Wikipiidiya gurwiki https://gur.wikipedia.org/wiki/P%C9%9Bgezure MediaWiki 1.46.0-wmf.22 first-letter Miidiya Zure Tɔgum Tuntuna Tuntuna tɔgum Wikipiidiya Wikipiidiya tɔgum Faali Faali tɔgum MiidiyaWiki MiidiyaWiki tɔgum Tɛmpileti Tɛmpileti tɔgum Suŋerɛ Suŋerɛ tɔgum Buuri buuri Buuri buuri tɔgum TimedText TimedText talk Module Module talk Event Event talk Akua Sena Dansua 0 3405 22886 22149 2026-04-01T21:10:45Z Amoramah 26 22886 wikitext text/x-wiki {{Bio}} '''Akua Sena Dansua''' (dɔgɛ 23 Kilinkiiŋa 1958) de la [[Ghana]] wa lahibaarɛ bɔ'ɔra, tɔgetɔgera, la nalɛgera la gɔvernance la nɛŋaduma tuuntumdiba.<ref name=":0">https://web.archive.org/web/20240319025401/https://www.peacefmonline.com/ghana/people/politicians/akua_sena_dansua/biography/</ref><ref name=":1">https://web.archive.org/web/20100419071549/http://people.peacefmonline.com/profiles/282/biography/</ref> A yuum lagum pa'asɛ mɛ dɛna Mɛnba of Parliament bo North Dayi Gaana wa puan gee mɛ dɛna ambassador kurika bo Germany.<ref name=":0" /><ref>https://www.myjoyonline.com/news/sena-dansua-touts-her-achievements-as-mp-for-north-dayi/</ref> == Pɔsega Vom la A Sukuu Yɛla == Ba yuum dɔgɛ Dansua la Hohoe n boi Hohoe Municipal District, Volta Region tiŋa puan Kilinkiiŋa ŋmareŋa 23, 1958. A buuri ki'ire bii ze'ele la Botoku, n naɛ la Volta Region. A yuum pɔsɛ kɔmbubisi sukuu la Kadjebi-Akan Local Authority Experimental Primary la Middle School. A yuum ze'ele belam tɔkɛ tole nɛŋa ta kiŋe kɔmkuriba sukuu la Mawuli School at Ho, Volta Region tinkãtɛ la puan.<ref name=":1" /> A yuum zamesɛ dɛna la lahibaarɛ bɔ'ɔra Gaana Institute of Journalism n boi Ankara.<ref name=":1" /> Dansua yuum de la postgraduate student of Communication Studies bɔna University of Ghana at Legon, a yuum ba'asɛ 1990 yuuni la puan.<ref>https://web.archive.org/web/20110928081653/http://www.ghanadistricts.com/mps/?&mpd=207&PHPSESSID=be93611dbf1c90ce1cb1a6ca6c8a1420</ref> A yuum kelum ta to'e bii nyɛ master's degree n boi Governance la Leadership ze'ele la Ghana Institute of Management la Public Administration.<ref name=":1" /><ref>https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/people/person.php?ID=1162</ref> == Tuuma (Career) == Akua Dansua yuum de la Electoral Assistant bɔna Electoral Commission n boi Gaana wa ze'ele 1979 yuuni la puan tari paɛ 1980 yuuni la puan. Ze'ele 1983 yuuni la tari paɛ 1987 yuuni la puan eŋa e yuum de chief reporter bo ''Nigerian Reporter'' newspaper.<ref name=":0" /> A yuum tune mɛ la ''Weekly Spectator'' newspaper, Accra, Ghana, tiŋa wa puan dɛna ba lahibabɔ'ɔra, gee ti pooren ti a yuum ta wa'ana dɛna Features Editor of the paper.<ref name=":1" /> A yuum guri tuuni wa mɛ tari bala ta paɛ sansɛka ti a yuum ta lebege bii kiŋɛ ta dɛna nalɛgera. A yuum kulum dɛna la Technical Advisor bɔ'ɔra National Council on Women la Development gee mɛ dɛna Media Consultant bɔ'ɔra United Nations Development Programme (UNDP).<ref name=":1" /> She is the chairperson for Advocates for Gender and Development Initiatives-Ghana, which is an NGO at Kpando and a board member for Africa in Democracy and Good Governance (ADG) bɔna Gambia puan.<ref name=":2">https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/people/person.php?ID=1162</ref> == Politics == Dansua de la mina e lagum pa'asɛ ama'asum tia paati la puan n de 'National Democratic Congress (NDC).' Ba yuum loe e ti a dɛna la District Chief Executive bo Kpando doose Provisional National Defence Council<ref name=":0" /> gɔmenti la sansɛka ti Jerry Rawlings yuum dɛna kuka zuodaana la. A yuum pɔsɛ ki paliamenti 2001 yuuni la puan dɛna MP bo North Dayi yizuo la 'constituency'. Pooren ti a yuum ta wa'ana dɛna pɔgesi la kɔma minista, kɔbipɔɔlekɔ la ba zɔɔsi bisera ba yɛla dagi bala ma'a a yuum ta kelum wa'ana dɛna la Tourism minista.<ref name=":0" /> A yuum dike a lɔgerɔ za'a bisera kɔma la kɔbipɔɔlekɔ nɛŋa tolega yɛla n yuum de minista sansɛka la.<ref>https://www.modernghana.com/sports/312075/i-clamped-down-on-visa-racketeering-at-the-ministry-sena-d.html</ref> == Paalimenti Nɛreba == Dansua yuum pa'asɛ la paalimenti duma 3rd, 4th la 5th a yuum boi 4th Republic of Gaana ze'ele Ko'oro ŋmareŋa 2001 yuuni la puan tari paɛ Ko'oro ŋmareŋa 2013 yuuni la puan.<ref>http://www.ghanamps.com/mps/details.php?id=128</ref> E yuum tune paalimɛntarian, a yuum tune la ninmu'urɛ tuuma asi'a pa'asɛ gee mɛ yuum kelum pa'asɛ dɛna 'Commonwealth Observer Team' bo Gambia kukazuodaana loosego yɛla 2006 yuuni la puan gee yuum kelum pa'asɛ Ghana's Parliamentary delegation bɔna 37th African conference bɛ'ɔra Commonwealth Parliamentary Association, Abuja, Nigeria tiŋa puan.<ref name=":1" /><ref name=":2" /> == 2000 Na'am Loosego == == Viisegɔ Lɔgerɔ == owldyvtxpl90s4cifslb4pjp77km4bj Agbeko 0 3407 22876 22801 2026-04-01T16:21:42Z ~2026-20030-21 2224 Pa'asɛ la sɛla fii 22876 wikitext text/x-wiki '''Joseph Agbeko''' (ba dɔgɛ e la 22 Kilinkiiŋa 1980) a tuuma de la kunkura ŋmi'a Gaana wa. A tabelɛ di la mi'a buyi puan dɛna "bantamweight" dunia za'a paŋadaana n gurɛ IBF kpe'eŋɔ la buyi, ze'ele 2007 la 2011. A kelum zalɛ "Commonwealth bantamweight" ze'ele 2004 ta paɛ 2006; la IBO "bantamweight" pke'eŋo la 2013 gee le kelum ze'ele "bantamweight" dunia pke'eŋo la 2013. '''Joseph Agbeko vom yɛla''' Yubo'ote King Kong Tiŋa [[Gaana]] Dɔgum dabesa 22 Kilinkiiŋa 1980 (yuuma 45) Accra, Gaana Woko 1.66m (5 ft 5 in) Tibesegɔ Bantamweight Zaba za'an 43 N nyaŋɛ zaba se'em 38 Sɛba ti a ka nŋagɛ 5 '''Perez la Agbeko II''' Yonnhy Pérez la Joseph Agbeko II Buriya ŋwariga 11, 2010 ba daa bo Joseph Agbeko yɔ'ɔ ti a lebe to'e a "IBF" pke'eŋo la. Eŋa la   Yonnhy Pérez daa lagum bɔna de'ego la puan ta paa ba'asegɔ bɔba ti ba daa dikɛ dɛ eŋɛ sinii puan. e0kpzkikffk2ht8965s0c6s2s9vp4n4 22877 22876 2026-04-01T16:55:00Z ~2026-20030-21 2224 Added more information 22877 wikitext text/x-wiki '''Joseph Agbeko''' (ba dɔgɛ e la 22 Kilinkiiŋa 1980) a tuuma de la kunkura ŋmi'a Gaana wa. A tabelɛ di la mi'a buyi puan dɛna "bantamweight" dunia za'a paŋadaana n gurɛ IBF kpe'eŋɔ la buyi, ze'ele 2007 la 2011. A kelum zalɛ "Commonwealth bantamweight" ze'ele 2004 ta paɛ 2006; la IBO "bantamweight" pke'eŋo la 2013 gee le kelum ze'ele "bantamweight" dunia pke'eŋo la 2013. '''Joseph Agbeko vom yɛla''' Yubo'ote King Kong Tiŋa [[Gaana]] Dɔgum dabesa 22 Kilinkiiŋa 1980 (yuuma 45) [[Accra]], Gaana Woko 1.66m (5 ft 5 in) Tibesegɔ Bantamweight Zaba za'an 43 N nyaŋɛ zaba se'em 38 Sɛba ti a ka nŋagɛ 5 '''Perez la Agbeko II''' Yonnhy Pérez la Joseph Agbeko II Buriya ŋwariga 11, 2010 ba daa bo Joseph Agbeko yɔ'ɔ ti a lebe to'e a "IBF" pke'eŋo la. Eŋa la   Yonnhy Pérez daa lagum bɔna de'ego la puan ta paa ba'asegɔ bɔba ti ba daa dikɛ dɛ eŋɛ sinii puan n Le yɛ'ɛsa sa gɔŋɔ la puan Abner Mares zabɛ yaŋɛ Vic Darchinyan dɔla la kisinkisum yɛla daa zom paa ba'asegɔ la Agbeko. 7bz06ruspkwxbl102aru9by5t8jxiqe 22882 22877 2026-04-01T21:00:50Z Amoramah 26 22882 wikitext text/x-wiki '''Joseph Agbeko''' (ba dɔgɛ e la 22 Kilinkiiŋa 1980) a tuuma de la kunkura ŋmi'a [[Gaana|Ghana]] wa. A tabelɛ di la mi'a buyi puan dɛna "bantamweight" dunia za'a paŋadaana n gurɛ IBF kpe'eŋɔ la buyi, ze'ele 2007 la 2011. A kelum zalɛ "Commonwealth bantamweight" ze'ele 2004 ta paɛ 2006; la IBO "bantamweight" pke'eŋo la 2013 gee le kelum ze'ele "bantamweight" dunia pke'eŋo la 2013. '''Joseph Agbeko vom yɛla''' Yubo'ote King Kong Tiŋa [[Gaana]] Dɔgum dabesa 22 Kilinkiiŋa 1980 (yuuma 45) [[Accra]], Gaana Woko 1.66m (5 ft 5 in) Tibesegɔ Bantamweight Zaba za'an 43 N nyaŋɛ zaba se'em 38 Sɛba ti a ka nŋagɛ 5 '''Perez la Agbeko II''' Yonnhy Pérez la Joseph Agbeko II Buriya ŋwariga 11, 2010 ba daa bo Joseph Agbeko yɔ'ɔ ti a lebe to'e a "IBF" pke'eŋo la. Eŋa la   Yonnhy Pérez daa lagum bɔna de'ego la puan ta paa ba'asegɔ bɔba ti ba daa dikɛ dɛ eŋɛ sinii puan n Le yɛ'ɛsa sa gɔŋɔ la puan Abner Mares zabɛ yaŋɛ Vic Darchinyan dɔla la kisinkisum yɛla daa zom paa ba'asegɔ la Agbeko. ff4zc83sfut10ll9cl240ayafosfnnj 22883 22882 2026-04-01T21:02:28Z Amoramah 26 22883 wikitext text/x-wiki {{bio}} '''''Sukãberɛ gulesegɔ''''Joseph Agbeko''' (ba dɔgɛ e la 22 Kilinkiiŋa 1980) a tuuma de la kunkura ŋmi'a [[Gaana|Ghana]] wa. A tabelɛ di la mi'a buyi puan dɛna "bantamweight" dunia za'a paŋadaana n gurɛ IBF kpe'eŋɔ la buyi, ze'ele 2007 la 2011. A kelum zalɛ "Commonwealth bantamweight" ze'ele 2004 ta paɛ 2006; la IBO "bantamweight" pke'eŋo la 2013 gee le kelum ze'ele "bantamweight" dunia pke'eŋo la 2013. '''Joseph Agbeko vom yɛla''' Yubo'ote King Kong Tiŋa [[Gaana]] Dɔgum dabesa 22 Kilinkiiŋa 1980 (yuuma 45) [[Accra]], Gaana Woko 1.66m (5 ft 5 in) Tibesegɔ Bantamweight Zaba za'an 43 N nyaŋɛ zaba se'em 38 Sɛba ti a ka nŋagɛ 5 '''Perez la Agbeko II''' Yonnhy Pérez la Joseph Agbeko II Buriya ŋwariga 11, 2010 ba daa bo Joseph Agbeko yɔ'ɔ ti a lebe to'e a "IBF" pke'eŋo la. Eŋa la   Yonnhy Pérez daa lagum bɔna de'ego la puan ta paa ba'asegɔ bɔba ti ba daa dikɛ dɛ eŋɛ sinii puan n Le yɛ'ɛsa sa gɔŋɔ la puan Abner Mares zabɛ yaŋɛ Vic Darchinyan dɔla la kisinkisum yɛla daa zom paa ba'asegɔ la Agbeko. k0rphd7cw28j7cgadoa8oz7nb3fj619 22884 22883 2026-04-01T21:05:07Z Amoramah 26 22884 wikitext text/x-wiki {{Bio}} '''''Sukãberɛ gulesegɔ''''Joseph Agbeko''' (ba dɔgɛ e la 22 Kilinkiiŋa 1980) a tuuma de la kunkura ŋmi'a [[Gaana|Ghana]] wa. A tabelɛ di la mi'a buyi puan dɛna "bantamweight" dunia za'a paŋadaana n gurɛ IBF kpe'eŋɔ la buyi, ze'ele 2007 la 2011. A kelum zalɛ "Commonwealth bantamweight" ze'ele 2004 ta paɛ 2006; la IBO "bantamweight" pke'eŋo la 2013 gee le kelum ze'ele "bantamweight" dunia pke'eŋo la 2013. '''Joseph Agbeko vom yɛla''' Yubo'ote King Kong Tiŋa [[Gaana]] Dɔgum dabesa 22 Kilinkiiŋa 1980 (yuuma 45) [[Accra]], Gaana Woko 1.66m (5 ft 5 in) Tibesegɔ Bantamweight Zaba za'an 43 N nyaŋɛ zaba se'em 38 Sɛba ti a ka nŋagɛ 5 '''Perez la Agbeko II''' Yonnhy Pérez la Joseph Agbeko II Buriya ŋwariga 11, 2010 ba daa bo Joseph Agbeko yɔ'ɔ ti a lebe to'e a "IBF" pke'eŋo la. Eŋa la   Yonnhy Pérez daa lagum bɔna de'ego la puan ta paa ba'asegɔ bɔba ti ba daa dikɛ dɛ eŋɛ sinii puan n Le yɛ'ɛsa sa gɔŋɔ la puan Abner Mares zabɛ yaŋɛ Vic Darchinyan dɔla la kisinkisum yɛla daa zom paa ba'asegɔ la Agbeko. lwwexzzmpgwcgn38upd12jydw0hdxz4 22885 22884 2026-04-01T21:05:57Z Amoramah 26 22885 wikitext text/x-wiki {{Bio}} ''''Joseph Agbeko''' (ba dɔgɛ e la 22 Kilinkiiŋa 1980) a tuuma de la kunkura ŋmi'a [[Gaana|Ghana]] wa. A tabelɛ di la mi'a buyi puan dɛna "bantamweight" dunia za'a paŋadaana n gurɛ IBF kpe'eŋɔ la buyi, ze'ele 2007 la 2011. A kelum zalɛ "Commonwealth bantamweight" ze'ele 2004 ta paɛ 2006; la IBO "bantamweight" pke'eŋo la 2013 gee le kelum ze'ele "bantamweight" dunia pke'eŋo la 2013. '''Joseph Agbeko vom yɛla''' Yubo'ote King Kong Tiŋa [[Gaana]] Dɔgum dabesa 22 Kilinkiiŋa 1980 (yuuma 45) [[Accra]], Gaana Woko 1.66m (5 ft 5 in) Tibesegɔ Bantamweight Zaba za'an 43 N nyaŋɛ zaba se'em 38 Sɛba ti a ka nŋagɛ 5 '''Perez la Agbeko II''' Yonnhy Pérez la Joseph Agbeko II Buriya ŋwariga 11, 2010 ba daa bo Joseph Agbeko yɔ'ɔ ti a lebe to'e a "IBF" pke'eŋo la. Eŋa la   Yonnhy Pérez daa lagum bɔna de'ego la puan ta paa ba'asegɔ bɔba ti ba daa dikɛ dɛ eŋɛ sinii puan n Le yɛ'ɛsa sa gɔŋɔ la puan Abner Mares zabɛ yaŋɛ Vic Darchinyan dɔla la kisinkisum yɛla daa zom paa ba'asegɔ la Agbeko. e23ms10gz07zd7ajbk5hc532ol38o30 Fura (food) 0 3461 22878 22813 2026-04-01T20:11:11Z Akolpoka 244 Sub contents added and created 22878 wikitext text/x-wiki {{Databox}} Fura bii doonu de la dia buuri kasɛka e yese ze'ele West Africa's Sahel tiŋa gee me kelum niɛ e boi Zarma-Songhai, Fulani la Hausa nɛreba e boi Sahel.1 2 Ka de la Ki ti ba buse a niim mi'ilum nyaa kile ba ti ka dɛna "fura" ti di vuurɛ dɛna Ki ti ba buse niim kile. Ba diti ka mɛ e boi Niger la Gaana. 3  Ba ni niim Ki la bagɛ mɛ nyaa bile gee kile a kilesi kilesi, nyaa ni siim a gee gɛregɛ a la Nono-illum ti ba mi'ilum ba.4 5 Ba san dikɛ fura la nono ti ba yi'ira ka ti Fura Da Nono, buuri ko'om busebo ti ba maalɛ a ti ka tara "carbohydrate la fiber".6 Fura dia la la fura da nono bunyuula la niɛ mɛ e boi Northern Nigeria. Ba tari ba bɔ'ɔra bii ba nyuuri a mɛ e boi yɛla bii zi'irego ni'mi'urɛ a puan gee me kelum dɛna dia ti ba dita wuntɛɛŋa.7 8 == '''Maaseŋɔ''' == Fulani pɔka e maali fura Lɔgerɔ duma Naara Zom bii kemɔlega 9 Nanzubuka Nanzukɛ'ɛsi bumbuka Kakadure kɛ'ɛsi bumbuka Nanzuŋmiilega bumbuka Yaarum ti fu lem bisɛ 10 Sikeri == '''Fɔla Sivan ti ba dɔla maala a''' == Wia dinɛ de la fu pee naara la gee yese ba uto la. Ti ba nyaa ku'ɛ ti fu niim, ta pa'asɛ la kakadure kɛ'ɛsi, nanzuŋmiilega, nanzusabelega ti ma za'a gaam taaba niim bagɛ. Yaarum ti fu wan lem bisɛ kelum pa'asera bini mɛ gee nyaa wan ta ka'ara ita toore puan nyaa tɔɔra gee ita Ko'om fifi miisera ti ba nyaa ta lagena taaba ana bii mɔli.11 Dina puan ti fu nyaa kile a fum e botı ti ba aŋa la ana se'em. Ba mɔli la me ta'am kelum ka'ɛ iŋɛ laa puan mɛ nyaa dikɛ vuɔ pi a yu'uŋɔ ze'ele ti ka nyaa mi'e. Fum e kile si'a la ba ni dugɛ a mɛ e boi dukɔ puan, nyaa le tɔ' gee miisera a la ko'om le yɛ'ɛsa. Fu tɔɔri mɔli la la bala gura bu e ta bagɛ paa. Ba e bagɛ se'em la fu nyaa ta'am kile a fum e botı ti ka kilese bii ŋmɛbesɛ ana se'em.12 Ba ni puke a mɛ la naara bii kemɔlega Zom ti la ta'am suŋɛ ti fura la da ta'am ta taaba.10 r96zzte1oq6r8pqekgfyp01ep1uetae 22879 22878 2026-04-01T20:11:39Z Akolpoka 244 /* Fɔla Sivan ti ba dɔla maala a */ Demesego 22879 wikitext text/x-wiki {{Databox}} Fura bii doonu de la dia buuri kasɛka e yese ze'ele West Africa's Sahel tiŋa gee me kelum niɛ e boi Zarma-Songhai, Fulani la Hausa nɛreba e boi Sahel.1 2 Ka de la Ki ti ba buse a niim mi'ilum nyaa kile ba ti ka dɛna "fura" ti di vuurɛ dɛna Ki ti ba buse niim kile. Ba diti ka mɛ e boi Niger la Gaana. 3  Ba ni niim Ki la bagɛ mɛ nyaa bile gee kile a kilesi kilesi, nyaa ni siim a gee gɛregɛ a la Nono-illum ti ba mi'ilum ba.4 5 Ba san dikɛ fura la nono ti ba yi'ira ka ti Fura Da Nono, buuri ko'om busebo ti ba maalɛ a ti ka tara "carbohydrate la fiber".6 Fura dia la la fura da nono bunyuula la niɛ mɛ e boi Northern Nigeria. Ba tari ba bɔ'ɔra bii ba nyuuri a mɛ e boi yɛla bii zi'irego ni'mi'urɛ a puan gee me kelum dɛna dia ti ba dita wuntɛɛŋa.7 8 == '''Maaseŋɔ''' == Fulani pɔka e maali fura Lɔgerɔ duma Naara Zom bii kemɔlega 9 Nanzubuka Nanzukɛ'ɛsi bumbuka Kakadure kɛ'ɛsi bumbuka Nanzuŋmiilega bumbuka Yaarum ti fu lem bisɛ 10 Sikeri == '''Fɔla Si'a ti ba dɔla maala a''' == Wia dinɛ de la fu pee naara la gee yese ba uto la. Ti ba nyaa ku'ɛ ti fu niim, ta pa'asɛ la kakadure kɛ'ɛsi, nanzuŋmiilega, nanzusabelega ti ma za'a gaam taaba niim bagɛ. Yaarum ti fu wan lem bisɛ kelum pa'asera bini mɛ gee nyaa wan ta ka'ara ita toore puan nyaa tɔɔra gee ita Ko'om fifi miisera ti ba nyaa ta lagena taaba ana bii mɔli.11 Dina puan ti fu nyaa kile a fum e botı ti ba aŋa la ana se'em. Ba mɔli la me ta'am kelum ka'ɛ iŋɛ laa puan mɛ nyaa dikɛ vuɔ pi a yu'uŋɔ ze'ele ti ka nyaa mi'e. Fum e kile si'a la ba ni dugɛ a mɛ e boi dukɔ puan, nyaa le tɔ' gee miisera a la ko'om le yɛ'ɛsa. Fu tɔɔri mɔli la la bala gura bu e ta bagɛ paa. Ba e bagɛ se'em la fu nyaa ta'am kile a fum e botı ti ka kilese bii ŋmɛbesɛ ana se'em.12 Ba ni puke a mɛ la naara bii kemɔlega Zom ti la ta'am suŋɛ ti fura la da ta'am ta taaba.10 a1lgag8o2glcc1wu5fdzm2v3qbux2wx 22880 22879 2026-04-01T20:14:41Z Akolpoka 244 Added categories 22880 wikitext text/x-wiki {{Databox}} Fura bii doonu de la dia buuri kasɛka e yese ze'ele West Africa's Sahel tiŋa gee me kelum niɛ e boi Zarma-Songhai, Fulani la Hausa nɛreba e boi Sahel.1 2 Ka de la Ki ti ba buse a niim mi'ilum nyaa kile ba ti ka dɛna "fura" ti di vuurɛ dɛna Ki ti ba buse niim kile. Ba diti ka mɛ e boi Niger la Gaana. 3  Ba ni niim Ki la bagɛ mɛ nyaa bile gee kile a kilesi kilesi, nyaa ni siim a gee gɛregɛ a la Nono-illum ti ba mi'ilum ba.4 5 Ba san dikɛ fura la nono ti ba yi'ira ka ti Fura Da Nono, buuri ko'om busebo ti ba maalɛ a ti ka tara "carbohydrate la fiber".6 Fura dia la la fura da nono bunyuula la niɛ mɛ e boi Northern Nigeria. Ba tari ba bɔ'ɔra bii ba nyuuri a mɛ e boi yɛla bii zi'irego ni'mi'urɛ a puan gee me kelum dɛna dia ti ba dita wuntɛɛŋa.7 8 == '''Maaseŋɔ''' == Fulani pɔka e maali fura Lɔgerɔ duma Naara Zom bii kemɔlega 9 Nanzubuka Nanzukɛ'ɛsi bumbuka Kakadure kɛ'ɛsi bumbuka Nanzuŋmiilega bumbuka Yaarum ti fu lem bisɛ 10 Sikeri == '''Fɔla Si'a ti ba dɔla maala a''' == Wia dinɛ de la fu pee naara la gee yese ba uto la. Ti ba nyaa ku'ɛ ti fu niim, ta pa'asɛ la kakadure kɛ'ɛsi, nanzuŋmiilega, nanzusabelega ti ma za'a gaam taaba niim bagɛ. Yaarum ti fu wan lem bisɛ kelum pa'asera bini mɛ gee nyaa wan ta ka'ara ita toore puan nyaa tɔɔra gee ita Ko'om fifi miisera ti ba nyaa ta lagena taaba ana bii mɔli.11 Dina puan ti fu nyaa kile a fum e botı ti ba aŋa la ana se'em. Ba mɔli la me ta'am kelum ka'ɛ iŋɛ laa puan mɛ nyaa dikɛ vuɔ pi a yu'uŋɔ ze'ele ti ka nyaa mi'e. Fum e kile si'a la ba ni dugɛ a mɛ e boi dukɔ puan, nyaa le tɔ' gee miisera a la ko'om le yɛ'ɛsa. Fu tɔɔri mɔli la la bala gura bu e ta bagɛ paa. Ba e bagɛ se'em la fu nyaa ta'am kile a fum e botı ti ka kilese bii ŋmɛbesɛ ana se'em.12 Ba ni puke a mɛ la naara bii kemɔlega Zom ti la ta'am suŋɛ ti fura la da ta'am ta taaba.10 == '''Viisegɔ Lɔgerɔ''' == [[Buuri buuri: Dia]] 5btimh30768y9jlsnoi9gom8y3g2j7r 22881 22880 2026-04-01T20:16:41Z Akolpoka 244 Demesego 22881 wikitext text/x-wiki {{Databox}} Fura bii doonu de la dia buuri kasɛka e yese ze'ele West Africa's Sahel tiŋa gee me kelum niɛ e boi Zarma-Songhai, Fulani la Hausa nɛreba e boi Sahel.1 2 Ka de la Ki ti ba buse a niim mi'ilum nyaa kile ba ti ka dɛna "fura" ti di vuurɛ dɛna Ki ti ba buse niim kile. Ba diti ka mɛ e boi Niger la Gaana. 3  Ba ni niim Ki la bagɛ mɛ nyaa bile gee kile a kilesi kilesi, nyaa ni siim a gee gɛregɛ a la Nono-illum ti ba mi'ilum ba.4 5 Ba san dikɛ fura la nono ti ba yi'ira ka ti Fura Da Nono, buuri ko'om busebo ti ba maalɛ a ti ka tara "carbohydrate la fiber".6 Fura dia la la fura da nono bunyuula la niɛ mɛ e boi Northern Nigeria. Ba tari ba bɔ'ɔra bii ba nyuuri a mɛ e boi yɛla bii zi'irego ni'mi'urɛ a puan gee me kelum dɛna dia ti ba dita wuntɛɛŋa.7 8 == '''Maaseŋɔ''' == Fulani pɔka e maali fura Lɔgerɔ duma Naara Zom bii kemɔlega 9 Nanzubuka Nanzukɛ'ɛsi bumbuka Kakadure kɛ'ɛsi bumbuka Nanzuŋmiilega bumbuka Yaarum ti fu lem bisɛ 10 Sikeri == '''Fɔla Si'a ti ba dɔla maala a''' == Wia dinɛ de la fu pee naara la gee yese ba uto la. Ti ba nyaa ku'ɛ ti fu niim, ta pa'asɛ la kakadure kɛ'ɛsi, nanzuŋmiilega, nanzusabelega ti ma za'a gaam taaba niim bagɛ. Yaarum ti fu wan lem bisɛ kelum pa'asera bini mɛ gee nyaa wan ta ka'ara ita toore puan nyaa tɔɔra gee ita Ko'om fifi miisera ti ba nyaa ta lagena taaba ana bii mɔli.11 Dina puan ti fu nyaa kile a fum e botı ti ba aŋa la ana se'em. Ba mɔli la me ta'am kelum ka'ɛ iŋɛ laa puan mɛ nyaa dikɛ vuɔ pi a yu'uŋɔ ze'ele ti ka nyaa mi'e. Fum e kile si'a la ba ni dugɛ a mɛ e boi dukɔ puan, nyaa le tɔ' gee miisera a la ko'om le yɛ'ɛsa. Fu tɔɔri mɔli la la bala gura bu e ta bagɛ paa. Ba e bagɛ se'em la fu nyaa ta'am kile a fum e botı ti ka kilese bii ŋmɛbesɛ ana se'em.12 Ba ni puke a mɛ la naara bii kemɔlega Zom ti la ta'am suŋɛ ti fura la da ta'am ta taaba.10 == '''Viisegɔ Lɔgerɔ''' == [[Buuri buuri:Dia]] hoslhighqengbjv7depdn2tp2j3hohq