Wikipiidiya gurwiki https://gur.wikipedia.org/wiki/P%C9%9Bgezure MediaWiki 1.47.0-wmf.2 first-letter Miidiya Zure Tɔgum Tuntuna Tuntuna tɔgum Wikipiidiya Wikipiidiya tɔgum Faali Faali tɔgum MiidiyaWiki MiidiyaWiki tɔgum Tɛmpileti Tɛmpileti tɔgum Suŋerɛ Suŋerɛ tɔgum Buuri buuri Buuri buuri tɔgum TimedText TimedText talk Module Module talk Event Event talk Forms of Ghanaian highlife 0 3468 23080 23029 2026-05-14T10:41:47Z Nsobila Bia 1999 23080 wikitext text/x-wiki == Gaana yuuma (Hailafu) buuri buuri == [[Gaana]] yuuma Hailaifu pɔsɛ la 1980 sa ti nɛresabelesi dikɛ e gɛrekɛ la solemiisi yuuma n boe Amɛreka. [[Gaana]] Hailaifu yuuma daa pu la butã: Adaha Fanti Osibisaaba palm-wine music. 2gatwteretc1q0dg6d186x2s4398rkl Shona yuuma 0 3469 23072 23052 2026-05-13T20:17:20Z Akoleko Atayinɛ 752 23072 wikitext text/x-wiki Shona yuuma de la yuuma e de Shona nɛreba yuuma e boi Zimbabwe. Shona yuuma de la buuri la saŋa kayima yuuma kumesegɔ e boi Shona nɛreba e boi Zimbabwe, tiŋa la tinkatɛ kayima. Ka kɔ'ɔm lu' me kankaŋi la sɛɛsi puan yɛla, yɛa puan vom yɛla, la sɔlema soleŋo. Ba tari la Shona yuuma buuri zo'e zo'e ta pa'asɛ la mbira, yuuma, hosho la lusi ŋmi'a. Saŋa woo, yuum aŋa wa wan ta lagum me la wa'a, gee ti nɛreba zi'a bisera. Saŋa woo bana bayi' wa lagum pa'asɛ mɛ e boi yuuma-itegɔ puan gee ti bayi' la me kelum tara nimmu'urɛ/ tuulum e boi Shona yimpu'usegɔ tuuma puan.{} == Mbira == Yelezure lɔkɔ: Mbira '''Mbira la''' de la buuri  malema e boi Shona nɛreba zi'an ti zo'e zo'e ti ba ni tara dɛ'ɛna e boi ba buuri malema de'eno puan. Kaŋa e kɔ'ɔm dɛna Shona buuri lɔgevore. Ba kɔ'ɔm tara la mbira lɔgerɔ yima yima buuri buuri ta pa'asɛ la mbira dzavadzimu la mbira nyunga nyunga. [[Image:Mbira dzavadzimu.jpg|thumb|An [[Mbira#Mbira dzavadzimu|Mbira dzavadzimu]]]] Mbira dzavadzimu Shona yuuma la de la sɛka ti ba kɔ'ɔm mina ka suŋa suŋa ti ka ze'ele bo mbira ("thumb pina") de'eŋo. Mina e tari/ e ŋmi'iri "kushaura" (ni gura mbira bɔba kayima) zo'e zo'e ni ita mɛ le yɛ'ɛsa dɛna bii niŋa daana e limesego, ni loe/gaŋɛ yuumsɛka ti ba mina bii mbira e naɛ/doli taaba ti ka dɔla la welesego yelesum duma la, ka ni kɔ'ɔm dɛna la yelebire bii bɛɛna fii ti ba gulesɛ sɛka ti ba nyaa yuuna dɔla la ba e iŋɛ sɛla la. Mina e ni tara bii e ŋmi'iri "kutsinira" ( mbira Buyi bɔberɛ) ŋmi'ira ti la dɔla la "kushaura" iŋɛ se'em e wan ta'am maalɛ gulesegɔ  tulese/ tagesɛ ti ka ta'am ana bii baŋɛ ti la de la mbira yuuma. "kutsinira" la bɔberɛ la saŋa kasɛka ni dɛna la buyina bii "kushaura", gee san dɔla la kushaura pooren gu'a buyina. Mbira ŋmi'ira la ni dɔla me la inkpemesego yuunyuuneba fii sɛba e ni ŋmi'ira hosho (sinyagerɛ) gee sakera dɔla la yuunsi'a ti yuunyuuna la, nimmu'urɛ paa bii sɛla e ba'am pakɛ, suŋera gee naara la  yuuma la kua. (Garfias 1971) [] == Ŋmi'a == Lusi ti ba ni tara pa'asera la wa'a la gee me ta'am kelum wan tara wa'ara wa'asi buuri buuri/ yima yima. === Mhande lusi === <nowiki/> 1. Shauro- ba tari e ita la limesego 2. Tsinhiro- ti ba tara sakera limesego ==== 4Dinhe lusi ==== 1. Mbito- ti ba ita niŋa limesego 2. Mitumba miviri- ti ba tara sakera limesego ===== Chokoto lusi ===== <nowiki/> (Buna de la zuto tuyi) 1. Chimudumbana- fii, ti ba tara kimesera 2. Chigubha- katɛ, ti ba tara sakera limesego == Hosho == Lɔkɔ yelezure: Hosho (de'eŋo Lɔkɔ) Saŋa woo ba ni tara la hosho dɔla la Shona yuuma la, bunfɔɔlega e foe- yese Maranka Wanɛ ti ba dikɛ hota biiri bii sɛla e wan damena ta'am ita voole ba san bigesera ka.[] == Daami Shona yuuma == Daami sa buuri Shona yuuma yuum de la mbira dzavadzimu ti ŋmi'ira zo'e zo'e yuum ni ŋmi'ira, hosho la ngoma lusi duma. Daami Shona yuuma la ba yuum ni ŋmi'ira ka mɛ e boi sia puan malema zi'an ti ba yi'ira ka ti bira. == Zina == Ba nyaa tee daami buuri Shona yuuma la kiŋɛ la zina wa de'eno lɔgerɔ dɛna bii nasaabugum kɔlɔ la gɔbega nu'o bɔba lusi buuri buuri, de'emdɛ'ɛneba magesɛ wuu Thomas Mapfumo, Stella Chiweshe, la Oliver Mtukudzi. Yuum ana wa kelum ta pa'asɛ mɛ la Chimurenga yɛla.[] == Shona yuuma e boi Gɔbega nu'o bɔba == Shona yuuma nyɛ yu'urɛ mɛ e boi Gɔbega nu'o bɔba gee hali e boi Zuɔ nu'o bɔba bii Japan. Ba zamesɛ Shona mbira mɛ e boi British la American yunivɛsiti e boi yuuma zamesegɔ weeleŋo puan. Gulesegɔ kelum yese me pa'alɛ ti ba viisɛ tuunɛ la mɛ. United states "solemitiŋa puan, Shona yuuma e de yuuma e yese e boi Colorado, California,  Pacific Saazuo la zuɔ nu'o bɔba la zi'isi asi'a e boi Argentina, zo'e zo'e yɛsera la yuunyuuneba la suŋerɛ ta pa'asɛ la Dumisani Maraire, Ephat Mujuru, Thomas Mapfumo la Erica Azim.[] {| class="wikitable" | |This section '''needs expansion'''. You can help by adding missing information. ''(May 2008)'' |} == Shona yuuma e boi marimba == Shona marimbas de la yuum sɛka ti yuunɛ la tara vo'osum siyopɔi gee ti ba maalɛ ka la F#s gee ka pa'asɛ. Ba boi la diyima la marimbas basɛba  dɔla la ba bɛa/nink kara la di vua e boi bɛa/nini duma la puan (ti ba ta'am iŋɛ ti voole bɔna). Ba tari la marimba buuri buuri bunaasi ti ba ŋmi'ira e boi bani puan, si yu'ura de la voole daa e boi tiŋa,  tiŋasuka voole daa, voole daa e gani za'a la voole nya'aŋa e gani za'a. Voole daa e boi tiŋa la e tari ninkara la usega gee me le dɛna bungirega, suna ti ba tara dibesi bunwogero bii kara ŋmi'ira. Tiŋasuka voole daa e le tagelɛ si kara bii aŋa puan, sɛka e tari vo'osum bunii gana voole daa e boi tiŋa. Ka me kelum tara kua e zoni saazuo gee la dibesi kara bii wogero, amaa la kɔ'ɔm ka ba'am wɔgɛ bii karegɛ bii voole daa e boi tiŋa la. Voole daa e gani za'a la voole nya'aŋa e gani za'a lagum tara la dibega ayima bii yiŋa ti ba tara ŋmi'ira ka. Voole daa e gani za'a nuurɛ zoni zɔ'ɔra la sugenuurɛ buyi, ti la zɔna saazuo zuna la voole nya'aŋa e gani za'a bunbila bii e boi tiŋa. Voole nya'aŋa e gani za'a e ŋmi'iri tilum bɔba, la voole daa e gani za'a ti la ita limesego. Voole daa e boi tiŋa latiŋasuka voole daa ŋmi'iri la zi'isi ayima la taaba, ita ti yuunɛ la vuurɛ yɛsa. Marimba yu'urɛ yese me e boi Zimbabwe sukuu duma pɔɔsin, la sukuu duma zo'e zo'e ti ba tara magesɛ wuu bani ayima. {| class="wikitable" | |This section '''needs expansion'''. You can help by adding missing information. ''(May 2008)'' |} == Yuunyuuneba == * Chartwell Dutiro * Chiwoniso Maraire * Chris Berry * Cosmas Magaya * Dumisani Maraire * Ephat Mujuru * Erica Azim * Forward Kwenda * Fabio Chivhanda * Herbert Schwamborn * James Chimombe * Oliver Mtukudzi * Stella Chiweshe * Tendayi Gahamadze * Hope Masike * Thomas Mapfumo * Jah Prayzah * Leonard Dembo == Viisegɔ Lɔgerɔ == == Le bisɛ == * Chimurenga * Ngororombe * Marimba (Zimbabwean) * Music of Africa * Music of Zimbabwe * Shona language * Shona people * Bantu language * Zimbabwe * List of Zimbabwean musicians == Digesegɔ/ Tepemeŋo == * Nonesuch Explorer Series 79703-2, Zimbabwe: ''The African Mbira: Music of the Shona People'' (2002). Liner notes by Robert Garfias (1971). * Nonesuch Explorer Series 79704 Zimbabwe: ''The Soul of Mbira: Traditions of the Shona People'' (1973). <small>Produced by Paul Berliner</small> * Musical instruments 2: (LP) Reeds (Mbira). (1972) The Music of Africa series. 1 LP disc. 33<sup>1</sup>⁄<sub>3</sub> rpm. mono. 12 in. Recorded by Hugh Tracey. Kaleidophone, KMA 2. * Mbira Music of Rhodesia, Performed by Abram Dumisani Maraire. (1972). Seattle: University of Washington Press, Ethnic Music Series. Garfias, R. (Ed.). 1 LP disc. 33<sup>1</sup>⁄<sub>3</sub> rpm. mono. 12 in. UWP-1001. <small>This disc features Maraire exclusively on Nyunga Nyunga mbira. A 12-page booklet by Maraire is included, describing the background, composition, and performance of nyunga-nyunga mbira music.</small> == Niŋa kaalegɔ == * * Tracey, Andrew. (1970). How to play the mbira (dza vadzimu). Roodepoort, Transvaal, South Africa: International Library of African Music. * Tracey, Hugh. (1961). The evolution of African music and its function in the present day. Johannesburg: Institute for the Study of Man in Africa. * Tracey, Hugh. (1969). The Mbira class of African Instruments in Rhodesia (1932). African Music Society Journal, 4:3, 78-95. == Yiŋa bɛɛna == * Zimbabwe Music Vibes Promoting Urban Culture * ZimFest Annual Zimbabwean Music Festival in North America * Zambuko Solomon Murungu's Shona Music Site * Mbira.org Erica Azim's site, based in Berkeley, CA * Dandemutande Shona Music site and mailing list {| class="wikitable mw-collapsible" ! colspan="2" | * <abbr>v</abbr> * <abbr>t</abbr> * <abbr>e</abbr> Music of Africa |- !Sovereign states | * Algeria * Angola * Benin * Botswana * Burkina Faso * Burundi * Cameroon * Cape Verde * Central African Republic * Chad * Comoros * Democratic Republic of the Congo * Republic of the Congo * Djibouti * Egypt * Equatorial Guinea * Eritrea * Eswatini * Ethiopia * Gabon * The Gambia * Ghana * Guinea * Guinea-Bissau * Ivory Coast * Kenya * Lesotho * Liberia * Libya * Madagascar * Malawi * Mali * Mauritania * Mauritius * Morocco * Mozambique * Namibia * Niger * Nigeria * Rwanda * São Tomé and Príncipe * Senegal * Seychelles * Sierra Leone * Somalia * South Africa * South Sudan * Sudan * Tanzania * Togo * Tunisia * Uganda * Zambia * Zimbabwe |- !States with limited recognition | * Sahrawi Arab Democratic Republic * Somaliland |- !Dependencies and other territories | * Canary Islands / Ceuta / Melilla (Spain) * Madeira (Portugal) * Mayotte / Réunion (France) * Saint Helena / Ascension Island / Tristan da Cunha (United Kingdom) * Western Sahara |} [[Buuri buuri: AfroCuration2026]] s5quhdx724gf4d2sfid1ddzbglnzbl9 23073 23072 2026-05-13T20:21:54Z Akoleko Atayinɛ 752 23073 wikitext text/x-wiki Shona yuuma de la yuuma e de Shona nɛreba yuuma e boi Zimbabwe. Shona yuuma de la buuri la saŋa kayima yuuma kumesegɔ e boi Shona nɛreba e boi Zimbabwe, tiŋa la tinkatɛ kayima. Ka kɔ'ɔm lu' me kankaŋi la sɛɛsi puan yɛla, yɛa puan vom yɛla, la sɔlema soleŋo. Ba tari la Shona yuuma buuri zo'e zo'e ta pa'asɛ la mbira, yuuma, hosho la lusi ŋmi'a. Saŋa woo, yuum aŋa wa wan ta lagum me la wa'a, gee ti nɛreba zi'a bisera. Saŋa woo bana bayi' wa lagum pa'asɛ mɛ e boi yuuma-itegɔ puan gee ti bayi' la me kelum tara nimmu'urɛ/ tuulum e boi Shona yimpu'usegɔ tuuma puan.{} == Mbira == Yelezure lɔkɔ: Mbira '''Mbira la''' de la buuri  malema e boi Shona nɛreba zi'an ti zo'e zo'e ti ba ni tara dɛ'ɛna e boi ba buuri malema de'eno puan. Kaŋa e kɔ'ɔm dɛna Shona buuri lɔgevore. Ba kɔ'ɔm tara la mbira lɔgerɔ yima yima buuri buuri ta pa'asɛ la mbira dzavadzimu la mbira nyunga nyunga. [[Image:Mbira dzavadzimu.jpg|thumb|An [[Mbira#Mbira dzavadzimu|Mbira dzavadzimu]]]] Mbira dzavadzimu Shona yuuma la de la sɛka ti ba kɔ'ɔm mina ka suŋa suŋa ti ka ze'ele bo mbira ("thumb pina") de'eŋo. Mina e tari/ e ŋmi'iri "kushaura" (ni gura mbira bɔba kayima) zo'e zo'e ni ita mɛ le yɛ'ɛsa dɛna bii niŋa daana e limesego, ni loe/gaŋɛ yuumsɛka ti ba mina bii mbira e naɛ/doli taaba ti ka dɔla la welesego yelesum duma la, ka ni kɔ'ɔm dɛna la yelebire bii bɛɛna fii ti ba gulesɛ sɛka ti ba nyaa yuuna dɔla la ba e iŋɛ sɛla la. Mina e ni tara bii e ŋmi'iri "kutsinira" ( mbira Buyi bɔberɛ) ŋmi'ira ti la dɔla la "kushaura" iŋɛ se'em e wan ta'am maalɛ gulesegɔ  tulese/ tagesɛ ti ka ta'am ana bii baŋɛ ti la de la mbira yuuma. "kutsinira" la bɔberɛ la saŋa kasɛka ni dɛna la buyina bii "kushaura", gee san dɔla la kushaura pooren gu'a buyina. Mbira ŋmi'ira la ni dɔla me la inkpemesego yuunyuuneba fii sɛba e ni ŋmi'ira hosho (sinyagerɛ) gee sakera dɔla la yuunsi'a ti yuunyuuna la, nimmu'urɛ paa bii sɛla e ba'am pakɛ, suŋera gee naara la  yuuma la kua. (Garfias 1971) [] == Ŋmi'a == Lusi ti ba ni tara pa'asera la wa'a la gee me ta'am kelum wan tara wa'ara wa'asi buuri buuri/ yima yima. === Mhande lusi === <nowiki/> 1. Shauro- ba tari e ita la limesego 2. Tsinhiro- ti ba tara sakera limesego ==== 4Dinhe lusi ==== 1. Mbito- ti ba ita niŋa limesego 2. Mitumba miviri- ti ba tara sakera limesego ===== Chokoto lusi ===== <nowiki/> (Buna de la zuto tuyi) 1. Chimudumbana- fii, ti ba tara kimesera 2. Chigubha- katɛ, ti ba tara sakera limesego == Hosho == [[Image:Hosho instrument.jpg|thumb|A pair of [[Hosho (instrument)|hosho]]]] Lɔkɔ yelezure: Hosho (de'eŋo Lɔkɔ) Saŋa woo ba ni tara la hosho dɔla la Shona yuuma la, bunfɔɔlega e foe- yese Maranka Wanɛ ti ba dikɛ hota biiri bii sɛla e wan damena ta'am ita voole ba san bigesera ka.[] == Daami Shona yuuma == Daami sa buuri Shona yuuma yuum de la mbira dzavadzimu ti ŋmi'ira zo'e zo'e yuum ni ŋmi'ira, hosho la ngoma lusi duma. Daami Shona yuuma la ba yuum ni ŋmi'ira ka mɛ e boi sia puan malema zi'an ti ba yi'ira ka ti bira. == Zina == Ba nyaa tee daami buuri Shona yuuma la kiŋɛ la zina wa de'eno lɔgerɔ dɛna bii nasaabugum kɔlɔ la gɔbega nu'o bɔba lusi buuri buuri, de'emdɛ'ɛneba magesɛ wuu Thomas Mapfumo, Stella Chiweshe, la Oliver Mtukudzi. Yuum ana wa kelum ta pa'asɛ mɛ la Chimurenga yɛla.[] == Shona yuuma e boi Gɔbega nu'o bɔba == Shona yuuma nyɛ yu'urɛ mɛ e boi Gɔbega nu'o bɔba gee hali e boi Zuɔ nu'o bɔba bii Japan. Ba zamesɛ Shona mbira mɛ e boi British la American yunivɛsiti e boi yuuma zamesegɔ weeleŋo puan. Gulesegɔ kelum yese me pa'alɛ ti ba viisɛ tuunɛ la mɛ. United states "solemitiŋa puan, Shona yuuma e de yuuma e yese e boi Colorado, California,  Pacific Saazuo la zuɔ nu'o bɔba la zi'isi asi'a e boi Argentina, zo'e zo'e yɛsera la yuunyuuneba la suŋerɛ ta pa'asɛ la Dumisani Maraire, Ephat Mujuru, Thomas Mapfumo la Erica Azim.[] {| class="wikitable" | |This section '''needs expansion'''. You can help by adding missing information. ''(May 2008)'' |} == Shona yuuma e boi marimba == Shona marimbas de la yuum sɛka ti yuunɛ la tara vo'osum siyopɔi gee ti ba maalɛ ka la F#s gee ka pa'asɛ. Ba boi la diyima la marimbas basɛba  dɔla la ba bɛa/nink kara la di vua e boi bɛa/nini duma la puan (ti ba ta'am iŋɛ ti voole bɔna). Ba tari la marimba buuri buuri bunaasi ti ba ŋmi'ira e boi bani puan, si yu'ura de la voole daa e boi tiŋa,  tiŋasuka voole daa, voole daa e gani za'a la voole nya'aŋa e gani za'a. Voole daa e boi tiŋa la e tari ninkara la usega gee me le dɛna bungirega, suna ti ba tara dibesi bunwogero bii kara ŋmi'ira. Tiŋasuka voole daa e le tagelɛ si kara bii aŋa puan, sɛka e tari vo'osum bunii gana voole daa e boi tiŋa. Ka me kelum tara kua e zoni saazuo gee la dibesi kara bii wogero, amaa la kɔ'ɔm ka ba'am wɔgɛ bii karegɛ bii voole daa e boi tiŋa la. Voole daa e gani za'a la voole nya'aŋa e gani za'a lagum tara la dibega ayima bii yiŋa ti ba tara ŋmi'ira ka. Voole daa e gani za'a nuurɛ zoni zɔ'ɔra la sugenuurɛ buyi, ti la zɔna saazuo zuna la voole nya'aŋa e gani za'a bunbila bii e boi tiŋa. Voole nya'aŋa e gani za'a e ŋmi'iri tilum bɔba, la voole daa e gani za'a ti la ita limesego. Voole daa e boi tiŋa latiŋasuka voole daa ŋmi'iri la zi'isi ayima la taaba, ita ti yuunɛ la vuurɛ yɛsa. Marimba yu'urɛ yese me e boi Zimbabwe sukuu duma pɔɔsin, la sukuu duma zo'e zo'e ti ba tara magesɛ wuu bani ayima. {| class="wikitable" | |This section '''needs expansion'''. You can help by adding missing information. ''(May 2008)'' |} == Yuunyuuneba == * Chartwell Dutiro * Chiwoniso Maraire * Chris Berry * Cosmas Magaya * Dumisani Maraire * Ephat Mujuru * Erica Azim * Forward Kwenda * Fabio Chivhanda * Herbert Schwamborn * James Chimombe * Oliver Mtukudzi * Stella Chiweshe * Tendayi Gahamadze * Hope Masike * Thomas Mapfumo * Jah Prayzah * Leonard Dembo == Viisegɔ Lɔgerɔ == == Le bisɛ == * Chimurenga * Ngororombe * Marimba (Zimbabwean) * Music of Africa * Music of Zimbabwe * Shona language * Shona people * Bantu language * Zimbabwe * List of Zimbabwean musicians == Digesegɔ/ Tepemeŋo == * Nonesuch Explorer Series 79703-2, Zimbabwe: ''The African Mbira: Music of the Shona People'' (2002). Liner notes by Robert Garfias (1971). * Nonesuch Explorer Series 79704 Zimbabwe: ''The Soul of Mbira: Traditions of the Shona People'' (1973). <small>Produced by Paul Berliner</small> * Musical instruments 2: (LP) Reeds (Mbira). (1972) The Music of Africa series. 1 LP disc. 33<sup>1</sup>⁄<sub>3</sub> rpm. mono. 12 in. Recorded by Hugh Tracey. Kaleidophone, KMA 2. * Mbira Music of Rhodesia, Performed by Abram Dumisani Maraire. (1972). Seattle: University of Washington Press, Ethnic Music Series. Garfias, R. (Ed.). 1 LP disc. 33<sup>1</sup>⁄<sub>3</sub> rpm. mono. 12 in. UWP-1001. <small>This disc features Maraire exclusively on Nyunga Nyunga mbira. A 12-page booklet by Maraire is included, describing the background, composition, and performance of nyunga-nyunga mbira music.</small> == Niŋa kaalegɔ == * * Tracey, Andrew. (1970). How to play the mbira (dza vadzimu). Roodepoort, Transvaal, South Africa: International Library of African Music. * Tracey, Hugh. (1961). The evolution of African music and its function in the present day. Johannesburg: Institute for the Study of Man in Africa. * Tracey, Hugh. (1969). The Mbira class of African Instruments in Rhodesia (1932). African Music Society Journal, 4:3, 78-95. == Yiŋa bɛɛna == * Zimbabwe Music Vibes Promoting Urban Culture * ZimFest Annual Zimbabwean Music Festival in North America * Zambuko Solomon Murungu's Shona Music Site * Mbira.org Erica Azim's site, based in Berkeley, CA * Dandemutande Shona Music site and mailing list {| class="wikitable mw-collapsible" ! colspan="2" | * <abbr>v</abbr> * <abbr>t</abbr> * <abbr>e</abbr> Music of Africa |- !Sovereign states | * Algeria * Angola * Benin * Botswana * Burkina Faso * Burundi * Cameroon * Cape Verde * Central African Republic * Chad * Comoros * Democratic Republic of the Congo * Republic of the Congo * Djibouti * Egypt * Equatorial Guinea * Eritrea * Eswatini * Ethiopia * Gabon * The Gambia * Ghana * Guinea * Guinea-Bissau * Ivory Coast * Kenya * Lesotho * Liberia * Libya * Madagascar * Malawi * Mali * Mauritania * Mauritius * Morocco * Mozambique * Namibia * Niger * Nigeria * Rwanda * São Tomé and Príncipe * Senegal * Seychelles * Sierra Leone * Somalia * South Africa * South Sudan * Sudan * Tanzania * Togo * Tunisia * Uganda * Zambia * Zimbabwe |- !States with limited recognition | * Sahrawi Arab Democratic Republic * Somaliland |- !Dependencies and other territories | * Canary Islands / Ceuta / Melilla (Spain) * Madeira (Portugal) * Mayotte / Réunion (France) * Saint Helena / Ascension Island / Tristan da Cunha (United Kingdom) * Western Sahara |} [[Buuri buuri: AfroCuration2026]] au69awx4q7yrzk33sirezmbkxm5ogq0 23074 23073 2026-05-13T20:38:45Z Akoleko Atayinɛ 752 23074 wikitext text/x-wiki Shona yuuma de la yuuma e de Shona nɛreba yuuma e boi Zimbabwe. Shona yuuma de la buuri la saŋa kayima yuuma kumesegɔ e boi Shona nɛreba e boi Zimbabwe, tiŋa la tinkatɛ kayima. Ka kɔ'ɔm lu' me kankaŋi la sɛɛsi puan yɛla, yɛa puan vom yɛla, la sɔlema soleŋo. Ba tari la Shona yuuma buuri zo'e zo'e ta pa'asɛ la mbira, yuuma, hosho la lusi ŋmi'a. Saŋa woo, yuum aŋa wa wan ta lagum me la wa'a, gee ti nɛreba zi'a bisera. Saŋa woo bana bayi' wa lagum pa'asɛ mɛ e boi yuuma-itegɔ puan gee ti bayi' la me kelum tara nimmu'urɛ/ tuulum e boi Shona yimpu'usegɔ tuuma puan.{} == Mbira == Yelezure lɔkɔ: Mbira '''Mbira la''' de la buuri  malema e boi Shona nɛreba zi'an ti zo'e zo'e ti ba ni tara dɛ'ɛna e boi ba buuri malema de'eno puan. Kaŋa e kɔ'ɔm dɛna Shona buuri lɔgevore. Ba kɔ'ɔm tara la mbira lɔgerɔ yima yima buuri buuri ta pa'asɛ la mbira dzavadzimu la mbira nyunga nyunga. Mbira dzavadzimu Shona yuuma la de la sɛka ti ba kɔ'ɔm mina ka suŋa suŋa ti ka ze'ele bo mbira ("thumb pina") de'eŋo. Mina e tari/ e ŋmi'iri "kushaura" (ni gura mbira bɔba kayima) zo'e zo'e ni ita mɛ le yɛ'ɛsa dɛna bii niŋa daana e limesego, ni loe/gaŋɛ yuumsɛka ti ba mina bii mbira e naɛ/doli taaba ti ka dɔla la welesego yelesum duma la, ka ni kɔ'ɔm dɛna la yelebire bii bɛɛna fii ti ba gulesɛ sɛka ti ba nyaa yuuna dɔla la ba e iŋɛ sɛla la. Mina e ni tara bii e ŋmi'iri "kutsinira" ( mbira Buyi bɔberɛ) ŋmi'ira ti la dɔla la "kushaura" iŋɛ se'em e wan ta'am maalɛ gulesegɔ  tulese/ tagesɛ ti ka ta'am ana bii baŋɛ ti la de la mbira yuuma. "kutsinira" la bɔberɛ la saŋa kasɛka ni dɛna la buyina bii "kushaura", gee san dɔla la kushaura pooren gu'a buyina. Mbira ŋmi'ira la ni dɔla me la inkpemesego yuunyuuneba fii sɛba e ni ŋmi'ira hosho (sinyagerɛ) gee sakera dɔla la yuunsi'a ti yuunyuuna la, nimmu'urɛ paa bii sɛla e ba'am pakɛ, suŋera gee naara la  yuuma la kua. (Garfias 1971) [] == Ŋmi'a == Lusi ti ba ni tara pa'asera la wa'a la gee me ta'am kelum wan tara wa'ara wa'asi buuri buuri/ yima yima. === Mhande lusi === <nowiki/> 1. Shauro- ba tari e ita la limesego 2. Tsinhiro- ti ba tara sakera limesego ==== 4Dinhe lusi ==== 1. Mbito- ti ba ita niŋa limesego 2. Mitumba miviri- ti ba tara sakera limesego ===== Chokoto lusi ===== <nowiki/> (Buna de la zuto tuyi) 1. Chimudumbana- fii, ti ba tara kimesera 2. Chigubha- katɛ, ti ba tara sakera limesego == Hosho == Lɔkɔ yelezure: Hosho (de'eŋo Lɔkɔ) Saŋa woo ba ni tara la hosho dɔla la Shona yuuma la, bunfɔɔlega e foe- yese Maranka Wanɛ ti ba dikɛ hota biiri bii sɛla e wan damena ta'am ita voole ba san bigesera ka.[] == Daami Shona yuuma == Daami sa buuri Shona yuuma yuum de la mbira dzavadzimu ti ŋmi'ira zo'e zo'e yuum ni ŋmi'ira, hosho la ngoma lusi duma. Daami Shona yuuma la ba yuum ni ŋmi'ira ka mɛ e boi sia puan malema zi'an ti ba yi'ira ka ti bira. == Zina == Ba nyaa tee daami buuri Shona yuuma la kiŋɛ la zina wa de'eno lɔgerɔ dɛna bii nasaabugum kɔlɔ la gɔbega nu'o bɔba lusi buuri buuri, de'emdɛ'ɛneba magesɛ wuu Thomas Mapfumo, Stella Chiweshe, la Oliver Mtukudzi. Yuum ana wa kelum ta pa'asɛ mɛ la Chimurenga yɛla.[] == Shona yuuma e boi Gɔbega nu'o bɔba == Shona yuuma nyɛ yu'urɛ mɛ e boi Gɔbega nu'o bɔba gee hali e boi Zuɔ nu'o bɔba bii Japan. Ba zamesɛ Shona mbira mɛ e boi British la American yunivɛsiti e boi yuuma zamesegɔ weeleŋo puan. Gulesegɔ kelum yese me pa'alɛ ti ba viisɛ tuunɛ la mɛ. United states "solemitiŋa puan, Shona yuuma e de yuuma e yese e boi Colorado, California,  Pacific Saazuo la zuɔ nu'o bɔba la zi'isi asi'a e boi Argentina, zo'e zo'e yɛsera la yuunyuuneba la suŋerɛ ta pa'asɛ la Dumisani Maraire, Ephat Mujuru, Thomas Mapfumo la Erica Azim.[] {| class="wikitable" | |This section '''needs expansion'''. You can help by adding missing information. ''(May 2008)'' |} == Shona yuuma e boi marimba == Shona marimbas de la yuum sɛka ti yuunɛ la tara vo'osum siyopɔi gee ti ba maalɛ ka la F#s gee ka pa'asɛ. Ba boi la diyima la marimbas basɛba  dɔla la ba bɛa/nink kara la di vua e boi bɛa/nini duma la puan (ti ba ta'am iŋɛ ti voole bɔna). Ba tari la marimba buuri buuri bunaasi ti ba ŋmi'ira e boi bani puan, si yu'ura de la voole daa e boi tiŋa,  tiŋasuka voole daa, voole daa e gani za'a la voole nya'aŋa e gani za'a. Voole daa e boi tiŋa la e tari ninkara la usega gee me le dɛna bungirega, suna ti ba tara dibesi bunwogero bii kara ŋmi'ira. Tiŋasuka voole daa e le tagelɛ si kara bii aŋa puan, sɛka e tari vo'osum bunii gana voole daa e boi tiŋa. Ka me kelum tara kua e zoni saazuo gee la dibesi kara bii wogero, amaa la kɔ'ɔm ka ba'am wɔgɛ bii karegɛ bii voole daa e boi tiŋa la. Voole daa e gani za'a la voole nya'aŋa e gani za'a lagum tara la dibega ayima bii yiŋa ti ba tara ŋmi'ira ka. Voole daa e gani za'a nuurɛ zoni zɔ'ɔra la sugenuurɛ buyi, ti la zɔna saazuo zuna la voole nya'aŋa e gani za'a bunbila bii e boi tiŋa. Voole nya'aŋa e gani za'a e ŋmi'iri tilum bɔba, la voole daa e gani za'a ti la ita limesego. Voole daa e boi tiŋa latiŋasuka voole daa ŋmi'iri la zi'isi ayima la taaba, ita ti yuunɛ la vuurɛ yɛsa. Marimba yu'urɛ yese me e boi Zimbabwe sukuu duma pɔɔsin, la sukuu duma zo'e zo'e ti ba tara magesɛ wuu bani ayima. {| class="wikitable" | |This section '''needs expansion'''. You can help by adding missing information. ''(May 2008)'' |} == Yuunyuuneba == * Chartwell Dutiro * Chiwoniso Maraire * Chris Berry * Cosmas Magaya * Dumisani Maraire * Ephat Mujuru * Erica Azim * Forward Kwenda * Fabio Chivhanda * Herbert Schwamborn * James Chimombe * Oliver Mtukudzi * Stella Chiweshe * Tendayi Gahamadze * Hope Masike * Thomas Mapfumo * Jah Prayzah * Leonard Dembo == Viisegɔ Lɔgerɔ == == Le bisɛ == * Chimurenga * Ngororombe * Marimba (Zimbabwean) * Music of Africa * Music of Zimbabwe * Shona language * Shona people * Bantu language * Zimbabwe * List of Zimbabwean musicians == Digesegɔ/ Tepemeŋo == * Nonesuch Explorer Series 79703-2, Zimbabwe: ''The African Mbira: Music of the Shona People'' (2002). Liner notes by Robert Garfias (1971). * Nonesuch Explorer Series 79704 Zimbabwe: ''The Soul of Mbira: Traditions of the Shona People'' (1973). <small>Produced by Paul Berliner</small> * Musical instruments 2: (LP) Reeds (Mbira). (1972) The Music of Africa series. 1 LP disc. 33<sup>1</sup>⁄<sub>3</sub> rpm. mono. 12 in. Recorded by Hugh Tracey. Kaleidophone, KMA 2. * Mbira Music of Rhodesia, Performed by Abram Dumisani Maraire. (1972). Seattle: University of Washington Press, Ethnic Music Series. Garfias, R. (Ed.). 1 LP disc. 33<sup>1</sup>⁄<sub>3</sub> rpm. mono. 12 in. UWP-1001. <small>This disc features Maraire exclusively on Nyunga Nyunga mbira. A 12-page booklet by Maraire is included, describing the background, composition, and performance of nyunga-nyunga mbira music.</small> == Niŋa kaalegɔ == * * Tracey, Andrew. (1970). How to play the mbira (dza vadzimu). Roodepoort, Transvaal, South Africa: International Library of African Music. * Tracey, Hugh. (1961). The evolution of African music and its function in the present day. Johannesburg: Institute for the Study of Man in Africa. * Tracey, Hugh. (1969). The Mbira class of African Instruments in Rhodesia (1932). African Music Society Journal, 4:3, 78-95. == Yiŋa bɛɛna == * Zimbabwe Music Vibes Promoting Urban Culture * ZimFest Annual Zimbabwean Music Festival in North America * Zambuko Solomon Murungu's Shona Music Site * Mbira.org Erica Azim's site, based in Berkeley, CA * Dandemutande Shona Music site and mailing list {| class="wikitable mw-collapsible" ! colspan="2" | * <abbr>v</abbr> * <abbr>t</abbr> * <abbr>e</abbr> Music of Africa |- !Sovereign states | * Algeria * Angola * Benin * Botswana * Burkina Faso * Burundi * Cameroon * Cape Verde * Central African Republic * Chad * Comoros * Democratic Republic of the Congo * Republic of the Congo * Djibouti * Egypt * Equatorial Guinea * Eritrea * Eswatini * Ethiopia * Gabon * The Gambia * Ghana * Guinea * Guinea-Bissau * Ivory Coast * Kenya * Lesotho * Liberia * Libya * Madagascar * Malawi * Mali * Mauritania * Mauritius * Morocco * Mozambique * Namibia * Niger * Nigeria * Rwanda * São Tomé and Príncipe * Senegal * Seychelles * Sierra Leone * Somalia * South Africa * South Sudan * Sudan * Tanzania * Togo * Tunisia * Uganda * Zambia * Zimbabwe |- !States with limited recognition | * Sahrawi Arab Democratic Republic * Somaliland |- !Dependencies and other territories | * Canary Islands / Ceuta / Melilla (Spain) * Madeira (Portugal) * Mayotte / Réunion (France) * Saint Helena / Ascension Island / Tristan da Cunha (United Kingdom) * Western Sahara |} [[Buuri buuri: AfroCuration2026]] b752bnzvtnbp29z7kpnk0p152n45xku 23075 23074 2026-05-13T20:46:58Z Akoleko Atayinɛ 752 23075 wikitext text/x-wiki Shona yuuma de la yuuma e de Shona nɛreba yuuma e boi Zimbabwe. Shona yuuma de la buuri la saŋa kayima yuuma kumesegɔ e boi Shona nɛreba e boi Zimbabwe, tiŋa la tinkatɛ kayima. Ka kɔ'ɔm lu' me kankaŋi la sɛɛsi puan yɛla, yɛa puan vom yɛla, la sɔlema soleŋo. Ba tari la Shona yuuma buuri zo'e zo'e ta pa'asɛ la mbira, yuuma, hosho la lusi ŋmi'a. Saŋa woo, yuum aŋa wa wan ta lagum me la wa'a, gee ti nɛreba zi'a bisera. Saŋa woo bana bayi' wa lagum pa'asɛ mɛ e boi yuuma-itegɔ puan gee ti bayi' la me kelum tara nimmu'urɛ/ tuulum e boi Shona yimpu'usegɔ tuuma puan.{} == Mbira == Yelezure lɔkɔ: Mbira '''Mbira la''' de la buuri  malema e boi Shona nɛreba zi'an ti zo'e zo'e ti ba ni tara dɛ'ɛna e boi ba buuri malema de'eno puan. Kaŋa e kɔ'ɔm dɛna Shona buuri lɔgevore. Ba kɔ'ɔm tara la mbira lɔgerɔ yima yima buuri buuri ta pa'asɛ la mbira dzavadzimu la mbira nyunga nyunga. [[Mbira#Mbira dzavadzimu|mbira dzavadzimu]] and [[Mbira#Mbira Nyunga Nyunga|mbira nyunga nyunga]]. Mbira dzavadzimu Shona yuuma la de la sɛka ti ba kɔ'ɔm mina ka suŋa suŋa ti ka ze'ele bo mbira ("thumb pina") de'eŋo. Mina e tari/ e ŋmi'iri "kushaura" (ni gura mbira bɔba kayima) zo'e zo'e ni ita mɛ le yɛ'ɛsa dɛna bii niŋa daana e limesego, ni loe/gaŋɛ yuumsɛka ti ba mina bii mbira e naɛ/doli taaba ti ka dɔla la welesego yelesum duma la, ka ni kɔ'ɔm dɛna la yelebire bii bɛɛna fii ti ba gulesɛ sɛka ti ba nyaa yuuna dɔla la ba e iŋɛ sɛla la. Mina e ni tara bii e ŋmi'iri "kutsinira" ( mbira Buyi bɔberɛ) ŋmi'ira ti la dɔla la "kushaura" iŋɛ se'em e wan ta'am maalɛ gulesegɔ  tulese/ tagesɛ ti ka ta'am ana bii baŋɛ ti la de la mbira yuuma. "kutsinira" la bɔberɛ la saŋa kasɛka ni dɛna la buyina bii "kushaura", gee san dɔla la kushaura pooren gu'a buyina. Mbira ŋmi'ira la ni dɔla me la inkpemesego yuunyuuneba fii sɛba e ni ŋmi'ira hosho (sinyagerɛ) gee sakera dɔla la yuunsi'a ti yuunyuuna la, nimmu'urɛ paa bii sɛla e ba'am pakɛ, suŋera gee naara la  yuuma la kua. (Garfias 1971) [] == Ŋmi'a == Lusi ti ba ni tara pa'asera la wa'a la gee me ta'am kelum wan tara wa'ara wa'asi buuri buuri/ yima yima. === Mhande lusi === <nowiki/> 1. Shauro- ba tari e ita la limesego 2. Tsinhiro- ti ba tara sakera limesego ==== 4Dinhe lusi ==== 1. Mbito- ti ba ita niŋa limesego 2. Mitumba miviri- ti ba tara sakera limesego ===== Chokoto lusi ===== <nowiki/> (Buna de la zuto tuyi) 1. Chimudumbana- fii, ti ba tara kimesera 2. Chigubha- katɛ, ti ba tara sakera limesego == Hosho == Lɔkɔ yelezure: Hosho (de'eŋo Lɔkɔ) Saŋa woo ba ni tara la hosho dɔla la Shona yuuma la, bunfɔɔlega e foe- yese Maranka Wanɛ ti ba dikɛ hota biiri bii sɛla e wan damena ta'am ita voole ba san bigesera ka.[] == Daami Shona yuuma == Daami sa buuri Shona yuuma yuum de la mbira dzavadzimu ti ŋmi'ira zo'e zo'e yuum ni ŋmi'ira, hosho la ngoma lusi duma. Daami Shona yuuma la ba yuum ni ŋmi'ira ka mɛ e boi sia puan malema zi'an ti ba yi'ira ka ti bira. == Zina == Ba nyaa tee daami buuri Shona yuuma la kiŋɛ la zina wa de'eno lɔgerɔ dɛna bii nasaabugum kɔlɔ la gɔbega nu'o bɔba lusi buuri buuri, de'emdɛ'ɛneba magesɛ wuu Thomas Mapfumo, Stella Chiweshe, la Oliver Mtukudzi. Yuum ana wa kelum ta pa'asɛ mɛ la Chimurenga yɛla.[] == Shona yuuma e boi Gɔbega nu'o bɔba == Shona yuuma nyɛ yu'urɛ mɛ e boi Gɔbega nu'o bɔba gee hali e boi Zuɔ nu'o bɔba bii Japan. Ba zamesɛ Shona mbira mɛ e boi British la American yunivɛsiti e boi yuuma zamesegɔ weeleŋo puan. Gulesegɔ kelum yese me pa'alɛ ti ba viisɛ tuunɛ la mɛ. United states "solemitiŋa puan, Shona yuuma e de yuuma e yese e boi Colorado, California,  Pacific Saazuo la zuɔ nu'o bɔba la zi'isi asi'a e boi Argentina, zo'e zo'e yɛsera la yuunyuuneba la suŋerɛ ta pa'asɛ la Dumisani Maraire, Ephat Mujuru, Thomas Mapfumo la Erica Azim.[] {| class="wikitable" | |This section '''needs expansion'''. You can help by adding missing information. ''(May 2008)'' |} == Shona yuuma e boi marimba == Shona marimbas de la yuum sɛka ti yuunɛ la tara vo'osum siyopɔi gee ti ba maalɛ ka la F#s gee ka pa'asɛ. Ba boi la diyima la marimbas basɛba  dɔla la ba bɛa/nink kara la di vua e boi bɛa/nini duma la puan (ti ba ta'am iŋɛ ti voole bɔna). Ba tari la marimba buuri buuri bunaasi ti ba ŋmi'ira e boi bani puan, si yu'ura de la voole daa e boi tiŋa,  tiŋasuka voole daa, voole daa e gani za'a la voole nya'aŋa e gani za'a. Voole daa e boi tiŋa la e tari ninkara la usega gee me le dɛna bungirega, suna ti ba tara dibesi bunwogero bii kara ŋmi'ira. Tiŋasuka voole daa e le tagelɛ si kara bii aŋa puan, sɛka e tari vo'osum bunii gana voole daa e boi tiŋa. Ka me kelum tara kua e zoni saazuo gee la dibesi kara bii wogero, amaa la kɔ'ɔm ka ba'am wɔgɛ bii karegɛ bii voole daa e boi tiŋa la. Voole daa e gani za'a la voole nya'aŋa e gani za'a lagum tara la dibega ayima bii yiŋa ti ba tara ŋmi'ira ka. Voole daa e gani za'a nuurɛ zoni zɔ'ɔra la sugenuurɛ buyi, ti la zɔna saazuo zuna la voole nya'aŋa e gani za'a bunbila bii e boi tiŋa. Voole nya'aŋa e gani za'a e ŋmi'iri tilum bɔba, la voole daa e gani za'a ti la ita limesego. Voole daa e boi tiŋa latiŋasuka voole daa ŋmi'iri la zi'isi ayima la taaba, ita ti yuunɛ la vuurɛ yɛsa. Marimba yu'urɛ yese me e boi Zimbabwe sukuu duma pɔɔsin, la sukuu duma zo'e zo'e ti ba tara magesɛ wuu bani ayima. {| class="wikitable" | |This section '''needs expansion'''. You can help by adding missing information. ''(May 2008)'' |} == Yuunyuuneba == * Chartwell Dutiro * Chiwoniso Maraire * Chris Berry * Cosmas Magaya * Dumisani Maraire * Ephat Mujuru * Erica Azim * Forward Kwenda * Fabio Chivhanda * Herbert Schwamborn * James Chimombe * Oliver Mtukudzi * Stella Chiweshe * Tendayi Gahamadze * Hope Masike * Thomas Mapfumo * Jah Prayzah * Leonard Dembo == Viisegɔ Lɔgerɔ == == Le bisɛ == * Chimurenga * Ngororombe * Marimba (Zimbabwean) * Music of Africa * Music of Zimbabwe * Shona language * Shona people * Bantu language * Zimbabwe * List of Zimbabwean musicians == Digesegɔ/ Tepemeŋo == * Nonesuch Explorer Series 79703-2, Zimbabwe: ''The African Mbira: Music of the Shona People'' (2002). Liner notes by Robert Garfias (1971). * Nonesuch Explorer Series 79704 Zimbabwe: ''The Soul of Mbira: Traditions of the Shona People'' (1973). <small>Produced by Paul Berliner</small> * Musical instruments 2: (LP) Reeds (Mbira). (1972) The Music of Africa series. 1 LP disc. 33<sup>1</sup>⁄<sub>3</sub> rpm. mono. 12 in. Recorded by Hugh Tracey. Kaleidophone, KMA 2. * Mbira Music of Rhodesia, Performed by Abram Dumisani Maraire. (1972). Seattle: University of Washington Press, Ethnic Music Series. Garfias, R. (Ed.). 1 LP disc. 33<sup>1</sup>⁄<sub>3</sub> rpm. mono. 12 in. UWP-1001. <small>This disc features Maraire exclusively on Nyunga Nyunga mbira. A 12-page booklet by Maraire is included, describing the background, composition, and performance of nyunga-nyunga mbira music.</small> == Niŋa kaalegɔ == * * Tracey, Andrew. (1970). How to play the mbira (dza vadzimu). Roodepoort, Transvaal, South Africa: International Library of African Music. * Tracey, Hugh. (1961). The evolution of African music and its function in the present day. Johannesburg: Institute for the Study of Man in Africa. * Tracey, Hugh. (1969). The Mbira class of African Instruments in Rhodesia (1932). African Music Society Journal, 4:3, 78-95. == Yiŋa bɛɛna == * Zimbabwe Music Vibes Promoting Urban Culture * ZimFest Annual Zimbabwean Music Festival in North America * Zambuko Solomon Murungu's Shona Music Site * Mbira.org Erica Azim's site, based in Berkeley, CA * Dandemutande Shona Music site and mailing list {| class="wikitable mw-collapsible" ! colspan="2" | * <abbr>v</abbr> * <abbr>t</abbr> * <abbr>e</abbr> Music of Africa |- !Sovereign states | * Algeria * Angola * Benin * Botswana * Burkina Faso * Burundi * Cameroon * Cape Verde * Central African Republic * Chad * Comoros * Democratic Republic of the Congo * Republic of the Congo * Djibouti * Egypt * Equatorial Guinea * Eritrea * Eswatini * Ethiopia * Gabon * The Gambia * Ghana * Guinea * Guinea-Bissau * Ivory Coast * Kenya * Lesotho * Liberia * Libya * Madagascar * Malawi * Mali * Mauritania * Mauritius * Morocco * Mozambique * Namibia * Niger * Nigeria * Rwanda * São Tomé and Príncipe * Senegal * Seychelles * Sierra Leone * Somalia * South Africa * South Sudan * Sudan * Tanzania * Togo * Tunisia * Uganda * Zambia * Zimbabwe |- !States with limited recognition | * Sahrawi Arab Democratic Republic * Somaliland |- !Dependencies and other territories | * Canary Islands / Ceuta / Melilla (Spain) * Madeira (Portugal) * Mayotte / Réunion (France) * Saint Helena / Ascension Island / Tristan da Cunha (United Kingdom) * Western Sahara |} [[Buuri buuri: AfroCuration2026]] g528160i25xa8h76ei1f9t0dkyyy1m3 23076 23075 2026-05-13T20:47:43Z Akoleko Atayinɛ 752 23076 wikitext text/x-wiki Shona yuuma de la yuuma e de Shona nɛreba yuuma e boi Zimbabwe. Shona yuuma de la buuri la saŋa kayima yuuma kumesegɔ e boi Shona nɛreba e boi Zimbabwe, tiŋa la tinkatɛ kayima. Ka kɔ'ɔm lu' me kankaŋi la sɛɛsi puan yɛla, yɛa puan vom yɛla, la sɔlema soleŋo. Ba tari la Shona yuuma buuri zo'e zo'e ta pa'asɛ la mbira, yuuma, hosho la lusi ŋmi'a. Saŋa woo, yuum aŋa wa wan ta lagum me la wa'a, gee ti nɛreba zi'a bisera. Saŋa woo bana bayi' wa lagum pa'asɛ mɛ e boi yuuma-itegɔ puan gee ti bayi' la me kelum tara nimmu'urɛ/ tuulum e boi Shona yimpu'usegɔ tuuma puan.{} == Mbira == Yelezure lɔkɔ: Mbira '''Mbira la''' de la buuri  malema e boi Shona nɛreba zi'an ti zo'e zo'e ti ba ni tara dɛ'ɛna e boi ba buuri malema de'eno puan. Kaŋa e kɔ'ɔm dɛna Shona buuri lɔgevore. Ba kɔ'ɔm tara la mbira lɔgerɔ yima yima buuri buuri ta pa'asɛ la mbira dzavadzimu la mbira nyunga nyunga. Mbira dzavadzimu Shona yuuma la de la sɛka ti ba kɔ'ɔm mina ka suŋa suŋa ti ka ze'ele bo mbira ("thumb pina") de'eŋo. Mina e tari/ e ŋmi'iri "kushaura" (ni gura mbira bɔba kayima) zo'e zo'e ni ita mɛ le yɛ'ɛsa dɛna bii niŋa daana e limesego, ni loe/gaŋɛ yuumsɛka ti ba mina bii mbira e naɛ/doli taaba ti ka dɔla la welesego yelesum duma la, ka ni kɔ'ɔm dɛna la yelebire bii bɛɛna fii ti ba gulesɛ sɛka ti ba nyaa yuuna dɔla la ba e iŋɛ sɛla la. Mina e ni tara bii e ŋmi'iri "kutsinira" ( mbira Buyi bɔberɛ) ŋmi'ira ti la dɔla la "kushaura" iŋɛ se'em e wan ta'am maalɛ gulesegɔ  tulese/ tagesɛ ti ka ta'am ana bii baŋɛ ti la de la mbira yuuma. "kutsinira" la bɔberɛ la saŋa kasɛka ni dɛna la buyina bii "kushaura", gee san dɔla la kushaura pooren gu'a buyina. Mbira ŋmi'ira la ni dɔla me la inkpemesego yuunyuuneba fii sɛba e ni ŋmi'ira hosho (sinyagerɛ) gee sakera dɔla la yuunsi'a ti yuunyuuna la, nimmu'urɛ paa bii sɛla e ba'am pakɛ, suŋera gee naara la  yuuma la kua. (Garfias 1971) [] == Ŋmi'a == Lusi ti ba ni tara pa'asera la wa'a la gee me ta'am kelum wan tara wa'ara wa'asi buuri buuri/ yima yima. === Mhande lusi === <nowiki/> 1. Shauro- ba tari e ita la limesego 2. Tsinhiro- ti ba tara sakera limesego ==== 4Dinhe lusi ==== 1. Mbito- ti ba ita niŋa limesego 2. Mitumba miviri- ti ba tara sakera limesego ===== Chokoto lusi ===== <nowiki/> (Buna de la zuto tuyi) 1. Chimudumbana- fii, ti ba tara kimesera 2. Chigubha- katɛ, ti ba tara sakera limesego == Hosho == Lɔkɔ yelezure: Hosho (de'eŋo Lɔkɔ) Saŋa woo ba ni tara la hosho dɔla la Shona yuuma la, bunfɔɔlega e foe- yese Maranka Wanɛ ti ba dikɛ hota biiri bii sɛla e wan damena ta'am ita voole ba san bigesera ka.[] == Daami Shona yuuma == Daami sa buuri Shona yuuma yuum de la mbira dzavadzimu ti ŋmi'ira zo'e zo'e yuum ni ŋmi'ira, hosho la ngoma lusi duma. Daami Shona yuuma la ba yuum ni ŋmi'ira ka mɛ e boi sia puan malema zi'an ti ba yi'ira ka ti bira. == Zina == Ba nyaa tee daami buuri Shona yuuma la kiŋɛ la zina wa de'eno lɔgerɔ dɛna bii nasaabugum kɔlɔ la gɔbega nu'o bɔba lusi buuri buuri, de'emdɛ'ɛneba magesɛ wuu Thomas Mapfumo, Stella Chiweshe, la Oliver Mtukudzi. Yuum ana wa kelum ta pa'asɛ mɛ la Chimurenga yɛla.[] == Shona yuuma e boi Gɔbega nu'o bɔba == Shona yuuma nyɛ yu'urɛ mɛ e boi Gɔbega nu'o bɔba gee hali e boi Zuɔ nu'o bɔba bii Japan. Ba zamesɛ Shona mbira mɛ e boi British la American yunivɛsiti e boi yuuma zamesegɔ weeleŋo puan. Gulesegɔ kelum yese me pa'alɛ ti ba viisɛ tuunɛ la mɛ. United states "solemitiŋa puan, Shona yuuma e de yuuma e yese e boi Colorado, California,  Pacific Saazuo la zuɔ nu'o bɔba la zi'isi asi'a e boi Argentina, zo'e zo'e yɛsera la yuunyuuneba la suŋerɛ ta pa'asɛ la Dumisani Maraire, Ephat Mujuru, Thomas Mapfumo la Erica Azim.[] {| class="wikitable" | |This section '''needs expansion'''. You can help by adding missing information. ''(May 2008)'' |} == Shona yuuma e boi marimba == Shona marimbas de la yuum sɛka ti yuunɛ la tara vo'osum siyopɔi gee ti ba maalɛ ka la F#s gee ka pa'asɛ. Ba boi la diyima la marimbas basɛba  dɔla la ba bɛa/nink kara la di vua e boi bɛa/nini duma la puan (ti ba ta'am iŋɛ ti voole bɔna). Ba tari la marimba buuri buuri bunaasi ti ba ŋmi'ira e boi bani puan, si yu'ura de la voole daa e boi tiŋa,  tiŋasuka voole daa, voole daa e gani za'a la voole nya'aŋa e gani za'a. Voole daa e boi tiŋa la e tari ninkara la usega gee me le dɛna bungirega, suna ti ba tara dibesi bunwogero bii kara ŋmi'ira. Tiŋasuka voole daa e le tagelɛ si kara bii aŋa puan, sɛka e tari vo'osum bunii gana voole daa e boi tiŋa. Ka me kelum tara kua e zoni saazuo gee la dibesi kara bii wogero, amaa la kɔ'ɔm ka ba'am wɔgɛ bii karegɛ bii voole daa e boi tiŋa la. Voole daa e gani za'a la voole nya'aŋa e gani za'a lagum tara la dibega ayima bii yiŋa ti ba tara ŋmi'ira ka. Voole daa e gani za'a nuurɛ zoni zɔ'ɔra la sugenuurɛ buyi, ti la zɔna saazuo zuna la voole nya'aŋa e gani za'a bunbila bii e boi tiŋa. Voole nya'aŋa e gani za'a e ŋmi'iri tilum bɔba, la voole daa e gani za'a ti la ita limesego. Voole daa e boi tiŋa latiŋasuka voole daa ŋmi'iri la zi'isi ayima la taaba, ita ti yuunɛ la vuurɛ yɛsa. Marimba yu'urɛ yese me e boi Zimbabwe sukuu duma pɔɔsin, la sukuu duma zo'e zo'e ti ba tara magesɛ wuu bani ayima. {| class="wikitable" | |This section '''needs expansion'''. You can help by adding missing information. ''(May 2008)'' |} == Yuunyuuneba == * Chartwell Dutiro * Chiwoniso Maraire * Chris Berry * Cosmas Magaya * Dumisani Maraire * Ephat Mujuru * Erica Azim * Forward Kwenda * Fabio Chivhanda * Herbert Schwamborn * James Chimombe * Oliver Mtukudzi * Stella Chiweshe * Tendayi Gahamadze * Hope Masike * Thomas Mapfumo * Jah Prayzah * Leonard Dembo == Viisegɔ Lɔgerɔ == == Le bisɛ == * Chimurenga * Ngororombe * Marimba (Zimbabwean) * Music of Africa * Music of Zimbabwe * Shona language * Shona people * Bantu language * Zimbabwe * List of Zimbabwean musicians == Digesegɔ/ Tepemeŋo == * Nonesuch Explorer Series 79703-2, Zimbabwe: ''The African Mbira: Music of the Shona People'' (2002). Liner notes by Robert Garfias (1971). * Nonesuch Explorer Series 79704 Zimbabwe: ''The Soul of Mbira: Traditions of the Shona People'' (1973). <small>Produced by Paul Berliner</small> * Musical instruments 2: (LP) Reeds (Mbira). (1972) The Music of Africa series. 1 LP disc. 33<sup>1</sup>⁄<sub>3</sub> rpm. mono. 12 in. Recorded by Hugh Tracey. Kaleidophone, KMA 2. * Mbira Music of Rhodesia, Performed by Abram Dumisani Maraire. (1972). Seattle: University of Washington Press, Ethnic Music Series. Garfias, R. (Ed.). 1 LP disc. 33<sup>1</sup>⁄<sub>3</sub> rpm. mono. 12 in. UWP-1001. <small>This disc features Maraire exclusively on Nyunga Nyunga mbira. A 12-page booklet by Maraire is included, describing the background, composition, and performance of nyunga-nyunga mbira music.</small> == Niŋa kaalegɔ == * * Tracey, Andrew. (1970). How to play the mbira (dza vadzimu). Roodepoort, Transvaal, South Africa: International Library of African Music. * Tracey, Hugh. (1961). The evolution of African music and its function in the present day. Johannesburg: Institute for the Study of Man in Africa. * Tracey, Hugh. (1969). The Mbira class of African Instruments in Rhodesia (1932). African Music Society Journal, 4:3, 78-95. == Yiŋa bɛɛna == * Zimbabwe Music Vibes Promoting Urban Culture * ZimFest Annual Zimbabwean Music Festival in North America * Zambuko Solomon Murungu's Shona Music Site * Mbira.org Erica Azim's site, based in Berkeley, CA * Dandemutande Shona Music site and mailing list {| class="wikitable mw-collapsible" ! colspan="2" | * <abbr>v</abbr> * <abbr>t</abbr> * <abbr>e</abbr> Music of Africa |- !Sovereign states | * Algeria * Angola * Benin * Botswana * Burkina Faso * Burundi * Cameroon * Cape Verde * Central African Republic * Chad * Comoros * Democratic Republic of the Congo * Republic of the Congo * Djibouti * Egypt * Equatorial Guinea * Eritrea * Eswatini * Ethiopia * Gabon * The Gambia * Ghana * Guinea * Guinea-Bissau * Ivory Coast * Kenya * Lesotho * Liberia * Libya * Madagascar * Malawi * Mali * Mauritania * Mauritius * Morocco * Mozambique * Namibia * Niger * Nigeria * Rwanda * São Tomé and Príncipe * Senegal * Seychelles * Sierra Leone * Somalia * South Africa * South Sudan * Sudan * Tanzania * Togo * Tunisia * Uganda * Zambia * Zimbabwe |- !States with limited recognition | * Sahrawi Arab Democratic Republic * Somaliland |- !Dependencies and other territories | * Canary Islands / Ceuta / Melilla (Spain) * Madeira (Portugal) * Mayotte / Réunion (France) * Saint Helena / Ascension Island / Tristan da Cunha (United Kingdom) * Western Sahara |} [[Buuri buuri: AfroCuration2026]] b752bnzvtnbp29z7kpnk0p152n45xku 23077 23076 2026-05-13T21:14:46Z Akolpoka 244 Interlink 23077 wikitext text/x-wiki Shona yuuma de la yuuma e de Shona nɛreba yuuma e boi Zimbabwe. Shona yuuma de la buuri la saŋa kayima yuuma kumesegɔ e boi Shona nɛreba e boi Zimbabwe, tiŋa la tinkatɛ kayima. Ka kɔ'ɔm lu' me kankaŋi la sɛɛsi puan yɛla, yɛa puan vom yɛla, la sɔlema soleŋo. Ba tari la Shona yuuma buuri zo'e zo'e ta pa'asɛ la mbira, yuuma, hosho la lusi ŋmi'a. Saŋa woo, yuum aŋa wa wan ta lagum me la wa'a, gee ti nɛreba zi'a bisera. Saŋa woo bana bayi' wa lagum pa'asɛ mɛ e boi yuuma-itegɔ puan gee ti bayi' la me kelum tara nimmu'urɛ/ tuulum e boi Shona yimpu'usegɔ tuuma puan.{} == Mbira == Yelezure lɔkɔ: Mbira '''Mbira la''' de la buuri  malema e boi Shona nɛreba zi'an ti zo'e zo'e ti ba ni tara dɛ'ɛna e boi ba buuri malema de'eno puan. Kaŋa e kɔ'ɔm dɛna Shona buuri lɔgevore. Ba kɔ'ɔm tara la mbira lɔgerɔ yima yima buuri buuri ta pa'asɛ la mbira dzavadzimu la mbira nyunga nyung. [[Image:Mbira dzavadzimu.jpg|thumb|An [[Mbira#Mbira dzavadzimu|Mbira dzavadzimu]]]] Mbira dzavadzimu Shona yuuma la de la sɛka ti ba kɔ'ɔm mina ka suŋa suŋa ti ka ze'ele bo mbira ("thumb pina") de'eŋo. Mina e tari/ e ŋmi'iri "kushaura" (ni gura mbira bɔba kayima) zo'e zo'e ni ita mɛ le yɛ'ɛsa dɛna bii niŋa daana e limesego, ni loe/gaŋɛ yuumsɛka ti ba mina bii mbira e naɛ/doli taaba ti ka dɔla la welesego yelesum duma la, ka ni kɔ'ɔm dɛna la yelebire bii bɛɛna fii ti ba gulesɛ sɛka ti ba nyaa yuuna dɔla la ba e iŋɛ sɛla la. Mina e ni tara bii e ŋmi'iri "kutsinira" ( mbira Buyi bɔberɛ) ŋmi'ira ti la dɔla la "kushaura" iŋɛ se'em e wan ta'am maalɛ gulesegɔ  tulese/ tagesɛ ti ka ta'am ana bii baŋɛ ti la de la mbira yuuma. "kutsinira" la bɔberɛ la saŋa kasɛka ni dɛna la buyina bii "kushaura", gee san dɔla la kushaura pooren gu'a buyina. Mbira ŋmi'ira la ni dɔla me la inkpemesego yuunyuuneba fii sɛba e ni ŋmi'ira hosho (sinyagerɛ) gee sakera dɔla la yuunsi'a ti yuunyuuna la, nimmu'urɛ paa bii sɛla e ba'am pakɛ, suŋera gee naara la  yuuma la kua. (Garfias 1971) [] == Ŋmi'a == Lusi ti ba ni tara pa'asera la wa'a la gee me ta'am kelum wan tara wa'ara wa'asi buuri buuri/ yima yima. === Mhande lusi === <nowiki/> 1. Shauro- ba tari e ita la limesego 2. Tsinhiro- ti ba tara sakera limesego ==== 4Dinhe lusi ==== 1. Mbito- ti ba ita niŋa limesego 2. Mitumba miviri- ti ba tara sakera limesego ===== Chokoto lusi ===== <nowiki/> (Buna de la zuto tuyi) 1. Chimudumbana- fii, ti ba tara kimesera 2. Chigubha- katɛ, ti ba tara sakera limesego == Hosho == Lɔkɔ yelezure: Hosho (de'eŋo Lɔkɔ) Saŋa woo ba ni tara la hosho dɔla la Shona yuuma la, bunfɔɔlega e foe- yese Maranka Wanɛ ti ba dikɛ hota biiri bii sɛla e wan damena ta'am ita voole ba san bigesera ka.[] == Daami Shona yuuma == Daami sa buuri Shona yuuma yuum de la mbira dzavadzimu ti ŋmi'ira zo'e zo'e yuum ni ŋmi'ira, hosho la ngoma lusi duma. Daami Shona yuuma la ba yuum ni ŋmi'ira ka mɛ e boi sia puan malema zi'an ti ba yi'ira ka ti bira. == Zina == Ba nyaa tee daami buuri Shona yuuma la kiŋɛ la zina wa de'eno lɔgerɔ dɛna bii nasaabugum kɔlɔ la gɔbega nu'o bɔba lusi buuri buuri, de'emdɛ'ɛneba magesɛ wuu Thomas Mapfumo, Stella Chiweshe, la Oliver Mtukudzi. Yuum ana wa kelum ta pa'asɛ mɛ la Chimurenga yɛla.[] == Shona yuuma e boi Gɔbega nu'o bɔba == Shona yuuma nyɛ yu'urɛ mɛ e boi Gɔbega nu'o bɔba gee hali e boi Zuɔ nu'o bɔba bii Japan. Ba zamesɛ Shona mbira mɛ e boi British la American yunivɛsiti e boi yuuma zamesegɔ weeleŋo puan. Gulesegɔ kelum yese me pa'alɛ ti ba viisɛ tuunɛ la mɛ. United states "solemitiŋa puan, Shona yuuma e de yuuma e yese e boi Colorado, California,  Pacific Saazuo la zuɔ nu'o bɔba la zi'isi asi'a e boi Argentina, zo'e zo'e yɛsera la yuunyuuneba la suŋerɛ ta pa'asɛ la Dumisani Maraire, Ephat Mujuru, Thomas Mapfumo la Erica Azim.[] {| class="wikitable" | |This section '''needs expansion'''. You can help by adding missing information. ''(May 2008)'' |} == Shona yuuma e boi marimba == Shona marimbas de la yuum sɛka ti yuunɛ la tara vo'osum siyopɔi gee ti ba maalɛ ka la F#s gee ka pa'asɛ. Ba boi la diyima la marimbas basɛba  dɔla la ba bɛa/nink kara la di vua e boi bɛa/nini duma la puan (ti ba ta'am iŋɛ ti voole bɔna). Ba tari la marimba buuri buuri bunaasi ti ba ŋmi'ira e boi bani puan, si yu'ura de la voole daa e boi tiŋa,  tiŋasuka voole daa, voole daa e gani za'a la voole nya'aŋa e gani za'a. Voole daa e boi tiŋa la e tari ninkara la usega gee me le dɛna bungirega, suna ti ba tara dibesi bunwogero bii kara ŋmi'ira. Tiŋasuka voole daa e le tagelɛ si kara bii aŋa puan, sɛka e tari vo'osum bunii gana voole daa e boi tiŋa. Ka me kelum tara kua e zoni saazuo gee la dibesi kara bii wogero, amaa la kɔ'ɔm ka ba'am wɔgɛ bii karegɛ bii voole daa e boi tiŋa la. Voole daa e gani za'a la voole nya'aŋa e gani za'a lagum tara la dibega ayima bii yiŋa ti ba tara ŋmi'ira ka. Voole daa e gani za'a nuurɛ zoni zɔ'ɔra la sugenuurɛ buyi, ti la zɔna saazuo zuna la voole nya'aŋa e gani za'a bunbila bii e boi tiŋa. Voole nya'aŋa e gani za'a e ŋmi'iri tilum bɔba, la voole daa e gani za'a ti la ita limesego. Voole daa e boi tiŋa latiŋasuka voole daa ŋmi'iri la zi'isi ayima la taaba, ita ti yuunɛ la vuurɛ yɛsa. Marimba yu'urɛ yese me e boi Zimbabwe sukuu duma pɔɔsin, la sukuu duma zo'e zo'e ti ba tara magesɛ wuu bani ayima. {| class="wikitable" | |This section '''needs expansion'''. You can help by adding missing information. ''(May 2008)'' |} == Yuunyuuneba == * Chartwell Dutiro * Chiwoniso Maraire * Chris Berry * Cosmas Magaya * Dumisani Maraire * Ephat Mujuru * Erica Azim * Forward Kwenda * Fabio Chivhanda * Herbert Schwamborn * James Chimombe * Oliver Mtukudzi * Stella Chiweshe * Tendayi Gahamadze * Hope Masike * Thomas Mapfumo * Jah Prayzah * Leonard Dembo == Viisegɔ Lɔgerɔ == == Le bisɛ == * Chimurenga * Ngororombe * Marimba (Zimbabwean) * Music of Africa * Music of Zimbabwe * Shona language * Shona people * Bantu language * Zimbabwe * List of Zimbabwean musicians == Digesegɔ/ Tepemeŋo == * Nonesuch Explorer Series 79703-2, Zimbabwe: ''The African Mbira: Music of the Shona People'' (2002). Liner notes by Robert Garfias (1971). * Nonesuch Explorer Series 79704 Zimbabwe: ''The Soul of Mbira: Traditions of the Shona People'' (1973). <small>Produced by Paul Berliner</small> * Musical instruments 2: (LP) Reeds (Mbira). (1972) The Music of Africa series. 1 LP disc. 33<sup>1</sup>⁄<sub>3</sub> rpm. mono. 12 in. Recorded by Hugh Tracey. Kaleidophone, KMA 2. * Mbira Music of Rhodesia, Performed by Abram Dumisani Maraire. (1972). Seattle: University of Washington Press, Ethnic Music Series. Garfias, R. (Ed.). 1 LP disc. 33<sup>1</sup>⁄<sub>3</sub> rpm. mono. 12 in. UWP-1001. <small>This disc features Maraire exclusively on Nyunga Nyunga mbira. A 12-page booklet by Maraire is included, describing the background, composition, and performance of nyunga-nyunga mbira music.</small> == Niŋa kaalegɔ == * * Tracey, Andrew. (1970). How to play the mbira (dza vadzimu). Roodepoort, Transvaal, South Africa: International Library of African Music. * Tracey, Hugh. (1961). The evolution of African music and its function in the present day. Johannesburg: Institute for the Study of Man in Africa. * Tracey, Hugh. (1969). The Mbira class of African Instruments in Rhodesia (1932). African Music Society Journal, 4:3, 78-95. == Yiŋa bɛɛna == * Zimbabwe Music Vibes Promoting Urban Culture * ZimFest Annual Zimbabwean Music Festival in North America * Zambuko Solomon Murungu's Shona Music Site * Mbira.org Erica Azim's site, based in Berkeley, CA * Dandemutande Shona Music site and mailing list {| class="wikitable mw-collapsible" ! colspan="2" | * <abbr>v</abbr> * <abbr>t</abbr> * <abbr>e</abbr> Music of Africa |- !Sovereign states | * Algeria * Angola * Benin * Botswana * Burkina Faso * Burundi * Cameroon * Cape Verde * Central African Republic * Chad * Comoros * Democratic Republic of the Congo * Republic of the Congo * Djibouti * Egypt * Equatorial Guinea * Eritrea * Eswatini * Ethiopia * Gabon * The Gambia * Ghana * Guinea * Guinea-Bissau * Ivory Coast * Kenya * Lesotho * Liberia * Libya * Madagascar * Malawi * Mali * Mauritania * Mauritius * Morocco * Mozambique * Namibia * Niger * Nigeria * Rwanda * São Tomé and Príncipe * Senegal * Seychelles * Sierra Leone * Somalia * South Africa * South Sudan * Sudan * Tanzania * Togo * Tunisia * Uganda * Zambia * Zimbabwe |- !States with limited recognition | * Sahrawi Arab Democratic Republic * Somaliland |- !Dependencies and other territories | * Canary Islands / Ceuta / Melilla (Spain) * Madeira (Portugal) * Mayotte / Réunion (France) * Saint Helena / Ascension Island / Tristan da Cunha (United Kingdom) * Western Sahara |} [[Buuri buuri: AfroCuration2026]] 0cbtxh54vh1agoymd3vw8z5pyycnwqm 23078 23077 2026-05-13T21:20:18Z Akolpoka 244 Added interlink 23078 wikitext text/x-wiki Shona yuuma de la yuuma e de Shona nɛreba yuuma e boi Zimbabwe. Shona yuuma de la buuri la saŋa kayima yuuma kumesegɔ e boi Shona nɛreba e boi Zimbabwe, tiŋa la tinkatɛ kayima. Ka kɔ'ɔm lu' me kankaŋi la sɛɛsi puan yɛla, yɛa puan vom yɛla, la sɔlema soleŋo. Ba tari la Shona yuuma buuri zo'e zo'e ta pa'asɛ la mbira, yuuma, hosho la lusi ŋmi'a. Saŋa woo, yuum aŋa wa wan ta lagum me la wa'a, gee ti nɛreba zi'a bisera. Saŋa woo bana bayi' wa lagum pa'asɛ mɛ e boi yuuma-itegɔ puan gee ti bayi' la me kelum tara nimmu'urɛ/ tuulum e boi Shona yimpu'usegɔ tuuma puan.{} == Mbira == Yelezure lɔkɔ: Mbira '''Mbira la''' de la buuri  malema e boi Shona nɛreba zi'an ti zo'e zo'e ti ba ni tara dɛ'ɛna e boi ba buuri malema de'eno puan. Kaŋa e kɔ'ɔm dɛna Shona buuri lɔgevore. Ba kɔ'ɔm tara la mbira lɔgerɔ yima yima buuri buuri ta pa'asɛ la mbira dzavadzimu la mbira nyunga nyung. [[Image:Mbira dzavadzimu.jpg|thumb|An [[Mbira#Mbira dzavadzimu|Mbira dzavadzimu]]]] Mbira dzavadzimu Shona yuuma la de la sɛka ti ba kɔ'ɔm mina ka suŋa suŋa ti ka ze'ele bo mbira ("thumb pina") de'eŋo. Mina e tari/ e ŋmi'iri "kushaura" (ni gura mbira bɔba kayima) zo'e zo'e ni ita mɛ le yɛ'ɛsa dɛna bii niŋa daana e limesego, ni loe/gaŋɛ yuumsɛka ti ba mina bii mbira e naɛ/doli taaba ti ka dɔla la welesego yelesum duma la, ka ni kɔ'ɔm dɛna la yelebire bii bɛɛna fii ti ba gulesɛ sɛka ti ba nyaa yuuna dɔla la ba e iŋɛ sɛla la. Mina e ni tara bii e ŋmi'iri "kutsinira" ( mbira Buyi bɔberɛ) ŋmi'ira ti la dɔla la "kushaura" iŋɛ se'em e wan ta'am maalɛ gulesegɔ  tulese/ tagesɛ ti ka ta'am ana bii baŋɛ ti la de la mbira yuuma. "kutsinira" la bɔberɛ la saŋa kasɛka ni dɛna la buyina bii "kushaura", gee san dɔla la kushaura pooren gu'a buyina. Mbira ŋmi'ira la ni dɔla me la inkpemesego yuunyuuneba fii sɛba e ni ŋmi'ira hosho (sinyagerɛ) gee sakera dɔla la yuunsi'a ti yuunyuuna la, nimmu'urɛ paa bii sɛla e ba'am pakɛ, suŋera gee naara la  yuuma la kua. (Garfias 1971) [] == Ŋmi'a == Lusi ti ba ni tara pa'asera la wa'a la gee me ta'am kelum wan tara wa'ara wa'asi buuri buuri/ yima yima. === Mhande lusi === <nowiki/> 1. Shauro- ba tari e ita la limesego 2. Tsinhiro- ti ba tara sakera limesego ==== 4Dinhe lusi ==== 1. Mbito- ti ba ita niŋa limesego 2. Mitumba miviri- ti ba tara sakera limesego ===== Chokoto lusi ===== <nowiki/> (Buna de la zuto tuyi) 1. Chimudumbana- fii, ti ba tara kimesera 2. Chigubha- katɛ, ti ba tara sakera limesego == Hosho == [[Image:Hosho instrument.jpg|thumb|A pair of [[Hosho (instrument)|hosho]]]] Lɔkɔ yelezure: Hosho (de'eŋo Lɔkɔ) Saŋa woo ba ni tara la hosho dɔla la Shona yuuma la, bunfɔɔlega e foe- yese Maranka Wanɛ ti ba dikɛ hota biiri bii sɛla e wan damena ta'am ita voole ba san bigesera ka.[] == Daami Shona yuuma == Daami sa buuri Shona yuuma yuum de la mbira dzavadzimu ti ŋmi'ira zo'e zo'e yuum ni ŋmi'ira, hosho la ngoma lusi duma. Daami Shona yuuma la ba yuum ni ŋmi'ira ka mɛ e boi sia puan malema zi'an ti ba yi'ira ka ti bira. == Zina == Ba nyaa tee daami buuri Shona yuuma la kiŋɛ la zina wa de'eno lɔgerɔ dɛna bii nasaabugum kɔlɔ la gɔbega nu'o bɔba lusi buuri buuri, de'emdɛ'ɛneba magesɛ wuu Thomas Mapfumo, Stella Chiweshe, la Oliver Mtukudzi. Yuum ana wa kelum ta pa'asɛ mɛ la Chimurenga yɛla.[] == Shona yuuma e boi Gɔbega nu'o bɔba == Shona yuuma nyɛ yu'urɛ mɛ e boi Gɔbega nu'o bɔba gee hali e boi Zuɔ nu'o bɔba bii Japan. Ba zamesɛ Shona mbira mɛ e boi British la American yunivɛsiti e boi yuuma zamesegɔ weeleŋo puan. Gulesegɔ kelum yese me pa'alɛ ti ba viisɛ tuunɛ la mɛ. United states "solemitiŋa puan, Shona yuuma e de yuuma e yese e boi Colorado, California,  Pacific Saazuo la zuɔ nu'o bɔba la zi'isi asi'a e boi Argentina, zo'e zo'e yɛsera la yuunyuuneba la suŋerɛ ta pa'asɛ la Dumisani Maraire, Ephat Mujuru, Thomas Mapfumo la Erica Azim.[] {| class="wikitable" | |This section '''needs expansion'''. You can help by adding missing information. ''(May 2008)'' |} == Shona yuuma e boi marimba == Shona marimbas de la yuum sɛka ti yuunɛ la tara vo'osum siyopɔi gee ti ba maalɛ ka la F#s gee ka pa'asɛ. Ba boi la diyima la marimbas basɛba  dɔla la ba bɛa/nink kara la di vua e boi bɛa/nini duma la puan (ti ba ta'am iŋɛ ti voole bɔna). Ba tari la marimba buuri buuri bunaasi ti ba ŋmi'ira e boi bani puan, si yu'ura de la voole daa e boi tiŋa,  tiŋasuka voole daa, voole daa e gani za'a la voole nya'aŋa e gani za'a. Voole daa e boi tiŋa la e tari ninkara la usega gee me le dɛna bungirega, suna ti ba tara dibesi bunwogero bii kara ŋmi'ira. Tiŋasuka voole daa e le tagelɛ si kara bii aŋa puan, sɛka e tari vo'osum bunii gana voole daa e boi tiŋa. Ka me kelum tara kua e zoni saazuo gee la dibesi kara bii wogero, amaa la kɔ'ɔm ka ba'am wɔgɛ bii karegɛ bii voole daa e boi tiŋa la. Voole daa e gani za'a la voole nya'aŋa e gani za'a lagum tara la dibega ayima bii yiŋa ti ba tara ŋmi'ira ka. Voole daa e gani za'a nuurɛ zoni zɔ'ɔra la sugenuurɛ buyi, ti la zɔna saazuo zuna la voole nya'aŋa e gani za'a bunbila bii e boi tiŋa. Voole nya'aŋa e gani za'a e ŋmi'iri tilum bɔba, la voole daa e gani za'a ti la ita limesego. Voole daa e boi tiŋa latiŋasuka voole daa ŋmi'iri la zi'isi ayima la taaba, ita ti yuunɛ la vuurɛ yɛsa. Marimba yu'urɛ yese me e boi Zimbabwe sukuu duma pɔɔsin, la sukuu duma zo'e zo'e ti ba tara magesɛ wuu bani ayima. {| class="wikitable" | |This section '''needs expansion'''. You can help by adding missing information. ''(May 2008)'' |} == Yuunyuuneba == * Chartwell Dutiro * Chiwoniso Maraire * Chris Berry * Cosmas Magaya * Dumisani Maraire * Ephat Mujuru * Erica Azim * Forward Kwenda * Fabio Chivhanda * Herbert Schwamborn * James Chimombe * Oliver Mtukudzi * Stella Chiweshe * Tendayi Gahamadze * Hope Masike * Thomas Mapfumo * Jah Prayzah * Leonard Dembo == Viisegɔ Lɔgerɔ == == Le bisɛ == * Chimurenga * Ngororombe * Marimba (Zimbabwean) * Music of Africa * Music of Zimbabwe * Shona language * Shona people * Bantu language * Zimbabwe * List of Zimbabwean musicians == Digesegɔ/ Tepemeŋo == * Nonesuch Explorer Series 79703-2, Zimbabwe: ''The African Mbira: Music of the Shona People'' (2002). Liner notes by Robert Garfias (1971). * Nonesuch Explorer Series 79704 Zimbabwe: ''The Soul of Mbira: Traditions of the Shona People'' (1973). <small>Produced by Paul Berliner</small> * Musical instruments 2: (LP) Reeds (Mbira). (1972) The Music of Africa series. 1 LP disc. 33<sup>1</sup>⁄<sub>3</sub> rpm. mono. 12 in. Recorded by Hugh Tracey. Kaleidophone, KMA 2. * Mbira Music of Rhodesia, Performed by Abram Dumisani Maraire. (1972). Seattle: University of Washington Press, Ethnic Music Series. Garfias, R. (Ed.). 1 LP disc. 33<sup>1</sup>⁄<sub>3</sub> rpm. mono. 12 in. UWP-1001. <small>This disc features Maraire exclusively on Nyunga Nyunga mbira. A 12-page booklet by Maraire is included, describing the background, composition, and performance of nyunga-nyunga mbira music.</small> == Niŋa kaalegɔ == * * Tracey, Andrew. (1970). How to play the mbira (dza vadzimu). Roodepoort, Transvaal, South Africa: International Library of African Music. * Tracey, Hugh. (1961). The evolution of African music and its function in the present day. Johannesburg: Institute for the Study of Man in Africa. * Tracey, Hugh. (1969). The Mbira class of African Instruments in Rhodesia (1932). African Music Society Journal, 4:3, 78-95. == Yiŋa bɛɛna == * Zimbabwe Music Vibes Promoting Urban Culture * ZimFest Annual Zimbabwean Music Festival in North America * Zambuko Solomon Murungu's Shona Music Site * Mbira.org Erica Azim's site, based in Berkeley, CA * Dandemutande Shona Music site and mailing list {| class="wikitable mw-collapsible" ! colspan="2" | * <abbr>v</abbr> * <abbr>t</abbr> * <abbr>e</abbr> Music of Africa |- !Sovereign states | * Algeria * Angola * Benin * Botswana * Burkina Faso * Burundi * Cameroon * Cape Verde * Central African Republic * Chad * Comoros * Democratic Republic of the Congo * Republic of the Congo * Djibouti * Egypt * Equatorial Guinea * Eritrea * Eswatini * Ethiopia * Gabon * The Gambia * Ghana * Guinea * Guinea-Bissau * Ivory Coast * Kenya * Lesotho * Liberia * Libya * Madagascar * Malawi * Mali * Mauritania * Mauritius * Morocco * Mozambique * Namibia * Niger * Nigeria * Rwanda * São Tomé and Príncipe * Senegal * Seychelles * Sierra Leone * Somalia * South Africa * South Sudan * Sudan * Tanzania * Togo * Tunisia * Uganda * Zambia * Zimbabwe |- !States with limited recognition | * Sahrawi Arab Democratic Republic * Somaliland |- !Dependencies and other territories | * Canary Islands / Ceuta / Melilla (Spain) * Madeira (Portugal) * Mayotte / Réunion (France) * Saint Helena / Ascension Island / Tristan da Cunha (United Kingdom) * Western Sahara |} [[Buuri buuri: AfroCuration2026]] gr4n1wymlh3of5v9q27z62xelydbx1n Highlife 0 3470 23070 23069 2026-05-13T15:05:59Z Ayamdoo Edward 2129 Edited an article 23070 wikitext text/x-wiki Halifu (Highlife) Halifu( Highlife) de la Gaana yuuma buuri n ze'ele bii n pɔsɛ tinsɛba n de coastal cities ( Tinsɛba  ti kulesi kaasi mũm) nanana Gaana 19th century, a yɛla woo daa kɔ'ɔn dɔla tinsɛba n boi solimipɛɛlega nu'usi ( British colony la)  a ɛberɛ ze'ele la tinsɛba n kaɛ kulesi bɔba la. A kɔ'ɔn ta la sɛla n de tumam African Mita ( metre) la solimipɛɛlega yuuma lɔgerɔ ( Westerm instruments). Halifu bɔkɛ mɛ yese la jazzy horns ( jazzy iila) la kɔlegɔ ti ba dikɛ giila a yi' toŋe ka se'em kɔ'ɔm bɔna nɛŋa basɛ ti yuuma la dɛna African. Ŋwana kɔ'ɔm pɔsɛ la 2010 ba'asegɔ puan, yeli yeli woo 2018 kinana, a to'e la sɛla n de uptempo, synth-driven sound. Halifu ( Highlife) to'e yu'urɛ mɛ gee kɔ'ɔm yeregɛ tumam nɛresabiga tiŋa wa za'an. Cardinal Rex Lawson, E.T. Mensah, Victor Uwaifo n de nɛresɛba n pɔsɛ dɛ, ba za'an kɔ'ɔm yanŋɛ dɛ mɛ suŋa suŋa yese la bãm n dikɛ Africa buuri gulo/ losi naɛ( lagum) la nasaara lɔgerɔ“Native blues". Dunia zabre sɛka n pa'asɛ buyi la pooren ( After the second world War) a yu'urɛ kelum kɔ'ɔm yeregɛ mɛ bɔna  Igbo nɛreba Nigeria tiŋa puan, wanna wa ta'asɛ mɛ ti ba biŋe tigere ti Igbo halifu ti de mi daa kɔ'ɔn yeregɛ ba tiŋa la za'an dɛna ba yuuma ti bo' yu'urɛ yese 1960s saŋa.          Halifu kelum lagum pa'asɛ la yuum sɛba yu'ura n yese bii n yeregɛ bɔ'ɔra Gaanaduma la tinpabire wa za'an pa'asɛ la Yinpu'usiba tigera la yeli suma sɛba ti saama sɛba n basɛ ba tiŋa ge  bɔna Gaana yɛta. 2025, ba daa yese  ka ti ka doli la buuri tuusum ge  kan' ta'am kalum UNESCO n yele. History ( sɛla n tole) Kɔlegɔ sɛka ti ba naam bii maalɛ lagum dɛ'ina halifu la naam doose la Afro-cuban guajeo. Bu nabara kɔ'ɔm naam di'isa wɔnna la 3-2 clave motif guajeo wuu la pa'ala se'em tilum wa. Lumenɛ la nabara Cuba puan dela clave n de Gaana yaaba Lɔkɔ, ge ti ba tara ka de'ena halifu. hlr0omjsw615aibdn4bi063z8260l0r 23071 23070 2026-05-13T15:18:38Z Ayamdoo Edward 2129 Bolded a text 23071 wikitext text/x-wiki '''Halifu''' (Highlife) Halifu( Highlife) de la Gaana yuuma buuri n ze'ele bii n pɔsɛ tinsɛba n de coastal cities ( Tinsɛba  ti kulesi kaasi mũm) nanana Gaana 19th century, a yɛla woo daa kɔ'ɔn dɔla tinsɛba n boi solimipɛɛlega nu'usi ( British colony la)  a ɛberɛ ze'ele la tinsɛba n kaɛ kulesi bɔba la. A kɔ'ɔn ta la sɛla n de tumam African Mita ( metre) la solimipɛɛlega yuuma lɔgerɔ ( Westerm instruments). Halifu bɔkɛ mɛ yese la jazzy horns ( jazzy iila) la kɔlegɔ ti ba dikɛ giila a yi' toŋe ka se'em kɔ'ɔm bɔna nɛŋa basɛ ti yuuma la dɛna African. Ŋwana kɔ'ɔm pɔsɛ la 2010 ba'asegɔ puan, yeli yeli woo 2018 kinana, a to'e la sɛla n de uptempo, synth-driven sound. Halifu ( Highlife) to'e yu'urɛ mɛ gee kɔ'ɔm yeregɛ tumam nɛresabiga tiŋa wa za'an. Cardinal Rex Lawson, E.T. Mensah, Victor Uwaifo n de nɛresɛba n pɔsɛ dɛ, ba za'an kɔ'ɔm yanŋɛ dɛ mɛ suŋa suŋa yese la bãm n dikɛ Africa buuri gulo/ losi naɛ( lagum) la nasaara lɔgerɔ“Native blues". Dunia zabre sɛka n pa'asɛ buyi la pooren ( After the second world War) a yu'urɛ kelum kɔ'ɔm yeregɛ mɛ bɔna  Igbo nɛreba Nigeria tiŋa puan, wanna wa ta'asɛ mɛ ti ba biŋe tigere ti Igbo halifu ti de mi daa kɔ'ɔn yeregɛ ba tiŋa la za'an dɛna ba yuuma ti bo' yu'urɛ yese 1960s saŋa.          Halifu kelum lagum pa'asɛ la yuum sɛba yu'ura n yese bii n yeregɛ bɔ'ɔra Gaanaduma la tinpabire wa za'an pa'asɛ la Yinpu'usiba tigera la yeli suma sɛba ti saama sɛba n basɛ ba tiŋa ge  bɔna Gaana yɛta. 2025, ba daa yese  ka ti ka doli la buuri tuusum ge  kan' ta'am kalum UNESCO n yele. '''History ( sɛla n tole)''' Kɔlegɔ sɛka ti ba naam bii maalɛ lagum dɛ'ina halifu la naam doose la Afro-cuban guajeo. Bu nabara kɔ'ɔm naam di'isa wɔnna la 3-2 clave motif guajeo wuu la pa'ala se'em tilum wa. Lumenɛ la nabara Cuba puan dela clave n de Gaana yaaba Lɔkɔ, ge ti ba tara ka de'ena halifu. jx9dievatmyheldiztsz0jdl4nt0x1q 23079 23071 2026-05-14T05:09:44Z Ayamdoo Edward 2129 Edited an article 23079 wikitext text/x-wiki '''Halifu''' (Highlife) Halifu( Highlife) de la Gaana yuuma buuri n ze'ele bii n pɔsɛ tinsɛba n de coastal cities ( Tinsɛba  ti kulesi kaasi mũm) nanana Gaana 19th century, a yɛla woo daa kɔ'ɔn dɔla tinsɛba n boi solimipɛɛlega nu'usi ( British colony la)  a ɛberɛ ze'ele la tinsɛba n kaɛ kulesi bɔba la. A kɔ'ɔn ta la sɛla n de tumam African Mita ( metre) la solimipɛɛlega yuuma lɔgerɔ ( Westerm instruments). Halifu bɔkɛ mɛ yese la jazzy horns ( jazzy iila) la kɔlegɔ ti ba dikɛ giila a yi' toŋe ka se'em kɔ'ɔm bɔna nɛŋa basɛ ti yuuma la dɛna African. Ŋwana kɔ'ɔm pɔsɛ la 2010 ba'asegɔ puan, yeli yeli woo 2018 kinana, a to'e la sɛla n de uptempo, synth-driven sound. Halifu ( Highlife) to'e yu'urɛ mɛ gee kɔ'ɔm yeregɛ tumam nɛresabiga tiŋa wa za'an. Cardinal Rex Lawson, E.T. Mensah, Victor Uwaifo n de nɛresɛba n pɔsɛ dɛ, ba za'an kɔ'ɔm yanŋɛ dɛ mɛ suŋa suŋa yese la bãm n dikɛ Africa buuri gulo/ losi naɛ( lagum) la nasaara lɔgerɔ“Native blues". Dunia zabre sɛka n pa'asɛ buyi la pooren ( After the second world War) a yu'urɛ kelum kɔ'ɔm yeregɛ mɛ bɔna  Igbo nɛreba Nigeria tiŋa puan, wanna wa ta'asɛ mɛ ti ba biŋe tigere ti Igbo halifu ti de mi daa kɔ'ɔn yeregɛ ba tiŋa la za'an dɛna ba yuuma ti bo' yu'urɛ yese 1960s saŋa.          Halifu kelum lagum pa'asɛ la yuum sɛba yu'ura n yese bii n yeregɛ bɔ'ɔra Gaanaduma la tinpabire wa za'an pa'asɛ la Yinpu'usiba tigera la yeli suma sɛba ti saama sɛba n basɛ ba tiŋa ge  bɔna Gaana yɛta. 2025, ba daa yese  ka ti ka doli la buuri tuusum ge  kan' ta'am kalum UNESCO n yele. '''History ( sɛla n tole)''' Kɔlegɔ sɛka ti ba naam bii maalɛ lagum dɛ'ina halifu la naam doose la Afro-cuban guajeo. Bu nabara kɔ'ɔm naam di'isa wɔnna la 3-2 clave motif guajeo wuu la pa'ala se'em tilum wa. Lumenɛ la nabara Cuba puan dela clave n de Gaana yaaba Lɔkɔ, ge ti ba tara ka de'ena halifu. Halifu ɛberɛ ze'ele la tu yuun boi solimipɛɛlega nu'usi la , la leebiko la n yuun boi West Africa so'olum dɔla yuuma buuri buuri la. ogyn7rtcbncny71g4hqufl9e28pyrr7