Wikipedia fjwiki https://fj.wikipedia.org/wiki/Tabana_levu MediaWiki 1.46.0-wmf.26 first-letter Media Special Talk User User talk Wikipedia Wikipedia talk File File talk MediaWiki MediaWiki talk Template Template talk Help Help talk Category Category talk TimedText TimedText talk Module Module talk Event Event talk Na Vunau e Tini 0 1677 38786 34334 2026-05-04T12:44:22Z Vacakoqo 10786 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */ 38786 wikitext text/x-wiki [[File:Decalogue parchment by Jekuthiel Sofer 1768.jpg|right|thumb|250px|]] Sa cavuta ko [[Jiova]] na vunau e tini. Na Lako yani 20:1-17; "Koi au ko Jiova na nomu Kalou, ko koya ka kauti iko mai na vanua ko [[Ijipta]], mai na vale ni veivakabobulataki". :1. "Me kakua vei iko na [[Kalou]] tani, koi au duaduaga" :2. "Mo kakua ni cavaka vei iko e dua na matakau ceuceu; se dua nai vakatakarakara ni ka mai [[lomalagi]] ecake, se dua na ka e tu e vuravura era, se dua na ka e na wasawasa e na yasa i vuravura". :3. "Mo kakua ni cavuta walega na yaca i Jiova na nomu Kalou; ni sega ni vakadonui koya ko Jiova sa cavuta wale na yacana". :4. "Mo nanuma na siga ni vakacecegu, mo vakatabuya. E ono na siga mo daucakacaka kina, ka kitaka kina na nomu cakacaka kecega; ia nai kavitu ni siga sa siga ni vakacecegu i Jiova na nomu Kalou". :5. "Mo vakarokorokotaki rau na tamamu kei na tinamu; me dede kiina na nomu bula e na vanua sa solia vei iko ki Jiova na nomu Kalou." :6. "Mo kakua ni laba" :7. "Mo kakua ni ia na veibutakoci" :8. "Mo kakua ni butako" :9. "Mo kakua ni beitaka vakailasu na kai nomu" :10. "Mo kakua ni kovoca na nona vale na kai nomu; mo kakua ni [[domona]] na watina na kai nomu, se kocova nona [[tamata]], se nona [[vada]], se nona [[pulumakau]], se nona [[asa]], se dua na ka sa nona na kai nomu". [[Category:Na Veiyalayalati Makawa]] sehn1wvdm504u21z52q7usts3c3buzb Toa 0 2275 38787 38277 2026-05-04T12:44:47Z Vacakoqo 10786 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:2|1|0 */ 38787 wikitext text/x-wiki [[File:Female pair.jpg|thumb|260px|Tagane (imawi) kei yalewa (matau)]] Na '''toa''' (''Gallus gallus domesticus'') e dua na vakavaletaki species lalai ni [[toa veikauloa damudamu]] (''Gallus gallus''), taumada ena [[Cevaicake Esia]]. E a susugi taumada ena rauta ni 8,000 yabaki sa oti ka sa dua vei ira na [[manumanu susugi]] vakalevu duadua ka raraba e vuravura. Na toa era maroroi taumada me baleta na nodra [[lewe]] kei [[yaloka]], e dina ga ni ra maroroi talega me vaka na [[gone toko]].<ref>{{Cite web|last=Joshua|date=July 27, 2020|title=Chickens and Roosters...As Pets?|url=https://journal.iaabcfoundation.org/roosters-as-pets/|access-date=December 5, 2024|website=IAABC Foundation Journal}}</ref> [[File:Red Junglefowl.jpg|thumb|200px|[[Toa veikauloa damudamu]] (''Gallus gallus''), na tubudra kila ni toa]] Na '''rooster''' se '''cock''' ena [[Vosa Vakavalagi|Vosa vakavalagi]] e dua na vosa me baleta e dua na vuka tagane qase, kei na dua na tagane gone e rawa ni vakatokai me '''hen''', e dua na luve ni toa e rawa ni vakatokai me luve ni '''chick''', Ena [[Na vosa vaka-Viti|Vosa vaka-Viti]], era kaciva ga na yacadra [[vakatagane]] ena imatau, na gone vuka e rawa ni vakatokai '''luve''' se '''luvena'''. Me vaka ni 2023, na iwiliwili ni toa e vuravura raraba e sivia na 26.5 bilioni, e sivia na 50 bilioni na manumanu vuka era buli ena veiyabaki me laukana. Na veimataqali manumanu vakatabakidua me vaka na [[Toa lewe|toa leve]] kei [[toa vakaluveni]] era sa vakatorocaketaki me baleta na lewe ni manumanu kei na yaloka, vakatautauvata. Na toa e susugi me vakaluveni e rawa ni vakasucuma e sivia na 300 yaloka ena dua na yabaki. Na toa era manumanu ni veimaliwai kei na [[vosataki]] vereverea kei na itovo, ka vakaraitaki ena italanoa vakavanua, lotu, kei na ivola ena vuqa na veivanua. Na nodra bibi vakailavo e vakavuna me ra dua na tiki bibi ni [[veisusu ni manumanu]] e vuravura raraba. == Bioloji raraba == Na toa era [[Manumanu vuka|vuka]] lelevu sara, era dau cakacaka ena siga. E roka damudamu na yagona, e sega ni vulavula na yavana ena levu na mataqali manumanu, e lekaleka tale ga na [[tabana]].<ref name="Smithsonian">{{cite web|title=Chicken|url=https://nationalzoo.si.edu/animals/domestic-chicken|publisher=Smithsonian's National Zoo & Conservation Biology Institute|access-date=February 2, 2024|archive-date=February 2, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240202165324/https://nationalzoo.si.edu/animals/domestic-chicken|url-status=live}}</ref> E rawa ni [[toa veikauloa]] [[Vuka (toso)|vuka]] ni veikau, ia na toa ni vale kei na nodra vuka masela e rui bibi me rawa kina vei ira mera vuka vakayawa mai na dua na vanua lekaleka.<ref>{{cite web|last=Geggel|first=Laura|title=Forget About the Road. Why Are Chickens So Bad at Flying?|url=https://www.livescience.com/57139-why-chickens-cannot-fly.html|website=Live Science|access-date=February 3, 2024|date=December 8, 2016|archive-date=April 4, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240404115622/https://www.livescience.com/57139-why-chickens-cannot-fly.html|url-status=live}}</ref> Na levu kei roka e duidui sara vakalevu ena maliwa ni veimataqali.<ref name="Smithsonian2">{{cite web|title=Chicken|url=https://nationalzoo.si.edu/animals/domestic-chicken|publisher=Smithsonian's National Zoo & Conservation Biology Institute|access-date=February 2, 2024|archive-date=February 2, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240202165324/https://nationalzoo.si.edu/animals/domestic-chicken|url-status=live}}</ref> Luve ni manumanu vou era sucu vou mai na veimataqali ni gauna oqo kei na ivotavota e tautauvata na kena bibi, rauta ni 37 g (1.3 oz). Na veimataqali ni gauna oqo e tubu totolo sara; ena ika 35 ni siga e dua na toa lewe ni Ross 708 ena rawa ni bibi 1.8 kg (4.0 lb) me vaka na kena saqati na 1.05 kg (2.3 lb) ni dua na toa ni ivotavota ni yabaki vata ga.<ref name="Schmidt Persia 2009">{{cite journal|last1=Schmidt|first1=C.J.|last2=Persia|first2=M.E.|last3=Feierstein|first3=E.|last4=Kingham|first4=B.|last5=Saylor|first5=W.W.|title=Comparison of a modern broiler line and a heritage line unselected since the 1950s|journal=Poultry Science|volume=88|issue=12|date=2009|doi=10.3382/ps.2009-00055|doi-access=free|pages=2610–2619|pmid=19903960}}</ref> {{multiple image | width1 = 150 | image1 = Rooster portrait2.jpg | caption1 = Dela kei wattle ni tagane | width2 = 200 | image2 = Hen Comb (cropped).jpg | caption2 = Dela ni yalewa, vakalevu cake }} Na matua toa qase ni ruarua [[vakatagane]] e tiko e dua na vakalewe crest ni manumanu ena ulu e vakatokai na toadela, kei veitiki ni kulidra e tautauri tu ena yasana ruarua ena ruku ni gusudra e vakatokai na wattle; na kovuti kei wattle e dau laurai vakalevu cake vei ira na tagane. Eso na mataqali manumanu e tiko kina e dua na veisau e vakavuna na ikuri ni vuti ni manumanu ena ruku ni mata, e solia na irairai ni dua na drauniulu.<ref name="plosg">{{cite journal|last1=Guo|first1=Ying|last2=Gu|first2=Xiaorong|last3=Sheng|first3=Zheya|last4=Wang|first4=Yanqiang|last5=Luo|first5=Chenglong|last6=Liu|first6=Ranran|last7=Qu|first7=Hao|last8=Shu|first8=Dingming|last9=Wen|first9=Jie|last10=Crooijmans|first10=Richard P. M. A.|last11=Carlborg|first11=Örjan|last12=Zhao|first12=Yiqiang|last13=Hu|first13=Xiaoxiang|last14=Li|first14=Ning|display-authors=5|title=A Complex Structural Variation on Chromosome 27 Leads to the Ectopic Expression of HOXB8 and the Muffs and Beard Phenotype in Chickens|journal=PLOS Genetics|volume=12|issue=6|date=June 2, 2016|pmid=27253709|pmc=4890787|doi=10.1371/journal.pgen.1006071|doi-access=free|article-number=e1006071}}</ref> Na toa era [[kania na ka kecega]]. Ena veikau, era dau qaqia na qele mera vaqara kina na sorenikau, manumanu lalai, kei na manumanu lelevu me vaka na lago, gata lalai, kei na luve ni kalavo. E rawa ni bula e dua na toa me 5–10 yabaki, vakatau ena mataqali. Na toa makawa duadua e kilai e vuravura e bula me 16 yabaki. Na toa era [[Veimaliwai|dauveimaliwai]], era bula ena [[Qelenisipi|qelenivuaka]], ra qai vakasucuma na yaloka qai susugi ira na luvedra ena veimaliwai. Na toa yadua e lewai ira na tani, ka tauyavutaka e dua na ituvatuva ni tokini; na tamata kaukauwa era dau vakaliuca na kena rawati na kakana kei na vanua ni sova. Na toa tagane e dau cici ka vakayagataka na nodra qaqalo ena veivala. Na toa e rawa ni veivakacacani ka vakamatea e dua na manumanu malumalumu se sega ni kenadau, me vaka e dua na [[fokisi]] gone. Era sa nanumi taumada na toa me ra dau vakarautaka na kakana, ia na nodra [[kila]], [[yalokatakata]], kei [[veimaliwai]] e vakatauvatani kei ira na vuka kei [[manumanu susu]] tale eso. Na tagi ni dua na tagane e dua na kaci rogolevu ka so na gauna e kaukauwa, e veiqaravi me ivakatakilakila ni vanua vei ira na tagane tale eso,<ref>{{Cite news|url=https://phys.org/news/2015-07-cock-roosters-crow.html|title=Top cock: Roosters crow in pecking order|website=Phys.org|access-date=January 14, 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180115124738/https://phys.org/news/2015-07-cock-roosters-crow.html|archive-date=January 15, 2018|url-status=live}}</ref> kei kena saumi na veivakacacani vakasauri ena loma ni nodra vanua. Era dau tagi vakadomoilevu na toa yalewa ni oti na nodra vakaluveni ra [[yaloka]] qai kacivi ira na luvena. E duidui na nodra kaci na toa me vakaraitaka ni sa voleka mai e dua na manumanu dauvakacaca mai na cagi se ena qele.<ref>{{Cite news|url=https://phys.org/news/2015-07-cock-roosters-crow.html|title=Top cock: Roosters crow in pecking order|website=Phys.org|access-date=January 14, 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180115124738/https://phys.org/news/2015-07-cock-roosters-crow.html|archive-date=January 15, 2018|url-status=live}}</ref> == Vakaluveni kei bula-veisau == Me tekivutaki na veimaliwai, eso na toa tagane era na danisi ena dua na [[maliwalala]] wavolita se volekata e dua na toa yalewa (e dua na danisi maliwalala), ka dau vakalailaitaka sobu na tabana ka voleka duadua ki na toa yalewa.<ref name="grandin69">{{cite book|title=Animals in Translation|last1=Grandin|first1=Temple|author-link1=Temple Grandin|last2=Johnson|first2=Catherine|year=2005|publisher=[[Scribner's]]|location=New York City|isbn=978-0-7432-4769-6|pages=[https://archive.org/details/animalsintransla00gran/page/69 69–71]|url-access=registration|url=https://archive.org/details/animalsintransla00gran/page/69}}</ref> Na danisi e vakavuna e dua na isau ena toa yalewa kei gauna e sauma kina na nona kaci, na toa e rawa ni vodoka na toa yelewa ka tomana tikoga na veiwatini. Na veiwatini e dau okati kina e dua na veitarataravi ni nona torova na tagane na yalewa ka vakayacora e dua na vakaraitaki ni waltzing. Ke sega ni ciqoma na yalewa, ena cici tani; ke sega, ena tekiduru, qai vodo na tagane, e butuka na yavana ruarua ena dakuna. Ni oti na veimoceri na tagane e cakava e dua na vakaraitaki ni iqaqalo-beca. [[File:Newly-hatched chickens.jpg|left|thumb|Na vou era sucu luvena]] Na veisautaki ni sperm e yaco ena veitaratara ni klokala ena kedrau maliwa na tagane kei yalewa, ena dua na iwalewale e kilai me "kisi ni cloacal". Me vakataki ira ga na manumanu vuka raraba, [[vakatuburi]] e lewa e dua na ivakarau ni neuroendokrini, na Gonadotropin-Release Hormone-I na uto ena [[hipotalamu]]. Ena vanua ki na ivakarau ni vakasucu vakataki koya, na veivakasucumi me vaka na [[estrojini]], [[progesteroni]], [[gonatopini]] ([[Homoni ni lute]] kei [[homoni ni veivakauqeti]]) e tekivuna ka maroroya na veisau ni matua ni veiyacovi. Vakatuburi e lutu sobu ena yabaki ni bula, e nanumi ni baleta na lutu sobu ni GnRH-I-N. Era dau saga na toa yalewa mera vakadavori ena sova e sa tiko kina na yaloka qai so na gauna era dau tosoya na yaloka mai na sova voleka ina nodra. E vakayagataka gona e dua na qelenivuaka e vica ga na vanua e vinakata, me kua ni duidui na nodra sova na vuka yadua. Ena ituvaki ni bula, e levu na vuka era dau davo ga me yacova ni sa oti e dua na embraya; era qai vakasucuma kece na yaloka. Oqo e vakatokai me "lako vakaloloma". E dabe toka na toa yelewa ena sova, e dau vuka se dau vuka ena veitaqomaki ke vakaleqai. E sega ni dau biuta na sova me yacova ni sa vakasucu na yaloka.<ref name="Puff-up-Feathers">{{cite web|title=Why Do Chickens Puff up Their Feathers? I 4 Reasons Explained|date=August 8, 2020|url=https://chickenandchicksinfo.com/why-do-chickens-puff-up-their-feathers/|access-date=June 16, 2021|archive-date=June 18, 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210618091939/https://chickenandchicksinfo.com/why-do-chickens-puff-up-their-feathers/|url-status=live}}</ref> Na yaloka ni toa mai na vanua cecere ni [[Tibeti]] e tiko kina na veisau vakatabakidua ni yago ka vakavuna e dua na iwiliwili cecere ni vakasucu ena vanua e lailai kina na okosijeni. Ni sa biu na yaloka ena dua na veikabula lailai na kasi, na toa embryo mai na veimataqali oqo e vakaraitaka e levu cake sara na [[hemoglobini]] mai na manumanu mai na veimataqali toa tale eso. Na hemoglobini oqo e levu cake na kena veiwekani kei na [[okosijeni]], e rawarawa cake kina na kena vesuki na okosijeni.<ref>{{Cite news|url=https://phys.org/news/2015-07-cock-roosters-crow.html|title=Top cock: Roosters crow in pecking order|website=Phys.org|access-date=January 14, 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180115124738/https://phys.org/news/2015-07-cock-roosters-crow.html|archive-date=January 15, 2018|url-status=live}}</ref> Na toa yaloka vakaluveni e dau sucu ena icavacava ni gauna ni vakasucu, rauta ni 21 siga; na luvenimanumanu e vakayagataka na nona yaloka bati me curu tani mai na kena ibulibuli.<ref name="grandin692">{{cite book|title=Animals in Translation|last1=Grandin|first1=Temple|author-link1=Temple Grandin|last2=Johnson|first2=Catherine|year=2005|publisher=[[Scribner's]]|location=New York City|isbn=978-0-7432-4769-6|pages=[https://archive.org/details/animalsintransla00gran/page/69 69–71]|url-access=registration|url=https://archive.org/details/animalsintransla00gran/page/69}}</ref> Era dau tiko ga na toa yalewa ena sova me rauta ni rua na siga ni oti na nodra sucu na imatai ni gone; ena gauna oqo era kana kina na luvenimanumanu vou ena nodra dau gunuva na [[taga dromodromo]] e loma.<ref>{{Cite news|url=https://phys.org/news/2015-07-cock-roosters-crow.html|title=Top cock: Roosters crow in pecking order|website=Phys.org|access-date=January 14, 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180115124738/https://phys.org/news/2015-07-cock-roosters-crow.html|archive-date=January 15, 2018|url-status=live}}</ref> E dau yadrava na luvena na toa yalewa qai vakasucumi ira mera katakata. E liutaki ira ki na kakana kei na wai ka kacivi ira ki na kakana. Era dau tabaka na luvena muria ena toa yalewa ka qai muri koya tikoga. E tomana tiko ga na nona qaravi rau me yacova ni rau sa vica vata na macawa. == Mate == [[File:Pesse oujheas H9N2 tanfla.JPG|left|thumb|Luvena siga 8 kei [[matetaka ni vuka]]]] Na toa e rawarawa ruarua vei ira na [[parasite]] me vaka [[mite]], kei na [[Mateniuto|mate]] e vakavuna na [[pathojini]] me vaka na [[beketiria]] kei [[virus]]. Na parasite na ''[[Dermanyssus gallinae]]'' e kania na dra, e vakavuna na cudru kei na vakalailaitaki ni buli ni yaloka, ka cakacaka me vaka e dua na vekita ni mate ni beketiria me vaka na [[salmonellosis]] kei [[spirochaetosis]]. Na mate ni manumanu somidi e oka kina na [[matetaka ni vuka]]. == Veitikina == {{reflist}} [[Category:Gallus]] i32ozbd1r5yyy95nfd9qd0onvo12gu3 Veikau 0 6624 38781 38496 2026-05-04T12:27:25Z Vacakoqo 10786 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:1|2|0 */ 38781 wikitext text/x-wiki [[File:Hellyer Gorge, Tasmania.jpg|thumb|Veikau in [[Tasmania]].]] [[File:Swiss National Park 131.JPG|thumb|E dua na veikau ena veiulunivanua e Suwitisiladi]] [[File:Zall Dajti.jpg|thumb|Veikau ena [[Ulunivanua Dajt]], e [[Alabania]]]] Na '''veikau''' e dua na vanua levu e lewena na [[vunikau]]. E drau na ivakamacala dodonu cake ni veikau e vakayagataki e vuravura raraba, ka oka kina na veika me vaka na levu ni vunikau, na kena cecere na vunikau, na kena vakayagataki na qele, na kena tu vakalawa kei na kena cakacaka na veika bula. Veikau e [[kaukauwa]] duadua na [[ivakarau veika bula]] e vuravura, ka ra sa veiwaseyaki tu ena veiyasai vuravura. Na veikau e vakavuna na 75% veika e buli taumada ena [[biosfera]] e vuravura, ka tiko kina e 80% veika bula e vuravura. Na kena rawati taumada e vakadeitaki ni 21.9 na gigatani ni [[kaboni]] ena dua na yabaki me baleta na [[Veikau ni draki matau katakata|veikau ni draki katakata]], 8.1 me baleta na [[Veikau ni draki matau katakata|veikau]] [[Veikau ni draki matau katakata|ni draki matau katakata]], kei na 2.6 me baleta na [[veikau borea]]. Veikau ena veivanua duidui kei na veivanua cecere e bulia na veivanua duidui sara: na veikau borea wavolita na veiulunivanua, veikau ni draki katakata wavolita na Equator, kei na veikau ni draki matau katakata ena latitude e lomadonu. Na vanua cecere e dau tokona na veikau tautauvata kei ira ena latitude cecere, kei na levu ni uca e tara talega na ibulibuli ni veikau. Na vanua veikau e rauta na veimama na [[ekatea]] (1 kei na 1/4 eka), me sivia na lima na mita na kena cere, me sivai 10 na pasede cokocoko ne kena tuvuka. Qo e sega ne okati kina na veikau ena were, ba ni senikau igadigadi kei na loga ni veikau vuata. Na bula vakatamata kei na veikau erau veivakauqeti ena sala vinaka kei na sala ca. Na veikau e vakarautaka na veiqaravi ni ivakarau veika bula vei ira na tamata ka veiqaravi me vanua ni saravanua. E rawa tale ga ni vakaleqa na nodra bula na tamata na veikau. Na veika e cakava na tamata, wili kina na kena tamusuki na iyaubula ni veikau, e rawa ni vakaleqa na veika bula ena veikau. [[Category:Veikau]] [[Category:Vunikau]] oo3ncwraljgr1afi4y3by4acvo4h8xl Parasima 0 8048 38784 37853 2026-05-04T12:43:34Z Vacakoqo 10786 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */ 38784 wikitext text/x-wiki {{Multiple image | perrow = 2 | total_width = 400 | image1 = Lightning3.jpg|165px | image2 = NeTube.jpg|140px | image3 = Plasma-lamp 2.jpg|120px | image4 = Space Shuttle Atlantis in the sky on July 21, 2011, to its final landing.jpg|185px | footer = Cake: Na [[uila]] kei rarama ni [[neon]] e dau vakavuna na parasima. Ena ruku ni imawi: E dua na vuravura ni parasima, e vakaraitaka eso na ka vereverea cake ni parasima, wili kina na kena vakatuburi. Imatau e ra: E dua na sala ni parasima mai na [[Waqavuka Maliwalala]] [[Atalanitisi]] ena gauna e curu tale kina ki maliwalala kei vuravura, me vaka e laurai mai na [[Siteseni ni Maliwa Veimatanitu]].}} Na '''palasima''' e dua vei ira na [[ituvaki ni veika]], qai vakamacalataka taumada na daukemikali [[Irving Langmuir]]<ref name="Itpp1995">{{cite book|last1=Goldston|first1=R.J.|last2=Rutherford|first2=P.H.|date=1995|title=Introduction to Plasma Physics|page=1−2|publisher=Taylor & Francis|isbn=978-0-7503-0183-1|url=https://books.google.com/?id=7kM7yEFUGnAC&printsec=frontcover&dq=chen+%22introduction+to+plasma+physics%22#v=onepage&q&f=false}}</ref> ena 1920 vakacaca.<ref name="Itpd2012a">{{cite book|last1=Morozov|first1=A.I.|date=2012|title=Introduction to Plasma Dynamics|page=17|publisher=CRC Press|isbn=978-1-4398-8132-3|url=https://books.google.com/?id=DB0L6P3TwiYC&printsec=frontcover&dq=Introduction+to+Plasma+Dynamics+morozov#v=onepage&q&f=false}}</ref>E tiko kina e dua [[Kasi|ituvaki vakagasa]] ni [[ioni]] – [[atomi]] ka sa kau tani eso na nodra orbita [[ilektroni]] – kei ilektroni galala. E rawa ni buli na parasima ena kena vakamamacataki se vakamalumalumutaki e dua na kasi tawaveitovaki ki na dua na ka kaukauwa [[iteitei makeneta livaliva]] ki na tikina e dua ituvaki vakagasa ioni veika e yaco me vakalevutaki tikoga [[Veisaqasaqa kei veivakayarayarataki ni livaliva|vakayagataki ni livaliva]]. Na kena isau na ioni kei na ilektroni e yaco me vakauqeti mai na balavu-yasana Iteitei makeneta livaliva, cakava na parasima dinamika vakalevu cake ki na vanua oqo mai na dua na [[kasi tawaveitovaki]].<ref name="Itpd2012b">{{cite book|last1=Morozov|first1=A.I.|date=2012|title=Introduction to Plasma Dynamics|page=30|publisher=CRC Press|isbn=978-1-4398-8132-3}}</ref> Na palasima kei na kasi ionizado e tiko na kena iyau ka vakaraitaka na itovo e sega ni vakataki ira na veimatanitu tale eso, kei na veisau ena kedrau maliwa e vakalevu me dua na ka ni yaca vakatokayacataki<ref name="Itpp1995" /> kei vakatau ki vakadewa.<ref name="Itpd2012">{{cite book|last1=Morozov|first1=A.I.|date=2012|title=Introduction to Plasma Dynamics|page=4−5|publisher=CRC Press|isbn=978-1-4398-8132-3}}</ref> Ena yavutaki ena [[Katakata (vakayago iwiliwili)|katakata]] kei na [[levu iyau]] ni veikabula e tiko kina e dua na parasima, vakatikina [[Aionizasi|ionizado]] se e rawa ni buli na veimataqali parasima e ionizado taucoko. Na [[Neon ivakatakilakila|neon]] [[Neon ivakatakilakila|ivakatakilakila]] kei [[uila]] era ivakaraitaki ni [[veitiki]] ionizado parasima.<ref>{{Cite web|title=How Lightning Works|publisher=HowStuffWorks|url=http://science.howstuffworks.com/nature/natural-disasters/lightning2.htm|url-status=live|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140407080201/http://science.howstuffworks.com/nature/natural-disasters/lightning2.htm|archivedate=7 April 2014|df=dmy-all|date=April 2000}}</ref> Na [[ionosfera]] ni [[Vuravura (veivuravura)|Vuravura]] e dua na parasima kei [[makenetasfera]] e tiko kina na parasima ena wavoliti Vuravura ni maliwa ni veikabula. Na loma ni Matanisiga e dua na ivakaraitaki ni taucoko ionizado parasima,<ref name="Phillips1995">{{Cite book|last=Phillips|first=K. J. H.|date=1995|title=Guide to the Sun|page=295|publisher=[[Cambridge University Press]]|url=https://books.google.com/?id=idwBChjVP0gC&printsec=frontcover&dq=Guide+to+the+Sun+phillips#v=onepage&q&f=false|isbn=978-0-521-39788-9|url-status=live|archiveurl=https://web.archive.org/web/20180115215631/https://books.google.com/books?id=idwBChjVP0gC&printsec=frontcover&dq=Guide+to+the+Sun+phillips&hl=en&sa=X&ved=0ahUKEwiBj4Gbj5bXAhXrrVQKHfnAAKUQ6AEIKDAA#v=onepage&q&f=false|archivedate=15 January 2018|df=dmy-all}}</ref> vata kei na matanisiga korona kei<ref name="Aschwanden2004">{{cite book|last=Aschwanden|first=M. J.|year=2004|title=Physics of the Solar Corona. An Introduction|publisher=Praxis Publishing|isbn=978-3-540-22321-4}}</ref> kalokalo.<ref name="Piel2010">{{Cite book|last=Piel|first=A.|date=2010|title=Plasma Physics: An Introduction to Laboratory, Space, and Fusion Plasmas|pages=4–5|publisher=[[Springer Nature|Springer]]|url=https://books.google.com/?id=9cA0DwAAQBAJ&pg=PR8#v=onepage&q&f=false|isbn=978-3-642-10491-6|url-status=live|archiveurl=https://web.archive.org/web/20160105142523/https://books.google.com/books?hl=en#v=onepage&q&f=false|archivedate=5 January 2016|df=dmy-all}}</ref> Na isau vinaka ena ioni e rawati ena kena kau laivi na ilektroni e wavolita na nuclei ni atomi, na vanua e semati kina na iwiliwili taucoko ni ilektroni e kau tani ki na kena vakalevutaki na katakata se na kena levu ni vanua ni so tale na ionizado veika. Oqo talega e rawa ni salavata kei veibiu ni [[Ivau kovaleni|veiwekani molikuli]],<ref name="Sturrock">{{cite book|title=Plasma Physics: An Introduction to the Theory of Astrophysical, Geophysical & Laboratory Plasmas|last=Sturrock|first=Peter A.|date=1994|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-44810-9}}</ref> e dina ga ni iwalewale oqo e duidui sara mai na iwalewale ni kemikali ni veimaliwai ni ioni ena wai se na itovo ni ioni wasei ena [[kakumea]]. Na isau ni parasima ki na vanua ni iteitei makeneta livaliva e vakayagataki ena vuqa na iyaya ni tekinolaji ni gauna oqo, me vaka na [[retioyaloyalo]] parasima se parasima grabadura .<ref name="Itptma2013">{{cite book|last1=Chu|first1=P.K.|last2=Lu|first2=XinPel|date=2013|title=Low Temperature Plasma Technology: Methods and Applications|publisher=CRC Press|isbn=978-1-4665-0990-0}}</ref> Na parasima e rairai levu duadua na veika e tu ena lomalagi kei [[Vuravura taucoko|vuravura]],<ref name="Itptma2013a">{{cite book|last1=Chu|first1=P.K.|last2=Lu|first2=XinPel|date=2013|title=Low Temperature Plasma Technology: Methods and Applications|page=3|publisher=CRC Press|isbn=978-1-4665-0990-0}}</ref> e dina ga ni [[vakasama]] oqo e sa vakatovotovotaki tiko ena gauna oqo ka yavutaki ena kena tiko kei na sega ni kilai na iyau ni [[veika butobuto]]. Na parasima e dau veiwekani vakalevu kei vata kalokalo, ka vakarabailevutaki ki veimama ni veisoqosoqo lailai ka rawa ni [[Maliwa taudaku|veivanua ena maliwa ni veikalokalo]].<ref name="BoPA2015">{{cite book|last1=Chiuderi|first1=C.|last2=Velli|first2=M.|date=2015|title=Basics of Plasma Astrophysics|page=17|publisher=[[Springer Nature|Springer]]|isbn=978-88-470-5280-2}}</ref> == Veitikina == [[Category:Kasi]] [[Category:Dautauri vakalivaliva]] 9s01eb563qao90uaoy4jk3phdmpxqcj Galileo Galilei 0 8131 38785 38552 2026-05-04T12:44:00Z Vacakoqo 10786 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:2|1|0 */ 38785 wikitext text/x-wiki [[File:Justus Sustermans - Portrait of Galileo Galilei, 1636.jpg|upright|thumb|Galileo Galilei]] [[File:Galileo facing the Roman Inquisition.jpg|thumb|E sotava o Galileo na [[Mataveilewai Levu e Roma]].]] '''Galileo di Vincenzo Bonaiuti de' Galilei''' (15 Feperueri 1564 – Janueri 8, 1642), e dau vakatokai me '''Galileo Galilei''', e dua na [[dauvakadidike|saenitisi]], [[dauvakayago]], [[daufika]] kei [[idinia]], a dua na ivakaraitaki bibi ena veika ni [[vakadidike]] cowiri. A sucu ena siti o [[Pisa]], ena gauna oya e tiki ni [[Duki o Folorenisi]]. Na kena gugumatua e oka kina na kena vakatorocaketaki na [[telesikopu]] kei vakadidike maliwalala [[tukuni na qele]], vaka talega kina na kaukauwa ni vanua nei [[Copernicus]]. E vakadinadinataka o Galileo vakatovotovo ni veika e vakila ni bibi a sega ni toso vata na kena totolo, ia e totolo, ka ni na tiko ga ena kena gauna na se balavu sara ka sega ni tarai koya na sosa kaukauwa. A tabaka talega o koya na ivakavuvuli ni inertia me vakamatatataka na iyaya e sega ni vakila na revurevu ni tautuba kaukauwa ena veisautaki mai na kena ituvaki taumada ni vakanomodi se toso tikoga. E vakatokai na Galileo me "tama ni maliwalala ena gauna oqo." Na nona tokona o Galileo na [[vakasama]] ni matanisiga kei vakasama ni matanisiga Copernicus nei veiletitaki ena nona bula, ni levu era sa volayaca ki na ivakaraitaki ni vakasama ni vuravura me vaka na [[ivakarau ni Tychonic]]. E sotava na veitusaqati mai vei ira na dauraikalokalo, era vakatitiqataka na heliocentro baleta ni sega ni dua na paralasi ni kalokalo e laurai. Na ka oqo e a vakadikeva na [[Mataveilewai Levu e Roma]] ena 1615, ka vakadeitaka ni heliocentrism e "lialia ka sega ni vakaibalebale ena [[filosofi]], ka vakailasu vakamatanitu baleta ni veisaqasaqa sara ga ena vuqa na vanua kei na vakasama ni Ivola Tabu". E qai valataka e muri o Galileo na nona rai ena ''Veivosaki me Baleta na Rua Ituvatuva Levu ni Vuravura'' (1632), ka vaka me ravuti [[Popi Urban VIII]] ka vakaduiduitaki koya kina kei ira na Jesuit, erau a tokoni Galileo ruarua me yacova mai na gauna oqo. A vakatovolei koya na Mataveilewai Levu, ka kunei ni "vakatitiqataka vakalevu na veivakacalai", ka vakasaurarataki me veivutuni. E vakayagataka na vo ni nona bula ena vesu e vale. Ni vesu tu e vale, e vola ''[[Rua Vou Vakasaenisi]]'', ena kena vakalekalekataki na cakacaka a cakava ena rauta ni vasagavulu na yabaki yani ki liu me baleta na rua na saenisi sa vakatokai tiko oqo me kinematics kei na kaukauwa ni iyaya.<ref name="JoCarney">{{cite book|last=Carney|first=J. E.|date=2000|title=Renaissance and Reformation, 1500–1620: a|publisher=Greenwood Publishing|isbn=978-0-313-30574-0}}</ref> == Cakacaka me vaka e dua na saenitisi == Dina ni a vakasamataka vakabibi o Galileo na matabete ni se cauravou, ia ena nona vakauqeti koya o tamana a mani volayaca ena 1580 ena [[Univesiti mai Pisa|Univesiti]] [[Univesiti mai Pisa|mai Pisa]] me baleta e dua na diqiri vakavuniwai. Ena 1581, ni vulica tiko na veiqaravi vakavuniwai, e raica e dua na [[Cina (iyaya ni vale)|cina]] e veisau, e veisau na cagi me veisau ena veitiki lelevu kei na lalai. Vei koya, e vaka, ni vakatauvatani kei na nona vuvuce na yalona, ​​ni tautauvata na gauna e taura na chandelier me veisautaka lesu tale ki liu, veitalia na kena yawa e veisautaka tiko. Ni lesu mai vale, e vakaduria e rua na pendulu e tautauvata na kena balavu ka vakasuka e dua ena dua na taviraka levu kei na dua tale ena dua na taviraka lailai ka kunea ni rau maroroya vata na gauna. E sega ni yacova na cakacaka ni [[Christiaan Huygens]], voleka ni dua na drau na yabaki e muri, ni a vakayagataki na ituvaki tautochrone ni dua na pendulu veisautaki me buli kina e dua na gauna dodonu.<ref name="Asimov">Asimov, Isaac (1964). ''Asimov's Biographical Encyclopedia of Science and Technology''. {{ISBN|978-0-385-17771-9}}</ref>Me yacova mai na gauna oqo, e sa nakita me kua ni vulica na [[fika]] o Galileo, me vaka ni levu cake na dauvakayago e dua na vuniwai mai na dua na [[daufika]]. Ia, ni oti na nona tiko vakacalaka ena dua na ivunau ena [[jiometri]], e vosa vei tamana sega ni via vulica me laiva me vulica qai fika na [[filosofi ni veikabula]] me isosomi ni wainimate.<ref name="Asimov" /> E bulia e dua na misini ni [[ivakatakarakara katakata]], e iliuliu ni na [[ivakarau ni katakata]], ka, ena 1586, tabaka e dua na ivola lailai me baleta na kena droinitaki e dua na [[tudei ni wai]] veiraurau e a bulia (ka a kauti koya taumada ki na nodra vakasama na vuravura vuku). Galileo vuli talega ''disegno'', e dua na vosa e okati kina na droini totoka, ka, ena 1588, rawata na itutu ni qasenivuli ena Accademia delle Arti del Disegno ena Folorenisi, [[veivakavulici]] ni rai kei chiaroscuro. Ni vakauqeti ena itovo vakavanua ni droini ni koro kei na cakacaka ni Veivakalesuimai Daudroini, Galileo rawata e dua na vakasama vakasakiti. Ni se qasenivuli gone ena Koronivuli, a tekivuna e dua na veitokani ni bula taucoko kei na ni vaka-Folorenisi daudroini [[Cigoli]], ka okati kina na veika e raica o Galileo ena vula ena dua na nona droini.<ref name="panofsky">{{Cite journal|doi=10.1086/348450|last=Panofsky|first=Erwin|author-link=Erwin Panofsky|title=Galileo as a Critic of the Arts: Aesthetic Attitude and Scientific Thought|journal=Isis|volume=47|issue=1|pages=3–15|date=1956|jstor=227542}}</ref> Ena 1589, a lesi me jeameni ni fika e Pisa. Ena 1591, a mate o tamana, mani nuitaki vua me qarava na tacina lailai [[Michelagnolo]]. Ena 1592, a toki ki na [[Univesiti mai Padua]] ka vakavulica kina na jiometri, [[mekeniki]], kei na vakadidike ni [[maliwalala]] me yacova na 1610. Ena gauna oqo, a kunea kina o Galileo na veika bibi ena rua na savasava fundamental [[Yaga vakalevu vakadidike|yaga vakalevu]] [[Yaga vakalevu vakadidike|vakadidike]] (me kena ivakaraitaki, na [[kinematika]] ni toso kei na [[vakadidike ni kalokalo]]) vakakina na kena vakayagataki [[vakadidike vakayagataki]](me kena ivakaraitaki, kaukauwa ni iyaya kei na painia ni telesikopu). Na veika e taleitaka vakalevu e oka kina na vulici ni vakadidike ni kalokalo, ena gauna oya e dua na vuli e semati ina vulici ni fika ni kalokalo.<ref>{{cite web|last=Rutkin|first=H. D.|url=http://www.stanford.edu/dept/HPST/colloquia0405.html|title=Galileo, Astrology, and the Scientific Revolution: Another Look|publisher=Program in History & Philosophy of Science & Technology, Stanford University|accessdate=2007-04-15|archive-date=2012-10-28|archive-url=https://web.archive.org/web/20121028102003/http://www.stanford.edu/dept/HPST/colloquia0405.html|url-status=dead}}</ref> == Mate == Galileo tomana tikoga na nona ciqomi ira na dausiko vanua me yacova na 1642, ni oti na nona tauvimate ena katakata kei na vuvuce ni yalona, ​​a mate ena ika 8 Janueri 1642, yabaki 77.<ref name="JoCarney2">{{cite book|last=Carney|first=J. E.|date=2000|title=Renaissance and Reformation, 1500–1620: a|publisher=Greenwood Publishing|isbn=978-0-313-30574-0}}</ref><ref>{{Catholic Encyclopedia|title=Galileo Galilei|url=http://www.newadvent.org/cathen/06342b.htm|prescript=|date=1909|no-icon=1|first=J.|last=Gerard}}</ref> E vinakata na Turaga Levu ni Tuscany, o Ferdinando II, me buluti koya ena yago levu ni [[Basilica ni Santa Croce|Basilica]] [[Basilica ni Santa Croce|ni Santa Croce]], ena yasa ni ibulubulu nei tamana kei ira na nona qase tale e so, me tara tale ga e dua na ibulubulu mapolo me vakarokorokotaki kina. [[File:Dito_della_mano_destra_di_galileo,_in_teca_del_1737.JPG|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Dito_della_mano_destra_di_galileo,_in_teca_del_1737.JPG|thumb|Na iqaqalo ni liga imatau nei Galileo]] Sa biu laivi nai tuvatuva oqo, ia, oti Popi Urban VIII kei na luvena tagane, Cardinal Francesco Barberini, veivakacacani, baleta ni sa vakalewai Galileo na Lotu Katolika ena nona "vakatitiqataka vakalevu na veivakacalai".<ref>[http://webarchive.loc.gov/all/20100805135633/http://brunelleschi.imss.fi.it/museum/esim.asp?c=100359 Monumental tomb of Galileo]. [[Institute and Museum of the History of Science]], Florence, Italy. Retrieved 15 February 2010.</ref> Ia a bulu ga ena dua na rumu lailai volekata na valenilotu ni novice ena icavacava ni dua na sala mai na ceva ni valenilotu ki na valenilotu. A bulu tale ena yago levu ni basilica ena 1737 ni oti na kena vakaduri e kea e dua na ivakananumi me vakarokorokotaki kina; ena gauna ni toso oqo, e tolu na iqaqalo kei na dua na bati era kau tani mai na nona ivovo.<ref>[http://catalogue.museogalileo.it/section/GalileanIconographyRelics.html Section of Room VII Galilean iconography and relics], Museo Galileo. Accessed on line 27 May 2011.</ref> E dua vei ira na iqaqalo oqo, na iqaqalo e lomadonu mai na liga imatau i Galileo, e vakaraitaki tiko ena gauna oqo ena Museo Galileo e [[Folorenisi]], Itali.<ref>[http://catalogue.museogalileo.it/object/MiddleFingerGalileosRightHand.html Middle finger of Galileo's right hand], Museo Galileo. Accessed on line 27 May 2011.</ref> == Ivotavota == === Lotu e muri veivakatarogi tale === Na guilecavi vakalevu na ka e baleti Galileo ni sa mate o Galileo, sa qai yali na veileti. A bokoci na vakatabui ni Mataveilewai Levu me tabaki tale na ivola i Galileo ena 1718 ni soli na veivakadonui me tabaki e dua na ilavelave ni nona ivola (sega ni wili kina na ''Dialogue'' e cudruvi) e Folorenisi.Ena 1741, [[Popi Benedict XIV]] vakadonuya me tabaki e dua na ilavelave ni ivola taucoko vakasaenisi i Galileo ka okati kina e dua na vakadewa malumu ni ''Dialogue''. Ena 1758, na vakatabui raraba ni cakacaka e tokona na vakasama ni matanisiga e kau tani mai na Index ni ivola vakatabui, dina ga ni vakatabui vakatabakidua na vakadewa sega ni vakatabui ni ''Dialogue'' kei Copernicus nei ''De Revolutionibus'' sa vo tikoga. Na ivakatakilakila kece ni veitusaqati vakamatanitu mai na lotu ki na vakasama ni matanisiga e yali ena 1835 ni sa qai mai biu laivi na cakacaka oqo mai na Index. [[File:Galileo Galilei01.jpg|thumb|Matakau ena taudaku ni [[Uffizi]], [[Folorenisi]]]] E vakabulabulataki tale na taleitaki ni ka e baleti Galileo ena itekitekivu ni ika 19 senitiuri, nira vakayagataka na dauvakacaca ni lotu Tawase (kei na so tale na ka e yaco me vaka na Mataveilewai Levu ni Sipeni keiitalanoa lasu ni raraba vuravura) to me ravuta na [[Katolika vaka-Roma]]. Sa tubu ka lailai sobu na taleitaki kina me tekivu mai na gauna oya. Ena 1939, [[Popi Pius XII]], ena imatai ni nona vosa vei ira na [[Koronivuli Saenisi ni Pontifika]], ena loma ni vica na vula ni nona digitaki ki na papacy, vakamacalataki Galileo me vaka ni dua vei ira na "toa audacious duadua ni vakadidike... sega ni rerevaka na veivakatarabetaki kei na ririko ena sala, se rerevaka na veivakananumi ni veibulu".<ref>Discourse of His Holiness Pope Pius XII given on 3 December 1939 at the Solemn Audience granted to the Plenary Session of the Academy, Discourses of the Popes from Pius XI to John Paul II to the [[Pontifical Academy of Sciences|Pontifical Academy of the Sciences]] 1939–1986, Vatican City, p. 34</ref> Na nona daunivakasala voleka ni 40 yabaki, o Parofesa Robert Leiber, a [[vola]]: "A qarauna sara o Pius XII me kakua ni sogota e dua na katuba (ki na saenitisi) ni bera na gauna. E a kaukauwa ena tikina oqo ka veivutunitaka oqori ena kisi nei Galileo."<ref>Robert Leiber, Pius XII Stimmen der Zeit, November 1958 in Pius XII. Sagt, Frankfurt 1959, p. 411</ref> Ena 15 Feperueri 1990, ena dua na vosa e cavuti ena [[Sapienza Univesiti mai Roma|Sapienza]] [[Sapienza Univesiti mai Roma|Univesiti mai Roma]], Kadinala Ratzinger (muri [[Popi Benedict XVI]]) cavuta eso na rai ena gauna oqo me baleta na ka nei Galileo me vaka na kena buli na ka e vakatoka me "dua na kisi ni ivakatakilakila ka vakatara vei keda me da raica na titobu ni vakatitiqa vakataki koya ni gauna oqo, ni saenitisi kei na tekinolaji e lako nikua". E so na rai e cavuta o koya na nona ni dauvakasama [[Paul Feyerabend]], o koya e cavuta me vaka e kaya: "Na Lotu ena gauna nei Galileo e maroroya vakalevu cake sara na vakasama mai na kena a cakava o Galileo vakataki koya, ka a vakasamataka talega na itovo kei na bula raraba ni veivakavulici nei Galileo. Na nona lewa me baleti Galileo e vakasamataki ka dodonu kei na kena vakavoutaki na lewa oqo e rawa ni vakadonui vakapolitiki ga ena vanua." Na Kadinala e sega ni vakaraitaka vakamatata se duavata se sega ni duavata kei na veika e tukuna o Feyerabend. Ia, e kaya: "Ena lialia me tara e dua na veivosoti vakatotolo ena yavu ni rai vakaoqo." Ena 31 Okotova 1992, [[Popi John Paul II]] vakaraitaka na nona rarawataka na sala e qaravi kina na kisi kei Galileo, qai vakaraitaka e dua na itukutuku me vakadonuya kina na cala e cakava na mataveilewai ni Lotu Katolika e lewa na itutu vakasaenisi ni Galileo Galilei, me vaka e dua na vakadidike e vakayacora na [[Matabose Popi me baleta na Itovo|Matabose]] [[Matabose Popi me baleta na Itovo|Popi me baleta na Itovo]].<ref>{{cite journal|journal=[[New Scientist]]|url=https://www.newscientist.com/article/mg13618460.600-vatican-admits-galileo-was-right-.html|title=Vatican admits Galileo was right|date=1992-11-07|accessdate=2007-08-09|issue=1846}}.</ref><ref>{{Cite news|publisher=BBC News|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/7188860.stm|title=Papal visit scuppered by scholars|date=2008-01-15|accessdate=2008-01-16}}</ref> Ena Maji 2008, na ulu ni Matabose Popi ni Vakadidike, [[Nicola Cabibbo]], kacivaka e dua na ituvatuva me dokai kina o Galileo ena kena vakaduri e dua na kena ivakatakarakara ena loma ni bai ni Vatikani. Ena Tiseba ni yabaki vata ga oya, ena gauna ni soqo me vakananumi kina na ika 400 ni yabaki ni nona raica taumada o Galileo na telesikopu, Popi Benedict XVI vakacaucautaka na nona cau ena vakadidike ni veika vakalomalagi.<ref>{{Cite news|publisher=BBC News|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/7794668.stm|title=Pope praises Galileo's astronomy|date=2008-12-21|accessdate=2008-12-22}}</ref> Ni oti e dua na vula, ia, na ulu ni Matabose Popi me baleta na Itovo, Gianfranco Ravasi, e vakaraitaka ni sa vakadaroi na ituvatuva me vakaduri e dua na ivakatakarakara kei Galileo ena lomanibai ni Vatikani. == Veitikina == [[Category:Itali]] [[Category:Dauraikalokalo]] 5vlhij47000uekaeow4jwrz5p79adfu Jupita 0 9787 38783 37283 2026-05-04T12:43:13Z Vacakoqo 10786 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:2|0|0 */ 38783 wikitext text/x-wiki [[File:Hubble captures crisp new image of Jupiter and Europa (50354436493).jpg|thumb|200px|right|Jupiter]] Na '''Jupita''' (ivakatakarakara: ♃) na ikalima ni [[veivuravura]] mai [[Matanisiga]] ka levu duadua ena [[Ivakarau Solar]]. E dua na [[kasi]] levu ka sivia na 2.5 na gauna na kena levu mai na veivuravura kece tale eso ena Ivakarau Solar cokovata ka lailai sobu mai na dua na udolu na levu ni Matanisiga. Na kena rabailevu e tini ka dua na kena rabailevu mai na [[Vuravura (veivuravura)|Vuravura]] kei dua na ikatini ni Matanisiga. E wavokita na Matanisiga o Jupita ena dua na yawa ni 5.20 AU (778.5 Gm), kei na dua na gauna ni wavokita e 11.86 yabaki. E ikatolu ni ka vakayago [[rarama]] duadua ena lomalagi ni bogi e Vuravura, ni oti na [[Vula (setilaiti)|Vula]] kei [[Venusi]], ka sa laurai mai na gauna ni bera na itukutuku makawa. Na yacana e vu mai na yaca i [[Jupiter (mythology)|Jupiter]], na kalou levu ni lotu makawa vaka-Roma. [[Category:Ivakarau Solar]] a4zu21wy7wzu1ftm8rii8wx4o3fxs5a User:Vacakoqo 2 10839 38782 38770 2026-05-04T12:41:33Z Vacakoqo 10786 /* Delayed */ 38782 wikitext text/x-wiki {{#babel:fj|en|jv-3|hif-1|hi-1}} Bula vinaka na tamata tale eso, kidavaki ki na noqu akaude! <u>Koi au ko Vacakoqo</u>. Au edita vakalevu ena Wikidata, na vaka-Viti Wikipedia, kei na vaka-Valagi Wikipedia. Na imatai ni yacaqu o Vaca (se Vaka) kei na yacaqu e loma o Koqo. Au kai [[Viti]]. ==Current projects== === Ongoing === ==== Delayed ==== * Make articles about all Antiguan constituencies === Completed === * <s>Create essential modules and templates for articles</s> * <s>Add <nowiki>{{Italic title}}</nowiki> to video game articles</s> ==Veisemati e tautuba== *[https://meta.wikimedia.org/wiki/User:Vacakoqo Vakavalagi ni draunipepa oqo] (metawiki) 3i2bbw54wu4cukyasa33b0bghmssnhy 38790 38782 2026-05-04T13:43:11Z Vacakoqo 10786 38790 wikitext text/x-wiki {{#babel:fj|en|jv-3|hif-1|hi-1}} {| align=right id=toc style="float: right; clear: right; margin-left: 20px; margin-top: 10px; border: 0px solid #aaaaaa; -moz-border-radius-topleft: 8px; -moz-border-radius-topright: 8px; -moz-border-radius-bottomleft: 10px; -moz-border-radius-bottomright: 8px; padding: 0; background: #f9f9f9;" <tr><td><div class="center">'''‎'''</div></td></tr> <tr><td>{{Bigbrother}}</td></tr> |} Bula vinaka na tamata tale eso, kidavaki ki na noqu akaude! <u>Koi au ko Vacakoqo</u>. Au edita vakalevu ena Wikidata, na vaka-Viti Wikipedia, kei na vaka-Valagi Wikipedia. Na imatai ni yacaqu o Vaca (se Vaka) kei na yacaqu e loma o Koqo. Au kai [[Viti]]. ==Current projects== === Ongoing === ==== Delayed ==== * Make articles about all Antiguan constituencies === Completed === * <s>Create essential modules and templates for articles</s> * <s>Add <nowiki>{{Italic title}}</nowiki> to video game articles</s> ==Veisemati e tautuba== *[https://meta.wikimedia.org/wiki/User:Vacakoqo Vakavalagi ni draunipepa oqo] (metawiki) 3exipwl0l2baqoqcswh6ucuy558en6f Barbuda 0 10857 38779 2026-05-04T12:01:08Z Vacakoqo 10786 Created page with "{| border=1 align=right cellpadding=4 cellspacing=0 width=300 style="margin: 0 0 1em 1em; background: #f9f9f9; border: 1px #aaaaaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%;" |+<big><big>'''Barbuda'''</big></big> |- | style="background:#efefef;" align="center" colspan=2 | {| border="0" cellpadding="2" cellspacing="0" |- | align="center" width="140px" | [[File:Flag of Barbuda.svg|125px]] | align="center" width="140px" | File:Coat of arms of Antigua and Barbuda.sv..." 38779 wikitext text/x-wiki {| border=1 align=right cellpadding=4 cellspacing=0 width=300 style="margin: 0 0 1em 1em; background: #f9f9f9; border: 1px #aaaaaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%;" |+<big><big>'''Barbuda'''</big></big> |- | style="background:#efefef;" align="center" colspan=2 | {| border="0" cellpadding="2" cellspacing="0" |- | align="center" width="140px" | [[File:Flag of Barbuda.svg|125px]] | align="center" width="140px" | [[File:Coat of arms of Antigua and Barbuda.svg|120px]] |- | align="center" width="140px" | | align="center" width="140px" | |} |- | align="center" colspan=2 | <small>''[[National motto]]: Each endeavouring, all achieving''</small> |- | align=center colspan=2 | [[File:Barbuda_in_its_region_(zoomed).svg|300px]] |} '''Barbuda''' e dua na [[yanuyanu]] kei na vakararavi e tiko ena tokalau ni Caribbean bulia tiki ni twin-yanuyanu matanitu o [[Anitigua kei Barbuda]] me vaka e dua na isoqosoqo tu vakataki koya. E tiko o Barbuda rauta ni 30 na maile (48 km) ena vualiku kei [[Anitigua]]. Na itikotiko duadua ga ena yanuyanu o [[Codrington]] kei na kena veivanua wavolita. Barbuda e dua na yanuyanu flat kei na iwase ni tokalau e lewa na Codrington Lagoon, kei na iwase ni tokalau e lewa na vanua cecere ni Barbuda Highlands, kei na tobu masima kei na scrubland e tete yani ena yanuyanu taucoko. Na draki e vakatokai me draki katakata ni wasawasa. Ena kena iwiliwili e 1,634 (me vaka na 2011), kei na dua na vanua e 62 na maile vakarivirivi, o Barbuda e dua vei ira na yanuyanu lailai duadua ena Caribbean. Barbuda e tiko kina e dua na iwiliwili ni lewenivanua e lailai sara mai na Antigua. Ena Sepiteba 2017, e vakacacana e sivia na 90 na pasede na vale e Barbuda na [[Cagilaba o Irma]], na Category 5, ra qai tokitaki kece na lewenivanua i Anitigua. Ena Feperueri 2019, e levu na lewenivanua era sa lesu tale ina yanuyanu. Sa levu cake na iwiliwili ni tamata e Barbuda ena gauna oqo mai na kena e liu ni bera na cagilaba. Na bula vakailavo ni Barbuda e yavutaki vakalevu ena saravanua kei na matanitu, kei na matanitu levu kei na matanitu ni vanua e vakacakacakataki vakalevu duadua ena yanuyanu. Na qoli e vakavuna na levu ni veika e vakau yani ki vanua tani, ka levu sara na kena qolivi na lobster ena yanuyanu oqo. [[Category:Anitigua kei Barbuda]] [[Category:Yanuyanu]] g6dwoschmlsqqhx9rixksg88fk8jk5i 38780 38779 2026-05-04T12:01:54Z Vacakoqo 10786 38780 wikitext text/x-wiki {| border=1 align=right cellpadding=4 cellspacing=0 width=300 style="margin: 0 0 1em 1em; background: #f9f9f9; border: 1px #aaaaaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%;" |+<big><big>'''Barbuda'''</big></big> |- | style="background:#efefef;" align="center" colspan=2 | {| border="0" cellpadding="2" cellspacing="0" |- | align="center" width="140px" | [[File:Flag of Barbuda.svg|125px]] | align="center" width="140px" | [[File:Coat of arms of Antigua and Barbuda.svg|120px]] |- | align="center" width="140px" | | align="center" width="140px" | |} |- | align="center" colspan=2 | <small>''[[National motto]]: Each endeavouring, all achieving''</small> |- | align=center colspan=2 | [[File:Barbuda_in_its_region_(zoomed).svg|300px]] |} '''Barbuda''' e dua na [[yanuyanu]] kei na vakararavi e tiko ena tokalau ni Caribbean bulia tiki ni twin-yanuyanu matanitu o [[Anitigua kei Barbuda]] me vaka e dua na isoqosoqo tu vakataki koya. E tiko o Barbuda rauta ni 30 na maile (48 km) ena vualiku kei [[Anitigua]]. Na itikotiko duadua ga ena yanuyanu o [[Codrington]] kei na kena veivanua wavolita. Barbuda e dua na yanuyanu flat kei na iwase ni tokalau e lewa na Codrington Lagoon, kei na iwase ni tokalau e lewa na vanua cecere ni Barbuda Highlands, kei na tobu masima kei na scrubland e tete yani ena yanuyanu taucoko. Na draki e vakatokai me draki katakata ni wasawasa. Ena kena iwiliwili e 1,634 (me vaka na 2011), kei na dua na vanua e 62 na maile vakarivirivi, o Barbuda e dua vei ira na yanuyanu lailai duadua ena Caribbean. Barbuda e tiko kina e dua na iwiliwili ni lewenivanua e lailai sara mai na Anitigua. Ena Sepiteba 2017, e vakacacana e sivia na 90 na pasede na vale e Barbuda na [[Cagilaba o Irma]], na Category 5, ra qai tokitaki kece na lewenivanua i Anitigua. Ena Feperueri 2019, e levu na lewenivanua era sa lesu tale ina yanuyanu. Sa levu cake na iwiliwili ni tamata e Barbuda ena gauna oqo mai na kena e liu ni bera na cagilaba. Na bula vakailavo ni Barbuda e yavutaki vakalevu ena saravanua kei na matanitu, kei na matanitu levu kei na matanitu ni vanua e vakacakacakataki vakalevu duadua ena yanuyanu. Na qoli e vakavuna na levu ni veika e vakau yani ki vanua tani, ka levu sara na kena qolivi na lobster ena yanuyanu oqo. [[Category:Anitigua kei Barbuda]] [[Category:Yanuyanu]] nax0e2psg081bmgbsyzro5ehnl16u0d 38788 38780 2026-05-04T13:10:14Z Vacakoqo 10786 Fix 38788 wikitext text/x-wiki {| border=1 align=right cellpadding=4 cellspacing=0 width=300 style="margin: 0 0 1em 1em; background: #f9f9f9; border: 1px #aaaaaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%;" |+<big><big>'''Barbuda'''</big></big> |- | style="background:#efefef;" align="center" colspan=2 | {| border="0" cellpadding="2" cellspacing="0" |- | align="center" width="140px" | [[File:Flag of Barbuda.svg|125px]] | align="center" width="140px" | [[File:Coat of arms of Antigua and Barbuda.svg|120px]] |- | align="center" width="140px" | | align="center" width="140px" | |} |- | align="center" colspan=2 | <small>''[[Motto]]: Each endeavouring, all achieving''</small> |- | align=center colspan=2 | [[File:Barbuda_in_its_region_(zoomed).svg|300px]] |} '''Barbuda''' e dua na [[yanuyanu]] kei na vakararavi e tiko ena tokalau ni Caribbean bulia tiki ni twin-yanuyanu matanitu o [[Anitigua kei Barbuda]] me vaka e dua na isoqosoqo tu vakataki koya. E tiko o Barbuda rauta ni 30 na maile (48 km) ena vualiku kei [[Anitigua]]. Na itikotiko duadua ga ena yanuyanu o [[Codrington]] kei na kena veivanua wavolita. Barbuda e dua na yanuyanu flat kei na iwase ni tokalau e lewa na Codrington Lagoon, kei na iwase ni tokalau e lewa na vanua cecere ni Barbuda Highlands, kei na tobu masima kei na scrubland e tete yani ena yanuyanu taucoko. Na draki e vakatokai me draki katakata ni wasawasa. Ena kena iwiliwili e 1,634 (me vaka na 2011), kei na dua na vanua e 62 na maile vakarivirivi, o Barbuda e dua vei ira na yanuyanu lailai duadua ena Caribbean. Barbuda e tiko kina e dua na iwiliwili ni lewenivanua e lailai sara mai na Anitigua. Ena Sepiteba 2017, e vakacacana e sivia na 90 na pasede na vale e Barbuda na [[Cagilaba o Irma]], na Category 5, ra qai tokitaki kece na lewenivanua i Anitigua. Ena Feperueri 2019, e levu na lewenivanua era sa lesu tale ina yanuyanu. Sa levu cake na iwiliwili ni tamata e Barbuda ena gauna oqo mai na kena e liu ni bera na cagilaba. Na bula vakailavo ni Barbuda e yavutaki vakalevu ena saravanua kei na matanitu, kei na matanitu levu kei na matanitu ni vanua e vakacakacakataki vakalevu duadua ena yanuyanu. Na qoli e vakavuna na levu ni veika e vakau yani ki vanua tani, ka levu sara na kena qolivi na lobster ena yanuyanu oqo. [[Category:Anitigua kei Barbuda]] [[Category:Yanuyanu]] tbwbqymqx53qzdxmxkx2r1tip77nskq Template:Bigbrother 10 10858 38789 2026-05-04T13:36:28Z Vacakoqo 10786 Created page with "<div style="float: left; border:solid #008000 2px; margin: 1px;"> {| cellspacing="0" style="width: 238px; background: #FFB6C1;" | style="width: 45px; height: 45px; background: #FFB6C1; text-align: center; font-size: {{{5|{{{id-s|14}}}}}}pt; color: {{{id-fc|black}}};" | '''[[File:Auge.gif|50px]]''' | style="font-size: {{{info-s|8}}}pt; padding: 4pt; line-height: 1.25em; color: {{{info-fc|#008000}}};" | <center><big>'''BIG BЯOTHEЯ IS ШДTCHIИG УOЦ!'''</big></center>..." 38789 wikitext text/x-wiki <div style="float: left; border:solid #008000 2px; margin: 1px;"> {| cellspacing="0" style="width: 238px; background: #FFB6C1;" | style="width: 45px; height: 45px; background: #FFB6C1; text-align: center; font-size: {{{5|{{{id-s|14}}}}}}pt; color: {{{id-fc|black}}};" | '''[[File:Auge.gif|50px]]''' | style="font-size: {{{info-s|8}}}pt; padding: 4pt; line-height: 1.25em; color: {{{info-fc|#008000}}};" | <center><big>'''BIG BЯOTHEЯ IS ШДTCHIИG УOЦ!'''</big></center> |}</div> pg6g12zynz6c699xu16bbh3nbiclhhz Template talk:Databox 11 10859 38791 2026-05-05T11:13:34Z MediaWiki message delivery 3654 /* Databox online survey - opportunity to share your thoughts about this Wikidata-powered Infobox */ new section 38791 wikitext text/x-wiki == Databox online survey - opportunity to share your thoughts about this Wikidata-powered Infobox == ''I apologise for posting in English. Feel free to translate!'' Hello everyone, the ''Wikidata For Wikimedia Projects'' team worked on improving the Databox Template and Module earlier this year. We are now asking Wikimedians to answer a short survey about their experiences with Databox (a Wikidata-powered infobox for Wikipedia and other Wikimedia Projects), and would appreciate your input. The survey should take ''less than 10 minutes to answer.'' Here is a '''[https://wikimedia.sslsurvey.de/Databox_Survey_2026-Q2 link to the survey]''' Here you can find '''[[m:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Projects/Databox|more information about the changes made to Databox.]]'''. For any questions, please feel free to contact me on my [[m:User_talk:Danny_Benjafield_(WMDE)|meta user talk page]]. Thank you for your attention, [[m:User:Danny_Benjafield_(WMDE)|User:Danny Benjafield (WMDE)]] on behalf of the [[d:Wikidata_For_Wikimedia_Projects|Wikidata For Wikimedia Projects]] team. p.s. If this is not the right place to post a message on this wiki, I apologise. Please move it to the appropriate page, and if possible, ping me so I can record it for future reference. Thank you! [[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[User talk:MediaWiki message delivery|talk]]) 11:13, 5 May 2026 (UTC) <!-- Message sent by User:Danny Benjafield (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Danny_Benjafield_(WMDE)/MassMessage_test_list&oldid=30504104 --> dxep2z9wwzhdww1w4evvnoharn6hr6k