Wikipedia ffwiki https://ff.wikipedia.org/wiki/Hello_ja%C9%93%C9%93orgo MediaWiki 1.47.0-wmf.15 first-letter Media Special Talk User User talk Wikipedia Wikipedia talk File File talk MediaWiki MediaWiki talk Template Template talk Help Help talk Category Category talk TimedText TimedText talk Module Module talk Event Event talk Rafael Orozco Maestre 0 5351 183128 99302 2026-08-19T08:59:28Z CommonsDelinker 79 Removing [[:c:File:Rafael_Orozco_1992.jpg|Rafael_Orozco_1992.jpg]], it has been deleted from Commons by [[:c:User:Wdwd|Wdwd]] because: per [[:c:Commons:Deletion requests/File:Rafael Orozco 1992.jpg|]]. 183128 wikitext text/x-wiki '''Rafael Orozco Maestre''' (1954 – 1992). {{commons|Rafael Orozco Maestre}} {{DEFAULTSORT:Orozco Maestre, Rafael}} [[Category:Yimɓe]] [[Category:Stub]] bvto9kbk6sflmnwm9zgt2ryvxzzune8 Tarusawa Tunnel 0 30784 183215 126106 2026-08-19T11:39:27Z Ilya Discuss 10103 183215 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Tunnel Tarusawa''' (樽沢トンネル) ko tunel ɓurngel juutde e laawol laana njoorndi e nder Japon, njuuteendi mum ko 7,2 meeter, haa nde woppitaa e hitaande 2014. O mahiraa ko e hitaande 1946, o woni ko e laawol Agatsuma e nder diiwaan Gunma to 3°36'0 138°43'21,2" Fuɗnaange. Tunnel ngel woppitaa ko caggal nde feccere e liggey oo yani e mahngo baraas Yamba. Jooni noon ina waawi yiyeede e yahde e werlaaji jolɗe Agattan. == Tuugnorgal<ref>[https://web.archive.org/web/20170927052353/http://www.asiaone.com/asia/japan%E2%80%99s-shortest-railway-tunnel-sees-its-last-days "Japan’s shortest railway tunnel sees its last days"], ''[[AsiaOne]]'', September 19, 2014.</ref><ref>[https://www.ntv.co.jp/englishnews/society/farewell-to-japans-shortest-rail-tunnel/ "Farewell to Japan’s shortest rail tunnel"], [[Nippon TV]], September 25, 2014 (video).</ref><ref>[https://agattan.com/railwayinfo/ “Agattan Rail Introduction]</ref> == buevuqwvguk9vmlajavpjy83nh06k86 Third-sector railway 0 30785 183216 180967 2026-08-19T11:40:30Z Ilya Discuss 10103 183216 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Japon, laana njoorndi sekteer tataɓo''' (第三セクター鉄道, dai-san sekutā tetsudō), sahaa e sahaa fof ina firtee ko laana njoorndi sekteer semi-laamu, ko laana njoorndi gollorteeka e sosiyetee denndinɗo mo sekteeruuji laamu e sekteeruuji keertiiɗi fof mbaɗi heen jawdi mum en– partnership maintainpri. Ɗeeɗoo laabi ɓuri heewde huutoreede ko e sosiyeteeji tokoosi jeyaaɗi e laamu prefektiir walla municipaal kam e nafooje keertiiɗe tokoose, kam en fof ina mbaɗa heen ngalu mum en e njuɓɓudi laana kaa. Laabi sekteer tataɓo ɗii, ko ɓuri heewde, ko laabi ɓooyɗi e nder fedde JR – walla, ko adii 1987, Laabi leydi Japon (JNR) – ɗi sosiyeteeji ɗii ƴetti. Yeruuji laabi ɗi ndarnanoo ngam momtude walla waɗtude sosiyeteeji sektoraa tataɓo e nder teeminannde 20ɓiire fof ina njeyaa heen laabi Defisit 83 e laabi nokkuuji toɗɗaaɗi. Inde To Japon, gollorɗe laamu (sektoraaji laamu) gollotooɗi, ko wayi no laana njoorndi leydi Japon ɓooyma, ina njiytee e "sektoraa gadano", gollorɗe sekteeruuji keertiiɗi ina mbaɗa "sektoraa ɗiɗaɓo". Nii woni, gollorɗe ɗe ngonaa e ɗeeɗoo cate ɗiɗi gadane, woni gollondiral hakkunde laamu e yimɓe, ina wiyee ina ngondi e "sektor tataɓo". Sosde Laabi sekteer tataɓo ina keewi fuɗɗoraade golle e laabi kuutorteeɗi (nokkuuji) paralel so tawii sarwiis Shinkansen ina yaaji e nokku keso. E lewru marse 2024, laana ndiwoowa Hokuriku yaajii haa fuɗnaange, joofnirde mayre wayliima gila Kanazawa to diiwaan Ishikawa, fayti e Tsuruga to diiwaan Fukui. Hono no taƴe goɗɗe e laana mawka Hokuriku nii, JR West woppi jeyi gollal laana nokku oo e ngalɗoo laawol gootol, rokki ɗum sosiyetee keso sosaaɗo, ganndiraaɗo Hapi-Line Fukui. Ko noon kadi waɗiino duuɓi ko adii ɗuum e taƴe laana njoorndi jeyaaka hannde e laana njoorndi IR Ishikawa, laana njoorndi Ainokaze Toyamae laawol laana njoorndi Echigo TOKImeki. Ngolɗoo laawol ina waawi yiyeede e diiwaan Tōhoku, tawi geɗel gootel e laawol mawngol Tōhoku ngol JR East ina jolnee e laawol laana njoorndi Aoimori e laawol laana njoorndi Iwate Galaxy caggal nde laana njoorndi Tōhoku Shinkansen ɓeydaa e nder fuɗɗoode kitaale 2000 fof. Dalillaaji goɗɗi ngam sosde ɗum ko ƴettugol laabi njamndi keertiiɗi ɗi ngalaa nafoore, ɗi ɗaɓɓi ɓeydagol ngalu e laamuuji nokkuuji ɗii, e laabi kesi [ja] ko wayi no yah-ngartaa otomaatik, monorails, walla laabi maglev mahaaɗi e nokkuuji ƴellitaare yaawnde e ɓeydagol keeweendi gure. == Nafooje e caɗeele == No laamuuji nokkuuji jokkondirɗi e renndooji ɗii e sosiyeteeji keertiiɗi jogiiɗi humpito e dogginde njuɓɓudi laana njoorndi, ina kawri e ɗeen laabi, ina woodi tolno toowngo e njuɓɓudi e yuɓɓinde golle, tawa ina waawi waɗeede fawaade e ngonkaaji e haajuuji renndooji nokkuuji ɗii keewɗi waylude. Ɗeeɗoo laabi noon, ɓuri heewde ko ɗe ngalaa nafoore, ina ɗaɓɓi kaalis e laawol njoɓdi, ina mbaawi kadi jogaade batte ngam haɓaade momtugol sabu ŋakkeende ridership. == Ƴeew kadi == Doggol laabi njamndi Japon ɗi sekteer tataɓo == Tuugnorgal<ref>{{Cite web|title=第三セクター鉄道等協議会|url=https://3sec-tetsudou.jp/|access-date=2024-11-24|website=第三セクター鉄道等協議会|language=ja}}</ref>.<ref>{{Cite web|last=Smith|first=Roderick|date=2004-01-06|title=The future of the railways: Third sector railways: The Japanese model|url=https://publications.parliament.uk/pa/cm200304/cmselect/cmtran/145/145wec26.htm|access-date=2024-08-22|website=UK Parliament}}</ref> <ref>{{Cite web|last=Aoki|first=Mami|date=March 2009|title=Trends and Problems in Regional Railway Policy in Japan|url=https://www.ejrcf.or.jp/jrtr/jrtr52/pdf/6-9_web.pdf|access-date=2024-08-22|website=East Japan Railway Culture Foundation|publisher=Japan Railway & Transport Review|pages=6–9|language=en}}</ref> <ref>{{Cite book|last=Black|first=John Andrew|title=A Short History of Transport in Japan from Ancient Times to the Present|url=https://archive.org/details/b4e0cf33-734f-454e-aae6-fbb70d3294ac|year=2022|publication-date=2022-03-18|at=ch. 6|language=en|doi=10.11647/OBP.0281|doi-access=free|isbn=978-1-80064-356-7}}</ref> <ref name=":0">{{Cite web|date=2018|title=Crisis of the Regional Transport|url=https://contest.japias.jp/tqj21/210345G/en/3-3-3.html|access-date=2024-08-22|website=Japan Association for Promotion of Internet Application in School Education}}</ref> <ref>{{Cite journal|last1=Altieri|first1=Marcelo|last2=Raskova|first2=Erza|last3=Costa|first3=Álvaro|date=2022-06-01|title=Differences in railway strategies: The empirical case of private, public-owned, and third-sector railways in Tokyo|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S2210539522000086|journal=Research in Transportation Business & Management|volume=43|pages=100787|doi=10.1016/j.rtbm.2022.100787|issn=2210-5395|url-access=subscription}}</ref> == 59bviszx5y9vrmj2hob7qh21f5dkh1m Wing Shuttle 0 30791 183214 126150 2026-08-19T11:38:05Z Ilya Discuss 10103 183214 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Laana ndiwoowa''' (Wing Shuttle), Uingu Shatoru) ko laana ndiwoowa diwooje yimɓe to laana ndiwoowa hakkunde leyɗeele Kansai to Osaka, Japon. Siistem oo udditaa ko ñalnde 4 suwee 1994, e udditgol laamorgo ngoo e hoore mum. Laabi diwtuɗi yimɓe ɗi ngalaa diwooje ina njokkondiri e mahdi terminal mawndi ndii e tippudi baagal ɗiɗi. Stations ɗee kala ina njogii dame ekran platform. Lonngere ina yahra ko ina tolnoo e hojomaaji 2 kala laawol gootol, laawol kala ina waɗi 545 meeter (1 788 ft) njuuteendi. Caggal nde aeroport Narita Terminal 2 Shuttle System yalti e hitaande 2013, ko ngol tan woni diwooje yimɓe e aeroport to Japon. Laabi e stationeji Laabi ɗiɗi ina ngoodi, heen gooto fof ina doga e bannge worgo e bannge worgo. Laabi ɗii fof ina njogii sarwisaaji ɗiɗi ; gooto fof ina joofna e hakkunde laabi, goɗɗo oo fof ina joofna e tippudi. Staasiyoŋaaji laabi ɗiɗi ina ndenndi inɗe goote, hay so tawii noon kam en fof ko staasiyoŋaaji ceertuɗi. Innde station Japon Haa Midway Haa Dame Terminal Wing Fuɗnaange Staasiyoŋ laaɗe diwooje + + 16, 101-103 Staasiyoŋ hakkunde laawol + - 1-3, 12-15 Staasiyoŋ jolngo 先端駅 + 4–11 Wing Sud Staasiyoŋ laaɗe diwooje + + 26, 27, 41, 111-113 Staasiyoŋ hakkunde laawol + - 28, 29, 38-40 Staasiyoŋ jolngo 先端駅 + 30–37 Lonngere ina dartoo e nokkuuji ɗi "+", ina njuppa e "-". == Ƴeew kadi == == Doggol yimɓe aeroport mover systems == == Yimɓe dillooɓevte == == Jaɓɓungal to Keihansin == == Sinkansen == Tokaido San'yō Hokuriku (peewniraa) Chūō (peewniraa) Logo sosiyetee laana njoorndi hirnaange (JR hirnaange) JR hirnaange Hokuriku/Tōkaidō/San'yō BiwakoJR KyotoJR KobeAkōWadamisaki Kosei Kusatsu NaraSanin Sagano Osaka HigashiJR Takarazuka (Fukuchiyama) Katamachi (Gakkentoshi)/JR Tozai Kakogawa Bantan Kishin Maizuru Osaka HaromoJ Loop Saka) Aeroport Kansai Wakayama Sakurai (Man-yo Mahoroba) Kansai Yamatoji Kisei Naniwasuji (ina woni e mahde) Metro Osaka Midōsuji Tanimachi Yotsubashi Chūō Sennichimae Sakaisuji Nagahori Tsurumi-ryokuchi Imazatosuji Nankō Port Town Metro wuro Kobe Seishin-Yamate Kaigan Hokushin Metro wuro Kyoto Karasuma Tozai Hankiyu Kobe main itami imazu koyo takarazuka main minoo kyoto main senri arashiyama Hansin Main Namba Mukogawa Keihan Main Oto Nakanoshima Katano Uji Otsu lines Keishin Ishiyama Sakamoto Nankay Aeroport Nankai mawɗo Takashinohama Tanagawa Kada Wakayama Koya Shiomibashi Semboku Naniwasuji (ina woni e mahngo) Kintetsu Namba/Nara Ikoma Kyoto/Kashihara Tenri Tawaramoto Keihanna Osaka Shigi Minami Osaka/Yoshino Domyoji Nagano Gose Sintetsu Arima sanda koen-toshi ao kobe kosoku Laabi njamndi mboɗeeri goɗɗi Kita-Osaka Kyuko Namboku Kobe Rapid Tozai Namboku Sanyo Main Aboshi Mizuma Railway Mizuma Keifuku Arashiyama, Kitano, Eizan Eizan Main Line, Kurama, Chizu Express Monorail e Tram Laawol mawngol ngol Osaka, Saito, Tramway Hankai, Hankai, Uemachi, Duunde Kobe Port Transit Keso, Duunde Rokkō Leydi caggal leydi Wakayama (Kishigawa) Noseden Myoken, Nissei Ohmi Main Line, Yōkaichi, Taga, Shigaraki Kohgen Telefoŋ e tramway aeroport Laabi kaɓirɗe Keifuku, laabi kaɓirɗe Eizan, laabi kaɓirɗe Keihan, laabi kaɓirɗe Kintetsu Ikoma, laabi kaɓirɗe Nishi-Shigi, laabi kaɓirɗe Katsuragisan, Kobe Rokkō, Laabi kaɓirɗe Rokkō, Kaɓirɗe Maya, Laabi kaɓirɗe Nankai Laanaaji diwooje jamaa Kanko kisen, laana hankyu, laana nankai, laana akashi-awaji Terminaaluuji mawɗi Rail Gion-Shijō, Higashi-Umeda, JR Namba, Kitashinchi, Kyobashi, Kyoto, Kiyoto KawaramachiNishi-UmedaŌsakaSanjoSannomiyaShin-ŌsakaTennojiTsuruhashiUmeda Aeroportuuji ItamiKansaiKobeTokushima Ports KobeejiOsakaSakaiH Feere feere Aeroport Kansai Yimɓe Mover Wing ShuttleKaaruuji hakkilantaagal ICOCAPiTaPaLaana njoorndi e nder JaponDoggol otooji yahooɓe inɗe JaponDoggol otooji rewrude e JaponDoggol nokkuuji Metro OsakaStaasiyoŋ limto Terminal Aeroport wuro Osaka Japon jolngo: TokyoKeihanshinChukyōFukuoka–KitakyushuHakone–Fuji–IzuHokkaidoAomoriSendaiAkitaNiigataToyamaNaganoOkayamaHiroshimaShikoku Metro SystemsShinkansentrams (doggol)Lifts aérien (doggol) Jokkondire yaajɗe (e ɗemngal Japon) Wing Shuttle, ummoraade e lowre laawɗunde Aeroport hakkunde leyɗeele Kansai (e ɗemngal Engele) Laabi diwgol hakkunde leyɗeele, ummoraade e lowre laawɗunde Aeroport hakkunde leyɗeele Kansai (e ɗemngal Japon) Wing Shuttle, ummoraade e lowre enternet Niigata-Transys, peewnoowo otooji ɗii.{{Databox}} 4a20fv11hxd0cwfbsztguv6nk6zlvys Nihondaira Ropeway 0 41973 183114 172940 2026-08-18T15:06:41Z Ilya Discuss 10103 183114 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Laawol Nihondaira''' (Laawol Nihondaira, Nihondaira Rōpuwei) ko laana Japonnaajo ƴettugol weeyo e nder wuro Shizuoka e nder diiwaan Shizuoka, ko laawol laana njoorndi Shizuoka (Shizutetsu) huutortoo. Udditaa e hitaande 1967, laana kaa ina yahra e Nihondaira (Nihondaira), tufnde ina yiyloo wuro ngoo, maayo Suruga, e tufnde Fuji. Laawol ngol ina jokkondiri e dingiral Nihondaira e dingiral Kunozan, gonngal sara nokku teskinɗo Kunōzan Tōshō-gū. Laylaytol ngol jaɓataa LuLuCa, woni kaɓirgal tikket kartal smart ngal Shizutetsu waɗi.<ref name=":0">{{Cite news|last=Wada|first=Shota|date=2019-12-30|title=日本平に新型ゴンドラ登場|trans-title=New Gondola Appears at Nihondaira|url=https://www.asahi.com/articles/ASMDT43J1MDTUTPB00G.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20191230171429/https://www.asahi.com/articles/ASMDT43J1MDTUTPB00G.html|archive-date=2019-12-30|access-date=2026-03-18|work=Asahi Shinbun Digital|language=Japanese}}</ref> == Doggi baɗɗiiɗi == Siistem: Tramway weeyo, kaɓirɗe 3 Woɗɗude: 1,1 kiloomeeteer (0,7 mi) Woɗɗude dow: 120 m (394 ft) Kaɓirɗe yahooɓe e nder kabine kala : 47 == Kabineeji: 2 == Njaaweendi golle : 3,6 m/s == Staasiyoŋaaji: 2 == Waktuuji potɗi huutoreede ngam yahde gooto : hojomaaji 5 == Ƴeew kadi == Laabi njamndi Shizuoka Laabi Shizuoka–Shimizu Doggol liftooji aeroportuuji to Japon == Jokkondire yaajɗe == (e ɗemngal Japon) Lowre laawɗunde == Tuugnorgal == hsokk0glo6v2xnrwse7wiu2pljnrpt0 Nokogiriyama Ropeway 0 41975 183115 172950 2026-08-18T15:07:51Z Ilya Discuss 10103 183115 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Laabi Nokogiriyama''' (Laawol Nokogiriyama, Nokogiri-yama Rōpuwē) ko laana ndiwoowa e golloowo to Japon. Laana kaa ina yaha e tufnde Nokogiri (Nokogiri-yama) ummoraade e daande maayo Tokiyoo to Futtsu, Chiba. Nde udditaa ko e hitaande 1962. Sosiyetee Nokogiriyama jeyaa ko e fedde Keisei.<ref>[http://www.mt-nokogiri.co.jp/pc/p060000.php Outline of the ropeway]</ref> == Hoore == == Taariik == ñalnde 21 desaambar 1962:Laawol ngol udditaa == Stations == Alaa Innde Japon Distance Toowgol Ƴellitaare 106m Hamakanaya (Laawol Uchibo)/ Port Kanaya (Laana ndiwoowa Tokyo-Wan) Staasiyoŋ Nokogiriyaama Sancho 680m 329m == Doggi baɗɗiiɗi == Woɗɗude: 680 m (2 231 meeteer) Hakkunde darnde: 223 m (732 ft) == Nastirde == E laawol jamaa : Gila e Gare Chiba, ƴettu oto JR East Uchibo Line haa Gare Hama-Kanaya (laanaaji ɗii ina njaha ko ina wona laawol gootol e waktu gooto, waktuuji yahdu ɗii ko 85 minit). Gila e Staasiyoŋ Hama-Kanaya ko 700 meeter (2 300 ft), minitaaji 8-10 njahaa e nokku ɗo laana ndiwoowa woni ɗoo. So aɗa ummoo caka Tokiyoo, ƴettu laana ndiwoowa Sōbu Line (Rapid) ummoraade e Gartirgal Tokyo haa Gartirgal Chiba (laanaaji ɗii ina njaha kala hojomaaji 10-15, waktuuji yahdu ɗii ko hojomaaji 40), caggal ɗuum ƴettu laana Uchibo Line no hollirtee dow nii. == Ƴeew kadi == Doggol liftooji aeroportuuji to Japon == Tuugnorgal == q50hbjislm3msd98ytxas4ztzvj9x8t Rokko Cable Line 0 41978 183129 172963 2026-08-19T09:59:22Z Ilya Discuss 10103 183129 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Laawol kaɓirɗe Rokkō''' (Laawol kaɓirɗe Rokkō, Rokkō Kēburu-sen) ko laawol funikulaar dow tulde Rokkō to Kobe, Hyōgo, Japon. Ko kañum tan woni laawol laana njoorndi Kobe Rokko (Laawol Kobe Rokkō, Kobe Rokkō Tetsudō) gollotoo, kadi ngol gollotoo ko laabi otooji. Laabi ɗii udditaa ko e hitaande 1932. Staasiyoŋaaji ɗiɗi laana kaa ina ceerti e tooweeki 493 m (1 617 ft). == Ƴeew kadi == == Logo Wikimedia == Wikimedia Commons ina jogii jaayɗe jokkondirɗe e Laabi Kaɓirgal Rokko. Doggol laabi njamndi funikulaaji Doggol sosiyeteeji laana njoorndi e nder leydi Japon Doggol laabi njamndi e nder leydi Japon == Kabel Maya == == Laawol ɓoggol Maya == == Laabi Rokkō Arima == == Laawol Shin-Kobe ngol == == Tuugnorgal == 79bid878t8ebtk1hpgqjtdpjk8oinul Tairyūji Ropeway 0 41984 183221 172990 2026-08-19T11:49:53Z Ilya Discuss 10103 183221 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Laawol Tairyūji''' (Laawol Tairyūji, Tairyūji Rōpuwei) ko laana Japonnaajo ƴettugol weeyo e nder diiwaan Tokushima, ka Shikoku Cable huutortoo ɗum. Udditaa e hitaande 1992, laana kaa ina yahra e Tairyū-ji, woni suudu 21ɓuru hijjoore Shikoku. == Doggi baɗɗiiɗi == Siistem : Tramway aérien, kaɓirɗe 2 jolɗe e 2 kaɓirɗe jolng Woɗɗude: 2,7 kiloomeeteer (1,7 mi) == Taƴre tikkere == Hakkunde jookli ɗiɗi : 422 m (1 385 ft) Ko ɓuri heewde: 508 m (1 667 meeteer) Ko ɓuri heewde e njuuteendi mum ko 30° Njaaweendi golle : 5,0m/s Capanɗe yahooɓe e nder kabine kala: 101 == Staasiyoŋaaji: 2 == Waktuuji potɗi huutoreede ngam yahde gooto : hojomaaji 10 == Ƴeew kadi == Doggol liftooji aeroportuuji to Japon == Jokkondire yaajɗe == anlbfgtu63lwqe3y5brztqk9cwq0ckq Matsuura Railway 0 43562 183109 183098 2026-08-18T14:54:58Z Fulani215 7983 /* */ fixed typo 183109 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Laana njoorndi Matsuura''' (松浦鉄道, Matsuura Tetsudō) ko sosiyatee laana njoorndi tataɓo e nder diiwaan Nagasaki e Saga to Japon.<ref name="terada2002">{{cite book|last=Terada|first=Hirokazu|title=データブック日本の私鉄 (Databook: Japan's Private Railways)|publisher=Neko Publishing|date=July 2002|location=Japan|isbn=978-4-87366-874-1|url=https://books.google.com/books?id=RH3FXwAACAAJ}}</ref> Diidi Sosiyetee laana njoorndi oo ina gollina laawol Nishi-Kyūshū ngol 93,8 km ummoraade Arita e nder diiwaan Saga haa Sasebo e nder diiwaan Nagasaki. Laana kaa ina waɗi 57 station. Mawɓe jom jawɗeele en Diiwaan Nagasaki (13,7%) Taksi barke (10,2%) Industry Tsuji (10,2%) Moto Saihi (10,2%) Tariya Sosiyetee oo sosaa ko e lewru desaambar 1987, o ƴetti golle gonnooɗo laawol laana njoorndi Japon (JNR) ñalnde 1 abriil 1988, wonti laawol Nishi-Kyushu.<ref>[http://www.soumu.go.jp/iken/zaisei/xls/19/k42.xls Nagasaki Prefecture financial status table (2007)] Retrieved on 15 September 2009. {{in lang|ja}}</ref> == Ƴeew kadi == Doggol laabi njamndi e nder leydi Japon == Tuugnorgal == i6sh6s6qeqavgbwhvw2ceptgw96oefz 183110 183109 2026-08-18T14:56:03Z Fulani215 7983 /* Himobe */ fixed typo 183110 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Laana njoorndi Matsuura''' (松浦鉄道, Matsuura Tetsudō) ko sosiyatee laana njoorndi tataɓo e nder diiwaan Nagasaki e Saga to Japon.<ref name="terada2002">{{cite book|last=Terada|first=Hirokazu|title=データブック日本の私鉄 (Databook: Japan's Private Railways)|publisher=Neko Publishing|date=July 2002|location=Japan|isbn=978-4-87366-874-1|url=https://books.google.com/books?id=RH3FXwAACAAJ}}</ref> Diidi Sosiyetee laana njoorndi oo ina gollina laawol Nishi-Kyūshū ngol 93,8 km ummoraade Arita e nder diiwaan Saga haa Sasebo e nder diiwaan Nagasaki. Laana kaa ina waɗi 57 station. Mawɓe jom jawɗeele en Diiwaan Nagasaki (13,7%) Taksi barke (10,2%) Industry Tsuji (10,2%) Moto Saihi (10,2%) Tariya Sosiyetee oo sosaa ko e lewru desaambar 1987, o ƴetti golle gonnooɗo laawol laana njoorndi Japon (JNR) ñalnde 1 abriil 1988, wonti laawol Nishi-Kyushu.<ref>[http://www.soumu.go.jp/iken/zaisei/xls/19/k42.xls Nagasaki Prefecture financial status table (2007)] Retrieved on 15 September 2009. {{in lang|ja}}</ref> == Ƴeew kadi == Doggol laabi njamndi e nder leydi Japon == Himobe == k8psa0q1men7cxg1r8ampw76ddaucjc Metropolitan Intercity Railway Company 0 43563 183107 183105 2026-08-18T14:53:41Z Fulani215 7983 /* */ fixed typo 183107 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Sosiyetee laana njoorndi hakkunde gure mawɗe''' (Sosiyetee laana njoorndi hakkunde gure mawɗe (sosiyetee laana njoorndi keso wuro mawngo") ko sosiyetee laana njoorndi golloowo e sektoraa tataɓo e nder Japon. Nde sosaa ko ñalnde 15 marse 1991 ngam mahde laawol laana njoorndi ngol 58,3 km (oon sahaa ina wiyee Jōban Shinsen) ummoraade Akihabara to Tokiyoo fayde Tsukuba to diiwaan Ibaraki.<ref name="terada2013">{{cite book|last=Terada|first=Hirokazu|title=データブック日本の私鉄|trans-title=Databook: Japan's Private Railways|publisher=Neko Publishing|date=19 January 2013|location=Japan|page=50|isbn=978-4-7770-1336-4|url=https://books.google.com/books?id=32PSlwEACAAJ}}</ref> Laabi Tsukuba Express udditaama ñalnde 24 ut 2005..<ref name="yuho29">29th Annual Securities Report</ref> Jogiiɓe heen geɗal Haa e hitaande 2019, sosiyetee oo jeyaa ko e laamuuji nokkuuji ɗii e kominaaji ɗii. Entite % feccere Diiwaan Ibaraki 18.05 Tokiyoo 17,65 Diiwaan Chiba 7.06 Ward Adachi, Tokiyoo 7.06 Wuro Sukuba 6,67 Diiwaan Saitama 5,88 Jaaynde Taito, Tokiyoo 5.3 Wuro Kashiwa 5.3 Wuro Nagareyama 5.3 Ward Chiyoda, Tokiyoo 2,65 Ward Arakawa, Tokiyoo. == Ƴeew kadi == == Tsukuba kolliroowo == == Tuugnorgal == 2i8vnamil9spu97uthaj4qodyfhduki 183108 183107 2026-08-18T14:54:12Z Fulani215 7983 fixed typo 183108 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Sosiyetee laana njoorndi hakkunde gure mawɗe''' (Sosiyetee laana njoorndi hakkunde gure mawɗe (sosiyetee laana njoorndi keso wuro mawngo") ko sosiyetee laana njoorndi golloowo e sektoraa tataɓo e nder Japon. Nde sosaa ko ñalnde 15 marse 1991 ngam mahde laawol laana njoorndi ngol 58,3 km (oon sahaa ina wiyee Jōban Shinsen) ummoraade Akihabara to Tokiyoo fayde Tsukuba to diiwaan Ibaraki.<ref name="terada2013">{{cite book|last=Terada|first=Hirokazu|title=データブック日本の私鉄|trans-title=Databook: Japan's Private Railways|publisher=Neko Publishing|date=19 January 2013|location=Japan|page=50|isbn=978-4-7770-1336-4|url=https://books.google.com/books?id=32PSlwEACAAJ}}</ref> Laabi Tsukuba Express udditaama ñalnde 24 ut 2005..<ref name="yuho29">29th Annual Securities Report</ref> Jogiiɓe heen geɗal Haa e hitaande 2019, sosiyetee oo jeyaa ko e laamuuji nokkuuji ɗii e kominaaji ɗii. Entite % feccere Diiwaan Ibaraki 18.05 Tokiyoo 17,65 Diiwaan Chiba 7.06 Ward Adachi, Tokiyoo 7.06 Wuro Sukuba 6,67 Diiwaan Saitama 5,88 Jaaynde Taito, Tokiyoo 5.3 Wuro Kashiwa 5.3 Wuro Nagareyama 5.3 Ward Chiyoda, Tokiyoo 2,65 Ward Arakawa, Tokiyoo. == Ƴeew kadi == == Tsukuba kolliroowo == == Himobe== n0zh0jh1k718cg45do1ffwv1wxktbcv Nagoya Rinkai Railway 0 43564 183111 2026-08-18T15:03:41Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Laana njoorndi Nagoya ( 名古屋臨海鉄道 , Nagoya Rinkai Tetsudō ; "Laawol njoorndi Nagoya") ko sosiyetee Japonnaajo jolngo tan e nder wuro Nagoya, Aichi, renndini ɗum ko sosiyetee jolngo Japon, Nagoya Port Express, renndini ɗum. Sosiyetee sekteer tataɓo oo (e sifaa Japon) sosaa ko e hitaande 1965. Sosiyetee oo ina famɗiri Meirin (名臨). Laabi mayre ina kuutoroo nokku gollordu Port Nagoya. Ɓe ɓuri nawde ko kaaƴe dime e laawol laana njoorndi Seinō, geɗe k..." 183111 wikitext text/x-wiki Laana njoorndi Nagoya ( 名古屋臨海鉄道 , Nagoya Rinkai Tetsudō ; "Laawol njoorndi Nagoya") ko sosiyetee Japonnaajo jolngo tan e nder wuro Nagoya, Aichi, renndini ɗum ko sosiyetee jolngo Japon, Nagoya Port Express, renndini ɗum. Sosiyetee sekteer tataɓo oo (e sifaa Japon) sosaa ko e hitaande 1965. Sosiyetee oo ina famɗiri Meirin (名臨). Laabi mayre ina kuutoroo nokku gollordu Port Nagoya. Ɓe ɓuri nawde ko kaaƴe dime e laawol laana njoorndi Seinō, geɗe kemikal, otooji laaɗe diwooje laawol laana njoorndi Nagoya, walla geɗe otooji Toyota Motor. Diidi Laawol Tōkō (東港線) udditaama hitaande 1965 Kasadera — Toko: 3,8 km Laabi Shōwamachi udditaama hitaande 1965 Toko — 1,1 km Laawol Shiomichō (汐見町線) udditaama hitaande 1930, waylaama hitaande 1965 Toko — Siomiko: 3,0 km Laawol Nankō (南港線) udditaama hitaande 1968 Toko — Kita: 11,3 km Laawol Tōchiku (東築線) udditaama hitaande 1965 Toko — Meiden-Chikko: 1,3 km Ƴeew kadi Doggol sosiyeteeji laana njoorndi e nder leydi Japon Tuugnorgal 8161vqpu1x0qsbnccque32csteej4l0 183112 183111 2026-08-18T15:04:11Z Ilya Discuss 10103 183112 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Laana njoorndi Nagoya ( 名古屋臨海鉄道 , Nagoya Rinkai Tetsudō ; "Laawol njoorndi Nagoya") ko sosiyetee Japonnaajo jolngo tan e nder wuro Nagoya, Aichi, renndini ɗum ko sosiyetee jolngo Japon, Nagoya Port Express, renndini ɗum. Sosiyetee sekteer tataɓo oo (e sifaa Japon) sosaa ko e hitaande 1965. Sosiyetee oo ina famɗiri Meirin (名臨). Laabi mayre ina kuutoroo nokku gollordu Port Nagoya. Ɓe ɓuri nawde ko kaaƴe dime e laawol laana njoorndi Seinō, geɗe kemikal, otooji laaɗe diwooje laawol laana njoorndi Nagoya, walla geɗe otooji Toyota Motor. Diidi Laawol Tōkō (東港線) udditaama hitaande 1965 Kasadera — Toko: 3,8 km Laabi Shōwamachi udditaama hitaande 1965 Toko — 1,1 km Laawol Shiomichō (汐見町線) udditaama hitaande 1930, waylaama hitaande 1965 Toko — Siomiko: 3,0 km Laawol Nankō (南港線) udditaama hitaande 1968 Toko — Kita: 11,3 km Laawol Tōchiku (東築線) udditaama hitaande 1965 Toko — Meiden-Chikko: 1,3 km Ƴeew kadi Doggol sosiyeteeji laana njoorndi e nder leydi Japon Tuugnorgal 63m32hcu76j1aqmr6e11l1xlg35ijzz 183113 183112 2026-08-18T15:05:35Z Ilya Discuss 10103 183113 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Laana njoorndi Nagoya''' ( 名古屋臨海鉄道 , Nagoya Rinkai Tetsudō ; "Laawol njoorndi Nagoya") ko sosiyetee Japonnaajo jolngo tan e nder wuro Nagoya, Aichi, renndini ɗum ko sosiyetee jolngo Japon, Nagoya Port Express, renndini ɗum. Sosiyetee sekteer tataɓo oo (e sifaa Japon) sosaa ko e hitaande 1965. Sosiyetee oo ina famɗiri Meirin (名臨). Laabi mayre ina kuutoroo nokku gollordu Port Nagoya. Ɓe ɓuri nawde ko kaaƴe dime e laawol laana njoorndi Seinō, geɗe kemikal, otooji laaɗe diwooje laawol laana njoorndi Nagoya, walla geɗe otooji Toyota Motor. Diidi Laawol Tōkō (東港線) udditaama hitaande 1965 Kasadera — Toko: 3,8 km Laabi Shōwamachi udditaama hitaande 1965 Toko — 1,1 km Laawol Shiomichō (汐見町線) udditaama hitaande 1930, waylaama hitaande 1965 Toko — Siomiko: 3,0 km Laawol Nankō (南港線) udditaama hitaande 1968 Toko — Kita: 11,3 km Laawol Tōchiku (東築線) udditaama hitaande 1965 Toko — Meiden-Chikko: 1,3 km Ƴeew kadi Doggol sosiyeteeji laana njoorndi e nder leydi Japon == Tuugnorgal == mxwc179wmwziysdbaip9i6d1i060lxe 183134 183113 2026-08-19T10:07:21Z Fulani215 7983 /* Himobe */ fixed typo 183134 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Laana njoorndi Nagoya''' ( 名古屋臨海鉄道 , Nagoya Rinkai Tetsudō ; "Laawol njoorndi Nagoya") ko sosiyetee Japonnaajo jolngo tan e nder wuro Nagoya, Aichi, renndini ɗum ko sosiyetee jolngo Japon, Nagoya Port Express, renndini ɗum. Sosiyetee sekteer tataɓo oo (e sifaa Japon) sosaa ko e hitaande 1965. Sosiyetee oo ina famɗiri Meirin (名臨). Laabi mayre ina kuutoroo nokku gollordu Port Nagoya. Ɓe ɓuri nawde ko kaaƴe dime e laawol laana njoorndi Seinō, geɗe kemikal, otooji laaɗe diwooje laawol laana njoorndi Nagoya, walla geɗe otooji Toyota Motor. Diidi Laawol Tōkō (東港線) udditaama hitaande 1965 Kasadera — Toko: 3,8 km Laabi Shōwamachi udditaama hitaande 1965 Toko — 1,1 km Laawol Shiomichō (汐見町線) udditaama hitaande 1930, waylaama hitaande 1965 Toko — Siomiko: 3,0 km Laawol Nankō (南港線) udditaama hitaande 1968 Toko — Kita: 11,3 km Laawol Tōchiku (東築線) udditaama hitaande 1965 Toko — Meiden-Chikko: 1,3 km Ƴeew kadi Doggol sosiyeteeji laana njoorndi e nder leydi Japon == Himobe== f4cgbr32t2unugfkjabmceludj0zpim 183149 183134 2026-08-19T10:26:51Z Fulani215 7983 /* */ fixed typo 183149 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Laana njoorndi Nagoya''' ( 名古屋臨海鉄道 , Nagoya Rinkai Tetsudō ; "Laawol njoorndi Nagoya") ko sosiyetee Japonnaajo jolngo tan e nder wuro Nagoya, Aichi, renndini ɗum ko sosiyetee jolngo Japon, Nagoya Port Express, renndini ɗum. Sosiyetee sekteer tataɓo oo (e sifaa Japon) sosaa ko e hitaande 1965. Sosiyetee oo ina famɗiri Meirin (名臨). Laabi mayre ina kuutoroo nokku gollordu Port Nagoya. Ɓe ɓuri nawde ko kaaƴe dime e laawol laana njoorndi Seinō, geɗe kemikal, otooji laaɗe diwooje laawol laana njoorndi Nagoya, walla geɗe otooji Toyota Motor. Diidi Laawol Tōkō (東港線) udditaama hitaande 1965 Kasadera — Toko: 3,8 km Laabi Shōwamachi udditaama hitaande 1965 Toko — 1,1 km Laawol Shiomichō (汐見町線) udditaama hitaande 1930, waylaama hitaande 1965 Toko — Siomiko: 3,0 km Laawol Nankō (南港線) udditaama hitaande 1968 Toko — Kita: 11,3 km Laawol Tōchiku (東築線) udditaama hitaande 1965 Toko — Meiden-Chikko: 1,3 km Ƴeew kadi Doggol sosiyeteeji laana njoorndi e nder leydi Japon == Himobe== ou55ecv73lg8yc2pa8xaw25tqjql08p Noto Railway 0 43565 183116 2026-08-18T15:09:47Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Laana njoorndi Noto (のと鉄道, Noto Tetsudō) ko sosiyetee laana njoorndi Japonnaajo to duunde Noto e nder diiwaan Ishikawa. Ngol dogata ko laawol Nanao ngol ina waɗi jolɗe jeetati hakkunde Nanao e Anamizu, ko 33 kiloomeeteer (21 mi). Ina waɗi 34 oto e otooji njilluuji e nder laana kaa. Ko adii ɗuum ko nde gollotoo ko Line Noto. Noto Railway ko sosiyetee tataɓo walla sosiyetee mo pelle keertiiɗe e laamuuji nokkuuji kawri. Ko ɓuri heewde e jom en jawɗeele en k..." 183116 wikitext text/x-wiki Laana njoorndi Noto (のと鉄道, Noto Tetsudō) ko sosiyetee laana njoorndi Japonnaajo to duunde Noto e nder diiwaan Ishikawa. Ngol dogata ko laawol Nanao ngol ina waɗi jolɗe jeetati hakkunde Nanao e Anamizu, ko 33 kiloomeeteer (21 mi). Ina waɗi 34 oto e otooji njilluuji e nder laana kaa. Ko adii ɗuum ko nde gollotoo ko Line Noto. Noto Railway ko sosiyetee tataɓo walla sosiyetee mo pelle keertiiɗe e laamuuji nokkuuji kawri. Ko ɓuri heewde e jom en jawɗeele en ko diiwaan Ishikawa (33,6% jeyi), Banke Hokkoku (5,0%), wuro Noto (4,2%), Banke Hokuriku (4,2%), e woɗɓe. Gila Nanao haa e gartirgol Wakuraonsen, laana ndiwoowa JR ina doga e saraaji laaɗe diwooje Noto Tetsudō. Ɗum dartinaama nde Hokuriku Shinkansen ɓeydaa ñalnde 16 abriil 2024. Tariya Laabi njamndi Noto sosaa ko ñalnde 30 abriil 1987. Ngol udditi laana njoorndi Noto, hakkunde Gartirgal Noto-Anamizu e Gartirgal Takojima, ñalnde 25 marse 1988. Kal wayli wonti laawol Nanao Noto hakkunde Gartirgal Nanao e Gartirgal Wajima ñalnde 1 suwee 1999. Laabi Nanao hakkunde dingiral Anamizu e dingiral Wajima dartinaama ñalnde 1 abriil 2001. Laabi Noto hakkunde dingiral Anamizu e dingiral Takojima dartinaama ñalnde 1 abriil 2005. E lewru suwee 2005, laawol laana njoorndi ngol ummiima Noto, Ishikawa, fayti Anamizu, Ishikawa. Sosiyetee laana njoorndi oo gollodiima e tele anime biyeteeɗo Hanasaku Iroha, hakkunde 2011 e 2012. Ngolɗoo gollondiral hesɗitinaama e hitaande 2013. Stations N01: Nanaawo N02: Wakuraason N03: Tatsurahama 田鶴浜 N04: Kasaasiyo N05: Noto-Nakajima N06: Nisigishi 西岸 N07: Noto-Kashima N08: Anaamizu 穴水 N09: Noto-Mii (Udditaama) N10: Noto-Ichinose (Udditaama) N11: Wajima 輪島 (Udditaama) Tuugnorgal nczg3cgu56wy7ikji38j0x3n6rmj5l7 183117 183116 2026-08-18T15:10:18Z Ilya Discuss 10103 183117 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Laana njoorndi Noto (のと鉄道, Noto Tetsudō) ko sosiyetee laana njoorndi Japonnaajo to duunde Noto e nder diiwaan Ishikawa. Ngol dogata ko laawol Nanao ngol ina waɗi jolɗe jeetati hakkunde Nanao e Anamizu, ko 33 kiloomeeteer (21 mi). Ina waɗi 34 oto e otooji njilluuji e nder laana kaa. Ko adii ɗuum ko nde gollotoo ko Line Noto. Noto Railway ko sosiyetee tataɓo walla sosiyetee mo pelle keertiiɗe e laamuuji nokkuuji kawri. Ko ɓuri heewde e jom en jawɗeele en ko diiwaan Ishikawa (33,6% jeyi), Banke Hokkoku (5,0%), wuro Noto (4,2%), Banke Hokuriku (4,2%), e woɗɓe. Gila Nanao haa e gartirgol Wakuraonsen, laana ndiwoowa JR ina doga e saraaji laaɗe diwooje Noto Tetsudō. Ɗum dartinaama nde Hokuriku Shinkansen ɓeydaa ñalnde 16 abriil 2024. Tariya Laabi njamndi Noto sosaa ko ñalnde 30 abriil 1987. Ngol udditi laana njoorndi Noto, hakkunde Gartirgal Noto-Anamizu e Gartirgal Takojima, ñalnde 25 marse 1988. Kal wayli wonti laawol Nanao Noto hakkunde Gartirgal Nanao e Gartirgal Wajima ñalnde 1 suwee 1999. Laabi Nanao hakkunde dingiral Anamizu e dingiral Wajima dartinaama ñalnde 1 abriil 2001. Laabi Noto hakkunde dingiral Anamizu e dingiral Takojima dartinaama ñalnde 1 abriil 2005. E lewru suwee 2005, laawol laana njoorndi ngol ummiima Noto, Ishikawa, fayti Anamizu, Ishikawa. Sosiyetee laana njoorndi oo gollodiima e tele anime biyeteeɗo Hanasaku Iroha, hakkunde 2011 e 2012. Ngolɗoo gollondiral hesɗitinaama e hitaande 2013. Stations N01: Nanaawo N02: Wakuraason N03: Tatsurahama 田鶴浜 N04: Kasaasiyo N05: Noto-Nakajima N06: Nisigishi 西岸 N07: Noto-Kashima N08: Anaamizu 穴水 N09: Noto-Mii (Udditaama) N10: Noto-Ichinose (Udditaama) N11: Wajima 輪島 (Udditaama) Tuugnorgal hfa6ufc5ibx8memwqxm40xpdbrldeql 183118 183117 2026-08-18T15:12:47Z Ilya Discuss 10103 183118 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Laana njoorndi Noto''' (のと鉄道, Noto Tetsudō) ko sosiyetee laana njoorndi Japonnaajo to duunde Noto e nder diiwaan Ishikawa. Ngol dogata ko laawol Nanao ngol ina waɗi jolɗe jeetati hakkunde Nanao e Anamizu, ko 33 kiloomeeteer (21 mi). Ina waɗi 34 oto e otooji njilluuji e nder laana kaa. Ko adii ɗuum ko nde gollotoo ko Line Noto. Noto Railway ko sosiyetee tataɓo walla sosiyetee mo pelle keertiiɗe e laamuuji nokkuuji kawri. Ko ɓuri heewde e jom en jawɗeele en ko diiwaan Ishikawa (33,6% jeyi), Banke Hokkoku (5,0%), wuro Noto (4,2%), Banke Hokuriku (4,2%), e woɗɓe. == Gila Nanao == haa e gartirgol Wakuraonsen, laana ndiwoowa JR ina doga e saraaji laaɗe diwooje Noto Tetsudō. Ɗum dartinaama nde Hokuriku Shinkansen ɓeydaa ñalnde 16 abriil 2024. Tariya Laabi njamndi Noto sosaa ko ñalnde 30 abriil 1987. Ngol udditi laana njoorndi Noto, hakkunde Gartirgal Noto-Anamizu e Gartirgal Takojima, ñalnde 25 marse 1988. Kal wayli wonti laawol Nanao Noto hakkunde Gartirgal Nanao e Gartirgal Wajima ñalnde 1 suwee 1999. Laabi Nanao hakkunde dingiral Anamizu e dingiral Wajima dartinaama ñalnde 1 abriil 2001. Laabi Noto hakkunde dingiral Anamizu e dingiral Takojima dartinaama ñalnde 1 abriil 2005. E lewru suwee 2005, laawol laana njoorndi ngol ummiima Noto, Ishikawa, fayti Anamizu, Ishikawa. Sosiyetee laana njoorndi oo gollodiima e tele anime biyeteeɗo Hanasaku Iroha, hakkunde 2011 e 2012. == Ngolɗoo gollondiral == hesɗitinaama e hitaande 2013. Stations N01: Nanaawo N02: Wakuraason N03: Tatsurahama 田鶴浜 N04: Kasaasiyo N05: Noto-Nakajima N06: Nisigishi 西岸 N07: Noto-Kashima N08: Anaamizu 穴水 N09: Noto-Mii (Udditaama) N10: Noto-Ichinose (Udditaama) N11: Wajima 輪島 (Udditaama) == Tuugnorgal == oulfymiip4rsp8if2vngryeyjsffjiy 183119 183118 2026-08-18T15:13:35Z Ilya Discuss 10103 183119 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Laana njoorndi Noto''' (のと鉄道, Noto Tetsudō) ko sosiyetee laana njoorndi Japonnaajo to duunde Noto e nder diiwaan Ishikawa. Ngol dogata ko laawol Nanao ngol ina waɗi jolɗe jeetati hakkunde Nanao e Anamizu, ko 33 kiloomeeteer (21 mi).<ref>{{Cite web|title=のと鉄道株式会社-会社案内|url=http://www.nototetsu.co.jp/html/annai.html|access-date=2022-09-17|website=www.nototetsu.co.jp}}</ref> Ina waɗi 34 oto e otooji njilluuji e nder laana kaa. Ko adii ɗuum ko nde gollotoo ko Line Noto. Noto Railway ko sosiyetee tataɓo walla sosiyetee mo pelle keertiiɗe e laamuuji nokkuuji kawri. Ko ɓuri heewde e jom en jawɗeele en ko diiwaan Ishikawa (33,6% jeyi), Banke Hokkoku (5,0%), wuro Noto (4,2%), Banke Hokuriku (4,2%), e woɗɓe. == Gila Nanao == haa e gartirgol Wakuraonsen, laana ndiwoowa JR ina doga e saraaji laaɗe diwooje Noto Tetsudō. Ɗum dartinaama nde Hokuriku Shinkansen ɓeydaa ñalnde 16 abriil 2024. Tariya Laabi njamndi Noto sosaa ko ñalnde 30 abriil 1987. Ngol udditi laana njoorndi Noto, hakkunde Gartirgal Noto-Anamizu e Gartirgal Takojima, ñalnde 25 marse 1988. Kal wayli wonti laawol Nanao Noto hakkunde Gartirgal Nanao e Gartirgal Wajima ñalnde 1 suwee 1999. Laabi Nanao hakkunde dingiral Anamizu e dingiral Wajima dartinaama ñalnde 1 abriil 2001. Laabi Noto hakkunde dingiral Anamizu e dingiral Takojima dartinaama ñalnde 1 abriil 2005. E lewru suwee 2005, laawol laana njoorndi ngol ummiima Noto, Ishikawa, fayti Anamizu, Ishikawa. Sosiyetee laana njoorndi oo gollodiima e tele anime biyeteeɗo Hanasaku Iroha, hakkunde 2011 e 2012. == Ngolɗoo gollondiral == hesɗitinaama e hitaande 2013. Stations N01: Nanaawo N02: Wakuraason N03: Tatsurahama 田鶴浜 N04: Kasaasiyo N05: Noto-Nakajima N06: Nisigishi 西岸 N07: Noto-Kashima N08: Anaamizu 穴水 N09: Noto-Mii (Udditaama) N10: Noto-Ichinose (Udditaama) N11: Wajima 輪島 (Udditaama) == Tuugnorgal == rhzbipammkk9boqaddsbq7tkxkictk7 183120 183119 2026-08-18T15:14:46Z Ilya Discuss 10103 183120 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Laana njoorndi Noto''' (のと鉄道, Noto Tetsudō) ko sosiyetee laana njoorndi Japonnaajo to duunde Noto e nder diiwaan Ishikawa. Ngol dogata ko laawol Nanao ngol ina waɗi jolɗe jeetati hakkunde Nanao e Anamizu, ko 33 kiloomeeteer (21 mi).<ref>{{Cite web|title=のと鉄道株式会社-会社案内|url=http://www.nototetsu.co.jp/html/annai.html|access-date=2022-09-17|website=www.nototetsu.co.jp}}</ref> Ina waɗi 34 oto e otooji njilluuji e nder laana kaa. Ko adii ɗuum ko nde gollotoo ko Line Noto. Noto Railway ko sosiyetee tataɓo walla sosiyetee mo pelle keertiiɗe e laamuuji nokkuuji kawri. Ko ɓuri heewde e jom en jawɗeele en ko diiwaan Ishikawa (33,6% jeyi), Banke Hokkoku (5,0%), wuro Noto (4,2%), Banke Hokuriku (4,2%), e woɗɓe.<ref>{{Cite book|author=Kokudo Kōtsū Shō Tetsudō Kyoku|title=Tetsudō Yōran (Heisei 19 Nendo)|year=2007|language=Japanese|publisher=Denkisha Kenkyūkai|location=Tokyo|page=245|isbn=978-4-88548-110-9}}</ref><ref>{{Cite web|title=のと鉄道【公式】 (@nototetsudou) • Instagram photos and videos|url=https://www.instagram.com/nototetsudou/|access-date=2022-10-01|website=www.instagram.com|language=en}}</ref> == Gila Nanao == haa e gartirgol Wakuraonsen, laana ndiwoowa JR ina doga e saraaji laaɗe diwooje Noto Tetsudō. Ɗum dartinaama nde Hokuriku Shinkansen ɓeydaa ñalnde 16 abriil 2024. Tariya Laabi njamndi Noto sosaa ko ñalnde 30 abriil 1987. Ngol udditi laana njoorndi Noto, hakkunde Gartirgal Noto-Anamizu e Gartirgal Takojima, ñalnde 25 marse 1988. Kal wayli wonti laawol Nanao Noto hakkunde Gartirgal Nanao e Gartirgal Wajima ñalnde 1 suwee 1999. Laabi Nanao hakkunde dingiral Anamizu e dingiral Wajima dartinaama ñalnde 1 abriil 2001. Laabi Noto hakkunde dingiral Anamizu e dingiral Takojima dartinaama ñalnde 1 abriil 2005. E lewru suwee 2005, laawol laana njoorndi ngol ummiima Noto, Ishikawa, fayti Anamizu, Ishikawa. Sosiyetee laana njoorndi oo gollodiima e tele anime biyeteeɗo Hanasaku Iroha, hakkunde 2011 e 2012. == Ngolɗoo gollondiral == hesɗitinaama e hitaande 2013. Stations N01: Nanaawo N02: Wakuraason N03: Tatsurahama 田鶴浜 N04: Kasaasiyo N05: Noto-Nakajima N06: Nisigishi 西岸 N07: Noto-Kashima N08: Anaamizu 穴水 N09: Noto-Mii (Udditaama) N10: Noto-Ichinose (Udditaama) N11: Wajima 輪島 (Udditaama) == Tuugnorgal == 27notnz588d0fjpytlgzcnuzh21pso5 183121 183120 2026-08-18T15:16:00Z Ilya Discuss 10103 183121 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Laana njoorndi Noto''' (のと鉄道, Noto Tetsudō) ko sosiyetee laana njoorndi Japonnaajo to duunde Noto e nder diiwaan Ishikawa. Ngol dogata ko laawol Nanao ngol ina waɗi jolɗe jeetati hakkunde Nanao e Anamizu, ko 33 kiloomeeteer (21 mi).<ref>{{Cite web|title=のと鉄道株式会社-会社案内|url=http://www.nototetsu.co.jp/html/annai.html|access-date=2022-09-17|website=www.nototetsu.co.jp}}</ref> Ina waɗi 34 oto e otooji njilluuji e nder laana kaa. Ko adii ɗuum ko nde gollotoo ko Line Noto. Noto Railway ko sosiyetee tataɓo walla sosiyetee mo pelle keertiiɗe e laamuuji nokkuuji kawri. Ko ɓuri heewde e jom en jawɗeele en ko diiwaan Ishikawa (33,6% jeyi), Banke Hokkoku (5,0%), wuro Noto (4,2%), Banke Hokuriku (4,2%), e woɗɓe.<ref>{{Cite book|author=Kokudo Kōtsū Shō Tetsudō Kyoku|title=Tetsudō Yōran (Heisei 19 Nendo)|year=2007|language=Japanese|publisher=Denkisha Kenkyūkai|location=Tokyo|page=245|isbn=978-4-88548-110-9}}</ref><ref>{{Cite web|title=のと鉄道【公式】 (@nototetsudou) • Instagram photos and videos|url=https://www.instagram.com/nototetsudou/|access-date=2022-10-01|website=www.instagram.com|language=en}}</ref> == Gila Nanao == haa e gartirgol Wakuraonsen, laana ndiwoowa JR ina doga e saraaji laaɗe diwooje Noto Tetsudō. Ɗum dartinaama nde Hokuriku Shinkansen ɓeydaa ñalnde 16 abriil 2024. Tariya Laabi njamndi Noto sosaa ko ñalnde 30 abriil 1987. Ngol udditi laana njoorndi Noto, hakkunde Gartirgal Noto-Anamizu e Gartirgal Takojima, ñalnde 25 marse 1988. Kal wayli wonti laawol Nanao Noto hakkunde Gartirgal Nanao e Gartirgal Wajima ñalnde 1 suwee 1999. Laabi Nanao hakkunde dingiral Anamizu e dingiral Wajima dartinaama ñalnde 1 abriil 2001. Laabi Noto hakkunde dingiral Anamizu e dingiral Takojima dartinaama ñalnde 1 abriil 2005. E lewru suwee 2005, laawol laana njoorndi ngol ummiima Noto, Ishikawa, fayti Anamizu, Ishikawa. Sosiyetee laana njoorndi oo gollodiima e tele anime biyeteeɗo Hanasaku Iroha, hakkunde 2011 e 2012. <ref>{{Cite web|title=のと鉄道株式会社-時刻表|url=http://www.nototetsu.co.jp/html/zikoku.html|access-date=2022-10-01|website=www.nototetsu.co.jp}}</ref><!-- shifting the section of [[Nanao Line]] for more information --> == Ngolɗoo gollondiral == hesɗitinaama e hitaande 2013. Stations N01: Nanaawo N02: Wakuraason N03: Tatsurahama 田鶴浜 N04: Kasaasiyo N05: Noto-Nakajima N06: Nisigishi 西岸 N07: Noto-Kashima N08: Anaamizu 穴水 N09: Noto-Mii (Udditaama) N10: Noto-Ichinose (Udditaama) N11: Wajima 輪島 (Udditaama) == Tuugnorgal == r38uz4caia7e6ym9ipi3ljgjzlix2z1 Ōigawa Railway 0 43566 183122 2026-08-18T15:18:07Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Laana njoorndi Ōigawa (大井川鐵道, Ōigawa Tetsudō) ko sosiyetee laana njoorndi keeriiɗo to diiwaan Shizuoka, Japon, sosaa ko e hitaande 1925. Sosiyetee oo ina heewi anndeede e innde Daitetsu (大鐵). Sosiyetee oo wonnoo ko ɓiy fedde Meitetsu haa hitaande 2015, nde o yuɓɓinaa, o soodaa Eclipse Hidaka [ja], sosiyatee nguura, otel, e njulaagu, mo njuɓɓudi mum woni to Hidaka, Hokkaido. Tariya Kugal Sosiyetee oo ina gollina lokomotiiji aawdi desorɗe, ina jogii..." 183122 wikitext text/x-wiki Laana njoorndi Ōigawa (大井川鐵道, Ōigawa Tetsudō) ko sosiyetee laana njoorndi keeriiɗo to diiwaan Shizuoka, Japon, sosaa ko e hitaande 1925. Sosiyetee oo ina heewi anndeede e innde Daitetsu (大鐵). Sosiyetee oo wonnoo ko ɓiy fedde Meitetsu haa hitaande 2015, nde o yuɓɓinaa, o soodaa Eclipse Hidaka [ja], sosiyatee nguura, otel, e njulaagu, mo njuɓɓudi mum woni to Hidaka, Hokkaido. Tariya Kugal Sosiyetee oo ina gollina lokomotiiji aawdi desorɗe, ina jogii nanondiral "laabi banndiraaɓe" e laana njoorndi Brienz Rothorn to Siwis e laana njoorndi Alishan Forest to Taiwan. Sabu taariindi mum e nokkuuji mum ɓuttiɗi, Ōigawa Main Line ina heewi huutoreede ngam ƴettude filmuuji walla porogaraamuuji teleeji, haa teeŋti noon e ɗi mbaɗaama e yontaaji ko adii wolde, tee ina huutoree no feewi e nder anime, ko wayi no e season 3 Laid-Back Camp Lokomotiiji laawol laana njoorndi Ōigawa ina mbaɗi jikkuuji jeegom e nder yeewtere Thomas & Friends : Tomaas Motor Tank, James Motor Boɗeejo, Percy, Toby, Hiro, e Rusty. Lokomotiiji ɗii ngoni ko e nokku biyeteeɗo Shin-Kanaya.Lokooji Thomas ina njahra hakkunde gartirgol Shin-Kanaya e nokku Kawaneonsen-Sasamado. 2022 ko ɓuuɓol E lewru suwee 2022, laana mawka Ōigawa waɗii bonannde mawnde e henndu mawndu Talas. Sarwisaaji laana njoorndi hakkunde Kawane-Onsen Sasamado e Gartirgal Senzu dartinaama haa jooni, kadi laana njoorndi mbaylaama ngam golloraade tan ko hakkunde Shin-Kanaya e Kawane-Onsen Sasamado. Laana njoorndi Ōigawa ina wasiyoo soodooɓe yiɗɓe yahde caggal Gartirgal Ieyama, woni to Line Ikawa, feewde Senzu e nokku Sumata Gorge, yo ɓe njaltu e otooji renndo wuro Kawanehon to Gartirgal Ieyama, ɗi ndokkata jokkondiral e Gartirgal Senzu. E lewru Juko hitaande 2024, Akira Torizuka [ja] addi ngam wonde hooreejo laawol laana njoorndi Oigawa, o waɗi faandaare ngam hawrude e ¥2.1 miliyaar, e ballal laamuuji ngenndiiji e nokkuuji, ngam artirde laawol laana njoorndi Ōigawa timmungol haa hitaande 2029. Diidi Sosiyetee oo ina gollina laabi ɗiɗi njamndi mboɗeeri 1 067 mm (3 ft 6 in) : Laawol mawngol Ōigawa: Kanaya – Senzu Laabi Ikawa: Senzu – Ikawa Laabi ɗii fof ina kuutoroo ko adii fof ko laabi njiylawu. Laawol mawngol Ōigawa ina anndaa e laanaaji diwooje ndonaandi, tawi laana Ikawa ko laanaaji diwooje rack tan gonɗi e Japon. Sosiyetee oo ina jogii kadi laana ndiwoowa sara Sumatakyō Onsen to wuro Kawanehon. Stations Stasiyoŋaaji laawol laana njoorndi Ōigawa Ƴeew kadi portal Japon bannge icon Portal laanaaji Doggol sosiyeteeji laana njoorndi e nder leydi Japon Tuugnorgal a5r5qszg25sl61gra1wfbpepvf7q5so 183123 183122 2026-08-18T15:18:49Z Ilya Discuss 10103 183123 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Laana njoorndi Ōigawa (大井川鐵道, Ōigawa Tetsudō) ko sosiyetee laana njoorndi keeriiɗo to diiwaan Shizuoka, Japon, sosaa ko e hitaande 1925. Sosiyetee oo ina heewi anndeede e innde Daitetsu (大鐵). Sosiyetee oo wonnoo ko ɓiy fedde Meitetsu haa hitaande 2015, nde o yuɓɓinaa, o soodaa Eclipse Hidaka [ja], sosiyatee nguura, otel, e njulaagu, mo njuɓɓudi mum woni to Hidaka, Hokkaido. Tariya Kugal Sosiyetee oo ina gollina lokomotiiji aawdi desorɗe, ina jogii nanondiral "laabi banndiraaɓe" e laana njoorndi Brienz Rothorn to Siwis e laana njoorndi Alishan Forest to Taiwan. Sabu taariindi mum e nokkuuji mum ɓuttiɗi, Ōigawa Main Line ina heewi huutoreede ngam ƴettude filmuuji walla porogaraamuuji teleeji, haa teeŋti noon e ɗi mbaɗaama e yontaaji ko adii wolde, tee ina huutoree no feewi e nder anime, ko wayi no e season 3 Laid-Back Camp Lokomotiiji laawol laana njoorndi Ōigawa ina mbaɗi jikkuuji jeegom e nder yeewtere Thomas & Friends : Tomaas Motor Tank, James Motor Boɗeejo, Percy, Toby, Hiro, e Rusty. Lokomotiiji ɗii ngoni ko e nokku biyeteeɗo Shin-Kanaya.Lokooji Thomas ina njahra hakkunde gartirgol Shin-Kanaya e nokku Kawaneonsen-Sasamado. 2022 ko ɓuuɓol E lewru suwee 2022, laana mawka Ōigawa waɗii bonannde mawnde e henndu mawndu Talas. Sarwisaaji laana njoorndi hakkunde Kawane-Onsen Sasamado e Gartirgal Senzu dartinaama haa jooni, kadi laana njoorndi mbaylaama ngam golloraade tan ko hakkunde Shin-Kanaya e Kawane-Onsen Sasamado. Laana njoorndi Ōigawa ina wasiyoo soodooɓe yiɗɓe yahde caggal Gartirgal Ieyama, woni to Line Ikawa, feewde Senzu e nokku Sumata Gorge, yo ɓe njaltu e otooji renndo wuro Kawanehon to Gartirgal Ieyama, ɗi ndokkata jokkondiral e Gartirgal Senzu. E lewru Juko hitaande 2024, Akira Torizuka [ja] addi ngam wonde hooreejo laawol laana njoorndi Oigawa, o waɗi faandaare ngam hawrude e ¥2.1 miliyaar, e ballal laamuuji ngenndiiji e nokkuuji, ngam artirde laawol laana njoorndi Ōigawa timmungol haa hitaande 2029. Diidi Sosiyetee oo ina gollina laabi ɗiɗi njamndi mboɗeeri 1 067 mm (3 ft 6 in) : Laawol mawngol Ōigawa: Kanaya – Senzu Laabi Ikawa: Senzu – Ikawa Laabi ɗii fof ina kuutoroo ko adii fof ko laabi njiylawu. Laawol mawngol Ōigawa ina anndaa e laanaaji diwooje ndonaandi, tawi laana Ikawa ko laanaaji diwooje rack tan gonɗi e Japon. Sosiyetee oo ina jogii kadi laana ndiwoowa sara Sumatakyō Onsen to wuro Kawanehon. Stations Stasiyoŋaaji laawol laana njoorndi Ōigawa Ƴeew kadi portal Japon bannge icon Portal laanaaji Doggol sosiyeteeji laana njoorndi e nder leydi Japon Tuugnorgal 8bxcpdthu2c0fijd8fo1m7se9teey58 183124 183123 2026-08-18T15:21:35Z Ilya Discuss 10103 183124 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Laana njoorndi Ōigawa''' (大井川鐵道, Ōigawa Tetsudō) ko sosiyetee laana njoorndi keeriiɗo to diiwaan Shizuoka, Japon, sosaa ko e hitaande 1925. Sosiyetee oo ina heewi anndeede e innde Daitetsu (大鐵). Sosiyetee oo wonnoo ko ɓiy fedde Meitetsu haa hitaande 2015, nde o yuɓɓinaa, o soodaa Eclipse Hidaka [ja], sosiyatee nguura, otel, e njulaagu, mo njuɓɓudi mum woni to Hidaka, Hokkaido. Tariya Kugal Sosiyetee oo ina gollina lokomotiiji aawdi desorɗe, ina jogii nanondiral "laabi banndiraaɓe" e laana njoorndi Brienz Rothorn to Siwis e laana njoorndi Alishan Forest to Taiwan. Sabu taariindi mum e nokkuuji mum ɓuttiɗi, Ōigawa Main Line ina heewi huutoreede ngam ƴettude filmuuji walla porogaraamuuji teleeji, haa teeŋti noon e ɗi mbaɗaama e yontaaji ko adii wolde, tee ina huutoree no feewi e nder anime, ko wayi no e season 3 Laid-Back Camp Lokomotiiji laawol laana njoorndi Ōigawa ina mbaɗi jikkuuji jeegom e nder yeewtere Thomas & Friends : Tomaas Motor Tank, James Motor Boɗeejo, Percy, Toby, Hiro, e Rusty. Lokomotiiji ɗii ngoni ko e nokku biyeteeɗo Shin-Kanaya.Lokooji Thomas ina njahra hakkunde gartirgol Shin-Kanaya e nokku Kawaneonsen-Sasamado. 2022 ko ɓuuɓol E lewru suwee 2022, laana mawka Ōigawa waɗii bonannde mawnde e henndu mawndu Talas. Sarwisaaji laana njoorndi hakkunde Kawane-Onsen Sasamado e Gartirgal Senzu dartinaama haa jooni, kadi laana njoorndi mbaylaama ngam golloraade tan ko hakkunde Shin-Kanaya e Kawane-Onsen Sasamado. Laana njoorndi Ōigawa ina wasiyoo soodooɓe yiɗɓe yahde caggal Gartirgal Ieyama, woni to Line Ikawa, feewde Senzu e nokku Sumata Gorge, yo ɓe njaltu e otooji renndo wuro Kawanehon to Gartirgal Ieyama, ɗi ndokkata jokkondiral e Gartirgal Senzu. == E lewru Juko == hitaande 2024, Akira Torizuka [ja] addi ngam wonde hooreejo laawol laana njoorndi Oigawa, o waɗi faandaare ngam hawrude e ¥2.1 miliyaar, e ballal laamuuji ngenndiiji e nokkuuji, ngam artirde laawol laana njoorndi Ōigawa timmungol haa hitaande 2029. Diidi Sosiyetee oo ina gollina laabi ɗiɗi njamndi mboɗeeri 1 067 mm (3 ft 6 in) : Laawol mawngol Ōigawa: Kanaya – Senzu Laabi Ikawa: Senzu – Ikawa Laabi ɗii fof ina kuutoroo ko adii fof ko laabi njiylawu. == Laawol mawngol == Ōigawa ina anndaa e laanaaji diwooje ndonaandi, tawi laana Ikawa ko laanaaji diwooje rack tan gonɗi e Japon. Sosiyetee oo ina jogii kadi laana ndiwoowa sara Sumatakyō Onsen to wuro Kawanehon. Stations Stasiyoŋaaji laawol laana njoorndi Ōigawa == Ƴeew kadi == portal Japon bannge icon Portal laanaaji Doggol sosiyeteeji laana njoorndi e nder leydi Japon == Tuugnorgal == ehdl5pipjdiz9kkm08yolluib5vvnc9 183125 183124 2026-08-18T15:23:04Z Ilya Discuss 10103 183125 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Laana njoorndi Ōigawa''' (大井川鐵道, Ōigawa Tetsudō) ko sosiyetee laana njoorndi keeriiɗo to diiwaan Shizuoka, Japon, sosaa ko e hitaande 1925. Sosiyetee oo ina heewi anndeede e innde Daitetsu (大鐵).<ref>{{cite web|last1=Imada|first1=Kaila|title=You can now ride a real Thomas the Tank Engine train in Japan|url=https://www.timeout.com/tokyo/news/you-can-now-ride-a-real-thomas-the-tank-engine-train-in-japan-101322|website=Time Out Tokyo|access-date=9 May 2024|date=1 May 2023}}</ref><ref>{{cite web|title=Thomas {{!}} Oigawa Railway Company [Official Website]|url=https://daitetsu.jp/eng/thomas|access-date=9 May 2024|language=en}}</ref> Sosiyetee oo wonnoo ko ɓiy fedde Meitetsu haa hitaande 2015, nde o yuɓɓinaa, o soodaa Eclipse Hidaka [ja], sosiyatee nguura, otel, e njulaagu, mo njuɓɓudi mum woni to Hidaka, Hokkaido. Tariya Kugal Sosiyetee oo ina gollina lokomotiiji aawdi desorɗe, ina jogii nanondiral "laabi banndiraaɓe" e laana njoorndi Brienz Rothorn to Siwis e laana njoorndi Alishan Forest to Taiwan. Sabu taariindi mum e nokkuuji mum ɓuttiɗi, Ōigawa Main Line ina heewi huutoreede ngam ƴettude filmuuji walla porogaraamuuji teleeji, haa teeŋti noon e ɗi mbaɗaama e yontaaji ko adii wolde, tee ina huutoree no feewi e nder anime, ko wayi no e season 3 Laid-Back Camp Lokomotiiji laawol laana njoorndi Ōigawa ina mbaɗi jikkuuji jeegom e nder yeewtere Thomas & Friends : Tomaas Motor Tank, James Motor Boɗeejo, Percy, Toby, Hiro, e Rusty. Lokomotiiji ɗii ngoni ko e nokku biyeteeɗo Shin-Kanaya.Lokooji Thomas ina njahra hakkunde gartirgol Shin-Kanaya e nokku Kawaneonsen-Sasamado. 2022 ko ɓuuɓol E lewru suwee 2022, laana mawka Ōigawa waɗii bonannde mawnde e henndu mawndu Talas. Sarwisaaji laana njoorndi hakkunde Kawane-Onsen Sasamado e Gartirgal Senzu dartinaama haa jooni, kadi laana njoorndi mbaylaama ngam golloraade tan ko hakkunde Shin-Kanaya e Kawane-Onsen Sasamado. Laana njoorndi Ōigawa ina wasiyoo soodooɓe yiɗɓe yahde caggal Gartirgal Ieyama, woni to Line Ikawa, feewde Senzu e nokku Sumata Gorge, yo ɓe njaltu e otooji renndo wuro Kawanehon to Gartirgal Ieyama, ɗi ndokkata jokkondiral e Gartirgal Senzu. == E lewru Juko == hitaande 2024, Akira Torizuka [ja] addi ngam wonde hooreejo laawol laana njoorndi Oigawa, o waɗi faandaare ngam hawrude e ¥2.1 miliyaar, e ballal laamuuji ngenndiiji e nokkuuji, ngam artirde laawol laana njoorndi Ōigawa timmungol haa hitaande 2029. Diidi Sosiyetee oo ina gollina laabi ɗiɗi njamndi mboɗeeri 1 067 mm (3 ft 6 in) : Laawol mawngol Ōigawa: Kanaya – Senzu Laabi Ikawa: Senzu – Ikawa Laabi ɗii fof ina kuutoroo ko adii fof ko laabi njiylawu. == Laawol mawngol == Ōigawa ina anndaa e laanaaji diwooje ndonaandi, tawi laana Ikawa ko laanaaji diwooje rack tan gonɗi e Japon. Sosiyetee oo ina jogii kadi laana ndiwoowa sara Sumatakyō Onsen to wuro Kawanehon. Stations Stasiyoŋaaji laawol laana njoorndi Ōigawa == Ƴeew kadi == portal Japon bannge icon Portal laanaaji Doggol sosiyeteeji laana njoorndi e nder leydi Japon == Tuugnorgal == 1ft1vkrsrawuly1dcbfh5nlkc2lxwhd 183126 183125 2026-08-18T15:26:19Z Ilya Discuss 10103 183126 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Laana njoorndi Ōigawa''' (大井川鐵道, Ōigawa Tetsudō) ko sosiyetee laana njoorndi keeriiɗo to diiwaan Shizuoka, Japon, sosaa ko e hitaande 1925. Sosiyetee oo ina heewi anndeede e innde Daitetsu (大鐵).<ref>{{cite web|last1=Imada|first1=Kaila|title=You can now ride a real Thomas the Tank Engine train in Japan|url=https://www.timeout.com/tokyo/news/you-can-now-ride-a-real-thomas-the-tank-engine-train-in-japan-101322|website=Time Out Tokyo|access-date=9 May 2024|date=1 May 2023}}</ref><ref>{{cite web|title=Thomas {{!}} Oigawa Railway Company [Official Website]|url=https://daitetsu.jp/eng/thomas|access-date=9 May 2024|language=en}}</ref> Sosiyetee oo wonnoo ko ɓiy fedde Meitetsu haa hitaande 2015, nde o yuɓɓinaa, o soodaa Eclipse Hidaka [ja], sosiyatee nguura, otel, e njulaagu, mo njuɓɓudi mum woni to Hidaka, Hokkaido. Tariya Kugal Sosiyetee oo ina gollina lokomotiiji aawdi desorɗe, ina jogii nanondiral "laabi banndiraaɓe" e laana njoorndi Brienz Rothorn to Siwis e laana njoorndi Alishan Forest to Taiwan.<ref>{{Cite web|title=運賃・時刻表|url=https://daitetsu.jp/ft|access-date=2024-12-09|website=大井川鐵道|language=ja}}</ref> Sabu taariindi mum e nokkuuji mum ɓuttiɗi, Ōigawa Main Line ina heewi huutoreede ngam ƴettude filmuuji walla porogaraamuuji teleeji, haa teeŋti noon e ɗi mbaɗaama e yontaaji ko adii wolde, tee ina huutoree no feewi e nder anime, ko wayi no e season 3 Laid-Back Camp Lokomotiiji laawol laana njoorndi Ōigawa ina mbaɗi jikkuuji jeegom e nder yeewtere Thomas & Friends : Tomaas Motor Tank, James Motor Boɗeejo, Percy, Toby, Hiro, e Rusty. Lokomotiiji ɗii ngoni ko e nokku biyeteeɗo Shin-Kanaya.Lokooji Thomas ina njahra hakkunde gartirgol Shin-Kanaya e nokku Kawaneonsen-Sasamado. 2022 ko ɓuuɓol E lewru suwee 2022, laana mawka Ōigawa waɗii bonannde mawnde e henndu mawndu Talas. Sarwisaaji laana njoorndi hakkunde Kawane-Onsen Sasamado e Gartirgal Senzu dartinaama haa jooni, kadi laana njoorndi mbaylaama ngam golloraade tan ko hakkunde Shin-Kanaya e Kawane-Onsen Sasamado. Laana njoorndi Ōigawa ina wasiyoo soodooɓe yiɗɓe yahde caggal Gartirgal Ieyama, woni to Line Ikawa, feewde Senzu e nokku Sumata Gorge, yo ɓe njaltu e otooji renndo wuro Kawanehon to Gartirgal Ieyama, ɗi ndokkata jokkondiral e Gartirgal Senzu. == E lewru Juko == hitaande 2024, Akira Torizuka [ja] addi ngam wonde hooreejo laawol laana njoorndi Oigawa, o waɗi faandaare ngam hawrude e ¥2.1 miliyaar, e ballal laamuuji ngenndiiji e nokkuuji, ngam artirde laawol laana njoorndi Ōigawa timmungol haa hitaande 2029. Diidi Sosiyetee oo ina gollina laabi ɗiɗi njamndi mboɗeeri 1 067 mm (3 ft 6 in) : Laawol mawngol Ōigawa: Kanaya – Senzu Laabi Ikawa: Senzu – Ikawa Laabi ɗii fof ina kuutoroo ko adii fof ko laabi njiylawu. == Laawol mawngol == Ōigawa ina anndaa e laanaaji diwooje ndonaandi, tawi laana Ikawa ko laanaaji diwooje rack tan gonɗi e Japon. Sosiyetee oo ina jogii kadi laana ndiwoowa sara Sumatakyō Onsen to wuro Kawanehon. Stations Stasiyoŋaaji laawol laana njoorndi Ōigawa == Ƴeew kadi == portal Japon bannge icon Portal laanaaji Doggol sosiyeteeji laana njoorndi e nder leydi Japon == Tuugnorgal == lnbb7uzcoxohi5z62nl754bg79ahpbg 183127 183126 2026-08-18T15:28:15Z Ilya Discuss 10103 183127 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Laana njoorndi Ōigawa''' (大井川鐵道, Ōigawa Tetsudō) ko sosiyetee laana njoorndi keeriiɗo to diiwaan Shizuoka, Japon, sosaa ko e hitaande 1925. Sosiyetee oo ina heewi anndeede e innde Daitetsu (大鐵).<ref>{{cite web|last1=Imada|first1=Kaila|title=You can now ride a real Thomas the Tank Engine train in Japan|url=https://www.timeout.com/tokyo/news/you-can-now-ride-a-real-thomas-the-tank-engine-train-in-japan-101322|website=Time Out Tokyo|access-date=9 May 2024|date=1 May 2023}}</ref><ref>{{cite web|title=Thomas {{!}} Oigawa Railway Company [Official Website]|url=https://daitetsu.jp/eng/thomas|access-date=9 May 2024|language=en}}</ref> Sosiyetee oo wonnoo ko ɓiy fedde Meitetsu haa hitaande 2015, nde o yuɓɓinaa, o soodaa Eclipse Hidaka [ja], sosiyatee nguura, otel, e njulaagu, mo njuɓɓudi mum woni to Hidaka, Hokkaido. Tariya Kugal Sosiyetee oo ina gollina lokomotiiji aawdi desorɗe, ina jogii nanondiral "laabi banndiraaɓe" e laana njoorndi Brienz Rothorn to Siwis e laana njoorndi Alishan Forest to Taiwan.<ref>{{Cite web|title=運賃・時刻表|url=https://daitetsu.jp/ft|access-date=2024-12-09|website=大井川鐵道|language=ja}}</ref> Sabu taariindi mum e nokkuuji mum ɓuttiɗi, Ōigawa Main Line ina heewi huutoreede ngam ƴettude filmuuji walla porogaraamuuji teleeji, haa teeŋti noon e ɗi mbaɗaama e yontaaji ko adii wolde, tee ina huutoree no feewi e nder anime, ko wayi no e season 3 Laid-Back Camp Lokomotiiji laawol laana njoorndi Ōigawa ina mbaɗi jikkuuji jeegom e nder yeewtere Thomas & Friends : Tomaas Motor Tank, James Motor Boɗeejo, Percy, Toby, Hiro, e Rusty. Lokomotiiji ɗii ngoni ko e nokku biyeteeɗo Shin-Kanaya.Lokooji Thomas ina njahra hakkunde gartirgol Shin-Kanaya e nokku Kawaneonsen-Sasamado.<ref>{{Cite web|date=2025-04-24|title=Oigawa Railway: A New President Steps Up|url=https://www3.nhk.or.jp/nhkworld/en/shows/2049158/|access-date=2025-09-29|website=[[NHK World-Japan]]}}</ref> 2022 ko ɓuuɓol E lewru suwee 2022, laana mawka Ōigawa waɗii bonannde mawnde e henndu mawndu Talas. Sarwisaaji laana njoorndi hakkunde Kawane-Onsen Sasamado e Gartirgal Senzu dartinaama haa jooni, kadi laana njoorndi mbaylaama ngam golloraade tan ko hakkunde Shin-Kanaya e Kawane-Onsen Sasamado. Laana njoorndi Ōigawa ina wasiyoo soodooɓe yiɗɓe yahde caggal Gartirgal Ieyama, woni to Line Ikawa, feewde Senzu e nokku Sumata Gorge, yo ɓe njaltu e otooji renndo wuro Kawanehon to Gartirgal Ieyama, ɗi ndokkata jokkondiral e Gartirgal Senzu. == E lewru Juko == hitaande 2024, Akira Torizuka [ja] addi ngam wonde hooreejo laawol laana njoorndi Oigawa, o waɗi faandaare ngam hawrude e ¥2.1 miliyaar, e ballal laamuuji ngenndiiji e nokkuuji, ngam artirde laawol laana njoorndi Ōigawa timmungol haa hitaande 2029. Diidi Sosiyetee oo ina gollina laabi ɗiɗi njamndi mboɗeeri 1 067 mm (3 ft 6 in) : Laawol mawngol Ōigawa: Kanaya – Senzu Laabi Ikawa: Senzu – Ikawa Laabi ɗii fof ina kuutoroo ko adii fof ko laabi njiylawu. == Laawol mawngol == Ōigawa ina anndaa e laanaaji diwooje ndonaandi, tawi laana Ikawa ko laanaaji diwooje rack tan gonɗi e Japon. Sosiyetee oo ina jogii kadi laana ndiwoowa sara Sumatakyō Onsen to wuro Kawanehon. Stations Stasiyoŋaaji laawol laana njoorndi Ōigawa == Ƴeew kadi == portal Japon bannge icon Portal laanaaji Doggol sosiyeteeji laana njoorndi e nder leydi Japon == Tuugnorgal == 6xt4h45ybrcejs0l309i7302g01p3z6 San'yō Railway 0 43567 183130 2026-08-19T10:03:04Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Laana njoorndi Sanyō (山陽鉄道, San'yō-tetsudō) sosaa ko e hitaande 1887, ko kañum woni sosiyetee mawɗo laana njoorndi e jamaanu Meiji to Japon. Laana njoorndi ka woni ko Kobe, Nakamigawa Hikojirō woni hooreejo laana njoorndi ka. Laabi njamndi Laawol laana njoorndi gadanol ngol udditaa ko e hitaande 1888. E hitaande 1894, laana njoorndi Sanyō yaajnaama bannge worgo, saraaji maayo Seto, gila Kobe haa Hiroshima. Caggal ɗuum laawol laana njoorndi ngol ɓeydaama..." 183130 wikitext text/x-wiki Laana njoorndi Sanyō (山陽鉄道, San'yō-tetsudō) sosaa ko e hitaande 1887, ko kañum woni sosiyetee mawɗo laana njoorndi e jamaanu Meiji to Japon. Laana njoorndi ka woni ko Kobe, Nakamigawa Hikojirō woni hooreejo laana njoorndi ka. Laabi njamndi Laawol laana njoorndi gadanol ngol udditaa ko e hitaande 1888. E hitaande 1894, laana njoorndi Sanyō yaajnaama bannge worgo, saraaji maayo Seto, gila Kobe haa Hiroshima. Caggal ɗuum laawol laana njoorndi ngol ɓeydaama haa Shimonoseki. Laabi mawɗi Sanyō jokkondirɗi e laabi mawɗi Tōkaidō to Kobe, e laawol laana njoorndi Kyūshū to Moji. Laabi njamndi ndii dañii innde wonde gooto e ɓurɗi yahrude yeeso e kesam-hesaagu e nder Japon e yonta mum, sibu ko kañum naatiri otooji ɗannotooɗi, otooji ñaamde, e lampaaji kuuraa e nder laanaaji mum. E hitaande 1904, yahdu 530 km ummoraade Kobe haa Shimonoseki waɗii waktuuji 11. Lonngere njaaweeki ummoraade Kobe fayde Hiroshima ƴettii waktuuji 81⁄2, yahri ko 304 km (189 miil). Golle laawol laana njoorndi Sanyō Railway gila 30 noowammbar hitaande 1906 Njuuteeki toɓɓe joofnirɗe (km) Njuuteeki (miles) Inɗe diidi (toɗɗaa caggal ngenndiyaŋkaagal) Teskorɗe Kōbe – Shimonoseki 530,0 329,3 Laana mawka Sanyō Himeji – Shikama 5,6 3,5 Laana Bantan Himeji – Wadayama 65,8 40,9 Laana Bantan Asa – Ōmin 19,6 12,2 Laabi min Hyōgo – Wadamisaki 2.9 1.8 Laawol mawngol Sanyō (Laawol Wadamisaki) 43,8 27,2 Laana Yosan Ko ina tolnoo e 676,7 414,9 Kaitaichi – Kure 20,0 12,4 Laabi Kure limtaaɗi e laana njoorndi laamu Hiroshima – Ujina 6,0 3,7 Laana Ujina Ƴellitaama e Konu Ko ina tolnoo e 693,7 414,9 Laana ndiwoowa Sanyō kadi ina gollina laana ndiwoowa, gila Shimonoseki haa Busan to Koree. Laabi laana njoorndi Sanyō ina njoginoo kadi laana ndiwoowa ummoraade e gartirgol Miyajimaguchi, udditaa ñalnde 25 suwee 1897, fayde Itsukushima (Miyajima). Ngenndiyaŋkaagal Laawol njamndi ngol laati lesdi nder hitaande 1906, les sariya lesdi ndiin laanawol lesdi, warti San'yō Main Line. Tuugnorgal 4dltkmuv4wmsd9buzmu9smzo133hxu7 183131 183130 2026-08-19T10:03:30Z Ilya Discuss 10103 183131 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Laana njoorndi Sanyō (山陽鉄道, San'yō-tetsudō) sosaa ko e hitaande 1887, ko kañum woni sosiyetee mawɗo laana njoorndi e jamaanu Meiji to Japon. Laana njoorndi ka woni ko Kobe, Nakamigawa Hikojirō woni hooreejo laana njoorndi ka. Laabi njamndi Laawol laana njoorndi gadanol ngol udditaa ko e hitaande 1888. E hitaande 1894, laana njoorndi Sanyō yaajnaama bannge worgo, saraaji maayo Seto, gila Kobe haa Hiroshima. Caggal ɗuum laawol laana njoorndi ngol ɓeydaama haa Shimonoseki. Laabi mawɗi Sanyō jokkondirɗi e laabi mawɗi Tōkaidō to Kobe, e laawol laana njoorndi Kyūshū to Moji. Laabi njamndi ndii dañii innde wonde gooto e ɓurɗi yahrude yeeso e kesam-hesaagu e nder Japon e yonta mum, sibu ko kañum naatiri otooji ɗannotooɗi, otooji ñaamde, e lampaaji kuuraa e nder laanaaji mum. E hitaande 1904, yahdu 530 km ummoraade Kobe haa Shimonoseki waɗii waktuuji 11. Lonngere njaaweeki ummoraade Kobe fayde Hiroshima ƴettii waktuuji 81⁄2, yahri ko 304 km (189 miil). Golle laawol laana njoorndi Sanyō Railway gila 30 noowammbar hitaande 1906 Njuuteeki toɓɓe joofnirɗe (km) Njuuteeki (miles) Inɗe diidi (toɗɗaa caggal ngenndiyaŋkaagal) Teskorɗe Kōbe – Shimonoseki 530,0 329,3 Laana mawka Sanyō Himeji – Shikama 5,6 3,5 Laana Bantan Himeji – Wadayama 65,8 40,9 Laana Bantan Asa – Ōmin 19,6 12,2 Laabi min Hyōgo – Wadamisaki 2.9 1.8 Laawol mawngol Sanyō (Laawol Wadamisaki) 43,8 27,2 Laana Yosan Ko ina tolnoo e 676,7 414,9 Kaitaichi – Kure 20,0 12,4 Laabi Kure limtaaɗi e laana njoorndi laamu Hiroshima – Ujina 6,0 3,7 Laana Ujina Ƴellitaama e Konu Ko ina tolnoo e 693,7 414,9 Laana ndiwoowa Sanyō kadi ina gollina laana ndiwoowa, gila Shimonoseki haa Busan to Koree. Laabi laana njoorndi Sanyō ina njoginoo kadi laana ndiwoowa ummoraade e gartirgol Miyajimaguchi, udditaa ñalnde 25 suwee 1897, fayde Itsukushima (Miyajima). Ngenndiyaŋkaagal Laawol njamndi ngol laati lesdi nder hitaande 1906, les sariya lesdi ndiin laanawol lesdi, warti San'yō Main Line. Tuugnorgal 9ivkio9yloti2ss1s8q2eantupa2v6e 183132 183131 2026-08-19T10:05:16Z Ilya Discuss 10103 183132 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Laana njoorndi Sanyō''' (山陽鉄道, San'yō-tetsudō) sosaa ko e hitaande 1887, ko kañum woni sosiyetee mawɗo laana njoorndi e jamaanu Meiji to Japon. Laana njoorndi ka woni ko Kobe, Nakamigawa Hikojirō woni hooreejo laana njoorndi ka. Laabi njamndi Laawol laana njoorndi gadanol ngol udditaa ko e hitaande 1888. E hitaande 1894, laana njoorndi Sanyō yaajnaama bannge worgo, saraaji maayo Seto, gila Kobe haa Hiroshima. Caggal ɗuum laawol laana njoorndi ngol ɓeydaama haa Shimonoseki. Laabi mawɗi Sanyō jokkondirɗi e laabi mawɗi Tōkaidō to Kobe, e laawol laana njoorndi Kyūshū to Moji. Laabi njamndi ndii dañii innde wonde gooto e ɓurɗi yahrude yeeso e kesam-hesaagu e nder Japon e yonta mum, sibu ko kañum naatiri otooji ɗannotooɗi, otooji ñaamde, e lampaaji kuuraa e nder laanaaji mum. E hitaande 1904, yahdu 530 km ummoraade Kobe haa Shimonoseki waɗii waktuuji 11. Lonngere njaaweeki ummoraade Kobe fayde Hiroshima ƴettii waktuuji 81⁄2, yahri ko 304 km (189 miil). Golle laawol laana njoorndi Sanyō Railway gila 30 noowammbar hitaande 1906 Njuuteeki toɓɓe joofnirɗe (km) Njuuteeki (miles) Inɗe diidi (toɗɗaa caggal ngenndiyaŋkaagal) Teskorɗe Kōbe – Shimonoseki 530,0 329,3 Laana mawka Sanyō Himeji – Shikama 5,6 3,5 Laana Bantan Himeji – Wadayama 65,8 40,9 Laana Bantan Asa – Ōmin 19,6 12,2 Laabi min Hyōgo – Wadamisaki 2.9 1.8 Laawol mawngol Sanyō (Laawol Wadamisaki) 43,8 27,2 Laana Yosan Ko ina tolnoo e 676,7 414,9 Kaitaichi – Kure 20,0 12,4 Laabi Kure limtaaɗi e laana njoorndi laamu Hiroshima – Ujina 6,0 3,7 Laana Ujina Ƴellitaama e Konu Ko ina tolnoo e 693,7 414,9 Laana ndiwoowa Sanyō kadi ina gollina laana ndiwoowa, gila Shimonoseki haa Busan to Koree. Laabi laana njoorndi Sanyō ina njoginoo kadi laana ndiwoowa ummoraade e gartirgol Miyajimaguchi, udditaa ñalnde 25 suwee 1897, fayde Itsukushima (Miyajima). == Ngenndiyaŋkaagal == Laawol njamndi ngol laati lesdi nder hitaande 1906, les sariya lesdi ndiin laanawol lesdi, warti San'yō Main Line. == Tuugnorgal == r7dy4wzvkdreaiccgm3pc7lfb59ygq8 183133 183132 2026-08-19T10:06:14Z Ilya Discuss 10103 183133 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Laana njoorndi Sanyō''' (山陽鉄道, San'yō-tetsudō) sosaa ko e hitaande 1887, ko kañum woni sosiyetee mawɗo laana njoorndi e jamaanu Meiji to Japon..<ref>{{cite journal|author=Yui, Tsunehiko|title=The Personality and Career of Hikojiro Nakamigawa, 1887–1901|journal=The Business History Review|volume=44|date=Spring 1970|pages=39–61|issue=1|doi=10.2307/3112589|jstor=3112589|s2cid=144773240}}</ref> Laana njoorndi ka woni ko Kobe, Nakamigawa Hikojirō woni hooreejo laana njoorndi ka. Laabi njamndi Laawol laana njoorndi gadanol ngol udditaa ko e hitaande 1888. E hitaande 1894, laana njoorndi Sanyō yaajnaama bannge worgo, saraaji maayo Seto, gila Kobe haa Hiroshima. Caggal ɗuum laawol laana njoorndi ngol ɓeydaama haa Shimonoseki. Laabi mawɗi Sanyō jokkondirɗi e laabi mawɗi Tōkaidō to Kobe, e laawol laana njoorndi Kyūshū to Moji. Laabi njamndi ndii dañii innde wonde gooto e ɓurɗi yahrude yeeso e kesam-hesaagu e nder Japon e yonta mum, sibu ko kañum naatiri otooji ɗannotooɗi, otooji ñaamde, e lampaaji kuuraa e nder laanaaji mum. E hitaande 1904, yahdu 530 km ummoraade Kobe haa Shimonoseki waɗii waktuuji 11. Lonngere njaaweeki ummoraade Kobe fayde Hiroshima ƴettii waktuuji 81⁄2, yahri ko 304 km (189 miil). Golle laawol laana njoorndi Sanyō Railway gila 30 noowammbar hitaande 1906 Njuuteeki toɓɓe joofnirɗe (km) Njuuteeki (miles) Inɗe diidi (toɗɗaa caggal ngenndiyaŋkaagal) Teskorɗe Kōbe – Shimonoseki 530,0 329,3 Laana mawka Sanyō Himeji – Shikama 5,6 3,5 Laana Bantan Himeji – Wadayama 65,8 40,9 Laana Bantan Asa – Ōmin 19,6 12,2 Laabi min Hyōgo – Wadamisaki 2.9 1.8 Laawol mawngol Sanyō (Laawol Wadamisaki) 43,8 27,2 Laana Yosan Ko ina tolnoo e 676,7 414,9 Kaitaichi – Kure 20,0 12,4 Laabi Kure limtaaɗi e laana njoorndi laamu Hiroshima – Ujina 6,0 3,7 Laana Ujina Ƴellitaama e Konu Ko ina tolnoo e 693,7 414,9 Laana ndiwoowa Sanyō kadi ina gollina laana ndiwoowa, gila Shimonoseki haa Busan to Koree. Laabi laana njoorndi Sanyō ina njoginoo kadi laana ndiwoowa ummoraade e gartirgol Miyajimaguchi, udditaa ñalnde 25 suwee 1897, fayde Itsukushima (Miyajima). == Ngenndiyaŋkaagal == Laawol njamndi ngol laati lesdi nder hitaande 1906, les sariya lesdi ndiin laanawol lesdi, warti San'yō Main Line. == Tuugnorgal == bh8a0st4vnyicw9b5sxez5d2zfp9g2l 183135 183133 2026-08-19T10:08:08Z Ilya Discuss 10103 183135 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Laana njoorndi Sanyō''' (山陽鉄道, San'yō-tetsudō) sosaa ko e hitaande 1887, ko kañum woni sosiyetee mawɗo laana njoorndi e jamaanu Meiji to Japon..<ref>{{cite journal|author=Yui, Tsunehiko|title=The Personality and Career of Hikojiro Nakamigawa, 1887–1901|journal=The Business History Review|volume=44|date=Spring 1970|pages=39–61|issue=1|doi=10.2307/3112589|jstor=3112589|s2cid=144773240}}</ref> Laana njoorndi ka woni ko Kobe, Nakamigawa Hikojirō woni hooreejo laana njoorndi ka. Laabi njamndi Laawol laana njoorndi gadanol ngol udditaa ko e hitaande 1888..<ref name="Kosaikai">{{cite book|author=Kosaikai, Yoshiteru|title=Hiroshima Peace Reader|publisher=Hiroshima Peace Culture Foundation|year=2007|chapter=History of Hiroshima}}</ref><ref>{{cite book|author=Nippon Yusen Kaisha|title=Handbook of Information for Shippers and Passengers|publisher=Nippon Yusen Kaisha|year=1904}}</ref><ref>{{cite book|title=A Handbook for Travellers in Japan: Including the Whole Empire from Yezo to Formosa|author=Chamberlain, Basil Hall, W. B. Mason|publisher=Kelly & Walsh|year=1899}}</ref> E hitaande 1894, laana njoorndi Sanyō yaajnaama bannge worgo, saraaji maayo Seto, gila Kobe haa Hiroshima. Caggal ɗuum laawol laana njoorndi ngol ɓeydaama haa Shimonoseki. Laabi mawɗi Sanyō jokkondirɗi e laabi mawɗi Tōkaidō to Kobe, e laawol laana njoorndi Kyūshū to Moji. Laabi njamndi ndii dañii innde wonde gooto e ɓurɗi yahrude yeeso e kesam-hesaagu e nder Japon e yonta mum, sibu ko kañum naatiri otooji ɗannotooɗi, otooji ñaamde, e lampaaji kuuraa e nder laanaaji mum. E hitaande 1904, yahdu 530 km ummoraade Kobe haa Shimonoseki waɗii waktuuji 11. Lonngere njaaweeki ummoraade Kobe fayde Hiroshima ƴettii waktuuji 81⁄2, yahri ko 304 km (189 miil). Golle laawol laana njoorndi Sanyō Railway gila 30 noowammbar hitaande 1906 Njuuteeki toɓɓe joofnirɗe (km) Njuuteeki (miles) Inɗe diidi (toɗɗaa caggal ngenndiyaŋkaagal) Teskorɗe Kōbe – Shimonoseki 530,0 329,3 Laana mawka Sanyō Himeji – Shikama 5,6 3,5 Laana Bantan Himeji – Wadayama 65,8 40,9 Laana Bantan Asa – Ōmin 19,6 12,2 Laabi min Hyōgo – Wadamisaki 2.9 1.8 Laawol mawngol Sanyō (Laawol Wadamisaki) 43,8 27,2 Laana Yosan Ko ina tolnoo e 676,7 414,9 Kaitaichi – Kure 20,0 12,4 Laabi Kure limtaaɗi e laana njoorndi laamu Hiroshima – Ujina 6,0 3,7 Laana Ujina Ƴellitaama e Konu Ko ina tolnoo e 693,7 414,9 Laana ndiwoowa Sanyō kadi ina gollina laana ndiwoowa, gila Shimonoseki haa Busan to Koree. Laabi laana njoorndi Sanyō ina njoginoo kadi laana ndiwoowa ummoraade e gartirgol Miyajimaguchi, udditaa ñalnde 25 suwee 1897, fayde Itsukushima (Miyajima). == Ngenndiyaŋkaagal == Laawol njamndi ngol laati lesdi nder hitaande 1906, les sariya lesdi ndiin laanawol lesdi, warti San'yō Main Line. == Tuugnorgal == ov6bzzm44hnncwlm9fn674r2kmzfbf5 183136 183135 2026-08-19T10:09:36Z Ilya Discuss 10103 183136 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Laana njoorndi Sanyō''' (山陽鉄道, San'yō-tetsudō) sosaa ko e hitaande 1887, ko kañum woni sosiyetee mawɗo laana njoorndi e jamaanu Meiji to Japon..<ref>{{cite journal|author=Yui, Tsunehiko|title=The Personality and Career of Hikojiro Nakamigawa, 1887–1901|journal=The Business History Review|volume=44|date=Spring 1970|pages=39–61|issue=1|doi=10.2307/3112589|jstor=3112589|s2cid=144773240}}</ref> Laana njoorndi ka woni ko Kobe, Nakamigawa Hikojirō woni hooreejo laana njoorndi ka. Laabi njamndi Laawol laana njoorndi gadanol ngol udditaa ko e hitaande 1888..<ref name="Kosaikai">{{cite book|author=Kosaikai, Yoshiteru|title=Hiroshima Peace Reader|publisher=Hiroshima Peace Culture Foundation|year=2007|chapter=History of Hiroshima}}</ref><ref>{{cite book|author=Nippon Yusen Kaisha|title=Handbook of Information for Shippers and Passengers|publisher=Nippon Yusen Kaisha|year=1904}}</ref><ref>{{cite book|title=A Handbook for Travellers in Japan: Including the Whole Empire from Yezo to Formosa|author=Chamberlain, Basil Hall, W. B. Mason|publisher=Kelly & Walsh|year=1899}}</ref> E hitaande 1894, laana njoorndi Sanyō yaajnaama bannge worgo, saraaji maayo Seto, gila Kobe haa Hiroshima. Caggal ɗuum laawol laana njoorndi ngol ɓeydaama haa Shimonoseki. Laabi mawɗi Sanyō jokkondirɗi e laabi mawɗi Tōkaidō to Kobe, e laawol laana njoorndi Kyūshū to Moji. Laabi njamndi ndii dañii innde wonde gooto e ɓurɗi yahrude yeeso e kesam-hesaagu e nder Japon e yonta mum, sibu ko kañum naatiri otooji ɗannotooɗi, otooji ñaamde, e lampaaji kuuraa e nder laanaaji mum. E hitaande 1904, yahdu 530 km ummoraade Kobe haa Shimonoseki waɗii waktuuji 11. Lonngere njaaweeki ummoraade Kobe fayde Hiroshima ƴettii waktuuji 81⁄2, yahri ko 304 km (189 miil). Golle laawol laana njoorndi Sanyō Railway gila 30 noowammbar hitaande 1906 Njuuteeki toɓɓe joofnirɗe (km) Njuuteeki (miles) Inɗe diidi (toɗɗaa caggal ngenndiyaŋkaagal) Teskorɗe Kōbe – Shimonoseki 530,0 329,3 Laana mawka Sanyō Himeji – Shikama 5,6 3,5 Laana Bantan Himeji – Wadayama 65,8 40,9 Laana Bantan Asa – Ōmin 19,6 12,2 Laabi min Hyōgo – Wadamisaki 2.9 1.8 Laawol mawngol Sanyō (Laawol Wadamisaki) 43,8 27,2 Laana Yosan Ko ina tolnoo e 676,7 414,9 Kaitaichi – Kure 20,0 12,4 Laabi Kure limtaaɗi e laana njoorndi laamu Hiroshima – Ujina 6,0 3,7 Laana Ujina Ƴellitaama e Konu Ko ina tolnoo e 693,7 414,9 Laana ndiwoowa Sanyō kadi ina gollina laana ndiwoowa, gila Shimonoseki haa Busan to Koree. Laabi laana njoorndi Sanyō ina njoginoo kadi laana ndiwoowa ummoraade e gartirgol Miyajimaguchi, udditaa ñalnde 25 suwee 1897, fayde Itsukushima (Miyajima)..<ref>{{cite book|title=Encyclopaedia of Ships and Shipping|url=https://archive.org/details/encyclopaediash01masogoog|author=Mason, Herbert B.|year=1908|publisher=The Shipping Encyclopedia}}</ref> == Ngenndiyaŋkaagal == Laawol njamndi ngol laati lesdi nder hitaande 1906, les sariya lesdi ndiin laanawol lesdi, warti San'yō Main Line. == Tuugnorgal == 7ywv1hnyplrotenwt9jre1t5cmozvc9 Seinō Railway 0 43568 183137 2026-08-19T10:11:54Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Laana njoorndi Seinō (西濃鉄道, Seinō Tetsudō) ko sosiyetee laana njoorndi njoorndi tan to Ōgaki, Gifu, Japon. Sosiyetee oo sosaa ko e hitaande 1927. Laabi mum ɓuri waawde nawde ko kaaƴe dime. Sosiyetee oo jokkondirtaa e Seinō Transportation (西濃運輸), sosiyetee jolngo nannduɗo e innde mum, jooɗiiɗo kadi to Ōgaki. Sosiyetee oo hollitaama fusi ko e hitaande 2013. Tariya Laabi 3km diga Mino-Akasaka haa Ichihashi udditaama nder hitaande 1928, nden boo ku..." 183137 wikitext text/x-wiki Laana njoorndi Seinō (西濃鉄道, Seinō Tetsudō) ko sosiyetee laana njoorndi njoorndi tan to Ōgaki, Gifu, Japon. Sosiyetee oo sosaa ko e hitaande 1927. Laabi mum ɓuri waawde nawde ko kaaƴe dime. Sosiyetee oo jokkondirtaa e Seinō Transportation (西濃運輸), sosiyetee jolngo nannduɗo e innde mum, jooɗiiɗo kadi to Ōgaki. Sosiyetee oo hollitaama fusi ko e hitaande 2013. Tariya Laabi 3km diga Mino-Akasaka haa Ichihashi udditaama nder hitaande 1928, nden boo kuugal yahooɓe ɗon huuwa diga hitaande 1930 haa 1945. Diidi Lawol Ichihashi (市橋線) Mino-Akasaka — Otomesaka: 1,3 km / 0,8 mi. 3 otooji marsandiis ñalnde kala e laawol Ichihashi (市橋線). Hirui Line nattii e golle. Lawol Ichihashi (市橋線) Otomezaka — Ichihashi: 1,3 km / 0,8 mi. Lawol Hirui (昼飯線) Mino-Akasaka — Hirui: 1,9 km / 1,2 mi. Ƴeew kadi Doggol sosiyeteeji laana njoorndi e nder leydi Japon Tuugnorgal lmcy1jh1lmnae4kuaf9tecoi72z446c 183138 183137 2026-08-19T10:12:18Z Ilya Discuss 10103 183138 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Laana njoorndi Seinō (西濃鉄道, Seinō Tetsudō) ko sosiyetee laana njoorndi njoorndi tan to Ōgaki, Gifu, Japon. Sosiyetee oo sosaa ko e hitaande 1927. Laabi mum ɓuri waawde nawde ko kaaƴe dime. Sosiyetee oo jokkondirtaa e Seinō Transportation (西濃運輸), sosiyetee jolngo nannduɗo e innde mum, jooɗiiɗo kadi to Ōgaki. Sosiyetee oo hollitaama fusi ko e hitaande 2013. Tariya Laabi 3km diga Mino-Akasaka haa Ichihashi udditaama nder hitaande 1928, nden boo kuugal yahooɓe ɗon huuwa diga hitaande 1930 haa 1945. Diidi Lawol Ichihashi (市橋線) Mino-Akasaka — Otomesaka: 1,3 km / 0,8 mi. 3 otooji marsandiis ñalnde kala e laawol Ichihashi (市橋線). Hirui Line nattii e golle. Lawol Ichihashi (市橋線) Otomezaka — Ichihashi: 1,3 km / 0,8 mi. Lawol Hirui (昼飯線) Mino-Akasaka — Hirui: 1,9 km / 1,2 mi. Ƴeew kadi Doggol sosiyeteeji laana njoorndi e nder leydi Japon Tuugnorgal 07xhm0rwsiddjvlavxfkwihkrupxsqr 183139 183138 2026-08-19T10:13:51Z Ilya Discuss 10103 183139 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Laana njoorndi Seinō''' (西濃鉄道, Seinō Tetsudō) ko sosiyetee laana njoorndi njoorndi tan to Ōgaki, Gifu, Japon. Sosiyetee oo sosaa ko e hitaande 1927. Laabi mum ɓuri waawde nawde ko kaaƴe dime. Sosiyetee oo jokkondirtaa e Seinō Transportation (西濃運輸), sosiyetee jolngo nannduɗo e innde mum, jooɗiiɗo kadi to Ōgaki. Sosiyetee oo hollitaama fusi ko e hitaande 2013. Tariya Laabi 3km diga Mino-Akasaka haa Ichihashi udditaama nder hitaande 1928, nden boo kuugal yahooɓe ɗon huuwa diga hitaande 1930 haa 1945. Diidi Lawol Ichihashi (市橋線) Mino-Akasaka — Otomesaka: 1,3 km / 0,8 mi. 3 otooji marsandiis ñalnde kala e laawol Ichihashi (市橋線). Hirui Line nattii e golle. Lawol Ichihashi (市橋線) Otomezaka — Ichihashi: 1,3 km / 0,8 mi. Lawol Hirui (昼飯線) Mino-Akasaka — Hirui: 1,9 km / 1,2 mi. == Ƴeew kadi == Doggol sosiyeteeji laana njoorndi e nder leydi Japon == Tuugnorgal == hn1i9btxblyqp8tcuzqril4h6tq511n 183140 183139 2026-08-19T10:15:10Z Ilya Discuss 10103 183140 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Laana njoorndi Seinō''' (西濃鉄道, Seinō Tetsudō) ko sosiyetee laana njoorndi njoorndi tan to Ōgaki, Gifu, Japon. Sosiyetee oo sosaa ko e hitaande 1927. Laabi mum ɓuri waawde nawde ko kaaƴe dime. Sosiyetee oo jokkondirtaa e Seinō Transportation (西濃運輸), sosiyetee jolngo nannduɗo e innde mum, jooɗiiɗo kadi to Ōgaki. == Sosiyetee == oo hollitaama fusi ko e hitaande 2013. Tariya Laabi 3km diga Mino-Akasaka haa Ichihashi udditaama nder hitaande 1928, nden boo kuugal yahooɓe ɗon huuwa diga hitaande 1930 haa 1945. Diidi Lawol Ichihashi (市橋線) Mino-Akasaka — Otomesaka: 1,3 km / 0,8 mi. 3 otooji marsandiis ñalnde kala e laawol Ichihashi (市橋線). == Hirui Line nattii == e golle. Lawol Ichihashi (市橋線) Otomezaka — Ichihashi: 1,3 km / 0,8 mi. Lawol Hirui (昼飯線) Mino-Akasaka — Hirui: 1,9 km / 1,2 mi. == Ƴeew kadi == Doggol sosiyeteeji laana njoorndi e nder leydi Japon == Tuugnorgal == bnkuoa34uxdrd4voqq4kxy69khsem1y 183161 183140 2026-08-19T10:38:49Z Fulani215 7983 /* */ fixed typo 183161 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Laana njoorndi Seinō''' (西濃鉄道, Seinō Tetsudō) ko sosiyetee laana njoorndi njoorndi tan to Ōgaki, Gifu, Japon. Sosiyetee oo sosaa ko e hitaande 1927. Laabi mum ɓuri waawde nawde ko kaaƴe dime. Sosiyetee oo jokkondirtaa e Seinō Transportation (西濃運輸), sosiyetee jolngo nannduɗo e innde mum, jooɗiiɗo kadi to Ōgaki. == Sosiyetee == oo hollitaama fusi ko e hitaande 2013. Tariya Laabi 3km diga Mino-Akasaka haa Ichihashi udditaama nder hitaande 1928, nden boo kuugal yahooɓe ɗon huuwa diga hitaande 1930 haa 1945. Diidi Lawol Ichihashi (市橋線) Mino-Akasaka — Otomesaka: 1,3 km / 0,8 mi. 3 otooji marsandiis ñalnde kala e laawol Ichihashi (市橋線). == Hirui Line nattii == e golle. Lawol Ichihashi (市橋線) Otomezaka — Ichihashi: 1,3 km / 0,8 mi. Lawol Hirui (昼飯線) Mino-Akasaka — Hirui: 1,9 km / 1,2 mi. == Ƴeew kadi == Doggol sosiyeteeji laana njoorndi e nder leydi Japon == Tuugnorgal == 86h27pnymcggamn9tk86byrjl642p3h 183163 183161 2026-08-19T10:40:37Z Fulani215 7983 /* Sosiyetee */ fixeed typo 183163 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Laana njoorndi Seinō''' (西濃鉄道, Seinō Tetsudō) ko sosiyetee laana njoorndi njoorndi tan to Ōgaki, Gifu, Japon. Sosiyetee oo sosaa ko e hitaande 1927. Laabi mum ɓuri waawde nawde ko kaaƴe dime. Sosiyetee oo jokkondirtaa e Seinō Transportation (西濃運輸), sosiyetee jolngo nannduɗo e innde mum, jooɗiiɗo kadi to Ōgaki. == Sosiyetee == oo hollitaama fusi ko e hitaande 2013. Tariya Laabi 3km diga Mino-Akasaka haa Ichihashi udditaama nder hitaande 1928, nden boo kuugal yahooɓe ɗon huuwa diga hitaande 1930 haa 1945. Diidi Lawol Ichihashi (市橋線) Mino-Akasaka 3 otooji marsandiis ñalnde kala e laawol Ichihashi (市橋線). == Hirui Line nattii == e golle. Lawol Ichihashi (市橋線) Otomezaka — Ichihashi: 1,3 km / 0,8 mi. Lawol Hirui (昼飯線) Mino-Akasaka — Hirui: 1,9 km / 1,2 mi. == Ƴeew kadi == Doggol sosiyeteeji laana njoorndi e nder leydi Japon == Tuugnorgal == ht5qxio737ligr0rjj1kj6fxxbe9nx8 183165 183163 2026-08-19T10:41:33Z Fulani215 7983 /* Hirui Line nattii */ fixed typo 183165 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Laana njoorndi Seinō''' (西濃鉄道, Seinō Tetsudō) ko sosiyetee laana njoorndi njoorndi tan to Ōgaki, Gifu, Japon. Sosiyetee oo sosaa ko e hitaande 1927. Laabi mum ɓuri waawde nawde ko kaaƴe dime. Sosiyetee oo jokkondirtaa e Seinō Transportation (西濃運輸), sosiyetee jolngo nannduɗo e innde mum, jooɗiiɗo kadi to Ōgaki. == Sosiyetee == oo hollitaama fusi ko e hitaande 2013. Tariya Laabi 3km diga Mino-Akasaka haa Ichihashi udditaama nder hitaande 1928, nden boo kuugal yahooɓe ɗon huuwa diga hitaande 1930 haa 1945. Diidi Lawol Ichihashi (市橋線) Mino-Akasaka 3 otooji marsandiis ñalnde kala e laawol Ichihashi (市橋線). == Hirui Line nattii == == Ƴeew kadi == Doggol sosiyeteeji laana njoorndi e nder leydi Japon == Tuugnorgal == 43roip7lpmtajiazav7ihmqib24gyvc 183170 183165 2026-08-19T10:46:31Z Fulani215 7983 /* Himobe */ fixed typo 183170 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Laana njoorndi Seinō''' (西濃鉄道, Seinō Tetsudō) ko sosiyetee laana njoorndi njoorndi tan to Ōgaki, Gifu, Japon. Sosiyetee oo sosaa ko e hitaande 1927. Laabi mum ɓuri waawde nawde ko kaaƴe dime. Sosiyetee oo jokkondirtaa e Seinō Transportation (西濃運輸), sosiyetee jolngo nannduɗo e innde mum, jooɗiiɗo kadi to Ōgaki. == Sosiyetee == oo hollitaama fusi ko e hitaande 2013. Tariya Laabi 3km diga Mino-Akasaka haa Ichihashi udditaama nder hitaande 1928, nden boo kuugal yahooɓe ɗon huuwa diga hitaande 1930 haa 1945. Diidi Lawol Ichihashi (市橋線) Mino-Akasaka 3 otooji marsandiis ñalnde kala e laawol Ichihashi (市橋線). == Hirui Line nattii == == Ƴeew kadi == Doggol sosiyeteeji laana njoorndi e nder leydi Japon == Himobe== 244ryihxzwp3u0zdbpzwbftg5lolwn1 183172 183170 2026-08-19T10:48:30Z Fulani215 7983 /* Ƴeew kadi */ fixed typo 183172 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Laana njoorndi Seinō''' (西濃鉄道, Seinō Tetsudō) ko sosiyetee laana njoorndi njoorndi tan to Ōgaki, Gifu, Japon. Sosiyetee oo sosaa ko e hitaande 1927. Laabi mum ɓuri waawde nawde ko kaaƴe dime. Sosiyetee oo jokkondirtaa e Seinō Transportation (西濃運輸), sosiyetee jolngo nannduɗo e innde mum, jooɗiiɗo kadi to Ōgaki. == Sosiyetee == oo hollitaama fusi ko e hitaande 2013. Tariya Laabi 3km diga Mino-Akasaka haa Ichihashi udditaama nder hitaande 1928, nden boo kuugal yahooɓe ɗon huuwa diga hitaande 1930 haa 1945. Diidi Lawol Ichihashi (市橋線) Mino-Akasaka 3 otooji marsandiis ñalnde kala e laawol Ichihashi (市橋線). == Hirui Line nattii == == Ƴeew kadi == Doggol sosiyeteeji laana njoorndi e nder leydi Japon. == Himobe== 9fnrt7q2rd7uzuxu5k0l0yn7gsy4nc5 Sendai Rinkai Railway 0 43569 183141 2026-08-19T10:16:27Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Laana njoorndi Sendai Rinkai ( 仙台臨海鉄道 ; "Laana njoorndi Sendai") ko sosiyetee laana njoorndi tan jolnuɗo marsandiis e nder diiwaan Miyagi, Japon. Sosiyetee sekteer tataɓo oo sosaa ko e hitaande 1970. Laabi mum ina njolna konte walla petroŋ hakkunde Tōhoku Main Line e nokku gollordu Port Sendai. Laabi ɗii bonni ko e yerɓo leydi mawngo to Fuɗnaange Japon e hitaande 2011, ngarti e golle e hitaande 2012. Diidi Laabi mawɗi Rinkai (臨海本線, "Laabi maw..." 183141 wikitext text/x-wiki Laana njoorndi Sendai Rinkai ( 仙台臨海鉄道 ; "Laana njoorndi Sendai") ko sosiyetee laana njoorndi tan jolnuɗo marsandiis e nder diiwaan Miyagi, Japon. Sosiyetee sekteer tataɓo oo sosaa ko e hitaande 1970. Laabi mum ina njolna konte walla petroŋ hakkunde Tōhoku Main Line e nokku gollordu Port Sendai. Laabi ɗii bonni ko e yerɓo leydi mawngo to Fuɗnaange Japon e hitaande 2011, ngarti e golle e hitaande 2012. Diidi Laabi mawɗi Rinkai (臨海本線, "Laabi mawɗi haa maayo") udditaama hitaande 1971 Rikuzan-Sanno — Senday-Kitako: 5,4 km / 3,3 mi. Laabi Sendai Futō (Laabi Sendai Pier") udditaama hitaande 1975 Sendaiko — Sendai-Futo: 1,6 km / 1,0 mi. Laabi Sendai Nishikō (Laabi Sendai Hirnaange Port") udditaama hitaande 1983 Sendaiko — Sendai-Nishiko: 2,0 km / 1,2 mi. Ƴeew kadi Doggol sosiyeteeji laana njoorndi e nder leydi Japon Tuugnorgal dzdx533y8dsddq9i6qgsyc30f21dzcn 183142 183141 2026-08-19T10:16:58Z Ilya Discuss 10103 183142 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Laana njoorndi Sendai Rinkai ( 仙台臨海鉄道 ; "Laana njoorndi Sendai") ko sosiyetee laana njoorndi tan jolnuɗo marsandiis e nder diiwaan Miyagi, Japon. Sosiyetee sekteer tataɓo oo sosaa ko e hitaande 1970. Laabi mum ina njolna konte walla petroŋ hakkunde Tōhoku Main Line e nokku gollordu Port Sendai. Laabi ɗii bonni ko e yerɓo leydi mawngo to Fuɗnaange Japon e hitaande 2011, ngarti e golle e hitaande 2012. Diidi Laabi mawɗi Rinkai (臨海本線, "Laabi mawɗi haa maayo") udditaama hitaande 1971 Rikuzan-Sanno — Senday-Kitako: 5,4 km / 3,3 mi. Laabi Sendai Futō (Laabi Sendai Pier") udditaama hitaande 1975 Sendaiko — Sendai-Futo: 1,6 km / 1,0 mi. Laabi Sendai Nishikō (Laabi Sendai Hirnaange Port") udditaama hitaande 1983 Sendaiko — Sendai-Nishiko: 2,0 km / 1,2 mi. Ƴeew kadi Doggol sosiyeteeji laana njoorndi e nder leydi Japon Tuugnorgal fgfwddncj9h081mle9ii9ahbqkeupks 183143 183142 2026-08-19T10:18:36Z Ilya Discuss 10103 183143 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Laana njoorndi Sendai Rinkai''' ( 仙台臨海鉄道 ; "Laana njoorndi Sendai") ko sosiyetee laana njoorndi tan jolnuɗo marsandiis e nder diiwaan Miyagi, Japon. Sosiyetee sekteer tataɓo oo sosaa ko e hitaande 1970. Laabi mum ina njolna konte walla petroŋ hakkunde Tōhoku Main Line e nokku gollordu Port Sendai. Laabi ɗii bonni ko e yerɓo leydi mawngo to Fuɗnaange Japon e hitaande 2011, ngarti e golle e hitaande 2012. Diidi Laabi mawɗi Rinkai (臨海本線, "Laabi mawɗi haa maayo") udditaama hitaande 1971 Rikuzan-Sanno — Senday-Kitako: 5,4 km / 3,3 mi. Laabi Sendai Futō (Laabi Sendai Pier") udditaama hitaande 1975 Sendaiko — Sendai-Futo: 1,6 km / 1,0 mi. Laabi Sendai Nishikō (Laabi Sendai Hirnaange Port") udditaama hitaande 1983 Sendaiko — Sendai-Nishiko: 2,0 km / 1,2 mi. == Ƴeew kadi == Doggol sosiyeteeji laana njoorndi e nder leydi Japon == Tuugnorgal == gaty2a2t4a03g1f810viue69kwv1uvz 183159 183143 2026-08-19T10:37:27Z Fulani215 7983 /* */ fixed typo 183159 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Laana njoorndi Sendai Rinkai''' ( ko sosiyetee laana njoorndi tan jolnuɗo marsandiis e nder diiwaan Miyagi, Japon. Sosiyetee sekteer tataɓo oo sosaa ko e hitaande 1970. Laabi mum ina njolna konte walla petroŋ hakkunde Tōhoku Main Line e nokku gollordu Port Sendai Laabi ɗii bonni ko e yerɓo leydi mawngo to Fuɗnaange Japon e hitaande 2011, ngarti e golle e hitaande 2012.Diidi Laabi mawɗi Rinkai (臨海本線, "Laabi mawɗi haa maayo") udditaama hitaande 1971 Rikuzan-Sanno — Senday-Kitako: 5,4 km / 3,3 mi. Laabi Sendai Futō (Laabi Sendai Pier") udditaama hitaande 1975 Sendaiko — Sendai-Futo: 1,6 km / 1,0 mi Laabi Sendai Nishikō (Laabi Sendai Hirnaange Port") udditaama hitaande 1983 Sendaiko — Sendai-Nishiko: 2,0 km / 1,2 mi. == Ƴeew kadi == Doggol sosiyeteeji laana njoorndi e nder leydi Japon == Tuugnorgal == rebdhql6edam59chqyhk04vi1yxn1bb 183160 183159 2026-08-19T10:37:58Z Fulani215 7983 /* Himobe */ fixed typo 183160 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Laana njoorndi Sendai Rinkai''' ( ko sosiyetee laana njoorndi tan jolnuɗo marsandiis e nder diiwaan Miyagi, Japon. Sosiyetee sekteer tataɓo oo sosaa ko e hitaande 1970. Laabi mum ina njolna konte walla petroŋ hakkunde Tōhoku Main Line e nokku gollordu Port Sendai Laabi ɗii bonni ko e yerɓo leydi mawngo to Fuɗnaange Japon e hitaande 2011, ngarti e golle e hitaande 2012.Diidi Laabi mawɗi Rinkai (臨海本線, "Laabi mawɗi haa maayo") udditaama hitaande 1971 Rikuzan-Sanno — Senday-Kitako: 5,4 km / 3,3 mi. Laabi Sendai Futō (Laabi Sendai Pier") udditaama hitaande 1975 Sendaiko — Sendai-Futo: 1,6 km / 1,0 mi Laabi Sendai Nishikō (Laabi Sendai Hirnaange Port") udditaama hitaande 1983 Sendaiko — Sendai-Nishiko: 2,0 km / 1,2 mi. == Ƴeew kadi == Doggol sosiyeteeji laana njoorndi e nder leydi Japon == Himobe == 3x1e0m8n1lnt70us3ta53ewut8w8ikz Shikoku Cable 0 43570 183144 2026-08-19T10:20:07Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Kabel Shikoku (ko Shikoku Kēburu) ko sosiyetee jolngo e dow Shikoku, Japon. Sosiyetee oo woni ko e wuro wiyeteengo Takamatsu, to Kagawa, ina gollina funikulaar e liftooji weeyo. Tariya Ñalnde 26 suwee 1964 : Sosaa ko e Kabel Yakuri. Ñalnde 28 desaambar 1964 : Laabi kaɓirɗe Yakuri udditaa. Ñalnde 14 noowammbar 1970 : Sosiyetee oo innitiraa ko kaɓirgal Yakuri Hashikura. Ñalnde 1 abriil 1972 : Laabi Hashikurasan udditaa. Ñalnde 28 marse 1987 : Laawol Unpenji uddita..." 183144 wikitext text/x-wiki Kabel Shikoku (ko Shikoku Kēburu) ko sosiyetee jolngo e dow Shikoku, Japon. Sosiyetee oo woni ko e wuro wiyeteengo Takamatsu, to Kagawa, ina gollina funikulaar e liftooji weeyo. Tariya Ñalnde 26 suwee 1964 : Sosaa ko e Kabel Yakuri. Ñalnde 28 desaambar 1964 : Laabi kaɓirɗe Yakuri udditaa. Ñalnde 14 noowammbar 1970 : Sosiyetee oo innitiraa ko kaɓirgal Yakuri Hashikura. Ñalnde 1 abriil 1972 : Laabi Hashikurasan udditaa. Ñalnde 28 marse 1987 : Laawol Unpenji udditaa. Ñalnde 1 ut 1987 : Sosiyetee oo wayli innde mum, wonti Shikoku Cable. Ñalnde 21 sulyee 1992 : Laawol Tairyūji udditaa. Ñalnde 1 abriil 1999 : Laana ndiwoowa Hashikurasan ƴettitaa, wonti sosiyatee keeriiɗo. Diidi Kabel Yakuri : Laabi funikulaar to Takamatsu, Kagawa. Laawol Unpenji : Laawol weeyo to Kan'onji, Kagawa. Laawol Tairyūji : Laawol weeyo hakkunde Naka e Anan, Tokushima. Ƴeew kadi Doggol laabi njamndi funikulaaji Jokkondire yaajɗe 7q0azwdmo2yoiyr1qq5qq957dvs8n8e 183145 183144 2026-08-19T10:20:58Z Ilya Discuss 10103 183145 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Kabel Shikoku (ko Shikoku Kēburu) ko sosiyetee jolngo e dow Shikoku, Japon. Sosiyetee oo woni ko e wuro wiyeteengo Takamatsu, to Kagawa, ina gollina funikulaar e liftooji weeyo. Tariya Ñalnde 26 suwee 1964 : Sosaa ko e Kabel Yakuri. Ñalnde 28 desaambar 1964 : Laabi kaɓirɗe Yakuri udditaa. Ñalnde 14 noowammbar 1970 : Sosiyetee oo innitiraa ko kaɓirgal Yakuri Hashikura. Ñalnde 1 abriil 1972 : Laabi Hashikurasan udditaa. Ñalnde 28 marse 1987 : Laawol Unpenji udditaa. Ñalnde 1 ut 1987 : Sosiyetee oo wayli innde mum, wonti Shikoku Cable. Ñalnde 21 sulyee 1992 : Laawol Tairyūji udditaa. Ñalnde 1 abriil 1999 : Laana ndiwoowa Hashikurasan ƴettitaa, wonti sosiyatee keeriiɗo. Diidi Kabel Yakuri : Laabi funikulaar to Takamatsu, Kagawa. Laawol Unpenji : Laawol weeyo to Kan'onji, Kagawa. Laawol Tairyūji : Laawol weeyo hakkunde Naka e Anan, Tokushima. Ƴeew kadi Doggol laabi njamndi funikulaaji Jokkondire yaajɗe go2msa0dv1pc2frvjav3n2uzz1ixgzu 183146 183145 2026-08-19T10:22:50Z Ilya Discuss 10103 183146 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Kabel Shikoku''' (ko Shikoku Kēburu) ko sosiyetee jolngo e dow Shikoku, Japon. Sosiyetee oo woni ko e wuro wiyeteengo Takamatsu, to Kagawa, ina gollina funikulaar e liftooji weeyo. Tariya Ñalnde 26 suwee 1964 : Sosaa ko e Kabel Yakuri. Ñalnde 28 desaambar 1964 : Laabi kaɓirɗe Yakuri udditaa. Ñalnde 14 noowammbar 1970 : Sosiyetee oo innitiraa ko kaɓirgal Yakuri Hashikura. Ñalnde 1 abriil 1972 : Laabi Hashikurasan udditaa. Ñalnde 28 marse 1987 : Laawol Unpenji udditaa. Ñalnde 1 ut 1987 : Sosiyetee oo wayli innde mum, wonti Shikoku Cable. Ñalnde 21 sulyee 1992 : Laawol Tairyūji udditaa. Ñalnde 1 abriil 1999 : Laana ndiwoowa Hashikurasan ƴettitaa, wonti sosiyatee keeriiɗo. Diidi Kabel Yakuri : Laabi funikulaar to Takamatsu, Kagawa. Laawol Unpenji : Laawol weeyo to Kan'onji, Kagawa. Laawol Tairyūji : Laawol weeyo hakkunde Naka e Anan, Tokushima. == Ƴeew kadi == Doggol laabi njamndi funikulaaji Jokkondire yaajɗe dl8zikvgxq86se0ai4jp3yewiddqgmr 183153 183146 2026-08-19T10:32:26Z Fulani215 7983 /* */ fixed typo 183153 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Kabel Shikoku''' (ko Shikoku Kēburu) ko sosiyetee jolngo e dow Shikoku, Japon. Sosiyetee oo woni ko e wuro wiyeteengo Takamatsu, to Kagawa, ina gollina funikulaar e liftooji weeyo. Tariya Ñalnde 26 suwee 1964 Sosaa ko e Kabel Yakuri. Ñalnde 28 desaambar 1964 : Laabi kaɓirɗe Yakuri udditaa. Ñalnde 14 noowammbar 1970 Sosiyetee oo innitiraa ko kaɓirgal Yakuri Hashikura. Ñalnde 1 abriil 1972 : Laabi Hashikurasan udditaa. Ñalnde 28 marse 1987 : Laawol Unpenji udditaa. Ñalnde 1 ut 1987 : Sosiyetee oo wayli innde mum, wonti Shikoku Cable. Ñalnde 21 sulyee 1992 : Laawol Tairyūji udditaa. Ñalnde 1 abriil 1999 : Laana ndiwoowa Hashikurasan ƴettitaa, wonti sosiyatee keeriiɗo. Diidi Kabel Yakuri : Laabi funikulaar to Takamatsu, Kagawa. Laawol Unpenji : Laawol weeyo to Kan'onji, Kagawa. Laawol Tairyūji : Laawol weeyo hakkunde Naka e Anan, Tokushima. == Ƴeew kadi == Doggol laabi njamndi funikulaaji Jokkondire yaajɗe ab1xgy36n1o4sb3hpl8typ7kmax2dmi 183154 183153 2026-08-19T10:33:29Z Fulani215 7983 /* */ fixed typo 183154 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Kabel Shikoku''' (ko Shikoku Kēburu) ko sosiyetee jolngo e dow Shikoku, Japon. Sosiyetee oo woni ko e wuro wiyeteengo Takamatsu, to Kagawa, ina gollina funikulaar e liftooji weeyo. Tariya Ñalnde 26 suwee 1964 Sosaa ko e Kabel Yakuri. Ñalnde 28 desaambar 1964 : Laabi kaɓirɗe Yakuri udditaa. Ñalnde 14 noowammbar 1970 Sosiyetee oo innitiraa ko kaɓirgal Yakuri Hashikura. Ñalnde 1 abriil 1972 : Laabi Hashikurasan udditaa. Ñalnde 28 marse 1987 Laawol Unpenji udditaa Ñalnde 1 ut 1987 : Sosiyetee oo wayli innde mum, wonti Shikoku Cable. Ñalnde 21 sulyee 1992 Laawol Tairyūji udditaa. Ñalnde 1 abriil 1999 : Laana ndiwoowa Hashikurasan ƴettitaa, wonti sosiyatee keeriiɗo. Diidi Kabel Yakuri : Laabi funikulaar to Takamatsu, Kagawa. Laawol Unpenji Laawol weeyo to Kan'onji, Kagawa Laawol Tairyūji : Laawol weeyo hakkunde Naka e Anan, Tokushima. == Ƴeew kadi == Doggol laabi njamndi funikulaaji Jokkondire yaajɗe tldkvhic87qjg4lokga8fw7cx9wkd4s 183156 183154 2026-08-19T10:35:12Z Fulani215 7983 /* */ fixed typo 183156 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Kabel Shikoku''' (ko Shikoku Kēburu) ko sosiyetee jolngo e dow Shikoku, Japon. Sosiyetee oo woni ko e wuro wiyeteengo Takamatsu, to Kagawa, ina gollina funikulaar e liftooji weeyo. Tariya Ñalnde 26 suwee 1964 Sosaa ko e Kabel Yakuri. Ñalnde 28 desaambar 1964 Laabi kaɓirɗe Yakuri udditaa. Ñalnde 14 noowammbar 1970 Sosiyetee oo innitiraa ko kaɓirgal Yakuri Hashikura. Ñalnde 1 abriil 1972 Laabi Hashikurasan udditaa. Ñalnde 28 marse 1987 Laawol Unpenji udditaa Ñalnde 1 ut 1987 Sosiyetee oo wayli innde mum, wonti Shikoku Cable. Ñalnde 21 sulyee 1992 Laawol Tairyūji udditaa. Ñalnde 1 abriil 1999 : Laana ndiwoowa Hashikurasan ƴettitaa, wonti sosiyatee keeriiɗo. Diidi Kabel Yakuri Laabi funikulaar to Takamatsu, Kagawa. Laawol Unpenji Laawol weeyo to Kan'onji, Kagawa Laawol Tairyūji Laawol weeyo hakkunde Naka e Anan, Tokushima. == Ƴeew kadi == Doggol laabi njamndi funikulaaji Jokkondire yaajɗe enurdqn9y3te92c9ciem33oep9pi1pb Shimabara Railway 0 43571 183147 2026-08-19T10:24:39Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Laana njoorndi Shimabara ( 島原鉄道 , Shimabara Tetsudō ), anndiraande Shimatetsu (島鉄) e juutde balɗe, ko sosiyetee laana njoorndi tataɓo to Nagasaki, Japon. Shimabara Railway ina gollina kadi otooji, taksiiji e laanaaji diwooje ; kam e golle goɗɗe ɗe ngonaa jolɗe. Prefektuur Nagasaki e gure e nder diiwaan Shimabara ngari ngam jogaade kaalis e nder sosiyetee oo caggal musiiba ɓuuɓɗo Unzen Fugen-dake ngam ɓeydude kapitaal. Didol Laabi laana njoorndi Shi..." 183147 wikitext text/x-wiki Laana njoorndi Shimabara ( 島原鉄道 , Shimabara Tetsudō ), anndiraande Shimatetsu (島鉄) e juutde balɗe, ko sosiyetee laana njoorndi tataɓo to Nagasaki, Japon. Shimabara Railway ina gollina kadi otooji, taksiiji e laanaaji diwooje ; kam e golle goɗɗe ɗe ngonaa jolɗe. Prefektuur Nagasaki e gure e nder diiwaan Shimabara ngari ngam jogaade kaalis e nder sosiyetee oo caggal musiiba ɓuuɓɗo Unzen Fugen-dake ngam ɓeydude kapitaal. Didol Laabi laana njoorndi Shimabara Tariya Ñalnde 5 mee 1908 : Sosiyatee laana njoorndi biyeteeɗo Shimabara sosaa. 1911: abriil : Line udditaa e lokomotiif JGR Class 150 (mahaaɗo 1871) ummoriiɗo e Ministeer Laanaaji diwooje. Ñalnde 20 suwee : Laabi ummoraade Hon-Isahaya haa Ainomura (Aino hannde) udditaa. Ñalnde 24 suwee 1913 : Laabi ummortooɗi Isahaya haa Shimabara Minato (hannde Shimabara fuɗnaange) udditaa. Ñalnde 10 abriil 1919 : Sosiyetee Kuchinotsu sosaa. Ñalnde 22 abriil 1922 : Laawol laana njoorndi Kuchinotsu ummoraade Shimabara Minato feewde Dozaki udditaa. Ñalnde 1 marse 1928 : Laawol laana njoorndi Kuchinotsu ummoraade Kazusa feewde Shimabara Minato udditaa. Ñalnde 5 desaambar 1930 : Sarwiis otooji laana njoorndi Shimabara sosaa. Ñalnde 1 suwee 1935 : Laawol laana njoorndi Shimabara feewde Unzen udditaa (jokkaama 1938). 1935 : Sarwiis otooji laana njoorndi Kuchinotsu sosaa. 1938 : Laana njoorndi Kuchinotsu soodi laawol Oniike. Ñalnde 1 sulyee 1943 : Sosiyeteeji laana njoorndi Shimabara e Kuchinotsu kawri. Suwee 1956 Sosiyetee Duunde Turisma Rail Co., Ltd. sosaa. Mars 1966 Sosiyetee taksiiji laana njoorndi Islaam sosaa. Suwee 1978 Otel Terminal Isahaya udditaa. Noowammbar 1990-Juko 1991 : Ɓooygol tufnde Unzen ; golle ummoraade Fukae haa Shimabara dartinaama. Oktoobar 1995 : Nagasaki e gure e gure gonɗe e saraaji mum ɓeydii jogaade kaalis e nder sosiyatee oo. Ñalnde 1 abriil 1997 : Golle Fukae-Shimabara puɗɗiima caggal golle mahngo. Golle tramway turis en puɗɗiima. lewru ut 1997 : laawol Shimabara - Omuta udditaa ; Shimatetsu laana njoorndi toowka fuɗɗii golle. Ñalnde 1 abriil 2008 - Laana njoorndi ummoraade Shimabara-Gaikō haa Kazusa dartinaama. Kapitaal hannde (oktoobar 2015) ko 300 miliyoŋ yen. Tuugnorgal o98sbugu9230g3mz5cq3ih6qco2y8b5 183148 183147 2026-08-19T10:25:23Z Ilya Discuss 10103 183148 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Laana njoorndi Shimabara ( 島原鉄道 , Shimabara Tetsudō ), anndiraande Shimatetsu (島鉄) e juutde balɗe, ko sosiyetee laana njoorndi tataɓo to Nagasaki, Japon. Shimabara Railway ina gollina kadi otooji, taksiiji e laanaaji diwooje ; kam e golle goɗɗe ɗe ngonaa jolɗe. Prefektuur Nagasaki e gure e nder diiwaan Shimabara ngari ngam jogaade kaalis e nder sosiyetee oo caggal musiiba ɓuuɓɗo Unzen Fugen-dake ngam ɓeydude kapitaal. Didol Laabi laana njoorndi Shimabara Tariya Ñalnde 5 mee 1908 : Sosiyatee laana njoorndi biyeteeɗo Shimabara sosaa. 1911: abriil : Line udditaa e lokomotiif JGR Class 150 (mahaaɗo 1871) ummoriiɗo e Ministeer Laanaaji diwooje. Ñalnde 20 suwee : Laabi ummoraade Hon-Isahaya haa Ainomura (Aino hannde) udditaa. Ñalnde 24 suwee 1913 : Laabi ummortooɗi Isahaya haa Shimabara Minato (hannde Shimabara fuɗnaange) udditaa. Ñalnde 10 abriil 1919 : Sosiyetee Kuchinotsu sosaa. Ñalnde 22 abriil 1922 : Laawol laana njoorndi Kuchinotsu ummoraade Shimabara Minato feewde Dozaki udditaa. Ñalnde 1 marse 1928 : Laawol laana njoorndi Kuchinotsu ummoraade Kazusa feewde Shimabara Minato udditaa. Ñalnde 5 desaambar 1930 : Sarwiis otooji laana njoorndi Shimabara sosaa. Ñalnde 1 suwee 1935 : Laawol laana njoorndi Shimabara feewde Unzen udditaa (jokkaama 1938). 1935 : Sarwiis otooji laana njoorndi Kuchinotsu sosaa. 1938 : Laana njoorndi Kuchinotsu soodi laawol Oniike. Ñalnde 1 sulyee 1943 : Sosiyeteeji laana njoorndi Shimabara e Kuchinotsu kawri. Suwee 1956 Sosiyetee Duunde Turisma Rail Co., Ltd. sosaa. Mars 1966 Sosiyetee taksiiji laana njoorndi Islaam sosaa. Suwee 1978 Otel Terminal Isahaya udditaa. Noowammbar 1990-Juko 1991 : Ɓooygol tufnde Unzen ; golle ummoraade Fukae haa Shimabara dartinaama. Oktoobar 1995 : Nagasaki e gure e gure gonɗe e saraaji mum ɓeydii jogaade kaalis e nder sosiyatee oo. Ñalnde 1 abriil 1997 : Golle Fukae-Shimabara puɗɗiima caggal golle mahngo. Golle tramway turis en puɗɗiima. lewru ut 1997 : laawol Shimabara - Omuta udditaa ; Shimatetsu laana njoorndi toowka fuɗɗii golle. Ñalnde 1 abriil 2008 - Laana njoorndi ummoraade Shimabara-Gaikō haa Kazusa dartinaama. Kapitaal hannde (oktoobar 2015) ko 300 miliyoŋ yen. Tuugnorgal 8vclypk69pl0sa75kaegxneo25ptule 183150 183148 2026-08-19T10:28:02Z Ilya Discuss 10103 183150 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Laana njoorndi Shimabara''' ( 島原鉄道 , Shimabara Tetsudō ), anndiraande Shimatetsu (島鉄) e juutde balɗe, ko sosiyetee laana njoorndi tataɓo to Nagasaki, Japon. Shimabara Railway ina gollina kadi otooji, taksiiji e laanaaji diwooje ; kam e golle goɗɗe ɗe ngonaa jolɗe. == Prefektuur Nagasaki == e gure e nder diiwaan Shimabara ngari ngam jogaade kaalis e nder sosiyetee oo caggal musiiba ɓuuɓɗo Unzen Fugen-dake ngam ɓeydude kapitaal. Didol Laabi laana njoorndi Shimabara Tariya Ñalnde 5 mee 1908 : Sosiyatee laana njoorndi biyeteeɗo Shimabara sosaa. 1911: abriil : Line udditaa e lokomotiif JGR Class 150 (mahaaɗo 1871) ummoriiɗo e Ministeer Laanaaji diwooje. Ñalnde 20 suwee : Laabi ummoraade Hon-Isahaya haa Ainomura (Aino hannde) udditaa. Ñalnde 24 suwee 1913 : Laabi ummortooɗi Isahaya haa Shimabara Minato (hannde Shimabara fuɗnaange) udditaa. Ñalnde 10 abriil 1919 : Sosiyetee Kuchinotsu sosaa. Ñalnde 22 abriil 1922 : Laawol laana njoorndi Kuchinotsu ummoraade Shimabara Minato feewde Dozaki udditaa. Ñalnde 1 marse 1928 : Laawol laana njoorndi Kuchinotsu ummoraade Kazusa feewde Shimabara Minato udditaa. Ñalnde 5 desaambar 1930 : Sarwiis otooji laana njoorndi Shimabara sosaa. Ñalnde 1 suwee 1935 : Laawol laana njoorndi Shimabara feewde Unzen udditaa (jokkaama 1938). 1935 : Sarwiis otooji laana njoorndi Kuchinotsu sosaa. 1938 : Laana njoorndi Kuchinotsu soodi laawol Oniike. Ñalnde 1 sulyee 1943 : Sosiyeteeji laana njoorndi Shimabara e Kuchinotsu kawri. Suwee 1956 Sosiyetee Duunde Turisma Rail Co., Ltd. sosaa. Mars 1966 Sosiyetee taksiiji laana njoorndi Islaam sosaa. == Suwee 1978 Otel Terminal Isahaya udditaa. == Noowammbar 1990-Juko 1991 : Ɓooygol tufnde Unzen ; golle ummoraade Fukae haa Shimabara dartinaama. Oktoobar 1995 : Nagasaki e gure e gure gonɗe e saraaji mum ɓeydii jogaade kaalis e nder sosiyatee oo. Ñalnde 1 abriil 1997 : Golle Fukae-Shimabara puɗɗiima caggal golle mahngo. == Golle tramway == turis en puɗɗiima. lewru ut 1997 : laawol Shimabara - Omuta udditaa ; Shimatetsu laana njoorndi toowka fuɗɗii golle. Ñalnde 1 abriil 2008 - Laana njoorndi ummoraade Shimabara-Gaikō haa == Kazusa dartinaama. == Kapitaal hannde (oktoobar 2015) ko 300 miliyoŋ yen. == Tuugnorgal == ixmuugnenyzukx4oc3y8uk7yu74ocfx 183151 183150 2026-08-19T10:28:46Z Ilya Discuss 10103 183151 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Laana njoorndi Shimabara''' ( 島原鉄道 , Shimabara Tetsudō ), anndiraande Shimatetsu (島鉄) e juutde balɗe, ko sosiyetee laana njoorndi tataɓo to Nagasaki, Japon. Shimabara Railway ina gollina kadi otooji, taksiiji e laanaaji diwooje ; kam e golle goɗɗe ɗe ngonaa jolɗe..<ref>{{cite web|title=鉄道事業、一般乗合旅客自動車運送事業、一般貸切旅客自動車運送事業、船舶運送事業、ホテル事業、不動産賃貸事業|url=http://www.shimatetsu.co.jp/one_html3/pub/default.aspx?c_id=48|accessdate=16 October 2015}}</ref> == Prefektuur Nagasaki == e gure e nder diiwaan Shimabara ngari ngam jogaade kaalis e nder sosiyetee oo caggal musiiba ɓuuɓɗo Unzen Fugen-dake ngam ɓeydude kapitaal. Didol Laabi laana njoorndi Shimabara Tariya Ñalnde 5 mee 1908 : Sosiyatee laana njoorndi biyeteeɗo Shimabara sosaa. 1911: abriil : Line udditaa e lokomotiif JGR Class 150 (mahaaɗo 1871) ummoriiɗo e Ministeer Laanaaji diwooje. Ñalnde 20 suwee : Laabi ummoraade Hon-Isahaya haa Ainomura (Aino hannde) udditaa. Ñalnde 24 suwee 1913 : Laabi ummortooɗi Isahaya haa Shimabara Minato (hannde Shimabara fuɗnaange) udditaa. Ñalnde 10 abriil 1919 : Sosiyetee Kuchinotsu sosaa. Ñalnde 22 abriil 1922 : Laawol laana njoorndi Kuchinotsu ummoraade Shimabara Minato feewde Dozaki udditaa. Ñalnde 1 marse 1928 : Laawol laana njoorndi Kuchinotsu ummoraade Kazusa feewde Shimabara Minato udditaa. Ñalnde 5 desaambar 1930 : Sarwiis otooji laana njoorndi Shimabara sosaa. Ñalnde 1 suwee 1935 : Laawol laana njoorndi Shimabara feewde Unzen udditaa (jokkaama 1938). 1935 : Sarwiis otooji laana njoorndi Kuchinotsu sosaa. 1938 : Laana njoorndi Kuchinotsu soodi laawol Oniike. Ñalnde 1 sulyee 1943 : Sosiyeteeji laana njoorndi Shimabara e Kuchinotsu kawri. Suwee 1956 Sosiyetee Duunde Turisma Rail Co., Ltd. sosaa. Mars 1966 Sosiyetee taksiiji laana njoorndi Islaam sosaa. == Suwee 1978 Otel Terminal Isahaya udditaa. == Noowammbar 1990-Juko 1991 : Ɓooygol tufnde Unzen ; golle ummoraade Fukae haa Shimabara dartinaama. Oktoobar 1995 : Nagasaki e gure e gure gonɗe e saraaji mum ɓeydii jogaade kaalis e nder sosiyatee oo. Ñalnde 1 abriil 1997 : Golle Fukae-Shimabara puɗɗiima caggal golle mahngo. == Golle tramway == turis en puɗɗiima. lewru ut 1997 : laawol Shimabara - Omuta udditaa ; Shimatetsu laana njoorndi toowka fuɗɗii golle. Ñalnde 1 abriil 2008 - Laana njoorndi ummoraade Shimabara-Gaikō haa == Kazusa dartinaama. == Kapitaal hannde (oktoobar 2015) ko 300 miliyoŋ yen. == Tuugnorgal == 3qa0bdzu4jritwzowigau0lxnto2sek 183152 183151 2026-08-19T10:29:54Z Ilya Discuss 10103 183152 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Laana njoorndi Shimabara''' ( 島原鉄道 , Shimabara Tetsudō ), anndiraande Shimatetsu (島鉄) e juutde balɗe, ko sosiyetee laana njoorndi tataɓo to Nagasaki, Japon. Shimabara Railway ina gollina kadi otooji, taksiiji e laanaaji diwooje ; kam e golle goɗɗe ɗe ngonaa jolɗe..<ref>{{cite web|title=鉄道事業、一般乗合旅客自動車運送事業、一般貸切旅客自動車運送事業、船舶運送事業、ホテル事業、不動産賃貸事業|url=http://www.shimatetsu.co.jp/one_html3/pub/default.aspx?c_id=48|accessdate=16 October 2015}}</ref> == Prefektuur Nagasaki == e gure e nder diiwaan Shimabara ngari ngam jogaade kaalis e nder sosiyetee oo caggal musiiba ɓuuɓɗo Unzen Fugen-dake ngam ɓeydude kapitaal. Didol Laabi laana njoorndi Shimabara Tariya Ñalnde 5 mee 1908 : Sosiyatee laana njoorndi biyeteeɗo Shimabara sosaa.<ref>{{cite web|title=資本金 800,000,000円|url=http://www.shimatetsu.co.jp/one_html3/pub/default.aspx?c_id=47|accessdate=16 October 2015}}</ref> 1911: abriil : Line udditaa e lokomotiif JGR Class 150 (mahaaɗo 1871) ummoriiɗo e Ministeer Laanaaji diwooje. Ñalnde 20 suwee : Laabi ummoraade Hon-Isahaya haa Ainomura (Aino hannde) udditaa. Ñalnde 24 suwee 1913 : Laabi ummortooɗi Isahaya haa Shimabara Minato (hannde Shimabara fuɗnaange) udditaa. Ñalnde 10 abriil 1919 : Sosiyetee Kuchinotsu sosaa. Ñalnde 22 abriil 1922 : Laawol laana njoorndi Kuchinotsu ummoraade Shimabara Minato feewde Dozaki udditaa. Ñalnde 1 marse 1928 : Laawol laana njoorndi Kuchinotsu ummoraade Kazusa feewde Shimabara Minato udditaa. Ñalnde 5 desaambar 1930 : Sarwiis otooji laana njoorndi Shimabara sosaa. Ñalnde 1 suwee 1935 : Laawol laana njoorndi Shimabara feewde Unzen udditaa (jokkaama 1938). 1935 : Sarwiis otooji laana njoorndi Kuchinotsu sosaa. 1938 : Laana njoorndi Kuchinotsu soodi laawol Oniike. Ñalnde 1 sulyee 1943 : Sosiyeteeji laana njoorndi Shimabara e Kuchinotsu kawri. Suwee 1956 Sosiyetee Duunde Turisma Rail Co., Ltd. sosaa. Mars 1966 Sosiyetee taksiiji laana njoorndi Islaam sosaa. == Suwee 1978 Otel Terminal Isahaya udditaa. == Noowammbar 1990-Juko 1991 : Ɓooygol tufnde Unzen ; golle ummoraade Fukae haa Shimabara dartinaama. Oktoobar 1995 : Nagasaki e gure e gure gonɗe e saraaji mum ɓeydii jogaade kaalis e nder sosiyatee oo. Ñalnde 1 abriil 1997 : Golle Fukae-Shimabara puɗɗiima caggal golle mahngo. == Golle tramway == turis en puɗɗiima. lewru ut 1997 : laawol Shimabara - Omuta udditaa ; Shimatetsu laana njoorndi toowka fuɗɗii golle. Ñalnde 1 abriil 2008 - Laana njoorndi ummoraade Shimabara-Gaikō haa == Kazusa dartinaama. == Kapitaal hannde (oktoobar 2015) ko 300 miliyoŋ yen. == Tuugnorgal == k6m5oecunpch04lx0k4dkbwaejwccet Tosaden Kōtsū 0 43572 183155 2026-08-19T10:34:49Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Tosaden Kōtsū (とさでん交通), sahaa e sahaa fof ina firtee e ɗemngal Engele ko Tosaden Traffic, ko sosiyetee yah-ngartaa to Kōchi, Japon. Sosiyetee tataɓo oo ina gollina laabi tramway e otooji. Sosiyetee oo sosaa ko ñalnde 1 oktoobar 2014 e hawrude e laana njoorndi kuuraa Tosa (Tosa Denki Tetsudō), sosiyatee tramway e otooji, e jom otooji Tosaden Dream Service (土佐電ドリリ) e otooji Kōchiken Kōtsū (高知県交通), gadanol ngol ko lowre laana njoo..." 183155 wikitext text/x-wiki Tosaden Kōtsū (とさでん交通), sahaa e sahaa fof ina firtee e ɗemngal Engele ko Tosaden Traffic, ko sosiyetee yah-ngartaa to Kōchi, Japon. Sosiyetee tataɓo oo ina gollina laabi tramway e otooji. Sosiyetee oo sosaa ko ñalnde 1 oktoobar 2014 e hawrude e laana njoorndi kuuraa Tosa (Tosa Denki Tetsudō), sosiyatee tramway e otooji, e jom otooji Tosaden Dream Service (土佐電ドリリ) e otooji Kōchiken Kōtsū (高知県交通), gadanol ngol ko lowre laana njoorndi kuuraa Tosa. Tariya Tosa Electric Railway sosaa ko ñalnde 8 sulyee 1903, e laawol tram udditaa ñalnde 2 mee 1904. Sosiyetee oo kadi ina gollina laawol laana njoorndi teeŋtungol ina wiyee Aki Line (安芸線) haa nde udditaa e hitaande 1974. Sosiyetee oo ina heewi anndeede ko prefe e nder hitaande 1904 ina keewi innirde ɗum Tosaden (土佐電), sibu konngol Toden ina waawi jiiɓrude e laawol Tramway wuro Tokiyoo, ngol yimɓe heewɓe wiynoo Toden (都電). Laana njoorndi laana ndiwoowa Tosa e Kōchiken Kōtsū ngaddi DESUCA, kartal hakkille (kaartal IC) e lewru Yarkomaa 2009. E lewru suwee 2014, jom en kaalis Tosa Electric Railway e Kōchiken Kōtsū, kamɓe ɗiɗo fof eɓe ngondi e caɗeele, ɓe njaɓii peeje mahngo, ɗo golle sosiyeteeji ɗii mbaɗetee e sosiyetee keso sosaaɗo oo, mo Prefektuur Kōchi e kominaaji 12 goɗɗi ɗii ndokki kaalis. Innde sosiyatee oo suɓaama e nder 1 235 eɓɓaande ummoraade e renndo ngoo. Laabi tram Laabi tati ina ngoodi, ina njogii 76 station, tawi ko 25,3 km. Ko kañum woni jolngo ɗiɗmo ɓurngo juutde e nder Japon, caggal laawol laana njoorndi kuuraa Hiroshima. Reso oo to Kōchi noon, ina tampini ustaare yahooɓe gila e kitaale 1960. E etaade waylude ngool laawol, sosiyatee oo etiima waɗde dingiral e otooji kesi mahraaɗi, kono yiyaani heen nafoore mawnde. Laamu diiwaan Kōchi, kam e laamu wuro Kōchi ina ƴeewa peeje ngam wallitde sosiyetee oo.[citation needed] ed1usylmnb7azi50uzx2p50rwzngkyr 183157 183155 2026-08-19T10:35:18Z Ilya Discuss 10103 183157 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Tosaden Kōtsū (とさでん交通), sahaa e sahaa fof ina firtee e ɗemngal Engele ko Tosaden Traffic, ko sosiyetee yah-ngartaa to Kōchi, Japon. Sosiyetee tataɓo oo ina gollina laabi tramway e otooji. Sosiyetee oo sosaa ko ñalnde 1 oktoobar 2014 e hawrude e laana njoorndi kuuraa Tosa (Tosa Denki Tetsudō), sosiyatee tramway e otooji, e jom otooji Tosaden Dream Service (土佐電ドリリ) e otooji Kōchiken Kōtsū (高知県交通), gadanol ngol ko lowre laana njoorndi kuuraa Tosa. Tariya Tosa Electric Railway sosaa ko ñalnde 8 sulyee 1903, e laawol tram udditaa ñalnde 2 mee 1904. Sosiyetee oo kadi ina gollina laawol laana njoorndi teeŋtungol ina wiyee Aki Line (安芸線) haa nde udditaa e hitaande 1974. Sosiyetee oo ina heewi anndeede ko prefe e nder hitaande 1904 ina keewi innirde ɗum Tosaden (土佐電), sibu konngol Toden ina waawi jiiɓrude e laawol Tramway wuro Tokiyoo, ngol yimɓe heewɓe wiynoo Toden (都電). Laana njoorndi laana ndiwoowa Tosa e Kōchiken Kōtsū ngaddi DESUCA, kartal hakkille (kaartal IC) e lewru Yarkomaa 2009. E lewru suwee 2014, jom en kaalis Tosa Electric Railway e Kōchiken Kōtsū, kamɓe ɗiɗo fof eɓe ngondi e caɗeele, ɓe njaɓii peeje mahngo, ɗo golle sosiyeteeji ɗii mbaɗetee e sosiyetee keso sosaaɗo oo, mo Prefektuur Kōchi e kominaaji 12 goɗɗi ɗii ndokki kaalis. Innde sosiyatee oo suɓaama e nder 1 235 eɓɓaande ummoraade e renndo ngoo. Laabi tram Laabi tati ina ngoodi, ina njogii 76 station, tawi ko 25,3 km. Ko kañum woni jolngo ɗiɗmo ɓurngo juutde e nder Japon, caggal laawol laana njoorndi kuuraa Hiroshima. Reso oo to Kōchi noon, ina tampini ustaare yahooɓe gila e kitaale 1960. E etaade waylude ngool laawol, sosiyatee oo etiima waɗde dingiral e otooji kesi mahraaɗi, kono yiyaani heen nafoore mawnde. Laamu diiwaan Kōchi, kam e laamu wuro Kōchi ina ƴeewa peeje ngam wallitde sosiyetee oo.[citation needed] oeg21ib2rm7yfd3p8ndyhqlqfcc0wrb 183158 183157 2026-08-19T10:36:16Z Ilya Discuss 10103 183158 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Tosaden Kōtsū (とさでん交通), sahaa e sahaa fof ina firtee e ɗemngal Engele ko Tosaden Traffic, ko sosiyetee yah-ngartaa to Kōchi, Japon. Sosiyetee tataɓo oo ina gollina laabi tramway e otooji. Sosiyetee oo sosaa ko ñalnde 1 oktoobar 2014 e hawrude e laana njoorndi kuuraa Tosa (Tosa Denki Tetsudō), sosiyatee tramway e otooji, e jom otooji Tosaden Dream Service (土佐電ドリリ) e otooji Kōchiken Kōtsū (高知県交通), gadanol ngol ko lowre laana njoorndi kuuraa Tosa. Tariya Tosa Electric Railway sosaa ko ñalnde 8 sulyee 1903, e laawol tram udditaa ñalnde 2 mee 1904. Sosiyetee oo kadi ina gollina laawol laana njoorndi teeŋtungol ina wiyee Aki Line (安芸線) haa nde udditaa e hitaande 1974. Sosiyetee oo ina heewi anndeede ko prefe e nder hitaande 1904 ina keewi innirde ɗum Tosaden (土佐電), sibu konngol Toden ina waawi jiiɓrude e laawol Tramway wuro Tokiyoo, ngol yimɓe heewɓe wiynoo Toden (都電). Laana njoorndi laana ndiwoowa Tosa e Kōchiken Kōtsū ngaddi DESUCA, kartal hakkille (kaartal IC) e lewru Yarkomaa 2009. E lewru suwee 2014, jom en kaalis Tosa Electric Railway e Kōchiken Kōtsū, kamɓe ɗiɗo fof eɓe ngondi e caɗeele, ɓe njaɓii peeje mahngo, ɗo golle sosiyeteeji ɗii mbaɗetee e sosiyetee keso sosaaɗo oo, mo Prefektuur Kōchi e kominaaji 12 goɗɗi ɗii ndokki kaalis. Innde sosiyatee oo suɓaama e nder 1 235 eɓɓaande ummoraade e renndo ngoo. Laabi tram Laabi tati ina ngoodi, ina njogii 76 station, tawi ko 25,3 km. Ko kañum woni jolngo ɗiɗmo ɓurngo juutde e nder Japon, caggal laawol laana njoorndi kuuraa Hiroshima. Reso oo to Kōchi noon, ina tampini ustaare yahooɓe gila e kitaale 1960. E etaade waylude ngool laawol, sosiyatee oo etiima waɗde dingiral e otooji kesi mahraaɗi, kono yiyaani heen nafoore mawnde. Laamu diiwaan Kōchi, kam e laamu wuro Kōchi ina ƴeewa peeje ngam wallitde sosiyetee oo.[citation needed] Laabi tram Laabi tati ina ngoodi, ina njogii 76 station, tawi ko 25,3 km. Ko kañum woni jolngo ɗiɗmo ɓurngo juutde e nder Japon, caggal laawol laana njoorndi kuuraa Hiroshima. Reso oo to Kōchi noon, ina tampini ustaare yahooɓe gila e kitaale 1960. E etaade waylude ngool laawol, sosiyatee oo etiima waɗde dingiral e otooji kesi mahraaɗi, kono yiyaani heen nafoore mawnde. Laamu diiwaan Kōchi, kam e laamu wuro Kōchi ina ƴeewa peeje ngam wallitde sosiyetee oo.[citation needed] Diidi Lawol Sanbashi: Kōchi-Ekimae — Harimayabashi — Sambashidori-Gochome Line Ino: Harimayabasi — Ino Ko ɓuri heewde e otooji tramway ina njokki haa Gomen Line. Line Gomen: Harimayabashi — Gomenmachi Ko ɓuri heewde e otooji tramway ina njokki e Ino Line. Jokkondire Taƴre Asahi-Ekimaedori: Laana JR Shikoku Dosan (Asahi) Gaaraas Asakura-Ekimae: Laabi Dosan (Asakura) Staasiyoŋ Edagawa: Laabi Dosan Gartirgol Gomenmachi: Laabi Asa ɗi laawol laana njoorndi Tosa Kuroshio Gartirgol Ino-Ekimae: Laabi Dosan (Ino) Staasiyoŋ Kōchi-Ekimae: Laabi Dosan (Kochi) Laabi otooji Sosiyetee oo ina gollina otooji juutɗi jokkondirɗi e wuro Kōchi e gure mawɗe Japon, ko wayi no Tokiyoo, Nagoya, Osaka, Hiroshima, e Fukuoka. Kadi ina gollina lowre nokkuure e nder/e nder wuro ngo. Ƴeew kadi Doggol laabi njulaagu laana njoorndi Little Dancer, gooto e LRV gollotooɗo e laabi mum Tuugnorgal ropet8vw19ij4ufu3dcro22wxtlu5i9 183162 183158 2026-08-19T10:39:27Z Ilya Discuss 10103 183162 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Tosaden Kōtsū''' (とさでん交通), sahaa e sahaa fof ina firtee e ɗemngal Engele ko Tosaden Traffic, ko sosiyetee yah-ngartaa to Kōchi, Japon. Sosiyetee tataɓo oo ina gollina laabi tramway e otooji. Sosiyetee oo sosaa ko ñalnde 1 oktoobar 2014 e hawrude e laana njoorndi kuuraa Tosa (Tosa Denki Tetsudō), sosiyatee tramway e otooji, e jom otooji Tosaden Dream Service (土佐電ドリリ) e otooji Kōchiken Kōtsū (高知県交通), gadanol ngol ko lowre laana njoorndi kuuraa Tosa. Tariya Tosa Electric Railway sosaa ko ñalnde 8 sulyee 1903, e laawol tram udditaa ñalnde 2 mee 1904. Sosiyetee oo kadi ina gollina laawol laana njoorndi teeŋtungol ina wiyee Aki Line (安芸線) haa nde udditaa e hitaande 1974. == Sosiyetee oo ina heewi == anndeede ko prefe e nder hitaande 1904 ina keewi innirde ɗum Tosaden (土佐電), sibu konngol Toden ina waawi jiiɓrude e laawol Tramway wuro Tokiyoo, ngol yimɓe heewɓe wiynoo Toden (都電). Laana njoorndi laana ndiwoowa Tosa e Kōchiken Kōtsū ngaddi DESUCA, kartal hakkille (kaartal IC) e lewru Yarkomaa 2009. E lewru suwee 2014, jom en kaalis Tosa Electric Railway e Kōchiken Kōtsū, kamɓe ɗiɗo fof eɓe ngondi e caɗeele, ɓe njaɓii peeje mahngo, ɗo golle sosiyeteeji ɗii mbaɗetee e sosiyetee keso sosaaɗo oo, mo Prefektuur Kōchi e kominaaji 12 goɗɗi ɗii ndokki kaalis. Innde sosiyatee oo suɓaama e nder 1 235 eɓɓaande ummoraade e renndo ngoo. Laabi tram Laabi tati ina ngoodi, ina njogii 76 station, tawi ko 25,3 km. Ko kañum woni jolngo ɗiɗmo ɓurngo juutde e nder Japon, caggal laawol laana njoorndi kuuraa Hiroshima. Reso oo to Kōchi noon, ina tampini ustaare yahooɓe gila e kitaale 1960. E etaade waylude ngool laawol, sosiyatee oo etiima waɗde dingiral e otooji kesi mahraaɗi, kono yiyaani heen nafoore mawnde. Laamu diiwaan Kōchi, kam e laamu wuro Kōchi ina ƴeewa peeje ngam wallitde sosiyetee oo. == [citation needed] == Laabi tram Laabi tati ina ngoodi, ina njogii 76 station, tawi ko 25,3 km. Ko kañum woni jolngo ɗiɗmo ɓurngo juutde e nder Japon, caggal laawol laana njoorndi kuuraa Hiroshima. Reso oo to Kōchi noon, ina tampini ustaare yahooɓe gila e kitaale 1960. E etaade waylude ngool laawol, sosiyatee oo etiima waɗde dingiral e otooji kesi mahraaɗi, kono yiyaani heen nafoore mawnde. Laamu diiwaan Kōchi, kam e laamu wuro Kōchi ina ƴeewa peeje ngam wallitde sosiyetee oo.[citation needed] Diidi Lawol Sanbashi: Kōchi-Ekimae — Harimayabashi — Sambashidori-Gochome Line Ino: Harimayabasi — Ino Ko ɓuri heewde e otooji tramway ina njokki haa Gomen Line. Line Gomen: Harimayabashi — Gomenmachi Ko ɓuri heewde e otooji tramway ina njokki e Ino Line. Jokkondire Taƴre Asahi-Ekimaedori: Laana JR Shikoku Dosan (Asahi) Gaaraas Asakura-Ekimae: Laabi Dosan (Asakura) Staasiyoŋ Edagawa: Laabi Dosan Gartirgol Gomenmachi: Laabi Asa ɗi laawol laana njoorndi Tosa Kuroshio Gartirgol Ino-Ekimae: Laabi Dosan (Ino) Staasiyoŋ Kōchi-Ekimae: Laabi Dosan (Kochi) Laabi otooji Sosiyetee oo ina gollina otooji juutɗi jokkondirɗi e wuro Kōchi e gure mawɗe Japon, ko wayi no Tokiyoo, Nagoya, Osaka, Hiroshima, e Fukuoka. Kadi ina gollina lowre nokkuure e nder/e nder wuro ngo. == Ƴeew kadi == Doggol laabi njulaagu laana njoorndi Little Dancer, gooto e LRV gollotooɗo e laabi mum == Tuugnorgal == mxew5d5roh692facxgkstj7qjn4c1hw 183164 183162 2026-08-19T10:40:56Z Ilya Discuss 10103 183164 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Tosaden Kōtsū''' (とさでん交通), sahaa e sahaa fof ina firtee e ɗemngal Engele ko Tosaden Traffic, ko sosiyetee yah-ngartaa to Kōchi, Japon. Sosiyetee tataɓo oo ina gollina laabi tramway e otooji. Sosiyetee oo sosaa ko ñalnde 1 oktoobar 2014 e hawrude e laana njoorndi kuuraa Tosa (Tosa Denki Tetsudō), sosiyatee tramway e otooji, e jom otooji Tosaden Dream Service (土佐電ドリリ) e otooji Kōchiken Kōtsū (高知県交通), gadanol ngol ko lowre laana njoorndi kuuraa Tosa. Tariya Tosa Electric Railway sosaa ko ñalnde 8 sulyee 1903, e laawol tram udditaa ñalnde 2 mee 1904. Sosiyetee oo kadi ina gollina laawol laana njoorndi teeŋtungol ina wiyee Aki Line (安芸線) haa nde udditaa e hitaande 1974.<ref>{{Cite web|date=2 March 2024|title=路線バス苦境「アリ地獄」 赤字、2024年問題…値上げしても減便|url=https://mainichi.jp/articles/20240301/k00/00m/040/135000c|access-date=18 August 2025|website=[[Mainichi Shimbun]]|language=ja}}</ref> == Sosiyetee oo ina heewi == anndeede ko prefe e nder hitaande 1904 ina keewi innirde ɗum Tosaden (土佐電), sibu konngol Toden ina waawi jiiɓrude e laawol Tramway wuro Tokiyoo, ngol yimɓe heewɓe wiynoo Toden (都電). Laana njoorndi laana ndiwoowa Tosa e Kōchiken Kōtsū ngaddi DESUCA, kartal hakkille (kaartal IC) e lewru Yarkomaa 2009. E lewru suwee 2014, jom en kaalis Tosa Electric Railway e Kōchiken Kōtsū, kamɓe ɗiɗo fof eɓe ngondi e caɗeele, ɓe njaɓii peeje mahngo, ɗo golle sosiyeteeji ɗii mbaɗetee e sosiyetee keso sosaaɗo oo, mo Prefektuur Kōchi e kominaaji 12 goɗɗi ɗii ndokki kaalis. Innde sosiyatee oo suɓaama e nder 1 235 eɓɓaande ummoraade e renndo ngoo. Laabi tram Laabi tati ina ngoodi, ina njogii 76 station, tawi ko 25,3 km. Ko kañum woni jolngo ɗiɗmo ɓurngo juutde e nder Japon, caggal laawol laana njoorndi kuuraa Hiroshima. Reso oo to Kōchi noon, ina tampini ustaare yahooɓe gila e kitaale 1960. E etaade waylude ngool laawol, sosiyatee oo etiima waɗde dingiral e otooji kesi mahraaɗi, kono yiyaani heen nafoore mawnde. Laamu diiwaan Kōchi, kam e laamu wuro Kōchi ina ƴeewa peeje ngam wallitde sosiyetee oo. == [citation needed] == Laabi tram Laabi tati ina ngoodi, ina njogii 76 station, tawi ko 25,3 km. Ko kañum woni jolngo ɗiɗmo ɓurngo juutde e nder Japon, caggal laawol laana njoorndi kuuraa Hiroshima. Reso oo to Kōchi noon, ina tampini ustaare yahooɓe gila e kitaale 1960. E etaade waylude ngool laawol, sosiyatee oo etiima waɗde dingiral e otooji kesi mahraaɗi, kono yiyaani heen nafoore mawnde. Laamu diiwaan Kōchi, kam e laamu wuro Kōchi ina ƴeewa peeje ngam wallitde sosiyetee oo.[citation needed] Diidi Lawol Sanbashi: Kōchi-Ekimae — Harimayabashi — Sambashidori-Gochome Line Ino: Harimayabasi — Ino Ko ɓuri heewde e otooji tramway ina njokki haa Gomen Line. Line Gomen: Harimayabashi — Gomenmachi Ko ɓuri heewde e otooji tramway ina njokki e Ino Line. Jokkondire Taƴre Asahi-Ekimaedori: Laana JR Shikoku Dosan (Asahi) Gaaraas Asakura-Ekimae: Laabi Dosan (Asakura) Staasiyoŋ Edagawa: Laabi Dosan Gartirgol Gomenmachi: Laabi Asa ɗi laawol laana njoorndi Tosa Kuroshio Gartirgol Ino-Ekimae: Laabi Dosan (Ino) Staasiyoŋ Kōchi-Ekimae: Laabi Dosan (Kochi) Laabi otooji Sosiyetee oo ina gollina otooji juutɗi jokkondirɗi e wuro Kōchi e gure mawɗe Japon, ko wayi no Tokiyoo, Nagoya, Osaka, Hiroshima, e Fukuoka. Kadi ina gollina lowre nokkuure e nder/e nder wuro ngo. == Ƴeew kadi == Doggol laabi njulaagu laana njoorndi Little Dancer, gooto e LRV gollotooɗo e laabi mum == Tuugnorgal == ll3y1l8hnin6ri6wbha4hvw8iahi0cf 183166 183164 2026-08-19T10:41:56Z Ilya Discuss 10103 183166 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Tosaden Kōtsū''' (とさでん交通), sahaa e sahaa fof ina firtee e ɗemngal Engele ko Tosaden Traffic, ko sosiyetee yah-ngartaa to Kōchi, Japon. Sosiyetee tataɓo oo ina gollina laabi tramway e otooji. Sosiyetee oo sosaa ko ñalnde 1 oktoobar 2014 e hawrude e laana njoorndi kuuraa Tosa (Tosa Denki Tetsudō), sosiyatee tramway e otooji, e jom otooji Tosaden Dream Service (土佐電ドリリ) e otooji Kōchiken Kōtsū (高知県交通), gadanol ngol ko lowre laana njoorndi kuuraa Tosa. Tariya Tosa Electric Railway sosaa ko ñalnde 8 sulyee 1903, e laawol tram udditaa ñalnde 2 mee 1904. Sosiyetee oo kadi ina gollina laawol laana njoorndi teeŋtungol ina wiyee Aki Line (安芸線) haa nde udditaa e hitaande 1974.<ref>{{Cite web|date=2 March 2024|title=路線バス苦境「アリ地獄」 赤字、2024年問題…値上げしても減便|url=https://mainichi.jp/articles/20240301/k00/00m/040/135000c|access-date=18 August 2025|website=[[Mainichi Shimbun]]|language=ja}}</ref> == Sosiyetee oo ina heewi == anndeede ko prefe e nder hitaande 1904 ina keewi innirde ɗum Tosaden (土佐電), sibu konngol Toden ina waawi jiiɓrude e laawol Tramway wuro Tokiyoo, ngol yimɓe heewɓe wiynoo Toden (都電). Laana njoorndi laana ndiwoowa Tosa e Kōchiken Kōtsū ngaddi DESUCA, kartal hakkille (kaartal IC) e lewru Yarkomaa 2009.<ref>{{Cite web|author=|date=1 October 2014|title=「とさでん交通」として再スタートしました|url=http://www.tosaden.co.jp/info/dtl.php?ID=566|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20220319210200/https://www.tosaden.co.jp/info/dtl.php?ID=566|archive-date=19 March 2022|access-date=October 4, 2014|publisher=Tosaden Kōtsū}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://www.kochinews.co.jp/?&nwSrl=326827&nwIW=1&nwVt=knd|title=土佐電気鉄道と高知県交通の歴史に幕 とさでん交通がきょう発足|newspaper=The Kochi Shimbun|date=1 October 2014|access-date=4 October 2014}}</ref> E lewru suwee 2014, jom en kaalis Tosa Electric Railway e Kōchiken Kōtsū, kamɓe ɗiɗo fof eɓe ngondi e caɗeele, ɓe njaɓii peeje mahngo, ɗo golle sosiyeteeji ɗii mbaɗetee e sosiyetee keso sosaaɗo oo, mo Prefektuur Kōchi e kominaaji 12 goɗɗi ɗii ndokki kaalis. Innde sosiyatee oo suɓaama e nder 1 235 eɓɓaande ummoraade e renndo ngoo. Laabi tram Laabi tati ina ngoodi, ina njogii 76 station, tawi ko 25,3 km. Ko kañum woni jolngo ɗiɗmo ɓurngo juutde e nder Japon, caggal laawol laana njoorndi kuuraa Hiroshima. Reso oo to Kōchi noon, ina tampini ustaare yahooɓe gila e kitaale 1960. E etaade waylude ngool laawol, sosiyatee oo etiima waɗde dingiral e otooji kesi mahraaɗi, kono yiyaani heen nafoore mawnde. Laamu diiwaan Kōchi, kam e laamu wuro Kōchi ina ƴeewa peeje ngam wallitde sosiyetee oo. == [citation needed] == Laabi tram Laabi tati ina ngoodi, ina njogii 76 station, tawi ko 25,3 km. Ko kañum woni jolngo ɗiɗmo ɓurngo juutde e nder Japon, caggal laawol laana njoorndi kuuraa Hiroshima. Reso oo to Kōchi noon, ina tampini ustaare yahooɓe gila e kitaale 1960. E etaade waylude ngool laawol, sosiyatee oo etiima waɗde dingiral e otooji kesi mahraaɗi, kono yiyaani heen nafoore mawnde. Laamu diiwaan Kōchi, kam e laamu wuro Kōchi ina ƴeewa peeje ngam wallitde sosiyetee oo.[citation needed] Diidi Lawol Sanbashi: Kōchi-Ekimae — Harimayabashi — Sambashidori-Gochome Line Ino: Harimayabasi — Ino Ko ɓuri heewde e otooji tramway ina njokki haa Gomen Line. Line Gomen: Harimayabashi — Gomenmachi Ko ɓuri heewde e otooji tramway ina njokki e Ino Line. Jokkondire Taƴre Asahi-Ekimaedori: Laana JR Shikoku Dosan (Asahi) Gaaraas Asakura-Ekimae: Laabi Dosan (Asakura) Staasiyoŋ Edagawa: Laabi Dosan Gartirgol Gomenmachi: Laabi Asa ɗi laawol laana njoorndi Tosa Kuroshio Gartirgol Ino-Ekimae: Laabi Dosan (Ino) Staasiyoŋ Kōchi-Ekimae: Laabi Dosan (Kochi) Laabi otooji Sosiyetee oo ina gollina otooji juutɗi jokkondirɗi e wuro Kōchi e gure mawɗe Japon, ko wayi no Tokiyoo, Nagoya, Osaka, Hiroshima, e Fukuoka. Kadi ina gollina lowre nokkuure e nder/e nder wuro ngo. == Ƴeew kadi == Doggol laabi njulaagu laana njoorndi Little Dancer, gooto e LRV gollotooɗo e laabi mum == Tuugnorgal == r1wyxmd2a3acontqf1gp89lc6b1mh7n 183167 183166 2026-08-19T10:43:41Z Ilya Discuss 10103 183167 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Tosaden Kōtsū''' (とさでん交通), sahaa e sahaa fof ina firtee e ɗemngal Engele ko Tosaden Traffic, ko sosiyetee yah-ngartaa to Kōchi, Japon. Sosiyetee tataɓo oo ina gollina laabi tramway e otooji. Sosiyetee oo sosaa ko ñalnde 1 oktoobar 2014 e hawrude e laana njoorndi kuuraa Tosa (Tosa Denki Tetsudō), sosiyatee tramway e otooji, e jom otooji Tosaden Dream Service (土佐電ドリリ) e otooji Kōchiken Kōtsū (高知県交通), gadanol ngol ko lowre laana njoorndi kuuraa Tosa. Tariya Tosa Electric Railway sosaa ko ñalnde 8 sulyee 1903, e laawol tram udditaa ñalnde 2 mee 1904. Sosiyetee oo kadi ina gollina laawol laana njoorndi teeŋtungol ina wiyee Aki Line (安芸線) haa nde udditaa e hitaande 1974.<ref>{{Cite web|date=2 March 2024|title=路線バス苦境「アリ地獄」 赤字、2024年問題…値上げしても減便|url=https://mainichi.jp/articles/20240301/k00/00m/040/135000c|access-date=18 August 2025|website=[[Mainichi Shimbun]]|language=ja}}</ref> == Sosiyetee oo ina heewi == anndeede ko prefe e nder hitaande 1904 ina keewi innirde ɗum Tosaden (土佐電), sibu konngol Toden ina waawi jiiɓrude e laawol Tramway wuro Tokiyoo, ngol yimɓe heewɓe wiynoo Toden (都電). Laana njoorndi laana ndiwoowa Tosa e Kōchiken Kōtsū ngaddi DESUCA, kartal hakkille (kaartal IC) e lewru Yarkomaa 2009.<ref>{{Cite web|author=|date=1 October 2014|title=「とさでん交通」として再スタートしました|url=http://www.tosaden.co.jp/info/dtl.php?ID=566|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20220319210200/https://www.tosaden.co.jp/info/dtl.php?ID=566|archive-date=19 March 2022|access-date=October 4, 2014|publisher=Tosaden Kōtsū}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://www.kochinews.co.jp/?&nwSrl=326827&nwIW=1&nwVt=knd|title=土佐電気鉄道と高知県交通の歴史に幕 とさでん交通がきょう発足|newspaper=The Kochi Shimbun|date=1 October 2014|access-date=4 October 2014}}</ref> E lewru suwee 2014, jom en kaalis Tosa Electric Railway e Kōchiken Kōtsū, kamɓe ɗiɗo fof eɓe ngondi e caɗeele, ɓe njaɓii peeje mahngo, ɗo golle sosiyeteeji ɗii mbaɗetee e sosiyetee keso sosaaɗo oo, mo Prefektuur Kōchi e kominaaji 12 goɗɗi ɗii ndokki kaalis. Innde sosiyatee oo suɓaama e nder 1 235 eɓɓaande ummoraade e renndo ngoo. Laabi tram Laabi tati ina ngoodi, ina njogii 76 station, tawi ko 25,3 km..<ref>{{Cite web|url=http://www.sankei.com/photo/daily/news/141001/dly1410010009-n1.html|title=とさでん交通が発足 高知、経営統合で新会社|newspaper=Sankei|date=1 October 2014|access-date=5 October 2014}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://response.jp/article/2014/08/13/229923.html|title=土佐電鉄と高知県交通の統合新会社は「とさでん交通」に|author=Kusamachi, Yoshikazu|website=Response|date=13 August 2014|access-date=5 October 2014}}</ref> Ko kañum woni jolngo ɗiɗmo ɓurngo juutde e nder Japon, caggal laawol laana njoorndi kuuraa Hiroshima. Reso oo to Kōchi noon, ina tampini ustaare yahooɓe gila e kitaale 1960. E etaade waylude ngool laawol, sosiyatee oo etiima waɗde dingiral e otooji kesi mahraaɗi, kono yiyaani heen nafoore mawnde. Laamu diiwaan Kōchi, kam e laamu wuro Kōchi ina ƴeewa peeje ngam wallitde sosiyetee oo. == [citation needed] == Laabi tram Laabi tati ina ngoodi, ina njogii 76 station, tawi ko 25,3 km. Ko kañum woni jolngo ɗiɗmo ɓurngo juutde e nder Japon, caggal laawol laana njoorndi kuuraa Hiroshima. Reso oo to Kōchi noon, ina tampini ustaare yahooɓe gila e kitaale 1960. E etaade waylude ngool laawol, sosiyatee oo etiima waɗde dingiral e otooji kesi mahraaɗi, kono yiyaani heen nafoore mawnde. Laamu diiwaan Kōchi, kam e laamu wuro Kōchi ina ƴeewa peeje ngam wallitde sosiyetee oo.[citation needed] Diidi Lawol Sanbashi: Kōchi-Ekimae — Harimayabashi — Sambashidori-Gochome Line Ino: Harimayabasi — Ino Ko ɓuri heewde e otooji tramway ina njokki haa Gomen Line. Line Gomen: Harimayabashi — Gomenmachi Ko ɓuri heewde e otooji tramway ina njokki e Ino Line. Jokkondire Taƴre Asahi-Ekimaedori: Laana JR Shikoku Dosan (Asahi) Gaaraas Asakura-Ekimae: Laabi Dosan (Asakura) Staasiyoŋ Edagawa: Laabi Dosan Gartirgol Gomenmachi: Laabi Asa ɗi laawol laana njoorndi Tosa Kuroshio Gartirgol Ino-Ekimae: Laabi Dosan (Ino) Staasiyoŋ Kōchi-Ekimae: Laabi Dosan (Kochi) Laabi otooji Sosiyetee oo ina gollina otooji juutɗi jokkondirɗi e wuro Kōchi e gure mawɗe Japon, ko wayi no Tokiyoo, Nagoya, Osaka, Hiroshima, e Fukuoka. Kadi ina gollina lowre nokkuure e nder/e nder wuro ngo. == Ƴeew kadi == Doggol laabi njulaagu laana njoorndi Little Dancer, gooto e LRV gollotooɗo e laabi mum == Tuugnorgal == 8mnr1978l0vd8iv4ze4we8prdarf5b9 Toyohashi Railroad 0 43573 183168 2026-08-19T10:45:45Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Laana njoorndi Toyohashi (豊橋鉄道, Toyohashi Tetsudō) ko sosiyatee laana njoorndi keeriiɗo to Japon, kadi ko lowre fedde Meitetsu. Sosiyetee oo walla laabi mum ina keewi anndeede e Toyotetsu (豊鉄). Sosiyetee oo ina gollina sarwiis laaɗe diwooje Atsumi Line e nder duunde Atsumi to diiwaan Aichi e system tram to wuro Toyohashi, ina jogii kadi golle baɗɗe faayiida jowitiiɗe e sarwisaaji taksiiji e otooji. Daartol sosiyetee Laawol laana njoorndi Toyohashi sosaa..." 183168 wikitext text/x-wiki Laana njoorndi Toyohashi (豊橋鉄道, Toyohashi Tetsudō) ko sosiyatee laana njoorndi keeriiɗo to Japon, kadi ko lowre fedde Meitetsu. Sosiyetee oo walla laabi mum ina keewi anndeede e Toyotetsu (豊鉄). Sosiyetee oo ina gollina sarwiis laaɗe diwooje Atsumi Line e nder duunde Atsumi to diiwaan Aichi e system tram to wuro Toyohashi, ina jogii kadi golle baɗɗe faayiida jowitiiɗe e sarwisaaji taksiiji e otooji. Daartol sosiyetee Laawol laana njoorndi Toyohashi sosaa ko ñalnde 17 marse 1924, hono Sosiyetee laana njoorndi kuuraa Toyohashi (豊橋電気軌道株式会社, sosiyetee Toyohashi Denki Kidō K.K.), golle mum tram puɗɗii ko ñalnde 17 lewru juko hitaande 1924 sarwisaaji gila 1935. Gila suwee 1939, sosiyatee oo naati e les njiimaandi laana njoorndi Nagoya (ardii Meitetsu hannde oo). Sosiyetee oo sosi lowre ngam golloraade taksiiji ñalnde 1 suwee 1949. Innde sosiyetee oo waylaama e dow laabi, wonti innde mum hannde ndee ñalnde 22 sulyee 1954. Ñalnde 1 oktoobar 1954, Meitetsu wayli golle mum e jawdi mum gila e Atsumi Corhashiil Line mum keso oo. Ñalnde 1 oktoobar 1956, laana njoorndi Toyohashi heɓi Sosiyetee laana njoorndi Taguchi nokku oo, jokki golle mum no laana njoorndi Taguchi haa ñalnde 1 suwee 1968. E lewru oktoobar 1988 sosiyatee oo udditi otel to Gare Toyohashi. Gila lewru feebariyee 2011, njuɓɓudi karte Smart Card Manaca fuɗɗiima huutoreede e jolngo laana njoorndi Toyohashi. Laabi njamndi Rail tedduɗo Lawol Atsumi: Shin-Toyohashi-Mikawa-Tahara Laawol Tram Laawol mawngol Azumada: Ekimae-Akaiwaguchi, Ihara-Undo-Koen-mae Laabi Bus Toyotetsu Bus ina gollina laabi nokkuuji e nder Toyohashi e saraaji mum, kam e otooji laawol mawngol jokkondirngol wuro ngoo e Aeroport hakkunde leyɗeele Chūbu Centrair, otooji jamma jokkondirɗi wuro ngoo e Tokiyoo. Ƴeew kadi Doggol sosiyeteeji laana njoorndi e nder leydi Japon Doggol laabi njulaagu laana njoorndi Jokkondire yaajɗe j4cos4rj1e7nhl9h6qw2oelxfcfzhzr 183169 183168 2026-08-19T10:46:08Z Ilya Discuss 10103 183169 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Laana njoorndi Toyohashi (豊橋鉄道, Toyohashi Tetsudō) ko sosiyatee laana njoorndi keeriiɗo to Japon, kadi ko lowre fedde Meitetsu. Sosiyetee oo walla laabi mum ina keewi anndeede e Toyotetsu (豊鉄). Sosiyetee oo ina gollina sarwiis laaɗe diwooje Atsumi Line e nder duunde Atsumi to diiwaan Aichi e system tram to wuro Toyohashi, ina jogii kadi golle baɗɗe faayiida jowitiiɗe e sarwisaaji taksiiji e otooji. Daartol sosiyetee Laawol laana njoorndi Toyohashi sosaa ko ñalnde 17 marse 1924, hono Sosiyetee laana njoorndi kuuraa Toyohashi (豊橋電気軌道株式会社, sosiyetee Toyohashi Denki Kidō K.K.), golle mum tram puɗɗii ko ñalnde 17 lewru juko hitaande 1924 sarwisaaji gila 1935. Gila suwee 1939, sosiyatee oo naati e les njiimaandi laana njoorndi Nagoya (ardii Meitetsu hannde oo). Sosiyetee oo sosi lowre ngam golloraade taksiiji ñalnde 1 suwee 1949. Innde sosiyetee oo waylaama e dow laabi, wonti innde mum hannde ndee ñalnde 22 sulyee 1954. Ñalnde 1 oktoobar 1954, Meitetsu wayli golle mum e jawdi mum gila e Atsumi Corhashiil Line mum keso oo. Ñalnde 1 oktoobar 1956, laana njoorndi Toyohashi heɓi Sosiyetee laana njoorndi Taguchi nokku oo, jokki golle mum no laana njoorndi Taguchi haa ñalnde 1 suwee 1968. E lewru oktoobar 1988 sosiyatee oo udditi otel to Gare Toyohashi. Gila lewru feebariyee 2011, njuɓɓudi karte Smart Card Manaca fuɗɗiima huutoreede e jolngo laana njoorndi Toyohashi. Laabi njamndi Rail tedduɗo Lawol Atsumi: Shin-Toyohashi-Mikawa-Tahara Laawol Tram Laawol mawngol Azumada: Ekimae-Akaiwaguchi, Ihara-Undo-Koen-mae Laabi Bus Toyotetsu Bus ina gollina laabi nokkuuji e nder Toyohashi e saraaji mum, kam e otooji laawol mawngol jokkondirngol wuro ngoo e Aeroport hakkunde leyɗeele Chūbu Centrair, otooji jamma jokkondirɗi wuro ngoo e Tokiyoo. Ƴeew kadi Doggol sosiyeteeji laana njoorndi e nder leydi Japon Doggol laabi njulaagu laana njoorndi Jokkondire yaajɗe 5dzmauhwpma9j0xw5jn4yl756m0pzj5 183171 183169 2026-08-19T10:48:08Z Ilya Discuss 10103 183171 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Laana njoorndi Toyohashi''' (豊橋鉄道, Toyohashi Tetsudō) ko sosiyatee laana njoorndi keeriiɗo to Japon, kadi ko lowre fedde Meitetsu. Sosiyetee oo walla laabi mum ina keewi anndeede e Toyotetsu (豊鉄). Sosiyetee oo ina gollina sarwiis laaɗe diwooje Atsumi Line e nder duunde Atsumi to diiwaan Aichi e system tram to wuro Toyohashi, ina jogii kadi golle baɗɗe faayiida jowitiiɗe e sarwisaaji taksiiji e otooji. Daartol sosiyetee Laawol laana njoorndi Toyohashi sosaa ko ñalnde 17 marse 1924, hono Sosiyetee laana njoorndi kuuraa Toyohashi (豊橋電気軌道株式会社, sosiyetee Toyohashi Denki Kidō K.K.), golle mum tram puɗɗii ko ñalnde 17 lewru juko hitaande 1924 sarwisaaji gila 1935. Gila suwee 1939, sosiyatee oo naati e les njiimaandi laana njoorndi Nagoya (ardii Meitetsu hannde oo). Sosiyetee oo sosi lowre ngam golloraade taksiiji ñalnde 1 suwee 1949. Innde sosiyetee oo waylaama e dow laabi, wonti innde mum hannde ndee ñalnde 22 sulyee 1954. Ñalnde 1 oktoobar 1954, Meitetsu wayli golle mum e jawdi mum gila e Atsumi Corhashiil Line mum keso oo. Ñalnde 1 oktoobar 1956, laana njoorndi Toyohashi heɓi Sosiyetee laana njoorndi Taguchi nokku oo, jokki golle mum no laana njoorndi Taguchi haa ñalnde 1 suwee 1968. E lewru oktoobar 1988 sosiyatee oo udditi otel to Gare Toyohashi. Gila lewru feebariyee 2011, njuɓɓudi karte Smart Card Manaca fuɗɗiima huutoreede e jolngo laana njoorndi Toyohashi. Laabi njamndi Rail tedduɗo Lawol Atsumi: Shin-Toyohashi-Mikawa-Tahara Laawol Tram Laawol mawngol Azumada: Ekimae-Akaiwaguchi, Ihara-Undo-Koen-mae Laabi Bus Toyotetsu Bus ina gollina laabi nokkuuji e nder Toyohashi e saraaji mum, kam e otooji laawol mawngol jokkondirngol wuro ngoo e Aeroport hakkunde leyɗeele Chūbu Centrair, otooji jamma jokkondirɗi wuro ngoo e Tokiyoo. == Ƴeew kadi == Doggol sosiyeteeji laana njoorndi e nder leydi Japon Doggol laabi njulaagu laana njoorndi == Jokkondire yaajɗe == pey1ow65w4qorww17x1zwiz1ln3w2hb 183185 183171 2026-08-19T11:00:06Z Fulani215 7983 /* */ fixed typo 183185 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Laana njoorndi Toyohashi''' (豊橋鉄道, Toyohashi Tetsudō) ko sosiyatee laana njoorndi keeriiɗo to Japon, kadi ko lowre fedde Meitetsu. Sosiyetee oo walla laabi mum ina keewi anndeede e Toyotetsu (豊鉄). Sosiyetee oo ina gollina sarwiis laaɗe diwooje Atsumi Line e nder duunde Atsumi to diiwaan Aichi e system tram to wuro Toyohashi, ina jogii kadi golle baɗɗe faayiida jowitiiɗe e sarwisaaji taksiiji e otooji. Daartol sosiyetee Laawol laana njoorndi Toyohashi sosaa ko ñalnde 17 marse 1924, hono Sosiyetee laana njoorndi kuuraa Toyohashi (豊橋電気軌道株式会社, sosiyetee Toyohashi Denki Kidō K.K.), golle mum tram puɗɗii ko ñalnde 17 lewru juko hitaande 1924 sarwisaaji gila 1935 Gila suwee 1939, sosiyatee oo naati e les njiimaandi laana njoorndi Nagoya (ardii Meitetsu hannde oo) Sosiyetee oo sosi lowre ngam golloraade taksiiji ñalnde 1 suwee 1949. Innde sosiyetee oo waylaama e dow laabi, wonti innde mum hannde ndee ñalnde 22 sulyee 1954. Ñalnde 1 oktoobar 1954, Meitetsu wayli golle mum e jawdi mum gila e Atsumi Corhashiil Line mum keso oo. Ñalnde 1 oktoobar 1956, laana njoorndi Toyohashi heɓi Sosiyetee laana njoorndi Taguchi nokku oo, jokki golle mum no laana njoorndi Taguchi haa ñalnde 1 suwee 1968. E lewru oktoobar 1988 sosiyatee oo udditi otel to Gare Toyohashi. Gila lewru feebariyee 2011, njuɓɓudi karte Smart Card Manaca fuɗɗiima huutoreede e jolngo laana njoorndi Toyohashi. Laabi njamndi Rail tedduɗo Lawol Atsumi: Shin-Toyohashi-Mikawa-Tahara Laawol Tram Laawol mawngol Azumada: Ekimae-Akaiwaguchi, Ihara-Undo-Koen-mae Laabi Bus Toyotetsu Bus ina gollina laabi nokkuuji e nder Toyohashi e saraaji mum, kam e otooji laawol mawngol jokkondirngol wuro ngoo e Aeroport hakkunde leyɗeele Chūbu Centrair, otooji jamma jokkondirɗi wuro ngoo e Tokiyoo. == Ƴeew kadi == Doggol sosiyeteeji laana njoorndi e nder leydi Japon Doggol laabi njulaagu laana njoorndi == Jokkondire yaajɗe == 1eylzgyhm2kpl9frhosjbolz18o7ha7 Unzen Ropeway 0 43574 183173 2026-08-19T10:49:39Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Laawol Unzen (雲仙ロープウェイ, Unzen Rōpuwei) ko innde laana ndiwoowa Japon, kam e golloowo mum. Udditaa e hitaande 1957, laana kaa ina yahra e dow tulde Myōken to tufnde Unzen, Unzen, to Nagasaki. Ina nodda hoɗɓe e yiyde tagoore nde, haa teeŋti noon e azaleeji e kalaaji ndunngu e ndunngu e ndunngu. Doggi baɗɗiiɗi Siistem : Tramway aérien, kaɓirgal 1 e ɓoggi jolngo 2 Njuuteeki kaɓirgal ngal: 481 m (1 578 meeteer) Hakkunde darnde: 145 m (476 ft) Ko ɓ..." 183173 wikitext text/x-wiki Laawol Unzen (雲仙ロープウェイ, Unzen Rōpuwei) ko innde laana ndiwoowa Japon, kam e golloowo mum. Udditaa e hitaande 1957, laana kaa ina yahra e dow tulde Myōken to tufnde Unzen, Unzen, to Nagasaki. Ina nodda hoɗɓe e yiyde tagoore nde, haa teeŋti noon e azaleeji e kalaaji ndunngu e ndunngu e ndunngu. Doggi baɗɗiiɗi Siistem : Tramway aérien, kaɓirgal 1 e ɓoggi jolngo 2 Njuuteeki kaɓirgal ngal: 481 m (1 578 meeteer) Hakkunde darnde: 145 m (476 ft) Ko ɓuri heewde e ɓuuɓol: 30°40′ Njaaweendi golle : 3,6 m/s Capanɗe yahooɓe e nder kabine gooto: 36 Kabineeji: 2 Staasiyoŋaaji: 2 Duuɓi yahdu laawol gootol : hojomaaji 3 Ƴeew kadi Doggol liftooji aeroportuuji to Japon Tuugnorgal bqy9nklsz6l9k7qiw6fy4pdws8sx6jc 183174 183173 2026-08-19T10:50:07Z Ilya Discuss 10103 183174 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Laawol Unzen (雲仙ロープウェイ, Unzen Rōpuwei) ko innde laana ndiwoowa Japon, kam e golloowo mum. Udditaa e hitaande 1957, laana kaa ina yahra e dow tulde Myōken to tufnde Unzen, Unzen, to Nagasaki. Ina nodda hoɗɓe e yiyde tagoore nde, haa teeŋti noon e azaleeji e kalaaji ndunngu e ndunngu e ndunngu. Doggi baɗɗiiɗi Siistem : Tramway aérien, kaɓirgal 1 e ɓoggi jolngo 2 Njuuteeki kaɓirgal ngal: 481 m (1 578 meeteer) Hakkunde darnde: 145 m (476 ft) Ko ɓuri heewde e ɓuuɓol: 30°40′ Njaaweendi golle : 3,6 m/s Capanɗe yahooɓe e nder kabine gooto: 36 Kabineeji: 2 Staasiyoŋaaji: 2 Duuɓi yahdu laawol gootol : hojomaaji 3 Ƴeew kadi Doggol liftooji aeroportuuji to Japon Tuugnorgal oum20i3hsup3rnn8irn1m1g36wm4yoj 183175 183174 2026-08-19T10:50:30Z Ilya Discuss 10103 183175 wikitext text/x-wiki {{Databox}}{{Databox}}Laawol Unzen (雲仙ロープウェイ, Unzen Rōpuwei) ko innde laana ndiwoowa Japon, kam e golloowo mum. Udditaa e hitaande 1957, laana kaa ina yahra e dow tulde Myōken to tufnde Unzen, Unzen, to Nagasaki. Ina nodda hoɗɓe e yiyde tagoore nde, haa teeŋti noon e azaleeji e kalaaji ndunngu e ndunngu e ndunngu. Doggi baɗɗiiɗi Siistem : Tramway aérien, kaɓirgal 1 e ɓoggi jolngo 2 Njuuteeki kaɓirgal ngal: 481 m (1 578 meeteer) Hakkunde darnde: 145 m (476 ft) Ko ɓuri heewde e ɓuuɓol: 30°40′ Njaaweendi golle : 3,6 m/s Capanɗe yahooɓe e nder kabine gooto: 36 Kabineeji: 2 Staasiyoŋaaji: 2 Duuɓi yahdu laawol gootol : hojomaaji 3 Ƴeew kadi Doggol liftooji aeroportuuji to Japon Tuugnorgal bjl5b675750g1cghowsc5qyfrtrtbyn 183176 183175 2026-08-19T10:51:07Z Ilya Discuss 10103 183176 wikitext text/x-wiki {{Databox}}{Laawol Unzen (雲仙ロープウェイ, Unzen Rōpuwei) ko innde laana ndiwoowa Japon, kam e golloowo mum. Udditaa e hitaande 1957, laana kaa ina yahra e dow tulde Myōken to tufnde Unzen, Unzen, to Nagasaki. Ina nodda hoɗɓe e yiyde tagoore nde, haa teeŋti noon e azaleeji e kalaaji ndunngu e ndunngu e ndunngu. Doggi baɗɗiiɗi Siistem : Tramway aérien, kaɓirgal 1 e ɓoggi jolngo 2 Njuuteeki kaɓirgal ngal: 481 m (1 578 meeteer) Hakkunde darnde: 145 m (476 ft) Ko ɓuri heewde e ɓuuɓol: 30°40′ Njaaweendi golle : 3,6 m/s Capanɗe yahooɓe e nder kabine gooto: 36 Kabineeji: 2 Staasiyoŋaaji: 2 Duuɓi yahdu laawol gootol : hojomaaji 3 Ƴeew kadi Doggol liftooji aeroportuuji to Japon Tuugnorgal sp7dims70gyfybo3uj3t8xnq7l9jar2 183177 183176 2026-08-19T10:52:41Z Ilya Discuss 10103 183177 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''{Laawol Unzen''' (雲仙ロープウェイ, Unzen Rōpuwei) ko innde laana ndiwoowa Japon, kam e golloowo mum. Udditaa e hitaande 1957, laana kaa ina yahra e dow tulde Myōken to tufnde Unzen, Unzen, to Nagasaki. Ina nodda hoɗɓe e yiyde tagoore nde, haa teeŋti noon e azaleeji e kalaaji ndunngu e ndunngu e ndunngu. Doggi baɗɗiiɗi Siistem : Tramway aérien, kaɓirgal 1 e ɓoggi jolngo 2 Njuuteeki kaɓirgal ngal: 481 m (1 578 meeteer) Hakkunde darnde: 145 m (476 ft) Ko ɓuri heewde e ɓuuɓol: 30°40′ Njaaweendi golle : 3,6 m/s Capanɗe yahooɓe e nder kabine gooto: 36 Kabineeji: 2 Staasiyoŋaaji: 2 Duuɓi yahdu laawol gootol : hojomaaji 3 == Ƴeew kadi == Doggol liftooji aeroportuuji to Japon == Tuugnorgal == l3e1snb1vz20akkb6y304f04yhnz8dr 183178 183177 2026-08-19T10:53:53Z Ilya Discuss 10103 183178 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''{Laawol Unzen''' (雲仙ロープウェイ, Unzen Rōpuwei) ko innde laana ndiwoowa Japon, kam e golloowo mum. Udditaa e hitaande 1957, laana kaa ina yahra e dow tulde Myōken to tufnde Unzen, Unzen, to Nagasaki.<ref>{{Cite web|url-status=usurped|archive-date=Apr 7, 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190407164339/https://kessan.laboneko.jp/settlements/44269|language=ja|access-date=4 August 2023|title=雲仙ロープウェイ株式会社 第62期決算公告|url=https://kessan.laboneko.jp/settlements/44269}}</ref><ref>{{Cite web|title=ご利用のページが見つかりません|url=https://www.pref.nagasaki.jp/syusshi/h21_itiran.pdf}}</ref> Ina nodda hoɗɓe e yiyde tagoore nde, haa teeŋti noon e azaleeji e kalaaji ndunngu e ndunngu e ndunngu. Doggi baɗɗiiɗi Siistem : Tramway aérien, kaɓirgal 1 e ɓoggi jolngo 2 Njuuteeki kaɓirgal ngal: 481 m (1 578 meeteer) Hakkunde darnde: 145 m (476 ft) Ko ɓuri heewde e ɓuuɓol: 30°40′ Njaaweendi golle : 3,6 m/s Capanɗe yahooɓe e nder kabine gooto: 36 Kabineeji: 2 Staasiyoŋaaji: 2 Duuɓi yahdu laawol gootol : hojomaaji 3 == Ƴeew kadi == Doggol liftooji aeroportuuji to Japon == Tuugnorgal == j7v2cdw008h6dhukgpzynfurqia968s 183181 183178 2026-08-19T10:56:52Z Fulani215 7983 /* */ fixed typo 183181 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''{Laawol Unzen''' (雲仙ロープウェイ, Unzen Rōpuwei) ko innde laana ndiwoowa Japon, kam e golloowo mum. Udditaa e hitaande 1957, laana kaa ina yahra e dow tulde Myōken to tufnde Unzen, Unzen, to Nagasaki.<ref>{{Cite web|url-status=usurped|archive-date=Apr 7, 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190407164339/https://kessan.laboneko.jp/settlements/44269|language=ja|access-date=4 August 2023|title=雲仙ロープウェイ株式会社 第62期決算公告|url=https://kessan.laboneko.jp/settlements/44269}}</ref><ref>{{Cite web|title=ご利用のページが見つかりません|url=https://www.pref.nagasaki.jp/syusshi/h21_itiran.pdf}}</ref> Ina nodda hoɗɓe e yiyde tagoore nde, haa teeŋti noon e azaleeji e kalaaji ndunngu e ndunngu e ndunngu Doggi baɗɗiiɗi Siistem : Tramway aérien, kaɓirgal 1 e ɓoggi jolngo 2 Njuuteeki kaɓirgal ngal: 481 m (1 578 meeteer) Hakkunde darnde: 145 m (476 ft) Ko ɓuri heewde e ɓuuɓol: 30°40′ Njaaweendi golle 3,6 m/s Capanɗe yahooɓe e nder kabine gooto: 36 Kabineeji: 2 Staasiyoŋaaji: 2 Duuɓi yahdu laawol gootol hojomaaji 3 == Ƴeew kadi == Doggol liftooji aeroportuuji to Japon == Tuugnorgal == n60cgczmtzr51hjonkt0d6rqj2wnyff 183183 183181 2026-08-19T10:58:27Z Fulani215 7983 /* Himobe */ fixed typo 183183 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''{Laawol Unzen''' (雲仙ロープウェイ, Unzen Rōpuwei) ko innde laana ndiwoowa Japon, kam e golloowo mum. Udditaa e hitaande 1957, laana kaa ina yahra e dow tulde Myōken to tufnde Unzen, Unzen, to Nagasaki.<ref>{{Cite web|url-status=usurped|archive-date=Apr 7, 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190407164339/https://kessan.laboneko.jp/settlements/44269|language=ja|access-date=4 August 2023|title=雲仙ロープウェイ株式会社 第62期決算公告|url=https://kessan.laboneko.jp/settlements/44269}}</ref><ref>{{Cite web|title=ご利用のページが見つかりません|url=https://www.pref.nagasaki.jp/syusshi/h21_itiran.pdf}}</ref> Ina nodda hoɗɓe e yiyde tagoore nde, haa teeŋti noon e azaleeji e kalaaji ndunngu e ndunngu e ndunngu Doggi baɗɗiiɗi Siistem : Tramway aérien, kaɓirgal 1 e ɓoggi jolngo 2 Njuuteeki kaɓirgal ngal: 481 m (1 578 meeteer) Hakkunde darnde: 145 m (476 ft) Ko ɓuri heewde e ɓuuɓol: 30°40′ Njaaweendi golle 3,6 m/s Capanɗe yahooɓe e nder kabine gooto: 36 Kabineeji: 2 Staasiyoŋaaji: 2 Duuɓi yahdu laawol gootol hojomaaji 3 == Ƴeew kadi == Doggol liftooji aeroportuuji to Japon == Himobe== prgzsalez04jrvim29r3hddd4lvw4nq Yagan Railway 0 43575 183179 2026-08-19T10:56:19Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Yagan Railway Co., Ltd. (Yagan Railway Co., Ltd) ko laawol laana njoorndi Japon gonngol hakkunde diiwaan Tochigi e Fukushima. Ngol gollotoo ko laawol gootol, laawol Aizu Kinugawa (Aizu Kinugawa-sen). Innde doggol ngol ummorii ko e alkule kanji diiwanuuji ɓooyɗi Shimotsuke (下野; hannde ko diiwaan Tochigi) e Iwashiro (岩代; jooni ko diiwaan Fukushima). Sosiyetee oo ina jeyaa e laamuuji ɗiɗi prefektuuruuji ɗii. Line Aizu Kinugawa Kartal laawol laana Aizu Kinugawa..." 183179 wikitext text/x-wiki Yagan Railway Co., Ltd. (Yagan Railway Co., Ltd) ko laawol laana njoorndi Japon gonngol hakkunde diiwaan Tochigi e Fukushima. Ngol gollotoo ko laawol gootol, laawol Aizu Kinugawa (Aizu Kinugawa-sen). Innde doggol ngol ummorii ko e alkule kanji diiwanuuji ɓooyɗi Shimotsuke (下野; hannde ko diiwaan Tochigi) e Iwashiro (岩代; jooni ko diiwaan Fukushima). Sosiyetee oo ina jeyaa e laamuuji ɗiɗi prefektuuruuji ɗii. Line Aizu Kinugawa Kartal laawol laana Aizu Kinugawa Laawol Aizu Kinugawa (Aizu Kinugawa-sen) ko laawol laana njoorndi 30,7 kiloomeeteer ummoraade e Staasiyoŋ Shin-Fujiwara to Nikkō, Tochigi haa e Staasiyoŋ Aizukōgen-Ozeguchi, Minamiaizu, Fukushima. Innde laana kaa ummorii ko e nokku Aizu (to bannge worgo laana kaa) e nokku ɓuuɓɗo Kinugawa Onsen (to bannge worgo). Innde maggal ko Hot Spa. Line (ほっとスパ・ライン, Toɓo Supa Hotto; lit. 'Line Spa ɓuuɓɗo'). Stations Revaty Aizu (リバティ会津) ko gollorde limtilimtinnde nde Tobu Railway huutortoo. Aizu Mount Express (Aizu Mount Express) ko oto jaawɗo mo laawol laana njoorndi Aizu huutortoo. Ozatoro Tenbo Ressha Yu-Meguri (Ozatoro Tenbo Ressha Yu-Meguri) ko laana ndiwoowa njiylawu ka laawol laana njoorndi Aizu huutortoo. Stasiyoŋ Japon Woɗɗude (km) Revaty Aizu Aizu Tufnde Express Uddit-oto Ozatoro Tenbo Ressha ina jolna nokku Ha kunde stationeji Total ↑Rewrude e golle feewde/ummoraade e laana Tobu Kinugawa e laanaaji diwooje limtilimtinɗi feewde/ummoraade Asakusa↑ ● ● ● Tobu Kinugawa Line Nikkō Tochigi 1,7 1,7 ● ● ↓ 3.1 4.8 ● ● ↓ 1.2 6.0 ● ● ● 4.3 10.3 ● ● ● 6,5 16,8 ● ● ↓ 4.2 21.0 ● ● ● Ojika-Kogen 4,0 25,0 ↕ ↕ ↓ 5.7 30.7 ● ● ● ■ Laabi laana njoorndi Aizu Minamiaizu, Fukushima, diiwaan Minamiaizu Fukushima ↓Rewrude e golle feewde/ummoraade e laawol laana njoorndi Aizu Line Aizu↓ fh7qsholhlc4zs3tlbo0d2vxl71vh0y 183180 183179 2026-08-19T10:56:42Z Ilya Discuss 10103 183180 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Yagan Railway Co., Ltd. (Yagan Railway Co., Ltd) ko laawol laana njoorndi Japon gonngol hakkunde diiwaan Tochigi e Fukushima. Ngol gollotoo ko laawol gootol, laawol Aizu Kinugawa (Aizu Kinugawa-sen). Innde doggol ngol ummorii ko e alkule kanji diiwanuuji ɓooyɗi Shimotsuke (下野; hannde ko diiwaan Tochigi) e Iwashiro (岩代; jooni ko diiwaan Fukushima). Sosiyetee oo ina jeyaa e laamuuji ɗiɗi prefektuuruuji ɗii. Line Aizu Kinugawa Kartal laawol laana Aizu Kinugawa Laawol Aizu Kinugawa (Aizu Kinugawa-sen) ko laawol laana njoorndi 30,7 kiloomeeteer ummoraade e Staasiyoŋ Shin-Fujiwara to Nikkō, Tochigi haa e Staasiyoŋ Aizukōgen-Ozeguchi, Minamiaizu, Fukushima. Innde laana kaa ummorii ko e nokku Aizu (to bannge worgo laana kaa) e nokku ɓuuɓɗo Kinugawa Onsen (to bannge worgo). Innde maggal ko Hot Spa. Line (ほっとスパ・ライン, Toɓo Supa Hotto; lit. 'Line Spa ɓuuɓɗo'). Stations Revaty Aizu (リバティ会津) ko gollorde limtilimtinnde nde Tobu Railway huutortoo. Aizu Mount Express (Aizu Mount Express) ko oto jaawɗo mo laawol laana njoorndi Aizu huutortoo. Ozatoro Tenbo Ressha Yu-Meguri (Ozatoro Tenbo Ressha Yu-Meguri) ko laana ndiwoowa njiylawu ka laawol laana njoorndi Aizu huutortoo. Stasiyoŋ Japon Woɗɗude (km) Revaty Aizu Aizu Tufnde Express Uddit-oto Ozatoro Tenbo Ressha ina jolna nokku Ha kunde stationeji Total ↑Rewrude e golle feewde/ummoraade e laana Tobu Kinugawa e laanaaji diwooje limtilimtinɗi feewde/ummoraade Asakusa↑ ● ● ● Tobu Kinugawa Line Nikkō Tochigi 1,7 1,7 ● ● ↓ 3.1 4.8 ● ● ↓ 1.2 6.0 ● ● ● 4.3 10.3 ● ● ● 6,5 16,8 ● ● ↓ 4.2 21.0 ● ● ● Ojika-Kogen 4,0 25,0 ↕ ↕ ↓ 5.7 30.7 ● ● ● ■ Laabi laana njoorndi Aizu Minamiaizu, Fukushima, diiwaan Minamiaizu Fukushima ↓Rewrude e golle feewde/ummoraade e laawol laana njoorndi Aizu Line Aizu↓ ofttpvn18mehgv23skrj7ld1iik9d34 183182 183180 2026-08-19T10:57:38Z Ilya Discuss 10103 183182 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Yagan Railway Co., Ltd. (Yagan Railway Co., Ltd) ko laawol laana njoorndi Japon gonngol hakkunde diiwaan Tochigi e Fukushima. Ngol gollotoo ko laawol gootol, laawol Aizu Kinugawa (Aizu Kinugawa-sen). Innde doggol ngol ummorii ko e alkule kanji diiwanuuji ɓooyɗi Shimotsuke (下野; hannde ko diiwaan Tochigi) e Iwashiro (岩代; jooni ko diiwaan Fukushima). Sosiyetee oo ina jeyaa e laamuuji ɗiɗi prefektuuruuji ɗii. Line Aizu Kinugawa Kartal laawol laana Aizu Kinugawa Laawol Aizu Kinugawa (Aizu Kinugawa-sen) ko laawol laana njoorndi 30,7 kiloomeeteer ummoraade e Staasiyoŋ Shin-Fujiwara to Nikkō, Tochigi haa e Staasiyoŋ Aizukōgen-Ozeguchi, Minamiaizu, Fukushima. Innde laana kaa ummorii ko e nokku Aizu (to bannge worgo laana kaa) e nokku ɓuuɓɗo Kinugawa Onsen (to bannge worgo). Innde maggal ko Hot Spa. Line (ほっとスパ・ライン, Toɓo Supa Hotto; lit. 'Line Spa ɓuuɓɗo'). Stations Revaty Aizu (リバティ会津) ko gollorde limtilimtinnde nde Tobu Railway huutortoo. Aizu Mount Express (Aizu Mount Express) ko oto jaawɗo mo laawol laana njoorndi Aizu huutortoo. Ozatoro Tenbo Ressha Yu-Meguri (Ozatoro Tenbo Ressha Yu-Meguri) ko laana ndiwoowa njiylawu ka laawol laana njoorndi Aizu huutortoo. Stasiyoŋ Japon Woɗɗude (km) Revaty Aizu Aizu Tufnde Express Uddit-oto Ozatoro Tenbo Ressha ina jolna nokku Ha kunde stationeji Total ↑Rewrude e golle feewde/ummoraade e laana Tobu Kinugawa e laanaaji diwooje limtilimtinɗi feewde/ummoraade Asakusa↑ ● ● ● Tobu Kinugawa Line Nikkō Tochigi 1,7 1,7 ● ● ↓ 3.1 4.8 ● ● ↓ 1.2 6.0 ● ● ● 4.3 10.3 ● ● ● 6,5 16,8 ● ● ↓ 4.2 21.0 ● ● ● Ojika-Kogen 4,0 25,0 ↕ ↕ ↓ 5.7 30.7 ● ● ● ■ Laabi laana njoorndi Aizu Minamiaizu, Fukushima, diiwaan Minamiaizu Fukushima ↓Rewrude e golle feewde/ummoraade e laawol laana njoorndi Aizu Line Aizu↓ Ko jolni Yagan Railway ina jogii setuuji ɗiɗi otooji 2 ɗi Tobu 6050 series EMU ngam huutoraade e sarwisaaji nokkuuji Tobu Railway ina gollina Tobu 500 serie Tobu 500 serie "Revaty" EMU e dow sarwisaaji Revaty Aizu Laanaaji DMU jeyaaɗi e Aizu Railway[ja] ina ngolloo e sarwisaaji feewde/ummoraade e laawol Aizu Tariya Pewnugol ngol fuɗɗii ko e fedde mahngo laana njoorndi Japon. Ko laawol laana njoorndi Yagan ƴetti ɗum. 9 oktoobar 1986 : Fuɗɗii golle. 12 oktoobar 1990 : Golle toowɗe feewde e gartirgol Aizu-Tajima e laawol laana njoorndi Aizu fuɗɗii. 18 marse 2006 : Innde Hot Spa. Line fuɗɗotoo. Tuugnorgal kx2hcedq4tfuxooeji7hv6j9yz8mcqw 183184 183182 2026-08-19T10:59:47Z Ilya Discuss 10103 183184 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Yagan Railway Co., Ltd'''. (Yagan Railway Co., Ltd) ko laawol laana njoorndi Japon gonngol hakkunde diiwaan Tochigi e Fukushima. == Ngol gollotoo == ko laawol gootol, laawol Aizu Kinugawa (Aizu Kinugawa-sen). Innde doggol ngol ummorii ko e alkule kanji diiwanuuji ɓooyɗi Shimotsuke (下野; hannde ko diiwaan Tochigi) e Iwashiro (岩代; jooni ko diiwaan Fukushima). Sosiyetee oo ina jeyaa e laamuuji ɗiɗi prefektuuruuji ɗii. Line Aizu Kinugawa Kartal laawol laana Aizu Kinugawa Laawol Aizu Kinugawa (Aizu Kinugawa-sen) ko laawol laana njoorndi 30,7 kiloomeeteer ummoraade e Staasiyoŋ Shin-Fujiwara to Nikkō, Tochigi haa e Staasiyoŋ Aizukōgen-Ozeguchi, Minamiaizu, Fukushima. == Innde laana kaa ummorii == ko e nokku Aizu (to bannge worgo laana kaa) e nokku ɓuuɓɗo Kinugawa Onsen (to bannge worgo). Innde maggal ko Hot Spa. Line (ほっとスパ・ライン, Toɓo Supa Hotto; lit. 'Line Spa ɓuuɓɗo'). Stations Revaty Aizu (リバティ会津) ko gollorde limtilimtinnde nde Tobu Railway huutortoo. Aizu Mount Express (Aizu Mount Express) ko oto jaawɗo mo laawol laana njoorndi Aizu huutortoo. Ozatoro Tenbo Ressha Yu-Meguri (Ozatoro Tenbo Ressha Yu-Meguri) ko laana ndiwoowa njiylawu ka laawol laana njoorndi Aizu huutortoo. Stasiyoŋ Japon Woɗɗude (km) Revaty Aizu Aizu Tufnde Express Uddit-oto Ozatoro Tenbo Ressha ina jolna nokku Ha kunde stationeji Total ↑Rewrude e golle feewde/ummoraade e laana Tobu Kinugawa e laanaaji diwooje limtilimtinɗi feewde/ummoraade Asakusa↑ ● ● ● Tobu Kinugawa Line Nikkō Tochigi 1,7 1,7 ● ● ↓ 3.1 4.8 ● ● ↓ 1.2 6.0 ● ● ● 4.3 10.3 ● ● ● 6,5 16,8 ● ● ↓ 4.2 21.0 ● ● ● Ojika-Kogen 4,0 25,0 ↕ ↕ ↓ 5.7 30.7 ● ● ● ■ Laabi laana njoorndi Aizu Minamiaizu, Fukushima, diiwaan Minamiaizu Fukushima ↓Rewrude e golle feewde/ummoraade e laawol laana njoorndi Aizu Line Aizu↓ Ko jolni Yagan Railway ina jogii setuuji ɗiɗi otooji 2 ɗi Tobu 6050 series EMU ngam huutoraade e sarwisaaji nokkuuji Tobu Railway ina gollina Tobu 500 serie Tobu 500 serie "Revaty" EMU e dow sarwisaaji Revaty Aizu Laanaaji DMU jeyaaɗi e Aizu Railway[ja] ina ngolloo e sarwisaaji feewde/ummoraade e laawol Aizu Tariya Pewnugol ngol fuɗɗii ko e fedde mahngo laana njoorndi Japon. Ko laawol laana njoorndi Yagan ƴetti ɗum. 9 oktoobar 1986 : Fuɗɗii golle. 12 oktoobar 1990 : Golle toowɗe feewde e gartirgol Aizu-Tajima e laawol laana njoorndi Aizu fuɗɗii. 18 marse 2006 : Innde Hot Spa. Line fuɗɗotoo. == Tuugnorgal == noavy534ndq2l1i28b69izkf81a3u6r 183186 183184 2026-08-19T11:00:50Z Ilya Discuss 10103 183186 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Yagan Railway Co., Ltd'''. (Yagan Railway Co., Ltd) ko laawol laana njoorndi Japon gonngol hakkunde diiwaan Tochigi e Fukushima. == Ngol gollotoo == ko laawol gootol, laawol Aizu Kinugawa (Aizu Kinugawa-sen). Innde doggol ngol ummorii ko e alkule kanji diiwanuuji ɓooyɗi Shimotsuke (下野; hannde ko diiwaan Tochigi) e Iwashiro (岩代; jooni ko diiwaan Fukushima). Sosiyetee oo ina jeyaa e laamuuji ɗiɗi prefektuuruuji ɗii. Line Aizu Kinugawa Kartal laawol laana Aizu Kinugawa Laawol Aizu Kinugawa (Aizu Kinugawa-sen) ko laawol laana njoorndi 30,7 kiloomeeteer ummoraade e Staasiyoŋ Shin-Fujiwara to Nikkō, Tochigi haa e Staasiyoŋ Aizukōgen-Ozeguchi, Minamiaizu, Fukushima.<ref>{{Cite web|title=会社概要|trans-title=Company Profile|url=http://www.yagan.co.jp/company/index.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20240114035922/http://www.yagan.co.jp/company/index.html|archive-date=14 January 2024|access-date=9 February 2024|website=yagan.co.jp|language=ja}}</ref> == Innde laana kaa ummorii == ko e nokku Aizu (to bannge worgo laana kaa) e nokku ɓuuɓɗo Kinugawa Onsen (to bannge worgo). Innde maggal ko Hot Spa. Line (ほっとスパ・ライン, Toɓo Supa Hotto; lit. 'Line Spa ɓuuɓɗo'). Stations Revaty Aizu (リバティ会津) ko gollorde limtilimtinnde nde Tobu Railway huutortoo. Aizu Mount Express (Aizu Mount Express) ko oto jaawɗo mo laawol laana njoorndi Aizu huutortoo. Ozatoro Tenbo Ressha Yu-Meguri (Ozatoro Tenbo Ressha Yu-Meguri) ko laana ndiwoowa njiylawu ka laawol laana njoorndi Aizu huutortoo. Stasiyoŋ Japon Woɗɗude (km) Revaty Aizu Aizu Tufnde Express Uddit-oto Ozatoro Tenbo Ressha ina jolna nokku Ha kunde stationeji Total ↑Rewrude e golle feewde/ummoraade e laana Tobu Kinugawa e laanaaji diwooje limtilimtinɗi feewde/ummoraade Asakusa↑ ● ● ● Tobu Kinugawa Line Nikkō Tochigi 1,7 1,7 ● ● ↓ 3.1 4.8 ● ● ↓ 1.2 6.0 ● ● ● 4.3 10.3 ● ● ● 6,5 16,8 ● ● ↓ 4.2 21.0 ● ● ● Ojika-Kogen 4,0 25,0 ↕ ↕ ↓ 5.7 30.7 ● ● ● ■ Laabi laana njoorndi Aizu Minamiaizu, Fukushima, diiwaan Minamiaizu Fukushima ↓Rewrude e golle feewde/ummoraade e laawol laana njoorndi Aizu Line Aizu↓ Ko jolni Yagan Railway ina jogii setuuji ɗiɗi otooji 2 ɗi Tobu 6050 series EMU ngam huutoraade e sarwisaaji nokkuuji Tobu Railway ina gollina Tobu 500 serie Tobu 500 serie "Revaty" EMU e dow sarwisaaji Revaty Aizu Laanaaji DMU jeyaaɗi e Aizu Railway[ja] ina ngolloo e sarwisaaji feewde/ummoraade e laawol Aizu Tariya Pewnugol ngol fuɗɗii ko e fedde mahngo laana njoorndi Japon. Ko laawol laana njoorndi Yagan ƴetti ɗum. 9 oktoobar 1986 : Fuɗɗii golle. 12 oktoobar 1990 : Golle toowɗe feewde e gartirgol Aizu-Tajima e laawol laana njoorndi Aizu fuɗɗii. 18 marse 2006 : Innde Hot Spa. Line fuɗɗotoo. == Tuugnorgal == qstjw16yxemp21ign3mahisks5fs2we Yahikoyama Ropeway 0 43576 183187 2026-08-19T11:02:41Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Laana Yahikoyama (Yahikoyama Rōpuwei) ko laana Japonnaajo to Yahiko, Niigata. Ko ngol woni go’o ko laana Yahiko Kankō (弥彦観光索道, Yahiko Kankō Sakudō; "Laawol Yahiko Yiyngo") ina gollira. Sosiyetee oo ko ɓiyleydi Juraku, gollortoondi oteluuji e restoraaji. Udditaa e hitaande 1958, laana kaa ina yahra e tufnde Yahiko (弥彦山) to nokku teskinɗo Yahiko (弥彦神社). Ina woodi Tower Panorama to dow too, ko tower jogiiɗo observatoire ina diwa no elewaaj..." 183187 wikitext text/x-wiki Laana Yahikoyama (Yahikoyama Rōpuwei) ko laana Japonnaajo to Yahiko, Niigata. Ko ngol woni go’o ko laana Yahiko Kankō (弥彦観光索道, Yahiko Kankō Sakudō; "Laawol Yahiko Yiyngo") ina gollira. Sosiyetee oo ko ɓiyleydi Juraku, gollortoondi oteluuji e restoraaji. Udditaa e hitaande 1958, laana kaa ina yahra e tufnde Yahiko (弥彦山) to nokku teskinɗo Yahiko (弥彦神社). Ina woodi Tower Panorama to dow too, ko tower jogiiɗo observatoire ina diwa no elewaaji yirlotooɗi nii. Observatoire ina jogii yiyngo duunde Sado e ñalawma laaɓɗo. Doggi baɗɗiiɗi Siistem: Tramway weeyo, kaɓirɗe 3 Njuuteeki kaɓirgal ngal: 981 m (3 219 meeteer) Hakkunde darnde: 419 m (1 375 ft) Njaaweendi golle : 3,7 m/s Capanɗe yahooɓe e nder kabine gooto: 35 Kabineeji: 2 Staasiyoŋaaji: 2 Duuɓi yahdu laawol gootol : hojomaaji 5 Ƴeew kadi Doggol liftooji aeroportuuji to Japon Jokkondire yaajɗe fji5q5yxat6ttyw5tulr12e0qskl16p 183188 183187 2026-08-19T11:03:31Z Ilya Discuss 10103 183188 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Laana Yahikoyama (Yahikoyama Rōpuwei) ko laana Japonnaajo to Yahiko, Niigata. Ko ngol woni go’o ko laana Yahiko Kankō (弥彦観光索道, Yahiko Kankō Sakudō; "Laawol Yahiko Yiyngo") ina gollira. Sosiyetee oo ko ɓiyleydi Juraku, gollortoondi oteluuji e restoraaji. Udditaa e hitaande 1958, laana kaa ina yahra e tufnde Yahiko (弥彦山) to nokku teskinɗo Yahiko (弥彦神社). Ina woodi Tower Panorama to dow too, ko tower jogiiɗo observatoire ina diwa no elewaaji yirlotooɗi nii. Observatoire ina jogii yiyngo duunde Sado e ñalawma laaɓɗo. Doggi baɗɗiiɗi Siistem: Tramway weeyo, kaɓirɗe 3 Njuuteeki kaɓirgal ngal: 981 m (3 219 meeteer) Hakkunde darnde: 419 m (1 375 ft) Njaaweendi golle : 3,7 m/s Capanɗe yahooɓe e nder kabine gooto: 35 Kabineeji: 2 Staasiyoŋaaji: 2 Duuɓi yahdu laawol gootol : hojomaaji 5 Ƴeew kadi Doggol liftooji aeroportuuji to Japon Jokkondire yaajɗe j13e96f1lf8vk394skanohg9s0zana8 183189 183188 2026-08-19T11:05:13Z Ilya Discuss 10103 183189 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Laana Yahikoyama''' (Yahikoyama Rōpuwei) ko laana Japonnaajo to Yahiko, Niigata. Ko ngol woni go’o ko laana Yahiko Kankō (弥彦観光索道, Yahiko Kankō Sakudō; "Laawol Yahiko Yiyngo") ina gollira. Sosiyetee oo ko ɓiyleydi Juraku, gollortoondi oteluuji e restoraaji. Udditaa e hitaande 1958, laana kaa ina yahra e tufnde Yahiko (弥彦山) to nokku teskinɗo Yahiko (弥彦神社). Ina woodi Tower Panorama to dow too, ko tower jogiiɗo observatoire ina diwa no elewaaji yirlotooɗi nii. Observatoire ina jogii yiyngo duunde Sado e ñalawma laaɓɗo. Doggi baɗɗiiɗi Siistem: Tramway weeyo, kaɓirɗe 3 Njuuteeki kaɓirgal ngal: 981 m (3 219 meeteer) Hakkunde darnde: 419 m (1 375 ft) Njaaweendi golle : 3,7 m/s Capanɗe yahooɓe e nder kabine gooto: 35 Kabineeji: 2 Staasiyoŋaaji: 2 Duuɓi yahdu laawol gootol : hojomaaji 5 == Ƴeew kadi == Doggol liftooji aeroportuuji to Japon == Jokkondire yaajɗe == lmpmy7lu0pse3pe4kwspt4rywi00c13 Yawatayama Ropeway 0 43577 183190 2026-08-19T11:06:50Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Laawol Hachimanyama (Hachiman'yama Rōpuwē) ko laawol Japonnaajo ngam ƴellitde weeyo to Ōmihachiman, Shiga, ngol Ohmi Railway gollotoo. Udditaa e hitaande 1962, laana kaa ina yahra e tufnde Hachiman, ɗo wonnoo galle laamorɗo Hachiman mo Toyotomi Hidetsugu mahi. Observatoire ina jogii yiyngo maayo Biwa, kam e wuro Ōmihachiman, anndiraango mahdiiji mum gaadanteeji duumiiɗi gila e jamaanu Edo. Doggi baɗɗiiɗi Siistem: Tramway weeyo, kaɓirɗe 3 Njuuteeki kaɓirgal..." 183190 wikitext text/x-wiki Laawol Hachimanyama (Hachiman'yama Rōpuwē) ko laawol Japonnaajo ngam ƴellitde weeyo to Ōmihachiman, Shiga, ngol Ohmi Railway gollotoo. Udditaa e hitaande 1962, laana kaa ina yahra e tufnde Hachiman, ɗo wonnoo galle laamorɗo Hachiman mo Toyotomi Hidetsugu mahi. Observatoire ina jogii yiyngo maayo Biwa, kam e wuro Ōmihachiman, anndiraango mahdiiji mum gaadanteeji duumiiɗi gila e jamaanu Edo. Doggi baɗɗiiɗi Siistem: Tramway weeyo, kaɓirɗe 3 Njuuteeki kaɓirgal ngal: 543 m (1 781 meeteer) Hakkunde darnde: 157 m (515 ft) Capanɗe yahooɓe e nder kabine gooto: 25 Kabineeji: 2 Staasiyoŋaaji: 2 Duuɓi yahdu laawol gootol : hojomaaji 4 Keewgol yah-ngartaa : kala hojomaaji 15, 9w00 haa 17w00 (ƴeewndo cakkitiingo ko 16w30), ñalnde kala e hitaande. Jokkude golle wonande pelle walla yahooɓe heewɓe Sanctuaire d’amour sosaa e kawgel ngel e hitaande 2014, ina waɗi nokkuuji fotooje jogiiɗi maandeeji ɓernde e helmere engeleere LOVE. Ƴeew kadi Doggol liftooji aeroportuuji to Japon Tuugnorgal p04uwsazwtqvgy7gq9e3qg91lk2rxoa 183191 183190 2026-08-19T11:07:16Z Ilya Discuss 10103 183191 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Laawol Hachimanyama (Hachiman'yama Rōpuwē) ko laawol Japonnaajo ngam ƴellitde weeyo to Ōmihachiman, Shiga, ngol Ohmi Railway gollotoo. Udditaa e hitaande 1962, laana kaa ina yahra e tufnde Hachiman, ɗo wonnoo galle laamorɗo Hachiman mo Toyotomi Hidetsugu mahi. Observatoire ina jogii yiyngo maayo Biwa, kam e wuro Ōmihachiman, anndiraango mahdiiji mum gaadanteeji duumiiɗi gila e jamaanu Edo. Doggi baɗɗiiɗi Siistem: Tramway weeyo, kaɓirɗe 3 Njuuteeki kaɓirgal ngal: 543 m (1 781 meeteer) Hakkunde darnde: 157 m (515 ft) Capanɗe yahooɓe e nder kabine gooto: 25 Kabineeji: 2 Staasiyoŋaaji: 2 Duuɓi yahdu laawol gootol : hojomaaji 4 Keewgol yah-ngartaa : kala hojomaaji 15, 9w00 haa 17w00 (ƴeewndo cakkitiingo ko 16w30), ñalnde kala e hitaande. Jokkude golle wonande pelle walla yahooɓe heewɓe Sanctuaire d’amour sosaa e kawgel ngel e hitaande 2014, ina waɗi nokkuuji fotooje jogiiɗi maandeeji ɓernde e helmere engeleere LOVE. Ƴeew kadi Doggol liftooji aeroportuuji to Japon Tuugnorgal 8eu84ziwnf4k3peecwetm5dsybov14b 183192 183191 2026-08-19T11:09:08Z Ilya Discuss 10103 183192 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Laawol Hachimanyama''' (Hachiman'yama Rōpuwē) ko laawol Japonnaajo ngam ƴellitde weeyo to Ōmihachiman, Shiga, ngol Ohmi Railway gollotoo. Udditaa e hitaande 1962, laana kaa ina yahra e tufnde Hachiman, ɗo wonnoo galle laamorɗo Hachiman mo Toyotomi Hidetsugu mahi. Observatoire ina jogii yiyngo maayo Biwa, kam e wuro Ōmihachiman, anndiraango mahdiiji mum gaadanteeji duumiiɗi gila e jamaanu Edo. == Doggi baɗɗiiɗi Siistem: == Tramway weeyo, kaɓirɗe 3 Njuuteeki kaɓirgal ngal: 543 m (1 781 meeteer) Hakkunde darnde: 157 m (515 ft) Capanɗe yahooɓe e nder kabine gooto: 25 Kabineeji: 2 Staasiyoŋaaji: 2 Duuɓi yahdu laawol gootol : hojomaaji 4 Keewgol yah-ngartaa : kala hojomaaji 15, 9w00 haa 17w00 (ƴeewndo cakkitiingo ko 16w30), ñalnde kala e hitaande. Jokkude golle wonande pelle walla yahooɓe heewɓe Sanctuaire d’amour sosaa e kawgel ngel e hitaande 2014, ina waɗi nokkuuji fotooje jogiiɗi maandeeji ɓernde e helmere engeleere LOVE. == Ƴeew kadi == Doggol liftooji aeroportuuji to Japon == Tuugnorgal == 3k31azy1qitq40s8zdj87owexos87qn 183193 183192 2026-08-19T11:11:00Z Ilya Discuss 10103 183193 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Laawol Hachimanyama''' (Hachiman'yama Rōpuwē) ko laawol Japonnaajo ngam ƴellitde weeyo to Ōmihachiman, Shiga, ngol Ohmi Railway gollotoo. Udditaa e hitaande 1962, laana kaa ina yahra e tufnde Hachiman, ɗo wonnoo galle laamorɗo Hachiman mo Toyotomi Hidetsugu mahi. Observatoire ina jogii yiyngo maayo Biwa, kam e wuro Ōmihachiman, anndiraango mahdiiji mum gaadanteeji duumiiɗi gila e jamaanu Edo. == Doggi baɗɗiiɗi Siistem: == Tramway weeyo, kaɓirɗe 3 Njuuteeki kaɓirgal ngal: 543 m (1 781 meeteer) Hakkunde darnde: 157 m (515 ft) Capanɗe yahooɓe e nder kabine gooto: 25 Kabineeji: 2 Staasiyoŋaaji: 2 Duuɓi yahdu laawol gootol : hojomaaji 4 Keewgol yah-ngartaa : kala hojomaaji 15, 9w00 haa 17w00 (ƴeewndo cakkitiingo ko 16w30), ñalnde kala e hitaande.<ref>{{Cite web|title=営業時間/料金|八幡山ロープウェー|url=https://www.ohmitetudo.co.jp/ropeway/open-price/|access-date=2024-07-25|website=近江鉄道グループ公式サイト|language=ja}}</ref><ref>{{Cite web|title=恋人の聖地サテライト|八幡山ロープウェー|url=https://www.ohmitetudo.co.jp/ropeway/about/loverssanctuary/|access-date=2024-07-25|website=近江鉄道グループ公式サイト|language=ja}}</ref><ref>{{Cite web|date=2021-04-28|title=八幡山ロープウェー|url=https://www.seichi.net/satellite/post-2006/|access-date=2024-07-25|website=恋人の聖地|language=ja}}</ref> Jokkude golle wonande pelle walla yahooɓe heewɓe Sanctuaire d’amour sosaa e kawgel ngel e hitaande 2014, ina waɗi nokkuuji fotooje jogiiɗi maandeeji ɓernde e helmere engeleere LOVE. == Ƴeew kadi == Doggol liftooji aeroportuuji to Japon == Tuugnorgal == m4mzkjsws8diw4gsku37ybzrdfkpu5t Yokkaichi Asunarou Railway 0 43578 183194 2026-08-19T11:13:41Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Yokkaichi Asunarō Railway ( Yokkaichi Asunaro Railway ) ko sosiyetee tataɓo laana njoorndi to Yokkaichi, Mie, Japon. Sosiyetee oo ko 75% jeyi laana njoorndi Kintetsu, 25% jeyi ko laamu wuro Yokkaichi. Sosiyetee oo ina gollina laana Utsube e laana Hachiōji to Yokkaichi. Laabi ɗii fof ko laabi njamndi 762 mm (2 ft 6 in). Laana njoorndi Yokkaichi Asunarou ƴetti laana njoorndi, fuɗɗii golle ñalnde 1 abriil 2015 ; ko adii ɗuum, laabi ɗii ko Kintetsu Railway, golloow..." 183194 wikitext text/x-wiki Yokkaichi Asunarō Railway ( Yokkaichi Asunaro Railway ) ko sosiyetee tataɓo laana njoorndi to Yokkaichi, Mie, Japon. Sosiyetee oo ko 75% jeyi laana njoorndi Kintetsu, 25% jeyi ko laamu wuro Yokkaichi. Sosiyetee oo ina gollina laana Utsube e laana Hachiōji to Yokkaichi. Laabi ɗii fof ko laabi njamndi 762 mm (2 ft 6 in). Laana njoorndi Yokkaichi Asunarou ƴetti laana njoorndi, fuɗɗii golle ñalnde 1 abriil 2015 ; ko adii ɗuum, laabi ɗii ko Kintetsu Railway, golloowo laana njoorndi keeriiɗo e nokku hee, woni caɗeele laana njoorndi Kintetsu Nagoya. Innde sosiyatee oo, e ɗemngal Japon firti ko « njottoɗen janngo », suɓaama ngam hollirde « yaakaare ko fayti e ko fayi arde » e miijo « jokkondirde e janngo » to bannge faandaare hisnude laabi njamndi mboɗeeri ɗi keewaani. Lineeji e sarwisaaji Njuuteeki Staasiyoŋaaji Termini Line Laabi Utsube Asunarou Yokkaichi – Utsube 8 5,7 km Laana Hachiōji Hinaga – Nishihino 2 1,3 km 52dc86nnh7troxa7k6uczncmw8qebvr 183195 183194 2026-08-19T11:14:46Z Ilya Discuss 10103 183195 wikitext text/x-wiki Yokkaichi Asunarō Railway ( Yokkaichi Asunaro Railway ) ko sosiyetee tataɓo laana njoorndi to Yokkaichi, Mie, Japon. Sosiyetee oo ko 75% jeyi laana njoorndi Kintetsu, 25% jeyi ko laamu wuro Yokkaichi. Sosiyetee oo ina gollina laana Utsube e laana Hachiōji to Yokkaichi. Laabi ɗii fof ko laabi njamndi 762 mm (2 ft 6 in). Laana njoorndi Yokkaichi Asunarou ƴetti laana njoorndi, fuɗɗii golle ñalnde 1 abriil 2015 ; ko adii ɗuum, laabi ɗii ko Kintetsu Railway, golloowo laana njoorndi keeriiɗo e nokku hee, woni caɗeele laana njoorndi Kintetsu Nagoya. Innde sosiyatee oo, e ɗemngal Japon firti ko « njottoɗen janngo », suɓaama ngam hollirde « yaakaare ko fayti e ko fayi arde » e miijo « jokkondirde e janngo » to bannge faandaare hisnude laabi njamndi mboɗeeri ɗi keewaani. Lineeji e sarwisaaji Njuuteeki Staasiyoŋaaji Termini Line Laabi Utsube Asunarou Yokkaichi – Utsube 8 5,7 km Laana Hachiōji Hinaga – Nishihino 2 1,3 km Hinaga ɓennuɗo, golle laabi Hachiōji ina njokki e laabi Utsube haa/ummoraade e dingiral Asunarou Yokkaichi. Lonngere ummortoonde e gartirgol Asunarou Yokkaichi ina wayloo hakkunde yahde Utsube e Nishihino. Destinaaji ɗiɗi ɗii fof ina njuɓɓinee e nder hojomaaji 30 kala, ina mbaɗa njuɓɓudi e nder hojomaaji 15 kala hakkunde Asunarou Yokkaichi e Hinaga. Sarwisaaji ɓeydooji seeɗa ina ngolloo e waktuuji subaka. Ko jolni Denndaangal otooji gollotooɗi ɗii ko EMU series 260 e nder mbaydiiji otooji 2 walla otooji 3. E fuɗɗoode golle ɗee, otooji Kintetsu 260 serie [ja] njippinaama e laawol laana njoorndi Kintetsu. Hesɗitinde denndaangal otooji ɗii duuɓi nay fuɗɗiima, won heen otooji ɓooyɗi lomtinaama e otooji kesi mahraaɗi, heddiiɓe ɓee fof keɓii peewnugol mawngol haa arti noon e waɗde heen jolngo. 260 serie train e "Narou Vert" livre 260 serie train e "Narou Vert" livre 260 serie train e "Narou Blue" mbaydi 260 serie train e "Narou Blue" mbaydi 260 series e jooɗorde 1+1 e juuɗe nannduɗe e ɓernde 260 series e jooɗorde 1+1 e juuɗe nannduɗe e ɓernde Won e otooji 260 serie ina njogii lowre yiylotoonde Won e otooji 260 serie ina njogii lowre yiylotoonde Tuugnorgal 66c5n9rkc5rbeqa9r7ooahmo1eyh5xy 183196 183195 2026-08-19T11:15:10Z Ilya Discuss 10103 183196 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Yokkaichi Asunarō Railway ( Yokkaichi Asunaro Railway ) ko sosiyetee tataɓo laana njoorndi to Yokkaichi, Mie, Japon. Sosiyetee oo ko 75% jeyi laana njoorndi Kintetsu, 25% jeyi ko laamu wuro Yokkaichi. Sosiyetee oo ina gollina laana Utsube e laana Hachiōji to Yokkaichi. Laabi ɗii fof ko laabi njamndi 762 mm (2 ft 6 in). Laana njoorndi Yokkaichi Asunarou ƴetti laana njoorndi, fuɗɗii golle ñalnde 1 abriil 2015 ; ko adii ɗuum, laabi ɗii ko Kintetsu Railway, golloowo laana njoorndi keeriiɗo e nokku hee, woni caɗeele laana njoorndi Kintetsu Nagoya. Innde sosiyatee oo, e ɗemngal Japon firti ko « njottoɗen janngo », suɓaama ngam hollirde « yaakaare ko fayti e ko fayi arde » e miijo « jokkondirde e janngo » to bannge faandaare hisnude laabi njamndi mboɗeeri ɗi keewaani. Lineeji e sarwisaaji Njuuteeki Staasiyoŋaaji Termini Line Laabi Utsube Asunarou Yokkaichi – Utsube 8 5,7 km Laana Hachiōji Hinaga – Nishihino 2 1,3 km Hinaga ɓennuɗo, golle laabi Hachiōji ina njokki e laabi Utsube haa/ummoraade e dingiral Asunarou Yokkaichi. Lonngere ummortoonde e gartirgol Asunarou Yokkaichi ina wayloo hakkunde yahde Utsube e Nishihino. Destinaaji ɗiɗi ɗii fof ina njuɓɓinee e nder hojomaaji 30 kala, ina mbaɗa njuɓɓudi e nder hojomaaji 15 kala hakkunde Asunarou Yokkaichi e Hinaga. Sarwisaaji ɓeydooji seeɗa ina ngolloo e waktuuji subaka. Ko jolni Denndaangal otooji gollotooɗi ɗii ko EMU series 260 e nder mbaydiiji otooji 2 walla otooji 3. E fuɗɗoode golle ɗee, otooji Kintetsu 260 serie [ja] njippinaama e laawol laana njoorndi Kintetsu. Hesɗitinde denndaangal otooji ɗii duuɓi nay fuɗɗiima, won heen otooji ɓooyɗi lomtinaama e otooji kesi mahraaɗi, heddiiɓe ɓee fof keɓii peewnugol mawngol haa arti noon e waɗde heen jolngo. 260 serie train e "Narou Vert" livre 260 serie train e "Narou Vert" livre 260 serie train e "Narou Blue" mbaydi 260 serie train e "Narou Blue" mbaydi 260 series e jooɗorde 1+1 e juuɗe nannduɗe e ɓernde 260 series e jooɗorde 1+1 e juuɗe nannduɗe e ɓernde Won e otooji 260 serie ina njogii lowre yiylotoonde Won e otooji 260 serie ina njogii lowre yiylotoonde Tuugnorgal 114ma9yzc9rq2xcooiqmeq44iztvtrc 183197 183196 2026-08-19T11:17:05Z Ilya Discuss 10103 183197 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Yokkaichi Asunarō Railway''' ( Yokkaichi Asunaro Railway ) ko sosiyetee tataɓo laana njoorndi to Yokkaichi, Mie, Japon. Sosiyetee oo ko 75% jeyi laana njoorndi Kintetsu, 25% jeyi ko laamu wuro Yokkaichi. Sosiyetee oo ina gollina laana Utsube e laana Hachiōji to Yokkaichi. Laabi ɗii fof ko laabi njamndi 762 mm (2 ft 6 in). == Laana njoorndi == Yokkaichi Asunarou ƴetti laana njoorndi, fuɗɗii golle ñalnde 1 abriil 2015 ; ko adii ɗuum, laabi ɗii ko Kintetsu Railway, golloowo laana njoorndi keeriiɗo e nokku hee, woni caɗeele laana njoorndi Kintetsu Nagoya. Innde sosiyatee oo, e ɗemngal Japon firti ko « njottoɗen janngo », suɓaama ngam hollirde « yaakaare ko fayti e ko fayi arde » e miijo « jokkondirde e janngo » to bannge faandaare hisnude laabi njamndi mboɗeeri ɗi keewaani. Lineeji e sarwisaaji Njuuteeki Staasiyoŋaaji Termini Line Laabi Utsube Asunarou Yokkaichi – Utsube 8 5,7 km Laana Hachiōji Hinaga – Nishihino 2 1,3 km Hinaga ɓennuɗo, golle laabi Hachiōji ina njokki e laabi Utsube haa/ummoraade e dingiral Asunarou Yokkaichi. Lonngere ummortoonde e gartirgol Asunarou Yokkaichi ina wayloo hakkunde yahde Utsube e Nishihino. Destinaaji ɗiɗi ɗii fof ina njuɓɓinee e nder hojomaaji 30 kala, ina mbaɗa njuɓɓudi e nder hojomaaji 15 kala hakkunde Asunarou Yokkaichi e Hinaga. Sarwisaaji ɓeydooji seeɗa ina ngolloo e waktuuji subaka. Ko jolni Denndaangal otooji gollotooɗi ɗii ko EMU series 260 e nder mbaydiiji otooji 2 walla otooji 3. E fuɗɗoode golle ɗee, otooji Kintetsu 260 serie [ja] njippinaama e laawol laana njoorndi Kintetsu. Hesɗitinde denndaangal otooji ɗii duuɓi nay fuɗɗiima, won heen otooji ɓooyɗi lomtinaama e otooji kesi mahraaɗi, heddiiɓe ɓee fof keɓii peewnugol mawngol haa arti noon e waɗde heen jolngo. 260 serie train e "Narou Vert" livre 260 serie train e "Narou Vert" livre 260 serie train e "Narou Blue" mbaydi 260 serie train e "Narou Blue" mbaydi 260 series e jooɗorde 1+1 e juuɗe nannduɗe e ɓernde 260 series e jooɗorde 1+1 e juuɗe nannduɗe e ɓernde Won e otooji 260 serie ina njogii lowre yiylotoonde Won e otooji 260 serie ina njogii lowre yiylotoonde == Tuugnorgal == 2nv132i1cebwysfubg1get4iavjkn2r 183198 183197 2026-08-19T11:17:56Z Ilya Discuss 10103 183198 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Yokkaichi Asunarō Railway''' ( Yokkaichi Asunaro Railway ) ko sosiyetee tataɓo laana njoorndi to Yokkaichi, Mie, Japon. Sosiyetee oo ko 75% jeyi laana njoorndi Kintetsu, 25% jeyi ko laamu wuro Yokkaichi. Sosiyetee oo ina gollina laana Utsube e laana Hachiōji to Yokkaichi. Laabi ɗii fof ko laabi njamndi 762 mm (2 ft 6 in)..<ref name="Response040115">{{Cite news|url=http://response.jp/article/2015/04/01/248048.html|title=四日市あすなろう鉄道がスタート…近鉄内部・八王子線を引き継ぎ|language=ja|author=小佐野カゲトシ|website=Response|date=April 1, 2015|access-date=April 1, 2015}}</ref><ref name=":0">{{Cite web|title=|url=https://www.kintetsu.co.jp/all_news/news_info/140327-2utsubehachioji.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20230405231241/https://www.kintetsu.co.jp/all_news/news_info/140327-2utsubehachioji.pdf|archive-date=2023-04-05|access-date=2024-12-27|website=www.kintetsu.co.jp|url-status=live}}</ref> == Laana njoorndi == Yokkaichi Asunarou ƴetti laana njoorndi, fuɗɗii golle ñalnde 1 abriil 2015 ; ko adii ɗuum, laabi ɗii ko Kintetsu Railway, golloowo laana njoorndi keeriiɗo e nokku hee, woni caɗeele laana njoorndi Kintetsu Nagoya. Innde sosiyatee oo, e ɗemngal Japon firti ko « njottoɗen janngo », suɓaama ngam hollirde « yaakaare ko fayti e ko fayi arde » e miijo « jokkondirde e janngo » to bannge faandaare hisnude laabi njamndi mboɗeeri ɗi keewaani. Lineeji e sarwisaaji Njuuteeki Staasiyoŋaaji Termini Line Laabi Utsube Asunarou Yokkaichi – Utsube 8 5,7 km Laana Hachiōji Hinaga – Nishihino 2 1,3 km Hinaga ɓennuɗo, golle laabi Hachiōji ina njokki e laabi Utsube haa/ummoraade e dingiral Asunarou Yokkaichi. Lonngere ummortoonde e gartirgol Asunarou Yokkaichi ina wayloo hakkunde yahde Utsube e Nishihino. Destinaaji ɗiɗi ɗii fof ina njuɓɓinee e nder hojomaaji 30 kala, ina mbaɗa njuɓɓudi e nder hojomaaji 15 kala hakkunde Asunarou Yokkaichi e Hinaga. Sarwisaaji ɓeydooji seeɗa ina ngolloo e waktuuji subaka. Ko jolni Denndaangal otooji gollotooɗi ɗii ko EMU series 260 e nder mbaydiiji otooji 2 walla otooji 3. E fuɗɗoode golle ɗee, otooji Kintetsu 260 serie [ja] njippinaama e laawol laana njoorndi Kintetsu. Hesɗitinde denndaangal otooji ɗii duuɓi nay fuɗɗiima, won heen otooji ɓooyɗi lomtinaama e otooji kesi mahraaɗi, heddiiɓe ɓee fof keɓii peewnugol mawngol haa arti noon e waɗde heen jolngo. 260 serie train e "Narou Vert" livre 260 serie train e "Narou Vert" livre 260 serie train e "Narou Blue" mbaydi 260 serie train e "Narou Blue" mbaydi 260 series e jooɗorde 1+1 e juuɗe nannduɗe e ɓernde 260 series e jooɗorde 1+1 e juuɗe nannduɗe e ɓernde Won e otooji 260 serie ina njogii lowre yiylotoonde Won e otooji 260 serie ina njogii lowre yiylotoonde == Tuugnorgal == cqsnar8hfsijxan21d81f7o1lzs7cnp 183199 183198 2026-08-19T11:18:45Z Ilya Discuss 10103 183199 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Yokkaichi Asunarō Railway''' ( Yokkaichi Asunaro Railway ) ko sosiyetee tataɓo laana njoorndi to Yokkaichi, Mie, Japon. Sosiyetee oo ko 75% jeyi laana njoorndi Kintetsu, 25% jeyi ko laamu wuro Yokkaichi. Sosiyetee oo ina gollina laana Utsube e laana Hachiōji to Yokkaichi. Laabi ɗii fof ko laabi njamndi 762 mm (2 ft 6 in)..<ref name="Response040115">{{Cite news|url=http://response.jp/article/2015/04/01/248048.html|title=四日市あすなろう鉄道がスタート…近鉄内部・八王子線を引き継ぎ|language=ja|author=小佐野カゲトシ|website=Response|date=April 1, 2015|access-date=April 1, 2015}}</ref><ref name=":0">{{Cite web|title=|url=https://www.kintetsu.co.jp/all_news/news_info/140327-2utsubehachioji.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20230405231241/https://www.kintetsu.co.jp/all_news/news_info/140327-2utsubehachioji.pdf|archive-date=2023-04-05|access-date=2024-12-27|website=www.kintetsu.co.jp|url-status=live}}</ref> == Laana njoorndi == Yokkaichi Asunarou ƴetti laana njoorndi, fuɗɗii golle ñalnde 1 abriil 2015 ; ko adii ɗuum, laabi ɗii ko Kintetsu Railway, golloowo laana njoorndi keeriiɗo e nokku hee, woni caɗeele laana njoorndi Kintetsu Nagoya. Innde sosiyatee oo, e ɗemngal Japon firti ko « njottoɗen janngo », suɓaama ngam hollirde « yaakaare ko fayti e ko fayi arde » e miijo « jokkondirde e janngo » to bannge faandaare hisnude laabi njamndi mboɗeeri ɗi keewaani.<ref>{{Cite web|date=April 2020|title=[特集]よっかイチ推し! vol.1 四日市あすなろう鉄道|url=https://www.city.yokkaichi.lg.jp/www/contents/1585785065974/simple/202004joujun_tokusyu.pdf|access-date=January 15, 2025|website=City of Yokkaichi|language=ja|quote=社名の「あすなろう」とは、未来への希望(「明日にむかって」)と、運行する同線が軌間762mmという狭軌(ナローゲージ)であることに由来します。}}</ref> Lineeji e sarwisaaji Njuuteeki Staasiyoŋaaji Termini Line Laabi Utsube Asunarou Yokkaichi – Utsube 8 5,7 km Laana Hachiōji Hinaga – Nishihino 2 1,3 km Hinaga ɓennuɗo, golle laabi Hachiōji ina njokki e laabi Utsube haa/ummoraade e dingiral Asunarou Yokkaichi. Lonngere ummortoonde e gartirgol Asunarou Yokkaichi ina wayloo hakkunde yahde Utsube e Nishihino. Destinaaji ɗiɗi ɗii fof ina njuɓɓinee e nder hojomaaji 30 kala, ina mbaɗa njuɓɓudi e nder hojomaaji 15 kala hakkunde Asunarou Yokkaichi e Hinaga. Sarwisaaji ɓeydooji seeɗa ina ngolloo e waktuuji subaka. Ko jolni Denndaangal otooji gollotooɗi ɗii ko EMU series 260 e nder mbaydiiji otooji 2 walla otooji 3. E fuɗɗoode golle ɗee, otooji Kintetsu 260 serie [ja] njippinaama e laawol laana njoorndi Kintetsu. Hesɗitinde denndaangal otooji ɗii duuɓi nay fuɗɗiima, won heen otooji ɓooyɗi lomtinaama e otooji kesi mahraaɗi, heddiiɓe ɓee fof keɓii peewnugol mawngol haa arti noon e waɗde heen jolngo. 260 serie train e "Narou Vert" livre 260 serie train e "Narou Vert" livre 260 serie train e "Narou Blue" mbaydi 260 serie train e "Narou Blue" mbaydi 260 series e jooɗorde 1+1 e juuɗe nannduɗe e ɓernde 260 series e jooɗorde 1+1 e juuɗe nannduɗe e ɓernde Won e otooji 260 serie ina njogii lowre yiylotoonde Won e otooji 260 serie ina njogii lowre yiylotoonde == Tuugnorgal == cpe4jz7wu73xsvwc7680635w07sfkbh 183200 183199 2026-08-19T11:19:45Z Ilya Discuss 10103 183200 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Yokkaichi Asunarō Railway''' ( Yokkaichi Asunaro Railway ) ko sosiyetee tataɓo laana njoorndi to Yokkaichi, Mie, Japon. Sosiyetee oo ko 75% jeyi laana njoorndi Kintetsu, 25% jeyi ko laamu wuro Yokkaichi. Sosiyetee oo ina gollina laana Utsube e laana Hachiōji to Yokkaichi. Laabi ɗii fof ko laabi njamndi 762 mm (2 ft 6 in)..<ref name="Response040115">{{Cite news|url=http://response.jp/article/2015/04/01/248048.html|title=四日市あすなろう鉄道がスタート…近鉄内部・八王子線を引き継ぎ|language=ja|author=小佐野カゲトシ|website=Response|date=April 1, 2015|access-date=April 1, 2015}}</ref><ref name=":0">{{Cite web|title=|url=https://www.kintetsu.co.jp/all_news/news_info/140327-2utsubehachioji.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20230405231241/https://www.kintetsu.co.jp/all_news/news_info/140327-2utsubehachioji.pdf|archive-date=2023-04-05|access-date=2024-12-27|website=www.kintetsu.co.jp|url-status=live}}</ref> == Laana njoorndi == Yokkaichi Asunarou ƴetti laana njoorndi, fuɗɗii golle ñalnde 1 abriil 2015 ; ko adii ɗuum, laabi ɗii ko Kintetsu Railway, golloowo laana njoorndi keeriiɗo e nokku hee, woni caɗeele laana njoorndi Kintetsu Nagoya. Innde sosiyatee oo, e ɗemngal Japon firti ko « njottoɗen janngo », suɓaama ngam hollirde « yaakaare ko fayti e ko fayi arde » e miijo « jokkondirde e janngo » to bannge faandaare hisnude laabi njamndi mboɗeeri ɗi keewaani.<ref>{{Cite web|date=April 2020|title=[特集]よっかイチ推し! vol.1 四日市あすなろう鉄道|url=https://www.city.yokkaichi.lg.jp/www/contents/1585785065974/simple/202004joujun_tokusyu.pdf|access-date=January 15, 2025|website=City of Yokkaichi|language=ja|quote=社名の「あすなろう」とは、未来への希望(「明日にむかって」)と、運行する同線が軌間762mmという狭軌(ナローゲージ)であることに由来します。}}</ref> Lineeji e sarwisaaji Njuuteeki Staasiyoŋaaji Termini Line Laabi Utsube Asunarou Yokkaichi – Utsube 8 5,7 km Laana Hachiōji Hinaga – Nishihino 2 1,3 km Hinaga ɓennuɗo, golle laabi Hachiōji ina njokki e laabi Utsube haa/ummoraade e dingiral Asunarou Yokkaichi..<ref name=":1">{{Cite web|title=四日市あすなろう鉄道|時刻表|url=https://yar.co.jp/timetable/|access-date=2024-12-27|website=yar.co.jp}}</ref> Lonngere ummortoonde e gartirgol Asunarou Yokkaichi ina wayloo hakkunde yahde Utsube e Nishihino. Destinaaji ɗiɗi ɗii fof ina njuɓɓinee e nder hojomaaji 30 kala, ina mbaɗa njuɓɓudi e nder hojomaaji 15 kala hakkunde Asunarou Yokkaichi e Hinaga. Sarwisaaji ɓeydooji seeɗa ina ngolloo e waktuuji subaka. Ko jolni Denndaangal otooji gollotooɗi ɗii ko EMU series 260 e nder mbaydiiji otooji 2 walla otooji 3. E fuɗɗoode golle ɗee, otooji Kintetsu 260 serie [ja] njippinaama e laawol laana njoorndi Kintetsu. Hesɗitinde denndaangal otooji ɗii duuɓi nay fuɗɗiima, won heen otooji ɓooyɗi lomtinaama e otooji kesi mahraaɗi, heddiiɓe ɓee fof keɓii peewnugol mawngol haa arti noon e waɗde heen jolngo. 260 serie train e "Narou Vert" livre 260 serie train e "Narou Vert" livre 260 serie train e "Narou Blue" mbaydi 260 serie train e "Narou Blue" mbaydi 260 series e jooɗorde 1+1 e juuɗe nannduɗe e ɓernde 260 series e jooɗorde 1+1 e juuɗe nannduɗe e ɓernde Won e otooji 260 serie ina njogii lowre yiylotoonde Won e otooji 260 serie ina njogii lowre yiylotoonde == Tuugnorgal == ezuf1c1oqwfd5lwbh5sj3rj7rhxuyp7 183201 183200 2026-08-19T11:20:45Z Ilya Discuss 10103 183201 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Yokkaichi Asunarō Railway''' ( Yokkaichi Asunaro Railway ) ko sosiyetee tataɓo laana njoorndi to Yokkaichi, Mie, Japon. Sosiyetee oo ko 75% jeyi laana njoorndi Kintetsu, 25% jeyi ko laamu wuro Yokkaichi. Sosiyetee oo ina gollina laana Utsube e laana Hachiōji to Yokkaichi. Laabi ɗii fof ko laabi njamndi 762 mm (2 ft 6 in)..<ref name="Response040115">{{Cite news|url=http://response.jp/article/2015/04/01/248048.html|title=四日市あすなろう鉄道がスタート…近鉄内部・八王子線を引き継ぎ|language=ja|author=小佐野カゲトシ|website=Response|date=April 1, 2015|access-date=April 1, 2015}}</ref><ref name=":0">{{Cite web|title=|url=https://www.kintetsu.co.jp/all_news/news_info/140327-2utsubehachioji.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20230405231241/https://www.kintetsu.co.jp/all_news/news_info/140327-2utsubehachioji.pdf|archive-date=2023-04-05|access-date=2024-12-27|website=www.kintetsu.co.jp|url-status=live}}</ref> == Laana njoorndi == Yokkaichi Asunarou ƴetti laana njoorndi, fuɗɗii golle ñalnde 1 abriil 2015 ; ko adii ɗuum, laabi ɗii ko Kintetsu Railway, golloowo laana njoorndi keeriiɗo e nokku hee, woni caɗeele laana njoorndi Kintetsu Nagoya. Innde sosiyatee oo, e ɗemngal Japon firti ko « njottoɗen janngo », suɓaama ngam hollirde « yaakaare ko fayti e ko fayi arde » e miijo « jokkondirde e janngo » to bannge faandaare hisnude laabi njamndi mboɗeeri ɗi keewaani.<ref>{{Cite web|date=April 2020|title=[特集]よっかイチ推し! vol.1 四日市あすなろう鉄道|url=https://www.city.yokkaichi.lg.jp/www/contents/1585785065974/simple/202004joujun_tokusyu.pdf|access-date=January 15, 2025|website=City of Yokkaichi|language=ja|quote=社名の「あすなろう」とは、未来への希望(「明日にむかって」)と、運行する同線が軌間762mmという狭軌(ナローゲージ)であることに由来します。}}</ref> Lineeji e sarwisaaji Njuuteeki Staasiyoŋaaji Termini Line Laabi Utsube Asunarou Yokkaichi – Utsube 8 5,7 km Laana Hachiōji Hinaga – Nishihino 2 1,3 km Hinaga ɓennuɗo, golle laabi Hachiōji ina njokki e laabi Utsube haa/ummoraade e dingiral Asunarou Yokkaichi..<ref name=":1">{{Cite web|title=四日市あすなろう鉄道|時刻表|url=https://yar.co.jp/timetable/|access-date=2024-12-27|website=yar.co.jp}}</ref> Lonngere ummortoonde e gartirgol Asunarou Yokkaichi ina wayloo hakkunde yahde Utsube e Nishihino. Destinaaji ɗiɗi ɗii fof ina njuɓɓinee e nder hojomaaji 30 kala, ina mbaɗa njuɓɓudi e nder hojomaaji 15 kala hakkunde Asunarou Yokkaichi e Hinaga. Sarwisaaji ɓeydooji seeɗa ina ngolloo e waktuuji subaka. Ko jolni Denndaangal otooji gollotooɗi ɗii ko EMU series 260 e nder mbaydiiji otooji 2 walla otooji 3. E fuɗɗoode golle ɗee, otooji Kintetsu 260 serie [ja] njippinaama e laawol laana njoorndi Kintetsu. Hesɗitinde denndaangal otooji ɗii duuɓi nay fuɗɗiima, won heen otooji ɓooyɗi lomtinaama e otooji kesi mahraaɗi, heddiiɓe ɓee fof keɓii peewnugol mawngol haa arti noon e waɗde heen jolngo..<ref>{{Cite web|title=201509041002493.pdf|url=http://www.yar.co.jp/imgdata/201509041002493.pdf|access-date=2024-12-27|website=Yokkaichi Asunarou Railway}}</ref> 260 serie train e "Narou Vert" livre 260 serie train e "Narou Vert" livre 260 serie train e "Narou Blue" mbaydi 260 serie train e "Narou Blue" mbaydi 260 series e jooɗorde 1+1 e juuɗe nannduɗe e ɓernde 260 series e jooɗorde 1+1 e juuɗe nannduɗe e ɓernde Won e otooji 260 serie ina njogii lowre yiylotoonde Won e otooji 260 serie ina njogii lowre yiylotoonde == Tuugnorgal == 5xumd4l5jp94j4n4aujr7852ps8oht5 Yokohama City Transportation Bureau 0 43579 183202 2026-08-19T11:22:12Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Biro yah-ngartaa wuro Yokohama, e dow sariya Biro yah-ngartaa, wuro Yokohama (横浜市交通局, Yokohama-shi Kōtsū-kyoku) ko njuɓɓudi laamu nokkuure toppitiindi golle yah-ngartaa jamaa e nder wuro Yokohama, Japon. Golle metro Winndannde mawnde: Metro wuro Yokohama Metro Municipal Yokohama ina waɗi ɗeeɗoo laabi : Lawol 1 (Lawol bulowol), diga Kannai haa Sonandai, rewrude Kami-Ooka, Totsuka Laabi 3 (Laabi bulooji), gila Kannai haa Azamino, rewrude e Sakuragichō,..." 183202 wikitext text/x-wiki Biro yah-ngartaa wuro Yokohama, e dow sariya Biro yah-ngartaa, wuro Yokohama (横浜市交通局, Yokohama-shi Kōtsū-kyoku) ko njuɓɓudi laamu nokkuure toppitiindi golle yah-ngartaa jamaa e nder wuro Yokohama, Japon. Golle metro Winndannde mawnde: Metro wuro Yokohama Metro Municipal Yokohama ina waɗi ɗeeɗoo laabi : Lawol 1 (Lawol bulowol), diga Kannai haa Sonandai, rewrude Kami-Ooka, Totsuka Laabi 3 (Laabi bulooji), gila Kannai haa Azamino, rewrude e Sakuragichō, Yokohama e Shin-Yokohama. Lawol 4 (Lawol ɓalewol), gila Hiyoshi haa Nakayama Laabi 1 e 3 ina ngolloo e otooji dogduɗi gila Shonandai haa Azamino. E 40,4 km, ko ɗum woni metro ɗiɗaɓo ɓurɗo juutde e Japon caggal laana Toei Ōedo to Tokiyoo. Laawol 2 ngol majjunoo ngol, fotnoo ko jokkondirde e dingiral Kanagawa-Shinmachi e dingiral Byōbugaura, e dow laana mawka Keikyū, kono ngol dartinaama. Hay so tawii ko les leydi tan nde dogata, laana Minatomirai ka hiisaaka e nder laylaytol metrooji, tee wonaa Biro Jaagorgal ko fayti e yah-ngartaa, kono ko Sosiyetee Yokohama Minatomirai Railway. Golle otooji Laana ndiwoowa otooji wuro Yokohama Sarwisaaji otooji wuro ngoo ina mbaɗi 156 laabi otooji jooɗɗi e njilluuji tawa ina waɗi 1 345 nokku ɗo otooji ɗii njooɗii e 1 002 oto. Winndannde mawnde: Otooji wuro Yokohama Jokkondire yaajɗe oxynj56t0s00cqmx19cwgyusvu1r24l 183203 183202 2026-08-19T11:22:37Z Ilya Discuss 10103 183203 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Biro yah-ngartaa wuro Yokohama, e dow sariya Biro yah-ngartaa, wuro Yokohama (横浜市交通局, Yokohama-shi Kōtsū-kyoku) ko njuɓɓudi laamu nokkuure toppitiindi golle yah-ngartaa jamaa e nder wuro Yokohama, Japon. Golle metro Winndannde mawnde: Metro wuro Yokohama Metro Municipal Yokohama ina waɗi ɗeeɗoo laabi : Lawol 1 (Lawol bulowol), diga Kannai haa Sonandai, rewrude Kami-Ooka, Totsuka Laabi 3 (Laabi bulooji), gila Kannai haa Azamino, rewrude e Sakuragichō, Yokohama e Shin-Yokohama. Lawol 4 (Lawol ɓalewol), gila Hiyoshi haa Nakayama Laabi 1 e 3 ina ngolloo e otooji dogduɗi gila Shonandai haa Azamino. E 40,4 km, ko ɗum woni metro ɗiɗaɓo ɓurɗo juutde e Japon caggal laana Toei Ōedo to Tokiyoo. Laawol 2 ngol majjunoo ngol, fotnoo ko jokkondirde e dingiral Kanagawa-Shinmachi e dingiral Byōbugaura, e dow laana mawka Keikyū, kono ngol dartinaama. Hay so tawii ko les leydi tan nde dogata, laana Minatomirai ka hiisaaka e nder laylaytol metrooji, tee wonaa Biro Jaagorgal ko fayti e yah-ngartaa, kono ko Sosiyetee Yokohama Minatomirai Railway. Golle otooji Laana ndiwoowa otooji wuro Yokohama Sarwisaaji otooji wuro ngoo ina mbaɗi 156 laabi otooji jooɗɗi e njilluuji tawa ina waɗi 1 345 nokku ɗo otooji ɗii njooɗii e 1 002 oto. Winndannde mawnde: Otooji wuro Yokohama Jokkondire yaajɗe fwo8wiorntdv0xrq06iexmsallw8uhc 183204 183203 2026-08-19T11:23:35Z Ilya Discuss 10103 183204 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Biro yah-ngartaa wuro Yokohama, e dow sariya Biro yah-ngartaa, wuro Yokohama''' (横浜市交通局, Yokohama-shi Kōtsū-kyoku) ko njuɓɓudi laamu nokkuure toppitiindi golle yah-ngartaa jamaa e nder wuro Yokohama, Japon. Golle metro Winndannde mawnde: Metro wuro Yokohama Metro Municipal Yokohama ina waɗi ɗeeɗoo laabi : Lawol 1 (Lawol bulowol), diga Kannai haa Sonandai, rewrude Kami-Ooka, Totsuka Laabi 3 (Laabi bulooji), gila Kannai haa Azamino, rewrude e Sakuragichō, Yokohama e Shin-Yokohama. Lawol 4 (Lawol ɓalewol), gila Hiyoshi haa Nakayama Laabi 1 e 3 ina ngolloo e otooji dogduɗi gila Shonandai haa Azamino. E 40,4 km, ko ɗum woni metro ɗiɗaɓo ɓurɗo juutde e Japon caggal laana Toei Ōedo to Tokiyoo. Laawol 2 ngol majjunoo ngol, fotnoo ko jokkondirde e dingiral Kanagawa-Shinmachi e dingiral Byōbugaura, e dow laana mawka Keikyū, kono ngol dartinaama. Hay so tawii ko les leydi tan nde dogata, laana Minatomirai ka hiisaaka e nder laylaytol metrooji, tee wonaa Biro Jaagorgal ko fayti e yah-ngartaa, kono ko Sosiyetee Yokohama Minatomirai Railway. Golle otooji Laana ndiwoowa otooji wuro Yokohama Sarwisaaji otooji wuro ngoo ina mbaɗi 156 laabi otooji jooɗɗi e njilluuji tawa ina waɗi 1 345 nokku ɗo otooji ɗii njooɗii e 1 002 oto. Winndannde mawnde: Otooji wuro Yokohama Jokkondire yaajɗe q143i5x0ynd4slqxjnh7y9rua6xdxsj 183205 183204 2026-08-19T11:24:42Z Ilya Discuss 10103 183205 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Biro yah-ngartaa wuro Yokohama, e dow sariya Biro yah-ngartaa, wuro Yokohama''' (横浜市交通局, Yokohama-shi Kōtsū-kyoku) ko njuɓɓudi laamu nokkuure toppitiindi golle yah-ngartaa jamaa e nder wuro Yokohama, Japon. == Golle metro == Winndannde mawnde: Metro wuro Yokohama Metro Municipal Yokohama ina waɗi ɗeeɗoo laabi : Lawol 1 (Lawol bulowol), diga Kannai haa Sonandai, rewrude Kami-Ooka, Totsuka Laabi 3 (Laabi bulooji), gila Kannai haa Azamino, rewrude e Sakuragichō, Yokohama e Shin-Yokohama. Lawol 4 (Lawol ɓalewol), gila Hiyoshi haa Nakayama Laabi 1 e 3 ina ngolloo e otooji dogduɗi gila Shonandai haa Azamino. E 40,4 km, ko ɗum woni metro ɗiɗaɓo ɓurɗo juutde e Japon caggal laana Toei Ōedo to Tokiyoo. Laawol 2 ngol majjunoo ngol, fotnoo ko jokkondirde e dingiral Kanagawa-Shinmachi e dingiral Byōbugaura, e dow laana mawka Keikyū, kono ngol dartinaama. Hay so tawii ko les leydi tan nde dogata, laana Minatomirai ka hiisaaka e nder laylaytol metrooji, tee wonaa Biro Jaagorgal ko fayti e yah-ngartaa, kono ko Sosiyetee Yokohama Minatomirai Railway. == Golle otooji == Laana ndiwoowa otooji wuro Yokohama Sarwisaaji otooji wuro ngoo ina mbaɗi 156 laabi otooji jooɗɗi e njilluuji tawa ina waɗi 1 345 nokku ɗo otooji ɗii njooɗii e 1 002 oto. Winndannde mawnde: Otooji wuro == Yokohama Jokkondire yaajɗe == 0czss0o2dc0qujdhrwebsczhctjnaga Yutorito Line 0 43580 183206 2026-08-19T11:26:22Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Laawol Yutorito (Toɓo Yutorīto) ko laawol otooji e otooji jaawɗi gonɗi e Nagoya, Aichi, Japon. Laawol ngol inniraa ko laana Shidami otooji gonɗi e laawol (Gaidowei Basu Shidami-sen). Innde "Yutorito" ko portmanteau yutori (ゆとり; "fofnde") e mbedda (ストリート, sutorīto). Laabi ɗii ko sosiyetee Nagoya Guideway Bus jeyi ɗum, kam e hoore mum jeyaa ko e laamu wuro Nagoya, DevNailtsu, DevNagoiltsu, Sosiyetee otooji JR Tokai, e banke MUFG. O udditaa ko ñalnd..." 183206 wikitext text/x-wiki Laawol Yutorito (Toɓo Yutorīto) ko laawol otooji e otooji jaawɗi gonɗi e Nagoya, Aichi, Japon. Laawol ngol inniraa ko laana Shidami otooji gonɗi e laawol (Gaidowei Basu Shidami-sen). Innde "Yutorito" ko portmanteau yutori (ゆとり; "fofnde") e mbedda (ストリート, sutorīto). Laabi ɗii ko sosiyetee Nagoya Guideway Bus jeyi ɗum, kam e hoore mum jeyaa ko e laamu wuro Nagoya, DevNailtsu, DevNagoiltsu, Sosiyetee otooji JR Tokai, e banke MUFG. O udditaa ko ñalnde 23 mars 2001. Yiyngo Laabi ɗii ina mbaɗi feccere otooji ardiiɗi e dow laawol viaduc dedicated track e nder caka Nagoya e feccere otooji gaadoraaɗi e dow laabi renndo. Otooji ina njaha ko juuti hakkunde segmenteeji ɗiɗi ɗii rewrude e rampa ɓuuɓɗo. Taƴre otooji ardiiɗi ɗii ina doga hakkunde Ōzone e nder diiwaan Higashi e Obata Ryokuchi e nder diiwaan Moriyama. Nagoya Guideway Bus Co. ina jokkondiri e nokkuuji ɗo njiylotoɗen e otooji, Bus Municipal Nagoya ina jokkondiri e otooji e dow laabi ɗii. Laana Yutorito ko laana otooji tan njiylotoo e nder leydi Japon. Laawol ngol ina hiisee e sariya wonde ko sifaa laawol laana njoorndi, tawi taƴre toownde ndee ina jogori wonde sifaa tramway. Golle laana kaa noon ina njokki e sariyaaji sariya njulaagu laana njoorndi, nannduɗi e laana njoorndi (monorails) e laana njoorndi otomaatik e nder leydi ndii. Ko adii ɗuum, otooji Meitetsu e otooji JR Central ina njoginoo kadi otooji e dow laana kaa. Operateeruuji ɗiɗi ɗii njalti e laana kaa ñalnde 1 oktoobar 2009. Doggi baɗɗiiɗi Dowlaaji les ɗii ko ko yowitii e feccere otooji toowɗi, ardiiɗi. Woɗɗude: 6,5 km (4,0 mi) Staasiyoŋaaji: 9 Lawol gonngol e laawol ɗiɗmol: Lawol ngol fof Semmbe mooftuɗo : Motor ɓuuɓɗo nder Laabi Laabi 4 ina kuutoree, heen gooto fof ko e segmenteeji otooji no feewi ceertuɗi. Ōzone – Obata Ryokuchi Ōzone – Obata Ryokuchi – Nakashidami Ōzone – Obata Ryokuchi – nokku ganndal Shidami – Nakashidami Ōzone – Obata Ryokuchi – Kōzōji 4a01vgc04mp0kprzofk6u1wf4mvs78c 183207 183206 2026-08-19T11:27:14Z Ilya Discuss 10103 183207 wikitext text/x-wiki Laawol Yutorito (Toɓo Yutorīto) ko laawol otooji e otooji jaawɗi gonɗi e Nagoya, Aichi, Japon. Laawol ngol inniraa ko laana Shidami otooji gonɗi e laawol (Gaidowei Basu Shidami-sen). Innde "Yutorito" ko portmanteau yutori (ゆとり; "fofnde") e mbedda (ストリート, sutorīto). Laabi ɗii ko sosiyetee Nagoya Guideway Bus jeyi ɗum, kam e hoore mum jeyaa ko e laamu wuro Nagoya, DevNailtsu, DevNagoiltsu, Sosiyetee otooji JR Tokai, e banke MUFG. O udditaa ko ñalnde 23 mars 2001. Yiyngo Laabi ɗii ina mbaɗi feccere otooji ardiiɗi e dow laawol viaduc dedicated track e nder caka Nagoya e feccere otooji gaadoraaɗi e dow laabi renndo. Otooji ina njaha ko juuti hakkunde segmenteeji ɗiɗi ɗii rewrude e rampa ɓuuɓɗo. Taƴre otooji ardiiɗi ɗii ina doga hakkunde Ōzone e nder diiwaan Higashi e Obata Ryokuchi e nder diiwaan Moriyama. Nagoya Guideway Bus Co. ina jokkondiri e nokkuuji ɗo njiylotoɗen e otooji, Bus Municipal Nagoya ina jokkondiri e otooji e dow laabi ɗii. Laana Yutorito ko laana otooji tan njiylotoo e nder leydi Japon. Laawol ngol ina hiisee e sariya wonde ko sifaa laawol laana njoorndi, tawi taƴre toownde ndee ina jogori wonde sifaa tramway. Golle laana kaa noon ina njokki e sariyaaji sariya njulaagu laana njoorndi, nannduɗi e laana njoorndi (monorails) e laana njoorndi otomaatik e nder leydi ndii. Ko adii ɗuum, otooji Meitetsu e otooji JR Central ina njoginoo kadi otooji e dow laana kaa. Operateeruuji ɗiɗi ɗii njalti e laana kaa ñalnde 1 oktoobar 2009. Doggi baɗɗiiɗi Dowlaaji les ɗii ko ko yowitii e feccere otooji toowɗi, ardiiɗi. Woɗɗude: 6,5 km (4,0 mi) Staasiyoŋaaji: 9 Lawol gonngol e laawol ɗiɗmol: Lawol ngol fof Semmbe mooftuɗo : Motor ɓuuɓɗo nder Laabi Laabi 4 ina kuutoree, heen gooto fof ko e segmenteeji otooji no feewi ceertuɗi. Ōzone – Obata Ryokuchi Ōzone – Obata Ryokuchi – Nakashidami Ōzone – Obata Ryokuchi – nokku ganndal Shidami – Nakashidami Ōzone – Obata Ryokuchi – Kōzōji Stations Dowlaaji les ɗii ko ko yowitii e feccere otooji toowɗi, ardiiɗi. No. Innde station Japon Woɗɗude (km) Nokku jolngo Y01 Zone 0.0 Logo Sosiyetee laana njoorndi Japon hakkundeejo (JR Central). JR Cakaare: Laabi mawɗi Chūō Logo ngam Meitetsu Meitetsu: Line ST Seto Logo metro wuro Nagoya. Metro wuro Nagoya: Laawol Meijō (M12) Higasi-ku, wuro Nagoya Y02 Nagoya Dome-mae Yada 1.0 Metro wuro Nagoya: Laawol Meijō (M13) 1.6 Metro wuro Nagoya: Laabi Meijō (M14) 2.7 Meitetsu: Laana ST Seto (ko laawɗinaaka to nokkuure Moriyama-Jieitai-Mae) Moriyama-ku, Nagoya Y05 Kanaya 3.3 Y06 Kawamiya 4.3 Y07 Kawamura 5.1 Y08 6.0 Y09 Obata Ryokuchi 6.5 Rewrude e sarwisaaji feewde/ummoraade e laabi otooji gaadoraaɗi. Ƴeew kadi Oto ardotooɗo Bus ina yaawi yahde Doggol laabi njamndi e nder leydi Japon Doggol laabi tramway wuro e nder leydi Japon Teskorɗe 1. ^ Ndee lowre ko geoblocked, ina gasa tawa nde heɓataa e won e diiwanuuji. Tuugnorgal m364ck9x0sm3wlfg15ky51m63yna84r 183208 183207 2026-08-19T11:27:39Z Ilya Discuss 10103 183208 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Laawol Yutorito (Toɓo Yutorīto) ko laawol otooji e otooji jaawɗi gonɗi e Nagoya, Aichi, Japon. Laawol ngol inniraa ko laana Shidami otooji gonɗi e laawol (Gaidowei Basu Shidami-sen). Innde "Yutorito" ko portmanteau yutori (ゆとり; "fofnde") e mbedda (ストリート, sutorīto). Laabi ɗii ko sosiyetee Nagoya Guideway Bus jeyi ɗum, kam e hoore mum jeyaa ko e laamu wuro Nagoya, DevNailtsu, DevNagoiltsu, Sosiyetee otooji JR Tokai, e banke MUFG. O udditaa ko ñalnde 23 mars 2001. Yiyngo Laabi ɗii ina mbaɗi feccere otooji ardiiɗi e dow laawol viaduc dedicated track e nder caka Nagoya e feccere otooji gaadoraaɗi e dow laabi renndo. Otooji ina njaha ko juuti hakkunde segmenteeji ɗiɗi ɗii rewrude e rampa ɓuuɓɗo. Taƴre otooji ardiiɗi ɗii ina doga hakkunde Ōzone e nder diiwaan Higashi e Obata Ryokuchi e nder diiwaan Moriyama. Nagoya Guideway Bus Co. ina jokkondiri e nokkuuji ɗo njiylotoɗen e otooji, Bus Municipal Nagoya ina jokkondiri e otooji e dow laabi ɗii. Laana Yutorito ko laana otooji tan njiylotoo e nder leydi Japon. Laawol ngol ina hiisee e sariya wonde ko sifaa laawol laana njoorndi, tawi taƴre toownde ndee ina jogori wonde sifaa tramway. Golle laana kaa noon ina njokki e sariyaaji sariya njulaagu laana njoorndi, nannduɗi e laana njoorndi (monorails) e laana njoorndi otomaatik e nder leydi ndii. Ko adii ɗuum, otooji Meitetsu e otooji JR Central ina njoginoo kadi otooji e dow laana kaa. Operateeruuji ɗiɗi ɗii njalti e laana kaa ñalnde 1 oktoobar 2009. Doggi baɗɗiiɗi Dowlaaji les ɗii ko ko yowitii e feccere otooji toowɗi, ardiiɗi. Woɗɗude: 6,5 km (4,0 mi) Staasiyoŋaaji: 9 Lawol gonngol e laawol ɗiɗmol: Lawol ngol fof Semmbe mooftuɗo : Motor ɓuuɓɗo nder Laabi Laabi 4 ina kuutoree, heen gooto fof ko e segmenteeji otooji no feewi ceertuɗi. Ōzone – Obata Ryokuchi Ōzone – Obata Ryokuchi – Nakashidami Ōzone – Obata Ryokuchi – nokku ganndal Shidami – Nakashidami Ōzone – Obata Ryokuchi – Kōzōji Stations Dowlaaji les ɗii ko ko yowitii e feccere otooji toowɗi, ardiiɗi. No. Innde station Japon Woɗɗude (km) Nokku jolngo Y01 Zone 0.0 Logo Sosiyetee laana njoorndi Japon hakkundeejo (JR Central). JR Cakaare: Laabi mawɗi Chūō Logo ngam Meitetsu Meitetsu: Line ST Seto Logo metro wuro Nagoya. Metro wuro Nagoya: Laawol Meijō (M12) Higasi-ku, wuro Nagoya Y02 Nagoya Dome-mae Yada 1.0 Metro wuro Nagoya: Laawol Meijō (M13) 1.6 Metro wuro Nagoya: Laabi Meijō (M14) 2.7 Meitetsu: Laana ST Seto (ko laawɗinaaka to nokkuure Moriyama-Jieitai-Mae) Moriyama-ku, Nagoya Y05 Kanaya 3.3 Y06 Kawamiya 4.3 Y07 Kawamura 5.1 Y08 6.0 Y09 Obata Ryokuchi 6.5 Rewrude e sarwisaaji feewde/ummoraade e laabi otooji gaadoraaɗi. Ƴeew kadi Oto ardotooɗo Bus ina yaawi yahde Doggol laabi njamndi e nder leydi Japon Doggol laabi tramway wuro e nder leydi Japon Teskorɗe 1. ^ Ndee lowre ko geoblocked, ina gasa tawa nde heɓataa e won e diiwanuuji. Tuugnorgal at4xht4l9s0kta9326c8s3o7xxm4fg7 183209 183208 2026-08-19T11:30:21Z Ilya Discuss 10103 183209 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Laawol Yutorito''' (Toɓo Yutorīto) ko laawol otooji e otooji jaawɗi gonɗi e Nagoya, Aichi, Japon. Laawol ngol inniraa ko laana Shidami otooji gonɗi e laawol (Gaidowei Basu Shidami-sen). Innde "Yutorito" ko portmanteau yutori (ゆとり; "fofnde") e mbedda (ストリート, sutorīto). Laabi ɗii ko sosiyetee Nagoya Guideway Bus jeyi ɗum, kam e hoore mum jeyaa ko e laamu wuro Nagoya, DevNailtsu, DevNagoiltsu, Sosiyetee otooji JR Tokai, e banke MUFG.O udditaa ko ñalnde 23 mars 2001. Yiyngo Laabi ɗii ina mbaɗi feccere otooji ardiiɗi e dow laawol viaduc dedicated track e nder caka Nagoya e feccere otooji gaadoraaɗi e dow laabi renndo. Otooji ina njaha ko juuti hakkunde segmenteeji ɗiɗi ɗii rewrude e rampa ɓuuɓɗo. Taƴre otooji ardiiɗi ɗii ina doga hakkunde Ōzone e nder diiwaan Higashi e Obata Ryokuchi e nder diiwaan Moriyama. Nagoya Guideway Bus Co. ina jokkondiri e nokkuuji ɗo njiylotoɗen e otooji, Bus Municipal Nagoya ina jokkondiri e otooji e dow laabi ɗii. Laana Yutorito ko laana otooji tan njiylotoo e nder leydi Japon. Laawol ngol ina hiisee e sariya wonde ko sifaa laawol laana njoorndi, tawi taƴre toownde ndee ina jogori wonde sifaa tramway. == Golle laana == kaa noon ina njokki e sariyaaji sariya njulaagu laana njoorndi, nannduɗi e laana njoorndi (monorails) e laana njoorndi otomaatik e nder leydi ndii. Ko adii ɗuum, otooji Meitetsu e otooji JR Central ina njoginoo kadi otooji e dow laana kaa. Operateeruuji ɗiɗi ɗii njalti e laana kaa ñalnde 1 oktoobar 2009. Doggi baɗɗiiɗi Dowlaaji les ɗii ko ko yowitii e feccere otooji toowɗi, ardiiɗi. Woɗɗude: 6,5 km (4,0 mi) Staasiyoŋaaji: 9 Lawol gonngol e laawol ɗiɗmol: Lawol ngol fof Semmbe mooftuɗo : Motor ɓuuɓɗo nder Laabi Laabi 4 ina kuutoree, heen gooto fof ko e segmenteeji otooji no feewi ceertuɗi. Ōzone – Obata Ryokuchi Ōzone – Obata Ryokuchi – Nakashidami Ōzone – Obata Ryokuchi – nokku ganndal Shidami – Nakashidami Ōzone – Obata Ryokuchi – Kōzōji == Stations == Dowlaaji les ɗii ko ko yowitii e feccere otooji toowɗi, ardiiɗi. No. Innde station Japon Woɗɗude (km) Nokku jolngo Y01 Zone 0.0 Logo Sosiyetee laana njoorndi Japon hakkundeejo (JR Central). JR Cakaare: Laabi mawɗi Chūō Logo ngam Meitetsu Meitetsu: Line ST Seto Logo metro wuro Nagoya. Metro wuro Nagoya: Laawol Meijō (M12) Higasi-ku, wuro Nagoya Y02 Nagoya Dome-mae Yada 1.0 Metro wuro Nagoya: Laawol Meijō (M13) 1.6 Metro wuro Nagoya: Laabi Meijō (M14) 2.7 Meitetsu: Laana ST Seto (ko laawɗinaaka to nokkuure Moriyama-Jieitai-Mae) Moriyama-ku, Nagoya Y05 Kanaya 3.3 Y06 Kawamiya 4.3 Y07 Kawamura 5.1 Y08 6.0 Y09 Obata Ryokuchi 6.5 Rewrude e sarwisaaji feewde/ummoraade e laabi otooji gaadoraaɗi. == Ƴeew kadi == Oto ardotooɗo Bus ina yaawi yahde Doggol laabi njamndi e nder leydi Japon Doggol laabi tramway wuro e nder leydi Japon Teskorɗe 1. ^ Ndee lowre ko geoblocked, ina gasa tawa nde heɓataa e won e diiwanuuji. == Tuugnorgal == 1uwxcem1bdedl4oh3d5zrmy96qfcvfs 183210 183209 2026-08-19T11:31:57Z Ilya Discuss 10103 183210 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Laawol Yutorito''' (Toɓo Yutorīto) ko laawol otooji e otooji jaawɗi gonɗi e Nagoya, Aichi, Japon. Laawol ngol inniraa ko laana Shidami otooji gonɗi e laawol (Gaidowei Basu Shidami-sen). Innde "Yutorito" ko portmanteau yutori (ゆとり; "fofnde") e mbedda (ストリート, sutorīto). Laabi ɗii ko sosiyetee Nagoya Guideway Bus jeyi ɗum, kam e hoore mum jeyaa ko e laamu wuro Nagoya, DevNailtsu, DevNagoiltsu, Sosiyetee otooji JR Tokai, e banke MUFG.O udditaa ko ñalnde 23 mars 2001. Yiyngo Laabi ɗii ina mbaɗi feccere otooji ardiiɗi e dow laawol viaduc dedicated track e nder caka Nagoya e feccere otooji gaadoraaɗi e dow laabi renndo. Otooji ina njaha ko juuti hakkunde segmenteeji ɗiɗi ɗii rewrude e rampa ɓuuɓɗo. Taƴre otooji ardiiɗi ɗii ina doga hakkunde Ōzone e nder diiwaan Higashi e Obata Ryokuchi e nder diiwaan Moriyama. Nagoya Guideway Bus Co. ina jokkondiri e nokkuuji ɗo njiylotoɗen e otooji, Bus Municipal Nagoya ina jokkondiri e otooji e dow laabi ɗii. Laana Yutorito ko laana otooji tan njiylotoo e nder leydi Japon. Laawol ngol ina hiisee e sariya wonde ko sifaa laawol laana njoorndi, tawi taƴre toownde ndee ina jogori wonde sifaa tramway..<ref>{{Cite journal|last=Takeshita|first=Hiroyuki|last2=Kato|first2=Hirokazu|last3=Hayashi|first3=Yoshitsugu|last4=Shimizu|first4=Kazuhiro|date=2008-11-15|title=Evaluating Bus Rapid Transit System in Nagoya City|url=https://www.urban.env.nagoya-u.ac.jp/strategy/paper/2008/kokusai/08k_takeshita1.pdf|journal=89th Transportation Research Board annual meeting|page=12}}</ref> == Golle laana == kaa noon ina njokki e sariyaaji sariya njulaagu laana njoorndi, nannduɗi e laana njoorndi (monorails) e laana njoorndi otomaatik e nder leydi ndii. Ko adii ɗuum, otooji Meitetsu e otooji JR Central ina njoginoo kadi otooji e dow laana kaa. Operateeruuji ɗiɗi ɗii njalti e laana kaa ñalnde 1 oktoobar 2009. Doggi baɗɗiiɗi Dowlaaji les ɗii ko ko yowitii e feccere otooji toowɗi, ardiiɗi. Woɗɗude: 6,5 km (4,0 mi) Staasiyoŋaaji: 9 Lawol gonngol e laawol ɗiɗmol: Lawol ngol fof Semmbe mooftuɗo : Motor ɓuuɓɗo nder Laabi Laabi 4 ina kuutoree, heen gooto fof ko e segmenteeji otooji no feewi ceertuɗi. Ōzone – Obata Ryokuchi Ōzone – Obata Ryokuchi – Nakashidami Ōzone – Obata Ryokuchi – nokku ganndal Shidami – Nakashidami Ōzone – Obata Ryokuchi – Kōzōji == Stations == Dowlaaji les ɗii ko ko yowitii e feccere otooji toowɗi, ardiiɗi. No. Innde station Japon Woɗɗude (km) Nokku jolngo Y01 Zone 0.0 Logo Sosiyetee laana njoorndi Japon hakkundeejo (JR Central). JR Cakaare: Laabi mawɗi Chūō Logo ngam Meitetsu Meitetsu: Line ST Seto Logo metro wuro Nagoya. Metro wuro Nagoya: Laawol Meijō (M12) Higasi-ku, wuro Nagoya Y02 Nagoya Dome-mae Yada 1.0 Metro wuro Nagoya: Laawol Meijō (M13) 1.6 Metro wuro Nagoya: Laabi Meijō (M14) 2.7 Meitetsu: Laana ST Seto (ko laawɗinaaka to nokkuure Moriyama-Jieitai-Mae) Moriyama-ku, Nagoya Y05 Kanaya 3.3 Y06 Kawamiya 4.3 Y07 Kawamura 5.1 Y08 6.0 Y09 Obata Ryokuchi 6.5 Rewrude e sarwisaaji feewde/ummoraade e laabi otooji gaadoraaɗi. == Ƴeew kadi == Oto ardotooɗo Bus ina yaawi yahde Doggol laabi njamndi e nder leydi Japon Doggol laabi tramway wuro e nder leydi Japon Teskorɗe 1. ^ Ndee lowre ko geoblocked, ina gasa tawa nde heɓataa e won e diiwanuuji. == Tuugnorgal == tnwbho3bdoywn4k9hst6w762aoyrthw Yuzawa Kōgen Ropeway 0 43581 183211 2026-08-19T11:33:40Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Laawol Yuzawa Kōgen (湯沢高原ロープウェイ, Yuzawa Kōgen Rōpuwei; "Laawol Yuzawa toowngol"), e dow laabi, laawol Yuzawa Onsen ( "Laabi ɓuuɓɗi Yuzawa"), ko laana Japonnaajo ƴettugol weeyo to Yuzawa, Niigata, ka gollorde nokku ɗo nees (Snow Rizōto Sābisu) gollotoo. Laana kaa ina doga e nder wuro mawngo nokku ski, kono kadi ina nawra yahooɓe e yontaaji goɗɗi. Nde udditaa ko e hitaande 1991. Doggi baɗɗiiɗi Siistem : Tramway aérien, kaɓirɗe 2 e 2 k..." 183211 wikitext text/x-wiki Laawol Yuzawa Kōgen (湯沢高原ロープウェイ, Yuzawa Kōgen Rōpuwei; "Laawol Yuzawa toowngol"), e dow laabi, laawol Yuzawa Onsen ( "Laabi ɓuuɓɗi Yuzawa"), ko laana Japonnaajo ƴettugol weeyo to Yuzawa, Niigata, ka gollorde nokku ɗo nees (Snow Rizōto Sābisu) gollotoo. Laana kaa ina doga e nder wuro mawngo nokku ski, kono kadi ina nawra yahooɓe e yontaaji goɗɗi. Nde udditaa ko e hitaande 1991. Doggi baɗɗiiɗi Siistem : Tramway aérien, kaɓirɗe 2 e 2 kaɓirɗe jolngo Njuuteeki kaɓirgal ngal: 1 303 m (4 275 ft) Hakkunde darnde: 500 m (1 640 ft) Ko ɓuri heewde e ŋorol: 31°07′ Njaaweendi golle : 5,0 m/s Capanɗe yahooɓe e nder kabine gooto: 166 Ɓurɗo mawnude e nder leydi Japon. Kabineeji: 2 Staasiyoŋaaji: 2 Duuɓi yahdu laawol gootol : hojomaaji 7 Stasiyoŋ laana ndiwoowa Stasiyoŋ laana ndiwoowa Staasiyoŋ Panorama Staasiyoŋ Panorama Ƴeew kadi Doggol liftooji aeroportuuji to Japon Jokkondire yaajɗe a2pv1333zmnqnlkrtmlllz88gppawgm 183212 183211 2026-08-19T11:34:04Z Ilya Discuss 10103 183212 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Laawol Yuzawa Kōgen (湯沢高原ロープウェイ, Yuzawa Kōgen Rōpuwei; "Laawol Yuzawa toowngol"), e dow laabi, laawol Yuzawa Onsen ( "Laabi ɓuuɓɗi Yuzawa"), ko laana Japonnaajo ƴettugol weeyo to Yuzawa, Niigata, ka gollorde nokku ɗo nees (Snow Rizōto Sābisu) gollotoo. Laana kaa ina doga e nder wuro mawngo nokku ski, kono kadi ina nawra yahooɓe e yontaaji goɗɗi. Nde udditaa ko e hitaande 1991. Doggi baɗɗiiɗi Siistem : Tramway aérien, kaɓirɗe 2 e 2 kaɓirɗe jolngo Njuuteeki kaɓirgal ngal: 1 303 m (4 275 ft) Hakkunde darnde: 500 m (1 640 ft) Ko ɓuri heewde e ŋorol: 31°07′ Njaaweendi golle : 5,0 m/s Capanɗe yahooɓe e nder kabine gooto: 166 Ɓurɗo mawnude e nder leydi Japon. Kabineeji: 2 Staasiyoŋaaji: 2 Duuɓi yahdu laawol gootol : hojomaaji 7 Stasiyoŋ laana ndiwoowa Stasiyoŋ laana ndiwoowa Staasiyoŋ Panorama Staasiyoŋ Panorama Ƴeew kadi Doggol liftooji aeroportuuji to Japon Jokkondire yaajɗe cxcx7tglfng6eqa9wzvusaykij781w9 183213 183212 2026-08-19T11:35:35Z Ilya Discuss 10103 183213 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Laawol Yuzawa Kōgen''' (湯沢高原ロープウェイ, Yuzawa Kōgen Rōpuwei; "Laawol Yuzawa toowngol"), e dow laabi, laawol Yuzawa Onsen ( "Laabi ɓuuɓɗi Yuzawa"), ko laana Japonnaajo ƴettugol weeyo to Yuzawa, Niigata, ka gollorde nokku ɗo nees (Snow Rizōto Sābisu) gollotoo. Laana kaa ina doga e nder wuro mawngo nokku ski, kono kadi ina nawra yahooɓe e yontaaji goɗɗi. Nde udditaa ko e hitaande 1991. Doggi baɗɗiiɗi Siistem : Tramway aérien, kaɓirɗe 2 e 2 kaɓirɗe jolngo Njuuteeki kaɓirgal ngal: 1 303 m (4 275 ft) Hakkunde darnde: 500 m (1 640 ft) Ko ɓuri heewde e ŋorol: 31°07′ Njaaweendi golle : 5,0 m/s Capanɗe yahooɓe e nder kabine gooto: 166 Ɓurɗo mawnude e nder leydi Japon. Kabineeji: 2 Staasiyoŋaaji: 2 Duuɓi yahdu laawol gootol : hojomaaji 7 Stasiyoŋ laana ndiwoowa Stasiyoŋ laana ndiwoowa Staasiyoŋ Panorama Staasiyoŋ Panorama == Ƴeew kadi == Doggol liftooji aeroportuuji to Japon == Jokkondire yaajɗe == elcklpsv4y4u6og9374irzu6h8r4ang Usuzan Ropeway 0 43582 183217 2026-08-19T11:44:58Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Laabi Usuzan (Usuzan Ropeway) ko laana Japonnaajo to Sōbetsu, Hokkaidō, ka Wakasa Resort (Wakasa Resort) gollotoo. Udditaa e hitaande 1965, laana kaa ina yahra e tufnde Usu, tufnde ɓuuɓnde e nder nokku biyeteeɗo Shikotsu-Tōya. Koolol ngol ina yiyloo maayo Tōya, Shōwa Shinzan, e ɓuuɓol hakkundeewol tufnde Usu. Laawol ngol ina rokka laawol feewde e laabi yah-ngartaa jogorɗi yahde e nokkuuji keewɗi ƴeewndorɗe (crater) e nokkuuji ɓuuɓɗi ɗi ɓuuɓol ɓennung..." 183217 wikitext text/x-wiki Laabi Usuzan (Usuzan Ropeway) ko laana Japonnaajo to Sōbetsu, Hokkaidō, ka Wakasa Resort (Wakasa Resort) gollotoo. Udditaa e hitaande 1965, laana kaa ina yahra e tufnde Usu, tufnde ɓuuɓnde e nder nokku biyeteeɗo Shikotsu-Tōya. Koolol ngol ina yiyloo maayo Tōya, Shōwa Shinzan, e ɓuuɓol hakkundeewol tufnde Usu. Laawol ngol ina rokka laawol feewde e laabi yah-ngartaa jogorɗi yahde e nokkuuji keewɗi ƴeewndorɗe (crater) e nokkuuji ɓuuɓɗi ɗi ɓuuɓol ɓennungol waɗi. Doggi baɗɗiiɗi Siistem : Tramway aérien, kaɓirɗe 2 e 2 kaɓirɗe jolngo Njuuteeki kaɓirgal ngal: 1,3 kiloomeeteer (0,8 mi) Hakkunde darnde: 353 m (1 158 ft) Capanɗe yahooɓe e nder kabine gooto: 106 Kabineeji: 2 Staasiyoŋaaji: 2 Duuɓi yahdu laawol gootol : hojomaaji 6 Galle Yiyngo maayo Tōya gila e laawol Usuzan Yiyngo maayo Tōya gila e laawol Usuzan Koyngal nokkuure koɗorɗe 山麓駅 (Sanroku) Koyngal nokkuure koɗorɗe 山麓駅 (Sanroku) To dow koɗorɗe 山頂駅 (Sanchō-eki) To dow koɗorɗe 山頂駅 (Sanchō-eki) Lake Toya e Mt. Yotei ummoraade e laawol Usuzan e nder ndunngu Lake Toya e Mt. Yotei ummoraade e laawol Usuzan e nder ndunngu Crater yiytaa ko gila e tufnde Usu Crater yiytaa ko gila e tufnde Usu Ƴeew kadi Doggol liftooji aeroportuuji to Japon Tendinowo sdaemhqpemop7ypxltt3jy434ku1xhq 183218 183217 2026-08-19T11:45:20Z Ilya Discuss 10103 183218 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Laabi Usuzan (Usuzan Ropeway) ko laana Japonnaajo to Sōbetsu, Hokkaidō, ka Wakasa Resort (Wakasa Resort) gollotoo. Udditaa e hitaande 1965, laana kaa ina yahra e tufnde Usu, tufnde ɓuuɓnde e nder nokku biyeteeɗo Shikotsu-Tōya. Koolol ngol ina yiyloo maayo Tōya, Shōwa Shinzan, e ɓuuɓol hakkundeewol tufnde Usu. Laawol ngol ina rokka laawol feewde e laabi yah-ngartaa jogorɗi yahde e nokkuuji keewɗi ƴeewndorɗe (crater) e nokkuuji ɓuuɓɗi ɗi ɓuuɓol ɓennungol waɗi. Doggi baɗɗiiɗi Siistem : Tramway aérien, kaɓirɗe 2 e 2 kaɓirɗe jolngo Njuuteeki kaɓirgal ngal: 1,3 kiloomeeteer (0,8 mi) Hakkunde darnde: 353 m (1 158 ft) Capanɗe yahooɓe e nder kabine gooto: 106 Kabineeji: 2 Staasiyoŋaaji: 2 Duuɓi yahdu laawol gootol : hojomaaji 6 Galle Yiyngo maayo Tōya gila e laawol Usuzan Yiyngo maayo Tōya gila e laawol Usuzan Koyngal nokkuure koɗorɗe 山麓駅 (Sanroku) Koyngal nokkuure koɗorɗe 山麓駅 (Sanroku) To dow koɗorɗe 山頂駅 (Sanchō-eki) To dow koɗorɗe 山頂駅 (Sanchō-eki) Lake Toya e Mt. Yotei ummoraade e laawol Usuzan e nder ndunngu Lake Toya e Mt. Yotei ummoraade e laawol Usuzan e nder ndunngu Crater yiytaa ko gila e tufnde Usu Crater yiytaa ko gila e tufnde Usu Ƴeew kadi Doggol liftooji aeroportuuji to Japon Tendinowo k0flcf6q0bbhy9l8iw60ngxu0zd4o1p 183219 183218 2026-08-19T11:47:17Z Ilya Discuss 10103 183219 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Laabi Usuzan''' (Usuzan Ropeway) ko laana Japonnaajo to Sōbetsu, Hokkaidō, ka Wakasa Resort (Wakasa Resort) gollotoo. Udditaa e hitaande 1965, laana kaa ina yahra e tufnde Usu, tufnde ɓuuɓnde e nder nokku biyeteeɗo Shikotsu-Tōya. Koolol ngol ina yiyloo maayo Tōya, Shōwa Shinzan, e ɓuuɓol hakkundeewol tufnde Usu. Laawol ngol ina rokka laawol feewde e laabi yah-ngartaa jogorɗi yahde e nokkuuji keewɗi == ƴeewndorɗe == (crater) e nokkuuji ɓuuɓɗi ɗi ɓuuɓol ɓennungol waɗi. Doggi baɗɗiiɗi Siistem : Tramway aérien, kaɓirɗe 2 e 2 kaɓirɗe jolngo Njuuteeki kaɓirgal ngal: 1,3 kiloomeeteer (0,8 mi) Hakkunde darnde: 353 m (1 158 ft) Capanɗe yahooɓe e nder kabine gooto: 106 Kabineeji: 2 Staasiyoŋaaji: 2 Duuɓi yahdu laawol gootol : hojomaaji 6 Galle Yiyngo maayo Tōya gila e laawol Usuzan Yiyngo maayo Tōya gila e laawol Usuzan Koyngal nokkuure koɗorɗe 山麓駅 (Sanroku) Koyngal nokkuure koɗorɗe 山麓駅 (Sanroku) To dow koɗorɗe 山頂駅 (Sanchō-eki) To dow koɗorɗe 山頂駅 (Sanchō-eki) Lake Toya e Mt. == Yotei ummoraade == e laawol Usuzan e nder ndunngu Lake Toya e Mt. Yotei ummoraade e laawol Usuzan e nder ndunngu Crater yiytaa ko gila e tufnde Usu Crater yiytaa ko gila e tufnde Usu Ƴeew kadi Doggol liftooji aeroportuuji to Japon == Tendinowo == t3953dy7ykilh56ac7capaklggwpx8q 183220 183219 2026-08-19T11:48:14Z Ilya Discuss 10103 183220 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Laabi Usuzan''' (Usuzan Ropeway) ko laana Japonnaajo to Sōbetsu, Hokkaidō, ka Wakasa Resort (Wakasa Resort) gollotoo. Udditaa e hitaande 1965, laana kaa ina yahra e tufnde Usu, tufnde ɓuuɓnde e nder nokku biyeteeɗo Shikotsu-Tōya. Koolol ngol ina yiyloo maayo Tōya, Shōwa Shinzan, e ɓuuɓol hakkundeewol tufnde Usu..<ref>{{cite web|title=Mount Usu Ropeway|url=https://www.japan-guide.com/e/e6726.html|website=Japan Guide|access-date=5 July 2025}}</ref> Laawol ngol ina rokka laawol feewde e laabi yah-ngartaa jogorɗi yahde e nokkuuji keewɗi == ƴeewndorɗe == (crater) e nokkuuji ɓuuɓɗi ɗi ɓuuɓol ɓennungol waɗi. Doggi baɗɗiiɗi Siistem : Tramway aérien, kaɓirɗe 2 e 2 kaɓirɗe jolngo Njuuteeki kaɓirgal ngal: 1,3 kiloomeeteer (0,8 mi) Hakkunde darnde: 353 m (1 158 ft) Capanɗe yahooɓe e nder kabine gooto: 106 Kabineeji: 2 Staasiyoŋaaji: 2 Duuɓi yahdu laawol gootol : hojomaaji 6 Galle Yiyngo maayo Tōya gila e laawol Usuzan Yiyngo maayo Tōya gila e laawol Usuzan Koyngal nokkuure koɗorɗe 山麓駅 (Sanroku) Koyngal nokkuure koɗorɗe 山麓駅 (Sanroku) To dow koɗorɗe 山頂駅 (Sanchō-eki) To dow koɗorɗe 山頂駅 (Sanchō-eki) Lake Toya e Mt. == Yotei ummoraade == e laawol Usuzan e nder ndunngu Lake Toya e Mt. Yotei ummoraade e laawol Usuzan e nder ndunngu Crater yiytaa ko gila e tufnde Usu Crater yiytaa ko gila e tufnde Usu Ƴeew kadi Doggol liftooji aeroportuuji to Japon == Tendinowo == 6lbsmrqi636g3sd3rnmfyl3txuafzwq Makishi Station 0 43583 183222 2026-08-19T11:53:55Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Gartirgol Makishi (牧志駅, Makishi-eki) ko gartirgol laana njoorndi e nder wuro Okinawa (Yui Rail) tawaango e Naha, e nder diiwaan Okinawa, Japon. Diidi Monorail wuro Okinawa Tooɓere Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau duunde wootere toownde ina huutoroo laabi ɗiɗi. Plateauji 1 ■ Laana ndiwoowa wuro Okinawa ngam Tedako-Uranishi 2 ■ Monorail wuro Okinawa ngam yahde laana ndiwoowa Naha Tariya Staasiyoŋ Makishi udditaa ko e lewru ut 2003. Jokkondire yaajɗe" 183222 wikitext text/x-wiki Gartirgol Makishi (牧志駅, Makishi-eki) ko gartirgol laana njoorndi e nder wuro Okinawa (Yui Rail) tawaango e Naha, e nder diiwaan Okinawa, Japon. Diidi Monorail wuro Okinawa Tooɓere Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau duunde wootere toownde ina huutoroo laabi ɗiɗi. Plateauji 1 ■ Laana ndiwoowa wuro Okinawa ngam Tedako-Uranishi 2 ■ Monorail wuro Okinawa ngam yahde laana ndiwoowa Naha Tariya Staasiyoŋ Makishi udditaa ko e lewru ut 2003. Jokkondire yaajɗe j5w4j7u97kdw5c3r63zykhm48deu0w6 183223 183222 2026-08-19T11:54:18Z Ilya Discuss 10103 183223 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Gartirgol Makishi (牧志駅, Makishi-eki) ko gartirgol laana njoorndi e nder wuro Okinawa (Yui Rail) tawaango e Naha, e nder diiwaan Okinawa, Japon. Diidi Monorail wuro Okinawa Tooɓere Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau duunde wootere toownde ina huutoroo laabi ɗiɗi. Plateauji 1 ■ Laana ndiwoowa wuro Okinawa ngam Tedako-Uranishi 2 ■ Monorail wuro Okinawa ngam yahde laana ndiwoowa Naha Tariya Staasiyoŋ Makishi udditaa ko e lewru ut 2003. Jokkondire yaajɗe deu1jmun43t1mgaiiia7gslzqgrftji 183224 183223 2026-08-19T11:55:39Z Ilya Discuss 10103 183224 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgol Makishi''' (牧志駅, Makishi-eki) ko gartirgol laana njoorndi e nder wuro Okinawa (Yui Rail) tawaango e Naha, e nder diiwaan Okinawa, Japon. Diidi Monorail wuro Okinawa Tooɓere Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau duunde wootere toownde ina huutoroo laabi ɗiɗi. Plateauji 1 ■ Laana ndiwoowa wuro Okinawa ngam Tedako-Uranishi 2 ■ Monorail wuro Okinawa ngam yahde laana ndiwoowa Naha Tariya Staasiyoŋ Makishi udditaa ko e lewru ut 2003. == Jokkondire yaajɗe == 0xvz9jb5h2btlx5hpvmn4c9wzqjrvr6 Matsubara Station (Nagasaki) 0 43584 183225 2026-08-19T11:57:20Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Gaaraas Matsubara (松原駅, Matsubara-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Ōmura, e nder diiwaan Nagasaki, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Ōmura gollortoo, ina woni 28,5 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Haiki. Gaagaa sarwisaaji nokkuuji ɗii e laana kaa, won e otooji Rapid Seaside Liner ina njokki kadi e gartirgol ngol. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi laylayti ɗiɗi banngeeji ina..." 183225 wikitext text/x-wiki Gaaraas Matsubara (松原駅, Matsubara-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Ōmura, e nder diiwaan Nagasaki, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Ōmura gollortoo, ina woni 28,5 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Haiki. Gaagaa sarwisaaji nokkuuji ɗii e laana kaa, won e otooji Rapid Seaside Liner ina njokki kadi e gartirgol ngol. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi laylayti ɗiɗi banngeeji ina kuutoroo laabi ɗiɗi. Siding ina ɓuuɓtoo e laabi mawɗi ɗii, ina doga hakkunde galle station oo e plateauji ɗii. Mahdi station oo, ko mahdi njamndi mboɗeeri jamaanu, alaa ko woni heen, ina waɗi suudu reentordu, ina waɗi masiŋ otomaatik yeeyoowo tikket. Taƴre tolno ina hokka laawol feewde e laylayti station. Tariya Laana njoorndi Kyushu keeriiɗo, e nder mahngo laana njoorndi feewde Nagasaki, udditiino laawol feewde fuɗnaange gila Tosu haa Saga e Takeo (hannde Takeo-Onsen) e hitaande 1895. E hitaande 1897, laawol ngol yettiima Haiki. E daawal garoowal yaajde, laawol ngol yaajtinaama feewde Ōmura ngol udditaa ko no jolngo keso ñalnde 20 lewru Yarkomaa 1898. Matsubara udditaa e ñalawma gooto ko jolngo hakkunde Haiki e Ōmura. Nde laawol laana njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 12 oktoobar 1909, laawol ummoraade Tosu rewrude e Haiki feewde Nagasaki toɗɗaa ko laawol mawngol Nagasaki. Ñalnde 1 desaambar 1934, laawol goɗngol rokkaama innde laana mawka Nagasaki e laawol ummoraade Haiki, rewrude e Matsubara haa Isahaya inniraa laana Ōmura. E privatisation (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi laamorgo ngoo rokkaama JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2014, ko ina tolnoo e 27 802 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 76 yah-ngartaa e yontere kala. Nokku taariindi Laawol ngenndiwal 34 Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal 7hnj3g7rm62i4d8qbzmyzu8jwu52iey