo faggudu, hono Doktoor Pius Okigbo ardii, ngu yuɓɓini ƴeewndo kuuɓtodinngo e politik ngenndiijo ƴellitaare miniraaji tiiɗɗi. Udoma waɗii golle goɗɗe keewɗe e nder golle laamu. O golliima e goomu ngam ƴeewtaade e wasiyaade laabi semmbinde kuule sariya jowitiiɗe e Goomu Karallaagal toppitiingu njulaagu e njulaagu (TCPC), ngu halfinaa njulaagu e njulaagu para-stataluuji jeyaaɗi e laamu fedde ndee. E hitaande 1998, o woniino tergal e Goomu Karallaagal Kawtal Ngenndiwal Yiyngo Naajeeriya (Yiyngo 2010). E hitaande 2007, o ardii Goomu hooreejo leydi toppitiingu njulaagu, cemmbingol, e njulaagu, ngu wasiyiima sosde ministeer njulaagu e njulaagu ngam waɗtude hakkille e ƴellitde njulaagu. Ndeeɗoo wasiya ina huutoree gila ndeen. Tuggi hitaande 2008 haa 2012, Udoma laati hooreejo mo walaa hooreejo hukuumaaji rento lesdi Naajeeriya. Hakkunde 2011 e 2012, o laatii Cukko Hooreejo Goomu Hooreejo leydi Naajeeriya ngam Ƴeewtaade Doosɗe leydi Naajeeriya. E hitaande 2012, o ardii Goomu nguu (Task Force) ngu laamu nguu sosi ngam wallitde ƴettugol kuulal jowitiingal e njulaagu petroŋ. Waktu mo o woni senateer (1999-2007) E hitaande 1999, Udoma suɓaama yo won senaateer lomtotooɗo diiwaan Akwa Ibom Sud. E manndaa makko gadano tuggi 1999 haa 2003, o woniino cukko hooreejo Goomu Senaa toppitiiɗo geɗe caggal leydi, caggal ɗuum o wonii hooreejo Goomu toppitiingu kaalis Senaa. O dañii manndaa ɗiɗmo tuggi 2003 haa 2007, o woniino hooreejo Goomu Senaa toppitiingu peewnugol ngenndiiji e ustude baasal, hade makko suɓaade hooreejo leydi Senaa. Bill ngam ittude dikotomi hakkunde leydi/dow leydi E nder manndaa makko gadano, Udoma ardii Goomu Senaa, ƴettuɗo kuulal ngam ittude ceergal hakkunde peewnugol petroŋ e nder leydi e nder geec, so hiisaama njeeygu dowla tuugiingu e kuulal derivation. Hay so tawii kuulal ngal heɓi jaɓgol e suudu sarɗiiji ɗiɗi ɗii fof, hooreejo leydi ndii haɗii siynude ɗum. E manndaa makko ɗiɗaɓo, kuulal ngal artiraa, Udoma kadi ardii Goomu toppitiingu nguu, e dañde ɗo haaɗi. Ngolɗoo laawol noon, hooreejo leydi oo jaɓii siifde ɗum. Kampaañ ngam ustude ñamaale E nder manndaa makko ɗiɗaɓo, Udoma ardii fedde kampaañ ñamaale Asaambele ngenndi, nde, e hitaande 2005, fooɗti leƴƴi ñamaale leydi Nijeer ngam wallitde ñamaale, ɓe ngoni ko e golloraade no Paris Club nii. Woppude naatgol manndaa tataɓo Udoma wonnoo ko daande ardiinde e kampaañ ngam haɓaade mbayliigu doosɗe leydi ngam newnude hooreejo leydi ndii e guwerneeruuji leydi ndii ngam suɓaade manndaa tataɓo. O hollitii luural makko e eɓɓaande laamu tataɓuru e nder winndannde nde o yaltini e jaayndeeji keewɗi, ko wayi no jaaynde Nigeria’s ThisDay Caggal senaa E hitaande 2007, o ɗaɓɓaani manndaa tataɓo, o arti e golle makko sariya, ko jiidaa e jaɓde toɗɗagol keewngol e nder diɗɗal ngal. O wonii cukko hooreejo fedde wiyeteende Linkage Assurance Plc tuggi 2007 haa 2013 ; ko gardiiɗo e nder Unilever Nijeer Plc tuggi 2008 haa 2015; ko o hooreejo UAC mo leydi Naajeeriya Plc gila 2010 haa 2015; e wonde hooreejo Union Bank Plc tuggi lewru feebariyee 2013 haa noowammbar 2015. Jaagorgal ko feewti e bidsee e peewnugol ngenndi E hitaande 2015, Udoma woppi kuuɗe maako fuu nder sektoruuji ɗin nde o jaɓi noddaango hooreejo lesdi Muhammadu Buhari ngam o nasta nder kawtal maako ngam o laatoo ministaajo budget e taskaramji lesdi. E nder oon darnde, o ƴettii golle gadane ngam ƴellitde peeje ƴellitgol faggudu leydi Najeriya, tawi gollal ngal wallitii ittude leydi Najeriya e nder caɗeele. Wakkati o wurti laamu nder lewru Mayru 2019 haa ragare mannda hooreejo lesdi Buhari, PIB lesdi Naajeeriya ɗon mawna ko ɓuri 2%. Jokkondiral duɗal jaaɓi haaɗtirde Caggal nde o yalti e golle ministeer e hitaande 2019, Udoma ina jokki e golle renndo e laamu. Senator Udoma toɗɗaama hooreejo e hooreejo kawtal hukuumaaji jaami'aare Bayero, Kano nder hitaande 2021, nden boo o laati hooreejo hukuumawa ngan hooreejo kawtal hukuuma jaami'aare lesdi Akwa Ibom, Ikot Akpaden, lesdi Akwa Ibom. == Engageeji goɗɗi == Tuggi 1989 haa 1991 Udoma golliima e fedde awokaaji to New York, hono Shearman e Sterling. E nder golle maɓɓe to Pari, Farayse, o wasiyiima sosiyeteeji e laamuuji Orop, Afrik worgo e Fuɗnaange hakkundeejo ko fayti e sariya kaalis, semmbe e njulaagu. Tuggi 1996 haa 1999 ko o hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e jaaynde ThisDay. Teddungal Udoma Udo Udoma ko keɓɗo teddungal e njeenaaje keewɗe. E hitaande 2005, o anndiraama wonde Senator ɓurɗo moƴƴude e hitaande 2004 e nder yeewtere udditgol ThisDay Awards. Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Uyo rokkii mo dipolom Doktoraa tedduɗo e sariya (LLD) e hitaande 2011. O rokkaa njeenaari Kumanndaa Ordre Niger (CON) e lewru noowammbar 2011. E hitaande 2019, laamɗo leydi Japon rokki mo ‘Ordre de l’étoile du soleil, de l’or et de l’argent’. Ko kanko woni Najeriyaajo gadano heɓde ngalɗoo njeenaari. Caalaje Udoma Udo Udoma ina resndi Sally Udoma (nee Sikuade), ɓe ndañi ɓiɓɓe rewɓe ɗiɗo e gorko gooto. == Tuugnorgal == jmv0woqrjfkzuba70mlyzoxqx9rlm1f 182840 182839 2026-08-16T09:03:22Z Ilya Discuss 10103 182840 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Udoma Udo Udoma heɗtoR''' ko awokaa njulaagu e sosɗo fedde awokaa Naajeeriya Udo Udoma & Belo-Osagie.<ref>{{Cite news|last=Bature|first=Umar|date=8 January 2003|title=Nigeria: Onshore/Offshore Bill: Senate Won't Reverse Stand - Udoma|work=ThisDay Nigeria|url=https://allafrica.com/stories/200301080252.html|access-date=4 November 2023}}</ref><ref>{{Cite news|last=Nwabuko|first=Chukwudi|date=18 February 2004|title=Nigeria: Onshore/Offshore Dichotomy Abolished|work=ThisDay Nigeria|url=https://allafrica.com/stories/200402180245.html|access-date=4 November 2023}}</ref> == Golle makko == ina njahdi e sariya, njulaagu e politik, nde tawnoo o woniino senateer to leydi Naajeeriya gila 1999 haa 2007, o woniino ministaajo leydi ndii gila 2015 haa 2019, e nder dipiteeji sosiyeteeji keewɗi e nder sekteeruuji keertiiɗi e laamu. == Nguurndam == gadano Udoma Udo Udoma ko gorko Ibibio mo diiwaan Akwa Ibom, ɓii Dr., Sir Egbert Udo Udoma. O jibinaa ko ñalnde 26 feebariyee 1954 to Aba, to diiwaan Abia, to leydi Nijeer, o woni tataɓo e nder ɓiɓɓe njeeɗiɗo Sir Egbert Udo Udoma (gonnooɗo ñaawoowo to Ñaawirde Toownde Nijeer e hooreejo ñaawirdu Afriknaajo gadano to Uganndaa) e debbo makko, Lady Grace Udo Udoma (jibinaa ko Bassey). Sir Egbert Udo Udoma, gorko Ibibio, gollodiiɗo e porfeseer Eyo Ita, laamɗo debbo biyeteeɗo Elizabeth II mo Laamu Biritaan mawɗo e Irlande worgo rokki ɗum njeenaari e hitaande 1964. O naati duɗal laamu, Aba tuggi 1959 haa 1961 e duɗal Corona Ikoyi, Lagos tuggi 1962-1964, hade makko jokkondirde e baaba makko – toɗɗanooɗo hooreejo ñaawirdu Uganndaa e hitaande 1963 – ngam timminde jaŋde makko leslesre to duɗal leslesal Nakasero to Kampala, Uganndaa. O arti Naajeeriya ngam o jannga haa janngirde King’s College, Lagos, diga hitaande 1966 haa 1972 - ko adii o jaɓaama haa jaami’aare Oxford. Udoma janngi sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford, St Catherine, o heɓi B.A. (Law) dipolomaaji e hitaande 1976 e heɓde dipolomaaji caggal duɗal, B.C.L. degree e Jurisprudence e hitaande 1977, hade makko hootde Lagos, leydi Naajeeriya ngam yahde duɗal sariya leydi ndii. == Golle sariya == Udoma janngi haa janngirde sariya lesdi Naajeeriya, lesdi Victoria, Lagos nden ɓaawo o heɓi B.L. degree, o noddiraa ko Bar Najeriya e hitaande 1978. Bana no ɗum aadaaji jaŋngooɓe lesdi Naajeeriya, Udoma huuwi lesdi maako les hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya (NYSC) - eɓɓoore nde laamu Naajeeriya waɗi nder wakkati konu ngam hokkugo sukaaɓe Naajeeriya fartaŋŋe feere ngam walluki ɓamtaare rentooji lesdi ndin wakkati ɓe ɗon mari hitaande nder lesdi feere-feere dow lesdi maɓɓe. O neldaa to diiwaan Kano, ɗo o walli e sosde e yuɓɓinde fedde ballal sariya. Udo Udoma & Belo-Osagie Nde o timmini NYSC makko, Udoma golliima seeɗa e jaŋde sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos. Caggal nde o golliima e njuɓɓudi njulaagu to banke Chase Merchant Bank (1980), caggal ɗuum o woni gollodiiɗo e biro sariyaaji fedde Chris Ogunbanjo & Company (1980-1981), caggal ɗuum o wonii gollodiiɗo e fedde awokaaji sosiyetee David Garrick & Company (1981-1983) – Udoma sosi fedde mum sariyaaji The Na1 Udo U9me e hitaande 1981 wayliima wonti Udo Udoma & Belo-Osagie nde o ƴetti gollodiiɗo makko gadano, Harvard e duɗal jaaɓi haaɗtirde Legon jannginii Doktoor Myma Belo-Osagie. Udo Udoma & Belo-Osagie laatake gootel nder hukuumaaji pamari ɗi lesdi Naajeeriya. E mawninde hitaande 40ɓiire golle mum e hitaande 2023, fedde nde heɓii ɓeydagol mawngol, jooni ina waɗi 16 gollodiiɓe, 21 nokkuuji gollorɗi, kippu 67 awokaaji, e ko ina tolnoo e 45 gollotooɓe ballondiral e njulaagu. Firaas oo ina limtaa no feewi e juɓɓule limtooje njuɓɓudi sariyaaji, kadi ko keɓoowo njeenaaje e njeenaaje keewɗe teeŋtuɗe. E nder golle makko sariya, Udoma ina teskini e sariyaaji sosiyateeji, bankeeji e kaalis, sariyaaji kaalis, e njulaagu luumooji kapitaal. Hay so o woppii golle sariya e hitaande 2019, omo jokki e rokkude ballal e fedde nde, e nder mbaadi Of Counsel. Darnde sekteer laamu Udoma Udo Udoma wallitii e sektoraa laamu, heewi rokkude laamu fedde nde, e won e laamuuji dowlaaji, rokkude humpitooji sariya e fannuuji petroŋ, gaasuuji, e sariyaaji goɗɗi jowitiiɗi e jawdi leydi, kam e sariyaaji doosɗe leydi. O golli duuɓi 2 hakkunde 1982 e 1983 o woni tergal e fedde toppitiinde ko fayti e njuɓɓudi (consultants) nde laamu leydi Najeriya joginoo ngam wallitde no fotiri e sosde eɓɓoore gaasuuji ɓuuɓɗi e nder leydi Najeriya. E hitaande 1984 o toɗɗaama e laamu fedde nde ngam wonde tergal sariya e nder Goomu gollordu LNG ngu sosaa ngam wallitde gollondiral hakkunde Sosiyetee petroŋ leydi Nijeer, Royal Dutch Shell, Elf Aquitaine e Agip ngam sosde eɓɓoore LNG to duunde Bonny, to diiwaan Rivers, to leydi Nijeer. O woni e ndeeɗoo golle haa hitaande 1989. Hakkunde 1991 e 1993 ko kanko woni hooreejo gadano Komisariyaa toppitiiɗo ko fayti e golle, o mahii sosiyetee Komisariyaa oo, o walliti ɗum e wonde gooto e juɓɓule laamu fedde ɓurɗe waawde golloraade. O ƴetti lefol e nder biro makko awokaaji hakkunde 1993 e 1994 ngam wonde jaagorgal keeringal jaagorde petroŋ e jawdi. E hitaande 1995, o toɗɗaa tergal sariya e goomu ngu ganndo faggudu, hono Doktoor Pius Okigbo ardii, ngu yuɓɓini ƴeewndo kuuɓtodinngo e politik ngenndiijo ƴellitaare miniraaji tiiɗɗi. Udoma waɗii golle goɗɗe keewɗe e nder golle laamu. O golliima e goomu ngam ƴeewtaade e wasiyaade laabi semmbinde kuule sariya jowitiiɗe e Goomu Karallaagal toppitiingu njulaagu e njulaagu (TCPC), ngu halfinaa njulaagu e njulaagu para-stataluuji jeyaaɗi e laamu fedde ndee. E hitaande 1998, o woniino tergal e Goomu Karallaagal Kawtal Ngenndiwal Yiyngo Naajeeriya (Yiyngo 2010). E hitaande 2007, o ardii Goomu hooreejo leydi toppitiingu njulaagu, cemmbingol, e njulaagu, ngu wasiyiima sosde ministeer njulaagu e njulaagu ngam waɗtude hakkille e ƴellitde njulaagu. Ndeeɗoo wasiya ina huutoree gila ndeen. Tuggi hitaande 2008 haa 2012, Udoma laati hooreejo mo walaa hooreejo hukuumaaji rento lesdi Naajeeriya. Hakkunde 2011 e 2012, o laatii Cukko Hooreejo Goomu Hooreejo leydi Naajeeriya ngam Ƴeewtaade Doosɗe leydi Naajeeriya. E hitaande 2012, o ardii Goomu nguu (Task Force) ngu laamu nguu sosi ngam wallitde ƴettugol kuulal jowitiingal e njulaagu petroŋ. Waktu mo o woni senateer (1999-2007) E hitaande 1999, Udoma suɓaama yo won senaateer lomtotooɗo diiwaan Akwa Ibom Sud. E manndaa makko gadano tuggi 1999 haa 2003, o woniino cukko hooreejo Goomu Senaa toppitiiɗo geɗe caggal leydi, caggal ɗuum o wonii hooreejo Goomu toppitiingu kaalis Senaa. O dañii manndaa ɗiɗmo tuggi 2003 haa 2007, o woniino hooreejo Goomu Senaa toppitiingu peewnugol ngenndiiji e ustude baasal, hade makko suɓaade hooreejo leydi Senaa. Bill ngam ittude dikotomi hakkunde leydi/dow leydi E nder manndaa makko gadano, Udoma ardii Goomu Senaa, ƴettuɗo kuulal ngam ittude ceergal hakkunde peewnugol petroŋ e nder leydi e nder geec, so hiisaama njeeygu dowla tuugiingu e kuulal derivation. Hay so tawii kuulal ngal heɓi jaɓgol e suudu sarɗiiji ɗiɗi ɗii fof, hooreejo leydi ndii haɗii siynude ɗum. E manndaa makko ɗiɗaɓo, kuulal ngal artiraa, Udoma kadi ardii Goomu toppitiingu nguu, e dañde ɗo haaɗi. Ngolɗoo laawol noon, hooreejo leydi oo jaɓii siifde ɗum. Kampaañ ngam ustude ñamaale E nder manndaa makko ɗiɗaɓo, Udoma ardii fedde kampaañ ñamaale Asaambele ngenndi, nde, e hitaande 2005, fooɗti leƴƴi ñamaale leydi Nijeer ngam wallitde ñamaale, ɓe ngoni ko e golloraade no Paris Club nii. Woppude naatgol manndaa tataɓo Udoma wonnoo ko daande ardiinde e kampaañ ngam haɓaade mbayliigu doosɗe leydi ngam newnude hooreejo leydi ndii e guwerneeruuji leydi ndii ngam suɓaade manndaa tataɓo. O hollitii luural makko e eɓɓaande laamu tataɓuru e nder winndannde nde o yaltini e jaayndeeji keewɗi, ko wayi no jaaynde Nigeria’s ThisDay Caggal senaa E hitaande 2007, o ɗaɓɓaani manndaa tataɓo, o arti e golle makko sariya, ko jiidaa e jaɓde toɗɗagol keewngol e nder diɗɗal ngal. O wonii cukko hooreejo fedde wiyeteende Linkage Assurance Plc tuggi 2007 haa 2013 ; ko gardiiɗo e nder Unilever Nijeer Plc tuggi 2008 haa 2015; ko o hooreejo UAC mo leydi Naajeeriya Plc gila 2010 haa 2015; e wonde hooreejo Union Bank Plc tuggi lewru feebariyee 2013 haa noowammbar 2015. Jaagorgal ko feewti e bidsee e peewnugol ngenndi E hitaande 2015, Udoma woppi kuuɗe maako fuu nder sektoruuji ɗin nde o jaɓi noddaango hooreejo lesdi Muhammadu Buhari ngam o nasta nder kawtal maako ngam o laatoo ministaajo budget e taskaramji lesdi. E nder oon darnde, o ƴettii golle gadane ngam ƴellitde peeje ƴellitgol faggudu leydi Najeriya, tawi gollal ngal wallitii ittude leydi Najeriya e nder caɗeele. Wakkati o wurti laamu nder lewru Mayru 2019 haa ragare mannda hooreejo lesdi Buhari, PIB lesdi Naajeeriya ɗon mawna ko ɓuri 2%. Jokkondiral duɗal jaaɓi haaɗtirde Caggal nde o yalti e golle ministeer e hitaande 2019, Udoma ina jokki e golle renndo e laamu. Senator Udoma toɗɗaama hooreejo e hooreejo kawtal hukuumaaji jaami'aare Bayero, Kano nder hitaande 2021, nden boo o laati hooreejo hukuumawa ngan hooreejo kawtal hukuuma jaami'aare lesdi Akwa Ibom, Ikot Akpaden, lesdi Akwa Ibom. == Engageeji goɗɗi == Tuggi 1989 haa 1991 Udoma golliima e fedde awokaaji to New York, hono Shearman e Sterling. E nder golle maɓɓe to Pari, Farayse, o wasiyiima sosiyeteeji e laamuuji Orop, Afrik worgo e Fuɗnaange hakkundeejo ko fayti e sariya kaalis, semmbe e njulaagu. Tuggi 1996 haa 1999 ko o hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e jaaynde ThisDay. Teddungal Udoma Udo Udoma ko keɓɗo teddungal e njeenaaje keewɗe. E hitaande 2005, o anndiraama wonde Senator ɓurɗo moƴƴude e hitaande 2004 e nder yeewtere udditgol ThisDay Awards. Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Uyo rokkii mo dipolom Doktoraa tedduɗo e sariya (LLD) e hitaande 2011. O rokkaa njeenaari Kumanndaa Ordre Niger (CON) e lewru noowammbar 2011. E hitaande 2019, laamɗo leydi Japon rokki mo ‘Ordre de l’étoile du soleil, de l’or et de l’argent’. Ko kanko woni Najeriyaajo gadano heɓde ngalɗoo njeenaari. Caalaje Udoma Udo Udoma ina resndi Sally Udoma (nee Sikuade), ɓe ndañi ɓiɓɓe rewɓe ɗiɗo e gorko gooto. == Tuugnorgal == tnclopfbn7iid26bly5t6pkfn3tdqyu 182841 182840 2026-08-16T09:04:28Z Ilya Discuss 10103 182841 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Udoma Udo Udoma heɗtoR''' ko awokaa njulaagu e sosɗo fedde awokaa Naajeeriya Udo Udoma & Belo-Osagie.<ref>{{Cite news|last=Bature|first=Umar|date=8 January 2003|title=Nigeria: Onshore/Offshore Bill: Senate Won't Reverse Stand - Udoma|work=ThisDay Nigeria|url=https://allafrica.com/stories/200301080252.html|access-date=4 November 2023}}</ref><ref>{{Cite news|last=Nwabuko|first=Chukwudi|date=18 February 2004|title=Nigeria: Onshore/Offshore Dichotomy Abolished|work=ThisDay Nigeria|url=https://allafrica.com/stories/200402180245.html|access-date=4 November 2023}}</ref> == Golle makko == ina njahdi e sariya, njulaagu e politik, nde tawnoo o woniino senateer to leydi Naajeeriya gila 1999 haa 2007, o woniino ministaajo leydi ndii gila 2015 haa 2019, e nder dipiteeji sosiyeteeji keewɗi e nder sekteeruuji keertiiɗi e laamu.,<ref>{{Cite news|date=30 June 2005|title=Nigeria to get $18bn debt relief|work=BBC News|url=https://news.bbc.co.uk/1/hi/business/4637395.stm|access-date=4 November 2023}}</ref> == Nguurndam == gadano Udoma Udo Udoma ko gorko Ibibio mo diiwaan Akwa Ibom, ɓii Dr., Sir Egbert Udo Udoma. O jibinaa ko ñalnde 26 feebariyee 1954 to Aba, to diiwaan Abia, to leydi Nijeer, o woni tataɓo e nder ɓiɓɓe njeeɗiɗo Sir Egbert Udo Udoma (gonnooɗo ñaawoowo to Ñaawirde Toownde Nijeer e hooreejo ñaawirdu Afriknaajo gadano to Uganndaa) e debbo makko, Lady Grace Udo Udoma (jibinaa ko Bassey). Sir Egbert Udo Udoma, gorko Ibibio, gollodiiɗo e porfeseer Eyo Ita, laamɗo debbo biyeteeɗo Elizabeth II mo Laamu Biritaan mawɗo e Irlande worgo rokki ɗum njeenaari e hitaande 1964. O naati duɗal laamu, Aba tuggi 1959 haa 1961 e duɗal Corona Ikoyi, Lagos tuggi 1962-1964, hade makko jokkondirde e baaba makko – toɗɗanooɗo hooreejo ñaawirdu Uganndaa e hitaande 1963 – ngam timminde jaŋde makko leslesre to duɗal leslesal Nakasero to Kampala, Uganndaa. O arti Naajeeriya ngam o jannga haa janngirde King’s College, Lagos, diga hitaande 1966 haa 1972 - ko adii o jaɓaama haa jaami’aare Oxford. Udoma janngi sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford, St Catherine, o heɓi B.A. (Law) dipolomaaji e hitaande 1976 e heɓde dipolomaaji caggal duɗal, B.C.L. degree e Jurisprudence e hitaande 1977, hade makko hootde Lagos, leydi Naajeeriya ngam yahde duɗal sariya leydi ndii. == Golle sariya == Udoma janngi haa janngirde sariya lesdi Naajeeriya, lesdi Victoria, Lagos nden ɓaawo o heɓi B.L. degree, o noddiraa ko Bar Najeriya e hitaande 1978. Bana no ɗum aadaaji jaŋngooɓe lesdi Naajeeriya, Udoma huuwi lesdi maako les hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya (NYSC) - eɓɓoore nde laamu Naajeeriya waɗi nder wakkati konu ngam hokkugo sukaaɓe Naajeeriya fartaŋŋe feere ngam walluki ɓamtaare rentooji lesdi ndin wakkati ɓe ɗon mari hitaande nder lesdi feere-feere dow lesdi maɓɓe. O neldaa to diiwaan Kano, ɗo o walli e sosde e yuɓɓinde fedde ballal sariya. Udo Udoma & Belo-Osagie Nde o timmini NYSC makko, Udoma golliima seeɗa e jaŋde sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos. Caggal nde o golliima e njuɓɓudi njulaagu to banke Chase Merchant Bank (1980), caggal ɗuum o woni gollodiiɗo e biro sariyaaji fedde Chris Ogunbanjo & Company (1980-1981), caggal ɗuum o wonii gollodiiɗo e fedde awokaaji sosiyetee David Garrick & Company (1981-1983) – Udoma sosi fedde mum sariyaaji The Na1 Udo U9me e hitaande 1981 wayliima wonti Udo Udoma & Belo-Osagie nde o ƴetti gollodiiɗo makko gadano, Harvard e duɗal jaaɓi haaɗtirde Legon jannginii Doktoor Myma Belo-Osagie. Udo Udoma & Belo-Osagie laatake gootel nder hukuumaaji pamari ɗi lesdi Naajeeriya. E mawninde hitaande 40ɓiire golle mum e hitaande 2023, fedde nde heɓii ɓeydagol mawngol, jooni ina waɗi 16 gollodiiɓe, 21 nokkuuji gollorɗi, kippu 67 awokaaji, e ko ina tolnoo e 45 gollotooɓe ballondiral e njulaagu. Firaas oo ina limtaa no feewi e juɓɓule limtooje njuɓɓudi sariyaaji, kadi ko keɓoowo njeenaaje e njeenaaje keewɗe teeŋtuɗe. E nder golle makko sariya, Udoma ina teskini e sariyaaji sosiyateeji, bankeeji e kaalis, sariyaaji kaalis, e njulaagu luumooji kapitaal. Hay so o woppii golle sariya e hitaande 2019, omo jokki e rokkude ballal e fedde nde, e nder mbaadi Of Counsel. Darnde sekteer laamu Udoma Udo Udoma wallitii e sektoraa laamu, heewi rokkude laamu fedde nde, e won e laamuuji dowlaaji, rokkude humpitooji sariya e fannuuji petroŋ, gaasuuji, e sariyaaji goɗɗi jowitiiɗi e jawdi leydi, kam e sariyaaji doosɗe leydi. O golli duuɓi 2 hakkunde 1982 e 1983 o woni tergal e fedde toppitiinde ko fayti e njuɓɓudi (consultants) nde laamu leydi Najeriya joginoo ngam wallitde no fotiri e sosde eɓɓoore gaasuuji ɓuuɓɗi e nder leydi Najeriya. E hitaande 1984 o toɗɗaama e laamu fedde nde ngam wonde tergal sariya e nder Goomu gollordu LNG ngu sosaa ngam wallitde gollondiral hakkunde Sosiyetee petroŋ leydi Nijeer, Royal Dutch Shell, Elf Aquitaine e Agip ngam sosde eɓɓoore LNG to duunde Bonny, to diiwaan Rivers, to leydi Nijeer. O woni e ndeeɗoo golle haa hitaande 1989. Hakkunde 1991 e 1993 ko kanko woni hooreejo gadano Komisariyaa toppitiiɗo ko fayti e golle, o mahii sosiyetee Komisariyaa oo, o walliti ɗum e wonde gooto e juɓɓule laamu fedde ɓurɗe waawde golloraade. O ƴetti lefol e nder biro makko awokaaji hakkunde 1993 e 1994 ngam wonde jaagorgal keeringal jaagorde petroŋ e jawdi. E hitaande 1995, o toɗɗaa tergal sariya e goomu ngu ganndo faggudu, hono Doktoor Pius Okigbo ardii, ngu yuɓɓini ƴeewndo kuuɓtodinngo e politik ngenndiijo ƴellitaare miniraaji tiiɗɗi. Udoma waɗii golle goɗɗe keewɗe e nder golle laamu. O golliima e goomu ngam ƴeewtaade e wasiyaade laabi semmbinde kuule sariya jowitiiɗe e Goomu Karallaagal toppitiingu njulaagu e njulaagu (TCPC), ngu halfinaa njulaagu e njulaagu para-stataluuji jeyaaɗi e laamu fedde ndee. E hitaande 1998, o woniino tergal e Goomu Karallaagal Kawtal Ngenndiwal Yiyngo Naajeeriya (Yiyngo 2010). E hitaande 2007, o ardii Goomu hooreejo leydi toppitiingu njulaagu, cemmbingol, e njulaagu, ngu wasiyiima sosde ministeer njulaagu e njulaagu ngam waɗtude hakkille e ƴellitde njulaagu. Ndeeɗoo wasiya ina huutoree gila ndeen. Tuggi hitaande 2008 haa 2012, Udoma laati hooreejo mo walaa hooreejo hukuumaaji rento lesdi Naajeeriya. Hakkunde 2011 e 2012, o laatii Cukko Hooreejo Goomu Hooreejo leydi Naajeeriya ngam Ƴeewtaade Doosɗe leydi Naajeeriya. E hitaande 2012, o ardii Goomu nguu (Task Force) ngu laamu nguu sosi ngam wallitde ƴettugol kuulal jowitiingal e njulaagu petroŋ. Waktu mo o woni senateer (1999-2007) E hitaande 1999, Udoma suɓaama yo won senaateer lomtotooɗo diiwaan Akwa Ibom Sud. E manndaa makko gadano tuggi 1999 haa 2003, o woniino cukko hooreejo Goomu Senaa toppitiiɗo geɗe caggal leydi, caggal ɗuum o wonii hooreejo Goomu toppitiingu kaalis Senaa. O dañii manndaa ɗiɗmo tuggi 2003 haa 2007, o woniino hooreejo Goomu Senaa toppitiingu peewnugol ngenndiiji e ustude baasal, hade makko suɓaade hooreejo leydi Senaa. Bill ngam ittude dikotomi hakkunde leydi/dow leydi E nder manndaa makko gadano, Udoma ardii Goomu Senaa, ƴettuɗo kuulal ngam ittude ceergal hakkunde peewnugol petroŋ e nder leydi e nder geec, so hiisaama njeeygu dowla tuugiingu e kuulal derivation. Hay so tawii kuulal ngal heɓi jaɓgol e suudu sarɗiiji ɗiɗi ɗii fof, hooreejo leydi ndii haɗii siynude ɗum. E manndaa makko ɗiɗaɓo, kuulal ngal artiraa, Udoma kadi ardii Goomu toppitiingu nguu, e dañde ɗo haaɗi. Ngolɗoo laawol noon, hooreejo leydi oo jaɓii siifde ɗum. Kampaañ ngam ustude ñamaale E nder manndaa makko ɗiɗaɓo, Udoma ardii fedde kampaañ ñamaale Asaambele ngenndi, nde, e hitaande 2005, fooɗti leƴƴi ñamaale leydi Nijeer ngam wallitde ñamaale, ɓe ngoni ko e golloraade no Paris Club nii. Woppude naatgol manndaa tataɓo Udoma wonnoo ko daande ardiinde e kampaañ ngam haɓaade mbayliigu doosɗe leydi ngam newnude hooreejo leydi ndii e guwerneeruuji leydi ndii ngam suɓaade manndaa tataɓo. O hollitii luural makko e eɓɓaande laamu tataɓuru e nder winndannde nde o yaltini e jaayndeeji keewɗi, ko wayi no jaaynde Nigeria’s ThisDay Caggal senaa E hitaande 2007, o ɗaɓɓaani manndaa tataɓo, o arti e golle makko sariya, ko jiidaa e jaɓde toɗɗagol keewngol e nder diɗɗal ngal. O wonii cukko hooreejo fedde wiyeteende Linkage Assurance Plc tuggi 2007 haa 2013 ; ko gardiiɗo e nder Unilever Nijeer Plc tuggi 2008 haa 2015; ko o hooreejo UAC mo leydi Naajeeriya Plc gila 2010 haa 2015; e wonde hooreejo Union Bank Plc tuggi lewru feebariyee 2013 haa noowammbar 2015. Jaagorgal ko feewti e bidsee e peewnugol ngenndi E hitaande 2015, Udoma woppi kuuɗe maako fuu nder sektoruuji ɗin nde o jaɓi noddaango hooreejo lesdi Muhammadu Buhari ngam o nasta nder kawtal maako ngam o laatoo ministaajo budget e taskaramji lesdi. E nder oon darnde, o ƴettii golle gadane ngam ƴellitde peeje ƴellitgol faggudu leydi Najeriya, tawi gollal ngal wallitii ittude leydi Najeriya e nder caɗeele. Wakkati o wurti laamu nder lewru Mayru 2019 haa ragare mannda hooreejo lesdi Buhari, PIB lesdi Naajeeriya ɗon mawna ko ɓuri 2%. Jokkondiral duɗal jaaɓi haaɗtirde Caggal nde o yalti e golle ministeer e hitaande 2019, Udoma ina jokki e golle renndo e laamu. Senator Udoma toɗɗaama hooreejo e hooreejo kawtal hukuumaaji jaami'aare Bayero, Kano nder hitaande 2021, nden boo o laati hooreejo hukuumawa ngan hooreejo kawtal hukuuma jaami'aare lesdi Akwa Ibom, Ikot Akpaden, lesdi Akwa Ibom. == Engageeji goɗɗi == Tuggi 1989 haa 1991 Udoma golliima e fedde awokaaji to New York, hono Shearman e Sterling. E nder golle maɓɓe to Pari, Farayse, o wasiyiima sosiyeteeji e laamuuji Orop, Afrik worgo e Fuɗnaange hakkundeejo ko fayti e sariya kaalis, semmbe e njulaagu. Tuggi 1996 haa 1999 ko o hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e jaaynde ThisDay. Teddungal Udoma Udo Udoma ko keɓɗo teddungal e njeenaaje keewɗe. E hitaande 2005, o anndiraama wonde Senator ɓurɗo moƴƴude e hitaande 2004 e nder yeewtere udditgol ThisDay Awards. Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Uyo rokkii mo dipolom Doktoraa tedduɗo e sariya (LLD) e hitaande 2011. O rokkaa njeenaari Kumanndaa Ordre Niger (CON) e lewru noowammbar 2011. E hitaande 2019, laamɗo leydi Japon rokki mo ‘Ordre de l’étoile du soleil, de l’or et de l’argent’. Ko kanko woni Najeriyaajo gadano heɓde ngalɗoo njeenaari. Caalaje Udoma Udo Udoma ina resndi Sally Udoma (nee Sikuade), ɓe ndañi ɓiɓɓe rewɓe ɗiɗo e gorko gooto. == Tuugnorgal == ln1ku8cwth02qvlgtwu261dhgo58c4u 182842 182841 2026-08-16T09:05:37Z Ilya Discuss 10103 182842 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Udoma Udo Udoma heɗtoR''' ko awokaa njulaagu e sosɗo fedde awokaa Naajeeriya Udo Udoma & Belo-Osagie.<ref>{{Cite news|last=Bature|first=Umar|date=8 January 2003|title=Nigeria: Onshore/Offshore Bill: Senate Won't Reverse Stand - Udoma|work=ThisDay Nigeria|url=https://allafrica.com/stories/200301080252.html|access-date=4 November 2023}}</ref><ref>{{Cite news|last=Nwabuko|first=Chukwudi|date=18 February 2004|title=Nigeria: Onshore/Offshore Dichotomy Abolished|work=ThisDay Nigeria|url=https://allafrica.com/stories/200402180245.html|access-date=4 November 2023}}</ref> == Golle makko == ina njahdi e sariya, njulaagu e politik, nde tawnoo o woniino senateer to leydi Naajeeriya gila 1999 haa 2007, o woniino ministaajo leydi ndii gila 2015 haa 2019, e nder dipiteeji sosiyeteeji keewɗi e nder sekteeruuji keertiiɗi e laamu.,<ref>{{Cite news|date=30 June 2005|title=Nigeria to get $18bn debt relief|work=BBC News|url=https://news.bbc.co.uk/1/hi/business/4637395.stm|access-date=4 November 2023}}</ref> == Nguurndam == gadano Udoma Udo Udoma ko gorko Ibibio mo diiwaan Akwa Ibom, ɓii Dr., Sir Egbert Udo Udoma. O jibinaa ko ñalnde 26 feebariyee 1954 to Aba, to diiwaan Abia, to leydi Nijeer, o woni tataɓo e nder ɓiɓɓe njeeɗiɗo Sir Egbert Udo Udoma (gonnooɗo ñaawoowo to Ñaawirde Toownde Nijeer e hooreejo ñaawirdu Afriknaajo gadano to Uganndaa) e debbo makko, Lady Grace Udo Udoma (jibinaa ko Bassey).<ref>{{Cite news|last=Akosile|first=Abimbola|date=12 March 2006|title=Nigeria: Udoma: Why I Oppose 3rd Term|work=ThisDay Nigeria|url=https://allafrica.com/stories/200603130630.html|access-date=4 November 2023}}</ref> Sir Egbert Udo Udoma, gorko Ibibio, gollodiiɗo e porfeseer Eyo Ita, laamɗo debbo biyeteeɗo Elizabeth II mo Laamu Biritaan mawɗo e Irlande worgo rokki ɗum njeenaari e hitaande 1964. O naati duɗal laamu, Aba tuggi 1959 haa 1961 e duɗal Corona Ikoyi, Lagos tuggi 1962-1964, hade makko jokkondirde e baaba makko – toɗɗanooɗo hooreejo ñaawirdu Uganndaa e hitaande 1963 – ngam timminde jaŋde makko leslesre to duɗal leslesal Nakasero to Kampala, Uganndaa. O arti Naajeeriya ngam o jannga haa janngirde King’s College, Lagos, diga hitaande 1966 haa 1972 - ko adii o jaɓaama haa jaami’aare Oxford. Udoma janngi sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford, St Catherine, o heɓi B.A. (Law) dipolomaaji e hitaande 1976 e heɓde dipolomaaji caggal duɗal, B.C.L. degree e Jurisprudence e hitaande 1977, hade makko hootde Lagos, leydi Naajeeriya ngam yahde duɗal sariya leydi ndii. == Golle sariya == Udoma janngi haa janngirde sariya lesdi Naajeeriya, lesdi Victoria, Lagos nden ɓaawo o heɓi B.L. degree, o noddiraa ko Bar Najeriya e hitaande 1978. Bana no ɗum aadaaji jaŋngooɓe lesdi Naajeeriya, Udoma huuwi lesdi maako les hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya (NYSC) - eɓɓoore nde laamu Naajeeriya waɗi nder wakkati konu ngam hokkugo sukaaɓe Naajeeriya fartaŋŋe feere ngam walluki ɓamtaare rentooji lesdi ndin wakkati ɓe ɗon mari hitaande nder lesdi feere-feere dow lesdi maɓɓe. O neldaa to diiwaan Kano, ɗo o walli e sosde e yuɓɓinde fedde ballal sariya. Udo Udoma & Belo-Osagie Nde o timmini NYSC makko, Udoma golliima seeɗa e jaŋde sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos. Caggal nde o golliima e njuɓɓudi njulaagu to banke Chase Merchant Bank (1980), caggal ɗuum o woni gollodiiɗo e biro sariyaaji fedde Chris Ogunbanjo & Company (1980-1981), caggal ɗuum o wonii gollodiiɗo e fedde awokaaji sosiyetee David Garrick & Company (1981-1983) – Udoma sosi fedde mum sariyaaji The Na1 Udo U9me e hitaande 1981 wayliima wonti Udo Udoma & Belo-Osagie nde o ƴetti gollodiiɗo makko gadano, Harvard e duɗal jaaɓi haaɗtirde Legon jannginii Doktoor Myma Belo-Osagie. Udo Udoma & Belo-Osagie laatake gootel nder hukuumaaji pamari ɗi lesdi Naajeeriya. E mawninde hitaande 40ɓiire golle mum e hitaande 2023, fedde nde heɓii ɓeydagol mawngol, jooni ina waɗi 16 gollodiiɓe, 21 nokkuuji gollorɗi, kippu 67 awokaaji, e ko ina tolnoo e 45 gollotooɓe ballondiral e njulaagu. Firaas oo ina limtaa no feewi e juɓɓule limtooje njuɓɓudi sariyaaji, kadi ko keɓoowo njeenaaje e njeenaaje keewɗe teeŋtuɗe. E nder golle makko sariya, Udoma ina teskini e sariyaaji sosiyateeji, bankeeji e kaalis, sariyaaji kaalis, e njulaagu luumooji kapitaal. Hay so o woppii golle sariya e hitaande 2019, omo jokki e rokkude ballal e fedde nde, e nder mbaadi Of Counsel. Darnde sekteer laamu Udoma Udo Udoma wallitii e sektoraa laamu, heewi rokkude laamu fedde nde, e won e laamuuji dowlaaji, rokkude humpitooji sariya e fannuuji petroŋ, gaasuuji, e sariyaaji goɗɗi jowitiiɗi e jawdi leydi, kam e sariyaaji doosɗe leydi. O golli duuɓi 2 hakkunde 1982 e 1983 o woni tergal e fedde toppitiinde ko fayti e njuɓɓudi (consultants) nde laamu leydi Najeriya joginoo ngam wallitde no fotiri e sosde eɓɓoore gaasuuji ɓuuɓɗi e nder leydi Najeriya. E hitaande 1984 o toɗɗaama e laamu fedde nde ngam wonde tergal sariya e nder Goomu gollordu LNG ngu sosaa ngam wallitde gollondiral hakkunde Sosiyetee petroŋ leydi Nijeer, Royal Dutch Shell, Elf Aquitaine e Agip ngam sosde eɓɓoore LNG to duunde Bonny, to diiwaan Rivers, to leydi Nijeer. O woni e ndeeɗoo golle haa hitaande 1989. Hakkunde 1991 e 1993 ko kanko woni hooreejo gadano Komisariyaa toppitiiɗo ko fayti e golle, o mahii sosiyetee Komisariyaa oo, o walliti ɗum e wonde gooto e juɓɓule laamu fedde ɓurɗe waawde golloraade. O ƴetti lefol e nder biro makko awokaaji hakkunde 1993 e 1994 ngam wonde jaagorgal keeringal jaagorde petroŋ e jawdi. E hitaande 1995, o toɗɗaa tergal sariya e goomu ngu ganndo faggudu, hono Doktoor Pius Okigbo ardii, ngu yuɓɓini ƴeewndo kuuɓtodinngo e politik ngenndiijo ƴellitaare miniraaji tiiɗɗi. Udoma waɗii golle goɗɗe keewɗe e nder golle laamu. O golliima e goomu ngam ƴeewtaade e wasiyaade laabi semmbinde kuule sariya jowitiiɗe e Goomu Karallaagal toppitiingu njulaagu e njulaagu (TCPC), ngu halfinaa njulaagu e njulaagu para-stataluuji jeyaaɗi e laamu fedde ndee. E hitaande 1998, o woniino tergal e Goomu Karallaagal Kawtal Ngenndiwal Yiyngo Naajeeriya (Yiyngo 2010). E hitaande 2007, o ardii Goomu hooreejo leydi toppitiingu njulaagu, cemmbingol, e njulaagu, ngu wasiyiima sosde ministeer njulaagu e njulaagu ngam waɗtude hakkille e ƴellitde njulaagu. Ndeeɗoo wasiya ina huutoree gila ndeen. Tuggi hitaande 2008 haa 2012, Udoma laati hooreejo mo walaa hooreejo hukuumaaji rento lesdi Naajeeriya. Hakkunde 2011 e 2012, o laatii Cukko Hooreejo Goomu Hooreejo leydi Naajeeriya ngam Ƴeewtaade Doosɗe leydi Naajeeriya. E hitaande 2012, o ardii Goomu nguu (Task Force) ngu laamu nguu sosi ngam wallitde ƴettugol kuulal jowitiingal e njulaagu petroŋ. Waktu mo o woni senateer (1999-2007) E hitaande 1999, Udoma suɓaama yo won senaateer lomtotooɗo diiwaan Akwa Ibom Sud. E manndaa makko gadano tuggi 1999 haa 2003, o woniino cukko hooreejo Goomu Senaa toppitiiɗo geɗe caggal leydi, caggal ɗuum o wonii hooreejo Goomu toppitiingu kaalis Senaa. O dañii manndaa ɗiɗmo tuggi 2003 haa 2007, o woniino hooreejo Goomu Senaa toppitiingu peewnugol ngenndiiji e ustude baasal, hade makko suɓaade hooreejo leydi Senaa. Bill ngam ittude dikotomi hakkunde leydi/dow leydi E nder manndaa makko gadano, Udoma ardii Goomu Senaa, ƴettuɗo kuulal ngam ittude ceergal hakkunde peewnugol petroŋ e nder leydi e nder geec, so hiisaama njeeygu dowla tuugiingu e kuulal derivation. Hay so tawii kuulal ngal heɓi jaɓgol e suudu sarɗiiji ɗiɗi ɗii fof, hooreejo leydi ndii haɗii siynude ɗum. E manndaa makko ɗiɗaɓo, kuulal ngal artiraa, Udoma kadi ardii Goomu toppitiingu nguu, e dañde ɗo haaɗi. Ngolɗoo laawol noon, hooreejo leydi oo jaɓii siifde ɗum. Kampaañ ngam ustude ñamaale E nder manndaa makko ɗiɗaɓo, Udoma ardii fedde kampaañ ñamaale Asaambele ngenndi, nde, e hitaande 2005, fooɗti leƴƴi ñamaale leydi Nijeer ngam wallitde ñamaale, ɓe ngoni ko e golloraade no Paris Club nii. Woppude naatgol manndaa tataɓo Udoma wonnoo ko daande ardiinde e kampaañ ngam haɓaade mbayliigu doosɗe leydi ngam newnude hooreejo leydi ndii e guwerneeruuji leydi ndii ngam suɓaade manndaa tataɓo. O hollitii luural makko e eɓɓaande laamu tataɓuru e nder winndannde nde o yaltini e jaayndeeji keewɗi, ko wayi no jaaynde Nigeria’s ThisDay Caggal senaa E hitaande 2007, o ɗaɓɓaani manndaa tataɓo, o arti e golle makko sariya, ko jiidaa e jaɓde toɗɗagol keewngol e nder diɗɗal ngal. O wonii cukko hooreejo fedde wiyeteende Linkage Assurance Plc tuggi 2007 haa 2013 ; ko gardiiɗo e nder Unilever Nijeer Plc tuggi 2008 haa 2015; ko o hooreejo UAC mo leydi Naajeeriya Plc gila 2010 haa 2015; e wonde hooreejo Union Bank Plc tuggi lewru feebariyee 2013 haa noowammbar 2015. Jaagorgal ko feewti e bidsee e peewnugol ngenndi E hitaande 2015, Udoma woppi kuuɗe maako fuu nder sektoruuji ɗin nde o jaɓi noddaango hooreejo lesdi Muhammadu Buhari ngam o nasta nder kawtal maako ngam o laatoo ministaajo budget e taskaramji lesdi. E nder oon darnde, o ƴettii golle gadane ngam ƴellitde peeje ƴellitgol faggudu leydi Najeriya, tawi gollal ngal wallitii ittude leydi Najeriya e nder caɗeele. Wakkati o wurti laamu nder lewru Mayru 2019 haa ragare mannda hooreejo lesdi Buhari, PIB lesdi Naajeeriya ɗon mawna ko ɓuri 2%. Jokkondiral duɗal jaaɓi haaɗtirde Caggal nde o yalti e golle ministeer e hitaande 2019, Udoma ina jokki e golle renndo e laamu. Senator Udoma toɗɗaama hooreejo e hooreejo kawtal hukuumaaji jaami'aare Bayero, Kano nder hitaande 2021, nden boo o laati hooreejo hukuumawa ngan hooreejo kawtal hukuuma jaami'aare lesdi Akwa Ibom, Ikot Akpaden, lesdi Akwa Ibom. == Engageeji goɗɗi == Tuggi 1989 haa 1991 Udoma golliima e fedde awokaaji to New York, hono Shearman e Sterling. E nder golle maɓɓe to Pari, Farayse, o wasiyiima sosiyeteeji e laamuuji Orop, Afrik worgo e Fuɗnaange hakkundeejo ko fayti e sariya kaalis, semmbe e njulaagu. Tuggi 1996 haa 1999 ko o hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e jaaynde ThisDay. Teddungal Udoma Udo Udoma ko keɓɗo teddungal e njeenaaje keewɗe. E hitaande 2005, o anndiraama wonde Senator ɓurɗo moƴƴude e hitaande 2004 e nder yeewtere udditgol ThisDay Awards. Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Uyo rokkii mo dipolom Doktoraa tedduɗo e sariya (LLD) e hitaande 2011. O rokkaa njeenaari Kumanndaa Ordre Niger (CON) e lewru noowammbar 2011. E hitaande 2019, laamɗo leydi Japon rokki mo ‘Ordre de l’étoile du soleil, de l’or et de l’argent’. Ko kanko woni Najeriyaajo gadano heɓde ngalɗoo njeenaari. Caalaje Udoma Udo Udoma ina resndi Sally Udoma (nee Sikuade), ɓe ndañi ɓiɓɓe rewɓe ɗiɗo e gorko gooto. == Tuugnorgal == rinyz87cx9239tbd06r5dkkgid4c716 182843 182842 2026-08-16T09:07:06Z Ilya Discuss 10103 182843 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Udoma Udo Udoma heɗtoR''' ko awokaa njulaagu e sosɗo fedde awokaa Naajeeriya Udo Udoma & Belo-Osagie.<ref>{{Cite news|last=Bature|first=Umar|date=8 January 2003|title=Nigeria: Onshore/Offshore Bill: Senate Won't Reverse Stand - Udoma|work=ThisDay Nigeria|url=https://allafrica.com/stories/200301080252.html|access-date=4 November 2023}}</ref><ref>{{Cite news|last=Nwabuko|first=Chukwudi|date=18 February 2004|title=Nigeria: Onshore/Offshore Dichotomy Abolished|work=ThisDay Nigeria|url=https://allafrica.com/stories/200402180245.html|access-date=4 November 2023}}</ref> == Golle makko == ina njahdi e sariya, njulaagu e politik, nde tawnoo o woniino senateer to leydi Naajeeriya gila 1999 haa 2007, o woniino ministaajo leydi ndii gila 2015 haa 2019, e nder dipiteeji sosiyeteeji keewɗi e nder sekteeruuji keertiiɗi e laamu.,<ref>{{Cite news|date=30 June 2005|title=Nigeria to get $18bn debt relief|work=BBC News|url=https://news.bbc.co.uk/1/hi/business/4637395.stm|access-date=4 November 2023}}</ref> == Nguurndam == gadano Udoma Udo Udoma ko gorko Ibibio mo diiwaan Akwa Ibom, ɓii Dr., Sir Egbert Udo Udoma. O jibinaa ko ñalnde 26 feebariyee 1954 to Aba, to diiwaan Abia, to leydi Nijeer, o woni tataɓo e nder ɓiɓɓe njeeɗiɗo Sir Egbert Udo Udoma (gonnooɗo ñaawoowo to Ñaawirde Toownde Nijeer e hooreejo ñaawirdu Afriknaajo gadano to Uganndaa) e debbo makko, Lady Grace Udo Udoma (jibinaa ko Bassey).<ref>{{Cite news|last=Akosile|first=Abimbola|date=12 March 2006|title=Nigeria: Udoma: Why I Oppose 3rd Term|work=ThisDay Nigeria|url=https://allafrica.com/stories/200603130630.html|access-date=4 November 2023}}</ref> Sir Egbert Udo Udoma, gorko Ibibio, gollodiiɗo e porfeseer Eyo Ita, laamɗo debbo biyeteeɗo Elizabeth II mo Laamu Biritaan mawɗo e Irlande worgo rokki ɗum njeenaari e hitaande 1964. O naati duɗal laamu, Aba tuggi 1959 haa 1961 e duɗal Corona Ikoyi, Lagos tuggi 1962-1964, hade makko jokkondirde e baaba makko – toɗɗanooɗo hooreejo ñaawirdu Uganndaa e hitaande 1963 – ngam timminde jaŋde makko leslesre to duɗal leslesal Nakasero to Kampala, Uganndaa. O arti Naajeeriya ngam o jannga haa janngirde King’s College, Lagos, diga hitaande 1966 haa 1972 - ko adii o jaɓaama haa jaami’aare Oxford.<ref>{{Cite news|date=6 January 2010|title=Nigeria: UAC Appoints Udoma Chairman|work=Vanguard Nigeria|url=https://allafrica.com/stories/201001060017.html|access-date=4 November 2023}}</ref><ref>{{Cite web|date=25 February 2013|title=Union Bank of Nigeria plc Announces Board Changes|url=https://www.marketscreener.com/quote/stock/UNION-BANK-OF-NIGERIA-PLC-6496952/news/Union-Bank-of-Nigeria-plc-Announces-Board-Changes-39137448/|access-date=4 November 2023}}</ref> Udoma janngi sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford, St Catherine, o heɓi B.A. (Law) dipolomaaji e hitaande 1976 e heɓde dipolomaaji caggal duɗal, B.C.L. degree e Jurisprudence e hitaande 1977, hade makko hootde Lagos, leydi Naajeeriya ngam yahde duɗal sariya leydi ndii. == Golle sariya == Udoma janngi haa janngirde sariya lesdi Naajeeriya, lesdi Victoria, Lagos nden ɓaawo o heɓi B.L. degree, o noddiraa ko Bar Najeriya e hitaande 1978. Bana no ɗum aadaaji jaŋngooɓe lesdi Naajeeriya, Udoma huuwi lesdi maako les hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya (NYSC) - eɓɓoore nde laamu Naajeeriya waɗi nder wakkati konu ngam hokkugo sukaaɓe Naajeeriya fartaŋŋe feere ngam walluki ɓamtaare rentooji lesdi ndin wakkati ɓe ɗon mari hitaande nder lesdi feere-feere dow lesdi maɓɓe. O neldaa to diiwaan Kano, ɗo o walli e sosde e yuɓɓinde fedde ballal sariya. Udo Udoma & Belo-Osagie Nde o timmini NYSC makko, Udoma golliima seeɗa e jaŋde sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos. Caggal nde o golliima e njuɓɓudi njulaagu to banke Chase Merchant Bank (1980), caggal ɗuum o woni gollodiiɗo e biro sariyaaji fedde Chris Ogunbanjo & Company (1980-1981), caggal ɗuum o wonii gollodiiɗo e fedde awokaaji sosiyetee David Garrick & Company (1981-1983) – Udoma sosi fedde mum sariyaaji The Na1 Udo U9me e hitaande 1981 wayliima wonti Udo Udoma & Belo-Osagie nde o ƴetti gollodiiɗo makko gadano, Harvard e duɗal jaaɓi haaɗtirde Legon jannginii Doktoor Myma Belo-Osagie. Udo Udoma & Belo-Osagie laatake gootel nder hukuumaaji pamari ɗi lesdi Naajeeriya. E mawninde hitaande 40ɓiire golle mum e hitaande 2023, fedde nde heɓii ɓeydagol mawngol, jooni ina waɗi 16 gollodiiɓe, 21 nokkuuji gollorɗi, kippu 67 awokaaji, e ko ina tolnoo e 45 gollotooɓe ballondiral e njulaagu. Firaas oo ina limtaa no feewi e juɓɓule limtooje njuɓɓudi sariyaaji, kadi ko keɓoowo njeenaaje e njeenaaje keewɗe teeŋtuɗe. E nder golle makko sariya, Udoma ina teskini e sariyaaji sosiyateeji, bankeeji e kaalis, sariyaaji kaalis, e njulaagu luumooji kapitaal. Hay so o woppii golle sariya e hitaande 2019, omo jokki e rokkude ballal e fedde nde, e nder mbaadi Of Counsel. Darnde sekteer laamu Udoma Udo Udoma wallitii e sektoraa laamu, heewi rokkude laamu fedde nde, e won e laamuuji dowlaaji, rokkude humpitooji sariya e fannuuji petroŋ, gaasuuji, e sariyaaji goɗɗi jowitiiɗi e jawdi leydi, kam e sariyaaji doosɗe leydi. O golli duuɓi 2 hakkunde 1982 e 1983 o woni tergal e fedde toppitiinde ko fayti e njuɓɓudi (consultants) nde laamu leydi Najeriya joginoo ngam wallitde no fotiri e sosde eɓɓoore gaasuuji ɓuuɓɗi e nder leydi Najeriya. E hitaande 1984 o toɗɗaama e laamu fedde nde ngam wonde tergal sariya e nder Goomu gollordu LNG ngu sosaa ngam wallitde gollondiral hakkunde Sosiyetee petroŋ leydi Nijeer, Royal Dutch Shell, Elf Aquitaine e Agip ngam sosde eɓɓoore LNG to duunde Bonny, to diiwaan Rivers, to leydi Nijeer. O woni e ndeeɗoo golle haa hitaande 1989. Hakkunde 1991 e 1993 ko kanko woni hooreejo gadano Komisariyaa toppitiiɗo ko fayti e golle, o mahii sosiyetee Komisariyaa oo, o walliti ɗum e wonde gooto e juɓɓule laamu fedde ɓurɗe waawde golloraade. O ƴetti lefol e nder biro makko awokaaji hakkunde 1993 e 1994 ngam wonde jaagorgal keeringal jaagorde petroŋ e jawdi. E hitaande 1995, o toɗɗaa tergal sariya e goomu ngu ganndo faggudu, hono Doktoor Pius Okigbo ardii, ngu yuɓɓini ƴeewndo kuuɓtodinngo e politik ngenndiijo ƴellitaare miniraaji tiiɗɗi. Udoma waɗii golle goɗɗe keewɗe e nder golle laamu. O golliima e goomu ngam ƴeewtaade e wasiyaade laabi semmbinde kuule sariya jowitiiɗe e Goomu Karallaagal toppitiingu njulaagu e njulaagu (TCPC), ngu halfinaa njulaagu e njulaagu para-stataluuji jeyaaɗi e laamu fedde ndee. E hitaande 1998, o woniino tergal e Goomu Karallaagal Kawtal Ngenndiwal Yiyngo Naajeeriya (Yiyngo 2010). E hitaande 2007, o ardii Goomu hooreejo leydi toppitiingu njulaagu, cemmbingol, e njulaagu, ngu wasiyiima sosde ministeer njulaagu e njulaagu ngam waɗtude hakkille e ƴellitde njulaagu. Ndeeɗoo wasiya ina huutoree gila ndeen. Tuggi hitaande 2008 haa 2012, Udoma laati hooreejo mo walaa hooreejo hukuumaaji rento lesdi Naajeeriya. Hakkunde 2011 e 2012, o laatii Cukko Hooreejo Goomu Hooreejo leydi Naajeeriya ngam Ƴeewtaade Doosɗe leydi Naajeeriya. E hitaande 2012, o ardii Goomu nguu (Task Force) ngu laamu nguu sosi ngam wallitde ƴettugol kuulal jowitiingal e njulaagu petroŋ. Waktu mo o woni senateer (1999-2007) E hitaande 1999, Udoma suɓaama yo won senaateer lomtotooɗo diiwaan Akwa Ibom Sud. E manndaa makko gadano tuggi 1999 haa 2003, o woniino cukko hooreejo Goomu Senaa toppitiiɗo geɗe caggal leydi, caggal ɗuum o wonii hooreejo Goomu toppitiingu kaalis Senaa. O dañii manndaa ɗiɗmo tuggi 2003 haa 2007, o woniino hooreejo Goomu Senaa toppitiingu peewnugol ngenndiiji e ustude baasal, hade makko suɓaade hooreejo leydi Senaa. Bill ngam ittude dikotomi hakkunde leydi/dow leydi E nder manndaa makko gadano, Udoma ardii Goomu Senaa, ƴettuɗo kuulal ngam ittude ceergal hakkunde peewnugol petroŋ e nder leydi e nder geec, so hiisaama njeeygu dowla tuugiingu e kuulal derivation. Hay so tawii kuulal ngal heɓi jaɓgol e suudu sarɗiiji ɗiɗi ɗii fof, hooreejo leydi ndii haɗii siynude ɗum. E manndaa makko ɗiɗaɓo, kuulal ngal artiraa, Udoma kadi ardii Goomu toppitiingu nguu, e dañde ɗo haaɗi. Ngolɗoo laawol noon, hooreejo leydi oo jaɓii siifde ɗum. Kampaañ ngam ustude ñamaale E nder manndaa makko ɗiɗaɓo, Udoma ardii fedde kampaañ ñamaale Asaambele ngenndi, nde, e hitaande 2005, fooɗti leƴƴi ñamaale leydi Nijeer ngam wallitde ñamaale, ɓe ngoni ko e golloraade no Paris Club nii. Woppude naatgol manndaa tataɓo Udoma wonnoo ko daande ardiinde e kampaañ ngam haɓaade mbayliigu doosɗe leydi ngam newnude hooreejo leydi ndii e guwerneeruuji leydi ndii ngam suɓaade manndaa tataɓo. O hollitii luural makko e eɓɓaande laamu tataɓuru e nder winndannde nde o yaltini e jaayndeeji keewɗi, ko wayi no jaaynde Nigeria’s ThisDay Caggal senaa E hitaande 2007, o ɗaɓɓaani manndaa tataɓo, o arti e golle makko sariya, ko jiidaa e jaɓde toɗɗagol keewngol e nder diɗɗal ngal. O wonii cukko hooreejo fedde wiyeteende Linkage Assurance Plc tuggi 2007 haa 2013 ; ko gardiiɗo e nder Unilever Nijeer Plc tuggi 2008 haa 2015; ko o hooreejo UAC mo leydi Naajeeriya Plc gila 2010 haa 2015; e wonde hooreejo Union Bank Plc tuggi lewru feebariyee 2013 haa noowammbar 2015. Jaagorgal ko feewti e bidsee e peewnugol ngenndi E hitaande 2015, Udoma woppi kuuɗe maako fuu nder sektoruuji ɗin nde o jaɓi noddaango hooreejo lesdi Muhammadu Buhari ngam o nasta nder kawtal maako ngam o laatoo ministaajo budget e taskaramji lesdi. E nder oon darnde, o ƴettii golle gadane ngam ƴellitde peeje ƴellitgol faggudu leydi Najeriya, tawi gollal ngal wallitii ittude leydi Najeriya e nder caɗeele. Wakkati o wurti laamu nder lewru Mayru 2019 haa ragare mannda hooreejo lesdi Buhari, PIB lesdi Naajeeriya ɗon mawna ko ɓuri 2%. Jokkondiral duɗal jaaɓi haaɗtirde Caggal nde o yalti e golle ministeer e hitaande 2019, Udoma ina jokki e golle renndo e laamu. Senator Udoma toɗɗaama hooreejo e hooreejo kawtal hukuumaaji jaami'aare Bayero, Kano nder hitaande 2021, nden boo o laati hooreejo hukuumawa ngan hooreejo kawtal hukuuma jaami'aare lesdi Akwa Ibom, Ikot Akpaden, lesdi Akwa Ibom. == Engageeji goɗɗi == Tuggi 1989 haa 1991 Udoma golliima e fedde awokaaji to New York, hono Shearman e Sterling. E nder golle maɓɓe to Pari, Farayse, o wasiyiima sosiyeteeji e laamuuji Orop, Afrik worgo e Fuɗnaange hakkundeejo ko fayti e sariya kaalis, semmbe e njulaagu. Tuggi 1996 haa 1999 ko o hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e jaaynde ThisDay. Teddungal Udoma Udo Udoma ko keɓɗo teddungal e njeenaaje keewɗe. E hitaande 2005, o anndiraama wonde Senator ɓurɗo moƴƴude e hitaande 2004 e nder yeewtere udditgol ThisDay Awards. Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Uyo rokkii mo dipolom Doktoraa tedduɗo e sariya (LLD) e hitaande 2011. O rokkaa njeenaari Kumanndaa Ordre Niger (CON) e lewru noowammbar 2011. E hitaande 2019, laamɗo leydi Japon rokki mo ‘Ordre de l’étoile du soleil, de l’or et de l’argent’. Ko kanko woni Najeriyaajo gadano heɓde ngalɗoo njeenaari. Caalaje Udoma Udo Udoma ina resndi Sally Udoma (nee Sikuade), ɓe ndañi ɓiɓɓe rewɓe ɗiɗo e gorko gooto. == Tuugnorgal == bmrniahr0adqqlse957g1ef11z65tps 182844 182843 2026-08-16T09:09:09Z Ilya Discuss 10103 182844 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Udoma Udo Udoma heɗtoR''' ko awokaa njulaagu e sosɗo fedde awokaa Naajeeriya Udo Udoma & Belo-Osagie.<ref>{{Cite news|last=Bature|first=Umar|date=8 January 2003|title=Nigeria: Onshore/Offshore Bill: Senate Won't Reverse Stand - Udoma|work=ThisDay Nigeria|url=https://allafrica.com/stories/200301080252.html|access-date=4 November 2023}}</ref><ref>{{Cite news|last=Nwabuko|first=Chukwudi|date=18 February 2004|title=Nigeria: Onshore/Offshore Dichotomy Abolished|work=ThisDay Nigeria|url=https://allafrica.com/stories/200402180245.html|access-date=4 November 2023}}</ref> == Golle makko == ina njahdi e sariya, njulaagu e politik, nde tawnoo o woniino senateer to leydi Naajeeriya gila 1999 haa 2007, o woniino ministaajo leydi ndii gila 2015 haa 2019, e nder dipiteeji sosiyeteeji keewɗi e nder sekteeruuji keertiiɗi e laamu.,<ref>{{Cite news|date=30 June 2005|title=Nigeria to get $18bn debt relief|work=BBC News|url=https://news.bbc.co.uk/1/hi/business/4637395.stm|access-date=4 November 2023}}</ref> == Nguurndam == gadano Udoma Udo Udoma ko gorko Ibibio mo diiwaan Akwa Ibom, ɓii Dr., Sir Egbert Udo Udoma. O jibinaa ko ñalnde 26 feebariyee 1954 to Aba, to diiwaan Abia, to leydi Nijeer, o woni tataɓo e nder ɓiɓɓe njeeɗiɗo Sir Egbert Udo Udoma (gonnooɗo ñaawoowo to Ñaawirde Toownde Nijeer e hooreejo ñaawirdu Afriknaajo gadano to Uganndaa) e debbo makko, Lady Grace Udo Udoma (jibinaa ko Bassey).<ref>{{Cite news|last=Akosile|first=Abimbola|date=12 March 2006|title=Nigeria: Udoma: Why I Oppose 3rd Term|work=ThisDay Nigeria|url=https://allafrica.com/stories/200603130630.html|access-date=4 November 2023}}</ref> Sir Egbert Udo Udoma, gorko Ibibio, gollodiiɗo e porfeseer Eyo Ita, laamɗo debbo biyeteeɗo Elizabeth II mo Laamu Biritaan mawɗo e Irlande worgo rokki ɗum njeenaari e hitaande 1964. O naati duɗal laamu, Aba tuggi 1959 haa 1961 e duɗal Corona Ikoyi, Lagos tuggi 1962-1964, hade makko jokkondirde e baaba makko – toɗɗanooɗo hooreejo ñaawirdu Uganndaa e hitaande 1963 – ngam timminde jaŋde makko leslesre to duɗal leslesal Nakasero to Kampala, Uganndaa. O arti Naajeeriya ngam o jannga haa janngirde King’s College, Lagos, diga hitaande 1966 haa 1972 - ko adii o jaɓaama haa jaami’aare Oxford.<ref>{{Cite news|date=6 January 2010|title=Nigeria: UAC Appoints Udoma Chairman|work=Vanguard Nigeria|url=https://allafrica.com/stories/201001060017.html|access-date=4 November 2023}}</ref><ref>{{Cite web|date=25 February 2013|title=Union Bank of Nigeria plc Announces Board Changes|url=https://www.marketscreener.com/quote/stock/UNION-BANK-OF-NIGERIA-PLC-6496952/news/Union-Bank-of-Nigeria-plc-Announces-Board-Changes-39137448/|access-date=4 November 2023}}</ref> Udoma janngi sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford, St Catherine, o heɓi B.A. (Law) dipolomaaji e hitaande 1976 e heɓde dipolomaaji caggal duɗal, B.C.L. degree e Jurisprudence e hitaande 1977, hade makko hootde Lagos, leydi Naajeeriya ngam yahde duɗal sariya leydi ndii.<ref>{{Cite news|last=Akpan-Nsoh|first=Inemesit|date=12 November 2015|title=Kinsmen laud Udoma's appointment as minister|url=https://guardian.ng/news/kinsmen-laud-udomas-appointment-as-minister/|location=Lagos, Nigeria|access-date=4 November 2023|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref>,<ref>{{Cite news|last=Udo|first=Bassey|date=5 April 2018|title=Nigeria ERGP focus labs identifies 59 projects for execution – Udoma|url=https://www.premiumtimesng.com/business/business-news/264159-nigeria-ergp-focus-labs-identifies-59-projects-for-execution-udoma.html?tztc=1|access-date=4 November 2023|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref><ref>{{Cite web|title=Nigeria GDP Growth Rate 1961-2023|url=https://www.macrotrends.net/countries/NGA/nigeria/gdp-growth-rate|access-date=4 November 2023}}</ref> == Golle sariya == Udoma janngi haa janngirde sariya lesdi Naajeeriya, lesdi Victoria, Lagos nden ɓaawo o heɓi B.L. degree, o noddiraa ko Bar Najeriya e hitaande 1978. Bana no ɗum aadaaji jaŋngooɓe lesdi Naajeeriya, Udoma huuwi lesdi maako les hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya (NYSC) - eɓɓoore nde laamu Naajeeriya waɗi nder wakkati konu ngam hokkugo sukaaɓe Naajeeriya fartaŋŋe feere ngam walluki ɓamtaare rentooji lesdi ndin wakkati ɓe ɗon mari hitaande nder lesdi feere-feere dow lesdi maɓɓe. O neldaa to diiwaan Kano, ɗo o walli e sosde e yuɓɓinde fedde ballal sariya. Udo Udoma & Belo-Osagie Nde o timmini NYSC makko, Udoma golliima seeɗa e jaŋde sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos. Caggal nde o golliima e njuɓɓudi njulaagu to banke Chase Merchant Bank (1980), caggal ɗuum o woni gollodiiɗo e biro sariyaaji fedde Chris Ogunbanjo & Company (1980-1981), caggal ɗuum o wonii gollodiiɗo e fedde awokaaji sosiyetee David Garrick & Company (1981-1983) – Udoma sosi fedde mum sariyaaji The Na1 Udo U9me e hitaande 1981 wayliima wonti Udo Udoma & Belo-Osagie nde o ƴetti gollodiiɗo makko gadano, Harvard e duɗal jaaɓi haaɗtirde Legon jannginii Doktoor Myma Belo-Osagie. Udo Udoma & Belo-Osagie laatake gootel nder hukuumaaji pamari ɗi lesdi Naajeeriya. E mawninde hitaande 40ɓiire golle mum e hitaande 2023, fedde nde heɓii ɓeydagol mawngol, jooni ina waɗi 16 gollodiiɓe, 21 nokkuuji gollorɗi, kippu 67 awokaaji, e ko ina tolnoo e 45 gollotooɓe ballondiral e njulaagu. Firaas oo ina limtaa no feewi e juɓɓule limtooje njuɓɓudi sariyaaji, kadi ko keɓoowo njeenaaje e njeenaaje keewɗe teeŋtuɗe. E nder golle makko sariya, Udoma ina teskini e sariyaaji sosiyateeji, bankeeji e kaalis, sariyaaji kaalis, e njulaagu luumooji kapitaal. Hay so o woppii golle sariya e hitaande 2019, omo jokki e rokkude ballal e fedde nde, e nder mbaadi Of Counsel. Darnde sekteer laamu Udoma Udo Udoma wallitii e sektoraa laamu, heewi rokkude laamu fedde nde, e won e laamuuji dowlaaji, rokkude humpitooji sariya e fannuuji petroŋ, gaasuuji, e sariyaaji goɗɗi jowitiiɗi e jawdi leydi, kam e sariyaaji doosɗe leydi. O golli duuɓi 2 hakkunde 1982 e 1983 o woni tergal e fedde toppitiinde ko fayti e njuɓɓudi (consultants) nde laamu leydi Najeriya joginoo ngam wallitde no fotiri e sosde eɓɓoore gaasuuji ɓuuɓɗi e nder leydi Najeriya. E hitaande 1984 o toɗɗaama e laamu fedde nde ngam wonde tergal sariya e nder Goomu gollordu LNG ngu sosaa ngam wallitde gollondiral hakkunde Sosiyetee petroŋ leydi Nijeer, Royal Dutch Shell, Elf Aquitaine e Agip ngam sosde eɓɓoore LNG to duunde Bonny, to diiwaan Rivers, to leydi Nijeer. O woni e ndeeɗoo golle haa hitaande 1989. Hakkunde 1991 e 1993 ko kanko woni hooreejo gadano Komisariyaa toppitiiɗo ko fayti e golle, o mahii sosiyetee Komisariyaa oo, o walliti ɗum e wonde gooto e juɓɓule laamu fedde ɓurɗe waawde golloraade. O ƴetti lefol e nder biro makko awokaaji hakkunde 1993 e 1994 ngam wonde jaagorgal keeringal jaagorde petroŋ e jawdi. E hitaande 1995, o toɗɗaa tergal sariya e goomu ngu ganndo faggudu, hono Doktoor Pius Okigbo ardii, ngu yuɓɓini ƴeewndo kuuɓtodinngo e politik ngenndiijo ƴellitaare miniraaji tiiɗɗi. Udoma waɗii golle goɗɗe keewɗe e nder golle laamu. O golliima e goomu ngam ƴeewtaade e wasiyaade laabi semmbinde kuule sariya jowitiiɗe e Goomu Karallaagal toppitiingu njulaagu e njulaagu (TCPC), ngu halfinaa njulaagu e njulaagu para-stataluuji jeyaaɗi e laamu fedde ndee. E hitaande 1998, o woniino tergal e Goomu Karallaagal Kawtal Ngenndiwal Yiyngo Naajeeriya (Yiyngo 2010). E hitaande 2007, o ardii Goomu hooreejo leydi toppitiingu njulaagu, cemmbingol, e njulaagu, ngu wasiyiima sosde ministeer njulaagu e njulaagu ngam waɗtude hakkille e ƴellitde njulaagu. Ndeeɗoo wasiya ina huutoree gila ndeen. Tuggi hitaande 2008 haa 2012, Udoma laati hooreejo mo walaa hooreejo hukuumaaji rento lesdi Naajeeriya. Hakkunde 2011 e 2012, o laatii Cukko Hooreejo Goomu Hooreejo leydi Naajeeriya ngam Ƴeewtaade Doosɗe leydi Naajeeriya. E hitaande 2012, o ardii Goomu nguu (Task Force) ngu laamu nguu sosi ngam wallitde ƴettugol kuulal jowitiingal e njulaagu petroŋ. Waktu mo o woni senateer (1999-2007) E hitaande 1999, Udoma suɓaama yo won senaateer lomtotooɗo diiwaan Akwa Ibom Sud. E manndaa makko gadano tuggi 1999 haa 2003, o woniino cukko hooreejo Goomu Senaa toppitiiɗo geɗe caggal leydi, caggal ɗuum o wonii hooreejo Goomu toppitiingu kaalis Senaa. O dañii manndaa ɗiɗmo tuggi 2003 haa 2007, o woniino hooreejo Goomu Senaa toppitiingu peewnugol ngenndiiji e ustude baasal, hade makko suɓaade hooreejo leydi Senaa. Bill ngam ittude dikotomi hakkunde leydi/dow leydi E nder manndaa makko gadano, Udoma ardii Goomu Senaa, ƴettuɗo kuulal ngam ittude ceergal hakkunde peewnugol petroŋ e nder leydi e nder geec, so hiisaama njeeygu dowla tuugiingu e kuulal derivation. Hay so tawii kuulal ngal heɓi jaɓgol e suudu sarɗiiji ɗiɗi ɗii fof, hooreejo leydi ndii haɗii siynude ɗum. E manndaa makko ɗiɗaɓo, kuulal ngal artiraa, Udoma kadi ardii Goomu toppitiingu nguu, e dañde ɗo haaɗi. Ngolɗoo laawol noon, hooreejo leydi oo jaɓii siifde ɗum. Kampaañ ngam ustude ñamaale E nder manndaa makko ɗiɗaɓo, Udoma ardii fedde kampaañ ñamaale Asaambele ngenndi, nde, e hitaande 2005, fooɗti leƴƴi ñamaale leydi Nijeer ngam wallitde ñamaale, ɓe ngoni ko e golloraade no Paris Club nii. Woppude naatgol manndaa tataɓo Udoma wonnoo ko daande ardiinde e kampaañ ngam haɓaade mbayliigu doosɗe leydi ngam newnude hooreejo leydi ndii e guwerneeruuji leydi ndii ngam suɓaade manndaa tataɓo. O hollitii luural makko e eɓɓaande laamu tataɓuru e nder winndannde nde o yaltini e jaayndeeji keewɗi, ko wayi no jaaynde Nigeria’s ThisDay Caggal senaa E hitaande 2007, o ɗaɓɓaani manndaa tataɓo, o arti e golle makko sariya, ko jiidaa e jaɓde toɗɗagol keewngol e nder diɗɗal ngal. O wonii cukko hooreejo fedde wiyeteende Linkage Assurance Plc tuggi 2007 haa 2013 ; ko gardiiɗo e nder Unilever Nijeer Plc tuggi 2008 haa 2015; ko o hooreejo UAC mo leydi Naajeeriya Plc gila 2010 haa 2015; e wonde hooreejo Union Bank Plc tuggi lewru feebariyee 2013 haa noowammbar 2015. Jaagorgal ko feewti e bidsee e peewnugol ngenndi E hitaande 2015, Udoma woppi kuuɗe maako fuu nder sektoruuji ɗin nde o jaɓi noddaango hooreejo lesdi Muhammadu Buhari ngam o nasta nder kawtal maako ngam o laatoo ministaajo budget e taskaramji lesdi. E nder oon darnde, o ƴettii golle gadane ngam ƴellitde peeje ƴellitgol faggudu leydi Najeriya, tawi gollal ngal wallitii ittude leydi Najeriya e nder caɗeele. Wakkati o wurti laamu nder lewru Mayru 2019 haa ragare mannda hooreejo lesdi Buhari, PIB lesdi Naajeeriya ɗon mawna ko ɓuri 2%. Jokkondiral duɗal jaaɓi haaɗtirde Caggal nde o yalti e golle ministeer e hitaande 2019, Udoma ina jokki e golle renndo e laamu. Senator Udoma toɗɗaama hooreejo e hooreejo kawtal hukuumaaji jaami'aare Bayero, Kano nder hitaande 2021, nden boo o laati hooreejo hukuumawa ngan hooreejo kawtal hukuuma jaami'aare lesdi Akwa Ibom, Ikot Akpaden, lesdi Akwa Ibom. == Engageeji goɗɗi == Tuggi 1989 haa 1991 Udoma golliima e fedde awokaaji to New York, hono Shearman e Sterling. E nder golle maɓɓe to Pari, Farayse, o wasiyiima sosiyeteeji e laamuuji Orop, Afrik worgo e Fuɗnaange hakkundeejo ko fayti e sariya kaalis, semmbe e njulaagu. Tuggi 1996 haa 1999 ko o hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e jaaynde ThisDay. Teddungal Udoma Udo Udoma ko keɓɗo teddungal e njeenaaje keewɗe. E hitaande 2005, o anndiraama wonde Senator ɓurɗo moƴƴude e hitaande 2004 e nder yeewtere udditgol ThisDay Awards. Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Uyo rokkii mo dipolom Doktoraa tedduɗo e sariya (LLD) e hitaande 2011. O rokkaa njeenaari Kumanndaa Ordre Niger (CON) e lewru noowammbar 2011. E hitaande 2019, laamɗo leydi Japon rokki mo ‘Ordre de l’étoile du soleil, de l’or et de l’argent’. Ko kanko woni Najeriyaajo gadano heɓde ngalɗoo njeenaari. Caalaje Udoma Udo Udoma ina resndi Sally Udoma (nee Sikuade), ɓe ndañi ɓiɓɓe rewɓe ɗiɗo e gorko gooto. == Tuugnorgal == sorhd17dbjj5ly3wk7jys44okymxdat 182845 182844 2026-08-16T09:10:34Z Ilya Discuss 10103 182845 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Udoma Udo Udoma heɗtoR''' ko awokaa njulaagu e sosɗo fedde awokaa Naajeeriya Udo Udoma & Belo-Osagie.<ref>{{Cite news|last=Bature|first=Umar|date=8 January 2003|title=Nigeria: Onshore/Offshore Bill: Senate Won't Reverse Stand - Udoma|work=ThisDay Nigeria|url=https://allafrica.com/stories/200301080252.html|access-date=4 November 2023}}</ref><ref>{{Cite news|last=Nwabuko|first=Chukwudi|date=18 February 2004|title=Nigeria: Onshore/Offshore Dichotomy Abolished|work=ThisDay Nigeria|url=https://allafrica.com/stories/200402180245.html|access-date=4 November 2023}}</ref> == Golle makko == ina njahdi e sariya, njulaagu e politik, nde tawnoo o woniino senateer to leydi Naajeeriya gila 1999 haa 2007, o woniino ministaajo leydi ndii gila 2015 haa 2019, e nder dipiteeji sosiyeteeji keewɗi e nder sekteeruuji keertiiɗi e laamu.,<ref>{{Cite news|date=30 June 2005|title=Nigeria to get $18bn debt relief|work=BBC News|url=https://news.bbc.co.uk/1/hi/business/4637395.stm|access-date=4 November 2023}}</ref> == Nguurndam == gadano Udoma Udo Udoma ko gorko Ibibio mo diiwaan Akwa Ibom, ɓii Dr., Sir Egbert Udo Udoma. O jibinaa ko ñalnde 26 feebariyee 1954 to Aba, to diiwaan Abia, to leydi Nijeer, o woni tataɓo e nder ɓiɓɓe njeeɗiɗo Sir Egbert Udo Udoma (gonnooɗo ñaawoowo to Ñaawirde Toownde Nijeer e hooreejo ñaawirdu Afriknaajo gadano to Uganndaa) e debbo makko, Lady Grace Udo Udoma (jibinaa ko Bassey).<ref>{{Cite news|last=Akosile|first=Abimbola|date=12 March 2006|title=Nigeria: Udoma: Why I Oppose 3rd Term|work=ThisDay Nigeria|url=https://allafrica.com/stories/200603130630.html|access-date=4 November 2023}}</ref> Sir Egbert Udo Udoma, gorko Ibibio, gollodiiɗo e porfeseer Eyo Ita, laamɗo debbo biyeteeɗo Elizabeth II mo Laamu Biritaan mawɗo e Irlande worgo rokki ɗum njeenaari e hitaande 1964. O naati duɗal laamu, Aba tuggi 1959 haa 1961 e duɗal Corona Ikoyi, Lagos tuggi 1962-1964, hade makko jokkondirde e baaba makko – toɗɗanooɗo hooreejo ñaawirdu Uganndaa e hitaande 1963 – ngam timminde jaŋde makko leslesre to duɗal leslesal Nakasero to Kampala, Uganndaa. O arti Naajeeriya ngam o jannga haa janngirde King’s College, Lagos, diga hitaande 1966 haa 1972 - ko adii o jaɓaama haa jaami’aare Oxford.<ref>{{Cite news|date=6 January 2010|title=Nigeria: UAC Appoints Udoma Chairman|work=Vanguard Nigeria|url=https://allafrica.com/stories/201001060017.html|access-date=4 November 2023}}</ref><ref>{{Cite web|date=25 February 2013|title=Union Bank of Nigeria plc Announces Board Changes|url=https://www.marketscreener.com/quote/stock/UNION-BANK-OF-NIGERIA-PLC-6496952/news/Union-Bank-of-Nigeria-plc-Announces-Board-Changes-39137448/|access-date=4 November 2023}}</ref> Udoma janngi sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford, St Catherine, o heɓi B.A. (Law) dipolomaaji e hitaande 1976 e heɓde dipolomaaji caggal duɗal, B.C.L. degree e Jurisprudence e hitaande 1977, hade makko hootde Lagos, leydi Naajeeriya ngam yahde duɗal sariya leydi ndii.<ref>{{Cite news|last=Akpan-Nsoh|first=Inemesit|date=12 November 2015|title=Kinsmen laud Udoma's appointment as minister|url=https://guardian.ng/news/kinsmen-laud-udomas-appointment-as-minister/|location=Lagos, Nigeria|access-date=4 November 2023|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref>,<ref>{{Cite news|last=Udo|first=Bassey|date=5 April 2018|title=Nigeria ERGP focus labs identifies 59 projects for execution – Udoma|url=https://www.premiumtimesng.com/business/business-news/264159-nigeria-ergp-focus-labs-identifies-59-projects-for-execution-udoma.html?tztc=1|access-date=4 November 2023|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref><ref>{{Cite web|title=Nigeria GDP Growth Rate 1961-2023|url=https://www.macrotrends.net/countries/NGA/nigeria/gdp-growth-rate|access-date=4 November 2023}}</ref> == Golle sariya == Udoma janngi haa janngirde sariya lesdi Naajeeriya, lesdi Victoria, Lagos nden ɓaawo o heɓi B.L. degree, o noddiraa ko Bar Najeriya e hitaande 1978. Bana no ɗum aadaaji jaŋngooɓe lesdi Naajeeriya, Udoma huuwi lesdi maako les hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya (NYSC) - eɓɓoore nde laamu Naajeeriya waɗi nder wakkati konu ngam hokkugo sukaaɓe Naajeeriya fartaŋŋe feere ngam walluki ɓamtaare rentooji lesdi ndin wakkati ɓe ɗon mari hitaande nder lesdi feere-feere dow lesdi maɓɓe. O neldaa to diiwaan Kano, ɗo o walli e sosde e yuɓɓinde fedde ballal sariya.<ref>{{Cite news|last=Aondofa|first=Chila|date=16 July 2021|title=Full list of newly appointed Governing Council Chairs of Federal varsities|work=The Abu Sites|url=https://www.theabusites.com/governing-council-chairs-of-federal-varsities/|access-date=4 November 2023}}</ref>.<ref>{{Cite news|last=Udonquak|first=Aniefiok|title=29 July 2020|url=https://businessday.ng/news/article/udoma-appointed-pro-chancellor-of-akwa-state-university/|location=Lagos, Nigeria|access-date=4 November 2023|newspaper=[[BusinessDay (Nigeria)|BusinessDay]]}}</ref> Udo Udoma & Belo-Osagie Nde o timmini NYSC makko, Udoma golliima seeɗa e jaŋde sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos. Caggal nde o golliima e njuɓɓudi njulaagu to banke Chase Merchant Bank (1980), caggal ɗuum o woni gollodiiɗo e biro sariyaaji fedde Chris Ogunbanjo & Company (1980-1981), caggal ɗuum o wonii gollodiiɗo e fedde awokaaji sosiyetee David Garrick & Company (1981-1983) – Udoma sosi fedde mum sariyaaji The Na1 Udo U9me e hitaande 1981 wayliima wonti Udo Udoma & Belo-Osagie nde o ƴetti gollodiiɗo makko gadano, Harvard e duɗal jaaɓi haaɗtirde Legon jannginii Doktoor Myma Belo-Osagie. Udo Udoma & Belo-Osagie laatake gootel nder hukuumaaji pamari ɗi lesdi Naajeeriya. E mawninde hitaande 40ɓiire golle mum e hitaande 2023, fedde nde heɓii ɓeydagol mawngol, jooni ina waɗi 16 gollodiiɓe, 21 nokkuuji gollorɗi, kippu 67 awokaaji, e ko ina tolnoo e 45 gollotooɓe ballondiral e njulaagu. Firaas oo ina limtaa no feewi e juɓɓule limtooje njuɓɓudi sariyaaji, kadi ko keɓoowo njeenaaje e njeenaaje keewɗe teeŋtuɗe. E nder golle makko sariya, Udoma ina teskini e sariyaaji sosiyateeji, bankeeji e kaalis, sariyaaji kaalis, e njulaagu luumooji kapitaal. Hay so o woppii golle sariya e hitaande 2019, omo jokki e rokkude ballal e fedde nde, e nder mbaadi Of Counsel. Darnde sekteer laamu Udoma Udo Udoma wallitii e sektoraa laamu, heewi rokkude laamu fedde nde, e won e laamuuji dowlaaji, rokkude humpitooji sariya e fannuuji petroŋ, gaasuuji, e sariyaaji goɗɗi jowitiiɗi e jawdi leydi, kam e sariyaaji doosɗe leydi. O golli duuɓi 2 hakkunde 1982 e 1983 o woni tergal e fedde toppitiinde ko fayti e njuɓɓudi (consultants) nde laamu leydi Najeriya joginoo ngam wallitde no fotiri e sosde eɓɓoore gaasuuji ɓuuɓɗi e nder leydi Najeriya. E hitaande 1984 o toɗɗaama e laamu fedde nde ngam wonde tergal sariya e nder Goomu gollordu LNG ngu sosaa ngam wallitde gollondiral hakkunde Sosiyetee petroŋ leydi Nijeer, Royal Dutch Shell, Elf Aquitaine e Agip ngam sosde eɓɓoore LNG to duunde Bonny, to diiwaan Rivers, to leydi Nijeer. O woni e ndeeɗoo golle haa hitaande 1989. Hakkunde 1991 e 1993 ko kanko woni hooreejo gadano Komisariyaa toppitiiɗo ko fayti e golle, o mahii sosiyetee Komisariyaa oo, o walliti ɗum e wonde gooto e juɓɓule laamu fedde ɓurɗe waawde golloraade. O ƴetti lefol e nder biro makko awokaaji hakkunde 1993 e 1994 ngam wonde jaagorgal keeringal jaagorde petroŋ e jawdi. E hitaande 1995, o toɗɗaa tergal sariya e goomu ngu ganndo faggudu, hono Doktoor Pius Okigbo ardii, ngu yuɓɓini ƴeewndo kuuɓtodinngo e politik ngenndiijo ƴellitaare miniraaji tiiɗɗi. Udoma waɗii golle goɗɗe keewɗe e nder golle laamu. O golliima e goomu ngam ƴeewtaade e wasiyaade laabi semmbinde kuule sariya jowitiiɗe e Goomu Karallaagal toppitiingu njulaagu e njulaagu (TCPC), ngu halfinaa njulaagu e njulaagu para-stataluuji jeyaaɗi e laamu fedde ndee. E hitaande 1998, o woniino tergal e Goomu Karallaagal Kawtal Ngenndiwal Yiyngo Naajeeriya (Yiyngo 2010). E hitaande 2007, o ardii Goomu hooreejo leydi toppitiingu njulaagu, cemmbingol, e njulaagu, ngu wasiyiima sosde ministeer njulaagu e njulaagu ngam waɗtude hakkille e ƴellitde njulaagu. Ndeeɗoo wasiya ina huutoree gila ndeen. Tuggi hitaande 2008 haa 2012, Udoma laati hooreejo mo walaa hooreejo hukuumaaji rento lesdi Naajeeriya. Hakkunde 2011 e 2012, o laatii Cukko Hooreejo Goomu Hooreejo leydi Naajeeriya ngam Ƴeewtaade Doosɗe leydi Naajeeriya. E hitaande 2012, o ardii Goomu nguu (Task Force) ngu laamu nguu sosi ngam wallitde ƴettugol kuulal jowitiingal e njulaagu petroŋ. Waktu mo o woni senateer (1999-2007) E hitaande 1999, Udoma suɓaama yo won senaateer lomtotooɗo diiwaan Akwa Ibom Sud. E manndaa makko gadano tuggi 1999 haa 2003, o woniino cukko hooreejo Goomu Senaa toppitiiɗo geɗe caggal leydi, caggal ɗuum o wonii hooreejo Goomu toppitiingu kaalis Senaa. O dañii manndaa ɗiɗmo tuggi 2003 haa 2007, o woniino hooreejo Goomu Senaa toppitiingu peewnugol ngenndiiji e ustude baasal, hade makko suɓaade hooreejo leydi Senaa. Bill ngam ittude dikotomi hakkunde leydi/dow leydi E nder manndaa makko gadano, Udoma ardii Goomu Senaa, ƴettuɗo kuulal ngam ittude ceergal hakkunde peewnugol petroŋ e nder leydi e nder geec, so hiisaama njeeygu dowla tuugiingu e kuulal derivation. Hay so tawii kuulal ngal heɓi jaɓgol e suudu sarɗiiji ɗiɗi ɗii fof, hooreejo leydi ndii haɗii siynude ɗum. E manndaa makko ɗiɗaɓo, kuulal ngal artiraa, Udoma kadi ardii Goomu toppitiingu nguu, e dañde ɗo haaɗi. Ngolɗoo laawol noon, hooreejo leydi oo jaɓii siifde ɗum. Kampaañ ngam ustude ñamaale E nder manndaa makko ɗiɗaɓo, Udoma ardii fedde kampaañ ñamaale Asaambele ngenndi, nde, e hitaande 2005, fooɗti leƴƴi ñamaale leydi Nijeer ngam wallitde ñamaale, ɓe ngoni ko e golloraade no Paris Club nii. Woppude naatgol manndaa tataɓo Udoma wonnoo ko daande ardiinde e kampaañ ngam haɓaade mbayliigu doosɗe leydi ngam newnude hooreejo leydi ndii e guwerneeruuji leydi ndii ngam suɓaade manndaa tataɓo. O hollitii luural makko e eɓɓaande laamu tataɓuru e nder winndannde nde o yaltini e jaayndeeji keewɗi, ko wayi no jaaynde Nigeria’s ThisDay Caggal senaa E hitaande 2007, o ɗaɓɓaani manndaa tataɓo, o arti e golle makko sariya, ko jiidaa e jaɓde toɗɗagol keewngol e nder diɗɗal ngal. O wonii cukko hooreejo fedde wiyeteende Linkage Assurance Plc tuggi 2007 haa 2013 ; ko gardiiɗo e nder Unilever Nijeer Plc tuggi 2008 haa 2015; ko o hooreejo UAC mo leydi Naajeeriya Plc gila 2010 haa 2015; e wonde hooreejo Union Bank Plc tuggi lewru feebariyee 2013 haa noowammbar 2015. Jaagorgal ko feewti e bidsee e peewnugol ngenndi E hitaande 2015, Udoma woppi kuuɗe maako fuu nder sektoruuji ɗin nde o jaɓi noddaango hooreejo lesdi Muhammadu Buhari ngam o nasta nder kawtal maako ngam o laatoo ministaajo budget e taskaramji lesdi. E nder oon darnde, o ƴettii golle gadane ngam ƴellitde peeje ƴellitgol faggudu leydi Najeriya, tawi gollal ngal wallitii ittude leydi Najeriya e nder caɗeele. Wakkati o wurti laamu nder lewru Mayru 2019 haa ragare mannda hooreejo lesdi Buhari, PIB lesdi Naajeeriya ɗon mawna ko ɓuri 2%. Jokkondiral duɗal jaaɓi haaɗtirde Caggal nde o yalti e golle ministeer e hitaande 2019, Udoma ina jokki e golle renndo e laamu. Senator Udoma toɗɗaama hooreejo e hooreejo kawtal hukuumaaji jaami'aare Bayero, Kano nder hitaande 2021, nden boo o laati hooreejo hukuumawa ngan hooreejo kawtal hukuuma jaami'aare lesdi Akwa Ibom, Ikot Akpaden, lesdi Akwa Ibom. == Engageeji goɗɗi == Tuggi 1989 haa 1991 Udoma golliima e fedde awokaaji to New York, hono Shearman e Sterling. E nder golle maɓɓe to Pari, Farayse, o wasiyiima sosiyeteeji e laamuuji Orop, Afrik worgo e Fuɗnaange hakkundeejo ko fayti e sariya kaalis, semmbe e njulaagu. Tuggi 1996 haa 1999 ko o hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e jaaynde ThisDay. Teddungal Udoma Udo Udoma ko keɓɗo teddungal e njeenaaje keewɗe. E hitaande 2005, o anndiraama wonde Senator ɓurɗo moƴƴude e hitaande 2004 e nder yeewtere udditgol ThisDay Awards. Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Uyo rokkii mo dipolom Doktoraa tedduɗo e sariya (LLD) e hitaande 2011. O rokkaa njeenaari Kumanndaa Ordre Niger (CON) e lewru noowammbar 2011. E hitaande 2019, laamɗo leydi Japon rokki mo ‘Ordre de l’étoile du soleil, de l’or et de l’argent’. Ko kanko woni Najeriyaajo gadano heɓde ngalɗoo njeenaari. Caalaje Udoma Udo Udoma ina resndi Sally Udoma (nee Sikuade), ɓe ndañi ɓiɓɓe rewɓe ɗiɗo e gorko gooto. == Tuugnorgal == mn1f1zb934tw60blqpqlzmh9vl9asxq Nicholas Ugbane 0 43525 182846 2026-08-16T09:12:37Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Nicholas Ugbane // c (jibinaa ko 23 Duujal 1953) ko banke, politikyanke Nijeer. O woniino e nder suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya hakkunde hitaande 2003 e hitaande 2011, o woniino suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya to diiwaan Kogi Fuɗnaange leydi Kogi. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi ɓesngu (PDP). Ko adii nde o naatata e golle senaateer, Ugbane wonnoo ko gardiiɗo Republic Bank Limited e Komiseer tedduɗo ngam: Jaŋde, Sukaaɓe e Pijirlooji, Ministeer njulaagu e ndema e..." 182846 wikitext text/x-wiki Nicholas Ugbane // c (jibinaa ko 23 Duujal 1953) ko banke, politikyanke Nijeer. O woniino e nder suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya hakkunde hitaande 2003 e hitaande 2011, o woniino suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya to diiwaan Kogi Fuɗnaange leydi Kogi. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi ɓesngu (PDP). Ko adii nde o naatata e golle senaateer, Ugbane wonnoo ko gardiiɗo Republic Bank Limited e Komiseer tedduɗo ngam: Jaŋde, Sukaaɓe e Pijirlooji, Ministeer njulaagu e ndema e jawdi tago. Ɓawo Nikolaa Ugbane jibinaa ko ñalnde 23 lewru Duujal hitaande 1953, to Egume, LGA Dekina, e nder diiwaan Kogi. O heɓi dipoloma makko ko faati e njuɓɓudi njeeygu (kaalis) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria. O wonii fedde nde e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde bankeeji leydi Najeriya. O woniino Senaateer cuɓaaɗo (UNCP) ñalnde 25 abriil 1998. O toɗɗaama Komiseer jaŋde, ndema, njulaagu e njulaagu, sukaaɓe e dingiral ngam diiwaan Kogi. Jaŋde e karallaagal Master e njuɓɓudi njulaagu (MBA-JUIN 1981) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria Njuɓɓudi njulaagu e keɓtinirgal bankeeji e kaalis (Bsc-juin 1975) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria. Tergal gollodiiɗo e Duɗal Annduɓe Njuɓɓudi, Warwickshire, Angalteer (AMIMS-JUIN 1980) Tergal gonngal e fedde toppitiinde bankeeji, to Londres (ACIB-SEPTEMBRE 1981) Tergal kawtal nder Duɗal Njuɓɓudi Naajeeriya (AMNIM-JUIN 1984) Fedde, duɗal bankeeji (FCIB-JUIN 1993) opivh59hhay4m15re6l4a5t17o9pjp9 182847 182846 2026-08-16T09:14:05Z Ilya Discuss 10103 182847 wikitext text/x-wiki Nicholas Ugbane // c (jibinaa ko 23 Duujal 1953) ko banke, politikyanke Nijeer. O woniino e nder suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya hakkunde hitaande 2003 e hitaande 2011, o woniino suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya to diiwaan Kogi Fuɗnaange leydi Kogi. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi ɓesngu (PDP). Ko adii nde o naatata e golle senaateer, Ugbane wonnoo ko gardiiɗo Republic Bank Limited e Komiseer tedduɗo ngam: Jaŋde, Sukaaɓe e Pijirlooji, Ministeer njulaagu e ndema e jawdi tago. Ɓawo Nikolaa Ugbane jibinaa ko ñalnde 23 lewru Duujal hitaande 1953, to Egume, LGA Dekina, e nder diiwaan Kogi. O heɓi dipoloma makko ko faati e njuɓɓudi njeeygu (kaalis) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria. O wonii fedde nde e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde bankeeji leydi Najeriya. O woniino Senaateer cuɓaaɗo (UNCP) ñalnde 25 abriil 1998. O toɗɗaama Komiseer jaŋde, ndema, njulaagu e njulaagu, sukaaɓe e dingiral ngam diiwaan Kogi. Jaŋde e karallaagal Master e njuɓɓudi njulaagu (MBA-JUIN 1981) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria Njuɓɓudi njulaagu e keɓtinirgal bankeeji e kaalis (Bsc-juin 1975) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria. Tergal gollodiiɗo e Duɗal Annduɓe Njuɓɓudi, Warwickshire, Angalteer (AMIMS-JUIN 1980) Tergal gonngal e fedde toppitiinde bankeeji, to Londres (ACIB-SEPTEMBRE 1981) Tergal kawtal nder Duɗal Njuɓɓudi Naajeeriya (AMNIM-JUIN 1984) Fedde, duɗal bankeeji (FCIB-JUIN 1993) Golle banke Gardiiɗo fedde ndee lewru feebariyee 1993 – lewru marse 1994 Banke Republique limtilimtinɗo, Hooreejo biro Lagos Gardiiɗo gollordu (Golle) suwee 1989 – lewru Yarkomaa 1993 Lobi Banki Naajeeriya, lesdi Makurdi Benue Hooreejo Division (Koolaaɗo kuuɓal njoɓdi) Eko Banki lesdi Naajeeriya Plc, Lagos Balloowo hooreejo mawɗo Abriil 1988 – Siilo 1988 Banki kawtal lesdi Naajeeriya Plc, Lagos Gardiiɗo mawɗo nokku oo yahri yeeso lewru Siilo 1984 – Abriil 1986 Banki kawtal lesdi Naajeeriya Plc, ofisru lesdi Lagos, Lagos Gardiiɗo mawɗo ballal Oktoobar 1981 – Siilo 1984 Banki lesdi Naajeeriya Plc, suudu mawndu Lagos Annduɗo kaalis Banki njulaagu hakkunde leyɗeele (IMB) e duunde Victoria, Lagos Balloowo hooreejo lewru Siilo 1979 – Suwee 1980 Banki njulaagu Naajeeriya, Lagos Gardiiɗo lewru Siilo 1975 – Noowammbar 1975 Banki arandeere lesdi Naajeeriya Plc, Kano Golle politik Senaa Manndaa gadano (2003-2007) Diiwaan Kogi to leydi Najeriya Ugbane suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya ngam wallugo lesdi Naajeeriya fuunaange lesdi ndiin nder hitaande 2003 ngam wallugo lanyol yimɓe lesdi Naajeeriya fuu (ANPP). E hitaande 2004, o salii eɓɓaande Banke mawɗo leydi Najeriya ngam ƴellitde cate bankeeji ɗii e nder cate mawɗe, hakkundeeje e tokoose. Caggal nde laana ndiwoowa yani e Abuja e lewru Oktoobar 2006, ka waɗi ko ina tolnoo e 95 neɗɗo maayi heen, Ugbane ina jeyaa e senateeruuji ƴamooɓe yo ministeer Aviation, Prof. Babalola Borishade, woppu laamu. rj0jsk7dzmynp6z50nj33tfcalr9w6r 182848 182847 2026-08-16T09:15:31Z Ilya Discuss 10103 182848 wikitext text/x-wiki Nicholas Ugbane // c (jibinaa ko 23 Duujal 1953) ko banke, politikyanke Nijeer. O woniino e nder suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya hakkunde hitaande 2003 e hitaande 2011, o woniino suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya to diiwaan Kogi Fuɗnaange leydi Kogi. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi ɓesngu (PDP). Ko adii nde o naatata e golle senaateer, Ugbane wonnoo ko gardiiɗo Republic Bank Limited e Komiseer tedduɗo ngam: Jaŋde, Sukaaɓe e Pijirlooji, Ministeer njulaagu e ndema e jawdi tago. Ɓawo Nikolaa Ugbane jibinaa ko ñalnde 23 lewru Duujal hitaande 1953, to Egume, LGA Dekina, e nder diiwaan Kogi. O heɓi dipoloma makko ko faati e njuɓɓudi njeeygu (kaalis) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria. O wonii fedde nde e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde bankeeji leydi Najeriya. O woniino Senaateer cuɓaaɗo (UNCP) ñalnde 25 abriil 1998. O toɗɗaama Komiseer jaŋde, ndema, njulaagu e njulaagu, sukaaɓe e dingiral ngam diiwaan Kogi. Jaŋde e karallaagal Master e njuɓɓudi njulaagu (MBA-JUIN 1981) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria Njuɓɓudi njulaagu e keɓtinirgal bankeeji e kaalis (Bsc-juin 1975) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria. Tergal gollodiiɗo e Duɗal Annduɓe Njuɓɓudi, Warwickshire, Angalteer (AMIMS-JUIN 1980) Tergal gonngal e fedde toppitiinde bankeeji, to Londres (ACIB-SEPTEMBRE 1981) Tergal kawtal nder Duɗal Njuɓɓudi Naajeeriya (AMNIM-JUIN 1984) Fedde, duɗal bankeeji (FCIB-JUIN 1993) Golle banke Gardiiɗo fedde ndee lewru feebariyee 1993 – lewru marse 1994 Banke Republique limtilimtinɗo, Hooreejo biro Lagos Gardiiɗo gollordu (Golle) suwee 1989 – lewru Yarkomaa 1993 Lobi Banki Naajeeriya, lesdi Makurdi Benue Hooreejo Division (Koolaaɗo kuuɓal njoɓdi) Eko Banki lesdi Naajeeriya Plc, Lagos Balloowo hooreejo mawɗo Abriil 1988 – Siilo 1988 Banki kawtal lesdi Naajeeriya Plc, Lagos Gardiiɗo mawɗo nokku oo yahri yeeso lewru Siilo 1984 – Abriil 1986 Banki kawtal lesdi Naajeeriya Plc, ofisru lesdi Lagos, Lagos Gardiiɗo mawɗo ballal Oktoobar 1981 – Siilo 1984 Banki lesdi Naajeeriya Plc, suudu mawndu Lagos Annduɗo kaalis Banki njulaagu hakkunde leyɗeele (IMB) e duunde Victoria, Lagos Balloowo hooreejo lewru Siilo 1979 – Suwee 1980 Banki njulaagu Naajeeriya, Lagos Gardiiɗo lewru Siilo 1975 – Noowammbar 1975 Banki arandeere lesdi Naajeeriya Plc, Kano Golle politik Senaa Manndaa gadano (2003-2007) Diiwaan Kogi to leydi Najeriya Ugbane suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya ngam wallugo lesdi Naajeeriya fuunaange lesdi ndiin nder hitaande 2003 ngam wallugo lanyol yimɓe lesdi Naajeeriya fuu (ANPP). E hitaande 2004, o salii eɓɓaande Banke mawɗo leydi Najeriya ngam ƴellitde cate bankeeji ɗii e nder cate mawɗe, hakkundeeje e tokoose. Caggal nde laana ndiwoowa yani e Abuja e lewru Oktoobar 2006, ka waɗi ko ina tolnoo e 95 neɗɗo maayi heen, Ugbane ina jeyaa e senateeruuji ƴamooɓe yo ministeer Aviation, Prof. Babalola Borishade, woppu laamu. Manndaa ɗimmo (2007-2011) Ugbane suɓaama kadi e hitaande 2007 ina doga e dow laylaytol PDP. O toɗɗaa ko e goomuuji toppitiiɗi konte laamu, Delta Niiseer, Komiseer ngenndiijo jeytaare woote e Aviation. E nder jeewte ngam suɓaade senaateer David Mark ngam wonde hooreejo leydi Senaa, Ugbane ina jogori wonde alteret. E lewru mee 2007, Senaa fellitii ƴeewtaade kuutoragol kaalis keɓaaɗo e Komiseer ngenndiijo woote keeriiɗo. Ugbane, hono hooreejo goomu Senaa ko faati e INEC, ina jokki e wiɗto ngoo kono ina fadi hoore mum e tuumeede wonde o waɗaani ƴeewndo no haanirta nii. E hitaande 2008, Ugbane wonnoo ko e kampaañ ngam haɓaade fenaande e fenaande e nder sekteer laamu e sahaa nde hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, woni laamu (1999–2007). E lewru abriil 2008, Ugbane wonnoo ko tergal e batu ngam ƴellitde e wallitde gollorɗe semmbeeji baɗɗi faayiida e nder leydi Nijeer. E lewru Oktoobar 2008, Ugbane wonnoo ko yeewtanoowo ko faati e ƴellitgol laamu leydi Najeriya e nder batu 9ɓo hitaande kala to Washington, D.C., Amerik. E lewru Duujal 2008, Ugbane mo Kogi Fuɗnaange, ko kañum kadi woni nokku ɗo guwerneer diiwaan Kogi Ibraahiima Idris woni ɗoo, naati e luural hakkunde mum e Senator Smart Adeyemi mo Kogi Hirnaange ngam suɓaade jaagorɗe ummoraade e diiwaan oo. O wi'i noddaango Humphrey Enemakwu Abah ngam jaalorgal lesdi Naajeeriya, ɗum ɗon ƴama kuugal 14 nder dookaaji lesdi Naajeeriya, ko laarani haalaaji lesdi Naajeeriya. Oon lewru Ugbane hokki blok janngirde timmuɗo haa Akademi SS Peter e Paul, Egume nder jiha Kogi. Komisariyaajo Komiseriyaa tedduɗo, ministeer ndema e jawdi leydi Kogi lewru feebariyee 2001 haa 2003 Komiseer tedduɗo, ministeer njulaagu, njulaagu e miniraaji tiiɗɗi, diiwaan Kogi oktoobar 2000 haa 2001 Komisinaajo tedduɗo, ministeer sukaaɓe e fijooji, diiwaan Kogi. Abriil 2000 haa oktoobar 2000 Komisinaajo tedduɗo, ministeer jaŋde, diiwaan Kogi. Suwee 1999 haa abriil 2000 Tuugnorgal l49r0sesg0u067q6wcnmfgczim0bzgn 182849 182848 2026-08-16T09:15:57Z Ilya Discuss 10103 182849 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Nicholas Ugbane // c (jibinaa ko 23 Duujal 1953) ko banke, politikyanke Nijeer. O woniino e nder suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya hakkunde hitaande 2003 e hitaande 2011, o woniino suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya to diiwaan Kogi Fuɗnaange leydi Kogi. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi ɓesngu (PDP). Ko adii nde o naatata e golle senaateer, Ugbane wonnoo ko gardiiɗo Republic Bank Limited e Komiseer tedduɗo ngam: Jaŋde, Sukaaɓe e Pijirlooji, Ministeer njulaagu e ndema e jawdi tago. Ɓawo Nikolaa Ugbane jibinaa ko ñalnde 23 lewru Duujal hitaande 1953, to Egume, LGA Dekina, e nder diiwaan Kogi. O heɓi dipoloma makko ko faati e njuɓɓudi njeeygu (kaalis) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria. O wonii fedde nde e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde bankeeji leydi Najeriya. O woniino Senaateer cuɓaaɗo (UNCP) ñalnde 25 abriil 1998. O toɗɗaama Komiseer jaŋde, ndema, njulaagu e njulaagu, sukaaɓe e dingiral ngam diiwaan Kogi. Jaŋde e karallaagal Master e njuɓɓudi njulaagu (MBA-JUIN 1981) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria Njuɓɓudi njulaagu e keɓtinirgal bankeeji e kaalis (Bsc-juin 1975) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria. Tergal gollodiiɗo e Duɗal Annduɓe Njuɓɓudi, Warwickshire, Angalteer (AMIMS-JUIN 1980) Tergal gonngal e fedde toppitiinde bankeeji, to Londres (ACIB-SEPTEMBRE 1981) Tergal kawtal nder Duɗal Njuɓɓudi Naajeeriya (AMNIM-JUIN 1984) Fedde, duɗal bankeeji (FCIB-JUIN 1993) Golle banke Gardiiɗo fedde ndee lewru feebariyee 1993 – lewru marse 1994 Banke Republique limtilimtinɗo, Hooreejo biro Lagos Gardiiɗo gollordu (Golle) suwee 1989 – lewru Yarkomaa 1993 Lobi Banki Naajeeriya, lesdi Makurdi Benue Hooreejo Division (Koolaaɗo kuuɓal njoɓdi) Eko Banki lesdi Naajeeriya Plc, Lagos Balloowo hooreejo mawɗo Abriil 1988 – Siilo 1988 Banki kawtal lesdi Naajeeriya Plc, Lagos Gardiiɗo mawɗo nokku oo yahri yeeso lewru Siilo 1984 – Abriil 1986 Banki kawtal lesdi Naajeeriya Plc, ofisru lesdi Lagos, Lagos Gardiiɗo mawɗo ballal Oktoobar 1981 – Siilo 1984 Banki lesdi Naajeeriya Plc, suudu mawndu Lagos Annduɗo kaalis Banki njulaagu hakkunde leyɗeele (IMB) e duunde Victoria, Lagos Balloowo hooreejo lewru Siilo 1979 – Suwee 1980 Banki njulaagu Naajeeriya, Lagos Gardiiɗo lewru Siilo 1975 – Noowammbar 1975 Banki arandeere lesdi Naajeeriya Plc, Kano Golle politik Senaa Manndaa gadano (2003-2007) Diiwaan Kogi to leydi Najeriya Ugbane suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya ngam wallugo lesdi Naajeeriya fuunaange lesdi ndiin nder hitaande 2003 ngam wallugo lanyol yimɓe lesdi Naajeeriya fuu (ANPP). E hitaande 2004, o salii eɓɓaande Banke mawɗo leydi Najeriya ngam ƴellitde cate bankeeji ɗii e nder cate mawɗe, hakkundeeje e tokoose. Caggal nde laana ndiwoowa yani e Abuja e lewru Oktoobar 2006, ka waɗi ko ina tolnoo e 95 neɗɗo maayi heen, Ugbane ina jeyaa e senateeruuji ƴamooɓe yo ministeer Aviation, Prof. Babalola Borishade, woppu laamu. Manndaa ɗimmo (2007-2011) Ugbane suɓaama kadi e hitaande 2007 ina doga e dow laylaytol PDP. O toɗɗaa ko e goomuuji toppitiiɗi konte laamu, Delta Niiseer, Komiseer ngenndiijo jeytaare woote e Aviation. E nder jeewte ngam suɓaade senaateer David Mark ngam wonde hooreejo leydi Senaa, Ugbane ina jogori wonde alteret. E lewru mee 2007, Senaa fellitii ƴeewtaade kuutoragol kaalis keɓaaɗo e Komiseer ngenndiijo woote keeriiɗo. Ugbane, hono hooreejo goomu Senaa ko faati e INEC, ina jokki e wiɗto ngoo kono ina fadi hoore mum e tuumeede wonde o waɗaani ƴeewndo no haanirta nii. E hitaande 2008, Ugbane wonnoo ko e kampaañ ngam haɓaade fenaande e fenaande e nder sekteer laamu e sahaa nde hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, woni laamu (1999–2007). E lewru abriil 2008, Ugbane wonnoo ko tergal e batu ngam ƴellitde e wallitde gollorɗe semmbeeji baɗɗi faayiida e nder leydi Nijeer. E lewru Oktoobar 2008, Ugbane wonnoo ko yeewtanoowo ko faati e ƴellitgol laamu leydi Najeriya e nder batu 9ɓo hitaande kala to Washington, D.C., Amerik. E lewru Duujal 2008, Ugbane mo Kogi Fuɗnaange, ko kañum kadi woni nokku ɗo guwerneer diiwaan Kogi Ibraahiima Idris woni ɗoo, naati e luural hakkunde mum e Senator Smart Adeyemi mo Kogi Hirnaange ngam suɓaade jaagorɗe ummoraade e diiwaan oo. O wi'i noddaango Humphrey Enemakwu Abah ngam jaalorgal lesdi Naajeeriya, ɗum ɗon ƴama kuugal 14 nder dookaaji lesdi Naajeeriya, ko laarani haalaaji lesdi Naajeeriya. Oon lewru Ugbane hokki blok janngirde timmuɗo haa Akademi SS Peter e Paul, Egume nder jiha Kogi. Komisariyaajo Komiseriyaa tedduɗo, ministeer ndema e jawdi leydi Kogi lewru feebariyee 2001 haa 2003 Komiseer tedduɗo, ministeer njulaagu, njulaagu e miniraaji tiiɗɗi, diiwaan Kogi oktoobar 2000 haa 2001 Komisinaajo tedduɗo, ministeer sukaaɓe e fijooji, diiwaan Kogi. Abriil 2000 haa oktoobar 2000 Komisinaajo tedduɗo, ministeer jaŋde, diiwaan Kogi. Suwee 1999 haa abriil 2000 Tuugnorgal oyf491f31y43r71cgezx1241u93gsrh 182850 182849 2026-08-16T09:18:39Z Ilya Discuss 10103 182850 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Nicholas Ugbane // c''' (jibinaa ko 23 Duujal 1953) ko banke, politikyanke Nijeer. O woniino e nder suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya hakkunde hitaande 2003 e hitaande 2011, o woniino suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya to diiwaan Kogi Fuɗnaange leydi Kogi. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi ɓesngu (PDP). Ko adii nde o naatata e golle senaateer, Ugbane wonnoo ko gardiiɗo Republic Bank Limited e Komiseer tedduɗo ngam: Jaŋde, Sukaaɓe e Pijirlooji, Ministeer njulaagu e ndema e jawdi tago. Ɓawo Nikolaa Ugbane jibinaa ko ñalnde 23 lewru Duujal hitaande 1953, to Egume, LGA Dekina, e nder diiwaan Kogi. O heɓi dipoloma makko ko faati e njuɓɓudi njeeygu (kaalis) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria. O wonii fedde nde e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde bankeeji leydi Najeriya. O woniino Senaateer cuɓaaɗo (UNCP) ñalnde 25 abriil 1998. O toɗɗaama Komiseer jaŋde, ndema, njulaagu e njulaagu, sukaaɓe e dingiral ngam diiwaan Kogi. Jaŋde e karallaagal Master e njuɓɓudi njulaagu (MBA-JUIN 1981) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria Njuɓɓudi njulaagu e keɓtinirgal bankeeji e kaalis (Bsc-juin 1975) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria. Tergal gollodiiɗo e Duɗal Annduɓe Njuɓɓudi, Warwickshire, Angalteer (AMIMS-JUIN 1980) Tergal gonngal e fedde toppitiinde bankeeji, to Londres (ACIB-SEPTEMBRE 1981) Tergal kawtal nder Duɗal Njuɓɓudi Naajeeriya (AMNIM-JUIN 1984) Fedde, duɗal bankeeji (FCIB-JUIN 1993) == Golle banke Gardiiɗo == fedde ndee lewru feebariyee 1993 – lewru marse 1994 Banke Republique limtilimtinɗo, Hooreejo biro Lagos == Gardiiɗo gollordu == (Golle) suwee 1989 – lewru Yarkomaa 1993 Lobi Banki Naajeeriya, lesdi Makurdi Benue Hooreejo Division (Koolaaɗo kuuɓal njoɓdi) Eko Banki lesdi Naajeeriya Plc, Lagos Balloowo hooreejo mawɗo Abriil 1988 – Siilo 1988 Banki kawtal lesdi Naajeeriya Plc, Lagos Gardiiɗo mawɗo nokku oo yahri yeeso lewru Siilo 1984 – Abriil 1986 Banki kawtal lesdi Naajeeriya Plc, ofisru lesdi Lagos, Lagos Gardiiɗo mawɗo ballal Oktoobar 1981 – Siilo 1984 Banki lesdi Naajeeriya Plc, suudu mawndu Lagos Annduɗo kaalis Banki njulaagu hakkunde leyɗeele (IMB) e duunde Victoria, Lagos Balloowo hooreejo lewru Siilo 1979 – Suwee 1980 Banki njulaagu Naajeeriya, Lagos Gardiiɗo lewru Siilo 1975 – Noowammbar 1975 Banki arandeere lesdi Naajeeriya Plc, Kano == Golle politik == Senaa Manndaa gadano (2003-2007) Diiwaan Kogi to leydi Najeriya Ugbane suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya ngam wallugo lesdi Naajeeriya fuunaange lesdi ndiin nder hitaande 2003 ngam wallugo lanyol yimɓe lesdi Naajeeriya fuu (ANPP). E hitaande 2004, o salii eɓɓaande Banke mawɗo leydi Najeriya ngam ƴellitde cate bankeeji ɗii e nder cate mawɗe, hakkundeeje e tokoose. Caggal nde laana ndiwoowa yani e Abuja e lewru Oktoobar 2006, ka waɗi ko ina tolnoo e 95 neɗɗo maayi heen, Ugbane ina jeyaa e senateeruuji ƴamooɓe yo ministeer Aviation, Prof. Babalola Borishade, woppu laamu. Manndaa ɗimmo (2007-2011) Ugbane suɓaama kadi e hitaande 2007 ina doga e dow laylaytol PDP. O toɗɗaa ko e goomuuji toppitiiɗi konte laamu, Delta Niiseer, Komiseer ngenndiijo jeytaare woote e Aviation. == E nder jeewte ngam == suɓaade senaateer David Mark ngam wonde hooreejo leydi Senaa, Ugbane ina jogori wonde alteret. E lewru mee 2007, Senaa fellitii ƴeewtaade kuutoragol kaalis keɓaaɗo e Komiseer ngenndiijo woote keeriiɗo. Ugbane, hono hooreejo goomu Senaa ko faati e INEC, ina jokki e wiɗto ngoo kono ina fadi hoore mum e tuumeede wonde o waɗaani ƴeewndo no haanirta nii. E hitaande 2008, Ugbane wonnoo ko e kampaañ ngam haɓaade fenaande e fenaande e nder sekteer laamu e sahaa nde hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, woni laamu (1999–2007). E lewru abriil 2008, Ugbane wonnoo ko tergal e batu ngam ƴellitde e wallitde gollorɗe semmbeeji baɗɗi faayiida e nder leydi Nijeer. E lewru Oktoobar 2008, Ugbane wonnoo ko yeewtanoowo ko faati e ƴellitgol laamu leydi Najeriya e nder batu 9ɓo hitaande kala to Washington, D.C., Amerik. E lewru Duujal 2008, Ugbane mo Kogi Fuɗnaange, ko kañum kadi woni nokku ɗo guwerneer diiwaan Kogi Ibraahiima Idris woni ɗoo, naati e luural hakkunde mum e Senator Smart Adeyemi mo Kogi Hirnaange ngam suɓaade jaagorɗe ummoraade e diiwaan oo. O wi'i noddaango Humphrey Enemakwu Abah ngam jaalorgal lesdi Naajeeriya, ɗum ɗon ƴama kuugal 14 nder dookaaji lesdi Naajeeriya, ko laarani haalaaji lesdi Naajeeriya. Oon lewru Ugbane hokki blok janngirde timmuɗo haa Akademi SS Peter e Paul, Egume nder jiha Kogi. == Komisariyaajo == Komiseriyaa tedduɗo, ministeer ndema e jawdi leydi Kogi lewru feebariyee 2001 haa 2003 Komiseer tedduɗo, ministeer njulaagu, njulaagu e miniraaji tiiɗɗi, diiwaan Kogi oktoobar 2000 haa 2001 Komisinaajo tedduɗo, ministeer sukaaɓe e fijooji, diiwaan Kogi. Abriil 2000 haa oktoobar 2000 Komisinaajo tedduɗo, ministeer jaŋde, diiwaan Kogi. Suwee 1999 haa abriil 2000 == Tuugnorgal == de8y60uavxk5uuet5qg1mq2oqbpd3ry 182851 182850 2026-08-16T09:19:40Z Ilya Discuss 10103 182851 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Nicholas Ugbane // c''' (jibinaa ko 23 Duujal 1953) ko banke, politikyanke Nijeer. O woniino e nder suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya hakkunde hitaande 2003 e hitaande 2011, o woniino suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya to diiwaan Kogi Fuɗnaange leydi Kogi. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi ɓesngu (PDP).<ref name="nassnig">{{cite web|title=Sen. Nicholas Ugbane|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=86|access-date=2009-09-26|publisher=National Assembly of Nigeria}} {{Dead link|date=October 2010|bot=H3llBot}}</ref> Ko adii nde o naatata e golle senaateer, Ugbane wonnoo ko gardiiɗo Republic Bank Limited e Komiseer tedduɗo ngam: Jaŋde, Sukaaɓe e Pijirlooji, Ministeer njulaagu e ndema e jawdi tago. Ɓawo Nikolaa Ugbane jibinaa ko ñalnde 23 lewru Duujal hitaande 1953, to Egume, LGA Dekina, e nder diiwaan Kogi. O heɓi dipoloma makko ko faati e njuɓɓudi njeeygu (kaalis) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria. O wonii fedde nde e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde bankeeji leydi Najeriya. O woniino Senaateer cuɓaaɗo (UNCP) ñalnde 25 abriil 1998. O toɗɗaama Komiseer jaŋde, ndema, njulaagu e njulaagu, sukaaɓe e dingiral ngam diiwaan Kogi. Jaŋde e karallaagal Master e njuɓɓudi njulaagu (MBA-JUIN 1981) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria Njuɓɓudi njulaagu e keɓtinirgal bankeeji e kaalis (Bsc-juin 1975) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria. Tergal gollodiiɗo e Duɗal Annduɓe Njuɓɓudi, Warwickshire, Angalteer (AMIMS-JUIN 1980) Tergal gonngal e fedde toppitiinde bankeeji, to Londres (ACIB-SEPTEMBRE 1981) Tergal kawtal nder Duɗal Njuɓɓudi Naajeeriya (AMNIM-JUIN 1984) Fedde, duɗal bankeeji (FCIB-JUIN 1993) == Golle banke Gardiiɗo == fedde ndee lewru feebariyee 1993 – lewru marse 1994 Banke Republique limtilimtinɗo, Hooreejo biro Lagos == Gardiiɗo gollordu == (Golle) suwee 1989 – lewru Yarkomaa 1993 Lobi Banki Naajeeriya, lesdi Makurdi Benue Hooreejo Division (Koolaaɗo kuuɓal njoɓdi) Eko Banki lesdi Naajeeriya Plc, Lagos Balloowo hooreejo mawɗo Abriil 1988 – Siilo 1988 Banki kawtal lesdi Naajeeriya Plc, Lagos Gardiiɗo mawɗo nokku oo yahri yeeso lewru Siilo 1984 – Abriil 1986 Banki kawtal lesdi Naajeeriya Plc, ofisru lesdi Lagos, Lagos Gardiiɗo mawɗo ballal Oktoobar 1981 – Siilo 1984 Banki lesdi Naajeeriya Plc, suudu mawndu Lagos Annduɗo kaalis Banki njulaagu hakkunde leyɗeele (IMB) e duunde Victoria, Lagos Balloowo hooreejo lewru Siilo 1979 – Suwee 1980 Banki njulaagu Naajeeriya, Lagos Gardiiɗo lewru Siilo 1975 – Noowammbar 1975 Banki arandeere lesdi Naajeeriya Plc, Kano == Golle politik == Senaa Manndaa gadano (2003-2007) Diiwaan Kogi to leydi Najeriya Ugbane suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya ngam wallugo lesdi Naajeeriya fuunaange lesdi ndiin nder hitaande 2003 ngam wallugo lanyol yimɓe lesdi Naajeeriya fuu (ANPP). E hitaande 2004, o salii eɓɓaande Banke mawɗo leydi Najeriya ngam ƴellitde cate bankeeji ɗii e nder cate mawɗe, hakkundeeje e tokoose. Caggal nde laana ndiwoowa yani e Abuja e lewru Oktoobar 2006, ka waɗi ko ina tolnoo e 95 neɗɗo maayi heen, Ugbane ina jeyaa e senateeruuji ƴamooɓe yo ministeer Aviation, Prof. Babalola Borishade, woppu laamu. Manndaa ɗimmo (2007-2011) Ugbane suɓaama kadi e hitaande 2007 ina doga e dow laylaytol PDP. O toɗɗaa ko e goomuuji toppitiiɗi konte laamu, Delta Niiseer, Komiseer ngenndiijo jeytaare woote e Aviation. == E nder jeewte ngam == suɓaade senaateer David Mark ngam wonde hooreejo leydi Senaa, Ugbane ina jogori wonde alteret. E lewru mee 2007, Senaa fellitii ƴeewtaade kuutoragol kaalis keɓaaɗo e Komiseer ngenndiijo woote keeriiɗo. Ugbane, hono hooreejo goomu Senaa ko faati e INEC, ina jokki e wiɗto ngoo kono ina fadi hoore mum e tuumeede wonde o waɗaani ƴeewndo no haanirta nii. E hitaande 2008, Ugbane wonnoo ko e kampaañ ngam haɓaade fenaande e fenaande e nder sekteer laamu e sahaa nde hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, woni laamu (1999–2007). E lewru abriil 2008, Ugbane wonnoo ko tergal e batu ngam ƴellitde e wallitde gollorɗe semmbeeji baɗɗi faayiida e nder leydi Nijeer. E lewru Oktoobar 2008, Ugbane wonnoo ko yeewtanoowo ko faati e ƴellitgol laamu leydi Najeriya e nder batu 9ɓo hitaande kala to Washington, D.C., Amerik. E lewru Duujal 2008, Ugbane mo Kogi Fuɗnaange, ko kañum kadi woni nokku ɗo guwerneer diiwaan Kogi Ibraahiima Idris woni ɗoo, naati e luural hakkunde mum e Senator Smart Adeyemi mo Kogi Hirnaange ngam suɓaade jaagorɗe ummoraade e diiwaan oo. O wi'i noddaango Humphrey Enemakwu Abah ngam jaalorgal lesdi Naajeeriya, ɗum ɗon ƴama kuugal 14 nder dookaaji lesdi Naajeeriya, ko laarani haalaaji lesdi Naajeeriya. Oon lewru Ugbane hokki blok janngirde timmuɗo haa Akademi SS Peter e Paul, Egume nder jiha Kogi. == Komisariyaajo == Komiseriyaa tedduɗo, ministeer ndema e jawdi leydi Kogi lewru feebariyee 2001 haa 2003 Komiseer tedduɗo, ministeer njulaagu, njulaagu e miniraaji tiiɗɗi, diiwaan Kogi oktoobar 2000 haa 2001 Komisinaajo tedduɗo, ministeer sukaaɓe e fijooji, diiwaan Kogi. Abriil 2000 haa oktoobar 2000 Komisinaajo tedduɗo, ministeer jaŋde, diiwaan Kogi. Suwee 1999 haa abriil 2000 == Tuugnorgal == dhgpxoylekz9q8fc94snuhmzd9azhx5 182852 182851 2026-08-16T09:21:39Z Ilya Discuss 10103 182852 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Nicholas Ugbane // c''' (jibinaa ko 23 Duujal 1953) ko banke, politikyanke Nijeer. O woniino e nder suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya hakkunde hitaande 2003 e hitaande 2011, o woniino suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya to diiwaan Kogi Fuɗnaange leydi Kogi. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi ɓesngu (PDP).<ref name="nassnig">{{cite web|title=Sen. Nicholas Ugbane|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=86|access-date=2009-09-26|publisher=National Assembly of Nigeria}} {{Dead link|date=October 2010|bot=H3llBot}}</ref> Ko adii nde o naatata e golle senaateer, Ugbane wonnoo ko gardiiɗo Republic Bank Limited e Komiseer tedduɗo ngam: Jaŋde, Sukaaɓe e Pijirlooji, Ministeer njulaagu e ndema e jawdi tago. Ɓawo Nikolaa Ugbane jibinaa ko ñalnde 23 lewru Duujal hitaande 1953, to Egume, LGA Dekina, e nder diiwaan Kogi.<ref>{{cite web|url=http://www.orjikalu.com/pressdetail.php?start=479|title=Third term: Campaigners short of 22 senators|date=7 May 2006|publisher=Orji Kalu|access-date=2009-09-26|archive-url=https://web.archive.org/web/20110723115956/http://www.orjikalu.com/pressdetail.php?start=479|archive-date=23 July 2011|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.triumphnewspapers.com/archive/WT4110206/bor4112006.htm|date=4 November 2006|title=Borishade out, so what?|publisher=Weekend Triumph|access-date=2009-09-26}}</ref> O heɓi dipoloma makko ko faati e njuɓɓudi njeeygu (kaalis) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria. O wonii fedde nde e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde bankeeji leydi Najeriya. O woniino Senaateer cuɓaaɗo (UNCP) ñalnde 25 abriil 1998. O toɗɗaama Komiseer jaŋde, ndema, njulaagu e njulaagu, sukaaɓe e dingiral ngam diiwaan Kogi. Jaŋde e karallaagal Master e njuɓɓudi njulaagu (MBA-JUIN 1981) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria Njuɓɓudi njulaagu e keɓtinirgal bankeeji e kaalis (Bsc-juin 1975) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria. Tergal gollodiiɗo e Duɗal Annduɓe Njuɓɓudi, Warwickshire, Angalteer (AMIMS-JUIN 1980) Tergal gonngal e fedde toppitiinde bankeeji, to Londres (ACIB-SEPTEMBRE 1981) Tergal kawtal nder Duɗal Njuɓɓudi Naajeeriya (AMNIM-JUIN 1984) Fedde, duɗal bankeeji (FCIB-JUIN 1993) == Golle banke Gardiiɗo == fedde ndee lewru feebariyee 1993 – lewru marse 1994 Banke Republique limtilimtinɗo, Hooreejo biro Lagos == Gardiiɗo gollordu == (Golle) suwee 1989 – lewru Yarkomaa 1993 Lobi Banki Naajeeriya, lesdi Makurdi Benue Hooreejo Division (Koolaaɗo kuuɓal njoɓdi) Eko Banki lesdi Naajeeriya Plc, Lagos Balloowo hooreejo mawɗo Abriil 1988 – Siilo 1988 Banki kawtal lesdi Naajeeriya Plc, Lagos Gardiiɗo mawɗo nokku oo yahri yeeso lewru Siilo 1984 – Abriil 1986 Banki kawtal lesdi Naajeeriya Plc, ofisru lesdi Lagos, Lagos Gardiiɗo mawɗo ballal Oktoobar 1981 – Siilo 1984 Banki lesdi Naajeeriya Plc, suudu mawndu Lagos Annduɗo kaalis Banki njulaagu hakkunde leyɗeele (IMB) e duunde Victoria, Lagos Balloowo hooreejo lewru Siilo 1979 – Suwee 1980 Banki njulaagu Naajeeriya, Lagos Gardiiɗo lewru Siilo 1975 – Noowammbar 1975 Banki arandeere lesdi Naajeeriya Plc, Kano == Golle politik == Senaa Manndaa gadano (2003-2007) Diiwaan Kogi to leydi Najeriya Ugbane suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya ngam wallugo lesdi Naajeeriya fuunaange lesdi ndiin nder hitaande 2003 ngam wallugo lanyol yimɓe lesdi Naajeeriya fuu (ANPP). E hitaande 2004, o salii eɓɓaande Banke mawɗo leydi Najeriya ngam ƴellitde cate bankeeji ɗii e nder cate mawɗe, hakkundeeje e tokoose. Caggal nde laana ndiwoowa yani e Abuja e lewru Oktoobar 2006, ka waɗi ko ina tolnoo e 95 neɗɗo maayi heen, Ugbane ina jeyaa e senateeruuji ƴamooɓe yo ministeer Aviation, Prof. Babalola Borishade, woppu laamu. Manndaa ɗimmo (2007-2011) Ugbane suɓaama kadi e hitaande 2007 ina doga e dow laylaytol PDP. O toɗɗaa ko e goomuuji toppitiiɗi konte laamu, Delta Niiseer, Komiseer ngenndiijo jeytaare woote e Aviation. == E nder jeewte ngam == suɓaade senaateer David Mark ngam wonde hooreejo leydi Senaa, Ugbane ina jogori wonde alteret. E lewru mee 2007, Senaa fellitii ƴeewtaade kuutoragol kaalis keɓaaɗo e Komiseer ngenndiijo woote keeriiɗo. Ugbane, hono hooreejo goomu Senaa ko faati e INEC, ina jokki e wiɗto ngoo kono ina fadi hoore mum e tuumeede wonde o waɗaani ƴeewndo no haanirta nii. E hitaande 2008, Ugbane wonnoo ko e kampaañ ngam haɓaade fenaande e fenaande e nder sekteer laamu e sahaa nde hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, woni laamu (1999–2007). E lewru abriil 2008, Ugbane wonnoo ko tergal e batu ngam ƴellitde e wallitde gollorɗe semmbeeji baɗɗi faayiida e nder leydi Nijeer. E lewru Oktoobar 2008, Ugbane wonnoo ko yeewtanoowo ko faati e ƴellitgol laamu leydi Najeriya e nder batu 9ɓo hitaande kala to Washington, D.C., Amerik. E lewru Duujal 2008, Ugbane mo Kogi Fuɗnaange, ko kañum kadi woni nokku ɗo guwerneer diiwaan Kogi Ibraahiima Idris woni ɗoo, naati e luural hakkunde mum e Senator Smart Adeyemi mo Kogi Hirnaange ngam suɓaade jaagorɗe ummoraade e diiwaan oo. O wi'i noddaango Humphrey Enemakwu Abah ngam jaalorgal lesdi Naajeeriya, ɗum ɗon ƴama kuugal 14 nder dookaaji lesdi Naajeeriya, ko laarani haalaaji lesdi Naajeeriya. Oon lewru Ugbane hokki blok janngirde timmuɗo haa Akademi SS Peter e Paul, Egume nder jiha Kogi. == Komisariyaajo == Komiseriyaa tedduɗo, ministeer ndema e jawdi leydi Kogi lewru feebariyee 2001 haa 2003 Komiseer tedduɗo, ministeer njulaagu, njulaagu e miniraaji tiiɗɗi, diiwaan Kogi oktoobar 2000 haa 2001 Komisinaajo tedduɗo, ministeer sukaaɓe e fijooji, diiwaan Kogi. Abriil 2000 haa oktoobar 2000 Komisinaajo tedduɗo, ministeer jaŋde, diiwaan Kogi. Suwee 1999 haa abriil 2000 == Tuugnorgal == 7c41y66bc33zx2iwczavkp4rfkcm6my 182853 182852 2026-08-16T09:23:16Z Ilya Discuss 10103 182853 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Nicholas Ugbane // c''' (jibinaa ko 23 Duujal 1953) ko banke, politikyanke Nijeer. O woniino e nder suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya hakkunde hitaande 2003 e hitaande 2011, o woniino suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya to diiwaan Kogi Fuɗnaange leydi Kogi. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi ɓesngu (PDP).<ref name="nassnig">{{cite web|title=Sen. Nicholas Ugbane|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=86|access-date=2009-09-26|publisher=National Assembly of Nigeria}} {{Dead link|date=October 2010|bot=H3llBot}}</ref> Ko adii nde o naatata e golle senaateer, Ugbane wonnoo ko gardiiɗo Republic Bank Limited e Komiseer tedduɗo ngam: Jaŋde, Sukaaɓe e Pijirlooji, Ministeer njulaagu e ndema e jawdi tago. Ɓawo Nikolaa Ugbane jibinaa ko ñalnde 23 lewru Duujal hitaande 1953, to Egume, LGA Dekina, e nder diiwaan Kogi.<ref>{{cite web|url=http://www.orjikalu.com/pressdetail.php?start=479|title=Third term: Campaigners short of 22 senators|date=7 May 2006|publisher=Orji Kalu|access-date=2009-09-26|archive-url=https://web.archive.org/web/20110723115956/http://www.orjikalu.com/pressdetail.php?start=479|archive-date=23 July 2011|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.triumphnewspapers.com/archive/WT4110206/bor4112006.htm|date=4 November 2006|title=Borishade out, so what?|publisher=Weekend Triumph|access-date=2009-09-26}}</ref> O heɓi dipoloma makko ko faati e njuɓɓudi njeeygu (kaalis) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria..<ref>{{Cite news|url=http://www.newswatchngr.com/index.php?option=com_content&task=view&id=949&Itemid=47|location=Lagos, Nigeria|title=Another Sordid Affair at the National Assembly|date=17 May 2009|access-date=2009-09-26|newspaper=[[Newswatch (Nigeria)|Newswatch]]}}</ref> O wonii fedde nde e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde bankeeji leydi Najeriya. O woniino Senaateer cuɓaaɗo (UNCP) ñalnde 25 abriil 1998. O toɗɗaama Komiseer jaŋde, ndema, njulaagu e njulaagu, sukaaɓe e dingiral ngam diiwaan Kogi. Jaŋde e karallaagal Master e njuɓɓudi njulaagu (MBA-JUIN 1981) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria Njuɓɓudi njulaagu e keɓtinirgal bankeeji e kaalis (Bsc-juin 1975) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria. Tergal gollodiiɗo e Duɗal Annduɓe Njuɓɓudi, Warwickshire, Angalteer (AMIMS-JUIN 1980) Tergal gonngal e fedde toppitiinde bankeeji, to Londres (ACIB-SEPTEMBRE 1981) Tergal kawtal nder Duɗal Njuɓɓudi Naajeeriya (AMNIM-JUIN 1984) Fedde, duɗal bankeeji (FCIB-JUIN 1993) == Golle banke Gardiiɗo == fedde ndee lewru feebariyee 1993 – lewru marse 1994 Banke Republique limtilimtinɗo, Hooreejo biro Lagos == Gardiiɗo gollordu == (Golle) suwee 1989 – lewru Yarkomaa 1993 Lobi Banki Naajeeriya, lesdi Makurdi Benue Hooreejo Division (Koolaaɗo kuuɓal njoɓdi) Eko Banki lesdi Naajeeriya Plc, Lagos Balloowo hooreejo mawɗo Abriil 1988 – Siilo 1988 Banki kawtal lesdi Naajeeriya Plc, Lagos Gardiiɗo mawɗo nokku oo yahri yeeso lewru Siilo 1984 – Abriil 1986 Banki kawtal lesdi Naajeeriya Plc, ofisru lesdi Lagos, Lagos Gardiiɗo mawɗo ballal Oktoobar 1981 – Siilo 1984 Banki lesdi Naajeeriya Plc, suudu mawndu Lagos Annduɗo kaalis Banki njulaagu hakkunde leyɗeele (IMB) e duunde Victoria, Lagos Balloowo hooreejo lewru Siilo 1979 – Suwee 1980 Banki njulaagu Naajeeriya, Lagos Gardiiɗo lewru Siilo 1975 – Noowammbar 1975 Banki arandeere lesdi Naajeeriya Plc, Kano == Golle politik == Senaa Manndaa gadano (2003-2007) Diiwaan Kogi to leydi Najeriya Ugbane suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya ngam wallugo lesdi Naajeeriya fuunaange lesdi ndiin nder hitaande 2003 ngam wallugo lanyol yimɓe lesdi Naajeeriya fuu (ANPP). E hitaande 2004, o salii eɓɓaande Banke mawɗo leydi Najeriya ngam ƴellitde cate bankeeji ɗii e nder cate mawɗe, hakkundeeje e tokoose. Caggal nde laana ndiwoowa yani e Abuja e lewru Oktoobar 2006, ka waɗi ko ina tolnoo e 95 neɗɗo maayi heen, Ugbane ina jeyaa e senateeruuji ƴamooɓe yo ministeer Aviation, Prof. Babalola Borishade, woppu laamu. Manndaa ɗimmo (2007-2011) Ugbane suɓaama kadi e hitaande 2007 ina doga e dow laylaytol PDP. O toɗɗaa ko e goomuuji toppitiiɗi konte laamu, Delta Niiseer, Komiseer ngenndiijo jeytaare woote e Aviation. == E nder jeewte ngam == suɓaade senaateer David Mark ngam wonde hooreejo leydi Senaa, Ugbane ina jogori wonde alteret. E lewru mee 2007, Senaa fellitii ƴeewtaade kuutoragol kaalis keɓaaɗo e Komiseer ngenndiijo woote keeriiɗo. Ugbane, hono hooreejo goomu Senaa ko faati e INEC, ina jokki e wiɗto ngoo kono ina fadi hoore mum e tuumeede wonde o waɗaani ƴeewndo no haanirta nii. E hitaande 2008, Ugbane wonnoo ko e kampaañ ngam haɓaade fenaande e fenaande e nder sekteer laamu e sahaa nde hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, woni laamu (1999–2007). E lewru abriil 2008, Ugbane wonnoo ko tergal e batu ngam ƴellitde e wallitde gollorɗe semmbeeji baɗɗi faayiida e nder leydi Nijeer. E lewru Oktoobar 2008, Ugbane wonnoo ko yeewtanoowo ko faati e ƴellitgol laamu leydi Najeriya e nder batu 9ɓo hitaande kala to Washington, D.C., Amerik. E lewru Duujal 2008, Ugbane mo Kogi Fuɗnaange, ko kañum kadi woni nokku ɗo guwerneer diiwaan Kogi Ibraahiima Idris woni ɗoo, naati e luural hakkunde mum e Senator Smart Adeyemi mo Kogi Hirnaange ngam suɓaade jaagorɗe ummoraade e diiwaan oo. O wi'i noddaango Humphrey Enemakwu Abah ngam jaalorgal lesdi Naajeeriya, ɗum ɗon ƴama kuugal 14 nder dookaaji lesdi Naajeeriya, ko laarani haalaaji lesdi Naajeeriya. Oon lewru Ugbane hokki blok janngirde timmuɗo haa Akademi SS Peter e Paul, Egume nder jiha Kogi. == Komisariyaajo == Komiseriyaa tedduɗo, ministeer ndema e jawdi leydi Kogi lewru feebariyee 2001 haa 2003 Komiseer tedduɗo, ministeer njulaagu, njulaagu e miniraaji tiiɗɗi, diiwaan Kogi oktoobar 2000 haa 2001 Komisinaajo tedduɗo, ministeer sukaaɓe e fijooji, diiwaan Kogi. Abriil 2000 haa oktoobar 2000 Komisinaajo tedduɗo, ministeer jaŋde, diiwaan Kogi. Suwee 1999 haa abriil 2000 == Tuugnorgal == agsbl5yu5nhj68s6j8kqkmyxq9wtqbw Odion Ugbesia 0 43526 182854 2026-08-16T09:28:14Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Magnus Odion Ugbesia (jibinaa ko 28 lewru Yarkomaa 1949) ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, o suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya nder hitaande 2007 ngam wakiiliijo lesdi Naajeeriya haa lesdi Edo dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). Ɓawo Odion Ugbesia jibinaa ko ñalnde 28 lewru bowte hitaande 1949 to Ubiaja e nder diiwaan Edo. O heɓi BA e ganndal politik to duɗal jaaɓi haaɗtirde Illinois, o heɓi MA e jokkondiral hakkunde leyɗeele to duɗal j..." 182854 wikitext text/x-wiki Magnus Odion Ugbesia (jibinaa ko 28 lewru Yarkomaa 1949) ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, o suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya nder hitaande 2007 ngam wakiiliijo lesdi Naajeeriya haa lesdi Edo dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). Ɓawo Odion Ugbesia jibinaa ko ñalnde 28 lewru bowte hitaande 1949 to Ubiaja e nder diiwaan Edo. O heɓi BA e ganndal politik to duɗal jaaɓi haaɗtirde Illinois, o heɓi MA e jokkondiral hakkunde leyɗeele to duɗal jaaɓi haaɗtirde Northeastern Illinois, to Amerik. Tuggi 1978 fayde 1989, ko o jannginoowo ganndal siyaas to duɗal jaaɓi haaɗtirde Benin. O woni kadi koolaaɗo kuuɓal diiwaan Edo, o woniino kadi tergal e Goomu Wagginoore Politik Hooreejo leydi ndii e dow Delta Niger e nokkuuji goɗɗi peewnirɗi petroŋ. Darnde laamu Ugbesia toɗɗaama Komisinaajo hukuumaaji pamari haa lesdi Edo, ɓaawo man o laati balloowo keeriiɗo haa ministaajo lesdi ndin. O ɓamtaa, o waɗtaa jaagorgal dowla to ministeer geɗe ndernderiije. E lewru sulyee 2003, hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, toɗɗii mo jaagorgal ko feewti e miniraaji. E nder yeewtere nde o waɗi e lewru noowammbar 2003, o hollitii wonde leydi Nijeer ina jogii ngalu keewngu, ina jeyaa heen kaŋŋe, tantalite, barite, kuuraa, e njamndi mboɗeeri. Ɗee geɗe ƴeewtaaka no haanirta nii. Laamu nguu ina joginoo peeje ƴellitaare duuɓi jeeɗiɗi, ina heen ummital Agency Geological Survey, waɗde wiɗto timmungo Geophysique Airborne, e moƴƴinde golle e gollorɗe njulaagu. Miijo teeŋtungo wonnoo ko ustude bonnugol nokkuuji. Laamu ngu ina anniyii laawɗinde golle njulaagu artisanal, jannginde njulaagu nguu e ƴeewtaade golle mum en. Sosiyetee kuuraa leydi Najeriya ina wonnoo e privatiseede, kadi njulaagu caggal leydi ina weltina. Gila lewru Siilo hitaande 2004, Ugbesia ina jogori wonde kanndidaa potɗo wonde guwerneer diiwaan Edo e wooteeji 2007. Ko kanko ɓuri yiɗeede e mawɗo Anthony Anenih, gooto e worɓe ɓurɓe doole e nder diiwaan hee, nde tawnoo ko kanko meeɗi wonde balloowo Anenih e hoore mum. 0f9wtzf3v9vhb1yvuaj1yhb4lj7g6zh 182855 182854 2026-08-16T09:29:18Z Ilya Discuss 10103 182855 wikitext text/x-wiki Magnus Odion Ugbesia (jibinaa ko 28 lewru Yarkomaa 1949) ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, o suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya nder hitaande 2007 ngam wakiiliijo lesdi Naajeeriya haa lesdi Edo dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). Ɓawo Odion Ugbesia jibinaa ko ñalnde 28 lewru bowte hitaande 1949 to Ubiaja e nder diiwaan Edo. O heɓi BA e ganndal politik to duɗal jaaɓi haaɗtirde Illinois, o heɓi MA e jokkondiral hakkunde leyɗeele to duɗal jaaɓi haaɗtirde Northeastern Illinois, to Amerik. Tuggi 1978 fayde 1989, ko o jannginoowo ganndal siyaas to duɗal jaaɓi haaɗtirde Benin. O woni kadi koolaaɗo kuuɓal diiwaan Edo, o woniino kadi tergal e Goomu Wagginoore Politik Hooreejo leydi ndii e dow Delta Niger e nokkuuji goɗɗi peewnirɗi petroŋ. Darnde laamu Ugbesia toɗɗaama Komisinaajo hukuumaaji pamari haa lesdi Edo, ɓaawo man o laati balloowo keeriiɗo haa ministaajo lesdi ndin. O ɓamtaa, o waɗtaa jaagorgal dowla to ministeer geɗe ndernderiije. E lewru sulyee 2003, hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, toɗɗii mo jaagorgal ko feewti e miniraaji. E nder yeewtere nde o waɗi e lewru noowammbar 2003, o hollitii wonde leydi Nijeer ina jogii ngalu keewngu, ina jeyaa heen kaŋŋe, tantalite, barite, kuuraa, e njamndi mboɗeeri. Ɗee geɗe ƴeewtaaka no haanirta nii. Laamu nguu ina joginoo peeje ƴellitaare duuɓi jeeɗiɗi, ina heen ummital Agency Geological Survey, waɗde wiɗto timmungo Geophysique Airborne, e moƴƴinde golle e gollorɗe njulaagu. Miijo teeŋtungo wonnoo ko ustude bonnugol nokkuuji. Laamu ngu ina anniyii laawɗinde golle njulaagu artisanal, jannginde njulaagu nguu e ƴeewtaade golle mum en. Sosiyetee kuuraa leydi Najeriya ina wonnoo e privatiseede, kadi njulaagu caggal leydi ina weltina. Gila lewru Siilo hitaande 2004, Ugbesia ina jogori wonde kanndidaa potɗo wonde guwerneer diiwaan Edo e wooteeji 2007. Ko kanko ɓuri yiɗeede e mawɗo Anthony Anenih, gooto e worɓe ɓurɓe doole e nder diiwaan hee, nde tawnoo ko kanko meeɗi wonde balloowo Anenih e hoore mum. E lewru desammbar 2007, ɓiyiiko debbo biyeteeɗo Omozuwa resi Iriaobe Anenih ɓiy Chief Tony Anenih. Kono hooreejo leydi Obasanjo hollitii wonde porfeseer Oserheimen Osunbor, ɓiy-yumma debbo mum Stella, maa won kanndidaa guwerneer PDP. Golle Senaa Ugbesia (Ighalo) suɓaama nder Senaa ngam Edo Cakaare nder lewru Abriil 2007 ngam lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). O toɗɗaa ko e goomuuji golle, golle e ƴellitaare, konu weeyo, konu ndiyam, peewnugol ngenndi e kaayitaaji ngenndiiji e yimɓe. E lewru sulyee 2009, Ugbesia itti luulndaare mum e noddaango hooreejo leydi Umaru Yar'Adua, Jude Ise-Idehen mo Kongres Action (AC), ngam wonde Komiseer lomtotooɗo Dowla Edo e nder Yiilirde Komiseer Ƴellitaare Delta Niiseer (NDDC), hay so tawii noon gollodiiɗo makko senaateer Ehigie Uzamere mo luulndo Sud. E lewru noowammbar 2009, Ugbesia siftinii golle ɗe o waɗi e nder senaateer ngam daɗndude eɓɓaaɗe e nder diiwaan makko senaateer. Ina jeyaa heen eɓɓaande ndiyam diiwaan Ishan worgo, golle e laawol Ebu-Ahia-Asaba, nokku cellal gadano mo leɗɗe e kaɓirɗe safaara e ɓuuɓri, kontraaji ngam haɓaade mborosaaji, ndiyam ndema to Ilushi e peeje ngam ustude baasal e nder gure. Ugbesia dañii nafoore ngam suɓaade hooreejo leydi Edo Central e dow laylaytol PDP e nder wooteeji lewru abriil 2011. Tuugnorgal 13v52m941eak49xde19tru3vkt4ci29 182856 182855 2026-08-16T09:29:42Z Ilya Discuss 10103 182856 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Magnus Odion Ugbesia (jibinaa ko 28 lewru Yarkomaa 1949) ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, o suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya nder hitaande 2007 ngam wakiiliijo lesdi Naajeeriya haa lesdi Edo dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). Ɓawo Odion Ugbesia jibinaa ko ñalnde 28 lewru bowte hitaande 1949 to Ubiaja e nder diiwaan Edo. O heɓi BA e ganndal politik to duɗal jaaɓi haaɗtirde Illinois, o heɓi MA e jokkondiral hakkunde leyɗeele to duɗal jaaɓi haaɗtirde Northeastern Illinois, to Amerik. Tuggi 1978 fayde 1989, ko o jannginoowo ganndal siyaas to duɗal jaaɓi haaɗtirde Benin. O woni kadi koolaaɗo kuuɓal diiwaan Edo, o woniino kadi tergal e Goomu Wagginoore Politik Hooreejo leydi ndii e dow Delta Niger e nokkuuji goɗɗi peewnirɗi petroŋ. Darnde laamu Ugbesia toɗɗaama Komisinaajo hukuumaaji pamari haa lesdi Edo, ɓaawo man o laati balloowo keeriiɗo haa ministaajo lesdi ndin. O ɓamtaa, o waɗtaa jaagorgal dowla to ministeer geɗe ndernderiije. E lewru sulyee 2003, hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, toɗɗii mo jaagorgal ko feewti e miniraaji. E nder yeewtere nde o waɗi e lewru noowammbar 2003, o hollitii wonde leydi Nijeer ina jogii ngalu keewngu, ina jeyaa heen kaŋŋe, tantalite, barite, kuuraa, e njamndi mboɗeeri. Ɗee geɗe ƴeewtaaka no haanirta nii. Laamu nguu ina joginoo peeje ƴellitaare duuɓi jeeɗiɗi, ina heen ummital Agency Geological Survey, waɗde wiɗto timmungo Geophysique Airborne, e moƴƴinde golle e gollorɗe njulaagu. Miijo teeŋtungo wonnoo ko ustude bonnugol nokkuuji. Laamu ngu ina anniyii laawɗinde golle njulaagu artisanal, jannginde njulaagu nguu e ƴeewtaade golle mum en. Sosiyetee kuuraa leydi Najeriya ina wonnoo e privatiseede, kadi njulaagu caggal leydi ina weltina. Gila lewru Siilo hitaande 2004, Ugbesia ina jogori wonde kanndidaa potɗo wonde guwerneer diiwaan Edo e wooteeji 2007. Ko kanko ɓuri yiɗeede e mawɗo Anthony Anenih, gooto e worɓe ɓurɓe doole e nder diiwaan hee, nde tawnoo ko kanko meeɗi wonde balloowo Anenih e hoore mum. E lewru desammbar 2007, ɓiyiiko debbo biyeteeɗo Omozuwa resi Iriaobe Anenih ɓiy Chief Tony Anenih. Kono hooreejo leydi Obasanjo hollitii wonde porfeseer Oserheimen Osunbor, ɓiy-yumma debbo mum Stella, maa won kanndidaa guwerneer PDP. Golle Senaa Ugbesia (Ighalo) suɓaama nder Senaa ngam Edo Cakaare nder lewru Abriil 2007 ngam lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). O toɗɗaa ko e goomuuji golle, golle e ƴellitaare, konu weeyo, konu ndiyam, peewnugol ngenndi e kaayitaaji ngenndiiji e yimɓe. E lewru sulyee 2009, Ugbesia itti luulndaare mum e noddaango hooreejo leydi Umaru Yar'Adua, Jude Ise-Idehen mo Kongres Action (AC), ngam wonde Komiseer lomtotooɗo Dowla Edo e nder Yiilirde Komiseer Ƴellitaare Delta Niiseer (NDDC), hay so tawii noon gollodiiɗo makko senaateer Ehigie Uzamere mo luulndo Sud. E lewru noowammbar 2009, Ugbesia siftinii golle ɗe o waɗi e nder senaateer ngam daɗndude eɓɓaaɗe e nder diiwaan makko senaateer. Ina jeyaa heen eɓɓaande ndiyam diiwaan Ishan worgo, golle e laawol Ebu-Ahia-Asaba, nokku cellal gadano mo leɗɗe e kaɓirɗe safaara e ɓuuɓri, kontraaji ngam haɓaade mborosaaji, ndiyam ndema to Ilushi e peeje ngam ustude baasal e nder gure. Ugbesia dañii nafoore ngam suɓaade hooreejo leydi Edo Central e dow laylaytol PDP e nder wooteeji lewru abriil 2011. Tuugnorgal 7u3pbo1tf494i0pumgv5gfuiqxin1mr 182857 182856 2026-08-16T09:32:36Z Ilya Discuss 10103 182857 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Magnus Odion Ugbesia''' (jibinaa ko 28 lewru Yarkomaa 1949) ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, o suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya nder hitaande 2007 ngam wakiiliijo lesdi Naajeeriya haa lesdi Edo dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). Ɓawo Odion Ugbesia jibinaa ko ñalnde 28 lewru bowte hitaande 1949 to Ubiaja e nder diiwaan Edo. O heɓi BA e ganndal politik to duɗal jaaɓi haaɗtirde Illinois, o heɓi MA e jokkondiral hakkunde leyɗeele to duɗal jaaɓi haaɗtirde Northeastern Illinois, to Amerik. Tuggi 1978 fayde 1989, ko o jannginoowo ganndal siyaas to duɗal jaaɓi haaɗtirde Benin. O woni kadi koolaaɗo kuuɓal diiwaan Edo, o woniino kadi tergal e Goomu Wagginoore Politik Hooreejo leydi ndii e dow Delta Niger e nokkuuji goɗɗi peewnirɗi petroŋ. Darnde laamu Ugbesia toɗɗaama Komisinaajo hukuumaaji pamari haa lesdi Edo, ɓaawo man o laati balloowo keeriiɗo haa ministaajo lesdi ndin. O ɓamtaa, o waɗtaa jaagorgal dowla to ministeer geɗe ndernderiije. E lewru sulyee 2003, hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, toɗɗii mo jaagorgal ko feewti e miniraaji. E nder yeewtere nde o waɗi e lewru noowammbar 2003, o hollitii wonde leydi Nijeer ina jogii ngalu keewngu, ina jeyaa heen kaŋŋe, tantalite, barite, kuuraa, e njamndi mboɗeeri. Ɗee geɗe ƴeewtaaka no haanirta nii. Laamu nguu ina joginoo peeje ƴellitaare duuɓi jeeɗiɗi, ina heen ummital Agency Geological Survey, waɗde wiɗto timmungo Geophysique Airborne, e moƴƴinde golle e gollorɗe njulaagu. Miijo teeŋtungo wonnoo ko ustude bonnugol nokkuuji. Laamu ngu ina anniyii laawɗinde golle njulaagu artisanal, jannginde njulaagu nguu e ƴeewtaade == golle mum en. == Sosiyetee kuuraa leydi Najeriya ina wonnoo e privatiseede, kadi njulaagu caggal leydi ina weltina. Gila lewru Siilo hitaande 2004, Ugbesia ina jogori wonde kanndidaa potɗo wonde guwerneer diiwaan Edo e wooteeji 2007. Ko kanko ɓuri yiɗeede e mawɗo Anthony Anenih, gooto e worɓe ɓurɓe doole e nder diiwaan hee, nde tawnoo ko kanko meeɗi wonde balloowo Anenih e hoore mum. E lewru desammbar 2007, ɓiyiiko debbo biyeteeɗo Omozuwa resi Iriaobe Anenih ɓiy Chief Tony Anenih. Kono hooreejo leydi Obasanjo hollitii wonde porfeseer Oserheimen Osunbor, ɓiy-yumma debbo mum Stella, maa won kanndidaa guwerneer PDP. == Golle Senaa == Ugbesia (Ighalo) suɓaama nder Senaa ngam Edo Cakaare nder lewru Abriil 2007 ngam lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). O toɗɗaa ko e goomuuji golle, golle e ƴellitaare, konu weeyo, konu ndiyam, peewnugol ngenndi e kaayitaaji ngenndiiji e yimɓe. E lewru sulyee 2009, Ugbesia itti luulndaare mum e noddaango hooreejo leydi Umaru Yar'Adua, Jude Ise-Idehen mo Kongres Action (AC), ngam wonde Komiseer lomtotooɗo Dowla Edo e nder Yiilirde Komiseer Ƴellitaare Delta Niiseer (NDDC), hay so tawii noon gollodiiɗo makko senaateer Ehigie Uzamere mo luulndo Sud. E lewru noowammbar 2009, Ugbesia siftinii golle ɗe o waɗi e nder senaateer ngam daɗndude eɓɓaaɗe e nder diiwaan makko senaateer. Ina jeyaa heen eɓɓaande ndiyam diiwaan Ishan worgo, golle e laawol Ebu-Ahia-Asaba, nokku cellal gadano mo leɗɗe e kaɓirɗe safaara e ɓuuɓri, kontraaji ngam haɓaade mborosaaji, ndiyam ndema to Ilushi e peeje ngam ustude baasal e nder gure. Ugbesia dañii nafoore ngam suɓaade hooreejo leydi Edo Central e dow laylaytol PDP e nder wooteeji lewru abriil 2011. == Tuugnorgal == rs5vsh62j7y3jea2nyhwjp14dppjfn0 182858 182857 2026-08-16T09:33:24Z Ilya Discuss 10103 182858 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Magnus Odion Ugbesia''' (jibinaa ko 28 lewru Yarkomaa 1949) ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, o suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya nder hitaande 2007 ngam wakiiliijo lesdi Naajeeriya haa lesdi Edo dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP)..<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=52|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303203055/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=52|url-status=dead|archive-date=2016-03-03|title=Sen. Odion M. Ugbesia|publisher=National Assembly of Nigeria|access-date=2009-11-27}}</ref> Ɓawo Odion Ugbesia jibinaa ko ñalnde 28 lewru bowte hitaande 1949 to Ubiaja e nder diiwaan Edo. O heɓi BA e ganndal politik to duɗal jaaɓi haaɗtirde Illinois, o heɓi MA e jokkondiral hakkunde leyɗeele to duɗal jaaɓi haaɗtirde Northeastern Illinois, to Amerik. Tuggi 1978 fayde 1989, ko o jannginoowo ganndal siyaas to duɗal jaaɓi haaɗtirde Benin. O woni kadi koolaaɗo kuuɓal diiwaan Edo, o woniino kadi tergal e Goomu Wagginoore Politik Hooreejo leydi ndii e dow Delta Niger e nokkuuji goɗɗi peewnirɗi petroŋ. Darnde laamu Ugbesia toɗɗaama Komisinaajo hukuumaaji pamari haa lesdi Edo, ɓaawo man o laati balloowo keeriiɗo haa ministaajo lesdi ndin. O ɓamtaa, o waɗtaa jaagorgal dowla to ministeer geɗe ndernderiije. E lewru sulyee 2003, hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, toɗɗii mo jaagorgal ko feewti e miniraaji. E nder yeewtere nde o waɗi e lewru noowammbar 2003, o hollitii wonde leydi Nijeer ina jogii ngalu keewngu, ina jeyaa heen kaŋŋe, tantalite, barite, kuuraa, e njamndi mboɗeeri. Ɗee geɗe ƴeewtaaka no haanirta nii. Laamu nguu ina joginoo peeje ƴellitaare duuɓi jeeɗiɗi, ina heen ummital Agency Geological Survey, waɗde wiɗto timmungo Geophysique Airborne, e moƴƴinde golle e gollorɗe njulaagu. Miijo teeŋtungo wonnoo ko ustude bonnugol nokkuuji. Laamu ngu ina anniyii laawɗinde golle njulaagu artisanal, jannginde njulaagu nguu e ƴeewtaade == golle mum en. == Sosiyetee kuuraa leydi Najeriya ina wonnoo e privatiseede, kadi njulaagu caggal leydi ina weltina. Gila lewru Siilo hitaande 2004, Ugbesia ina jogori wonde kanndidaa potɗo wonde guwerneer diiwaan Edo e wooteeji 2007. Ko kanko ɓuri yiɗeede e mawɗo Anthony Anenih, gooto e worɓe ɓurɓe doole e nder diiwaan hee, nde tawnoo ko kanko meeɗi wonde balloowo Anenih e hoore mum. E lewru desammbar 2007, ɓiyiiko debbo biyeteeɗo Omozuwa resi Iriaobe Anenih ɓiy Chief Tony Anenih. Kono hooreejo leydi Obasanjo hollitii wonde porfeseer Oserheimen Osunbor, ɓiy-yumma debbo mum Stella, maa won kanndidaa guwerneer PDP. == Golle Senaa == Ugbesia (Ighalo) suɓaama nder Senaa ngam Edo Cakaare nder lewru Abriil 2007 ngam lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). O toɗɗaa ko e goomuuji golle, golle e ƴellitaare, konu weeyo, konu ndiyam, peewnugol ngenndi e kaayitaaji ngenndiiji e yimɓe. E lewru sulyee 2009, Ugbesia itti luulndaare mum e noddaango hooreejo leydi Umaru Yar'Adua, Jude Ise-Idehen mo Kongres Action (AC), ngam wonde Komiseer lomtotooɗo Dowla Edo e nder Yiilirde Komiseer Ƴellitaare Delta Niiseer (NDDC), hay so tawii noon gollodiiɗo makko senaateer Ehigie Uzamere mo luulndo Sud. E lewru noowammbar 2009, Ugbesia siftinii golle ɗe o waɗi e nder senaateer ngam daɗndude eɓɓaaɗe e nder diiwaan makko senaateer. Ina jeyaa heen eɓɓaande ndiyam diiwaan Ishan worgo, golle e laawol Ebu-Ahia-Asaba, nokku cellal gadano mo leɗɗe e kaɓirɗe safaara e ɓuuɓri, kontraaji ngam haɓaade mborosaaji, ndiyam ndema to Ilushi e peeje ngam ustude baasal e nder gure. Ugbesia dañii nafoore ngam suɓaade hooreejo leydi Edo Central e dow laylaytol PDP e nder wooteeji lewru abriil 2011. == Tuugnorgal == t4be5d0d7xcvlmyr5xwznnbjj85atl1 182859 182858 2026-08-16T09:35:09Z Ilya Discuss 10103 182859 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Magnus Odion Ugbesia''' (jibinaa ko 28 lewru Yarkomaa 1949) ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, o suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya nder hitaande 2007 ngam wakiiliijo lesdi Naajeeriya haa lesdi Edo dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP)..<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=52|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303203055/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=52|url-status=dead|archive-date=2016-03-03|title=Sen. Odion M. Ugbesia|publisher=National Assembly of Nigeria|access-date=2009-11-27}}</ref> Ɓawo Odion Ugbesia jibinaa ko ñalnde 28 lewru bowte hitaande 1949 to Ubiaja e nder diiwaan Edo. O heɓi BA e ganndal politik to duɗal jaaɓi haaɗtirde Illinois, o heɓi MA e jokkondiral hakkunde leyɗeele to duɗal jaaɓi haaɗtirde Northeastern Illinois, to Amerik..<ref>{{Cite news|date=2023-05-12|title=David Jemibewon, Chris Adighije: Where are they now?|url=https://blueprint.ng/david-jemibewon-chris-adighije-where-are-they-now/|location=Abuja, Nigeria|access-date=2026-06-13|language=en-US|newspaper=[[Blueprint (newspaper)|Blueprint]]}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.nigeriafirst.org/docs/ministers_profiles.htm|title=Ministers: A Biographical Summary|work=Nigeria First|access-date=2009-11-27|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20060721044351/http://www.nigeriafirst.org/docs/ministers_profiles.htm|archive-date=2006-07-21}}</ref> Tuggi 1978 fayde 1989, ko o jannginoowo ganndal siyaas to duɗal jaaɓi haaɗtirde Benin. O woni kadi koolaaɗo kuuɓal diiwaan Edo, o woniino kadi tergal e Goomu Wagginoore Politik Hooreejo leydi ndii e dow Delta Niger e nokkuuji goɗɗi peewnirɗi petroŋ. Darnde laamu Ugbesia toɗɗaama Komisinaajo hukuumaaji pamari haa lesdi Edo, ɓaawo man o laati balloowo keeriiɗo haa ministaajo lesdi ndin. O ɓamtaa, o waɗtaa jaagorgal dowla to ministeer geɗe ndernderiije. E lewru sulyee 2003, hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, toɗɗii mo jaagorgal ko feewti e miniraaji. E nder yeewtere nde o waɗi e lewru noowammbar 2003, o hollitii wonde leydi Nijeer ina jogii ngalu keewngu, ina jeyaa heen kaŋŋe, tantalite, barite, kuuraa, e njamndi mboɗeeri. Ɗee geɗe ƴeewtaaka no haanirta nii. Laamu nguu ina joginoo peeje ƴellitaare duuɓi jeeɗiɗi, ina heen ummital Agency Geological Survey, waɗde wiɗto timmungo Geophysique Airborne, e moƴƴinde golle e gollorɗe njulaagu. Miijo teeŋtungo wonnoo ko ustude bonnugol nokkuuji. Laamu ngu ina anniyii laawɗinde golle njulaagu artisanal, jannginde njulaagu nguu e ƴeewtaade == golle mum en. == Sosiyetee kuuraa leydi Najeriya ina wonnoo e privatiseede, kadi njulaagu caggal leydi ina weltina. Gila lewru Siilo hitaande 2004, Ugbesia ina jogori wonde kanndidaa potɗo wonde guwerneer diiwaan Edo e wooteeji 2007. Ko kanko ɓuri yiɗeede e mawɗo Anthony Anenih, gooto e worɓe ɓurɓe doole e nder diiwaan hee, nde tawnoo ko kanko meeɗi wonde balloowo Anenih e hoore mum. E lewru desammbar 2007, ɓiyiiko debbo biyeteeɗo Omozuwa resi Iriaobe Anenih ɓiy Chief Tony Anenih. Kono hooreejo leydi Obasanjo hollitii wonde porfeseer Oserheimen Osunbor, ɓiy-yumma debbo mum Stella, maa won kanndidaa guwerneer PDP. == Golle Senaa == Ugbesia (Ighalo) suɓaama nder Senaa ngam Edo Cakaare nder lewru Abriil 2007 ngam lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). O toɗɗaa ko e goomuuji golle, golle e ƴellitaare, konu weeyo, konu ndiyam, peewnugol ngenndi e kaayitaaji ngenndiiji e yimɓe. E lewru sulyee 2009, Ugbesia itti luulndaare mum e noddaango hooreejo leydi Umaru Yar'Adua, Jude Ise-Idehen mo Kongres Action (AC), ngam wonde Komiseer lomtotooɗo Dowla Edo e nder Yiilirde Komiseer Ƴellitaare Delta Niiseer (NDDC), hay so tawii noon gollodiiɗo makko senaateer Ehigie Uzamere mo luulndo Sud. E lewru noowammbar 2009, Ugbesia siftinii golle ɗe o waɗi e nder senaateer ngam daɗndude eɓɓaaɗe e nder diiwaan makko senaateer. Ina jeyaa heen eɓɓaande ndiyam diiwaan Ishan worgo, golle e laawol Ebu-Ahia-Asaba, nokku cellal gadano mo leɗɗe e kaɓirɗe safaara e ɓuuɓri, kontraaji ngam haɓaade mborosaaji, ndiyam ndema to Ilushi e peeje ngam ustude baasal e nder gure. Ugbesia dañii nafoore ngam suɓaade hooreejo leydi Edo Central e dow laylaytol PDP e nder wooteeji lewru abriil 2011. == Tuugnorgal == chdkyye38by69hfr7wcuunpcfb9os40 182860 182859 2026-08-16T09:36:15Z Ilya Discuss 10103 182860 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Magnus Odion Ugbesia''' (jibinaa ko 28 lewru Yarkomaa 1949) ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, o suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya nder hitaande 2007 ngam wakiiliijo lesdi Naajeeriya haa lesdi Edo dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP)..<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=52|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303203055/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=52|url-status=dead|archive-date=2016-03-03|title=Sen. Odion M. Ugbesia|publisher=National Assembly of Nigeria|access-date=2009-11-27}}</ref> Ɓawo Odion Ugbesia jibinaa ko ñalnde 28 lewru bowte hitaande 1949 to Ubiaja e nder diiwaan Edo. O heɓi BA e ganndal politik to duɗal jaaɓi haaɗtirde Illinois, o heɓi MA e jokkondiral hakkunde leyɗeele to duɗal jaaɓi haaɗtirde Northeastern Illinois, to Amerik..<ref>{{Cite news|date=2023-05-12|title=David Jemibewon, Chris Adighije: Where are they now?|url=https://blueprint.ng/david-jemibewon-chris-adighije-where-are-they-now/|location=Abuja, Nigeria|access-date=2026-06-13|language=en-US|newspaper=[[Blueprint (newspaper)|Blueprint]]}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.nigeriafirst.org/docs/ministers_profiles.htm|title=Ministers: A Biographical Summary|work=Nigeria First|access-date=2009-11-27|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20060721044351/http://www.nigeriafirst.org/docs/ministers_profiles.htm|archive-date=2006-07-21}}</ref> Tuggi 1978 fayde 1989, ko o jannginoowo ganndal siyaas to duɗal jaaɓi haaɗtirde Benin. O woni kadi koolaaɗo kuuɓal diiwaan Edo, o woniino kadi tergal e Goomu Wagginoore Politik Hooreejo leydi ndii e dow Delta Niger e nokkuuji goɗɗi peewnirɗi petroŋ. Darnde laamu Ugbesia toɗɗaama Komisinaajo hukuumaaji pamari haa lesdi Edo, ɓaawo man o laati balloowo keeriiɗo haa ministaajo lesdi ndin.<ref name="winne">{{cite web|url=http://www.winne.com/africa/nigeria/topinterviews/2004/ugbesia.php|title=Interview With: Elder Odion M. Ugbesia, Honourable Minister of Solid Minerals Development|date=13 November 2003|agency=World Investment News|access-date=2009-11-27}}</ref> O ɓamtaa, o waɗtaa jaagorgal dowla to ministeer geɗe ndernderiije. E lewru sulyee 2003, hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, toɗɗii mo jaagorgal ko feewti e miniraaji. E nder yeewtere nde o waɗi e lewru noowammbar 2003, o hollitii wonde leydi Nijeer ina jogii ngalu keewngu, ina jeyaa heen kaŋŋe, tantalite, barite, kuuraa, e njamndi mboɗeeri. Ɗee geɗe ƴeewtaaka no haanirta nii. Laamu nguu ina joginoo peeje ƴellitaare duuɓi jeeɗiɗi, ina heen ummital Agency Geological Survey, waɗde wiɗto timmungo Geophysique Airborne, e moƴƴinde golle e gollorɗe njulaagu. Miijo teeŋtungo wonnoo ko ustude bonnugol nokkuuji. Laamu ngu ina anniyii laawɗinde golle njulaagu artisanal, jannginde njulaagu nguu e ƴeewtaade == golle mum en. == Sosiyetee kuuraa leydi Najeriya ina wonnoo e privatiseede, kadi njulaagu caggal leydi ina weltina. Gila lewru Siilo hitaande 2004, Ugbesia ina jogori wonde kanndidaa potɗo wonde guwerneer diiwaan Edo e wooteeji 2007. Ko kanko ɓuri yiɗeede e mawɗo Anthony Anenih, gooto e worɓe ɓurɓe doole e nder diiwaan hee, nde tawnoo ko kanko meeɗi wonde balloowo Anenih e hoore mum. E lewru desammbar 2007, ɓiyiiko debbo biyeteeɗo Omozuwa resi Iriaobe Anenih ɓiy Chief Tony Anenih. Kono hooreejo leydi Obasanjo hollitii wonde porfeseer Oserheimen Osunbor, ɓiy-yumma debbo mum Stella, maa won kanndidaa guwerneer PDP. == Golle Senaa == Ugbesia (Ighalo) suɓaama nder Senaa ngam Edo Cakaare nder lewru Abriil 2007 ngam lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). O toɗɗaa ko e goomuuji golle, golle e ƴellitaare, konu weeyo, konu ndiyam, peewnugol ngenndi e kaayitaaji ngenndiiji e yimɓe. E lewru sulyee 2009, Ugbesia itti luulndaare mum e noddaango hooreejo leydi Umaru Yar'Adua, Jude Ise-Idehen mo Kongres Action (AC), ngam wonde Komiseer lomtotooɗo Dowla Edo e nder Yiilirde Komiseer Ƴellitaare Delta Niiseer (NDDC), hay so tawii noon gollodiiɗo makko senaateer Ehigie Uzamere mo luulndo Sud. E lewru noowammbar 2009, Ugbesia siftinii golle ɗe o waɗi e nder senaateer ngam daɗndude eɓɓaaɗe e nder diiwaan makko senaateer. Ina jeyaa heen eɓɓaande ndiyam diiwaan Ishan worgo, golle e laawol Ebu-Ahia-Asaba, nokku cellal gadano mo leɗɗe e kaɓirɗe safaara e ɓuuɓri, kontraaji ngam haɓaade mborosaaji, ndiyam ndema to Ilushi e peeje ngam ustude baasal e nder gure. Ugbesia dañii nafoore ngam suɓaade hooreejo leydi Edo Central e dow laylaytol PDP e nder wooteeji lewru abriil 2011. == Tuugnorgal == skwenp2sses2s1yk65si32twkhwm85a 182861 182860 2026-08-16T09:38:09Z Ilya Discuss 10103 182861 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Magnus Odion Ugbesia''' (jibinaa ko 28 lewru Yarkomaa 1949) ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, o suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya nder hitaande 2007 ngam wakiiliijo lesdi Naajeeriya haa lesdi Edo dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP)..<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=52|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303203055/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=52|url-status=dead|archive-date=2016-03-03|title=Sen. Odion M. Ugbesia|publisher=National Assembly of Nigeria|access-date=2009-11-27}}</ref> Ɓawo Odion Ugbesia jibinaa ko ñalnde 28 lewru bowte hitaande 1949 to Ubiaja e nder diiwaan Edo. O heɓi BA e ganndal politik to duɗal jaaɓi haaɗtirde Illinois, o heɓi MA e jokkondiral hakkunde leyɗeele to duɗal jaaɓi haaɗtirde Northeastern Illinois, to Amerik..<ref>{{Cite news|date=2023-05-12|title=David Jemibewon, Chris Adighije: Where are they now?|url=https://blueprint.ng/david-jemibewon-chris-adighije-where-are-they-now/|location=Abuja, Nigeria|access-date=2026-06-13|language=en-US|newspaper=[[Blueprint (newspaper)|Blueprint]]}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.nigeriafirst.org/docs/ministers_profiles.htm|title=Ministers: A Biographical Summary|work=Nigeria First|access-date=2009-11-27|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20060721044351/http://www.nigeriafirst.org/docs/ministers_profiles.htm|archive-date=2006-07-21}}</ref> Tuggi 1978 fayde 1989, ko o jannginoowo ganndal siyaas to duɗal jaaɓi haaɗtirde Benin. O woni kadi koolaaɗo kuuɓal diiwaan Edo, o woniino kadi tergal e Goomu Wagginoore Politik Hooreejo leydi ndii e dow Delta Niger e nokkuuji goɗɗi peewnirɗi petroŋ. Darnde laamu Ugbesia toɗɗaama Komisinaajo hukuumaaji pamari haa lesdi Edo, ɓaawo man o laati balloowo keeriiɗo haa ministaajo lesdi ndin.<ref name="winne">{{cite web|url=http://www.winne.com/africa/nigeria/topinterviews/2004/ugbesia.php|title=Interview With: Elder Odion M. Ugbesia, Honourable Minister of Solid Minerals Development|date=13 November 2003|agency=World Investment News|access-date=2009-11-27}}</ref> O ɓamtaa, o waɗtaa jaagorgal dowla to ministeer geɗe ndernderiije. E lewru sulyee 2003, hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, toɗɗii mo jaagorgal ko feewti e miniraaji..<ref>{{cite web|url=https://news.biafranigeriaworld.com/archive/2004/jul/30/049.html|title=Edo 2007: The battle ahead|last=Okhiria|first=Peter|date=30 July 2004|agency=BNW News|access-date=2009-11-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20120219192025/https://news.biafranigeriaworld.com/archive/2004/jul/30/049.html|archive-date=2012-02-19|url-status=usurped}}</ref>.<ref>{{cite news|url=https://www.sunnewsonline.com/webpages/news/national/2007/apr/08/national-08-04-2007-01.htm|location=Lagos, Nigeria|title=Candidates to beat|last=Mumuni|first=Mikail|date=8 April 2007|access-date=2009-11-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20070715210417/https://www.sunnewsonline.com/webpages/news/national/2007/apr/08/national-08-04-2007-01.htm|archive-date=2007-07-15|url-status=dead|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]}}</ref> E nder yeewtere nde o waɗi e lewru noowammbar 2003, o hollitii wonde leydi Nijeer ina jogii ngalu keewngu, ina jeyaa heen kaŋŋe, tantalite, barite, kuuraa, e njamndi mboɗeeri. Ɗee geɗe ƴeewtaaka no haanirta nii. Laamu nguu ina joginoo peeje ƴellitaare duuɓi jeeɗiɗi, ina heen ummital Agency Geological Survey, waɗde wiɗto timmungo Geophysique Airborne, e moƴƴinde golle e gollorɗe njulaagu. Miijo teeŋtungo wonnoo ko ustude bonnugol nokkuuji. Laamu ngu ina anniyii laawɗinde golle njulaagu artisanal, jannginde njulaagu nguu e ƴeewtaade == golle mum en. == Sosiyetee kuuraa leydi Najeriya ina wonnoo e privatiseede, kadi njulaagu caggal leydi ina weltina. Gila lewru Siilo hitaande 2004, Ugbesia ina jogori wonde kanndidaa potɗo wonde guwerneer diiwaan Edo e wooteeji 2007. Ko kanko ɓuri yiɗeede e mawɗo Anthony Anenih, gooto e worɓe ɓurɓe doole e nder diiwaan hee, nde tawnoo ko kanko meeɗi wonde balloowo Anenih e hoore mum. E lewru desammbar 2007, ɓiyiiko debbo biyeteeɗo Omozuwa resi Iriaobe Anenih ɓiy Chief Tony Anenih. Kono hooreejo leydi Obasanjo hollitii wonde porfeseer Oserheimen Osunbor, ɓiy-yumma debbo mum Stella, maa won kanndidaa guwerneer PDP. == Golle Senaa == Ugbesia (Ighalo) suɓaama nder Senaa ngam Edo Cakaare nder lewru Abriil 2007 ngam lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). O toɗɗaa ko e goomuuji golle, golle e ƴellitaare, konu weeyo, konu ndiyam, peewnugol ngenndi e kaayitaaji ngenndiiji e yimɓe. E lewru sulyee 2009, Ugbesia itti luulndaare mum e noddaango hooreejo leydi Umaru Yar'Adua, Jude Ise-Idehen mo Kongres Action (AC), ngam wonde Komiseer lomtotooɗo Dowla Edo e nder Yiilirde Komiseer Ƴellitaare Delta Niiseer (NDDC), hay so tawii noon gollodiiɗo makko senaateer Ehigie Uzamere mo luulndo Sud. E lewru noowammbar 2009, Ugbesia siftinii golle ɗe o waɗi e nder senaateer ngam daɗndude eɓɓaaɗe e nder diiwaan makko senaateer. Ina jeyaa heen eɓɓaande ndiyam diiwaan Ishan worgo, golle e laawol Ebu-Ahia-Asaba, nokku cellal gadano mo leɗɗe e kaɓirɗe safaara e ɓuuɓri, kontraaji ngam haɓaade mborosaaji, ndiyam ndema to Ilushi e peeje ngam ustude baasal e nder gure. Ugbesia dañii nafoore ngam suɓaade hooreejo leydi Edo Central e dow laylaytol PDP e nder wooteeji lewru abriil 2011. == Tuugnorgal == fbuk87clwgrd39c9kti8qz869l6mr4f 182862 182861 2026-08-16T09:39:25Z Ilya Discuss 10103 182862 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Magnus Odion Ugbesia''' (jibinaa ko 28 lewru Yarkomaa 1949) ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, o suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya nder hitaande 2007 ngam wakiiliijo lesdi Naajeeriya haa lesdi Edo dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP)..<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=52|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303203055/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=52|url-status=dead|archive-date=2016-03-03|title=Sen. Odion M. Ugbesia|publisher=National Assembly of Nigeria|access-date=2009-11-27}}</ref> Ɓawo Odion Ugbesia jibinaa ko ñalnde 28 lewru bowte hitaande 1949 to Ubiaja e nder diiwaan Edo. O heɓi BA e ganndal politik to duɗal jaaɓi haaɗtirde Illinois, o heɓi MA e jokkondiral hakkunde leyɗeele to duɗal jaaɓi haaɗtirde Northeastern Illinois, to Amerik..<ref>{{Cite news|date=2023-05-12|title=David Jemibewon, Chris Adighije: Where are they now?|url=https://blueprint.ng/david-jemibewon-chris-adighije-where-are-they-now/|location=Abuja, Nigeria|access-date=2026-06-13|language=en-US|newspaper=[[Blueprint (newspaper)|Blueprint]]}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.nigeriafirst.org/docs/ministers_profiles.htm|title=Ministers: A Biographical Summary|work=Nigeria First|access-date=2009-11-27|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20060721044351/http://www.nigeriafirst.org/docs/ministers_profiles.htm|archive-date=2006-07-21}}</ref> Tuggi 1978 fayde 1989, ko o jannginoowo ganndal siyaas to duɗal jaaɓi haaɗtirde Benin. O woni kadi koolaaɗo kuuɓal diiwaan Edo, o woniino kadi tergal e Goomu Wagginoore Politik Hooreejo leydi ndii e dow Delta Niger e nokkuuji goɗɗi peewnirɗi petroŋ. Darnde laamu Ugbesia toɗɗaama Komisinaajo hukuumaaji pamari haa lesdi Edo, ɓaawo man o laati balloowo keeriiɗo haa ministaajo lesdi ndin.<ref name="winne">{{cite web|url=http://www.winne.com/africa/nigeria/topinterviews/2004/ugbesia.php|title=Interview With: Elder Odion M. Ugbesia, Honourable Minister of Solid Minerals Development|date=13 November 2003|agency=World Investment News|access-date=2009-11-27}}</ref> O ɓamtaa, o waɗtaa jaagorgal dowla to ministeer geɗe ndernderiije. E lewru sulyee 2003, hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, toɗɗii mo jaagorgal ko feewti e miniraaji..<ref>{{cite web|url=https://news.biafranigeriaworld.com/archive/2004/jul/30/049.html|title=Edo 2007: The battle ahead|last=Okhiria|first=Peter|date=30 July 2004|agency=BNW News|access-date=2009-11-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20120219192025/https://news.biafranigeriaworld.com/archive/2004/jul/30/049.html|archive-date=2012-02-19|url-status=usurped}}</ref>.<ref>{{cite news|url=https://www.sunnewsonline.com/webpages/news/national/2007/apr/08/national-08-04-2007-01.htm|location=Lagos, Nigeria|title=Candidates to beat|last=Mumuni|first=Mikail|date=8 April 2007|access-date=2009-11-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20070715210417/https://www.sunnewsonline.com/webpages/news/national/2007/apr/08/national-08-04-2007-01.htm|archive-date=2007-07-15|url-status=dead|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]}}</ref> E nder yeewtere nde o waɗi e lewru noowammbar 2003, o hollitii wonde leydi Nijeer ina jogii ngalu keewngu, ina jeyaa heen kaŋŋe, tantalite, barite, kuuraa, e njamndi mboɗeeri..<ref>{{cite news|url=https://www.sunnewsonline.com/webpages/news/national/2008/sept/09/national-09-09-2008-001.htm|location=Lagos, Nigeria|title=Yar'Adua fires Kingibe, appoints Yayale Ahmed SGF|last1=Obineche|first1=Chidi|last2=Nwankwere|first2=Lucky|date=9 September 2008|access-date=2009-11-27|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]}}{{Dead link|date=September 2024|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> Ɗee geɗe ƴeewtaaka no haanirta nii. Laamu nguu ina joginoo peeje ƴellitaare duuɓi jeeɗiɗi, ina heen ummital Agency Geological Survey, waɗde wiɗto timmungo Geophysique Airborne, e moƴƴinde golle e gollorɗe njulaagu. Miijo teeŋtungo wonnoo ko ustude bonnugol nokkuuji. Laamu ngu ina anniyii laawɗinde golle njulaagu artisanal, jannginde njulaagu nguu e ƴeewtaade == golle mum en. == Sosiyetee kuuraa leydi Najeriya ina wonnoo e privatiseede, kadi njulaagu caggal leydi ina weltina. Gila lewru Siilo hitaande 2004, Ugbesia ina jogori wonde kanndidaa potɗo wonde guwerneer diiwaan Edo e wooteeji 2007. Ko kanko ɓuri yiɗeede e mawɗo Anthony Anenih, gooto e worɓe ɓurɓe doole e nder diiwaan hee, nde tawnoo ko kanko meeɗi wonde balloowo Anenih e hoore mum. E lewru desammbar 2007, ɓiyiiko debbo biyeteeɗo Omozuwa resi Iriaobe Anenih ɓiy Chief Tony Anenih. Kono hooreejo leydi Obasanjo hollitii wonde porfeseer Oserheimen Osunbor, ɓiy-yumma debbo mum Stella, maa won kanndidaa guwerneer PDP. == Golle Senaa == Ugbesia (Ighalo) suɓaama nder Senaa ngam Edo Cakaare nder lewru Abriil 2007 ngam lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). O toɗɗaa ko e goomuuji golle, golle e ƴellitaare, konu weeyo, konu ndiyam, peewnugol ngenndi e kaayitaaji ngenndiiji e yimɓe. E lewru sulyee 2009, Ugbesia itti luulndaare mum e noddaango hooreejo leydi Umaru Yar'Adua, Jude Ise-Idehen mo Kongres Action (AC), ngam wonde Komiseer lomtotooɗo Dowla Edo e nder Yiilirde Komiseer Ƴellitaare Delta Niiseer (NDDC), hay so tawii noon gollodiiɗo makko senaateer Ehigie Uzamere mo luulndo Sud. E lewru noowammbar 2009, Ugbesia siftinii golle ɗe o waɗi e nder senaateer ngam daɗndude eɓɓaaɗe e nder diiwaan makko senaateer. Ina jeyaa heen eɓɓaande ndiyam diiwaan Ishan worgo, golle e laawol Ebu-Ahia-Asaba, nokku cellal gadano mo leɗɗe e kaɓirɗe safaara e ɓuuɓri, kontraaji ngam haɓaade mborosaaji, ndiyam ndema to Ilushi e peeje ngam ustude baasal e nder gure. Ugbesia dañii nafoore ngam suɓaade hooreejo leydi Edo Central e dow laylaytol PDP e nder wooteeji lewru abriil 2011. == Tuugnorgal == fcli2zss6scpisvtj0kzjh4h4rsrbsp 182863 182862 2026-08-16T09:40:51Z Ilya Discuss 10103 182863 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Magnus Odion Ugbesia''' (jibinaa ko 28 lewru Yarkomaa 1949) ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, o suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya nder hitaande 2007 ngam wakiiliijo lesdi Naajeeriya haa lesdi Edo dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP)..<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=52|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303203055/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=52|url-status=dead|archive-date=2016-03-03|title=Sen. Odion M. Ugbesia|publisher=National Assembly of Nigeria|access-date=2009-11-27}}</ref> Ɓawo Odion Ugbesia jibinaa ko ñalnde 28 lewru bowte hitaande 1949 to Ubiaja e nder diiwaan Edo. O heɓi BA e ganndal politik to duɗal jaaɓi haaɗtirde Illinois, o heɓi MA e jokkondiral hakkunde leyɗeele to duɗal jaaɓi haaɗtirde Northeastern Illinois, to Amerik..<ref>{{Cite news|date=2023-05-12|title=David Jemibewon, Chris Adighije: Where are they now?|url=https://blueprint.ng/david-jemibewon-chris-adighije-where-are-they-now/|location=Abuja, Nigeria|access-date=2026-06-13|language=en-US|newspaper=[[Blueprint (newspaper)|Blueprint]]}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.nigeriafirst.org/docs/ministers_profiles.htm|title=Ministers: A Biographical Summary|work=Nigeria First|access-date=2009-11-27|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20060721044351/http://www.nigeriafirst.org/docs/ministers_profiles.htm|archive-date=2006-07-21}}</ref> Tuggi 1978 fayde 1989, ko o jannginoowo ganndal siyaas to duɗal jaaɓi haaɗtirde Benin. O woni kadi koolaaɗo kuuɓal diiwaan Edo, o woniino kadi tergal e Goomu Wagginoore Politik Hooreejo leydi ndii e dow Delta Niger e nokkuuji goɗɗi peewnirɗi petroŋ. Darnde laamu Ugbesia toɗɗaama Komisinaajo hukuumaaji pamari haa lesdi Edo, ɓaawo man o laati balloowo keeriiɗo haa ministaajo lesdi ndin.<ref name="winne">{{cite web|url=http://www.winne.com/africa/nigeria/topinterviews/2004/ugbesia.php|title=Interview With: Elder Odion M. Ugbesia, Honourable Minister of Solid Minerals Development|date=13 November 2003|agency=World Investment News|access-date=2009-11-27}}</ref> O ɓamtaa, o waɗtaa jaagorgal dowla to ministeer geɗe ndernderiije. E lewru sulyee 2003, hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, toɗɗii mo jaagorgal ko feewti e miniraaji..<ref>{{cite web|url=https://news.biafranigeriaworld.com/archive/2004/jul/30/049.html|title=Edo 2007: The battle ahead|last=Okhiria|first=Peter|date=30 July 2004|agency=BNW News|access-date=2009-11-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20120219192025/https://news.biafranigeriaworld.com/archive/2004/jul/30/049.html|archive-date=2012-02-19|url-status=usurped}}</ref>.<ref>{{cite news|url=https://www.sunnewsonline.com/webpages/news/national/2007/apr/08/national-08-04-2007-01.htm|location=Lagos, Nigeria|title=Candidates to beat|last=Mumuni|first=Mikail|date=8 April 2007|access-date=2009-11-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20070715210417/https://www.sunnewsonline.com/webpages/news/national/2007/apr/08/national-08-04-2007-01.htm|archive-date=2007-07-15|url-status=dead|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]}}</ref> E nder yeewtere nde o waɗi e lewru noowammbar 2003, o hollitii wonde leydi Nijeer ina jogii ngalu keewngu, ina jeyaa heen kaŋŋe, tantalite, barite, kuuraa, e njamndi mboɗeeri..<ref>{{cite news|url=https://www.sunnewsonline.com/webpages/news/national/2008/sept/09/national-09-09-2008-001.htm|location=Lagos, Nigeria|title=Yar'Adua fires Kingibe, appoints Yayale Ahmed SGF|last1=Obineche|first1=Chidi|last2=Nwankwere|first2=Lucky|date=9 September 2008|access-date=2009-11-27|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]}}{{Dead link|date=September 2024|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> Ɗee geɗe ƴeewtaaka no haanirta nii. Laamu nguu ina joginoo peeje ƴellitaare duuɓi jeeɗiɗi, ina heen ummital Agency Geological Survey, waɗde wiɗto timmungo Geophysique Airborne, e moƴƴinde golle e gollorɗe njulaagu. Miijo teeŋtungo wonnoo ko ustude bonnugol nokkuuji.<ref>{{cite news|url=https://www.sunnewsonline.com/webpages/news/national/2007/july/01/national-01-07-2007-001.htm|location=Lagos, Nigeria|title=The clash of two old farmers|last1=Ita|first1=Christian|last2=Edi|first2=Jacob|date=1 July 2007|access-date=2009-11-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20090606122002/https://www.sunnewsonline.com/webpages/news/national/2007/july/01/national-01-07-2007-001.htm|archive-date=2009-06-06|url-status=dead|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]}}</ref> Laamu ngu ina anniyii laawɗinde golle njulaagu artisanal, jannginde njulaagu nguu e ƴeewtaade == golle mum en. == Sosiyetee kuuraa leydi Najeriya ina wonnoo e privatiseede, kadi njulaagu caggal leydi ina weltina. Gila lewru Siilo hitaande 2004, Ugbesia ina jogori wonde kanndidaa potɗo wonde guwerneer diiwaan Edo e wooteeji 2007. Ko kanko ɓuri yiɗeede e mawɗo Anthony Anenih, gooto e worɓe ɓurɓe doole e nder diiwaan hee, nde tawnoo ko kanko meeɗi wonde balloowo Anenih e hoore mum. E lewru desammbar 2007, ɓiyiiko debbo biyeteeɗo Omozuwa resi Iriaobe Anenih ɓiy Chief Tony Anenih. Kono hooreejo leydi Obasanjo hollitii wonde porfeseer Oserheimen Osunbor, ɓiy-yumma debbo mum Stella, maa won kanndidaa guwerneer PDP. == Golle Senaa == Ugbesia (Ighalo) suɓaama nder Senaa ngam Edo Cakaare nder lewru Abriil 2007 ngam lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). O toɗɗaa ko e goomuuji golle, golle e ƴellitaare, konu weeyo, konu ndiyam, peewnugol ngenndi e kaayitaaji ngenndiiji e yimɓe. E lewru sulyee 2009, Ugbesia itti luulndaare mum e noddaango hooreejo leydi Umaru Yar'Adua, Jude Ise-Idehen mo Kongres Action (AC), ngam wonde Komiseer lomtotooɗo Dowla Edo e nder Yiilirde Komiseer Ƴellitaare Delta Niiseer (NDDC), hay so tawii noon gollodiiɗo makko senaateer Ehigie Uzamere mo luulndo Sud. E lewru noowammbar 2009, Ugbesia siftinii golle ɗe o waɗi e nder senaateer ngam daɗndude eɓɓaaɗe e nder diiwaan makko senaateer. Ina jeyaa heen eɓɓaande ndiyam diiwaan Ishan worgo, golle e laawol Ebu-Ahia-Asaba, nokku cellal gadano mo leɗɗe e kaɓirɗe safaara e ɓuuɓri, kontraaji ngam haɓaade mborosaaji, ndiyam ndema to Ilushi e peeje ngam ustude baasal e nder gure. Ugbesia dañii nafoore ngam suɓaade hooreejo leydi Edo Central e dow laylaytol PDP e nder wooteeji lewru abriil 2011. == Tuugnorgal == 1of0pswzcs0d6d9ziq6gp9ibmscetz3 182864 182863 2026-08-16T09:42:02Z Ilya Discuss 10103 182864 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Magnus Odion Ugbesia''' (jibinaa ko 28 lewru Yarkomaa 1949) ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, o suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya nder hitaande 2007 ngam wakiiliijo lesdi Naajeeriya haa lesdi Edo dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP)..<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=52|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303203055/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=52|url-status=dead|archive-date=2016-03-03|title=Sen. Odion M. Ugbesia|publisher=National Assembly of Nigeria|access-date=2009-11-27}}</ref> Ɓawo Odion Ugbesia jibinaa ko ñalnde 28 lewru bowte hitaande 1949 to Ubiaja e nder diiwaan Edo. O heɓi BA e ganndal politik to duɗal jaaɓi haaɗtirde Illinois, o heɓi MA e jokkondiral hakkunde leyɗeele to duɗal jaaɓi haaɗtirde Northeastern Illinois, to Amerik..<ref>{{Cite news|date=2023-05-12|title=David Jemibewon, Chris Adighije: Where are they now?|url=https://blueprint.ng/david-jemibewon-chris-adighije-where-are-they-now/|location=Abuja, Nigeria|access-date=2026-06-13|language=en-US|newspaper=[[Blueprint (newspaper)|Blueprint]]}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.nigeriafirst.org/docs/ministers_profiles.htm|title=Ministers: A Biographical Summary|work=Nigeria First|access-date=2009-11-27|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20060721044351/http://www.nigeriafirst.org/docs/ministers_profiles.htm|archive-date=2006-07-21}}</ref> Tuggi 1978 fayde 1989, ko o jannginoowo ganndal siyaas to duɗal jaaɓi haaɗtirde Benin. O woni kadi koolaaɗo kuuɓal diiwaan Edo, o woniino kadi tergal e Goomu Wagginoore Politik Hooreejo leydi ndii e dow Delta Niger e nokkuuji goɗɗi peewnirɗi petroŋ. Darnde laamu Ugbesia toɗɗaama Komisinaajo hukuumaaji pamari haa lesdi Edo, ɓaawo man o laati balloowo keeriiɗo haa ministaajo lesdi ndin.<ref name="winne">{{cite web|url=http://www.winne.com/africa/nigeria/topinterviews/2004/ugbesia.php|title=Interview With: Elder Odion M. Ugbesia, Honourable Minister of Solid Minerals Development|date=13 November 2003|agency=World Investment News|access-date=2009-11-27}}</ref> O ɓamtaa, o waɗtaa jaagorgal dowla to ministeer geɗe ndernderiije. E lewru sulyee 2003, hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, toɗɗii mo jaagorgal ko feewti e miniraaji..<ref>{{cite web|url=https://news.biafranigeriaworld.com/archive/2004/jul/30/049.html|title=Edo 2007: The battle ahead|last=Okhiria|first=Peter|date=30 July 2004|agency=BNW News|access-date=2009-11-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20120219192025/https://news.biafranigeriaworld.com/archive/2004/jul/30/049.html|archive-date=2012-02-19|url-status=usurped}}</ref>.<ref>{{cite news|url=https://www.sunnewsonline.com/webpages/news/national/2007/apr/08/national-08-04-2007-01.htm|location=Lagos, Nigeria|title=Candidates to beat|last=Mumuni|first=Mikail|date=8 April 2007|access-date=2009-11-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20070715210417/https://www.sunnewsonline.com/webpages/news/national/2007/apr/08/national-08-04-2007-01.htm|archive-date=2007-07-15|url-status=dead|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]}}</ref> E nder yeewtere nde o waɗi e lewru noowammbar 2003, o hollitii wonde leydi Nijeer ina jogii ngalu keewngu, ina jeyaa heen kaŋŋe, tantalite, barite, kuuraa, e njamndi mboɗeeri..<ref>{{cite news|url=https://www.sunnewsonline.com/webpages/news/national/2008/sept/09/national-09-09-2008-001.htm|location=Lagos, Nigeria|title=Yar'Adua fires Kingibe, appoints Yayale Ahmed SGF|last1=Obineche|first1=Chidi|last2=Nwankwere|first2=Lucky|date=9 September 2008|access-date=2009-11-27|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]}}{{Dead link|date=September 2024|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> Ɗee geɗe ƴeewtaaka no haanirta nii. Laamu nguu ina joginoo peeje ƴellitaare duuɓi jeeɗiɗi, ina heen ummital Agency Geological Survey, waɗde wiɗto timmungo Geophysique Airborne, e moƴƴinde golle e gollorɗe njulaagu. Miijo teeŋtungo wonnoo ko ustude bonnugol nokkuuji.<ref>{{cite news|url=https://www.sunnewsonline.com/webpages/news/national/2007/july/01/national-01-07-2007-001.htm|location=Lagos, Nigeria|title=The clash of two old farmers|last1=Ita|first1=Christian|last2=Edi|first2=Jacob|date=1 July 2007|access-date=2009-11-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20090606122002/https://www.sunnewsonline.com/webpages/news/national/2007/july/01/national-01-07-2007-001.htm|archive-date=2009-06-06|url-status=dead|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]}}</ref> Laamu ngu ina anniyii laawɗinde golle njulaagu artisanal, jannginde njulaagu nguu e ƴeewtaade<ref>{{cite news|url=https://allafrica.com/stories/200907161110.html|title=Edo Senators At War Over NDDC Nominee|last=Aziken|first=Emmanuel|date=16 July 2009|work=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|access-date=2009-11-27|via=[[allAfrica]]}}</ref> == golle mum en. == Sosiyetee kuuraa leydi Najeriya ina wonnoo e privatiseede, kadi njulaagu caggal leydi ina weltina. Gila lewru Siilo hitaande 2004, Ugbesia ina jogori wonde kanndidaa potɗo wonde guwerneer diiwaan Edo e wooteeji 2007. Ko kanko ɓuri yiɗeede e mawɗo Anthony Anenih, gooto e worɓe ɓurɓe doole e nder diiwaan hee, nde tawnoo ko kanko meeɗi wonde balloowo Anenih e hoore mum. E lewru desammbar 2007, ɓiyiiko debbo biyeteeɗo Omozuwa resi Iriaobe Anenih ɓiy Chief Tony Anenih. Kono hooreejo leydi Obasanjo hollitii wonde porfeseer Oserheimen Osunbor, ɓiy-yumma debbo mum Stella, maa won kanndidaa guwerneer PDP. == Golle Senaa == Ugbesia (Ighalo) suɓaama nder Senaa ngam Edo Cakaare nder lewru Abriil 2007 ngam lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). O toɗɗaa ko e goomuuji golle, golle e ƴellitaare, konu weeyo, konu ndiyam, peewnugol ngenndi e kaayitaaji ngenndiiji e yimɓe. E lewru sulyee 2009, Ugbesia itti luulndaare mum e noddaango hooreejo leydi Umaru Yar'Adua, Jude Ise-Idehen mo Kongres Action (AC), ngam wonde Komiseer lomtotooɗo Dowla Edo e nder Yiilirde Komiseer Ƴellitaare Delta Niiseer (NDDC), hay so tawii noon gollodiiɗo makko senaateer Ehigie Uzamere mo luulndo Sud. E lewru noowammbar 2009, Ugbesia siftinii golle ɗe o waɗi e nder senaateer ngam daɗndude eɓɓaaɗe e nder diiwaan makko senaateer. Ina jeyaa heen eɓɓaande ndiyam diiwaan Ishan worgo, golle e laawol Ebu-Ahia-Asaba, nokku cellal gadano mo leɗɗe e kaɓirɗe safaara e ɓuuɓri, kontraaji ngam haɓaade mborosaaji, ndiyam ndema to Ilushi e peeje ngam ustude baasal e nder gure. Ugbesia dañii nafoore ngam suɓaade hooreejo leydi Edo Central e dow laylaytol PDP e nder wooteeji lewru abriil 2011. == Tuugnorgal == oo1ebnylfrb8x767ivzielywc34mt3j 182865 182864 2026-08-16T09:42:55Z Ilya Discuss 10103 182865 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Magnus Odion Ugbesia''' (jibinaa ko 28 lewru Yarkomaa 1949) ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, o suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya nder hitaande 2007 ngam wakiiliijo lesdi Naajeeriya haa lesdi Edo dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP)..<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=52|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303203055/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=52|url-status=dead|archive-date=2016-03-03|title=Sen. Odion M. Ugbesia|publisher=National Assembly of Nigeria|access-date=2009-11-27}}</ref> Ɓawo Odion Ugbesia jibinaa ko ñalnde 28 lewru bowte hitaande 1949 to Ubiaja e nder diiwaan Edo. O heɓi BA e ganndal politik to duɗal jaaɓi haaɗtirde Illinois, o heɓi MA e jokkondiral hakkunde leyɗeele to duɗal jaaɓi haaɗtirde Northeastern Illinois, to Amerik..<ref>{{Cite news|date=2023-05-12|title=David Jemibewon, Chris Adighije: Where are they now?|url=https://blueprint.ng/david-jemibewon-chris-adighije-where-are-they-now/|location=Abuja, Nigeria|access-date=2026-06-13|language=en-US|newspaper=[[Blueprint (newspaper)|Blueprint]]}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.nigeriafirst.org/docs/ministers_profiles.htm|title=Ministers: A Biographical Summary|work=Nigeria First|access-date=2009-11-27|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20060721044351/http://www.nigeriafirst.org/docs/ministers_profiles.htm|archive-date=2006-07-21}}</ref> Tuggi 1978 fayde 1989, ko o jannginoowo ganndal siyaas to duɗal jaaɓi haaɗtirde Benin. O woni kadi koolaaɗo kuuɓal diiwaan Edo, o woniino kadi tergal e Goomu Wagginoore Politik Hooreejo leydi ndii e dow Delta Niger e nokkuuji goɗɗi peewnirɗi petroŋ. Darnde laamu Ugbesia toɗɗaama Komisinaajo hukuumaaji pamari haa lesdi Edo, ɓaawo man o laati balloowo keeriiɗo haa ministaajo lesdi ndin.<ref name="winne">{{cite web|url=http://www.winne.com/africa/nigeria/topinterviews/2004/ugbesia.php|title=Interview With: Elder Odion M. Ugbesia, Honourable Minister of Solid Minerals Development|date=13 November 2003|agency=World Investment News|access-date=2009-11-27}}</ref> O ɓamtaa, o waɗtaa jaagorgal dowla to ministeer geɗe ndernderiije. E lewru sulyee 2003, hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, toɗɗii mo jaagorgal ko feewti e miniraaji..<ref>{{cite web|url=https://news.biafranigeriaworld.com/archive/2004/jul/30/049.html|title=Edo 2007: The battle ahead|last=Okhiria|first=Peter|date=30 July 2004|agency=BNW News|access-date=2009-11-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20120219192025/https://news.biafranigeriaworld.com/archive/2004/jul/30/049.html|archive-date=2012-02-19|url-status=usurped}}</ref>.<ref>{{cite news|url=https://www.sunnewsonline.com/webpages/news/national/2007/apr/08/national-08-04-2007-01.htm|location=Lagos, Nigeria|title=Candidates to beat|last=Mumuni|first=Mikail|date=8 April 2007|access-date=2009-11-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20070715210417/https://www.sunnewsonline.com/webpages/news/national/2007/apr/08/national-08-04-2007-01.htm|archive-date=2007-07-15|url-status=dead|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]}}</ref> E nder yeewtere nde o waɗi e lewru noowammbar 2003, o hollitii wonde leydi Nijeer ina jogii ngalu keewngu, ina jeyaa heen kaŋŋe, tantalite, barite, kuuraa, e njamndi mboɗeeri..<ref>{{cite news|url=https://www.sunnewsonline.com/webpages/news/national/2008/sept/09/national-09-09-2008-001.htm|location=Lagos, Nigeria|title=Yar'Adua fires Kingibe, appoints Yayale Ahmed SGF|last1=Obineche|first1=Chidi|last2=Nwankwere|first2=Lucky|date=9 September 2008|access-date=2009-11-27|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]}}{{Dead link|date=September 2024|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> Ɗee geɗe ƴeewtaaka no haanirta nii. Laamu nguu ina joginoo peeje ƴellitaare duuɓi jeeɗiɗi, ina heen ummital Agency Geological Survey, waɗde wiɗto timmungo Geophysique Airborne, e moƴƴinde golle e gollorɗe njulaagu. Miijo teeŋtungo wonnoo ko ustude bonnugol nokkuuji.<ref>{{cite news|url=https://www.sunnewsonline.com/webpages/news/national/2007/july/01/national-01-07-2007-001.htm|location=Lagos, Nigeria|title=The clash of two old farmers|last1=Ita|first1=Christian|last2=Edi|first2=Jacob|date=1 July 2007|access-date=2009-11-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20090606122002/https://www.sunnewsonline.com/webpages/news/national/2007/july/01/national-01-07-2007-001.htm|archive-date=2009-06-06|url-status=dead|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]}}</ref> Laamu ngu ina anniyii laawɗinde golle njulaagu artisanal, jannginde njulaagu nguu e ƴeewtaade<ref>{{cite news|url=https://allafrica.com/stories/200907161110.html|title=Edo Senators At War Over NDDC Nominee|last=Aziken|first=Emmanuel|date=16 July 2009|work=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|access-date=2009-11-27|via=[[allAfrica]]}}</ref> == golle mum en. == Sosiyetee kuuraa leydi Najeriya ina wonnoo e privatiseede, kadi njulaagu caggal leydi ina weltina..<ref>{{cite news|url=https://www.sunnewsonline.com/webpages/news/national/2009/nov/23/national-23-11-2009-15.htm|location=Lagos, Nigeria|title=Anenih, godfather of Nigerian politics – Ugbesia|last=Osauzo|first=Tony|date=23 November 2009|access-date=2009-11-27|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]}}{{Dead link|date=September 2024|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> Gila lewru Siilo hitaande 2004, Ugbesia ina jogori wonde kanndidaa potɗo wonde guwerneer diiwaan Edo e wooteeji 2007. Ko kanko ɓuri yiɗeede e mawɗo Anthony Anenih, gooto e worɓe ɓurɓe doole e nder diiwaan hee, nde tawnoo ko kanko meeɗi wonde balloowo Anenih e hoore mum. E lewru desammbar 2007, ɓiyiiko debbo biyeteeɗo Omozuwa resi Iriaobe Anenih ɓiy Chief Tony Anenih. Kono hooreejo leydi Obasanjo hollitii wonde porfeseer Oserheimen Osunbor, ɓiy-yumma debbo mum Stella, maa won kanndidaa guwerneer PDP. == Golle Senaa == Ugbesia (Ighalo) suɓaama nder Senaa ngam Edo Cakaare nder lewru Abriil 2007 ngam lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). O toɗɗaa ko e goomuuji golle, golle e ƴellitaare, konu weeyo, konu ndiyam, peewnugol ngenndi e kaayitaaji ngenndiiji e yimɓe. E lewru sulyee 2009, Ugbesia itti luulndaare mum e noddaango hooreejo leydi Umaru Yar'Adua, Jude Ise-Idehen mo Kongres Action (AC), ngam wonde Komiseer lomtotooɗo Dowla Edo e nder Yiilirde Komiseer Ƴellitaare Delta Niiseer (NDDC), hay so tawii noon gollodiiɗo makko senaateer Ehigie Uzamere mo luulndo Sud. E lewru noowammbar 2009, Ugbesia siftinii golle ɗe o waɗi e nder senaateer ngam daɗndude eɓɓaaɗe e nder diiwaan makko senaateer. Ina jeyaa heen eɓɓaande ndiyam diiwaan Ishan worgo, golle e laawol Ebu-Ahia-Asaba, nokku cellal gadano mo leɗɗe e kaɓirɗe safaara e ɓuuɓri, kontraaji ngam haɓaade mborosaaji, ndiyam ndema to Ilushi e peeje ngam ustude baasal e nder gure. Ugbesia dañii nafoore ngam suɓaade hooreejo leydi Edo Central e dow laylaytol PDP e nder wooteeji lewru abriil 2011. == Tuugnorgal == bsv4q5cyknhznj0q6bf4e038zwmgrjm 182866 182865 2026-08-16T09:44:06Z Ilya Discuss 10103 182866 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Magnus Odion Ugbesia''' (jibinaa ko 28 lewru Yarkomaa 1949) ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, o suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya nder hitaande 2007 ngam wakiiliijo lesdi Naajeeriya haa lesdi Edo dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP)..<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=52|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303203055/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=52|url-status=dead|archive-date=2016-03-03|title=Sen. Odion M. Ugbesia|publisher=National Assembly of Nigeria|access-date=2009-11-27}}</ref> Ɓawo Odion Ugbesia jibinaa ko ñalnde 28 lewru bowte hitaande 1949 to Ubiaja e nder diiwaan Edo. O heɓi BA e ganndal politik to duɗal jaaɓi haaɗtirde Illinois, o heɓi MA e jokkondiral hakkunde leyɗeele to duɗal jaaɓi haaɗtirde Northeastern Illinois, to Amerik..<ref>{{Cite news|date=2023-05-12|title=David Jemibewon, Chris Adighije: Where are they now?|url=https://blueprint.ng/david-jemibewon-chris-adighije-where-are-they-now/|location=Abuja, Nigeria|access-date=2026-06-13|language=en-US|newspaper=[[Blueprint (newspaper)|Blueprint]]}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.nigeriafirst.org/docs/ministers_profiles.htm|title=Ministers: A Biographical Summary|work=Nigeria First|access-date=2009-11-27|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20060721044351/http://www.nigeriafirst.org/docs/ministers_profiles.htm|archive-date=2006-07-21}}</ref> Tuggi 1978 fayde 1989, ko o jannginoowo ganndal siyaas to duɗal jaaɓi haaɗtirde Benin. O woni kadi koolaaɗo kuuɓal diiwaan Edo, o woniino kadi tergal e Goomu Wagginoore Politik Hooreejo leydi ndii e dow Delta Niger e nokkuuji goɗɗi peewnirɗi petroŋ. Darnde laamu Ugbesia toɗɗaama Komisinaajo hukuumaaji pamari haa lesdi Edo, ɓaawo man o laati balloowo keeriiɗo haa ministaajo lesdi ndin.<ref name="winne">{{cite web|url=http://www.winne.com/africa/nigeria/topinterviews/2004/ugbesia.php|title=Interview With: Elder Odion M. Ugbesia, Honourable Minister of Solid Minerals Development|date=13 November 2003|agency=World Investment News|access-date=2009-11-27}}</ref> O ɓamtaa, o waɗtaa jaagorgal dowla to ministeer geɗe ndernderiije. E lewru sulyee 2003, hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, toɗɗii mo jaagorgal ko feewti e miniraaji..<ref>{{cite web|url=https://news.biafranigeriaworld.com/archive/2004/jul/30/049.html|title=Edo 2007: The battle ahead|last=Okhiria|first=Peter|date=30 July 2004|agency=BNW News|access-date=2009-11-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20120219192025/https://news.biafranigeriaworld.com/archive/2004/jul/30/049.html|archive-date=2012-02-19|url-status=usurped}}</ref>.<ref>{{cite news|url=https://www.sunnewsonline.com/webpages/news/national/2007/apr/08/national-08-04-2007-01.htm|location=Lagos, Nigeria|title=Candidates to beat|last=Mumuni|first=Mikail|date=8 April 2007|access-date=2009-11-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20070715210417/https://www.sunnewsonline.com/webpages/news/national/2007/apr/08/national-08-04-2007-01.htm|archive-date=2007-07-15|url-status=dead|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]}}</ref> E nder yeewtere nde o waɗi e lewru noowammbar 2003, o hollitii wonde leydi Nijeer ina jogii ngalu keewngu, ina jeyaa heen kaŋŋe, tantalite, barite, kuuraa, e njamndi mboɗeeri..<ref>{{cite news|url=https://www.sunnewsonline.com/webpages/news/national/2008/sept/09/national-09-09-2008-001.htm|location=Lagos, Nigeria|title=Yar'Adua fires Kingibe, appoints Yayale Ahmed SGF|last1=Obineche|first1=Chidi|last2=Nwankwere|first2=Lucky|date=9 September 2008|access-date=2009-11-27|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]}}{{Dead link|date=September 2024|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> Ɗee geɗe ƴeewtaaka no haanirta nii. Laamu nguu ina joginoo peeje ƴellitaare duuɓi jeeɗiɗi, ina heen ummital Agency Geological Survey, waɗde wiɗto timmungo Geophysique Airborne, e moƴƴinde golle e gollorɗe njulaagu. Miijo teeŋtungo wonnoo ko ustude bonnugol nokkuuji.<ref>{{cite news|url=https://www.sunnewsonline.com/webpages/news/national/2007/july/01/national-01-07-2007-001.htm|location=Lagos, Nigeria|title=The clash of two old farmers|last1=Ita|first1=Christian|last2=Edi|first2=Jacob|date=1 July 2007|access-date=2009-11-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20090606122002/https://www.sunnewsonline.com/webpages/news/national/2007/july/01/national-01-07-2007-001.htm|archive-date=2009-06-06|url-status=dead|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]}}</ref> Laamu ngu ina anniyii laawɗinde golle njulaagu artisanal, jannginde njulaagu nguu e ƴeewtaade<ref>{{cite news|url=https://allafrica.com/stories/200907161110.html|title=Edo Senators At War Over NDDC Nominee|last=Aziken|first=Emmanuel|date=16 July 2009|work=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|access-date=2009-11-27|via=[[allAfrica]]}}</ref> == golle mum en. == Sosiyetee kuuraa leydi Najeriya ina wonnoo e privatiseede, kadi njulaagu caggal leydi ina weltina..<ref>{{cite news|url=https://www.sunnewsonline.com/webpages/news/national/2009/nov/23/national-23-11-2009-15.htm|location=Lagos, Nigeria|title=Anenih, godfather of Nigerian politics – Ugbesia|last=Osauzo|first=Tony|date=23 November 2009|access-date=2009-11-27|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]}}{{Dead link|date=September 2024|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> Gila lewru Siilo hitaande 2004, Ugbesia ina jogori wonde kanndidaa potɗo wonde guwerneer diiwaan Edo e wooteeji 2007. Ko kanko ɓuri yiɗeede e mawɗo Anthony Anenih, gooto e worɓe ɓurɓe doole e nder diiwaan hee, nde tawnoo ko kanko meeɗi wonde balloowo Anenih e hoore mum. E lewru desammbar 2007, ɓiyiiko debbo biyeteeɗo Omozuwa resi Iriaobe Anenih ɓiy Chief Tony Anenih. Kono hooreejo leydi Obasanjo hollitii wonde porfeseer Oserheimen Osunbor, ɓiy-yumma debbo mum Stella, maa won kanndidaa guwerneer PDP. == Golle Senaa == Ugbesia (Ighalo) suɓaama nder Senaa ngam Edo Cakaare nder lewru Abriil 2007 ngam lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). O toɗɗaa ko e goomuuji golle, golle e ƴellitaare, konu weeyo, konu ndiyam, peewnugol ngenndi e kaayitaaji ngenndiiji e yimɓe. E lewru sulyee 2009, Ugbesia itti luulndaare mum e noddaango hooreejo leydi Umaru Yar'Adua, Jude Ise-Idehen mo Kongres Action (AC), ngam wonde Komiseer lomtotooɗo Dowla Edo e nder Yiilirde Komiseer Ƴellitaare Delta Niiseer (NDDC), hay so tawii noon gollodiiɗo makko senaateer Ehigie Uzamere mo luulndo Sud.<ref>{{cite news|url=https://www.tribune.com.ng/sun/index.php/the-polity/3639-new-face-of-national-assembly|work=Sunday Tribune|title=New face of National Assembly|last=Gbadamosi|first=Stephen|date=17 April 2011|access-date=2011-04-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20110420070222/https://www.tribune.com.ng/sun/index.php/the-polity/3639-new-face-of-national-assembly|archive-date=2011-04-20|url-status=dead}}</ref> E lewru noowammbar 2009, Ugbesia siftinii golle ɗe o waɗi e nder senaateer ngam daɗndude eɓɓaaɗe e nder diiwaan makko senaateer. Ina jeyaa heen eɓɓaande ndiyam diiwaan Ishan worgo, golle e laawol Ebu-Ahia-Asaba, nokku cellal gadano mo leɗɗe e kaɓirɗe safaara e ɓuuɓri, kontraaji ngam haɓaade mborosaaji, ndiyam ndema to Ilushi e peeje ngam ustude baasal e nder gure. Ugbesia dañii nafoore ngam suɓaade hooreejo leydi Edo Central e dow laylaytol PDP e nder wooteeji lewru abriil 2011. == Tuugnorgal == 6ez91pfgdf0llgoz9csffda4epi11rd Audu Idris Umar 0 43527 182867 2026-08-16T09:46:19Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Abdullahi Idris Umar (jibinaa ko 28 lewru Duujal hitaande 1959) ko gonnooɗo senateer mo diiwaan Gombe hakkundeejo, leydi Najeriya. O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 2007 e les njiimaandi lannda Demokaraasi yimɓe (PDP). Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Umar jibinaa ko ñalnde 28 desaambar 1959. O heɓi dipolom makko ko fayti e sariya (LL.B Hon.). O yahi to duɗal sariya leydi Najeriya, to duunde Victoria, to wuro Lagos. O toɗɗaama awokaa dowla to ministeer ñaawoore, Ba..." 182867 wikitext text/x-wiki Abdullahi Idris Umar (jibinaa ko 28 lewru Duujal hitaande 1959) ko gonnooɗo senateer mo diiwaan Gombe hakkundeejo, leydi Najeriya. O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 2007 e les njiimaandi lannda Demokaraasi yimɓe (PDP). Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Umar jibinaa ko ñalnde 28 desaambar 1959. O heɓi dipolom makko ko fayti e sariya (LL.B Hon.). O yahi to duɗal sariya leydi Najeriya, to duunde Victoria, to wuro Lagos. O toɗɗaama awokaa dowla to ministeer ñaawoore, Bauchi. Golle politik Tergal suudu sarɗiiji, Yamaltu deba 1999-2003 Tergal suudu sarɗiiji, deba Yamaltu 2003-2007 Seneraal Gombe diiwaan hakkundeejo, hitaande 2007-2011 Jaagorgal ko feewti e yah-ngartaa, 2011-2015 Tuugnorgal gk1xmhlu0bhd9uflw3uud7acukyr4qv 182868 182867 2026-08-16T09:46:44Z Ilya Discuss 10103 182868 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Abdullahi Idris Umar (jibinaa ko 28 lewru Duujal hitaande 1959) ko gonnooɗo senateer mo diiwaan Gombe hakkundeejo, leydi Najeriya. O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 2007 e les njiimaandi lannda Demokaraasi yimɓe (PDP). Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Umar jibinaa ko ñalnde 28 desaambar 1959. O heɓi dipolom makko ko fayti e sariya (LL.B Hon.). O yahi to duɗal sariya leydi Najeriya, to duunde Victoria, to wuro Lagos. O toɗɗaama awokaa dowla to ministeer ñaawoore, Bauchi. Golle politik Tergal suudu sarɗiiji, Yamaltu deba 1999-2003 Tergal suudu sarɗiiji, deba Yamaltu 2003-2007 Seneraal Gombe diiwaan hakkundeejo, hitaande 2007-2011 Jaagorgal ko feewti e yah-ngartaa, 2011-2015 Tuugnorgal q2zp2rctkfzddxcmapu778rxsouc1v2 182869 182868 2026-08-16T09:50:30Z Ilya Discuss 10103 182869 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Abdullahi Idris Umar''' (jibinaa ko 28 lewru Duujal hitaande 1959) ko gonnooɗo senateer mo diiwaan Gombe hakkundeejo, leydi Najeriya. O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 2007 e les njiimaandi lannda Demokaraasi yimɓe (PDP). == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Umar jibinaa ko ñalnde 28 desaambar 1959. O heɓi dipolom makko ko fayti e sariya (LL.B Hon.). O yahi to duɗal sariya leydi Najeriya, to duunde Victoria, to wuro Lagos. O toɗɗaama awokaa dowla to ministeer ñaawoore, Bauchi. == Golle politik == Tergal suudu sarɗiiji, Yamaltu deba 1999-2003 Tergal suudu sarɗiiji, deba Yamaltu 2003-2007 Seneraal Gombe diiwaan hakkundeejo, hitaande 2007-2011 Jaagorgal ko feewti e yah-ngartaa, 2011-2015 == Tuugnorgal == 8djo7g1nww0nh0pjx17evl9nvy1tdso 182870 182869 2026-08-16T09:52:38Z Ilya Discuss 10103 182870 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Abdullahi Idris Umar''' (jibinaa ko 28 lewru Duujal hitaande 1959) ko gonnooɗo senateer mo diiwaan Gombe hakkundeejo, leydi Najeriya.<ref>Karen Armstrong, ''Muhammad: A Biography of the Prophet'' (San Francisco, 1996), 128.</ref><ref name="haykal-p51">Haykal, 1944, Chapter 1, p. 51.</ref> O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 2007 e les njiimaandi lannda Demokaraasi yimɓe (PDP). == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Umar jibinaa ko ñalnde 28 desaambar 1959. O heɓi dipolom makko ko fayti e sariya (LL.B Hon.). O yahi to duɗal sariya leydi Najeriya, to duunde Victoria, to wuro Lagos. O toɗɗaama awokaa dowla to ministeer ñaawoore, Bauchi. == Golle politik == Tergal suudu sarɗiiji, Yamaltu deba 1999-2003 Tergal suudu sarɗiiji, deba Yamaltu 2003-2007 Seneraal Gombe diiwaan hakkundeejo, hitaande 2007-2011 Jaagorgal ko feewti e yah-ngartaa, 2011-2015 == Tuugnorgal == oo8inintgfbft30uorjkv2ur8zfqtvi 182871 182870 2026-08-16T09:54:38Z Ilya Discuss 10103 182871 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Abdullahi Idris Umar''' (jibinaa ko 28 lewru Duujal hitaande 1959) ko gonnooɗo senateer mo diiwaan Gombe hakkundeejo, leydi Najeriya.<ref>Karen Armstrong, ''Muhammad: A Biography of the Prophet'' (San Francisco, 1996), 128.</ref><ref name="haykal-p51">Haykal, 1944, Chapter 1, p. 51.</ref> O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 2007 e les njiimaandi lannda Demokaraasi yimɓe (PDP). == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Umar jibinaa ko ñalnde 28 desaambar 1959. O heɓi dipolom makko ko fayti e sariya (LL.B Hon.)..<ref>Haykal, 1944, Chapter 1, p. 53.</ref> O yahi to duɗal sariya leydi Najeriya, to duunde Victoria, to wuro Lagos. O toɗɗaama awokaa dowla to ministeer ñaawoore, Bauchi. == Golle politik == Tergal suudu sarɗiiji, Yamaltu deba 1999-2003 Tergal suudu sarɗiiji, deba Yamaltu 2003-2007 Seneraal Gombe diiwaan hakkundeejo, hitaande 2007-2011 Jaagorgal ko feewti e yah-ngartaa, 2011-2015 == Tuugnorgal == lqfjqc2ogbqnxu5a8b5k1e2jhrk9uil 182872 182871 2026-08-16T09:56:03Z Ilya Discuss 10103 182872 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Abdullahi Idris Umar''' (jibinaa ko 28 lewru Duujal hitaande 1959) ko gonnooɗo senateer mo diiwaan Gombe hakkundeejo, leydi Najeriya.<ref>Karen Armstrong, ''Muhammad: A Biography of the Prophet'' (San Francisco, 1996), 128.</ref><ref name="haykal-p51">Haykal, 1944, Chapter 1, p. 51.</ref> O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 2007 e les njiimaandi lannda Demokaraasi yimɓe (PDP). == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Umar jibinaa ko ñalnde 28 desaambar 1959. O heɓi dipolom makko ko fayti e sariya (LL.B Hon.)..<ref>Haykal, 1944, Chapter 1, p. 53.</ref> O yahi to duɗal sariya leydi Najeriya, to duunde Victoria, to wuro Lagos.<ref>Robert G. Hoyland: ''In God's Path. The Arab Conquests and the Creation of an Islamic Empire'' (2015)</ref> O toɗɗaama awokaa dowla to ministeer ñaawoore, Bauchi. == Golle politik == Tergal suudu sarɗiiji, Yamaltu deba 1999-2003 Tergal suudu sarɗiiji, deba Yamaltu 2003-2007 Seneraal Gombe diiwaan hakkundeejo, hitaande 2007-2011 Jaagorgal ko feewti e yah-ngartaa, 2011-2015 == Tuugnorgal == glgqx38ld1i1rh7ybkgg53fn7svtbqm Abdulaziz Usman 0 43528 182873 2026-08-16T09:57:55Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Abdulaziz Usman Tarabu (jibinaa ko 1 lewru Yarkomaa 1962) ko senateer Naajeeriya, gardiiɗo lannda PDP to diiwaan Jigawa. O wonti tergal e Senaa Naajeeriya e hitaande 2007. Ɓawo Abdulaziz Usman ina jogii dipolomaaji caggal duɗal to bannge njuɓɓudi njulaagu. Ko adii nde o naatata e politik, o wonnoo ko mawɗo peewnugol (planning) to bannge ndema e ƴellitaare laddeeji e nder diiwaan Jigawa. O suɓaama tergal suudu sarɗiiji e hitaande 1999–2003, o suɓaama kadi e hi..." 182873 wikitext text/x-wiki Abdulaziz Usman Tarabu (jibinaa ko 1 lewru Yarkomaa 1962) ko senateer Naajeeriya, gardiiɗo lannda PDP to diiwaan Jigawa. O wonti tergal e Senaa Naajeeriya e hitaande 2007. Ɓawo Abdulaziz Usman ina jogii dipolomaaji caggal duɗal to bannge njuɓɓudi njulaagu. Ko adii nde o naatata e politik, o wonnoo ko mawɗo peewnugol (planning) to bannge ndema e ƴellitaare laddeeji e nder diiwaan Jigawa. O suɓaama tergal suudu sarɗiiji e hitaande 1999–2003, o suɓaama kadi e hitaande 2003–2007. E hitaande 2005, o walli Atiku Abubakar, ndeen cukko hooreejo leydi Naajeeriya, e nder ñaawoore fenaande feewde e jaaynde Newswatch jowitiinde e tuumeede fenaande nde Atiku woni hooreejo fedde ngenndiire toppitiinde ko fayti e njulaagu. Golle Senaa Abdulaziz Usman suɓaama e nder Senaa ngenndiijo ngam diiwaan Jigawa North East e hitaande 2007. Ciimtol ngol This Day yaltini e lewru mee 2009 hollitii wonde o wallittaaki hay kuulal gootal, hay so tawii o wallittaaki won e kuule, won heen kadi o wallitoriima jeewte e nder batu kuuɓtodinngu. Ko kanko wonnoo hooreejo goomu geɗe hakkunde-leyɗeeje parlemaa. E wooteeji abriil 2011 o suɓaama kadi senaateer Jigawa North-East e dow laylaytol PDP, o heɓi 135 202 woote. Tuugnorgal 1xjreqroetayhk7111flr0lg0zejfxo 182874 182873 2026-08-16T09:58:24Z Ilya Discuss 10103 182874 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Abdulaziz Usman Tarabu (jibinaa ko 1 lewru Yarkomaa 1962) ko senateer Naajeeriya, gardiiɗo lannda PDP to diiwaan Jigawa. O wonti tergal e Senaa Naajeeriya e hitaande 2007. Ɓawo Abdulaziz Usman ina jogii dipolomaaji caggal duɗal to bannge njuɓɓudi njulaagu. Ko adii nde o naatata e politik, o wonnoo ko mawɗo peewnugol (planning) to bannge ndema e ƴellitaare laddeeji e nder diiwaan Jigawa. O suɓaama tergal suudu sarɗiiji e hitaande 1999–2003, o suɓaama kadi e hitaande 2003–2007. E hitaande 2005, o walli Atiku Abubakar, ndeen cukko hooreejo leydi Naajeeriya, e nder ñaawoore fenaande feewde e jaaynde Newswatch jowitiinde e tuumeede fenaande nde Atiku woni hooreejo fedde ngenndiire toppitiinde ko fayti e njulaagu. Golle Senaa Abdulaziz Usman suɓaama e nder Senaa ngenndiijo ngam diiwaan Jigawa North East e hitaande 2007. Ciimtol ngol This Day yaltini e lewru mee 2009 hollitii wonde o wallittaaki hay kuulal gootal, hay so tawii o wallittaaki won e kuule, won heen kadi o wallitoriima jeewte e nder batu kuuɓtodinngu. Ko kanko wonnoo hooreejo goomu geɗe hakkunde-leyɗeeje parlemaa. E wooteeji abriil 2011 o suɓaama kadi senaateer Jigawa North-East e dow laylaytol PDP, o heɓi 135 202 woote. Tuugnorgal rf4ephmyo0zuz94vs0h3hbsnmln56vc 182875 182874 2026-08-16T10:00:14Z Ilya Discuss 10103 182875 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Abdulaziz Usman Tarabu''' (jibinaa ko 1 lewru Yarkomaa 1962) ko senateer Naajeeriya, gardiiɗo lannda PDP to diiwaan Jigawa. O wonti tergal e Senaa Naajeeriya e hitaande 2007. Ɓawo Abdulaziz Usman ina jogii dipolomaaji caggal duɗal to bannge njuɓɓudi njulaagu. == Ko adii nde == o naatata e politik, o wonnoo ko mawɗo peewnugol (planning) to bannge ndema e ƴellitaare laddeeji e nder diiwaan Jigawa. O suɓaama tergal suudu sarɗiiji e hitaande 1999–2003, o suɓaama kadi e hitaande 2003–2007. E hitaande 2005, o walli Atiku Abubakar, ndeen cukko hooreejo leydi Naajeeriya, e nder ñaawoore fenaande feewde e jaaynde Newswatch jowitiinde e tuumeede fenaande nde Atiku woni hooreejo fedde ngenndiire toppitiinde ko fayti e njulaagu. Golle Senaa Abdulaziz Usman suɓaama e nder == Senaa ngenndiijo == ngam diiwaan Jigawa North East e hitaande 2007. Ciimtol ngol This Day yaltini e lewru mee 2009 hollitii wonde o wallittaaki hay kuulal gootal, hay so tawii o wallittaaki won e kuule, won heen kadi o wallitoriima jeewte e nder batu kuuɓtodinngu. Ko kanko wonnoo hooreejo goomu geɗe hakkunde-leyɗeeje parlemaa. E wooteeji abriil 2011 o suɓaama kadi senaateer Jigawa North-East e dow laylaytol PDP, o heɓi 135 202 woote. == Tuugnorgal == nhf8mwfqhm9jotxlwl2yb88c5f6xlwz 182876 182875 2026-08-16T10:01:23Z Ilya Discuss 10103 182876 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Abdulaziz Usman Tarabu''' (jibinaa ko 1 lewru Yarkomaa 1962) ko senateer Naajeeriya, gardiiɗo lannda PDP to diiwaan Jigawa..<ref name="EB" />.<ref>''[[iarchive:chamberssbiograp00thor|Chambers Biographical Dictionary]]'', {{ISBN|0-550-18022-2}}, page 2</ref> O wonti tergal e Senaa Naajeeriya e hitaande 2007. Ɓawo Abdulaziz Usman ina jogii dipolomaaji caggal duɗal to bannge njuɓɓudi njulaagu. == Ko adii nde == o naatata e politik, o wonnoo ko mawɗo peewnugol (planning) to bannge ndema e ƴellitaare laddeeji e nder diiwaan Jigawa. O suɓaama tergal suudu sarɗiiji e hitaande 1999–2003, o suɓaama kadi e hitaande 2003–2007. E hitaande 2005, o walli Atiku Abubakar, ndeen cukko hooreejo leydi Naajeeriya, e nder ñaawoore fenaande feewde e jaaynde Newswatch jowitiinde e tuumeede fenaande nde Atiku woni hooreejo fedde ngenndiire toppitiinde ko fayti e njulaagu. Golle Senaa Abdulaziz Usman suɓaama e nder == Senaa ngenndiijo == ngam diiwaan Jigawa North East e hitaande 2007. Ciimtol ngol This Day yaltini e lewru mee 2009 hollitii wonde o wallittaaki hay kuulal gootal, hay so tawii o wallittaaki won e kuule, won heen kadi o wallitoriima jeewte e nder batu kuuɓtodinngu. Ko kanko wonnoo hooreejo goomu geɗe hakkunde-leyɗeeje parlemaa. E wooteeji abriil 2011 o suɓaama kadi senaateer Jigawa North-East e dow laylaytol PDP, o heɓi 135 202 woote. == Tuugnorgal == qfa760mzdkkd86f39up0x0lpk7o22ze 182877 182876 2026-08-16T10:03:29Z Ilya Discuss 10103 182877 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Abdulaziz Usman Tarabu''' (jibinaa ko 1 lewru Yarkomaa 1962) ko senateer Naajeeriya, gardiiɗo lannda PDP to diiwaan Jigawa..<ref name="EB" />.<ref>''[[iarchive:chamberssbiograp00thor|Chambers Biographical Dictionary]]'', {{ISBN|0-550-18022-2}}, page 2</ref> O wonti tergal e Senaa Naajeeriya e hitaande 2007. Ɓawo Abdulaziz Usman ina jogii dipolomaaji caggal duɗal to bannge njuɓɓudi njulaagu. <ref>[https://web.archive.org/web/20071218080707/http://concise.britannica.com:80/ebc/article-9368294/Istanbul Britannica, Istanbul]: ''When the Republic of Turkey was founded in 1923, the capital was moved to Ankara, and Constantinople was officially renamed Istanbul in 1930.''</ref><ref>Finkel, Caroline, ''Osman's Dream'' (Basic Books, 2005), 57; "Istanbul was only adopted as the city's official name in 1930."</ref><ref>{{cite web|url=http://freepages.genealogy.rootsweb.ancestry.com/~dantrogers/pafg1639.htm|title=Daniel T. Rogers, "All my relatives: Valide Sultana Partav-Nihal"}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.osmanli700.gen.tr/english/sultans/32index.html|title=His profile in the Ottoman Web Site}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.discoverislamicart.org/database_item.php?id=monument;ISL;tr;Mon01;30;en|title=Pertevniyal Valide Sultan Mosque Complex|publisher=Discover Islamic Art|access-date=26 January 2008}}</ref> == Ko adii nde == o naatata e politik, o wonnoo ko mawɗo peewnugol (planning) to bannge ndema e ƴellitaare laddeeji e nder diiwaan Jigawa. O suɓaama tergal suudu sarɗiiji e hitaande 1999–2003, o suɓaama kadi e hitaande 2003–2007. E hitaande 2005, o walli Atiku Abubakar, ndeen cukko hooreejo leydi Naajeeriya, e nder ñaawoore fenaande feewde e jaaynde Newswatch jowitiinde e tuumeede fenaande nde Atiku woni hooreejo fedde ngenndiire toppitiinde ko fayti e njulaagu. Golle Senaa Abdulaziz Usman suɓaama e nder == Senaa ngenndiijo == ngam diiwaan Jigawa North East e hitaande 2007. Ciimtol ngol This Day yaltini e lewru mee 2009 hollitii wonde o wallittaaki hay kuulal gootal, hay so tawii o wallittaaki won e kuule, won heen kadi o wallitoriima jeewte e nder batu kuuɓtodinngu. Ko kanko wonnoo hooreejo goomu geɗe hakkunde-leyɗeeje parlemaa. E wooteeji abriil 2011 o suɓaama kadi senaateer Jigawa North-East e dow laylaytol PDP, o heɓi 135 202 woote. == Tuugnorgal == sn5t4e04no70n3c07y6qst1zbg7f0pf 182878 182877 2026-08-16T10:04:29Z Ilya Discuss 10103 182878 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Abdulaziz Usman Tarabu''' (jibinaa ko 1 lewru Yarkomaa 1962) ko senateer Naajeeriya, gardiiɗo lannda PDP to diiwaan Jigawa..<ref name="EB" />.<ref>''[[iarchive:chamberssbiograp00thor|Chambers Biographical Dictionary]]'', {{ISBN|0-550-18022-2}}, page 2</ref> O wonti tergal e Senaa Naajeeriya e hitaande 2007. Ɓawo Abdulaziz Usman ina jogii dipolomaaji caggal duɗal to bannge njuɓɓudi njulaagu. <ref>[https://web.archive.org/web/20071218080707/http://concise.britannica.com:80/ebc/article-9368294/Istanbul Britannica, Istanbul]: ''When the Republic of Turkey was founded in 1923, the capital was moved to Ankara, and Constantinople was officially renamed Istanbul in 1930.''</ref><ref>Finkel, Caroline, ''Osman's Dream'' (Basic Books, 2005), 57; "Istanbul was only adopted as the city's official name in 1930."</ref><ref>{{cite web|url=http://freepages.genealogy.rootsweb.ancestry.com/~dantrogers/pafg1639.htm|title=Daniel T. Rogers, "All my relatives: Valide Sultana Partav-Nihal"}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.osmanli700.gen.tr/english/sultans/32index.html|title=His profile in the Ottoman Web Site}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.discoverislamicart.org/database_item.php?id=monument;ISL;tr;Mon01;30;en|title=Pertevniyal Valide Sultan Mosque Complex|publisher=Discover Islamic Art|access-date=26 January 2008}}</ref> == Ko adii nde == o naatata e politik, o wonnoo ko mawɗo peewnugol (planning) to bannge ndema e ƴellitaare laddeeji e nder diiwaan Jigawa. O suɓaama tergal suudu sarɗiiji e hitaande 1999–2003, o suɓaama kadi e hitaande 2003–2007..<ref>[https://www.amazon.co.uk/European-Music-at-Ottoman-Court/dp/B0000542KD ''European Music at the Ottoman Court'', London Academy of Ottoman Court Music.] CD album released on 6 November 2000. ASIN: B0000542KD.</ref> E hitaande 2005, o walli Atiku Abubakar, ndeen cukko hooreejo leydi Naajeeriya, e nder ñaawoore fenaande feewde e jaaynde Newswatch jowitiinde e tuumeede fenaande nde Atiku woni hooreejo fedde ngenndiire toppitiinde ko fayti e njulaagu. Golle Senaa Abdulaziz Usman suɓaama e nder == Senaa ngenndiijo == ngam diiwaan Jigawa North East e hitaande 2007. Ciimtol ngol This Day yaltini e lewru mee 2009 hollitii wonde o wallittaaki hay kuulal gootal, hay so tawii o wallittaaki won e kuule, won heen kadi o wallitoriima jeewte e nder batu kuuɓtodinngu. Ko kanko wonnoo hooreejo goomu geɗe hakkunde-leyɗeeje parlemaa. E wooteeji abriil 2011 o suɓaama kadi senaateer Jigawa North-East e dow laylaytol PDP, o heɓi 135 202 woote. == Tuugnorgal == 7dbtpge26coiqy3jbsnrm3uc2wgf3c2 182879 182878 2026-08-16T10:06:01Z Ilya Discuss 10103 182879 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Abdulaziz Usman Tarabu''' (jibinaa ko 1 lewru Yarkomaa 1962) ko senateer Naajeeriya, gardiiɗo lannda PDP to diiwaan Jigawa..<ref name="EB" />.<ref>''[[iarchive:chamberssbiograp00thor|Chambers Biographical Dictionary]]'', {{ISBN|0-550-18022-2}}, page 2</ref> O wonti tergal e Senaa Naajeeriya e hitaande 2007. Ɓawo Abdulaziz Usman ina jogii dipolomaaji caggal duɗal to bannge njuɓɓudi njulaagu. <ref>[https://web.archive.org/web/20071218080707/http://concise.britannica.com:80/ebc/article-9368294/Istanbul Britannica, Istanbul]: ''When the Republic of Turkey was founded in 1923, the capital was moved to Ankara, and Constantinople was officially renamed Istanbul in 1930.''</ref><ref>Finkel, Caroline, ''Osman's Dream'' (Basic Books, 2005), 57; "Istanbul was only adopted as the city's official name in 1930."</ref><ref>{{cite web|url=http://freepages.genealogy.rootsweb.ancestry.com/~dantrogers/pafg1639.htm|title=Daniel T. Rogers, "All my relatives: Valide Sultana Partav-Nihal"}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.osmanli700.gen.tr/english/sultans/32index.html|title=His profile in the Ottoman Web Site}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.discoverislamicart.org/database_item.php?id=monument;ISL;tr;Mon01;30;en|title=Pertevniyal Valide Sultan Mosque Complex|publisher=Discover Islamic Art|access-date=26 January 2008}}</ref> == Ko adii nde == o naatata e politik, o wonnoo ko mawɗo peewnugol (planning) to bannge ndema e ƴellitaare laddeeji e nder diiwaan Jigawa. O suɓaama tergal suudu sarɗiiji e hitaande 1999–2003, o suɓaama kadi e hitaande 2003–2007..<ref>[https://www.amazon.co.uk/European-Music-at-Ottoman-Court/dp/B0000542KD ''European Music at the Ottoman Court'', London Academy of Ottoman Court Music.] CD album released on 6 November 2000. ASIN: B0000542KD.</ref> E hitaande 2005, o walli Atiku Abubakar, ndeen cukko hooreejo leydi Naajeeriya, e nder ñaawoore fenaande feewde e jaaynde Newswatch jowitiinde e tuumeede fenaande nde Atiku woni hooreejo fedde ngenndiire toppitiinde ko fayti e njulaagu. == Golle Senaa == Abdulaziz Usman suɓaama e nder == Senaa ngenndiijo == ngam diiwaan Jigawa North East e hitaande 2007. Ciimtol ngol This Day yaltini e lewru mee 2009 hollitii wonde o wallittaaki hay kuulal gootal, hay so tawii o wallittaaki won e kuule, won heen kadi o wallitoriima jeewte e nder batu kuuɓtodinngu. Ko kanko wonnoo hooreejo goomu geɗe hakkunde-leyɗeeje parlemaa..<ref>{{Cite web|url=https://historycooperative.org/journal/royal-french-women-in-the-ottoman-sultans-harem-the-political-uses-of-fabricated-accounts-from-the-sixteenth-to-the-twenty-first-century/|archiveurl=https://web.archive.org/web/20061025090840/http://www.historycooperative.org/journals/jwh/17.2/isomverhaaren.html|url-status=dead|title=Royal French Women in the Ottoman Sultans' Harem: The Political Uses of Fabricated Accounts from the Sixteenth to the Twenty-first Century &#124; History Cooperative|date=27 August 2020|archivedate=25 October 2006}}</ref>.<ref>{{Cite web|url=http://members.iinet.net.au/~royalty/states/islamic/egypt.html|title=Non European Royalty Website, entry:"Egypt"|access-date=6 August 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20170716065848/http://members.iinet.net.au/~royalty/states/islamic/egypt.html|archive-date=16 July 2017|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.guide2womenleaders.com/womeninpower/Womeninpower1840.htm|title="Women in Power" 1840-1870, entry: "1863-79 Valida Pasha Khushiyar of Egypt"}}</ref> E wooteeji abriil 2011 o suɓaama kadi senaateer Jigawa North-East e dow laylaytol PDP, o heɓi 135 202 woote. == Tuugnorgal == j40l53w0juwoldc80vjkw76bft1cnsj Danboyi Usman 0 43529 182880 2026-08-16T10:07:42Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Maayɗo Saleh Usman Danboyi ko tergal juulɗo e nder Parlemaa Pan-Afrik (PAP), fedde sarɗiiji Dental Afrik, kadi ko senaateer ummoriiɗo to diiwaan Taraba, to worgo leydi Najeriya. Tergal makko e lannda Demokaraasi Leñol, ina wiyee ko njuɓɓudi laamu nguu ndeen woppi ɗum e hitaande 2005, kono ngalɗoo gollal ko Excos ngenndiiji lannda kaa holliti ɗum, caggal nde politikaaji goɗɗi ñiŋi ɗum no feewi. Maayɗo Saleh Usman Danboyi kadi ko gonnooɗo cukko guwerneer d..." 182880 wikitext text/x-wiki Maayɗo Saleh Usman Danboyi ko tergal juulɗo e nder Parlemaa Pan-Afrik (PAP), fedde sarɗiiji Dental Afrik, kadi ko senaateer ummoriiɗo to diiwaan Taraba, to worgo leydi Najeriya. Tergal makko e lannda Demokaraasi Leñol, ina wiyee ko njuɓɓudi laamu nguu ndeen woppi ɗum e hitaande 2005, kono ngalɗoo gollal ko Excos ngenndiiji lannda kaa holliti ɗum, caggal nde politikaaji goɗɗi ñiŋi ɗum no feewi. Maayɗo Saleh Usman Danboyi kadi ko gonnooɗo cukko guwerneer diiwaan taraba e nder laamu joly nyame’en gadano e nder diiwaan taraba. O maayi ko e gardagol hooreejo fedde kampaañ guwerneer PDP e hitaande 2015 e suɓngo guwerneer jooni oo, hono Darius Dickson Ishiaku Ƴeew kadi Doggol terɗe Parlemaa Pan-Afrik Tuugnorgal 1knqb17bbrbyl7siu2eua9i6z0ardkw 182881 182880 2026-08-16T10:08:12Z Ilya Discuss 10103 182881 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Maayɗo Saleh Usman Danboyi ko tergal juulɗo e nder Parlemaa Pan-Afrik (PAP), fedde sarɗiiji Dental Afrik, kadi ko senaateer ummoriiɗo to diiwaan Taraba, to worgo leydi Najeriya. Tergal makko e lannda Demokaraasi Leñol, ina wiyee ko njuɓɓudi laamu nguu ndeen woppi ɗum e hitaande 2005, kono ngalɗoo gollal ko Excos ngenndiiji lannda kaa holliti ɗum, caggal nde politikaaji goɗɗi ñiŋi ɗum no feewi. Maayɗo Saleh Usman Danboyi kadi ko gonnooɗo cukko guwerneer diiwaan taraba e nder laamu joly nyame’en gadano e nder diiwaan taraba. O maayi ko e gardagol hooreejo fedde kampaañ guwerneer PDP e hitaande 2015 e suɓngo guwerneer jooni oo, hono Darius Dickson Ishiaku Ƴeew kadi Doggol terɗe Parlemaa Pan-Afrik Tuugnorgal 9kurnq8y2sw7d60jfd717f92yd4smz5 182882 182881 2026-08-16T10:09:55Z Ilya Discuss 10103 182882 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Maayɗo Saleh Usman Danboyi''' ko tergal juulɗo e nder Parlemaa Pan-Afrik (PAP), fedde sarɗiiji Dental Afrik, kadi ko senaateer ummoriiɗo to diiwaan Taraba, to worgo leydi Najeriya. Tergal makko e lannda Demokaraasi Leñol, ina wiyee ko njuɓɓudi laamu nguu ndeen woppi ɗum e hitaande 2005, kono ngalɗoo gollal ko Excos ngenndiiji lannda kaa holliti ɗum, caggal nde politikaaji goɗɗi ñiŋi ɗum no feewi. Maayɗo Saleh Usman Danboyi kadi ko gonnooɗo cukko guwerneer diiwaan taraba e nder laamu joly nyame’en gadano e nder diiwaan taraba. O maayi ko e gardagol hooreejo fedde kampaañ guwerneer PDP e hitaande 2015 e suɓngo guwerneer jooni oo, hono Darius Dickson Ishiaku == Ƴeew kadi == Doggol terɗe Parlemaa Pan-Afrik == Tuugnorgal == 4aqbnbpcalwhz6laoxaxy2bitydz9b7 182883 182882 2026-08-16T10:11:26Z Ilya Discuss 10103 182883 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Maayɗo Saleh Usman Danboyi''' ko tergal juulɗo e nder Parlemaa Pan-Afrik (PAP), fedde sarɗiiji Dental Afrik, kadi ko senaateer ummoriiɗo to diiwaan Taraba, to worgo leydi Najeriya. Tergal makko e lannda Demokaraasi Leñol, ina wiyee ko njuɓɓudi laamu nguu ndeen woppi ɗum e hitaande 2005, kono ngalɗoo gollal ko Excos ngenndiiji lannda kaa holliti ɗum, caggal nde politikaaji goɗɗi ñiŋi ɗum no feewi.,<ref name="pap">{{cite web|url=http://www.africa-union.org/organs/pan%20african%20parliament/List%20of%20Members%20pap.pdf|title=List of Members of the Pan African Parliament|accessdate=2007-04-12|work=African-union.org|publisher=[[African Union]]|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110518171107/http://www.africa-union.org/organs/pan%20african%20parliament/List%20of%20Members%20pap.pdf|archivedate=2011-05-18}}</ref><ref name="thisday">{{cite web|url=http://www.thisdayonline.com/nview.php?id=25130|title=Politicians Condemn Lawmaker's Dismissal|accessdate=2007-04-12|date=2005-08-13|last=Promise|first=Takuruku|work=THISDAY Online|publisher=Leaders & Company Limited|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070927200456/http://www.thisdayonline.com/nview.php?id=25130|archivedate=2007-09-27}}</ref>.<ref name="thisday" /> Maayɗo Saleh Usman Danboyi kadi ko gonnooɗo cukko guwerneer diiwaan taraba e nder laamu joly nyame’en gadano e nder diiwaan taraba. O maayi ko e gardagol hooreejo fedde kampaañ guwerneer PDP e hitaande 2015 e suɓngo guwerneer jooni oo, hono Darius Dickson Ishiaku == Ƴeew kadi == Doggol terɗe Parlemaa Pan-Afrik == Tuugnorgal == qo84ub9pftmm1gorscrzu7crwhy4ovj Vincent Obasi Usulor 0 43530 182885 2026-08-16T10:13:54Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Vinsen Obasi Usulor ko siyaasyanke Naajeeriya. O suɓaama Senator ngam diiwal Ebonyi Central nder diiwal Ebonyi, lesdi Naajeeriya haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. Kugal O woniino e goomuuji kuule e laabi, gollorɗe, ganndal e karallaagal, geɗe polis, peewnugol ngenndi e leydi laamorgo leydi ndii (cukko hooreejo). Ƴeew kadi Doggol yimɓe ummoriiɓe diiwaan Ebonyi Tuugnorgal" 182885 wikitext text/x-wiki Vinsen Obasi Usulor ko siyaasyanke Naajeeriya. O suɓaama Senator ngam diiwal Ebonyi Central nder diiwal Ebonyi, lesdi Naajeeriya haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. Kugal O woniino e goomuuji kuule e laabi, gollorɗe, ganndal e karallaagal, geɗe polis, peewnugol ngenndi e leydi laamorgo leydi ndii (cukko hooreejo). Ƴeew kadi Doggol yimɓe ummoriiɓe diiwaan Ebonyi Tuugnorgal 37q5f0a6q48ommxy4e0cg6l6p4ozvhd 182886 182885 2026-08-16T10:14:17Z Ilya Discuss 10103 182886 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Vinsen Obasi Usulor ko siyaasyanke Naajeeriya. O suɓaama Senator ngam diiwal Ebonyi Central nder diiwal Ebonyi, lesdi Naajeeriya haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. Kugal O woniino e goomuuji kuule e laabi, gollorɗe, ganndal e karallaagal, geɗe polis, peewnugol ngenndi e leydi laamorgo leydi ndii (cukko hooreejo). Ƴeew kadi Doggol yimɓe ummoriiɓe diiwaan Ebonyi Tuugnorgal h9euc313l4ze9t6lxt7zli9hzantpda 182887 182886 2026-08-16T10:15:24Z Ilya Discuss 10103 182887 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Vinsen Obasi Usulor''' ko siyaasyanke Naajeeriya. O suɓaama Senator ngam diiwal Ebonyi Central nder diiwal Ebonyi, lesdi Naajeeriya haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. Kugal O woniino e goomuuji kuule e laabi, gollorɗe, ganndal e karallaagal, geɗe polis, peewnugol ngenndi e leydi laamorgo leydi ndii (cukko hooreejo). == Ƴeew kadi == Doggol yimɓe ummoriiɓe diiwaan Ebonyi == Tuugnorgal == ms3vvnqmkb6latppw2dg02kjyx9yran 182888 182887 2026-08-16T10:16:08Z Ilya Discuss 10103 182888 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Vinsen Obasi Usulor''' ko siyaasyanke Naajeeriya. O suɓaama Senator ngam diiwal Ebonyi Central nder diiwal Ebonyi, lesdi Naajeeriya haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP).<ref>{{cite web|url=http://psephos.adam-carr.net/countries/n/nigeria/nigerialeg2.txt|title=FEDERAL REPUBLIC OF NIGERIA LEGISLATIVE ELECTION OF 20 FEBRUARY AND 7 MARCH 1999|work=Psephos|access-date=2010-06-22}}</ref> O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. Kugal O woniino e goomuuji kuule e laabi, gollorɗe, ganndal e karallaagal, geɗe polis, peewnugol ngenndi e leydi laamorgo leydi ndii (cukko hooreejo). == Ƴeew kadi == Doggol yimɓe ummoriiɓe diiwaan Ebonyi == Tuugnorgal == od4xmvi4zq0rpptc443pxwj7wg6hb2a 182889 182888 2026-08-16T10:17:08Z Ilya Discuss 10103 182889 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Vinsen Obasi Usulor''' ko siyaasyanke Naajeeriya. O suɓaama Senator ngam diiwal Ebonyi Central nder diiwal Ebonyi, lesdi Naajeeriya haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP).<ref>{{cite web|url=http://psephos.adam-carr.net/countries/n/nigeria/nigerialeg2.txt|title=FEDERAL REPUBLIC OF NIGERIA LEGISLATIVE ELECTION OF 20 FEBRUARY AND 7 MARCH 1999|work=Psephos|access-date=2010-06-22}}</ref> O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. Kugal O woniino e goomuuji kuule e laabi, gollorɗe, ganndal e karallaagal, geɗe polis, peewnugol ngenndi e leydi laamorgo leydi ndii (cukko hooreejo).<ref>{{cite web|url=http://www.nigeriacongress.org/assembly/committees1.htm|title=Congressional Committees|publisher=Nigeria Congress|access-date=2010-06-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20091118151316/http://www.nigeriacongress.org/assembly/committees1.htm|archive-date=2009-11-18|url-status=usurped}}</ref> == Ƴeew kadi == Doggol yimɓe ummoriiɓe diiwaan Ebonyi == Tuugnorgal == qvsm86y3aya6zkg3kfku35amxeh5d6r Ehigie Edobor Uzamere 0 43531 182890 2026-08-16T10:19:23Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Ehigie Edobor Uzamere ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, o suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya nder hitaande 2007, o wakiiliijo lesdi Naajeeriya nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Edo, ngam ardiiɗo lesdi Naajeeriya (PDP). Ɓawo Ehigie Uzamere jibinaa ko e nokku laamu Oredo e nder diiwaan Edo ñalnde 1 lewru juko hitaande 1955. O woniino architecte hade makko tawtoreede woote Senaa e lewru abriil 2007, o alaa humpito politik. E lewru sulyee 2007, debbo Amer..." 182890 wikitext text/x-wiki Ehigie Edobor Uzamere ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, o suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya nder hitaande 2007, o wakiiliijo lesdi Naajeeriya nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Edo, ngam ardiiɗo lesdi Naajeeriya (PDP). Ɓawo Ehigie Uzamere jibinaa ko e nokku laamu Oredo e nder diiwaan Edo ñalnde 1 lewru juko hitaande 1955. O woniino architecte hade makko tawtoreede woote Senaa e lewru abriil 2007, o alaa humpito politik. E lewru sulyee 2007, debbo Ameriknaajo gooto, wiyi wonde Uzamere resii ɗum to New York e hitaande 1979, tawi ina ɗaɓɓa kaayitaaji ɓaleeji, ñaawii ceergal, ɗaɓɓiri ɗum 100 miliyoŋ dolaar njoɓdi e ballal sukaaɓe. Senator o jaɓaani ñaawoore nde, o wiyi o resndaani debbo o. Kono, e wiyde jaaynde Huhuonline, e lewru mee 2009, Ñaawirde Toownde Dowlaaji Dentuɗi (Cour Suprême) to New York salii hujja makko, tawi dewgal ngal waɗii, yamiri yo o artu e hoore makko to ñaawirde ngam ñaaweede. Golle Senaa Uzamere suɓaama e Senaa to Edo Sud e lewru abriil 2007 ngam lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). O toɗɗaa ko e goomuuji kisal & humpito, ñamaale nder leydi e caggal leydi, yah-ngartaa leydi, koɗki, petroŋ dowri e pinal & turism. E lewru mee 2008, o toɗɗaa e Goomu Jokkondiral Asaambele ngenndi ngam ƴeewtaade doosɗe leydi (JCCR). O jeyaa ko e goomu Senaa kuuɓtodinngu ko faati e leydi laamorgo leydi (FCT) e koɗki, ngu wiɗti njuɓɓudi FCT hakkunde 1999 e 2007, ngu yaltini ciimtol tiiɗngol no feewi e lewru sulyee 2008. E lewru suwee 2008, ñaawirdu ɗaɓɓaande wooteeji diiwaan Edo wiyi won ko ŋakki e golle Komiseer ngenndiijo wooteeji (INEC) e nder wooteeji mawɗi 2007, o woppi wooteeji Uzamere, o yamiri INEC yo yuɓɓin wooteeji kesi Senaa to Edo da South e nder 90. Caggal wullitaango keewngo, e lewru suwee 2009, ñaawirdu kuuɓtodinndu nduu wiyi wonde Uzamere suɓaama no haanirta nii. E lewru Duujal 2008, senateeruuji tati PDP ɗii - Uzamere, Yisa Braimoh e Odion Ugbesia - ndokkaama golle ngam yuɓɓinde pelle partiiji ceertuɗi ummoriiɗi e lebbi sappo e jeetati ɗi Oserheimen Osunbor laamu diiwaan Edo. Uzamere wi'i nde lesdi Edo woodi jooni laamu Action Congress, walliinde PDP waawataa tammugo patronage, ɗum booɗɗum kuugal ngal. fj934l9psmxht6oq7yomve373vzf8q6 182891 182890 2026-08-16T10:20:27Z Ilya Discuss 10103 182891 wikitext text/x-wiki Ehigie Edobor Uzamere ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, o suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya nder hitaande 2007, o wakiiliijo lesdi Naajeeriya nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Edo, ngam ardiiɗo lesdi Naajeeriya (PDP). Ɓawo Ehigie Uzamere jibinaa ko e nokku laamu Oredo e nder diiwaan Edo ñalnde 1 lewru juko hitaande 1955. O woniino architecte hade makko tawtoreede woote Senaa e lewru abriil 2007, o alaa humpito politik. E lewru sulyee 2007, debbo Ameriknaajo gooto, wiyi wonde Uzamere resii ɗum to New York e hitaande 1979, tawi ina ɗaɓɓa kaayitaaji ɓaleeji, ñaawii ceergal, ɗaɓɓiri ɗum 100 miliyoŋ dolaar njoɓdi e ballal sukaaɓe. Senator o jaɓaani ñaawoore nde, o wiyi o resndaani debbo o. Kono, e wiyde jaaynde Huhuonline, e lewru mee 2009, Ñaawirde Toownde Dowlaaji Dentuɗi (Cour Suprême) to New York salii hujja makko, tawi dewgal ngal waɗii, yamiri yo o artu e hoore makko to ñaawirde ngam ñaaweede. Golle Senaa Uzamere suɓaama e Senaa to Edo Sud e lewru abriil 2007 ngam lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). O toɗɗaa ko e goomuuji kisal & humpito, ñamaale nder leydi e caggal leydi, yah-ngartaa leydi, koɗki, petroŋ dowri e pinal & turism. E lewru mee 2008, o toɗɗaa e Goomu Jokkondiral Asaambele ngenndi ngam ƴeewtaade doosɗe leydi (JCCR). O jeyaa ko e goomu Senaa kuuɓtodinngu ko faati e leydi laamorgo leydi (FCT) e koɗki, ngu wiɗti njuɓɓudi FCT hakkunde 1999 e 2007, ngu yaltini ciimtol tiiɗngol no feewi e lewru sulyee 2008. E lewru suwee 2008, ñaawirdu ɗaɓɓaande wooteeji diiwaan Edo wiyi won ko ŋakki e golle Komiseer ngenndiijo wooteeji (INEC) e nder wooteeji mawɗi 2007, o woppi wooteeji Uzamere, o yamiri INEC yo yuɓɓin wooteeji kesi Senaa to Edo da South e nder 90. Caggal wullitaango keewngo, e lewru suwee 2009, ñaawirdu kuuɓtodinndu nduu wiyi wonde Uzamere suɓaama no haanirta nii. E lewru Duujal 2008, senateeruuji tati PDP ɗii - Uzamere, Yisa Braimoh e Odion Ugbesia - ndokkaama golle ngam yuɓɓinde pelle partiiji ceertuɗi ummoriiɗi e lebbi sappo e jeetati ɗi Oserheimen Osunbor laamu diiwaan Edo. Uzamere wi'i nde lesdi Edo woodi jooni laamu Action Congress, walliinde PDP waawataa tammugo patronage, ɗum booɗɗum kuugal ngal. E nder limngal hakkunde-leyɗe dow kuuɗe senateeruuji, jaaynde ThisDay hollitii wonde o wallitorii kuulal 2009 ngal Komisiyoŋ Jokkondiral Naajeeriya (Amendment) e kuugal 2008 ngal Institut Naajeeriya ngam hukuumaaji pamari. E lewru suwee 2009, Uzamere haali ko fayti e moƴƴitingol Komiseer ngenndiijo wooteeji (INEC) ngam ustude leelgol joofnude njeñtudi wooteeji. E lewru sulyee 2009, o tuumaama leeltude tabitinde noddaango Dowla Edo to diɗɗal Komiseer ƴellitaare Delta Niiseer (NDDC), ma a taw ko sabu dalillaaji lannda-politik. Ko o kanseer duɗal jaaɓi haaɗtirde Benin o pusnoo toɗɗaade gorko Bini goɗɗo ngam lomtaade cukko hooreejo gadano oo, e nder jeewte ɗe o waɗi haa feccere ɗimmere hitaande 2009. E lewru suwee 2009, e gardagol Goomu Senaa ngam ñamaale nder leydi e caggal leydi Gaa gaa ɗuum, Uzamere ina wallita eɓɓaande ngam ƴeewtaade ñamaale ɗe laamu Fedde nde yoɓata e kontraaji nokkuuji ɗii, tawi ina wayi no ina waɗi ñamaale "fannuuji" keewɗe. O noddi kadi yo yaawno yoɓeede ko yowitii e njoɓdi hoolkisaandi so tawii ƴeewndo ngoo gasii. E lewru Noowammbar 2009, Uzamere waɗii yewtere nde udditgol koolol naalankaagal Naajeeriya to Stockholm, dow Siwilisaasiyoŋ Benin e batte mum e politik Naajeeriya hannde. Uzamere dañii nafoore ngam suɓaade kadi e wooteeji lewru abriil 2011 ngam suɓaade diiwaan senateeruuji Edo Sud. O fooli gonnooɗo senateer biyeteeɗo Daisy Danjuma e 135 346 woote e 70 725 woote. Tuugnorgal krw198bu3wnhqyexysb0vrqmyy6jkye 182892 182891 2026-08-16T10:20:49Z Ilya Discuss 10103 182892 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Ehigie Edobor Uzamere ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, o suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya nder hitaande 2007, o wakiiliijo lesdi Naajeeriya nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Edo, ngam ardiiɗo lesdi Naajeeriya (PDP). Ɓawo Ehigie Uzamere jibinaa ko e nokku laamu Oredo e nder diiwaan Edo ñalnde 1 lewru juko hitaande 1955. O woniino architecte hade makko tawtoreede woote Senaa e lewru abriil 2007, o alaa humpito politik. E lewru sulyee 2007, debbo Ameriknaajo gooto, wiyi wonde Uzamere resii ɗum to New York e hitaande 1979, tawi ina ɗaɓɓa kaayitaaji ɓaleeji, ñaawii ceergal, ɗaɓɓiri ɗum 100 miliyoŋ dolaar njoɓdi e ballal sukaaɓe. Senator o jaɓaani ñaawoore nde, o wiyi o resndaani debbo o. Kono, e wiyde jaaynde Huhuonline, e lewru mee 2009, Ñaawirde Toownde Dowlaaji Dentuɗi (Cour Suprême) to New York salii hujja makko, tawi dewgal ngal waɗii, yamiri yo o artu e hoore makko to ñaawirde ngam ñaaweede. Golle Senaa Uzamere suɓaama e Senaa to Edo Sud e lewru abriil 2007 ngam lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). O toɗɗaa ko e goomuuji kisal & humpito, ñamaale nder leydi e caggal leydi, yah-ngartaa leydi, koɗki, petroŋ dowri e pinal & turism. E lewru mee 2008, o toɗɗaa e Goomu Jokkondiral Asaambele ngenndi ngam ƴeewtaade doosɗe leydi (JCCR). O jeyaa ko e goomu Senaa kuuɓtodinngu ko faati e leydi laamorgo leydi (FCT) e koɗki, ngu wiɗti njuɓɓudi FCT hakkunde 1999 e 2007, ngu yaltini ciimtol tiiɗngol no feewi e lewru sulyee 2008. E lewru suwee 2008, ñaawirdu ɗaɓɓaande wooteeji diiwaan Edo wiyi won ko ŋakki e golle Komiseer ngenndiijo wooteeji (INEC) e nder wooteeji mawɗi 2007, o woppi wooteeji Uzamere, o yamiri INEC yo yuɓɓin wooteeji kesi Senaa to Edo da South e nder 90. Caggal wullitaango keewngo, e lewru suwee 2009, ñaawirdu kuuɓtodinndu nduu wiyi wonde Uzamere suɓaama no haanirta nii. E lewru Duujal 2008, senateeruuji tati PDP ɗii - Uzamere, Yisa Braimoh e Odion Ugbesia - ndokkaama golle ngam yuɓɓinde pelle partiiji ceertuɗi ummoriiɗi e lebbi sappo e jeetati ɗi Oserheimen Osunbor laamu diiwaan Edo. Uzamere wi'i nde lesdi Edo woodi jooni laamu Action Congress, walliinde PDP waawataa tammugo patronage, ɗum booɗɗum kuugal ngal. E nder limngal hakkunde-leyɗe dow kuuɗe senateeruuji, jaaynde ThisDay hollitii wonde o wallitorii kuulal 2009 ngal Komisiyoŋ Jokkondiral Naajeeriya (Amendment) e kuugal 2008 ngal Institut Naajeeriya ngam hukuumaaji pamari. E lewru suwee 2009, Uzamere haali ko fayti e moƴƴitingol Komiseer ngenndiijo wooteeji (INEC) ngam ustude leelgol joofnude njeñtudi wooteeji. E lewru sulyee 2009, o tuumaama leeltude tabitinde noddaango Dowla Edo to diɗɗal Komiseer ƴellitaare Delta Niiseer (NDDC), ma a taw ko sabu dalillaaji lannda-politik. Ko o kanseer duɗal jaaɓi haaɗtirde Benin o pusnoo toɗɗaade gorko Bini goɗɗo ngam lomtaade cukko hooreejo gadano oo, e nder jeewte ɗe o waɗi haa feccere ɗimmere hitaande 2009. E lewru suwee 2009, e gardagol Goomu Senaa ngam ñamaale nder leydi e caggal leydi Gaa gaa ɗuum, Uzamere ina wallita eɓɓaande ngam ƴeewtaade ñamaale ɗe laamu Fedde nde yoɓata e kontraaji nokkuuji ɗii, tawi ina wayi no ina waɗi ñamaale "fannuuji" keewɗe. O noddi kadi yo yaawno yoɓeede ko yowitii e njoɓdi hoolkisaandi so tawii ƴeewndo ngoo gasii. E lewru Noowammbar 2009, Uzamere waɗii yewtere nde udditgol koolol naalankaagal Naajeeriya to Stockholm, dow Siwilisaasiyoŋ Benin e batte mum e politik Naajeeriya hannde. Uzamere dañii nafoore ngam suɓaade kadi e wooteeji lewru abriil 2011 ngam suɓaade diiwaan senateeruuji Edo Sud. O fooli gonnooɗo senateer biyeteeɗo Daisy Danjuma e 135 346 woote e 70 725 woote. Tuugnorgal a0hr9t00xwpg20hnmyofb7klqzknx41 182893 182892 2026-08-16T10:23:15Z Ilya Discuss 10103 182893 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Ehigie Edobor Uzamere''' ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, o suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya nder hitaande 2007, o wakiiliijo lesdi Naajeeriya nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Edo, ngam ardiiɗo lesdi Naajeeriya (PDP). == Ɓawo Ehigie Uzamere == jibinaa ko e nokku laamu Oredo e nder diiwaan Edo ñalnde 1 lewru juko hitaande 1955. O woniino architecte hade makko tawtoreede woote Senaa e lewru abriil 2007, o alaa humpito politik. E lewru sulyee 2007, debbo Ameriknaajo gooto, wiyi wonde Uzamere resii ɗum to New York e hitaande 1979, tawi ina ɗaɓɓa kaayitaaji ɓaleeji, ñaawii ceergal, ɗaɓɓiri ɗum 100 miliyoŋ dolaar njoɓdi e ballal sukaaɓe. Senator o jaɓaani ñaawoore nde, o wiyi o resndaani debbo o. Kono, e wiyde jaaynde Huhuonline, e lewru mee 2009, Ñaawirde Toownde Dowlaaji Dentuɗi (Cour Suprême) to New York salii hujja makko, tawi dewgal ngal waɗii, yamiri yo o artu e hoore makko to ñaawirde ngam ñaaweede. == Golle Senaa == Uzamere suɓaama e Senaa to Edo Sud e lewru abriil 2007 ngam lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). O toɗɗaa ko e goomuuji kisal & humpito, ñamaale nder leydi e caggal leydi, yah-ngartaa leydi, koɗki, petroŋ dowri e pinal & turism. E lewru mee 2008, o toɗɗaa e Goomu Jokkondiral Asaambele ngenndi ngam ƴeewtaade doosɗe leydi (JCCR). O jeyaa ko e goomu Senaa kuuɓtodinngu ko faati e leydi laamorgo leydi (FCT) e koɗki, ngu wiɗti njuɓɓudi FCT hakkunde 1999 e 2007, ngu yaltini ciimtol tiiɗngol no feewi e lewru sulyee 2008. E lewru suwee 2008, ñaawirdu ɗaɓɓaande wooteeji diiwaan Edo wiyi won ko ŋakki e golle Komiseer ngenndiijo wooteeji (INEC) e nder wooteeji mawɗi 2007, o woppi wooteeji Uzamere, o yamiri INEC yo yuɓɓin wooteeji kesi Senaa to Edo da South e nder 90. Caggal wullitaango keewngo, e lewru suwee 2009, ñaawirdu kuuɓtodinndu nduu wiyi wonde Uzamere suɓaama no haanirta nii. E lewru Duujal 2008, senateeruuji tati PDP ɗii - Uzamere, Yisa Braimoh e Odion Ugbesia - ndokkaama golle ngam yuɓɓinde pelle partiiji ceertuɗi ummoriiɗi e lebbi sappo e jeetati ɗi Oserheimen Osunbor laamu diiwaan Edo. Uzamere wi'i nde lesdi Edo woodi jooni laamu Action Congress, walliinde PDP waawataa tammugo patronage, ɗum booɗɗum kuugal ngal. E nder limngal hakkunde-leyɗe dow kuuɗe senateeruuji, jaaynde ThisDay hollitii wonde o wallitorii kuulal 2009 ngal Komisiyoŋ Jokkondiral Naajeeriya (Amendment) e kuugal 2008 ngal Institut Naajeeriya ngam hukuumaaji pamari. E lewru suwee 2009, Uzamere haali ko fayti e moƴƴitingol Komiseer ngenndiijo wooteeji (INEC) ngam ustude leelgol joofnude njeñtudi wooteeji. E lewru sulyee 2009, o tuumaama leeltude tabitinde noddaango Dowla Edo to diɗɗal Komiseer ƴellitaare Delta Niiseer (NDDC), ma a taw ko sabu dalillaaji lannda-politik. Ko o kanseer duɗal jaaɓi haaɗtirde Benin o pusnoo toɗɗaade gorko Bini goɗɗo ngam lomtaade cukko hooreejo gadano oo, e nder jeewte ɗe o waɗi haa feccere ɗimmere hitaande 2009. E lewru suwee 2009, e gardagol Goomu Senaa ngam ñamaale nder leydi e caggal leydi Gaa gaa ɗuum, Uzamere ina wallita eɓɓaande ngam ƴeewtaade ñamaale ɗe laamu Fedde nde yoɓata e kontraaji nokkuuji ɗii, tawi ina wayi no ina waɗi ñamaale "fannuuji" keewɗe. O noddi kadi yo yaawno yoɓeede ko yowitii e njoɓdi hoolkisaandi so tawii ƴeewndo ngoo gasii. E lewru Noowammbar 2009, Uzamere waɗii yewtere nde udditgol koolol naalankaagal Naajeeriya to Stockholm, dow Siwilisaasiyoŋ Benin e batte mum e politik Naajeeriya hannde. Uzamere dañii nafoore ngam suɓaade kadi e wooteeji lewru abriil 2011 ngam suɓaade diiwaan senateeruuji Edo Sud. O fooli gonnooɗo senateer biyeteeɗo Daisy Danjuma e 135 346 woote e 70 725 woote. == Tuugnorgal == 79y36z0dlzoteztmr1a6cao8ehvv4qq 182894 182893 2026-08-16T10:24:01Z Ilya Discuss 10103 182894 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Ehigie Edobor Uzamere''' ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, o suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya nder hitaande 2007, o wakiiliijo lesdi Naajeeriya nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Edo, ngam ardiiɗo lesdi Naajeeriya (PDP).<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=55|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303194507/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=55|url-status=dead|archive-date=2016-03-03|title=Sen. Ehigie Edobor Uzamere|publisher=National Assembly of Nigeria|access-date=2009-11-22}}</ref> == Ɓawo Ehigie Uzamere == jibinaa ko e nokku laamu Oredo e nder diiwaan Edo ñalnde 1 lewru juko hitaande 1955. O woniino architecte hade makko tawtoreede woote Senaa e lewru abriil 2007, o alaa humpito politik. E lewru sulyee 2007, debbo Ameriknaajo gooto, wiyi wonde Uzamere resii ɗum to New York e hitaande 1979, tawi ina ɗaɓɓa kaayitaaji ɓaleeji, ñaawii ceergal, ɗaɓɓiri ɗum 100 miliyoŋ dolaar njoɓdi e ballal sukaaɓe. Senator o jaɓaani ñaawoore nde, o wiyi o resndaani debbo o. Kono, e wiyde jaaynde Huhuonline, e lewru mee 2009, Ñaawirde Toownde Dowlaaji Dentuɗi (Cour Suprême) to New York salii hujja makko, tawi dewgal ngal waɗii, yamiri yo o artu e hoore makko to ñaawirde ngam ñaaweede. == Golle Senaa == Uzamere suɓaama e Senaa to Edo Sud e lewru abriil 2007 ngam lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). O toɗɗaa ko e goomuuji kisal & humpito, ñamaale nder leydi e caggal leydi, yah-ngartaa leydi, koɗki, petroŋ dowri e pinal & turism. E lewru mee 2008, o toɗɗaa e Goomu Jokkondiral Asaambele ngenndi ngam ƴeewtaade doosɗe leydi (JCCR). O jeyaa ko e goomu Senaa kuuɓtodinngu ko faati e leydi laamorgo leydi (FCT) e koɗki, ngu wiɗti njuɓɓudi FCT hakkunde 1999 e 2007, ngu yaltini ciimtol tiiɗngol no feewi e lewru sulyee 2008. E lewru suwee 2008, ñaawirdu ɗaɓɓaande wooteeji diiwaan Edo wiyi won ko ŋakki e golle Komiseer ngenndiijo wooteeji (INEC) e nder wooteeji mawɗi 2007, o woppi wooteeji Uzamere, o yamiri INEC yo yuɓɓin wooteeji kesi Senaa to Edo da South e nder 90. Caggal wullitaango keewngo, e lewru suwee 2009, ñaawirdu kuuɓtodinndu nduu wiyi wonde Uzamere suɓaama no haanirta nii. E lewru Duujal 2008, senateeruuji tati PDP ɗii - Uzamere, Yisa Braimoh e Odion Ugbesia - ndokkaama golle ngam yuɓɓinde pelle partiiji ceertuɗi ummoriiɗi e lebbi sappo e jeetati ɗi Oserheimen Osunbor laamu diiwaan Edo. Uzamere wi'i nde lesdi Edo woodi jooni laamu Action Congress, walliinde PDP waawataa tammugo patronage, ɗum booɗɗum kuugal ngal. E nder limngal hakkunde-leyɗe dow kuuɗe senateeruuji, jaaynde ThisDay hollitii wonde o wallitorii kuulal 2009 ngal Komisiyoŋ Jokkondiral Naajeeriya (Amendment) e kuugal 2008 ngal Institut Naajeeriya ngam hukuumaaji pamari. E lewru suwee 2009, Uzamere haali ko fayti e moƴƴitingol Komiseer ngenndiijo wooteeji (INEC) ngam ustude leelgol joofnude njeñtudi wooteeji. E lewru sulyee 2009, o tuumaama leeltude tabitinde noddaango Dowla Edo to diɗɗal Komiseer ƴellitaare Delta Niiseer (NDDC), ma a taw ko sabu dalillaaji lannda-politik. Ko o kanseer duɗal jaaɓi haaɗtirde Benin o pusnoo toɗɗaade gorko Bini goɗɗo ngam lomtaade cukko hooreejo gadano oo, e nder jeewte ɗe o waɗi haa feccere ɗimmere hitaande 2009. E lewru suwee 2009, e gardagol Goomu Senaa ngam ñamaale nder leydi e caggal leydi Gaa gaa ɗuum, Uzamere ina wallita eɓɓaande ngam ƴeewtaade ñamaale ɗe laamu Fedde nde yoɓata e kontraaji nokkuuji ɗii, tawi ina wayi no ina waɗi ñamaale "fannuuji" keewɗe. O noddi kadi yo yaawno yoɓeede ko yowitii e njoɓdi hoolkisaandi so tawii ƴeewndo ngoo gasii. E lewru Noowammbar 2009, Uzamere waɗii yewtere nde udditgol koolol naalankaagal Naajeeriya to Stockholm, dow Siwilisaasiyoŋ Benin e batte mum e politik Naajeeriya hannde. Uzamere dañii nafoore ngam suɓaade kadi e wooteeji lewru abriil 2011 ngam suɓaade diiwaan senateeruuji Edo Sud. O fooli gonnooɗo senateer biyeteeɗo Daisy Danjuma e 135 346 woote e 70 725 woote. == Tuugnorgal == laobo0hc4ik7nskr75ocrx4eqmppljl 182895 182894 2026-08-16T10:25:16Z Ilya Discuss 10103 182895 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Ehigie Edobor Uzamere''' ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, o suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya nder hitaande 2007, o wakiiliijo lesdi Naajeeriya nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Edo, ngam ardiiɗo lesdi Naajeeriya (PDP).<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=55|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303194507/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=55|url-status=dead|archive-date=2016-03-03|title=Sen. Ehigie Edobor Uzamere|publisher=National Assembly of Nigeria|access-date=2009-11-22}}</ref> == Ɓawo Ehigie Uzamere == jibinaa ko e nokku laamu Oredo e nder diiwaan Edo ñalnde 1 lewru juko hitaande 1955. O woniino architecte hade makko tawtoreede woote Senaa e lewru abriil 2007, o alaa humpito politik.<ref>{{cite web|url=http://www.thesourceng.com/acchallengeapril23.htm|title=Senate:The AC Challenge|date=April 23, 2007|publisher=The Source|access-date=2009-11-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20090106055811/http://www.thesourceng.com/acchallengeapril23.htm#|archive-date=2009-01-06|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.thenationonlineng.com/dynamicpage.asp?id=4888|title=PDP Senate Race: Who wins, who loses?|date=February 12, 2006|publisher=The Nation|access-date=2009-11-23}} {{dead link|date=April 2022|fix-attempted=yes}}</ref> E lewru sulyee 2007, debbo Ameriknaajo gooto, wiyi wonde Uzamere resii ɗum to New York e hitaande 1979, tawi ina ɗaɓɓa kaayitaaji ɓaleeji, ñaawii ceergal, ɗaɓɓiri ɗum 100 miliyoŋ dolaar njoɓdi e ballal sukaaɓe. Senator o jaɓaani ñaawoore nde, o wiyi o resndaani debbo o. Kono, e wiyde jaaynde Huhuonline, e lewru mee 2009, Ñaawirde Toownde Dowlaaji Dentuɗi (Cour Suprême) to New York salii hujja makko, tawi dewgal ngal waɗii, yamiri yo o artu e hoore makko to ñaawirde ngam ñaaweede. == Golle Senaa == Uzamere suɓaama e Senaa to Edo Sud e lewru abriil 2007 ngam lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). O toɗɗaa ko e goomuuji kisal & humpito, ñamaale nder leydi e caggal leydi, yah-ngartaa leydi, koɗki, petroŋ dowri e pinal & turism. E lewru mee 2008, o toɗɗaa e Goomu Jokkondiral Asaambele ngenndi ngam ƴeewtaade doosɗe leydi (JCCR). O jeyaa ko e goomu Senaa kuuɓtodinngu ko faati e leydi laamorgo leydi (FCT) e koɗki, ngu wiɗti njuɓɓudi FCT hakkunde 1999 e 2007, ngu yaltini ciimtol tiiɗngol no feewi e lewru sulyee 2008. E lewru suwee 2008, ñaawirdu ɗaɓɓaande wooteeji diiwaan Edo wiyi won ko ŋakki e golle Komiseer ngenndiijo wooteeji (INEC) e nder wooteeji mawɗi 2007, o woppi wooteeji Uzamere, o yamiri INEC yo yuɓɓin wooteeji kesi Senaa to Edo da South e nder 90. Caggal wullitaango keewngo, e lewru suwee 2009, ñaawirdu kuuɓtodinndu nduu wiyi wonde Uzamere suɓaama no haanirta nii. E lewru Duujal 2008, senateeruuji tati PDP ɗii - Uzamere, Yisa Braimoh e Odion Ugbesia - ndokkaama golle ngam yuɓɓinde pelle partiiji ceertuɗi ummoriiɗi e lebbi sappo e jeetati ɗi Oserheimen Osunbor laamu diiwaan Edo. Uzamere wi'i nde lesdi Edo woodi jooni laamu Action Congress, walliinde PDP waawataa tammugo patronage, ɗum booɗɗum kuugal ngal. E nder limngal hakkunde-leyɗe dow kuuɗe senateeruuji, jaaynde ThisDay hollitii wonde o wallitorii kuulal 2009 ngal Komisiyoŋ Jokkondiral Naajeeriya (Amendment) e kuugal 2008 ngal Institut Naajeeriya ngam hukuumaaji pamari. E lewru suwee 2009, Uzamere haali ko fayti e moƴƴitingol Komiseer ngenndiijo wooteeji (INEC) ngam ustude leelgol joofnude njeñtudi wooteeji. E lewru sulyee 2009, o tuumaama leeltude tabitinde noddaango Dowla Edo to diɗɗal Komiseer ƴellitaare Delta Niiseer (NDDC), ma a taw ko sabu dalillaaji lannda-politik. Ko o kanseer duɗal jaaɓi haaɗtirde Benin o pusnoo toɗɗaade gorko Bini goɗɗo ngam lomtaade cukko hooreejo gadano oo, e nder jeewte ɗe o waɗi haa feccere ɗimmere hitaande 2009. E lewru suwee 2009, e gardagol Goomu Senaa ngam ñamaale nder leydi e caggal leydi Gaa gaa ɗuum, Uzamere ina wallita eɓɓaande ngam ƴeewtaade ñamaale ɗe laamu Fedde nde yoɓata e kontraaji nokkuuji ɗii, tawi ina wayi no ina waɗi ñamaale "fannuuji" keewɗe. O noddi kadi yo yaawno yoɓeede ko yowitii e njoɓdi hoolkisaandi so tawii ƴeewndo ngoo gasii. E lewru Noowammbar 2009, Uzamere waɗii yewtere nde udditgol koolol naalankaagal Naajeeriya to Stockholm, dow Siwilisaasiyoŋ Benin e batte mum e politik Naajeeriya hannde. Uzamere dañii nafoore ngam suɓaade kadi e wooteeji lewru abriil 2011 ngam suɓaade diiwaan senateeruuji Edo Sud. O fooli gonnooɗo senateer biyeteeɗo Daisy Danjuma e 135 346 woote e 70 725 woote. == Tuugnorgal == 5a7nf8o2pale4vi8990eq1ieaav0exv 182896 182895 2026-08-16T10:26:31Z Ilya Discuss 10103 182896 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Ehigie Edobor Uzamere''' ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, o suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya nder hitaande 2007, o wakiiliijo lesdi Naajeeriya nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Edo, ngam ardiiɗo lesdi Naajeeriya (PDP).<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=55|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303194507/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=55|url-status=dead|archive-date=2016-03-03|title=Sen. Ehigie Edobor Uzamere|publisher=National Assembly of Nigeria|access-date=2009-11-22}}</ref> == Ɓawo Ehigie Uzamere == jibinaa ko e nokku laamu Oredo e nder diiwaan Edo ñalnde 1 lewru juko hitaande 1955. O woniino architecte hade makko tawtoreede woote Senaa e lewru abriil 2007, o alaa humpito politik.<ref>{{cite web|url=http://www.thesourceng.com/acchallengeapril23.htm|title=Senate:The AC Challenge|date=April 23, 2007|publisher=The Source|access-date=2009-11-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20090106055811/http://www.thesourceng.com/acchallengeapril23.htm#|archive-date=2009-01-06|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.thenationonlineng.com/dynamicpage.asp?id=4888|title=PDP Senate Race: Who wins, who loses?|date=February 12, 2006|publisher=The Nation|access-date=2009-11-23}} {{dead link|date=April 2022|fix-attempted=yes}}</ref> E lewru sulyee 2007, debbo Ameriknaajo gooto, wiyi wonde Uzamere resii ɗum to New York e hitaande 1979, tawi ina ɗaɓɓa kaayitaaji ɓaleeji, ñaawii ceergal, ɗaɓɓiri ɗum 100 miliyoŋ dolaar njoɓdi e ballal sukaaɓe. Senator o jaɓaani ñaawoore nde, o wiyi o resndaani debbo o. Kono, e wiyde jaaynde Huhuonline, e lewru mee 2009, Ñaawirde Toownde Dowlaaji Dentuɗi (Cour Suprême) to New York salii hujja makko, tawi dewgal ngal waɗii, yamiri yo o artu e hoore makko to ñaawirde ngam ñaaweede.<ref>{{cite web|url=http://www.modernghana.com/news/216979/1/huhuonlinecom-vindicated-as-new-york-state-supreme.html|title=Huhuonline.com vindicated as New York State Supreme Court indicts Senator Uzamere|date=18 May 2009|publisher=Huhuonline|access-date=2009-11-23}}</ref><ref>{{cite web|url=http://decisions.courts.state.ny.us/fcas/fcas_docs/2009sep/2300180122009100sciv.pdf|title=Cheryl D. Uzamere Plaintiff, against Senator Ehigie Edobor Uzamere, also known as "Godwin E. Uzamere". ORDER TO SHOW CAUSE FOR SUMMARY JUDGMENT AND DEFAULT JUDGMENT|date=16 September 2009|publisher=Supreme Court of the State of New York|access-date=2009-11-23}}</ref> == Golle Senaa == Uzamere suɓaama e Senaa to Edo Sud e lewru abriil 2007 ngam lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). O toɗɗaa ko e goomuuji kisal & humpito, ñamaale nder leydi e caggal leydi, yah-ngartaa leydi, koɗki, petroŋ dowri e pinal & turism. E lewru mee 2008, o toɗɗaa e Goomu Jokkondiral Asaambele ngenndi ngam ƴeewtaade doosɗe leydi (JCCR). O jeyaa ko e goomu Senaa kuuɓtodinngu ko faati e leydi laamorgo leydi (FCT) e koɗki, ngu wiɗti njuɓɓudi FCT hakkunde 1999 e 2007, ngu yaltini ciimtol tiiɗngol no feewi e lewru sulyee 2008. E lewru suwee 2008, ñaawirdu ɗaɓɓaande wooteeji diiwaan Edo wiyi won ko ŋakki e golle Komiseer ngenndiijo wooteeji (INEC) e nder wooteeji mawɗi 2007, o woppi wooteeji Uzamere, o yamiri INEC yo yuɓɓin wooteeji kesi Senaa to Edo da South e nder 90. Caggal wullitaango keewngo, e lewru suwee 2009, ñaawirdu kuuɓtodinndu nduu wiyi wonde Uzamere suɓaama no haanirta nii. E lewru Duujal 2008, senateeruuji tati PDP ɗii - Uzamere, Yisa Braimoh e Odion Ugbesia - ndokkaama golle ngam yuɓɓinde pelle partiiji ceertuɗi ummoriiɗi e lebbi sappo e jeetati ɗi Oserheimen Osunbor laamu diiwaan Edo. Uzamere wi'i nde lesdi Edo woodi jooni laamu Action Congress, walliinde PDP waawataa tammugo patronage, ɗum booɗɗum kuugal ngal. E nder limngal hakkunde-leyɗe dow kuuɗe senateeruuji, jaaynde ThisDay hollitii wonde o wallitorii kuulal 2009 ngal Komisiyoŋ Jokkondiral Naajeeriya (Amendment) e kuugal 2008 ngal Institut Naajeeriya ngam hukuumaaji pamari. E lewru suwee 2009, Uzamere haali ko fayti e moƴƴitingol Komiseer ngenndiijo wooteeji (INEC) ngam ustude leelgol joofnude njeñtudi wooteeji. E lewru sulyee 2009, o tuumaama leeltude tabitinde noddaango Dowla Edo to diɗɗal Komiseer ƴellitaare Delta Niiseer (NDDC), ma a taw ko sabu dalillaaji lannda-politik. Ko o kanseer duɗal jaaɓi haaɗtirde Benin o pusnoo toɗɗaade gorko Bini goɗɗo ngam lomtaade cukko hooreejo gadano oo, e nder jeewte ɗe o waɗi haa feccere ɗimmere hitaande 2009. E lewru suwee 2009, e gardagol Goomu Senaa ngam ñamaale nder leydi e caggal leydi Gaa gaa ɗuum, Uzamere ina wallita eɓɓaande ngam ƴeewtaade ñamaale ɗe laamu Fedde nde yoɓata e kontraaji nokkuuji ɗii, tawi ina wayi no ina waɗi ñamaale "fannuuji" keewɗe. O noddi kadi yo yaawno yoɓeede ko yowitii e njoɓdi hoolkisaandi so tawii ƴeewndo ngoo gasii. E lewru Noowammbar 2009, Uzamere waɗii yewtere nde udditgol koolol naalankaagal Naajeeriya to Stockholm, dow Siwilisaasiyoŋ Benin e batte mum e politik Naajeeriya hannde. Uzamere dañii nafoore ngam suɓaade kadi e wooteeji lewru abriil 2011 ngam suɓaade diiwaan senateeruuji Edo Sud. O fooli gonnooɗo senateer biyeteeɗo Daisy Danjuma e 135 346 woote e 70 725 woote. == Tuugnorgal == 5vltgs97k7e4q1721ctkvlft9semwc5 182897 182896 2026-08-16T10:28:01Z Ilya Discuss 10103 182897 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Ehigie Edobor Uzamere''' ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, o suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya nder hitaande 2007, o wakiiliijo lesdi Naajeeriya nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Edo, ngam ardiiɗo lesdi Naajeeriya (PDP).<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=55|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303194507/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=55|url-status=dead|archive-date=2016-03-03|title=Sen. Ehigie Edobor Uzamere|publisher=National Assembly of Nigeria|access-date=2009-11-22}}</ref> == Ɓawo Ehigie Uzamere == jibinaa ko e nokku laamu Oredo e nder diiwaan Edo ñalnde 1 lewru juko hitaande 1955. O woniino architecte hade makko tawtoreede woote Senaa e lewru abriil 2007, o alaa humpito politik.<ref>{{cite web|url=http://www.thesourceng.com/acchallengeapril23.htm|title=Senate:The AC Challenge|date=April 23, 2007|publisher=The Source|access-date=2009-11-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20090106055811/http://www.thesourceng.com/acchallengeapril23.htm#|archive-date=2009-01-06|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.thenationonlineng.com/dynamicpage.asp?id=4888|title=PDP Senate Race: Who wins, who loses?|date=February 12, 2006|publisher=The Nation|access-date=2009-11-23}} {{dead link|date=April 2022|fix-attempted=yes}}</ref> E lewru sulyee 2007, debbo Ameriknaajo gooto, wiyi wonde Uzamere resii ɗum to New York e hitaande 1979, tawi ina ɗaɓɓa kaayitaaji ɓaleeji, ñaawii ceergal, ɗaɓɓiri ɗum 100 miliyoŋ dolaar njoɓdi e ballal sukaaɓe. Senator o jaɓaani ñaawoore nde, o wiyi o resndaani debbo o. Kono, e wiyde jaaynde Huhuonline, e lewru mee 2009, Ñaawirde Toownde Dowlaaji Dentuɗi (Cour Suprême) to New York salii hujja makko, tawi dewgal ngal waɗii, yamiri yo o artu e hoore makko to ñaawirde ngam ñaaweede.<ref>{{cite web|url=http://www.modernghana.com/news/216979/1/huhuonlinecom-vindicated-as-new-york-state-supreme.html|title=Huhuonline.com vindicated as New York State Supreme Court indicts Senator Uzamere|date=18 May 2009|publisher=Huhuonline|access-date=2009-11-23}}</ref><ref>{{cite web|url=http://decisions.courts.state.ny.us/fcas/fcas_docs/2009sep/2300180122009100sciv.pdf|title=Cheryl D. Uzamere Plaintiff, against Senator Ehigie Edobor Uzamere, also known as "Godwin E. Uzamere". ORDER TO SHOW CAUSE FOR SUMMARY JUDGMENT AND DEFAULT JUDGMENT|date=16 September 2009|publisher=Supreme Court of the State of New York|access-date=2009-11-23}}</ref> == Golle Senaa == Uzamere suɓaama e Senaa to Edo Sud e lewru abriil 2007 ngam lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). O toɗɗaa ko e goomuuji kisal & humpito, ñamaale nder leydi e caggal leydi, yah-ngartaa leydi, koɗki, petroŋ dowri e pinal & turism..<ref name="nassnig2" /><ref>{{cite web|url=http://www.ijebustate.com/news-and-event/5-senate-names-constitution-amendment-committee-members-9th-may-2008|title=Senate Names Constitution Amendment Committee Members|date=9 May 2008|publisher=Ijebu State|access-date=2009-11-23}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.thenationonlineng.com/dynamicpage.asp?id=56006|title=FCT Probe: A tale of the bad and the ugly|date=2008-07-17|publisher=The Nation|access-date=2009-11-23}}</ref> E lewru mee 2008, o toɗɗaa e Goomu Jokkondiral Asaambele ngenndi ngam ƴeewtaade doosɗe leydi (JCCR). O jeyaa ko e goomu Senaa kuuɓtodinngu ko faati e leydi laamorgo leydi (FCT) e koɗki, ngu wiɗti njuɓɓudi FCT hakkunde 1999 e 2007, ngu yaltini ciimtol tiiɗngol no feewi e lewru sulyee 2008. E lewru suwee 2008, ñaawirdu ɗaɓɓaande wooteeji diiwaan Edo wiyi won ko ŋakki e golle Komiseer ngenndiijo wooteeji (INEC) e nder wooteeji mawɗi 2007, o woppi wooteeji Uzamere, o yamiri INEC yo yuɓɓin wooteeji kesi Senaa to Edo da South e nder 90. Caggal wullitaango keewngo, e lewru suwee 2009, ñaawirdu kuuɓtodinndu nduu wiyi wonde Uzamere suɓaama no haanirta nii. E lewru Duujal 2008, senateeruuji tati PDP ɗii - Uzamere, Yisa Braimoh e Odion Ugbesia - ndokkaama golle ngam yuɓɓinde pelle partiiji ceertuɗi ummoriiɗi e lebbi sappo e jeetati ɗi Oserheimen Osunbor laamu diiwaan Edo. Uzamere wi'i nde lesdi Edo woodi jooni laamu Action Congress, walliinde PDP waawataa tammugo patronage, ɗum booɗɗum kuugal ngal. E nder limngal hakkunde-leyɗe dow kuuɗe senateeruuji, jaaynde ThisDay hollitii wonde o wallitorii kuulal 2009 ngal Komisiyoŋ Jokkondiral Naajeeriya (Amendment) e kuugal 2008 ngal Institut Naajeeriya ngam hukuumaaji pamari. E lewru suwee 2009, Uzamere haali ko fayti e moƴƴitingol Komiseer ngenndiijo wooteeji (INEC) ngam ustude leelgol joofnude njeñtudi wooteeji. E lewru sulyee 2009, o tuumaama leeltude tabitinde noddaango Dowla Edo to diɗɗal Komiseer ƴellitaare Delta Niiseer (NDDC), ma a taw ko sabu dalillaaji lannda-politik. Ko o kanseer duɗal jaaɓi haaɗtirde Benin o pusnoo toɗɗaade gorko Bini goɗɗo ngam lomtaade cukko hooreejo gadano oo, e nder jeewte ɗe o waɗi haa feccere ɗimmere hitaande 2009. E lewru suwee 2009, e gardagol Goomu Senaa ngam ñamaale nder leydi e caggal leydi Gaa gaa ɗuum, Uzamere ina wallita eɓɓaande ngam ƴeewtaade ñamaale ɗe laamu Fedde nde yoɓata e kontraaji nokkuuji ɗii, tawi ina wayi no ina waɗi ñamaale "fannuuji" keewɗe. O noddi kadi yo yaawno yoɓeede ko yowitii e njoɓdi hoolkisaandi so tawii ƴeewndo ngoo gasii. E lewru Noowammbar 2009, Uzamere waɗii yewtere nde udditgol koolol naalankaagal Naajeeriya to Stockholm, dow Siwilisaasiyoŋ Benin e batte mum e politik Naajeeriya hannde. Uzamere dañii nafoore ngam suɓaade kadi e wooteeji lewru abriil 2011 ngam suɓaade diiwaan senateeruuji Edo Sud. O fooli gonnooɗo senateer biyeteeɗo Daisy Danjuma e 135 346 woote e 70 725 woote. == Tuugnorgal == gsxck6p1eoasszynpziv4otut7ygw8j 182898 182897 2026-08-16T10:29:27Z Ilya Discuss 10103 182898 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Ehigie Edobor Uzamere''' ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, o suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya nder hitaande 2007, o wakiiliijo lesdi Naajeeriya nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Edo, ngam ardiiɗo lesdi Naajeeriya (PDP).<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=55|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303194507/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=55|url-status=dead|archive-date=2016-03-03|title=Sen. Ehigie Edobor Uzamere|publisher=National Assembly of Nigeria|access-date=2009-11-22}}</ref> == Ɓawo Ehigie Uzamere == jibinaa ko e nokku laamu Oredo e nder diiwaan Edo ñalnde 1 lewru juko hitaande 1955. O woniino architecte hade makko tawtoreede woote Senaa e lewru abriil 2007, o alaa humpito politik.<ref>{{cite web|url=http://www.thesourceng.com/acchallengeapril23.htm|title=Senate:The AC Challenge|date=April 23, 2007|publisher=The Source|access-date=2009-11-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20090106055811/http://www.thesourceng.com/acchallengeapril23.htm#|archive-date=2009-01-06|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.thenationonlineng.com/dynamicpage.asp?id=4888|title=PDP Senate Race: Who wins, who loses?|date=February 12, 2006|publisher=The Nation|access-date=2009-11-23}} {{dead link|date=April 2022|fix-attempted=yes}}</ref> E lewru sulyee 2007, debbo Ameriknaajo gooto, wiyi wonde Uzamere resii ɗum to New York e hitaande 1979, tawi ina ɗaɓɓa kaayitaaji ɓaleeji, ñaawii ceergal, ɗaɓɓiri ɗum 100 miliyoŋ dolaar njoɓdi e ballal sukaaɓe. Senator o jaɓaani ñaawoore nde, o wiyi o resndaani debbo o. Kono, e wiyde jaaynde Huhuonline, e lewru mee 2009, Ñaawirde Toownde Dowlaaji Dentuɗi (Cour Suprême) to New York salii hujja makko, tawi dewgal ngal waɗii, yamiri yo o artu e hoore makko to ñaawirde ngam ñaaweede.<ref>{{cite web|url=http://www.modernghana.com/news/216979/1/huhuonlinecom-vindicated-as-new-york-state-supreme.html|title=Huhuonline.com vindicated as New York State Supreme Court indicts Senator Uzamere|date=18 May 2009|publisher=Huhuonline|access-date=2009-11-23}}</ref><ref>{{cite web|url=http://decisions.courts.state.ny.us/fcas/fcas_docs/2009sep/2300180122009100sciv.pdf|title=Cheryl D. Uzamere Plaintiff, against Senator Ehigie Edobor Uzamere, also known as "Godwin E. Uzamere". ORDER TO SHOW CAUSE FOR SUMMARY JUDGMENT AND DEFAULT JUDGMENT|date=16 September 2009|publisher=Supreme Court of the State of New York|access-date=2009-11-23}}</ref> == Golle Senaa == Uzamere suɓaama e Senaa to Edo Sud e lewru abriil 2007 ngam lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). O toɗɗaa ko e goomuuji kisal & humpito, ñamaale nder leydi e caggal leydi, yah-ngartaa leydi, koɗki, petroŋ dowri e pinal & turism..<ref name="nassnig2" /><ref>{{cite web|url=http://www.ijebustate.com/news-and-event/5-senate-names-constitution-amendment-committee-members-9th-may-2008|title=Senate Names Constitution Amendment Committee Members|date=9 May 2008|publisher=Ijebu State|access-date=2009-11-23}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.thenationonlineng.com/dynamicpage.asp?id=56006|title=FCT Probe: A tale of the bad and the ugly|date=2008-07-17|publisher=The Nation|access-date=2009-11-23}}</ref> E lewru mee 2008, o toɗɗaa e Goomu Jokkondiral Asaambele ngenndi ngam ƴeewtaade doosɗe leydi (JCCR). O jeyaa ko e goomu Senaa kuuɓtodinngu ko faati e leydi laamorgo leydi (FCT) e koɗki, ngu wiɗti njuɓɓudi FCT hakkunde 1999 e 2007, ngu yaltini ciimtol tiiɗngol no feewi e lewru sulyee 2008.<ref>{{cite web|url=http://ndn.nigeriadailynews.com/templates/?a=10182&z=12|archive-url=https://web.archive.org/web/20110714183100/http://ndn.nigeriadailynews.com/templates/?a=10182&z=12|url-status=dead|archive-date=July 14, 2011|title=Tribunal Condemns INEC Over Elections, Sacks Senator Uzamere|date=June 28, 2008|author=Alemma-Ozioruva Aliu|publisher=Nigeria Daily News|access-date=2009-11-23}}</ref>.<ref>{{cite web|url=http://naijamums.com/component/content/article/37-politics/2755-ac-loses-bid-to-unseat-edo-senator.pdf|title=AC loses bid to unseat Edo senator|date=June 4, 2009|author=Alemma-Ozioruva Aliu|publisher=Nigeria Daily News|access-date=2009-11-23}} {{Dead link|date=October 2010|bot=H3llBot}}</ref> E lewru suwee 2008, ñaawirdu ɗaɓɓaande wooteeji diiwaan Edo wiyi won ko ŋakki e golle Komiseer ngenndiijo wooteeji (INEC) e nder wooteeji mawɗi 2007, o woppi wooteeji Uzamere, o yamiri INEC yo yuɓɓin wooteeji kesi Senaa to Edo da South e nder 90. Caggal wullitaango keewngo, e lewru suwee 2009, ñaawirdu kuuɓtodinndu nduu wiyi wonde Uzamere suɓaama no haanirta nii. E lewru Duujal 2008, senateeruuji tati PDP ɗii - Uzamere, Yisa Braimoh e Odion Ugbesia - ndokkaama golle ngam yuɓɓinde pelle partiiji ceertuɗi ummoriiɗi e lebbi sappo e jeetati ɗi Oserheimen Osunbor laamu diiwaan Edo. Uzamere wi'i nde lesdi Edo woodi jooni laamu Action Congress, walliinde PDP waawataa tammugo patronage, ɗum booɗɗum kuugal ngal. E nder limngal hakkunde-leyɗe dow kuuɗe senateeruuji, jaaynde ThisDay hollitii wonde o wallitorii kuulal 2009 ngal Komisiyoŋ Jokkondiral Naajeeriya (Amendment) e kuugal 2008 ngal Institut Naajeeriya ngam hukuumaaji pamari. E lewru suwee 2009, Uzamere haali ko fayti e moƴƴitingol Komiseer ngenndiijo wooteeji (INEC) ngam ustude leelgol joofnude njeñtudi wooteeji. E lewru sulyee 2009, o tuumaama leeltude tabitinde noddaango Dowla Edo to diɗɗal Komiseer ƴellitaare Delta Niiseer (NDDC), ma a taw ko sabu dalillaaji lannda-politik. Ko o kanseer duɗal jaaɓi haaɗtirde Benin o pusnoo toɗɗaade gorko Bini goɗɗo ngam lomtaade cukko hooreejo gadano oo, e nder jeewte ɗe o waɗi haa feccere ɗimmere hitaande 2009. E lewru suwee 2009, e gardagol Goomu Senaa ngam ñamaale nder leydi e caggal leydi Gaa gaa ɗuum, Uzamere ina wallita eɓɓaande ngam ƴeewtaade ñamaale ɗe laamu Fedde nde yoɓata e kontraaji nokkuuji ɗii, tawi ina wayi no ina waɗi ñamaale "fannuuji" keewɗe. O noddi kadi yo yaawno yoɓeede ko yowitii e njoɓdi hoolkisaandi so tawii ƴeewndo ngoo gasii. E lewru Noowammbar 2009, Uzamere waɗii yewtere nde udditgol koolol naalankaagal Naajeeriya to Stockholm, dow Siwilisaasiyoŋ Benin e batte mum e politik Naajeeriya hannde. Uzamere dañii nafoore ngam suɓaade kadi e wooteeji lewru abriil 2011 ngam suɓaade diiwaan senateeruuji Edo Sud. O fooli gonnooɗo senateer biyeteeɗo Daisy Danjuma e 135 346 woote e 70 725 woote. == Tuugnorgal == 4cpb1m2tfr2uhfyhsgpi5i1mlwapnk3 182899 182898 2026-08-16T10:30:19Z Ilya Discuss 10103 182899 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Ehigie Edobor Uzamere''' ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, o suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya nder hitaande 2007, o wakiiliijo lesdi Naajeeriya nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Edo, ngam ardiiɗo lesdi Naajeeriya (PDP).<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=55|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303194507/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=55|url-status=dead|archive-date=2016-03-03|title=Sen. Ehigie Edobor Uzamere|publisher=National Assembly of Nigeria|access-date=2009-11-22}}</ref> == Ɓawo Ehigie Uzamere == jibinaa ko e nokku laamu Oredo e nder diiwaan Edo ñalnde 1 lewru juko hitaande 1955. O woniino architecte hade makko tawtoreede woote Senaa e lewru abriil 2007, o alaa humpito politik.<ref>{{cite web|url=http://www.thesourceng.com/acchallengeapril23.htm|title=Senate:The AC Challenge|date=April 23, 2007|publisher=The Source|access-date=2009-11-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20090106055811/http://www.thesourceng.com/acchallengeapril23.htm#|archive-date=2009-01-06|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.thenationonlineng.com/dynamicpage.asp?id=4888|title=PDP Senate Race: Who wins, who loses?|date=February 12, 2006|publisher=The Nation|access-date=2009-11-23}} {{dead link|date=April 2022|fix-attempted=yes}}</ref> E lewru sulyee 2007, debbo Ameriknaajo gooto, wiyi wonde Uzamere resii ɗum to New York e hitaande 1979, tawi ina ɗaɓɓa kaayitaaji ɓaleeji, ñaawii ceergal, ɗaɓɓiri ɗum 100 miliyoŋ dolaar njoɓdi e ballal sukaaɓe. Senator o jaɓaani ñaawoore nde, o wiyi o resndaani debbo o. Kono, e wiyde jaaynde Huhuonline, e lewru mee 2009, Ñaawirde Toownde Dowlaaji Dentuɗi (Cour Suprême) to New York salii hujja makko, tawi dewgal ngal waɗii, yamiri yo o artu e hoore makko to ñaawirde ngam ñaaweede.<ref>{{cite web|url=http://www.modernghana.com/news/216979/1/huhuonlinecom-vindicated-as-new-york-state-supreme.html|title=Huhuonline.com vindicated as New York State Supreme Court indicts Senator Uzamere|date=18 May 2009|publisher=Huhuonline|access-date=2009-11-23}}</ref><ref>{{cite web|url=http://decisions.courts.state.ny.us/fcas/fcas_docs/2009sep/2300180122009100sciv.pdf|title=Cheryl D. Uzamere Plaintiff, against Senator Ehigie Edobor Uzamere, also known as "Godwin E. Uzamere". ORDER TO SHOW CAUSE FOR SUMMARY JUDGMENT AND DEFAULT JUDGMENT|date=16 September 2009|publisher=Supreme Court of the State of New York|access-date=2009-11-23}}</ref> == Golle Senaa == Uzamere suɓaama e Senaa to Edo Sud e lewru abriil 2007 ngam lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). O toɗɗaa ko e goomuuji kisal & humpito, ñamaale nder leydi e caggal leydi, yah-ngartaa leydi, koɗki, petroŋ dowri e pinal & turism..<ref name="nassnig2" /><ref>{{cite web|url=http://www.ijebustate.com/news-and-event/5-senate-names-constitution-amendment-committee-members-9th-may-2008|title=Senate Names Constitution Amendment Committee Members|date=9 May 2008|publisher=Ijebu State|access-date=2009-11-23}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.thenationonlineng.com/dynamicpage.asp?id=56006|title=FCT Probe: A tale of the bad and the ugly|date=2008-07-17|publisher=The Nation|access-date=2009-11-23}}</ref> E lewru mee 2008, o toɗɗaa e Goomu Jokkondiral Asaambele ngenndi ngam ƴeewtaade doosɗe leydi (JCCR).<ref>{{cite web|url=http://indepthafrica.com/nigeria/headlines/inec-releases-final-results-in-edo/|title=INEC releases final results in Edo|date=April 12, 2011|work=In Depth Nigeria|access-date=2011-04-21}}</ref> O jeyaa ko e goomu Senaa kuuɓtodinngu ko faati e leydi laamorgo leydi (FCT) e koɗki, ngu wiɗti njuɓɓudi FCT hakkunde 1999 e 2007, ngu yaltini ciimtol tiiɗngol no feewi e lewru sulyee 2008.<ref>{{cite web|url=http://ndn.nigeriadailynews.com/templates/?a=10182&z=12|archive-url=https://web.archive.org/web/20110714183100/http://ndn.nigeriadailynews.com/templates/?a=10182&z=12|url-status=dead|archive-date=July 14, 2011|title=Tribunal Condemns INEC Over Elections, Sacks Senator Uzamere|date=June 28, 2008|author=Alemma-Ozioruva Aliu|publisher=Nigeria Daily News|access-date=2009-11-23}}</ref>.<ref>{{cite web|url=http://naijamums.com/component/content/article/37-politics/2755-ac-loses-bid-to-unseat-edo-senator.pdf|title=AC loses bid to unseat Edo senator|date=June 4, 2009|author=Alemma-Ozioruva Aliu|publisher=Nigeria Daily News|access-date=2009-11-23}} {{Dead link|date=October 2010|bot=H3llBot}}</ref> E lewru suwee 2008, ñaawirdu ɗaɓɓaande wooteeji diiwaan Edo wiyi won ko ŋakki e golle Komiseer ngenndiijo wooteeji (INEC) e nder wooteeji mawɗi 2007, o woppi wooteeji Uzamere, o yamiri INEC yo yuɓɓin wooteeji kesi Senaa to Edo da South e nder 90. Caggal wullitaango keewngo, e lewru suwee 2009, ñaawirdu kuuɓtodinndu nduu wiyi wonde Uzamere suɓaama no haanirta nii. E lewru Duujal 2008, senateeruuji tati PDP ɗii - Uzamere, Yisa Braimoh e Odion Ugbesia - ndokkaama golle ngam yuɓɓinde pelle partiiji ceertuɗi ummoriiɗi e lebbi sappo e jeetati ɗi Oserheimen Osunbor laamu diiwaan Edo. Uzamere wi'i nde lesdi Edo woodi jooni laamu Action Congress, walliinde PDP waawataa tammugo patronage, ɗum booɗɗum kuugal ngal. E nder limngal hakkunde-leyɗe dow kuuɗe senateeruuji, jaaynde ThisDay hollitii wonde o wallitorii kuulal 2009 ngal Komisiyoŋ Jokkondiral Naajeeriya (Amendment) e kuugal 2008 ngal Institut Naajeeriya ngam hukuumaaji pamari. E lewru suwee 2009, Uzamere haali ko fayti e moƴƴitingol Komiseer ngenndiijo wooteeji (INEC) ngam ustude leelgol joofnude njeñtudi wooteeji. E lewru sulyee 2009, o tuumaama leeltude tabitinde noddaango Dowla Edo to diɗɗal Komiseer ƴellitaare Delta Niiseer (NDDC), ma a taw ko sabu dalillaaji lannda-politik. Ko o kanseer duɗal jaaɓi haaɗtirde Benin o pusnoo toɗɗaade gorko Bini goɗɗo ngam lomtaade cukko hooreejo gadano oo, e nder jeewte ɗe o waɗi haa feccere ɗimmere hitaande 2009. E lewru suwee 2009, e gardagol Goomu Senaa ngam ñamaale nder leydi e caggal leydi Gaa gaa ɗuum, Uzamere ina wallita eɓɓaande ngam ƴeewtaade ñamaale ɗe laamu Fedde nde yoɓata e kontraaji nokkuuji ɗii, tawi ina wayi no ina waɗi ñamaale "fannuuji" keewɗe. O noddi kadi yo yaawno yoɓeede ko yowitii e njoɓdi hoolkisaandi so tawii ƴeewndo ngoo gasii. E lewru Noowammbar 2009, Uzamere waɗii yewtere nde udditgol koolol naalankaagal Naajeeriya to Stockholm, dow Siwilisaasiyoŋ Benin e batte mum e politik Naajeeriya hannde. Uzamere dañii nafoore ngam suɓaade kadi e wooteeji lewru abriil 2011 ngam suɓaade diiwaan senateeruuji Edo Sud. O fooli gonnooɗo senateer biyeteeɗo Daisy Danjuma e 135 346 woote e 70 725 woote. == Tuugnorgal == 97s2yc1qi9d55b845ii1qdxpcyzt8gt 182900 182899 2026-08-16T10:31:04Z Ilya Discuss 10103 182900 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Ehigie Edobor Uzamere''' ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, o suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya nder hitaande 2007, o wakiiliijo lesdi Naajeeriya nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Edo, ngam ardiiɗo lesdi Naajeeriya (PDP).<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=55|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303194507/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=55|url-status=dead|archive-date=2016-03-03|title=Sen. Ehigie Edobor Uzamere|publisher=National Assembly of Nigeria|access-date=2009-11-22}}</ref> == Ɓawo Ehigie Uzamere == jibinaa ko e nokku laamu Oredo e nder diiwaan Edo ñalnde 1 lewru juko hitaande 1955. O woniino architecte hade makko tawtoreede woote Senaa e lewru abriil 2007, o alaa humpito politik.<ref>{{cite web|url=http://www.thesourceng.com/acchallengeapril23.htm|title=Senate:The AC Challenge|date=April 23, 2007|publisher=The Source|access-date=2009-11-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20090106055811/http://www.thesourceng.com/acchallengeapril23.htm#|archive-date=2009-01-06|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.thenationonlineng.com/dynamicpage.asp?id=4888|title=PDP Senate Race: Who wins, who loses?|date=February 12, 2006|publisher=The Nation|access-date=2009-11-23}} {{dead link|date=April 2022|fix-attempted=yes}}</ref> E lewru sulyee 2007, debbo Ameriknaajo gooto, wiyi wonde Uzamere resii ɗum to New York e hitaande 1979, tawi ina ɗaɓɓa kaayitaaji ɓaleeji, ñaawii ceergal, ɗaɓɓiri ɗum 100 miliyoŋ dolaar njoɓdi e ballal sukaaɓe. Senator o jaɓaani ñaawoore nde, o wiyi o resndaani debbo o. Kono, e wiyde jaaynde Huhuonline, e lewru mee 2009, Ñaawirde Toownde Dowlaaji Dentuɗi (Cour Suprême) to New York salii hujja makko, tawi dewgal ngal waɗii, yamiri yo o artu e hoore makko to ñaawirde ngam ñaaweede.<ref>{{cite web|url=http://www.modernghana.com/news/216979/1/huhuonlinecom-vindicated-as-new-york-state-supreme.html|title=Huhuonline.com vindicated as New York State Supreme Court indicts Senator Uzamere|date=18 May 2009|publisher=Huhuonline|access-date=2009-11-23}}</ref><ref>{{cite web|url=http://decisions.courts.state.ny.us/fcas/fcas_docs/2009sep/2300180122009100sciv.pdf|title=Cheryl D. Uzamere Plaintiff, against Senator Ehigie Edobor Uzamere, also known as "Godwin E. Uzamere". ORDER TO SHOW CAUSE FOR SUMMARY JUDGMENT AND DEFAULT JUDGMENT|date=16 September 2009|publisher=Supreme Court of the State of New York|access-date=2009-11-23}}</ref> == Golle Senaa == Uzamere suɓaama e Senaa to Edo Sud e lewru abriil 2007 ngam lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). O toɗɗaa ko e goomuuji kisal & humpito, ñamaale nder leydi e caggal leydi, yah-ngartaa leydi, koɗki, petroŋ dowri e pinal & turism..<ref name="nassnig2" /><ref>{{cite web|url=http://www.ijebustate.com/news-and-event/5-senate-names-constitution-amendment-committee-members-9th-may-2008|title=Senate Names Constitution Amendment Committee Members|date=9 May 2008|publisher=Ijebu State|access-date=2009-11-23}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.thenationonlineng.com/dynamicpage.asp?id=56006|title=FCT Probe: A tale of the bad and the ugly|date=2008-07-17|publisher=The Nation|access-date=2009-11-23}}</ref> E lewru mee 2008, o toɗɗaa e Goomu Jokkondiral Asaambele ngenndi ngam ƴeewtaade doosɗe leydi (JCCR).<ref>{{cite web|url=http://indepthafrica.com/nigeria/headlines/inec-releases-final-results-in-edo/|title=INEC releases final results in Edo|date=April 12, 2011|work=In Depth Nigeria|access-date=2011-04-21}}</ref> O jeyaa ko e goomu Senaa kuuɓtodinngu ko faati e leydi laamorgo leydi (FCT) e koɗki, ngu wiɗti njuɓɓudi FCT hakkunde 1999 e 2007, ngu yaltini ciimtol tiiɗngol no feewi e lewru sulyee 2008.<ref>{{cite web|url=http://ndn.nigeriadailynews.com/templates/?a=10182&z=12|archive-url=https://web.archive.org/web/20110714183100/http://ndn.nigeriadailynews.com/templates/?a=10182&z=12|url-status=dead|archive-date=July 14, 2011|title=Tribunal Condemns INEC Over Elections, Sacks Senator Uzamere|date=June 28, 2008|author=Alemma-Ozioruva Aliu|publisher=Nigeria Daily News|access-date=2009-11-23}}</ref>.<ref>{{cite web|url=http://naijamums.com/component/content/article/37-politics/2755-ac-loses-bid-to-unseat-edo-senator.pdf|title=AC loses bid to unseat Edo senator|date=June 4, 2009|author=Alemma-Ozioruva Aliu|publisher=Nigeria Daily News|access-date=2009-11-23}} {{Dead link|date=October 2010|bot=H3llBot}}</ref> E lewru suwee 2008, ñaawirdu ɗaɓɓaande wooteeji diiwaan Edo wiyi won ko ŋakki e golle Komiseer ngenndiijo wooteeji (INEC) e nder wooteeji mawɗi 2007, o woppi wooteeji Uzamere, o yamiri INEC yo yuɓɓin wooteeji kesi Senaa to Edo da South e nder 90. Caggal wullitaango keewngo, e lewru suwee 2009, ñaawirdu kuuɓtodinndu nduu wiyi wonde Uzamere suɓaama no haanirta nii.<ref>{{cite web|url=http://www.nanews.net/MAIN.asp?ID=3225|title=Nigerian arts exhibition in Stockholm|date=2009-11-06|publisher=Nordic Africa News|access-date=2009-11-23}}</ref> E lewru Duujal 2008, senateeruuji tati PDP ɗii - Uzamere, Yisa Braimoh e Odion Ugbesia - ndokkaama golle ngam yuɓɓinde pelle partiiji ceertuɗi ummoriiɗi e lebbi sappo e jeetati ɗi Oserheimen Osunbor laamu diiwaan Edo. Uzamere wi'i nde lesdi Edo woodi jooni laamu Action Congress, walliinde PDP waawataa tammugo patronage, ɗum booɗɗum kuugal ngal. E nder limngal hakkunde-leyɗe dow kuuɗe senateeruuji, jaaynde ThisDay hollitii wonde o wallitorii kuulal 2009 ngal Komisiyoŋ Jokkondiral Naajeeriya (Amendment) e kuugal 2008 ngal Institut Naajeeriya ngam hukuumaaji pamari. E lewru suwee 2009, Uzamere haali ko fayti e moƴƴitingol Komiseer ngenndiijo wooteeji (INEC) ngam ustude leelgol joofnude njeñtudi wooteeji. E lewru sulyee 2009, o tuumaama leeltude tabitinde noddaango Dowla Edo to diɗɗal Komiseer ƴellitaare Delta Niiseer (NDDC), ma a taw ko sabu dalillaaji lannda-politik. Ko o kanseer duɗal jaaɓi haaɗtirde Benin o pusnoo toɗɗaade gorko Bini goɗɗo ngam lomtaade cukko hooreejo gadano oo, e nder jeewte ɗe o waɗi haa feccere ɗimmere hitaande 2009. E lewru suwee 2009, e gardagol Goomu Senaa ngam ñamaale nder leydi e caggal leydi Gaa gaa ɗuum, Uzamere ina wallita eɓɓaande ngam ƴeewtaade ñamaale ɗe laamu Fedde nde yoɓata e kontraaji nokkuuji ɗii, tawi ina wayi no ina waɗi ñamaale "fannuuji" keewɗe. O noddi kadi yo yaawno yoɓeede ko yowitii e njoɓdi hoolkisaandi so tawii ƴeewndo ngoo gasii. E lewru Noowammbar 2009, Uzamere waɗii yewtere nde udditgol koolol naalankaagal Naajeeriya to Stockholm, dow Siwilisaasiyoŋ Benin e batte mum e politik Naajeeriya hannde. Uzamere dañii nafoore ngam suɓaade kadi e wooteeji lewru abriil 2011 ngam suɓaade diiwaan senateeruuji Edo Sud. O fooli gonnooɗo senateer biyeteeɗo Daisy Danjuma e 135 346 woote e 70 725 woote. == Tuugnorgal == 6jpuxi61lys6xv97l1p9da5pkczwtrr Tawar Umbi Wada 0 43532 182909 2026-08-16T10:42:58Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Tawar Umbi Wada (1957–2010) suɓaama senaateer to diiwaan Gombe Sud to diiwaan Gombe, leydi Nijeer, o fuɗɗii laamu ñalnde 29 mee 2003, o suɓaama kadi e hitaande 2007. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). Wada jibinaa ko ñalnde 27 lewru bowte hitaande 1957. O janngi sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Jos, o noddiraa bar e hitaande 1983. Caggal ɗuum o dañi Dipolom Postgraduate e Jaayndeyaagal. O woniino balloowo hooreejo to ministeer ganndal e karallaagal..." 182909 wikitext text/x-wiki Tawar Umbi Wada (1957–2010) suɓaama senaateer to diiwaan Gombe Sud to diiwaan Gombe, leydi Nijeer, o fuɗɗii laamu ñalnde 29 mee 2003, o suɓaama kadi e hitaande 2007. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). Wada jibinaa ko ñalnde 27 lewru bowte hitaande 1957. O janngi sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Jos, o noddiraa bar e hitaande 1983. Caggal ɗuum o dañi Dipolom Postgraduate e Jaayndeyaagal. O woniino balloowo hooreejo to ministeer ganndal e karallaagal leydi ndii e ministeer geɗe polis, o woniino awokaa mawɗo e komisinaajo ñaawoore to diiwaan Gombe. O golliima kadi e Komisariyaa toppitiiɗo geɗe gollorɗe. E nder golle makko senaa o ardii Goomuuji kabaruuji e jaayɗe e golle. E nder limngal hakkundeere Senator'en nder lewru Mee 2009, ThisDay teskiima dow o wallitorii bills ngam Akademi ganndal Naajeeriya e kuuɗe ɓeydaaɗe ngam ofiseeji sariyaaji lesdi Naajeeriya. Ko kanko wonnoo hooreejo goomu Senaa ko faati e ndema hade makko maayde. O sankii ko ñalnde 31 marse 2010 to Abuja omo yahra e duuɓi 53. Tuugnorgal pwk8esnqpv6bevsgmz31ek1sgnyov5f 182910 182909 2026-08-16T10:43:20Z Ilya Discuss 10103 182910 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Tawar Umbi Wada (1957–2010) suɓaama senaateer to diiwaan Gombe Sud to diiwaan Gombe, leydi Nijeer, o fuɗɗii laamu ñalnde 29 mee 2003, o suɓaama kadi e hitaande 2007. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). Wada jibinaa ko ñalnde 27 lewru bowte hitaande 1957. O janngi sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Jos, o noddiraa bar e hitaande 1983. Caggal ɗuum o dañi Dipolom Postgraduate e Jaayndeyaagal. O woniino balloowo hooreejo to ministeer ganndal e karallaagal leydi ndii e ministeer geɗe polis, o woniino awokaa mawɗo e komisinaajo ñaawoore to diiwaan Gombe. O golliima kadi e Komisariyaa toppitiiɗo geɗe gollorɗe. E nder golle makko senaa o ardii Goomuuji kabaruuji e jaayɗe e golle. E nder limngal hakkundeere Senator'en nder lewru Mee 2009, ThisDay teskiima dow o wallitorii bills ngam Akademi ganndal Naajeeriya e kuuɗe ɓeydaaɗe ngam ofiseeji sariyaaji lesdi Naajeeriya. Ko kanko wonnoo hooreejo goomu Senaa ko faati e ndema hade makko maayde. O sankii ko ñalnde 31 marse 2010 to Abuja omo yahra e duuɓi 53. Tuugnorgal cd8bkk9gpo5ntxy39gv0gq2zv5jvajt 182911 182910 2026-08-16T10:45:05Z Ilya Discuss 10103 182911 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Tawar Umbi Wada''' (1957–2010) suɓaama senaateer to diiwaan Gombe Sud to diiwaan Gombe, leydi Nijeer, o fuɗɗii laamu ñalnde 29 mee 2003, o suɓaama kadi e hitaande 2007. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). Wada jibinaa ko ñalnde 27 lewru bowte hitaande 1957. O janngi sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Jos, o noddiraa bar e hitaande 1983. Caggal ɗuum o dañi Dipolom Postgraduate e Jaayndeyaagal. O woniino balloowo hooreejo to ministeer ganndal e karallaagal leydi ndii e ministeer geɗe polis, o woniino awokaa mawɗo e komisinaajo ñaawoore to diiwaan Gombe. O golliima kadi e Komisariyaa toppitiiɗo geɗe gollorɗe. E nder golle makko senaa o ardii Goomuuji kabaruuji e jaayɗe e golle. E nder limngal hakkundeere Senator'en nder lewru Mee 2009, ThisDay teskiima dow o wallitorii bills ngam Akademi ganndal Naajeeriya e kuuɗe ɓeydaaɗe ngam ofiseeji sariyaaji lesdi Naajeeriya. Ko kanko wonnoo hooreejo goomu Senaa ko faati e ndema hade makko maayde. O sankii ko ñalnde 31 marse 2010 to Abuja omo yahra e duuɓi 53. == Tuugnorgal == mh9pja4t5x6mb2uqtcu41l57wrvdoxf 182912 182911 2026-08-16T10:45:47Z Ilya Discuss 10103 182912 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Tawar Umbi Wada''' (1957–2010) suɓaama senaateer to diiwaan Gombe Sud to diiwaan Gombe, leydi Nijeer, o fuɗɗii laamu ñalnde 29 mee 2003, o suɓaama kadi e hitaande 2007..<ref name="tday350">{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200905250350.html?viewall=1|title=An Improved Senate, But Some Uninspiring Senators...|work=ThisDay|date=24 May 2009|access-date=2010-06-11}}</ref> O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). Wada jibinaa ko ñalnde 27 lewru bowte hitaande 1957. O janngi sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Jos, o noddiraa bar e hitaande 1983. Caggal ɗuum o dañi Dipolom Postgraduate e Jaayndeyaagal. O woniino balloowo hooreejo to ministeer ganndal e karallaagal leydi ndii e ministeer geɗe polis, o woniino awokaa mawɗo e komisinaajo ñaawoore to diiwaan Gombe. O golliima kadi e Komisariyaa toppitiiɗo geɗe gollorɗe. E nder golle makko senaa o ardii Goomuuji kabaruuji e jaayɗe e golle. E nder limngal hakkundeere Senator'en nder lewru Mee 2009, ThisDay teskiima dow o wallitorii bills ngam Akademi ganndal Naajeeriya e kuuɗe ɓeydaaɗe ngam ofiseeji sariyaaji lesdi Naajeeriya. Ko kanko wonnoo hooreejo goomu Senaa ko faati e ndema hade makko maayde. O sankii ko ñalnde 31 marse 2010 to Abuja omo yahra e duuɓi 53. == Tuugnorgal == 4wiztc20mz3fynzf0k21z6np26t4cu5 182913 182912 2026-08-16T10:47:38Z Ilya Discuss 10103 182913 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Tawar Umbi Wada''' (1957–2010) suɓaama senaateer to diiwaan Gombe Sud to diiwaan Gombe, leydi Nijeer, o fuɗɗii laamu ñalnde 29 mee 2003, o suɓaama kadi e hitaande 2007..<ref name="tday350">{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200905250350.html?viewall=1|title=An Improved Senate, But Some Uninspiring Senators...|work=ThisDay|date=24 May 2009|access-date=2010-06-11}}</ref> O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP)..<ref name="tday517">{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/201004120517.html|title=Gombe - Two Deaths Too Many|work=ThisDay|author=Sheriff Balogun|date=11 April 2010|access-date=2010-06-11}}</ref><ref name="next146">{{cite web|url=http://234next.com/csp/cms/sites/Next/Home/5548584-146/story.csp|title=Tawar Umbi Wada is dead|author=Emmanuel Ogala|date=March 31, 2010|work=Next|access-date=2010-06-11|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303232928/http://234next.com/csp/cms/sites/Next/Home/5548584-146/story.csp|archive-date=March 3, 2016}}</ref><ref name="next146" /><ref name="tday517" /> Wada jibinaa ko ñalnde 27 lewru bowte hitaande 1957. O janngi sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Jos, o noddiraa bar e hitaande 1983. Caggal ɗuum o dañi Dipolom Postgraduate e Jaayndeyaagal. O woniino balloowo hooreejo to ministeer ganndal e karallaagal leydi ndii e ministeer geɗe polis, o woniino awokaa mawɗo e komisinaajo ñaawoore to diiwaan Gombe. O golliima kadi e Komisariyaa toppitiiɗo geɗe gollorɗe. E nder golle makko senaa o ardii Goomuuji kabaruuji e jaayɗe e golle. E nder limngal hakkundeere Senator'en nder lewru Mee 2009, ThisDay teskiima dow o wallitorii bills ngam Akademi ganndal Naajeeriya e kuuɗe ɓeydaaɗe ngam ofiseeji sariyaaji lesdi Naajeeriya. Ko kanko wonnoo hooreejo goomu Senaa ko faati e ndema hade makko maayde. O sankii ko ñalnde 31 marse 2010 to Abuja omo yahra e duuɓi 53. == Tuugnorgal == 26he80l4h5dmol37mjdic26zrdrv7iv Joseph Waku 0 43533 182914 2026-08-16T10:49:02Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Yuusuf K.N. Waku (heɗtoR) suɓaama senateer ngam diiwal Benue North West nder jiha Benue, lesdi Naajeeriya, haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O heɓi laamu ñalnde 29 mee 1999. Caggal nde o jooɗii e senaa e lewru suwee 1999, o toɗɗaa e goomuuji ko faati e sarwisaaji senaa, golle & koɗki, cellal, sosde, ngalu ndiyam (hooreejo) e privatisation. Caggal nde o yalti e laamu, Waku naati e fedde diisnondiral Arewa (ACF),..." 182914 wikitext text/x-wiki Yuusuf K.N. Waku (heɗtoR) suɓaama senateer ngam diiwal Benue North West nder jiha Benue, lesdi Naajeeriya, haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O heɓi laamu ñalnde 29 mee 1999. Caggal nde o jooɗii e senaa e lewru suwee 1999, o toɗɗaa e goomuuji ko faati e sarwisaaji senaa, golle & koɗki, cellal, sosde, ngalu ndiyam (hooreejo) e privatisation. Caggal nde o yalti e laamu, Waku naati e fedde diisnondiral Arewa (ACF), fedde lobbunde to bannge worgo. E nder yeewtere nde o waɗi e lewru desaambar 2003 o wiyi wonde Fedde Middle Belt ina anniya ittude ɓe ngonaa Kerecee’en e nder fedde maɓɓe, o faamniri wonde ACF sosaa ko ngam rokkude daande leƴƴi pamari to bannge worgo haa arti noon e wonɓe e Middle Belt. Nde o haaldata e gardagol cukko hooreejo leydi ndii e lewru suwee 2008, o tuumi hooreejo Senaa biyeteeɗo David Mark wonde ina joginoo fenaande e leƴƴi, nde tawnoo o saliima toɗɗagol Farida Waziri, Tiv, hooreejo Komiseer toppitiiɗo ko fayti e bonanndeeji faggudu e kaalis. Tuugnorgal r9wwrsjcgfufef3tk1b8pfsvyc280m7 182915 182914 2026-08-16T10:49:29Z Ilya Discuss 10103 182915 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Yuusuf K.N. Waku (heɗtoR) suɓaama senateer ngam diiwal Benue North West nder jiha Benue, lesdi Naajeeriya, haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O heɓi laamu ñalnde 29 mee 1999. Caggal nde o jooɗii e senaa e lewru suwee 1999, o toɗɗaa e goomuuji ko faati e sarwisaaji senaa, golle & koɗki, cellal, sosde, ngalu ndiyam (hooreejo) e privatisation. Caggal nde o yalti e laamu, Waku naati e fedde diisnondiral Arewa (ACF), fedde lobbunde to bannge worgo. E nder yeewtere nde o waɗi e lewru desaambar 2003 o wiyi wonde Fedde Middle Belt ina anniya ittude ɓe ngonaa Kerecee’en e nder fedde maɓɓe, o faamniri wonde ACF sosaa ko ngam rokkude daande leƴƴi pamari to bannge worgo haa arti noon e wonɓe e Middle Belt. Nde o haaldata e gardagol cukko hooreejo leydi ndii e lewru suwee 2008, o tuumi hooreejo Senaa biyeteeɗo David Mark wonde ina joginoo fenaande e leƴƴi, nde tawnoo o saliima toɗɗagol Farida Waziri, Tiv, hooreejo Komiseer toppitiiɗo ko fayti e bonanndeeji faggudu e kaalis. Tuugnorgal ioqokq642s9enbg3ofvx4kfha7rpuk4 182916 182915 2026-08-16T10:50:35Z Ilya Discuss 10103 182916 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Yuusuf K.N. Waku''' (heɗtoR) suɓaama senateer ngam diiwal Benue North West nder jiha Benue, lesdi Naajeeriya, haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O heɓi laamu ñalnde 29 mee 1999. Caggal nde o jooɗii e senaa e lewru suwee 1999, o toɗɗaa e goomuuji ko faati e sarwisaaji senaa, golle & koɗki, cellal, sosde, ngalu ndiyam (hooreejo) e privatisation. Caggal nde o yalti e laamu, Waku naati e fedde diisnondiral Arewa (ACF), fedde lobbunde to bannge worgo. E nder yeewtere nde o waɗi e lewru desaambar 2003 o wiyi wonde Fedde Middle Belt ina anniya ittude ɓe ngonaa Kerecee’en e nder fedde maɓɓe, o faamniri wonde ACF sosaa ko ngam rokkude daande leƴƴi pamari to bannge worgo haa arti noon e wonɓe e Middle Belt. Nde o haaldata e gardagol cukko hooreejo leydi ndii e lewru suwee 2008, o tuumi hooreejo Senaa biyeteeɗo David Mark wonde ina joginoo fenaande e leƴƴi, nde tawnoo o saliima toɗɗagol Farida Waziri, Tiv, hooreejo Komiseer toppitiiɗo ko fayti e bonanndeeji faggudu e kaalis. == Tuugnorgal == ace0kw3iv2vxghaxp9dvyihegr35cgg 182917 182916 2026-08-16T10:51:48Z Ilya Discuss 10103 182917 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Yuusuf K.N. Waku''' (heɗtoR) suɓaama senateer ngam diiwal Benue North West nder jiha Benue, lesdi Naajeeriya, haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O heɓi laamu ñalnde 29 mee 1999..<ref>{{cite web|url=http://psephos.adam-carr.net/countries/n/nigeria/nigerialeg2.txt|title=Federal Republic of Nigeria legislative election of 20 February and 7 March 1999|work=Psephos|access-date=2010-06-24}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.nigeriacongress.org/assembly/committees1.htm|title=Congressional Committees|publisher=Nigeria Congress|access-date=2010-06-24|url-status=usurped|archive-url=https://web.archive.org/web/20091118151316/http://www.nigeriacongress.org/assembly/committees1.htm|archive-date=2009-11-18}}</ref> Caggal nde o jooɗii e senaa e lewru suwee 1999, o toɗɗaa e goomuuji ko faati e sarwisaaji senaa, golle & koɗki, cellal, sosde, ngalu ndiyam (hooreejo) e privatisation. Caggal nde o yalti e laamu, Waku naati e fedde diisnondiral Arewa (ACF), fedde lobbunde to bannge worgo. E nder yeewtere nde o waɗi e lewru desaambar 2003 o wiyi wonde Fedde Middle Belt ina anniya ittude ɓe ngonaa Kerecee’en e nder fedde maɓɓe, o faamniri wonde ACF sosaa ko ngam rokkude daande leƴƴi pamari to bannge worgo haa arti noon e wonɓe e Middle Belt. Nde o haaldata e gardagol cukko hooreejo leydi ndii e lewru suwee 2008, o tuumi hooreejo Senaa biyeteeɗo David Mark wonde ina joginoo fenaande e leƴƴi, nde tawnoo o saliima toɗɗagol Farida Waziri, Tiv, hooreejo Komiseer toppitiiɗo ko fayti e bonanndeeji faggudu e kaalis. == Tuugnorgal == 1xuowqnt7k4ixgn5b6eyiut41bpjn8i 182918 182917 2026-08-16T10:53:28Z Ilya Discuss 10103 182918 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Yuusuf K.N. Waku''' (heɗtoR) suɓaama senateer ngam diiwal Benue North West nder jiha Benue, lesdi Naajeeriya, haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O heɓi laamu ñalnde 29 mee 1999..<ref>{{cite web|url=http://psephos.adam-carr.net/countries/n/nigeria/nigerialeg2.txt|title=Federal Republic of Nigeria legislative election of 20 February and 7 March 1999|work=Psephos|access-date=2010-06-24}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.nigeriacongress.org/assembly/committees1.htm|title=Congressional Committees|publisher=Nigeria Congress|access-date=2010-06-24|url-status=usurped|archive-url=https://web.archive.org/web/20091118151316/http://www.nigeriacongress.org/assembly/committees1.htm|archive-date=2009-11-18}}</ref> Caggal nde o jooɗii e senaa e lewru suwee 1999, o toɗɗaa e goomuuji ko faati e sarwisaaji senaa, golle & koɗki, cellal, sosde, ngalu ndiyam (hooreejo) e privatisation. Caggal nde o yalti e laamu, Waku naati e fedde diisnondiral Arewa (ACF), fedde lobbunde to bannge worgo..<ref>{{cite web|url=http://news.biafranigeriaworld.com/archive/2003/dec/20/0020.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20120528024412/http://news.biafranigeriaworld.com/archive/2003/dec/20/0020.html|url-status=usurped|archive-date=May 28, 2012|date=December 20, 2003|title=Middle Belt is part of Arewa –Senator Joseph Waku|work=Weekly Trust|author=Sani Babadoko|access-date=2010-06-24}}</ref><ref>{{cite web|url=http://nm.onlinenigeria.com/templates/?a=12367|title=Senate President, Waku exchange words over Waziri, EFCC chairmanship nominee|work=Online Nigeria Daily News|date=June 3, 2008|author=Godwin Tsa|access-date=2010-06-24|archive-date=2016-03-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303182852/http://nm.onlinenigeria.com/templates/?a=12367|url-status=dead}}</ref> E nder yeewtere nde o waɗi e lewru desaambar 2003 o wiyi wonde Fedde Middle Belt ina anniya ittude ɓe ngonaa Kerecee’en e nder fedde maɓɓe, o faamniri wonde ACF sosaa ko ngam rokkude daande leƴƴi pamari to bannge worgo haa arti noon e wonɓe e Middle Belt. Nde o haaldata e gardagol cukko hooreejo leydi ndii e lewru suwee 2008, o tuumi hooreejo Senaa biyeteeɗo David Mark wonde ina joginoo fenaande e leƴƴi, nde tawnoo o saliima toɗɗagol Farida Waziri, Tiv, hooreejo Komiseer toppitiiɗo ko fayti e bonanndeeji faggudu e kaalis. == Tuugnorgal == 16cz6hs1gkdhzvdqpk1ny4hcygmr84v Abdallah Wali 0 43534 182919 2026-08-16T10:55:13Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Abdallah Muhammad Wali suɓaama senatoor diiwal Sokoto South, lesdi Naajeeriya, haa fuɗɗam laamu lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow ko laarani hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. Nguurndam Wali jibinaa ko e nokkuure laamu Tambuwal, diiwaan Sokoto. O heɓi B.Sc. e njuɓɓudi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Usmaan Danfodiyo, Sokoto e MBA to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaira. Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee..." 182919 wikitext text/x-wiki Abdallah Muhammad Wali suɓaama senatoor diiwal Sokoto South, lesdi Naajeeriya, haa fuɗɗam laamu lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow ko laarani hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. Nguurndam Wali jibinaa ko e nokkuure laamu Tambuwal, diiwaan Sokoto. O heɓi B.Sc. e njuɓɓudi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Usmaan Danfodiyo, Sokoto e MBA to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaira. Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, o toɗɗaa e goomuuji suɓngo, sarwisaaji senaa, konte laamu, defansiyoŋ e jikkuuji fedde. O wonii hooreejo senaa tuggi lewru suwee 1999 haa lewru noowammbar 1999, o wonii hooreejo goomu senaa ngam geɗe faggudu tuggi 2000 haa 2003. Ko kanko woni kanndidaa PDP ngam suɓaade guwerneer diiwaan Sokoto e hitaande 2003. E lewru Yarkomaa 2007, Wali toɗɗaama jaagorgal ko feewti e peewnugol leydi ndii, e cukko hooreejo komisiyoŋ oo, ko hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo. Caggal ɗuum o waɗaa ammbasadeer to Laamaandi Maruk. Tuugnorgal 05owfq5ehkv79eee5n3tdwakv0m93m8 182920 182919 2026-08-16T10:55:37Z Ilya Discuss 10103 182920 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Abdallah Muhammad Wali suɓaama senatoor diiwal Sokoto South, lesdi Naajeeriya, haa fuɗɗam laamu lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow ko laarani hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. Nguurndam Wali jibinaa ko e nokkuure laamu Tambuwal, diiwaan Sokoto. O heɓi B.Sc. e njuɓɓudi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Usmaan Danfodiyo, Sokoto e MBA to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaira. Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, o toɗɗaa e goomuuji suɓngo, sarwisaaji senaa, konte laamu, defansiyoŋ e jikkuuji fedde. O wonii hooreejo senaa tuggi lewru suwee 1999 haa lewru noowammbar 1999, o wonii hooreejo goomu senaa ngam geɗe faggudu tuggi 2000 haa 2003. Ko kanko woni kanndidaa PDP ngam suɓaade guwerneer diiwaan Sokoto e hitaande 2003. E lewru Yarkomaa 2007, Wali toɗɗaama jaagorgal ko feewti e peewnugol leydi ndii, e cukko hooreejo komisiyoŋ oo, ko hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo. Caggal ɗuum o waɗaa ammbasadeer to Laamaandi Maruk. Tuugnorgal q6p7574x0gyvnwkrau0dzh293mo3sib 182921 182920 2026-08-16T10:56:59Z Ilya Discuss 10103 182921 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Abdallah Muhammad Wali''' suɓaama senatoor diiwal Sokoto South, lesdi Naajeeriya, haa fuɗɗam laamu lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow ko laarani hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. == Nguurndam == Wali jibinaa ko e nokkuure laamu Tambuwal, diiwaan Sokoto. O heɓi B.Sc. e njuɓɓudi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Usmaan Danfodiyo, Sokoto e MBA to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaira. Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, o toɗɗaa e goomuuji suɓngo, sarwisaaji senaa, konte laamu, defansiyoŋ e jikkuuji fedde. O wonii hooreejo senaa tuggi lewru suwee 1999 haa lewru noowammbar 1999, o wonii hooreejo goomu senaa ngam geɗe faggudu tuggi 2000 haa 2003. Ko kanko woni kanndidaa PDP ngam suɓaade guwerneer diiwaan Sokoto e hitaande 2003. E lewru Yarkomaa 2007, Wali toɗɗaama jaagorgal ko feewti e peewnugol leydi ndii, e cukko hooreejo komisiyoŋ oo, ko hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo. Caggal ɗuum o waɗaa ammbasadeer to Laamaandi Maruk. == Tuugnorgal == qp2jdbtjc7ccnhro5ams836wag8wv1a 182922 182921 2026-08-16T10:57:46Z Ilya Discuss 10103 182922 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Abdallah Muhammad Wali''' suɓaama senatoor diiwal Sokoto South, lesdi Naajeeriya, haa fuɗɗam laamu lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow ko laarani hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999.<ref>{{cite web|url=http://psephos.adam-carr.net/countries/n/nigeria/nigerialeg2.txt|title=Federal Republic of Nigeria Legislative Election of 20 February and 7 March 1999|work=Psephos|access-date=2010-06-25}}</ref> == Nguurndam == Wali jibinaa ko e nokkuure laamu Tambuwal, diiwaan Sokoto. O heɓi B.Sc. e njuɓɓudi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Usmaan Danfodiyo, Sokoto e MBA to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaira. Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, o toɗɗaa e goomuuji suɓngo, sarwisaaji senaa, konte laamu, defansiyoŋ e jikkuuji fedde. O wonii hooreejo senaa tuggi lewru suwee 1999 haa lewru noowammbar 1999, o wonii hooreejo goomu senaa ngam geɗe faggudu tuggi 2000 haa 2003. Ko kanko woni kanndidaa PDP ngam suɓaade guwerneer diiwaan Sokoto e hitaande 2003. E lewru Yarkomaa 2007, Wali toɗɗaama jaagorgal ko feewti e peewnugol leydi ndii, e cukko hooreejo komisiyoŋ oo, ko hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo. Caggal ɗuum o waɗaa ammbasadeer to Laamaandi Maruk. == Tuugnorgal == p4aveo75g86xp5mcme8jlcyvlnyuupg 182923 182922 2026-08-16T10:58:28Z Ilya Discuss 10103 182923 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Abdallah Muhammad Wali''' suɓaama senatoor diiwal Sokoto South, lesdi Naajeeriya, haa fuɗɗam laamu lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow ko laarani hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999.<ref>{{cite web|url=http://psephos.adam-carr.net/countries/n/nigeria/nigerialeg2.txt|title=Federal Republic of Nigeria Legislative Election of 20 February and 7 March 1999|work=Psephos|access-date=2010-06-25}}</ref> == Nguurndam == Wali jibinaa ko e nokkuure laamu Tambuwal, diiwaan Sokoto. O heɓi B.Sc. e njuɓɓudi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Usmaan Danfodiyo, Sokoto e MBA to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaira..<ref name="monye">{{cite web|url=https://sylvestermonyefoundation.com/Img/Ambassador%20Abdullahi%20Wali.html|title=Ambassador Abdullahi Wali|publisher=Sylvester Monye|access-date=2010-06-25}}{{Dead link|date=June 2017|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, o toɗɗaa e goomuuji suɓngo, sarwisaaji senaa, konte laamu, defansiyoŋ e jikkuuji fedde. O wonii hooreejo senaa tuggi lewru suwee 1999 haa lewru noowammbar 1999, o wonii hooreejo goomu senaa ngam geɗe faggudu tuggi 2000 haa 2003. Ko kanko woni kanndidaa PDP ngam suɓaade guwerneer diiwaan Sokoto e hitaande 2003. E lewru Yarkomaa 2007, Wali toɗɗaama jaagorgal ko feewti e peewnugol leydi ndii, e cukko hooreejo komisiyoŋ oo, ko hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo. Caggal ɗuum o waɗaa ammbasadeer to Laamaandi Maruk. == Tuugnorgal == h8r1yg9yncggk5yg8la1xn6fnnmnb98 182924 182923 2026-08-16T10:59:14Z Ilya Discuss 10103 182924 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Abdallah Muhammad Wali''' suɓaama senatoor diiwal Sokoto South, lesdi Naajeeriya, haa fuɗɗam laamu lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow ko laarani hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999.<ref>{{cite web|url=http://psephos.adam-carr.net/countries/n/nigeria/nigerialeg2.txt|title=Federal Republic of Nigeria Legislative Election of 20 February and 7 March 1999|work=Psephos|access-date=2010-06-25}}</ref> == Nguurndam == Wali jibinaa ko e nokkuure laamu Tambuwal, diiwaan Sokoto. O heɓi B.Sc. e njuɓɓudi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Usmaan Danfodiyo, Sokoto e MBA to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaira..<ref name="monye">{{cite web|url=https://sylvestermonyefoundation.com/Img/Ambassador%20Abdullahi%20Wali.html|title=Ambassador Abdullahi Wali|publisher=Sylvester Monye|access-date=2010-06-25}}{{Dead link|date=June 2017|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, o toɗɗaa e goomuuji suɓngo, sarwisaaji senaa, konte laamu, defansiyoŋ e jikkuuji fedde. O wonii hooreejo senaa tuggi lewru suwee 1999 haa lewru noowammbar 1999, o wonii hooreejo goomu senaa ngam geɗe faggudu tuggi 2000 haa 2003. Ko kanko woni kanndidaa PDP ngam suɓaade guwerneer diiwaan Sokoto e hitaande 2003.<ref>{{cite news|url=https://www.nigeriacongress.org/assembly/committees1.htm|title=Congressional Committees|work=Nigeria Congress|access-date=2010-06-25|url-status=usurped|archive-url=https://web.archive.org/web/20091118151316/https://www.nigeriacongress.org/assembly/committees1.htm|archive-date=2009-11-18}}</ref> E lewru Yarkomaa 2007, Wali toɗɗaama jaagorgal ko feewti e peewnugol leydi ndii, e cukko hooreejo komisiyoŋ oo, ko hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo. Caggal ɗuum o waɗaa ammbasadeer to Laamaandi Maruk. == Tuugnorgal == 1ewwz0kdyhjf2yxg6qg89teaqqc3o3u 182925 182924 2026-08-16T10:59:54Z Ilya Discuss 10103 182925 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Abdallah Muhammad Wali''' suɓaama senatoor diiwal Sokoto South, lesdi Naajeeriya, haa fuɗɗam laamu lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow ko laarani hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999.<ref>{{cite web|url=http://psephos.adam-carr.net/countries/n/nigeria/nigerialeg2.txt|title=Federal Republic of Nigeria Legislative Election of 20 February and 7 March 1999|work=Psephos|access-date=2010-06-25}}</ref> == Nguurndam == Wali jibinaa ko e nokkuure laamu Tambuwal, diiwaan Sokoto. O heɓi B.Sc. e njuɓɓudi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Usmaan Danfodiyo, Sokoto e MBA to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaira..<ref name="monye">{{cite web|url=https://sylvestermonyefoundation.com/Img/Ambassador%20Abdullahi%20Wali.html|title=Ambassador Abdullahi Wali|publisher=Sylvester Monye|access-date=2010-06-25}}{{Dead link|date=June 2017|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, o toɗɗaa e goomuuji suɓngo, sarwisaaji senaa, konte laamu, defansiyoŋ e jikkuuji fedde. O wonii hooreejo senaa tuggi lewru suwee 1999 haa lewru noowammbar 1999, o wonii hooreejo goomu senaa ngam geɗe faggudu tuggi 2000 haa 2003. Ko kanko woni kanndidaa PDP ngam suɓaade guwerneer diiwaan Sokoto e hitaande 2003.<ref>{{cite news|url=https://www.nigeriacongress.org/assembly/committees1.htm|title=Congressional Committees|work=Nigeria Congress|access-date=2010-06-25|url-status=usurped|archive-url=https://web.archive.org/web/20091118151316/https://www.nigeriacongress.org/assembly/committees1.htm|archive-date=2009-11-18}}</ref> E lewru Yarkomaa 2007, Wali toɗɗaama jaagorgal ko feewti e peewnugol leydi ndii, e cukko hooreejo komisiyoŋ oo, ko hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo. Caggal ɗuum o waɗaa ammbasadeer to Laamaandi Maruk.<ref>{{cite web|url=https://www.hosf.gov.ng/news_events/news_9|title=President Obasanjo Reshuffles the Cabinet|publisher=Nigerian Government|access-date=2010-06-25|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20100810005220/https://www.hosf.gov.ng/news_events/news_9|archive-date=2010-08-10}}</ref> == Tuugnorgal == 483l1yvwtjt5uib3og48ssot28lf5jy Abdul Yandoma 0 43535 182926 2026-08-16T11:01:49Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Abdu Umar Yandoma suɓaama senaajo diiwal Katsina woylaare (Daura/Ingawa) diiwal Katsina, lesdi Naajeeriya haa fuɗɗam laamu lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, Yandoma toɗɗaa e goomuuji jooɗɗi Senaa ko faati e petroŋ, miniraaji (hooreejo), yah-ngartaa, delta Niiseer, geɗe laamu e leydi laamorgo leydi ndii. E nder wiɗto waɗaango e sena..." 182926 wikitext text/x-wiki Abdu Umar Yandoma suɓaama senaajo diiwal Katsina woylaare (Daura/Ingawa) diiwal Katsina, lesdi Naajeeriya haa fuɗɗam laamu lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, Yandoma toɗɗaa e goomuuji jooɗɗi Senaa ko faati e petroŋ, miniraaji (hooreejo), yah-ngartaa, delta Niiseer, geɗe laamu e leydi laamorgo leydi ndii. E nder wiɗto waɗaango e senaateeruuji e lewru desaambar 2001, ThisDay hollitii wonde Yandoma ko « benchwarmer », ɗum firti ko o dañii heen seeɗa e jeewte walla e golle goɗɗe. E lewru noowammbar 2002, hollitaama o woppii kanndidaagal PDP e hitaande 2003 to Katsina worgo ngam yiɗde gonnooɗo jaagorde dowla to bannge geɗe caggal leydi, hono ammbasadeer Zakari Ibrahim. Kono, e lewru desaambar 2002 o alaa luulndiiɗo e ɗaɓɓaande makko ngam wonde kanndidaa PDP e jooɗorde ndee. O fotndiino e gonnooɗo senateer Kanti Bello mo lannda yimɓe leydi Najeriya (ANPP), mo o fooli e wooteeji 1999. Kanti Bello yahi haa hawri e woote ɗe. Tuugnorgal tsme9g1up6fmvy79ia6t25ynu88rq4e 182927 182926 2026-08-16T11:02:14Z Ilya Discuss 10103 182927 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Abdu Umar Yandoma suɓaama senaajo diiwal Katsina woylaare (Daura/Ingawa) diiwal Katsina, lesdi Naajeeriya haa fuɗɗam laamu lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, Yandoma toɗɗaa e goomuuji jooɗɗi Senaa ko faati e petroŋ, miniraaji (hooreejo), yah-ngartaa, delta Niiseer, geɗe laamu e leydi laamorgo leydi ndii. E nder wiɗto waɗaango e senaateeruuji e lewru desaambar 2001, ThisDay hollitii wonde Yandoma ko « benchwarmer », ɗum firti ko o dañii heen seeɗa e jeewte walla e golle goɗɗe. E lewru noowammbar 2002, hollitaama o woppii kanndidaagal PDP e hitaande 2003 to Katsina worgo ngam yiɗde gonnooɗo jaagorde dowla to bannge geɗe caggal leydi, hono ammbasadeer Zakari Ibrahim. Kono, e lewru desaambar 2002 o alaa luulndiiɗo e ɗaɓɓaande makko ngam wonde kanndidaa PDP e jooɗorde ndee. O fotndiino e gonnooɗo senateer Kanti Bello mo lannda yimɓe leydi Najeriya (ANPP), mo o fooli e wooteeji 1999. Kanti Bello yahi haa hawri e woote ɗe. Tuugnorgal hkzt6wuoztue9kprsmlcsbc0nfakj4k 182928 182927 2026-08-16T11:02:39Z Ilya Discuss 10103 182928 wikitext text/x-wiki {{Databox}}{{Databox}}Abdu Umar Yandoma suɓaama senaajo diiwal Katsina woylaare (Daura/Ingawa) diiwal Katsina, lesdi Naajeeriya haa fuɗɗam laamu lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, Yandoma toɗɗaa e goomuuji jooɗɗi Senaa ko faati e petroŋ, miniraaji (hooreejo), yah-ngartaa, delta Niiseer, geɗe laamu e leydi laamorgo leydi ndii. E nder wiɗto waɗaango e senaateeruuji e lewru desaambar 2001, ThisDay hollitii wonde Yandoma ko « benchwarmer », ɗum firti ko o dañii heen seeɗa e jeewte walla e golle goɗɗe. E lewru noowammbar 2002, hollitaama o woppii kanndidaagal PDP e hitaande 2003 to Katsina worgo ngam yiɗde gonnooɗo jaagorde dowla to bannge geɗe caggal leydi, hono ammbasadeer Zakari Ibrahim. Kono, e lewru desaambar 2002 o alaa luulndiiɗo e ɗaɓɓaande makko ngam wonde kanndidaa PDP e jooɗorde ndee. O fotndiino e gonnooɗo senateer Kanti Bello mo lannda yimɓe leydi Najeriya (ANPP), mo o fooli e wooteeji 1999. Kanti Bello yahi haa hawri e woote ɗe. Tuugnorgal nbij51gfma57m7lw3t1mp97kicxklnf 182929 182928 2026-08-16T11:06:36Z Ilya Discuss 10103 182929 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Abdu Umar Yandoma suɓaama senaajo diiwal Katsina woylaare (Daura/Ingawa) diiwal Katsina, lesdi Naajeeriya haa fuɗɗam laamu lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, Yandoma toɗɗaa e goomuuji jooɗɗi Senaa ko faati e petroŋ, miniraaji (hooreejo), yah-ngartaa, delta Niiseer, geɗe laamu e leydi laamorgo leydi ndii. E nder wiɗto waɗaango e senaateeruuji e lewru desaambar 2001, ThisDay hollitii wonde Yandoma ko « benchwarmer », ɗum firti ko o dañii heen seeɗa e jeewte walla e golle goɗɗe. E lewru noowammbar 2002, hollitaama o woppii kanndidaagal PDP e hitaande 2003 to Katsina worgo ngam yiɗde gonnooɗo jaagorde dowla to bannge geɗe caggal leydi, hono ammbasadeer Zakari Ibrahim. Kono, e lewru desaambar 2002 o alaa luulndiiɗo e ɗaɓɓaande makko ngam wonde kanndidaa PDP e jooɗorde ndee. O fotndiino e gonnooɗo senateer Kanti Bello mo lannda yimɓe leydi Najeriya (ANPP), mo o fooli e wooteeji 1999. Kanti Bello yahi haa hawri e woote ɗe. Tuugnorgal hkzt6wuoztue9kprsmlcsbc0nfakj4k 182930 182929 2026-08-16T11:08:10Z Ilya Discuss 10103 182930 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Abdu Umar Yandoma''' suɓaama senaajo diiwal Katsina woylaare (Daura/Ingawa) diiwal Katsina, lesdi Naajeeriya haa fuɗɗam laamu lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, Yandoma toɗɗaa e goomuuji jooɗɗi Senaa ko faati e petroŋ, miniraaji (hooreejo), yah-ngartaa, delta Niiseer, geɗe laamu e leydi laamorgo leydi ndii. E nder wiɗto waɗaango e senaateeruuji e lewru desaambar 2001, ThisDay hollitii wonde Yandoma ko « benchwarmer », ɗum firti ko o dañii heen seeɗa e jeewte walla e golle goɗɗe. E lewru noowammbar 2002, hollitaama o woppii kanndidaagal PDP e hitaande 2003 to Katsina worgo ngam yiɗde gonnooɗo jaagorde dowla to bannge geɗe caggal leydi, hono ammbasadeer Zakari Ibrahim. Kono, e lewru desaambar 2002 o alaa luulndiiɗo e ɗaɓɓaande makko ngam wonde kanndidaa PDP e jooɗorde ndee. O fotndiino e gonnooɗo senateer Kanti Bello mo lannda yimɓe leydi Najeriya (ANPP), mo o fooli e wooteeji 1999. Kanti Bello yahi haa hawri e woote ɗe. == Tuugnorgal == dtlgwmwwyzy3v1ayl1yrlg01337vere 182931 182930 2026-08-16T11:09:15Z Ilya Discuss 10103 182931 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Abdu Umar Yandoma''' suɓaama senaajo diiwal Katsina woylaare (Daura/Ingawa) diiwal Katsina, lesdi Naajeeriya haa fuɗɗam laamu lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP)..<ref>{{cite web|url=http://psephos.adam-carr.net/countries/n/nigeria/nigerialeg2.txt|title=FEDERAL REPUBLIC OF NIGERIA LEGISLATIVE ELECTION OF 20 FEBRUARY AND 7 MARCH 1999|work=Psephos|accessdate=2010-06-25}}</ref> O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, Yandoma toɗɗaa e goomuuji jooɗɗi Senaa ko faati e petroŋ, miniraaji (hooreejo), yah-ngartaa, delta Niiseer, geɗe laamu e leydi laamorgo leydi ndii. E nder wiɗto waɗaango e senaateeruuji e lewru desaambar 2001, ThisDay hollitii wonde Yandoma ko « benchwarmer », ɗum firti ko o dañii heen seeɗa e jeewte walla e golle goɗɗe. E lewru noowammbar 2002, hollitaama o woppii kanndidaagal PDP e hitaande 2003 to Katsina worgo ngam yiɗde gonnooɗo jaagorde dowla to bannge geɗe caggal leydi, hono ammbasadeer Zakari Ibrahim. Kono, e lewru desaambar 2002 o alaa luulndiiɗo e ɗaɓɓaande makko ngam wonde kanndidaa PDP e jooɗorde ndee. O fotndiino e gonnooɗo senateer Kanti Bello mo lannda yimɓe leydi Najeriya (ANPP), mo o fooli e wooteeji 1999. Kanti Bello yahi haa hawri e woote ɗe. == Tuugnorgal == f4jj5dqcd0ppv2s3oqbmu9h64net0b1 182932 182931 2026-08-16T11:12:18Z Ilya Discuss 10103 182932 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Abdu Umar Yandoma''' suɓaama senaajo diiwal Katsina woylaare (Daura/Ingawa) diiwal Katsina, lesdi Naajeeriya haa fuɗɗam laamu lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP)..<ref>{{cite web|url=http://psephos.adam-carr.net/countries/n/nigeria/nigerialeg2.txt|title=FEDERAL REPUBLIC OF NIGERIA LEGISLATIVE ELECTION OF 20 FEBRUARY AND 7 MARCH 1999|work=Psephos|accessdate=2010-06-25}}</ref> O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, Yandoma toɗɗaa e goomuuji jooɗɗi Senaa ko faati e petroŋ, miniraaji (hooreejo), yah-ngartaa, delta Niiseer, geɗe laamu e leydi laamorgo leydi ndii.<ref>{{cite web|url=http://www.nigeriacongress.org/assembly/committees1.htm|title=Congressional Committees|publisher=Nigeria Congress|accessdate=2010-06-25|url-status=usurped|archiveurl=https://web.archive.org/web/20091118151316/http://www.nigeriacongress.org/assembly/committees1.htm|archivedate=2009-11-18}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.thisdayonline.com/archive/2001/12/08/20011208cov02.html|title=What Manner of Lawmakers|work=ThisDay|date=2001-12-08|accessdate=2010-06-25|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20051129125523/http://www.thisdayonline.com/archive/2001/12/08/20011208cov02.html|archivedate=November 29, 2005}}</ref> E nder wiɗto waɗaango e senaateeruuji e lewru desaambar 2001, ThisDay hollitii wonde Yandoma ko « benchwarmer », ɗum firti ko o dañii heen seeɗa e jeewte walla e golle goɗɗe. E lewru noowammbar 2002, hollitaama o woppii kanndidaagal PDP e hitaande 2003 to Katsina worgo ngam yiɗde gonnooɗo jaagorde dowla to bannge geɗe caggal leydi, hono ammbasadeer Zakari Ibrahim. Kono, e lewru desaambar 2002 o alaa luulndiiɗo e ɗaɓɓaande makko ngam wonde kanndidaa PDP e jooɗorde ndee. O fotndiino e gonnooɗo senateer Kanti Bello mo lannda yimɓe leydi Najeriya (ANPP), mo o fooli e wooteeji 1999. Kanti Bello yahi haa hawri e woote ɗe. == Tuugnorgal == 6cfch3wwx2ueq0jzd5s7c9fm6ozozlt