Wikipedija hrwiki https://hr.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica MediaWiki 1.46.0-wmf.23 first-letter Mediji Posebno Razgovor Suradnik Razgovor sa suradnikom Wikipedija Razgovor Wikipedija Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki MediaWiki razgovor Predložak Razgovor o predlošku Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu Dodatak Razgovor o dodatku Nacrt Razgovor o nacrtu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk 0 94 7427956 7115271 2026-04-11T11:53:23Z Amherst99 39198 7427956 wikitext text/x-wiki {{dz|[[ROM (registracijska oznaka)]]|registracijsku oznaku [[Rumunjska|Rumunjske]]}} [[Datoteka:ROMchip.jpg|mini|desno|300px|Tipičan primjer ROM čipa]] '''ROM''' (skraćeno od engl. '''read-only memory''' – [[Računalna memorija|memorija]] iz koje se podatci mogu samo čitati). Koristi se kao medij za pohranu [[podatak]]a u [[računalo|računalima]]. Zbog toga što se na ovakav [[medij (informatika)|medij]] podatci ne mogu (na jednostavan način) zapisivati, njegova upotreba je najčešća kod distribucije [[firmware|firmver]]a (vrste [[softver]]a što je u uskoj vezi s [[računalni hardver|računalnim hardverom]], gdje nema potrebe za čestim ažuriranjem). Današnji [[poluvodič]]ki ROM ima tipičan oblik [[integrirani krug|integriranog kruga]], ono što obično zovemo "čip", a razlikujemo ga od ostalih "čipova" često samo po upisanim oznakama. == Primjena == Mnogi [[mikrokontroler]]i objedinjuju na jednom [[integrirani krug|čipu]] ROM program, jezgru [[procesor (računarstvo)|procesor]]a, neke intergrirane [[periferna jedinica|periferne jedinice]] i [[RAM]]. Praktično svi [[mikroprogramiranje|mikroprogramirani]] procesori imaju na istom čipu neku vrstu ROM-a koji sadrži kontrole. U ranim [[1980-ih|1980-im]], kućna računala su imala kompletan [[operacijski sustav]] na ROM-u. Potreba za nadogradnjnom tada je iziskivala zamjenu starog čipa novim korištenjem [[lemilo|lemila]] i sličnih alata. [[Igraća konzola|Konzole za igranje]] od 1970-ih do sredine 1990-ih godina su kao primarni način distribuiranja [[softver]]a koristile ROM upakiran u plastična kućišta. Ovaj način bio je u primjeni i kod nekih kućnih računara. Od 2000. godine, samo ručne konzole za igranje koriste ovakva kućišta. Trenutno postoji tendencija smještanja softvera na diskove umjesto na ROM. Ovo omogućava lakše izmjene, a ni operativni sustavi se više gotovo uopće ne smještaju na ROM. Ipak, ROM je zadržao svoju primjenu kod računala, npr. za smještaj [[BIOS]]a, ali i tu u svojoj modificiranoj inačici - [[Flash-ROM]]. [[Mobilni telefon]]i i neki drugi ručni elektronski uređaji koji barataju podatcima također koriste ROM ili [[flash memorija|flash memoriju]]. Jedan od razloga zbog kojih je ROM još uvijek u upotrebi je brzina - [[magnetni disk]]ovi su mnogo sporiji. Drugi je činjenica da se upravljački program potreban za rad diska ne može nalaziti na samom disku. Zato je [[BIOS]] još uvijek na ROM-u. Uz ovo, [[mrežna karta|mrežne]] i [[Grafička kartica|grafičke karte]] neke svoje osnovne funkcije implementiraju preko softvera pohranjenog na ROM-u. Dalje, u posebno teškim radnim uvjetima (vibracije, veliko ubrzanje), gdje su diskovi neprimjenljivi zbog svoje osjetljivosti, ROM je nezamjenljiv. == Vrste == Kod klasičnih ROM čipova, podatci se na njih upisuju tijekom samog procesa proizvodnje i kasnije se ne mogu mijenjati. Ali, ima i drugih vrsta ROM-a kod kojih je to moguće: *[[PROM (računalstvo)|PROM]] (skraćeno od engl. ''Programmable Read-Only Memory'') koji se mogu programirati upotrebom posebnog uređaja - PROM programera. Često se prilikom upisivanja podataka na ovaj način kidaju unutrašnje veze, te se zbog toga PROM može samo jednom programirati. *[[EPROM]] (engl. ''Erasable Programmable Read-Only Memory'') - njihov sadržaj se može brisati izlaganjem ultraljubičastom (UV) svjetlu a zatim upisati drugi putem EPROM programera. Broj izlaganja UV zrakama nije neograničen. *[[EAROM]] (engl. ''Electrically Alterable Read-Only Memory'') - može mu se mijenjati sadržaj, dio po dio, ali nije dizajniran za česte izmjene te uglavnom figurira kao ROM. Koristi se kao oblik sigurne pohrane sistemskih postavaka. Zamijenio ga je [[CMOS]] [[RAM]] podržan napajanjem iz [[litijeva baterija|litijeva baterije]]. *[[EEPROM]] (engl. ''Electrically Erasable Read-Only Memory'') u formi flash memorije; može im se cijeli sadržaj, ili samo dio, izbrisati električnim putem, zatim novi podatci upisati bez potrebe za vađenjem čipa van računala (digitalnih kamera, MP3 uređaja i sl.). Ovaj proces je ipak sporiji od upisivanja podataka u RAM ili čitanja iz bilo kojeg ROM-a. * Primjenom blokade upisivanja podataka, memorija iz koje se mogu i čitati i u nju upisivati podatci, može se privremeno pretvoriti u memoriju iz koje se podatci mogu samo čitati. * [[CD-ROM]] nije oblik elektroničkog ROM-a, već je to vrsta [[kompaktni disk|kompaktnog diska]]. S CD-ROM-a se može samo čitati, odatle i naziv. Kod CD-R može se pisati samo jednom, nakon toga samo čitati (slično kod PROM) i CD-RW, u koga se može više puta upisivati i čitati (kao EEPROM). * Diodni matrični ROM, nekad ugrađivan u računale i kod tipkovnica za [[Računalni terminal|računale terminale]]. Programiranje se vršilo postavljanjem diskretnih [[poluvodič]]kih [[dioda]] na određenim mjestima na [[tiskana ploča|tiskanoj ploči]]. * Jedan oblik pred-poluvodičke ROM tehnologije bio je u primjeni kod [[NASA]]-inog svemirskog programa [[Projekt Apollo|Apollo]]. Programiranje se vršilo ručnim omotavanjem žice unutar i okolo [[ferit]]ne jezgre [[transformator]]a. == Brzina == === Brzina čitanja === Iako je tijekom vremena bilo razlika, današnji veliki RAM se čita brže nego veliki ROM. Iz tog razloga se sadržaj ROM-a često kopira u RAM a zatim iz njega čita (''shadowed'', npr. kod BIOS-a). === Brzina upisivanja === Kod onih vrsta ROM-a u koje se može upisivati, upisivanje je uvijek znatno sporije od čitanja i zahtijeva ili promjene napona ili prilagođavanje - džampera (engl. jumper - kratkospojnik/u računarskoj tehnici/). == Trajnost EEPROM/EAROM == Zbog toga što se podatci u njih upisuju prisilnim prolazom [[elektron]]a kroz [[Električni izolator|izolator]]ski sloj na plutajuću bazu [[tranzistor]]a, s vremenom se izolacija oštećuje. Kod starijih tipova EAROM-a, oštećenja su nastupala već poslije 1.000 upisivanja. Moderni EEPROM-i mogu pretrpiti od nekoliko desetaka do nekoliko stotina tisuća ciklusa. Pošto ovaj broj nije neograničen, kao i zbog njihovog ograničenog i skupog kapaciteta, nije vjerojatno da će flash ROM zamijeniti [[magnetni disk|magnetne diskove]] u skoroj budućnosti. Čitanje nije ograničeno. Jedino se može dogoditi da "curenje električnog naboja" s tranzistora izazvano ionizirajućom radijacijom skrati upotrebni vijek EEPROM i EAROM-a. [[Kategorija:Poluvodičke memorije]] plosf4lg9ke1ahujlgzrtknqpime4yo 0 162 7427874 7370507 2026-04-11T00:39:24Z Jakovskarica2006 331930 /* Grbovi u kruni */ 7427874 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|listopad 2007.}} {{Infookvir grb |ime = Grb Republike Hrvatske |slika = Coat_of_arms_of_Croatia.svg |slika_širina = |srednji = |srednji_širina = |srednji_opis = |manji = |manji_širina = |manji_opis = |slika2 = |slika2_širina = |slika2_opis = |slika3 = |slika3_širina = |slika3_opis = |nosilac = {{ZD+X|HRV}} |usvajanje = [[21. prosinca]] [[1990.]] |čelenka = |vijenac = |štit = |držači_štita = |podnožje = |krilatica = |odlikovanja = |amblem = |drugi_elementi = |ranije_inačice = |uporaba = }} '''Grb Republike [[Hrvatska|Hrvatske]]''' povijesni je hrvatski [[grb]], koji se nalazi na [[hrvatska zastava|hrvatskoj zastavi]]. Ima oblik štita te je dvostruko podijeljen vodoravno i okomito u dvadeset pet crvenih i bijelih (srebrnih) polja, tako da je prvo polje u gornjem lijevom kutu štita crvene boje. Iznad glavnog štita nalazi se kruna s pet manjih štitova, koja se u blagom luku spaja s lijevim i desnim gornjim dijelom štita. U krunu je smješteno pet manjih štitova s povijesnim hrvatskim grbovima, poredanim od lijeve na desnu stranu štita ovim redom: grb [[Središnja Hrvatska|Središnje Hrvatske]] (najstariji poznati grb Hrvatske), grbovi [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]], [[Dalmacija|Dalmacije]], [[Istra|Istre]] i [[Slavonija|Slavonije]]. Omjer visine polja na glavnom štitu i visine manjih štitova u kruni je 1 : 2,5, a omjer širine polja na glavnom štitu i širine manjih štitova u kruni 1 : 1. Grb je u službenoj uporabi od donošenja ''Zakona o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske, te zastavi i lenti Predsjednika Republike Hrvatske'', [[21. prosinca]] [[1990.]] (NN 55/90). == Šahirani grb == Šahirani grb pojavljuje se od kraja [[15. stoljeće|15. stoljeća]], isprva kao pretenzijski grb [[Habsburg]]ovaca, a potom i kao zemaljski grb [[Kraljevina Hrvatska|Kraljevine Hrvatske]], u okviru javne heraldike dinastije [[Jagelovići|Jagelovića]].<ref name="hrcak.srce.hr">Stančić, Nikša. "Nova teorija o podrijetlu hrvatskoga grba / Mate Božić i Stjepan Ćosić. Nastanak hrvatskih grbova / Podrijetlo, povijest i simbolika od 13. do 16. stoljeća, Gordogan, 15 (34), 2017., br. 35-36 (79-80), str. 22-68." Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti , br. 535=53 (2018): 239-243. https://hrcak.srce.hr/213844</ref> Diplomatsku potvrdu dobio je [[1. siječnja]] [[1527.]] godine u [[Cetingradska povelja|povelji]] o izboru [[nadvojvoda|nadvojvode]] [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda I.]] za [[hrvatski vladari|hrvatskoga kralja]]. Tom prilikom, otisnut je na pečatu s 8 × 8 srebrno-crvenih kvadrata s natpisom Sigillum Regni („Pečat Kraljevstva“). Koristio se povremeno sve do posljednjeg samostalnoga zasjedanja [[Hrvatsko-dalmatinski sabor|Hrvatsko-dalmatinskog sabora]], koji je održan [[1557.]] godine u [[Sjeničak|Steničnjaku]], da bi se kasnije koristio kao „neslužbeni“ grb uz službeni grb Slavonije. Najstariji do sada poznati šahirani grb prikazan je na freski s motivom heraldičkog „Davidova tornja“, koja se nalazi u [[dominikanci|dominikanskom]] [[samostan]]u u [[tirol]]skom gradu Bozenu, a datira se između [[1490.]] i [[1494.]] godine. Iz [[1495.]] godine datira šahirani grb oslikan na svodu kuće gradskog suca Waltera Zellera u [[Innsbruck]]u, da bi se takav grb pojavio oko [[1498.]] godine u insbruškom grbovniku Jörga Rugena, koji je bio u službi cara [[Maksimilijan I., car Svetog Rimskog Carstva|Maksimilijana I.]] Šahirane grbove nalazimo i kao dio dva najveća [[Maksimilijan I., car Svetog Rimskog Carstva|Maksimilijanova]] grafičko-propagandna projekta, ''Trijumfalnoj povorci'' i ''Trijumfalnome luku'' (između 1507. i 1518.). Također, šahirani hrvatski grb u rasporedu kvadrata 5x6 s početnim [[srebro|srebrnim]] poljem, nalazi se među trideset i šest grbova habsburških zemalja, uz znamenja [[Bosna|Bosne]] i Dalmacije, na [[mramor]]nom [[epitaf]]u cara Maksimilijana I.<ref>Božić, Mate i Ćosić, Stjepan, Nastanak hrvatskih grbova: Podrijetlo, povijest i simbolika, od 13. do 16. stoljeća, u Gordogan br. 35.-36., str. 62.</ref> U tom razdoblju su [[Osmanlije]] i [[Mlečani]] zauzeli značajan dio teritorija [[srednji vijek|srednjovjekovnog]] Hrvatsko-dalmatinskog kraljevstva, zbog čega su Habsburgovci, kao pretendenti na hrvatsku krunu, najvjerojatnije oko 1493./1494. godine, razvili novi zemaljski grb Hrvatske kao posebnog političkog entiteta, odvojenog od Dalmacije. Naposljetku su pretenzijski šahirani grb Habsburgovaca prihvatili i [[hrvatsko plemstvo|hrvatski velikaši]] te ga iskoristili na spomenutoj Cetingradskoj ispravi o izboru novog kralja iz 1527. godine. Simbolika hrvatskog šahiranog grba može se objasniti u kontekstu značaja koje je tadašnje Hrvatsko-dalmatinsko kraljevstvo imalo kao zadnja linija obrane habsburških nasljednih zemalja pred nadiranjem osmanskih osvajača. Već neposredno nakon [[Krbavska bitka|Krbavske bitke]] [[1493.]] godine neki krugovi hrvatskog plemstva predstavljali su Hrvatsku Habsburgovcima, odnosno Maksimilijanu, simbolom posljednjeg bastiona, odnosno [[predziđe kršćanstva|predziđa kršćanstva]] pa je sukladno takvoj ulozi Hrvatske, car Maksimilijan I., kao znamenje te kraljevine, počeo koristiti stilizirani prikaz [[fortifikacija|bedema]], koji je heraldičkom redukcijom dobio izgled šahiranog polja s naizmjeničnim srebrnim i crvenim kvadratima, odnosno u tradicionalnim bojama Habsburgovaca kao [[Austrija|austrijskih]] [[nadvojvoda]], čime je nastao pretenzijski grb Kraljevine Hrvatske.<ref name="ReferenceA">Božić, Mate i Ćosić, Stjepan, Nastanak hrvatskih grbova: Podrijetlo, povijest i simbolika, od 13. do 16. stoljeća, u Gordogan br. 35.-36., str. 57.</ref> U historiografiji nedavno izneseni zaključak Mate Božića i Stjepana Ćosića o simbolici koja stoji iza hrvatskog grba sa šahiranim poljima (od zida - Antemurale Christianitatis do šahiranih polja) prihvaćaju kako neki hrvatski historiografi i heraldičari (Nikša Stančić<ref>Stančić, Nikša. "Nova teorija o podrijetlu hrvatskoga grba / Mate Božić i Stjepan Ćosić. Nastanak hrvatskih grbova / Podrijetlo, povijest i simbolika od 13. do 16. stoljeća, Gordogan, 15 (34), 2017., br. 35-36 (79-80), str. 22-68." Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, br. 535=53 (2018): 239-243. https://hrcak.srce.hr/213844</ref>, Dubravka Peić Čaldarović<ref> Bijelo ili crveno polje? Stručnjaci složni: Obje varijante su povijesne, ali… https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/bijelo-ili-crveno-polje-strucnjaci-slozni-obje-varijante-su-povijesne-ali-20190502</ref>, Luka Špoljarić<ref>Špoljarić, Luka. "Zov partenopejskih princeza: Kosače i Frankapani u bračnim pregovorima s napuljskim kraljem Ferranteom." Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 52, br. 3 (2020): 121-188. https://hrcak.srce.hr/255132</ref>) tako i inozemni (Amer Sulejmanagić)<ref>Sulejmanagić, Amer. "KRALJEVSKI ORATORIJ KATEDRALE SV. VITA U PRAGU KAO IZVOR ZA HERALDIKU NAŠIH ZEMALJA I PITANJE IZVORNOSTI". Bosna Franciscana 48:103-126. https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=668278</ref>, iako se ističe kako zaključivanje te dvojice autora “nema izravnu potvrdu u izvorima već je zasnovano na analogiji s heraldičkim postupcima (slučajevima preoblikovanja gradskih, obiteljskih i dr. grbova na europskom prostoru) i njihovu povezivanju s ideološkom predodžbom o Hrvatskoj kao antemurale christianitatis. Zbog toga će vjerojatno u historiografiji i javnosti izazvati nove kontroverze.” - kako smatra N. Stančić<ref>Stančić, Nikša. "Nova teorija o podrijetlu hrvatskoga grba / Mate Božić i Stjepan Ćosić. Nastanak hrvatskih grbova / Podrijetlo, povijest i simbolika od 13. do 16. stoljeća, Gordogan, 15 (34), 2017., br. 35-36 (79-80), str. 22-68." Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, br. 535=53 (2018): 239-243. https://hrcak.srce.hr/213844 Galović, Tomislav. „Geneza, simbolika i povijest hrvatskih zemaljskih grbova od 13. do 17. stoljeća“ Hrvatska revija, br. 3 (2021): 63-66. https://www.academia.edu/70278048/Geneza_simbolika_i_povijest_hrvatskih_zemaljskih_grbova_od_13_do_17_stoljeca </ref>. Povjesničar Tomislav Galović, u svojem prikazu i pozitivnoj recenziji monografije dvojice autora<ref>Galović, Tomislav. „Geneza, simbolika i povijest hrvatskih zemaljskih grbova od 13. do 17. stoljeća“ Hrvatska revija, br. 3 (2021): 63-66. https://www.academia.edu/70278048/Geneza_simbolika_i_povijest_hrvatskih_zemaljskih_grbova_od_13_do_17_stoljeca</ref> (u kojoj su navedene teze upotpunjene) „Hrvatski grbovi. Geneza – simbolika – povijest“ (objavljene početkom 2021.)<ref> „Božić i Ćosić o genezi, simbolici i povijesti hrvatskih grbova/Božić and Ćosić on Genesis, Symbolism, and History of Croatian Coats of Arms“ Grb i zastava; Glasnik Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva, br. 29 (2021): 27-28 https://www.academia.edu/49008439/Bozic_i_Cosic_o_genezi_simbolici_i_povijesti_hrvatskih_grbova_Bozic_and_Cosic_on_Genesis_Symbolism_and_History_of_Croatian_Coats_of_Arms</ref>, ističe kako se navedeni Stančićev zaključak nije obistinio te ujedno izražava očekivanje kako će dio tvrdnji članka 7. aktualnog „Zakona o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske“ (slijedom najnovijih historiografskih zaključaka iznesenih u spomenutoj monografiji) biti izmijenjen.<ref> Galović, Tomislav. „Geneza, simbolika i povijest hrvatskih zemaljskih grbova od 13. do 17. stoljeća“ Hrvatska revija, br. 3 (2021): 63-66. https://www.academia.edu/70278048/Geneza_simbolika_i_povijest_hrvatskih_zemaljskih_grbova_od_13_do_17_stoljeca</ref> == Grbovi u kruni == [[Slika:Church of st. Vitus in Seget Gornji 20251227 13.jpg|mini|desno|300px|Simbol mjeseca i zvijezde kod ranoromaničke [[Crkva sv. Vida u Segetu Gornjem|crkve sv. Vida]] u [[Seget Gornji|Segetu Gornjem]] kod [[Trogir]]a.]] Najstariji poznati grb Hrvatske (danas grb [[Središnja Hrvatska|Središnje Hrvatske]]) sadrži u štitu na plavom polju žutu (zlatnu) šesterokraku zvijezdu (zvijezdu [[Venera (planet)|Danicu]] s bijelim (srebrnim) mladim mjesecom (tzv. "[[Leljiva (grb)|Leljiva]]")). [[Grb Dubrovačke Republike]] sadrži u štitu na modrom polju dvije crvene grede. [[Grb Dalmacije|Dalmatinski grb]] sadrži u štitu na plavom polju tri žute (zlatne) okrunjene leopardove glave.<ref>Zakon o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i lenti predsjednika Republike Hrvatske. Članak 7. https://www.zakon.hr/z/1247/Zakon-o-grbu,-zastavi-i-himni-Republike-Hrvatske-te-zastavi-i-lenti-predsjednika-Republike-Hrvatske</ref> U jednom razdoblju hrvatske povijesti i ovaj je grb rabljen kao hrvatski grb. <!-- izvor: "Danas", Zagreb, 1991, broj posvećen novoj hrv. zastavi, izašao u razdoblju sij-ožu 1991) --> [[Grb Istarske županije|Istarski grb]] sadrži u štitu na modrom polju žutu (zlatnu) kozu okrenutu u lijevo s crvenim papcima i rogovima. [[Grb Slavonije|Slavonski grb]] sadrži u štitu na plavom polju dvije poprečne bijele (srebrne) grede, u nekim knjigama to se spominje kao dvije rijeke koje ograđuju Slavoniju, Drava i Sava, a između greda je crveno polje po kojem lagano hoda [[kuna (životinja)|kuna]] na lijevo. U gornjem plavom polju je žuta (zlatna) šesterokraka zvijezda. Grb je obrubljen crvenom crtom. <center> <gallery> Slika:HRV_Central_Croatia_COA.svg|Tzv. »najstariji hrvatski grb« Slika:HRV_Dubrovnik_COA.svg|[[Grb Dubrovačke Republike]] Slika:HRV_Dalmatia_COA.svg|[[Grb Dalmacije]] Slika:HRV Istria COA.svg|[[Grb Istarske županije|Grb Istre]] Slika:CoA Slavonia.svg|[[Grb Slavonije]] </gallery> </center> ==Uporaba== Istim je zakonom iz 1990. godine utvrđena i uporaba grba. Grb Republike Hrvatske rabi se: *u sastavu [[Državni pečat|pečata]] i [[žig]]ova državnih organa i drugih javnih tijela prema republičkim propisima o pečatima i žigovima s grbom Republike Hrvatske; *u službenim natpisima organa društveno-političkih zajednica istaknutim na zgradama u kojima su smješteni u Republici Hrvatskoj, u uredima Vlade Republike Hrvatske u inozemstvu; *na zgradama u kojima su smješteni državni organi druga javna tijela u Republici Hrvatskoj, te u svečanim prostorijama tih zgrada; *na službenim aktima i sličnim aktima kojima se služe zastupnici i članovi Predsjedništva Republike Hrvatske, predsjednik [[Hrvatski sabor|Sabora Republike Hrvatske]], predsjednik [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade Republike Hrvatske]] i drugi ovlašteni predstavnici Predsjedništva Republike Hrvatske, Sabora i Vlade Republike Hrvatske, te u ministarstvima i drugim republičkim državnim organima uz uvjete i na način koji su utvrđeni njihovim aktima; *na [[diploma]]ma i [[svjedodžba]]ma o završenom školovanju; *u drugim prilikama utvrđenim zakonom. Terminologija je iz 1990. godine, prije promjene Ustava (zakon je usvojen dan prije Ustava), kad je još postojalo Predsjedništvo Republike Hrvatske, te se govorilo društveno-političkim zajednicama i o Saboru Republike Hrvatske, a ne o Hrvatskom saboru. Člankom 9. istoga zakona propisuje se i način izrade svih grbova: "Izvornik grba Republike Hrvatske čuva se u Saboru Republike Hrvatske i prema njemu se oblikuju grbovi." == Povijest grba == === Hrvatski povijesni grbovi === {| cellspacing="0" cellpadding="5px" border="0" |- | width="160px" | [[Datoteka:First CoA of Croatia.svg|središte|90px]]<br />[[Datoteka:Coat of arms of Grand Illyria.png|središte|90px]] | Prema [[srednji vijek|srednjovjekovnim]] kovanicama koje su bile u uporabi na području Hrvatske, čini se da je bar od [[12. stoljeće|12. stoljeća]] ([[1196.]]) hrvatski amblem bila šestokraka zvijezda danica iznad [[polumjesec]]a. Ove je kovanice dao kovati hrvatski [[herceg]] [[Andrija II.|Andrija]], koji će potom postati hrvatsko-ugarski kralj. Kovane su po uzoru na na [[Koruška|koruške]] [[frizatik]]e, pa kao i oni na naličju imaju pročelje crkve s dva tornja, no licem se razlikuju te imaju polumjesec s rogovima prema gore i nad njim šestokraku zvijezdu. Oko tog simbola napisano je ANDREAS D(ux) CR(oatiae). Zbog sličnosti s koruškim kovanicama, ove se obično nazivaju [[hrvatski frizatik|hrvatskim frizaticima]]. Na kasnijim frizaticima pojavljuje se patrijarhalni križ [[Arpadovići|Arpadovića]] a nad njim s jedne strane zvijezda, a s druge strane polumjesec i zvijezda. [[Anžuvinci]] će nakon [[1300.]] godine na revers umjesto zvijezde i polumjeseca sa zvijezdom staviti sa svake strane križa po jednu pticu. Otada polumjesec sa zvijezdom s reversa prelazi na avers, što pokazuje njegovu ključnu ulogu u simboličnoj poruci koju novac nosi. Kao zemaljski simbol on nije smio biti izostavljen s novca. Ovi elementi grba nalaze se uključeni u brojne hrvatske plemićke i gradske grbove (npr. grb Gradeca i [[Zagreb]]a barem od 14. st., grb [[Varaždin]]a barem od 15. st.), a kao boje ustalit će se srebrni polumjesec i zlatna zvijezda na crvenom štitu. U vrijeme [[Hrvatski narodni preporod|Hrvatskog narodnog preporoda]], u [[19. stoljeće|19. stoljeću]] taj amblem postaje osnova tkz. grba „Ilirije“. Tako će biti uključeni i u grb na inauguralnoj [[Josip Jelačić|Jelačićevoj]] zastavi iz [[1848.]] godine. Od [[16. stoljeće|16. stoljeća]] ovaj se grb koristi i kao grb imaginarne [[Ilirija|Ilirije]] koja bi obuhvaćala veći dio [[Balkanski poluotok|Balkanskoga poluotoka]]. Od [[19. stoljeće|19. stoljeća]] simbol zvijezde i polumjeseca naziva se [[Leljiva (grb)|Leljiva]], kao što je to slučaj s istovrsnim simbolima [[Poljska|poljske]] heraldike gdje se zvijezda i polumjesec nalaze uvijek na plavom štitu. |- | width="160px" | [[Datoteka:Coa Slavonia Country History (Habsburg Monarchy).svg|središte|110px]] | Na području [[Slavonija|Slavonije]] u [[13. stoljeće|13. stoljeću]] na kovanicama se bar od [[1235.]] godine pojavljuje grb s [[Kune|kunom]] između dvije zvijezde. Riječ je o kovanicama koje se nazivaju [[banovac|slavonski banovci]] (niže nominale slavonskih banovaca umjesto kune imaju i dalje zvijezdu i polumjesec). Uporabu grba s kunom između dvije grede i sa zvijezdom u gornjem polju potvrdit će [[Kraljevina Slavonija|Kraljevini Slavoniji]] dana [[8. prosinca]] [[1496.]] godine kralj [[Vladislav II. Jagelović]]. Ishodište za lik životinje u grbu bio je lik [[lav]]a u hodu, predstavljao dinastički simbol ''mlađih kraljeva'' i [[herceg|hrvatskih hercega]] iz vladarske obitelji [[Arpadovići|Arpadovića]], koji je kasnije preobražen u lik kune, zbog povlačenja paralele između šesterokrake [[Mars (mitologija)|Marsove zvijezde]] koja se nalazi na grbu i [[Latinski jezik|latinske]] riječi za kunu, ''martes''. Iz te latinske riječi nastao je i izraz ''marturina'', odnosno kunovina, koja se plaćala kao porez na području između [[Drava|Drave]] i [[Sava|Save]].<ref name="ReferenceA"/> Kroz povijest mijenjali su se položaj i boja zvijezde (crvena, zlatna ili srebrna), te boja polja između dviju greda (isprva zelena, a potom crvena). Ponekad ovaj grb označava cijelu Hrvatsku, posebice do [[1741.]] godine. Početkom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] ustalila se crvena boja polja na kojem se nalazi kuna. U nekim povijesnim razdobljima slavonski grb sastojao se od tri crvena hrta u trku na bijelom polju (nekad i bijeli hrtovi na zelenom polju), a osobito se to odnosi na [[16. stoljeće|16.]] i [[17. stoljeće]]. Takav se grb nalazio na oltaru sv. Ladislava iz 17. st. u [[Zagrebačka katedrala|zagrebačkoj katedrali]] (uz grbove Hrvatske i Dalmacije), kao ilustracija u djelu ''De Regno Dalmatiae et Croatiae'' [[Ivan Lučić|Ivana Lučića]] s kraja 17. stoljeća, kao jedan od grbova u [[Fojnički grbovnik|Fojničkom grbovniku]] iz 17. st., ali i na povelji [[Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima|bratovštine Sv. Jeronima]] u Rimu iz [[1585.]] |- | width="160px" | [[File:Croatian Coat of Arms 1495.JPG|središte|90px]] | Jedna od najstarijih slika grba kraljevine Hrvatske iz 1495. godine nalazi se u [[Austrija|austrijskom]] gradu [[Innsbruck]]u i nalazi na pročelju svoda kuće gradskog suca u Herzog-Friedrichstrasse 35. Pretpostavlja se da je nastanak hrvatskoga grba potaknuo car [[Maksimilijan I., car Svetog Rimskog Carstva|Maksimilijan I.]], iz čijeg razdoblja i potječe spomenuti grb u Innsbrucku, ali i neki drugi grbovi, sačuvani u današnjoj Njemačkoj i Austriji. Pretpostavlja se da brojnost sačuvanih hrvatskih šahiranih grbova iz vremena toga habsburgškog vladara treba zahvaliti činjenici da je [[Požunski mir 1491.|mirom u Požunu]] od 7. studenoga 1491. njemu i njegovoj kući zajamčeno nasljedstvo ugarsko-hrvatskoga prijestolja u slučaju da tada vladajuća kuća Jagelovića ne bi imala zakonitih muških potomaka, ali i odredbi da je Maksimilijan mogao zadržati titulu ugarskog (i hrvatskog) kralja. Zbog toga ne bi bilo neobično da je upravo on potaknuo nastanak hrvatskoga šahiranog grba, ako taj nije postojao prije. Habsburgovci su ipak postali ugarsko-hrvatski kraljevi tek nekoliko desetljeća kasnije, pa je vjerojatnije da su za početak korištenja toga grba ipak zaslužni tadašnji vladari [[Jagelovići]]. |- | width="160px" | [[Datoteka:Coa_Hungary_Country_History_Mathias_Corvinus_(1458-1490)_big.svg|središte|90px]] | Na grbu [[Hrvatsko-Ugarska|hrvatsko-ugarskog]] kralja [[Matija Korvin|Matije Korvina]] ([[1458.]] – [[1490.]]) Hrvatsku predstavlja grb s tri zlatne okrunjene lavlje glave (heraldički su to leopardove glave) na plavom polju (''azure''), koji će se kasnije odnositi isključivo na [[Dalmacija|Dalmaciju]]. Grb se nalazi u vanjskom krugu Korvinova grba, među grbovima zemalja povezanih s ugarskom krunom. Grb Dalmacije s tri zlatne okrunjene leopardove glave koristi se barem od [[14. stoljeće|14. stoljeća]], a potvrdio ga je kralj [[Žigmund Luksemburški]] (vladao od [[1387.]] do [[1437.]]), izmijenivši boju štita iz plave u crvenu te mijenjajući položaj tri okrunjene lavlje glave iz položaja ''en face'' u heraldički lijevu stranu, kako bi ga povezao s grbom svoje obitelji, [[Luksemburgovci|Luksemburgovaca]]. Međutim, polazna točka za nastanak tog grba bilo je predheraldičkiu lik lava u hodu, kojeg su kao svoje znamenjem počeli upotrebljavati [[prijestolonasljednik|prijestolonasljednici]] i hrvatski hercezi iz dinastije Arpadovića, iz čega se razvio prvotni zemaljski grb Hrvatske, a kasnije grb Dalmacije.<ref>Božić, Mate i Ćosić, Stjepan, Nastanak hrvatskih grbova: Podrijetlo, povijest i simbolika, od 13. do 16. stoljeća, str. 33.-34.</ref> Kao što se vidi već na grbu Matije Korvina, ubrzo su lavlje glave pretvorene u glave heraldičkih leoparda (okrenuti ''en face''), a štit je postao plav. Do 1525. godine često je njime predstavljana cijela Hrvatska. |- | width="160px" | [[File:Coa Croatia Country Dalmatia History (without crown).svg|središte|90px]] | Takav grb Dalmacije ući će i u kasnije grbove hrvatsko-ugarskih vladara, kao i vladara [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]], te se nalazi na brojnim prikazima habsburških vladara već od početka [[16. stoljeće|16. stoljeća]], kao i u [[Fojnički grbovnik|Fojničkom grbovniku]]. Usto, nalazi se i na brojnim pročeljima zgrada i freskama unutrašnjosti palača i crkava širom nekadašnje Habsburške Monarhije. Uz njega bit će i grbovi Hrvatske i Slavonije. Od 16. st. započinje i jasnije razlikovanje uporabe ova tri grba za točno određene tri zemlje: Hrvatsku, Slavoniju i Dalmaciju. Istovrsni grb rabit će i drugi vladari koji će polagati neko pravo na Dalmaciju, a osobito će se nalaziti u prikazima [[Mletačka Republika|mletačkih]] posjeda, no u toj inačici glave leoparda neće biti okrunjene a štit će biti vraćen izvornoj crvenoj boji. |- | width="160px" | [[Datoteka:Croatian coa 1527.png|središte|120px]] | Uzorak bijelih (''argent'') i crvenih (''gules'') kvadrata (4×4) kao grb Hrvatske prvi se put službeno pojavljuje [[1508.]] godine na portretu [[Fridrik III., car Svetog Rimskog Carstva|Fridrika III. Habsburškog]], koji je naslikao [[Hans Burgkmair]]. Pretpostavlja se ipak da je bio u uporabi još od [[11. stoljeće|11. stoljeća]]. 1512. godine bila je izdana spomenica [[Maksimilijan I., car Svetog Rimskog Carstva|Maksimilijana I.]] sa slikom njegovog groba. Rubom groba prikazano je osam grbova zemalja, a među njima i hrvatski grb s 5 x 5 polja. Hans Burgkmair portretirao je [[1525.]] kralja [[Vladislav II.|Vladislava II.]] Na slici je i hrvatski grb (7 x 4). Prikazan i na spomen-medalji što ju je Vladislav II. izdao [[1525.]] godine. Na dokumentu kojim [[Sabor]] Hrvatske i Dalmacije, [[1. siječnja]] [[1527.]] godine, potvrđuje izbor [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda Habsburškog]] za hrvatskog kralja (tzv. [[Cetinski sabor]]) nalazi se šahovsko polje s 8×8 polja unutar kružnog pečata uz čije rubove polukružno piše ''Regni Sigillum'' (lat. „Pečat Kraljevstva“). Heraldički gledajući (zdesna), prvo je polje bijelo. To je jedan od sedam pečata što su ih na taj dokument stavili Ferdinandovi izaslanici i poglavari hrvatskih plemićkih obitelji. Takav će grb biti u osnovi kasnijih hrvatskih grbova unutar [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]]. |- | width="160px" | [[Datoteka:Coa Croatia Country History (Fojnica Armorial).svg|središte|108x108px|Croatian coat of arms (Fojnica Armorial)]] | [[Fojnički grbovnik]], nastao vjerojatno u [[17. stoljeće|17. stoljeću]] kao kopija izgubljene zbirke grbova nastale oko [[1590.]] godine za admirala Petra Grgurića Ohmučevića, donosi u sklopu složenoga grba zemalja koje su se pripisivale [[Dušanovo carstvo|Dušanovom carstvu]] i prikaz slavonskog grba u obliku tri crvena hrta na srebrnom polju, dalmatinski grb s tri okrunjene leopardske glave na plavom polju i hrvatski grb s 5x4 crvena i srebrna šahovska polja u donjoj polovici štita. U istom grbovniku nalaze se i zasebni prikazi grbova ovih zemalja. U prikazima grbova habsburških zemalja, kako u raznim grbovnicima, tako i u drugim vrstama prikaza (pročelja zgrada, freske u crkvama i palačama širom monarhije) ovaj grb od 16. stoljeća nedvosmisleno predstavlja Hrvatsku, a uz njega su i grbovi Dalmacije i Slavonije u kombinaciji s ostalim grbovima Habsburške Monarhije. Postoje zapisi iz 16. i 17. stoljeća o krunidbama hrvatsko-ugarskih kraljeva u Požunu (današnja [[Bratislava]]), prilikom kojih su hrvatski plemići nosili zastave kraljevstava Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Na tiskanom prikazu krunidbe [[Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva|Leopolda I.]] od [[26. lipnja]] [[1655.]] godine vidljive su krunidbene zastave Hrvatske i Dalmacije s odgovarajućim grbovima. Sačuvana je takva krunidbena zastave Hrvatske izrađena [[1830.]] koja je rabljena pri krunidbi [[Ferdinand I., car Austrije|Ferdinanda I.]], te krunidbena zastava Slavonije izrađena [[1867.]] za krunidbu [[Franjo Josip I.|Franje Josipa]]. |- | width="160px" | [[Datoteka:Ban standard.PNG|središte|130px]] | Do početka [[19. stoljeće|19. stoljeća]] ustalila se uporaba triju grbova u odnosu na tri hrvatska kraljevstva. Tako je Hrvatsku predstavljao grb sa srebrno-crvenim šahovskim poljem, različita broja i redoslijeda. Dalmaciju je predstavljao grb s tri zlatne okrunjene leopardske (lavlje) glave na plavom polju, a Slavoniju grb s plavim štitom i kunom u trku na crvenom polju između dvije srebrne grede sa zlatnom šestokrakom zvijezdom u gornjem polju. Kuna je nekad prirodne boje (smeđa), a nekad crna. Koliko je poznato, prvi je put [[Matija, car Svetog Rimskog Carstva|Matija Habsburški]] na svom [[talir]]u iz [[1616.]] objedinio tri hrvatska grba (slavonski, dalmatinski i hrvatski), a ta tri grba, s najstarijim poznatim hrvatskim grbom sa zlatnom šestokrakom zvijezdom danicom iznad srebrnog polumjeseca na crvenom štitu, rabio je ban [[Josip Jelačić]] ([[1848.]] – [[1859.]]) na svojoj zastavi kad je pod svojom vlasti ujedinio Hrvatsku, Slavoniju i Dalmaciju (ta se inauguralna Jelačićeva zastava iz 1848. čuva u Hrvatskom povijesnom muzeju u [[Zagreb]]u). Istovremeno, pojavljuju se ova tri grba spojena u jednom štitu. Takav grb Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, okrunjen krunom, u raznim je oblicima bio u neslužbenoj uporabi od 1848. godine. |- | width="160px" | [[Datoteka:Coat of arms of Croatia (1868-1918) with crown.svg|središte|90px]] | Nakon [[Hrvatsko-ugarska nagodba|Hrvatsko-ugarske nagodbe]] iz [[1868.]] godine u službenoj uporabi u [[Kraljevina Hrvatska i Slavonija|Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji]], koja se još nazivala i Trojedno kraljevstvo Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, bio je grb sastavljen od grbova ovih kraljevstava okrunjen [[Kruna sv. Stjepana|Krunom sv. Stjepana]]. Premda Dalmacija tada nije bila pod jursdikcijom hrvatskoga [[ban]]a, ovim se grbom simbolično izricala želja za jedinstvom hrvatskog nacionalnog teritorija. Odlukom od [[19. lipnja]] [[1876.]] godine grb je detaljnije opisan, a prema njoj na štitu treba lijevo stajati grb Hrvatske, desno Dalmacije, te dolje Slavonije. Naredbom od [[16. studenog]] iste godine propisano je da nad štitom ima biti Kruna sv. Stjepana. Naredba od [[20. prosinca]] [[1899.]] jasnije utvrđuje redoslijed hrvatskog i dalmatinskog, određujući da se riječi „lijevo“ i „desno“ u naredbi iz 1876. godine valja shvatiti heraldički, tako da s položaja onoga koji gleda grb, hrvatski grb stoji desno, a dalmatinski lijevo. [[21. studenog]] [[1914.]] godine ban Trojednoga kraljevstva [[Ivan Skerlecz]] ponovno donosi odluku kojom potvrđuje da se službeno u tome kraljevstvu može koristiti isključivo grb s Krunom sv. Stjepana, što dokazuje da ova kruna zbog nastojanja ugarskih vlasti oko [[mađarizacija|mađarizacije]] nije bila sasvim prihvaćena, pa je rabljena inačica s drugačijim krunama, a ponekad i bez kruna, kao što je slučaj na krovu crkve sv. Marka na [[Gornji grad|Gornjem gradu]] u [[Zagreb]]u ili pročelju Kemijskog zavoda (Lučbenog zavoda) Sveučilišta u Zagrebu (danas Knjižnica HAZU-a na Strossmayerovom trgu). Tek za banovanja Dragutina Khuen-Héderváryja počinje se više pozornosti obraćati na ispravnost zemaljskog grba, odnosno postavljanje Krune svetog Stjepana na njega. Nakon raspada Austro-Ugarske Kruna svetog Stjepana uklonjena je s većine Zemaljskih grbova na javnim zgradama, iako postoje primjeri u Zagrebu (zgrada nekadašnjeg Kotarskog suda na uglu Amruševe i Petrinjske ulice, zgrada Medicinskog fakulteta na Šalati, itd.) gdje je kruna ostala očuvana. Najčešće je riječ o slabo vidljivim mjestima.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Dragan Damjanovic |title=Politika i arhitektura: heraldičko obilježavanje zgrada u hrvatskom historicizmu (Politics and Architecture: Heraldic Marking of Buildings in Croatian Historicism), Likovne umjetnosti, arhitektura i povijesni identiteti. Zbornik Dana Cvita Fiskovića VII, Zagreb, 2018., 145-158. |url=https://www.academia.edu/39222395/Politika_i_arhitektura_heraldi%C4%8Dko_obilje%C5%BEavanje_zgrada_u_hrvatskom_historicizmu_Politics_and_Architecture_Heraldic_Marking_of_Buildings_in_Croatian_Historicism_Likovne_umjetnosti_arhitektura_i_povijesni_identiteti._Zbornik_Dana_Cvita_Fiskovi%C4%87a_VII_Zagreb_2018._145-158 |journal=Likovne umjetnosti, arhitektura i povijesni identiteti. Zbornik Dana Cvita Fiskovića |accessdate=2019-07-22}}</ref> [[Rakovička buna]] iz [[1871.]] godine rabila je na svojoj zastavi isti grb, ali je na njemu u sredini bio položen crveni štit sa srebrnim polumjesecom i zlatnom šestokrakom zvijezdom (slično grbu Narodne garde iz 1848.). |- | width="160px" | [[Datoteka:Coa_Hungary_Country_History_med_(1915).svg|središte|150px]] | Istovremeno tri hrvatska grba (Hrvatske, Dalmacije i Slavonije) nalaze se i u zajedničkom grbu [[Zemlje Krune sv. Stjepana|Zemalja Krune sv. Stjepana]] koji je bio u uporabi od [[1868.]] do [[1918.]] Na tom grbu koji u središtu ima [[grb Mađarske]] mogu se vidjeti (u smjeru obratnom od kazaljke na satu, počevši zdesna) grbovi Hrvatske, Dalmacije, Slavonije, [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] (pridodan [[1915.]]), [[Riječki grb]] (pridodan [[1890.]]) i grb [[Transilvanija|Transilvanije]]. Dalmatinski se grb (kao i grb Bosne i Hercegovine) nalazio i na grbu austrijskog dijela Monarhije. |- | width="160px" | [[Datoteka:Coat of arms of the Kingdom of Yugoslavia.svg|središte|90px]] | Nakon što je [[Hrvatski sabor]] razriješio [[29. listopada]] [[1918.]] godine sve državno-pravne odnošaje i veze [[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|kraljevine Hrvatske, Slavonije]] i [[Kraljevina Dalmacija|Dalmacije]] s [[Kraljevina Ugarska|Kraljevinom Ugarskom]] i [[Cislajtanija|Carevinom Austrijom]] i proglasio nezavisnost Dalmacije, Hrvatske i Slavonije s [[Corpus separatum|Rijekom]] prema Ugarskoj i Austriji, te su Dalmacija, Hrvatska i Slavonija s Rijekom postale dijelom [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države Slovenaca, Hrvata i Srba]], trostruki grb, ali bez krune i sa zvijezdom u donjem plavom polju slavonskoga grba, a ne u gornjem, pojavljuje se na poštanskim markama. To međutim nije bio službeni grb, već umjetnički izražaj [[Rudolf Valić|Rudolfa Valića]] koji je s [[Rudolf Sabljak (stariji)|Rudolfom Sabljakom]] oblikovao marku. U [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca]] polazeći od načela da državu predstavlja narod tri bratska plemena: Srbi, Hrvati i Slovenci, vlada je prihvatila načelo ravnopravnosti u tom pogledu i u državni grb utkala izgled grbova sva tri plemena ; grb s crveno-srebrnim šahovskim poljem predstavlja Hrvate na zajedničkom grbu koji na štitu još sadrži i srpski i slovenski grb na bijelom dvoglavom orlu. |- | width="160px" | [[Datoteka:Coat of Arms of the Banate of Croatia.svg|središte|90px]] | Nakon potpisivanja [[Sporazum Cvetković-Maček|Sporazuma Cvetković-Maček]], od proljeća [[1940.]],<ref>Jareb, 2010., str. 237., {{NSK-zapis|id=000731505}}</ref> u [[Banovina Hrvatska|Banovini Hrvatskoj]] u službenoj je uporabi bio povijesni hrvatski grb (samo crveno-srebrno šahovsko polje) s krunom, te veliki grb s povijesnim hrvatskim grbom na bijelom dvoglavom orlu okrunjenom krunom, a u neslužbenoj uporabi bio je i povijesni grb bez krune. To je opisano i prikazano na slikama u prilogu okružnice [[ban]]ske kancelarije od [[10. rujna]] 1940. godine. Okružnica određuje primarnu uporabu velikog grba na većim natpisnim pločama, a malog grba primarno u sastavu administrativinh pečata. Ipak, takvo je stanje bilo kratka vijeka. No, također su postojali i neki drugi prijedlozi. Tako je prijedlog V. A. Duišina s početka 1940. u slučaju grba Banovine Hrvatske za opću uporabu bio raščetvoreni štit na kojem bi uz središnji štitić sa šahiranim poljima („grb Hrvata“) bili redom postavljeni grbovi: Dalmacije, Slavonije, Dubrovnika i Bosne.<ref>{{Citiranje weba |title=NAŠA POVIJEST Priča o hrvatskom grbu koju trebate znati |url=https://dalmatinskiportal.hr/vijesti/nasa-povijest-prica-o-hrvatskom-grbu-koju-trebate-znati/105750 |access-date=2021-11-13 |website=Dalmatinski portal |language=hr}}</ref> |- | width="160px" | [[Datoteka:Coat of arms of Croatia (1941–1945).svg|središte|90px]] | Nakon proglašenja [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] [[1941.]], ''Zakonom o državnom grbu, državnoj zastavi, Poglavnikovoj zastavi, državnom pečatu, pečatima državnih i samoupravnih ureda'' od [[28. travnja]] 1941. godine, grb koji ulazi u službenu uporabu opisan je na sljedeći način: „[[grb NDH|Grb Nezavisne Države Hrvatske]] je štit s 25 četvorinskih polja bijelih (srebrnih) i crvenih (boje krvi), poredanih naizmjence u pet redova tako da je početno polje bijelo (srebrno). Nad grbom je znak u obliku zvjezdolike troplete vitice iste crvene boje koja uokviruje bijelo polje u kojemu je veliko slovo U tamno modre boje.“ Ova tropleta vitica znak je [[Ustaški pokret|ustaškog pokreta]]. Postojale su dvije inačice štitova koje su se podjednakom učestalošću pojavljivale u uporabi. Jedna je bila polukružna, a druga sa zašiljenim donjim dijelom. Bilo je i više inačica vitica. Grb je bio u uporabi u NDH do [[8. svibnja]] [[1945.]] godine. |- | width="160px" | [[Datoteka:Coat of Arms of the Socialist Republic of Croatia.svg|središte|100px]] | Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u vrijeme [[Federalna Država Hrvatska|Federalne Države Hrvatske]] rabljen je znak (heraldički nije grb jer se svi dijelovi ne nalaze unutar štita) s crvenom petokrakom zvijezdom u središtu obrubljenom vijencem koji je zdesna imao granu masline, a slijeva klas žita. Ovakav je znak bio u uporabi do [[18. siječnja]] [[1947.]]<ref>Državni grb Narodne Republike Hrvatske objavljen je u Narodnim novinama po prvi puta u četvrtak, 17. travnja 1947., u broju 35. od godišta III. (CIX.)</ref> Od tada, u [[NR Hrvatska|NR Hrvatskoj]] (državni grb) i u [[SR Hrvatska|SR Hrvatskoj]] (republički grb), sve do [[1990.]], u službenoj je uporabi bio povijesni hrvatski grb s prvim crvenim poljem, uronjen u valovito more (plavo i srebrno), i s izlazećim zlatnim suncem iza štita. Grb je bio okružen vijencem od žitna klasja sa srebrnim nakovnjem u dnu i zlatom obrubljenom crvenom petokrakom zvijezdom na vrhu. Dizajn je načinio [[Vanja Radauš]].<ref>[[Darko Stuparić|Stuparić, Darko]]. ''Diplomati izvan protokola : ambasadori Titove Jugoslavije'', Zagreb : Centar za kulturnu djelatnost Saveza socijalističke omladine Zagreba, 1978., str. 75. {{citat|Dali smo ideju da u grbu, a da pri tom ostanemo pri tradicionalnom hrvatskom grbu, treba da budu i more, industrijalizacija i poljoprivreda. Vanja Radauš je to tada slikarski i kiparski uobličio, prema našim idejama. Današnji hrvatski grb Vanjina je kreacija!}}</ref> U klasičnoj socijalističkoj ikonografiji žito predstavlja plodnost i seljaštvo, nakovanj predstavlja prekaljenost<ref name="dj">Enciklopedijska natuknica ''Grbovi'', dio ''Naši državni grbovi.'' '''u''': Bukša, Juraj (gl. ur.) ''Svijet oko nas : enciklopedija za djecu i omladinu'', 1. svezak, III izdanje (XI), Školska knjiga, Zagreb, 1987., str. 242.</ref> ili radništvo, a izlazeće sunce označava novo jutro koje dolazi s [[komunizam|komunizmom]]. Iz iste je ikonografije i crvena petokraka. Ustav SR Hrvatske od [[22. veljače]] [[1974.]] godine ovako opisuje taj grb: „Grb Socijalističke Republike Hrvatske je polje okruženo s dva snopa žitnog klasja zlatne boje. U dnu polja je željezni nakovanj nad kojim se blago talasa morska pučina. Iz morske pučine uzdiže se historijski hrvatski grb iznad kojega izlazi sunce. Snopovi žitnog klasja dolje se sastavljaju i isprepliću, a u svom sastavu opleću postolje nakovnja. Između vrhova klasja je zlatom obrubljena crvena petokraka zvijezda kojoj su donji kraci usmjereni u polje grba.“ |- | width="160px" | [[Datoteka:Croatia, Historic Coat of Arms, first white square.svg|središte|130px]] | Dana [[25. srpnja]] [[1990.]] godine [[Hrvatski sabor]] donosi [[Amandman]] LXVI na [[Ustav]] Socijalističke Republike Hrvatske u kojem se kaže: „Grb Republike Hrvatske je povijesni hrvatski grb, osnovica kojeg se sastoji od 25 crvenih i bijelih polja.“ Ovakav osnovni povijesni grb bio je u uporabi do donošenja ''Zakona o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske, te zastavi i lenti Predsjednika Republike Hrvatske'', [[21. prosinca]] [[1990.]] (NN 55/90). Nije bilo nikakvih preciznijih odredbi o obliku štita, niti službenog likovno oblikovana predloška, a amandmanom je određeno da se točan izgled grba ima utvrditi zakonom. Zbog toga se kroz sljedećih nekoliko mjeseci i u službenoj uporabi moglo vidjeti više inačica grba, s različitim oblicima štita i različitim početnim poljem. |- | width="160px" | [[Datoteka:GrbRH-prijedlog-zakona.png|središte|130px]] | Grb Republike Hrvatske prema ''Prijedlogu Zakona o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske, te zastavi i lenti Predsjednika Republike Hrvatske'', kojeg je [[Vlada Republike Hrvatske]] uputila u [[Sabor Republike Hrvatske|saborsku]] zakonodavnu proceduru [[18. prosinca]] [[1990.]] godine. Zakon je donesen [[21. prosinca]] [[1990.]] godine. Dizajn je načinio [[Miroslav Šutej]], a prihvatila ga je komisija kojoj je bio na čelu [[Nikša Stančić]], predstojnik katedre za hrvatsku povijest [[Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu|Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu]]. Ovo rješenje izazvalo je više primjedbi heraldičara koje se odnose na uporabu grbova u kruni, različite nijanse plave boje u grbovima, nejasno podrijetlo plave boje u grbu s polumjesecom i zvijezdom, jednaka čast pridana grbovima nekadašnjih kraljevstava i onih područja koja to nisu bila, te obrub oko čitavoga grba. Ove primjedbe nikada nisu uzete u ozbiljnije razmatranje no potakle su jasnije propise o heraldičkim rješenjima za znakovlje [[županija]], [[grad]]ova i [[općina]]. |} === Dubrovnik, Istra i Rijeka === {| cellspacing="0" cellpadding="5px" border="0" |- | width="160px" | [[Datoteka:Dubrovnik grb grada.svg|središte|90px]] | Dubrovački grb koji danas predstavlja dio grba Republike Hrvatske, izvorno je bio [[grb Mađarske|mađarski grb]], ili točnije grb [[Arpadovići|Arpadovića]] crvenih i srebrnih crta. Potječe iz [[11. stoljeće|11. stoljeća]], a [[Dubrovačka Republika|Dubrovačkoj Republici]] dodijelio ga je u [[14. stoljeće|14. stoljeću]] [[hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|hrvatsko-ugarski]] kralj [[Ludovik I. Anžuvinac]]. Isti je grb bio u uporabi i u [[Habsburška Monarhija|Habsburškoj Monarhiji]] u kojoj je Dubrovnik, nakon [[napoleon]]skih osvajanja, imao položaj kneževstva, dok nije priključen Kraljevini Dalmaciji (1867.). Iznad grba obično se nalazila i kruna. |- | width="160px" | [[Datoteka:Dubrovnik grb varijanta.png|središte|70px]] | Izvorni dubrovački grb sastoji se od bijelih (srebrnih) greda (obično četiri) na crvenom štitu. U različitim povijesnim razdobljima bijele su grede ponekad bile i plave boje, baš kao što je to slučaj i na današnjem hrvatskom grbu na kojem je bijela boja zamijenjena plavom, a smanjen je i broj greda, što se opravdava estetskim zahtjevima. Tako sada ovaj grb sadrži zapravo dvije crvene grede na plavom polju. |- | [[Datoteka:Wappen_Markgrafschaft_Istrien.png|centre|124x124px]] | Grb [[Istra|Istre]] sa zlatnom kozom crvenih papaka i rogova u plavom štitu na zelenom trobrijegu bio je u uporabi za Istru u [[Habsburška Monarhija|Habsburškoj Monarhiji]] kojoj je pripala [[1797.]] U njoj je Istra imala položaj marke (''Markgrafschaft''), dok [[1813.]] godine nije postala dijelom [[Austrijsko primorje|Austrijskog primorja]] te je s [[Goriška|Goriškom]], [[Gradišče]]m i [[Trst]]om imala zajednički združeni grb. Grb s kozom ili jarcem već je ranije za Istru koristila [[Mletačka Republika]]. Kao suvremeni grb [[Istarska županija|Istarske županije]] usvojeno je umjetničko rješenje prema knjizi [[Austrija|austrijskoga]] heraldičara K. Linda „Stadte-Wappen von Österreich-Ungarn“ ([[Beč]], [[1885.]]): u plavom zlatni jarac s crvenim rogovima i papcima. |- | [[Datoteka:Wappen Fiume.png|centre|124x124px]] | Povijesni [[Riječki grb|grb grada Rijeke]] (ujedno i grb riječkog [[Corpus separatum|Corpus Separatuma]] i [[Slobodna Država Rijeka|Slobodne Države Rijeka]]) temelji se na grbu koji je dodijelio hrvatski kralj i austrijski car [[Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva|Leopold I]]. 6. lipnja [[1659.]] godine. U crvenom ovalnom štitu desnom nogom stojeći na stijeni dvoglavi crni orao uzdignutih krila obiju glava gledajući u lijevo sa zlatnim kljunovima i nogama i crvenim jezicima, lijevom nogom drži vrč prirodne boje iz kojeg se obilno izlijeva voda koja se razlijeva oko stijene. Iznad orla je austrijska carska i hrvatska kraljevska kruna s dvjema plavim vrpcama koje vise vodoravno iz nje. Ispod štita je vrpca s natpisom "''INDEFICIENTER''" (nepresušan). |} == Legende i vjerovanja o grbu == Kasna legenda, vjerojatno iz 19. stoljeća, govori o tome kako je hrvatski kralj [[Stjepan Držislav|Držislav]] (spominje se i ime kralj [[Svetoslav Suronja|Suronja]]), zarobljen od [[Mlečani|Mlečana]], igrao šahovski meč u kojem mu je protivnik bio [[dužd]] [[Petar II. Orseolo]]. Dobio je sve tri partije i time zadobio slobodu, a po nekim verzijama i vlast nad dalmatinskim gradovima. Nakon toga je stavio šahovsku ploču u svoj grb. U nekim navodima se spominje da bijela boja označava [[Bijela Hrvatska|Bijelu Hrvatsku]], a crvena [[Crvena Hrvatska|Crvenu Hrvatsku]]. Postoji također vjerovanje o značenju boje prvog polja u grbu, prema kojem bi prvo bijelo polje označavalo samostalnost Hrvatske, a prvo crveno polje njezin podređen položaj, no ni ovo vjerovanje novijeg datuma nema svoje potvrde u starijoj predaji. U [[heraldika|heraldici]] kod šahiranih štitova nije bitno koliko polja štit ima niti kojom bojom počinje. Jedno od heraldičkih pravila određuje da boja ne smije ići uz boju, a metal (srebrno ili zlatno) uz metal. To znači da u raznim kombinacijama s drugim grbovima u prošlosti ovisilo o boji ili metalu drugog grba koje će biti prvo polje hrvatskoga. Isto tako, boju prvoga polja kroz povijest su mogli odlučivati i estetski čimbenici. Usto, hrvatski je grb kroz povijest prikazivan u brojnim kombinacijama poljâ: 4x4, 4x5, 4x6, itd, ponekad s prvim crvenim, ponekad s prvim srebrnim poljem. Također su i neke [[plemstvo|plemićke]] obitelji uključivale hrvatski grb u svoj [[obiteljski grb]]. Crveno i srebrno prvo polje bilo je podjednako zastupljeno, a dvije obitelji, [[Majlath]] i [[Matejković]], imaju jednake grbove, samo s različitim prvim poljem uključenog hrvatskog grba. Tek će Zakonom donesenim u [[NDH]] prvi puta biti određeno koje boje mora biti prvo polje, kao i raspored polja od 5x5 (ukupno 25). == Galerija == <gallery> Slika:Coat Croatian Parliament.jpg|Detalj s pročelja iznad ulaza u Hrvatski sabor Slika:Grb krov Crkve sv. Marka (detalj).jpg|Detalj s krova Crkve sv. Marka na Gornjem Gradu u Zagrebu Slika:Coat of arms of Kingdom of Hungary.jpg|Zajednički hrvatsko-ugarski grb na freski u blizini [[budim]]skog dvorca (1880.) Slika:Coat of arms Croatia-Austria.JPG|[[Hrvatski grb]] prikazan s grbovima grofova Celjskih, [[Štajerska|Štajerske]], [[Kranjska|Kranjske]] i [[Koruška|Koruške]]. Slika:Coa_Croatia_Country_History_(Fojnica_Armorial).svg|Grb Hrvatske u Fojničkom grbovniku datiranom u 17. st. Slika:Slavonia - Korenić-Neorić Armorial.jpg|Grb Slavonije u Fojničkom grbovniku (ovdje s tri crvena hrta na srebrnom štitu) Slika:Coa_Croatia_Town_Ragusa_History.svg|Grb [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]] prema H. Ströhlu Slika:Coa_Croatia_Country_Illyria_History.svg|Grb ''nepostojeće'' Ilirije u [[Fojnički grbovnik|Fojničkom grbovniku]] Slika:Wappen Königreich Dalmatien.jpg|Dalmatinski grb u Habsburškoj Monarhiji prema H. Ströhlu (1851. – 1919.) Slika:Wappen Königreich Croatien.jpg|Hrvatski grb u Habsburškoj Monarhiji prema H. Ströhlu (1851. – 1919.) Slika:Wappen Fiume.png|Riječki grb u Austro-Ugarskoj prema H. Ströhlu (1851. – 1919.) Slika:Coa_Slavonia_Country_History.svg|Slavonski grb u Habsburškoj Monarhiji Slika:Istrien.jpg|Istarski grb u Habsburškoj Monarhiji prije 1813. Slika:Coat of Arms of Kingdom of Croatia.svg|Hrvatski grb u Austro-Ugarskoj prema H. Ströhlu (1851. – 1919.) Slika:Wappen Königreich Dalmatien.png|Dalmatinski grb u Austro-Ugarskoj prema H. Ströhlu (1851. – 1919.) Slika:CoA of Kingdom of Illyria.svg|Grb već nepostojeće Kraljevine Ilirije (1816. – 1849.), nastale na području [[Ilirske provincije|Ilirskih provincija]], prema H. Ströhlu (1851. – 1919.) Slika:Lesser Coat of arms of Austria-Hungary.svg|Hrvatski grb u manjem zajedničkom grbu Austro-Ugarske iz 1916. Slika:Grb 1 MGZ 300109.jpg|Grb u Muzeju grada Zagreba Slika:Coa_Hungary_Country_History_med_(1915).svg|Grb ugarskoga dijela Monarhije prije dodavanja grba Bosne i Hercegovine (1915.) Slika:Austria-Hungaria transparency.png|Veliki grb Austro-Ugarske (1867. – 1918.). Grb Dalmacije i grb Bosne i Hercegovine nalaze se na oba štita jer su oba dijela Monarhije polagala pravo na ove zemlje Slika:Coa_Hungary_Country_History_Mid_(1867).svg|Mali grb [[Translajtanija|Translajtanije]] (ugarskoga dijela Austro-Ugarske) (1867. – 1918.) Slika:Domoljubna značka 1914.jpg|Hrvatski grb s krunom na domoljubnoj humanitarnoj znački iz 1914. godine Slika:Grbovi u Crkvi Majke Božje Sljemenske, Kraljice Hrvata.jpg|Hrvatski povijesni grbovi prikazani u Crkvi Majke Božje Sljemenske, Kraljice Hrvata </gallery> == Poveznice == *[[Hrvatska zastava]] == Izvori i bilješke == {{izvori|30em}} == Literatura == *[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=1883&page=329&size=45 Zakon o upotrebi sjedinjenog grba zemaljah krune ugarske i posebnoga zemaljskoga grba po privatnih osobah i korporacijah poduzeći i zavodih privatnoga značaja],Sbornik zakonah i naredabah valjanih za Kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju, 1883. kom. I-XIII. str. 297-300, Zagreb 1883. *[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=19100304&seite=00000021 Naredba bana Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije glede porabe grba Kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije po privatnih osobah, korporacijah, poduzećih i zavodih privatnoga značaja], Sbornik zakona i naredaba valjanih za Kraljevine Hrvatsku i Slavoniju, 1910. kom. I-XVI. str.21, Zagreb 1910. *[[s:hr:Naredba bana kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije o uporabi zastava i emblema (1914.)|Naredba bana kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije o uporabi zastava i emblema (1914.)]] [http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=1915&size=45&page=174], Sbornik zakona i naredaba valjanih za Kraljevine Hrvatsku i Slavoniju, 1915. kom. I-XX. str. 146-147, Zagreb 1916. *[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=rsk&datum=19160304&seite=00000279 Obznana c. kr. ministra predsjednika od 27. aprila 1916., da je u novom obliku utvrđena mala kategorija zajedničkoga grba, određenoga za upotrebu kod zajedničkih uredaba Austro-Ugarske monarhije], List državnih zakona za kraljevine i zemlje zastupane u carevinskom vijeću, LXI. komad. str. 279-284. 1916. Beč *Okružnica Kabineta bana Banovine Hrvatske, br. 64178-1940. od 10. rujna 1940. HPM/PMH 6387a, b *[[s:Zakonska odredba o državnom grbu, državnoj zastavi, Poglavnikovoj zastavi, državnom pečatu, pečatima državnih i samoupravnih ureda|Zakonska odredba o državnom grbu, državnoj zastavi, Poglavnikovoj zastavi, državnom pečatu, pečatima državnih i samoupravnih ureda, 28. travnja 1941, Broj: XXXVII-53-Z. p.-1941, 30. travnja 1941.]] *Ustav Narodne Republike Hrvatske, 18. siječnja 1947. *Ustav Socijalističke Republike Hrvatske, 22. veljače 1974. *Ustav Republike Hrvatske, 22. prosinca 1990. *[[s:Zakon o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i lenti predsjednika Republike Hrvatske|Zakon o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske, te zastavi i lenti Predsjednika Republike Hrvatske]], 21. prosinca 1990, [[Narodne novine]], br. 55/90. *Zmajić, Bartol. ''Hrvatski grb u kronologiji povijesnih dokumenata'', Obol, 1981. *Brajković, Vlasta. ''Grbovi, grbovnice, rodoslovlja'', Hrvatski povijesni muzej, Zagreb 1995. *Benažić, Aleksandar. ''Polumjesec sa zvijezdom kao zemaljski simbol na hrvatskom novcu'' // Numizmaticke vijesti, XXXIX, 1 (50), 1997., str. 76-87. 136. [https://web.archive.org/web/20071011144851/http://www.numizmatika.antikviteti.net/imekuna/kuna79.html] *Bonacci-Skenderović, Dunja; Jareb, Mario. ''Hrvatski nacionalni simboli između negativnih stereotipa i istine'', Časopis za suvremenu povijest, vol. 36., god. 2004., br. 2, str. 731-760. *http://tomaarhidjakon.ffst.unist.hr/joomla/images/pleter/Bozic_Nastanak-hrvatskih-grbova.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180529054237/http://tomaarhidjakon.ffst.unist.hr/joomla/images/pleter/Bozic_Nastanak-hrvatskih-grbova.pdf |date=29. svibnja 2018. }} *McAdams, Michael C. [http://www.hic.hr/books/myth-reality/knjiga.pdf ''Croatia: Myth and reality''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110604122229/http://www.hic.hr/books/myth-reality/knjiga.pdf |date=4. lipnja 2011. }}, Croatian Information Service, Arcadia [CA], USA, 3rd ed., 1997., str. 34-36., {{ISBN|0-9633625-3-4}} (2nd ed., 1994., {{ISBN|0963362526}}; 1st ed., 1992., {{ISBN|0963362518}}), potpuna inačica dostupna na [https://web.archive.org/web/20110723203553/http://www.mcadams-croatia.net/ piščevomu mrežnom mjestu] *Jareb, Mario. ''Hrvatski nacionalni simboli'', 1. izd., Alfa, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2010., 472 str., {{ISBN|978-953-297-230-6}}, {{NSK-zapis|id=000731505}} == Vanjske poveznice == {{commonscat|Coats of arms of Croatia}} *[http://zeljko-heimer-fame.from.hr/home.html The Flags & Arms of the Modern Era] {{eng oznaka}} {{Hr icon}} *[http://www.hgzd.hr Hrvatsko grboslovno i zastavoslovno društvo] *[http://www.croatianhistory.net/etf/coat1.html Slike hrvatskih grbova] {{Grbovi Europe}} {{Hrvatska}} [[Kategorija:Grbovi Hrvatske| ]] [[Kategorija:Državni grbovi|Hrvatska]] 9skutbfb0gewu5yuybxn3hqdgigsyv1 7427875 7427874 2026-04-11T00:40:34Z Jakovskarica2006 331930 /* Grbovi u kruni */ 7427875 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|listopad 2007.}} {{Infookvir grb |ime = Grb Republike Hrvatske |slika = Coat_of_arms_of_Croatia.svg |slika_širina = |srednji = |srednji_širina = |srednji_opis = |manji = |manji_širina = |manji_opis = |slika2 = |slika2_širina = |slika2_opis = |slika3 = |slika3_širina = |slika3_opis = |nosilac = {{ZD+X|HRV}} |usvajanje = [[21. prosinca]] [[1990.]] |čelenka = |vijenac = |štit = |držači_štita = |podnožje = |krilatica = |odlikovanja = |amblem = |drugi_elementi = |ranije_inačice = |uporaba = }} '''Grb Republike [[Hrvatska|Hrvatske]]''' povijesni je hrvatski [[grb]], koji se nalazi na [[hrvatska zastava|hrvatskoj zastavi]]. Ima oblik štita te je dvostruko podijeljen vodoravno i okomito u dvadeset pet crvenih i bijelih (srebrnih) polja, tako da je prvo polje u gornjem lijevom kutu štita crvene boje. Iznad glavnog štita nalazi se kruna s pet manjih štitova, koja se u blagom luku spaja s lijevim i desnim gornjim dijelom štita. U krunu je smješteno pet manjih štitova s povijesnim hrvatskim grbovima, poredanim od lijeve na desnu stranu štita ovim redom: grb [[Središnja Hrvatska|Središnje Hrvatske]] (najstariji poznati grb Hrvatske), grbovi [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]], [[Dalmacija|Dalmacije]], [[Istra|Istre]] i [[Slavonija|Slavonije]]. Omjer visine polja na glavnom štitu i visine manjih štitova u kruni je 1 : 2,5, a omjer širine polja na glavnom štitu i širine manjih štitova u kruni 1 : 1. Grb je u službenoj uporabi od donošenja ''Zakona o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske, te zastavi i lenti Predsjednika Republike Hrvatske'', [[21. prosinca]] [[1990.]] (NN 55/90). == Šahirani grb == Šahirani grb pojavljuje se od kraja [[15. stoljeće|15. stoljeća]], isprva kao pretenzijski grb [[Habsburg]]ovaca, a potom i kao zemaljski grb [[Kraljevina Hrvatska|Kraljevine Hrvatske]], u okviru javne heraldike dinastije [[Jagelovići|Jagelovića]].<ref name="hrcak.srce.hr">Stančić, Nikša. "Nova teorija o podrijetlu hrvatskoga grba / Mate Božić i Stjepan Ćosić. Nastanak hrvatskih grbova / Podrijetlo, povijest i simbolika od 13. do 16. stoljeća, Gordogan, 15 (34), 2017., br. 35-36 (79-80), str. 22-68." Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti , br. 535=53 (2018): 239-243. https://hrcak.srce.hr/213844</ref> Diplomatsku potvrdu dobio je [[1. siječnja]] [[1527.]] godine u [[Cetingradska povelja|povelji]] o izboru [[nadvojvoda|nadvojvode]] [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda I.]] za [[hrvatski vladari|hrvatskoga kralja]]. Tom prilikom, otisnut je na pečatu s 8 × 8 srebrno-crvenih kvadrata s natpisom Sigillum Regni („Pečat Kraljevstva“). Koristio se povremeno sve do posljednjeg samostalnoga zasjedanja [[Hrvatsko-dalmatinski sabor|Hrvatsko-dalmatinskog sabora]], koji je održan [[1557.]] godine u [[Sjeničak|Steničnjaku]], da bi se kasnije koristio kao „neslužbeni“ grb uz službeni grb Slavonije. Najstariji do sada poznati šahirani grb prikazan je na freski s motivom heraldičkog „Davidova tornja“, koja se nalazi u [[dominikanci|dominikanskom]] [[samostan]]u u [[tirol]]skom gradu Bozenu, a datira se između [[1490.]] i [[1494.]] godine. Iz [[1495.]] godine datira šahirani grb oslikan na svodu kuće gradskog suca Waltera Zellera u [[Innsbruck]]u, da bi se takav grb pojavio oko [[1498.]] godine u insbruškom grbovniku Jörga Rugena, koji je bio u službi cara [[Maksimilijan I., car Svetog Rimskog Carstva|Maksimilijana I.]] Šahirane grbove nalazimo i kao dio dva najveća [[Maksimilijan I., car Svetog Rimskog Carstva|Maksimilijanova]] grafičko-propagandna projekta, ''Trijumfalnoj povorci'' i ''Trijumfalnome luku'' (između 1507. i 1518.). Također, šahirani hrvatski grb u rasporedu kvadrata 5x6 s početnim [[srebro|srebrnim]] poljem, nalazi se među trideset i šest grbova habsburških zemalja, uz znamenja [[Bosna|Bosne]] i Dalmacije, na [[mramor]]nom [[epitaf]]u cara Maksimilijana I.<ref>Božić, Mate i Ćosić, Stjepan, Nastanak hrvatskih grbova: Podrijetlo, povijest i simbolika, od 13. do 16. stoljeća, u Gordogan br. 35.-36., str. 62.</ref> U tom razdoblju su [[Osmanlije]] i [[Mlečani]] zauzeli značajan dio teritorija [[srednji vijek|srednjovjekovnog]] Hrvatsko-dalmatinskog kraljevstva, zbog čega su Habsburgovci, kao pretendenti na hrvatsku krunu, najvjerojatnije oko 1493./1494. godine, razvili novi zemaljski grb Hrvatske kao posebnog političkog entiteta, odvojenog od Dalmacije. Naposljetku su pretenzijski šahirani grb Habsburgovaca prihvatili i [[hrvatsko plemstvo|hrvatski velikaši]] te ga iskoristili na spomenutoj Cetingradskoj ispravi o izboru novog kralja iz 1527. godine. Simbolika hrvatskog šahiranog grba može se objasniti u kontekstu značaja koje je tadašnje Hrvatsko-dalmatinsko kraljevstvo imalo kao zadnja linija obrane habsburških nasljednih zemalja pred nadiranjem osmanskih osvajača. Već neposredno nakon [[Krbavska bitka|Krbavske bitke]] [[1493.]] godine neki krugovi hrvatskog plemstva predstavljali su Hrvatsku Habsburgovcima, odnosno Maksimilijanu, simbolom posljednjeg bastiona, odnosno [[predziđe kršćanstva|predziđa kršćanstva]] pa je sukladno takvoj ulozi Hrvatske, car Maksimilijan I., kao znamenje te kraljevine, počeo koristiti stilizirani prikaz [[fortifikacija|bedema]], koji je heraldičkom redukcijom dobio izgled šahiranog polja s naizmjeničnim srebrnim i crvenim kvadratima, odnosno u tradicionalnim bojama Habsburgovaca kao [[Austrija|austrijskih]] [[nadvojvoda]], čime je nastao pretenzijski grb Kraljevine Hrvatske.<ref name="ReferenceA">Božić, Mate i Ćosić, Stjepan, Nastanak hrvatskih grbova: Podrijetlo, povijest i simbolika, od 13. do 16. stoljeća, u Gordogan br. 35.-36., str. 57.</ref> U historiografiji nedavno izneseni zaključak Mate Božića i Stjepana Ćosića o simbolici koja stoji iza hrvatskog grba sa šahiranim poljima (od zida - Antemurale Christianitatis do šahiranih polja) prihvaćaju kako neki hrvatski historiografi i heraldičari (Nikša Stančić<ref>Stančić, Nikša. "Nova teorija o podrijetlu hrvatskoga grba / Mate Božić i Stjepan Ćosić. Nastanak hrvatskih grbova / Podrijetlo, povijest i simbolika od 13. do 16. stoljeća, Gordogan, 15 (34), 2017., br. 35-36 (79-80), str. 22-68." Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, br. 535=53 (2018): 239-243. https://hrcak.srce.hr/213844</ref>, Dubravka Peić Čaldarović<ref> Bijelo ili crveno polje? Stručnjaci složni: Obje varijante su povijesne, ali… https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/bijelo-ili-crveno-polje-strucnjaci-slozni-obje-varijante-su-povijesne-ali-20190502</ref>, Luka Špoljarić<ref>Špoljarić, Luka. "Zov partenopejskih princeza: Kosače i Frankapani u bračnim pregovorima s napuljskim kraljem Ferranteom." Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 52, br. 3 (2020): 121-188. https://hrcak.srce.hr/255132</ref>) tako i inozemni (Amer Sulejmanagić)<ref>Sulejmanagić, Amer. "KRALJEVSKI ORATORIJ KATEDRALE SV. VITA U PRAGU KAO IZVOR ZA HERALDIKU NAŠIH ZEMALJA I PITANJE IZVORNOSTI". Bosna Franciscana 48:103-126. https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=668278</ref>, iako se ističe kako zaključivanje te dvojice autora “nema izravnu potvrdu u izvorima već je zasnovano na analogiji s heraldičkim postupcima (slučajevima preoblikovanja gradskih, obiteljskih i dr. grbova na europskom prostoru) i njihovu povezivanju s ideološkom predodžbom o Hrvatskoj kao antemurale christianitatis. Zbog toga će vjerojatno u historiografiji i javnosti izazvati nove kontroverze.” - kako smatra N. Stančić<ref>Stančić, Nikša. "Nova teorija o podrijetlu hrvatskoga grba / Mate Božić i Stjepan Ćosić. Nastanak hrvatskih grbova / Podrijetlo, povijest i simbolika od 13. do 16. stoljeća, Gordogan, 15 (34), 2017., br. 35-36 (79-80), str. 22-68." Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, br. 535=53 (2018): 239-243. https://hrcak.srce.hr/213844 Galović, Tomislav. „Geneza, simbolika i povijest hrvatskih zemaljskih grbova od 13. do 17. stoljeća“ Hrvatska revija, br. 3 (2021): 63-66. https://www.academia.edu/70278048/Geneza_simbolika_i_povijest_hrvatskih_zemaljskih_grbova_od_13_do_17_stoljeca </ref>. Povjesničar Tomislav Galović, u svojem prikazu i pozitivnoj recenziji monografije dvojice autora<ref>Galović, Tomislav. „Geneza, simbolika i povijest hrvatskih zemaljskih grbova od 13. do 17. stoljeća“ Hrvatska revija, br. 3 (2021): 63-66. https://www.academia.edu/70278048/Geneza_simbolika_i_povijest_hrvatskih_zemaljskih_grbova_od_13_do_17_stoljeca</ref> (u kojoj su navedene teze upotpunjene) „Hrvatski grbovi. Geneza – simbolika – povijest“ (objavljene početkom 2021.)<ref> „Božić i Ćosić o genezi, simbolici i povijesti hrvatskih grbova/Božić and Ćosić on Genesis, Symbolism, and History of Croatian Coats of Arms“ Grb i zastava; Glasnik Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva, br. 29 (2021): 27-28 https://www.academia.edu/49008439/Bozic_i_Cosic_o_genezi_simbolici_i_povijesti_hrvatskih_grbova_Bozic_and_Cosic_on_Genesis_Symbolism_and_History_of_Croatian_Coats_of_Arms</ref>, ističe kako se navedeni Stančićev zaključak nije obistinio te ujedno izražava očekivanje kako će dio tvrdnji članka 7. aktualnog „Zakona o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske“ (slijedom najnovijih historiografskih zaključaka iznesenih u spomenutoj monografiji) biti izmijenjen.<ref> Galović, Tomislav. „Geneza, simbolika i povijest hrvatskih zemaljskih grbova od 13. do 17. stoljeća“ Hrvatska revija, br. 3 (2021): 63-66. https://www.academia.edu/70278048/Geneza_simbolika_i_povijest_hrvatskih_zemaljskih_grbova_od_13_do_17_stoljeca</ref> == Grbovi u kruni == [[Slika:Church of st. Vitus in Seget Gornji 20251227 13.jpg|mini|desno|300px|Simbol mjeseca i zvijezde kod ranoromaničke [[Crkva sv. Vida u Segetu Gornjem|crkve sv. Vida]] u [[Seget Gornji|Segetu Gornjem]] kod [[Trogir]]a.]] Najstariji poznati grb Hrvatske (danas grb [[Središnja Hrvatska|Središnje Hrvatske]]) sadrži u štitu na plavom polju žutu (zlatnu) šesterokraku zvijezdu (zvijezdu [[Venera (planet)|Danicu]] s bijelim (srebrnim) mladim mjesecom (tzv. "[[Leljiva (grb)|Leljiva]]")). [[Grb Dubrovačke Republike]] sadrži u štitu na modrom polju dvije crvene grede. [[Grb Dalmacije|Dalmatinski grb]] sadrži u štitu na plavom polju tri žute (zlatne) okrunjene leopardove glave.<ref>Zakon o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i lenti predsjednika Republike Hrvatske. Članak 7. https://www.zakon.hr/z/1247/Zakon-o-grbu,-zastavi-i-himni-Republike-Hrvatske-te-zastavi-i-lenti-predsjednika-Republike-Hrvatske</ref> U jednom razdoblju hrvatske povijesti i ovaj je grb rabljen kao hrvatski grb. <!-- izvor: "Danas", Zagreb, 1991, broj posvećen novoj hrv. zastavi, izašao u razdoblju sij-ožu 1991) --> [[Grb Istarske županije|Istarski grb]] sadrži u štitu na modrom polju žutu (zlatnu) kozu okrenutu u lijevo s crvenim papcima i rogovima. [[Grb Slavonije|Slavonski grb]] sadrži u štitu na plavom polju dvije poprečne bijele (srebrne) grede, u nekim knjigama to se spominje kao dvije rijeke koje ograđuju Slavoniju, Drava i Sava, a između greda je crveno polje po kojem lagano hoda [[kuna (životinja)|kuna]] na lijevo. U gornjem plavom polju je žuta (zlatna) šesterokraka zvijezda. Grb je obrubljen crvenom crtom. <center> <gallery> Slika:HRV_Central_Croatia_COA.svg|Tzv. »najstariji hrvatski grb« (danas grb [[Središnja Hrvatska|Središnje Hrvatske]]) Slika:HRV_Dubrovnik_COA.svg|[[Grb Dubrovačke Republike]] Slika:HRV_Dalmatia_COA.svg|[[Grb Dalmacije]] Slika:HRV Istria COA.svg|[[Grb Istarske županije|Grb Istre]] Slika:CoA Slavonia.svg|[[Grb Slavonije]] </gallery> </center> ==Uporaba== Istim je zakonom iz 1990. godine utvrđena i uporaba grba. Grb Republike Hrvatske rabi se: *u sastavu [[Državni pečat|pečata]] i [[žig]]ova državnih organa i drugih javnih tijela prema republičkim propisima o pečatima i žigovima s grbom Republike Hrvatske; *u službenim natpisima organa društveno-političkih zajednica istaknutim na zgradama u kojima su smješteni u Republici Hrvatskoj, u uredima Vlade Republike Hrvatske u inozemstvu; *na zgradama u kojima su smješteni državni organi druga javna tijela u Republici Hrvatskoj, te u svečanim prostorijama tih zgrada; *na službenim aktima i sličnim aktima kojima se služe zastupnici i članovi Predsjedništva Republike Hrvatske, predsjednik [[Hrvatski sabor|Sabora Republike Hrvatske]], predsjednik [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade Republike Hrvatske]] i drugi ovlašteni predstavnici Predsjedništva Republike Hrvatske, Sabora i Vlade Republike Hrvatske, te u ministarstvima i drugim republičkim državnim organima uz uvjete i na način koji su utvrđeni njihovim aktima; *na [[diploma]]ma i [[svjedodžba]]ma o završenom školovanju; *u drugim prilikama utvrđenim zakonom. Terminologija je iz 1990. godine, prije promjene Ustava (zakon je usvojen dan prije Ustava), kad je još postojalo Predsjedništvo Republike Hrvatske, te se govorilo društveno-političkim zajednicama i o Saboru Republike Hrvatske, a ne o Hrvatskom saboru. Člankom 9. istoga zakona propisuje se i način izrade svih grbova: "Izvornik grba Republike Hrvatske čuva se u Saboru Republike Hrvatske i prema njemu se oblikuju grbovi." == Povijest grba == === Hrvatski povijesni grbovi === {| cellspacing="0" cellpadding="5px" border="0" |- | width="160px" | [[Datoteka:First CoA of Croatia.svg|središte|90px]]<br />[[Datoteka:Coat of arms of Grand Illyria.png|središte|90px]] | Prema [[srednji vijek|srednjovjekovnim]] kovanicama koje su bile u uporabi na području Hrvatske, čini se da je bar od [[12. stoljeće|12. stoljeća]] ([[1196.]]) hrvatski amblem bila šestokraka zvijezda danica iznad [[polumjesec]]a. Ove je kovanice dao kovati hrvatski [[herceg]] [[Andrija II.|Andrija]], koji će potom postati hrvatsko-ugarski kralj. Kovane su po uzoru na na [[Koruška|koruške]] [[frizatik]]e, pa kao i oni na naličju imaju pročelje crkve s dva tornja, no licem se razlikuju te imaju polumjesec s rogovima prema gore i nad njim šestokraku zvijezdu. Oko tog simbola napisano je ANDREAS D(ux) CR(oatiae). Zbog sličnosti s koruškim kovanicama, ove se obično nazivaju [[hrvatski frizatik|hrvatskim frizaticima]]. Na kasnijim frizaticima pojavljuje se patrijarhalni križ [[Arpadovići|Arpadovića]] a nad njim s jedne strane zvijezda, a s druge strane polumjesec i zvijezda. [[Anžuvinci]] će nakon [[1300.]] godine na revers umjesto zvijezde i polumjeseca sa zvijezdom staviti sa svake strane križa po jednu pticu. Otada polumjesec sa zvijezdom s reversa prelazi na avers, što pokazuje njegovu ključnu ulogu u simboličnoj poruci koju novac nosi. Kao zemaljski simbol on nije smio biti izostavljen s novca. Ovi elementi grba nalaze se uključeni u brojne hrvatske plemićke i gradske grbove (npr. grb Gradeca i [[Zagreb]]a barem od 14. st., grb [[Varaždin]]a barem od 15. st.), a kao boje ustalit će se srebrni polumjesec i zlatna zvijezda na crvenom štitu. U vrijeme [[Hrvatski narodni preporod|Hrvatskog narodnog preporoda]], u [[19. stoljeće|19. stoljeću]] taj amblem postaje osnova tkz. grba „Ilirije“. Tako će biti uključeni i u grb na inauguralnoj [[Josip Jelačić|Jelačićevoj]] zastavi iz [[1848.]] godine. Od [[16. stoljeće|16. stoljeća]] ovaj se grb koristi i kao grb imaginarne [[Ilirija|Ilirije]] koja bi obuhvaćala veći dio [[Balkanski poluotok|Balkanskoga poluotoka]]. Od [[19. stoljeće|19. stoljeća]] simbol zvijezde i polumjeseca naziva se [[Leljiva (grb)|Leljiva]], kao što je to slučaj s istovrsnim simbolima [[Poljska|poljske]] heraldike gdje se zvijezda i polumjesec nalaze uvijek na plavom štitu. |- | width="160px" | [[Datoteka:Coa Slavonia Country History (Habsburg Monarchy).svg|središte|110px]] | Na području [[Slavonija|Slavonije]] u [[13. stoljeće|13. stoljeću]] na kovanicama se bar od [[1235.]] godine pojavljuje grb s [[Kune|kunom]] između dvije zvijezde. Riječ je o kovanicama koje se nazivaju [[banovac|slavonski banovci]] (niže nominale slavonskih banovaca umjesto kune imaju i dalje zvijezdu i polumjesec). Uporabu grba s kunom između dvije grede i sa zvijezdom u gornjem polju potvrdit će [[Kraljevina Slavonija|Kraljevini Slavoniji]] dana [[8. prosinca]] [[1496.]] godine kralj [[Vladislav II. Jagelović]]. Ishodište za lik životinje u grbu bio je lik [[lav]]a u hodu, predstavljao dinastički simbol ''mlađih kraljeva'' i [[herceg|hrvatskih hercega]] iz vladarske obitelji [[Arpadovići|Arpadovića]], koji je kasnije preobražen u lik kune, zbog povlačenja paralele između šesterokrake [[Mars (mitologija)|Marsove zvijezde]] koja se nalazi na grbu i [[Latinski jezik|latinske]] riječi za kunu, ''martes''. Iz te latinske riječi nastao je i izraz ''marturina'', odnosno kunovina, koja se plaćala kao porez na području između [[Drava|Drave]] i [[Sava|Save]].<ref name="ReferenceA"/> Kroz povijest mijenjali su se položaj i boja zvijezde (crvena, zlatna ili srebrna), te boja polja između dviju greda (isprva zelena, a potom crvena). Ponekad ovaj grb označava cijelu Hrvatsku, posebice do [[1741.]] godine. Početkom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] ustalila se crvena boja polja na kojem se nalazi kuna. U nekim povijesnim razdobljima slavonski grb sastojao se od tri crvena hrta u trku na bijelom polju (nekad i bijeli hrtovi na zelenom polju), a osobito se to odnosi na [[16. stoljeće|16.]] i [[17. stoljeće]]. Takav se grb nalazio na oltaru sv. Ladislava iz 17. st. u [[Zagrebačka katedrala|zagrebačkoj katedrali]] (uz grbove Hrvatske i Dalmacije), kao ilustracija u djelu ''De Regno Dalmatiae et Croatiae'' [[Ivan Lučić|Ivana Lučića]] s kraja 17. stoljeća, kao jedan od grbova u [[Fojnički grbovnik|Fojničkom grbovniku]] iz 17. st., ali i na povelji [[Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima|bratovštine Sv. Jeronima]] u Rimu iz [[1585.]] |- | width="160px" | [[File:Croatian Coat of Arms 1495.JPG|središte|90px]] | Jedna od najstarijih slika grba kraljevine Hrvatske iz 1495. godine nalazi se u [[Austrija|austrijskom]] gradu [[Innsbruck]]u i nalazi na pročelju svoda kuće gradskog suca u Herzog-Friedrichstrasse 35. Pretpostavlja se da je nastanak hrvatskoga grba potaknuo car [[Maksimilijan I., car Svetog Rimskog Carstva|Maksimilijan I.]], iz čijeg razdoblja i potječe spomenuti grb u Innsbrucku, ali i neki drugi grbovi, sačuvani u današnjoj Njemačkoj i Austriji. Pretpostavlja se da brojnost sačuvanih hrvatskih šahiranih grbova iz vremena toga habsburgškog vladara treba zahvaliti činjenici da je [[Požunski mir 1491.|mirom u Požunu]] od 7. studenoga 1491. njemu i njegovoj kući zajamčeno nasljedstvo ugarsko-hrvatskoga prijestolja u slučaju da tada vladajuća kuća Jagelovića ne bi imala zakonitih muških potomaka, ali i odredbi da je Maksimilijan mogao zadržati titulu ugarskog (i hrvatskog) kralja. Zbog toga ne bi bilo neobično da je upravo on potaknuo nastanak hrvatskoga šahiranog grba, ako taj nije postojao prije. Habsburgovci su ipak postali ugarsko-hrvatski kraljevi tek nekoliko desetljeća kasnije, pa je vjerojatnije da su za početak korištenja toga grba ipak zaslužni tadašnji vladari [[Jagelovići]]. |- | width="160px" | [[Datoteka:Coa_Hungary_Country_History_Mathias_Corvinus_(1458-1490)_big.svg|središte|90px]] | Na grbu [[Hrvatsko-Ugarska|hrvatsko-ugarskog]] kralja [[Matija Korvin|Matije Korvina]] ([[1458.]] – [[1490.]]) Hrvatsku predstavlja grb s tri zlatne okrunjene lavlje glave (heraldički su to leopardove glave) na plavom polju (''azure''), koji će se kasnije odnositi isključivo na [[Dalmacija|Dalmaciju]]. Grb se nalazi u vanjskom krugu Korvinova grba, među grbovima zemalja povezanih s ugarskom krunom. Grb Dalmacije s tri zlatne okrunjene leopardove glave koristi se barem od [[14. stoljeće|14. stoljeća]], a potvrdio ga je kralj [[Žigmund Luksemburški]] (vladao od [[1387.]] do [[1437.]]), izmijenivši boju štita iz plave u crvenu te mijenjajući položaj tri okrunjene lavlje glave iz položaja ''en face'' u heraldički lijevu stranu, kako bi ga povezao s grbom svoje obitelji, [[Luksemburgovci|Luksemburgovaca]]. Međutim, polazna točka za nastanak tog grba bilo je predheraldičkiu lik lava u hodu, kojeg su kao svoje znamenjem počeli upotrebljavati [[prijestolonasljednik|prijestolonasljednici]] i hrvatski hercezi iz dinastije Arpadovića, iz čega se razvio prvotni zemaljski grb Hrvatske, a kasnije grb Dalmacije.<ref>Božić, Mate i Ćosić, Stjepan, Nastanak hrvatskih grbova: Podrijetlo, povijest i simbolika, od 13. do 16. stoljeća, str. 33.-34.</ref> Kao što se vidi već na grbu Matije Korvina, ubrzo su lavlje glave pretvorene u glave heraldičkih leoparda (okrenuti ''en face''), a štit je postao plav. Do 1525. godine često je njime predstavljana cijela Hrvatska. |- | width="160px" | [[File:Coa Croatia Country Dalmatia History (without crown).svg|središte|90px]] | Takav grb Dalmacije ući će i u kasnije grbove hrvatsko-ugarskih vladara, kao i vladara [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]], te se nalazi na brojnim prikazima habsburških vladara već od početka [[16. stoljeće|16. stoljeća]], kao i u [[Fojnički grbovnik|Fojničkom grbovniku]]. Usto, nalazi se i na brojnim pročeljima zgrada i freskama unutrašnjosti palača i crkava širom nekadašnje Habsburške Monarhije. Uz njega bit će i grbovi Hrvatske i Slavonije. Od 16. st. započinje i jasnije razlikovanje uporabe ova tri grba za točno određene tri zemlje: Hrvatsku, Slavoniju i Dalmaciju. Istovrsni grb rabit će i drugi vladari koji će polagati neko pravo na Dalmaciju, a osobito će se nalaziti u prikazima [[Mletačka Republika|mletačkih]] posjeda, no u toj inačici glave leoparda neće biti okrunjene a štit će biti vraćen izvornoj crvenoj boji. |- | width="160px" | [[Datoteka:Croatian coa 1527.png|središte|120px]] | Uzorak bijelih (''argent'') i crvenih (''gules'') kvadrata (4×4) kao grb Hrvatske prvi se put službeno pojavljuje [[1508.]] godine na portretu [[Fridrik III., car Svetog Rimskog Carstva|Fridrika III. Habsburškog]], koji je naslikao [[Hans Burgkmair]]. Pretpostavlja se ipak da je bio u uporabi još od [[11. stoljeće|11. stoljeća]]. 1512. godine bila je izdana spomenica [[Maksimilijan I., car Svetog Rimskog Carstva|Maksimilijana I.]] sa slikom njegovog groba. Rubom groba prikazano je osam grbova zemalja, a među njima i hrvatski grb s 5 x 5 polja. Hans Burgkmair portretirao je [[1525.]] kralja [[Vladislav II.|Vladislava II.]] Na slici je i hrvatski grb (7 x 4). Prikazan i na spomen-medalji što ju je Vladislav II. izdao [[1525.]] godine. Na dokumentu kojim [[Sabor]] Hrvatske i Dalmacije, [[1. siječnja]] [[1527.]] godine, potvrđuje izbor [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda Habsburškog]] za hrvatskog kralja (tzv. [[Cetinski sabor]]) nalazi se šahovsko polje s 8×8 polja unutar kružnog pečata uz čije rubove polukružno piše ''Regni Sigillum'' (lat. „Pečat Kraljevstva“). Heraldički gledajući (zdesna), prvo je polje bijelo. To je jedan od sedam pečata što su ih na taj dokument stavili Ferdinandovi izaslanici i poglavari hrvatskih plemićkih obitelji. Takav će grb biti u osnovi kasnijih hrvatskih grbova unutar [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]]. |- | width="160px" | [[Datoteka:Coa Croatia Country History (Fojnica Armorial).svg|središte|108x108px|Croatian coat of arms (Fojnica Armorial)]] | [[Fojnički grbovnik]], nastao vjerojatno u [[17. stoljeće|17. stoljeću]] kao kopija izgubljene zbirke grbova nastale oko [[1590.]] godine za admirala Petra Grgurića Ohmučevića, donosi u sklopu složenoga grba zemalja koje su se pripisivale [[Dušanovo carstvo|Dušanovom carstvu]] i prikaz slavonskog grba u obliku tri crvena hrta na srebrnom polju, dalmatinski grb s tri okrunjene leopardske glave na plavom polju i hrvatski grb s 5x4 crvena i srebrna šahovska polja u donjoj polovici štita. U istom grbovniku nalaze se i zasebni prikazi grbova ovih zemalja. U prikazima grbova habsburških zemalja, kako u raznim grbovnicima, tako i u drugim vrstama prikaza (pročelja zgrada, freske u crkvama i palačama širom monarhije) ovaj grb od 16. stoljeća nedvosmisleno predstavlja Hrvatsku, a uz njega su i grbovi Dalmacije i Slavonije u kombinaciji s ostalim grbovima Habsburške Monarhije. Postoje zapisi iz 16. i 17. stoljeća o krunidbama hrvatsko-ugarskih kraljeva u Požunu (današnja [[Bratislava]]), prilikom kojih su hrvatski plemići nosili zastave kraljevstava Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Na tiskanom prikazu krunidbe [[Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva|Leopolda I.]] od [[26. lipnja]] [[1655.]] godine vidljive su krunidbene zastave Hrvatske i Dalmacije s odgovarajućim grbovima. Sačuvana je takva krunidbena zastave Hrvatske izrađena [[1830.]] koja je rabljena pri krunidbi [[Ferdinand I., car Austrije|Ferdinanda I.]], te krunidbena zastava Slavonije izrađena [[1867.]] za krunidbu [[Franjo Josip I.|Franje Josipa]]. |- | width="160px" | [[Datoteka:Ban standard.PNG|središte|130px]] | Do početka [[19. stoljeće|19. stoljeća]] ustalila se uporaba triju grbova u odnosu na tri hrvatska kraljevstva. Tako je Hrvatsku predstavljao grb sa srebrno-crvenim šahovskim poljem, različita broja i redoslijeda. Dalmaciju je predstavljao grb s tri zlatne okrunjene leopardske (lavlje) glave na plavom polju, a Slavoniju grb s plavim štitom i kunom u trku na crvenom polju između dvije srebrne grede sa zlatnom šestokrakom zvijezdom u gornjem polju. Kuna je nekad prirodne boje (smeđa), a nekad crna. Koliko je poznato, prvi je put [[Matija, car Svetog Rimskog Carstva|Matija Habsburški]] na svom [[talir]]u iz [[1616.]] objedinio tri hrvatska grba (slavonski, dalmatinski i hrvatski), a ta tri grba, s najstarijim poznatim hrvatskim grbom sa zlatnom šestokrakom zvijezdom danicom iznad srebrnog polumjeseca na crvenom štitu, rabio je ban [[Josip Jelačić]] ([[1848.]] – [[1859.]]) na svojoj zastavi kad je pod svojom vlasti ujedinio Hrvatsku, Slavoniju i Dalmaciju (ta se inauguralna Jelačićeva zastava iz 1848. čuva u Hrvatskom povijesnom muzeju u [[Zagreb]]u). Istovremeno, pojavljuju se ova tri grba spojena u jednom štitu. Takav grb Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, okrunjen krunom, u raznim je oblicima bio u neslužbenoj uporabi od 1848. godine. |- | width="160px" | [[Datoteka:Coat of arms of Croatia (1868-1918) with crown.svg|središte|90px]] | Nakon [[Hrvatsko-ugarska nagodba|Hrvatsko-ugarske nagodbe]] iz [[1868.]] godine u službenoj uporabi u [[Kraljevina Hrvatska i Slavonija|Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji]], koja se još nazivala i Trojedno kraljevstvo Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, bio je grb sastavljen od grbova ovih kraljevstava okrunjen [[Kruna sv. Stjepana|Krunom sv. Stjepana]]. Premda Dalmacija tada nije bila pod jursdikcijom hrvatskoga [[ban]]a, ovim se grbom simbolično izricala želja za jedinstvom hrvatskog nacionalnog teritorija. Odlukom od [[19. lipnja]] [[1876.]] godine grb je detaljnije opisan, a prema njoj na štitu treba lijevo stajati grb Hrvatske, desno Dalmacije, te dolje Slavonije. Naredbom od [[16. studenog]] iste godine propisano je da nad štitom ima biti Kruna sv. Stjepana. Naredba od [[20. prosinca]] [[1899.]] jasnije utvrđuje redoslijed hrvatskog i dalmatinskog, određujući da se riječi „lijevo“ i „desno“ u naredbi iz 1876. godine valja shvatiti heraldički, tako da s položaja onoga koji gleda grb, hrvatski grb stoji desno, a dalmatinski lijevo. [[21. studenog]] [[1914.]] godine ban Trojednoga kraljevstva [[Ivan Skerlecz]] ponovno donosi odluku kojom potvrđuje da se službeno u tome kraljevstvu može koristiti isključivo grb s Krunom sv. Stjepana, što dokazuje da ova kruna zbog nastojanja ugarskih vlasti oko [[mađarizacija|mađarizacije]] nije bila sasvim prihvaćena, pa je rabljena inačica s drugačijim krunama, a ponekad i bez kruna, kao što je slučaj na krovu crkve sv. Marka na [[Gornji grad|Gornjem gradu]] u [[Zagreb]]u ili pročelju Kemijskog zavoda (Lučbenog zavoda) Sveučilišta u Zagrebu (danas Knjižnica HAZU-a na Strossmayerovom trgu). Tek za banovanja Dragutina Khuen-Héderváryja počinje se više pozornosti obraćati na ispravnost zemaljskog grba, odnosno postavljanje Krune svetog Stjepana na njega. Nakon raspada Austro-Ugarske Kruna svetog Stjepana uklonjena je s većine Zemaljskih grbova na javnim zgradama, iako postoje primjeri u Zagrebu (zgrada nekadašnjeg Kotarskog suda na uglu Amruševe i Petrinjske ulice, zgrada Medicinskog fakulteta na Šalati, itd.) gdje je kruna ostala očuvana. Najčešće je riječ o slabo vidljivim mjestima.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Dragan Damjanovic |title=Politika i arhitektura: heraldičko obilježavanje zgrada u hrvatskom historicizmu (Politics and Architecture: Heraldic Marking of Buildings in Croatian Historicism), Likovne umjetnosti, arhitektura i povijesni identiteti. Zbornik Dana Cvita Fiskovića VII, Zagreb, 2018., 145-158. |url=https://www.academia.edu/39222395/Politika_i_arhitektura_heraldi%C4%8Dko_obilje%C5%BEavanje_zgrada_u_hrvatskom_historicizmu_Politics_and_Architecture_Heraldic_Marking_of_Buildings_in_Croatian_Historicism_Likovne_umjetnosti_arhitektura_i_povijesni_identiteti._Zbornik_Dana_Cvita_Fiskovi%C4%87a_VII_Zagreb_2018._145-158 |journal=Likovne umjetnosti, arhitektura i povijesni identiteti. Zbornik Dana Cvita Fiskovića |accessdate=2019-07-22}}</ref> [[Rakovička buna]] iz [[1871.]] godine rabila je na svojoj zastavi isti grb, ali je na njemu u sredini bio položen crveni štit sa srebrnim polumjesecom i zlatnom šestokrakom zvijezdom (slično grbu Narodne garde iz 1848.). |- | width="160px" | [[Datoteka:Coa_Hungary_Country_History_med_(1915).svg|središte|150px]] | Istovremeno tri hrvatska grba (Hrvatske, Dalmacije i Slavonije) nalaze se i u zajedničkom grbu [[Zemlje Krune sv. Stjepana|Zemalja Krune sv. Stjepana]] koji je bio u uporabi od [[1868.]] do [[1918.]] Na tom grbu koji u središtu ima [[grb Mađarske]] mogu se vidjeti (u smjeru obratnom od kazaljke na satu, počevši zdesna) grbovi Hrvatske, Dalmacije, Slavonije, [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] (pridodan [[1915.]]), [[Riječki grb]] (pridodan [[1890.]]) i grb [[Transilvanija|Transilvanije]]. Dalmatinski se grb (kao i grb Bosne i Hercegovine) nalazio i na grbu austrijskog dijela Monarhije. |- | width="160px" | [[Datoteka:Coat of arms of the Kingdom of Yugoslavia.svg|središte|90px]] | Nakon što je [[Hrvatski sabor]] razriješio [[29. listopada]] [[1918.]] godine sve državno-pravne odnošaje i veze [[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|kraljevine Hrvatske, Slavonije]] i [[Kraljevina Dalmacija|Dalmacije]] s [[Kraljevina Ugarska|Kraljevinom Ugarskom]] i [[Cislajtanija|Carevinom Austrijom]] i proglasio nezavisnost Dalmacije, Hrvatske i Slavonije s [[Corpus separatum|Rijekom]] prema Ugarskoj i Austriji, te su Dalmacija, Hrvatska i Slavonija s Rijekom postale dijelom [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države Slovenaca, Hrvata i Srba]], trostruki grb, ali bez krune i sa zvijezdom u donjem plavom polju slavonskoga grba, a ne u gornjem, pojavljuje se na poštanskim markama. To međutim nije bio službeni grb, već umjetnički izražaj [[Rudolf Valić|Rudolfa Valića]] koji je s [[Rudolf Sabljak (stariji)|Rudolfom Sabljakom]] oblikovao marku. U [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca]] polazeći od načela da državu predstavlja narod tri bratska plemena: Srbi, Hrvati i Slovenci, vlada je prihvatila načelo ravnopravnosti u tom pogledu i u državni grb utkala izgled grbova sva tri plemena ; grb s crveno-srebrnim šahovskim poljem predstavlja Hrvate na zajedničkom grbu koji na štitu još sadrži i srpski i slovenski grb na bijelom dvoglavom orlu. |- | width="160px" | [[Datoteka:Coat of Arms of the Banate of Croatia.svg|središte|90px]] | Nakon potpisivanja [[Sporazum Cvetković-Maček|Sporazuma Cvetković-Maček]], od proljeća [[1940.]],<ref>Jareb, 2010., str. 237., {{NSK-zapis|id=000731505}}</ref> u [[Banovina Hrvatska|Banovini Hrvatskoj]] u službenoj je uporabi bio povijesni hrvatski grb (samo crveno-srebrno šahovsko polje) s krunom, te veliki grb s povijesnim hrvatskim grbom na bijelom dvoglavom orlu okrunjenom krunom, a u neslužbenoj uporabi bio je i povijesni grb bez krune. To je opisano i prikazano na slikama u prilogu okružnice [[ban]]ske kancelarije od [[10. rujna]] 1940. godine. Okružnica određuje primarnu uporabu velikog grba na većim natpisnim pločama, a malog grba primarno u sastavu administrativinh pečata. Ipak, takvo je stanje bilo kratka vijeka. No, također su postojali i neki drugi prijedlozi. Tako je prijedlog V. A. Duišina s početka 1940. u slučaju grba Banovine Hrvatske za opću uporabu bio raščetvoreni štit na kojem bi uz središnji štitić sa šahiranim poljima („grb Hrvata“) bili redom postavljeni grbovi: Dalmacije, Slavonije, Dubrovnika i Bosne.<ref>{{Citiranje weba |title=NAŠA POVIJEST Priča o hrvatskom grbu koju trebate znati |url=https://dalmatinskiportal.hr/vijesti/nasa-povijest-prica-o-hrvatskom-grbu-koju-trebate-znati/105750 |access-date=2021-11-13 |website=Dalmatinski portal |language=hr}}</ref> |- | width="160px" | [[Datoteka:Coat of arms of Croatia (1941–1945).svg|središte|90px]] | Nakon proglašenja [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] [[1941.]], ''Zakonom o državnom grbu, državnoj zastavi, Poglavnikovoj zastavi, državnom pečatu, pečatima državnih i samoupravnih ureda'' od [[28. travnja]] 1941. godine, grb koji ulazi u službenu uporabu opisan je na sljedeći način: „[[grb NDH|Grb Nezavisne Države Hrvatske]] je štit s 25 četvorinskih polja bijelih (srebrnih) i crvenih (boje krvi), poredanih naizmjence u pet redova tako da je početno polje bijelo (srebrno). Nad grbom je znak u obliku zvjezdolike troplete vitice iste crvene boje koja uokviruje bijelo polje u kojemu je veliko slovo U tamno modre boje.“ Ova tropleta vitica znak je [[Ustaški pokret|ustaškog pokreta]]. Postojale su dvije inačice štitova koje su se podjednakom učestalošću pojavljivale u uporabi. Jedna je bila polukružna, a druga sa zašiljenim donjim dijelom. Bilo je i više inačica vitica. Grb je bio u uporabi u NDH do [[8. svibnja]] [[1945.]] godine. |- | width="160px" | [[Datoteka:Coat of Arms of the Socialist Republic of Croatia.svg|središte|100px]] | Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u vrijeme [[Federalna Država Hrvatska|Federalne Države Hrvatske]] rabljen je znak (heraldički nije grb jer se svi dijelovi ne nalaze unutar štita) s crvenom petokrakom zvijezdom u središtu obrubljenom vijencem koji je zdesna imao granu masline, a slijeva klas žita. Ovakav je znak bio u uporabi do [[18. siječnja]] [[1947.]]<ref>Državni grb Narodne Republike Hrvatske objavljen je u Narodnim novinama po prvi puta u četvrtak, 17. travnja 1947., u broju 35. od godišta III. (CIX.)</ref> Od tada, u [[NR Hrvatska|NR Hrvatskoj]] (državni grb) i u [[SR Hrvatska|SR Hrvatskoj]] (republički grb), sve do [[1990.]], u službenoj je uporabi bio povijesni hrvatski grb s prvim crvenim poljem, uronjen u valovito more (plavo i srebrno), i s izlazećim zlatnim suncem iza štita. Grb je bio okružen vijencem od žitna klasja sa srebrnim nakovnjem u dnu i zlatom obrubljenom crvenom petokrakom zvijezdom na vrhu. Dizajn je načinio [[Vanja Radauš]].<ref>[[Darko Stuparić|Stuparić, Darko]]. ''Diplomati izvan protokola : ambasadori Titove Jugoslavije'', Zagreb : Centar za kulturnu djelatnost Saveza socijalističke omladine Zagreba, 1978., str. 75. {{citat|Dali smo ideju da u grbu, a da pri tom ostanemo pri tradicionalnom hrvatskom grbu, treba da budu i more, industrijalizacija i poljoprivreda. Vanja Radauš je to tada slikarski i kiparski uobličio, prema našim idejama. Današnji hrvatski grb Vanjina je kreacija!}}</ref> U klasičnoj socijalističkoj ikonografiji žito predstavlja plodnost i seljaštvo, nakovanj predstavlja prekaljenost<ref name="dj">Enciklopedijska natuknica ''Grbovi'', dio ''Naši državni grbovi.'' '''u''': Bukša, Juraj (gl. ur.) ''Svijet oko nas : enciklopedija za djecu i omladinu'', 1. svezak, III izdanje (XI), Školska knjiga, Zagreb, 1987., str. 242.</ref> ili radništvo, a izlazeće sunce označava novo jutro koje dolazi s [[komunizam|komunizmom]]. Iz iste je ikonografije i crvena petokraka. Ustav SR Hrvatske od [[22. veljače]] [[1974.]] godine ovako opisuje taj grb: „Grb Socijalističke Republike Hrvatske je polje okruženo s dva snopa žitnog klasja zlatne boje. U dnu polja je željezni nakovanj nad kojim se blago talasa morska pučina. Iz morske pučine uzdiže se historijski hrvatski grb iznad kojega izlazi sunce. Snopovi žitnog klasja dolje se sastavljaju i isprepliću, a u svom sastavu opleću postolje nakovnja. Između vrhova klasja je zlatom obrubljena crvena petokraka zvijezda kojoj su donji kraci usmjereni u polje grba.“ |- | width="160px" | [[Datoteka:Croatia, Historic Coat of Arms, first white square.svg|središte|130px]] | Dana [[25. srpnja]] [[1990.]] godine [[Hrvatski sabor]] donosi [[Amandman]] LXVI na [[Ustav]] Socijalističke Republike Hrvatske u kojem se kaže: „Grb Republike Hrvatske je povijesni hrvatski grb, osnovica kojeg se sastoji od 25 crvenih i bijelih polja.“ Ovakav osnovni povijesni grb bio je u uporabi do donošenja ''Zakona o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske, te zastavi i lenti Predsjednika Republike Hrvatske'', [[21. prosinca]] [[1990.]] (NN 55/90). Nije bilo nikakvih preciznijih odredbi o obliku štita, niti službenog likovno oblikovana predloška, a amandmanom je određeno da se točan izgled grba ima utvrditi zakonom. Zbog toga se kroz sljedećih nekoliko mjeseci i u službenoj uporabi moglo vidjeti više inačica grba, s različitim oblicima štita i različitim početnim poljem. |- | width="160px" | [[Datoteka:GrbRH-prijedlog-zakona.png|središte|130px]] | Grb Republike Hrvatske prema ''Prijedlogu Zakona o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske, te zastavi i lenti Predsjednika Republike Hrvatske'', kojeg je [[Vlada Republike Hrvatske]] uputila u [[Sabor Republike Hrvatske|saborsku]] zakonodavnu proceduru [[18. prosinca]] [[1990.]] godine. Zakon je donesen [[21. prosinca]] [[1990.]] godine. Dizajn je načinio [[Miroslav Šutej]], a prihvatila ga je komisija kojoj je bio na čelu [[Nikša Stančić]], predstojnik katedre za hrvatsku povijest [[Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu|Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu]]. Ovo rješenje izazvalo je više primjedbi heraldičara koje se odnose na uporabu grbova u kruni, različite nijanse plave boje u grbovima, nejasno podrijetlo plave boje u grbu s polumjesecom i zvijezdom, jednaka čast pridana grbovima nekadašnjih kraljevstava i onih područja koja to nisu bila, te obrub oko čitavoga grba. Ove primjedbe nikada nisu uzete u ozbiljnije razmatranje no potakle su jasnije propise o heraldičkim rješenjima za znakovlje [[županija]], [[grad]]ova i [[općina]]. |} === Dubrovnik, Istra i Rijeka === {| cellspacing="0" cellpadding="5px" border="0" |- | width="160px" | [[Datoteka:Dubrovnik grb grada.svg|središte|90px]] | Dubrovački grb koji danas predstavlja dio grba Republike Hrvatske, izvorno je bio [[grb Mađarske|mađarski grb]], ili točnije grb [[Arpadovići|Arpadovića]] crvenih i srebrnih crta. Potječe iz [[11. stoljeće|11. stoljeća]], a [[Dubrovačka Republika|Dubrovačkoj Republici]] dodijelio ga je u [[14. stoljeće|14. stoljeću]] [[hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|hrvatsko-ugarski]] kralj [[Ludovik I. Anžuvinac]]. Isti je grb bio u uporabi i u [[Habsburška Monarhija|Habsburškoj Monarhiji]] u kojoj je Dubrovnik, nakon [[napoleon]]skih osvajanja, imao položaj kneževstva, dok nije priključen Kraljevini Dalmaciji (1867.). Iznad grba obično se nalazila i kruna. |- | width="160px" | [[Datoteka:Dubrovnik grb varijanta.png|središte|70px]] | Izvorni dubrovački grb sastoji se od bijelih (srebrnih) greda (obično četiri) na crvenom štitu. U različitim povijesnim razdobljima bijele su grede ponekad bile i plave boje, baš kao što je to slučaj i na današnjem hrvatskom grbu na kojem je bijela boja zamijenjena plavom, a smanjen je i broj greda, što se opravdava estetskim zahtjevima. Tako sada ovaj grb sadrži zapravo dvije crvene grede na plavom polju. |- | [[Datoteka:Wappen_Markgrafschaft_Istrien.png|centre|124x124px]] | Grb [[Istra|Istre]] sa zlatnom kozom crvenih papaka i rogova u plavom štitu na zelenom trobrijegu bio je u uporabi za Istru u [[Habsburška Monarhija|Habsburškoj Monarhiji]] kojoj je pripala [[1797.]] U njoj je Istra imala položaj marke (''Markgrafschaft''), dok [[1813.]] godine nije postala dijelom [[Austrijsko primorje|Austrijskog primorja]] te je s [[Goriška|Goriškom]], [[Gradišče]]m i [[Trst]]om imala zajednički združeni grb. Grb s kozom ili jarcem već je ranije za Istru koristila [[Mletačka Republika]]. Kao suvremeni grb [[Istarska županija|Istarske županije]] usvojeno je umjetničko rješenje prema knjizi [[Austrija|austrijskoga]] heraldičara K. Linda „Stadte-Wappen von Österreich-Ungarn“ ([[Beč]], [[1885.]]): u plavom zlatni jarac s crvenim rogovima i papcima. |- | [[Datoteka:Wappen Fiume.png|centre|124x124px]] | Povijesni [[Riječki grb|grb grada Rijeke]] (ujedno i grb riječkog [[Corpus separatum|Corpus Separatuma]] i [[Slobodna Država Rijeka|Slobodne Države Rijeka]]) temelji se na grbu koji je dodijelio hrvatski kralj i austrijski car [[Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva|Leopold I]]. 6. lipnja [[1659.]] godine. U crvenom ovalnom štitu desnom nogom stojeći na stijeni dvoglavi crni orao uzdignutih krila obiju glava gledajući u lijevo sa zlatnim kljunovima i nogama i crvenim jezicima, lijevom nogom drži vrč prirodne boje iz kojeg se obilno izlijeva voda koja se razlijeva oko stijene. Iznad orla je austrijska carska i hrvatska kraljevska kruna s dvjema plavim vrpcama koje vise vodoravno iz nje. Ispod štita je vrpca s natpisom "''INDEFICIENTER''" (nepresušan). |} == Legende i vjerovanja o grbu == Kasna legenda, vjerojatno iz 19. stoljeća, govori o tome kako je hrvatski kralj [[Stjepan Držislav|Držislav]] (spominje se i ime kralj [[Svetoslav Suronja|Suronja]]), zarobljen od [[Mlečani|Mlečana]], igrao šahovski meč u kojem mu je protivnik bio [[dužd]] [[Petar II. Orseolo]]. Dobio je sve tri partije i time zadobio slobodu, a po nekim verzijama i vlast nad dalmatinskim gradovima. Nakon toga je stavio šahovsku ploču u svoj grb. U nekim navodima se spominje da bijela boja označava [[Bijela Hrvatska|Bijelu Hrvatsku]], a crvena [[Crvena Hrvatska|Crvenu Hrvatsku]]. Postoji također vjerovanje o značenju boje prvog polja u grbu, prema kojem bi prvo bijelo polje označavalo samostalnost Hrvatske, a prvo crveno polje njezin podređen položaj, no ni ovo vjerovanje novijeg datuma nema svoje potvrde u starijoj predaji. U [[heraldika|heraldici]] kod šahiranih štitova nije bitno koliko polja štit ima niti kojom bojom počinje. Jedno od heraldičkih pravila određuje da boja ne smije ići uz boju, a metal (srebrno ili zlatno) uz metal. To znači da u raznim kombinacijama s drugim grbovima u prošlosti ovisilo o boji ili metalu drugog grba koje će biti prvo polje hrvatskoga. Isto tako, boju prvoga polja kroz povijest su mogli odlučivati i estetski čimbenici. Usto, hrvatski je grb kroz povijest prikazivan u brojnim kombinacijama poljâ: 4x4, 4x5, 4x6, itd, ponekad s prvim crvenim, ponekad s prvim srebrnim poljem. Također su i neke [[plemstvo|plemićke]] obitelji uključivale hrvatski grb u svoj [[obiteljski grb]]. Crveno i srebrno prvo polje bilo je podjednako zastupljeno, a dvije obitelji, [[Majlath]] i [[Matejković]], imaju jednake grbove, samo s različitim prvim poljem uključenog hrvatskog grba. Tek će Zakonom donesenim u [[NDH]] prvi puta biti određeno koje boje mora biti prvo polje, kao i raspored polja od 5x5 (ukupno 25). == Galerija == <gallery> Slika:Coat Croatian Parliament.jpg|Detalj s pročelja iznad ulaza u Hrvatski sabor Slika:Grb krov Crkve sv. Marka (detalj).jpg|Detalj s krova Crkve sv. Marka na Gornjem Gradu u Zagrebu Slika:Coat of arms of Kingdom of Hungary.jpg|Zajednički hrvatsko-ugarski grb na freski u blizini [[budim]]skog dvorca (1880.) Slika:Coat of arms Croatia-Austria.JPG|[[Hrvatski grb]] prikazan s grbovima grofova Celjskih, [[Štajerska|Štajerske]], [[Kranjska|Kranjske]] i [[Koruška|Koruške]]. Slika:Coa_Croatia_Country_History_(Fojnica_Armorial).svg|Grb Hrvatske u Fojničkom grbovniku datiranom u 17. st. Slika:Slavonia - Korenić-Neorić Armorial.jpg|Grb Slavonije u Fojničkom grbovniku (ovdje s tri crvena hrta na srebrnom štitu) Slika:Coa_Croatia_Town_Ragusa_History.svg|Grb [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]] prema H. Ströhlu Slika:Coa_Croatia_Country_Illyria_History.svg|Grb ''nepostojeće'' Ilirije u [[Fojnički grbovnik|Fojničkom grbovniku]] Slika:Wappen Königreich Dalmatien.jpg|Dalmatinski grb u Habsburškoj Monarhiji prema H. Ströhlu (1851. – 1919.) Slika:Wappen Königreich Croatien.jpg|Hrvatski grb u Habsburškoj Monarhiji prema H. Ströhlu (1851. – 1919.) Slika:Wappen Fiume.png|Riječki grb u Austro-Ugarskoj prema H. Ströhlu (1851. – 1919.) Slika:Coa_Slavonia_Country_History.svg|Slavonski grb u Habsburškoj Monarhiji Slika:Istrien.jpg|Istarski grb u Habsburškoj Monarhiji prije 1813. Slika:Coat of Arms of Kingdom of Croatia.svg|Hrvatski grb u Austro-Ugarskoj prema H. Ströhlu (1851. – 1919.) Slika:Wappen Königreich Dalmatien.png|Dalmatinski grb u Austro-Ugarskoj prema H. Ströhlu (1851. – 1919.) Slika:CoA of Kingdom of Illyria.svg|Grb već nepostojeće Kraljevine Ilirije (1816. – 1849.), nastale na području [[Ilirske provincije|Ilirskih provincija]], prema H. Ströhlu (1851. – 1919.) Slika:Lesser Coat of arms of Austria-Hungary.svg|Hrvatski grb u manjem zajedničkom grbu Austro-Ugarske iz 1916. Slika:Grb 1 MGZ 300109.jpg|Grb u Muzeju grada Zagreba Slika:Coa_Hungary_Country_History_med_(1915).svg|Grb ugarskoga dijela Monarhije prije dodavanja grba Bosne i Hercegovine (1915.) Slika:Austria-Hungaria transparency.png|Veliki grb Austro-Ugarske (1867. – 1918.). Grb Dalmacije i grb Bosne i Hercegovine nalaze se na oba štita jer su oba dijela Monarhije polagala pravo na ove zemlje Slika:Coa_Hungary_Country_History_Mid_(1867).svg|Mali grb [[Translajtanija|Translajtanije]] (ugarskoga dijela Austro-Ugarske) (1867. – 1918.) Slika:Domoljubna značka 1914.jpg|Hrvatski grb s krunom na domoljubnoj humanitarnoj znački iz 1914. godine Slika:Grbovi u Crkvi Majke Božje Sljemenske, Kraljice Hrvata.jpg|Hrvatski povijesni grbovi prikazani u Crkvi Majke Božje Sljemenske, Kraljice Hrvata </gallery> == Poveznice == *[[Hrvatska zastava]] == Izvori i bilješke == {{izvori|30em}} == Literatura == *[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=1883&page=329&size=45 Zakon o upotrebi sjedinjenog grba zemaljah krune ugarske i posebnoga zemaljskoga grba po privatnih osobah i korporacijah poduzeći i zavodih privatnoga značaja],Sbornik zakonah i naredabah valjanih za Kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju, 1883. kom. I-XIII. str. 297-300, Zagreb 1883. *[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=19100304&seite=00000021 Naredba bana Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije glede porabe grba Kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije po privatnih osobah, korporacijah, poduzećih i zavodih privatnoga značaja], Sbornik zakona i naredaba valjanih za Kraljevine Hrvatsku i Slavoniju, 1910. kom. I-XVI. str.21, Zagreb 1910. *[[s:hr:Naredba bana kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije o uporabi zastava i emblema (1914.)|Naredba bana kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije o uporabi zastava i emblema (1914.)]] [http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=1915&size=45&page=174], Sbornik zakona i naredaba valjanih za Kraljevine Hrvatsku i Slavoniju, 1915. kom. I-XX. str. 146-147, Zagreb 1916. *[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=rsk&datum=19160304&seite=00000279 Obznana c. kr. ministra predsjednika od 27. aprila 1916., da je u novom obliku utvrđena mala kategorija zajedničkoga grba, određenoga za upotrebu kod zajedničkih uredaba Austro-Ugarske monarhije], List državnih zakona za kraljevine i zemlje zastupane u carevinskom vijeću, LXI. komad. str. 279-284. 1916. Beč *Okružnica Kabineta bana Banovine Hrvatske, br. 64178-1940. od 10. rujna 1940. HPM/PMH 6387a, b *[[s:Zakonska odredba o državnom grbu, državnoj zastavi, Poglavnikovoj zastavi, državnom pečatu, pečatima državnih i samoupravnih ureda|Zakonska odredba o državnom grbu, državnoj zastavi, Poglavnikovoj zastavi, državnom pečatu, pečatima državnih i samoupravnih ureda, 28. travnja 1941, Broj: XXXVII-53-Z. p.-1941, 30. travnja 1941.]] *Ustav Narodne Republike Hrvatske, 18. siječnja 1947. *Ustav Socijalističke Republike Hrvatske, 22. veljače 1974. *Ustav Republike Hrvatske, 22. prosinca 1990. *[[s:Zakon o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i lenti predsjednika Republike Hrvatske|Zakon o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske, te zastavi i lenti Predsjednika Republike Hrvatske]], 21. prosinca 1990, [[Narodne novine]], br. 55/90. *Zmajić, Bartol. ''Hrvatski grb u kronologiji povijesnih dokumenata'', Obol, 1981. *Brajković, Vlasta. ''Grbovi, grbovnice, rodoslovlja'', Hrvatski povijesni muzej, Zagreb 1995. *Benažić, Aleksandar. ''Polumjesec sa zvijezdom kao zemaljski simbol na hrvatskom novcu'' // Numizmaticke vijesti, XXXIX, 1 (50), 1997., str. 76-87. 136. [https://web.archive.org/web/20071011144851/http://www.numizmatika.antikviteti.net/imekuna/kuna79.html] *Bonacci-Skenderović, Dunja; Jareb, Mario. ''Hrvatski nacionalni simboli između negativnih stereotipa i istine'', Časopis za suvremenu povijest, vol. 36., god. 2004., br. 2, str. 731-760. *http://tomaarhidjakon.ffst.unist.hr/joomla/images/pleter/Bozic_Nastanak-hrvatskih-grbova.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180529054237/http://tomaarhidjakon.ffst.unist.hr/joomla/images/pleter/Bozic_Nastanak-hrvatskih-grbova.pdf |date=29. svibnja 2018. }} *McAdams, Michael C. [http://www.hic.hr/books/myth-reality/knjiga.pdf ''Croatia: Myth and reality''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110604122229/http://www.hic.hr/books/myth-reality/knjiga.pdf |date=4. lipnja 2011. }}, Croatian Information Service, Arcadia [CA], USA, 3rd ed., 1997., str. 34-36., {{ISBN|0-9633625-3-4}} (2nd ed., 1994., {{ISBN|0963362526}}; 1st ed., 1992., {{ISBN|0963362518}}), potpuna inačica dostupna na [https://web.archive.org/web/20110723203553/http://www.mcadams-croatia.net/ piščevomu mrežnom mjestu] *Jareb, Mario. ''Hrvatski nacionalni simboli'', 1. izd., Alfa, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2010., 472 str., {{ISBN|978-953-297-230-6}}, {{NSK-zapis|id=000731505}} == Vanjske poveznice == {{commonscat|Coats of arms of Croatia}} *[http://zeljko-heimer-fame.from.hr/home.html The Flags & Arms of the Modern Era] {{eng oznaka}} {{Hr icon}} *[http://www.hgzd.hr Hrvatsko grboslovno i zastavoslovno društvo] *[http://www.croatianhistory.net/etf/coat1.html Slike hrvatskih grbova] {{Grbovi Europe}} {{Hrvatska}} [[Kategorija:Grbovi Hrvatske| ]] [[Kategorija:Državni grbovi|Hrvatska]] e8027ewkv04we0ybmxlt53qsme97r3f 0 2217 7427695 7131480 2026-04-10T14:07:06Z Ponor 38361 datum ≠ mjesto 7427695 wikitext text/x-wiki {{Infookvir skladatelj |ime = Jakov Gotovac |opis_slike = Jakov Gotovac |veličina = 220px |puno_ime = Jakov Gotovac |slika = JGotovac.jpg |datum_rođenja = [[11. listopada]] [[1895.]] |mjesto_rođenja = [[Split]], [[Hrvatska]] |datum_smrti = [[16. listopada]] [[1982.]] |mjesto_smrti = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] |djela = ''[[Ero s onoga svijeta]]'', ''[[Mila Gojsalića (opera)|Mila Gojsalića]]'' |period = |utjecaj = |suradnici = |nagrade = |poveznica = }} '''Jakov Gotovac''' ([[Split]], [[11. listopada]] [[1895.]] – [[Zagreb]], [[16. listopada]] [[1982.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[Opera|operni]] [[dirigent]] i [[skladatelj]].<ref name="hrt">{{Citiranje www |naslov=Jakov Gotovac |url=http://www.hrt.hr/arhiv/ndd/10listopad/1011%20JakovGotovac.html |izdavač=[[Hrvatska radiotelevizija |HRT]] |preuzeto=22. prosinca 2017. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150924041744/http://www.hrt.hr/arhiv/ndd/10listopad/1011%20JakovGotovac.html |archivedate=24. rujna 2015.}}</ref><ref name="knjiznica">[http://knjiznica-vz.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=178 11. listopada]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171020135756/https://knjiznica-vz.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=178 |date=20. listopada 2017.}}, knjiznica-vz.hr, pristupljeno 22. prosinca 2017.</ref><ref name="Marija Barbieri">Marija Barbieri, [http://www.matica.hr/vijenac/225/raspjevanost-i-zamah-melodijske-linije-13661/ ''Uz dvadesetu godišnjice smrti Jakova Gotovca. Raspjevanost i zamah melodijske linije''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171222162714/http://www.matica.hr/vijenac/225/raspjevanost-i-zamah-melodijske-linije-13661/ |date=22. prosinca 2017.}}, ''[[Vijenac (časopis)|Vijenac]]'', br. 225, 17. listopada 2002., pristupljeno 22. prosinca 2017.</ref> == Životopis == [[Slika:Jakov_Gotovac_Mirogoj_listopad_2007.jpg|mini||200px|Grob Jakova Gotovca na Mirogoju.]] Jakov Gotovac rođen je u Splitu 1895. godine. U rodnome gradu polazio je i završio, [[1913.]] godine, Klasičnu gimnaziju i stekao prve glazbene spoznaje u [[Armando Meneghello-Dinčić|Armanda Meneghella-Dinčića]], violončelo, potom u [[Antun Dobronić|Antuna Dobronića]] harmoniju te u [[Cyril Metoděj Hrazdira|Cyrila Metoděja Hrazdire]] instrumentaciju i dirigiranje.<ref name="Marija Barbieri"/><ref name="hbl">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=7314 Gotovac, Jakov], Mirjana Škunca i Ivona Ajanović-Malinar (2002.), hbl.lzmk.hr, pristupljeno 22. prosinca 2017.</ref> Nakon mature studirao je pravo na Pravnome fakultetu u Zagrebu, te nakon početka [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]] u Splitu. Zbog zdravstvenih poteškoća ([[hiposkolioza]]) bio je pošteđen vojne obveze.<ref name="hbl"/> Prvi njegov opus ''Dva skerca za mješoviti zbor na narodne tekstove'' ([[1916.]]) pokazao je pravac kojim će njegovo stvaralaštvo ići. Bio je to put nacionalnog glazbenog realizma, kojem će gotovo bez izuzetka ostati vjeran u svojim daljnjim ostvarenjima. Za svoja vokalna djela, Gotovac je često uzimao narodne tekstove.<ref>[http://www.nsk.hr/u-spomen-na-hrvatskoga-skladatelja/ U spomen na hrvatskoga skladatelja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171222162739/http://www.nsk.hr/u-spomen-na-hrvatskoga-skladatelja/ |date=22. prosinca 2017.}}, nsk.hr, 16. listopada 2017., pristupljeno 22. prosinca 2017.</ref> Stihovi iz narodne [[lirika|lirike]] i [[epika|epike]] našli su u njemu izvanrednog tumača, umjetnika koji je znao ne samo tonovima ocrtati njihov sadržaj, nego i glazbenim sredstvima podati potrebno raspoloženje i dočarati sredinu. Uz folklorna obilježja, Gotovac je u svoja djela unio i mediteransku raspjevanost, prožetu senzibilnošću, što se najviše odrazilo u operama. Vrhunci njegovog prvog stvaralačkog razdoblja su narodni [[obred]] ''Koleda'' ([[1925.]]) i ''Simfonijsko kolo'' ([[1926.]]), uz koje treba još spomenuti scensku glazbu za [[Ivan Gundulić|Gundulićevu]] ''Dubravku'' ([[1926.]]) i romantičnu narodnu operu [[Morana (opera)|Morana]] ([[1930.]]). Iduća etapa u Gotovčevom opernom stvaralaštvu je njegova komična narodna opera ''[[Ero s onoga svijeta]]'' ([[1935.]]) koja je obišla više od 80 europskih glazbenih pozornica i izvođena je na devet jezika. U književno vrijednom libretu [[Milan Begović|Milana Begovića]], Gotovac je našao izvrsnu podlogu na kojoj se u okviru arhitektonski izrađene cjeline mogao slobodno prepustiti svim svojim sklonostima za komiku i [[humor]]. Praizvedba opere ''Ero s onoga svijeta'' bila je [[2. studenoga]] 1935. godine u zagrebačkome HNK, a [[10. siječnja]] [[2018.]] godine bila je 700. izvedba te opere.<ref>[http://www.hnk.hr/proslavljen-80-rodendan-opere-ero-s-onoga-svijeta/ Održana sedamstota izvedba ”Ere s onoga svijeta” Jakova Gotovca] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180112160420/http://www.hnk.hr/proslavljen-80-rodendan-opere-ero-s-onoga-svijeta/ |date=12. siječnja 2018.}}, hnk.hr, pristupljeno 12. siječnja 2018.</ref> Vodio je pjevačka društva ''Mladost'' (poslije ''Mladost-Balkan'') i ''Jug''. Godine [[1943.]] nekoliko mjeseci obavljao je dužnost direktora i člana uprave Opere Hrvatskoga narodnoga kazališta, a nakon [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] vodio je pjevačka društva ''[[Pavao Markovac]]'' i ''[[Vladimir Nazor]]''. Opus Jakova Gotovca još sadrži opere ''[[Mila Gojsalića (opera)|Mila Gojsalića]]'' ([[1951.]]), ''[[Dalmaro]]'' ([[1958.]]) i ''Stanac'' ([[1959.]]), više orkestarskih djela, zborskih kompozicija i solo pjesama. Bio je redoviti član [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|JAZU]] od [[1977.]] godine, te počasni član Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) u Zagrebu.<ref name="hbl"/> Umro je u Zagrebu 1982. godine. Pokopan je na zagrebačkome groblju [[Mirogoj]]u.<ref>[https://www.gradskagroblja.hr/jakov-gotovac/342 Gradska groblja Zagreb - Jakov Gotovac], gradskagroblja.hr, pristupljeno 22. prosinca 2017.</ref> == Opus == [[Slika:Osor - composser Gotovac.jpg|minijatura|desno|200px|Spomenik Jakovu Gotovcu u [[Osor]]u, rad [[Marija Ujević-Galetović|Marije Ujević-Galetović]].<ref>M. K., [https://www.glasgacke.hr/?ispis=detalji&novost=12649&kat=75 Izložba skulptura i slika Marije Ujević-Galetović u Lovincu], glasgacke.hr, 13. lipnja 2016., pristupljeno 22. prosinca 2017.</ref>]] {{glavni|Kompletna djela Jakova Gotovca}} === Orkestralna djela === *''Simfonijsko kolo'' op. 12 (1926.) *''Pjesma i ples s Balkana'' op. 16 (1939.) *''Orači'' op. 18 (1937.) *''Guslar'' op. 22 (1940.) *''Dinarka'' (1945.) *''Bunjevačke igre'' (1960.) == Zborska djela == *''2 Scherza'' (1916.), u siječnju 1918. [[Hrvatsko pjevačko društvo Zvonimir]] praizvelo je [[Aj moj Mijo]] iz Opusa 1 (Dva scherza) *''2 Pjesme za muški zbor'' (1918.) *''2 Pjesme čuda i smijeha'' (1924.) *''Koleda'' (1925.) *''Dubravka'' op. 13 Pastorala za mješoviti zbor i orkestar na tekst Ivana Gundulića (1927. – 1928.) *''3 momačka zbora'' (1932.) *''Pjesme vječnog jada'' (1939.) *''Pjesme zanosa'' (1955.) === Solo pjesme === *''Djevojka i mjesec'' za alt i orkestar (1917.) *''Moments érotiques'' za glas i klavir (1929.) *''2 Soneta'' za bariton i orkestar (1921.) *''Djevojačke pjesme'' za glas i klavir (1923.) *''Kroz grad'' za glas i klavir (1924.) *''Rizvan-aga'' za bariton i orkestar (1938.) *''Pjesme čeznuća'' za glas i orkestar (1939.) === Opere === *''[[Morana (opera)|Morana]]'' op. 14 (1928. – 1930.) *''[[Ero s onoga svijeta]]'' op. 17 (1933. – 1935.) *''Kamenik'' op. 23 (1939. – 1944.) *''[[Mila Gojsalića (opera)|Mila Gojsalića]]'' op. 28 (1948. – 1951.) *''Đerdan'' op. 30 (1954. – 1955.) *''Dalmaro'' op. 32 (1958.) *''Stanac'' op. 33 (1959.) *''[[Petar Svačić (opera)|Petar Svačić]]'' op. 35 opera-oratorijum (1969., prerađena 1971.) == Nagrade i priznanja == * 1919.: Prva nagrada na natječaju Srpskoga pjevačkog društva u Zagrebu, za zborne skladbe op. 1. i op. 3<ref name="hbl"/> * 1964.: [[Nagrada Vladimir Nazor]], za životno djelo.<ref>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/gotovac-jakov Gotovac, Jakov], enciklopedija.hr, pristupljeno 22. prosinca 2017.</ref> * 1972.: Nagrada AVNOJ-a, za životno djelo.<ref name="hbl"/> == Povezani članci == * [[Hrvatski skladatelji klasične i folklorne glazbe]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * Jagoda Martinčević, [https://web.archive.org/web/20080131180757/http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20021111/feljton01.asp ''"Otiša mali u mužikante!"''], Podlistak: ''Uz 20. obljetnicu smrti – Jakov Gotovac, nepokolebljivi maestro hrvatske nacionalne glazbe'', ''[[Slobodna Dalmacija]]'', 11. studenoga 2002., (u međumrežnoj pismohrani archive.org 31. siječnja 2008.) * {{eng oznaka}} [https://www.bbc.co.uk/music/artists/7f556494-043f-4be5-92f7-6ea08a794c82 Jakov Gotovac Tracks], bbc.co.uk {{GLAVNIRASPORED:Gotovac, Jakov}} [[Kategorija:Hrvatski skladatelji]] [[Kategorija:Hrvatski dirigenti]] [[Kategorija:Operni skladatelji]] [[Kategorija:Klasični skladatelji 20. stoljeća]] [[Kategorija:Životopisi, Split]] 6ex3lps0tfz402nzbglxye6jya22typ 0 2260 7427579 5418650 2026-04-10T12:19:27Z ~2026-22035-30 357520 Kad je napisao prvu skladbu 7427579 wikitext text/x-wiki {{Godina|1484}} == Događaji == * [[5. prosinca]] – Papa [[Inocent VIII.]] izdao je odredbu koja [[inkvizicija|inkvizitorima]] kao najvišim čuvarima rimokatoličke vjere daje široke ovlasti u proganjanju i osuđivanju navodnih [[vještica]] i [[heretizam|heretika]]. Pokrenut je val procesa protiv vještica, odnosno žena koje su smatrane pomagačicama [[sotona|sotone]]. == Rođenja == * == Smrti == * == Vanjske poveznice == {{WProjekti |commonscat = 1484 |commonscathr = 1484. }}kad je napisao prvu skladbu b049zt55v2ub9vrbxxdh7j6tmtxja8b 7427580 7427579 2026-04-10T12:33:53Z Artus 90507 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-22035-30|~2026-22035-30]] ([[User talk:~2026-22035-30|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:HmxBot|HmxBot]] 5418650 wikitext text/x-wiki {{Godina|1484}} == Događaji == * [[5. prosinca]] – Papa [[Inocent VIII.]] izdao je odredbu koja [[inkvizicija|inkvizitorima]] kao najvišim čuvarima rimokatoličke vjere daje široke ovlasti u proganjanju i osuđivanju navodnih [[vještica]] i [[heretizam|heretika]]. Pokrenut je val procesa protiv vještica, odnosno žena koje su smatrane pomagačicama [[sotona|sotone]]. == Rođenja == * == Smrti == * == Vanjske poveznice == {{WProjekti |commonscat = 1484 |commonscathr = 1484. }} plpyh86cb5ibthhe0m7cgrzezx6a5cg 0 6782 7427623 7274392 2026-04-10T13:08:37Z ~2026-21935-80 357475 /* 1980. – 1990. */Film i uloga. 7427623 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Rade Šerbedžija |slika = Rade Serbedzija.jpg |veličina = |opis slike = Rade Šerbedžija. |rodno ime = |pseudonim = |rođenje = [[27. srpnja]] [[1946.]] |mjesto rođenja = [[Bunić]] kod [[Korenica|Korenice]] |smrt = |mjesto smrti = |zanimanje = [[glumac]], [[pjesnik]], [[glazbenik]] |godine rada = od [[1969.]] |web = |supruga = Ivanka Cerovac (? – 1987.), Lenka Udovički (od 1991.) |suprug = |važnije uloge = |važniji filmovi = |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = }} '''Rade Šerbedžija''' ([[Bunić]] kod [[Korenica|Korenice]], [[27. srpnja]] [[1946.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je [[film]]ski, [[Televizija|televizijski]] i [[Kazalište|kazališni]] [[glumac]], [[pjesnik]] i [[glazbenik]]. Po podrijetlu je [[Srbi u Hrvatskoj|hrvatski Srbin]].<ref>[http://www.yurope.com/zines/SAM/arhiva_1/0017.html www.yurope.com – SAM 17/12/95 – Intervju: Rade Šerbedžija, glumac u emigraciji], pristupljeno 1. ožujka 2015.</ref><ref>[http://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&yyyy=2013&mm=03&dd=08&nav_id=693540 www.b92.net – B. Katić: Ko je pucao na Šerbedžiju?], pristupljeno 1. ožujka 2015.</ref> ==Životopis== Rade Šerbedžija rođen je u mjestu Bunić kod [[Korenica|Korenice]], [[27. srpnja]] [[1946.]] godine. Diplomirao [[1969.]] godine na Akademiji za kazalište, film i televiziju u [[Zagreb]]u, nakon čega je ubrzo angažiran u zagrebačkome Dramskom kazalištu "[[Dramsko kazalište Gavella|Gavella]]". Nakon toga naizmjenično radi kao slobodni umjetnik, s angažmanom u [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|HNK u Zagrebu]], te ponovno u "Gavelli". Nadaren, iznimne glumačke tehnike, glumac i racija i temperamenta, sugestivan, vrsne dikcije, s lakoćom izvodeći i tjelesno najteže scene, pokazao se podjednako uvjerljiv u ulogama klasičnog (npr. [[Shakespeare]]ovi ''[[Hamlet]]'' i ''[[Rikard III., kralj Engleske|Richard III.]]'') i modernoga repertoara (npr. [[Ibsen]]ov ''[[Peer Gynt]]'') – u raznim [[žanr]]ovima, tumačeći likove pozitivnih i negativnih osobina. Dobitnik je mnogih priznanja (triput nagrađen na Sterijinom pozorju, Nagrada "Vladimir Nazor", Nagrada "Dubravko Dujšin", Nagrada "Orlando" na [[DLJI|Dubrovačkim ljetnim igrama]]). Na filmu debitira sporednom ulogom u ''Iluziji'' (1967.) [[Krsto Papić|Krste Papića]], dok prvu glavnu ulogu – mladića na životnoj prekretnici – tumači u ''Gravitaciji ili fantastičnoj mladosti činovnika Borisa Horvata'' (1968.) [[Branko Ivanda|Branka Ivande]]. Otada sve češće nastupa u glavnim ulogama dobivajući popularnost i ulazeći u krug najpoštovanijih glumaca bivše države Jugoslavije – u filmovima raspona od ratnih drama do suvremene tematike. Tako su početkom 1970-ih godina zapažene njegove uloge komunističkog aktivista dezorijentiranog u privatnom životu u ''Crvenom klasju'' (1970.) [[Živojin Pavlović|Živojina Pavlovića]] i seoskog mladića suočenog s nepravdom u ''Predstavi Hamleta u selu Mrduša Donja'' (1973.) Krste Papića. U to vrijeme ističe se i u filmovima koji kritički oslikavaju jugoslavensku suvremenost: kao skladatelj kod kojeg prevladava karijerizam (što potvrđuje njegovu sposobnost karakternog glumca) u filmu ''[[Bravo maestro (1978.)|Bravo maestro]]'' (1978.) [[Rajko Grlić|Rajka Grlića]] ([[Pulski filmski festival|Zlatna arena u Puli]]) i u naslovnoj ulozi u ''Novinaru'' (1979.) [[Fadil Hadžić|Fadila Hadžića]]. Godine [[1982.]] dobio je godišnju nagradu [[Australija|australske]] televizije Sammy za glavnu ulogu u australskoj televizijskoj ekranizaciji drame ''[[Oslobođenje Skoplja]]'' [[Dušan Jovanović|Dušana Jovanovića]]. Najuspješnija filmska godina za Šerbedžiju vjerojatno je bila [[1986.]] kada s dvije uloge u filmovima dobiva titulu najuspješnijeg na pulskom festivalu: revolucionara koji se ne snalazi u poratnom vremenu u ''Večernjim zvonima'' [[Lordan Zafranović|Lordana Zafranovića]] (Zlatna arena) i radnika ogorčenog siromaštvom i životnim nedaćama u ''Snu o ruži'' [[Zoran Tadić|Zorana Tadića]] (Velika povelja u Nišu). Velikog radnog potencijala, s uspjehom glumi i na televiziji, u TV-serijama: ''[[U registraturi]]'', ''Nikola Tesla'' (u naslovnoj ulozi), ''[[Prosjaci i sinovi]]'' i ''[[Bombaški proces]]'' (kao [[Josip Broz Tito|Josip Broz]]). Objavio je 2 zbirke pjesama: ''Promjenljivi'' i ''Crno, crveno''. Bio je predavač scenskog govora i glume na Akademiji za kazalište, film i televiziju u [[Zagreb]]u te kao izvanredni profesor glume na Akademiji umetnosti u [[Novi Sad|Novom Sadu]]. Jedan je od prvih potpisnika [[Deklaracija o zajedničkom jeziku|Deklaracije o zajedničkom jeziku]] u kojoj se tvrdi da se u Hrvatskoj i Srbiji govore nacionalne standardne varijante zajedničkog [[Policentrični standardni jezik|policentričnog standardnog jezika]].<ref>{{cite web|last=Derk|first=Denis|title=Donosi se Deklaracija o zajedničkom jeziku Hrvata, Srba, Bošnjaka i Crnogoraca|url=http://www.vecernji.hr/hrvatska/deklaracija-o-zajednickom-jeziku-iz-zagreba-donosi-se-30-ozujka-u-sarajevu-1159142|newspaper=[[Večernji list]]|pages=6–7|location=Zagreb|issn=0350-5006|date=2017-03-28|archive-date=2017-09-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20170920235101/https://www.vecernji.hr/vijesti/deklaracija-o-zajednickom-jeziku-iz-zagreba-donosi-se-30-ozujka-u-sarajevu-1159142|url-status=live|access-date=2024-03-25}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Deklaracija o zajedničkom jeziku|url=https://jezicinacionalizmi.com/lista-potpisnika/|url-status=live|access-date=2024-03-25|website=Jezici i nacionalizmi}}</ref> === Odlazak u inozemstvo === Godine [[1991.]] napušta Hrvatsku i odlazi u Srbiju. U filmu ''Dezerter'' Živojina Pavlovića, koji je dovršen sredinom 1992., Šerbedžija je glumio glavnu ulogu.<ref>[http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac384.nsf/AllWebDocs/Vukovar__nesnimljena_tragedija Josip Grozdanić, ''Vukovar, nesnimljena tragedija''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130116071907/http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac384.nsf/AllWebDocs/Vukovar__nesnimljena_tragedija |date=16. siječnja 2013. }}, [[Vijenac (časopis)|Vijenac]], broj 384, 20. studenoga 2008.:{{citat2|Uloga srpskog oficira Pavla Trusića u filmu Dezerter prvaka jugoslavenskoga crnog vala Živojina Pavlovića, naturalizmu sklona autora trajno zaokupljena temom opstanka pojedinca u nesklonoj mu mediokritetskoj okolini, i danas se uzima za zlo Radi Šerbedžiji. Premda se Šerbedžiji opravdano može prigovoriti zbog lošeg tajminga izbora projekta i uloge, ostvarene u vrijeme najžešćih ratnih sukoba i izrazite polarizacije, najčešće se gubi iz vida, ili možda namjerno prešućuje, da je prema motivima priče [[Fjodor Mihajlovič Dostojevski|Fjodora Mihajloviča Dostojevskog]] rađen film naglašeno antiratno usmjereno ostvarenje u kojem Pavlović podiže i jasno artikulira svoj glas protiv ratnog užasa. Osim što je naslovni lik dezerter iz JNA, završne sekvence u kojima on tenkom stiže pred kuću svog protivnika, smještenu u samu Beogradu, jasno daju do znanja da autor precizno detektira srce tame u kojem leži izvor ratnog zla.}}, preuzeto 23. veljače 2013.</ref> Film je snimljen u Beogradu.<ref name="Svjetlana Hribar">[http://www.novilist.hr/Scena/Film/Rijecka-publika-prva-u-Hrvatskoj-gledala-Dezertera-Zivojina-Pavlovica Svjetlana Hribar, ''Riječka publika prva u Hrvatskoj gledala "Dezertera" Živojina Pavlovića'']:{{citat|U Hrvatskoj je, pak, Ivan Starčević pisao kako sam snimao film u srušenom Vukovaru, optužujući me da – usred rata – veličam JNA i napad na Hrvatsku. Ponovo mogu reći samo to da je film snimljen u Beogradu, da nisam bio u Vukovaru – Pavlović je za potrebe završnih scena filma poslao u Vukovar samo snimatelja, da zabilježi posljedice djelovanja JNA na ovaj grad... Žika Pavlović je bio oštri kritičar Miloševićeve politike i ovim je filmom eksplicite rekao da je JNA srušila Vukovar, što je u ono vrijeme, u Srbiji, bilo vrlo hrabro. I opasno.|Rade Šerbedžija}}, ''[[Novi list]]'', 8. ožujka 2013., preuzeto 21. studenoga 2013.</ref> U tom filmu pokazuju se i snimci razrušenoga hrvatskoga grada [[Vukovar]]a. U Vukovar, koji je u to vrijeme bio žarište borbe između hrvatskih snaga i snaga JNA, redatelj Pavlović je, za potrebe završnih scena filma, kako bi zabilježio posljedice djelovanja [[JNA]], poslao samo snimatelja.<ref name="Svjetlana Hribar"/> Nakon Srbije, koju je napustio 1992. godine jedno vrijeme s obitelji živio je u [[Slovenija|Sloveniji]] te onda u [[London]]u i [[SAD]].<ref>{{sr icon}} [http://www.novosti.sr/vesti/kultura.71.html:313811-Rade-Serbedzija-Sve-mi-nase-tamo-nedostaje novosti.sr. Jovanka Simić, ''Rade Šerbedžija: Sve mi naše tamo nedostaje'']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, preuzeto 23. veljače 2013.</ref> Unatoč tome što je već glumio u osamdesetak filmova distribuiranih uglavnom na području bivše Jugoslavije, proboj u svjetske filmske vode ostvario je filmom ''[[Hanin rat (1988)|Hanin rat]]'' te filmom ''[[Prije kiše (1994)|Prije kiše]]'' [[Milčo Mančevski|Milče Mančevskoga]]. [[1996.]] godine Šerbedžija je glumio oca izbjeglice u filmu ''[[Belma (1995)|Belma]]'' te u [[Novi Zeland|novozelandskome]] filmu ''[[Ne znam engleski (1996)|Ne znam engleski]] (Broken English)''. Potom su uslijedile uloge u vodećim [[hollywood]]skim ostvarenjima ''[[Svemirski kauboji (2000)|Svemirski kauboji]]'', ''[[Nemoguća misija (2000)|Nemoguća misija]]'', ''[[Zdrpi i briši (2000|Zdrpi i briši]]'' i drugi. Šerbedžija je poznat i po čitanju poezije te kazališnim predstavama. Pokrenuo je i novo kazalište ''Ullysses'' u Puli, koji je premijeru doživio s predstavom ''Kralj Lear'' na [[Brijuni]]ma pod redateljskom palicom njegove supruge Lenke. Radi s mnogim velikim imenima, a s nekima od njih kao što je [[Vanessa Redgrave]], [[Phillip Noyce]] ili [[Tom Cruise]] obiteljski je prijatelj. Radio je i sa slavnim [[Stanley Kubrick|Stanleyjem Kubrickom]] te [[Clint Eastwood|Clintom Eastwoodom]], no Šerbedžija je ostao dosljedan sebi izjavama: "dobri su režiseri jednako dobri svugdje na svijetu, a glumci se prepoznaju već pri prvom pogledu", sjećajući se glumaca s naših prostora kao što su [[Inge Apelt]] ili [[Miodrag Krivokapić]]. Uz obitelj Šovagović, Šerbedžija sa svojom djecom iz prvog braka, [[Danilo Šerbedžija|Danilom]] koji je studirao film u Americi i sada je redatelj i [[Lucija Šerbedžija|Lucijom]], glumicom, dobitnicom Zlatne arene za ulogu u filmu "Polagana predaja", na dobrom putu ostvariti još jednu jaku "filmašku obitelj". === Povratak u Hrvatsku, profesor glume u Rijeci === Od [[2010.]] godine živi u [[Rijeka|Rijeci]].<ref>http://www.novilist.hr/2010/10/15/serbedzija-postao-rijecanin.aspx{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> U Rijeci je osmislio i pokrenuo novi poslijediplomski studij glume (»Gluma, mediji, kultura«) što ga osnovao Senat Sveučilišta u Rijeci kao dvogodišnji program namijenjen stručnom usavršavanju u polju glume, medija i kulture<ref>[http://www.acting.uniri.hr/o-studiju/ Sveučilište u Rijeci: O studiju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130826031722/http://www.acting.uniri.hr/o-studiju/ |date=26. kolovoza 2013. }}, preuzeto 23. veljače 2013.</ref> a od jeseni [[2011.]]<ref>[http://www.acting.uniri.hr/2012/06/javna-izvedba-ptica-zavrsni-ispit-iz-glume/ Sveučilište u Rijeci: ''Javna izvedba "Ptica" – završni ispit iz glume''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130827165747/http://www.acting.uniri.hr/2012/06/javna-izvedba-ptica-zavrsni-ispit-iz-glume/ |date=27. kolovoza 2013. }}, preuzeto 23. veljače 2013.</ref> godine na njemu i predaje.<ref>[http://www.acting.uniri.hr/predavaci/ Sveučilište u Rijeci: Predavači] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130827121926/http://www.acting.uniri.hr/predavaci/ |date=27. kolovoza 2013. }}, preuzeto 23. veljače 2013.</ref> == Osobni život == Rade Šerbedžija suprug je redateljice [[Lenka Udovički|Lenke Udovički]], s kojom ima kćeri Ninu, Milicu Almu i Vanju. Iz prvoga braka s koreografkinjom i plesnom pedagoginjom Ivankom Cerovac ima kćer Luciju i sina Danila.<ref>[http://gloria.com.hr/vijesti/showpage.php?id=9115 Snježana Dragojević Harapin, ''Lucija i Danilo Šerbedžija: oproštaj od mame''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091004153920/http://www.gloria.com.hr/vijesti/showpage.php?id=9115|date=4. listopada 2009.}}, ''[[Gloria]]'', preuzeto 23. veljače 2013.</ref> == Filmografija == ===1960. – 1970.=== * ''[[Novinar (1979.)|Novinar]]'' kao Vlado Kovač (1979.) * ''[[Živi bili pa vidjeli (1979)|Živi bili pa vidjeli]]'' kao tip u kafiću (1979.) * ''[[Usijanje (1979.)|Usijanje]]'' (1979.) * ''[[Povratak (1979.)|Povratak]]'' kao žandarski narednik (1979.) * ''[[Bombaški proces (TV)|Bombaški proces]]'' * ''[[Bravo maestro (1978.)|Bravo maestro]]'' kao Vitomir Bezjak (1978.) * ''[[Hajka (1977.)|Hajka]]'' (1977.) * ''[[Nikola Tesla (TV serija)|Nikola Tesla]]'' (1977.) * ''[[U registraturi (1974.)|U registraturi]]'' kao Ivica Kičmanović (1974.) * ''[[Pesma (TV serija)|Pesma]]'' (1975.) * ''[[Nocturno (1974.)|Nocturno]]'' (1974.) * ''[[Obešenjak|Obješenjak]]'' (1974.) * ''[[Užička republika (film)|Užička republika]]'' (1974.) * ''[[Predstava Hamleta u Mrduši Donjoj (1973.)|Predstava Hamleta u Mrduši Donjoj]]'' kao Joco/Hamlet (1973.) * ''[[Begunec (1973.)|Begunec]]'' (1973.) * ''[[Živjeti od ljubavi (1973.)|Živjeti od ljubavi]]'' kao Davor (1973.) * ''[[Obraz uz obraz (TV serija)|Obraz uz obraz]]'' (1972.) * ''[[Poslijepodne jednog fazana (1972.)|Poslijepodne jednog fazana]]'' kao bijesni mladić (1972.) * ''[[Zvezde su oči ratnika (1972.)|Zvezde su oči ratnika]]'' (1972.) * ''[[Prosjaci i sinovi|Prosjaci i sinovi]]'' (1971.) * ''[[Putovanje na mjesto nesreće (1971.)|Putovanje na mjesto nesreće]]'' kao Vlatko (1971.) * ''[[U gori raste zelen bor (1971.)|U gori raste zelen bor]]'' kao domobranski časnik kicoš (1971.) * ''[[Crveno klasje (1971.)|Crveno klasje]]'' (1971.) * ''[[Sam čovjek (TV serija)|Sam čovjek]]'' kao Valentin (1970.) * ''[[Kainov znak (1970.)|Kainov znak]]'' kao Milan (1970.) * ''[[Idu dani (1970.)|Idu dani]]'' (1970.) * ''[[Papagaj (1970.)|Papagaj]]'' (1970.) * ''[[Sedmina – Pozdravi Mariju (1969.)|Sedmina – Pozdravi Mariju]]'' (1969.) * ''[[Bog je s nama (1969.)|Bog je s nama]]'' (1969.) * ''[[Gravitacija ili fantastična mladost činovnika Borisa Horvata (1968.)|Gravitacija ili fantastična mladost činovnika Borisa Horvata]]'' kao Boris Horvat (1968.) * ''[[Osveta (1968.)|Osveta]]'' (1968.) * ''[[Crne ptice (1967.)|Crne ptice]]'' (1967.) * ''[[Iluzija (1967.)|Iluzija]]'' kao mladić koji ubija Branka (1967.) * ''[[Prikupljanje hrabrosti]]'' kao Skalper (1966.) * ''[[Sedam sati i petnaest minuta]]'' kao Tomica (1966.) ===1980. – 1990.=== * ''[[Gospođica (1980.)|Gospođica]]'' (1980.) * ''[[Duvanski put (TV serija)|Duvanski put]]'' (1980.) * ''[[Variola vera (1981.)|Variola vera]]'' (1981.) * ''[[Tuga (1981.)|Tuga]]'' (1981.) * ''[[Nepokoreni grad (TV serija)|Nepokoreni grad]]'' (1981.) * ''[[Banović Strahinja (1981.)|Banović Strahinja]]'' kao Abdulah (1981.) * ''[[Život i priča (1982.)|Život i priča]]'' (1982.) * ''[[Tamburaši (1982.)|Tamburaši]]'' kao Stipe Babur (1982.) * ''[[Kiklop (1982.)|Kiklop]]'' kao Ugo (1982.), također i u istoimenoj seriji iz 1983. * ''[[13. jul (1982.)|13 jul]]'' (1982.) * ''[[Noć poslije smrti (1983.)|Noć poslije smrti]]'' (1983.) * ''[[Zadah tela (1983.)|Zadah tela]]'' (1983.) * ''[[Kvit posla]]'' kao Jozo (1983.) * ''[[Pejzaži u magli (1984.)|Pejzaž u magli]]'' (1984.) * ''[[Una (1984.)|Una]]'' (1984.) * ''[[U raljama života (1984.)|U raljama života]]'' kao intelektualac, film, ponekad citiran i kao "Štefica Cvek u raljama života" (1984.) * ''[[Štefica Cvek u raljama života (TV serija)|Štefica Cvek u raljama života]]'' kao intelektualac, tv serija (1984.) * ''[[Horvatov izbor (1985.)|Horvatov izbor]]'' (1985.) * ''[[Život je lep (1985.)|Život je lep]]'' (1985.) * ''[[Večernja zvona (1986.)|Večernja zvona]]'' kao Tomislav K. Burbonski (1986.) * ''[[San o ruži (1986.)|San o ruži]]'' (1986.) * ''[[Putovanje u Vučjak]]'' kao Krešimir Horvat (1986. – 1987.) * ''[[Dani za pamćenje(1987.)|Dani za pamćenje]]'' (1987.) * ''[[Osuđeni (1987.)|Osuđeni]]'' kao Rade (1987.) * ''[[Hudodelci (1987.)|Hudodelci]]'' (1987.) * ''[[Manifesto (1988.)|Manifesto]]'' (1988.) * ''[[Hannin rat (1988.)|Hannin rat]]'' (1988.) * ''[[Zagrljaj (TV serija)|Zagrljaj]]'' kao pisac ([[1988.]]) * ''[[Večernja zvona (TV serija)|Večernja zvona]]'' (1988.) * ''[[Čovjek koji je volio sprovode (1989.)|Čovjek koji je volio sprovode]]'' (1989.) ===1990. – 2000.=== * ''[[Stigmata (1999.)|Stigmata]]'' (1999.) * ''[[Slatki žumor života (1999.)|Slatki žumor života]]'' (1999.) * ''[[Oči širom zatvorene (1999.)|Oči širom zatvorene]]'' (1999.) * ''[[Široko more (1998.)|Široko more]]'' (1998.) * ''[[Moćni Joe Young (1998.)|Moćni Joe Young]]'' (1998.) * ''[[Praški duet (1998.)|Praški duet]]'' (1998.) * ''[[Poljska svadba (1998.)|Poljska svadba]]'' (1998.) * ''[[Zatišje (1997.)|Zatišje]]'' (1997.) * ''[[Svetac (1997.)|Svetac]]'' (1997.) * ''[[Balkanski poluotok: Posljednja priča (1997.)|Balkanski poluotok: Posljednja priča]]'' (1997.) * ''[[Nečista krv (1996.)|Nečista krv]]'' (1996.) * ''[[Ne znam engleski (1996.)|Ne znam engleski]]'' (1996.) * ''[[Memento (1996.)|Memento]]'' (1996.) * ''[[Belma (1995.)|Belma]]'' (1995.) * ''[[Dva umiranja (1995.)|Dva umiranja]]'' (1995.) * ''[[Magareće godine (1994.)|Magareće godine]]'' (1994.) * ''[[Prije kiše (1994.)|Prije kiše]]'' (1994.) * ''[[Urnebesna tragedija (1994.)|Urnebesna tragedija]]'' (1994.) * ''[[Kontesa Dora (1993.)|Kontesa Dora]]'' (1993.) * ''[[Dezerter (1992.)|Dezerter]]'' (1992.) * ''[[Karneval, anđeo i prah (1990.)|Karneval, anđeo i prah]]'' kao pisac (1990.) === 2000. – 2010. === * ''[[Grad od igara, igre od Grada]]'' kao Rade Šerbedžija (arhivske snimke) ([[2019.]]) * ''[[Ježeva kuća]]'' kao pripovjedač ''(glas)'' ([[2017.]]) * ''[[Anka (2017.)|Anka]]'' kao bilježnik ([[2017.]]) * ''[[Sindrom Halla]]'' kao pljačkaš banke (u rekonstrukciji izgubljenog filma ''Uzmi novac i bježi'' s grupom Haustor) ([[2017.]]) * ''[[Ustanička ulica (2012.)|Ustanička ulica]]'' (2012.) * ''[[Harry Potter i Darovi smrti (film)|Harry Potter i Darovi smrti]]'' kao Gregorevitch (2011.) * ''[[72 dana (2010.)|72 dana]]'' kao Mane Paripović (2010.) * ''[[Kao rani mraz (2010.)|Kao rani mraz]]'' (2010.) * ''[[CSI: Miami]]'' (2009.) * ''[[Lopovi (2009.)|Lopovi]]'' (2009.) * ''[[Moj najgori neprijatelj|Moj najgori neprijatelj]]'' (2008.) * ''[[Karantena (2008.)|Karantena]]'' (2008.) * ''[[Oko (2008.)|Oko]]'' (2008.) * ''[[Ljubavni život (2007.)|Ljubavni život]]'' (2007.) * ''[[Bitka u Seattlu (2007.)|Bitka u Seattlu]]'' (2007.) * ''[[Bijeg od sjećanja (2007.)|Bijeg od sjećanja]]'' (2007.) * ''[[Fallen (TV serija)|Fallen]]'' (2007.) * ''[[Pravo čudo (2007.)|Pravo čudo]]'' (2007.) * ''[[K... kao ljubav (2007.)|K... kao ljubav]]'' (2007.) * ''[[Ljubav na ruskom (2007.)|Ljubav na ruskom]]'' (2007.) * ''[[24 (TV serija)|24]]'' (2007.) * ''[[Shooter (2007.)|Shooter]]'' (2007.) * ''[[Tesla (2007.)|Tesla]]'' (2007.) * ''[[Balkanski sindrom (2007.)|Balkanski sindrom]]'' (2007.) * ''[[Hermano (2007.)|Hermano]]'' (2007.) * ''[[Izgubljeni sin (2006.)|Izgubljeni sin]]'' (2006.) * ''[[Ispod Moskve (2006.)|Ispod Moskve]]'' (2006.) * ''[[Bela ptica (2006.)|Bela ptica]]'' (2006.) * ''[[Na površini]]'' (2005.) * ''[[Magla (2005.)|Magla]]'' (2005.) * ''[[U bijeli svijet (2005.)|U bijeli svijet]]'' (2005.) * ''[[Batman: Početak]]'' (2005.) * ''[[Noć u restoranu (2005.)|Noć u restoranu]]'' (2005.) * ''[[Priča o Omaru Khayyamu (2005.)|Priča o Omaru Khayyamu]]'' (2005.) * ''[[Groznica (2004.)|Groznica]]'' * ''[[Ludilo u Europi (2004.)|Ludilo u Europi]]'' (2004.) * ''[[Veliko more (2004.)|Veliko more]]'' (2004.) * ''[[Rade Šerbedžija uživo iz Budve (2004.)|Rade Šerbedžija uživo iz Budve]]'' (2004.) * ''[[MI-5 (TV serija)|MI-5]]'' (2003.) * ''[[Živi pijesak (2003.)|Živi pijesak]]'' (2003.) * ''[[Najokrutniji dan (2002.)|Najokrutniji dan]]'' (2002.) * ''[[Mirni Amerikanac (2002.)|Mirni Amerikanac]]'' (2002.) * ''[[Na Tihom oceanu (2001.)|Na Tihom oceanu]]'' (2001.) * ''[[Je li jasno prijatelju? (2000.)|Je li jasno prijatelju?]]'' (2000.) * ''[[Zdrpi i briši (2000.)|Zdrpi i briši]]'' (2000.) * ''[[Svemirski kauboji (2000.)|Svemirski kauboji]]'' (2000.) * ''[[Nemoguća misija 2 (2000.)|Nemoguća misija 2]]'' (2000.) === 2020. === * ''[[Ribanje i ribarsko prigovaranje (2020.)|Ribanje i ribarsko prigovaranje]]'' kao Petar Hektorović (2020.) * [[Dnevnik velikog Perice|''Dnevnik velikog Perice'']] kao Eddy Fuller (2021. – 2024.) == Nagrade == * Nagrade Sterijinog pozorja (3 puta) * [[Nagrada "Vladimir Nazor"]] * Nagrada "Dubravko Dujšin" * Nagrada "Orlando" na Dubrovačkim ljetnim igrama * [[2007.]] Nagrada Marko Aurelije kao najbolji glumac na 2. međunarodnom filmskom festivalu u Rimu * [[2019.]] [[Nagrada Vladimir Nazor]] za životno djelo * [[2020.]] [[Zlatna arena za najbolju glavnu mušku ulogu]] na [[Festival igranog filma u Puli]] za ulogu u filmu ''Ribanje i ribarsko prigovaranje'' ==Izvori== {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == *{{imdb ime|id=0784884|ime=Rade Šerbedžija}} * [http://www.enovine.net/film/i27/07iv05/07iv0525flm/Homepage.htm Enovine.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080510071938/http://www.enovine.net/film/i27/07iv05/07iv0525flm/Homepage.htm |date=10. svibnja 2008. }} * [http://www.worldtvpc.com/moviesdb/imdb_person.php?mid=0784884 Filmografija na Video Website Database] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210306073602/https://www.worldtvpc.com/onlinevideosites/?cat=Movie+Reviews |date=6. ožujka 2021. }} {{Dobitnici nagrade Vladimir Nazor za filmsku umjetnost}}{{Dobitnici nagrade Vladimir Nazor za kazališnu umjetnost}} {{GLAVNIRASPORED:Šerbedžija, Rade}} [[Kategorija:Hrvatski filmski glumci]] [[Kategorija:Hrvatski kazališni glumci]] [[Kategorija:Hrvatski televizijski glumci]] [[Kategorija:Životopisi, Lika]] [[Kategorija:Srbi u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Vladimir Nazor]] [[Kategorija:Potpisnici Deklaracije o zajedničkom jeziku]] i5m1b2ujaeanbg6r61e9r5vyjfoi3r2 0 7121 7427952 7169811 2026-04-11T11:32:21Z Aca 181723 Aca premješta stranicu [[Radio astronomija]] na [[Radioastronomija]] preko preusmjeravanja: pravopis 7169811 wikitext text/x-wiki [[datoteka:USA.NM.VeryLargeArray.02.jpg|mini|desno|300px|''Vrlo velika mreža'' ([[Engleski jezik|eng]]. ''Very Large Array''), radio interferometar ([[dugobazična interferometrija]]) u [[Novi Meksiko|Novom Meksiku]], [[SAD]].]] [[datoteka:ALMA 4 Antennas.jpg|mini|desno|300px|Četiri radio antene za Projekt ALMA u [[Čile]]u.]] [[datoteka:Messier 87 Hubble WikiSky.jpg|mini|desno|300px]] [[datoteka:M87 VLA VLBA radio astronomy.jpg|mini|desno|300px|Optička slika galaktike [[Messier 87|M87]] ([[Svemirski teleskop Hubble|HST]]), radio slika iste galaktike korištenjem dugobazične interferometrije (eng. ''Very Large Array'' ili ''VLA''), i slika središnjeg dijela (eng. ''Very Long Baseline Array'' ili ''VLBA'') koja se sastoji od radio teleskopa u SAD, Njemačkoj, Italiji, Švedskoj i Španjolskoj. Za mlaz čestica se pretpostavlja da je [[crna rupa]] u centru galaktike.]] [[datoteka:Parkes.arp.750pix.jpg|mini|desno|300px|[[Parkes radio teleskop]] u Australiji (izvor: [[CSIRO]]).]] [[datoteka:Sardinia Radio Telescope SRT under construction.jpg|mini|300px|right|[[Radioteleskop Sardinija]] u gradnji.]] [[datoteka:Sbursts1.ogg|thumb|200px|Jupiterovi radio-izboji.]] '''Radio astronomija''' ili '''radioastronomija''' je grana [[astronomija|astronomije]] koja za ispitivanje [[nebesko tijelo|nebeskih tijela]] koristi [[radio valovi|radio valove]] [[valna duljina|valne duljine]] od 1 [[milimetar]] do 30 [[metar]]a koje propušta [[Zemljina atmosfera]] ([[ionosfera]]). Prvi su [[galaktika|galaktičke]] radio valove opažali [[Karl Guthe Jansky|K. G. Jansky]], koji je 1932. ustanovio da se njihov izvor nalazi u središtu [[Mliječna staza|Mliječne staze]], te [[Grote Reber|G. Reber]], koji je 1945. izradio radiokartu neba, utvrdivši kao izvore [[Sunce]] i [[Messier 31|Andromedinu galaktiku]] te druge izvore koji nisu emitirali vidljivo [[zračenje]]. Naglim razvojem [[tehnika|tehnike]] prijama ([[radio teleskop]]) omogućeno je snimanje [[Nebeska sfera|neba]] na nizu radio valnih duljina. Mjeri se vlastito [[gibanje]] i [[paralaksa]] radio izvora, a izvori se uspoređuju s njihovim oblicima u drugim dijelovima [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskog spektra]]. Obične [[zvijezde]] slabi su izvori radio valova, a kao jači se izvori ističu osobita nebeska tijela, veoma gusta i malena, u brzoj [[vrtnja|vrtnji]], kao što su to [[pulsar]]i, [[Radio galaktika|radiogalaktike]] i [[kvazar]]i. Ovisnost sjaja radio izvora o njihovu broju otkriva njihov raspored po dubini svemira, što pomaže razumijevanju razvoja svemirskih tijela i svemira u cjelini. [[Optika|Optičkim]] metodama opaženi su neki [[radikal]]i i [[atom]]ske skupine u [[Međuzvjezdana tvar|međuzvjezdanom prostoru]] (CH-radikal, 1937.; CN i CH⁺, 1939.), ali su tek [[Spektroskopija|spektralne metode]] radio astronomije omogućile uvid u postojanje niza atomskih skupina, sve do složenih [[Organska kemija|organskih molekula]], na primjer CH₃CHO, HNCO, kao i niza [[Anorganska kemija|anorganskih]] vrsta poput SiO, H₂S, H₂O, SO i tako dalje. U takozvanom [[Mikrovalovi|mikrovalnom području]] (milimetarske do centimetarske valne duljine) bilježi se vrlo slabo [[Kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje|mikrovalno pozadinsko zračenje]] koje pristiže s cijeloga neba, [[Spektar (fizika)|spektar]] mu je toplinski za [[temperatura|temperaturu]] od 2,725 [[kelvin|K]], a razlike nisu veće od 0,1%. Zračenje su otkrili [[Arno Allan Penzias|A. A. Penzias]] i [[Robert Woodrow Wilson|R. W. Wilson]] 1965. Ono potječe iz ranijega doba svemira, kada se nakon [[Veliki prasak|velikoga praska]] visokotemperaturni [[Ioniziranje|ionizirani]] [[plin]] (koji je za [[zračenje]] nepropustan) ohladio na temperaturu pri kojoj su nastali neutralni [[atom]]i, pa se zračenje moglo slobodno širiti prostorom. Zbog širenja ili ekspanzije svemira, [[gustoća]] zračenja i njegova temperatura pali su na današnju vrijednost. Iz malih razlika jakosti zračenja ustanovljeno je gibanje [[Mliječna staza|Galaktike]] u smjeru [[Lav (zviježđe)|zviježđa Lava]] [[brzina|brzinom]] od 600 000 [[Metar u sekundi|m/s]] (600 km/s). Na temelju inih svojstava zračenja zaključilo se da svemirski prostor ima [[Euklidska geometrija|euklidsku geometriju]]. Radio astronomija uključuje i [[radarska astronomija|radarsku astronomiju]], aktivno istraživanje tijela [[Sunčev sustav|Sunčeva sustava]] s pomoću [[radar]]a; mjerenjem [[Vrijeme (fizika)|vremena]] potrebnoga za povrat radio vala koji se odrazio od ispitivanoga tijela, kao i mjerenjem jakosti i [[polarizacija|polarizacije]] odraženoga radio vala. Razvijen u Drugom svjetskom ratu, radar je u astronomiji najprije bio upotrijebljen za točno mjerenje Mjesečeve udaljenosti (madžarski i američki astronomi 1948.), njegova gibanja, te za praćenje [[meteor]]skih tragova. Otkriveni su dnevni [[Meteorski pljusak|meteorski rojevi]] i ustanovljeno je da svi meteori pripadaju Sunčevu sustavu. Nadalje, određivane su udaljenosti [[planet]]a, periodi njihove vrtnje (prvo točno mjerenje [[Merkur]]ova i [[Venera|Venerina]] perioda vrtnje), dimenzije, reljefne značajke i svojstva tala na površinama planeta. Radari i radarski [[visinomjer]]i postavljani su na mnogim [[svemirske letjelice|svemirskim letjelicama]]. Do sada su tako ispitivani Venera i [[Mars]], [[Jupiterovi prirodni sateliti|sateliti Jupitera]] i [[Saturn]]a, te neki [[planetoid]]i.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/51476 |title=radioastronomija |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2015.}}</ref> Radio astronomija je povezana s korištenjem velikih [[antena]], koje se nazivaju [[radio teleskop]]i, koji se mogu koristiti ili pojedinačno, ili više njih povezanih zajedno, korištenjem tehnike radio interferometrije i sintezom objektiva. Korištenje interferometrije s više radio teleskopa, omogućuje radio astronomima da postignu visoku kutnu rezoluciju, jer dobivena slika više ovisi o udaljenosti između radio teleskopa, a ne toliko o veličini samih pojedinih radio teleskopa ([[dugobazična interferometrija]]). == Povijesne činjenice == I prije nego što je Jansky promatrao Mliječni put 1930., fizičari su pretpostavljali da bi mogli primijetiti radio valove s nebeskih tijela.<ref> [http://www.nrao.edu/whatisra/hist_prehist.shtml] "Pre-History of Radio Astronomy" F. Ghigo, 2010.</ref> [[James Clerk Maxwell|J. C. Maxwell]] je 1860-tih, kroz [[Maxwellove jednadžbe]] pokazao da elektromagnetsko zračenje je povezano s [[elektricitet]]om i [[magnetizam|magnetizmom]], i može postojati na bilo kojoj [[valna duljina|valnoj duljini]]. Nekoliko pokušaja je napravljeno da se otkrije radio emisija sa [[Sunce|Sunca]], pokusima koje su radili [[Nikola Tesla|N. Tesla]] i [[Oliver Joseph Lodge|O. J. Lodge]], ali nisu uspjeli otkriti ništa, zbog tehničkih ograničenja njihovih uređaja. K. G. Jansky je otkrio prvi astronomski izvor radio valova uz malo sreće. 1930-tih je bio inženjer u [[Bell Labs]], i proučavao je kratke radio valove (3 – 30 MHz), za prijenos signala na druge kontinente. Koristeći usmjerenu antenu, Jansky je primijetio jedan signal nepoznatog porijekla i to je najjači bio svakih 24 sata. Na kraju je otkrio da signal dolazi iz [[zviježđe|zviježđa]] Strijelac 1933.<ref> Jansky Karl G.: "Radio waves from outside the solar system", journal = Nature, 1933. [http://adsabs.harvard.edu//abs/1933Natur.132...66J]</ref> Na osnovu tog proučavanja, G. Reber je napravio 1937. prvi parabolički radio teleskop, promjera 9 m, u svom vlastitom dvorištu.<ref> [http://www.nrao.edu/whatisra/hist_reber.shtml] Grote Reber </ref> 1942. su otkrivene prve radio emisije sa Sunca. 1950-tih na [[Sveučilište Cambridge|Sveučilištu Cambridge]] su napravili prve katalogneba, s radio izvorima. == Način rada == Radio [[astronom]]i koriste razne tehnike da promatraju [[nebesko tijelo|nebeska tijela]] u radio spektru. Da bi se složila slika nekog dijela neba, potrebno je napraviti više pojedinačnih pretraživanja s preklapanjem, da bi se slika kasnije složila u [[mozaik]]. Promatranja sa Zemljine površine je ograničeno s valnim duljinama koje mogu proći kroz [[atmosfera|atmosferu]]. Kod malih [[frekvencija]], ili velikih valnih duljina, prijem [[signal]]a je ograničen s [[ionosfera|ionosferom]], koja reflektira radio valove nižih frekvencija od karakteristične frekvencije plazme. Kod viših frekvencija, [[vodena para]] ometa prijem. Zato se u zadnje vrijeme radio teleskopi postavljaju u veoma visokim i suhim područjima, kao na primjer pustinja [[Atacama]] u [[Čile]]u. == Radio teleskopi == {{glavni|Radio teleskop}} '''Radio teleskopi''' trebaju biti vrlo veliki da bi primili signal, zbog niskog odnosa poslanog signala i primljenog signala. U odnosu na optičke [[teleskop]]e, njihov [[promjer]] [[objektiv]]a treba biti puno veći, zbog veće [[valna duljina|valne duljine]]. Na primjer, optički teleskop s 1 [[metar]] promjera objektiva, je 2 000 000 puta veći od valne duljine svjetlosti i to daje rezoluciju od 0,3 [[Stupanj (kut)|kutne sekunde]]. Za istu vidljivost, radio teleskop bi trebao imati [[Razlučivost|razlučivanje]] ili [[rezolucija|rezoluciju]] od 30 kutnih minuta, a to je puni [[Mjesec]] na nebu. == Radio interferometrija == {{glavni|Dugobazična interferometrija}} Zbog teškoća s postizanjem visoke [[razlučivost]]i s jednim radio teleskopom, 1946. se razvila radio interferometrija. Današnji radio interferometri koriste udaljene radio teleskope, povezane s [[koaksijalni kabel|koaksijalnim kabelima]], vodičima valova, [[optičko vlakno|optičkim vlaknima]] i ostalim prijenosnim sredstvima. Početkom 1970-tih, s poboljšanjem stabilnosti prijema radio teleskopa, otvorila se mogućnost povezivanja primljenog signala iz cijelog svijeta. Umjesto korištenja fizičkog povezivanja antena, primljeni podaci su se mogli složiti zajedno, koristeći isto vrijeme, obično uz pomoć [[Atomski sat|atomskog sata]]. Kod visokih [[frekvencija]], i korištenjem velikih udaljenosti između radio teleskopa, moguća je sinteza od 1 [[Stupanj (kut)|kutne milisekunde]]. Tako danas imamo u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] mrežu radio teleskopa koje nazivamo ''Very Long Baseline Array'' i drugu mrežu ''European VLBI'' (eng. ''Very Long Baseline Interferometry''), s radio teleskopima u Europi, Kini, Južnoj Africi i Porto Riku. Obično te dvije mreže rade posebno, ali ponekad promatraju i zajedno, kao globalni ''VLBI''. Postoji još i ''VLBI'' mreža u Australiji.<ref>[http://www.innovations-report.com/html/reports/physics_astronomy/report-25117.html A technological breakthrough for radio astronomy - Astronomical observations via high-speed data link<!-- Bot generated title -->]</ref> == Radio izvori == {{glavni|Radioizvori u svemiru}} Najznačajniji izvori radio valova koji se promatraju su: * [[Sunce]]; * Zviježđe [[Strijelac (zviježđe)|Strijelac]] A, koji je i galaktički centar [[Mliječna staza|Mliječne staze]]; * Aktivne galaktičke jezgre i [[pulsar]]i, koji imaju električki nabijene čestice koje emitiraju sinhrotronu radijaciju; * Jata [[galaksija]] u spajanju, koje emitiraju difuzne radio emisije;<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.arcetri.astro.it/~buttery/thesis/node69.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20060128231925/http://www.arcetri.astro.it/~buttery/thesis/node69.html |archive-date=28. siječnja 2006. |access-date=14. ožujka 2011.}}</ref> * Ostatke [[supernova]] koje isto pokazuju difuzne radio emisije; * [[Kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje]], a to je radio emisija [[crno tijelo|crnog tijela]]; * [[Jupiter (planet)|Jupiter]]. == Najpoznatiji radio teleskopi== * [[Zvjezdarnica Arecibo]] * [[Green Bank radio teleskop]] * [[Effelsberg radio teleskop]] * [[Sardinija radio teleskop]] * [[Parkes radio teleskop]] == Izvori == {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} == Vanjske poveznice == * [http://www.nrao.edu/ nrao.edu National Radio Astronomy Observatory] * [http://web.haystack.mit.edu/education/radiohist.html The History of Radio Astronomy] {{Webarchive|url=https://archive.is/19990202131951/http://web.haystack.mit.edu/education/radiohist.html |date=2. veljače 1999. }} * [http://www.cr.nps.gov/history/online_books/butowsky5/astro4o.htm Reber Radio Telescope - National Park Services] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121023131729/http://www.cr.nps.gov/history/online_books/butowsky5/astro4o.htm |date=23. listopada 2012. }} * [http://edmall.gsfc.nasa.gov/aacps/news/Radio_Telescope.html Radio Telescope Developed] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040307044635/http://edmall.gsfc.nasa.gov/aacps/news/Radio_Telescope.html |date=7. ožujka 2004. }} - a brief history from [[NASA]] Goddard Space Flight Center *[http://www.radio-astronomy.org Society of Amateur Radio Astronomers ] [[Kategorija:Radio astronomija| ]] 8aazda85ggjkuwinf0doffw8d0j19x6 7427954 7427952 2026-04-11T11:33:21Z Aca 181723 popravak 7427954 wikitext text/x-wiki [[datoteka:USA.NM.VeryLargeArray.02.jpg|mini|desno|300px|''Vrlo velika mreža'' ([[Engleski jezik|eng]]. ''Very Large Array''), radio interferometar ([[dugobazična interferometrija]]) u [[Novi Meksiko|Novom Meksiku]], [[SAD]].]] [[datoteka:ALMA 4 Antennas.jpg|mini|desno|300px|Četiri radio antene za Projekt ALMA u [[Čile]]u.]] [[datoteka:Messier 87 Hubble WikiSky.jpg|mini|desno|300px]] [[datoteka:M87 VLA VLBA radio astronomy.jpg|mini|desno|300px|Optička slika galaktike [[Messier 87|M87]] ([[Svemirski teleskop Hubble|HST]]), radio slika iste galaktike korištenjem dugobazične interferometrije (eng. ''Very Large Array'' ili ''VLA''), i slika središnjeg dijela (eng. ''Very Long Baseline Array'' ili ''VLBA'') koja se sastoji od radio teleskopa u SAD, Njemačkoj, Italiji, Švedskoj i Španjolskoj. Za mlaz čestica se pretpostavlja da je [[crna rupa]] u centru galaktike.]] [[datoteka:Parkes.arp.750pix.jpg|mini|desno|300px|[[Parkes radio teleskop]] u Australiji (izvor: [[CSIRO]]).]] [[datoteka:Sardinia Radio Telescope SRT under construction.jpg|mini|300px|right|[[Radioteleskop Sardinija]] u gradnji.]] [[datoteka:Sbursts1.ogg|thumb|200px|Jupiterovi radio-izboji.]] '''Radioastronomija''' je grana [[astronomija|astronomije]] koja za ispitivanje [[nebesko tijelo|nebeskih tijela]] koristi [[radio valovi|radio valove]] [[valna duljina|valne duljine]] od 1 [[milimetar]] do 30 [[metar]]a koje propušta [[Zemljina atmosfera]] ([[ionosfera]]). Prvi su [[galaktika|galaktičke]] radio valove opažali [[Karl Guthe Jansky|K. G. Jansky]], koji je 1932. ustanovio da se njihov izvor nalazi u središtu [[Mliječna staza|Mliječne staze]], te [[Grote Reber|G. Reber]], koji je 1945. izradio radiokartu neba, utvrdivši kao izvore [[Sunce]] i [[Messier 31|Andromedinu galaktiku]] te druge izvore koji nisu emitirali vidljivo [[zračenje]]. Naglim razvojem [[tehnika|tehnike]] prijama ([[radio teleskop]]) omogućeno je snimanje [[Nebeska sfera|neba]] na nizu radio valnih duljina. Mjeri se vlastito [[gibanje]] i [[paralaksa]] radio izvora, a izvori se uspoređuju s njihovim oblicima u drugim dijelovima [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskog spektra]]. Obične [[zvijezde]] slabi su izvori radio valova, a kao jači se izvori ističu osobita nebeska tijela, veoma gusta i malena, u brzoj [[vrtnja|vrtnji]], kao što su to [[pulsar]]i, [[Radio galaktika|radiogalaktike]] i [[kvazar]]i. Ovisnost sjaja radio izvora o njihovu broju otkriva njihov raspored po dubini svemira, što pomaže razumijevanju razvoja svemirskih tijela i svemira u cjelini. [[Optika|Optičkim]] metodama opaženi su neki [[radikal]]i i [[atom]]ske skupine u [[Međuzvjezdana tvar|međuzvjezdanom prostoru]] (CH-radikal, 1937.; CN i CH⁺, 1939.), ali su tek [[Spektroskopija|spektralne metode]] radioastronomije omogućile uvid u postojanje niza atomskih skupina, sve do složenih [[Organska kemija|organskih molekula]], na primjer CH₃CHO, HNCO, kao i niza [[Anorganska kemija|anorganskih]] vrsta poput SiO, H₂S, H₂O, SO i tako dalje. U takozvanom [[Mikrovalovi|mikrovalnom području]] (milimetarske do centimetarske valne duljine) bilježi se vrlo slabo [[Kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje|mikrovalno pozadinsko zračenje]] koje pristiže s cijeloga neba, [[Spektar (fizika)|spektar]] mu je toplinski za [[temperatura|temperaturu]] od 2,725 [[kelvin|K]], a razlike nisu veće od 0,1%. Zračenje su otkrili [[Arno Allan Penzias|A. A. Penzias]] i [[Robert Woodrow Wilson|R. W. Wilson]] 1965. Ono potječe iz ranijega doba svemira, kada se nakon [[Veliki prasak|velikoga praska]] visokotemperaturni [[Ioniziranje|ionizirani]] [[plin]] (koji je za [[zračenje]] nepropustan) ohladio na temperaturu pri kojoj su nastali neutralni [[atom]]i, pa se zračenje moglo slobodno širiti prostorom. Zbog širenja ili ekspanzije svemira, [[gustoća]] zračenja i njegova temperatura pali su na današnju vrijednost. Iz malih razlika jakosti zračenja ustanovljeno je gibanje [[Mliječna staza|Galaktike]] u smjeru [[Lav (zviježđe)|zviježđa Lava]] [[brzina|brzinom]] od 600 000 [[Metar u sekundi|m/s]] (600 km/s). Na temelju inih svojstava zračenja zaključilo se da svemirski prostor ima [[Euklidska geometrija|euklidsku geometriju]]. Radioastronomija uključuje i [[radarska astronomija|radarsku astronomiju]], aktivno istraživanje tijela [[Sunčev sustav|Sunčeva sustava]] s pomoću [[radar]]a; mjerenjem [[Vrijeme (fizika)|vremena]] potrebnoga za povrat radio vala koji se odrazio od ispitivanoga tijela, kao i mjerenjem jakosti i [[polarizacija|polarizacije]] odraženoga radio vala. Razvijen u Drugom svjetskom ratu, radar je u astronomiji najprije bio upotrijebljen za točno mjerenje Mjesečeve udaljenosti (madžarski i američki astronomi 1948.), njegova gibanja, te za praćenje [[meteor]]skih tragova. Otkriveni su dnevni [[Meteorski pljusak|meteorski rojevi]] i ustanovljeno je da svi meteori pripadaju Sunčevu sustavu. Nadalje, određivane su udaljenosti [[planet]]a, periodi njihove vrtnje (prvo točno mjerenje [[Merkur]]ova i [[Venera|Venerina]] perioda vrtnje), dimenzije, reljefne značajke i svojstva tala na površinama planeta. Radari i radarski [[visinomjer]]i postavljani su na mnogim [[svemirske letjelice|svemirskim letjelicama]]. Do sada su tako ispitivani Venera i [[Mars]], [[Jupiterovi prirodni sateliti|sateliti Jupitera]] i [[Saturn]]a, te neki [[planetoid]]i.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/51476 |title=radioastronomija |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2015.}}</ref> Radioastronomija je povezana s korištenjem velikih [[antena]], koje se nazivaju [[radio teleskop]]i, koji se mogu koristiti ili pojedinačno, ili više njih povezanih zajedno, korištenjem tehnike radio interferometrije i sintezom objektiva. Korištenje interferometrije s više radio teleskopa, omogućuje radioastronomima da postignu visoku kutnu rezoluciju, jer dobivena slika više ovisi o udaljenosti između radio teleskopa, a ne toliko o veličini samih pojedinih radio teleskopa ([[dugobazična interferometrija]]). == Povijesne činjenice == I prije nego što je Jansky promatrao Mliječni put 1930., fizičari su pretpostavljali da bi mogli primijetiti radio valove s nebeskih tijela.<ref> [http://www.nrao.edu/whatisra/hist_prehist.shtml] "Pre-History of Radio Astronomy" F. Ghigo, 2010.</ref> [[James Clerk Maxwell|J. C. Maxwell]] je 1860-tih, kroz [[Maxwellove jednadžbe]] pokazao da elektromagnetsko zračenje je povezano s [[elektricitet]]om i [[magnetizam|magnetizmom]], i može postojati na bilo kojoj [[valna duljina|valnoj duljini]]. Nekoliko pokušaja je napravljeno da se otkrije radio emisija sa [[Sunce|Sunca]], pokusima koje su radili [[Nikola Tesla|N. Tesla]] i [[Oliver Joseph Lodge|O. J. Lodge]], ali nisu uspjeli otkriti ništa, zbog tehničkih ograničenja njihovih uređaja. K. G. Jansky je otkrio prvi astronomski izvor radio valova uz malo sreće. 1930-tih je bio inženjer u [[Bell Labs]], i proučavao je kratke radio valove (3 – 30 MHz), za prijenos signala na druge kontinente. Koristeći usmjerenu antenu, Jansky je primijetio jedan signal nepoznatog porijekla i to je najjači bio svakih 24 sata. Na kraju je otkrio da signal dolazi iz [[zviježđe|zviježđa]] Strijelac 1933.<ref> Jansky Karl G.: "Radio waves from outside the solar system", journal = Nature, 1933. [http://adsabs.harvard.edu//abs/1933Natur.132...66J]</ref> Na osnovu tog proučavanja, G. Reber je napravio 1937. prvi parabolički radio teleskop, promjera 9 m, u svom vlastitom dvorištu.<ref> [http://www.nrao.edu/whatisra/hist_reber.shtml] Grote Reber </ref> 1942. su otkrivene prve radio emisije sa Sunca. 1950-tih na [[Sveučilište Cambridge|Sveučilištu Cambridge]] su napravili prve katalogneba, s radio izvorima. == Način rada == Radioastronomi koriste razne tehnike da promatraju [[nebesko tijelo|nebeska tijela]] u radio spektru. Da bi se složila slika nekog dijela neba, potrebno je napraviti više pojedinačnih pretraživanja s preklapanjem, da bi se slika kasnije složila u [[mozaik]]. Promatranja sa Zemljine površine je ograničeno s valnim duljinama koje mogu proći kroz [[atmosfera|atmosferu]]. Kod malih [[frekvencija]], ili velikih valnih duljina, prijem [[signal]]a je ograničen s [[ionosfera|ionosferom]], koja reflektira radio valove nižih frekvencija od karakteristične frekvencije plazme. Kod viših frekvencija, [[vodena para]] ometa prijem. Zato se u zadnje vrijeme radio teleskopi postavljaju u veoma visokim i suhim područjima, kao na primjer pustinja [[Atacama]] u [[Čile]]u. == Radio teleskopi == {{glavni|Radio teleskop}} '''Radio teleskopi''' trebaju biti vrlo veliki da bi primili signal, zbog niskog odnosa poslanog signala i primljenog signala. U odnosu na optičke [[teleskop]]e, njihov [[promjer]] [[objektiv]]a treba biti puno veći, zbog veće [[valna duljina|valne duljine]]. Na primjer, optički teleskop s 1 [[metar]] promjera objektiva, je 2 000 000 puta veći od valne duljine svjetlosti i to daje rezoluciju od 0,3 [[Stupanj (kut)|kutne sekunde]]. Za istu vidljivost, radio teleskop bi trebao imati [[Razlučivost|razlučivanje]] ili [[rezolucija|rezoluciju]] od 30 kutnih minuta, a to je puni [[Mjesec]] na nebu. == Radio interferometrija == {{glavni|Dugobazična interferometrija}} Zbog teškoća s postizanjem visoke [[razlučivost]]i s jednim radio teleskopom, 1946. se razvila radio interferometrija. Današnji radio interferometri koriste udaljene radio teleskope, povezane s [[koaksijalni kabel|koaksijalnim kabelima]], vodičima valova, [[optičko vlakno|optičkim vlaknima]] i ostalim prijenosnim sredstvima. Početkom 1970-tih, s poboljšanjem stabilnosti prijema radio teleskopa, otvorila se mogućnost povezivanja primljenog signala iz cijelog svijeta. Umjesto korištenja fizičkog povezivanja antena, primljeni podaci su se mogli složiti zajedno, koristeći isto vrijeme, obično uz pomoć [[Atomski sat|atomskog sata]]. Kod visokih [[frekvencija]], i korištenjem velikih udaljenosti između radio teleskopa, moguća je sinteza od 1 [[Stupanj (kut)|kutne milisekunde]]. Tako danas imamo u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] mrežu radio teleskopa koje nazivamo ''Very Long Baseline Array'' i drugu mrežu ''European VLBI'' (eng. ''Very Long Baseline Interferometry''), s radio teleskopima u Europi, Kini, Južnoj Africi i Porto Riku. Obično te dvije mreže rade posebno, ali ponekad promatraju i zajedno, kao globalni ''VLBI''. Postoji još i ''VLBI'' mreža u Australiji.<ref>[http://www.innovations-report.com/html/reports/physics_astronomy/report-25117.html A technological breakthrough for radio astronomy - Astronomical observations via high-speed data link<!-- Bot generated title -->]</ref> == Radio izvori == {{glavni|Radioizvori u svemiru}} Najznačajniji izvori radio valova koji se promatraju su: * [[Sunce]]; * Zviježđe [[Strijelac (zviježđe)|Strijelac]] A, koji je i galaktički centar [[Mliječna staza|Mliječne staze]]; * Aktivne galaktičke jezgre i [[pulsar]]i, koji imaju električki nabijene čestice koje emitiraju sinhrotronu radijaciju; * Jata [[galaksija]] u spajanju, koje emitiraju difuzne radio emisije;<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.arcetri.astro.it/~buttery/thesis/node69.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20060128231925/http://www.arcetri.astro.it/~buttery/thesis/node69.html |archive-date=28. siječnja 2006. |access-date=14. ožujka 2011.}}</ref> * Ostatke [[supernova]] koje isto pokazuju difuzne radio emisije; * [[Kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje]], a to je radio emisija [[crno tijelo|crnog tijela]]; * [[Jupiter (planet)|Jupiter]]. == Najpoznatiji radio teleskopi== * [[Zvjezdarnica Arecibo]] * [[Green Bank radio teleskop]] * [[Effelsberg radio teleskop]] * [[Sardinija radio teleskop]] * [[Parkes radio teleskop]] == Izvori == {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} == Vanjske poveznice == * [http://www.nrao.edu/ nrao.edu National Radio Astronomy Observatory] * [http://web.haystack.mit.edu/education/radiohist.html The History of Radio Astronomy] {{Webarchive|url=https://archive.is/19990202131951/http://web.haystack.mit.edu/education/radiohist.html |date=2. veljače 1999. }} * [http://www.cr.nps.gov/history/online_books/butowsky5/astro4o.htm Reber Radio Telescope - National Park Services] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121023131729/http://www.cr.nps.gov/history/online_books/butowsky5/astro4o.htm |date=23. listopada 2012. }} * [http://edmall.gsfc.nasa.gov/aacps/news/Radio_Telescope.html Radio Telescope Developed] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040307044635/http://edmall.gsfc.nasa.gov/aacps/news/Radio_Telescope.html |date=7. ožujka 2004. }} - a brief history from [[NASA]] Goddard Space Flight Center *[http://www.radio-astronomy.org Society of Amateur Radio Astronomers ] [[Kategorija:Radio astronomija| ]] ojn3rpgzhkqnsq5i1l0a5136s91dnm5 0 10354 7427660 7394544 2026-04-10T13:43:25Z ~2026-22102-60 357530 7427660 wikitext text/x-wiki {{Okvir zemlje svijeta |ime = Sjedinjene Američke Države |izvorno_ime (teroristička država) = United States of America |ime_genitiv = Sjedinjenih Američkih Država |eng_ime = USA |zastava = Flag of the United States (Web Colors).svg |grb = Greater coat of arms of the United States.svg |moto = ''(od 1776.): [[E Pluribus Unum]]''<br />([[Latinski jezik|latinski]]: "Iz mnogih jedno")<br />''(od 1956.): In God We Trust''<br />([[Engleski jezik|engleski]]: "U Boga mi vjerujemo")</small> |himna = [[The Star-Spangled Banner]]<br><center>[[Datoteka:Star Spangled Banner instrumental.ogg]]</center> |lokacija = USA orthographic.svg |lokacija_opis = |lokacija2 = |lokacija2_opis = |glavni_grad = [[Datoteka:Flag of Washington, D.C.svg|border|23px]] [[Washington D.C.|Washington, D.C.]] |širina-stupnjevi = |širina-minute = |širina-oznaka = |dužina-stupnjevi = |dužina-minute = |dužina-oznaka = |najveći_grad = [[Datoteka:Flag of New York City.svg|border|23px]] [[New York City, New York|New York City]] |najveće_naselje_vrsta = |najveće_naselje = |službeni_jezik = [[Engleski jezik|engleski]]<ref name="EOWP">{{cite news |url=https://www.washingtonpost.com/nation/2025/03/01/trump-english-official-language-explainer/ |title=A Trump order made English the official language of the U.S. What does that mean? |newspaper=[[The Washington Post]] |author1=Vivian Ho |author2=Rachel Pannett |date=March 1, 2025}}</ref><ref name="EONYT">{{Cite news |last=Broadwater |first=Luke |date=March 1, 2025 |title=Trump Signs Order to Designate English as Official Language of the U.S. |url=https://www.nytimes.com/2025/03/01/us/politics/trump-order-english-official-language.html |access-date=March 1, 2025 |work=The New York Times |issn=0362-4331 |archive-date=March 2, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250302005819/https://www.nytimes.com/2025/03/01/us/politics/trump-order-english-official-language.html |url-status=live }}</ref> |vrsta_vlasti = |predstavnik_države_množina = Predsjednici |predstavnik_države = Predsjednik |predstavnik_države_osoba = [[Donald Trump]] |predsjednik_vlade_osoba = |predstavnik_države1 = [[Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država|Potpredsjednik]] |predstavnik_države_osoba1 = [[J. D. Vance]] |predstavnik_države2 = Glasnogovornik Zastupničkog doma |predstavnik_države_osoba2 = [[Mike Johnson]] |predstavnik_države3 = Predsjednik Pro Tempore (Senat) |predstavnik_države_osoba3 = [[Chuck Grassley]] |predstavnik_države4 = Predsjednik Vrhovnog suda |predstavnik_države_osoba4 = [[John G. Roberts|John Roberts]] |predstavnik_države5 = |predstavnik_države_osoba5 = |neovisnost = Od [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]] <br /> [[4. srpnja]] [[1776.]] |utemeljenje_ime = |utemeljenje_datum = |utemeljenje1_ime = |utemeljenje1_datum = |utemeljenje2_ime = |utemeljenje2_datum = |utemeljenje3_ime = |utemeljenje3_datum = |površina_poredak = 3./4. |površina = {{Broj|9826630}} |vode = 6,76 |stanovništvo_poredak = 3 |stanovništvo = {{porast}} {{Broj|325719178}}<ref name="census1">{{cite web |url=https://www.census.gov/datasets/2017/demo/popest/nation=total.html |title=Population estimates, July 1, 2017, (V2017) |publisher=US Census Bureau |language=engleski}}</ref> |godina_popisa = 2017. |gustoća_stanovništva = 31 |BDP_PKM_godina = 2018. |BDP_PKM = 19,360 bilijuna [[američki dolar|$]]<ref name="imf2">{{cite web |title=World Economic Outlook Database, October 2017 – Report for Selected Countries and Subjects |url=https://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2017/02/weodata/weorept.aspx?pr.x=30&pr.y=13&sy=2018&ey=2018&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=111&s=NGDPD%2CPPPGDP%2CNGDPDPC%2CPPPPC&grp=0&a= |publisher=[[International Monetary Fund]] (IMF) |accessdate=30. ožujka 2018.}}</ref> |BDP_PKM_rang = 3. |BDP_PKM_per_capita = 61 687 [[američki dolar|$]]<ref name="imf2" /> |BDP_PKM_per_capita_rang = 11. |valuta = [[američki dolar]] ($) <br /> |stoti_dio_valute = 100 centa |vremenska_zona = od [[UTC]] -5 do UTC -11 |internetski_nastavak = [[.gov]] [[.edu]] [[.mil]] [[.us]] [[.um]] |pozivni_broj = +1 |komentar = }} '''Sjedinjene Američke Države''', također se često koristi pokrata '''SAD''' ([[Engleski jezik|eng.]] ''United States of America'', ''USA'', ''U.S.''), [[Savezna republika|savezna je republika]] u središnjoj [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]], koja se prostire od [[Atlantski ocean|Atlantika]] na istoku do [[Tihi ocean|Tihog oceana]] na zapadu. Graniče na kopnu s [[Kanada|Kanadom]] na sjeveru i [[Meksiko]]m na jugu, dijele morsku granicu s [[Rusija|Rusijom]] na zapadu i posjeduju skup teritorija širom svijeta. Država se sastoji od 50<ref>{{Citiranje časopisa |title=About the USA > Reisen & Landeskunde > Die 50 Staaten |url=https://usa.usembassy.de/reisen-states.htm |accessdate=2018-11-24 |archive-date=24. studenoga 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181124220256/https://usa.usembassy.de/reisen-states.htm |url-status=dead }}</ref> saveznih država, koje imaju lokalnu autonomiju u skladu s federalnim sustavom. Državljane Sjedinjenih Američkih Država obično nazivamo ''Amerikancima''. Sjedinjene Američke Države nastale su [[Američka deklaracija o neovisnosti|deklaracijom]] trinaest [[Velika Britanija|britanskih]] kolonija [[1776.]] godine, kojom one utvrđuju svoju slobodu i nezavisnost. S 9,83 milijuna km² i preko 300 milijuna stanovnika, Sjedinjene Države su treća najveća zemlja na [[svijet]]u po ukupnoj površini, a treća po veličini kopna i broju stanovnika. Sjedinjene Države su jedna od [[Etničke grupe SAD-a|etnički najraznovrsnijih]] zemalja na svijetu, što je posljedica masovne imigracije iz mnogih država, pogotovo za vrijeme [[Prvi svjetski rat|prvog]] i [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]]. [[Gospodarstvo Sjedinjenih Američkih Država]] je najveće u [[svijet]]u, s nominalnim [[Bruto domaći proizvod|BDP-om]] od 13 bilijuna dolara u [[2006.]] godini (preko 25,5 % ukupnog svjetskog bruto društvenog proizvoda). Naciju je osnovalo 13 bivših kolonija [[Kraljevstvo Velike Britanije|Velike Britanije]] koje su se prostirale duž atlantske obale. Proglasivši se „državama“ [[Dan nezavisnosti (SAD)|4. srpnja 1776.]] godine usvojile su [[Američka deklaracija o neovisnosti|Deklaraciju nezavisnosti]]. Pobunjeničke države pobijedile su Veliku Britaniju u [[Američki rat za neovisnost|Američkom ratu za neovisnost]], što je bio prvi uspješni rat neke kolonije za neovisnost. Federalna konvencija je [[17. rujna]] [[1787.]] godine usvojila danas važeći [[Ustav Sjedinjenih Američkih Država]], a ratificirajući ga naredne godine, države su postale dijelovi jedinstvene republike. [[Povelja o pravima]], sastavljena od deset ustavnih amandmana, ratificirana je [[1791.]] godine. U [[19. stoljeće|19. stoljeću]], SAD su prisvojile teritorije koje su pripadale [[Nova Francuska|Novoj Francuskoj]], [[Španjolsko kolonijalno carstvo|Španjolskoj]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Velikoj Britaniji]], [[Prvo Meksičko Carstvo|Meksiku]] i [[Rusko Carstvo|Ruskom Carstvu]], a izvršile aneksiju na [[Texas|Republiku Texas]] i [[Havaji|Havaje]]. Sporovi između agrarnog juga i industrijskog sjevera povodom prava država i ekspanzije [[ropstvo|ropstva]], doveli su do [[Američki građanski rat|Američkog građanskog rata]] 1861. – 1865. Pobjedom Sjevera spriječena je trajna podjela zemlje, a potom i ukinuto ropstvo. [[Španjolsko-američki rat]] i [[prvi svjetski rat]] potvrdili su položaj SAD kao vojne sile. [[1945.]] godine Sjedinjene Države su izašle iz [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] kao prva zemlja s [[nuklearno oružje|nuklearnim oružjem]], stalni član [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda|Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda]] i osnivač [[NATO]] pakta. Završetkom [[hladni rat|hladnog rata]] i raspadom [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|Sovjetskog Saveza]], SAD su ostale jedina supersila, koja dominira u ekonomiji, politici, diplomaciji, kulturi i vojnoj sili, a samo za obranu troši preko 50 % svjetskih ulaganja. == Povijest == {{glavni|Povijest Sjedinjenih Američkih Država}} [[Datoteka:USA Territorial Growth small.gif|mini|250px|Širenje teritorija SAD-a, 1810. – 1920.]] [[Kristofor Kolumbo]] je [[1492.]] doplovio do Amerike i tako započeo europsku kolonizaciju. Misleći da je pronašao novi put za Indiju, on je pronašao novi kontinent. Na području današnjeg SAD-a živjelo je tada oko 1,5 milijuna [[Indijanci|Indijanaca]]. Do prve polovice [[18. stoljeće|18. stoljeća]] osnovano je 13 kolonija na Istočnoj obali. Broj stanovnika do [[1776.]] iznosi već oko 2,5 milijuna. Sukobljavanje [[Francuska|francuskih]] i britanskih interesa dovelo je do niza ratova koji kulminiraju [[Sedmogodišnji rat|Sedmogodišnjim ratom]] ([[1756.]] – [[1763.]]), koji završava pobjedom [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velike Britanije]]. Neugrožene od Francuza i Indijanaca, kolonije postaju sve manje ovisne o matičnoj zemlji, a [[1775.]] počinje [[Američki rat za neovisnost]]. Dana [[4. srpnja]] 1776. [[Kongres SAD-a|Kongres]] je objavio [[Američka deklaracija o neovisnosti|Deklaraciju neovisnosti]]. Amerikanci pod zapovjedništvom [[George Washington|Georgea Washingtona]] [[1781.]] konačno pobjeđuju britansku vojsku. Trinaest kolonija proglasilo se Sjedinjenim Američkim Državama. Godine [[1787.]] usvojen je [[Ustav]], a Washington je izabran za [[Popis predsjednika SAD|prvog predsjednika]], a dužnost je obnašao do [[1797.]] [[Datoteka:Declaration of Independence (1819), by John Trumbull.jpg|250px|mini|Predstavljanje [[Američka deklaracija o neovisnosti|Deklaracije o neovisnosti]] Kontinentalnom Kongresu. Naslikao [[John Trumbull]] 1817. – 1819.]] Za predsjednika [[Thomas Jefferson|Thomasa Jeffersona]] ([[1801.]] – [[1809.]]) SAD je značajno povećao teritorij kupnjom [[Louisiana|Louisiane]] od Francuza [[1803.]] Pomorsko suparništvo s Velikom Britanijom kulminiralo je [[Anglo-američki rat|ratom]] ([[1812.]] – [[1814.]]). [[Florida]] je kupljena od [[Španjolska|Španjolaca]], a aneksija [[Teksas]]a [[1845.]] izazvala je [[Američko-meksički rat|rat s Meksikom]] (1845. – [[1848.]]), nakon čega SAD povećava teritorij [[Novi Meksiko|Novim Meksikom]] i [[Kalifornija|Kalifornijom]], proširivši se do [[Tihi ocean|Tihog oceana]]. Razlike između industrijskog [[Sjever SAD-a|Sjevera]] i poljoprivrednog [[Jug SAD-a|Juga]] sve više jačaju, a kulminiraju izborom [[Abraham Lincoln|Abrahama Lincolna]], protivnika [[Ropstvo|ropstva]], za predsjednika [[1860.]] Južne države se odcjepljuju i osnivaju [[Konfederacija Američkih Država|Konfederaciju]] te počinje [[Američki građanski rat]] ([[1861.]] – [[1865.]]). Lincoln donosi [[Proglas o emancipaciji|proglas o ukidanju ropstva u južnim državama]] [[1863.]], a rat završava pobjedom Sjevera odnosno Unije 1865., što konačno dovodi i do potpunog ukinuća ropstva u SAD-u. {{glavni|Prekomorska proširenja SAD-a}} Godine [[1867.]] SAD kupuje od [[Rusija|Rusije]] [[Aljaska|Aljasku]] za 7,2 milijuna [[Američki dolar|dolara]]. U tri desetljeća nakon građanskog rata SAD postaje prva industrijska sila svijeta. Nakon rata protiv Španjolske ([[1898.]]) anektirala je [[Havaji|Havaje]], [[Portoriko]], [[Filipini|Filipine]] i učvrstila se na [[Kuba|Kubi]]. Predsjednik [[Theodore Roosevelt]] intervenira u cijelom nizu država [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]]. Otvaranjem [[Panamski kanal|Panamskog kanala]] [[1914.]] SAD postaje istaknuta svjetska sila sa stanovništvom koje je, velikim useljavanjem, naraslo na 92 milijuna. U [[1. svjetski rat|1. svjetskom ratu]] SAD je isprva neutralan, ali [[1917.]] ulazi u rat te doprinosi pobjedi [[Antanta|Antante]]. Za predsjednikovanja [[Woodrow Wilson|Woodrowa Wilsona]] ([[1913.]] – [[1921.]]) SAD ima odlučnu ulogu na mirovnoj [[Versajska konferencija|konferenciji u Versaillesu]]. Godine [[1929.]] izbija [[Velika gospodarska kriza]] (1929. – [[1939.]]), koju ublažava predsjednik [[Franklin Delano Roosevelt]] ([[1933.]] – [[1945.]]) politikom [[New Deal]]a. Sa zemljama [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]] uspostavljeni su dobrosusjedski odnosi, evakuirani su [[Haiti]], [[Nikaragva]] i Kuba, priznata je neovisnost Filipina. SAD je u [[2. svjetski rat|2. svjetskom ratu]] isprva neutralan, ali nakon napada [[Imperijalizam|imperijalnog]] [[Japan]]a [[1941.]] ulazi u rat protiv [[Sile Osovine|sila Osovine]] u Europi i na [[Pacifik]]u. Baca [[Atomska bomba|atomsku bombu]] na Japan i prisiljava ga na kapitulaciju. Bitan je čimbenik stvaranja [[NATO]]-a [[1949.]] godine. Zaoštravaju se odnosi sa [[SSSR]]-om ([[hladni rat]]). SAD pomaže [[Južna Koreja|Južnu Koreju]] u [[Korejski rat|Korejskom ratu]] ([[1950.]] – [[1953.]]) [[Kubanska kriza]] izbija [[1962.]] U srpnju [[1969.]] američki astronauti [[Apollo 11|spuštaju se na Mjesec]]. U [[1960-ih|šezdesetima]] i [[1970-ih|sedamdesetima]] dolazi do američke [[Vijetnamski rat|vojne intervencije u Vijetnamu]] i u [[Dominikanska Republika|Dominikanskoj Republici]]. Od [[1994.]] SAD se angažira u rješavanju sukoba na prostoru [[SFRJ|bivše Jugoslavije]]; potkraj [[1995.]] posreduje u zaključenju [[Daytonski sporazum|Daytonskog sporazuma]]. Nakon raspada SSSR-a, SAD postaje jedina svjetska velesila. Godine [[1992.]] vojno intervenira protiv [[Irak]]a ([[Zaljevski rat]]) nakon iračke okupacije [[Kuvajt]]a. Godine [[1999.]] predvodi NATO-ve napade na [[SR Jugoslavija|SR Jugoslaviju]] radi rješenja [[Rat na Kosovu|Rata na Kosovu]]. [[George Walker Bush]] izabran je za predsjednika [[2001.]] i [[2004.]] Nakon terorističkog napada [[Al Qaida|Al Qaide]] [[Napadi 11. rujna 2001.|11. rujna 2001.]], SAD vojno [[Rat u Afganistanu (2001. – 2014.)|intervenira]] u [[Afganistan]]u. Godine [[2001.]] SAD i saveznici pokreću tzv. [[Rat protiv terorizma]] pod imenom [[operacija Trajna sloboda]]. Godine [[2003.]] kreće [[operacija Iračka sloboda]] -– invazija na [[Irak]]. Saveznici okupiraju [[Irak]], ali bivaju uvučeni u mukotrpan [[gerilski rat]] s [[Irački gerilci|iračkim gerilcima]]. U prosincu 2011. godine američka se vojska povlači iz Iraka. Krajem [[2000-ih]] SAD ostaje predvodnik NATO-a, održava vojnu prisutnost u više država ([[Japan]], [[Južna Koreja]], [[Bahrein]], [[Katar]], [[Njemačka]] i dr.) te ratuje u [[Afganistan]]u i [[Irak]]u. == Državno uređenje i politika == {{glavni|Politički sustav Sjedinjenih Američkih Država}} [[Datoteka:USCapitol.jpg|mini|250px|desno|Kapitol u Washingtonu]] Vlast i politika Sjedinjenih Država zasnovane su na [[Ustav Sjedinjenih Američkih Država|Ustavu Sjedinjenih Američkih Država]], napisanom [[1787.]] godine. Ustav iz 1787. je do danas dopunjen s nekoliko amandmana. Prvih deset su prihvaćeni nedugo poslije nastanka samog ustava. Grupno se nazivaju "[[Povelja o pravima]]" (''Bill of Rights''), a odnose se na osnovna prava državljana Sjedinjenih Američkih Država, kao što su pravo na [[Sloboda govora|slobodu govora]] i [[Sloboda vjeroispovjesti|vjeroispovjesti]]. SAD ima [[Vlast i politika#Predsjednička demokracija|predsjednički sustav]] te je [[federalna demokracija]], koja se sastoji od izvršne, zakonodavne i sudske vlasti. [[Izvršna vlast]] se sastoji od [[predsjednik]]a i njegova [[Vlada (kabinet)|kabineta]], uz dodatak raznih državnih službi. Na čelu države i izvršne vlasti je predsjednik SAD-a (sadašnji [[Popis predsjednika SAD|47. predsjednik]] je [[Donald Trump]], koji obnaša dužnost od [[2025.]] godine). Predsjednik SAD-a je [[predsjednik države]] i [[predsjednik vlade]] u jednoj osobi. Predsjednik SAD-a je također [[vrhovni zapovjednik]] [[Oružane snage SAD-a|oružanih snaga Sjedinjenih Američkih Država]]. [[Zakonodavna vlast]] je [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država]], koji se sastoji od [[Dom zastupnika Sjedinjenih Američkih Država|Zastupničkog doma]] (''House of Representatives'') i [[Senat SAD|Senata]] (''Senate''). [[Zastupnik|Zastupnici]] i [[Senat SAD|senatori]] su podijeljeni po saveznim državama. U Domu Zastupnika svaka savezna država ima broj predstavnika razmjeran njenom broju stanovnika, dok u Senatu svaku državu zastupaju dva senatora. Broj zastupnika u Domu Zastupnika je 435. Senat trenutno čini 100 senatora. [[Sudska vlast]] se sastoji od svih [[sud]]ova u Sjedinjenim Državama. [[Vrhovni sud SAD|Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država]] ima devet sudaca, koji imaju doživotni mandat. Nakon smrti ili povlačenja suca, predsjednik SAD-a nominira novog suca, kojega se šalje Senatu koji bi ga trebao potvrditi. Svaka savezna država u Sjedinjenim Državama ima svoju vladu, čije su granice moći ispod razine moći federalne vlade. Koje točno ovlasti svaka država može imati je tema mnogih rasprava u američkoj politici. Glavne političke stranke Sjedinjenih Država su [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska Stranka]] i [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska Stranka]]. Sjedinjene Američke Države se ponose s najstarijim pisanim [[Ustav]]om na svijetu i, po danas važećem Ustavu, one se sastoje od 50 država s ograničenom autonomijom u kojima savezni zakoni imaju veću težinu od zakona pojedinih država te jednog saveznog područja. U nadležnost federacije spadaju sljedeća područja (spomenuta su najvažnija): * obrana federacije (vojska), * vanjski poslovi, * porezi (na saveznoj razini), * monetarni sustav, * poštanska služba. Najviša tijela vlasti su Predsjednik, Kongres te Vrhovni savezni sud. == Zemljopis == {{glavni|Zemljopis SAD-a}} [[Datoteka:MtHood TrilliumLake.jpg|desno|250px|mini|[[Mount Hood]], neaktivan vulkan na sjeverozapadu Pacifika]] ===Reljefne različitosti=== Reljef SAD-a vrlo je raznolik i u njemu se izdvajaju četiri velike reljefne cjeline: [[Apalači]], obalne ravnice, središnje nizine i [[Kordiljeri]]. [[Aljaska]] i [[Havaji]] izdvojeni su iz te podjele i obuhvaćaju se posebnim regionalnim pregledom. # Paralelno s istočnom obalom [[Atlantski ocean|Atlantskog oceana]] pruža se [[paleozoik|paleozojski]] planinski lanac '''Apalača''' (Appalachians), bogat [[Mineralne sirovine|rudama]], a posebice [[ugljen]]om. Tijekom duge geološke prošlosti Apalači su prilično zaravnjeni pa im najviši vrh dopire do samo 2045 metara. [[Datoteka:Haliaeetus leucocephalus2.jpg|desno|250px|mini|[[Bjeloglavi orao]] je prikazan na grbu [[Sjedinjene Američke Države|SAD-a]]. Zaštita ove ugrožene vrste spasit će je od istrebljenja.]] # Uz obale Atlantskog oceana prostiru se '''obalne ravnice'''. ''Obalna ravnica'' uz [[Meksički zaljev]] kao klin se zabija 900 km uz [[Mississippi (rijeka)|Mississippi]] do ušća rijeke [[Ohio]]. ''Obalna ravnica uz [[Atlantski ocean]]'' blago se spušta od obronaka Apalača prema Atlantskom oceanu. Između tih dviju obalnih ravnica nalazi se reljefna posebnost, 640 km dug [[Vapnenac|vapnenački]] poluotok nastao u tercijaru – ''[[Florida (poluotok)|Florida]]''. Na niskom poluotoku prostrane su močvare. # Na cijelom prostoru između Apalača i [[Stjenjak]]a rasprostire se širok prostor '''središnjih ravnica''' oko [[Porječje|porječja]] Mississippija, koji je u južnom dijelu širok oko 2000 km, a u sjevernom 3000 km. Cijeli taj prostor nije homogen pa se izdvaja: #* ''istočni prijelazni pojas'', koji se nalazi neposredno uz Apalače i uz blagi pad prema zapadu prostire se do rijeke Mississippi; #* ravničarski ''prostor uz Velika jezera'' ima oblik trokuta čije su stranice [[Ohio (rijeka)|rijeke Ohio]] i [[Missouri]] te [[Velika jezera]]; #* relativno nizak ''ravnjak [[Ozark- Ouachita]]'' umetak je [[prekambrij]]skih i paleozojskih stijena, koji strši iz mlađim sedimentima zatrpanih ravnica, a geološki je nastavak Apalača. Bogat je rudama ali nema ugljena; #* ''Visoki ravnjaci'' obuhvaćaju golem prostor od [[Meksiko|Meksika]] do Aljaske i vrlo se lagano uzdižu od istoka do Stjenjaka; većim dijelom se nalaze zapadno od [[Izohijeta|izohijete]] od 500 mm, koja je u doba osvajanja američkog zapada nazvana i "death line" (crta smrti). Naime, zapadnije od te crte koja se poklapa s približno 100° zapadne [[Zemljopisna dužina|geografske duljine]] ima sve manje padalina pa stoga prirodno uspijeva samo trava. Ravnjaci su vrlo plodni, ali samo ako im se dovede voda. # Vrlo širok i geološki mlad planinski lanac '''[[Kordiljeri|Kordiljera]]''' dijeli se na '''Stjenjak''', '''ravnjake i zavale''' i '''pacifički priobalni prostor Kordiljera'''. #* ''Stjenjak'' (Rocky Mountains) je najveći i najviši planinski lanac Sjeverne Amerike, a pruža se preko sjevera Aljaske, od planine [[Brooks (planina)|Brooks]]{{newdsm}}, kroz [[Kanada|Kanadu]], SAD, Meksiko i preko [[Srednja Amerika|Srednje Amerike]] nastavlja se u [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]] kao [[Ande]]. Nastao je [[alpska orogeneza|alpskom orogenezom]] te ima [[vulkan]]ske aktivnosti. Brojni su vrući izljevi [[lava|lave]], a najpoznatije takvo područje jest [[nacionalni park Yellowstone]]{{newdsm}}. Najveće visine mu prelaze 4000 m, ali sam lanac nije bio prepreka pri osvajanju zapada, jer se prijevoji nalaze na oko 1600 m, a gotovo do njih uzdižu se laganim usponom visoki ravnjaci. #* Najveće poteškoće prilikom osvajanja zapada pričinjavao je širok pustinjski i polupustinjski pojas ''ravnjaka i zavale'' između Stjenjaka na istoku i [[Sierra Nevada (SAD)|Sierra Nevade]] i [[Primorsko gorje|Primorskog gorja]] na zapadu. Ističe se nekoliko zavala od kojih su važnije; [[Velika zavala]] (Great Basin), [[Colorado (ravnjak)]]{{newdsm}}, [[Gila ravnjak]] (Hila) i [[Kolumbijski ravnjak]]. #* U ''pacifičkom priobalnom prostoru Kordiljera'' razlikuju se tri osnovna dijela: #** ''[[Primorsko gorje]]'' (Coast Range), koje dosiže visinu do 1600 m te je reljefna zapreka vlažnim vjetrovima s Tihog oceana. Zbog toga ima velike količine padalina, koje omogućuju rast [[šuma]], od kojih se posebno ističu šume divovskih [[sekvoja]] ([[mamutovac]]). Na nekoliko mjesta presječene su rijekama i tu su se razvile luke ([[San Francisco]], [[Portland]] i [[Seattle]]); #** [[Granit]]ni masiv ''[[Sierra Nevada (SAD)|Sierra Nevade]]'' i vulkanski niz ''[[Kaskadno gorje|Kaskadnoga gorja]]'' paralelni su s Primorskim gorjem i visine im prelaze 4000 m; #** ''središnje doline'' ([[Dolina San Joaquin|San Joaquin]], [[Sacramento, Kalifornija|Sacramento]], [[Kalifornijska dolina]]) koje se nalaze između Sierra Nevade i [[Kaskadne planine|Kaskadnih planina]] na istoku i Primorskih planina na zapadu, navodnjavanjem su pretvorene u vrlo plodne poljoprivredne površine. Na formiranje današnjeg reljefa SAD-a i Kanade utjecala je [[pleistocen]]ska [[glacijacija]]. Tijekom dva milijuna godina ledeni pokrov je pokrivao [[kanadski štit]] i višestruko se spuštao prema jugu, pri čemu je trošio stijensku podlogu ([[egzarazija]]). Na planinama na zapadu bili su brojni [[Ledenjak|ledenjaci]]. Naglašeno trošenje bilo je na dodiru starijih stijena [[kanadski štit|kanadskog štita]] i mekših mlađih stijena južnije od njega, pri čemu je led jače izdubio mekšu podlogu. Nakon završetka [[ledeno doba|ledenog doba]] udubine u podlozi napunile su se vodom te je nastao širok pojas jezera ([[Velika jezera]], [[Winnipeg]], [[Manitoba]], [[Reindeer]], [[Athabasca]], Great Slave- [[Veliko ropsko jezero]], Great Bear- [[Veliko medvjeđe jezero]]). Ledenjaci su odredili i tokove rijeka Ohio o Missouri koje nam dokazuju dokle je na jug dopirao ledeni pokrov. == Oružane snage == {{glavni|Oružane snage SAD-a}} [[Datoteka:US_Air_Force_050502-F-3961R-009_A_Pacific_spirit.jpg|mini|lijevo|200px|Američka vojska mnogo investira u visoku tehnologiju (na slici: bombarder [[B-2 Spirit]])]] SAD ima pet rodova oružanih snaga: * [[Kopnena vojska SAD-a|Kopnena vojska]] * [[Ratna mornarica SAD-a|Ratna mornarica]] * [[Ratno zrakoplovstvo SAD-a|Ratno zrakoplovstvo]] * [[Korpus mornaričkog pješaštva SAD-a|Korpus mornaričkog pješaštva (marinci)]] * [[Obalna straža SAD-a|Obalna straža]] Poredani su po veličini. Obalna straža jedina smije štititi zakon SAD-a. Marinci su ti koji prvi rade desante na neprijateljske obale i, za razliku od ostalih rodova, ne trebaju dopuštenje Kongresa za napad. To znači da su pod potpunom vlasti Predsjednika. == Regionalizacija == SAD su izuzetno prostrane, reljefno i klimatski raznolike, što uzrokuje velike regionalne posebnosti i brojne regionalizacije prema raznim kriterijima. * '''Sjeveroistok''' Države [[Connecticut]], [[Maine]], [[Massachusetts]], [[New Hampshire]], [[New Jersey]], [[New York (savezna država)|New York]], [[Rhode Island]] i [[Vermont]]. Ova regija obuhvaća samo 1,8 % površine SAD-a, ali sadrži 5,2 % stanovništva. Prvi doseljenici bili su [[Engleska|engleski]] [[puritanci]] već [[1620.]] godine. Nizak, brdovit i šumovit kraj sa starim stijenama podsjeća na [[Engleska|Englesku]] pa je stoga regija nazvana [[Nova Engleska]]. U ovom prostoru bogatom ugljenom započela je [[industrijalizacija]] i [[urbanizacija]] SAD-a. [[Boston]] je najstariji, a [[New York City, New York|New York]] najveći grad u SAD-u. New York je osnovan kao New Amsterdam, a [[1664.]] godine kupuju ga [[Englezi]] i mijenjaju mu ime. Zbog najpovoljnijeg prometnog položaja bio je najvažnija [[Imigracija|imigracijska]] luka, kroz koju je u SAD uselilo više od 60 milijuna ljudi. I danas je važna američka luka s više od 100 km operativne obale. U gradu se nalazi [[čista industrija]] (moda, burze, brušenje dijamanata, tiskarska i sl.), a u susjednom [[New Jersey]]ju nalazi se [[prljava industrija]]. Značajniji gradovi su [[Rochester, New York]] i [[Buffalo, New York]]. * '''Atlantska obalna ravnica''' Države [[Pennsylvania]], [[Maryland]], [[Delaware]], [[Virginia]], [[Sjeverna Karolina]], [[Južna Karolina]], [[Georgia]] i [[Florida]]. * '''Srednji zapad – Midwest''' Države [[Zapadna Virginia]], [[Kentucky]], [[Ohio]], [[Indiana]], [[Illinois]], [[Minnesota]], [[Iowa]], [[Missouri]], [[Wisconsin]] i [[Michigan]]. * '''Jug''' [[Datoteka:Map of USA with state names hr.svg|400px|minijatura|desno|Karta američkih saveznih država i njihova imena<ref>Aljaska and Havaji su prikazani u drukčijim omjerima; [[Aleutski otoci]] i nenaseljeni sjeverozapadni Havajski otoci su izostavljeni s ove karte</ref>]] Države [[Tennessee]], [[Alabama]], [[Mississippi]], [[Arkansas]], [[Louisiana]], [[Kansas]], [[Oklahoma]] i [[Teksas]]. * '''Visoki ravnjaci''' Države [[Južna Dakota]], [[Sjeverna Dakota]], [[Nebraska]] i [[Colorado]]. * '''Unutrašnji platoi i zavale''' Države [[Montana]], [[Idaho]], [[Wyoming]], [[Nevada]], [[Utah]], [[Novi Meksiko]] i [[Arizona]]. * '''[[Kalifornija]]''' * '''Sjeverozapad''' Države [[Oregon]] i [[Washington (savezna država)|Washington]]. * '''Nove zemlje''' Države [[Aljaska]] i [[Havaji]]. == Klima == ===Klimatske različitosti=== Velik prostor SAD-a ima i velike [[klima]]tske različitosti, na koje utječu reljefne posebnosti i položaj unutar globalne cirkulacije zračnih masa. [[Apalači]] i [[Kordiljeri]] čine svojevrsni lijevak koji zimi usmjerava hladne zračne mase sa sjevera prema jugu, pa mraz oštećuje mnoge kulture (npr. [[pamuk]], [[južno voće]]). Obrnuto, ljeti se kroz taj lijevak s juga prema sjeveru probijaju tople i vlažne zračne mase, što povoljno djeluje na sve kulture, npr. na [[Pšenica|pšenicu]] i [[kukuruz]], pa se taj pojas naziva ''cornbelt'' (eng. ''"corn"'' = "kukuruz", ''"belt"'' = "pojas"). Na dodiru različitih zračnih masa često nastaje vrtložni sustav – [[tornado]]. Sa sjevernijeg [[Tihi ocean|Tihog oceana]] pušu stalni vlažni vjetrovi, koji sjevernoj pacifičkoj obali i unutrašnjosti donose velike količine vlažnog zraka. Najviše je padalina na Obalnim planinama, [[Sierra Nevada (SAD)|Sierra Nevadi]] i [[Kaskadsko gorje|Kaskadskom gorju]], a dalje prema istoku puše relativno suh i topao [[Chinook (vjetar)|chinook]], [[vjetar fenskog tipa]]. I s juga, iz [[Meksički zaljev|Meksičkog zaljeva]] dolaze vlažne zračne mase, koje prodiru daleko na sjever. ===Tipovi klime=== U SAD-u postoji nekoliko tipova klime: * '''Umjereno tople kišne klime''' su karakteristične za srednji i istočni dio SAD-a. * '''[[Sredozemna klima|Sredozemnu klimu]]''' s malo padalina u toplom dijelu godine imaju obale Pacifika; prirodna vegetacija ovih dijelova je borova šuma. * Suhe '''[[Pustinjska klima|pustinjske]] i [[Polupustinjska klima|polupustinjske klime]]''' su uz obale Pacifika i na prostorima visokih ravnjaka i zavala, a biljni pokrov je oskudan – većinom trava i kaktus. * Najviši planinski dijelovi imaju '''snježno-šumsku klimu'''. Jak modifikatorski utjecaj imaju hladna [[Labradorska struja|Labradorska]] i [[Kalifornijska struja|Kalifornijska]] morska struja. == Gospodarstvo == ===Čimbenici razvoja SAD-a=== SAD spada u sam svjetski vrh po [[Gospodarstvo|gospodarskoj]] snazi i životnom standardu većine građana. Brojni su čimbenici koji su omogućili takvo stanje: golem '''prostor''', povoljna '''klima''', povoljni '''uvjeti za [[Poljoprivreda|poljoprivredu]]''', golemo '''[[Mineralne sirovine|rudno]] bogatstvo''', brojno, različito i dobro školovano '''stanovništvo''', dugotrajna '''neovisnost''', dugotrajno '''razboblje bez ratova''' na domaćem tlu, preskakanje [[Feudalizam|feudalizma]], vrlo jak [[Sindikat|sindikalni]] pokret, veliki '''kapital''' i '''politička stabilnost''' [[Demokracija|demokratskog]] sustava i [[tržišno gospodarstvo|tržišnog gospodarstva]], pri čemu se demokratska smjena političkih stranaka na vlasti ne odražava bitnije na tijek razvoja gospodarstva i standard stanovnika. ===Obilježja gospodarstva SAD-a=== Temelj američkog gospodarstva jest '''[[slobodno tržište]]''' i poduzetništvo gdje se poslovne odluke donose u skladu s tržišnim očekivanjima i potrebama. Državni utjecaj se osjeća u npr. [[Makroekonomska politika|makroekonomskoj politici]] [[kamate|kamata]] i slično. Povoljan okvir za razvoj gospodarstva jesu i pozitivni zakoni, koji su već dugo snazi u SAD-u kao npr. [[antimonopolistički zakon]]i, koji ni jednom poduzeću ne dopuštaju [[monopol]] proizvodnje i određivanja cijena, jer tada najčešće potrošač mora plaćati previsoku cijenu proizvoda. Zakonima su zaštićeni potrošači od nekvalitetne i štetne robe, radnici od loših radnih uvjeta, kao i okoliš od pretjeranog onečišćenja. Iz državnog se proračuna izdvajaju sredstva za istraživanje i razvoj raznih [[industrija]] i proizvoda, što pomaže brojnim regijama i gradovima u postizanju većeg stupnja razvoja. '''Poljoprivredom''' se bavi relativno mali broj stanovništva – 2,7 %, ali poljoprivredna je proizvodnja u SAD-u među najproduktivnijima u svijetu. Obilježavaju je veliki posjedi, najsuvremenija mehanizacija i kemijsko-tehnička zaštita, a poticaj joj daju veliko unutrašnje tržište i političko-gospodarske veze SAD-a sa svijetom, gdje se plasiraju viškovi. U SAD-u se proizvodi gotovo sve, a proizvodnja je prema klimatskom uvjetima podijeljena na pojaseve. Na krajnjem suptropskom jugoistoku, [[Florida|Floridi]], proizvode se [[agrumi]], a na jugu [[pamuk]], [[duhan]] i [[soja]]. Na nepreglednim njivama [[Središnje ravnice|središnjih ravnica]] od [[Apalači|Apalača]] do [[Stjenjak]]a (umjereno tople kišne klime) zasijani su [[kukuruz]] i [[pšenica]] (corn belt – žitni pojas), koji služe i za prehranu vrlo brojne [[Stoka|stoke]] ([[hog belt]] – pojas [[svinja]]), koju nalazimo sve do [[Velika jezera|Velikih jezera]], gdje su u [[Chicago|Chicagu]] najveće klaonice stoke. Na sjeveroistoku je značajno [[mljekarstvo]] i [[voćarstvo]]. Suhi i planinski prostori na zapadu nepogodni su za poljoprivredu, a u zaštićenim dolinama na krajnjem zapadu uspijeva [[voće]] i [[povrće]]. Prirodno suha [[Kalifornijska dolina]] stalno se navodnjava pa je nazivaju "najskupljim vrtom Amerike". [[Datoteka:Space Shuttle Columbia launching.jpg|mini|desno|250px|[[Space Shuttle]] [[Space Shuttle Columbia|''Columbia'']] polazi na misiju u svemir s ljudskom posadom]] U '''sekundarnim djelatnostima''' radi 23,9 % Amerikanaca. SAD proizvodi i troši najviše [[Energija|energije]] na svijetu. Velika nalazišta [[Nafta|nafte]] su u [[Teksas]]u, [[Kalifornija|Kaliforniji]] i na [[Aljaska|Aljaski]], a [[ugljen]]a u Apalačima. Velika nalazišta [[Prirodni plin|prirodnog plina]] su uz [[Meksički zaljev]], a većina rijeka iskorištena je za dobivanje [[Električna energija|električne energije]]. Na rijeci [[Tennessee (rijeka)|Tennessee]] izgrađeno je čak 30 brana. SAD je i najveća [[Nuklearne sile|nuklearna sila]], a koriste se zalihe [[uranij]]a u državi [[Colorado]]. Na tako velikom i geološki različitom prostoru postoje sve potrebne [[rude]] koje se prerađuju u snažnoj industriji. U SAD-u nije započela industrijska revolucija, ali je izum [[Pokretna traka|pokretne trake]] (1913., [[Ford]]) bila svojevrsna revolucija kasnije industrijske proizvodnje u svijetu. '''Industrija''' se snažno razvila zahvaljujući bogatstvu energije, sirovina (šume, rude, poljoprivredni proizvodi) i brojnom te dobro školovanom stanovništvu. U suvremenim industrijskim pogonima proizvodi se gotovo sve, a svjetski poznati američki proizvodi su automobili ([[Ford]], [[General Motors]]), računala ([[IBM]], [[Compaq]]), zrakoplovi ([[Boeing]]), telefoni ([[Motorola]]) i dr. Ističu se tri industrijske regije: sjeveroistok (najveća), Meksički zaljev i pacifička industrijska regija ([[Los Angeles]], [[San Francisco]], [[Portland]], [[Seattle]]). Današnja industija ima sve manje zaposlenih i sve više strojeva, [[robot]]a i automatizacije. Iako američka industrija proizvodi goleme količine roba, SAD su veći uvoznik nego izvoznik industrijskih proizvoda pa se stvara [[trgovinski deficit]]. Većina stanovnika SAD-a, njih 73,5 %, radi u '''tercijarnim djelatnostima''', od kojih su svjetski najznačajnija znanstvena istraživanja ([[svemir]], [[vojna tehnologija]], [[informatika]], [[telekomunikacije]], [[robotika]], [[zrakoplov]]i, [[biotehnika]], [[medicina]]). Najznačajnija svjetska koncentracija istraživačkih laboratorija i znanstvenika je u tvz. [[Silicijska dolina|Silicijskoj dolini]] (Silicon valley). Veliko značenje u svijetu imaju i američke novčarske kuće (banke, [[Burza|burze]], osiguravateljska društva), a značajne su i trgovine. U svijetu je bez konkurencije američka [[filmska industrija]] [[Hollywood]], koja donosi goleme dobiti. == Stanovništvo == ===Populacija=== Prvi su stanovnici [[Sjeverna Amerika|Sjevernu Ameriku]] naselili prije 20 000 godina, u doba odledbe, kada je zbog niže razine oceana [[Beringov prolaz]] bio kopneni most između [[Azija|Azije]] i Amerike. Od tih prastanovnika potječu današnji američki [[Indijanci]], a poznata su plemena [[Sioux]]a, [[Apaši|Apaša]], [[Irokezi|Irokeza]], [[Čejeni|Čejena]] i drugi. U doba dolaska [[Europljani|Europljana]] starosjedioci Indijanci bili su široko rasprostranjeni po kontinentu, jer im je za njihov način života trebalo puno prostora. [[Kolonijalizacija]] Amerike se odvijala u nekoliko valova. Prvi su došli [[Španjolci]] na [[Florida|Floridu]], obale [[Meksički zaljev|Meksičkog zaljeva]] i [[Kalifornija|Kaliforniju]]. Poslije dolaze [[Englezi]], [[Škoti]], [[Irci]], [[Nizozemci]] i [[Francuzi]]. Slijede [[Skandinavci]], [[Nijemci]] te [[Talijani]], [[Poljaci]], [[Južni Slaveni]] i [[Azijati]]. Prema popisu iz [[2000.]] SAD imaju 281 421 906 stanovnika, a u siječnju 2009. (procjena) oko 305 670 000 stanovnika.<ref>[http://www.census.gov/population/www/popclockus.html U.S. POpClock Projection] {{eng icon}}</ref> Broj stanovnika se više nego utrostručio tijekom [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. '''Dobna struktura''' (procjena iz 2020.)<ref name="cia">[https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/united-states/#people-and-society Ulaz na World Factbook] {{eng icon}}</ref>: * 0-14 godina: 18,46 % (muškarci 31 374 555; žene 30 034 371) * 15-24 godine: 12,91 % (muškarci 21 931 368; žene 21 006.463) * 25-54 godine: 38,92 % (muškarci 64 893.670; žene 64 564 565) * 55-64 godine: 12,86 % (muškarci 20 690 736; žene 22 091 808) * 65 godina i više: 16,85 % (muškarci 25 014 147; žene 31 037 419) [[Datoteka:US_population_map.png|lijevo|300px|mini|desno|Gustoća naseljenosti SAD-a 2000.]] '''[[Rast stanovništva]]''': 0,7 % (2021.)<ref name="cia"/> '''[[Stopa rođenih]]''': 12,33 rođenih/1000 stanovnika (procjena iz 2021.) '''[[Stopa umrlih]]''': 8,35 umrlih/1000 stanovnika (procjena iz 2021.) '''[[Imigracija]]''': 3,03 migranata/1000 stanovnika (procjena iz 2021.) '''[[Očekivani životni vijek]]''': * stanovništvo: 80,43 godina * muškarci: 78,18 godina * žene: 82,65 godina '''[[Pismenost]]''': * ukupno stanovništvo: 97 % * muškarci: 97 % * žene: 97 % '''[[Nezaposlenost]]''': 4,9 % === Rasa i podrijetlo === Većina Amerikanaca potječe od bijelih Europljana, njih oko 69 %. U novije vrijeme broj [[bijelci|bijelaca]] se smanuje, zbog sve manjeg useljavanja iz [[Europa|Europe]]. Većina bijelih Amerikanaca podrijetlom su [[Nijemci]] (15,2 %), [[Irci]] (10,8 %), [[Englezi]] (8,7 %), [[Talijani]] (5,6 %) te [[Skandinavija|Skandinavci]] (3,7 %). Također, mnogo ih je slavenskog podrijetla, većinom [[Poljaci|poljskog]], [[Rusi|ruskog]] te [[Hrvati|hrvatskog]]. [[Latinoamerikanci]] čine 13 % populacije SAD-a. Većinom su to imigranti iz [[Meksiko|Meksika]] te Središnje i [[Južna Amerika|Južne Amerike]]. [[Meksikanci]] čine 7,3 % stanovništva te se očekuje kako će u budućnosti njihov broj značajno rasti. Oko 12,9 % stanovništva čine [[Afroamerikanci]] ili ljudi [[Crnci|crne rase]]. Ekonomskim migracijama rašireni su po cijelom SAD-u, ali najviše ih je na jugu zemlje. Amerikanaca [[Azija|azijskog]] podrijetla, uključujući domorodačko [[Havaji|Havajsko]] stanovništvo, ima manje od 4 %. Većina ih je koncentrirana na Havajima te na zapadnoj obali. To su većinom imigranti s [[Filipini|Filipina]], iz [[Kina|Kine]], [[Indija|Indije]], [[Vijetnam]]a, [[Južna Koreja|Južne Koreje]] i [[Japan]]a. Indijanci starosjedioci čine 1 % stanovništva, a oko 35 % ih živi u rezervatima. ==== Etničke grupe ==== {{Glavni|Etničke grupe SAD-a}} === Religija === [[Datoteka:Pisgah.jpg|mini|desno|250px|Baptistička crkva u Four Oaksu, [[Sjeverna Karolina]]]] Oko 80 % Amerikanaca se smatra [[Kršćanstvo|kršćanima]] različitih denominacija, što je pad u odnosu na [[1990.]], kada je oko 90 % Amerikanaca pripadalo Kršćanstvu. Oko 26 % je [[Katolička Crkva|katolika]], posebno na sjeveroistoku i srednjem zapadu. Različitim [[Protestanti|protestantskim]] denominacijama pripada oko 54 % Amerikanaca. U južnim državama većina su [[baptisti]] (17,2 %) i [[metodisti]] (7,2 %). Oko 1,4 % Amerikanaca pripada [[Židovstvo|židovstvu]]. Ostalih 18 % čine ljudi bez religije, kao i [[muslimani]], [[hinduisti]] i [[budisti]]. Amerika spada u visoko religiozne zemlje. Prema Gallup-procjeni iz [[2009.]] godine, oko 44 % Amerikanaca prisustvuje misi jednom tjedno. Ipak postoji razlika među saveznim državama.<ref>{{cite web |url=http://www.gallup.com/poll/181601/frequent-church-attendance-highest-utah-lowest-vermont.aspx |title=Frequent Church Attendance Highest in Utah, Lowest in Vermont |publisher=Gallup.com |date=17. veljače 2015.}}</ref> Tako je religioznost izraženija na jugu i srednjem zapadu nego na sjeveroistoku i zapadnoj obali. === Prastanovnici === 373 949 državljana SAD-a govori nekim od indijanskih jezika kao materinskim, najviše [[Navajo jezik|navajo jezikom]] (170 822).<ref>{{cite web |title=Census Data Of USA |url=http://www.census.gov/hhes/socdemo/language/data/acs/Table3A.xls |publisher=US Census Bureau |accessdate=28. travnja 2016.}}</ref> {{Navigacija | navbar = bez | naslov = Indijanci [[SAD]] (Popis glavnih plemena i plemenskih saveza SAD-a) | naslov-style = background: #eeeeee | popis1 = [[Abenaki]] • [[Achomawi]] • [[Acolapissa]] • [[Acuera]] • [[Adai]] • [[Ahantchuyuk]] • [[Ahtena]] • [[Ais]] • [[Akokisa]] • [[Alabama Indijanci|Alabama]] • [[Alliklik]] • [[Alsea]] • [[Amacano]] • [[Apači]] • [[Apalachee]] • [[Apalachicola]] • [[Applegate]] (Dakubetede) • [[Aranama]] • [[Arapaho]] • [[Arikara]] • [[Assiniboin]] • [[Atakapa]] • [[Atfalati]] • [[Atsugewi]] • [[Attiwandaronk]] • [[Avoyel]] • [[Bannock]] • [[Bayogoula]] • [[Bear River, Algonquian]] • [[Bear River, Athapaskan]] • [[Bidai]] • [[Biloxi Indijanci|Biloxi]] • [[Blackfoot]] • [[Caddo]] • [[Cahuilla]] • [[Calapooya]] • [[Calusa]] • [[Caparaz]] • [[Cape Fear Indijanci]] • [[Capinans]] • [[Catawba]] • [[Cathlamet]] • [[Cathlapotle]] • [[Cayuga]] • [[Cayuse]] • [[Chakchiuma]] • [[Chasta Costa]] • [[Chatot Indijanci|Chatot]] • [[Chawasha]] • [[Chehalis]] • [[Chelamela]] • [[Chelan Indijanci|Chelan]] • [[Chemehuevi]] • [[Chepenafa]] • [[Cheraw]] • [[Cherokee]] • [[Chetco]] • [[Cheyenne]] • [[Chiaha]] • [[Chickasaw]] • [[Chilluckittequaw]] • [[Chilucan]] • [[Chilula]] • [[Chimakum]] • [[Chimariko]] • [[Chine]] • [[Chinook Indijanci|Chinook]] • [[Chippewa]] • [[Chitimacha]] • [[Choctaw]] • [[Choula]] • [[Chowanoc]] • [[Chumash]] • [[Clackamas]] • [[Clallam]] • [[Clatskanie]] • [[Clatsop]] • [[Clowwewalla]] • [[Coahuiltec]] • [[Coast Yuki]] • [[Cocopa]] • [[Coeur d’Alêne]] • [[Colville]] • [[Comanche]] • [[Congaree]] • [[Conoy]] • [[Copalis]] • [[Coquille]] (Mishikhwutmetunne) • [[Coree]] • [[Costanoan]] • [[Cowlitz]] • [[Crow Indijanci|Crow]] • [[Cupeño]] • [[Cusabo]] • [[Deadose]] • [[Delaware Indijanci|Delaware]] • [[Diegueño]] • [[Dihai-kutchin]] • [[Duwamish]] • [[Eno Indijanci|Eno]] • [[Erie Indijanci|Erie]] • [[Esselen]] • [[Euchre Creek]] (Yukichetunne) • [[Eyeish]] • [[Fernandeño]] • [[Flathead]] • [[Fox Indijanci]] • [[Fresh Water Indijanci]] • [[Gabrieleño]] • [[Galice|Galice Creek Indijanci]] (Taltushtuntude) • [[Gosiute]] • [[Grigra]] • [[Gros Ventre]] • [[Guacata]] • [[Guale]] • [[Halchidhoma]] • [[Halyikwamai]] • [[Han Indijanci|Han]] • [[Hanis]] • [[Hasinai]] • [[Hatteras]] • [[Havasupai]] • [[Hidatsa]] • [[Hitchiti]] • [[Hoh]] • [[Honniasont]] • [[Hopi]] • [[Houma]] • [[Hualapai]] • [[Huchnom]] • [[Humptulips]] • [[Hupa]] • [[Ibitoupa]] • [[Icafui]] • [[Illinois Indijanci|Illinois]] • [[Ingalik]] • [[Iowa Indijanci|Iowa]] • [[Iroquois]] • [[Jeaga]] • [[Jemez]] • [[Jicarilla]] • [[Joshua]] • [[Juaneño]] • [[Jumano]] • [[Kadohadacho]] • [[Kaigani]] • [[Kamia]] • [[Kansa]] • [[Karankawa]] • [[Karok]] • [[Kaskinampo]] • [[Kato]] • [[Kawaiisu]] • [[Keres]] • [[Keyauwee]] • [[Kichai]] • [[Kickapoo]] • [[Kiowa]] • [[Kiowa Apache]] • [[Kitanemuk]] • [[Kittitas]] • [[Klamath]] • [[Klickitat]] • [[Koasati]] • [[Kohuana]] • [[Konomihu]] • [[Koroa]] • [[Koso]] • [[Kowasayee]] • [[Koyukon]] • [[Kutcha-kutchin]] • [[Kutenai (Indijanci)|Kutenai]] • [[Kwaiailk]] • [[Kwalhioqua]] • [[Lassik]] • [[Latgawa]] • [[Lipan]] • [[Lohim]] • [[Lower Skagit]] • [[Lower Umpqua]] • [[Luckiamute]] • [[Luiseño]] • [[Lummi]] • [[Macapiras]] • [[Machapunga]] • [[Mahican]] • [[Maidu]] • [[Makah]] • [[Manahoac]] • [[Mandan]] • [[Manso Indijanci|Manso]] • [[Maricopa]] • [[Massachuset]] • [[Mattole]] • [[Meherrin]] • [[Menominee]] • [[Methow]] • [[Metoac]] • [[Miami Indijanci|Miami]] • [[Mikasuki]] • [[Mikonotunne]] • [[Miluk]] • [[Mishalpan]] (Upper Nisqually) • [[Missouri Indijanci|Missouri]] • [[Miwok]] • [[Mobile Indijanci|Mobile]] • [[Mocoço]] • [[Moctobi]] • [[Modoc]] • [[Mohave]] • [[Mohawk]] • [[Mohegan]] • [[Molala]] • [[Monacan]] • [[Moneton]] • [[Moratok]] • [[Mosopelea]] • [[Muckleshoot]] • [[Mugulasha]] • [[Muklasa]] • [[Multnomah]] • [[Muskogee]] • [[Nabesna]] • [[Nahyssan]] • [[Naniaba]] • [[Nanticoke]] • [[Napochi]] • [[Narragansett (Indijanci)|Narragansett]] • [[Natchez]] • [[Natchitoches]] • [[Natsit-kutchin]] • [[Nauset]] • [[Navaho]] • [[Nehalem]] • [[Nestucca]] • [[Neusiok]] • [[Nez Percé]] • [[Niantic]] • [[Nicoleño]] • [[Nipmuc]] • [[Nisqually]] • [[Nomlaki]] • [[Nongatl]] • [[Nooksack]] • [[Noquet]] • [[Northern Paiute]] • [[Northern Shoshoni]] • [[Nottaway]] • [[Ocale]] • [[Occaneechi]] • [[Ochechote]] • [[Oconee]] • [[Okanagon]] • [[Okelousa]] • [[Okmulgee]] • [[Okwanuchu]] • [[Omaha Indijanci|Omaha]] • [[Onatheaqua]] • [[Oneida]] • [[Onondaga]] • [[Opelousa]] • [[Osage]] • [[Osochi]] • [[Oto Indijanci|Oto]] • [[Ottawa Indijanci|Ottawa]] • [[Ozette]] • [[Paiute]] • [[Palouse]] • [[Pamlico]] • [[Papago]] • [[Pascagoula (pleme)|Pascagoula]] • [[Passamaquoddy]] • [[Patiri]] • [[Patwin]] • [[Pawnee]] • [[Pawokti]] • [[Pecos (pleme)|Pecos]] • [[Pedee]] • [[Pend d’Oreille]] • [[Pennacook]] • [[Penobscot]] • [[Pensacola]] • [[Pequot]] • [[Pima]] • [[Piro (Tanoan)|Piro]] • [[Pistol River]] (Chetleschantunne) • [[Pocomtuc]] • [[Pohoy]] • [[Pomo]] • [[Ponca Indijanci|Ponca]] • [[Potano]] • [[Potawatomi]] • [[Powhatan]] • [[Pswanwapam]] • [[Puyallup]] • [[Quahatika]] • [[Quiatso]] • [[Quapaw]] • [[Quileute]] • [[Quinault]] • [[Quinipissa]] • [[Sac]] • [[Sahehwamish]] • [[Salinan]] • [[Salmon River Indijanci]] • [[Saluda]] • [[Samish]] • [[Sanpoil]] • [[Santee]] • [[Santiam]] • [[Saponi]] • [[Satsop]] • [[Saturiwa]] • [[Sawokli]] • [[Semiahmoo]] • [[Seminole]] • [[Seneka Indijanci|Seneka]] • [[Senijextee]] (Lake) • [[Serrano, Shoshonean|Serrano]] • [[Sewee]] • [[Shakori]] • [[Shasta]] • [[Shawnee]] • [[Siletz]] • [[Sinkaietk]] • [[Sinkakaius]] • [[Sinkiuse]] (Columbia) • [[Sinkyone]] • [[Sioux]] • [[Sissipahaw]] • [[Siuslaw]] • [[Sixes River Indijanci]] (Kwatami) • [[Skagit]] • [[Skilloot]] • [[Skin]] • [[Snohomish]] • [[Snoqualmie]] • [[Soacatino]] (Xacatin) • [[Sobaipuri]] • [[Spokan]] • [[Squaxin]] • [[Stockbridge]] • [[Sugeree]] • [[Suquamish]] • [[Surruque]] • [[Susquehanna]] • [[Sutaio]] • [[Swallah]] • [[Swinomish]] • [[Tacatacuru]] • [[Taensa]] • [[Taidnapam]] (Upper Cowlitz) • [[Takelma]] • [[Tali]] • [[Tamathli]] • [[Tanaina]] • [[Tanana]] • [[Tangipahoa]] • [[Tano (pleme)|Tano]] • [[Tapanash]] • [[Taposa]] • [[Tawakoni]] • [[Tawasa]] • [[Tawehash]] • [[Tenino]] • [[Tennuth-kutchin]] • [[Tequesta]] • [[Tewa]] • [[Tilkuni]] • [[Tillamook]] • [[Timucua]] • [[Tiou]] • [[Tiwa]] • [[Tlingit]] • [[Tocobaga]] • [[Tohome]] • [[Tolowa]] • [[Tonkawa]] • [[Tranjik-kutchin]] • [[Tübatulabal]] • [[Tukspush]] (John Day) • [[Tunica]] • [[Tuscarora]] • [[Tuskegee]] • [[Tutelo]] • [[Tututni]] • [[Tututunne]] (Tututni) • [[Twana]] • [[Tyigh]] • [[Umatilla]] • [[Umpqua]] • [[Ute]] • [[Vanyume]] • [[Vunta-kutchin]] • [[Waccamaw]] • [[Waco]] • [[Wahopum]] • [[Wailaki]] • [[Walla Walla]] • [[Walpapi]] • [[Wampanoag]] • [[Wanapam]] • [[Wappinger]] • [[Wappo]] • [[Wasco]] • [[Washa]] • [[Washo]] • [[Wateree]] • [[Watlala]] • [[Wauyukma]] • [[Waxhaw]] • [[Weapemeoc]] • [[Wenatchee]] • [[Wenrohronon]] • [[Western Shoshoni]] • [[Whilkut]] • [[Wichita Indijanci|Wichita]] • [[Wind River Shoshoni]] • [[Winnebago]] • [[Wintu]] • [[Winyaw]] • [[Wishram]] • [[Wishtenatin]] (Khwaishtunnetunne) • [[Wiyot]] • [[Woccon]] • [[Wyam]] (Deschutes) • [[Wyandot]] • [[Wynoochee]] • [[Yadkin]] • [[Yahi]] • [[Yahuskin]] • [[Yakima]] • [[Yamasee]] • [[Yamel]] • [[Yana]] • [[Yaquina]] • [[Yavapai]] • [[Yazoo]] • [[Yokuts]] • [[Yoncalla]] • [[Yscani]] • [[Yuchi]] • [[Yufera]] • [[Yui]] • [[Yuki]] • [[Yuma]] • [[Yurok]] • [[Yustaga]] • [[Zuñi]] }} == Kultura == [[Datoteka:RotundaII.jpg|250px|desno|mini|[[Sveučilište u Virginiji]], javno sveučilište koje je osnovao [[Thomas Jefferson]], jedno je od 19 [[UNESCO]]-ovih [[Svjetska baština|spomenika svjetske baštine]] u Sjedinjenim Državama. Američka vlada sufinancira mnoga javna sveučilišta.]] Američka kultura je specifična po tome što ''Amerikanci'' kao nacija nisu postojali prije [[1776.]] godine, ali umjetnost se počela stvarati skoro istom po iskrcavanju prvih ''slobodnih'' ljudi u Novom svijetu. Vrijedi spomenuti neke književnike: [[Datoteka:Elvis_Presley_promoting_Jailhouse_Rock.jpg|mini|lijevo|175px|[[Elvis Presley]] 1957.]] * [[James Fenimore Cooper]] ([[1789.]] – [[1851.]]) * [[Ralph Waldo Emerson]] ([[1803.]] – [[1882.]]) * [[Nathaniel Hawthorne]] ([[1804.]] – [[1864.]]) * [[Edgar Allan Poe]] ([[1809.]] – [[1849.]]) * [[Henry David Thoreau]] ([[1817.]] – [[1862.]]) * [[Herman Melville]] ([[1819.]] – [[1891.]]) * [[Walt Whitman]] ([[1819.]] – [[1892.]]) * [[Emily Dickinson]] ([[1830.]] – [[1886.]]) * [[Mark Twain]] ([[1835.]] – [[1910.]]) * [[Henry James]] ([[1843.]] – [[1916.]]) * [[Jack London]] ([[1876.]] – [[1916.]]) * [[Thomas Stearns Eliot]] ([[1888.]] – [[1965.]]) * [[Eugene O'Neill]] ([[1888.]] – [[1953.]]) * [[Pearl S. Buck]] ([[1892.]] – [[1973.]]) * [[William Faulkner]] ([[1897.]] – [[1962.]]) * [[Ernest Hemingway]] ([[1899.]] – [[1961.]]) * [[John Steinbeck]] ([[1902.]] – [[1968.]]) * [[Jerome David Salinger]] ([[1919.]] – 2010.) * [[Saul Bellow]] ([[1921.]] – [[1994.]]) * [[Toni Morrison]] ([[1931.]] – 2019.) kao i skladatelja [[George Gershwin|Georgea Gershwina]] ([[1898.]] – [[1937.]]). == Politička podjela == {{glavni|Popis guvernera američkih saveznih država}} SAD se sastoji od 50 saveznih država koje su unutar sebe podijeljene na 3.141 okruga i okružnih ekvivalenata (2006.). == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{wikivoyage|United States of America}} {{Commonscat|United States|Sjedinjene Američke Države}} {{Wikicitat|Sjedinjene Američke Države}} === Vlada === *[http://www.usa.gov/ Službena stranica vlade] *[http://www.house.gov/ Službena stranica skupštine] *[http://www.senate.gov/ Službena stranica senata] *[http://www.whitehouse.gov/ Službena stranica Bijele kuće] *[http://www.supremecourt.gov/ Službena stranica vrhovnog suda] === Podaci === *[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/us.html Ulaz na World Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181225135647/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/us.html |date=25. prosinca 2018. }} *[http://infousa.state.gov/ Agencijske informacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111009001207/http://infousa.state.gov/ |date=9. listopada 2011. }} *[http://www.loc.gov/index.html Library of Congress] *[http://www.teacheroz.com/states.htm Informacije o svim saveznim državama] *[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/616563/United-States Encyclopædia Britannica] *[http://www.dmoz.org/Regional/North_America/United_States/ SAD – Open Directory Project] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110923181348/http://www.dmoz.org/Regional/North_America/United_States |date=23. rujna 2011. }} *[http://www.census.gov/hhes/www/ Cenzus i ekonomija] *[http://www.uscis.gov/portal/site/uscis Informacije o stanovništvu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061102175016/http://www.uscis.gov/portal/site/uscis |date=2. studenoga 2006. }} *[http://www.ers.usda.gov/statefacts/ Populacija, poslovi] *[http://www.eia.gov/state/ Ekonomija, priroda i energija] === Povijest === *[http://www.nationalcenter.org/HistoricalDocuments.html Povijesni dokumenti] *[http://www.religioustolerance.org/nat_mott.htm Povijest i ustav] {{Webarchive|url=https://wayback.archive-it.org/all/20061212193931/http://www.religioustolerance.org/nat_mott.htm |date=12. prosinca 2006. }} *[http://www.historicalstatistics.org/index2.html Povijesni podaci] === Mape === *[http://nationalatlas.gov/ Atlas SAD-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060720093336/http://nationalatlas.gov/ |date=20. srpnja 2006. }} *[http://www.wikimapia.org/#y=41771312&x=-99492187&z=4&l=0&m=a SAD – Wikimapia] {{SAD}} {{podjela SAD}} {{Sjeverna Amerika}} {{G8}} {{Organizacija američkih država}} {{NATO}}<!-- {{authority control}}--> [[Kategorija:SAD| ]] [[Kategorija:Države članice NATO-a]] 1nyr4qw9pt61o8hugsbwyyddgqs5gs3 7427773 7427660 2026-04-10T15:39:57Z Runolist 263374 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-22102-60|~2026-22102-60]] ([[User talk:~2026-22102-60|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Artus|Artus]] 7293727 wikitext text/x-wiki {{Okvir zemlje svijeta |ime = Sjedinjene Američke Države |izvorno_ime = United States of America |ime_genitiv = Sjedinjenih Američkih Država |eng_ime = USA |zastava = Flag of the United States (Web Colors).svg |grb = Greater coat of arms of the United States.svg |moto = ''(od 1776.): [[E Pluribus Unum]]''<br />([[Latinski jezik|latinski]]: "Iz mnogih jedno")<br />''(od 1956.): In God We Trust''<br />([[Engleski jezik|engleski]]: "U Boga mi vjerujemo")</small> |himna = [[The Star-Spangled Banner]]<br><center>[[Datoteka:Star Spangled Banner instrumental.ogg]]</center> |lokacija = USA orthographic.svg |lokacija_opis = |lokacija2 = |lokacija2_opis = |glavni_grad = [[Datoteka:Flag of Washington, D.C.svg|border|23px]] [[Washington D.C.|Washington, D.C.]] |širina-stupnjevi = |širina-minute = |širina-oznaka = |dužina-stupnjevi = |dužina-minute = |dužina-oznaka = |najveći_grad = [[Datoteka:Flag of New York City.svg|border|23px]] [[New York City, New York|New York City]] |najveće_naselje_vrsta = |najveće_naselje = |službeni_jezik = [[Engleski jezik|engleski]]<ref name="EOWP">{{cite news |url=https://www.washingtonpost.com/nation/2025/03/01/trump-english-official-language-explainer/ |title=A Trump order made English the official language of the U.S. What does that mean? |newspaper=[[The Washington Post]] |author1=Vivian Ho |author2=Rachel Pannett |date=March 1, 2025}}</ref><ref name="EONYT">{{Cite news |last=Broadwater |first=Luke |date=March 1, 2025 |title=Trump Signs Order to Designate English as Official Language of the U.S. |url=https://www.nytimes.com/2025/03/01/us/politics/trump-order-english-official-language.html |access-date=March 1, 2025 |work=The New York Times |issn=0362-4331 |archive-date=March 2, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250302005819/https://www.nytimes.com/2025/03/01/us/politics/trump-order-english-official-language.html |url-status=live }}</ref> |vrsta_vlasti = |predstavnik_države_množina = Predsjednici |predstavnik_države = Predsjednik |predstavnik_države_osoba = [[Donald Trump]] |predsjednik_vlade_osoba = |predstavnik_države1 = [[Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država|Potpredsjednik]] |predstavnik_države_osoba1 = [[J. D. Vance]] |predstavnik_države2 = Glasnogovornik Zastupničkog doma |predstavnik_države_osoba2 = [[Mike Johnson]] |predstavnik_države3 = Predsjednik Pro Tempore (Senat) |predstavnik_države_osoba3 = [[Chuck Grassley]] |predstavnik_države4 = Predsjednik Vrhovnog suda |predstavnik_države_osoba4 = [[John G. Roberts|John Roberts]] |predstavnik_države5 = |predstavnik_države_osoba5 = |neovisnost = Od [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]] <br /> [[4. srpnja]] [[1776.]] |utemeljenje_ime = |utemeljenje_datum = |utemeljenje1_ime = |utemeljenje1_datum = |utemeljenje2_ime = |utemeljenje2_datum = |utemeljenje3_ime = |utemeljenje3_datum = |površina_poredak = 3./4. |površina = {{Broj|9826630}} |vode = 6,76 |stanovništvo_poredak = 3 |stanovništvo = {{porast}} {{Broj|325719178}}<ref name="census1">{{cite web |url=https://www.census.gov/datasets/2017/demo/popest/nation=total.html |title=Population estimates, July 1, 2017, (V2017) |publisher=US Census Bureau |language=engleski}}</ref> |godina_popisa = 2017. |gustoća_stanovništva = 31 |BDP_PKM_godina = 2018. |BDP_PKM = 19,360 bilijuna [[američki dolar|$]]<ref name="imf2">{{cite web |title=World Economic Outlook Database, October 2017 – Report for Selected Countries and Subjects |url=https://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2017/02/weodata/weorept.aspx?pr.x=30&pr.y=13&sy=2018&ey=2018&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=111&s=NGDPD%2CPPPGDP%2CNGDPDPC%2CPPPPC&grp=0&a= |publisher=[[International Monetary Fund]] (IMF) |accessdate=30. ožujka 2018.}}</ref> |BDP_PKM_rang = 3. |BDP_PKM_per_capita = 61 687 [[američki dolar|$]]<ref name="imf2" /> |BDP_PKM_per_capita_rang = 11. |valuta = [[američki dolar]] ($) <br /> |stoti_dio_valute = 100 centa |vremenska_zona = od [[UTC]] -5 do UTC -11 |internetski_nastavak = [[.gov]] [[.edu]] [[.mil]] [[.us]] [[.um]] |pozivni_broj = +1 |komentar = }} '''Sjedinjene Američke Države''', također se često koristi pokrata '''SAD''' ([[Engleski jezik|eng.]] ''United States of America'', ''USA'', ''U.S.''), [[Savezna republika|savezna je republika]] u središnjoj [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]], koja se prostire od [[Atlantski ocean|Atlantika]] na istoku do [[Tihi ocean|Tihog oceana]] na zapadu. Graniče na kopnu s [[Kanada|Kanadom]] na sjeveru i [[Meksiko]]m na jugu, dijele morsku granicu s [[Rusija|Rusijom]] na zapadu i posjeduju skup teritorija širom svijeta. Država se sastoji od 50<ref>{{Citiranje časopisa |title=About the USA > Reisen & Landeskunde > Die 50 Staaten |url=https://usa.usembassy.de/reisen-states.htm |accessdate=2018-11-24 |archive-date=24. studenoga 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181124220256/https://usa.usembassy.de/reisen-states.htm |url-status=dead }}</ref> saveznih država, koje imaju lokalnu autonomiju u skladu s federalnim sustavom. Državljane Sjedinjenih Američkih Država obično nazivamo ''Amerikancima''. Sjedinjene Američke Države nastale su [[Američka deklaracija o neovisnosti|deklaracijom]] trinaest [[Velika Britanija|britanskih]] kolonija [[1776.]] godine, kojom one utvrđuju svoju slobodu i nezavisnost. S 9,83 milijuna km² i preko 300 milijuna stanovnika, Sjedinjene Države su treća najveća zemlja na [[svijet]]u po ukupnoj površini, a treća po veličini kopna i broju stanovnika. Sjedinjene Države su jedna od [[Etničke grupe SAD-a|etnički najraznovrsnijih]] zemalja na svijetu, što je posljedica masovne imigracije iz mnogih država, pogotovo za vrijeme [[Prvi svjetski rat|prvog]] i [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]]. [[Gospodarstvo Sjedinjenih Američkih Država]] je najveće u [[svijet]]u, s nominalnim [[Bruto domaći proizvod|BDP-om]] od 13 bilijuna dolara u [[2006.]] godini (preko 25,5 % ukupnog svjetskog bruto društvenog proizvoda). Naciju je osnovalo 13 bivših kolonija [[Kraljevstvo Velike Britanije|Velike Britanije]] koje su se prostirale duž atlantske obale. Proglasivši se „državama“ [[Dan nezavisnosti (SAD)|4. srpnja 1776.]] godine usvojile su [[Američka deklaracija o neovisnosti|Deklaraciju nezavisnosti]]. Pobunjeničke države pobijedile su Veliku Britaniju u [[Američki rat za neovisnost|Američkom ratu za neovisnost]], što je bio prvi uspješni rat neke kolonije za neovisnost. Federalna konvencija je [[17. rujna]] [[1787.]] godine usvojila danas važeći [[Ustav Sjedinjenih Američkih Država]], a ratificirajući ga naredne godine, države su postale dijelovi jedinstvene republike. [[Povelja o pravima]], sastavljena od deset ustavnih amandmana, ratificirana je [[1791.]] godine. U [[19. stoljeće|19. stoljeću]], SAD su prisvojile teritorije koje su pripadale [[Nova Francuska|Novoj Francuskoj]], [[Španjolsko kolonijalno carstvo|Španjolskoj]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Velikoj Britaniji]], [[Prvo Meksičko Carstvo|Meksiku]] i [[Rusko Carstvo|Ruskom Carstvu]], a izvršile aneksiju na [[Texas|Republiku Texas]] i [[Havaji|Havaje]]. Sporovi između agrarnog juga i industrijskog sjevera povodom prava država i ekspanzije [[ropstvo|ropstva]], doveli su do [[Američki građanski rat|Američkog građanskog rata]] 1861. – 1865. Pobjedom Sjevera spriječena je trajna podjela zemlje, a potom i ukinuto ropstvo. [[Španjolsko-američki rat]] i [[prvi svjetski rat]] potvrdili su položaj SAD kao vojne sile. [[1945.]] godine Sjedinjene Države su izašle iz [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] kao prva zemlja s [[nuklearno oružje|nuklearnim oružjem]], stalni član [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda|Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda]] i osnivač [[NATO]] pakta. Završetkom [[hladni rat|hladnog rata]] i raspadom [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|Sovjetskog Saveza]], SAD su ostale jedina supersila, koja dominira u ekonomiji, politici, diplomaciji, kulturi i vojnoj sili, a samo za obranu troši preko 50 % svjetskih ulaganja. == Povijest == {{glavni|Povijest Sjedinjenih Američkih Država}} [[Datoteka:USA Territorial Growth small.gif|mini|250px|Širenje teritorija SAD-a, 1810. – 1920.]] [[Kristofor Kolumbo]] je [[1492.]] doplovio do Amerike i tako započeo europsku kolonizaciju. Misleći da je pronašao novi put za Indiju, on je pronašao novi kontinent. Na području današnjeg SAD-a živjelo je tada oko 1,5 milijuna [[Indijanci|Indijanaca]]. Do prve polovice [[18. stoljeće|18. stoljeća]] osnovano je 13 kolonija na Istočnoj obali. Broj stanovnika do [[1776.]] iznosi već oko 2,5 milijuna. Sukobljavanje [[Francuska|francuskih]] i britanskih interesa dovelo je do niza ratova koji kulminiraju [[Sedmogodišnji rat|Sedmogodišnjim ratom]] ([[1756.]] – [[1763.]]), koji završava pobjedom [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velike Britanije]]. Neugrožene od Francuza i Indijanaca, kolonije postaju sve manje ovisne o matičnoj zemlji, a [[1775.]] počinje [[Američki rat za neovisnost]]. Dana [[4. srpnja]] 1776. [[Kongres SAD-a|Kongres]] je objavio [[Američka deklaracija o neovisnosti|Deklaraciju neovisnosti]]. Amerikanci pod zapovjedništvom [[George Washington|Georgea Washingtona]] [[1781.]] konačno pobjeđuju britansku vojsku. Trinaest kolonija proglasilo se Sjedinjenim Američkim Državama. Godine [[1787.]] usvojen je [[Ustav]], a Washington je izabran za [[Popis predsjednika SAD|prvog predsjednika]], a dužnost je obnašao do [[1797.]] [[Datoteka:Declaration of Independence (1819), by John Trumbull.jpg|250px|mini|Predstavljanje [[Američka deklaracija o neovisnosti|Deklaracije o neovisnosti]] Kontinentalnom Kongresu. Naslikao [[John Trumbull]] 1817. – 1819.]] Za predsjednika [[Thomas Jefferson|Thomasa Jeffersona]] ([[1801.]] – [[1809.]]) SAD je značajno povećao teritorij kupnjom [[Louisiana|Louisiane]] od Francuza [[1803.]] Pomorsko suparništvo s Velikom Britanijom kulminiralo je [[Anglo-američki rat|ratom]] ([[1812.]] – [[1814.]]). [[Florida]] je kupljena od [[Španjolska|Španjolaca]], a aneksija [[Teksas]]a [[1845.]] izazvala je [[Američko-meksički rat|rat s Meksikom]] (1845. – [[1848.]]), nakon čega SAD povećava teritorij [[Novi Meksiko|Novim Meksikom]] i [[Kalifornija|Kalifornijom]], proširivši se do [[Tihi ocean|Tihog oceana]]. Razlike između industrijskog [[Sjever SAD-a|Sjevera]] i poljoprivrednog [[Jug SAD-a|Juga]] sve više jačaju, a kulminiraju izborom [[Abraham Lincoln|Abrahama Lincolna]], protivnika [[Ropstvo|ropstva]], za predsjednika [[1860.]] Južne države se odcjepljuju i osnivaju [[Konfederacija Američkih Država|Konfederaciju]] te počinje [[Američki građanski rat]] ([[1861.]] – [[1865.]]). Lincoln donosi [[Proglas o emancipaciji|proglas o ukidanju ropstva u južnim državama]] [[1863.]], a rat završava pobjedom Sjevera odnosno Unije 1865., što konačno dovodi i do potpunog ukinuća ropstva u SAD-u. {{glavni|Prekomorska proširenja SAD-a}} Godine [[1867.]] SAD kupuje od [[Rusija|Rusije]] [[Aljaska|Aljasku]] za 7,2 milijuna [[Američki dolar|dolara]]. U tri desetljeća nakon građanskog rata SAD postaje prva industrijska sila svijeta. Nakon rata protiv Španjolske ([[1898.]]) anektirala je [[Havaji|Havaje]], [[Portoriko]], [[Filipini|Filipine]] i učvrstila se na [[Kuba|Kubi]]. Predsjednik [[Theodore Roosevelt]] intervenira u cijelom nizu država [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]]. Otvaranjem [[Panamski kanal|Panamskog kanala]] [[1914.]] SAD postaje istaknuta svjetska sila sa stanovništvom koje je, velikim useljavanjem, naraslo na 92 milijuna. U [[1. svjetski rat|1. svjetskom ratu]] SAD je isprva neutralan, ali [[1917.]] ulazi u rat te doprinosi pobjedi [[Antanta|Antante]]. Za predsjednikovanja [[Woodrow Wilson|Woodrowa Wilsona]] ([[1913.]] – [[1921.]]) SAD ima odlučnu ulogu na mirovnoj [[Versajska konferencija|konferenciji u Versaillesu]]. Godine [[1929.]] izbija [[Velika gospodarska kriza]] (1929. – [[1939.]]), koju ublažava predsjednik [[Franklin Delano Roosevelt]] ([[1933.]] – [[1945.]]) politikom [[New Deal]]a. Sa zemljama [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]] uspostavljeni su dobrosusjedski odnosi, evakuirani su [[Haiti]], [[Nikaragva]] i Kuba, priznata je neovisnost Filipina. SAD je u [[2. svjetski rat|2. svjetskom ratu]] isprva neutralan, ali nakon napada [[Imperijalizam|imperijalnog]] [[Japan]]a [[1941.]] ulazi u rat protiv [[Sile Osovine|sila Osovine]] u Europi i na [[Pacifik]]u. Baca [[Atomska bomba|atomsku bombu]] na Japan i prisiljava ga na kapitulaciju. Bitan je čimbenik stvaranja [[NATO]]-a [[1949.]] godine. Zaoštravaju se odnosi sa [[SSSR]]-om ([[hladni rat]]). SAD pomaže [[Južna Koreja|Južnu Koreju]] u [[Korejski rat|Korejskom ratu]] ([[1950.]] – [[1953.]]) [[Kubanska kriza]] izbija [[1962.]] U srpnju [[1969.]] američki astronauti [[Apollo 11|spuštaju se na Mjesec]]. U [[1960-ih|šezdesetima]] i [[1970-ih|sedamdesetima]] dolazi do američke [[Vijetnamski rat|vojne intervencije u Vijetnamu]] i u [[Dominikanska Republika|Dominikanskoj Republici]]. Od [[1994.]] SAD se angažira u rješavanju sukoba na prostoru [[SFRJ|bivše Jugoslavije]]; potkraj [[1995.]] posreduje u zaključenju [[Daytonski sporazum|Daytonskog sporazuma]]. Nakon raspada SSSR-a, SAD postaje jedina svjetska velesila. Godine [[1992.]] vojno intervenira protiv [[Irak]]a ([[Zaljevski rat]]) nakon iračke okupacije [[Kuvajt]]a. Godine [[1999.]] predvodi NATO-ve napade na [[SR Jugoslavija|SR Jugoslaviju]] radi rješenja [[Rat na Kosovu|Rata na Kosovu]]. [[George Walker Bush]] izabran je za predsjednika [[2001.]] i [[2004.]] Nakon terorističkog napada [[Al Qaida|Al Qaide]] [[Napadi 11. rujna 2001.|11. rujna 2001.]], SAD vojno [[Rat u Afganistanu (2001. – 2014.)|intervenira]] u [[Afganistan]]u. Godine [[2001.]] SAD i saveznici pokreću tzv. [[Rat protiv terorizma]] pod imenom [[operacija Trajna sloboda]]. Godine [[2003.]] kreće [[operacija Iračka sloboda]] -– invazija na [[Irak]]. Saveznici okupiraju [[Irak]], ali bivaju uvučeni u mukotrpan [[gerilski rat]] s [[Irački gerilci|iračkim gerilcima]]. U prosincu 2011. godine američka se vojska povlači iz Iraka. Krajem [[2000-ih]] SAD ostaje predvodnik NATO-a, održava vojnu prisutnost u više država ([[Japan]], [[Južna Koreja]], [[Bahrein]], [[Katar]], [[Njemačka]] i dr.) te ratuje u [[Afganistan]]u i [[Irak]]u. == Državno uređenje i politika == {{glavni|Politički sustav Sjedinjenih Američkih Država}} [[Datoteka:USCapitol.jpg|mini|250px|desno|Kapitol u Washingtonu]] Vlast i politika Sjedinjenih Država zasnovane su na [[Ustav Sjedinjenih Američkih Država|Ustavu Sjedinjenih Američkih Država]], napisanom [[1787.]] godine. Ustav iz 1787. je do danas dopunjen s nekoliko amandmana. Prvih deset su prihvaćeni nedugo poslije nastanka samog ustava. Grupno se nazivaju "[[Povelja o pravima]]" (''Bill of Rights''), a odnose se na osnovna prava državljana Sjedinjenih Američkih Država, kao što su pravo na [[Sloboda govora|slobodu govora]] i [[Sloboda vjeroispovjesti|vjeroispovjesti]]. SAD ima [[Vlast i politika#Predsjednička demokracija|predsjednički sustav]] te je [[federalna demokracija]], koja se sastoji od izvršne, zakonodavne i sudske vlasti. [[Izvršna vlast]] se sastoji od [[predsjednik]]a i njegova [[Vlada (kabinet)|kabineta]], uz dodatak raznih državnih službi. Na čelu države i izvršne vlasti je predsjednik SAD-a (sadašnji [[Popis predsjednika SAD|47. predsjednik]] je [[Donald Trump]], koji obnaša dužnost od [[2025.]] godine). Predsjednik SAD-a je [[predsjednik države]] i [[predsjednik vlade]] u jednoj osobi. Predsjednik SAD-a je također [[vrhovni zapovjednik]] [[Oružane snage SAD-a|oružanih snaga Sjedinjenih Američkih Država]]. [[Zakonodavna vlast]] je [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država]], koji se sastoji od [[Dom zastupnika Sjedinjenih Američkih Država|Zastupničkog doma]] (''House of Representatives'') i [[Senat SAD|Senata]] (''Senate''). [[Zastupnik|Zastupnici]] i [[Senat SAD|senatori]] su podijeljeni po saveznim državama. U Domu Zastupnika svaka savezna država ima broj predstavnika razmjeran njenom broju stanovnika, dok u Senatu svaku državu zastupaju dva senatora. Broj zastupnika u Domu Zastupnika je 435. Senat trenutno čini 100 senatora. [[Sudska vlast]] se sastoji od svih [[sud]]ova u Sjedinjenim Državama. [[Vrhovni sud SAD|Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država]] ima devet sudaca, koji imaju doživotni mandat. Nakon smrti ili povlačenja suca, predsjednik SAD-a nominira novog suca, kojega se šalje Senatu koji bi ga trebao potvrditi. Svaka savezna država u Sjedinjenim Državama ima svoju vladu, čije su granice moći ispod razine moći federalne vlade. Koje točno ovlasti svaka država može imati je tema mnogih rasprava u američkoj politici. Glavne političke stranke Sjedinjenih Država su [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska Stranka]] i [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska Stranka]]. Sjedinjene Američke Države se ponose s najstarijim pisanim [[Ustav]]om na svijetu i, po danas važećem Ustavu, one se sastoje od 50 država s ograničenom autonomijom u kojima savezni zakoni imaju veću težinu od zakona pojedinih država te jednog saveznog područja. U nadležnost federacije spadaju sljedeća područja (spomenuta su najvažnija): * obrana federacije (vojska), * vanjski poslovi, * porezi (na saveznoj razini), * monetarni sustav, * poštanska služba. Najviša tijela vlasti su Predsjednik, Kongres te Vrhovni savezni sud. == Zemljopis == {{glavni|Zemljopis SAD-a}} [[Datoteka:MtHood TrilliumLake.jpg|desno|250px|mini|[[Mount Hood]], neaktivan vulkan na sjeverozapadu Pacifika]] ===Reljefne različitosti=== Reljef SAD-a vrlo je raznolik i u njemu se izdvajaju četiri velike reljefne cjeline: [[Apalači]], obalne ravnice, središnje nizine i [[Kordiljeri]]. [[Aljaska]] i [[Havaji]] izdvojeni su iz te podjele i obuhvaćaju se posebnim regionalnim pregledom. # Paralelno s istočnom obalom [[Atlantski ocean|Atlantskog oceana]] pruža se [[paleozoik|paleozojski]] planinski lanac '''Apalača''' (Appalachians), bogat [[Mineralne sirovine|rudama]], a posebice [[ugljen]]om. Tijekom duge geološke prošlosti Apalači su prilično zaravnjeni pa im najviši vrh dopire do samo 2045 metara. [[Datoteka:Haliaeetus leucocephalus2.jpg|desno|250px|mini|[[Bjeloglavi orao]] je prikazan na grbu [[Sjedinjene Američke Države|SAD-a]]. Zaštita ove ugrožene vrste spasit će je od istrebljenja.]] # Uz obale Atlantskog oceana prostiru se '''obalne ravnice'''. ''Obalna ravnica'' uz [[Meksički zaljev]] kao klin se zabija 900 km uz [[Mississippi (rijeka)|Mississippi]] do ušća rijeke [[Ohio]]. ''Obalna ravnica uz [[Atlantski ocean]]'' blago se spušta od obronaka Apalača prema Atlantskom oceanu. Između tih dviju obalnih ravnica nalazi se reljefna posebnost, 640 km dug [[Vapnenac|vapnenački]] poluotok nastao u tercijaru – ''[[Florida (poluotok)|Florida]]''. Na niskom poluotoku prostrane su močvare. # Na cijelom prostoru između Apalača i [[Stjenjak]]a rasprostire se širok prostor '''središnjih ravnica''' oko [[Porječje|porječja]] Mississippija, koji je u južnom dijelu širok oko 2000 km, a u sjevernom 3000 km. Cijeli taj prostor nije homogen pa se izdvaja: #* ''istočni prijelazni pojas'', koji se nalazi neposredno uz Apalače i uz blagi pad prema zapadu prostire se do rijeke Mississippi; #* ravničarski ''prostor uz Velika jezera'' ima oblik trokuta čije su stranice [[Ohio (rijeka)|rijeke Ohio]] i [[Missouri]] te [[Velika jezera]]; #* relativno nizak ''ravnjak [[Ozark- Ouachita]]'' umetak je [[prekambrij]]skih i paleozojskih stijena, koji strši iz mlađim sedimentima zatrpanih ravnica, a geološki je nastavak Apalača. Bogat je rudama ali nema ugljena; #* ''Visoki ravnjaci'' obuhvaćaju golem prostor od [[Meksiko|Meksika]] do Aljaske i vrlo se lagano uzdižu od istoka do Stjenjaka; većim dijelom se nalaze zapadno od [[Izohijeta|izohijete]] od 500 mm, koja je u doba osvajanja američkog zapada nazvana i "death line" (crta smrti). Naime, zapadnije od te crte koja se poklapa s približno 100° zapadne [[Zemljopisna dužina|geografske duljine]] ima sve manje padalina pa stoga prirodno uspijeva samo trava. Ravnjaci su vrlo plodni, ali samo ako im se dovede voda. # Vrlo širok i geološki mlad planinski lanac '''[[Kordiljeri|Kordiljera]]''' dijeli se na '''Stjenjak''', '''ravnjake i zavale''' i '''pacifički priobalni prostor Kordiljera'''. #* ''Stjenjak'' (Rocky Mountains) je najveći i najviši planinski lanac Sjeverne Amerike, a pruža se preko sjevera Aljaske, od planine [[Brooks (planina)|Brooks]]{{newdsm}}, kroz [[Kanada|Kanadu]], SAD, Meksiko i preko [[Srednja Amerika|Srednje Amerike]] nastavlja se u [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]] kao [[Ande]]. Nastao je [[alpska orogeneza|alpskom orogenezom]] te ima [[vulkan]]ske aktivnosti. Brojni su vrući izljevi [[lava|lave]], a najpoznatije takvo područje jest [[nacionalni park Yellowstone]]{{newdsm}}. Najveće visine mu prelaze 4000 m, ali sam lanac nije bio prepreka pri osvajanju zapada, jer se prijevoji nalaze na oko 1600 m, a gotovo do njih uzdižu se laganim usponom visoki ravnjaci. #* Najveće poteškoće prilikom osvajanja zapada pričinjavao je širok pustinjski i polupustinjski pojas ''ravnjaka i zavale'' između Stjenjaka na istoku i [[Sierra Nevada (SAD)|Sierra Nevade]] i [[Primorsko gorje|Primorskog gorja]] na zapadu. Ističe se nekoliko zavala od kojih su važnije; [[Velika zavala]] (Great Basin), [[Colorado (ravnjak)]]{{newdsm}}, [[Gila ravnjak]] (Hila) i [[Kolumbijski ravnjak]]. #* U ''pacifičkom priobalnom prostoru Kordiljera'' razlikuju se tri osnovna dijela: #** ''[[Primorsko gorje]]'' (Coast Range), koje dosiže visinu do 1600 m te je reljefna zapreka vlažnim vjetrovima s Tihog oceana. Zbog toga ima velike količine padalina, koje omogućuju rast [[šuma]], od kojih se posebno ističu šume divovskih [[sekvoja]] ([[mamutovac]]). Na nekoliko mjesta presječene su rijekama i tu su se razvile luke ([[San Francisco]], [[Portland]] i [[Seattle]]); #** [[Granit]]ni masiv ''[[Sierra Nevada (SAD)|Sierra Nevade]]'' i vulkanski niz ''[[Kaskadno gorje|Kaskadnoga gorja]]'' paralelni su s Primorskim gorjem i visine im prelaze 4000 m; #** ''središnje doline'' ([[Dolina San Joaquin|San Joaquin]], [[Sacramento, Kalifornija|Sacramento]], [[Kalifornijska dolina]]) koje se nalaze između Sierra Nevade i [[Kaskadne planine|Kaskadnih planina]] na istoku i Primorskih planina na zapadu, navodnjavanjem su pretvorene u vrlo plodne poljoprivredne površine. Na formiranje današnjeg reljefa SAD-a i Kanade utjecala je [[pleistocen]]ska [[glacijacija]]. Tijekom dva milijuna godina ledeni pokrov je pokrivao [[kanadski štit]] i višestruko se spuštao prema jugu, pri čemu je trošio stijensku podlogu ([[egzarazija]]). Na planinama na zapadu bili su brojni [[Ledenjak|ledenjaci]]. Naglašeno trošenje bilo je na dodiru starijih stijena [[kanadski štit|kanadskog štita]] i mekših mlađih stijena južnije od njega, pri čemu je led jače izdubio mekšu podlogu. Nakon završetka [[ledeno doba|ledenog doba]] udubine u podlozi napunile su se vodom te je nastao širok pojas jezera ([[Velika jezera]], [[Winnipeg]], [[Manitoba]], [[Reindeer]], [[Athabasca]], Great Slave- [[Veliko ropsko jezero]], Great Bear- [[Veliko medvjeđe jezero]]). Ledenjaci su odredili i tokove rijeka Ohio o Missouri koje nam dokazuju dokle je na jug dopirao ledeni pokrov. == Oružane snage == {{glavni|Oružane snage SAD-a}} [[Datoteka:US_Air_Force_050502-F-3961R-009_A_Pacific_spirit.jpg|mini|lijevo|200px|Američka vojska mnogo investira u visoku tehnologiju (na slici: bombarder [[B-2 Spirit]])]] SAD ima pet rodova oružanih snaga: * [[Kopnena vojska SAD-a|Kopnena vojska]] * [[Ratna mornarica SAD-a|Ratna mornarica]] * [[Ratno zrakoplovstvo SAD-a|Ratno zrakoplovstvo]] * [[Korpus mornaričkog pješaštva SAD-a|Korpus mornaričkog pješaštva (marinci)]] * [[Obalna straža SAD-a|Obalna straža]] Poredani su po veličini. Obalna straža jedina smije štititi zakon SAD-a. Marinci su ti koji prvi rade desante na neprijateljske obale i, za razliku od ostalih rodova, ne trebaju dopuštenje Kongresa za napad. To znači da su pod potpunom vlasti Predsjednika. == Regionalizacija == SAD su izuzetno prostrane, reljefno i klimatski raznolike, što uzrokuje velike regionalne posebnosti i brojne regionalizacije prema raznim kriterijima. * '''Sjeveroistok''' Države [[Connecticut]], [[Maine]], [[Massachusetts]], [[New Hampshire]], [[New Jersey]], [[New York (savezna država)|New York]], [[Rhode Island]] i [[Vermont]]. Ova regija obuhvaća samo 1,8 % površine SAD-a, ali sadrži 5,2 % stanovništva. Prvi doseljenici bili su [[Engleska|engleski]] [[puritanci]] već [[1620.]] godine. Nizak, brdovit i šumovit kraj sa starim stijenama podsjeća na [[Engleska|Englesku]] pa je stoga regija nazvana [[Nova Engleska]]. U ovom prostoru bogatom ugljenom započela je [[industrijalizacija]] i [[urbanizacija]] SAD-a. [[Boston]] je najstariji, a [[New York City, New York|New York]] najveći grad u SAD-u. New York je osnovan kao New Amsterdam, a [[1664.]] godine kupuju ga [[Englezi]] i mijenjaju mu ime. Zbog najpovoljnijeg prometnog položaja bio je najvažnija [[Imigracija|imigracijska]] luka, kroz koju je u SAD uselilo više od 60 milijuna ljudi. I danas je važna američka luka s više od 100 km operativne obale. U gradu se nalazi [[čista industrija]] (moda, burze, brušenje dijamanata, tiskarska i sl.), a u susjednom [[New Jersey]]ju nalazi se [[prljava industrija]]. Značajniji gradovi su [[Rochester, New York]] i [[Buffalo, New York]]. * '''Atlantska obalna ravnica''' Države [[Pennsylvania]], [[Maryland]], [[Delaware]], [[Virginia]], [[Sjeverna Karolina]], [[Južna Karolina]], [[Georgia]] i [[Florida]]. * '''Srednji zapad – Midwest''' Države [[Zapadna Virginia]], [[Kentucky]], [[Ohio]], [[Indiana]], [[Illinois]], [[Minnesota]], [[Iowa]], [[Missouri]], [[Wisconsin]] i [[Michigan]]. * '''Jug''' [[Datoteka:Map of USA with state names hr.svg|400px|minijatura|desno|Karta američkih saveznih država i njihova imena<ref>Aljaska and Havaji su prikazani u drukčijim omjerima; [[Aleutski otoci]] i nenaseljeni sjeverozapadni Havajski otoci su izostavljeni s ove karte</ref>]] Države [[Tennessee]], [[Alabama]], [[Mississippi]], [[Arkansas]], [[Louisiana]], [[Kansas]], [[Oklahoma]] i [[Teksas]]. * '''Visoki ravnjaci''' Države [[Južna Dakota]], [[Sjeverna Dakota]], [[Nebraska]] i [[Colorado]]. * '''Unutrašnji platoi i zavale''' Države [[Montana]], [[Idaho]], [[Wyoming]], [[Nevada]], [[Utah]], [[Novi Meksiko]] i [[Arizona]]. * '''[[Kalifornija]]''' * '''Sjeverozapad''' Države [[Oregon]] i [[Washington (savezna država)|Washington]]. * '''Nove zemlje''' Države [[Aljaska]] i [[Havaji]]. == Klima == ===Klimatske različitosti=== Velik prostor SAD-a ima i velike [[klima]]tske različitosti, na koje utječu reljefne posebnosti i položaj unutar globalne cirkulacije zračnih masa. [[Apalači]] i [[Kordiljeri]] čine svojevrsni lijevak koji zimi usmjerava hladne zračne mase sa sjevera prema jugu, pa mraz oštećuje mnoge kulture (npr. [[pamuk]], [[južno voće]]). Obrnuto, ljeti se kroz taj lijevak s juga prema sjeveru probijaju tople i vlažne zračne mase, što povoljno djeluje na sve kulture, npr. na [[Pšenica|pšenicu]] i [[kukuruz]], pa se taj pojas naziva ''cornbelt'' (eng. ''"corn"'' = "kukuruz", ''"belt"'' = "pojas"). Na dodiru različitih zračnih masa često nastaje vrtložni sustav – [[tornado]]. Sa sjevernijeg [[Tihi ocean|Tihog oceana]] pušu stalni vlažni vjetrovi, koji sjevernoj pacifičkoj obali i unutrašnjosti donose velike količine vlažnog zraka. Najviše je padalina na Obalnim planinama, [[Sierra Nevada (SAD)|Sierra Nevadi]] i [[Kaskadsko gorje|Kaskadskom gorju]], a dalje prema istoku puše relativno suh i topao [[Chinook (vjetar)|chinook]], [[vjetar fenskog tipa]]. I s juga, iz [[Meksički zaljev|Meksičkog zaljeva]] dolaze vlažne zračne mase, koje prodiru daleko na sjever. ===Tipovi klime=== U SAD-u postoji nekoliko tipova klime: * '''Umjereno tople kišne klime''' su karakteristične za srednji i istočni dio SAD-a. * '''[[Sredozemna klima|Sredozemnu klimu]]''' s malo padalina u toplom dijelu godine imaju obale Pacifika; prirodna vegetacija ovih dijelova je borova šuma. * Suhe '''[[Pustinjska klima|pustinjske]] i [[Polupustinjska klima|polupustinjske klime]]''' su uz obale Pacifika i na prostorima visokih ravnjaka i zavala, a biljni pokrov je oskudan – većinom trava i kaktus. * Najviši planinski dijelovi imaju '''snježno-šumsku klimu'''. Jak modifikatorski utjecaj imaju hladna [[Labradorska struja|Labradorska]] i [[Kalifornijska struja|Kalifornijska]] morska struja. == Gospodarstvo == ===Čimbenici razvoja SAD-a=== SAD spada u sam svjetski vrh po [[Gospodarstvo|gospodarskoj]] snazi i životnom standardu većine građana. Brojni su čimbenici koji su omogućili takvo stanje: golem '''prostor''', povoljna '''klima''', povoljni '''uvjeti za [[Poljoprivreda|poljoprivredu]]''', golemo '''[[Mineralne sirovine|rudno]] bogatstvo''', brojno, različito i dobro školovano '''stanovništvo''', dugotrajna '''neovisnost''', dugotrajno '''razboblje bez ratova''' na domaćem tlu, preskakanje [[Feudalizam|feudalizma]], vrlo jak [[Sindikat|sindikalni]] pokret, veliki '''kapital''' i '''politička stabilnost''' [[Demokracija|demokratskog]] sustava i [[tržišno gospodarstvo|tržišnog gospodarstva]], pri čemu se demokratska smjena političkih stranaka na vlasti ne odražava bitnije na tijek razvoja gospodarstva i standard stanovnika. ===Obilježja gospodarstva SAD-a=== Temelj američkog gospodarstva jest '''[[slobodno tržište]]''' i poduzetništvo gdje se poslovne odluke donose u skladu s tržišnim očekivanjima i potrebama. Državni utjecaj se osjeća u npr. [[Makroekonomska politika|makroekonomskoj politici]] [[kamate|kamata]] i slično. Povoljan okvir za razvoj gospodarstva jesu i pozitivni zakoni, koji su već dugo snazi u SAD-u kao npr. [[antimonopolistički zakon]]i, koji ni jednom poduzeću ne dopuštaju [[monopol]] proizvodnje i određivanja cijena, jer tada najčešće potrošač mora plaćati previsoku cijenu proizvoda. Zakonima su zaštićeni potrošači od nekvalitetne i štetne robe, radnici od loših radnih uvjeta, kao i okoliš od pretjeranog onečišćenja. Iz državnog se proračuna izdvajaju sredstva za istraživanje i razvoj raznih [[industrija]] i proizvoda, što pomaže brojnim regijama i gradovima u postizanju većeg stupnja razvoja. '''Poljoprivredom''' se bavi relativno mali broj stanovništva – 2,7 %, ali poljoprivredna je proizvodnja u SAD-u među najproduktivnijima u svijetu. Obilježavaju je veliki posjedi, najsuvremenija mehanizacija i kemijsko-tehnička zaštita, a poticaj joj daju veliko unutrašnje tržište i političko-gospodarske veze SAD-a sa svijetom, gdje se plasiraju viškovi. U SAD-u se proizvodi gotovo sve, a proizvodnja je prema klimatskom uvjetima podijeljena na pojaseve. Na krajnjem suptropskom jugoistoku, [[Florida|Floridi]], proizvode se [[agrumi]], a na jugu [[pamuk]], [[duhan]] i [[soja]]. Na nepreglednim njivama [[Središnje ravnice|središnjih ravnica]] od [[Apalači|Apalača]] do [[Stjenjak]]a (umjereno tople kišne klime) zasijani su [[kukuruz]] i [[pšenica]] (corn belt – žitni pojas), koji služe i za prehranu vrlo brojne [[Stoka|stoke]] ([[hog belt]] – pojas [[svinja]]), koju nalazimo sve do [[Velika jezera|Velikih jezera]], gdje su u [[Chicago|Chicagu]] najveće klaonice stoke. Na sjeveroistoku je značajno [[mljekarstvo]] i [[voćarstvo]]. Suhi i planinski prostori na zapadu nepogodni su za poljoprivredu, a u zaštićenim dolinama na krajnjem zapadu uspijeva [[voće]] i [[povrće]]. Prirodno suha [[Kalifornijska dolina]] stalno se navodnjava pa je nazivaju "najskupljim vrtom Amerike". [[Datoteka:Space Shuttle Columbia launching.jpg|mini|desno|250px|[[Space Shuttle]] [[Space Shuttle Columbia|''Columbia'']] polazi na misiju u svemir s ljudskom posadom]] U '''sekundarnim djelatnostima''' radi 23,9 % Amerikanaca. SAD proizvodi i troši najviše [[Energija|energije]] na svijetu. Velika nalazišta [[Nafta|nafte]] su u [[Teksas]]u, [[Kalifornija|Kaliforniji]] i na [[Aljaska|Aljaski]], a [[ugljen]]a u Apalačima. Velika nalazišta [[Prirodni plin|prirodnog plina]] su uz [[Meksički zaljev]], a većina rijeka iskorištena je za dobivanje [[Električna energija|električne energije]]. Na rijeci [[Tennessee (rijeka)|Tennessee]] izgrađeno je čak 30 brana. SAD je i najveća [[Nuklearne sile|nuklearna sila]], a koriste se zalihe [[uranij]]a u državi [[Colorado]]. Na tako velikom i geološki različitom prostoru postoje sve potrebne [[rude]] koje se prerađuju u snažnoj industriji. U SAD-u nije započela industrijska revolucija, ali je izum [[Pokretna traka|pokretne trake]] (1913., [[Ford]]) bila svojevrsna revolucija kasnije industrijske proizvodnje u svijetu. '''Industrija''' se snažno razvila zahvaljujući bogatstvu energije, sirovina (šume, rude, poljoprivredni proizvodi) i brojnom te dobro školovanom stanovništvu. U suvremenim industrijskim pogonima proizvodi se gotovo sve, a svjetski poznati američki proizvodi su automobili ([[Ford]], [[General Motors]]), računala ([[IBM]], [[Compaq]]), zrakoplovi ([[Boeing]]), telefoni ([[Motorola]]) i dr. Ističu se tri industrijske regije: sjeveroistok (najveća), Meksički zaljev i pacifička industrijska regija ([[Los Angeles]], [[San Francisco]], [[Portland]], [[Seattle]]). Današnja industija ima sve manje zaposlenih i sve više strojeva, [[robot]]a i automatizacije. Iako američka industrija proizvodi goleme količine roba, SAD su veći uvoznik nego izvoznik industrijskih proizvoda pa se stvara [[trgovinski deficit]]. Većina stanovnika SAD-a, njih 73,5 %, radi u '''tercijarnim djelatnostima''', od kojih su svjetski najznačajnija znanstvena istraživanja ([[svemir]], [[vojna tehnologija]], [[informatika]], [[telekomunikacije]], [[robotika]], [[zrakoplov]]i, [[biotehnika]], [[medicina]]). Najznačajnija svjetska koncentracija istraživačkih laboratorija i znanstvenika je u tvz. [[Silicijska dolina|Silicijskoj dolini]] (Silicon valley). Veliko značenje u svijetu imaju i američke novčarske kuće (banke, [[Burza|burze]], osiguravateljska društva), a značajne su i trgovine. U svijetu je bez konkurencije američka [[filmska industrija]] [[Hollywood]], koja donosi goleme dobiti. == Stanovništvo == ===Populacija=== Prvi su stanovnici [[Sjeverna Amerika|Sjevernu Ameriku]] naselili prije 20 000 godina, u doba odledbe, kada je zbog niže razine oceana [[Beringov prolaz]] bio kopneni most između [[Azija|Azije]] i Amerike. Od tih prastanovnika potječu današnji američki [[Indijanci]], a poznata su plemena [[Sioux]]a, [[Apaši|Apaša]], [[Irokezi|Irokeza]], [[Čejeni|Čejena]] i drugi. U doba dolaska [[Europljani|Europljana]] starosjedioci Indijanci bili su široko rasprostranjeni po kontinentu, jer im je za njihov način života trebalo puno prostora. [[Kolonijalizacija]] Amerike se odvijala u nekoliko valova. Prvi su došli [[Španjolci]] na [[Florida|Floridu]], obale [[Meksički zaljev|Meksičkog zaljeva]] i [[Kalifornija|Kaliforniju]]. Poslije dolaze [[Englezi]], [[Škoti]], [[Irci]], [[Nizozemci]] i [[Francuzi]]. Slijede [[Skandinavci]], [[Nijemci]] te [[Talijani]], [[Poljaci]], [[Južni Slaveni]] i [[Azijati]]. Prema popisu iz [[2000.]] SAD imaju 281 421 906 stanovnika, a u siječnju 2009. (procjena) oko 305 670 000 stanovnika.<ref>[http://www.census.gov/population/www/popclockus.html U.S. POpClock Projection] {{eng icon}}</ref> Broj stanovnika se više nego utrostručio tijekom [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. '''Dobna struktura''' (procjena iz 2020.)<ref name="cia">[https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/united-states/#people-and-society Ulaz na World Factbook] {{eng icon}}</ref>: * 0-14 godina: 18,46 % (muškarci 31 374 555; žene 30 034 371) * 15-24 godine: 12,91 % (muškarci 21 931 368; žene 21 006.463) * 25-54 godine: 38,92 % (muškarci 64 893.670; žene 64 564 565) * 55-64 godine: 12,86 % (muškarci 20 690 736; žene 22 091 808) * 65 godina i više: 16,85 % (muškarci 25 014 147; žene 31 037 419) [[Datoteka:US_population_map.png|lijevo|300px|mini|desno|Gustoća naseljenosti SAD-a 2000.]] '''[[Rast stanovništva]]''': 0,7 % (2021.)<ref name="cia"/> '''[[Stopa rođenih]]''': 12,33 rođenih/1000 stanovnika (procjena iz 2021.) '''[[Stopa umrlih]]''': 8,35 umrlih/1000 stanovnika (procjena iz 2021.) '''[[Imigracija]]''': 3,03 migranata/1000 stanovnika (procjena iz 2021.) '''[[Očekivani životni vijek]]''': * stanovništvo: 80,43 godina * muškarci: 78,18 godina * žene: 82,65 godina '''[[Pismenost]]''': * ukupno stanovništvo: 97 % * muškarci: 97 % * žene: 97 % '''[[Nezaposlenost]]''': 4,9 % === Rasa i podrijetlo === Većina Amerikanaca potječe od bijelih Europljana, njih oko 69 %. U novije vrijeme broj [[bijelci|bijelaca]] se smanuje, zbog sve manjeg useljavanja iz [[Europa|Europe]]. Većina bijelih Amerikanaca podrijetlom su [[Nijemci]] (15,2 %), [[Irci]] (10,8 %), [[Englezi]] (8,7 %), [[Talijani]] (5,6 %) te [[Skandinavija|Skandinavci]] (3,7 %). Također, mnogo ih je slavenskog podrijetla, većinom [[Poljaci|poljskog]], [[Rusi|ruskog]] te [[Hrvati|hrvatskog]]. [[Latinoamerikanci]] čine 13 % populacije SAD-a. Većinom su to imigranti iz [[Meksiko|Meksika]] te Središnje i [[Južna Amerika|Južne Amerike]]. [[Meksikanci]] čine 7,3 % stanovništva te se očekuje kako će u budućnosti njihov broj značajno rasti. Oko 12,9 % stanovništva čine [[Afroamerikanci]] ili ljudi [[Crnci|crne rase]]. Ekonomskim migracijama rašireni su po cijelom SAD-u, ali najviše ih je na jugu zemlje. Amerikanaca [[Azija|azijskog]] podrijetla, uključujući domorodačko [[Havaji|Havajsko]] stanovništvo, ima manje od 4 %. Većina ih je koncentrirana na Havajima te na zapadnoj obali. To su većinom imigranti s [[Filipini|Filipina]], iz [[Kina|Kine]], [[Indija|Indije]], [[Vijetnam]]a, [[Južna Koreja|Južne Koreje]] i [[Japan]]a. Indijanci starosjedioci čine 1 % stanovništva, a oko 35 % ih živi u rezervatima. ==== Etničke grupe ==== {{Glavni|Etničke grupe SAD-a}} === Religija === [[Datoteka:Pisgah.jpg|mini|desno|250px|Baptistička crkva u Four Oaksu, [[Sjeverna Karolina]]]] Oko 80 % Amerikanaca se smatra [[Kršćanstvo|kršćanima]] različitih denominacija, što je pad u odnosu na [[1990.]], kada je oko 90 % Amerikanaca pripadalo Kršćanstvu. Oko 26 % je [[Katolička Crkva|katolika]], posebno na sjeveroistoku i srednjem zapadu. Različitim [[Protestanti|protestantskim]] denominacijama pripada oko 54 % Amerikanaca. U južnim državama većina su [[baptisti]] (17,2 %) i [[metodisti]] (7,2 %). Oko 1,4 % Amerikanaca pripada [[Židovstvo|židovstvu]]. Ostalih 18 % čine ljudi bez religije, kao i [[muslimani]], [[hinduisti]] i [[budisti]]. Amerika spada u visoko religiozne zemlje. Prema Gallup-procjeni iz [[2009.]] godine, oko 44 % Amerikanaca prisustvuje misi jednom tjedno. Ipak postoji razlika među saveznim državama.<ref>{{cite web |url=http://www.gallup.com/poll/181601/frequent-church-attendance-highest-utah-lowest-vermont.aspx |title=Frequent Church Attendance Highest in Utah, Lowest in Vermont |publisher=Gallup.com |date=17. veljače 2015.}}</ref> Tako je religioznost izraženija na jugu i srednjem zapadu nego na sjeveroistoku i zapadnoj obali. === Prastanovnici === 373 949 državljana SAD-a govori nekim od indijanskih jezika kao materinskim, najviše [[Navajo jezik|navajo jezikom]] (170 822).<ref>{{cite web |title=Census Data Of USA |url=http://www.census.gov/hhes/socdemo/language/data/acs/Table3A.xls |publisher=US Census Bureau |accessdate=28. travnja 2016.}}</ref> {{Navigacija | navbar = bez | naslov = Indijanci [[SAD]] (Popis glavnih plemena i plemenskih saveza SAD-a) | naslov-style = background: #eeeeee | popis1 = [[Abenaki]] • [[Achomawi]] • [[Acolapissa]] • [[Acuera]] • [[Adai]] • [[Ahantchuyuk]] • [[Ahtena]] • [[Ais]] • [[Akokisa]] • [[Alabama Indijanci|Alabama]] • [[Alliklik]] • [[Alsea]] • [[Amacano]] • [[Apači]] • [[Apalachee]] • [[Apalachicola]] • [[Applegate]] (Dakubetede) • [[Aranama]] • [[Arapaho]] • [[Arikara]] • [[Assiniboin]] • [[Atakapa]] • [[Atfalati]] • [[Atsugewi]] • [[Attiwandaronk]] • [[Avoyel]] • [[Bannock]] • [[Bayogoula]] • [[Bear River, Algonquian]] • [[Bear River, Athapaskan]] • [[Bidai]] • [[Biloxi Indijanci|Biloxi]] • [[Blackfoot]] • [[Caddo]] • [[Cahuilla]] • [[Calapooya]] • [[Calusa]] • [[Caparaz]] • [[Cape Fear Indijanci]] • [[Capinans]] • [[Catawba]] • [[Cathlamet]] • [[Cathlapotle]] • [[Cayuga]] • [[Cayuse]] • [[Chakchiuma]] • [[Chasta Costa]] • [[Chatot Indijanci|Chatot]] • [[Chawasha]] • [[Chehalis]] • [[Chelamela]] • [[Chelan Indijanci|Chelan]] • [[Chemehuevi]] • [[Chepenafa]] • [[Cheraw]] • [[Cherokee]] • [[Chetco]] • [[Cheyenne]] • [[Chiaha]] • [[Chickasaw]] • [[Chilluckittequaw]] • [[Chilucan]] • [[Chilula]] • [[Chimakum]] • [[Chimariko]] • [[Chine]] • [[Chinook Indijanci|Chinook]] • [[Chippewa]] • [[Chitimacha]] • [[Choctaw]] • [[Choula]] • [[Chowanoc]] • [[Chumash]] • [[Clackamas]] • [[Clallam]] • [[Clatskanie]] • [[Clatsop]] • [[Clowwewalla]] • [[Coahuiltec]] • [[Coast Yuki]] • [[Cocopa]] • [[Coeur d’Alêne]] • [[Colville]] • [[Comanche]] • [[Congaree]] • [[Conoy]] • [[Copalis]] • [[Coquille]] (Mishikhwutmetunne) • [[Coree]] • [[Costanoan]] • [[Cowlitz]] • [[Crow Indijanci|Crow]] • [[Cupeño]] • [[Cusabo]] • [[Deadose]] • [[Delaware Indijanci|Delaware]] • [[Diegueño]] • [[Dihai-kutchin]] • [[Duwamish]] • [[Eno Indijanci|Eno]] • [[Erie Indijanci|Erie]] • [[Esselen]] • [[Euchre Creek]] (Yukichetunne) • [[Eyeish]] • [[Fernandeño]] • [[Flathead]] • [[Fox Indijanci]] • [[Fresh Water Indijanci]] • [[Gabrieleño]] • [[Galice|Galice Creek Indijanci]] (Taltushtuntude) • [[Gosiute]] • [[Grigra]] • [[Gros Ventre]] • [[Guacata]] • [[Guale]] • [[Halchidhoma]] • [[Halyikwamai]] • [[Han Indijanci|Han]] • [[Hanis]] • [[Hasinai]] • [[Hatteras]] • [[Havasupai]] • [[Hidatsa]] • [[Hitchiti]] • [[Hoh]] • [[Honniasont]] • [[Hopi]] • [[Houma]] • [[Hualapai]] • [[Huchnom]] • [[Humptulips]] • [[Hupa]] • [[Ibitoupa]] • [[Icafui]] • [[Illinois Indijanci|Illinois]] • [[Ingalik]] • [[Iowa Indijanci|Iowa]] • [[Iroquois]] • [[Jeaga]] • [[Jemez]] • [[Jicarilla]] • [[Joshua]] • [[Juaneño]] • [[Jumano]] • [[Kadohadacho]] • [[Kaigani]] • [[Kamia]] • [[Kansa]] • [[Karankawa]] • [[Karok]] • [[Kaskinampo]] • [[Kato]] • [[Kawaiisu]] • [[Keres]] • [[Keyauwee]] • [[Kichai]] • [[Kickapoo]] • [[Kiowa]] • [[Kiowa Apache]] • [[Kitanemuk]] • [[Kittitas]] • [[Klamath]] • [[Klickitat]] • [[Koasati]] • [[Kohuana]] • [[Konomihu]] • [[Koroa]] • [[Koso]] • [[Kowasayee]] • [[Koyukon]] • [[Kutcha-kutchin]] • [[Kutenai (Indijanci)|Kutenai]] • [[Kwaiailk]] • [[Kwalhioqua]] • [[Lassik]] • [[Latgawa]] • [[Lipan]] • [[Lohim]] • [[Lower Skagit]] • [[Lower Umpqua]] • [[Luckiamute]] • [[Luiseño]] • [[Lummi]] • [[Macapiras]] • [[Machapunga]] • [[Mahican]] • [[Maidu]] • [[Makah]] • [[Manahoac]] • [[Mandan]] • [[Manso Indijanci|Manso]] • [[Maricopa]] • [[Massachuset]] • [[Mattole]] • [[Meherrin]] • [[Menominee]] • [[Methow]] • [[Metoac]] • [[Miami Indijanci|Miami]] • [[Mikasuki]] • [[Mikonotunne]] • [[Miluk]] • [[Mishalpan]] (Upper Nisqually) • [[Missouri Indijanci|Missouri]] • [[Miwok]] • [[Mobile Indijanci|Mobile]] • [[Mocoço]] • [[Moctobi]] • [[Modoc]] • [[Mohave]] • [[Mohawk]] • [[Mohegan]] • [[Molala]] • [[Monacan]] • [[Moneton]] • [[Moratok]] • [[Mosopelea]] • [[Muckleshoot]] • [[Mugulasha]] • [[Muklasa]] • [[Multnomah]] • [[Muskogee]] • [[Nabesna]] • [[Nahyssan]] • [[Naniaba]] • [[Nanticoke]] • [[Napochi]] • [[Narragansett (Indijanci)|Narragansett]] • [[Natchez]] • [[Natchitoches]] • [[Natsit-kutchin]] • [[Nauset]] • [[Navaho]] • [[Nehalem]] • [[Nestucca]] • [[Neusiok]] • [[Nez Percé]] • [[Niantic]] • [[Nicoleño]] • [[Nipmuc]] • [[Nisqually]] • [[Nomlaki]] • [[Nongatl]] • [[Nooksack]] • [[Noquet]] • [[Northern Paiute]] • [[Northern Shoshoni]] • [[Nottaway]] • [[Ocale]] • [[Occaneechi]] • [[Ochechote]] • [[Oconee]] • [[Okanagon]] • [[Okelousa]] • [[Okmulgee]] • [[Okwanuchu]] • [[Omaha Indijanci|Omaha]] • [[Onatheaqua]] • [[Oneida]] • [[Onondaga]] • [[Opelousa]] • [[Osage]] • [[Osochi]] • [[Oto Indijanci|Oto]] • [[Ottawa Indijanci|Ottawa]] • [[Ozette]] • [[Paiute]] • [[Palouse]] • [[Pamlico]] • [[Papago]] • [[Pascagoula (pleme)|Pascagoula]] • [[Passamaquoddy]] • [[Patiri]] • [[Patwin]] • [[Pawnee]] • [[Pawokti]] • [[Pecos (pleme)|Pecos]] • [[Pedee]] • [[Pend d’Oreille]] • [[Pennacook]] • [[Penobscot]] • [[Pensacola]] • [[Pequot]] • [[Pima]] • [[Piro (Tanoan)|Piro]] • [[Pistol River]] (Chetleschantunne) • [[Pocomtuc]] • [[Pohoy]] • [[Pomo]] • [[Ponca Indijanci|Ponca]] • [[Potano]] • [[Potawatomi]] • [[Powhatan]] • [[Pswanwapam]] • [[Puyallup]] • [[Quahatika]] • [[Quiatso]] • [[Quapaw]] • [[Quileute]] • [[Quinault]] • [[Quinipissa]] • [[Sac]] • [[Sahehwamish]] • [[Salinan]] • [[Salmon River Indijanci]] • [[Saluda]] • [[Samish]] • [[Sanpoil]] • [[Santee]] • [[Santiam]] • [[Saponi]] • [[Satsop]] • [[Saturiwa]] • [[Sawokli]] • [[Semiahmoo]] • [[Seminole]] • [[Seneka Indijanci|Seneka]] • [[Senijextee]] (Lake) • [[Serrano, Shoshonean|Serrano]] • [[Sewee]] • [[Shakori]] • [[Shasta]] • [[Shawnee]] • [[Siletz]] • [[Sinkaietk]] • [[Sinkakaius]] • [[Sinkiuse]] (Columbia) • [[Sinkyone]] • [[Sioux]] • [[Sissipahaw]] • [[Siuslaw]] • [[Sixes River Indijanci]] (Kwatami) • [[Skagit]] • [[Skilloot]] • [[Skin]] • [[Snohomish]] • [[Snoqualmie]] • [[Soacatino]] (Xacatin) • [[Sobaipuri]] • [[Spokan]] • [[Squaxin]] • [[Stockbridge]] • [[Sugeree]] • [[Suquamish]] • [[Surruque]] • [[Susquehanna]] • [[Sutaio]] • [[Swallah]] • [[Swinomish]] • [[Tacatacuru]] • [[Taensa]] • [[Taidnapam]] (Upper Cowlitz) • [[Takelma]] • [[Tali]] • [[Tamathli]] • [[Tanaina]] • [[Tanana]] • [[Tangipahoa]] • [[Tano (pleme)|Tano]] • [[Tapanash]] • [[Taposa]] • [[Tawakoni]] • [[Tawasa]] • [[Tawehash]] • [[Tenino]] • [[Tennuth-kutchin]] • [[Tequesta]] • [[Tewa]] • [[Tilkuni]] • [[Tillamook]] • [[Timucua]] • [[Tiou]] • [[Tiwa]] • [[Tlingit]] • [[Tocobaga]] • [[Tohome]] • [[Tolowa]] • [[Tonkawa]] • [[Tranjik-kutchin]] • [[Tübatulabal]] • [[Tukspush]] (John Day) • [[Tunica]] • [[Tuscarora]] • [[Tuskegee]] • [[Tutelo]] • [[Tututni]] • [[Tututunne]] (Tututni) • [[Twana]] • [[Tyigh]] • [[Umatilla]] • [[Umpqua]] • [[Ute]] • [[Vanyume]] • [[Vunta-kutchin]] • [[Waccamaw]] • [[Waco]] • [[Wahopum]] • [[Wailaki]] • [[Walla Walla]] • [[Walpapi]] • [[Wampanoag]] • [[Wanapam]] • [[Wappinger]] • [[Wappo]] • [[Wasco]] • [[Washa]] • [[Washo]] • [[Wateree]] • [[Watlala]] • [[Wauyukma]] • [[Waxhaw]] • [[Weapemeoc]] • [[Wenatchee]] • [[Wenrohronon]] • [[Western Shoshoni]] • [[Whilkut]] • [[Wichita Indijanci|Wichita]] • [[Wind River Shoshoni]] • [[Winnebago]] • [[Wintu]] • [[Winyaw]] • [[Wishram]] • [[Wishtenatin]] (Khwaishtunnetunne) • [[Wiyot]] • [[Woccon]] • [[Wyam]] (Deschutes) • [[Wyandot]] • [[Wynoochee]] • [[Yadkin]] • [[Yahi]] • [[Yahuskin]] • [[Yakima]] • [[Yamasee]] • [[Yamel]] • [[Yana]] • [[Yaquina]] • [[Yavapai]] • [[Yazoo]] • [[Yokuts]] • [[Yoncalla]] • [[Yscani]] • [[Yuchi]] • [[Yufera]] • [[Yui]] • [[Yuki]] • [[Yuma]] • [[Yurok]] • [[Yustaga]] • [[Zuñi]] }} == Kultura == [[Datoteka:RotundaII.jpg|250px|desno|mini|[[Sveučilište u Virginiji]], javno sveučilište koje je osnovao [[Thomas Jefferson]], jedno je od 19 [[UNESCO]]-ovih [[Svjetska baština|spomenika svjetske baštine]] u Sjedinjenim Državama. Američka vlada sufinancira mnoga javna sveučilišta.]] Američka kultura je specifična po tome što ''Amerikanci'' kao nacija nisu postojali prije [[1776.]] godine, ali umjetnost se počela stvarati skoro istom po iskrcavanju prvih ''slobodnih'' ljudi u Novom svijetu. Vrijedi spomenuti neke književnike: [[Datoteka:Elvis_Presley_promoting_Jailhouse_Rock.jpg|mini|lijevo|175px|[[Elvis Presley]] 1957.]] * [[James Fenimore Cooper]] ([[1789.]] – [[1851.]]) * [[Ralph Waldo Emerson]] ([[1803.]] – [[1882.]]) * [[Nathaniel Hawthorne]] ([[1804.]] – [[1864.]]) * [[Edgar Allan Poe]] ([[1809.]] – [[1849.]]) * [[Henry David Thoreau]] ([[1817.]] – [[1862.]]) * [[Herman Melville]] ([[1819.]] – [[1891.]]) * [[Walt Whitman]] ([[1819.]] – [[1892.]]) * [[Emily Dickinson]] ([[1830.]] – [[1886.]]) * [[Mark Twain]] ([[1835.]] – [[1910.]]) * [[Henry James]] ([[1843.]] – [[1916.]]) * [[Jack London]] ([[1876.]] – [[1916.]]) * [[Thomas Stearns Eliot]] ([[1888.]] – [[1965.]]) * [[Eugene O'Neill]] ([[1888.]] – [[1953.]]) * [[Pearl S. Buck]] ([[1892.]] – [[1973.]]) * [[William Faulkner]] ([[1897.]] – [[1962.]]) * [[Ernest Hemingway]] ([[1899.]] – [[1961.]]) * [[John Steinbeck]] ([[1902.]] – [[1968.]]) * [[Jerome David Salinger]] ([[1919.]] – 2010.) * [[Saul Bellow]] ([[1921.]] – [[1994.]]) * [[Toni Morrison]] ([[1931.]] – 2019.) kao i skladatelja [[George Gershwin|Georgea Gershwina]] ([[1898.]] – [[1937.]]). == Politička podjela == {{glavni|Popis guvernera američkih saveznih država}} SAD se sastoji od 50 saveznih država koje su unutar sebe podijeljene na 3.141 okruga i okružnih ekvivalenata (2006.). == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{wikivoyage|United States of America}} {{Commonscat|United States|Sjedinjene Američke Države}} {{Wikicitat|Sjedinjene Američke Države}} === Vlada === *[http://www.usa.gov/ Službena stranica vlade] *[http://www.house.gov/ Službena stranica skupštine] *[http://www.senate.gov/ Službena stranica senata] *[http://www.whitehouse.gov/ Službena stranica Bijele kuće] *[http://www.supremecourt.gov/ Službena stranica vrhovnog suda] === Podaci === *[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/us.html Ulaz na World Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181225135647/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/us.html |date=25. prosinca 2018. }} *[http://infousa.state.gov/ Agencijske informacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111009001207/http://infousa.state.gov/ |date=9. listopada 2011. }} *[http://www.loc.gov/index.html Library of Congress] *[http://www.teacheroz.com/states.htm Informacije o svim saveznim državama] *[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/616563/United-States Encyclopædia Britannica] *[http://www.dmoz.org/Regional/North_America/United_States/ SAD – Open Directory Project] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110923181348/http://www.dmoz.org/Regional/North_America/United_States |date=23. rujna 2011. }} *[http://www.census.gov/hhes/www/ Cenzus i ekonomija] *[http://www.uscis.gov/portal/site/uscis Informacije o stanovništvu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061102175016/http://www.uscis.gov/portal/site/uscis |date=2. studenoga 2006. }} *[http://www.ers.usda.gov/statefacts/ Populacija, poslovi] *[http://www.eia.gov/state/ Ekonomija, priroda i energija] === Povijest === *[http://www.nationalcenter.org/HistoricalDocuments.html Povijesni dokumenti] *[http://www.religioustolerance.org/nat_mott.htm Povijest i ustav] {{Webarchive|url=https://wayback.archive-it.org/all/20061212193931/http://www.religioustolerance.org/nat_mott.htm |date=12. prosinca 2006. }} *[http://www.historicalstatistics.org/index2.html Povijesni podaci] === Mape === *[http://nationalatlas.gov/ Atlas SAD-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060720093336/http://nationalatlas.gov/ |date=20. srpnja 2006. }} *[http://www.wikimapia.org/#y=41771312&x=-99492187&z=4&l=0&m=a SAD – Wikimapia] {{SAD}} {{podjela SAD}} {{Sjeverna Amerika}} {{G8}} {{Organizacija američkih država}} {{NATO}}<!-- {{authority control}}--> [[Kategorija:SAD| ]] [[Kategorija:Države članice NATO-a]] 24x4qwxoi6kd8nakly4cub0lqk5gwra 0 11063 7427743 7170107 2026-04-10T14:45:14Z Ponor 38361 datum ≠ mjesto 7427743 wikitext text/x-wiki {{Članak tjedna (ikona)|10. tjedan 2022.}} {{Skladatelj |ime = Ivan Zajc |opis_slike = Ivan Zajc |puno_ime = Ivan Dragutin Stjepan Zajc |slika = Ivan pl. Zajc 1907 Mosinger.png |datum_rođenja = [[3. kolovoza]] [[1832.]] |mjesto_rođenja = [[Rijeka]], [[Hrvatska]] |datum_smrti = [[16. prosinca]] [[1914.]] |mjesto_smrti = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] |djela = ''[[Mislav (opera)|Mislav]]''<br>''[[Ban Leget]]''<br>''[[Nikola Šubić Zrinski (opera)|Nikola Šubić Zrinski]]''<br>''[[Dolazak Hrvata]]'' |period = [[Hrvatski narodni preporod|Ilirizam]] ([[romantizam]]) |nagrade = |}} '''Ivan Dragutin Stjepan Zajc''', znan kao '''Ivan [[Plemeniti|pl.]] Zajc''' ([[Rijeka]], [[3. kolovoza]] [[1832.]] – [[Zagreb]], [[16. prosinca]] [[1914.]]) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[skladatelj]], [[dirigent]] i [[pedagog]]. Utemeljitelj je hrvatske [[Opera|opere]] kao umjetničke ustanove, a opernu umjetnost u Hrvatskoj obogatio je i u stvaralačkom smislu.<ref name="db.nsk.hr">[http://db.nsk.hr/HeritageDetails.aspx?id=831 Ivan Zajc (1832. – 1914.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170625213715/http://db.nsk.hr/HeritageDetails.aspx?id=831 |date=25. lipnja 2017. }}, db.nsk.hr, pristupljeno 18. prosinca 2017.</ref> Najznačajniji je glazbenik djelatan u Hrvatskoj u posljednjoj trećini [[19. stoljeće|19. stoljeća]].<ref name="he">{{Citiranje weba |title=Zajc, Ivan, ml. |url=https://enciklopedija.hr/clanak/66730 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=18. prosinca 2017.}}</ref> == Životopis == === Podrijetlo === [[Datoteka:Rodna kuca Ivana pl Zajca 240608.jpg|mini|Spomen-ploča na rodnoj kući Ivana Zajca u ulici Matije Gubca]] [[Datoteka:Spomen ploca Ivan Zajc 0408.jpg|mini|Spomen-ploča Ivanu Zajcu na zgradi "[[Palac Komuna|Palac Komune]]" u Rijeci]] Zajc je bio [[Česi|češkog]] podrijetla, njegov otac Jan Nepomuk Zajitz (ili Johann Zaytz od Zagicza), vojni kapelnik i skladatelj,<ref name="he-johann">{{Citiranje weba |title=Zajc, Ivan, st. |url=https://enciklopedija.hr/clanak/66729 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=18. prosinca 2017.}}</ref> rođen je [[1800.]] godine u Domašinu (Češka). Kao vojni kapelnik on stiže u Bratislavu (gdje je njegova pukovnija boravi od [[1821.]] godine), gdje se [[23. kolovoza]] [[1829.]] vjenčaje s Annom Bodensteiner (njezin otac Franz Bodensteiner bio je trgovac), rođenom [[1805.]] godine u Bratislavi. Doselivši se [[1830.]] godine s 45. pješadijskom pukovnijom baruna Mayera von Heldenfelda, sa suprugom, kao vojni kapelnik u Rijeku, Johann Zajc ovdje je razvio znatnu glazbenu djelatnost u okviru glazbenog društva, škole u sklopu društva i u kazalištu.<ref name="Sanja Majer-Bobetko">Sanja Majer-Bobetko, [http://www.matica.hr/hr/434/glazbeni-svijet-ivana-zajca-23990/ ''Obljetnice. Glazbeni svijet Ivana Zajca''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200815025512/https://www.matica.hr/hr/434/glazbeni-svijet-ivana-zajca-23990/ |date=15. kolovoza 2020. }}, ''[[Hrvatska revija]], br. 4, 2014., pristupljeno 18. prosinca 2017.</ref> U listopadu 1834. godine pukovnija Majer posebnom notom upućenom ravnateljstvu kazališta dopušta Johannu Zajcu dirigiranje u riječkom kazalištu. Godine [[1835.]] pukovnija je premještena u [[Zadar]], no izgleda da je Zajc vrlo zavolio Rijeku, te se [[1836.]] godine nakon smrti svog prvog učitelja Wenzela natječe za to mjesto. Između osam natjecatelja izabran je Johann Zajc koji će ovdje ostati do svoje smrti [[1854.]] godine. Njegovih dvadesetak skladbi koje su uglavnom plesne melodije i koračnice za glasovir, te orkestralna i koncertantna djela, sačuvano je u Beču, Zagrebu i Rijeci.<ref name="he-johann"/> U Rijeci mu se 3. kolovoza 1832. godine rodio sin, a nekoliko godina kasnije, [[10. prosinca]] [[1837.]] godine i kćer Albina. Sin, Ivan Dragutin Stjepan, koji je dobio ime po ocu (Jan / Johann), koristi hrvatski inačicu svoga imena Ivan Zajc. === Mladost u Rijeci === Ivan Zajc odrasta u glazbenoj sredini pa je od malih nogu upućen na [[Glazba|glazbu]]. Prve poduke dobiva od oca, a zatim od mjesnog učitelja. Prvi nastup u javnosti imao je [[14. rujna]] [[1845.]] godine na jednoj dobrotvornoj priredbi u riječkom kazalištu kada je na [[Violina|violini]], uz pratnju oca, izveo ''Rondo'' [[Joseph Mayseder|Josepha Maysedera]]. Godine [[1844.]] nastaje i prva Zajčeva skladba – ''Ouvertura''. Dvije godine poslije, [[1846.]] godine, već sklada i operu koja će – zbog nedovršenog [[Libreto|libreta]] njegovog suučenika Giovanni Vallea – ostati nedovršena. Iako je mladi Zajc pokazivao veliku glazbenu nadarenost, otac nije bio sklon tome da se njegov sin posveti glazbi. Želio je da njegov sin nakon završene srednje škole studira [[pravo]] te da postane [[odvjetnik]]. Konačno se ipak predomišlja i pristaje da Ivan pođe u [[Milano]] na konzervatorij (1850.). Do odlaska u Milano, Zajc je imao već opus od 20 skladbi. === Studij u Milanu === Na konzervatoriju Zajc studira od [[1850.]] do [[1855.]] godine. U Milanu Zajc marljivo sklada, dobiva razna priznanja i nagrade, a vrhunac nastupa na kraju Zajčeva studija kada su učenici kompozicije – prema Zajcu njih 20 – dobili zadatak skladati operu na isti libreto. Bila je to opera u tri čina ''[[La Tirolese]]'' (''Tirolkinja''). Zajčeva opera kao najbolja izvedena je [[4. svibnja]] [[1855.]] godine. Zajc je operu uvježbao, dirigirao i svirao prvu violinu, a u izvedbi sudjelovali su učenici konzervatorija. Unatoč uspjehu što ga je opera prigodom izvedbe postigla ona se kasnije nije izvodila. Po [[August Šenoa|Augustu Šenoi]] vlasnik libreta protivio se daljnim izvedbama opere, a nije pristao ni na otkup libreta. Zajc je bio pri kraju svog školovanja u Milanu kad su u kratkom razmaku od nepunih mjesec dana umrli u Rijeci njegovi roditelji. Najprije otac [[13. ožujka]] [[1854.]] godine, a zatim i majka [[7. travnja]] iste godine. To je bio razlog njegova odbijanja laskave ponude da nakon završetka svog školovanja ostane u Milanu kao drugi dirigent u znamenitom kazalištu [[Teatro alla Scala]]. === Povratak u rodni grad === [[Datoteka:Ivan Plemeniti Zajc Rijeka 0807.jpg|mini|lijevo|Spomenik Ivanu pl. Zajcu u Rijeci]] Stoga se Zajc [[4. listopada]] [[1855.]] godine vratio u Rijeku i preuzeo očeve dužnosti. Godine [[1855.]], molbom od [[20. listopada]] upućenom Gradskom magistratu Zajc se natječe za dirigenta orkestra i nastavnika gudačih glazbala u Gradskom filharmonijskom institutu. Izgleda kako je to bila puka formalnost, ravnateljstvo je izabralo Zajca. Po tadašnjem običaju Zajc je – osim poduke u glazbenoj školi i dirigiranja u kazalištu – bio dužan voditi crkveni zbor, instrumentirati potrebne skladbe za orkestar, jer je orkestar svirao između činova i kod dramskih predstava, te za kazalište prepisivati note i brinuti se za rasvjetu. Krajem [[1856.]] godine udala se Zajčeva sestra Albina za Faustina Zanona, sina brodograditelja Andrije, a dana [[5. siječnja]] [[1857.]] godine vjenčao se i Zajc, sa sedam godina mlađom Natalijom Jesenko (rođ. 1839.), kćeri trgovca slovenskog podrijetla. U Rijeci su se rodila i Zajčeva i Natalijina djeca – kćer Anka (1857.) i sin Karmelo (1860.). Naporan rad nepovoljno se odrazio na Zajčevo zdravlje. Nakon što je prebolio tešku upalu pluća liječnici su mu savjetovali promjenu podneblja. Krajem [[1862.]] godine isticalo mu je ugovoreno vrijeme službovanja te je Zajc uputio magistratu dopis, da je odlučio krenuti drugamo ''"(...) radi mojih posebnih razloga koji se odnose na moju karijeru, nalazim se potaknut da otkažem službu kao nastavnik glazbe (...) da ću, čim ozdravim, preuzeti ponovno svoju službu sve do gore spomenutog datuma od 7. XI. 1862. (...)"''.<ref>Iva Rosanda Žigo, [http://izdavastvo.ffri.hr/wp-content/uploads/2016/11/Rosanda-%C5%BDigo-Iva-Redateljske-poetike-u-rije%C4%8Dkoj-kazali%C5%A1noj-povijesti-1.pdf ''Redateljske poetike u riječkoj kazališnoj povijesti (od početaka do 1980.)''], Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2016., {{ISBN|978-953-7975-43-2}}, fusnota 87 na str. 66.</ref> Zajc je u listopadu 1862. godine otputovao u [[Beč]]. Za svog boravka u Beču Zajc stanovao je u Komödiengasse 1, 1. stubište, 1. kat, a zatim u Weintraubengasse broj 6. U prvo vrijeme djelovao je kao profesor u Pjevačkom i opernom institutu društva Polyhymnia. Dana [[15. prosinca]] [[1863.]] godine u Beču se izvodi prvo Zajčevo djelo [[opereta]] ''[[Momci na brod]]!'' (''Mannschaft an Bord!''). Ta se opereta održala na rasporedu do uključivo godišta 1867./1868. te je doživjela više od 60 izvedbi. U Beču je tijekom Zajčeva tamošnjeg djelovanja izvedeno 11 njegovih djela s ukupno blizu 140 izvedbi, a nakon Zajčeva odlaska izvedena je [[1874.]] godine još opereta ''Uhvaćeni Amor''. Godine [[1868.]] izvedene su u Beču čak tri nove Zajčeve operete. Dana [[13. siječnja]] [[1867.]] godine Glazbeni zavod u Zagrebu izabrao je Zajca za počasnog člana. Te godine započeli su pregovori o Zajčevu dolasku u Zagreb. Pregovori su urodili plodom pa je [[18. studenoga]] [[1869.]] godine Zajc imenovan ravnateljem opere koju treba osnovati, te redovitim učiteljem i ravnateljem glazbene učionice Narodnog zemaljskog glazbenog zavoda. Sukladno postignutom dogovoru [[31. siječnja]] [[1870.]] godine na večer Zajc s obitelji putuje iz Beča u [[Zagreb]]. === U Zagrebu === [[Datoteka:Spomen_ploca_Ivan_Zajc_Visoka_Zg_210209.jpg|mini|desno|Spomen-ploča u Visokoj ulici 16 u Zagrebu na kući u kojoj je umro Ivan Zajc.]] Zajc je s obitelji doputovao u [[Zagreb]] [[1. veljače]] [[1870.]] godine, a već [[24. veljače]] nastupio je kao dirigent u kazalištu. [[Kazalište]] se tada zvalo [[Narodno zemaljsko kazalište u Zagrebu]]. Spomenute večeri izvodile su se dvije Zajčeve operete: ''Mjesečnica'' (prvi put u Zagrebu) i već prije izvedena opera ''Momci na brod!''. Nakon dolaska u Zagreb odsjeo je zajedno s obitelji u svratištu K Janjetu (današnja Teslina ulica). Kasnije su se nastanili najprije u Mikšićevoj kući u Jezuitskoj ulici (današnja Habdelićeva br. 2), a zatim je Zajc kupio kuću u Visokoj ulici br. 16 i tamo stanovao do [[smrt]]i. Na toj kući postavila je [[26. listopada]] [[1925.]] godine [[Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja"]] spomen-ploču u sklopu proslava 1000. obljetnice Kraljevstva Hrvatskoga.<ref>[http://dbhz.hr/wordpress/?page_id=1058 Popis postavljenih i otkrivenih spomenika i spomen-ploča od 1905.-1946.], dbhz.hr, pristupljeno 18. prosinca 2017.</ref> Dana [[2. listopada]] [[1870.]] godine izvedbom nove Zajčeve opere, a prve njegove opere na hrvatski tekst ''Mislav'' započinje s radom stalna [[opera]] u Zagrebu. U siječnju 1867. godine Zajc je izabran za časnog člana Hrvatskog glazbenog zavoda koji se tada (do 1895.) zvao Narodni zemaljski glazbeni zavod. U jesen [[1869.]] godine ravnatelj glazbenog zavoda Klobučarić piše Zajcu uz koje bi uvjete primio mjesto profesora i ravnatelja škole i orkestra. Budući da je Zajc bio imenovan [[dirigent]]om i ravnateljem opere u zagrebačkom kazalištu mjesto ravnatelja glazbene škole prihvatio je za manju plaću. Ugovorena plaća od 600 forinti godišnje povišena mu je još iste godine na 800 forinti. Osim toga on može svake godine sa "silami ovog zavoda" prirediti jedan koncert u svoju korist. Osim ravnateljskih dužnosti vodi vježbe, koncerte i mise te poučava učenike pjevanja u višim razredima. Zajc je u Operi proveo temeljitu reorganizaciju i znatno pridonio osposobljavanju izvođačkog ansambla koji je pod Zajčevim vodstvom u 19 godina izveo oko 50 opera i desetak opereta.<ref name="db.nsk.hr"/> Dana [[23. veljače]] [[1895.]] godine Zajc je za zasluge na području glazbe imenovan [[vitez]]om. U [[listopad]]u [[1899.]] godine Zajc je zamolio ravnateljstvo da ga zbog starosti oslobodi dužnosti održavanja pokusa i ravnanja koncertima, što je obavljao skoro već 30 godina (''"...tjelesne sile ne dopuštaju više raditi kao prije... poslie pokusah i koncertah sam sasvim uzrujan, izmučen i bolestan... tim više, što sam podveržan upali plućah – koju sam bolest tečajem svog života pet puta prebolio."'').<ref name="moljac.hr">{{Citiranje www |naslov=Ivan Dragutin Stjepan Zajc 1832. – 1914. |url=http://www.moljac.hr/biografije/zajc.htm |izdavač=moljac.hr |preuzeto=18. prosinca 2017. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20050310102455/http://www.moljac.hr/biografije/zajc.htm |archivedate=10. ožujka 2005.}}</ref> Dana [[21. veljače]] [[1908.]] godine Zajc je na vlastitu molbu umirovljen, a tek [[1912.]] godine [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|JAZU]] ga je imenovala počasnim članom. Dva dana prije smrti potužio se svojoj snahi da se ne osjeća dobro. Tužio se na poteškoće pri disanju. Dana 16. prosinca 1914. godine ustao je već oko 5 sati ujutro no ponovno je legao, te je oko 9.30 spavajući umro. Sutradan je njegovo tijelo od 9 do 15 sati izloženo u kazališnom predvorju. Poslije blagoslova oprostio se od njega ravnatelj opere [[Srećko Albini]], a s kazališnog balkona otpjevali su tužaljke kazališni zbor i Savez hrvatskih pjevačkih društava. Poslije toga krenula je pogrebna povorka prema [[Mirogoj]]u. Tamo je govorio profesor Miler, a Savez hrvatskih pjevačkih društava otpjevao je [[Gjuro Eisenhuth|Eisenhuthovu]] tužaljku ''Nad grobom''. Zajc je pokopan u obiteljskoj grobnici Zajc – Dolovčak, prije trećega paviljona u arkadama, lijevo od glavnoga ulaza u groblje.<ref name="glasilo">Nada Bezić, [http://www.hgz.hr/images/hageze/Glasilo_HaGeZe_13-14_02.pdf Šetnja Mirogojem tragom povijesti HGZ-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171222053048/http://www.hgz.hr/images/hageze/Glasilo_HaGeZe_13-14_02.pdf |date=22. prosinca 2017. }}, hgz.hr, ''HaGeZe: glasilo hrvatskoga glazbenog zavoda'', godište XVII, br. 2, studeni 2013., {{ISSN|1332-1129}}, str. 2., pristupljeno 18. prosinca 2017.</ref><ref name="hazu.hr">[http://info.hazu.hr/upload/Image/slike_stranica/odsjek_za_povijest_hrvatske_glazbe/Zajc-poster-5.pdf Putevima Ivana pl. Zajca. O stotoj obljetnici smrti], info.hazu.hr, pristupljeno 18. prosinca 2017.</ref> Uz njegovo je ime dodan plemićki nastavak "Zagicz", te "vitez reda [[Franjo Josip I.|Franje Josipa I.]]".<ref name="hazu.hr"/> == Karakter == Ivan Zajc živio je vrlo uredno. Ustajao je veoma rano u jutro te je već oko 4 sata sjedio kod svog pisaćeg stola i tiho zviždeći skladao. U 7 sati ujutro pio je mlijeko s pecivom, a zatim se do 8 odnosno 9 sati bavio ružama u vrtu. U glazbenoj školi radio je od 9 do 11 sati i od 15 do 18 sati, a u kazalištu od 11 sati često i do 14 sati, tako da za objed koji put nije imao više od pola sata vremena. Za vrijeme objeda držao je sat na stolu kako ne bi zakasnio na posao. Kod ručka i večere bile su na Zajčevu stolu dvije vrste vina – stolno koje je pio s mineralnom vodom i desertno vino. Poslije večere skladao je i do 1 sat u noći, tako da je veoma malo spavao. Uživao je u radu do kasno na večer i rano ujutro kad sve spava. Radio je pri petrolejskoj svjetiljci i bez naočala. Skladao je bez glasovira, a sam je prepisivao i partiture i dionice. Dok je kazalište bilo u Gornjem gradu, poslije predstave okrijepio bi se čašom piva u kazališnoj restauraciji, obično u društvu s braćom Eisenhuth (Gjurom i [[Josip Eisenhuth|Josipom]]), [[Josip Freudenreich|Josipom Freudenreichom]] i [[Antun Schwarz|Antunom Schwarzom]]. Njegovi prijatelji bili su i: [[Josip Juraj Strossmayer]], [[Ivan Dežman]], [[Franjo Marković]], [[August Šenoa]], [[Ivan Zahar]], [[Ladislav Mrazović]], [[Ivan Kostrenčić]] i [[Josip Eugen Tomić]]. U mladosti je pušio cigare, ali je nakon prve [[Pneumonija|upale pluća]] prestao zbog zabrane liječnika, no tada je samo ''šnofao'' iz srebrne burmutice. Skupljao je olovke.<ref>Alen Čemeljić, [https://radio.hrt.hr/radio-rijeka/clanak/ivan-zajc-imao-je-zanimljiv-hobi-znate-li-koji/106787/ Ivan Zajc imao je zanimljiv hobi - znate li koji?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210301133416/https://radio.hrt.hr/radio-rijeka/clanak/ivan-zajc-imao-je-zanimljiv-hobi-znate-li-koji/106787/ |date=1. ožujka 2021. }}, radio.hrt.hr, 27. studenoga 2015., pristupljeno 8. studenoga 2020.</ref> S unucima je rado igrao igru ''Mlin'', ali nije volio gubiti pa su ga puštali da dobiva. Kao učitelj i dirigent uvijek je bio miran i strpljiv, svaku stvar, bila opera ili najmanji zbor, savjesno je proučavao i uvježbavao, a na probe je uvijek dolazio na vrijeme. Ako je morao što pokuditi činio je to mirno i prijateljski. Njegovo dirigiranje bilo je mirno i dostojno bez ikakvih velikih teatralnih kretnji. Vrlo je pazio na svoju vanjštinu, te je uvijek bio dotjeran. Bio je veoma pobožan. Nije bio odviše rječit, više je slušao nego govorio. U društvu je bio dobroćudan, zabavan i ugodan a kao učitelj strog i pedantan. == Stvaralaštvo == Zajc je skladao s poslovičnom lakoćom i za sobom ostavio opus od oko 1200 raznovrsnih djela za orkestar (Simfonička glazbena slika), za komorne sastave, za klavir, zatim 19 [[opera]] (''[[Mislav (opera)|Mislav]]'', ''Ban Leget''), 26 opereta, scensku glazbu (za ''Dubravku'' [[Ivan Gundulić|Ivana Gundulića]]), [[oratorij]] ''Oče naš'', oko 50 kantata (''Dolazak Hrvata''), 19 misa, 14 Ave Maria, 200 zborova (''Glasna jasna'', ''Putnik''), 170 solo pjesama (''Miruj, miruj, srce moje''; ''Moja lađa''; ''Vir''; ''Lastavicom''; ''Domovini i ljubavi''; ''Djevojka i ruža''). Od oko 120 naslova Zajčeva skladateljskog opusa pripada sakralnoj tematici.<ref>Katarina Koprek, Ines Fočić, Viktorija Čop, [https://www.kbf.unizg.hr/wp-content/uploads/2019/12/Ivan-Zajc-i-PD-Vijenac.pdf ''Pjevačko društvo »Vijenac« i Ivan pl. Zajc: skladbe Ivana pl. Zajca posvećene pjevačkom društvu »Vijenac«''], Katolički bogoslovni fakultet - Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, 2017., ISBN 979-0-9013580-6-5, str. 11., pristupljeno 8. studenoga 2020.</ref> == Nagrade, spomen i priznanja == * 1880.: Počasni građanin Grada Zagreba.<ref>[http://www.zagreb.hr/1850-1918-austro-ugarska-monarhija/1388 Počasni građanin Grada Zagreba: 1850. – 1918. (Austro Ugarska monarhija)], zagreb.hr, pristupljeno 18. prosinca 2017.</ref> * 1895.: Počasni građanin Grada Karlovca.<ref>[http://www.karlovac.hr/grad/pocasni-gradjani/19 Počasni građani] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171222053420/http://www.karlovac.hr/grad/pocasni-gradjani/19 |date=22. prosinca 2017. }}, karlovac.hr, pristupljeno 18. prosinca 2017.</ref> * 1925.: Na kući u zagrebačkoj Visokoj ulici br. 16 postavila mu je [[26. listopada]] [[1925.]] godine [[Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja"]] spomen-ploču. * 1953.: Po njemu je nazvano Narodno kazalište u Rijeci.<ref>{{Citiranje weba |title=Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca u Rijeci |url=https://enciklopedija.hr/clanak/26504 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=8. studenoga 2020.}}</ref> == Zanimljivosti == * Glazba za himnu [[Čileanska ratna mornarica|čileanske ratne mornarice]] preuzeta je iz njegove opere [[Nikola Šubić Zrinjski (opera)|Nikola Šubić Zrinjski]].{{ni}} * Zajc nije nikada savršeno naučio hrvatski jezik, što se vidi i po čestim greškama u padežima u rukopisima njegovih opera<ref>[https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:186:608638] Albert Merdžo, „O etničkoj slici Rijeke u 19. stoljeću“, diplomski rad, Filozofski fakultet u Rijeci, 2018., podrubnica 204 na str. 52.</ref> (naime, njegov je materinski jezik bio talijanski ili, bolje rečeno, [[Fijumanski dijalekt|fijumanski]]). == Povezani članci == * [[Hrvatski skladatelji klasične i folklorne glazbe]] * [[Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca u Rijeci]] == Literatura == * Hubert Pettan, ''Popis skladbi Ivana Zajca''. Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1956. * Zdravko Blažeković, Ivan Zajc u ogledalu svoje korespondencije, ''Arti musices'' X/1 (1979), 43–77. * Marija Božić, ur., ''Tragovima glazbene baštine: Ivan Zajc, u povodu 150. obljetnice rođenja'', Zagreb: Zagreb: Muzički informativni centar Koncertne direkcije Zagreb, 1982. * [[Lovro Županović]], ur., ''Zbornik radova sa znanstvnog skupa održanog u povodu 150. obljetnice rođenja Ivana Zajca''. Zagreb, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1982. * Hubert Pettan, ''Hrvatska opera: Ivan Zajc. II''. Zagreb: Muzički informativni centar Koncertne direkcije Zagreb, 1983. * Stanislav Tuksar, ur., ''Rani Zajc, Rijeka-Milano-Rijeka (1832. – 1862.)''. Rijeka: Hrvatsko narodno kazalište Ivaa pl. Zajca, 1998. * Zdravko Blažeković, ''Glazba osjenjena politikom: Studije o hrvatskoj glazbi između 17. i 19. stoljeća''. Zagreb: Matica hrvatska, 2002. * Vjera Katalinić/Stanislav Tuksar, ur., ''Mladi Zajc, Beč = Young Zajc, Vienna, 1862. – 1870.'' Rijeka: Izdavački centar Rijeka, 2003. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://web.archive.org/web/20111123001813/http://www.hnk-zajc.hr/Default.aspx?sec=314 O Ivanu Zajcu (stranice HNK Ivana pl. Zajca – Rijeka)] * [http://www.nsk.hr/180-obljetnica-rodjenja-ivana-pl-zajca/ Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu: 180. obljetnica rođenja Ivana pl. Zajca] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141207032747/http://www.nsk.hr/180-obljetnica-rodjenja-ivana-pl-zajca/ |date=7. prosinca 2014. }} * [http://www.mgz.hr/hr/postav/ivan_pl_zajca/ Muzej grada Zagreba / Stalni postav: Radna soba Ivana pl. Zajca] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141217042433/http://www.mgz.hr/hr/postav/ivan_pl_zajca/ |date=17. prosinca 2014. }} * [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=11919 Zajc, Ivan], Vjera Katalinić, Vilena Vrbanić, Rozina Palić-Jelavić (2016.), hbl.lzmk.hr * [https://www.scribd.com/doc/286467015/Hrvatske-skladbe-Zbirka-pjesama-Ivan-pl-Zajc Hrvatske skladbe (Sbirka pjesama)] Matica hrvatska, 1883. {{commonscat|Ivan Zajc}} {{Romantizam}} {{GLAVNIRASPORED:Zajc, Ivan}} [[Kategorija:Hrvatski skladatelji]] [[Kategorija:Hrvatski dirigenti]] [[Kategorija:Skladatelji glazbe romantizma]] [[Kategorija:Operni skladatelji]] [[Kategorija:Životopisi, Rijeka]] [[Kategorija:Hrvati češkog porijekla]] [[Kategorija:Članovi HAZU]] nqvg4vid7ot4fyt8pd0nshcv958e8vg 0 11066 7427745 7408807 2026-04-10T14:51:20Z Ponor 38361 datum ≠ mjesto 7427745 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|studeni 2019.}} {{Infookvir skladatelj |ime = Vatroslav Lisinski |opis_slike = Vatroslav Lisinski |veličina = 220px |puno_ime = Ignac Fuchs |slika = Vatroslav_Lisinski.jpg<!--ako se izbriše stavite ovu Vatroslav Lisinski2.jpg--> |datum_rođenja = [[8. srpnja]] [[1819.]]{{fusg|1}} |mjesto_rođenja = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] |datum_smrti = [[31. svibnja]] [[1854.]] |mjesto_smrti = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] |djela = ''[[Porin (opera)|Porin]]''<br>''[[Ljubav i zloba]]''<br>''[[Miruj, miruj, srce moje]]'' |period = [[Hrvatski narodni preporod|Ilirizam]] ([[romantizam]]) |utjecaj = |suradnici = [[Ivan Zajc]]<br>[[Ferdo Livadić]] |nagrade = |poveznica = }} {{dz|[[Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog]]}} '''Vatroslav Lisinski''' ([[Zagreb]], [[8. srpnja]] [[1819.]]{{fusg|1}} – [[Zagreb]], [[31. svibnja]] [[1854.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[skladatelj]]. Osnivač je hrvatske orkestralne glazbe.<ref name="hbl">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=11854 Lisinski, Vatroslav], Koraljka Kos (2013.), hbl.lzmk.hr, pristupljeno 19. travnja 2018.</ref> == Životopis == Vatroslav Lisinski rođen je u Zagrebu 1819. godine. Rođen je u obitelji njemačko-[[Židovi u Hrvatskoj|židovskog]] podrijetla.<ref>{{Citiranje www |naslov=Hrvatski bog german |url=http://www.matica.hr/HRRevija/revija032.nsf/AllWebDocs/beus |autor=Goran Beus-Richembergh |izdavač=[[Matica hrvatska]] |preuzeto=5. svibnja 2013. |citat=Vatroslav Lisinski, pravim imenom Ignaz Fuchs, bio je njemačko-židovskog podrijetla,... |archive-date=12. srpnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100712123147/http://www.matica.hr/HRRevija/revija032.nsf/AllWebDocs/beus |url-status=dead }}</ref><ref>{{Citiranje www |naslov=Titula izdanja godine za blistavo restaurirani film |url=http://www.jutarnji.hr/titula-izdanja-godine-za-blistavo-restaurirani-film/424881/ |autor=Nenad Polimac |izdavač=[[Jutarnji list]] |godina=23. prosinca 2009. |preuzeto=10. srpnja 2012. |citat=Prvi hrvatski operni skladatelj Vatroslav Lisinski, zapravo zvao Ignac Fuchs i bio je podrijetlom Židov. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120322023615/http://www.jutarnji.hr/titula-izdanja-godine-za-blistavo-restaurirani-film/424881/ |archivedate=22. ožujka 2012.}}</ref> Otac mu je bio Andrija Fuchs koji se je doselio početkom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] iz [[Novo Mesto|Novoga Mesta]] u [[Kranjska|Kranjskoj]] u Zagreb gdje se je bavio mesarskim zanatom i trgovinom, a majka mu je bila Anka (rođ. Kovačić), kći zagrebačkoga trgovca, udova [[Varaždin]]ca Pečnika. Andrija Fuchs iz prvoga braka imao je sina Josipa. Andrija i Anka u drugome braku imali su osim Vatroslava još i kćer Mariju. Obitelj je u vrijeme Lisinskova rođenja živjela u donjogradskoj Ilici, u dvokatnici na sadašnjem broju 37. Kršten je 8. srpnja 1819. godine u tamošnjoj župnoj crkvi sv. Marka.<ref name="Marijan Steiner">[[Marijan Steiner]], ''200. obljetnica rođenja skladatelja Vatroslava Lisinskoga: Religiozno–duhovne crte'', // ''Obnovljeni život: časopis za filozofiju i religijske znanosti'', sv. 74, br. 3, (2019.), str. 291. - 294. {{Hrčak|id=323782}}, str. 291., pristupljeno 12. listopada 2019.</ref> Osnovnu školu pohađao je u rodnome gradu, u školi smještenoj između Popova tornja i samostana klarisa.<ref name="Marijan Steiner"/> Vatroslav Lisinski pohađao je [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnu gimnaziju]] u Zagrebu koju je počeo polaziti [[1831.]] godine, a koju je završio [[1837.]] godine.<ref>Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, ''Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.)'', Zagreb, 2007., str. 912., {{ISBN|978-953-95772-0-7}}</ref> Studij filozofije počeo je pohađati [[1837.]] godine i prvu je godinu opetovao. Završio je dvogodišnji studij filozofije ([[1840.]] godine), te potom i dvogodišnji studij prava ([[1842.]] godine) na Kraljevskoj akademiji znanosti u Zagrebu. Glazbu je počeo učiti u trećem ili četvrtom razredu gimnazije kod Rešla. Potom je nastavio kod učitelja zagrebačke učiteljske škole Jurja Sojke, te je nastavio učiti kod [[Juraj Karlo Wisner-Morgenstern|Jurja Karla pl. Wisnera-Morgensterna]] kod kojega je učio harmoniju i kontrapunkt.<ref name="he">{{Citiranje weba |title=Lisinski, Vatroslav |url=https://enciklopedija.hr/clanak/lisinski-vatroslav |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=19. travnja 2018.}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Wisner-Morgenstern, Juraj Karlo |url=https://enciklopedija.hr/clanak/wisner-morgenstern-juraj-karlo |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=10. listopada 2019.}}</ref><ref>[[Franjo Šram]], [https://archive.org/details/crtice_iz_hrvatske_glazbene_kulture-franjo_sram/page/n22 ''Crtice iz hrvatske glazbene kulture''], Tiskara i knjigovežnica Ivan Rast, Zagreb, 1940., str. 42., archive.org, pristupljeno 11. listopada 2019.</ref> Prve poticaje za skladanje daje mu prijatelj, amaterski pjevač [[Alberto Ognjan Štriga|Alberto Ognjan pl. Štriga]], pristaša ilirskog pokreta koji je [[1841.]] godine osnovao prvo ilirsko pjevačko društvo i pridobio Lisinskog za dirigenta. Iste godine sklada svoje prvo djelo - solo pjesmu ''Iz Zagorja od prastara'' na tekst [[Pavao Štoos|Pavla Štoosa]] (kasnije zamijenjen novim tekstom [[Dimitrija Demeter|Dimitrija Demetra]] ''Prosto zrakom ptica leti''). U razdoblju od [[1842.]] do [[1847.]] godine zaposlen je kao bilježnik banskog stola i tada stvara više zborova, solo-pjesama, nekoliko klavirskih kompozicija (''Slavonsko kolo'') te prvu hrvatsku operu ''[[Ljubav i zloba]]''. Libreto ove opere po zamisli Alberta Štrige napisao je [[Josip Car]], a zatim preradio Dimitrija Demeter dok je instrumentalizaciju dotjerao Wisner-Morgenstern. [[Praizvedba]] opere, [[28. ožujka]] [[1846.]] godine,<ref name="hrt">{{Citiranje www |naslov=Na današnj dan: Vatroslav Lisinski |url=http://www.hrt.hr/arhiv/ndd/05svibanj/0531%20Lisinski.html |izdavač=[[Hrvatska radiotelevizija |HRT]] |stranice=http://www.hrt.hr/ |preuzeto=3. kolovoza 2015. |citat=Ljubav i zloba. Praizvedba je održana 28. ožujka 1846. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090221140744/http://www.hrt.hr/arhiv/ndd/05svibanj/0531%20Lisinski.html |archivedate=21. veljače 2009.}}</ref> protekla je u znaku slavlja ilirskih ideja i taj nadnevak označen je kao povijesno važan u stvaranju hrvatskog umjetničkog izražaja. Lisinski je 1846. godine nakon praizvedbe njegove prve opere ''Ljubav i zloba'', zbog napornoga rada oko skladanja i izvođenja iste, otišao u [[Marija Bistrica|Mariju Bistricu]] na odmor, gdje je bio gostom tamošnjega [[župnik]]a [[Ivan Krizmanić|Ivana Krizmanića]] koji je bio istaknuti rodoljub i rado je primao domoljube i intelektualce iz ilirskoga kruga.<ref name="Marijan Steiner-292">Marijan Steiner, ''200. obljetnica rođenja skladatelja Vatroslava Lisinskoga: Religiozno–duhovne crte'', // ''Obnovljeni život: časopis za filozofiju i religijske znanosti'', sv. 74, br. 3, (2019.), str. 291. - 294. {{Hrčak|id= 323782}}, str. 292., pristupljeno 12. listopada 2019.</ref> Tijekom boravka u Mariji Bistrici susreo se je sa slovačkim rodoljubom [[Gustáv Zechenter|Gustávom Zechenterom]] koji je nadahnut ljepotama [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskoga zagorja]] napisao stihove na slovačkom jeziku, a Lisinski ih je uglazbio. Tako je [[10. studenoga]] 1846. godine nastala njegova solopopijevka ''Pěsan Slovačka'' (Slovačka pjesma), koja je u ožujku sljedeće godine tiskana u [[Graz]]u. [[Datoteka:Vatroslav Lisinski (bista).jpg|mini|220px|lijevo|Poprsje Vatroslava Lisinskog, ispred [[Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog|Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog]]]] U kolovozu [[1847.]] godine Lisinski je s Albertom Štrigom, [[Ferdo Livadić|Ferdom Livadićem]], [[Ljudevit Pichler|Ljudevitom Pichlerom]] i Franjom Stazićem krenuo na koncertnu turneju po [[Srbija|Srbiji]] i Vojvodini ([[Beograd]], [[Pančevo]] i [[Novi Sad]])<ref>Franjo Šram, [https://archive.org/details/crtice_iz_hrvatske_glazbene_kulture-franjo_sram/page/n22 ''Crtice iz hrvatske glazbene kulture''], Tiskara i knjigovežnica Ivan Rast, Zagreb, 1940., str. 46., archive.org, pristupljeno 11. listopada 2019.</ref> izvodeći hrvatske i srpske skladbe.<ref name="he"/><ref name="Milan Grlović">[https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=559953 ''Album zaslužnih Hrvata XIX. stoljeća: sto i pedeset životopisa, slika i vlastoručnih podpisa: A-L''] / sakupio, popunio i napisao [[Milan Grlović]] ; slike crtao [[Stjepan Kovačević]], 1900., str. 316., pristupljeno 13. listopada 2019.</ref> U povratku su se zadržali u [[Srijemska Mitrovica|Mitrovici]] gdje su također priredili koncert. Iste godine na jesen, u listopadu, odlazi na usavršavanje u [[Prag]]. Došavši u Prag smjestio se u stan u kojemu je prije njega odsjeo i [[Stanko Vraz]], u ulici Obstgasse (današnja ulica nosi naziv 28. října{{fusg|2}}).<ref name="Marijan Lipovac">[[Marijan Lipovac]], [http://www.hcdzg.hr/susreti/PDF/Susreti_33.pdf Vatroslav Lisinski i njegovo školovanje u Pragu. ''Vltavu'' i ''Moju domovinu'' skladao prije Smetane], ''Susreti: glasilo hrvatsko-češkog društva'', Zagreb, svibanj 2015., godina XXIII., broj 33, str. 58., pristupljeno 12. listopada 2019.</ref> U Pragu je htio nastaviti glazbeno školovanje na tamošnjem znamenitom Konzervatoriju, no nije mogao zbog toga što je tada imao 28 godina a što je bilo više od propisane dobi koja je bila 20 godina starosti. Nakon što se nije uspio upisati na Konzervatorij nije prihvatio prijedlog ravnatelja Konzervatorija [[Jan Bedřich Kittl|Jana Bedřicha Kittla]] da se upiše u tamošnju Orguljsku školu, nego je samo jedan semestar polazio predavanja iz tonskoga sloga kod ravnatelja te škole [[Karel František Pitsch|Karela Františeka Pitscha]], a privatno je učio kompoziciju i instrumentaciju kod ravnatelja Konzervatorija Jana Bedřicha Kittla.<ref name="hbl"/> Živio je skromno i u oskudici, pisavši obitelji kako mora plaćati stan, učitelja i karte za kazalište:{{citat2|Ujutro pojedem žemlju i za pet krajcera mlijeka, u podne juhu, meso i običan kolač – na pečenje sam zaboravio – pa onda do drugog dana ništa. Tako idem tu i tamo s praznim želucem u kazalište koje nisam mogao dobiti besplatno, a koje je za moju naobrazbu u dramskoj glazbi potrebnije nego ustima nužan zalogaj}}.<ref name="Marijan Lipovac"/> Za vrijeme boravka u Pragu Vatroslav Lisinski bio je svjedokom [[Revolucija 1848. – 1849.|revolucije]] [[1848.]] godine. Tada bio je i članom hrvatskog izaslanstva na Slavenskom kongresu što se vidi u novinama ''Slavenski jug'' gdje je spomenut kao ''"Lisinski, Vatroslav, Hrvat iz Zagreba, gudbenik umietni"'').<ref name="Marijan Lipovac"/> Tijekom godina školovanja naučio je nekoliko stranih jezika, te je osim [[Hrvatski jezik|hrvatskoga jezika]] govorio odlično [[Njemački jezik|njemački]], vrlo dobro [[Latinski jezik|latinski]] i vješto [[Francuski jezik|francuski]], a [[Češki jezik|češki]] kao i hrvatski, te nešto [[ruski jezik]].<ref>Franjo Šram, [https://archive.org/details/crtice_iz_hrvatske_glazbene_kulture-franjo_sram/page/n22 ''Crtice iz hrvatske glazbene kulture''], Tiskara i knjigovežnica Ivan Rast, Zagreb, 1940., str. 44., archive.org, pristupljeno 11. listopada 2019.</ref> Prva njegova skladba iz praškoga razdoblja glazbenoga školovanja bila je ''Novo hrvatsko kolo''.<ref>Franjo Šram, [https://archive.org/details/crtice_iz_hrvatske_glazbene_kulture-franjo_sram/page/n22 ''Crtice iz hrvatske glazbene kulture''], Tiskara i knjigovežnica Ivan Rast, Zagreb, 1940., str. 47., archive.org, pristupljeno 11. listopada 2019.</ref> Godine [[1849.]] vratio se je u Zagreb na školske praznike gdje je ostao listopada iste godine kada se vratio u Prag. No u Pragu je obolio i po želji Štriginoj vratio se je oko [[Božić]]a u Zagreb. U Zagrebu je ostao do svibnja [[1850.]] godine i u tome razdoblju promijenio je svoje obiteljsko ime '''''Ignatius Fuchs''''' (Fux) u Vatroslav Lisinski. Dopuštenje za promjenu imena od hrvatske vlade dobio je [[7. siječnja]] [[1850.]] godine.<ref name="Milan Grlović"/> Koncem svibnja 1850. godine vratio se u Prag. Za boravka u [[Prag]]u skladao je i orkestralnu idilu ''Večer'' ([[1850.]]), niz [[uvertira]] (najuspjelija je revolucionarna ''Bellona'' iz [[1849.]] godine) i najveći dio opere ''[[Porin (opera)|Porin]]'' (libreto je za ovo djelo napisao [[Dimitrija Demeter]]) koju je dovršio [[1851.]] godine, nakon povratka u [[Zagreb]]. Praizvedbu ove opere, koja je bila [[2. listopada]] [[1897.]] godine na pozornici [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu]], pod [[dirigent]]skim vodstvom [[Nikola Faller|Nikole Fallera]], Lisinski nije doživio.<ref name="porin">{{Citiranje www |naslov=Praizvedba opere ''Porin'' |url=http://www.hrt.hr/arhiv/ndd/10listopad/1002%20Porin.html |izdavač=[[Hrvatska radiotelevizija |HRT]] |stranice=http://www.hrt.hr/ |preuzeto=3. kolovoza 2015. |citat=Lisinski je već odavno bio mrtav kad je intendant Stjepan pl. Miletić uvrstio to djelo u program. Praizvedba je održana na pozornici Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu pod dirigentskim vodstvom Nikole Fallera 2. listopada 1897. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150924041742/http://www.hrt.hr/arhiv/ndd/10listopad/1002%20Porin.html |archivedate=24. rujna 2015.}}</ref> [[Datoteka:Stanko_Vraz_nagrobnik.jpg|mini|220px|desno|Arkada preporoditelja na [[Mirogoj]]u.]] Vrativši se u domovinu, početkom rujna 1850. godine, proživljavao je svoje posljednje godine života kreativno sputan materijalnom bijedom. Jedno vrijeme morao je privatno podučavati sviranje [[glasovir]]a od čega je imao skromne prihode. Zbog slaboga tjelesnoga ustrojstva sve je više pobolijevao. U razdoblju od [[1851.]] do [[1853.]] godine bio je besplatni nadzornik školskih učionica [[Hrvatski glazbeni zavod|''Glazbenog zavoda'']], a nakon što je otpušten iz te službe prihvaća činovničko mjesto, sudbenog auskultanta (sudski pripravnik). Razočaran, osamljen, u oskudici i gotovo posve zaboravljen, u doba početka [[Bachov apsolutizam|Bachova apsolutizma]], skladao je malo. Po drugi puta bio je na odmoru u Mariji Bistrici nekoliko mjeseci 1851. godine.<ref name="Marijan Steiner-292"/> Vatroslav Lisinki bio je najdarovitiji među skladateljima [[Ilirski pokret|Ilirskog pokreta]] i prvi hrvatski profesionalni glazbenik koji je ujedno postavio temelje nacionalnom smjeru u Hrvatskoj, a posebice [[Opera|operi]], solo-pjesmi, orkestralnoj i zborskoj glazbi. Iako nije analitički proučavao izvornu narodnu glazbu uspio se više od ostalih suvremenika približiti ideji Iliraca - stvaranju umjetničke glazbe zasnovane na narodnoj. Lisinski, u biti romantički lirik, svoje je najbolje dao u 70-ak solo pjesama, melodijski inventivnih, formalno raznolikih, a po ugođaju pretežito elegičkih. Hrvatski pjesnici koje je najviše uglazbljivao bili su [[Petar Preradović]], [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], [[Ivan Trnski]], [[Dragutin Rakovac]], [[Dimitrija Demeter]] i ini, a od čeških pjesnika bili su to [[Jaromír Václav Picek]] i [[Bedřich Václav Jablonsky]]. Njegovo posljednje glazbeno djelo, nadgrobnica, četveropjev ''Jeder Mensch muss sterben'' (Svaki čovjek mora umrijeti), koje je skladao pred smrt i koje je zaželio neka mu se otpjeva na pokopu, izgubljeno je.<ref>Franjo Šram, [https://archive.org/details/crtice_iz_hrvatske_glazbene_kulture-franjo_sram/page/n22 ''Crtice iz hrvatske glazbene kulture''], Tiskara i knjigovežnica Ivan Rast, Zagreb, 1940., str. 51., archive.org, pristupljeno 11. listopada 2019.</ref> Umro je u Zagrebu od vodene bolesti{{fusg|3}}, 31. svibnja 1854. godine, ne navršivši 35 godina života.<ref>Marijan Lipovac, [http://www.hcdzg.hr/susreti/PDF/Susreti_33.pdf Vatroslav Lisinski i njegovo školovanje u Pragu. ''Vltavu'' i ''Moju domovinu'' skladao prije Smetane], ''Susreti: glasilo hrvatsko-češkog društva'', Zagreb, svibanj 2015., godina XXIII., broj 33, str. 58., 59., pristupljeno 12. listopada 2019.</ref> Umro je u kući u Jurjevskoj ulici (danas br. 30{{fusg|4}}).<ref name="Marijan Steiner-292"/><ref name="licegrada.hr">Ivan Klindic, [http://licegrada.hr/kuce-u-jurjevskoj-ulici-na-gornjem-gradu-koje-su-bitne-za-zagrebacku-povijest/ Kuće u Jurjevskoj ulici na Gornjem gradu koje su bitne za zagrebačku povijest], licegrada.hr, 1. listopada 2019., pristupljeno 14. listopada 2019.</ref> Prvotno bio je pokopan na Rokovu groblju, [[1. lipnja]] 1854. godine. Dne [[15. listopada]] [[1885.]] godine, nakon dovršetka gradnje arkada na zagrebačkome groblju [[Mirogoj]]u, njegovi posmrtni ostatci preneseni su u arkadu preporoditelja.<ref>[http://www.hismus.hr/hr/izlozbe/virtualne-izlozbe/mirogoj-galerija-spomenika-preminulima/ Mirogoj - Galerija spomenika preminulima], hismus.hr, pristupljeno 10. listopada 2019.</ref><ref>[https://www.gradskagroblja.hr/pocetak-gradnje-arkada-758/758 Gradska groblja Zagreb - Početak gradnje arkada], gradskagroblja.hr, pristupljeno 10. listopada 2019.</ref> == Djela == === Izbor iz djela === {| |valign="top"| * ''Iz Zagorja od prastara'', 1841. (od 1847. ''Prosto zrakom ptica leti''){{fusg|5}} * ''Oj talasi mili ajte'', 1841. * ''Slavonsko kolo'', 1841. * ''Hrvatsko kolo'', 1841. * ''Putnik'', 1844. * ''Tam gdje stoji'', 1844. * ''Bělana'', 1845. * ''Pěsan Slovačka'' (Slovačka pjesma), 1846. * ''Prosjak'', 1846. |width="33"|&nbsp; |valign="top"| * ''Miruj, miruj srce moje'', 1846. * ''Liebe und Ferne'' (Ljubav i daljina), 1846. * ''An die Mädchen'' (Djevojkama), 1846. * ''Die Botschaft'' (Poruka), 1846. * ''Der blinde Fischer'' (Slijepi ribar), 1846. * ''Na vjetar'', 1847. * ''Nad Berounkoum pod Tetínem'' (Nad Berounkom pod Tetinom), 1848. * ''Ribar'', 1848. * ''Bellona'', 1849. |width="33"|&nbsp; |valign="top"| * ''Vltava'', 1849. * ''Vojenska píseň'', (Vojnička pjesma), 1849. * ''Večer'', 1850. * ''Moja lađa'', 1850. * ''Tuga djevojke'', 1850. * ''Tuga'', 1851. * ''Car Dušan'', 1851. * ''Dvie ptice'', 1852. * ''Cum invocarem'' (Kad te zazovem), 1852. |} === Opere === * ''[[Ljubav i zloba]]'', 1846. * ''[[Porin (opera)|Porin]]'', 1851. == Spomen == * Ulica u Zagrebu [[1878.]] godine dobila je ime po njemu, te je time Vatroslav Lisinski postao prvim skladateljem po kojemu je jedna zagrebačka ulica dobila ime.<ref name="dubrovacki.slobodnadalmacija.hr">[https://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/vijesti/kultura/clanak/id/605858/nada-bezic-uistinu-se-moramo-zapitati-koliko-poznajemo-vatroslava-lisinskog ''Nada Bezić. Uistinu se moramo zapitati koliko poznajemo Vatroslava Lisinskog''], dubrovacki.slobodnadalmacija.hr, 27. svibnja 2019., pristupljeno 10. listopada 2019.</ref> * Godine [[1889.]] osnovano je u [[Našice|Našicama]] Hrvatsko kulturno društvo "Lisinski", kao pjevačko društvo.<ref>[https://www.uspomena.net/baza-spomenika/grad-nasice/14-bista-vatroslava-lisinskog-kod-dvorca Bista Vatroslava Lisinskog kod Dvorca], uspomena.net, pristupljeno 11. listopada 2019.</ref> * Godine [[1895.]] [[Robert Frangeš-Mihanović]] uradio je u bronci poprsje Vatroslava Lisinskoga, ''Glava Lisinskog''.<ref>[http://www.mdc.hr/UserFiles/File/InformaticaMuseologica/null/0%20MG_%20Franges-%20Mihanovic.pdf ''Robert Frangeš-Mihanović (1872 – 1940). U povodu 75. obljetnice kipareve smrti. Marking the 75th anniversary of the death of the sculptor''], str. 3., Autorica izložbe i kataloga. Exhibition devised and catalogue written by Tatijana Gareljić, 15. siječnja – 1. veljače 2015. January 15 – February 1, 2015., Zagreb, Studio Moderne galerije „Josip Račić“ / The Josip Račić Studio of Modern Gallery, mdc.hr, pristupljeno 10. listopada 2019.</ref> * Godine [[1910.]] osnovano je Hrvatsko pjevačko društvo "Lisinski" iz Zagreba (od [[1966.]] godine Vokalni ansambl "Vatroslav Lisinski").<ref>[http://www.vatroslav-lisinski.hr/?page_id=9 O Ansamblu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150710013315/http://www.vatroslav-lisinski.hr/?page_id=9 |date=10. srpnja 2015. }}, vatroslav-lisinski.hr, pristupljeno 10. listopada 2019.</ref> * Lisinskom je posvećen ''[[Lisinski (1944.)|Lisinski]]'', igrano-dokumentarni film [[Oktavijan Miletić|Oktavijana Miletića]] koji je godine [[1944.]] snimljen u tadašnjoj NDH, a koji se smatra prvim hrvatskim dugometražnim filmom. * Trg u osječkoj Tvrđi od [[1952.]] godine nosi njegovo ime.<ref>Sanja Lončar-Vicković, Željka Jurković i Dina Stober, [http://e-gfos.gfos.hr/app/storage/protected/42-09-06-2017-12-07-22-clanak-5-loncar-vickovic-jurkovic-stober.pdf ''Trg Vatroslava Lisinskog u osječkoj Tvrđi – Povijesni i prostorni razvoj'', str. 54.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180601224242/http://e-gfos.gfos.hr/app/storage/protected/42-09-06-2017-12-07-22-clanak-5-loncar-vickovic-jurkovic-stober.pdf |date=1. lipnja 2018. }}, e-GFOS - elektronički časopis Građevinskog fakulteta Osijek, broj 6, 2013., stranice 47–56., e-gfos.gfos.hr, pristupljeno 12. listopada 2019,</ref> * Jedna ulica u [[Zadar|Zadru]] nosi njegovo ime. Nalazi se pored [[Perivoj Vrulje|parka Vruljica]]. U [[Zadarska županija|Zadarskoj županiji]] također i grad [[Pag (grad)|Pag]] ima ulicu s njegovim imenom.<ref>{{Citiranje knjige|last=Popović|first=Ana|title=Glazba, umjetnosti i politika: revolucije i restauracije u Europi i Hrvatskoj 1815.-1860.|publisher=Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|year=2021|isbn=978-953-347-439-7|editor-last=Tuksar|editor-first=Stanislav|location=Zagreb|pages=297-309|chapter=Vatroslav Lisinski in the Urban Toponymy of Towns in the Republic of Croatia|chapter-url=https://www.bib.irb.hr:8443/1177925/download/1177925.Popovic.pdf}}</ref> * U [[Beograd]]u od [[1953.]] godine postoji glazbena škola koja nosi njegovo ime. * Godine [[1959.]] Hrvatsko kulturno društvo "Lisinski" postavilo je u Našicama kod dvorca obitelji Pejačević poprsje Vatroslava Lisinskoga, rad akademskog kipara [[Belizar Bahorić|Belizara Bahorića]]. * Glazbena škola u Gundulićevoj 4 u Zagrebu od [[1962.]] godine nosi njegovo ime.<ref name="glazbena-lisinski.hr">[http://glazbena-lisinski.hr/povijest-skole Povijest škole], glazbena-lisinski.hr, pristupljeno 10. listopada 2019.</ref> * [[Matica hrvatska]] postavila je [[1966.]] godine, prigodom proslave 130. obljetnice hrvatskoga narodnoga preporoda, spomen-ploču na kući u Opatičkoj 21 u Zagrebu, u kojoj su se sastajali hrvatski preporoditelji i u kojoj je Lisinski 1846. godine skladao operu ''Ljubav i zloba''.<ref>[https://www.profil-klett.hr/system/files/repozitorij/pdf/ulicama_iliraca_tekst_i_fotografije_s._badic_19_10_0.pdf ''Šetnja Zagrebom – ulicama i trgovima iliraca'', str. 6.], pripr. Senija Badić, prof. OŠ Jabukovac, Zagreb, profil-klett.hr, pristupljeno 14. listopada 2019.</ref> * Njegovo poprsje, rad kipara [[Vanja Radauš|Vanje Radauša]], postavljeno je [[1969.]] godine na križanju Jurjevske i Mlinarske ulice u Zagrebu.<ref name="dubrovacki.slobodnadalmacija.hr"/> * Hrvatsko društvo skladatelja utemeljilo je [[1970.]] godine nagradu "Vatroslav Lisinski" za skladateljski, muzikološki i organizacijski rad. * Po njemu ime nosi i zagrebačka [[Koncertna dvorana Vatroslav Lisinski]], izgrađena [[1973.]] godine. * Hrvatsko društvo skladatelja utemeljilo je [[1994.]] godine, s Hrvatskom radiotelevizijom, Hrvatskom diskografskom udrugom i Hrvatskom glazbenom unijom, diskografsku nagradu "Porin". * [[Hrvatska pošta]] 1994. godine izdala je poštansku marku s njegovim likom u seriji poštanskih maraka Povijest hrvatske glazbe.<ref>[https://www.posta.hr/pregled-postanskih-maraka/195?m=109 Broj: 109 Povijest hrvatske glazbe - Vatroslav Lisinski], posta.hr, pristupljeno 10. listopada 2019.</ref> * Hrvatska pošta [[2019.]] godine izdala je poštansku marku s njegovim likom u seriji poštanskih maraka Znameniti hrvati.<ref>[https://www.epostshop.hr/znameniti-hrvati-vatroslav-lisinski/pid/2896 Znameniti hrvati - Vatroslav Lisinski], posta.hr, pristupljeno 12. listopada 2019.</ref> * U 2019. godini, povodom 200. obljetnice rođenja Vatroslava Lisinskoga diljem Hrvatske održavaju se manifestacije, koncerti i događanja njemu u spomen. == Galerija == <gallery> Datoteka:Vatroslav Lisinski Robert Frangeš Mihanović.jpg|Brončano poprsje Vatroslava Lisinskoga, rad Roberta Frangeš-Mihanovića Datoteka:Lisinski Miletic (1944).jpg|''Lisinski'' Oktavijana Miletića, 1944. Datoteka:Vatroslav Lisinski, Našice.JPG|Poprsje Vatroslava Lisinskoga u Našicama Datoteka:Spomen ploča Ljubav i zloba.JPG|Spomen-ploča na kući u Opatičkoj 21 u Zagrebu, u kojoj su se sastajali hrvatski preporoditelji i u kojoj je Lisinski skladao operu ''Ljubav i zloba'' Datoteka:Vatroslav Lisinski Jurjevska-Mlinarska ZG.jpg|Poprsje Lisinskoga na križanju Jurjevske i Mlinarske ulice u Zagrebu, rad kipara Vanje Radauša </gallery> == Poveznice == * [[Hrvatski skladatelji klasične i folklorne glazbe]] * [[Lisinski (1944.)]] == Bilješke == #{{fusd|1}}Nadnevak [[Krštenje|krštenja]].<ref name="hbl"/> #{{fusd|2}}[[Hrvatski jezik|Hrv.]] [[28. listopada]]. #{{fusd|3}}''"vodena bolest, zastarjeli pučki naziv za niz bolesti kod kojih se u tkivima ili tjelesnim šupljinama, iz različitih razloga, nakuplja tekućina."''<ref>{{Citiranje weba |title=vodena bolest |url=https://enciklopedija.hr/clanak/65111 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=13. listopada 2019.}}</ref> #{{fusd|4}}''"(...) na broju 30, nalazi se mjesto gdje se nalazila kuća u kojoj je, 31. svibnja 1854. godine, umro Vatroslav Lisinski (...)"''.<ref name="licegrada.hr"/> #{{fusd|5}}S novim tekstom iz dijela [[Poema|poeme]] ''Grobničko polje'', Dimitrija Demetra. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{WProjekti |commons= |commonshr= |commonscat= Vatroslav Lisinski |commonscathr= Vatroslav Lisinski }} * [https://digitalnezbirke.kgz.hr/?object=linked&c2o=17136 Lisinski, Vatroslav (8. 07. 1819.–31. 05. 1854.)], elektronička izdanja nekih Lisinskovih djela - Digitalne zbirke Knjižnica grada Zagreba, digitalnezbirke.kgz.hr * [https://digitalna.nsk.hr/pb/?object=linked&c2o=113697 Lisinski, Vatroslav (8. 7. 1819.–31. 5. 1854.)], na portalu digitalna.nsk.hr, Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu * [[Franjo Ksaver Kuhač]], [https://www.dlib.si/details/URN:NBN:SI:DOC-7YMCJLOD ''Vatroslav Lisinski i njegova doba. Prilog za poviest hrvatskog preporoda''], Matica hrvatska, Zagreb, 1887., dlib.si * Petra Škoda, [https://drma.muza.unizg.hr/islandora/object/muza%3A1607/datastream/PDF/view ''Rodoljubni motivi u glazbi Vatroslava Lisinskog: diplomski rad''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191011092509/https://drma.muza.unizg.hr/islandora/object/muza:1607/datastream/PDF/view |date=11. listopada 2019. }}, Sveučilište u Zagrebu, Muzička akademija, VIII. odsjek, mentorica: dr. sc. Sanja Kiš Žuvela, doc., Zagreb, 2018. {{Ilirski pokret}} {{Romantizam}} {{GLAVNIRASPORED:Lisinski, Vatroslav}} [[Kategorija:Hrvatski skladatelji]] [[Kategorija:Skladatelji glazbe romantizma]] [[Kategorija:Operni skladatelji]] [[Kategorija:Židovi u Hrvatskoj]] rwwbpjxqajbfke9is2r5r7e5a9nl2kb 7427814 7427745 2026-04-10T17:58:31Z Divna Jaksic 974 7427814 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|studeni 2019.}} {{Infookvir skladatelj |ime = Vatroslav Lisinski |opis_slike = Vatroslav Lisinski |veličina = 220px |puno_ime = Ignac Fuchs |slika = Vatroslav_Lisinski.jpg<!--ako se izbriše stavite ovu Vatroslav Lisinski2.jpg--> |datum_rođenja = [[8. srpnja]] [[1819.]] |mjesto_rođenja = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] |datum_smrti = [[31. svibnja]] [[1854.]] |mjesto_smrti = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] |djela = ''[[Porin (opera)|Porin]]''<br>''[[Ljubav i zloba]]''<br>''[[Miruj, miruj, srce moje]]'' |period = [[Hrvatski narodni preporod|Ilirizam]] ([[romantizam]]) |utjecaj = |suradnici = [[Ivan Zajc]]<br>[[Ferdo Livadić]] |nagrade = |poveznica = }} {{dz|[[Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog]]}} '''Vatroslav Lisinski''' ([[Zagreb]], [[8. srpnja]] [[1819.]]{{fusg|1}} – [[Zagreb]], [[31. svibnja]] [[1854.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[skladatelj]]. Osnivač je hrvatske orkestralne glazbe.<ref name="hbl">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=11854 Lisinski, Vatroslav], Koraljka Kos (2013.), hbl.lzmk.hr, pristupljeno 19. travnja 2018.</ref> == Životopis == Vatroslav Lisinski rođen je u Zagrebu 1819. godine. Rođen je u obitelji njemačko-[[Židovi u Hrvatskoj|židovskog]] podrijetla.<ref>{{Citiranje www |naslov=Hrvatski bog german |url=http://www.matica.hr/HRRevija/revija032.nsf/AllWebDocs/beus |autor=Goran Beus-Richembergh |izdavač=[[Matica hrvatska]] |preuzeto=5. svibnja 2013. |citat=Vatroslav Lisinski, pravim imenom Ignaz Fuchs, bio je njemačko-židovskog podrijetla,... |archive-date=12. srpnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100712123147/http://www.matica.hr/HRRevija/revija032.nsf/AllWebDocs/beus |url-status=dead }}</ref><ref>{{Citiranje www |naslov=Titula izdanja godine za blistavo restaurirani film |url=http://www.jutarnji.hr/titula-izdanja-godine-za-blistavo-restaurirani-film/424881/ |autor=Nenad Polimac |izdavač=[[Jutarnji list]] |godina=23. prosinca 2009. |preuzeto=10. srpnja 2012. |citat=Prvi hrvatski operni skladatelj Vatroslav Lisinski, zapravo zvao Ignac Fuchs i bio je podrijetlom Židov. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120322023615/http://www.jutarnji.hr/titula-izdanja-godine-za-blistavo-restaurirani-film/424881/ |archivedate=22. ožujka 2012.}}</ref> Otac mu je bio Andrija Fuchs koji se je doselio početkom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] iz [[Novo Mesto|Novoga Mesta]] u [[Kranjska|Kranjskoj]] u Zagreb gdje se je bavio mesarskim zanatom i trgovinom, a majka mu je bila Anka (rođ. Kovačić), kći zagrebačkoga trgovca, udova [[Varaždin]]ca Pečnika. Andrija Fuchs iz prvoga braka imao je sina Josipa. Andrija i Anka u drugome braku imali su osim Vatroslava još i kćer Mariju. Obitelj je u vrijeme Lisinskova rođenja živjela u donjogradskoj Ilici, u dvokatnici na sadašnjem broju 37. Kršten je 8. srpnja 1819. godine u tamošnjoj župnoj crkvi sv. Marka.<ref name="Marijan Steiner">[[Marijan Steiner]], ''200. obljetnica rođenja skladatelja Vatroslava Lisinskoga: Religiozno–duhovne crte'', // ''Obnovljeni život: časopis za filozofiju i religijske znanosti'', sv. 74, br. 3, (2019.), str. 291. - 294. {{Hrčak|id=323782}}, str. 291., pristupljeno 12. listopada 2019.</ref> Osnovnu školu pohađao je u rodnome gradu, u školi smještenoj između Popova tornja i samostana klarisa.<ref name="Marijan Steiner"/> Vatroslav Lisinski pohađao je [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnu gimnaziju]] u Zagrebu koju je počeo polaziti [[1831.]] godine, a koju je završio [[1837.]] godine.<ref>Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, ''Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.)'', Zagreb, 2007., str. 912., {{ISBN|978-953-95772-0-7}}</ref> Studij filozofije počeo je pohađati [[1837.]] godine i prvu je godinu opetovao. Završio je dvogodišnji studij filozofije ([[1840.]] godine), te potom i dvogodišnji studij prava ([[1842.]] godine) na Kraljevskoj akademiji znanosti u Zagrebu. Glazbu je počeo učiti u trećem ili četvrtom razredu gimnazije kod Rešla. Potom je nastavio kod učitelja zagrebačke učiteljske škole Jurja Sojke, te je nastavio učiti kod [[Juraj Karlo Wisner-Morgenstern|Jurja Karla pl. Wisnera-Morgensterna]] kod kojega je učio harmoniju i kontrapunkt.<ref name="he">{{Citiranje weba |title=Lisinski, Vatroslav |url=https://enciklopedija.hr/clanak/lisinski-vatroslav |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=19. travnja 2018.}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Wisner-Morgenstern, Juraj Karlo |url=https://enciklopedija.hr/clanak/wisner-morgenstern-juraj-karlo |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=10. listopada 2019.}}</ref><ref>[[Franjo Šram]], [https://archive.org/details/crtice_iz_hrvatske_glazbene_kulture-franjo_sram/page/n22 ''Crtice iz hrvatske glazbene kulture''], Tiskara i knjigovežnica Ivan Rast, Zagreb, 1940., str. 42., archive.org, pristupljeno 11. listopada 2019.</ref> Prve poticaje za skladanje daje mu prijatelj, amaterski pjevač [[Alberto Ognjan Štriga|Alberto Ognjan pl. Štriga]], pristaša ilirskog pokreta koji je [[1841.]] godine osnovao prvo ilirsko pjevačko društvo i pridobio Lisinskog za dirigenta. Iste godine sklada svoje prvo djelo - solo pjesmu ''Iz Zagorja od prastara'' na tekst [[Pavao Štoos|Pavla Štoosa]] (kasnije zamijenjen novim tekstom [[Dimitrija Demeter|Dimitrija Demetra]] ''Prosto zrakom ptica leti''). U razdoblju od [[1842.]] do [[1847.]] godine zaposlen je kao bilježnik banskog stola i tada stvara više zborova, solo-pjesama, nekoliko klavirskih kompozicija (''Slavonsko kolo'') te prvu hrvatsku operu ''[[Ljubav i zloba]]''. Libreto ove opere po zamisli Alberta Štrige napisao je [[Josip Car]], a zatim preradio Dimitrija Demeter dok je instrumentalizaciju dotjerao Wisner-Morgenstern. [[Praizvedba]] opere, [[28. ožujka]] [[1846.]] godine,<ref name="hrt">{{Citiranje www |naslov=Na današnj dan: Vatroslav Lisinski |url=http://www.hrt.hr/arhiv/ndd/05svibanj/0531%20Lisinski.html |izdavač=[[Hrvatska radiotelevizija |HRT]] |stranice=http://www.hrt.hr/ |preuzeto=3. kolovoza 2015. |citat=Ljubav i zloba. Praizvedba je održana 28. ožujka 1846. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090221140744/http://www.hrt.hr/arhiv/ndd/05svibanj/0531%20Lisinski.html |archivedate=21. veljače 2009.}}</ref> protekla je u znaku slavlja ilirskih ideja i taj nadnevak označen je kao povijesno važan u stvaranju hrvatskog umjetničkog izražaja. Lisinski je 1846. godine nakon praizvedbe njegove prve opere ''Ljubav i zloba'', zbog napornoga rada oko skladanja i izvođenja iste, otišao u [[Marija Bistrica|Mariju Bistricu]] na odmor, gdje je bio gostom tamošnjega [[župnik]]a [[Ivan Krizmanić|Ivana Krizmanića]] koji je bio istaknuti rodoljub i rado je primao domoljube i intelektualce iz ilirskoga kruga.<ref name="Marijan Steiner-292">Marijan Steiner, ''200. obljetnica rođenja skladatelja Vatroslava Lisinskoga: Religiozno–duhovne crte'', // ''Obnovljeni život: časopis za filozofiju i religijske znanosti'', sv. 74, br. 3, (2019.), str. 291. - 294. {{Hrčak|id= 323782}}, str. 292., pristupljeno 12. listopada 2019.</ref> Tijekom boravka u Mariji Bistrici susreo se je sa slovačkim rodoljubom [[Gustáv Zechenter|Gustávom Zechenterom]] koji je nadahnut ljepotama [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskoga zagorja]] napisao stihove na slovačkom jeziku, a Lisinski ih je uglazbio. Tako je [[10. studenoga]] 1846. godine nastala njegova solopopijevka ''Pěsan Slovačka'' (Slovačka pjesma), koja je u ožujku sljedeće godine tiskana u [[Graz]]u. [[Datoteka:Vatroslav Lisinski (bista).jpg|mini|220px|lijevo|Poprsje Vatroslava Lisinskog, ispred [[Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog|Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog]]]] U kolovozu [[1847.]] godine Lisinski je s Albertom Štrigom, [[Ferdo Livadić|Ferdom Livadićem]], [[Ljudevit Pichler|Ljudevitom Pichlerom]] i Franjom Stazićem krenuo na koncertnu turneju po [[Srbija|Srbiji]] i Vojvodini ([[Beograd]], [[Pančevo]] i [[Novi Sad]])<ref>Franjo Šram, [https://archive.org/details/crtice_iz_hrvatske_glazbene_kulture-franjo_sram/page/n22 ''Crtice iz hrvatske glazbene kulture''], Tiskara i knjigovežnica Ivan Rast, Zagreb, 1940., str. 46., archive.org, pristupljeno 11. listopada 2019.</ref> izvodeći hrvatske i srpske skladbe.<ref name="he"/><ref name="Milan Grlović">[https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=559953 ''Album zaslužnih Hrvata XIX. stoljeća: sto i pedeset životopisa, slika i vlastoručnih podpisa: A-L''] / sakupio, popunio i napisao [[Milan Grlović]] ; slike crtao [[Stjepan Kovačević]], 1900., str. 316., pristupljeno 13. listopada 2019.</ref> U povratku su se zadržali u [[Srijemska Mitrovica|Mitrovici]] gdje su također priredili koncert. Iste godine na jesen, u listopadu, odlazi na usavršavanje u [[Prag]]. Došavši u Prag smjestio se u stan u kojemu je prije njega odsjeo i [[Stanko Vraz]], u ulici Obstgasse (današnja ulica nosi naziv 28. října{{fusg|2}}).<ref name="Marijan Lipovac">[[Marijan Lipovac]], [http://www.hcdzg.hr/susreti/PDF/Susreti_33.pdf Vatroslav Lisinski i njegovo školovanje u Pragu. ''Vltavu'' i ''Moju domovinu'' skladao prije Smetane], ''Susreti: glasilo hrvatsko-češkog društva'', Zagreb, svibanj 2015., godina XXIII., broj 33, str. 58., pristupljeno 12. listopada 2019.</ref> U Pragu je htio nastaviti glazbeno školovanje na tamošnjem znamenitom Konzervatoriju, no nije mogao zbog toga što je tada imao 28 godina a što je bilo više od propisane dobi koja je bila 20 godina starosti. Nakon što se nije uspio upisati na Konzervatorij nije prihvatio prijedlog ravnatelja Konzervatorija [[Jan Bedřich Kittl|Jana Bedřicha Kittla]] da se upiše u tamošnju Orguljsku školu, nego je samo jedan semestar polazio predavanja iz tonskoga sloga kod ravnatelja te škole [[Karel František Pitsch|Karela Františeka Pitscha]], a privatno je učio kompoziciju i instrumentaciju kod ravnatelja Konzervatorija Jana Bedřicha Kittla.<ref name="hbl"/> Živio je skromno i u oskudici, pisavši obitelji kako mora plaćati stan, učitelja i karte za kazalište:{{citat2|Ujutro pojedem žemlju i za pet krajcera mlijeka, u podne juhu, meso i običan kolač – na pečenje sam zaboravio – pa onda do drugog dana ništa. Tako idem tu i tamo s praznim želucem u kazalište koje nisam mogao dobiti besplatno, a koje je za moju naobrazbu u dramskoj glazbi potrebnije nego ustima nužan zalogaj}}.<ref name="Marijan Lipovac"/> Za vrijeme boravka u Pragu Vatroslav Lisinski bio je svjedokom [[Revolucija 1848. – 1849.|revolucije]] [[1848.]] godine. Tada bio je i članom hrvatskog izaslanstva na Slavenskom kongresu što se vidi u novinama ''Slavenski jug'' gdje je spomenut kao ''"Lisinski, Vatroslav, Hrvat iz Zagreba, gudbenik umietni"'').<ref name="Marijan Lipovac"/> Tijekom godina školovanja naučio je nekoliko stranih jezika, te je osim [[Hrvatski jezik|hrvatskoga jezika]] govorio odlično [[Njemački jezik|njemački]], vrlo dobro [[Latinski jezik|latinski]] i vješto [[Francuski jezik|francuski]], a [[Češki jezik|češki]] kao i hrvatski, te nešto [[ruski jezik]].<ref>Franjo Šram, [https://archive.org/details/crtice_iz_hrvatske_glazbene_kulture-franjo_sram/page/n22 ''Crtice iz hrvatske glazbene kulture''], Tiskara i knjigovežnica Ivan Rast, Zagreb, 1940., str. 44., archive.org, pristupljeno 11. listopada 2019.</ref> Prva njegova skladba iz praškoga razdoblja glazbenoga školovanja bila je ''Novo hrvatsko kolo''.<ref>Franjo Šram, [https://archive.org/details/crtice_iz_hrvatske_glazbene_kulture-franjo_sram/page/n22 ''Crtice iz hrvatske glazbene kulture''], Tiskara i knjigovežnica Ivan Rast, Zagreb, 1940., str. 47., archive.org, pristupljeno 11. listopada 2019.</ref> Godine [[1849.]] vratio se je u Zagreb na školske praznike gdje je ostao listopada iste godine kada se vratio u Prag. No u Pragu je obolio i po želji Štriginoj vratio se je oko [[Božić]]a u Zagreb. U Zagrebu je ostao do svibnja [[1850.]] godine i u tome razdoblju promijenio je svoje obiteljsko ime '''''Ignatius Fuchs''''' (Fux) u Vatroslav Lisinski. Dopuštenje za promjenu imena od hrvatske vlade dobio je [[7. siječnja]] [[1850.]] godine.<ref name="Milan Grlović"/> Koncem svibnja 1850. godine vratio se u Prag. Za boravka u [[Prag]]u skladao je i orkestralnu idilu ''Večer'' ([[1850.]]), niz [[uvertira]] (najuspjelija je revolucionarna ''Bellona'' iz [[1849.]] godine) i najveći dio opere ''[[Porin (opera)|Porin]]'' (libreto je za ovo djelo napisao [[Dimitrija Demeter]]) koju je dovršio [[1851.]] godine, nakon povratka u [[Zagreb]]. Praizvedbu ove opere, koja je bila [[2. listopada]] [[1897.]] godine na pozornici [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu]], pod [[dirigent]]skim vodstvom [[Nikola Faller|Nikole Fallera]], Lisinski nije doživio.<ref name="porin">{{Citiranje www |naslov=Praizvedba opere ''Porin'' |url=http://www.hrt.hr/arhiv/ndd/10listopad/1002%20Porin.html |izdavač=[[Hrvatska radiotelevizija |HRT]] |stranice=http://www.hrt.hr/ |preuzeto=3. kolovoza 2015. |citat=Lisinski je već odavno bio mrtav kad je intendant Stjepan pl. Miletić uvrstio to djelo u program. Praizvedba je održana na pozornici Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu pod dirigentskim vodstvom Nikole Fallera 2. listopada 1897. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150924041742/http://www.hrt.hr/arhiv/ndd/10listopad/1002%20Porin.html |archivedate=24. rujna 2015.}}</ref> [[Datoteka:Stanko_Vraz_nagrobnik.jpg|mini|220px|desno|Arkada preporoditelja na [[Mirogoj]]u.]] Vrativši se u domovinu, početkom rujna 1850. godine, proživljavao je svoje posljednje godine života kreativno sputan materijalnom bijedom. Jedno vrijeme morao je privatno podučavati sviranje [[glasovir]]a od čega je imao skromne prihode. Zbog slaboga tjelesnoga ustrojstva sve je više pobolijevao. U razdoblju od [[1851.]] do [[1853.]] godine bio je besplatni nadzornik školskih učionica [[Hrvatski glazbeni zavod|''Glazbenog zavoda'']], a nakon što je otpušten iz te službe prihvaća činovničko mjesto, sudbenog auskultanta (sudski pripravnik). Razočaran, osamljen, u oskudici i gotovo posve zaboravljen, u doba početka [[Bachov apsolutizam|Bachova apsolutizma]], skladao je malo. Po drugi puta bio je na odmoru u Mariji Bistrici nekoliko mjeseci 1851. godine.<ref name="Marijan Steiner-292"/> Vatroslav Lisinki bio je najdarovitiji među skladateljima [[Ilirski pokret|Ilirskog pokreta]] i prvi hrvatski profesionalni glazbenik koji je ujedno postavio temelje nacionalnom smjeru u Hrvatskoj, a posebice [[Opera|operi]], solo-pjesmi, orkestralnoj i zborskoj glazbi. Iako nije analitički proučavao izvornu narodnu glazbu uspio se više od ostalih suvremenika približiti ideji Iliraca - stvaranju umjetničke glazbe zasnovane na narodnoj. Lisinski, u biti romantički lirik, svoje je najbolje dao u 70-ak solo pjesama, melodijski inventivnih, formalno raznolikih, a po ugođaju pretežito elegičkih. Hrvatski pjesnici koje je najviše uglazbljivao bili su [[Petar Preradović]], [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], [[Ivan Trnski]], [[Dragutin Rakovac]], [[Dimitrija Demeter]] i ini, a od čeških pjesnika bili su to [[Jaromír Václav Picek]] i [[Bedřich Václav Jablonsky]]. Njegovo posljednje glazbeno djelo, nadgrobnica, četveropjev ''Jeder Mensch muss sterben'' (Svaki čovjek mora umrijeti), koje je skladao pred smrt i koje je zaželio neka mu se otpjeva na pokopu, izgubljeno je.<ref>Franjo Šram, [https://archive.org/details/crtice_iz_hrvatske_glazbene_kulture-franjo_sram/page/n22 ''Crtice iz hrvatske glazbene kulture''], Tiskara i knjigovežnica Ivan Rast, Zagreb, 1940., str. 51., archive.org, pristupljeno 11. listopada 2019.</ref> Umro je u Zagrebu od vodene bolesti{{fusg|3}}, 31. svibnja 1854. godine, ne navršivši 35 godina života.<ref>Marijan Lipovac, [http://www.hcdzg.hr/susreti/PDF/Susreti_33.pdf Vatroslav Lisinski i njegovo školovanje u Pragu. ''Vltavu'' i ''Moju domovinu'' skladao prije Smetane], ''Susreti: glasilo hrvatsko-češkog društva'', Zagreb, svibanj 2015., godina XXIII., broj 33, str. 58., 59., pristupljeno 12. listopada 2019.</ref> Umro je u kući u Jurjevskoj ulici (danas br. 30{{fusg|4}}).<ref name="Marijan Steiner-292"/><ref name="licegrada.hr">Ivan Klindic, [http://licegrada.hr/kuce-u-jurjevskoj-ulici-na-gornjem-gradu-koje-su-bitne-za-zagrebacku-povijest/ Kuće u Jurjevskoj ulici na Gornjem gradu koje su bitne za zagrebačku povijest], licegrada.hr, 1. listopada 2019., pristupljeno 14. listopada 2019.</ref> Prvotno bio je pokopan na Rokovu groblju, [[1. lipnja]] 1854. godine. Dne [[15. listopada]] [[1885.]] godine, nakon dovršetka gradnje arkada na zagrebačkome groblju [[Mirogoj]]u, njegovi posmrtni ostatci preneseni su u arkadu preporoditelja.<ref>[http://www.hismus.hr/hr/izlozbe/virtualne-izlozbe/mirogoj-galerija-spomenika-preminulima/ Mirogoj - Galerija spomenika preminulima], hismus.hr, pristupljeno 10. listopada 2019.</ref><ref>[https://www.gradskagroblja.hr/pocetak-gradnje-arkada-758/758 Gradska groblja Zagreb - Početak gradnje arkada], gradskagroblja.hr, pristupljeno 10. listopada 2019.</ref> == Djela == === Izbor iz djela === {| |valign="top"| * ''Iz Zagorja od prastara'', 1841. (od 1847. ''Prosto zrakom ptica leti''){{fusg|5}} * ''Oj talasi mili ajte'', 1841. * ''Slavonsko kolo'', 1841. * ''Hrvatsko kolo'', 1841. * ''Putnik'', 1844. * ''Tam gdje stoji'', 1844. * ''Bělana'', 1845. * ''Pěsan Slovačka'' (Slovačka pjesma), 1846. * ''Prosjak'', 1846. |width="33"|&nbsp; |valign="top"| * ''Miruj, miruj srce moje'', 1846. * ''Liebe und Ferne'' (Ljubav i daljina), 1846. * ''An die Mädchen'' (Djevojkama), 1846. * ''Die Botschaft'' (Poruka), 1846. * ''Der blinde Fischer'' (Slijepi ribar), 1846. * ''Na vjetar'', 1847. * ''Nad Berounkoum pod Tetínem'' (Nad Berounkom pod Tetinom), 1848. * ''Ribar'', 1848. * ''Bellona'', 1849. |width="33"|&nbsp; |valign="top"| * ''Vltava'', 1849. * ''Vojenska píseň'', (Vojnička pjesma), 1849. * ''Večer'', 1850. * ''Moja lađa'', 1850. * ''Tuga djevojke'', 1850. * ''Tuga'', 1851. * ''Car Dušan'', 1851. * ''Dvie ptice'', 1852. * ''Cum invocarem'' (Kad te zazovem), 1852. |} === Opere === * ''[[Ljubav i zloba]]'', 1846. * ''[[Porin (opera)|Porin]]'', 1851. == Spomen == * Ulica u Zagrebu [[1878.]] godine dobila je ime po njemu, te je time Vatroslav Lisinski postao prvim skladateljem po kojemu je jedna zagrebačka ulica dobila ime.<ref name="dubrovacki.slobodnadalmacija.hr">[https://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/vijesti/kultura/clanak/id/605858/nada-bezic-uistinu-se-moramo-zapitati-koliko-poznajemo-vatroslava-lisinskog ''Nada Bezić. Uistinu se moramo zapitati koliko poznajemo Vatroslava Lisinskog''], dubrovacki.slobodnadalmacija.hr, 27. svibnja 2019., pristupljeno 10. listopada 2019.</ref> * Godine [[1889.]] osnovano je u [[Našice|Našicama]] Hrvatsko kulturno društvo "Lisinski", kao pjevačko društvo.<ref>[https://www.uspomena.net/baza-spomenika/grad-nasice/14-bista-vatroslava-lisinskog-kod-dvorca Bista Vatroslava Lisinskog kod Dvorca], uspomena.net, pristupljeno 11. listopada 2019.</ref> * Godine [[1895.]] [[Robert Frangeš-Mihanović]] uradio je u bronci poprsje Vatroslava Lisinskoga, ''Glava Lisinskog''.<ref>[http://www.mdc.hr/UserFiles/File/InformaticaMuseologica/null/0%20MG_%20Franges-%20Mihanovic.pdf ''Robert Frangeš-Mihanović (1872 – 1940). U povodu 75. obljetnice kipareve smrti. Marking the 75th anniversary of the death of the sculptor''], str. 3., Autorica izložbe i kataloga. Exhibition devised and catalogue written by Tatijana Gareljić, 15. siječnja – 1. veljače 2015. January 15 – February 1, 2015., Zagreb, Studio Moderne galerije „Josip Račić“ / The Josip Račić Studio of Modern Gallery, mdc.hr, pristupljeno 10. listopada 2019.</ref> * Godine [[1910.]] osnovano je Hrvatsko pjevačko društvo "Lisinski" iz Zagreba (od [[1966.]] godine Vokalni ansambl "Vatroslav Lisinski").<ref>[http://www.vatroslav-lisinski.hr/?page_id=9 O Ansamblu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150710013315/http://www.vatroslav-lisinski.hr/?page_id=9 |date=10. srpnja 2015. }}, vatroslav-lisinski.hr, pristupljeno 10. listopada 2019.</ref> * Lisinskom je posvećen ''[[Lisinski (1944.)|Lisinski]]'', igrano-dokumentarni film [[Oktavijan Miletić|Oktavijana Miletića]] koji je godine [[1944.]] snimljen u tadašnjoj NDH, a koji se smatra prvim hrvatskim dugometražnim filmom. * Trg u osječkoj Tvrđi od [[1952.]] godine nosi njegovo ime.<ref>Sanja Lončar-Vicković, Željka Jurković i Dina Stober, [http://e-gfos.gfos.hr/app/storage/protected/42-09-06-2017-12-07-22-clanak-5-loncar-vickovic-jurkovic-stober.pdf ''Trg Vatroslava Lisinskog u osječkoj Tvrđi – Povijesni i prostorni razvoj'', str. 54.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180601224242/http://e-gfos.gfos.hr/app/storage/protected/42-09-06-2017-12-07-22-clanak-5-loncar-vickovic-jurkovic-stober.pdf |date=1. lipnja 2018. }}, e-GFOS - elektronički časopis Građevinskog fakulteta Osijek, broj 6, 2013., stranice 47–56., e-gfos.gfos.hr, pristupljeno 12. listopada 2019,</ref> * Jedna ulica u [[Zadar|Zadru]] nosi njegovo ime. Nalazi se pored [[Perivoj Vrulje|parka Vruljica]]. U [[Zadarska županija|Zadarskoj županiji]] također i grad [[Pag (grad)|Pag]] ima ulicu s njegovim imenom.<ref>{{Citiranje knjige|last=Popović|first=Ana|title=Glazba, umjetnosti i politika: revolucije i restauracije u Europi i Hrvatskoj 1815.-1860.|publisher=Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|year=2021|isbn=978-953-347-439-7|editor-last=Tuksar|editor-first=Stanislav|location=Zagreb|pages=297-309|chapter=Vatroslav Lisinski in the Urban Toponymy of Towns in the Republic of Croatia|chapter-url=https://www.bib.irb.hr:8443/1177925/download/1177925.Popovic.pdf}}</ref> * U [[Beograd]]u od [[1953.]] godine postoji glazbena škola koja nosi njegovo ime. * Godine [[1959.]] Hrvatsko kulturno društvo "Lisinski" postavilo je u Našicama kod dvorca obitelji Pejačević poprsje Vatroslava Lisinskoga, rad akademskog kipara [[Belizar Bahorić|Belizara Bahorića]]. * Glazbena škola u Gundulićevoj 4 u Zagrebu od [[1962.]] godine nosi njegovo ime.<ref name="glazbena-lisinski.hr">[http://glazbena-lisinski.hr/povijest-skole Povijest škole], glazbena-lisinski.hr, pristupljeno 10. listopada 2019.</ref> * [[Matica hrvatska]] postavila je [[1966.]] godine, prigodom proslave 130. obljetnice hrvatskoga narodnoga preporoda, spomen-ploču na kući u Opatičkoj 21 u Zagrebu, u kojoj su se sastajali hrvatski preporoditelji i u kojoj je Lisinski 1846. godine skladao operu ''Ljubav i zloba''.<ref>[https://www.profil-klett.hr/system/files/repozitorij/pdf/ulicama_iliraca_tekst_i_fotografije_s._badic_19_10_0.pdf ''Šetnja Zagrebom – ulicama i trgovima iliraca'', str. 6.], pripr. Senija Badić, prof. OŠ Jabukovac, Zagreb, profil-klett.hr, pristupljeno 14. listopada 2019.</ref> * Njegovo poprsje, rad kipara [[Vanja Radauš|Vanje Radauša]], postavljeno je [[1969.]] godine na križanju Jurjevske i Mlinarske ulice u Zagrebu.<ref name="dubrovacki.slobodnadalmacija.hr"/> * Hrvatsko društvo skladatelja utemeljilo je [[1970.]] godine nagradu "Vatroslav Lisinski" za skladateljski, muzikološki i organizacijski rad. * Po njemu ime nosi i zagrebačka [[Koncertna dvorana Vatroslav Lisinski]], izgrađena [[1973.]] godine. * Hrvatsko društvo skladatelja utemeljilo je [[1994.]] godine, s Hrvatskom radiotelevizijom, Hrvatskom diskografskom udrugom i Hrvatskom glazbenom unijom, diskografsku nagradu "Porin". * [[Hrvatska pošta]] 1994. godine izdala je poštansku marku s njegovim likom u seriji poštanskih maraka Povijest hrvatske glazbe.<ref>[https://www.posta.hr/pregled-postanskih-maraka/195?m=109 Broj: 109 Povijest hrvatske glazbe - Vatroslav Lisinski], posta.hr, pristupljeno 10. listopada 2019.</ref> * Hrvatska pošta [[2019.]] godine izdala je poštansku marku s njegovim likom u seriji poštanskih maraka Znameniti hrvati.<ref>[https://www.epostshop.hr/znameniti-hrvati-vatroslav-lisinski/pid/2896 Znameniti hrvati - Vatroslav Lisinski], posta.hr, pristupljeno 12. listopada 2019.</ref> * U 2019. godini, povodom 200. obljetnice rođenja Vatroslava Lisinskoga diljem Hrvatske održavaju se manifestacije, koncerti i događanja njemu u spomen. == Galerija == <gallery> Datoteka:Vatroslav Lisinski Robert Frangeš Mihanović.jpg|Brončano poprsje Vatroslava Lisinskoga, rad Roberta Frangeš-Mihanovića Datoteka:Lisinski Miletic (1944).jpg|''Lisinski'' Oktavijana Miletića, 1944. Datoteka:Vatroslav Lisinski, Našice.JPG|Poprsje Vatroslava Lisinskoga u Našicama Datoteka:Spomen ploča Ljubav i zloba.JPG|Spomen-ploča na kući u Opatičkoj 21 u Zagrebu, u kojoj su se sastajali hrvatski preporoditelji i u kojoj je Lisinski skladao operu ''Ljubav i zloba'' Datoteka:Vatroslav Lisinski Jurjevska-Mlinarska ZG.jpg|Poprsje Lisinskoga na križanju Jurjevske i Mlinarske ulice u Zagrebu, rad kipara Vanje Radauša </gallery> == Poveznice == * [[Hrvatski skladatelji klasične i folklorne glazbe]] * [[Lisinski (1944.)]] == Bilješke == #{{fusd|1}}Nadnevak [[Krštenje|krštenja]].<ref name="hbl"/> #{{fusd|2}}[[Hrvatski jezik|Hrv.]] [[28. listopada]]. #{{fusd|3}}''"vodena bolest, zastarjeli pučki naziv za niz bolesti kod kojih se u tkivima ili tjelesnim šupljinama, iz različitih razloga, nakuplja tekućina."''<ref>{{Citiranje weba |title=vodena bolest |url=https://enciklopedija.hr/clanak/65111 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=13. listopada 2019.}}</ref> #{{fusd|4}}''"(...) na broju 30, nalazi se mjesto gdje se nalazila kuća u kojoj je, 31. svibnja 1854. godine, umro Vatroslav Lisinski (...)"''.<ref name="licegrada.hr"/> #{{fusd|5}}S novim tekstom iz dijela [[Poema|poeme]] ''Grobničko polje'', Dimitrija Demetra. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{WProjekti |commons= |commonshr= |commonscat= Vatroslav Lisinski |commonscathr= Vatroslav Lisinski }} * [https://digitalnezbirke.kgz.hr/?object=linked&c2o=17136 Lisinski, Vatroslav (8. 07. 1819.–31. 05. 1854.)], elektronička izdanja nekih Lisinskovih djela - Digitalne zbirke Knjižnica grada Zagreba, digitalnezbirke.kgz.hr * [https://digitalna.nsk.hr/pb/?object=linked&c2o=113697 Lisinski, Vatroslav (8. 7. 1819.–31. 5. 1854.)], na portalu digitalna.nsk.hr, Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu * [[Franjo Ksaver Kuhač]], [https://www.dlib.si/details/URN:NBN:SI:DOC-7YMCJLOD ''Vatroslav Lisinski i njegova doba. Prilog za poviest hrvatskog preporoda''], Matica hrvatska, Zagreb, 1887., dlib.si * Petra Škoda, [https://drma.muza.unizg.hr/islandora/object/muza%3A1607/datastream/PDF/view ''Rodoljubni motivi u glazbi Vatroslava Lisinskog: diplomski rad''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191011092509/https://drma.muza.unizg.hr/islandora/object/muza:1607/datastream/PDF/view |date=11. listopada 2019. }}, Sveučilište u Zagrebu, Muzička akademija, VIII. odsjek, mentorica: dr. sc. Sanja Kiš Žuvela, doc., Zagreb, 2018. {{Ilirski pokret}} {{Romantizam}} {{GLAVNIRASPORED:Lisinski, Vatroslav}} [[Kategorija:Hrvatski skladatelji]] [[Kategorija:Skladatelji glazbe romantizma]] [[Kategorija:Operni skladatelji]] [[Kategorija:Židovi u Hrvatskoj]] t5y5budt9oo7rjah8riqx97fbx26hgu 0 12975 7427723 7427260 2026-04-10T14:27:05Z ~2026-21935-80 357475 /* Filmske uloge */Uloga. 7427723 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Sven Lasta |slika = |veličina = |opis slike = |rodno ime = |pseudonim = |rođenje = [[18. travnja]] [[1925.]] |mjesto rođenja = [[Pakrac]], [[Hrvatska]] |smrt = [[15. kolovoza]] [[1996.]] |mjesto smrti = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] |zanimanje = [[glumac]] |godine rada = |web = |supruga = [[Višnja Lasta]] |suprug = |važnije uloge = |važniji filmovi = |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = }} '''Sven Lasta''' ([[Pakrac]], [[18. travnja]] [[1925.]] – [[Zagreb]], [[15. kolovoza]] [[1996.]]) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[kazalište|kazališni]], [[TV|televizijski]] i [[film]]ski [[glumac]]. == Životopis == Gimnaziju je pohađao u Zagrebu, a zbog djelovanja u [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|SKOJ]]-u uhićen je 1942. i zatvoren u [[Lepoglava|Lepoglavu]], nakon čega 1943. godine pristupa partizanima.<ref name=":0">{{Citiranje|title=LASTA, Sven|url=https://hbl.lzmk.hr/clanak/lasta-sven|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|journal=[[Hrvatski biografski leksikon]]|accessdate=2025-02-06|language=hr}}</ref> Bio je član hrvatskih partizanskih kazališnih družina. Nakon rata na zagrebačkome je [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskome fakultetu]] apsolvirao [[arheologija|arheologiju]] i [[povijest umjetnosti]], a [[1948.]] završio [[Zemaljska glumačka škola|Zemaljsku glumačku školu]]. Od [[1948.]] do [[1953.]] godine član je zagrebačkoga [[HNK u Zagrebu|HNK]], a potom do [[1965.]] godine Dramskoga kazališta »''Gavella''«. Idućih godina radio je kao slobodni umjetnik, najviše u zagrebačkome ''Teatru &TD'', a nastupao je i u predstavama [[Dubrovački ljetni festival|''Dubrovačkoga ljetnoga festivala'']]. Djelovao je i kao kazališni pedagog na ''Akademiji dramske umjetnosti''. Oženio se redateljicom [[Višnja Lasta|Višnjom Lastom]].<ref name=":0" /> Kolumne što ih je objavljivao u ''Hrvatskome slovu'' objavljene su u knjizi ''Iz glumačkoga kuta'', 2000. === Domovinski rat === Kao dragovoljac sudjelovao je u [[Domovinski rat|Domovinskome ratu]].<ref name=":0" /> S 66 godina i dva preboljela srčana [[infarkt]]a priključio se obrani [[Sunja|Sunje]]. Ubrzo je dobio nadimak „Deda” te iako je tada bio popularan nije tražio nekakav poseban tretman već je pokazao veliku odvažnost. Na inicijativu generala [[Slobodan Praljak|Slobodana Praljka]] i [[kipar]]a [[Stjepan Gračan|Stjepana Gračana]] postavljen mu je spomenik u parku u središtu Sunje na spomen njemu i svim onim hrvatskim braniteljima koje svojim angažmanom predstavlja. == Popis važnijih uloga == === Kazališne uloge === * Polugan i Gregor ([[Miroslav Krleža|Krleža]], ''Vučjak'' i ''U logoru''), * Kreont ([[Jean Anouilh]], ''Antigona''), * Alceste ([[Moliere]], ''Mizantrop''), * Kirilov ([[Fjodor Dostojevski|Dostojevski]], ''Demoni'' ili ''Bjesovi''), * Pozzo [[Samuel Beckett]], ''U očekivanju Godota'', * Krapp [[Samuel Beckett]], ''Posljednja vrpca'' ([[1986.]]); redatelj: [[Petar Vujačić]]; [[Teatar &TD]] * Moliere [[Mihail Bulgakov]] ''Gospodin de Moliere''([[1975.]]); redatelj: [[Georgij Paro]]; [[Teatar &TD]] === Televizijske uloge === {{div col}} * "[[Kontesa Dora]]" kao Tempus ([[1991.]]) * "[[Bolji život]]" kao Krunoslav Habarsus ([[1987.]]) * "[[The Secret of the Black Dragon]]" ([[1985.]]) * "[[Mrtvi se ne vraćaju]]" ([[1983.]]) * "[[Rade Končar (TV serija)|Rade Končar]]" ([[1983.]]) * "[[Nepokoreni grad]]" kao doktor ([[1982.]]) * "[[Đavolje sjeme]]" ([[1979.]]) * "[[Klupa na Jurjevskom]]" kao Nik ([[1972.]]) * "[[Sumorna jesen]]" ([[1969.]]) * "[[Visočka hronika]]" kao Isidor ([[1967.]]) {{div col end}} === Filmske uloge === {{div col}} * "[[Vrijeme ratnika (1991)|Vrijeme ratnika]]" kao ubojica u šumi ([[1991.]]) * "[[Čarobnjakov šešir (1990)|Čarobnjakov šešir]]" kao Pero, Marta i puž Muž ([[1990.]]) * "[[Školjka šumi (1990)|Školjka šumi]]" ([[1990.]]) * "[[Ćao, ćao bambina! (1988)|Ćao, ćao bambina!]]" ([[1988.]]) * "[[Trideset konja (1988)|Trideset konja]]" ([[1988.]]) * "[[Terevenka (1987)|Terevenka]]" kao Karlo Gorički ([[1987.]]) * "[[Bunda (1987)|Bunda]]" kao Pero ([[1987.]]) * "[[Dom Bergmanovih (1987)|Dom Bergmanovih]]" kao Semjon ([[1987.]]) * "[[Najljepši dani u životu Ivana Kiseka (1986)|Najljepši dani u životu Ivana Kiseka]]" kao Ivan Kisek ([[1986.]]) * "[[Trgovci i ljubavnici (1986)|Trgovci i ljubavnici]]" ([[1986.]]) * "[[Čudesna šuma]]" kao Do, žaba i puž Muž ([[1986.]]) * "[[Crveni i crni (1985)|Crveni i crni]]" ([[1985.]]) * "[[Dvije karte za grad (1984)|Dvije karte za grad]]" kao starac ([[1984.]]) * "[[Neobični sako (1984)|Neobični sako]]" kao krojač Štajn ([[1984.]]) * "[[Noć poslije smrti (1983)|Noć poslije smrti]]" ([[1983.]]) * "[[Čovjek od riječi (1983)|Čovjek od riječi]]" kao Mato Zukanović ([[1983.]]) * "[[Sustanar (1982)|Sustanar]]" ([[1982.]]) * "[[Poglavlje iz života Augusta Šenoe (1981)|Poglavlje iz života Augusta Šenoe]]" ([[1981.]]) * "[[Bombaški proces (1978)|Bombaški proces]]" kao Tomić ([[1978.]]) * "[[Slučaj maturanta Wagnera (1976)|Slučaj maturanta Wagnera]]" ([[1976.]]) * "[[Zec (1975)|Zec]]" ([[1975.]]) * "[[Nocturno (1974)|Nocturno]]" ([[1974.]]) * "[[Basna (1974)|Basna]]" ([[1974.]]) * "[[Vrijeme početka (1974)|Vrijeme početka]]" ([[1974.]]) * "[[Kipić (1972)|Kipić]]" ([[1972.]]) * "[[Kratka noć leptira (1971)|Kratka noć leptira]]" ([[1971.]]) * "[[Mirisi, zlato i tamjan (1971)|Mirisi, zlato i tamjan]]" kao Mali ([[1971.]]) * "[[Jana (1970)|Jana]]" kao Cerny ([[1970.]]) * "[[Ljubav i poneka psovka (1969)|Ljubav i poneka psovka]]" kao Fra Pave ([[1969.]]) * "[[Tri sata do pobjede (1969)|Tri sata do pobjede]]" ([[1969.]]) * "[[Hej, Džo! (1968)|Hej, Džo!]]" ([[1968.]]) * "[[Agent iz Vaduza (1968)|Agent iz Vaduza]]" ([[1968.]]) * "[[Cintek (1967)|Cintek]]" ([[1967.]]) * "[[Ključ (1965)|Ključ]]" kao muž ([[1965.]]) * "[[Tisuću i jedna strast (1964)|Tisuću i jedna strast]]" ([[1964.]]) * "[[Gledalac i mi (1956.)|Gledalac i mi]]" kao komentator ([[1956.]]) {{div col end}} === Sinkronizacija === * [[Asterix protiv Cezara]] – Cezar (verzija iz 1989., Zagrebačka televizija) == Nagrade i priznanja == Njemu u čast održava se manifestacija ''Dani Svena Laste – sjećanje na branitelje Sunje''<ref>[[Hrvatsko kulturno vijeće]]: [http://www.hkv.hr/187-special/obavijesti/13122-pocetak-manifestacije-dani-svena-laste-sjecanje-na-branitelje-sunje.html Početak manifestacije "Dani Svena Laste-sjećanje na branitelje Sunje"]. Pristupljeno 25. listopada 2012.</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{imdb ime|id=0489913|ime=Sven Lasta}} {{GLAVNIRASPORED:Lasta, Sven}} [[Kategorija:Životopisi, Pakrac]] [[Kategorija:Hrvatski filmski glumci]] [[Kategorija:Hrvatski kazališni glumci]] [[Kategorija:Hrvatski televizijski glumci]] [[Kategorija:Hrvatski književnici]] hiv1zstl66yqij9d3oxjh5gvo6qdmgg 0 13262 7427799 7296204 2026-04-10T17:40:34Z Divna Jaksic 974 7427799 wikitext text/x-wiki {{preusmjerava|Beethoven}} {{Skladatelj | ime = Ludwig van Beethoven | slika = Beethoven.jpg | opis slike = Beethovenov portret koji je napravio Joseph Karl Stieler 1820. | puno_ime = Ludwig van Beethoven | period = [[klasicizam]]<br>[[romantizam|rani romantizam]] | datum_rođenja = [[17. prosinca]] [[1770.]] | mjesto_rođenja= [[Bonn]], [[Sveto Rimsko Carstvo]] | datum_smrti = [[26. ožujka]] [[1827.]] | mjesto_smrti= [[Beč]], [[Austrijsko Carstvo]] |djela=''Simfonije'' <br> ''Sonate za klavir'' <br> Opera ''Fidelio'' <br> ''Missa solemnis'' <br> ''Gudački kvarteti'' |utjecaj= |nagrade= |veličina=220px |opis_slike= |suradnici= |poveznica= |}} '''Ludwig van Beethoven''' ({{audio|De-Ludwig van Beethoven.ogg|njemački izgovor}} )([[Bonn]], [[16. prosinca|16.]]/[[17. prosinca]] [[1770.]] – [[Beč]], [[26. ožujka]] [[1827.]]), [[Nijemci|njemački]] [[skladatelj]] i [[pijanist]], jedan od najvećih skladatelja u povijesti glazbe koji je premostio bečku klasiku 18. i romantizam 19. stoljeća, zbog čega se i opravdano naziva "posljednjim bečkim klasičarem i prvim romantičarom". Ostavio je neizbrisiv trag na daljnji razvoj zapadnoeuropske klasične glazbe i ostao uz [[Mozart]]a najizvođeniji i najpoznatiji skladatelj europske glazbene tradicije.<ref>Perak Lovričević i Šćerdov, str. 23</ref> Njegova glazba i ugled nadahnjivali su, a ponekad i punili nesigurnošću iduće generacije skladatelja i glazbenika.<ref>Kerman and Tyson</ref> Osim što je postao zaštitno lice romantizma, jednako snažno utjecao je i na glazbenike 20. stoljeća ([[Bela Bartok|Bartok]], [[Dmitrij Šostakovič|Šostakovič]]) sve do razdoblja avangarde čiji su mu predstavnici Pierre Boulez i [[Karlheinz Stockhausen]] isticali svoj dug.<ref>Perak Lovričević i Šćerdov, str. 22</ref> Njegovih devet [[simfonija]] smatra se "Biblijom za skladatelje", dok se njegove 32 glasovirske [[sonata|sonate]] smatraju "Biblijom za pijaniste", pri čemu su svaka simfonija i sonata glazbeni svijet za sebe.<ref>Perak Lovričević i Šćerdov, str. 18</ref> Iako je prvenstveno poznat kao [[skladatelj]], Beethoven je također bio slavljeni [[pijanist]]. Rođen u [[Bonn]]u u Njemačkoj, u dvadesetim godinama života preselio se u [[Beč]], učeći glazbu s [[Joseph Haydn|Josephom Haydnom]] i brzo stječući ugled pijanista virtuoza. Unatoč postupnom gubljenju sluha u mladosti, Beethoven je nastavio proizvoditi značajna [[remek-djelo|remek-djela]] kroz cijeli život, čak i kad je bio potpuno gluh. Bio je također jedan od prvih skladatelja "slobodnjaka" – organizirajući pretplatničke [[koncert]]e, prodavajući [[skladba|skladbe]] izdavačima i stječući financijsku potporu od bogatih pokrovitelja, radije nego da traži stalno zaposlenje bilo od [[Katolička Crkva|Crkve]] ili aristokratskih dvorova. Koliko je trag ostavio ne samo na [[klasična glazba|klasičnu glazbu]], već i na Beč, tadašnju europsku kulturnu prijestolnicu i simbol europske klasične kulture, svjedoči činjenica da mu je na [[sprovod]]u nazočio gotovo cijeli Beč.<ref>Perak Lovričević i Šćerdov, str. 26</ref> == Životopis == [[Datoteka:Beethoven wiki.jpg|200px|left|thumb|Ludwig van Beethoven]] Rođen je najvjerojatnije 16., a kršten 17. prosinca 1770. godine. Potječe iz glazbene obitelji čije podrijetlo vodi iz flamskog grada [[Mechelen]]a. Umetak “van” u njegovu prezimenu ne označava vlastelinski položaj, već ukazuje na mjesno podrijetlo. Beethovenov djed, koji se također zvao Ludwig, radio je kao glazbenik, odgovoran za orkestar, kod [[koeln]]skog nadbiskupa. 1740. godine se rodio njegov sin Johann koji je također bio crkveni pjevač. Johann je 17. prosinca 1770. godine krstio svog novorođenog sina po imenu svog oca, Ludwig. Pošto je Ludwigov otac bio oduševljen tadašnjim čudom od djeteta, mladim [[Wolfgang Amadeus Mozart|Wolfgangom Amadeusom Mozartom]], koji je već sa 6 godina komponirao skladbe, on je pokušao, po tom uzoru, malog Ludwiga vrlo rano učiti sviranju [[violina|violine]] i [[glasovir]]a, pri čemu je često i pretjerivao. Ludwig je često morao noću ustajati i vježbati sviranje glasovira, što je opet za posljedicu imalo to da je Ludwig često bio umoran za školu. Osim ispunjavanja visokih zahtjeva svoga oca, život mladog Ludwiga nije bio jednostavan. Otac je bio [[alkoholizam|alkoholičar]] a majka je bila često bolesna i od šestero njene djece preživjela su samo dva. === Izobrazba === Ubrzo je Ludwig van Beethoven postao i drugi [[orgulje|orguljaš]] na dvoru i dobiva redovitu mjesečnu plaću. Kada je imao 13 godina svira [[čembalo]] i [[viola|violu]] u [[Kurfürst|izbornom]] orkestru dvora i bavi se komponiranjem različitih komornih skladbenih djela. Kako bi unaprijedio svoje znanje, [[1787.]] godine, Ludwig odlazi u Beč, koji je u to vrijeme, zahvaljujući skladateljima kao što je [[Joseph Haydn]], bio postao europsko glazbeno središte da bi učio kod slavnog Mozarta. Zbog velike zauzetosti Mozarta komponiranjem svojih vlastitih kompozicija i drugim brigama koje su ga opterećivale, Mozart nije bio uveliko zainteresiran za mladog Ludwiga, ali je slušajući ga kako svira rekao:»''Jednog će dana taj mladić podići veliku galamu u svijetu!''». Osim toga Beethoven je i sam poslije dva tjedna morao napustiti Beč i vratiti se za Bonn jer mu je majka bila na umoru. Kratko po njegovu dolasku u Bonn, majka mu umire. Beethoven se [[1789.]] godine odlučuje na studij na sveučilištu u Bonnu, gdje dolazi u dodir s idejama [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]], sloboda i čovječnost, koje ga oduševljavaju a koje se u njegovim kasnijim djelima mogu i primijetiti, posebno u njegovoj jedinoj [[opera|operi]] Fidelio. Kada je imao 22 godine, Beethoven odlazi ponovno za Beč i tamo ostaje. Iako je Mozart već bio mrtav, Beethoven postaje učenikom strogog [[Joseph Haydn|Josepha Haydna]] i [[Antonio Salieri|Antonia Salieria]]. === Skladateljstvo i bolest === Ubrzo Beethoven postaje poznat sa svojom ozbiljnom glazbom, koja je predstavljala nešto sasvim novo. Osim toga, postaje poznat i kao majstor improvizacije i virtuoz na glasoviru, jer je jednom prilikom, kratko uoči koncerta uvidio da je glasovir za pola tona dublje naštiman i umjesto da svira svoj koncert za glasovir u C-[[dur]]u ('''Erstes Klavierkonzert op. 15''') svira ga u Cis-Duru. S 29 godina, Beethoven počinje raditi na svojoj [[I. simfonija (Beethoven)|Prvoj simfoniji]] i završava je sljedeće godine. Uspješno je [[praizvedba|praizvedena]] 2. travnja 1799. godine. Već u starosti od 30 godina, kod Beethovena se primjećuju znaci [[otoskleroza|otoskleroze]], "mješovitog" tipa, bolesti srednjeg u unutarnjeg uha i koja vodi ka gluhoći, i on počinje sve slabije čuti, pa počinje sve više izbjegavati ljude, tražeći mir u prirodi, gdje je obično i nalazio i [[nadahnuće]] za svoje skladbe. Kako bi unaprijedio svoj sve lošiji sluh, Beethoven zateže do 4 strune na svoj glasovir. Godine 1819. Beethoven je potpuno oglušio pa više i nije u mogućnosti sam izvoditi svoje koncerte kao ni dirigirati. U međuvremenu, iako nagluh, Bethoven je i dalje radio na svojim djelima. Uslijedila je II. simfonija, koja ne postiže veći uspjeh, a onda III. simfonija koja postiže ogroman uspjeh. Simfonija je bila posvećena [[Napoleon|Napoleonu I. Bonaparteu]] i prvobitno se nazivala "'''Sinfonia grande, intitolata Bonaparte'''", ali kad je Beethoven saznao da se Napoleon 18. svibnja 1804. godine okrunio za Francuskog cara i da je odbacio svoje republikanske ideje, pobjesnio je i obrisao prvobitni naziv i nazvao simfoniju "'''Herojska simfonija, komponirana u slavu jednog velikog čovjeka'''" (poznata još kao i '''Eroica'''). Praizvedba je bila u kolovozu 1804. godine na bečkom dvoru kneza Lobkowicza pa je njemu i posvećena. Poslije mnogo preinaka 1805. godine praizvedena je jedina Beethovenova opera, prvobitnog naziva «Leonore», Fidelio. Prvom polovicom 19. stoljeća Beethoven uz Gioacchina Rossinia postaje najpoznatiji i najslavniji glazbeni skladatelj Europe. Njegove simfonije, protkane revolucionarnim duhom, ubrzo postaju redovit repertoar svih orkestarskih koncerata. Njegova [[Simfonija br. 5 (Beethoven)|V. simfonija]] često se naziva i "simfonija sudbine", jer je nastala u teškom razdoblju Beethovenova života. O prva četiri tona simfonije, Beethoven je navodno izrekao riječi "''Tako je došla sudbina na vrata.''". Izvedena je 22. prosinca 1808. godine zajedno s VI. simfonijom ('''Pastorale''') i četvrtim koncertom za glasovir. Sam Beethoven je svoju VI. simfoniju (Pastorale) označio kao "višim izrazom nadahnuća od slikarstva". [[Datoteka:Beethovenhome.JPG|200px|right|thumb|Ludwig van Beethoven, slika Carla Schlössera, oko 1890. godine]] S ogromnim uspjehom izvedena je [[8. prosinca]] [[1813.]] godine njegova [[VII. simfonija (Beethoven)|Sedma]] simfonija. Tijekom [[Bečki kongres|Bečkoga kongresa]], Beethoven, koji je u svojoj mladosti bio opčinjen humanizmom [[Friedrich Schiller|Friedricha Schillera]], a kasnije i [[Johann Wolfgang von Goethe|Goetheom]], uviđa da se budućnost Europe zasniva samo na podčinjavanju drugih, pa to i naglašava u scenskoj glazbi koju je skladao za Goetheovu dramu "Egmont". Kada je došlo do njegove potpune gluhoće, pri kraju života, napisao je djelo "'''Heiligstädter Testament'''". Ubrzo je našao neku novu životnu snagu i izjavio je "''Osvetit ću se sudbini, sigurno me nikada neće skroz pokoriti''." Poslije smrti svojeg brata 1815. godine, k sebi uzima njegova sina Karla. Ubrzo se uspostavilo da Beethovenov odnos prema svom nećaku od početka nije mogao proći dobro. Sa svojim pretjeranim moralnim opredjeljenjima, Beethoven ga je toliko stavio pod pritisak, da je mladi Karlo na kraju pokušao počiniti samoubojstvo. Ovaj pokušaj samoubojstva (u to vrijeme pokušaj samoubojstva je bilo kazneno djelo) toliko je opteretilo i utjecalo na Beethovena. Upravo zbog toga, opterećen privatnim problemima, 1822. godine Beethoven piše djelo "[[Missa Solemnis]]". Godinu dana kasnije Beethoven završava svoju [[IX. simfonija (Beethoven)|Devetu]] simfoniju, u čijem posljednjem stavku uvodi i riječi, stihove Friedricha Schillera iz «[[Oda radosti|Ode radosti]]», dok su prva tri dijela, sa svojom glazbenom arhitekturom, glazbom i temama, obilježili pravac simfonista romantizma sve do [[Gustav Mahler|Gustava Mahlera]]. [[Simfonija]] je zajedno s dijelovima djela «Missa Solemnis» izvedena [[7. svibnja]] [[1824.]] godine. Zbog napredovanja bolesti, prihvatio je [[1826.]] godine poziv drugog brata, Johanna Nikolausa, da s njegovom obitelji provedu nekoliko tjedana na imanju u okolici Kremsa. Dana [[1. prosinca]] Beethoven je putovao natrag u Beč u otvorenoj kočiji, unatoč prilično hladnom vremenu. Dobio je upalu pluća koju je nekako prebolio, ali je ona pogoršala ostale zdravstvene probleme, [[3. siječnja]] [[1827.]] napisao je oporuku, a [[26. ožujka]] je umro u svom domu. Na groblju Währing pokopan je 29. ožujka, a više od 30.000 ljudi bilo je na pogrebu, Godine 1827. Beethovenovi posmrtni ostatci preneseni su na bečko središnje groblje. Pretpostavlja se da je umro od bolesti jetre, na što upućuje DNK analiza vlasi njegove kose. [[Datoteka:Beethoven sym 6 script.PNG|300px|right|thumb|Stranica iz partiture "Pastoralne simfonije"]] == Djela== : ''Potpun popis: '''[[Dodatak:Popis skladbi Ludwiga van Beethovena]]'''. '''Simfonije''' * [[Simfonija br. 1 (Beethoven)|I. simfonija u C-duru]] op. 21 (1799./1800.) Praizvedba: 2. travnja 1800. * [[Simfonija br. 2 (Beethoven)|II. simfonija u D-duru]] op. 36 (1802.) Praizvedba: 5. travnja 1803. * [[Simfonija br. 3 (Beethoven)|III. simfonija u Es-duru "Eroica"]] op. 55 (1803./1804.) Praizvedba: 7. travnja 1805. * [[Simfonija br. 4 (Beethoven)|IV. simfonija u B-duru]] op. 60 (1806.) Praizvedba: 15. studenog 1807. * [[Simfonija br. 5 (Beethoven)|V. simfonija u c-molu op. 67]] (1800. – 1808.) Praizvedba: 22. prosinca 1808. * [[Simfonija br. 6 (Beethoven)|VI. simfonija u F-duru]] "Pastoralna" op. 68 (1807./1808.) Praizvedba: 22. prosinca 1808. * [[Simfonija br. 7 (Beethoven)|VII. simfonija u A-duru]] op. 92 (1811./1812.) Praizvedba: 8. prosinca 1813. * [[Simfonija br. 8 (Beethoven)|VIII. simfonija u F-duru]] op. 93 (1811./1812.) Praizvedba: 27. veljače 1814. * [[Simfonija br. 9 (Beethoven)|IX. simfonija u d-molu]] op. 125 (1815./1824.) Praizvedba: 7. svibnja 1824. '''Koncerti''' <br> ''Klavirski koncerti'' * Koncert za klavir i orkestar br. 1 u C-duru op. 15 * Koncert za klavir i orkestar br. 2 u B-duru op. 19 * Koncert za klavir i orkestar br. 3 u c-molu op. 37 * Koncert za klavir i orkestar br. 4 u G-duru op. 58 * Koncert za klavir i orkestar br. 5 u Es-duru "Carski koncert" op. 73 <br> ''Ostala koncertna djela'' * Romanza za violinu i orkestar u G-duru op. 40 * Romanza za violinu i orkestar u F-duru op. 50 * Koncert za klavir, violinu, violončelo i orkestar u C-duru op. 56 * Koncert za violinu i orkestar u D-duru op. 61 == Izvori == {{izvori}} == Literatura == * Perak Lovričević, Nataša; Šćedrov, Ljiljana. ''Glazbeni susreti treće vrste''. Profil: Zagreb, 2013. (6. izdanje) == Vidi još == * [[Dodatak:Popis skladbi Ludwiga van Beethovena]] == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Ludwig van Beethoven}} {{Wikisource|Ludwig van Beethoven}} {{klasicizam i prosvjetiteljstvo}} {{Romantizam}} {{GLAVNIRASPORED:Beethoven, Ludwig van}} [[Kategorija:Ludwig van Beethoven| ]] [[Kategorija:Njemački skladatelji]] [[Kategorija:Njemački pijanisti]] [[Kategorija:Skladatelji glazbe klasicizma]] [[Kategorija:Skladatelji glazbe romantizma]] [[Kategorija:Operni skladatelji]] [[Kategorija:Njemački slobodni zidari]] p2cj80hqp866bv0fe688emfi6bm6d9c 0 14467 7427581 7393799 2026-04-10T12:33:56Z ~2026-22184-62 357524 Pravopisna greska 7427581 wikitext text/x-wiki {{Infookvir grad u Hrvatskoj |ime = Vrlika |vrsta = naselje i grad |grb = Vrlika (grb).gif |zastava = |slika = Vrlika i sveti nikola.jpg |opis slike = |županija = {{Z+X|SDŽ}} |najbliži grad = |gradonačelnica = |gradonačelnik = Jure Plazonić |gradsko vijeće = |naselja = [[#Gradska naselja|9 gradskih naselja]] |površina = 243,5 |površina uža = 7,6 |visina = |z. širina = 43.91 |z. dužina = 16.40 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 1728 |stanovništvo uže = 718 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 21236 Vrlika |pozivni broj = |autooznaka = |web = {{URL|https://vrlika.hr/}} |bilješke = }} '''Vrlika''' je grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. == Gradska naselja == Gradskom području pripada 9 naselja: [[Garjak]], [[Ježević]], [[Koljane]], [[Kosore]], [[Maovice]], [[Otišić]], [[Podosoje (Vrlika)|Podosoje]], [[Vinalić]] i sama Vrlika. == Zemljopis == Grad Vrlika se nalazi na 470 m nadmorske visine na samom rubu [[Vrličko polje|Vrličkog polja]] uz državnu cestu [[D1]] Zagreb-Split, na 66&nbsp;km od Splita. U samom gradu izvire jedan od pritoka rijeke Cetine – [[Česma]]. Klima je submediteranska u prijelazu na kontinentalnu planinsku klimu što Vrliku čini ugodnim mjestom za boravak ljudi koji imaju poteškoće s respiratornim bolestima. Po ovom se gradu zove i okolni kraj, ''[[Vrlička krajina]]'', koja je dijelom [[Cetinska krajina|Cetinske krajine]]. == Stanovništvo == === Popis 2011. === Prema popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, grad Vrlika ima 2177 stanovnika.<ref name="popis">[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_03/h01_01_03_zup17.html Kontingenti stanovništva po gradovima/općinama, Popis 2011.]</ref> Većina stanovništva su Hrvati s 98,3 %,<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_04/H01_01_04_zup17.html Stanovništvo prema narodnosti po gradovima/općinama, Popis 2011.]</ref> a po vjerskom opredijeljenju većinu od 98,3 % čine pripadnici katoličke vjere.<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_10/H01_01_10_zup17.html Stanovništvo prema vjeri po gradovima/općinama, Popis 2011.]</ref> Prostor Grada Vrlike čini 237,73&nbsp;km². U mjestu Vrlici i osam okolnih sela živi 2705 stanovnika (prema popisu iz 2001.). Od 7000 stanovnika 1980-ih godina, zbog posljedica rata 1990-ih u Vrlici je 2007. godine stalno živjelo tek oko 850 ljudi, uglavnom starije dobi. {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Grad Vrlika |p1857=5920 |p1869=6226 |p1880=6311 |p1890=7545 |p1900=8727 |p1910=9529 |p1921=9819 |p1931=10382 |p1948=8686 |p1953=8854 |p1961=7366 |p1971=6458 |p1981=6262 |p1991=5621 |p2001=2705 |p2011=2177 |p2021=1728 |napomena=Nastao iz stare općine Sinj. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Vrlika |p1857=644 |p1869=751 |p1880=733 |p1890=820 |p1900=904 |p1910=881 |p1921=877 |p1931=907 |p1948=681 |p1953=751 |p1961=927 |p1971=836 |p1981=1207 |p1991=1334 |p2001=959 |p2011=828 |p2021=718 |napomena=Sadrži podatke za bivše naselje Kukar koje je u 1857., 1880., 1900., 1910. i 1948. iskazano kao naselje. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Povijest == Najstariji tragovi života ljudi na ovom području potječu iz starog [[kameno doba|kamenog doba]] (oko 30 000 pr. Krista). Nedaleko izvora [[Cetina|Cetine]], u [[Gospodska pećina|Gospodskoj pećini]] sjeverno od zaseoka Milaši pronađeni su ulomci keramičke zdjele i koštano šilo. Vrlika je bila je smještena oko samog izvora rijeke Cetine. Tu je bila starohrvatska crkva sv. Spasa, koja je do naših dana sačuvana, a zvonik ove crkve je najstariji kod nas sačuvan. U četrnaestom je stoljeću crkva sv. Spasa proširena i dobila je uglastu apsidu na začelju. Crkvu je dao sagraditi kninski župan Gastika i njegova majka Nemira. Oko crkve je nekropola s oko 1150 grobova i 700 stećaka. Tu je nađena ranosrednjovjekovna kadionica iz doba kad su ove krajeve pokrštavali i misionarili franački misionari ([[9. stoljeće]]). Prema tim nalazima Vrlika je bila veliko naselje. U doba kad su franjevci došli u ove krajeve, napravili su samostan sv. Kate (kod Vukovića vrila). Steći, kojima cijeli kraj obiluje vađeni su u kamenolomu Plazajke (brdo Kapnice).<ref name="zupa-vrlika.com">http://www.zupa-vrlika.com/index.php?option=com_content&view=article&id=2&Itemid=27{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Grad Vrlika, prvi put se spominje u pisanim izvorima 1069. godine, kao sjedište Cetinske općine, starohrvatske općine koja je obuhvaćala gradove: [[Glavaš]], [[Prozor (utvrda, Vrlika)|Prozor]], [[Sinj]], [[Trilj]], [[Stolac]], [[Gradac]], [[Nutjak]], [[Tugare]] i Poljičku župu. Od pet starohrvatskih općina (Imotska, Zminjska, Kliška i Dridska) koje su se nalazile na području sadašnje Splitsko-dalmatinske županije, [[Cetina|cetinska]] općina bila je najveća. Na njenim rubnim područjima u srednjem vijeku izgrađuje se lanac utvrda koje označavaju granice prema okolnim općinama. Tako prema imotskoj općini nastaje tvrđava [[Čačvina (utvrda)|Čačvina]], a na jugu prema kliškoj tvrđava [[Nutjak]], a na sjeveru prema [[knin]]skoj općini i putu za Bosnu tvrđava [[Glavaš (Dinarić)|Glavaš]]. U vremenu između 10. i 11. stoljeća, sjeverni dio cetinske općine se izdvaja u samostalnu općinu - Vrličku, koja na sjeveru graniči s kninskom općinom, a na jugu (kod današnjega [[Manastir Dragović|manastira Dragović]]) s cetinskom općinom. [[Datoteka:Vrlika.jpg|mini|[[Prozor (tvrđava u Vrlici)|Utvrda Prozor]].]] Iznad samog naselja na nepristupačnoj stijeni stoji srednjovjekovna [[Prozor (tvrđava u Vrlici)|utvrda Prozor]] koja dominira nad gradom i pogledom na širu okolicu, a spominje se po prvi put nakon provale [[Osmanlije|Turaka]] u selo Vrhrike (Cetina) te da su tadašnji stanovnici su pobjegli u utvrdu Prozor koju je sagradio [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]]. Kasnije su ti isti prebjezi osnovali naselje ispod same utvrde i dali mu staro, al pomalo izmijenjeno ime - Vrlika. Vrlika nije bila [[castrum]] - utvrđeni grad, poput [[Glavaš]]a i [[Prozor (utvrda, Vrlika)|Prozor]]a, već joj je položaj prirodno bio zaštićen vodama. Tijekom druge polovice 15. stoljeća, zbog [[Stogodišnji hrvatsko-turski rat|učestalih prodora]] [[Osmanlije|Turaka]] kroz klanac Uništa na prostor vrličke općine, stanovnici središta stare Vrlike sklanjaju se u utvrđeni vrlički grad ("Castrum Werhlychky"). Taj grad je zapravo grad Prozor, kojeg [[kralj Ladislav Napuljski]] godine [[1406.]] daruje vrličkom narodu. S vremenom dolazi do potpunog preseljavanja stanovništva iz starog središta općine pod utvrdu Prozor i na novo naselje prenosi se naziv ranijeg sjedišta - Vrlike. Godine [[1522.]] Turci osvajaju Vrliku i njome vladaju do 1688. godine, kada ona prelazi pod [[Mletačka Republika|mletacču]] upravu. Prije toga je mletačka vojska [[1648.]] godine oslobodila Vrliku ponajviše zahvaljujući [[Vuk Mandušić|Vuku Mandušiću]] i don [[Stipan Sorić|Stipanu Soriću]]. Od 1805. do 1813. godine, Vrlika se nalazi pod [[Francuska|francuskom]] upravom. Godine 1811. ustanovljena je Općina Vrlika i pripadala je kotaru [[Knin]] (okrug [[Šibenik]]). Vrlika je 1822. i dalje općina, ali ovoga puta pod [[Austro-Ugarska|austrijskom]] vlašću pripadajući kotaru [[Sinj]] (okrug [[Split]]). Godine 1854. Vrlika se podiže na razinu kotara i pripada okrugu splitskom. U tom razdoblju na spomen 200. godišnjice oslobođenja od [[Osmansko Carstvo|Turaka]] sagrađen je Općinski dom (1888. godine). Do kraja [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], Vrlika se kao i cijela [[Dalmacija]] nalazila pod [[Austro-Ugarska|austro-ugarskom]] vlašću. U [[NOB]]-u tijekom Drugog svjetskog rata sudjelovalo je 58 stanovnika.<ref>Iz povijesti Dalmacije (str. 122) - [[Bernard Stulli]] {{ISBN|86-7397-073-3}}</ref> == Gospodarstvo == Grad Vrlika dijelio je sudbinu svih hrvatskih zaobalnih krajeva tijekom dugih i burnih stoljeća povijesti. Smjenjivala su se razdoblja blagostanja, gospodarskog i kulturnog procvata s razdobljima kriza koje su uvijek rezultirale odlaskom stanovništva u privremenu i trajnu emigraciju. Kroz povijest temeljne gospodarske djelatnosti bile su poljodjelstvo, stočarstvo, trgovina i druge djelatnosti. Sve veću važnost u novom dobu ima djelatnost turizma i ugostiteljstva, korištenje suvremenih informatičkih tehnologija, sve u skladu s osnovnim postulatima održivog razvitka.{{Ni}} == Poznate osobe == * Prof [[Petar Barišić]] - akademski kipar * [[Milan Begović]] - hrvatski književnik *Fra [[Filip Grabovac]] (1697. – 1749.) - hrvatski svećenik franjevac * Prof [[Ante Kuduz (slikar)|Ante Kuduz]] - akademski slikar * [[Niko Rebić]] - Saborski zastupnik * [[Emil Kazimir Žeravica]] - hrvatski književnik (Vrlika, 26. lipnja 1922. – Pula, 10. kolovoza 2012.) == Spomenici i znamenitosti == [[Datoteka:Vrlicka nosnja Knin04082011 4846.jpg|mini|Vrlička narodna nošnja. Žensku narodnu nošnju kao i mušku odlikuje višeslojno oblačenje jednog predmeta preko drugoga.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://vrlika.hr/podstranice/kultura.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20110726171111/http://www.vrlika.hr/podstranice/kultura.html |archive-date=26. srpnja 2011. |access-date=9. kolovoza 2011.}}</ref>]] * Utvrda [[Prozor (utvrda, Vrlika)|Prozor]] * [[Stambena zgrada u ul. Milana Begovića 2, Vrlika|Stambena zgrada u ul. Milana Begovića 2]], iz 19. stoljeća, [[zaštićeno kulturno dobro]] * Česma, kultno mjesto nastajenja opere "Ero sa onoga svijeta". * Za vrijeme Uskrsnih blagdana mogu se vidjeti jedinstveni "Čuvari Kristova groba" gdje se pokazuje bogata baština i ljepota narodne nošnje. * U središtu vrličkog groblja je crkva sv. Petra i Pavla iz [[1701.]] godine, koja i danas služi kao grobljanska kapela. Ovo je prva crkva podignuta u Vrlici nakon oslobođenja od [[Osmansko Carstvo|Turaka]]. Ima četvrtastu apsidu, a na pročelju je zvonik na preslicu s jednim zvonom.<ref name="zupa-vrlika.com"/> * U mjestu se nalazi [[Pravoslavlje|Pravoslavna]] crkva Svetog oca Nikolaja izgrađena 1618. godine. * Od 1843. do 1971. godine u Vrlici je postojala grkokatolička crkva Svete Trojice.<ref>{{Citiranje knjige |title=Grkokatolička Vrlika |author=Ivo Mišur |orig-year=2020 |pages=33}}</ref> == Obrazovanje == O.Š. Milana Begovića - dobitinica Eko zelene zastave Hrvatske 25. travnja 2007. godine. == Kultura == * [[Gospa Rožarica]] * [[Vrličko kolo]] * [[Vrlička narodna nošnja]] * KUU Milan Begović == Sport == * [[HNK Vrlika]], [[nogomet]]ni klub * Športsko-rekreacijski centar "Česma" * Od 2000. održava se Vrlička ulična utrka. ==Izvori== {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://vrlika.hr Službene stranice grada] {{Mrva-grad-hrv}} {{Vrlika}} {{GiO SDŽ}} [[Kategorija:Vrlika| ]] [[Kategorija:Gradovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji]] [[Kategorija:Dobitnici Povelje Republike Hrvatske]] [[Kategorija:Naselja u sastavu Grada Vrlike| ]] 2xawlfezzxpc21ytfo2lu3w0eeddacw 0 16957 7427821 7388236 2026-04-10T18:26:51Z Marheen 250754 /* 1980. – 1987. */ 7427821 wikitext text/x-wiki {{otheruses2|[[Bijelo dugme (album)]]}} {{Glazbenik | Ime = Bijelo dugme | Img = Veljko Despot na snimanju s Bijelim dugmetom, Air Studios, London, 1975..jpg | Img_capt = Bijelo dugme i Veljko Despot na snimanju u "Air Studios", [[London]], [[1975.]] godine. | Img_size = | Landscape = | Background = skupina | Pseudonim = Dugmići | Osnivanje = [[1974.]] ([[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]) | Mjesto = | Prebivalište = | Žanr = [[hard rock]], [[progresivni rock]], [[rock]], [[novi val]] | Djelatno_razdoblje = [[1974.]] – [[1989.]], [[2005.]], [[2024.]] – ''danas'' | Producentska_kuća = [[Jugoton]]<br />[[Diskoton]] | Angažman = [[Divlje jagode]]<br />Kodeksi<br />Jutro | URL = [http://www.bijelodugme.tk/ Stranice Bijelog Dugmeta] | Sadašnji članovi = [[Goran Bregović]]<br />[[Željko Bebek]]<br />[[Mladen Vojičić Tifa]]<br />[[Alen Islamović]]<br />[[Zoran Redžić]]<br />Jadranko Stanković<br />[[Goran Ivandić|Goran 'Ipe' Ivandić (pokojni)]]<br />Điđi Jankelić<br />[[Milić Vukašinović]]<br />Željko Savić | Bivši članovi = [[Vlado Pravdić]], Laza Ristovski | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Bijelo dugme''' je jedna od najpoznatijih rock grupa bivše [[SFRJ|Jugoslavije]], osnovana u [[Sarajevo|Sarajevu]] [[1974.]] godine. Iako mladi, članovi grupe su bili već iskusni glazbenici. Sastav aktivno djeluje [[1974.]] – [[1989.]] i u tom vremenskom razdoblju objavljuju petnaestak albuma, uz nekoliko kompilacija i mnogobrojne singlove. Početkom [[2005.]] godine je najavljeno ponovno okupljanje ''Bijelog dugmeta'' i u [[lipanj|lipnju]] oni održavaju svega tri povratnička koncerta, u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Zagreb]]u<ref>[http://www.muzika.hr/clanak/4684/izvjestaji/bijelo-dugme-spektakl-nakon-svih-tih-godina.aspx Bijelo dugme – spektakl nakon svih tih godina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150328021947/http://www.muzika.hr/clanak/4684/izvjestaji/bijelo-dugme-spektakl-nakon-svih-tih-godina.aspx |date=28. ožujka 2015. }}, Muzika.hr, 23. lipnja 2005.</ref> i [[Beograd]]u<ref>[http://www.ekapija.com/website/sr/page/14119/Koncert-Bijelog-Dugmeta-na-Hipodromu-Beograd-28-06-2005-dan-kada-su-tate-i-mame-bile-neozbiljnije-od-sinova-i-%C4%87erki Koncert Bijelog Dugmeta na Hipodromu, Beograd, 28.06.2005 – dan kada su tate i mame bile neozbiljnije od sinova i ćerki], ekapija.com, 30. lipnja 2005.</ref> pred ukupno više od dvjesto tisuća gledatelja. ==Osnivanje grupe== [[Goran Bregović]], skladatelj i gitarist rođen je [[22. ožujka]] [[1950.]] godine u Sarajevu. U djetinjstvu nije pokazivao osobito zanimanje za glazbu, pa je izbačen iz niže muzičke škole. Stvari su se promijenile kad mu majka kupuje prvu gitaru – počinje naporno vježbati i već u osnovnoj školi osniva prvi sastav. [[Željko Bebek]], rođen [[16. prosinca]] [[1945.]] godine u Sarajevu, pjevao je u grupi ''Kodeksi'', jednom od poznatijih sarajevskih sastava tog vremena. Na jednom je koncertu Bebek zapazio Bregovića i preporučio ga kolegama iz grupe. U ljeto [[1969.]] godine ''Kodeksi'' odlaze na tezgu u dubrovački Splendid bar gdje sviraju klasičan ljetni repertoar za turiste. Usput od Talijana Renata Pacifika dobivaju ponudu da sviraju u njegovu klubu u Napulju. Uoči isteka prvog dvomjesečnog ugovora Bregović prvi put prelazi na solo gitaru. Kao basista angažiran je [[Zoran Redžić]] koji je u to vrijeme svirao u sastavu ''Čičci''. Zoran je doveo i kolegu iz grupe, bubnjara [[Milić Vukašinović|Milića Vukašinovića]]. Kada su se sva četvorica našla na okupu, stvari su krenule u sasvim drugom pravcu. ''Kodeksi'' su do tog trenutka sasvim solidno živjeli, svirali su u dva kluba, držali se komercijalnog repertoara i stekli redovnu publiku. Milić Vukašinović ih inficira [[Led Zeppelin]]ima i [[Black Sabbath]]om, pa dva tjedna po njegovom dolasku, dobivaju otkaz na svim mjestima gdje su svirali. U Napulju jedva preživljavaju, a nakon žestoke svađe s ostatkom grupe Bebek se vraća u Sarajevo. Ostala trojica nastavljaju nastupati kao Mića, Goran i Zoran. Krajem godine po njih dolaze Goranova majka i Zoranov brat Fadil i vraćaju ih kući. Bregović upisuje Filozofski fakultet, a u jesen [[1971.]] godine gitarist Ismet Arnautalić ga poziva da formiraju grupu ''Jutro'' u kojoj su se našli i Zoran Redžić, bubnjar Gordan Matrak i pjevač Zlatko Hodnik. U Jutru se Bregović prvi put ogleda kao kompozitor. Iako punih godinu dana nije razgovarao s Bebekom, kada su početkom [[1972.]] godine dobili termine u studiju, ipak poziva starog pjevača. Snimili su pjesmu "Patim, evo deset dana" koja se pojavila na B-strani singla grupe Jutro, dok je A-stranu je zauzela danas zaboravljena "Ostajem tebi". Pjesmu "Patim evo deset dana" Bregović je kasnije uvrstio na prvi album Bijelog dugmeta. Odmah po snimanju singla, Bebek je otišao u vojsku, ali su ostali čekali njegov povratak. Za vrijeme Bebekova boravka na odsustvu snimili su još četiri pjesme: "Kad bi bio bijelo dugme", "U subotu mala", "Na vrh brda vrba mrda" i "Hop-cup" od kojih su se prve dvije, početkom [[1973.]] godine pojavile na singlu. Nezadovoljan pravcem kojim se Jutro kreće, Ismet Arnautalić ih je napustio krajem 1972. godine i sa sobom odnio pravo na ime grupe. Oko tog autorstva su se natezali tijekom 1973. godine, a tada su grupi pristupili bubnjar [[Goran Ivandić|Goran Ipe Ivandić]], koji je prije toga svirao u sastavu ''Rok'', te klavijaturista [[Vlado Pravdić]] koji je stigao iz ''Indexa''. Za novo ime su se odlučili relativno lako. Budući da je u [[Ljubljana|Ljubljani]] već djelovao sastav pod imenom Jutro, a publika ih je znala po pjesmi "Kad bi bio bijelo dugme", grupa je [[1. siječnja]] [[1974.]] godine službeno nazvana Bijelo dugme. == 1974. – 1975. == [[Datoteka:Kadbibio.jpg|mini|Naslovnica albuma: Kad bi bio bijelo dugme]] Nove snimke "Top" i "Ove ću noći naći blues" ponudili su upravo osnovanom sarajevskom Diskotonu. Tadašnji glazbeni urednik Slobodan Vujović ih je odbio uz objašnjenje da su pretrpani i da će morati čekati bar pola godine do objavljivanja singla. Nestrpljivi, istog dana su potpisali petogodišnji ugovor s [[Jugoton]]om, a loša procjena [[Diskoton]]a predstavlja najveći poslovni neuspjeh u povijesti jugoslavenske diskografije. Sljedeći singl s pjesmama "Glavni junak jedne knjige" i "Bila mama Kukunka, bio tata Taranta" gotovo istovremeno su te [[1974.]] godine objavili [[Jugoton]] i [[Diskoton]] jer je Bregović, suprotno uobičajenim pravilima poslovanja, potpisao i s [[Diskoton]]om ugovor za singl. Prvi veći nastup imali su na Boom festivalu u Ljubljani [[10. svibnja]] [[1974.]] godine kada su predstavljeni kao nove nade. Tog ljeta su svirali u hotelu Croatia u [[Cavtat]]u i pripremili materijal za prvi album. Treći singl s pjesmama "Da sam pekar" i "Selma" objavljuju [[30. kolovoza]] [[1974.]] godine i on predstavlja prijelomni trenutak njihove karijere. Obje ih pjesme izbacuju u prvi plan i predstavljaju istinski početak onog što će kasnije postati ''dugmetomanija''. Tijekom rujna sviraju kao predgrupa ''Jugoslavenskoj pop selekciji Tihomira Asanovića'', a sljedećeg mjeseca u ljubljanskom studiju ''Akademik'' za dvadesetak dana snimaju prvi album ''Kad bi bio bijelo dugme'' koji je objavljen već krajem studenog. U to vrijeme rade s agilnim zagrebačkim menadžerom Vladimirom Mihaljekom i on im organizira svirku u Sarajevu na oproštajnom koncertu Korni grupe. Petnaest tisuća okupljenih ljudi dočekalo ih je s oduševljenjem. Debitantski album od samog je početka imao odličnu prodaju. Zapakiran u provokativan omot Dragana S. Stefanovića koji će i ubuduće dizajnirati njihove ploče, album je donio seriju dopadljivih pjesama koje je zagrebački novinar [[Dražen Vrdoljak]] nazvao ''pastirski rock''. Ipak, pjesma "Ne spavaj mala moja muzika dok svira" označava početak priča o Bregovićevoj sklonosti plagijatima, jer je u njoj primjetan utjecaj skladbe [[Rock and Roll Music (pjesma)|Rock and Roll Music]] [[Chuck Berry|Chucka Berryja]]. Za snimanje druge ploče povukli su se u selo Borike u istočnoj Bosni i počeli pripremati novi album, [[Datoteka:Veljko Despot na pozornici Doma Sportova uručuje Bijelom dugmetu dijamantnu ploču, Zagreb, 1975..jpg|200px|lijevo|mini|Bijelom dugmetu na koncertu u zagrebačkom Domu sportova dijamantnu ploču Jugotona predaje Veljko Despot, 1975.]] koji je morao potvrditi kako prvi uspjeh nije bio slučajan. Album ''Šta bi dao da si na mom mjestu'' sniman je tijekom studenog [[1975.]] godine u slavnom [[london]]skom tonskom studiju Georgea Martina, producenta [[Beatles]]a, ''Air Recording Studios'' s [[Engleska|engleskim]] producentom Neilom Harrisonom, inače tada producentom grupe Cockney Rebel. Snimanje im je organizirao i nadgledao glazbeni urednik Jugotona [[Veljko Despot]]. Bas gitaru je svirao Željko Bebek, jer je Zoran Redžić uoči snimanja teško povrijedio prst lijeve ruke. Tekst za naslovnu pjesmu napisao je [[Duško Trifunović]], a autor ostalog materijala bio je Bregović. Ogroman je hit bila pjesma "Tako ti je, mala moja, kad ljubi Bosanac", a sjajno su prošle i "Došao sam da ti kažem da odlazim", "Ne gledaj me tako i ne ljubi me više", te naslovna skladba. Urednik izdanja bio je Veljko Despot. Ploča iznimno raskošna omota prodala se u tiražu većem od 200 000 primjeraka, pa je zbog njih Jugoton izmislio dijamantu ploču, jer su prvi dostigli tako visoke tiraže. U Sarajevu ih je gledalo 15 000 ljudi, a u Beogradu su tri puta prodali dvoranu Pionir što prije njih nitko nije uspio. ''Dugmemanija'' je uzela pun zamah. == 1976. – 1979. == Početkom [[1976.]] godine odlaze u [[SAD]]. Tamo su snimili Ivandićev singl s pjesmama "Džambo" i "Vatra", te Bebekov s pjesmama "Milovan" i "Goodbye, Amerika". U lipnju članovi grupe odlaze na radnu akciju ''Kozara 76'' što je bio vješt Bregovićev odgovor na sve kritike o prozapadnoj orijentaciji. Početkom jeseni u [[JNA]] su otišli Ipe Ivandić i Vlado Pravdić, a na njihova mjesta su regrutirani Milić Vukašinović iz Indexa, dok je prelazak Laze Ristovskog iz grupe Smak odjeknuo kao nogometni transfer. Treći su album opet pripremali u Borikama. Ploča se trebala zvati ''Sve se dijeli na dvoje, na tvoje i moje'' po pjesmi Duška Trifunovića. Bregović nije stigao napraviti muziku pa je smislio naslov ''Hoću bar jednom da budem blesav''. To nije odgovaralo Jugotonu pa je nađena kompromisna varijanta naslova ''Eto! Baš hoću!'' I ovaj album je sniman u Air studiju u Londonu u organizaciji Veljka Despota, s producentom Neilom Harrisonom, a bas-gitaru još je jednom svirao Bebek. Album je objavljen [[20. prosinca]] [[1976.]] godine. Urednik izdanja ponovo je bio Veljko Despot. Na ploči se našla ambiciozna balada "Sanjao sam noćas da te nemam", kao i "Loše vino" [[Arsen Dedić|Arsena Dedića]], jednostavna "Ništa mudro", koja je mnoge podsjetila na "It's Only Rock N Roll" [[Rolling Stones]]a, te folklorom inspirirane "Slatko li je ljubit tajno" i "Dede, bona, sjeti se, de, tako ti svega". Jugoslavenska turneja nije tekla glatko. Koncerte su pratili mnogi tehnički problemi, odaziv publike bio je manji, a svađe unutar sastava vrlo žestoke. Nakon prekida turneje po jadranskoj obali izgledalo je kako su pred raspadom. Otkazani su koncerti u Zagrebu i Ljubljani na kojima su trebali snimati album uživo. Kritike koncerata su bile suzdržane i grupi je prvi put poslije četiri godine krenulo slabije. Trebalo je smisliti nešto veliko. Po ideji novinara Petra Popovića odlučeno je da [[28. kolovoza]] [[1977.]] godine, kao oproštaj pred Bregovićev odlazak u JNA, održe besplatan koncert kod beogradske Hajdučke česme. Posjeta je nadmašila sve planove organizatora. Procjene su se kretale od 70 000 do 100 000, no to je u svakom slučaju bio najveći skup poklonika u dotadašnjoj povijesti domaće rock glazbe. Poslije nekoliko predgrupa na pozornicu je izašlo Bijelo dugme, odsviralo uspješan koncert i izašlo iz krize. Kasnije se pokazalo da snimka nastupa tehnički niije dobra, pa su [[25. listopada]] iste godine u sali Đuro Đaković u Sarajevu odradili još jedan nastup. Ti su snimci uvršteni na album ''Koncert kod Hajdučke česme''. Naslov je djelomično opravdan jer su za ploču koristili reakciju publike kod Hajdučke česme. Po završetku miksanja koncertne ploče, Bregović je otišao u vojsku u [[Niš]]. Bila je to pauza za grupu, ali ne i za njene članove. [[Željko Bebek]] je objavio solo album ''Skoro da smo isti'' i naišao na loše kritike i slab prijem publike. Laza i Ipe su snimili album ''Stižemo'' i uz dosta teških riječi, oprostili se od Bijelog dugmeta. Pokazalo se međutim da ne stižu nigdje – Ipe Ivandić je uhićen zbog posjedovanja 3&nbsp;kg hašiša i osuđen na tri godine zatvora. U jesen [[1978.]] godine Bijelo dugme pojačano novim članom, bubnjarom Điđijem Jankelićem i povratnikom Vladom Pravdićem okupilja se u Niškoj Banji gde započinju pripreme za novu ploču. U Studio 5 Radio Beograda ušli su početkom siječnja sljedeće godine. Objavljivanje albuma ''Bitanga i princeza'' pratio je niz cenzorskih intervencija Jugotona. Omot Dragana S. Stefanovića na kojem ženska noga udara muško međunožje ocijenjen je vulgarnim i glatko odbijen. Iz pjesme "Ala je glupo zaboravit njen broj" izbačena je psovka ''Koji mi je moj'', dok je iz ključne balade "Sve će to, mila moja, prekriti ružmarin, snjegovi i šaš", stih ''A Hrist je bio kopile i jad'' promijenjen je u ''A on je bio kopile i jad''. Unakažena bezličnim omotom Jugotonovog dizajnera, ploča se pojavila sredinom ožujka [[1979.]] godine i doživjela jednoglasne ovacije publike i kritike. Urbana i potpuno lišena folk utjecaja, donijela je pored navedenih i pjesme "Na zadnjem sjedištu mog auta", "Bitanga i princeza" i emotivne balade "Kad zaboraviš juli" i "Ipak poželim neko pismo" u kojima su ih pratili simfonijski orkestar i zbor. ''Bitanga i princeza'' srušila je sve tiražne rekorde i bila uvod u spektakularnu turneju sa simfonijskim orkestrom i zborom. == 1980. – 1987. == Tijekom [[1980.]] godine novi je val temeljito uzdrmao jugoslavensku rock scenu. Bregovićev je odgovor na omladinsku revoluciju iz garaže bila ploča ''Doživjeti stotu''. Ne samo da u pjesmama "Ha ha ha" i "Tramvaj kreće" Bregović prvi put postaje politički angažiran, nego do neprepoznatljivosti mijenja aranžmane starih pjesmama i nastoji zvučati modernije. Bebek brije svoje čuvene brkove, a čitav sastav krati kosu na "propisanu" punk dužinu. Turneja započinje u Sarajevu, a završava u zagrebačkom klubu Kulušić gdje snimaju drugi koncertni album. LP je pod nazivom ''5. april 81'' objavljen u ograničenom tiražu od 20 000 primjeraka. Početkom [[1983.]] godine Bregović je uz Dugme i pjesnika Duška Trifunovića snimio ploču za djecu ''A milicija trenira strogoću'' Prvobitno je bilo zamišljeno da na njoj pjeva Seid Memić – Vajta, ali kako je on bio zauzet, tu ulogu je obavio dječak Ratimir Boršić – Rača. U veljači 1983. godine grupa je objavila album ''Uspavanka za Radmilu M.'' kojim se Bregović planirao oprostiti od publike i poslije turneje rasformirati grupu. Kao gost, na snimanju je sudjelovao Vlatko Stefanovski. Politički angažman ne izostaje ni ovog puta. Opća situacija na [[Kosovo|Kosovu]] vrlo je loša, a Dugme snima "Kosovsku", pjesmu koju Bebek pjeva na albanskom. ''Uspavanka za Radmilu M.'' uključuje nekoliko klasičnih Bregovićevih poskočica, te seriju predivnih balada "Ako možeš zaboravi", "Ne plači", "U vrijeme otkazanih letova" i izvrstan instrumental u naslovnoj pjesmi. Planirano je bilo da koncert na beogradskom Sajmištu bude posljednji, ali je izuzetan odziv publike naveo Bregovića da odustane od prekida rada. Bebek je međutim, snimio drugi solo album i definitivno napustio grupu. [[Datoteka:Laza Ristovski.jpg|230px|mini|lijevo|Laza Ristovski]] [[Datoteka:Tifa i Bregovic Nis polovina 80-ih.jpg|230px|mini|desno|Tifa i Bregović na koncertu Bijelog dugmeta u Nišu]] Novi pjevač postao je mladi Sarajlija Mladen Vojičić – Tifa. Dugme je s Tifom provelo ljeto u Rovinju gdje su uvježbavali novi materijal, a album se pojavio u prosincu [[1984.]] godine. Nazvan je jednostavno ''Bijelo dugme'', a na omotu je objavljena reprodukcija "Kosovke devojke" Uroša Predića. Ploča opet predstavlja folku sklonog Bregovića, a gosti su Orkestar narodnih instrumenata RTV Skoplje, [[Ladarice (vokalni ansambl)|Ladarice]], ali i Bora Đorđević koji s Bregovićem i Tifom pjeva u "Pediculis pubis", te je koautor teksta. Laza Ristovski ponovo postaje punopravni član grupe. Bregović postaje ovisan o malim političkim provokacijama, pa snima obradu himne "Hej Slaveni". Preradio je i svoju staru pjesmu "Šta ću, nano, dragi mi je ljut" koju je svojevremeno snimila [[Bisera Veletanlić]]. Uz novi tekst i aranžman, pod nazivom "Lipe cvatu" postala je najveći hit s nove ploče. Izvrstan prijeme kod publike imale su i "Padaju zvijezde", "Lažeš", "Da te bogdo ne volim" i "Jer kad ostariš". Tijekom turneje Tifa napušta Dugme i odlazi na odsluženje vojnog roka. Novi pjevač postaje [[Alen Islamović]] koji je u međuvremenu napustio ''Divlje jagode'', razočaran njihovim neuspjesima u Engleskoj. Nova ploča trebala je biti najprovokativnija u diskografiji grupe, ali ne samo zbog naslova ''Pljuni i zapjevaj moja Jugoslavijo''. U intervjuu Petru Popoviću [[1994.]] godine Bregović govori o tome kako je zamislio ovu ploču. ''Cijela ploča ''Pljuni i zapjevaj moja Jugoslavijo'' imala je taj neki mali koncept koji je trebalo da bude zaokružen, međutim, nije se mogao ostvariti. Bilo je zamišljeno da se pojave svi državni neprijatelji na jednom mjestu. Pisao sam "Ružica si bila" za Vicu Vukova, mislio sam da stavim na omot Miću Popovića, htio sam da pjeva Tempo. Ali, čim smo krenuli u kontakt s Vicom Vukovom, Udba je odmah počela da prati menadžera Raku; nakon sastanka s Vicom u Zagrebu njega su uhapsili na aerodromu u Sarajevu. Ja sam išao na sastanak s Mićom Popovićem, a onda me molio direktor Diskotona, pošto je on znao da me prate, da se ne upuštam u to. Niko nije htio da štampa ploću na kojoj pjeva Vice Vukov a na omotu ima Miću Popovića.'' Na kraju se na omotu našla kineska propagandna slika koja prikazuje moderni revolucionarni ples. Ploču otvara snimka na kome partizan i narodni heroj Svetozar Vukmanović – Tempo u pratnji Gorana Bregovića i štićenika doma za napuštenu djecu ''Ljubica Ivezić'' iz Sarajeva, pjeva staru revolucionarnu temu "Padaj silo i nepravdo". Osim politički obojenih, tu se našao i instant hit "Hajdemo u planine" kao i balade "Noćas je k'o lubenica pun mjesec iznad Bosne", "Te noći kad umrem, kad odem, kad me ne bude", "Ružica si bila, sada više nisi". Iako su ove pjesme postigle veliki uspjeh kod široke publike, stariji fanovi sastava nisu bili nimalo zadovoljni glasovnim mogućnostima Alena Islamovića, te su zazivali povratak nikad prežaljenog Željka Bebeka. Dvostruki živi album ''Mramor, kamen i željezo'', snimljen na turneji, pojavio se krajem 1987. godine. Naslovna pjesma obrada je starog hita zagrebačke grupe ''Roboti'', a na ploči se našlo šesnaest pjesama koje daju uvid u biografiju grupe: od prvih singlova, do posljednjeg studijskog albuma. Poslije turneje grupu tiho napušta Vlado Pravdić i posvećuje se poslu s kompjuterima. ==Kraj i samostalna karijera == Krajem 1988. godine izašao je album ''Ćiribiribela'' s "Đurđevdanom" kao mega-hitom. Iskoristivši stih Đorđa Balaševića ''A ja nisam s onom koju volim'' i staru cigansku temu, Bregović je uz pratnju orkestra ''Fejata Sejdića'', napravio pjesmu za sva vremena. Provokacija nisu izostale ni ovog puta, bile su smještena u spajanju himne "Lijepa naša" i pjesme "Tamo daleko". Publika u Hrvatskoj i Srbiji loše je primila ovaj spoj i žestoko zviždala tijekom njegovog izvođenja na koncertima. Ostatak albuma čine pjesme koje bi teško ušle na kompilaciju najboljih trideset: "Evo zakleću se", "Napile se ulice", "Ako ima boga", "Šta ima novo". Početkom 1989. godine Bijelo dugme polazi na dvomjesečnu turneju, ali poslije koncerta u [[Derventa|Derventi]] Alen Islamović mučen bolovima u bubrezima napušta grupu i odlazi kući u Bihać. Turneja se naglo prekida, otkazuju se koncerti u Kini i Sovjetskom Savezu, a Bregović odlazi u Pariz. Nitko tada nije pomislio da će do sljedećeg koncerta najpopularnije grupe ex Jugoslavije proći čak šesnaest godina. Željko Bebek po izbijanju rata seli u Zagreb i nastavlja karijeru, Zoran Redžić odlazi u Finsku, a Mladen Vojičić – Tifa tek 1995. napušta Sarajevo i odlazi u Njemačku. Ipe Ivandić po izbijanju rata seli u Beograd gdje je tragično nastradao 1994. godine. Bregović nastavlja iznimno uspješnu karijeru skladatelja filmske muzike koju je započeo radovima na filmovima ''[[Kuduz]]'' i ''[[Dom za vešanje]]''. Tijekom devedesetih postaje jedan od najpoznatijih europskih etno skladatelja, potpisuje ugovor s velikom izdavačkom kućom ''Universal'', te sa svojim ''Orkestrom za svadbe i sprovode'' nastupa u elitnim koncertnim dvoranama. U bazilici Saint Denis održava se festival nazvan ''Od Bacha do Bregovića'' gdje se premijerno izvodi njegov oratorij ''Moje je srce postalo tolerantno.'' [[1990-ih|Devedesetih godina]] 20. stoljeća međutim, Bregovićevo srce nije bilo nimalo tolerantno prema ideji o ponovnom okupljanju Bijelog dugmeta. U mnogim je intervjuima decidirano odbijao svaku mogućnost da ikad više izađe na pozornicu kao rock gitarist. Dolazak novog milenija i gotovo svjetski uspjeh, samo ga je učvrstio u takvom stavu. Nije stoga bilo puno onih koji su odmah bili spremni povjerovati u vijest objavljenu krajem veljače [[2005.]] godine gdje se tvrdilo da se Bijelo dugme opet okuplja. Ipak, točnost ove vijesti brzo je potvrđena, te je pod sponzorstvom moćne [[Coca-Cola|Coca-Cole]] Bijelo dugme tijekom lipnja odsviralo oproštajne koncerte u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Zagreb]]u i [[Beograd]]u pred više od dvjesto tisuća gledatelja. == Članovi grupe == === Vokali === * [[Željko Bebek]] – vokal, bas-gitara (studio) ([[1974.]] – [[1984.]]) * [[Mladen Vojičić]] Tifa – vokal ([[1984.]] – [[1985.]]) * [[Alen Islamović]] – vokal ([[1985.]] – [[1989.]]) === Gitaristi === * [[Goran Bregović]] – gitara ([[1974.]] – [[1989.]]) === Basisti === * [[Zoran Redžić]] – bas-gitara ([[1974.]] – [[1975.]], [[1977.]] – [[1989.]]) * Mustafa Kurtalić - bas-gitara (1975) (tour) * [[Ljubiša Racić]] – bas-gitara ([[1975.]] – [[1977.]]) (tour) * [[Sanin Karić]] – bas-gitara ([[1977.]]) (tour) === Klavijature === * [[Vlado Pravdić]] – klavijature ([[1974.]] – [[1976.]], [[1978.]] – [[1987.]]) * [[Laza Ristovski]] – klavijature ([[1976.]] – [[1978.]], [[1985.]] – [[1989.]]) === Bubnjevi === * [[Goran Ivandić|Goran "Ipe" Ivandić]] – bubnjevi ([[1974.]] – [[1976.]], [[1977.]] – [[1978.]], [[1982.]] – [[1989.]]) * [[Điđi Jankelić]] – bubnjevi ([[1978.]] – [[1982.]]) * [[Milić Vukašinović]] – bubnjevi ([[1976.]]) == Diskografija == === Studijski albumi === # ''[[Kad bi' bio bijelo dugme]]'', ([[Jugoton]]), [[1974.]] # ''[[Šta bi dao da si na mom mjestu]]'', (Jugoton), [[1975.]] # ''[[Eto! Baš hoću!]]'', (Jugoton), [[1976.]] # ''[[Bitanga i princeza]]'', (Jugoton), [[1979.]] # ''[[Doživjeti stotu]]'', Jugoton, [[1980.]] # ''[[...a milicija trenira strogoću!'' (i druge pjesmice za djecu)]], Jugoton, [[1983.]] # ''[[Uspavanka za Radmilu M.]]'', Jugoton, [[1983.]] # ''[[Bijelo dugme (album)|Bijelo dugme]]'', [[Diskoton]], [[1984.]] # ''[[Pljuni i zapjevaj moja Jugoslavijo]]'', Diskoton, [[1986.]] # ''[[Ćiribiribela]]'', Diskoton, [[1988.]] === Albumi uživo === # ''[[Koncert kod hajdučke česme]]'', [[Jugoton]], [[1977.]] # ''[[5. april '81]]'', [[Jugoton]], [[1981.]] # ''[[Mramor, kamen i željezo]]'', [[Diskoton]], [[1987.]] # ''Turneja 2005'', [[2005.]] === Kompilacije === # ''[[Iz sve snage]]'', Jugoton, [[1976.]] # ''[[Singl ploče (1974-1975)]]'', Jugoton, [[1982.]] # ''[[Singl ploče (1976-1980)]]'', Jugoton, [[1982.]] # ''[[Sanjao sam noćas da te nemam]]'' Jugoton, [[1984.]] # ''Velike rock balade'' – Jugoton, [[1984.]] # ''Nakon svih ovih godina'' – Diskoton, [[1990.]] # ''Ima neka tajna veza'' – PGP RTB/Komuna, [[1994.]] # ''Rock & Roll: Najveći hitovi '74-'88'' – Croatia Records [[1994.]] # '' Najveći Hitovi Na Jednom Mestu'' – Hi-Fi centar [[1997.]]<!--4 x CD--> # ''Balade'' – Hi-Fi centar [[1998.]] # ''Prvih 6 studijskih albuma'' – Croatia Records, [[2005.]] # ''[[The Ultimate Collection – Bijelo dugme|The Ultimate Collection]]'' – Croatia Records, [[2007.]] # ''Original Album Collection'' – Croatia Records [[2013.]] # ''Ko ne poludi taj nije normalan!'', Croatia Records, 2016. === Singlovi === * ""Top" / "Ove ću noći naći blues" (Jugoton 1974.) * "Glavni junak jedne knjige" / "Bila mama Kukunka bio tata Taranta" (Jugoton 1974.) * "Glavni junak jedne knjige /Avanture malog Ju Ju" (Diskoton 1974.) * "Da sam pekar" / "Selma" (Jugoton 1974.) * "Da mi je znati koji joj je vrag" / "Blues za moju bivšu dragu" (Jugoton 1975.) * "Ima neka tajna veza" / "I kad prođe sve, pjevat ću i tad" (Jugoton 1975.) * "Ne gledaj me tako i ne ljubi me više" / "Sve ću da ti dam, samo da zaigram" (Jugoton 1975.) * "Playing the part" / "Da sam pekar" (promotivno izdanje, Jugoton 1975.) * "Džambo" / "Vatra" – Ipe Ivandić (Jugoton 1976.) * "Milovan”" / "Goodbye America" – Ž. Bebek (Jugoton 1976.) * "Tako ti je mala moja kad ljubi Bosanac" / "Ne spavaj mala moja muzika dok svira" (Jugoton 1976.) * "Eto ! Baš hoću!" / "Došao sam da ti kažem da odlazim" (Jugoton 1976.) * "Bitanga i princeza" / "Dede, bona, sjeti se, de tako ti svega" (Jugoton 1979.) * "Pristao sam, biću sve sto hoće" / "Šta je tu je" (Jugoton 1979.) * "Dobro vam jutro Petrović Petre" / "Na zadnjem sjedištu mog auta" (Jugoton 1980.) == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == === Sestrinski projekti === {{ WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = Bijelo dugme |commonscathr = Bijelo dugme }} === Mrežna sjedišta === *[http://www.gitare.info/page.php?id=6857 www.gitare.info – Bijelo dugme] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305013318/http://www.gitare.info/page.php?id=6857 |date=5. ožujka 2016. }} (životopis, fotografije, diskografija) *[http://www.discogs.com/artist/488253-Bijelo-Dugme Discogs.com – Bijelo dugme] (diskografija) {{Bijelo dugme}} [[Kategorija:Sarajevski glazbeni sastavi]] [[Kategorija:Rock-sastavi]] [[Kategorija:Sastavi novog vala]] jqr30hh08pzx3nl9pau83rm624qrk4q 0 19774 7427747 7358090 2026-04-10T14:52:13Z Ponor 38361 datum ≠ mjesto 7427747 wikitext text/x-wiki {{Skladatelj |ime = Boris Papandopulo |opis_slike = Boris Papandopulo [[1980-ih]] |veličina = |puno_ime = |slika = Boris Papandopulo (HE).jpg |datum_rođenja = [[25. veljače]] [[1906.]] |mjesto_rođenja = [[Bad Honnef]], [[Njemačka]] |datum_smrti = [[16. listopada]] [[1991.]] |mjesto_smrti = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] |djela = ''[[Hrvatska misa (Papandopulo)|Hrvatska misa]]''<br>''[[Muka gospodina našega Isukrsta]]''<br>''[[Teuta (Papandopulo)|Teuta]]'' |period = |utjecaj = |suradnici = |nagrade = |}} '''Boris Papandopulo''' ([[Bad Honnef]], [[25. veljače]] [[1906.]] – [[Zagreb]], [[16. listopada]] [[1991.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[skladatelj]] i [[dirigent]]; sin operne pjevačice [[Maja Strozzi-Pečić|Maje Strozzi-Pečić]] i oca [[Rusi|ruskog]] plemenitaša Konstantina Papandopula. Kompoziciju je studirao u Zagrebu, a dirigiranje u [[Beč]]u. Bio je zborovođa [[ŠPD "Kolo"| ŠPD "Kola"]] u [[Šibenik]]u i [[Hrvatsko pjevačko društvo Zvonimir]] u [[Split]]u te ravnatelj opere [[HNK u Zagrebu]] i dirigent simfonijskog orkestra [[Hrvatski radio|Hrvatskoga radija]], ravnatelj opere u [[Rijeka|Rijeci]], dirigent opere u [[Sarajevo|Sarajevu]], Zagrebu i Splitu. Ravnao je i [[Tamburaški orkestar Hrvatske radiotelevizije|Tamburaškim orkestrom HRT-a]].<ref>Hrvatsko slovo, ''Iz dana u dan - subota, 22. listopada - 70 godina Tamburaškog orkestra'', str. 2, 28. listopada 2001. (HINA/HS)</ref> Neko je vrijeme bio i stalni gost dirigent Opere u [[Kairo|Kairu]]. Bavio se i glazbenom kritikom i publicistikom.<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/40534/ LZMK / Proleksis enciklopedija: Papandopulo, Boris], pristupljeno 31. siječnja 2016.</ref> Autor je jednog od najvećih opusa u [[Hrvatska glazba|hrvatskoj glazbi]]: skladao je tridesetak orkestralnih, petnaestak koncertantnih, četrdesetak komornih i tridesetak glazbenoscenskih djela, petnaestak svjetovnih [[kantata]], desetak crkvenih skladbi, niza popijevki, zborova, obradbi narodnih napjeva, te scensku i [[Filmska glazba|filmsku glazbu]].<ref>[http://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1965 LZMK / Krležijana: Papandopulo, Boris], pristupljeno 31. siječnja 2016.</ref> == Životopis == Boris Papandopulo rođen je u Bad Honnefu na Rajni 1906. Papandopulo je u Zagrebu od [[1921.]] studirao kompoziciju na [[Muzička akademija u Zagrebu|Muzičkoj akademiji]] (teorijske predmete u razredu [[Fran Lhotka|Frana Lhotke]] i [[Franjo Dugan stariji|Franje Dugana starijeg]], glasovir u razredu [[Antonija Geiger-Eichhorn|Antonije Geiger-Eichhorn]]) i diplomirao u razredu [[Blagoje Bersa|Blagoja Berse]] 1929. U međuvremenu, na preporuku obiteljskoga prijatelja [[Igor Stravinski|Igora Stravinskoga]], 1925–28. u Beču studirao dirigiranje, isprva privatno u D. Focka, potom na Novom bečkom konzervatoriju u R. Niliusa. Zarana počeo skladati – glasovitu je ''Contradanzu'' za glasovir, prema vlastitoj izjavi, skladao za studija, a skladbu s oznakom op. 1, ''In petto degli amanti'' za sopran i komorni orkestar, 1924. kad i ''Prvi gudački kvartet'' (revidirao ga je 1927.). Godine 1928. u Beču mu je uspjelo praizvedena kantata ''Slavoslovije'' (''Laudamus'') za sole, [[Pjevački zbor|mješoviti zbor]] i [[orkestar]], a 1930. u [[HGZ|Hrvatskom glazbenom zavodu]] održan je njegov prvi autorski skladateljski koncert: Antonija Geiger-Eichhorn praizvela je ''Prvu sonatu za glasovir'' op. 10, a [[Maja Strozzi-Pečić]] sudjelovala je u praizvedbi za nju skladanoga antologijskoga djela ''Concerto da camera'' op. 11. Kao dirigent je debitirao 1927. u Zagrebu ravnajući izvedbom vlastite skladbe ''Veče mladosti'' za mješoviti zbor i orkestar s Hrvatskim pjevačkim društvom »Kolo« i [[Zagrebačka filharmonija|Zagrebačkom filharmonijom]]. Od 1929. do 1934. bio je umjetnički voditelj i dirigent [[ŠPD "Kolo"|ŠPD "Kola"]], ujedno 1930–35. dirigent Društvenoga orkestra HGZ-a i 1932–35. Učiteljskoga pjevačkoga zbora »Ivan Filipović«. Često je nastupao i kao [[pijanist]] u komornim sastavima, a ponajviše kao glasovirski pratilac pjevača. Nezadovoljan statusom u Zagrebu, odlazi u Split, gdje je 1935–38. [[nastavnik]] u [[Gradska glazbena škola|Gradskoj glazbenoj školi]] i [[zborovođa]] [[Hrvatsko pjevačko društvo Zvonimir|Hrvatskog pjevačkog društva Zvonimir]] u Splitu, ujedno 1936–38. nastavnik glazbe u dominikanskoj gimnaziji u [[Bol (Splitsko-dalmatinska županija)|Bolu]]. U Zagrebu 1938–46. ponovo vodi [[ŠPD "Kolo"]], istodobno je u HNK od 1938. [[korepetitor]], 1940–45. dirigent i 1943–45. ravnatelj Opere te na [[Hrvatski krugoval|Hrvatskom krugovalu]] 1942–45. dirigent Simfonijskoga orkestra. Zaposlen na Radio-stanici Zagreb od kolovoza 1945. do svibnja 1946. kad mu je, zbog dužnosti koje je obnašao ratnih godina, odlukom Suda časti Udruženja kompozitora Hrvatske četiri mjeseca zabranjeno javno djelovanje. Potom je pozvan da preuzme neku od ponuđenih funkcija. Odlučio se za mjesto direktora Opere [[HNK Ivana pl. Zajca|Narodnoga kazališta »Ivan Zajc«]] u [[Rijeka|Rijeci]], gdje je za prvoga mandata 1946–48. obnovio ansambl i postavio opsežan repertoar. Godine 1948. imenovan je direktorom Opere Narodnoga kazališta u Sarajevu, gdje je, zadržavši se do 1953., ostavio trag na svim glazbenim područjima. Od 1949. bio je i nastavnik u sarajevskoj Državnoj muzičkoj školi. U Rijeci je ponovno na čelu Opere 1953–59.: iznimno pridonosi glazbenomu životu grada, usmjeruje opernu i koncertnu repertoarnu politiku i prema manje poznatim djelima, intenzivno sklada, često nastupa kao dirigent i pijanist te drži predavanja kako bi glazbenu umjetnost približio što većemu broju slušatelja. Od 1959. do 1965. dirigent je Opere HNK u Zagrebu, 1968–74. Opere [[HNK u Splitu]], a istodobno gostuje ravnajući različitim ansamblima u nas (Simfonijski i Tamburaški orkestar RTV Zagreb, orkestar [[Kazalište Komedija|Zagrebačkoga gradskoga kazališta »Komedija«]]) te u [[Mostar]]u, [[Beograd]]u, Sarajevu i Kairu. Posljednjih desetljeća života bio je aktivan podjednako kao skladatelj i dirigent. [[Datoteka:Boris Papandopulo.jpg|mini|180px|lijevo|Boris Papandopulo kao mladi umjetnik]] Skladajući nesmanjenim intenzitetom gotovo šest desetljeća, stvorio je opus od približno 440 djela. Skladao je orkestralnu (simfonijske pjesme, baletne suite, dvije [[simfonija|simfonije]]), koncertantnu (za [[glasovir]], [[violina|violinu]], [[fagot]], [[čembalo]], [[kontrabas]], [[timpani|timpane]]), komornu, glasovirsku, vokalnu (solo-popijevke, zborovi), vokalno-instrumentalnu (16 [[kantata]]), glazbeno-scensku (osam [[opera]], 12 [[balet]]a) i [[filmska glazba|filmsku glazbu]]. Snažnu potrebu za istraživanjem zvukovnosti iskazuje zarana u trima tematskim krugovima: [[folklor]]nom, [[Sakralna glazba|sakralnom]] te onom temeljenom na tradicionalnim oblikovnim uzorima (ta će se načelna podjela vidjeti u cijelom opusu, premda ima i znakovito vrijednih otklona). Kompleksnost postupanja s glazbenom građom te niz rješenja netipičnih u usporedbi s djelima proizašlim iz folklorne tematike drugih [[:Kategorija:Hrvatski skladatelji|hrvatskih skladatelja]] istoga razdoblja temelj su strukture njegovih vokalnih i vokalno-instrumentalnih djela. Tretirajući glazbeni folklor kao samo jedan od izvora različitih elemenata glazbe, nikad se nije podvrgnuo ideološkim pravilima koja su bitno obilježila neonacionalni stil u hrvatskoj glazbi između [[Prvi svjetski rat|Prvoga]] i [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskoga rata]]. Ta neobvezatnost odnosa dopustila mu je mogućnost odabira, vlastitost što će se očitovati u svim etapama, od [[Melodija|melodijske]] i [[Ritam (glazba)|ritamske]] invencije do konačnoga oblika [[partitura|partiture]] (romantični ep ''Utva zlatokrila'', tekst V. Nazor, 1932.). Tijekom godina njegov će odnos prema glazbenom folkloru sve više apstrahirati tako što će se ishodišni predložak prepoznavati isključivo kao zvukovna, tonska građa lišena izvanglazbenoga sadržaja i razloga, ali često vezana uz kakvu specifičnu temu (''Istarske freske iz Berma'', 1973.; ''Osorski requiem'', 1977.). Njegovo se stvaralaštvo temeljilo na uvjerenju da sve »stvari života« uvijek mogu biti i »stvari glazbe« i to je neprestano interferiranje funkcioniralo neovisno o tom je li pojedino djelo imalo i vlastitu, autonomnu priču. Komorni mu opus podrazumijeva skladbe za tradicionalne sastave, ali i djela s neobičnim sastavima, kojima kao da je uloga realizirati neku posve novu predodžbu zvučnosti. Istraživački poriv prema zvukovnoj boji iskazivao je već [[1930-ih]], što će, pokazat će se poslije, biti jedno od temeljnih obilježja njegova svekolikoga opusa. Zvučanje kao temeljni zakon podvrgava se jedino kretanju kao svojoj vremenskoj koordinati. U kretanju se sažimlju parametri melodijskoga crteža i njegove ritamske razvedenosti te čine ustroj skladbe unutar formalnoga okvira. Taj pak okvir iskazuje stanovitu dvoznačnost iz koje se na jednoj strani raspoznaju temelji tradicionalnoga oblika, a na drugoj oblik ovisi o izdržljivosti, o kapacitiranosti tematske građe, katkad čak i motiva, da reproducira, mijenja, obrađuje, transponira vlastite elemente. Česta je procjena njegove glazbe kao izrazito motorične, iako intencija prema ponavljanju segmenata građe može biti i u svezi s tradicijom ponavljanja kao obilježja folklornoga glazbenoga idioma. Izazov zvučanja svakako je nadređen svim skladateljskim postupcima bez obzira na to o kakvu je parametru riječ i jesu li posrijedi folklorom obojeni stavci ili se temelje na kakvu modusu ili možda čak i na [[Dodekafonija|dvanaestotonskom redoslijedu]]. Često se to vidi i u izboru [[glazbala]], jedinstvenom za onodobnu skladateljsku praksu. U nekonvencionalne instrumentalne kombinacije upuštao se već u ranim djelima, a osobito je u tom bio inventivan u poslijeratnim godinama (''Concertino za trubu i timpane'', 1950.; ''Na teferiču'' za zbor, klarinet i veliki bubanj, 1952.; kantata ''Romaniji'' za zbor, četiri trube, četiri trombona i dva para timpana, 1953.; ''Groteska'' za tubu, glasovir i udaraljke, 1964.; ''Razgovor ugodni'' za flautu i čembalo, 1969.). Osim neobičnih zvukovnih kombinacija, prostor zvučnosti proširuje i čestim odabirom velikih vokalno-instrumentalnih sastava, poduprtih neuobičajenim glazbalima, većim brojem solista, otvarajući pritom i mnogobrojne mogućnosti u realizaciji formalnih zamisli. U istoj su ovisnosti o zvučnom učinku posljedično i česte promjene [[tonalitet]]a, njegovo proširenje ili pak potpuno napuštanje, uravnoteženo, ekonomično, ali i potpuno korištenje opsega i mogućnosti pojedinih glazbala, dok se od izvođača zahtijeva maksimum, jednako na razini umijeća kao i na suptilnijoj, kreativnijoj razini, koja će igri sa zvukovnom bojom udahnuti umjetnički život. Oblik u Papandopulovu djelu ovisi o njegovoj potrebi da sitnjenjem i ponavljanjem motiva, ili čak njegovih dijelova, u doslovnom, a češće u variranom obliku postigne dinamizam kretanja (neobarokna motoričnost). Očituje se to i u građenju velike forme nizanjem malih, u sebi zatvorenih oblika. Rijetko će se u tom golemom opusu susresti [[sonatni oblik]], a uočljivo je pretežno baratanje s malim oblikom vrlo često jednostavnoga trodijelnoga ustroja. Slijed malih cjelina nerijetko je povezan u zbroj međusobno korespondentnih, gotovo samostalnih, zaokruženih odjeljaka kakva velikoga vokalno-instrumentalnoga djela. Živost glazbenoga protoka katkad zaokuplja pozornost na štetu melodijskoga tijeka, osobito kad se služi plesnim pokretom kao polazištem, a svaka ritamski složenija vodoravna linija teži ornamentiranju (triole, kvintole, sekstole, septole). Načelu okomitoga ritmičkoga kontrastiranja pogoduje intenzivna i gusta promjena metra, njegov omiljeni postupak, a krajnji je učinak na trenutke upravo fascinantna dinamičnost. Sve te sastavnice skladateljskoga izraza moguće je slijediti u njegovu stvaralaštvu koje sadržava gotovo sve tradicijom naslijeđene oblike, ali i mnoge nestandardne formacije koje su pokrenule spoznajne skladateljske vizure u hrvatskoj glazbi prve polovice [[20. stoljeće|20. stoljeća]], a da nisu zakoračile u prostore avangardnih glazbenih procesa koji su prodrli u hrvatsku glazbu potkraj [[1950-ih]]. [[Datoteka:Boris Papandopulo uz pijanino.jpg|mini|180px|Boris Papandopulo uz pijanino]] Papandopulov opus, jedan od najvećih u cjelokupnoj hrvatskoj glazbenoj povijesti, ne samo opsegom nego i umjetničkom vrijednošću snažno je obilježio hrvatsku glazbenu umjetnost 20. stoljeća. Skladao je glazbu za [[igrani film|igrane filmove]] ''Barok u Hrvatskoj'' i ''[[Lisinski (1944.)|Lisinski]]'' (O. Miletić, 1942., 1944.), ''Bakonja fra Brne'' i ''Stojan Mutikaša'' (F. Hanžeković, 1951., 1954.), ''U oluji'' (V. Mimica, 1952.), ''Milioni na otoku ''(B. Bauer, 1955.) i ''Pustolov pred vratima'' (Š. Šimatović, 1961.), za 14 [[dokumentarni film|dokumentarnih filmova]] (''Vlak broj 51'', R. Sremec, 1947; ''Jadran kroz vjekove'', Melita Filipović, 1948; ''Vincent iz Kastva'', M. Katić, 1956) te animirani ''Susret na pijesku'' (B. Brajković, 1959.). Obrađivao je [[božićne pjesme]] za zbor i orkestar, redigirao djela Vatroslava Lisinskoga i Ivana pl. Zajca, skladatelja koje je promovirao i kao dirigent. U fonoteci [[Hrvatski radio|Hrvatskoga radija]] sačuvano je više od 300 snimka njegovih skladba i oko 200 snimka njegovih dirigentskih interpretacija s različitim orkestrima i ansamblima. Ostavština mu se od 2006. čuva u knjižnici [[Hrvatski glazbeni zavod|Hrvatskoga glazbenog zavoda]] u Zagrebu. Bio je redoviti član [[JAZU]] (današnja [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti]]) od 1965., počasni član Hrvatskoga glazbenog zavoda od 1977. Umro je u Zagrebu 1991. Pokopan je na zagrebačkome groblju [[Mirogoj]]u.<ref>[https://www.gradskagroblja.hr/default.aspx?id=320 Gradska groblja Zagreb - P], gradskagroblja.hr, pristupljeno 1. listopada 2019.</ref> == Djela (izbor) == === Opere === * "[[Sunčanica (opera)|Sunčanica]]" (libreto: [[Marko Soljačić]], temeljem Sunčanice [[Šiško Gundulić|Šiška Gundulića]] i Osmana [[Ivan Gundulić|Ivana Gundulića]]) * "Amfitrion" * "Rona" === Baleti === * "Zlato" * "Teuta" * "Kraljevo" === Ostala djela === * "Istarske freske" * "Marulova pisan" * "Muka gospodina našega Isukrsta" * "Hrvatska misa u d-molu op.86" * "Podnevna simfonija" * Sinfonietta za gudače * Osam studija * Osorski requiem * Klarinetski kvintet * Poljička misa * [[Himna suncu (Papandopulo)|Kantata "Himna suncu"]] == Nagrade i priznanja == Dobitnik je [[nagrada grada Zagreba]] 1961. i 1962., [[Nagrada Vladimir Nazor|»Vladimir Nazor«]] 1963. (za kantatu ''Legende o drugu Titu'') i 1968. (za životno djelo), [[Nagrada Josip Štolcer Slavenski|»Josip Štolcer Slavenski«]] 1970. i »Lovro pl. Matačić« 1990. [[Datoteka:Boris Papandopulo - poprsje u Osoru.jpg|mini|180px|Papandopulovo poprsje u [[Osor]]u]] == Spomen == * Njegovo ime nose osnovne glazbene škole u Kutini (od 1993.) i Splitu (od 1996.) te kvartet saksofona u Zagrebu (od 2013.). * [[Hrvatsko društvo skladatelja]] utemeljilo je 1997. i po njemu nazvalo godišnju nagradu za autorsko stvaralaštvo na području [[ozbiljna glazba|ozbiljne glazbe]]. * Portretne karikature načinili su mu [[Jozo Kljaković]] (oko 1925.) i [[Klementina Požgaj-Schwarz]] (crtež ugljenom, Grafička zbirka NSK), a portretirali su ga i [[Truda Braun-Šaban]] (crtež ugljenom, 1945.), J. Marinović (reljef, od 1996. u HNK u Zagrebu) i K. Kovačić (poprsje, od 2003. u Aleji hrvatskih skladatelja u Osoru; odljev od 2006. u zagrebačkom i splitskom HNK). * Godine [[2006.]] izdana je poštanska marka s njegovim likom (serija Hrvatska glazba). * Grad [[Zagreb]] je u godini 2008. u spomen na skladatelja i dirigenta imenovao ulicu u naselju Novom Jelkovcu u Sesvetama. * 2. [[Osorske glazbene večeri]] 1977. godine te 28. 2003. godine bile su posvećene Borisu Papandopulu. * [[2012.]]: Godišnja manifestacija Hrvatsko natjecanje mladih glazbenih umjetnika ''Papandopulo'', koju su pokrenuli [[Institut hrvatske glazbe]] i [[Hrvatska radiotelevizija]], nazvana je po njemu.<ref>[http://www.mic.hr/news/hrvatsko-natjecanje-mladih-glazbenih-umjetnika-papandopulo Hrvatsko natjecanje mladih glazbenih umjetnika Papandopulo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191001073928/http://www.mic.hr/news/hrvatsko-natjecanje-mladih-glazbenih-umjetnika-papandopulo |date=1. listopada 2019. }}, mic.hr, 6. lipnja 2012., pristupljeno 1. listopada 2019.</ref><ref>[https://www.natjecanje-papandopulo.org/ Natjecanje Papandopulo], natjecanje-papandopulo.org, pristupljeno 1. listopada 2019.</ref> == Poveznice == * [[Hrvatski skladatelji klasične i folklorne glazbe]] == Izvori == {{izvori}} {{slobodna uporaba|1=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=11916|2=Hrvatskog biografskog leksikona|3=hbl.lzmk.hr/}} == Vanjske poveznice == * [https://enciklopedija.hr/clanak/46514 Papandopulo, Boris] Hrvatska enciklopedija. LZMK * [http://proleksis.lzmk.hr/40534/ LZMK / Proleksis enciklopedija: Papandopulo, Boris] * [http://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1965 LZMK / Krležijana: Papandopulo, Boris] * [http://www.discogs.com/artist/1175366-Boris-Papandopulo Discogs.com – Boris Papandopulo] (diskografija) {{eng oznaka}} {{Nagrada Lovro pl. Matačić}} {{GLAVNIRASPORED:Papandopulo, Boris}} [[Kategorija: Hrvatski skladatelji]] [[Kategorija: Hrvatski dirigenti]] [[Kategorija: Operni skladatelji]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Vladimir Nazor]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Josip Štolcer Slavenski]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] [[Kategorija:Hrvatski zborovođe]] nd2qtt7odkod6wr5mgqq6nlb72bd087 0 24979 7427796 7398200 2026-04-10T17:38:17Z ~2026-22203-74 357548 7427796 wikitext text/x-wiki {{Općina BiH RS | ime = Pale | centar = Pale | načelnik = Dejan Kojić | površina = 492| stanovništvo = 16.355 (1991.) 32.000 (prema procjenama iz 2006.)| gustoća = ?| }}{{dz|[[Pale (razdvojba)]]}} [[Datoteka:Pale, dreveny kostelik z rak-uh. ery.jpg|mini|300px|Drvena katolička crkva na Palama]] '''Pale''' su naselje u neposrednoj blizini [[Sarajevo|Sarajeva]]. == Zemljopis == == Stanovništvo == {{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Pale}} Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz [[1991.]] godine, općina Pale (do rata prigradska općina Grada Sarajeva) imala je 16.355 stanovnika, raspoređenih u 70 naselja. {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Stanovništvo općine Pale''' |- | '''godina popisa''' | '''[[1991.]]''' | '''[[1981.]]''' | '''[[1971.]]''' |- |'''Srbi''' |11.284 (68,99 %) |10.530 (68,01 %) |11.230 (69,66 %) |- |'''Muslimani''' |4364 (26,68 %) |3937 (25,42 %) |4508 (27,96 %) |- |'''Hrvati''' |129 (0,78 %) |100 (0,64 %) |142 (0,88 %) |- |'''Jugoslaveni''' |396 (2,42 %) |761 (4,91 %) |80 (0,49 %) |- |'''ostali i nepoznato''' |182 (1,11 %) |154 (0,99 %) |159 (0,98 %) |- |'''ukupno''' |'''16.355''' |'''15.482''' |'''16.119''' |} ====Pale (naseljeno mjesto), nacionalni sastav==== {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Pale''' |- | '''godina popisa''' | '''[[1991.]]''' | '''[[1981.]]''' | '''[[1971.]]''' |- |'''Srbi''' |5204 (70,47 %) |1213 (57,62 %) |1059 (67,06 %) |- |'''Muslimani''' |1630 (22,07 %) |521 (24,75 %) |411 (26,02 %) |- |'''Hrvati''' |109 (1,47 %) |36 (1,71 %) |58 (3,67 %) |- |'''Jugoslaveni''' |335 (4,53 %) |294 (13,96 %) |21 (1,32 %) |- |'''ostali i nepoznato''' |106 (1,43 %) |41 (1,94 %) |30 (1,89 %) |- |'''ukupno''' |'''7384''' |'''2105''' |'''1579''' |} Na Palama je 2010-ih oko 30 katoličkih obitelji, većinom u mješovitim brakovima, dok je samih katolika na Palama 65.<ref name="palelive">[http://www.palelive.com/vjerski-objekti/katolicka-crkva-sv-josipa-na-palama Palelive] ''Katolička crkva Sv. Josipa na Palama'' (pristupljeno 31. svibnja 2016.)</ref> == Naseljena mjesta == [[Bjelogorci (Pale, BiH)|Bjelogorci]], [[Bljuštevac]], [[Bogovići (Pale, BiH)|Bogovići]], [[Brdarići]] (dio), [[Brdo (Pale, BiH)|Brdo]], [[Brezovice (Pale, BiH)|Brezovice]], [[Brnjica (Pale, BiH)|Brnjica]], [[Buđ]], [[Ćemanovići]], [[Donja Ljubogošta]], [[Donja Vinča]], [[Gluhovići]], [[Gornja Ljubogošta]], [[Gornja Vinča]], [[Gornje Pale]], [[Gornji Pribanj]], [[Gorovići (Pale, BiH)|Gorovići]], [[Gradac (Pale, BiH)|Gradac]], [[Gute]], [[Hotočina]], [[Jahorina (Pale, BiH)|Jahorina]], [[Jasik (Pale, BiH)|Jasik]], [[Jelovci (Pale, BiH)|Jelovci]], [[Kadino Selo]], [[Kamenica (Pale, BiH)|Kamenica]] (dio), [[Kasidoli]], [[Kosmaj]], [[Kostreša]], [[Kračule]], [[Luke (Pale, BiH)|Luke]], [[Miošići (Pale, BiH)|Miošići]], [[Modrik]], [[Mokro (Pale, BiH)|Mokro]], [[Nehorići (Pale, BiH)|Nehorići]], [[Pale]], [[Pavlovac (Pale, BiH)|Pavlovac]], [[Petovići]], [[Podgrab]], [[Podloznik]], [[Podmedenik]], [[Podvitez]], [[Ponor (Pale, BiH)|Ponor]], [[Prača (Pale-Prača, BiH)|Prača]] (dio), [[Prutine]], [[Pustopolje]], [[Radonjići (Pale, BiH)|Radonjići]], [[Rakite (Pale, BiH)|Rakite]], [[Rakovac (Pale, BiH)|Rakovac]], [[Rogoušići]], [[Rosulje (Pale, BiH)|Rosulje]], [[Saice]], [[Sinjevo]], [[Sjetlina]], [[Srednje (Pale, BiH)|Srednje]] (dio), [[Stajna]], [[Stambolčić]], [[Strane (Pale, BiH)|Strane]], [[Sumbulovac]], [[Šip (Pale, BiH)|Šip]], [[Turkovići (Pale, BiH)|Turkovići]] (dio), [[Udež]], [[Vinograd (Pale, BiH)|Vinograd]] i [[Vlahovići (Pale, BiH)|Vlahovići]]. Poslije potpisivanja Daytonskog Mirovnog sporazuma, najveći dio općine Pale s gradom Palama, ušao je u sastav Republike Srpske. U sastav Federacije BIH, ušla su naseljena mjesta: Brojnići, Čeljadinići, Čemernica, Datelji, Komrani, Renovica i Šainovići, te dijelovi naseljenih mjesta: Brdarići, Kamenica, Prača, Srednje i Turkovići. Od ovog područja formirana je općina [[Pale-Prača]]. == Uprava == Za vrijeme [[rat u BiH|rata u Bosni i Hercegovini]], Pale su bile prijestolnica i sjedište vlade [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Poslije rata, sjedište vlade se prebacilo u upravno središte Republike Srpske [[Banja Luka|Banju Luku]]. == Povijest == * [[Drinske mučenice]] * 1928. godine osnovana je rimokatolička župa Sjetlina/Pale odvajanjem pojedinih naselja od župa Sarajevo i Višegrad i od tada ima svoje matice.<ref name="stota obljetnica">[http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=43976 KTABKBIH] ''Proslavna sv. Josipa Radnika na Palama'', 2. srpnja 2014. (pristupljeno 5. studenoga 2018.)</ref> == Poznate osobe == *[[Ognjen Koroman]] == Spomenici i znamenitosti == * Katolička [[crkva sv. Josipa Radnika na Palama|crkva sv. Josipa Radnika]]. * Katolički [[samostan Marijin dom na Palama|samostan Marijin dom]] redovnica Kćeri Božje ljubavi. * U Gornjim Palama nalaze se ostatci [[Gradina Pavlovića|Gradine Pavlovića]]. == Obrazovanje == Na Palama se, pored srednjih i osnovnih škola, nalaze i Ekonomski, Filozofski, Pravni i Fakultet Fizičke Kulture Univerziteta u Istočnom Sarajevu. == Kultura == Većina kulturnih aktivnosti u Palama vezana je za tamošnji Kulturni centar, instituciju osnovanu prije osamdesetak godina. U prostorijama tog centra smješteni su ''Srna film, Narodna biblioteka Pale, Općinski centar SPKD Prosvjeta, KUD Mladost, KUD Romanijska vrela, te dopisništva nekoliko medijskih kuća. Djelatnici spomenute institucije organiziraju brojne manifestacije lokalnog i regijskog značaja:''Konferenciju beba, Sabor frulaša, Dane Duška Trifunovića'' i druge. Također, izdaju i svoje glasilo [[Paljanske novine]], kojemu je osnivatelj i nakladnik Skupština općine Pale, a glavni i odgovorni urednik gospođa Gordana Samardžija. [[Nacionalni spomenik BiH]] [[Cekovića kuća]] u kojoj je smještena umjetnička galerija. == Šport == [[Nogomet]]ni klub iz Pala se zove "[[FK Romanija Pale|Romanija]]". Romanija se natječe u [[Druga Liga Republike Srpske – Jug|Drugoj Ligi Republike Srpske – Jug]]. Također, Pale ima dva košakaška kluba "Filozofski" i "Feniks" Srpsko Sarajevo. Oba se tima natječu u Prvoj Ligi Republike Srpske. Uz nogometne i košarkaške klubove, športsku sliku Pala upotpunjuju: muški i ženski odbojkaški klub ''OK Student, Smučarski klub Romanija, Klub borilačkih sportova Rajko Kušić'', atletski, teniski i šahovski klub. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.pale.rs.ba/ Službena stranica] {{Mrva-BH-op}} {{Pale}} {{BiH}} [[Kategorija:Općine u Republici Srpskoj]] [[Kategorija:Istočno Sarajevo]] scazxzpc7uc9t5c3kjj2famaqs3wd23 0 26419 7427740 6812608 2026-04-10T14:38:23Z Ponor 38361 7427740 wikitext text/x-wiki {{Skladatelj |ime=Richard Strauss |opis_slike= |veličina = |puno_ime= |slika=Strauss richard.jpg |datum_rođenja=[[11. lipnja]] [[1864.]] |mjesto_rođenja= [[München]], [[Njemačka]] |datum_smrti=[[8. rujna]] [[1949.]] |mjesto_smrti= [[Garmisch-Partenkirchen]], [[Njemačka]] |period=[[romantizam]] |utjecaj= |suradnici= |nagrade= |}} '''Richard Strauss''' ([[München]], [[11. lipnja]] [[1864.]] – [[Garmisch-Partenkirchen]], [[8. rujna]] [[1949.]]), [[njemačka|njemački]] [[skladatelj]]. Djelovao je kao dirigent dvorskih opernih kazališta u Münchenu, [[Weimar]]u i [[Berlin]]u, te direktor ''[[Beč]]ke državne opere''. Stilski se nadovezuje na kasnoromantički smjer [[Franz Liszt|Liszta]] i [[Richard Wagner|Wagnera]] i ulazi u razvoj glazbene moderne početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. U početku je u središtu njegova zanimanja programna [[simfonijska pjesma]] ("Don Juan", "Smrt i preobraženje", "Tako je govorio Zaratustra", "Vesele ludorije Tilla Eulenspiegel"), a poslije [[1900.]] skladao je više [[opera]] ("Saloma", "Elektra", "Kavalir s ružom", "Arijadna na Naksosu", [[Egipatska Helena]]). Skladao je i [[balet]]e, [[simfonija|simfonije]], komorna i vokalna djela. Napomena: Richard Strauss nije bio u rodu sa slavnom "dinastijom Strauss" iz Beča. {{Dirigenti Berlinske filharmonije}} {{GLAVNIRASPORED:Strauss, Richard}} [[Kategorija: Njemački skladatelji]] [[Kategorija: Operni skladatelji]] [[Kategorija: Skladatelji glazbe romantizma]] [[Kategorija:Klasični skladatelji 20. stoljeća]] aqbll53k287vgmlgee3haowtcbd31y3 0 27650 7427855 7141890 2026-04-10T21:14:34Z Divna Jaksic 974 7427855 wikitext text/x-wiki {{dz|[[München (2005)]]|film iz 2005.}} {{Njemački grad |ime=München |izvorno ime= ''München<br/>Minga'' |slika=Munich skyline.jpg |slika grba= DEU München COA.svg|120px|Grb grada München |slika karte= Karte muenchen in deutschland.png|140px|Položaj grada München u Njemačkoj |geslo= |pokrajina= [[Datoteka:Flag of Bavaria (lozengy).svg|19px|border|Zastava Bavarske]] [[Bavarska]] |upravno područje= |okrug= |stanovništvo= 1471508 |godina popisa= [[31. prosinca]] [[2018.]] |izvor popisa=<ref>[https://www.statistikdaten.bayern.de/genesis/online?sequenz=tabelleErgebnis&selectionname=12411-001], pristupljeno 08. veljače 2020. {{jezikk|njem.|njemački}}</ref> |gustoća stanovništva= 4736 |površina= 310,7 |visina= 519 |širina-stupnjevi= 48 |širina-minute= 08 |širina-oznaka= N |dužina-stupnjevi= 11 |dužina-minute= 34 |dužina-oznaka= E |poštanski broj= 80331–81929, 85540 |pozivni broj= +49 (0)89 |registarska oznaka= M i MUC |gradonačelnik= [[Dominik Krause]] |stranica= [http://www.muenchen.de/ muenchen.de] }} '''München''' ({{audio|De-München.ogg|njemački izgovor}}) (''Zemaljski glavni grad München'', {{Deu icon}}: ''Landeshauptstadt München'', [[bavarski]]: ''Landeshaptstod Minga''), glavni grad [[Njemačke savezne pokrajine|savezne pokrajine]] [[Bavarska|Bavarske]]. Nakon [[Berlin]]a i [[Hamburg]]a, po broju je stanovnika treći grad u [[Njemačka|Njemačkoj]] te slovi za jedno od najvažnijih gospodarskih, prometnih i kulturnih središta države. Svetac zaštitnik grada Münchena je [[sv. Benno]].<ref name="GK">(žv): Prvo predstavljanje Hrvata na "Bennofestu". Hrvatska župa na glasovitoj manifestaciji, [[Glas Koncila]], 20. srpnja 2014., str. 27</ref> == Zemljopis == München je površinom jedan od najvećih gradova Njemačke (310,7 km²). Točka s najvećom [[nadmorska visina|nadmorskom visinom]] iznosi 579 m dok najniža točka iznosi 482 m (prosjek 519 m n/m). Rijeka [[Isar]] teče kroz područje grada u dužini od 13,7 km s jugozapada na sjeveroistok. Poznate ade su Museumsinsel (Otok muzeja) na kojoj se nalazi Deutsches Museum (Njemački muzej), jedan od najvećih tehničkih muzeja na svijetu. U neposrednoj blizini nalazi se i [[Praterinsel]]. U daljoj okolini grada postoje i neka veća ledenjačka jezera, poput jezera [[Ammer]], jezera [[Wörth]] i jezera [[Starnberger]]. Nadalje, tekućice su rijeka [[Würm]], koja izvire iz jezera Starnberger i protječe kroz zapadni München. Potok Hachinger, koji na teritorij grada ulazi na jugoistoku kod Perlacha i ponire kod Neuperlacha, kao i mnogi gradski potoci koji se odvajaju od [[Isar]]a poput Eisbacha, Auer Mühlbacha, koji na svom putu kroz grad prvo protječe kroz Minhenski [[zoološki vrt]] Hellabrunn, te Brunnbach. Gradski su potoci najvećim dijelom postavljeni uzduž Isara, neki prolaze i centrom grada, danas uglavnom kroz podzemne cijevi. Jezera unutar gradskog područja su jezero Kleinhesseloher u Engleskom vrtu, jezero u Olimpijskom parku kao i jezera Lerchenauer, Fasanerie i Feldmochinger, koja se nalaze na sjeveru Münchena. == Raspon == Ukupna površina grada Münchena iznosi 31.07 ha; time je München nakon [[Berlin]]a, [[Hamburg]]a, [[Köln]]a, [[Dresden]]a i [[Bremen]]a po površini 6. grad u Njemačkoj. 44% površine zauzimaju zgrade i pripadajuća slobodna područja, 16,9% otpada na poljoprivredno zemljište, 16,5% na prometne površine, 14,7% na rekreacijske površine, 4,4% na šume, 1,2% na vodene površine te daljnjih 2,2% na ostale površine. Dužina granice koja okružuje München iznosi 117,4 km. Najveći raspon područja grada iznosi 20,7 km u pravcu sjever-jug te 26,9 km u pravcu istok-zapad. == Klima == Grad München leži na prijelaznom području između vlažne [[atlatska klima|atlantske]] i suhe [[kontinentalna klima|kontinentalne klime]]. Značajni faktor po utjecaju na vrijeme su i [[Alpe]] koje predstavljaju srednjoeuropsku i [[Dunav]] koji predstavlja regionalnu klimatsku granicu. Na temelju ovih pretpostavki vrijeme je relativno promjenjivo. Vjetar [[fen]] kroz cijelu godinu donosi neredovito tople, suhe zračne struje s juga. Povezano s time je i dobra vidljivost - a posebno i poznato bavarsko-plavo nebo, tako da se i [[Bavarske Alpe]] vrlo jasno vide. Dosada najviša službeno izmjerena temperatura iznosila je 37,2 [[°C]] izmjerenih u [[srpanj|srpnju]] [[1983.]] München je zbog svoje blizine [[Alpe|Alpama]] i snijegom najbogatiji veliki grad [[Njemačka|Njemačke]]. Statistike su pokazale da je južni dio grada najsunčaniji. Sjeverni je maglovitiji. Zapadni dio je suši od istočnog. To je uglavnom zbog visinskih razlika unutar grada koje generiraju određene [[mikroklima|mikroklime]], kao i zbog podjele grada u smjeru istok-zapad kroz rijeku [[Isar]]. == Stanovništvo == Grad München ima približno 1,5 milijuna stanovnika i time je, prema broju stanovnika, treći njemački i dvanaesti grad u Europskoj uniji. Urbani pojas s predgrađima ([[Planungsregion München]]) ima 2,6 milijuna stanovnika, a [[konurbacija]] München-[[Augsburg]]-[[Rosenheim]] 4,65 milijuna. Broj nezaposlenih kretao se u prosincu 2018. oko 3,4%. U Münchenu živi 433.292 stranaca (29,44%; 31. prosinca 2018.) od kojih je najveći broj [[Hrvati|Hrvata]] (38.137),[[Turci|Turaka]] (37.876), [[Talijani|Talijana]] (27.821), [[Grci|Grka]] (26.560), [[Austrijanci|Austrijanaca]] (21.046), [[Bosanci|Bosanaca]] (19.692), [[Rumunji|Rumunja]] (17.980) i [[Poljaci|Poljaka]] (19.101).<ref name="#1">[https://www.muenchen.de/rathaus/dam/jcr:89a2dcdb-76bb-427d-8930-61a956092c08/jt180115_korr.pdf], pristupljeno 08. veljače 2020. {{pdf}} {{jezikk|njem.|njemački}}</ref> Ukupno 50,25% stranaca sa stalnim prebivalištem u Münchenu potječe iz zemalja EU.<ref name="#1"/> Prema vjerskoj opredijeljenosti u prosincu 2013. godine 34,7% stanovnika izjasnilo se kao [[Katoličanstvo|katolici]], 12,5% kao [[Protestantizam|protestanti]], a 52,5% su neke druge vjere ili nisu vjerski opredijeljeni.<ref>[http://www.muenchen.de/rathaus/dms/Home/Stadtinfos/Statistik/bevoelkerung/aktuelle-jahreszahlen/jt140120.pdf Statistički ured, München] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140325203820/http://www.muenchen.de/rathaus/dms/Home/Stadtinfos/Statistik/bevoelkerung/aktuelle-jahreszahlen/jt140120.pdf |date=25. ožujka 2014. }}, pristupljeno 20. rujna 2014. {{pdf}} {{jezikk|njem.|njemački}}</ref> Hrvatska katolička župa bl. Alojzija Stepinca u Münchenu, kojom upravljaju [[franjevci]] splitske provincije [[Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja|Presvetoga Otkupitelja]], a koja ima 42 tisuće župljana, najveća je hrvatska katolička zajednica u iseljeništvu.<ref name="GK"/> == Povijest == [[Slika:Maria vor ihrer Kirche.jpg|thumb|right|300px|]] München se u dokumentima prvi puta spominje [[1158.]], kad je [[Henrik Lav]], vojvoda [[Bavarska|Bavarske]] i [[Vojvodstvo Saska|Saske]], pored već postojećeg samostana na mjestu današnjeg [[Ludvigov most|Ludvigovog mosta]] sagradio most kod otoka na Isaru. Heinrich je u jednoj svađi oko prevlasti srušio već postojeći most biskupa iz [[Freising]]a koji je bio kod [[Unterföring]]a, kako bi izvukao korist od trgovine solju. S mostom, a time i trgovinom soli, München je odlukom cara [[Fridrik I. Barbarossa|Fridrika Barbarosse]] dobio status trgovišta, pravo ubiranja carine i pravo na kovanje vlastitog novca. Već nepunih dvadeset godina kasnije, [[1175.]], Münchenu je dodijeljen status grada te su oko njega sagrađeni prvi obrambeni bedemi. Kad je [[1180.]] Henrik pao u nemilost cara, Bavarska je pripala obitelji [[Wittelsbach]] a München je dobio biskup iz Freisinga. [[1240.]] je i München došao u posjed Wittelsbachovih i već [[1255.]], nakon prve podjele zemlje, postao sjedište vojvodstva. Vojvoda [[Ludvig IV., car Svetog Rimskog Carstva|Ludwig V.]] postao je njemački kralj [[1314.]], a [[1328.]] i car, pa je München, kao njegovo sjedište, opasan i drugim krugom zidina, što ga je značajno povećalo. Od tog su vremena boje Münchena, crna i zlatna, i boje starog carstva. Krajem [[14. stoljeće|14. stoljeća]] počinju pobune građanstva protiv vojvoda, pa se sjedište vlade premješta iz '''Starog dvora''' u novu rezidenciju na rubu grada. Godine [[1442.]] [[Židovi]] su protjerani iz grada. U vrijeme kasne [[gotika|gotike]] grad ponovo proživljava kulturni procvat, a [[1506.]] godine, nakon ponovnog ujedinjenja zemlje, opet postaje glavni grad čitave [[Bavarska|Bavarske]]. Nakon toga dolazi do opadanja utjecaja građanstva, a Wittelsbachovci preuzimaju odlučivanje o razvoju grada. München postaje centar [[renesansa|renesanse]], ali i [[protureformacija|protureformacije]]. U vrijeme vojvode [[Maksimiljian I. Bavarski|Maksimilijana I. Bavarskog]] München [[1623.]] postaje sjedište [[knez izbornik|kneza izbornika]], ali ga iste godine okupiraju švedske trupe. Da izbjegne uništenje, München je morao platiti veliku otkupninu i dati taoce. Kad je [[1648.]] završio [[Tridesetogodišnji rat]], grad se otvorio talijanskom [[barok]]u. U vrijeme [[Španjolski rat za nasljedstvo|Španjolskog rata za nasljedstvo]] [[1704.]] München na više godina dospijeva pod okupaciju [[Habsburg]]a, jer se knez izbornik [[Maksimilijan II. Bavarski|Maksimilijan II.]] stavio na stranu [[Francuska|Francuske]]. Jedan ustanak građana i seljaka je završio [[Sendlingerski krvavi Božić|Sedlingerskim krvavim Božićem]], a nakon što je knez izbornik [[Karlo VII. Albert]] bio okrunjen za cara, habsburške su trupe [[1742.]] ponovo zaposjele grad. Iako je u Münchenu još od [[1328.]] bila carska rezidencija, njegov uspon ka velegradu je počeo tek 450 godina kasnije. Pred kraj [[18. stoljeće|18. stoljeća]] počeo je naglo rasti, što je još ubrzano [[1806.]] kad je postao glavni grad [[Napoleon Bonaparte|Napoleonove]] [[Kraljevina Bavarska|Kraljevine Bavarske]]. Oko 1700-te imao je jedva 24.000 stanovnika, ali uskoro se broj udvostručavao svakih 30 godina tako da je [[1871.]] bilo već 170.000 a [[1933.]] je u Münchenu živjelo 840.000 stanovnika. U vrijeme vladavine [[Ludwig I.|Ludwiga I.]], kralja Bavarske ([[1825.]] – [[1848.]]) München postaje šire poznati grad umjetnosti i kulturni centar. [[Klasicizam|Klasicisti]] [[Leo Klenze]] i [[Friedrich von Gärtner]] oblikovali su Ludwigovu ulicu, [[Königsplatz]] i Rezidenciju. [[Max II.]] ([[1848.]] – [[1864.]]) je posebno poticao razvoj društveno-humanističkih znanosti, ali se bavio i građevinarstvom. U novoj maniri koja podsjeća na englesku [[gotika|gotiku]] zasnovao je "Maximilianstil" u kojem su sagrađene zgrade u [[Maximilianstraße]], danas jedne od najprestižnijih ulica za kupovanje na kontinentu. U vrijeme njegovog brata [[Princ regent|princa regenta]] [[Luitpold]]a ([[1886.]] – [[1912.]]) u Münchenu se odvija ogroman gospodarski i kulturni napredak. Između ostalog, grade se Ulica princa regenta i [[Kazalište princa regenta]]. U vrijeme prijelaza stoljeća [[Schwabing]] doživljava procvat kao umjetnička četvrt, u njega redovno svraćaju mnogobrojni poznati pisci i slikari. [[1896.]] prvi put izlazi minhenski časopis za kulturu [[Jugend]] a po njemu i umjetnički pravac tog vremena dobiva ime [[Jugendstil]]. [[1911.]] se osniva udruženje umjetnika [[Der Blaue Reiter]] (Plavi jahač). [[Thomas Mann]] je u svojoj pripovijetki ''Gladius Dei'' nadahnuto nazvao to razdoblje "München blista". Po završetku [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] propala je, kratko nakon pada [[monarhija|monarhije]], u Münchenu komunistička revolucija (''vidi'': [[Bavarska Sovjetska Republika]]), a u godinama koje su slijedile München sve više postaje mjesto okupljanja i organiziranja [[nacionalsocijalizam|nacionalsocijalističkih]] aktivnosti. [[1923.]] je pred Feldherrnhalle propao [[Hitlerov puč]], ali je [[1933.]] nakon preuzimanja vlasti, München obuzdan kao i mnogi drugi gradovi. [[1938.]] je sklopljen [[Minhenski sporazum]] kojim je odobreno [[Njemački Reich|Njemačkom Reichu]] da priključi [[Čehoslovačka|Čehoslovačku]]. Kao i većina njemačkih velikih gradova, i München je pretrpio ogromna razaranja Savezničkog bombardiranja velikih površina tzv. "tepih" bombardiranjem u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]. Nakon obnove koja se uglavnom orijentirala na obnovu povijesnog izgleda grada, München se nakon Drugog svjetskog rata razvio kao High-Tech područje, a osim toga, tu su se razvile i mnoge firme uslužnih djelatnosti, kao na primjer mediji, osiguranja i banke. I turizam je, potaknut značajnim muzejima (npr. [[Alte Pinakothek|Stara]], [[Neue Pinakothek|Nova]] i [[Pinakothek der Moderne|Pinakoteka moderne]]) i drugim znamenitostima doživio značajan rast. [[1972.]] je München bio domaćin [[München 1972|XX. ljetnih Olimpijskih igara]] koje su bile zasjenjene atentatom [[palestinci|palestinskih]] terorista. Za potrebe Olimpijskih igara je značajno proširen javni prijevoz koji od tada [[podzemna željeznica|podzemnom]] i nadzemnom željeznicom povezuje i šire područje grada. Centar povijesnog dijela grada je tada preuređen u pješačku zonu. Pred vratima grada je [[1992.]] otvorena nova [[zračna luka]], stara zračna luka München-Riem je zatvorena a na njenom području je izgrađen [[sajamski grad Riem]]. Na tom sajamskom području je 2005-te postavljena izložba vrtlarstva. == Politika == Kao glavni grad pokrajne, München je sjedište [[Bavarska|Bavarskog]] pokrajinskog parlamenta ([[Landtag]]) i vlade. München je i sjedište nekoliko nižih regionalnih uprava. Tradicionalno u Münchenu prevladavaju stranke lijevog centra, što u Bavarskoj predstavlja gotovo rijetkost. Od [[1993.]] Münchenom upravlja gradonačelnik [[Christian Ude]] (SPD). Minhensku gradsku vijećnicu trenutno predvodi koalicija [[SPD]]-a, Stranke zelenih i jedan vijećnik s Roza liste (stranke koja se zalaže za prava homoseksualaca i lezbijki). == Gradovi partneri == * [[Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg|25px]] od [[1954.]]: [[Edinburgh]] ([[Škotska]]) * [[Datoteka:Flag of Italy.svg|25px]] od 17. ožujka [[1960.]]: [[Verona]] ([[Italija]]) * [[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974, 2020–present).svg|25px]] od 30. svibnja [[1964.]]: [[Bordeaux]] ([[Francuska]]) * [[Datoteka:Flag of Japan.svg|25px]] od 28. kolovoza [[1972.]]: [[Sapporo]] ([[Japan]]) * [[Datoteka:Flag of the United States.svg|25px]] od 18. rujna [[1989.]]: [[Cincinnati]] ([[SAD]]) * [[Datoteka:Flag of Ukraine.svg|25px]] od 6. listopada [[1989.]]: [[Kijev]] ([[Ukrajina]]) * [[Datoteka:Flag of Zimbabwe.svg|25px]] od [[1996.]]: [[Harare]] ([[Zimbabve]]), od [[1999.]] do travnja [[2002.]] je partnerstvo zbog povreda [[Ljudska prava|ljudskih prava]] bilo službeno zamrznuto == Kultura == [[Slika:Marijin trg, München - jugoistok.jpg|thumb|desno|275px|Marijin trg ([[Marienplatz]]) s [[Nova vijećnica u Münchenu|Novom vijećnicom]] središte je grada]] München je međunarodno poznat po svojoj zbirci stare i klasične umjetnosti. Tako na primjer [[Stara pinakoteka|Stara]] i [[Nova pinakoteka]] kao i [[Pinakoteka moderne]] uz [[Lenbachhaus]] spadaju u svjetski najpoznatije umjetničke muzeje. [[Njemački muzej]] dijelom s jedinstvenim tehničkim izlošcima koje godišnje posjeti više od milijun posjetitelja spada u najposjećenije muzeje Europe. Ali i druge zbirke spadaju među najpoznatije u Njemačkoj, kao [[Etnološki muzej]] (Völkerkundemuseum), [[Arheološka državna zbirka]] (Archäologische Staatssammlung), [[Minhenski gradski muzej]] na trgu Svetog Jakova. Nadalje, u centru su još i [[Bavarska državna opera]], [[Bavarsko državno glumište]] koje ima svoju glavnu pozornicu u nekadašnjem Rezidencijalnom kazalištu kao i [[Minhenske komorne igre]] koje su jedan od vodećih ansambala na njemačkom govornom području. Međuregionalno su poznate i druge kulturne priredbe, kao što su Operne svečane igre i Filmski festival. Poznati Minhenski [[Oktoberfest]] na livadi [[Theresienwiese]] je najveća narodna zabava, a posjećuju ju turisti iz cijelog svijeta. U lipnju se održava manifestacija [[Bennofest]], koja se održava uz blagdan sv. Benna, zaštitnika grada Münchena.<ref name="GK"/> == Značajne zgrade == [[Marienplatz]] se smatra centrom Münchena i smješten je, okružen [[Nova vijećnica u Münchenu|Novom]] i [[Stara vijećnica u Münchenu|Starom vijećnicom]], upravo u središtu povijesnog srca grada. Na svega nekoliko koraka od ovog trga nalazi se [[Petrova crkva u Münchenu]], najstarija crkva starog dijela grada, čija prva gradnja potječe još iz [[Romanika|romanike]]. Južno od toga je [[Asamova crkva]], čija je unutrašnjost opremljena raskošnim [[rokoko]]om. Zaštitni znak grada je u blizini sagrađena [[gotika|gotička]] [[Frauenkirche]] sa svoja dva markantna tornja. Odavde su mnoge znamenitosti vrlo blizu, kao primjerice [[Michaelskirche]], najveća [[renesansa|renesansna]] crkva sjeverno od [[Alpe|Alpa]], [[rezidencija]] i [[tržnica]]. Južno od rezidencije, ispred opere, počinje [[Maximilianstraße]], u [[19. stoljeće|19. stoljeću]] zamišljena kao paradna ulica, a vodi od centra povijesnog dijela grada prema istoku preko Isara u pravcu [[Maximilianum]]a, sjedištu [[Bavarski parlament|bavarskog parlamenta]]. Danas je to ulica luksuznih trgovina. Na sjeveru centra grada, neposredno ispred rezidencije, nalazi se [[Odeonsplatz]] s [[Feldherrnhalle]] i [[barok]]nom [[Theatinerkirche]]. Odavde prema sjeveru vodi druga raskošna ulica Münchena, Ludvig-Leopoldova ulica, pored [[Ludwig-Maximilians-univerzitet]]a i [[Triumfalna vrata|Triumfalnih vrata]] kroz [[Schwabing]] van iz grada. Nedaleko od Njemačkog muzeja i Kulturnog centra Gasteig nalazi se, u [[Au (München)|Au]] [[Milerovo javno kupalište]], otvoreno [[1901.]] nakon četiri godina gradnje, sagrađeno u [[jugendstil]]u. To je najstariji javni bazen u Münchenu. Još jedno važno mjesto je sjeverozapadno od starog centra grada, [[Königsplatz]] s [[gliptoteka|gliptotekom]] i [[Državna antička zbirka u Münchenu|Državnom antičkom zbirkom]]. [[Datoteka:Allianz Arena Pahu.jpg|mini|220px|'''[[Allianz arena|Allianz arena]]''', novi nogometni stadion sagrađen ponajprije zbog Svjetskog nogometnog prvenstva koje se 2006. godine održavalo u Njemačkoj. Sagrađen je u ovalnom obliku, a noću je osvijetljen u boji kluba koji je domaćin utakmice; crvena kada je domaćin [[FC Bayern]], plava kada je domaćin [[TSV 1860 München]], odnosno bijela boja kada se igraju neke druge utakmice ili održavaju drugi događaji]] Malo postrani od centra u smjeru zapada je [[dvorac Nymphenburg]] koji je jedinstvena kompozicija [[park]]ova i zgrada, a bio je i ljetna rezidencija [[Wittelsbach]]ovih. Parkovi se neposredno nadovezuju na [[botanički vrt]] s njegovim klijalištima. Iza zidina dvorca je i [[kasna gotika|kasnogotički]] [[dvorac Blutenburg]]. [[Datoteka:Olympic park 12.jpg|mini|lijevo|220px|Pogled s Olimpijskog tornja na olimpijski kompleks: [[Olimpijski stadion u Münchenu|stadion]], dvoranu, plivalište i u pozadini Biciklistički stadion]] U sjevernom dijelu grada nalazi se [[Olimpijski park]] sagrađen za potrebe [[München 1972|Ljetnih Olimpijskih igara 1972.]] Arhitektonska kompozicija olimpijskog stadiona, dvorane s bazenima i olimpijske dvorane, posebno je radi krovne konstrukcije, koja se izvanredno uklapa u brežuljkastu okolinu parkova, svjetski poznata. Tu se nalazi i još [[1969.]] otvoren [[Olimpijski toranj u Münchenu|Olimpijski toranj]]. Sljedeće značajno sportsko mjesto je i na sjevernom rubu grada [[2005.]] otvorena [[Allianz arena]] u kojoj se održavaju domaće nogometne utakmice između [[FC Bayern München]]a i [[TSV 1860 München]]a. U Münchenu ima oko 1200 [[vodoskok]]a, od toga je oko 700 gradskih. Najstariji je [[Fischbrunnen]] na Marienplatzu. Još jedan značajni vodoskok je [[Wittelsbacher Brunnen]] na Lenbachplatzu, koji je projektirao [[Adolf von Hildebrand]]. == Parkovi == [[Datoteka:München Hofgartentempel.jpg|mini|Hofgarten]] Vrlo poznat je [[Engleski vrt]] koji se proteže od centra grada do njegove sjeverne granice, i sa svojih 3,7 km² je veći od [[Central Park]]a u [[New York]]u. Značajan je i [[Olimpijski park u Münchenu|Olimpijski park]], koji uz nekoliko jezera sa svog brežuljka pruža izvrstan pogled na grad. Pored toga, postoje i drugi brojni parkovi i zelene površine, kao na primjer [[Westpark]] ili [[Schlosspark Nymphenburg]] koji ljeti grad čine vrlo zelenim. Na sjevernom rubu grada su tri barokna dvorca u parku [[Schloss Schleissheim]]a. Dolina [[Isar]]a je uska i dugačka zelenilom obrasla parkovna površina koja je u okviru priprema za [[Savezna vrtna izložba|vrtnu izložbu]] 2005. djelomično renaturirana. Cijeli grad se može prijeći od sjevera na jug dolinom Isara pješice ili biciklom. Područje uz Isar oko Njemačkog muzeja je omiljeno izletište za roštilj i kupanje. Za vrtnu izložbu 2005. su na istočnom dijelu grada uređeni prostrani novi parkovi. == Gospodarstvo == [[Datoteka:BMW building munich.jpg|mini|300px|Minhenski privredni gigant - '''[[BMW]]''' - '''B'''ayerische '''M'''otoren '''W'''erke AG. Jedan od vodećih proizvođača automobila na svijetu. Upravna zgrada simbolizira 4 cilindra, a odmah pored nalazi se muzej BMW-a.]] Prema jednoj usporednoj studiji, između 50 najvećih njemačkih gradova, München ima najveću gospodarsku snagu i najvišu [[kvaliteta života|kvalitetu života]]. Gospodarski časopis Kapital je rangirao gradove prema gospodarskim perspektivama. Na prvom mjestu je München, a slijede [[Stuttgart]], [[Düsseldorf]] i [[Hamburg]]. U broju 2/2005 Kapital je objavio ranglistu koju je izradio Institut za istraživanje gospodarstva Feri iz [[Bad Homburg]]a istražujući kako će rasti [[zaposlenost]], broj stanovnika i [[kupovna snaga]] u 60 najvažnijih njemačkih gradova. == Promet == Godine [[1992.]] je otvorena [[Zračna luka München Franz-Josef-Strauss]] u Erdinger Moosu, 29 km od grada. Zračna luka je [[2004.]] s 26,8 mil. putnika bila druga u Njemačkoj, a osma u Europi. Nakon što je [[Lufthansa]] odlučila uz [[Frankfurt na Majni|Frankfurt na Majni]] paralelno razviti i München, on je sve bolje međunarodno povezan. Zbog velikog rasta broja putnika, izgrađen je novi [[terminal]] i otvoren [[2003.]] Odluka da se do [[2011.]] sagradi i treća uzletno-sletna staza se još uvijek osporava. Nastojanje da se München sa zračnom lukom poveže [[transrapid]] prugom, što podržavaju Savezna pokrajina Bavarska i Savezna vlada, Gradska skupština Münchena odbija prihvatiti zbog velikih troškova. Takva bi veza skratila vožnju do zračne luke na 9 minuta, a i povezala bi ju s mrežom [[Njemačka željeznica|Njemačke željeznice]]. München je dobro povezan s međunarodnom mrežom željezničkih pruga. S [[Minhenski glavni kolodvor|Minhenskog glavnog kolodvora]] kreću [[ICE-vlak]]ovi u svim smjerovima, a postoje i još dva međunarodna odnosno međugradska kolodvora, Kolodvor München-Pasing i München-Ost. Za promet roba postoji i [[ranžirni kolodvor]] München-Nord. I mreža [[autocesta]] je oko Münchena vrlo gusta. Prema i iz Münchena vodi niz od osam autocesta u svim smjerovima. I prigradski je promet vrlo dobro razvijen. Postoji 10 linija prigradske željeznice, 6 linija [[Podzemna željeznica München|podzemne]], 12 tramvajskih i veliki broj autobusnih linija. == Poznate osobe == *[[Max Scheler]] - njemački filozof *[[Carl Spitzweg]] - njemački slikar *[[Eduard Buchner]] - njemački kemičar, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 1907. *[[Claudia Lössl]] - njemačka glumica i sinkronizatorica. *[[Franz Marc]] - slikar == Izvori == {{izvori|30em}} ==Vanjske poveznice== {{Commons|Munich|München}} * [http://www.muenchen.de/Rathaus/11/index.html München.de] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051214051628/http://www.muenchen.de/Rathaus/11/index.html |date=14. prosinca 2005. }} * [http://www.tinchy.de Tinchy.de - Upoznaj svoj grad] * [https://www.tinchy.de/hrvati-u-minhenu-2017/ Tinchy.de - Koliko Hrvata živi u Münchenu? (2017)] * [https://www.tinchy.de/hrvati-u-minhenu-2018/ Tinchy.de - Koliko Hrvata živi trenutno u Münchenu? (2018)] * [http://www.olympiapark-muenchen.de/ Olimpijski park München] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100309062114/http://www.olympiapark-muenchen.de/ |date=9. ožujka 2010. }} * [http://www.fcbayern.t-com.de/de/index.php Nogometni klub Bayern] * [https://www.munich-airport.com/ Zračna luka Franz Josef Strauss] {{Bavarska}} [[Kategorija:Gradovi u Njemačkoj]] [[Kategorija:Bavarska]] [[Kategorija:München| ]] [[Kategorija:Gradovi domaćini Ljetnih olimpijskih igara]] sleu9bghwn9rvl73g8c4166qb7ejo39 0 32289 7427802 7363372 2026-04-10T17:43:28Z Druidpepo 3479 /* Filmska glazba (1958. – 1995.) */ 7427802 wikitext text/x-wiki {{Skladatelj |ime = Anđelko Klobučar |opis_slike = |veličina = |puno_ime = |slika = Anđelko_Klobučar.jpg |datum_rođenja = [[11. srpnja]] [[1931.]] |mjesto_rođenja = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] |datum_smrti = [[7. kolovoza]] [[2016.]] |mjesto_smrti = Zagreb, Hrvatska |djela = tri ''Sonate za orgulje'' <br> dvije ''Passacaglie'' za orgulje <br> ''Musica festiva'' za orgulje <br> ''Koralna fantazija'' za orgulje <br> pet ''Gudačkih kvarteta'' <br> kantata ''Balade Petrice Kerempuha'' <br> kantata ''Aurea bulla 1242'' <br> ''Passacaglia'' za gudački orkestar <br> ''Triptih'' za gudače i čembalo <br> ''Varijacije'' za simf. orkestar <br> ''Simfonija'' za orkestar <br> ''Koncert za orgulje i simf. orkestar'' <br> ''Koncert za orgulje i timpane'' <br> dva ''Koncerta za violinu i gudače'' <br> mise <br> zborovi ''a cappella'' <br> ciklusi pjesama <br> filmska glazba |period = 1952. – 2016. |utjecaj = |suradnici = |nagrade = ''[[Nagrada Milka Trnina]]'' <br> ''[[Nagrada Vladimir Nazor]]'' <br> ''[[Nagrada Ivan Lukačić]]'' <br> ''[[Nagrada Grada Zagreba]]'' <br> odličje ''[[Red Danice hrvatske|Reda Danice hrvatske]] s likom Marka Marulića'' <br> ''[[Porin (nagrada)|Porin]]'' za životno djelo <br> ''[[Nagrada Lovro pl. Matačić]]'' }} '''Anđelko Klobučar''' ([[Zagreb]], [[11. srpnja]] [[1931.]] – Zagreb, [[7. kolovoza]] [[2016.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[skladatelj]], [[Orgulje|orguljaš]], [[glazba|glazbeni]] [[pedagog]] i [[akademik]].<ref name="HRT">[http://magazin.hrt.hr/346953/u-86-godini-zivota-umro-anelko-klobucar HRT Magazin: – U 86. godini umro Anđelko Klobučar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160811065143/http://magazin.hrt.hr/346953/u-86-godini-zivota-umro-anelko-klobucar |date=11. kolovoza 2016. }}, objavljeno i pristupljeno 8. kolovoza 2016.</ref><ref>[http://www.vecernji.hr/glazba/u-zagrebu-je-jucer-preminuo-akademik-andelko-klobucar-1104903 Večernji.hr – Branimir Pofuk: »U Zagrebu je jučer preminuo akademik Anđelko Klobučar«], objavljeno i pristupljeno 8. kolovoza 2016.</ref> == Životopis == Studirao je na [[Muzička akademija u Zagrebu|Muzičkoj akademiji u Zagrebu]]. Usavršavao se u [[Salzburg]]u i [[Pariz]]u kod [[André Jolivet|Andréa Joliveta]]. Od 1956. radio je kao srednjoškolski nastavnik u Zagrebu. Bio je dugogodišnji profesor teorijskih predmeta na Muzičkoj akademiji u [[Zagreb]]u: od 1968. kao docent, a od 1983. do umirovljenja 2006. kao redoviti [[profesor]]. Kao profesor orgulja na Muzičkoj Akademiji u Zagrebu djelovao je samo 1972. i 1973. godine. Njegovi diplomanti orgulja bili su [[Hvalimira Bledšnajder]] (1972.), [[Jesenka Tješić]] (1972.) i [[Krešimir Galin]] (1973.). Djelovao je i kao vrlo uspješan [[orgulje|orguljaš]] u domovini i inozemstvu. Bio je stalni je orguljaš [[Zagrebačka katedrala|Stolne crkve (katedrale) u Zagrebu]] u razdoblju od 1958. do 2004. godine, a od 1987. godine tu poziciju dijelio je s [[Hvalimira Bledšnajder|Hvalimirom Bledšnajder]]. Posebno se isticao kao promicatelj i obnovitelj hrvatske crkvene glazbene baštine, pri čemu je slijedio uzorne prethodnike cecilijanskoga pokreta, poglavito [[Franjo Dugan stariji|Franju Dugana]], [[Franjo Lučić|Franju Lučića]] i [[Albe Vidaković|Albu Vidakovića]]. Kao skladatelj i orguljaš najviše je pridonio orguljskoj glazbi. Pisao je zborske skladbe, komorna glazbena djela i [[filmska glazba|filmsku glazbu]]. Bio je član [[Hrvatsko društvo skladatelja|Hrvatskoga društva skladatelja]],<ref>[http://www.hds.hr/clan/klobucar-andelko/ Hrvatsko društvo skladatelja: Anđelko Klobučar], pristupljeno 8. kolovoza 2016.</ref> [[Hrvatsko društvo glazbenih teoretičara|Hrvatskoga društva glazbenih teoretičara]] te počasni član [[Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika|Hrvatskoga društva glazbenih umjetnika]].<ref>[http://www.hdgu.hr/pocasni_clanovi.aspx Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika – Počasni članovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160109182908/http://www.hdgu.hr/pocasni_clanovi.aspx |date=9. siječnja 2016. }}, pristupljeno 8. kolovoza 2016.</ref> Od 1992. bio je redoviti član [[HAZU|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]].<ref name="HRT"/> Od 1958. do 1963. glazbeni je suradnik [[Dubrava film]]a u Zagrebu, kada kao plodan autor i spretan [[Improvizacija (glazba)|improvizator]] započinje rad na svom velikom i značajnom opusu filmske glazbe. Autor je glazbe za veliki broj [[dokumentarni film|dokumentarnih filmova]]. Posebno je važna njegova autorska suradnja na [[animirani film|animiranom filmu]] u zlatno doba [[Zagrebačka škola crtanog filma|Zagrebačke škole crtanog filma]]. Autor je glazbe i za dvadesetak [[igrani film|igranih filmova]], uključujući i antologijska ostvarenja ponajboljih hrvatskih redatelja kao što su ''[[Breza (1967.)|Breza]]'' [[Ante Babaja|Ante Babaje]], ''[[U gori raste zelen bor (1971.)|U gori raste zelen bor]]'' [[Antun Vrdoljak|Antuna Vrdoljaka]] ili ''[[Tajna Nikole Tesle (1980.)|Tajna Nikole Tesle]]'' [[Krsto Papić|Krste Papića]].<ref name="HRT"/> == Popis djela == === Orkestralne i koncertantne skladbe === *'''''Passacaglia''''' za gudački orkestar (1953.) *'''''Tri stavka''''' za gudački orkestar (1954.) *'''''Varijacije''''' za simfonijski orkestar (1955.) *'''''Carevo novo ruho''''', suita za simfonijski orkestar (1960.) *'''''Simfonija''''' za orkestar (1966.) *'''''Muzika''''' za gudače (1967.) *'''''Studija''''' za simfonijski orkestar (1970.) *'''''Tri ugođaja''''' za gudače (1973.) *'''''Koncert''''' za orgulje i simfonijski orkestar (1983.) *'''''Concertino''''' za dva kontrabasa i gudače (1983.) *'''''Triptih''''' za gudače i čembalo (1985. ) *'''''Diptih''''' za rog i gudače (1986.) *'''''Concertino''''' za orgulje, gudače i timpane (1987.) *'''''Muzika''''' za orgulje i simfonijski orkestar (1987.) *'''''Koncert''''' za violinu i gudače (br. 1, 1989.) *'''''Koncert''''' za violinu i gudače (br. 2, 1992.) *'''''Collage''''' za gudače (1998.) *'''''Koncert''''' za orgulje i timpane (1998.) *'''''Gregorijanski triptih''''' za puhački orkestar (1999.) === Vokalne skladbe === *Zborovi ''a capella'' *Madrigali (1955. – 1968.) *'''''Naša zemlja''''' (1956.) *'''''Ljubav''''' (1957.) *'''''U spomenar''''', ciklus pjesama za bariton i glasovir (1959.) na stihove [[Dubravko Ivančan|Dubravka Ivančana]] *'''''Balade Petrice Kerempuha''''', kantata za mješoviti zbor i dva glasovira (1960. / 1969. za mješoviti zbor i orkestar) na stihove [[Miroslav Krleža|Miroslava Krleže]] *'''''Misa''''' za mješoviti zbor i orgulje (1964.) *'''''Skromna kantata''''' za mješoviti zbor i orkestar (1965.) *'''''Misa''''' za muški zbor i orgulje (1973.) *'''''Crne vode''''', ciklus pjesama za sopran i glasovir (1973.) na stihove [[Dragutin Tadijanović|Dragutina Tadijanovića]] *'''''Zeleni gušter''''', ciklus pjesama za tenor i komorni sastav, (1975.) na stihove [[Josip Novosel|Josipa Novosela]] *'''''Trenutci''''', ciklus pjesama za mezzosopran i glasovir (1978. / 1980. za mezzosopran i gudački kvartet) na stihove [[Dobriša Cesarić|Dobriše Cesarića]] *'''''Svečana misa''''' za mješoviti zbor, puk i orgulje (1984.) *'''''Tri duhovna stiha''''' za dva soprana i glasovirski trio (1990. / 1994. za dva soprana i gudače) *'''''Aurea bulla 1242''''' za bariton, mješoviti zbor i orkestar (1992.) *'''''Lice osame''''', ciklus pjesama za bariton i glasovir (1993.) na stihove [[Ivan Golub|Ivana Goluba]] *'''''Molitva''''' za dva soprana i gudače (1994.) *'''''Papinska misa''''' (uz 900. obljetnicu Zagrebačke biskupije) za mješoviti zbor, bariton, puk i orgulje/puhački orkestar (1994.) *'''''Staroslavenska misa''''' za mješoviti zbor i orgulje (1995.) *'''''Va selu jednom''''' za bariton i gitaru (1998.) na stihove [[Ivan Golub|Ivana Goluba]] *'''''Duhovna zborska glazba''''' (2001.) === Komorna glazba === *'''''Suita''''' za obou i glasovir (1958.) *'''''Elegija''''' za klarinet i glasovir (1964.) *'''''Pet minijatura''''' za klarinet i glasovir (1966.) *'''''Sonata''''' za violončelo i glasovir (1966.) *'''''Diptih''''' za violončelo i glasovir (1966.) *'''''Sonata''''' za klarinet i glasovir (1968.) *'''''Duo''''' za flautu i harfu (1968.) *'''''Canzona''''' za rog i orgulje (1968.) *'''''Kontrasti''''' za klarinet i glasovir (1969.) *'''''Sonata''''' za rog i orgulje (1970.) *'''''Suita (Cavallin)''''' za klarinet i glasovir (1970.) *'''''Sonata''''' za violu i glasovir (br.1, 1970.) *'''''Klavirski trio''''' (br. 1, 1971.) *'''''Kvartet klarineta''''' (1971.) *'''''Puhački kvintet''''' (br. 1, 1971.) *'''''Gudački kvartet''''' (br. 1, 1972.) *'''''Largo - Con brio''''' za klarinet i glasovir (1972. ) *'''''Sonata''''' za violu i glasovir (br. 2, 1973.) *'''''Klavirski trio''''' (br. 2, 1973.) *'''''Gudački kvartet''''' (br. 2, 1974.) *'''''Sonata''''' za violinu i glasovir (br. 1, 1974.) *'''''Klavirski kvartet''''' (1975.) *'''''Epizode''''' za klarinet i glasovir (1975.) *'''''Tri stavka''''' za flautu, obou i klarinet (1975.) *'''''Puhački kvintet''''' (br. 2, 1975.) *'''''Sekvence''''' za klarinet i glasovir (1976.) *'''''Puhački trio''''' (1977.) *'''''Skica''''' za violončelo i glasovir (1979.) *'''''Sonatina''''' za dva glasovira (1979.) *'''''Suita''''' za deset puhača (1979.) *'''''Sonata''''' za violinu i glasovir (br. 2, 1980.) *'''''Duo''''' za fagot i violončelo (1980.) *'''''Kvartet trombona''''' (Fanfare, Lamento, Alla marcia, 1980.) *'''''Puhački kvintet''''' (br. 3, 1981.) *'''''Diptih''''' za rog i orgulje (1982.) *'''''Sonata''''' za alt saksofon i glasovir (1982.) *'''''Diptih''''' za glasovir četveroručno (1984.) *'''''Tri stavka''''' za gitarski trio (1985.) *'''''Stavak''''' za rog i gudački kvartet (1988.) *'''''Varijacije''''' za dva glasovira (1989.) *'''''Gudački kvartet''''' (br. 3, 1989.) *'''''Arioso e allegro''''' za rog i orgulje (1990.) *'''''Gudački kvartet''''' (br. 4, 1991.) *'''''Rapsodija''''' za violinu i glasovir (1991.) *'''''Glazba za kvartet''''' (za klarinet, violinu, violončelo i glasovir, 1991.) *'''''Scherzo''''' za sedam puhača (1992.) *'''''Stavak''''' za komorni ansambl (1993.) *'''''Passacaglia''''' za dvije gitare i kontrabas (1994.) *'''''Kvintet''''' za orgulje i gudački kvartet (1995.) *'''''Tri stavka''''' za flautu i gudački kvintet (1996.) *'''''Duo''''' za basklarinet i marimbu (1997.) *'''''Uskrsnu Isus''''', partita na napjev iz [[Cithara octochorda|CO]] za gudački kvartet (1997.) *'''''Glasovirski kvartet''''' (1998.) *'''''Trio''''' za violinu, rog i orgulje (1999.) *'''''Gudački kvartet''''' (br. 5, 2000.) === Skladbe za sologlazbala === *'''''Mala suita''''' za glasovir (1952.) *'''''Passacaglia''''' za orgulje (br.1, 1952.) *'''''Minijature''''' za glasovir (1957.) *'''''Sonatina''''' za glasovir (1964.) *'''''Triptih''''' za orgulje (1965.) *'''''Sonata''''' za orgulje (br.1, 1966.) *'''''Sonata''''' za orgulje (br.2 1968.) *'''''Diptih''''' za harfu (1968.) *'''''Skice''''' za glasovir (1969.) *'''''Piece en mosaique''''' za orgulje (1969.) *'''''Studija''''' za harfu (1971.) *'''''Fantazija i toccata''''' za orgulje (1971.) *'''''Pet stavaka''''' za orgulje (1974.) *'''''Freske''''' za orgulje (1974.) *'''''Hommage à Checcini''''' za orgulje (1976.) *'''''Preludij, interludij & postludij''''' za orgulje (1976.) *'''''Epithlam''''' za orgulje (1977.) *'''''Monolog''''' za klarinet (1979.) *'''''Musica festiva''''' za orgulje (1980.) *'''''Sonata''''' za orgulje (br.3 1981.) *'''''Monolog''''' za kontrabas (1982.) *'''''Pjesma stvorova''''' za orgulje (1982.) *'''''Koralna fantazija''''' za orgulje (1984.) *'''''Vitrail''''' za orgulje (1987.) *'''''Jubilatio''''' za orgulje (1987.) *'''''Offrende à Marie''''' za orgulje (1988.) *'''''Passacaglia''''' za orgulje (br.2, 1988.) *'''''Preludij, arioso i toccata''''' za glasovir (1991.) *'''''Sonata''''' za gitaru (1993.) *'''''Collage''''' za orgulje (1995.) *'''''Finale''''' za orgulje (1995.) *'''''U čast sv. Dujma''''', suita za orgulje (1995.) *'''''Božićne minijature''''' za orgulje (1995.) *'''''Cantabile e scherzo''''' za orgulje (1996.) *'''''Tri preludija''''' za harfu (1996.) *'''''Preludiji''''' za orgulje (1997.) *'''''Rondo''''' za orgulje (1999.) *'''''Tokata i fuga "Danijel Drilo"''''' za orgulje (2005.) *'''''Hommage à Bach''''' za orgulje (2012.) === Rekonstrukcije i obradbe === *[[Julije Bajamonti]]: '''''Prijenos sv. Dujma''''' (1970.) *[[Ivan Šebelić]]: '''''Misa''''' *[[Petar Knežević]]: '''''Misa v hrvatski jazik''''' *[[Fortunat Pintarić]]: '''''Preludiji i fuge''''' *[[Janko Drašković]]: '''''Plesovi''''', preradba za puhački trio *'''''Minijature''''' iz orguljaške knjižice Klanječkog samostana === Filmska glazba (1958. – 1995.) === *'''''Luka radosti''''' – [[dokumentarni film]], režija: [[Srećko Weygand]], [[Zagreb film]], 1958. *'''''Jaje''''' – [[crtani film]], režija: [[Vatroslav Mimica]], [[Zora film]], 1959. *'''''[[Jurnjava za motorom (1959)|Jurnjava za motorom]]''''' – [[Film|igrani film]], režija: [[Branko Majer]], Zora film, 1959. *'''''Adam i Eva''''' – crtani film, režija: [[Ivo Vrbanić]], Zagreb film, 1960. *'''''[[Antun Augustinčić]]''''' – dokumentarni film, režija: [[Šime Šimatović]], Zagreb film/SDF, 1960. *'''''Dozvane vode''''' – dokumentarni film, režija: [[Frano Vodopivec]], Zora film i [[Zagrebački velesajam]], 1960. *'''''Naše slobodno vrijeme''''' – dokumentarni film, režija: [[Stipe Delić]], Zagreb film, 1960. *'''''Nove obale''''' – dokumentarni film, režija: [[Hrvoje Sarić]], Zora film, 1960. *'''''Povijest jednog lista''''' – dokumentarni film, režija: [[Ivo Tomulić]], Zagreb film, 1960. *'''''Proljetni zvuci''''' – crtani film, režija: [[Vladimir Jutriša]] i [[Aleksandar Marks]], Zagreb film, 1960. *'''''Slučaj kokoši koja nije mogla snesti jaje''''' – crtani film, režija: [[Nikola Kostelac]], Zagreb film, 1960. *'''''Slučaj ružne košute''''' – crtani film, režija: [[Slavko Marjanc]], Zagreb film, 1960. *'''''Slučaj soprano tube''''' – crtani film, režija: Nikola Kostelac, Zagreb film, 1960. *'''''Žute i plave poljane''''' – dokumentarni film, režija: Frano Vodopivec, Zora film, 1960. *'''''Bodljan pticolovac''''' – lutkarski animirani film, režija: [[Mate Bogdanović]], Zora film, 1961. *'''''[[Carevo novo ruho (1961.)|Carevo novo ruho]]''''' – igrani film, režija: [[Ante Babaja]], [[Jadran film]], 1961. *'''''Dva + dva = tri''''' – lutkarski animirani film, režija: [[Andre Lušičić]], Zora film, 1961. *'''''Kovačev šegrt''''' – crtani film, režija: [[Zlatko Bourek]], Zagreb film/SCG, 1961. *'''''Slučaj luđaka s brkovima''''' – crtani film, režija: [[Pavle Radimiri]], Zagreb film, 1961. *'''''Slučaj senatora koji nije mogao govoriti''''' – crtani film, režija: [[Ico Voljevica|Ismet Voljevica]], Zagreb film, 1961. *'''''Tragom šume''''' – dokumentarni film, režija: Frano Vodopivec, Zora film, 1961. *'''''[[Ivan Meštrović]]''''' – dokumentarni film, režija: Šime Šimatović, Zora film, 1962. *'''''Jury''''' – igrani film, režija: Ante Babaja, Zora film, 1962. *'''''Otvoreni horizonti''''' – dokumentarni film, režija: [[Rudolf Sremec]], Zora film, 1962. *'''''Priča o djevojčici i sapunu''''' – igrani film, režija: [[Obrad Gluščević]], Zora film, 1962. *'''''Strah''''' – lutkarski animirani film (prerada), režija: Andre Lušičić, Zora film, 1962. *'''''Jedan puta jedan jednako jedan''''' – crtani film, režija: [[Zvonimir Lončarić]], Zagreb film/SCF, 1963. *'''''Ljubav''''' – igrani film, režija: Ante Babaja, Zagreb film/SDF; 1963. *'''''Peti''''' – crtani film, režija: [[Pavao Štalter]] i [[Zlatko Grgić]], Zagreb film/SCF, 1963. *'''''Vrata''''' – igrani film, režija: Branko Majer, Zagreb film, 1963. *'''''Drežnica''''' – dokumentarni film, režija: [[Slavko Goldstein]], Zagreb film/SDF, 1964. *'''''Izložba''''' – igrani film, režija: [[Mladen Pejaković]] i Branko Majer, Zagreb film, 1964. *'''''Jedan + jedan = jedan''''' – crtani film, režija: Zvonimir Lončarić, Zagreb film, 1964. *'''''Minijatura u Jugoslaviji''''' – dokumentarni film, režija: Rudolf Sremec, Zagreb film/SDF, 1964. *'''''Putokazi stoje na mjestu''''' – dokumentarni film, režija: Ante Babaja, Zagreb film, 1964. *'''''Vau, vau''''' – crtani film, režija: [[Boris Kolar]], Zagreb film, 1964. *'''''Matoš naš svagdašnji''''' – dokumentarni film, režija: Branko Majer, Zagreb film, 1965. *'''''Muzikalno prase''''' – crtani film, režija: Zlatko Grgić, Zagreb film, 1965. *'''''Suvišan čovjek''''' – igrani film, režija: Branko Majer, Zagreb film/SDF, 1965. *'''''Tijelo''''' – dokumentarni film, režija: Ante Babaja, Zagreb film/SDF, 1965. *'''''Kabina''''' – dokumentarni film, režija: Ante Babaja, Zagreb film/SDF, 1966. *'''''Od 3 do 22''''' – dokumentarni film, režija: [[Krešo Golik]], Zagreb film, 1966. *'''''Pasji život''''' – crtani film, režija: [[Zdenko Gašparović]], Zagreb film/SCF, 1966. *'''''Predvečerje''''' – dokumentarni film, režija: [[Eduard Galić]], Zagreb film/SDF, 1966. *'''''Sajmište''''' – dokumentarni film, režija: Branko Majer, Zagreb film, 1966. *'''''Varijacije na temu OKI''''' – dokumentarni film, režija: Frano Vodopivec, Zagreb film, 1966. *'''''[[Breza (1967.)|Breza]]''''' – igrani film, režija: Ante Babaja, Jadran film, 1967. *'''''[[Crne ptice (1967.)|Crne ptice]]''''' – igrani film, režija: Eduard Galić, Croatia film/Viba film/Produkcijska grupa Most, 1967. *'''''Kutije''''' – crtani film, režija: Pavao Štalter, Zagreb film/SCF, 1967. *'''''Duša naša zagorski je kraj''''' – dokumentarni film, režija: [[Milica Borojević]], FAS, 1968. *'''''Heroj u starom željezu''''' – dokumentarni film, režija: Branko Majer, FAS, 1968. *'''''Ples gorila''''' – crtani film, režija: [[Milan Blažeković]], Zagreb film/SCF, 1968. *'''''Brđani i donjani''''' – dokumentarni film, režija: Obrad Gluščević, Zagreb film, 1969. *'''''[[Kad čuješ zvona (1969.)|Kad čuješ zvona]]''''' – igrani film, režija: [[Antun Vrdoljak]], FRZ/YU FRZ/Servis UFRS, 1969. *'''''Mala sirena''''' – crtani film, režija: Aleksandar Marks i Vladimir Jutriša, Zagreb film/SCF, 1969. *'''''[[Mirko Rački]]''''' – dokumentarni film, režija: [[Radovan Ivančević]], [[Filmoteka 16]], 1969. *'''''Na dnu''''' – crtani film, režija: [[Zlatko Pavlinić]], Zagreb film, 1969. *'''''Pauk''''' – crtani film, režija: Aleksandar Marks i Vladimir Jutriša, Zagreb film/SCF, 1969. *'''''Plavi svijet''''' – igrani film, režija: [[Tomislav Kurelac]], Zagreb film, 1969. *'''''Stećci''''' – dokumentarni film, režija: [[Bogdan Žižić]], Zagreb film/SDF, 1969. *'''''Za kruh i slobodu''''' – dokumentarni film, režija: Branko Majer, Mozaik film (Zagreb), 1969. *'''''Iz povijesti farmacije i medicine''''' – dokumentarni film, režija: Bogdan Žižić, Zagreb film, 1970. *'''''Na vrhu''''' – crtani film, režija: Zlatko Pavlinić, Zagreb film/SCF, 1970 . *'''''[[Vojin Bakić]]''''' – dokumentarni film, režija: Radovan Ivančević, Filmoteka 16, 1970. *'''''Gallery''''' – crtani film, režija: Zlatko Pavlinić, Zagreb film/SCF, 1971. *'''''Katolička crkva u Hrvata''''' – dokumentarni film, režija: Frano Vodopivec, [[Kršćanska sadašnjost]], 1971. *'''''Kolekcionar''''' – crtani film, režija: Milan Blažeković, Zagreb film/SCF, 1971. *'''''Mislilac''''' – crtani film, režija: Zlatko Pavlinić, Zagreb film/SCF, 1971. *'''''Pčelica je rođena''''' – crtani film, režija: Aleksandar Marks i Vladimir Jutriša, Zagreb film, 1971. *'''''Ribe''''' – crtani film, režija: Milan Blažeković, Zagreb film, 1971. *'''''Stakla Antuna Motike''''' – dokumentarni film, režija: [[Borislav Benažić]], Zagreb film, 1971. *'''''[[U gori raste zelen bor (1971.)|U gori raste zelen bor]]''''' – igrani film, režija: Antun Vrdoljak, Jadran film, 1971. *'''''U paukovoj mreži''''' – crtani film, režija: Aleksandar Marks i Vladimir Jutriša, Zagreb film, 1971. *'''''Antika''''' – dokumentarni film, režija: [[Lordan Zafranović]], Adria film (Zagreb), 1972. *'''''Benediktinke''''' – dokumentarni film, režija: Eduard Galić, Zagreb film, 1972. *'''''[[Ivan Lacković Croata]]''''' – dokumentarni film, režija: Antun Vrdoljak, Zagreb film/SDF, 1972. *'''''Kišobran''''' – crtani film, režija: Zdenko Gašparović, Zagreb film, 1972. *'''''Majka Božja Letnička''''' – dokumentarni film, režija: Eduard Galić, Zagreb film, 1972. *'''''Predhistorija (Metalna razdoblja)''''' – dokumentarni film, režija: [[Fadil Hadžić]], Adria film, 1972. *'''''Rani srednji vijek''''' – dokumentarno-obrazovni film, režija: [[Dušan Vukotić]], [[Adria film]], 1972. *'''''S krizantemom u pohode''''' – dokumentarni film, režija: [[Josip Turčinović]], Kršćanska sadašnjost, 1972. *'''''Zameteni trag''''' – dokumentarni film, režija: Borislav Benažić, Zagreb film/SDF, 1972. *'''''Grad ptica u gradu ljudi''''' – dokumentarni film, režija: [[Zlatko Sudović]], Zagreb film/SDF, 1973. *'''''Kad bi nestalo vode''''' – dokumentarni film, režija: [[Branko Ivanda]], Adria film, 1973. *'''''Umjetnost islama''''' – dokumentarni film, režija: [[Karpo Aćimović-Godina]], Adria film, 1973. *'''''Basna''''' – igrani film, režija: Ante Babaja, Zagreb film, 1974. *'''''Gotika i renesansa Jadrana''''' – dokumentarni film, režija: Branko Ivanda, Adria film, 1974. *'''''Osvajač''''' – crtani film, režija: [[Radivoj Gvozdanović]], Zagreb film, 1974. *'''''Quo vadis?''''' – crtani film, režija: [[Rudolf Borošak]] i [[Vladimir Hrs]], Zagreb film, 1974. *'''''Pred zoru''''' – igrani film, režija: Eduard Galić, Zagreb film, 1974. *'''''Predhistorija – Keramika''''' – dokumentarni film, režija: Bogdan Žižić, Adria film, 1974. *'''''Ribari iz Urka''''' – dokumentarni film, režija: [[Krsto Papić]], Zagreb film, 1974. *'''''Romanika / Umjetnost na tlu Jugoslavije''''' – dokumentarni film, režija: [[Nikola Babić]], Adria film, 1974. *'''''Skrbnik''''' – crtani film, režija: [[Leopold Fabiani]] i Rudolf Borošak, Zagreb film, 1974. *'''''Slika''''' – crtani film, režija: Radivoj Gvozdanović, Zagreb film, 1974. *'''''Stećci''''' – dokumentarni film, režija: [[Želimir Mesarić]], Adria film, 1974. *'''''Umjetnost 20. stoljeća''''' – dokumentarni film, režija: [[Nikola Tanhofer]], Adria film, Zagreb, 1974. *'''''Vis major''''' – crtani film, režija: Zlatko Pavlinić, Zagreb film, 1974. *'''''Kravar Marko''''' – crtani film, režija: Aleksandar Marks i [[Neven Petričić]], Zagreb film, 1975. – *'''''Čekaonica''''' – dokumentarni film, režija: Ante Babaja, Zagreb film, 1975. *'''''Korablja''''' – dokumentarni film, režija: [[Milica Borojević]], Zagreb film, 1976. *'''''Univerzum''''' – crtani film, režija: Rudolf Borošak, Zagreb film, 1976. *'''''[[Josip Vaništa]]''''' – dokumentarni film, režija: Zlatko Sudović, Zagreb film, 1977. *'''''[[Juraj Dalmatinac]]''''' – dokumentarni film, režija: [[Oktavijan Miletić]], Jadran film, 1977. *'''''Zašto je pile žuto, a koka nije''''' – igrani film, režija: [[Vladimir Fulgosi]], Zagreb film, 1977. *'''''Talijin trag''''' – dokumentarni film, režija: Oktavijan Miletić, Zagreb film, 1978. *'''''Trnoruže''''' – crtani film, režija: Leopold Fabiani, Zagreb film, 1978. *'''''Pogrebnik''''' – crtani film, režija: Aleksandar Marks i Vladimir Jutriša, Zagreb film, 1979. *'''''Crna ptica''''' – crtani film, režija: Vladimir Jutriša i Aleksandar Marks, Zagreb film, 1980. *'''''[[Izgubljeni zavičaj (1980.)|Izgubljeni zavičaj]]''''' – igrani film, režija: Ante Babaja, Jadran film, 1980. *'''''Ljudima prijatelj''''' – dokumentarni film, režija: [[Miroslav Hlevnjak]], Kršćanska sadašnjost, 1980. *'''''Slika''''' – crtani film, režija: Rudolf Borošak, Zagreb film, 1980. *'''''[[Tajna Nikole Tesle]]''''' – igrani film, režija: Krsto Papić, Zagreb film/Kinematografi, 1980. *'''''O prvom planetarnom summitu''''' – dokumentarni film, režija: Rudolf Sremec, Zagreb film, 1981. *'''''Tko je Videku napravio košuljicu''''' – crtani film, režija: Aleksandar Marks, Filmoteka 16, 1981. *'''''Opsesija''''' – crtani film, režija: Aleksandar Marks i Vladimir Jutriša, Zagreb film, 1982. *'''''Svijetla sjena''''' – dokumentarni film, režija: Miroslav Hlevnjak, Kršćanska sadašnjost, 1983. *'''''[[Antun Motika]]''''' – dokumentarni film, režija: Borislav Benažić, Filmoteka 16, 1992. *'''''[[Kamenita vrata (1992.)|Kamenita vrata]]''''' – igrani film, režija: Ante Babaja, Jadran film, 1992. *'''''[[Olovna pričest (1995)|Olovna pričest]]''''' – igrani film, režija: Eduard Galić, [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]], 1995. == Nagrade i priznanja == *1970. ''[[Nagrada Milka Trnina]]'' za koncertnu djelatnost *1984. Vjesnikova ''[[Nagrada Josip Štolcer Slavenski]]'' za ''Koncert za orgulje i orkestar'' *1989. ''[[Nagrada Vladimir Nazor]]'' za ''Partitu za orgulje'' i izvedbu ciklusa ''Nativité du Seigneur'' [[Olivier Messiaen|Oliviera Messiaena]] *1991. ''[[Nagrada Ivan Lukačić]]'' za koncert s djelima francuskih baroknih skladatelja *1995. ''Nagrada Vladimir Nazor'' za životno djelo *1996. (za 1995.) ''[[Nagrada Grada Zagreba]]'' za izniman doprinos u promicanju djela hrvatskih skladatelja i poticanje skladanja za orgulje *1996. odličje ''[[Red Danice hrvatske|Reda Danice hrvatske]] s likom Marka Marulića'' za osobite zasluge u kulturi *1999. ''Nagrada Ivan Lukačić'' za doprinos istraživanjima hrvatske glazbene baštine te rekonstrukciju oratorija [[Julije Bajamonti|Julija Bajamontija]] ''Prijenos sv. Dujma'' *2002. Nagrada ''[[Porin (nagrada)|Porin]]'' za životno djelo te ''Porin'' za najbolji autorski album ''Duhovna zborska glazba''<ref>{{Citiranje weba|title=KLOBUČAR, Anđelko - Hrvatski biografski leksikon|url=https://hbl.lzmk.hr/clanak/klobucar-andjelko|access-date=2025-12-20|website=hbl.lzmk.hr}}</ref> *2010. ''[[Nagrada Lovro pl. Matačić]]'' Hrvatskoga društva glazbenih umjetnika za životno djelo<ref>[http://www.vecernji.hr/glazba/akademik-andjelko-klobucar-dobitnik-nagrade-lovro-pl-matacic-254976 Večernji.hr – Denis Derk: »Akademik Anđelko Klobučar dobitnik nagrade Lovro pl. Matačić«], objavljeno 20. veljače 2011., pristupljeno 1. rujna 2016.</ref> == Poveznice == * [[Hrvatski skladatelji klasične i folklorne glazbe]] == Izvori == {{izvori|30em}} {{dopusnica|www.hrt.hr|Hrvatske radiotelevizije|Ustanove|Hrvatska radiotelevizija}} == Vanjske poveznice == *[http://info.hazu.hr/hr/clanovi_akademije/osobne_stranice/andelko_klobucar Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti: Anđelko Klobučar] *[http://arhiva.porin.info/dobitnici-nagrada-za-zivotno-djelo/andelko-klobucar-196 PORIN – Dobitnici nagrade za životno djelo: Anđelko Klobučar] *[http://www.croatianhistory.net/glagoljica/klobucar.html www.croatianhistory.net – Dr. fra Izak Špralja o Anđelku Klobučaru] *[http://www.hds.hr/clan/klobucar-andelko/ Hrvatsko društvo skladatelja: Anđelko Klobučar] * [[Matica hrvatska]] / [http://www.matica.hr/vijenac/206/%C4%8Carolija%20razli%C4%8Ditosti/ Vijenac 206 – Dodi Komanov: »Čarolija različitosti«] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160821195744/http://www.matica.hr/vijenac/206/%C4%8Carolija%20razli%C4%8Ditosti/ |date=21. kolovoza 2016. }} (razgovor s Anđelkom Klobučarom) *[http://www.port.hr/andelko_klobucar/pls/w/person.person?i_pers_id=275846 PORT.hr – Anđelko Klobučar] * [[LZMK]] – [http://film.lzmk.hr/clanak.aspx?id=818 Filmski leksikon: Anđelko Klobučar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161011161443/http://film.lzmk.hr/clanak.aspx?id=818 |date=11. listopada 2016. }} * [[Discogs]].com – [https://www.discogs.com/artist/1362646-An%C4%91elko-Klobu%C4%8Dar Anđelko Klobučar] * [[IMDb]] – [http://www.imdb.com/name/nm0459914/ Andjelko Klobucar] {{eng icon}} {{Dobitnici Porina za životno djelo}} {{Nagrada Lovro pl. Matačić}} {{Nagrada Milka Trnina}} {{GLAVNIRASPORED:Klobučar, Anđelko}} [[Kategorija:Hrvatski skladatelji]] [[Kategorija:Hrvatski orguljaši]] [[Kategorija:Akademici HAZU]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] [[Kategorija:Dobitnici Porina za životno djelo]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Milka Trnina]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Josip Štolcer Slavenski]] bgxl40cvrc7pwhi20dle7iobefe1umt 0 32839 7427725 7198352 2026-04-10T14:28:46Z Ponor 38361 datum ≠ mjesto 7427725 wikitext text/x-wiki {{Skladatelj |ime=Luigi Boccherini |opis_slike= |puno_ime=Luigi Rodolfo Boccherini |slika=LBoccherini.jpg |datum_rođenja=[[19. veljače]] [[1743.]] |mjesto_rođenja = [[Lucca]], [[Italija]] |datum_smrti=[[28. svibnja]] [[1805.]] |mjesto_smrti = [[Madrid]], [[Španjolska]] |period=[[klasicizam]] |utjecaj= |suradnici= |nagrade= |}} '''Luigi Boccherini''' ([[Lucca]], [[19. veljače]] [[1743.]] – [[Madrid]], [[28. svibnja]] [[1805.]]), [[Talijani|talijanski]] [[skladatelj]] i virtuoz na [[violončelo|violončelu]]. Koncertirao je po Austriji i Francuskoj, od 1785. dvorski skladatelj u Madridu. Ostavio više od 300 djela – [[oratorij]]a, misa, [[kantata]], jednu [[Opera|operu]], 20-ak [[simfonija]], 10 koncerata za violončelo, 90 gudačkih kvarteta (iz kvarteta op. 13 br. 5 je znameniti ''Menuet''), više od 100 gudačkih kvinteta, 66 gudačkih i 12 klavirskih trija. Glavni je predstavnik talijanske [[klasična komorna glazba|klasične komorne glazbe]]. Skladao je oko 300 djela, pretežno instrumentalnih ([[simfonija|simfonije]], [[sonata|sonate]] [[koncert]]i, [[gudački kvartet]], gudački trio). Živio je u razdoblju [[Klasicizam|klasicizma]]. Pridonio je izgrađivanju klasičnoga gudačkoga [[kvartet]]a, a uveo je u [[komorna glazba|komornu glazbu]] sastav gudačkog kvinteta. Boccherini je prvi [[skladatelj]] koji je napisao virtuozna djela za [[violončelo]]. Pred kraj života živio je vrlo teško i umro je kao puki siromah. == Životopis == Svi izvori iz kojih se mogu crpsti podaci o Boccherinijevu karakteru ističu njegovo poštenje, skromnost, strpljivost i blagost. Usprkos naklonosti kraljeva i kneževa, i unatoč velikim uspjesima, što ih je postizao kao virtuoz s izrazitim umjetnički proživljenim sviranjem i kao popularni skladatelj, nije znao unovčiti svoju rijetku darovitost, te je umro kao puki siromah. Već prvi njegovi radovi otkrivaju snažnu umjetničku individualnost i izvornost, koja se nije oslanjala na neke odredene uzore, pogotovo ne na njegove neposredne prethodnike. Osobite zasluge Boccherini je stekao kao glavni predstavnik dramatičnog stila u instrumentalnoj glazbi, te je, neovisno od drugih skladatelja, svojega vremena, pridonio razvoju novije glazbe. Dovoljno je spomenuti da je put do gudačkog kvarteta Boccherini našao mimo [[Joseph Haydn|Haydna]], a da je gudački kvintet tipično njegova tvorevina, koja je snažno utjecala na [[Mozart]]a. U svojim djelima kojih je ostavio više od četiri stotine, Boccherini je povezao galantnu melodiku adagia i menueta s fino izrađenim i originalnim figuracijama. Glavna obilježja njegove glazbe su jednostavnost, pjevnost i ljupkost, kroz koje se često probija melankoličan prizvuk svojstven prijelazu u 19. stoljeće. Treba međutim naglasiti da se u njegovim skladbama susreću i stranice prožete snažnim zanosom i strastvenim izražajem, što znatno utječe na dojam cjeline. Nakon smrti, njegova su djela ubrzo zaboravljena, ali upravo naše vrijeme iznova je otkrilo Boccherinijevu umjetnost te se njegove skladbe (posebno Koncert za violončelo i orkestar) često susreću na koncertnom programu. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == [https://enciklopedija.hr/clanak/8293 Boccherini, Luigi] Hrvatska enciklopedija. LZMK (životopis) {{Mrva-biog-glaz}} {{GLAVNIRASPORED:Boccherini, Luigi}} [[Kategorija:Talijanski skladatelji]] [[Kategorija:Talijanski glazbenici]] [[Kategorija:Violončelisti]] [[Kategorija: Skladatelji glazbe klasicizma]] [[Kategorija:Životopisi, Lucca]] 42yu04i734cli12cu1xp3mr3r9gguk8 0 32907 7427815 6884374 2026-04-10T17:59:04Z Divna Jaksic 974 7427815 wikitext text/x-wiki {{Skladatelj |ime=Orlando di Lasso |opis_slike= |veličina = |puno_ime=Orlandus de Lassus |slika=Orland di Lassus.jpg |datum_rođenja= [[1532.]] |mjesto_rođenja=[[Mons]], [[Belgija]] |datum_smrti=[[14. lipnja]] [[1594.]] |mjesto_smrti=[[München]], [[Njemačka]] |djela=''Patrocinium musices''<br>''Psalmi Davidis poenitentitales''<br>''Magnum opus musicum'' |period=[[renesansa]] |utjecaj= |suradnici= |nagrade= |}} '''Orlando di Lasso''' ([[Mons]], oko [[1532.]] – [[München]], [[14. lipnja]] [[1594.]]), [[Nizozemska|nizozemski]] skladatelj. Pravo ime – '''Orlandus de Lassus'''. Glazbeno obrazovanje stekao je kao zborski dječak u Monsu te na putovanjima, u pratnji Ferdinanda Gonzage, po [[Francuska|Francuskoj]] i [[Italija|Italiji]]. Bio je glazbeni ravnatelj Kapele sv. Ivana Lateranskog u [[Rim]]u, a [[1566.]] godine pjevač, skladatelj i glazbeni ravnatelj bavarske dvorske kapele u Münchenu, koja pod njegovim vodstvom dolazi do najvišeg procvata. U to vrijeme poznat je i cijenjen diljem Europe (nazivaju ga "'''''božanski Orlando'''''"), a djela mu se tiskaju u [[Venecija|Veneciji]], [[Antwerpen]]u, Rimu, [[Pariz]]u, [[Milano|Milanu]], Münchenu i dr. Među važnijim izdanjima su zbirke: '''''"Patrocinium musices", "Psalmi Davidis poenitentitales" i "Magnum opus musicum"'''''. Ostavio je opus s više od 1000 djela. Vladajući nadmoćno svim načelima oblikovanja i kompozicijskim tehnikama tadašnje europske glazbe, dao je, poglavito u motetitma, sintezu raznorodnih renesansnih tekovima. Unoseći u svoju glazbu osobnu notu, dramatske akcente i afektivnu ekspresivnost, nagovijestio je novu, [[barok]]nu epohu. == Izvori == {{Nedostaju izvori}} {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{WProjekti | commonscat = Orlande de Lassus | commons = Orlando di Lasso }} {{GLAVNIRASPORED:Lasso, Orlando di}} [[Kategorija:Nizozemski glazbenici]] [[Kategorija:Skladatelji]] fpup4hk35n0r4frn414lj7ex0gr8dqg 0 33077 7427746 7364931 2026-04-10T14:51:42Z Ponor 38361 datum ≠ mjesto 7427746 wikitext text/x-wiki {{slično|hrvatskom skladatelju i glazbenom pedagogu|druga značenja|Stjepan Šulek (novinar)}} {{Skladatelj |ime = Stjepan Šulek |opis_slike = |veličina = |puno_ime = |slika = Stjepan_Šulek.jpg |datum_rođenja = [[5. kolovoza]] [[1914.]] |mjesto_rođenja = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] |datum_smrti = [[16. siječnja]] [[1986.]] |mjesto_smrti = Zagreb, Hrvatska |djela = 8 [[simfonija]] <br> 4 ''Klasična koncerta'' <br> 10 [[Solistički koncert|solističkih koncerata]] <br> 3 [[Sonata|sonate]] za klavir <br> [[Opera|opere]] ''Koriolan'' i ''Oluja''<br> [[kantata]] ''Zadnji Adam'' <br> [[balet]] ''De veritate'' <br> ''Baščanska ploča'' za mj. zbor <br> ''Moje djetinjstvo'' – 5 gudačkih kvarteta |period = [[1933.]] – [[1986.]] |utjecaj = |suradnici = |nagrade = 2 nagrade Vlade [[FNRJ]] <br> 4 [[Nagrada Grada Zagreba|nagrade Grada Zagreba]] <br> nagrada ''[[Nagrada Milka Trnina|Milka Trnina]]'' <br> nagrada ''[[Nagrada Vladimir Nazor|Vladimir Nazor]]'' <br> nagrada ''Andrija Patricij Petrić'' <br> nagrada ''[[Nagrada Josip Štolcer Slavenski|Josip Štolcer Slavenski]]'' <br> [[Orden Republike]] sa srebrnim vijencem }} '''Stjepan Šulek''' ([[Zagreb]], [[5. kolovoza]] [[1914.]] – Zagreb, [[16. siječnja]] [[1986.]]) bio je [[hrvat]]ski [[Violina|violinist]], [[skladatelj]], [[dirigent]], [[Glazba|glazbeni]] [[pedagog]] i [[akademik]]. == Životopis == Stjepan Šulek je na [[Muzička akademija u Zagrebu|Muzičkoj akademiji u Zagrebu]] studirao i 1936. diplomirao violinu u razredu znamenitoga [[Vaclav Huml|Vaclava Humla]].<ref name="HDS">[http://www.hds.hr/clan/sulek-stjepan/#members Hrvatsko društvo skladatelja: Stjepan Šulek], pristupljeno 20. srpnja 2014.</ref> Kao skladatelj i dirigent bio je uglavnom samouk, ali je svoje skladateljsko umijeće povremeno ipak upotpunjavao podukom kod [[Blagoje Bersa|Blagoja Berse]]. Isprva je djelovao kao komorni glazbenik i dirigent,<ref name="HEnc">{{Citiranje weba |title=Šulek, Stjepan |url=https://enciklopedija.hr/clanak/59994 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=20. srpnja 2014.}}</ref> pa je tako od 1933. do 1938. bio član orkestra [[Hrvatska radiotelevizija#Radio Zagreb|Radio Zagreba]], od 1935. do 1938. svirao u glasovirskom triju s [[pijanist]]om [[Ivo Maček|Ivom Mačekom]] i violončelistom [[Stanko Žepić|Stankom Žepićem]], a potom od 1939. do 1945. i u triju s Mačekom i [[Antonio Janigro|Antoniom Janigrom]]. Od 1936. do 1938. bio je i prvi violinist [[Zagrebački kvartet|Zagrebačkog kvarteta]]. Osim koncertiranja, Šulek je u to vrijeme počeo djelovati i kao glazbeni pedagog: tako je od 1939. do 1941. bio [[profesor]] violine tadašnje Srednje škole Muzičke akademije, zatim u vihoru [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|Drugoga svjetskoga rata]] od 1941. do 1945. profesor Učiteljske škole, da bi od 1945. do 1947. bio [[docent]] violine i potom od 1948. pa sve do 1975. profesor kompozicije na Muzičkoj akademiji u rodnome [[grad]]u. Sve do 1952. Šulek je često nastupao kao violinist, a od 1958. do 1964. djelovao je i kao dirigent Komornog orkestra [[RTV Zagreb]]. Od 1948. bio je dopisni, a od 1954. i redoviti član JAZU (danas [[HAZU]]) te dugogodišnji tajnik Razreda za glazbenu umjetnost.<ref name="HDS"/><ref name="MirSir">[https://hrcak.srce.hr/clanak/51272 Siriščević, Mirjana: »Tradicija i postmoderna. Uz desetu obljetnicu smrti Stjepana Šuleka (1914. – 1986.)«] (str. 206), pristupljeno 20. srpnja 2014.</ref> Kao ugledni glazbeni pedagog i profesor kompozicije na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, Šulek je odgojio i skladateljskom umijeću znalački podučio mnoge poznate suvremene hrvatske skladatelje, primjerice [[Milko Kelemen|Milka Kelemena]], [[Stanko Horvat|Stanka Horvata]], [[Dubravko Detoni|Dubravka Detonija]], [[Pavle Dešpalj|Pavla Dešpalja]], [[Davorin Kempf|Davorina Kempfa]] i [[Igor Kuljerić|Igora Kuljerića]]. Iako su Šulekovi studenti poslije krenuli drukčijim glazbenim smjerovima, svi su uvijek – djelima i riječima – izražavali veliku zahvalnost svome učitelju za otkrivene im ''tajne skladateljskoga zanata''.<ref name="HRT">[http://www.hrt.hr/arhiv/ndd/08kolovoz/0805%20Sulek.html HRT: Stjepan Šulek – Hrvatski skladatelj, violinist i dirigent] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924041734/http://www.hrt.hr/arhiv/ndd/08kolovoz/0805%20Sulek.html |date=24. rujna 2015. }}, pristupljeno 20. srpnja 2014.</ref> Mnogi ugledni hrvatski [[Muzikologija|muzikolozi]] i danas smatraju da je Šulek svojim pedagoškim djelovanjem iznimno pridonio podizanju zanatske razine skladanja u Hrvatskoj.<ref name="HEnc"/> Poput mnogih suvremenika, i Šulek je u početku skladao djela obilježena [[folklor]]im prizvukom, ali je vrlo brzo napustio taj tzv. ''nacionalni smjer'' u hrvatskoj glazbi.<ref name="HRT"/> No nije bio sklon ni [[Avangarda|avangardnim]] glazbenim stremljenjima. U svim je njegovim [[skladba]]ma primjetan visoki profesionalizam i besprijekorno skladateljsko umijeće. Njegov se stil može smatrati [[Neoklasicizam|neoklasičkim]], iako u svojim djelima zapravo sjedinjuje [[barok]]nu motoriku i [[Polifonija|polifoniju]], klasičke [[Glazbeni oblici|glazbene oblike]] i [[Romantizam|romantičarsku izražajnost]]. Harmonijski se zadržavao u okvirima [[tonalitet]]nosti uz dosljedno protivljenje [[atonalitetnost]]i i bilo kakvim suvremenijim glazbenim stremljenjima.<ref name="HEnc"/><ref>[https://hrcak.srce.hr/clanak/51272 Siriščević, Mirjana: »Tradicija i postmoderna. Uz desetu obljetnicu smrti Stjepana Šuleka (1914. – 1986.)«] (str. 205), pristupljeno 20. srpnja 2014.</ref> Kao izraziti majstor oblika i [[Instrumentacija (glazba)|instrumentacije]], Šulek je skladao pretežito opsežna djela za [[orkestar]]. Skladateljski mu opus obuhvaća osam [[simfonija]], četiri ''Klasična koncerta'' (za orkestar), deset [[Solistički koncert|solističkih koncerata]] te drugih djela, u kojima se potvrdio kao izraziti simfoničar.<ref name="HRT"/><ref>[http://www.naxos.com/person/Stjepan_Sulek/22776.htm Naxos.com – Stjepan Šulek], pristupljeno 26. srpnja 2014.</ref> Sličnoga se skladateljskog pristupa nije odrekao ni u svojim dvjema operama, ''Koriolanu'' i ''Oluji''. {{citat|Šulek u glazbi vidi najdublji smisao kada ona slušatelju pruža osjećaj smirenja, kada u njemu budi težnju za lijepim, kada ga čini boljim i sretnijim. Svaka umjetnički vrijedna glazba, po njemu, nosi u sebi humani element te je upravo humanizirati čovjeka ključni stvaralački problem.|[https://hrcak.srce.hr/clanak/51272 Siriščević, Mirjana: »Tradicija i postmoderna. Uz desetu obljetnicu smrti Stjepana Šuleka (1914. – 1986.)«, str. 205]}} [[Datoteka:Poprsje Stjepana Šuleka u Osoru.JPG|mini|230px|Poprsje Stjepana Šuleka u [[Osor]]u]] Šulek je vlastiti [[humanizam]] utkao u mnoga svoja glazbena ostvarenja, skladajući djela prožeta [[Ideja|idejom]] o nužnosti pobjede dobra i humanosti nad svim ljudskim nevoljama.<ref name="HRT"/> No zbog svojega se izrazitoga [[Konzervativizam|konzervativizma]] i protivljenja suvremenim stremljenjima u glazbi [[20. stoljeće|20. stoljeća]] svojedobno često sukobljavao s avangardnim skladateljima okupljenima [[1960-ih]] i [[1970-ih]] oko zagrebačkoga [[Muzički biennale Zagreb|Muzičkoga biennala]], od kojih su neki bili i njegovi bivši [[student]]i. Unatoč tim neslaganjima, neosporna je činjenica da je Šulek svojim umjetničkim i pedagoškim djelovanjem trajno obilježio i zadužio glazbenu sredinu u kojoj je djelovao.<ref name="HEnc"/> === Nagrada ''Stjepan Šulek'' === Fond ''Stjepan Šulek'' od [[1993.]] redovito dodjeljuje nagradu koja nosi ime Stjepana Šuleka, glazbenika koji je svojim djelovanjem ostavio neizbrisiv trag u [[Hrvatska glazba|hrvatskoj glazbi]] 20. stoljeća. Nagrada je simbolički povezana s dvije Šulekove najznačajnije umjetničke djelatnosti, pa se stoga svake godine naizmjenično dodjeljuje jednome [[skladatelj]]u, odnosno [[Violina|violinistu]]. Sastoji se od diplome i novčanog iznosa, te predstavlja vrijedno priznanje nagrađenim mladim [[Glazbenik|glazbenicima]] za njihova umjetnička postignuća, ali i poticaj za nova ostvarenja.<ref>[http://www.zamp.hr/clanak/pregled/650/natjecaj-za-dodjelu-nagrade-stjepan-sulek HDS ZAMP: Natječaj za dodjelu Nagrade Stjepan Šulek], pristupljeno 26. srpnja 2014.</ref> == Djela (izbor) == === Skladbe za orkestar === * ''Prva simfonija'' u a-molu (1942. – 1944.) * ''Prvi klasični koncert'', za simfonijski orkestar (1944.) * ''Druga simfonija'' u D-duru "Eroica" (1946.) * ''Treća simfonija'' u e-molu (1948.) * ''Drugi klasični koncert'', za gudački orkestar (1952.)<ref>[http://www.editions-bim.com/sheet-music/orchestra/string-orchestra/stjepan-sulek-classical-concerto-no-2-for-string-orchestra-3.html?___SID=U Editions Bim – Sulek, Stjepan: Classical Concerto No. 2] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140728060000/http://www.editions-bim.com/sheet-music/orchestra/string-orchestra/stjepan-sulek-classical-concerto-no-2-for-string-orchestra-3.html?___SID=U |date=28. srpnja 2014. }}, pristupljeno 17. srpnja 2014.</ref><ref>[http://www.universaledition.com/Stjepan-Sulek/komponisten-und-werke/komponist/709 Universal Edition Wien: Stjepan Sulek] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140808062213/http://www.universaledition.com/Stjepan-Sulek/komponisten-und-werke/komponist/709 |date=8. kolovoza 2014. }}, pristupljeno 20. srpnja 2014.</ref> * ''Četvrta simfonija'' u d-molu (1954.) * ''Treći klasični koncert'', za gudački orkestar (1957.) * ''Peta simfonija'' u c-molu (1964.) * ''Šesta simfonija'' (1966.) * ''Scientiae et arti'', svečani prolog za orkestar (1966.) * ''Epitaf (jednoj izgubljenoj iluziji)'' (1971.) * ''Sedma simfonija'' (1979.) * ''Osma simfonija'' u F-duru (1981.) * ''Četvrti klasični koncert'', za simfonijski orkestar (1983.) === Solistički koncerti === * ''Prvi koncert za [[klavir]] i orkestar'' u B-duru (1949.) * ''Koncert za [[violončelo]] i orkestar'' (1949.) * ''Drugi koncert za klavir i orkestar'' u cis-molu (1952.) * ''Treći koncert za klavir i orkestar'' (1970.) * ''Koncert za violinu i orkestar'' (1951.) * ''Koncert za [[fagot]] i orkestar'' (1958.) * ''Koncert za [[Viola|violu]] i orkestar'' (1959.) * ''Koncert za [[klarinet]] i orkestar'' (1967.) * ''Koncert za [[Rog (glazbalo)|rog]] i orkestar'' (1972.) * ''Koncert za [[orgulje]] i orkestar, Memento'' (1974.) === Sonate i komorna glazba === * ''Prva sonata za klavir'' (1947.) * ''Sonata za violinu i klavir'' (1972.) * "Vox Gabrieli", sonata za [[trombon]] i klavir (1973.)<ref>[http://www.editions-bim.com/stjepan-sulek-sonata-vox-gabrieli-for-trombone-and-piano.html?___SID=U Editions Bim – Sulek, Stjepan: Sonata (Vox Gabrieli)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140728055408/http://www.editions-bim.com/stjepan-sulek-sonata-vox-gabrieli-for-trombone-and-piano.html?___SID=U |date=28. srpnja 2014. }}, pristupljeno 17. srpnja 2014.</ref> * ''Sonata za violončelo i klavir'' (1975.) * ''Klavirski sekstet'' (1975.) * ''Druga sonata za klavir'' (1978.) * ''Treća sonata za klavir'' (1980.) * ''Moje djetinjstvo'' – ciklus od pet [[Gudački kvartet|gudačkih kvarteta]] (1984. – 1985.) === Vokalne skladbe === * [[kantata]] ''Zadnji Adam'' (1964.) * ''Pjesma mrtvog pjesnika'', 12 pjesama za glas i klavir na stihove [[Dobriša Cesarić|Dobriše Cesarića]] (1970.) * ''Strah'', 7 pjesama za glas i klavir na stihove [[Đuro Sudeta|Đure Sudete]] (1975.) * ''Bašćanska ploča'', za [[Pjevački zbor|mješoviti zbor]] ''a cappella'' (1980.) === Scenska djela === * [[opera]] ''Koriolan'' (1953. – 1957.), [[libreto]] prema istoimenoj [[Tragedija|tragediji]] [[Shakespeare|Williama Shakespearea]] napisao skladatelj * opera ''Oluja'' (1969.), libreto prema istoimenoj [[Komedija|komediji]] Williama Shakespearea napisao skladatelj * [[balet]] ''De veritate'' (1977.) == Nagrade i priznanja == Stjepan Šulek je za svoja umjetnička postignuća nagrađen mnogim uglednim nagradama i javnim priznanjima, među kojima se ističu:<ref name="HDS"/> * dvije nagrade Vlade [[FNRJ]] (1946. i 1949.) * četiri [[Nagrada Grada Zagreba|nagrade Grada Zagreba]] (1955., 1958., 1960. i 1964.) * 1961. – nagrada ''[[Nagrada Milka Trnina|Milka Trnina]]'' * 1973. – nagrada ''[[Nagrada Vladimir Nazor|Vladimir Nazor]]'' za životno djelo * 1979. – nagrada ''Andrija Patricij Petrić'' [[Osorske glazbene večeri|Osorskih glazbenih večeri]] * 1981. – [[Vjesnik]]ova nagrada ''[[Nagrada Josip Štolcer Slavenski|Josip Štolcer Slavenski]]'' * [[Orden Republike]] sa srebrnim vijencem<ref name="MirSir"/> == Literatura == #[[Josip Andreis|Andreis, Josip]]: ''Povijest glazbe'', Zagreb: SNL, 1989., sv. 4, str. 404-410. {{ISBN|86-329-0174-5}} #[[Krešimir Kovačević|Kovačević, Krešimir]]: »ŠULEK, Stjepan«, u: Kovačević, K. (ur.), ''[[Muzička enciklopedija]]'', Zagreb: [[JLZ]], 1977., sv. 3, str. 519-520. #Kovačević, Krešimir: ''Muzičko stvaralaštvo u Hrvatskoj 1945-1965'', Zagreb: Udruženje kompozitora Hrvatske, 1966., str. 236. #Marion-Kesić, Ksenija: »Stjepan Šulek«, u: Salter, L.: ''Vodič kroz klasičnu glazbu'', Zagreb: Mladost, 1983., str. 251-252. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://enciklopedija.hr/clanak/59994 Šulek, Stjepan] Hrvatska enciklopedija. LZMK (životopis) *[https://hrcak.srce.hr/clanak/132878 Petar Zdravko Blajić: »Glazbenik Stjepan Šulek. In memoriam«] (str. 89-90.) *[https://hrcak.srce.hr/clanak/51272 Siriščević, Mirjana: »Tradicija i postmoderna. Uz desetu obljetnicu smrti Stjepana Šuleka (1914. – 1986.)«] u: Društvena istraživanja, Zagreb / God. 5 (1996.), br. 1 (21), str. 205-227. *[http://wam.hr/sadrzaj/us/Sulek_Horvat.pdf wam.hr – Stanko Horvat: »Stjepan Šulek«] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121211101239/http://www.wam.hr/sadrzaj/us/Sulek_Horvat.pdf |date=11. prosinca 2012. }} {{engl}} *[http://wam.hr/sadrzaj/us/Sulek_Sedak.pdf wam.hr – Eva Sedak: »Stjepan Šulek – The Antiprogressive?«] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121211101305/http://www.wam.hr/sadrzaj/us/Sulek_Sedak.pdf |date=11. prosinca 2012. }} {{engl}} *[http://www.culturenet.hr/default2.aspx?id=4518 www.culturenet.hr – 8. srpnja započinju Osorske glazbene večeri 2004. / Stjepan Šulek] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150923212054/http://www.culturenet.hr/default2.aspx?id=4518 |date=23. rujna 2015. }} (Dodi Komanov, tekst iz kataloga) *[http://www.hds.hr/clan/sulek-stjepan/#members Hrvatsko društvo skladatelja: Šulek, Stjepan] *[http://www.zamp.hr/baza-autora/autor/pregled/133002638 HDS ZAMP – Stjepan Šulek] (popis djela) *[http://www.wam.hr/sadrzaj/arhiva_pdf/MIC_Sulek.pdf wam.hr – Stjepan Šulek, diskografija (MIC)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121211091300/http://www.wam.hr/sadrzaj/arhiva_pdf/MIC_Sulek.pdf |date=11. prosinca 2012. }} *[http://www.discogs.com/artist/1816183-Stjepan-Šulek Discogs.com – Stjepan Šulek] (diskografija) {{Nagrada Milka Trnina}} {{GLAVNIRASPORED:Šulek, Stjepan}} [[Kategorija:Hrvatski skladatelji]] [[Kategorija:Hrvatski dirigenti]] [[Kategorija:Hrvatski violinisti]] [[Kategorija:Hrvatski glazbeni pedagozi]] [[Kategorija:Akademici HAZU]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Milka Trnina]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Vladimir Nazor]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Josip Štolcer Slavenski]] 7jds67ay40snd7f3qflznwbh3rc2osr 0 46552 7427641 5357765 2026-04-10T13:28:17Z Ivo Lendić 332477 Malo dorađeno. 7427641 wikitext text/x-wiki '''Topografija''' ([[starogrčki jezik|hrč.]] ''topos'' - 'mjesto' i ''graphein'' - 'pisati') je [[zemljopis]]na disciplina koja se bavi opisivanjem i proučavanjem [[Zemlja|Zemljinih]] površinskih elemenata i [[fizička geografija|fizičkogeografskih]] obilježja, poput [[nadmorska visina|visinske]], vodene i reljefne raščlanjenosti. Razumijevanje topografije je važno za mnoge znanosti i djelatnosti. Tako je u [[prostorno uređenje|prostornom uređenju]], [[poljoprivreda|poljoprivredi]] i [[hidrogeografija|hidrogeografiji]] potrebno radi određivanja [[razvodnica|razvodnica]], označavanje [[vodotok]]a i vodnih površina. Topografska istraživanja koriste se i u [[arhitektura|arhitekturi]] i projektiranju različite [[infrastruktura|infrastrukture]] (prometne, energetske, stambene itd.). Usto, topografija ima izuzetnu važnost u [[arheologija|arheološkim]] istraživanjima, od trenutka određivanja mjesta [[sondažni kop|sondažnih kopova]], do određivanja visine pojedinih slojeva. Dogovoreni simboli za pojedine objekte i društveni inventar nazivaju se [[kartografija|kartografski]] ili topografski znakovi. {{nedostaju izvori}} [[Kategorija:Topografija| ]] [[Kategorija:Kartografija]] dgg8in9mg00ouj0voc7csd2qlsi8yc3 7427647 7427641 2026-04-10T13:32:19Z Ivo Lendić 332477 popravljeno 7427647 wikitext text/x-wiki '''Topografija''' ([[starogrčki jezik|grč.]] ''topos'' - 'mjesto' i ''graphein'' - 'pisati') je [[zemljopis]]na disciplina koja se bavi opisivanjem i proučavanjem [[Zemlja|Zemljinih]] površinskih elemenata i [[fizička geografija|fizičkogeografskih]] obilježja, poput [[nadmorska visina|visinske]], vodene i reljefne raščlanjenosti. Najprepoznatljiviji prikaz takvih obilježja sadrži [[topografska karta]]. Razumijevanje topografije je važno za mnoge znanosti i djelatnosti. Tako je u [[prostorno uređenje|prostornom uređenju]], [[poljoprivreda|poljoprivredi]] i [[hidrogeografija|hidrogeografiji]] potrebno radi određivanja [[razvodnica|razvodnica]], označavanje [[vodotok]]a i vodnih površina. Topografska istraživanja koriste se i u [[arhitektura|arhitekturi]] i projektiranju različite [[infrastruktura|infrastrukture]] (prometne, energetske, stambene itd.). Usto, topografija ima izuzetnu važnost u [[arheologija|arheološkim]] istraživanjima, od trenutka određivanja mjesta [[sondažni kop|sondažnih kopova]], do određivanja visine pojedinih slojeva. Dogovoreni simboli za pojedine objekte i društveni inventar nazivaju se [[kartografija|kartografski]] ili topografski znakovi. {{nedostaju izvori}} {{Geografske teme}} [[Kategorija:Topografija| ]] [[Kategorija:Kartografija]] dzagcrn78qvv8gkrk6eprkkop4tenlr 0 47027 7427615 7427202 2026-04-10T13:04:30Z ~2026-21935-80 357475 /* Filmske i televizijske uloge */Uloga iz filma. 7427615 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Mustafa Nadarević |slika = Mustafa_Nadarevic.jpg |veličina = 200px |opis slike = Nadarević 2008. godine |rodno ime = Mustafa Nadarević |pseudonim = |rođenje = [[2. svibnja]] [[1943.]] |mjesto rođenja = [[Banja Luka]], [[Bosna i Hercegovina]] |smrt = [[22. studenoga]] [[2020.]] |mjesto smrti = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] |zanimanje = [[kazalište|kazališni]], [[film]]ski i [[televizija|TV]] [[glumac]] {{•}} [[kazalište|kazališni]] [[redatelj]] |godine rada = [[1966.]] – [[2020.]] |web = |supruga = |suprug = |važnije uloge = |važniji filmovi = ''[[Prosjaci i sinovi]]'' <br> ''[[Nikola Tesla]]'' <br> ''[[Velo misto]]'' <br> ''[[Nepokoreni grad]]'' <br> ''[[Smrt Tome Bakrana]]'' <br> ''[[Kiklop (1982.)|Kiklop]]'' <br> ''[[Večernja zvona (1986.)|Večernja zvona]]'' <br> ''[[Vukovar se vraća kući]]'' <br> ''[[Putovanje u Vučjak]]'' <br> ''[[Glembajevi (1988.)|Glembajevi]]'' <br> ''[[Kontesa Dora (1993.)|Kontesa Dora]]'' <br> ''[[Duga mračna noć]]'' <br> ''[[Novo doba (TV serija)|Novo doba]]'' <br> ''[[Lud, zbunjen, normalan]]'' <br> ''[[U raljama života (1984.)|U raljama života]]'' <br> ''[[Ljubavna pisma s predumišljajem (1985.)|Ljubavna pisma s predumišljajem]]'' <br> ''[[Otac na službenom putu]]'' <br> ''[[Život sa stricem (1988.)|Život sa stricem]]'' <br> ''[[Povratak Katarine Kožul (1989.)|Povratak Katarine Kožul]]'' <br> ''[[Đuka Begović (1991.)|Đuka Begović]]'' <br> ''[[Je li jasno, prijatelju? (2000.)|Je li jasno prijatelju?]]'' <br> ... |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = [[Mustafa Nadarević#Nagrade i priznanja|vidi popis]] }} '''Mustafa Nadarević''' ([[Banja Luka]], [[2. svibnja]] [[1943.]] – [[Zagreb]], [[22. studenoga]] [[2020.]]) bio je [[Hrvatska|hrvatski]]<ref>{{Citiranje weba |title=Mustafa Nadarević |url=https://enciklopedija.hr/clanak/nadarevic-mustafa |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=1. prosinca 2023.}}</ref> i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[film]]ski, [[Kazalište|kazališni]] i [[TV|televizijski]] [[glumac]] te kazališni [[redatelj]]. == Životopis == Mustafa Nadarević rođen je u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] [[2. svibnja]] [[1943.]] godine u obitelji oca Mehmeda Nadarevića i majke Asje Memić.<ref name="Telegraf">{{srp oznaka}} {{Citiranje weba |last=Beljan |first=Mateja |url=https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/film-tv/3266325-zena-koju-je-pokojni-mustafa-zavoleo-preminula-je-od-raka-rano-je-ostao-bez-oca-i-bio-je-siromasan |title=Žena koju je pokojni Mustafa zavoleo, preminula je od raka. Rano je ostao bez oca i bio je siromašan |website=Telegraf.rs |date=22. studenoga 2020. |access-date=5. siječnja 2021.}}</ref> Zbog bombardiranja grada, zajedno s obitelji seli u [[Zagreb]].<ref name="Telegraf" /><ref name="nacional">Tanja Simić, [https://web.archive.org/web/20130423234850/http://www.nacional.hr/clanak/54180/mustafa-nadarevic-sedamdeset-i-dvije-lude-tv-epizode-prvaka-hnk Mustafa Nadarević: sedamdeset i dvije lude TV epizode prvaka HNK], ''[[Nacional]]'' br. 694, 3. ožujka 2009., (u međumrežnoj pismohrani archive.org 23. travnja 2013.), pristupljeno 23. studenoga 2020.</ref> Otac mu je bio [[Domobranstvo (NDH)|domobranski]] narednik, a majka prvo domaćica, a zatim blagajnica mesarsko-pekarskog poduzeća "Mićo Šurlan" u [[Bosanski Novi|Bosanskom Novom]].<ref name="Telegraf" /><ref name="nacional" /> U Zagrebu je pohađao prvi razred osnovne škole, zatim seli u Bosanski Novi gdje ostaje sedam godina, a potom seli u [[Rijeka|Rijeku]].<ref name="Telegraf" /><ref name="nacional" /> Gimnaziju je završio u Rijeci.<ref name="Telegraf" /> Prve glumačke korake napravio je u [[Kazališna grupa Viktora Cara Emina|kazališnoj grupi "Viktora Cara Emina"]]. Na studij odlazi u Zagreb, gdje diplomira na [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|Akademiji dramskih umjetnosti]]. Kazališnu karijeru započeo je u [[Zagrebačko kazalište mladih|Zagrebačkom kazalištu mladih]]. Od [[1969.]] do [[2018.]] godine član je [[drama|drame]] [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu]].<ref name="nacional" /> Gostuje u [[Hrvatsko narodno kazalište u Rijeci|HNK "Ivan pl. Zajc"]] u Rijeci, u [[Hrvatsko narodno kazalište u Splitu|HNK]] u [[Split]]u te na [[Dubrovačke ljetne igre|Dubrovačkim ljetnim igrama]]. Ostvaruje značajne uloge u domaćem (Bodgan u ''Hvarkinji'', Pomet u ''Dundu Maroju'', Miletić u ''Ostavci'', Leone u ''Gospodi Glembajevima'' i drugim) i stranom repertoaru (Lorenzacco u ''Lorenzaccio'', Cyrano u ''Cyranou de Bergeracu'', Figaro u ''Figaro se ženi i Figaro se rastaje'', M.P. Murphy u ''Letu iznad kukavičjeg gnijezda''). Ostvario je cijeli niz uloga u televizijskim filmovima i serijama, a na filmu se posebice proslavio ulogom ujaka u filmu ''[[Otac na službenom putu]]'' [[Emir Kusturica|E. Kusturice]] te ulogama u filmovima ''Miris dunja'' M. Idrizovića, ''Već viđeno'' G. Markovića, ''[[Glembajevi]]'' [[Antun Vrdoljak|A. Vrdoljaka]], ''Praznik u Sarajevu'' B. Filipovića, ''Gluvi barut'' B. Čengića, ''[[Savršeni krug]]'' [[Ademir Kenović|A. Kenovića]] i inima. Na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu predavao je dvije godine, a na sarajevskoj jedan semestar.<ref name="nacional" /> Odlukom [[Ministarstvo kulture Republike Hrvatske|Ministarstva kulture Republike Hrvatske]], 2006. godine proglašen je nacionalnim prvakom.<ref>[https://www.jutarnji.hr/globus/arhiva/glumci-koji-glume-da-glume/4094022/ Glumci koji glume da glume], Iz arhive Globusa, ''[[Jutarnji list]]'', objavljeno 21. prosinca 2009., pristupljeno 25. studenoga 2018.</ref> Godine 2012. oženio se slovenskom dizajnericom [[Slavica Radović|Slavicom Radović]], s kojom je prethodno živio 20 godina; iste je godine, [[7. lipnja]], umrla u 48. godini života.<ref name="Telegraf" /><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.jutarnji.hr/life/zivotne-price/nadarevic-je-prije-osam-godina-izgubio-suprugu-umrla-mu-je-na-rukama-bila-je-ljubav-mog-zivota-15032690 |title=Nadarević je prije osam godina izgubio suprugu, umrla mu je na rukama: Bila je ljubav mog života |website=[[Jutarnji list]] |date=22. studenoga 2020. |access-date=5. siječnja 2021.}}</ref> Iz prvoga braka Nadarević je imao kćer Nađu, a iz drugoga kćer Nanu i sina Ašu.<ref>{{Citiranje weba |author=M.S. |url=https://dnevnik.hr/showbuzz/zanimljivosti/mustafa-nadarevic-bio-je-otac-troje-djece-koju-je-obozavao-evo-sto-je-govorio-o-njima---629129.html |title=Mustafi Nadareviću djeca su bila najveća podrška nakon smrti supruge, ovako je govorio o njima |website=Dnevnik.hr |date=23. studenoga 2020. |access-date=5. siječnja 2021.}}</ref> Nadarević je početkom [[2020.]] godine otkrio da se bori s [[Rak pluća|rakom pluća]].<ref>{{Citiranje weba |last=Ivanković |first=Helena |url=https://www.24sata.hr/show/bori-se-s-teskom-bolescu-na-pregled-sam-otisao-na-vrijeme-670558 |title=Mustafa ima rak pluća: 'Borim se duže, a bolest je dio života' |website=[[24sata]] |date=15. siječnja 2020. |access-date=5. siječnja 2021.}}</ref> Umro je u Zagrebu [[22. studenoga]] 2020. u 77. godini života.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-televizija/odlazak-jednog-od-nasih-najvecih-glumaca-preminuo-je-legendarni-mustafa-nadarevic-15032677 |title=Odlazak jednog od naših najvećih glumaca: Preminuo je legendarni Mustafa Nadarević |website=[[Jutarnji list]] |date=22. studenoga 2020. |access-date=22. studenoga 2020.}}</ref> == Filmske i televizijske uloge == *[[1968.]] – ''[[Gravitacija ili fantastična mladost činovnika Borisa Horvata (1968.)|Gravitacija ili fantastična mladost činovnika Borisa Horvata]]'' ... kao Blaja *[[1968.]] – ''[[Ljubezni Blanke Kolak]]'' ... kao Pavel *[[1970.]] – ''[[Fiškal]]'' *[[1971.]] – ''[[Diogeneš]]'' *[[1971.]] – ''[[Prosjaci i sinovi]]'' ... kao Iviša *[[1975.]] - ''[[Car se zabavlja]]'' ... kao Antonije (treća priča) *[[1976.]] – ''[[Izjava]]'' ... kao radnički sekretar Božo *[[1977.]] – ''[[Nikola Tesla (TV serija)|Nikola Tesla]]'' ... kao Fred *[[1978.]] – ''[[Punom parom (TV serija)|Punom parom]]'' *[[1978.]] – ''[[Mačak pod šljemom]]'' *[[1980.]] – [[1981.]] – ''[[Velo misto]]'' ... kao Duje *[[1981.]] – ''[[Nepokoreni grad]]'' *[[1981.]] – ''[[Nevolje jednog Branimira]]'' ... kao Berthold Barić *[[1982.]] – ''[[Kiklop (1982.)|Kiklop]]'' ... kao Don Fernando; ista uloga i u istoimenoj seriji 1983. *[[1982.]] – ''[[Miris dunja]]'' ... kao Mustafa *[[1982.]] – ''[[Zločin u školi]]'' *[[1982.]] – ''[[Vlastiti aranžman]]'' *[[1983.]] – ''[[Kvit posla]]'' ... kao Fabijan *[[1983.]] – ''[[Dundo Maroje]]'' ... kao Pomet; TV-kazališna predstava *[[1983.]] – ''[[Lažeš, Melita (TV serija)|Lažeš, Melita]]'' ... kao profesor Vadovec *[[1984.]] – ''[[Mala pljačka vlaka (1984.)|Mala pljačka vlaka]]'' ... kao paragraf *[[1984.]] – ''[[U raljama života (1984.)|U raljama života]]'' *[[1984.]] – ''[[Zadarski memento]]'' ... kao Bepo Marini *[[1984.]] – [[1985.]] – ''[[Inspektor Vinko]]'' ... kao referent Petar *[[1985.]] – ''[[Horvatov izbor]]'' ... kao Vinko Benčina *[[1985.]] – ''[[Ljubavna pisma s predumišljajem (1985.)|Ljubavna pisma s predumišljajem]]'' ... kao doktor Bošnjak *[[1985.]] – ''[[Otac na službenom putu]]'' ... kao Zijah *[[1986.]] – ''[[Večernja zvona (1986.)|Večernja zvona]]'' ... kao Matko *[[1986.]] – [[1987.]] – ''[[Putovanje u Vučjak]]'' ... kao Vinko Benčina *[[1987.]] – ''[[Već viđeno]]'' ... kao Mihailo *[[1987.]] – ''[[Zločinci (1987)|Zločinci]]''{{newdsm}} *[[1988.]] – ''[[Klopka (1988)|Klopka]]'' ... kao Saša *[[1988.]] – ''[[Zaboravljeni]]'' *[[1988.]] – ''[[Glembajevi]]'' ... kao Leone Glembaj *[[1989.]] – ''[[Kuduz]]'' *[[1989.]] – ''[[Povratak Katarine Kožul (1989.)|Povratak Katarine Kožul]]'' *[[1990.]] – ''[[Gluvi barut]]'' ... kao Španac *[[1990.]] – ''[[Karneval, anđeo i prah (1990.)|Karneval, anđeo i prah]]'' ... Čitač *[[1991.]] – ''[[Praznik u Sarajevu]]'' *[[1991.]] – ''[[Priča iz Hrvatske (1991.)|Priča iz Hrvatske]]'' ... kao Andrija *[[1991.]] – ''[[Đuka Begović (1991.)|Đuka Begović]]'' (film i TV serija) ... kao Mata *[[1992.]] – ''[[Dok nitko ne gleda (1992)|Dok nitko ne gleda]]'' ... kao policijski inspektor Janko Kramarić *[[1993.]] – ''[[Kontesa Dora (1993.)|Kontesa Dora]]'' ... kao vozač Tuna *[[1994.]] – ''[[Vukovar se vraća kući]]'' *[[1994.]] – ''[[Nausikaja (1994.)|Nausikaja]]'' *[[1994.]] – ''[[Gospa (1994.)|Gospa]]'' *[[1995.]] – ''[[Isprani (1995.)|Isprani]]'' ... kao Otac *[[1997.]] – ''[[Savršeni krug]]'' ... kao Hamza *[[1997.]] – ''[[Puška za uspavljivanje (1997)|Puška za uspavljivanje]]'' ... kao Karlo Štajner *[[1998.]] – ''[[Transatlantic]]'' *[[1999.]] – ''[[Četverored (1999.)|Četverored]]'' ... kao Kapetan *[[2000.]] – ''[[Je li jasno, prijatelju? (2000.)|Je li jasno, prijatelju?]]'' *[[2001.]] – ''[[Ničija zemlja (2001.)|Ničija zemlja]]'' ... kao stari srpski vojnik *[[2001.]] – ''[[Polagana predaja (2001.)|Polagana predaja]]'' ... kao bankar Parat *[[2001.]] – ''[[Kraljica noći (2001.)|Kraljica noći]]'' ... kao Tomin otac Mirko *[[2002.]] – ''[[Novo doba (TV serija)|Novo doba]]'' ... kao Petar Strukan *[[2002.]] – ''[[Prezimiti u Riju (2002.)|Prezimiti u Riu]]'' ... kao Grga *[[2003.]] – ''[[Gori vatra]]'' *[[2004.]] – ''[[Kod amidže Idriza]]'' ... kao Idriz *[[2004.]] – ''[[Heimkehr]]'' ... kao Vlado *[[2004.]] – ''[[Duga mračna noć]]'' ... kao Španac *[[2004.]] – ''[[Družba Isusova (2004.)|Družba Isusova]]'' ... kao Kaštelan *[[2004.]] – ''[[Iluzija (2004.)|Iluzija]]''{{newdsm}} ... kao Profesor *[[2005.]] – ''[[Duga mračna noć]]'' (TV serija) ... kao Vlado *[[2006.]] – ''[[Balkan Inc.]]'' ... kao Bero Filipović *[[2006.]] – ''[[Nafaka]]'' ... kao Gazda Marx *[[2006.]] – [[2007.]] – ''[[Kazalište u kući]]'' ... kao Vili S. Tončić *[[2007.]] – [[2020.]] – ''[[Lud, zbunjen, normalan]]'' ... kao Izet Fazlinović *[[2008.]] – ''[[Ničiji sin]]'' ... kao Izidor Barić *2010. - Piran / Pirano kao Veljko *[[2012.]] – ''[[Ljudožder vegetarijanac]]'' ... kao dr. Marelja *[[2012.]] – ''[[Halimin put (2012.)|Halimin put]]'' ... kao Avdo *[[2012.]] – ''[[Kad svane dan]]'' ... kao profesor Miša Brankov *[[2012.]] – ''[[Libar Miljenka Smoje oli ča je život vengo fantažija]]'' ... kao sudionik dokumentarnoga serijala *[[2013.]] – ''[[Šegrt Hlapić]]'' ... kao siromašni dobri košarač *[[2013.]] - ''[[Čefuri raus]]'' ... kao Čiča *[[2018.]] – ''[[Za ona dobra stara vremena]]'' ... kao Krcko *[[2019.]] – ''[[General (2019.)|General]]'' (film i TV serija) ... kao [[Janko Bobetko]] == Nagrade i priznanja == ;Nepotpun popis: * [[Marul]] * [[Orlando (nagrada)|Orlando]] * [[Zlatni lovor vijenac]] – tri puta * [[Zlatni lovor vijenac]] za posebni doprinos teatarskoj umjenosti * [[Sterijina nagrada]] * [[Zlatna klapa]] – tri puta * [[Zlatna arena]] – tri puta * Grand Prix na filmskom festivalu u [[Moskva|Moskvi]] * [[1981.]]: [[Nagrada Dubravko Dujšin]] * [[1981.]]: [[Nagrada Vladimir Nazor]] * [[1991.]]: [[Nagrada Zlatni smijeh]] za najbolju režiju na [[Dani satire|Danima satire]] za ''Predstavu Hamleta u selu Mrduša Donja'' [[Ivo Brešan|Ive Brešana]] * [[1999.]]: [[Nagrada Mila Dimitrijević]] za ulogu Willyja Lomana u predstavi ''Smrt trgovačkog putnika'' [[Arthur Miller|Arthura Millera]] u izvedbi Drame [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|HNK u Zagrebu]] * [[1999.]]: [[Nagrada hrvatskog glumišta]] za ulogu Willyja Lomana u predstavi ''Smrt trgovačkog putnika'' [[Arthur Miller|Arthura Millera]], u režiji [[Steven Kent|Stevena Kenta]] i izvedbi Drame [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|HNK u Zagrebu]] * [[2002.]]: [[Nagrada Mila Dimitrijević]] za ulogu Nikolaja Petrovića Kirsanova u predstavi ''Očevi i sinovi Briana Friela'' prema istoimenom romanu [[Ivan Turgenjev|Ivana Sergejeviča Turgenjeva]] u izvedbi Drame [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|HNK u Zagrebu]] * [[2003.]]: [[Nagrada grada Zagreba]]<ref>[https://www.zagreb.hr/u-2003-godini/1396 Nagrada Grada Zagreba: Dosadašnji dobitnici: U 2003. godini], Grad Zagreb, pristupljeno 25. studenoga 2018.</ref> * [[2004.]]: [[Nagrada Zlatni smijeh]] na [[Dani satire|Danima satire]] za adaptaciju ''Balkanskog špijuna'' [[Dušan Kovačević|Dušana Kovačevića]] u vlastitoj režiji i izvedbi [[Satiričko kazalište Kerempuh|Satiričkog kazališta Kerempuh]] * [[2005.]]: [[Nagrada Mila Dimitrijević]] za ulogu Don Zanea u drami ''Glorija'' [[Ranko Marinković|Ranka Marinkovića]] u izvedbi Drame [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|HNK u Zagrebu]] * [[2006.]]: [[Nagrada Tito Strozzi]] za ulogu Hasanage, za režiju i za dramski tekst ''Hasanaginice'' * [[2007.]]: Nagrada na [[Festival glumca u Vinkovcima|Festivalu glumca u Vinkovcima]] za ulogu Hasanage u svojoj režiji ''Hasanaginice'' prema [[Milan Ogrizović|Milanu Ogrizoviću]] * [[2008.]]: Nagrada za životno djelo Libertas film festivala<ref>Anet Marunić-Lisičić, [https://www.slobodnadalmacija.hr/scena/kultura/clanak/id/12248/libertas-nagrada-za-zivotno-djelo-mustafi-nadarevicu ''Libertas: Nagrada za životno djelo Mustafi Nadareviću''], slobodnadalmacija.hr, 30. lipnja 2008., pristupljeno 25. studenoga 2018.</ref> * [[2018.]]: [[Nagrada hrvatskog glumišta za svekoliko umjetničko djelovanje]]<ref>[https://www.nacional.hr/mustafi-nadarevicu-i-blazenki-milic-nagrade-za-zivotno-djelo/ Nacional.hr – Mustafi Nadareviću i Blaženki Milić nagrade za životno djelo] (objavljeno 12. studenoga 2018.), pristupljeno 8. rujna 2021.</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == *{{imdb ime|id=0618768|ime=Mustafa Nadarević}} {{Dobitnici nagrade Vladimir Nazor za kazališnu umjetnost}} {{GLAVNIRASPORED:Nadarević, Mustafa}} [[Kategorija:Hrvatski filmski glumci]] [[Kategorija:Hrvatski kazališni glumci]] [[Kategorija:Hrvatski televizijski glumci]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački filmski glumci]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački televizijski glumci]] [[Kategorija:Životopisi, Banja Luka]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Vladimir Nazor]] [[Kategorija:Dobitnici Večernjakove ruže]] g2ilgglp7iot63iwdy4msh452ad6wc7 0 48950 7427659 7415468 2026-04-10T13:42:51Z Ivo Lendić 332477 dopunjeno s izvorom 7427659 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Jerusalem Holy Sepulchre BW 23.JPG|mini|300px|<center>'''Bazilika svetog groba''' u [[Stari grad (Jeruzalem)|Jeruzalemskom starom gradu]]]] '''Bazilika Svetoga groba''' naziv je za [[kršćani|kršćansku]] [[crkva|crkvu]] u [[Jeruzalem]]u u kojoj se štuje [[Kalvarija]] i [[Ukop Isusa|Isusov grob]]. [[Kršćani]] je štuju kao neprikosnovenu svetinju. Nalazi se u [[Stari grad (Jeruzalem)|Jeruzalemskom starom gradu]], na mjestu gdje se nalazila [[Golgota]], brdo [[Isusov križni put|Kristove Muke]] ([[Pasija|Pasije]]). To je mjesto u 1. stoljeću bio napušteni [[kamenolom]] izvan jeruzalemskih zidina, a oko njega bilo je smješteno groblje čiji su ostatci i danas vidljivi. Nakon [[135.]] [[Rimljani]] na tom mjestu grade kompleks [[hram]]ova. [[Datoteka:Holy sepulchre Anastasis.jpg|mini|lijevo|<center>''Anastasis'' Bazilike svetoga groba iz 4. st.]] == Povijesni izvori == === Bizantsko i arapsko razdoblje === [[Datoteka:Anastasia_Rotonda_4th_century_floor_plan_2.png|mini|250px|<center>Tlocrt bizantske Bazilike svetog groba, 4. st.]] Kršćanski pisac [[Origen]] ([[3. stoljeće]]) govori o židovskoj predaji po kojoj se [[Adam]]ov grob nalazio na mjestu [[Isusovo razapinjanje|Isusova razapinjanja]], to jest na Kalvariji. Biskup [[Cezareja Primorska|Cezareje]], [[Euzebije Cezarejski|Euzebije]], prije [[327.]], navodi da se mjesto „Lubanje (tj. Golgote ili Kalvarije), gdje je Krist razapet, još i danas pokazuje u Aeliji ([[latinski jezik|lat.]] ''Aelia Capitolina'' bilo je rimsko ime Jeruzalema nakon [[135.]]), sjeverno od brda [[Cion (planina)|Cion]]”, unatoč tome što je ondje hram božice [[Afrodita|Afrodite]]. Prema istom Euzebiju, upravo su ta kršćanska sjećanja omogućila rušenje hramova i izgradnju kršćanskoga svetišta. Naime, [[Dodatak:Popis rimskih careva|rimski car]], prema [[rimsko pravo|rimskom pravu]] nije smio zapovijediti rušenje nekog hrama, osim u slučaju dokaza da je ondje prethodno postojalo neko drugo svetište. Rimski car [[Konstantin I. Veliki]] daje izgraditi ovu baziliku, a radovi traju od [[327.]] do [[335.]] godine. Tada je izgrađena velika kružna zgrada, vjerojatno s [[kupola|kupolom]], u obliku [[mauzolej]]a oko Isusova groba, a sam je grob obložen [[mramor]]om. Ova je građevina nazvana ''Anastasis'' ([[starogrčki jezik|grč.]] Άνάστασις = 'Uskrsnuće'). Zapadno od nje nalazilo se otvoreno dvorište - trijem - unutar kojega se izdizala stijena Kalvarije. Još zapadnije podignuta je bazilika - crkva (grč. μαρτύριον) u kojoj se služila [[liturgija]]. Pri njezinoj je izgradnji odstupljeno od običaja da [[Prezbiterij (kršćanstvo)|prezbiterij]] bude okrenut prema istoku, jer su arhitekti htjeli naznačiti važnost samoga groba pa je crkva [[Westwerk|okrenuta prema zapadu]], odnosno prema Isusovu grobu. Od te trodjelne crkve danas je vidljiv samo okrugli dio, ''Anastasis'', premda više puta obnavljan, te još pokoji zid i temelji. Crkvu su [[614.]] razorili [[Perzija|Perzijci]], a nakon obnove, ponovno i kalif Hakem [[1009.]] godine. [[Datoteka:Jerusalem Holy Sepulchre BW 24.JPG|mini|lijevo|<center>Današnje pročelje bazilike svetoga groba iz križarskog je razdoblja (12. st.).]] [[Datoteka:Dehio 9 Church of the Holy Sepulchre Floor plan.jpg|mini|250px|<center>Tlocrt Bazilike Svetog groba iz 19. st.]] === Križarsko razdoblje === Nakon dolaska [[križarski ratovi|križara]] u Jeruzalem [[1099.]] godine, počinju radovi na obnovi crkve, a završavaju [[1141.]] Iz toga doba potječe južni ulaz s dvama porticima, od kojih je i danas jedan glavni ulaz u crkvu, središnji dio današnje crkve s malom kupolom i deambulatorijem (kružni prolaz iza oltarnog prostora), te dvije kapele u kripti. U to doba za crkvu se brinu redovnici [[augustinci]], čiji se samostan nalazio uz samu baziliku, a imao je izravan prolaz do nje s vratima u deambulatoriju. Crkva, kako su je nadogradili križari u biti je bila onakva kakva je i danas. Vrijeme od [[Saladin]]ova osvajanja i čitava vlast [[Ajubidi|Ajubida]] i [[Mameluci|Mameluka]] nije donijela arhitektonskih promjena. === Razdoblje turske vlasti i "Status quo" === Godine [[1517.]] Jeruzalem osvajaju [[Osmansko Carstvo|Turci]], a u bazilici svetog groba zatiču složenu situaciju. Kroz povijest u njoj su određeno vlasništvo i prava stekli grčki [[pravoslavci]] [[Jeruzalemska patrijaršija|Jeruzalemske patrijašije]], [[franjevci|Franjevačka]] [[Kustodija Svete zemlje]] u ime [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]], [[Armenska istočna pravoslavna Crkva]], te ostale manje zajednice ([[Kopti]], [[Etiopljani]], [[Sirijci]]). Već u vrijeme Mameluka, a još više u doba [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]], vladari su nastojali izvući korist od zanimanja različitih Crkava za ovo svetište pa su određena prava i vlasništva naplaćivali. Tako je dolazilo i do čestih sukoba unutar same bazilike. Na koncu je turski [[sultan]] u dva navrata priznao tzv. ''status quo'' ([[1757.]] i [[1852.]]). Riječ je o nizu mahom nepisanih pravila koja vladaju unutar bazilike Svetoga groba, a određuju vlasništvo i prava pojedinih Crkava. Prema tome pravilniku, vlasnici crkve su skupa grčki pravoslavni Jeruzalemska patrijaršija, Franjevačka Kustodija Svete zemlje u ime Katoličke Crkve, te Jeruzalemska patrijaršija Armenske istočne pravoslavne Crkve. Usto, određena prava pripadaju i manjim Crkvama. Osim Osmanskog carstva, jamci ''statusa quo'' postale su i velike [[europa|europske]] sile, posebice [[Carska Rusija]], [[Francuska]], [[Španjolska]], te tadašnje talijanske države, što je kasnije preuzela [[Italija]]. "Status quo" koji je, osim odredbi za baziliku Svetoga groba, sadržavao i one koje se tiču drugih svetišta [[Sveta Zemlja|Svete Zemlje]], postao je dijelom dogovora [[Bečki kongres|Bečkog]] ([[1814.]] – [[1815.]]) i osobito [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]] ([[1878.]] godine). === Nakon Prvog svjetskog rata === Za vrijeme [[Britanski Mandat za Palestinu|Britanskog mandata u Palestini]], "Status quo" je ostao na snazi, kao i u [[Jordan|Jordanskom Kraljevstvu]] ([[1948.]] – [[1967.]]) i [[Izrael]]u (od [[1967.]]). [[1927.]] Jeruzalem je pogodio razoran potres koji je građevini nanio velika oštećenja. Obnova, započeta [[1960.]] godine, pružila je mogućnost još boljega upoznavanja njezine povijesti te [[topografija|topografije]] ovog mjesta u 1. stoljeću, to jest u vrijeme Isusa Krista. [[Datoteka:Holy_sepulchre_mass.jpg|mini|300px|<center>Rimokatolički patrijarh Jeruzalema, Michael Sabbah, služi misu pred kapelom Isusova groba na Veliki četvrtak [[2006.]])]] Izraelska policija onemogućila je [[euharistijsko slavlje]] na [[Cvjetnica|Cvjetnicu]], 29. ožujka 2026., spriječivši ulazak svećenika u baziliku; odluku su kritizirali kardinal [[Pierbattista Pizzaballa]] (latinski patrijarh Jeruzalema), ali i talijanska premijerka [[Giorgia Meloni]].<ref>Associated Press. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/israeli-police-prevent-catholic-leaders-from-celebrating-palm-sunday-mass-in-jerusalem/ar-AA1ZFBpd Israeli police prevent Catholic leaders from celebrating Palm Sunday mass in Jerusalem] ''South China Morning Post'' putem msn.com, objavljeno 29. ožujka 2026.</ref> == Prava korištenja == Bazilika Svetog groba i danas je vođena prema pravilima "Statusa quo" i, premda povremeno dolazi do nesporazuma među različitim kršćanskim zajednicama, obično ne dolazi do sukoba. Vlasništvo nad čitavom crkvom i dalje je zajedničko - [[pravoslavci|pravoslavno]], [[katolici|katoličko]] i armensko - a za neke je njezine dijelove točno određeno kome pripadaju. Tako je sama kapela s [[Isus]]ovim grobom zajednička, kao i okrugli prostor oko njega, dok pojedine zajednice imaju vlastite katove galerije uokolo. Glavna [[lađa]] crkve iz križarskog doba pripada grčkim pravoslavcima, a [[oltar]] svete Marije Magdalene s okolnim prostorom, kao i kapela Ukazanja [[Sveta Marija|Mariji]] pripadaju katolicima. Kalvarija je podijeljena na dva gotovo jednaka dijela, katolički i pravoslavni. Od dvije [[kripta|kripte]], jedna je armenska, a druga, posvećena Nalasku svetoga [[križ]]a, katolička. Osim vlasništva, postoje i osobita prava što ih svaka zajednica ima unutar crkve, tako da na prostoru koji je vlasništvo jedne Crkve, neka druga Crkva može imati pravo služiti svoju liturgiju. Posebni propisi vrijede za veće blagdane, a osobito za [[korizma|korizmu]], [[Veliki tjedan]] i [[Uskrs]]. Dužnost čuvara Kristova groba obavlja i [[Hrvati|hrvatski]] [[franjevac]] [[Siniša Srebrenović]].<ref>[https://www.vecernji.hr/vijesti/fra-sinisa-srebrenovic-ja-sam-cuvar-kristova-groba-1129732 fra Siniša Srebrenović: ja sam čuvar Kristova groba] vecernji.hr Preuzeto 4. srpnja 2022.</ref> ==Arheološka istraživanja== Arheolozi sa [[Sveučilište Sapienza|Sveučilišta Sapienza]] analizirali su 2025. biljne ostatke iz ruševina antičkog vrta pronađenoga ispod Bazilike te ih datirali u razdoblje Isusove smrti, oko 33. godine.<ref name=NewDM>Liberatore, Stacy. [https://www.dailymail.co.uk/sciencetech/article-14559129/Archaeologists-new-evidence-site-Jesus-resurrection-corroborates-Bible.html New discovery at site of Jesus' resurrection corroborates the Bible] ''Daily Mail'', objavljeno 2. travnja 2025.</ref> Voditeljica arheobotaničkih istraživanja Francesca Romana Stasolla potvrdila je da su analizom potvrđene kulture koje su u [[evanđelje|evanđeljima]] navedene u opisima antičkog vrta u Jeruzalemu (usp. Iv 19,41).<ref name=NewDM/> Iskapanja su počela 2022., a 2025. potvrđeni su nalazi [[maslina]] i [[grožđe|grožđa]], a starost je utvrđena radiokarbonskim datiranjem.<ref name=NewDM/> ==Liturgija== [[Blagodatni oganj]] je godišnja [[ceremonija]] koja se održava u Bazilici Svetoga groba u [[Jeruzalem]]u na [[Velika subota|Veliku subotu]], dan prije [[pravoslavlje|pravoslavnog]] [[Uskrs]]a. Prema vjerovanju pravoslavnih kršćana, čudesno plavo svjetlo i vatra pojavljuju se unutar edikule (gdje se vjeruje da je [[Isus]]ov grob), zapaljeni [[Duh Sveti|Duhom Svetim]], simbolizirajući svjetlo [[Uskrsnuće Isusa Krista|uskrslog Krista]]. Hodočasnici i [[kler]]ici tvrde da ih vatra ne prži.<ref>[http://orthodoxinfo.com/general/holyfire.aspx The Miracle of the Holy Fire in Jerusalem] orthodoxinfo.com Preuzeto 25. travnja 2025.</ref> == Izvori == {{izvori}} ==Vanjske poveznice== {{WProjekti |commonscat = Holy Sepulchre |commonscathr = Bazilika svetog groba }} [[Kategorija:Kršćanski vjerski objekti u Izraelu]] [[Kategorija:Palestina]] [[Kategorija:Bazilike]] [[Kategorija:Građevine u Jeruzalemu]] czw1jt0nb5suofuvbemsk6orgpejew8 0 50376 7427752 6601443 2026-04-10T14:56:50Z Ponor 38361 datum ≠ mjesto 7427752 wikitext text/x-wiki {{Skladatelj |ime=Scott Joplin |opis_slike= |veličina = 200px |puno_ime= |slika=Scott Joplin.jpg |datum_rođenja=[[1867.]] |mjesto_rođenja=[[Teksas]], [[SAD]] |datum_smrti=[[1. travnja]] [[1917.]] |mjesto_smrti=[[New York]], [[SAD]] |djela=''Maple Leaf Rag''<br>''The Entertainer'' |period= |utjecaj= |suradnici= |nagrade= |}} '''Scott Joplin''' ([[Teksas]], oko lipnja [[1867.]] – [[New York]], [[1. travnja]] [[1917.]]) je bio [[SAD|amerčki]] skladatelj. Postao je glasovit po svojoj klavirskoj ragtime glazbi, osobito skladbama "Maple Leaf Rag" i "The Entertainer". Napisao je i operu "Treemonisha". Njegova je glazba ponovno došla u modu [[1970-ih|70-ih]] godina. Kralj ragtimea. Bio je pijanist i skladatelj. Otac mu je još bio rob. Veći dio života bio je vrlo siromašan, a ipak je učio klasičnu glazbu, te bio posve svjestan da i sam sklada "veliku glazbu". Uz brojne klavirske brojeve napisao je balet i dvije opere. Nakon smrti pao je u zaborav, jer su njegovu glazbu, kao i ragtime, suvremenici držali manje vrijednom. Ponovno je postao popularan 70.-tih godina, naročito nakon filma "Žalac" s ragtimeom "The Entertainer". {{Mrva-biog-glaz}} {{GLAVNIRASPORED:Joplin, Scott}} [[Kategorija:Američki skladatelji]] rtkwf38olrp3mj0w2ho3bqc6cnmbsyh 0 50660 7427860 7319616 2026-04-10T21:35:04Z ~2026-22177-86 357570 /* Tijek rata 2003. */ lektura 7427860 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|ožujak 2012.}} {{Oružani sukob |naziv = Rat u Iraku |dio = [[Rat protiv terorizma|Rata protiv terorizma]] |slika = [[Datoteka:Iraq_War_2003.gif|300px]] |opis slike = Karta invazije Koalicije na Irak |datum = 20. ožujka 2003. – 18. prosinca 2011.<ref name="war over">{{citiranje www |url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2010/08/31/AR2010083105193.html |naslov=As Obama declares Iraq war over, Iraqis brace for uncertainty |izdavač=Washington Post |autor=Leila Fadel |dan=2011-12-18 |preuzeto=2011-12-18}}</ref> |mjesto = [[Irak]] |povod = Navodno oružje za masovno uništenje u posjedu Iraka [[Rat protiv terorizma|Globalni rat protiv terorizma]] |teritorij = |ishod = - pobjeda američke Koalicije - svrgavanje režima [[Saddama Husseina]] - slobodni [[izbori]] |sukobljeni1 = [[Datoteka:Flag of Kurdistan.svg|22px]] [[Kurdi|Kurdi na sjeveru]]<br>'''Koalicija'''<br>[[Datoteka:Flag_of_the_United_States.svg|22px]] [[SAD]]<br>[[Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg|22px]] [[Velika Britanija]] ^{(do 2009.)}<br> [[Datoteka:Flag_of_Romania.svg|22px]] [[Rumunjska]] ^{(do 2009.)}<br>[[Datoteka:Flag of Australia.svg|22px]] [[Australija]] ^{(do 2008.)}<br>[[Datoteka:Flag of Japan.svg|22px]] [[Japan]] ^{(do 2008.)}<ref>{{cite news |url=http://www.nytimes.com/2008/09/12/world/asia/12japan.html?_r=1 |title=Japan Seeks to Withdraw Its Military From Iraq by Year’s End |author=Martin Fackler |date=2008-09-11 |work=New York Times |accessdate=2010-09-01}}</ref> <br>[[Datoteka:Flag of South Korea.svg|22px]] [[Južna Koreja]]^{(do 2008.)} <br>[[Datoteka:Flag_of_Poland.svg|22px]] [[Poljska]] ^{(do 2008.)}<ref>{{cite news |url=http://articles.latimes.com/2008/oct/05/world/fg-poles5 |title=Poland withdraws from Iraq coalition |date=2008-10-15 |work=Los Angeles Times |accessdate=2010-09-01}}</ref><br>[[Datoteka:Flag of Georgia.svg|22px]] [[Gruzija]] ^{(do 2008.)}<br>[[Datoteka:Flag of Italy.svg|22px]] [[Italija]] ^{(do 2006.)}<ref>{{cite news |url=http://www.guardian.co.uk/world/2006/jun/07/iraq.italy |title=Italian forces to leave Iraq by December |date=2006-07-07 |work=Guardian |accessdate=2010-09-01}}</ref> <br>[[Datoteka:Flag of Ukraine.svg|22px]] [[Ukrajina]] ^{(do 2005.)}<ref>{{citiranje www |url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/articles/A64197-2005Jan10.html |naslov=Ukraine Announces Pullout of Iraq Force - Statement Follows Blast That Killed 8 |izdavač=Washington Post |autor=Jackie Spinner |dan=2005-04-11 |preuzeto=2012-06-19}}</ref><br>[[Datoteka:Flag_of_Spain.svg|22px]] [[Španjolska]] ^{(do 2004.)}<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/3734751.stm |title=Last Spanish troops leave Iraq |date=2004-05-21 |work=BBC News |accessdate=2010-09-01}}</ref> |sukobljeni2 = [[Datoteka:Flag of Iraq.svg|22px]] [[Irak]]<br>[[File:Flag of al-Qaeda in Iraq.svg|22px]] [[al-Qaeda]] u Iraku ^{(od 2004.)}<br>[[Islamska Armija u Iraku]] |sukobljeni3 = |zapovjednik1 = [[Datoteka:Flag_of_the_United_States.svg|22px]] [[George W. Bush]]<br>[[Datoteka:Flag_of_the_United_States.svg|22px]] [[Tommy Franks]]<br>[[Datoteka:Flag_of_the_United_States.svg|22px]] [[George Casey]]<br>[[Datoteka:Flag_of_the_United_States.svg|22px]] [[David Petraeus]]<br>[[Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg|22px]] [[Tony Blair]]<br>[[Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg|22px]] [[Brian Burridge]]<br> [[Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg|22px]] [[Peter Wall]]<br>[[Datoteka:Flag_of_the_United_States.svg|22px]] [[Barack Obama]] ^{(od 2009.)}<br>[[Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg|22px]] [[Gordon Brown]] ^{(od 2007.)}<br>[[Datoteka:Flag of Australia.svg|22px]] [[John Howard]]<br>[[Datoteka:Flag of Japan.svg|22px]] [[Yoshimasa Hayashi]] |zapovjednik2 = [[Datoteka:Flag of Iraq.svg|22px]] [[Sadam Husein]]<br>[[Datoteka:Flag of Iraq.svg|22px]] [[Udaj Husein]]<br>[[Datoteka:Flag of Iraq.svg|22px]] [[Tarik Aziz]]<br>[[Datoteka:Flag of Iraq.svg|22px]] [[Muqtada al-Sadr]] <br>[[Datoteka:Flag of the Ba'ath Party.png|22px]] [[Izzat Ibrahim ad-Douri]]<br>[[File:Flag of al-Qaeda in Iraq.svg|22px]] [[Abu Musab al-Zarqawi]]<br>[[File:Flag of al-Qaeda in Iraq.svg|22px]] [[Abu Ayyub al-Masri]] |zapovjednik3 = |jačina1 = '''Koalicija'''<br>315.000 (2003.)<br>147.000 (2006.)<br>'''Nova Iračka vojska'''<br>129.760<br>'''Iračka policija'''<br>79.000-140.000<ref name="complex"/> |jačina2 = '''Irak'''<br>375.000 vojnika<br>'''Sunitski pobunjenici'''<br>70.000<ref name="brookings">The Brookings Institution [http://www3.brookings.edu/fp/saban/iraq/index.pdf Iraq Index: Tracking Variables of Reconstruction & Security in Post-Saddam Iraq] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131019170433/http://www3.brookings.edu/fp/saban/iraq/index.pdf |date=19. listopada 2013. }} 1. listopada 2007.</ref><br>'''Mahdijeva vojska'''<br>60.000<ref>[http://www.thenational.ae/article/20080701/FOREIGN/883703575/-1/NEWS Elite Sadr unit hopes to vanquish US - The National Newspaper]</ref><br>'''Al-Kaida'''<br>1.300<ref name="complex">Pincus, Walter. [http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2006/11/16/AR2006111601509.html "Violence in Iraq Called Increasingly Complex"]. ''Washington Post,'' 17. studenoga 2006.</ref> |jačina3 = |posljedice1 = '''Poginulih'''<br>'''(Iračke sigurnosne snage):'''<br>9.537<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://icasualties.org/Iraq/IraqiDeaths.aspx |title=Iraq Body Count 2010 |journal= |access-date=22. lipnja 2010. |archive-date=4. listopada 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20151004153113/http://icasualties.org/Iraq/IraqiDeaths.aspx |url-status=dead }}</ref><br>'''Poginulih (Koalicija):'''<br>4.804<ref name="coalition dead">{{citiranje www |url=http://icasualties.org/iraq/index.aspx |naslov=Coalition Military Fatalities By Year |preuzeto=2012-06-19 |izdavač=icasulaties.org |archiveurl=https://web.archive.org/web/20181025180952/http://icasualties.org/Iraq/index.aspx |archivedate=25. listopada 2018.}}</ref> <br>'''Poginulih ugovaratelja''':<br>1.471<ref> {{citiranje www |url=http://www.dol.gov/owcp/dlhwc/dbaallnation.htm |naslov=DBA CUMULATIVE REPORT BY NATION (09/01/2001 - 3/31/2010) |izdavač=US Department of Labor}}</ref>'''<br>Ukupno:'''<br>16.000 |posljedice2 = |posljedice3 = '''Ukupno:'''<br>'''Johns Hopkins (Lancelotovo istraživanje [[2006.]])'''<br>392.979-942.636<ref name="lancelot 2006">{{citiranje www |url=http://www.bvsde.paho.org/bvsacd/cd66/conflicts_and_sdh.pdf |format=PDF |prezime=Watts |ime=Susan |naslov=Social Determinants of Health in Countries in Conflict and Crises: The Eastern Mediterranean Perspective |izdavač=Association for Health and Environmental Development |location=Kairo |page=33 |dan=2007-05-05 |preuzeto=2012-01-21}}</ref><ref name="U.K. aides backed study that placed Iraq toll at more than 600,000">{{citiranje novina |url=http://www.nytimes.com/2007/03/26/world/africa/26iht-iraq.4.5032887.html?_r=0 |title=U.K. aides backed study that placed Iraq toll at more than 600,000 |date=2007-03-26 |publisher=New York Times |accessdate=2012-09-28}}</ref><br>'''Iraq Body Count (do 2010.)'''<br>97.568-106.466<ref name="IBC">[http://www.iraqbodycount.org/ Iraq Body Count]</ref><br>(Nakon curenja dokumenata sa [[Wikileaks]])<br>150.726<ref name="ibc2"/><br>'''ORB-ovo istraživanje'''<br>946.000-1.120.000 (do [[2008.]])<br>Uzroci: pucnjava (48 %), auto bombe (20 %), zračno bombardiranje (9 %), nesreće (6 %) i ostalo (6 %)<ref name="ORB">{{citiranje www |naslov=ORB polling firm reissues Iraq mortality estimate of one million dead |url=http://psychoanalystsopposewar.org/blog/2008/01/28/orb-polling-firm-reissues-iraq-mortality-estimate-of-one-million-dead/ |dan=2008-01-28 |izdavač=Psyche, Science and Society |preuzeto=2012-07-26 |autor=Stephen Soldz |archive-date=18. srpnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120718142246/http://psychoanalystsopposewar.org/blog/2008/01/28/orb-polling-firm-reissues-iraq-mortality-estimate-of-one-million-dead/ |url-status=dead }}</ref><br>'''Anketa poginulih provedena od iračkog Ministarstva zdravstva za [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetsku zdravstvenu organizaciju]]'''<br>104.000-223.000<ref name="bbcNewStudy"/> |bilješke = }} '''Rat u Iraku''', znan i kao '''Irački rat''' i '''Drugi Zaljevski rat''',<ref>{{citiranje www |url=http://www.airpower.maxwell.af.mil/airchronicles/apj/apj05/spr05/whitcomb.html |naslov=Rescue Operations in the Second Gulf War |prezime=Whitcomb |ime=Darrel D. |izdavač=Air and Space Power Jounral |dan=2005-03-01 |preuzeto=2009-08-15 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080310212235/http://www.airpower.maxwell.af.mil/airchronicles/apj/apj05/spr05/whitcomb.html |archivedate=10. ožujka 2008.}}</ref> bio je oružani sukob koji je počeo 2003. invazijom koalicije predvođene [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] na Irak u cilju svrgavanja vlade [[Saddam Hussein|Saddama Husseina]]. Glavni povod za rat bilo je navodno oružje za masovno uništenje, navodno u posjedu iračkoga diktatora [[Sadam Husein|Saddama Husseina]] koje se smatralo prijetnjom Sjedinjenim Državama.<ref>[http://georgewbush-whitehouse.archives.gov/news/releases/2002/10/20021007-8.html President Bush Outlines Iraqi Threat]</ref> Drugi razlozi za rat, prema nekim službenicima SAD-a, bila je navodna suradnja Husseina i [[Al-Kaida|al-Qaede]],<ref>{{citiranje www |izdavač=CNN |url=http://articles.cnn.com/2008-03-13/us/alqaeda.saddam_1_qaeda-targets-of-iraqi-state-iraqi-state-terror-operations?_s=PM:US |naslov=Hussein's Iraq and al Qaeda not linked, Pentagon says |autor=Mike Mount |dan=2003-03-13 |preuzeto=2012-07-24 |archive-date=8. kolovoza 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120808234000/http://articles.cnn.com/2008-03-13/us/alqaeda.saddam_1_qaeda-targets-of-iraqi-state-iraqi-state-terror-operations?_s=PM:US |url-status=dead }}</ref> ali nijedan dokaz o ikakvoj suradnji ili vezi između njih nije nikada pronađen. Ostali razlozi bili su iračka financijska potpora [[Palestina|palestinskim]] bombašima samoubojicama,<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://archives.cnn.com/2002/US/09/12/iraq.report/ |title=White House spells out case against Iraq |archive-url=https://web.archive.org/web/20090607162127/http://archives.cnn.com/2002/US/09/12/iraq.report/ |archive-date=7. lipnja 2009. |access-date=19. travnja 2008.}}</ref> kršenje [[Ljudska prava|ljudskih prava]], širenje [[demokracija|demokracije]].<ref>[http://georgewbush-whitehouse.archives.gov/news/releases/2003/02/20030226-11.html President Discusses the Future of Iraq]</ref> Sama invazija je trajala od ožujka do svibnja 2003., u kojoj je Koalicija okupirala Irak i svrgnula vladu Saddama Husseina, dok su se od druge faze vodile borbe protiv napada pobunjenika koji su se borili protiv okupacije, [[građanski rat|građanskog rata]] između [[Suniti|Sunnita]] i [[Šijiti|Shiita]] te suradnika al-Qaede koji su došli u Irak, a koja je trajala preko šest godina. Sam rat izazvao je brojne kontroverze, iako američki političari tvrde da je legitiman te da je jedan u nizu njegovog [[Rat protiv terorizma|Rata protiv terorizma]]. Američki predsjednik [[George W. Bush]] je pri kraju svojeg mandata priznao neke greške, ali je isto tako izjavio da nije zažalio što je pokrenuo rat zbog uvođenja demokracije i eliminiranja Husseinovog režima u toj državi. U 2008., Irak se nalazio na petom mjestu na Indeksu propalih država svijeta,<ref>[http://www.foreignpolicy.com/story/cms.php?story_id=4350&page=1 Foreign Policy:The Failed States Index 2008]</ref> a [[2009.]] na šestom mjestu.<ref>{{citiranje www |url=http://www.fundforpeace.org/global/?q=fsi-grid2009 |naslov=The Failed States Index 2009 |izdavač=The Fund for Peace |preuzeto=2010-08-31}}</ref> Nakon odlaska Busha s dužnosti predsjednika, njegov nasljednik [[Barack Obama]] je u kolovozu 2010. pokrenuo masovno povlačenje američkih snaga iz Iraka, čime je nakon 7,5 godina završen rat.<ref name="pull out">{{citiranje www |url=http://www.nydailynews.com/news/national/2010/08/18/2010-08-18_troops_out_of_iraq_cross_border_drawing_war_to_close_50k_remain_to_advise_train.html |naslov=War is over: Last U.S. combat troops leave Iraq; 50,000 remain as advisers |izdavač=NY Daily News |autor=Leo Standora |dan=2010-08-19 |preuzeto=2010-08-31 |archive-date=22. kolovoza 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100822125717/http://www.nydailynews.com/news/national/2010/08/18/2010-08-18_troops_out_of_iraq_cross_border_drawing_war_to_close_50k_remain_to_advise_train.html |url-status=dead }}</ref> Broj mrtvih u sukobu je nepoznat, no procjene sežu od najmanje 150.000.<ref name="ibc2">{{citiranje www |url=http://www.iraqbodycount.org/analysis/numbers/warlogs/ |naslov=Iraq War Logs: What the numbers reveal |izdavač=Iraq Body Count |dan=Listopad 2010. |preuzeto=2010-11-21}}</ref> do najviše 1 milijun.<ref name="ORB"/> == Povod == U rujnu 2002. pojavila se kriza zbog tvrdnje američkog predsjednika Georgea W. Busha da Irak posjeduje [[oružje za masovno uništenje|oružja za masovno uništenje]], pomaže teroristima (te je tako i implicirao da je Irak stajao iza napada 11. rujna 2001.) i da se nije razoružao prema rezolucijama [[UN]]-a. Još je ranije naveo da su "Irak, [[Iran]] i [[Sjeverna Koreja]] osovine zla".<ref>{{cite news |url=http://www.nacional.hr/clanak/10334/teroristi-ce-pokusati-napasti-sad-virusom-velikih-boginja |title=Teroristi će pokušati napasti SAD virusom velikih boginja |author=Mladen Paver |date=2002-08-21 |work=Nacional |accessdate=2009-09-12 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110614111954/http://www.nacional.hr/clanak/10334/teroristi-ce-pokusati-napasti-sad-virusom-velikih-boginja |archivedate=2011-06-14}}</ref><ref>{{cite news |url=http://www.index.hr/vijesti/clanak/prije-dvanaest-godina-poceo-je-rat-u-perzijskom-zaljevu/112803.aspx |title=Prije 12 godina počeo rat u Perzijskom zaljevu |date=2003-01-16 |work=Index.hr |accessdate=2009-09-12}}</ref> Irak je izjavio da ne posjeduje ikakva oružja za masovno uništenje. U studenom 2002. [[Vijeće sigurnosti UN-a]] odobrilo je rezoluciju 1441 kojom se zahtijeva da Irak surađuje sa svojim obavezama za razoružanje što je ta država prihvatila, na što su UNMOVIC inspektori počeli sa svojim pretragama. [[CIA]] je u veljači 2002. poslala veleposlanika Josepha Wilsona da istraži tvrdnje o izvještajima prema kojima Irak pokušava nabaviti [[uranij]] od [[Niger]]a. Wilson se vratio i informirao CIA da su izvještaji o prodaji uranija Iraku "potpuno krivi". Busheva administracija je, pak, tvrdokorno ustrajala na tom stajalištu, osobito u Bushevom obraćanju naciji u siječnju 2003. u kojem je izjavio da Irak kupuje uranij, citirajući britanske tajne službe.<ref>{{cite news |last1=Duffy |first1=Michael |last2=Carney |first2=James |title=A Question of Trust |publisher=Time |date=2003-07-13 |url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,1101030721-464405,00.html |access-date=9. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130518152903/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,1101030721-464405,00.html |archive-date=18. svibnja 2013.}}</ref> Naknadno, 1. svibnja 2005., "Bilješka s Downing Streeta" je objavljena u ''[[The Sunday Times]]u''. Sadržavala je pregled tajnog susreta između britanske vlade, Ministarstva obrane i britanske tajne službe 23. srpnja 2002. koje su raspravljale o nastanku rata u Iraku. Bilješka je navela da je "Bush htio maknuti Saddama, uz pomoć vojne akcije opravdane spojem terorizma i oružjima za masovno uništenje. Ali izvještaji i činjenice su se "uređivale" oko te politike.".<ref>{{citiranje www |prezime=Rycroft |ime=Matthew |naslov=The secret Downing Street memo |izdavač=The Sunday Times |dan=2005-05-01 |url=http://www.timesonline.co.uk/tol/news/politics/election2005/article387390.ece |access-date=9. listopada 2009. |archive-date=12. veljače 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090212110902/http://www.timesonline.co.uk/tol/news/politics/election2005/article387390.ece |url-status=dead }}</ref> [[Datoteka:Coalition of the willing original.PNG|lijevo|250px|mini|Karta država koje su bile uključene u Koaliciju koja je vršila vojne operacije u Iraku]] 2003. vođa inspektora [[Hans Blix]] otišao je u Irak i nije našao ikakve tragove zabranjenih oružja. Iako je u veljači 2003. iznio razmjerno negativno izvješće o suradnji Iraka s međunarodnim inspektorima, ipak je izjavio da nije našao "ikakav dokaz da Irak skriva ili posjeduje oružje za masovno uništenje".<ref>[http://www.smh.com.au/articles/2003/01/31/1043804520548.html US is misquoting my Iraq report, says Blix]</ref> U ''interview''u rujnu 2003. Blix je čak iznio procjenu da je "Irak uništio svoja oružja za masovno uništenje još prije 10 godina".<ref>[http://english.peopledaily.com.cn/200309/17/eng20030917_124443.shtml Hans Blix: Iraq destroyed WMD 10 years ago]</ref> No američki predsjednik Bush nije bio zadovoljan, ustvrdivši da Irak skriva svoj arsenal od inspektora i da pomaže teroristima. Državni sekretar SAD-a [[Colin Powell]] čak je održao prezentaciju u [[Vijeće sigurnosti|Vijeću sigurnosti]] [[UN]]-a i predstavio navodne dokaze o tome kako Irak posjeduje pokretne kamione/laboratorije u kojima proizvodi antraks te da planira nabaviti nuklearno oružje.<ref>[http://abcnews.go.com/2020/Politics/story?id=1105979&page=1 ABCnews.go.com; Colin Powell on Iraq]</ref><ref>{{citiranje www |url=http://www.nytimes.com/2012/01/01/opinion/sunday/unknown-knowns-avoiding-the-truth.html?_r=1&scp=1&sq=colin%20powell%20un%20security%20council&st=cse |izdavač=New York Times |naslov=A World in Denial of What It Knows |prezime=Wheatcroft |ime=Geoffrey |dan=2011-12-31}}</ref> I britanski premijer [[Tony Blair]] je snažno zagovarao vojnu intervenciju, navodeći kako se pod Husseinovim režimom kršilo humanitarno pravo te je nastradalo oko 400.000 ljudi te kako Irak ima oružje koje je sposobno doseći i Veliku Britaniju.<ref>[http://politics.guardian.co.uk/iraq/story/0,12956,1089630,00.html The Guardian, Transcript: The Bush-Blair press conference]</ref> Nakon neuspjelog pokušaja da se u [[UN]]-u dobije rezolucija koja podržava upotrebu vojne intervencije, SAD je 17. ožujka 2003. objavio ultimatum – Saddam Hussein mora "napustiti Irak u roku od 48 sati ili će biti rata".<ref>[http://georgewbush-whitehouse.archives.gov/news/releases/2003/03/20030317-7.html The White House.gov, News - President says Saddam Hussein must leave Iraq within 48 hours]</ref> Kada se to nije dogodilo, SAD i U.K. započeli su s Koalicijom drugih država rat s Irakom, navodno kako bi se riješili diktatora Saddama Husseina i stabilizirali regiju. == Tijek rata 2003. == [[Datoteka:Saddamcapture.jpg|lijevo|150px|mini|Zarobljeni bivši diktator Sadam Husein]] Koalicija od 48 država koju su predvodile SAD, a uključivala je i države kao što su [[Japan]], [[Australija]], [[Poljska]], [[Danska]], [[Južna Koreja]], [[Filipini]], [[Afganistan]] (pod kontrolom SAD-a), [[Italija]] i [[Španjolska]], imala je oko 315.000 vojnika, dok je [[Irak]] imao snagu od 375.000, ali je bio oslabljen zbog dugogodišnjih sankcija. Budući da Koalicija nije dobila dozvolu napasti Irak iz [[Turska|Turske]], invazija je krenula 20. ožujka 2003. s teritorija [[Kuwait|Kuvajt]]a i [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]], nazvana operacijom Iračka sloboda. Tog datuma su se čule eksplozije u Bagdadu, nedugo nakon isteka ultimatuma, a prva meta je bio sam Saddam Hussein i njegovi visoki dužnosnici u njegovu bunkeru koji su gađale rakete s vojnih brodova u Perzijskom zaljevu.<ref>{{cite news |url=http://edition.cnn.com/2003/WORLD/meast/03/19/sprj.irq.main/index.html |publisher=CNN |title=US launches cruise missiles at Saddam |date=2003-03-20 |accessdate=2009-10-10 |archive-date=15. kolovoza 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110815212921/http://edition.cnn.com/2003/WORLD/meast/03/19/sprj.irq.main/index.html |url-status=dead }}</ref> Idućeg jutra Hussein se pojavio na televiziji živ te je održao govor svojem narodu, makar su neki britanski stručnjaci zaključili da se radi o njegovom dvojniku. Irak je prvih dana vodio popriličan otpor na jugu zemlje te je zapalio izvore nafte uz granicu s Kuvajtom kako bi stvorio kaos, dok su na sjeveru [[Kurdi]] već odavno izmakli autoritetu zemlje pa je Turska poslala dodatne vojnike kako bi čuvali granicu. No s vremenom je Koalicija postizala sve veće uspjehe, a vojnici Iraka počeli su masovno dezertirati. Osvojeni su gradovi Basra, Umm Qasr i Nasiriyah, dok je istodobno [[Arapska liga]] 24. ožujka izglasala jednoglasnu rezoluciju kojom se poziva na prestanak invazije – izuzev Kuvajta koji je htio da se rat nastavi. Ubrzo je Koalicija stigla i do grada Najaf, a SAD su optužile [[Sirija|Siriju]] da je sakrila iračko oružje za masovno uništenje, što je ta država snažno osporila. 4. travnja osvojen je aerodrom u Bagdadu, a sam grad je opkoljen. Dana 9. travnja 2003. Bagdad je pao, uz simbolično emitiranje rušenja Husseinovog kipa na središtu trga koje je popraćeno ovacijama Iračana koji su kip udarali svojim cipelama.<ref>{{cite news |url=http://articles.latimes.com/2004/jul/03/nation/na-statue3 |title=Army Stage-Managed Fall of Hussein Statue |publisher=Los Angeles Times |author=David Zucchino |date=2004-07-03 |accessdate=2009-10-10}}</ref> Dan kasnije Kurdi su osvojili [[Kirkuk]] na sjeveru. Time je završena 24-godišnja vladavina Husseina. [[Datoteka:George W Bush on the deck of the USS Abraham Lincoln.jpg|lijevo|250px|mini|George W. Bush 1. svibnja 2003. je održao govor na vojnom brodu USS ''Abraham Lincoln'']] Bush je 1. svibnja održao govor na vojnom brodu USS ''Abraham Lincoln'' te proglasio kraj vojnih operacija, uz transparent "Misija izvršena!". Koalicija je objavila da je do svibnja 2003. poginulo tek 139 američkih vojnika<ref>Reuters. [http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2005/10/25/AR2005102501190.html "Getting amputees back on their feet"].''[[Washington Post]].'' 25. listopada 2005.</ref> te 33 britanskih. Sama invazija trajala je tek nešto više od mjesec dana, a suočeni s nestankom Husseinovog režima, Iračani su isprva spontano s oduševljenjem dočekali Amerikance.<ref>[http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2003/04/09/MN249161.DTL Baghdad closer to collapse] San Francisco Chronicle</ref> Međutim, tako je nastao i vakuum moći koji je prouzročio kaos i pljačku te razaranja vrijednih povijesnih spomenika usred općeg nereda diljem države. Isto tako, ubrzo su počeli gerilski napadi pobunjenika na vojnike Koalicije koji su postali više smrtonosni nego izravne bitke. Bivši irački diktator Saddam Hussein, koji je pobjegao nakon pada Bagdada, uhvaćen je 13. prosinca 2003.,<ref>[http://www.nacional.hr/articles/view/10822/3/ Saddama je ulovila prva Internet divizija]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{citiranje www |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/3317429.stm |naslov=Saddam Hussein arrested in Iraq |autor=BBC News |izdavač=bbc.co.uk |dan=2003-12-13 |preuzeto=2008-05-10}}</ref> no napadi pobunjenika i militanata protiv američkih vojnika i civila nisu prestali, a nasilje u Iraku je narednih godina postalo gotovo rutina, da bi se kasnije pojavili i sukobi šijita i sunita, što je mnoge navelo da bi mogao izbiti građanski rat. Iako su sankcije skinute s Iraka, životni standard se nije značajno poboljšao, a radovi na obnovi infrastrukture su se odužili. SAD su odbili predati Irak snagama [[UN]]-a usprkos napadima. Dana 2. srpnja Bush je na upit o tome kako bi se američke trupe trebali povući iz Iraka zbog otpora odgovorio da se to neće dogoditi. Čak ni nakon uspostavljene nove vlade i prvih slobodnih izbora u Iraku situacija je ostala problematična. == 2004.: Ustanak pobunjenika == [[Datoteka:Iraq header 2.jpg|lijevo|mini|220px|Epizode iz ulaska vojnika Koalicije u Irak]] 2004. je isprva označila početak smanjivanja nasilja. Snage pobunjenika su se preorganizirale tijekom ovog vremena, proučavajući taktike vojnika Koalicije tako da su se ''guerilla'' napadi smanjili. No krajem godine strani borci su ušli u Irak, među njima i [[al-Qaeda]] koju je u toj državi počeo voditi [[Abu Musab al-Zarqawi]]. Napadi su se potom ponovno proširili. U seriji bombardiranja po državi napadani su i vojnici Koalicije, i vojnici iračke sigurnosnih snaga i civili. Prema jednoj hipotezi, uklanjanje Husseina je ojačalo radikalne islamiste tako da je organizirani ustanak [[Suniti|Sunnia]] sve više jačao. Južni i središnji dijelovi Iraka potonuli su u kaosu i krvavim ''guerilla'' napadima dok su Koalicijske snage pokušavale uvesti red i održati kontrolu. Koalicija je stoga odlučila napasti grad Faludžu, središte „Muhamedove vojske al-Ansara“, te Najaf, središte važne džamije koja je postala sjedište Mahdijeve vojske i njihovih aktivnosti. 31. ožujka 2004. dogodio se jeziv prizor; pobunjenici su u Fallujahu napali ''convoy'' s četiri američka ugovaratelja tvrtke Blackwater koji su vršili dobavu hrane za ESS. Četiri ugovaratelja; Scott Helvenston, Jerry Zovko, Wesley Batalone i Michael Teague, su izvučeni iz njihovih automobila, pretučeni i završno ubijeni. Njihove leševe su zapalili i objesili na mostu iznad rijeke [[Eufrat]]. Slike tog incidenta su obišle i zgrozile svijet.<ref>[http://www.pbs.org/wgbh/pages/frontline/shows/warriors/contractors/highrisk.html pbs.org; The high-risk contracting business]</ref> === Bitka za Faludžu === Nakon tog događaja, Koalicija je počela razmišljati o ponovnoj uspostavi prisutnosti u gradu Faludži. 4. travnja 2004. međunarodne snage su počele napad na pobunjenike te je tako započela Druga bitka za Faludžu. 9. travnja dopušteno je ženama, djeci i starcima da napuste grad. Idući dan snage su objavile primirje kako bi omogućile ulazak opskrbe namirnicama u grad. Trupe su se povukle do ruba grada. Onda je krenula bitka za osvajanje grada. Kada je vladajuće vijeće Iraka protestiralo, Amerikanci su zaustavili ofenzivu. Koalicija je ubila oko 600 pobunjenika i jedan dio civila, dok je 40 Amerikanaca poginulo. Postignut je kompromis i primirje s pobunjenicima. No primirje se brzo raspalo i napadi su se nastavili, tako da su Amerikanci počeli planirati drugu ofenzivu na jesen. Nakon druge borbe, Faludža je ponovno osvojena, a navodno je poginulo oko 1300 pobunjenika i 95 Amerikanaca. I stotine civila je poginulo, a dobar dio grada je oštećen. Tijekom ofenzive korišten je bijeli [[fosfor]] što je izazvalo svojevrsne kritike.<ref>{{cite news |publisher=New York Times |url=http://www.nytimes.com/2008/12/30/world/middleeast/30falluja.html?pagewanted=all&gwh=4082C2BA609A79879DD0EC5098B957F9 |title=Marines Prepare to Leave Falluja |author=Timothy Williams |date=2008-12-30 |accessdate=2012-07-26}}</ref><ref>{{cite news |publisher=The Independent |url=http://www.independent.co.uk/news/world/americas/the-fog-of-war-white-phosphorus-fallujah-and-some-burning-questions-515345.html |title=The fog of war: white phosphorus, Fallujah and some burning questions |date=2005-10-15 |author=Andrew Buncombe |access-date=26. srpnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121229211138/http://www.independent.co.uk/news/world/americas/the-fog-of-war-white-phosphorus-fallujah-and-some-burning-questions-515345.html |archive-date=29. prosinca 2012.}}</ref><ref>[http://sill-www.army.mil/FAMAG/2005/MAR_APR_2005/PAGE24-30.pdf The Fight for Fallujah] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070126143233/http://sill-www.army.mil/famag/2005/MAR_APR_2005/PAGE24-30.pdf |date=26. siječnja 2007. }}, Field Artillery, travanj 2005.</ref> == 2005.: Izbori == [[Datoteka:Iraqi voters in Nasarwasalam.jpg|desno|mini|250px|Red za glasanje u izborima 2005. u Nasarwasalamu]] 31. siječnja 2005. održani su prvi poslijeratni izbori kako bi se izabrali predstavnici za prijelazno novo iračko vijeće od 275 članova koje bi trebalo donijeti stalni ustav. Usprkos tome što je na biračkim mjestima bilo nasilja, a Sunni su ''boycott''irali izbore, većina Kurda i Shiita je sudjelovalo i izbori su bili razmjerno uspješni. Oko 8,4 milijuna ljudi je glasovalo u, kako je ocijenjeno, „prvim demokratskim izborima Iraka“<ref>{{citiranje www |url=http://www.nytimes.com/2005/02/13/international/middleeast/13cnd-iraq.html?scp=10&sq=iraq%20elections%202005&st=cse |naslov=Shiites Win Most Votes in Iraq, Election Results Show |dan=2005-02-13 |prezime=Burns |ime=John |izdavač=New York Times |preuzeto=2012-01-23}}</ref><ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/4051977.stm |publisher=BBC News |author=bbc.co.uk |title=Iraq election: Who ran? |date=2005-01-31 |accessdate=2008-04-25}}</ref> 4. veljače [[Paul Wolfowitz]] je objavio da će se oko 15.000 američkih trupa, koji su osiguravali red na izborima, vratiti natrag kući. Veljača, ožujak i travanj su bili relativno mirni mjeseci u usporedbi s krvavim studenim i siječnjom, s prosječno 30 napada pobunjenika na dan u usporedbi s prethodnih 70 na dan. 9. travnja tisuće demonstranata vjernih Shiitskom kleriku [[Muqtada Sadr|Muqtadu Sadru]] protestiralo je u Baghdadu protiv američke okupacije. 20. travnja irački ministar unutrašnjih poslova [[Iyad Allawi]] jedva je preživio pokušaj atentata kada je bombaš samoubojica napao njegov ''convoy'' blizu njegove kuće. Nade za skoro povlačenje trupa iz Iraka su nestale kada je u svibnju nastala prava poplava terorističkih napada pobunjenih Sirijanaca, Saudijaca i Sunnia. Njihove glavne mete bila su okupljališta civila Shiita, poput tržnica ili škola. Tog mjeseca SAD su pokrenule operaciju Matador na zapadnom Iraku kako bi zaustavio protok pobunjenika i oružja iz Sirije. Irački predsjednik [[Jalal Talabani]] je 13. studenog za britansku televiziju izjavio da bi iračke snage mogle zamijeniti britanske vojnike do kraja iduće godine. 15. listopada, nakon ratifikacije ustava Iraka, održani su izbori za stalno iračko vijeće 15. prosinca. Pobijedio je shiitski Ujedinjeni irački savez sa 128 od 275 sjedala, a drugo mjesto je iznenađujuće zauzeo je Demokratski patriotski savez Kurdistana s 53 sjedala. Sekularna stranka Iračka lista dobila je samo 25 sjedala.<ref>{{citiranje www |url=http://fpc.state.gov/documents/organization/101812.pdf |format=PDF |naslov=Iraq: Government Formation and Benchmarks |autor=Kenneth Katzman |izdavač=state.gov |dan=2008-02-14 |preuzeto=2012-09-26}}</ref> Napadi pobunjenika povećali su se u 2005., skočivši na 34,131 zabilježen incident, što je povećanje za 30% od 26,496 incidenata prošle godine.<ref>Thomas Ricks (2006) ''Fiasco'': 414</ref> == 2006.: Sukob šijita i sunita == [[Datoteka:Checking IDs.jpg|desno|mini|250px|Brigadir general Ra'ad iz 6. brigade, 2. divizije Nacionalne policije, i poručnik pukovnik Gregory Butts, zapovjednik 2. bataljuna 506. pješačke pukovnije, zajedno pregledavaju lažnu identifikacijsku kartu.]] 22. veljače 2006. dvije bombe su postavljene u džamiju '''al Askri''' od sedmorice ljudi odjevenih u uniforme iračkih specijalnih postrojbi. Eksplozija je uništila zlatnu kupolu i oštetila džamiju.<ref>{{citiranje www |url=http://articles.cnn.com/2006-02-23/world/iraq.main_1_mosque-attack-golden-mosque-sunnis?_s=PM:WORLD |izdavač=CNN |naslov=Sectarian violence stalks Iraq on holy day |23. veljače 2006 |preuzeto=2012-01-21}}</ref> Šijti su na to diljem Iraka protestirali i izrazili bijes napadajući 168 džamije sunita, a ubijeno je i 10 imama, dok je 15 oteto. Religijski vođe na obje strane pokušali su smiriti situaciju i umanjiti strah od sunitsko-šijtskog građanskog rata u Iraku. U neredima su se počele i nizati kritike na račun Vlade SAD-a, ali i strah da bi civilni rat mogao rezultirati raspadom Iraka. SAD su za napad na džamiju optužile al-Qaedu i Abu Musaba al-Zarqawija. Ministar [[Ibrahim al-Jaafari]] je pozvao na mir i jedinstvo, dodajući kako je napad pokušaj da se rasplamsa nasilje. Istodobno, trajalo je suđenje Saddamu Husseinu u skrivenoj bazi u Iraku. Bio je optužen za [[genocid]] i ubijanje Kurda na sjeveru 1988. kada je pokrenuta [[al-Anfal kampanja]]. Hussein je često osporavao smisao suda, zakonitost sudskog postupka, štrajkao glađu i prosvjedovao, pozivajući na pobunu protiv Koalicije, a mnogi njegovi odvjetnici su ubijeni i prije nego što je suđenje završilo. Proglašen je krivim i, na iznenađenje svijeta koji je očekivao da će samo dobiti doživotnu kaznu u zatvoru, osuđen na smrt vješanjem. 30. prosinca 2006. Saddam Hussein je obješen, a video njegovog pogubljenja emitiran je diljem svijeta.<ref>{{cite news |url=http://www.nacional.hr/clanak/30261/objesen-saddam-husein |author=Stjepan Marković |publisher=Nacional |title=Obješen Saddam Hussein |date=2006-12-30 |accessdate=2012-05-12 |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/6218485.stm |author=BBC News |publisher=bbc.co.uk |title=Saddam Hussein executed |date=2006-12-30 |accessdate=2007-05-12}}</ref> Mnogi su bili zadovoljni takvim ishodom, a među njima i [[Iran]] zbog dugog [[Iračko-iranski rat|Iračko-iranskog rata]], ali je bilo i protivnika u samom Iraku, a i pojavila se kontroverza zbog video snimke njegova pogubljenja koje je ocijenjeno nedostojanstveno i neprimjereno, tako da su se razmirice između sunita i šijta produbile. UN je objavio da se bilo 34.452 nasilnih smrti u Iraku u 2006., zasnovano na podatcima po mrtvačnicama, bolnicama i mjesnim autoritetima.<ref name="nytimes">[http://www.nytimes.com/2007/01/17/world/middleeast/17iraq.html "Iraqi Death Toll Exceeded 34,000 in '06, U.N. Says"]. Autorica: Sabrina Tavernise. ''[[New York Times]].'' 17. siječnja 2007.</ref> == 2007.: Povećanje američkih trupa i vojna intervencija Turske == [[Datoteka:M17 shield bloc.jpg|desno|mini|260px|Britanski prosvjednici protiv rata u Iraku]] 10. siječnja 2007., u televizijskom prijenosu naciji, Bush je predložio dodatnih 21.500 trupa u Iraku, plan razvoja poslova za Iračane, više prijedloga za rekonstrukciju te $1.2 milijarde za te programe.<ref>[http://georgewbush-whitehouse.archives.gov/news/releases/2007/01/20070110-7.html President's Adress to the Nation]</ref> 15. siječnja Awad Hamed al-Bandar, bivši vođa Iračkog revolucionarnog suda, i [[Barzan Ibrahim]], Husseinov polubrat, su smaknuti vješanjem u Baghdadu. U veljači, pobunjenici su po prvi put upotrijebili [[klor]] u terorističkom napadu, a najmanje desetak ljudi je poginulo.<ref>{{citiranje www |url=http://www.usatoday.com/news/world/iraq/2007-02-22-chlorine-iraq_x.htm |naslov=Iraq chlorine attacks raise new concerns |izdavač=USA Today |prezime=Kratovac |ime=Katarina |dan=2007-02-22 |preuzeto=2012-01-21}}</ref> U konvencionalnom terorističkom napadu, dvije automobilske bombe su eksplodirale u tržnici u Baghdadu te ubile 88 ljudi, a ranile 160. 3. veljače snažna kamionska eksplozija odjeknula je u tržnici u Baghdadu te ubila 135 ljudi a ranila 339. Bomba je srušila 10 zgrada i kafića. Par tjedana nakon toga, Koalicija je započela operaciju Zakon i red kako bi stabilizirala glavni grad Iraka. Još nekoliko auto bombi s kanistrima s klorom je detoniralo i ubilo nekolicinu civila. 7. ožujka [[BBC]] i još tri organizacije za vijesti su izveli anketu nad 2000 Iračana. 51% ispitanika izjavilo je da smatra "prihvatljivim" da se vrše napadi nad Koalicijom, što je veliko povećanje u usporedbi s 2004. kada je to smatralo samo 17% ljudi. Uz to, 64% ispitanika je izjavilo da smatra ekonomsku situaciju svoje obitelji "vrlo lošom".<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/shared/bsp/hi/pdfs/19_03_07_iraqpollnew.pdf |title=Iraq Poll 2007 |publisher=bbc.co.uk |author=BBC News |date=2007-03-19 |accessdate=2012-09-26}}</ref> 22. ožujka [[Ban Ki-moon]], [[Glavni tajnik UN-a]], posjetio je Baghdad te se zatresao od eksplozije uzrokovane od napada raketom od militanata u zelenoj zoni, koja je pala u blizini.<ref>[http://news.xinhuanet.com/english/2007-03/23/content_5884102.htm Rocket blast shakes UN chief in Baghdad]</ref> 12. travnja kamion bomba uništila je al-Sarafiya most iznad rijeke [[Tigris]], koji je bio star preko 75 godina. 8. svibnja je više od polovice članova u iračkom parlamentu odbacilo nastavak okupacije od koalicije po prvi put, a zatražen je i plan povlačenja. [[Datoteka:Combined Task Force-150.jpg|lijevo|mini|250px|Američki brodovi u [[Perzijski zaljev|Perzijskom zaljevu]]]] U 2006. u izborima za Kongres su pobijedili [[Demokratska stranka (SAD)|Demokrati]] i zamijenili [[Republikanska stranka (SAD)|Republikance]], te su zatražili od Busha da odredi rok za povlačenje američkih trupa iz Iraka. U travnju 2007. Kongres je izglasao zakon o trošenju u Iraku koji postavlja rok za povlačenje trupa, ali predsjednik Bush je odmah stavio veto<ref>{{Citiranje weba |url=http://edition.cnn.com/2007/POLITICS/04/26/congress.iraq/index.html |title=Senate passes Iraq withdrawal Bill |access-date=25. lipnja 2007. |archive-date=30. siječnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110130140742/http://edition.cnn.com/2007/POLITICS/04/26/congress.iraq/index.html |url-status=dead }}</ref> te je izjavio da bi rok bio znak slabosti jer bi samo "omogućio teroristima da označe datum odlaska trupa".<ref>{{Citiranje weba |url=http://edition.cnn.com/2007/POLITICS/05/01/congress.iraq/index.html |title=Bush vetoes war-funding bill |access-date=25. lipnja 2007. |archive-date=22. svibnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110522020237/http://edition.cnn.com/2007/POLITICS/05/01/congress.iraq/index.html |url-status=dead }}</ref> Ipak, [[14. rujna]] Bush je promijenio izjavu i najavio da će ipak biti djelomično povlačenje trupa, tako da će 5700 ljudi stići na [[Božić]] 2007.<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/6993211.stm Iraqi insurgents kill key US ally]</ref> 16. rujna dogodio se značajan incident kada su pet ugovaratelja privatne vojne tvrtke Blackwater, pokrenula krvavu pucnjavu u kojoj je u Baghdadu ubijeno 17 iračkih civila, za koje se kasnije ispostavilo da su bili nenaoružani, dok je još 24 osobe ranjeno. [[New York Times]] prenosi kako je do incidenta došlo nakon što je zaštitar Blackwatera gađao automobil jednog liječnika koji je vozio majku u kupovinu, a stjecajem okolnosti zatekao se u blizini diplomatskog ''convoy''a koji je trebalo štititi. Ugovaratelji su počeli pucati jer se automobil nije zaustavio, pri čemu su na mjestu događaja smrtno stradali liječnik i njegova majka te mnogi Iračani koji su se ondje slučajno zatekli. Nedugo nakon prve pucnjave, ugovaratelji su ponovno pucali nekoliko stotina metara od mjesta prvog incidenta. Ta je informacija prvi put izašla u javnost tek mjesec dana kasnije. Ta su ubojstva pojačala antiameričko raspoloženje u Iraku. Tri godine kasnije američki sudac odbacio je optužbe protiv počinitelja, što je potaknulo iračku vladu da donese odluku u kojoj naređuje Blackwaterovim djelatnicima da napuste državu.<ref>{{cite news |publisher=Večernji list |date=2010-02-13 |page=13 |url=http://www.vecernji.hr/vijesti/blackwater-proracuna-sad-a-naplatio-trosak-prostitutke-clanak-95267 |title=Blackwater iz proračuna SAD-a naplatio trošak prostituke}}</ref> Istovremeno, pojavio se novi problem: sa sjevera Iraka, naseljenom Kurdima, koji je cijelo vrijeme bio najstabilnija regija, militanti grupe [[PKK]] su počeli prelaziti u [[Turska|Tursku]] kako bi pomogli turskim Kurdima koji se bore za nezavisni Kurdistan na tom području. Turski parlament je odorio svojoj vojsci ulazak u sjever Iraka kako bi se militanti zaustavili.<ref>[http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=20601087&sid=aa16LVehMeiU&refer=home Turkey may attack Kurds using air strikes, troops]</ref> U [[prosinac|prosincu]] oko 50 turskih ratnih aviona je napalo mete u regiji Qandil, Zap, Avashin i Hakurk.<ref>[http://www.nytimes.com/2007/12/16/world/middleeast/16cnd-turkey.html?_r=2&hp&oref=slogin&oref=slogin Turkey Bombs Kurdish Militant Targets in Iraq]</ref> 2007. označila je pad nasilja i polaganu stabilizaciju stanja u državi, ali je prema izvještaju Iraq Body Count (IBC) ipak poginulo oko 24.000 civila u toj godini<ref>[http://www.sarajevo-x.com/clanak/080102043 IBC: U Iraku ubijeno oko 24.000 civila tijekom 2007.]</ref><ref>[http://www.iraqbodycount.org/analysis/numbers/2007/ Civilian deaths from violence in 2007] Iraq Body Count, 1. siječnja 2008. Preuzeto 23. siječnja 2012.</ref> 13. listopada general Ricardo Sanchez, koji je zapovijedao koalicijskim snagama u Iraku od lipnja 2003. do lipnja 2004., naveo je niz političkih i vojnih promašaja u Iraku koji su pomogli otvoriti put pobuni – poput raspuštanja vojske iz Saddamova razdoblja, zanemarivanja utjecaja plemenskih vođa, kao i sporosti u obnovi civilne vlasti nakon svrgavanja Saddama Husseina. Sadašnja strategija, uključujući i slanje pojačanja od 30.000 trupa početkom godine, prema njegovoj je ocjeni samo očajnički pokušaj da se nadoknade godine loše vođene politike u Iraku. "Nema sumnje da Amerika proživljava noćnu moru kojoj se ne vidi kraja".<ref>{{citiranje www |url=http://www.nacional.hr/clanak/38788/sanchez-irak-je-nocna-mora-kojoj-nema-kraja |prezime=Čizmić |ime=Martina |izdavač=Nacional |naslov=Sanchez: "Irak je noćna mora kojoj nema kraja" |dan=2007-10-31 |preuzeto=2012-01-22 |archive-date=7. travnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140407094325/http://www.nacional.hr/clanak/38788/sanchez-irak-je-nocna-mora-kojoj-nema-kraja |url-status=dead }}</ref> == 2008.: Peta godišnjica rata == [[Datoteka:Caravansary inn search.jpg|desno|mini|250px|Skupina američkih vojnika sreće pastire.]] Početkom siječnja stanje u Iraku nastavilo se stabilizirati i smirivati. Ipak, nasilje se ubrzo ponovno rasplamsalo: 24. siječnja dogodio se još jedan krvavi samoubilački napad u kojem je bombaš ubio visoko rangiranog policijskog šefa i dva policajaca u Mosulu, točno na mjestu na kojem je poginulo 34 ljudi i ranjeno još 217 prethodnog dana<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/7206391.stm Iraqi police chief dies in ambush]</ref> 1. veljače bomba na baghdadskoj tržnici ubila je 99 ljudi i ranila više od 200. Iračka vlada objavila je da je bombu nosila Iračanka.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/7223769.stm |title=Iraq market bombs toll nears 100 |publisher=bbc.co.uk |author=BBC News |date=2008-02-01 |accessdate=2012-09-26}}</ref> Početkom siječnja, Malikijeva vlada je počela s raspravama o novom zakonu koji bi rehabilitirao bivše članove partije [[Baath|Ba'ath]].<ref>{{cite news |url=http://www.asianews.it/news-en/Law-reintegrating-low-level-Baathists-approved-11432.html |publisher=Asia News |title=Law reintegrating low-level Baathists approved |date=2008-04-02 |accessdate=2012-07-26}}</ref> 8. siječnja je pokrenuta operacija Phantom Phoenix čiji je cilj bio uhvatiti preostalih 200 ekstremista al-Qaede u provinciji Diyala. Operacija je također obuhvatila napade na pobunjenike u provinciji Saladin.<ref name="NYTimes">[http://www.nytimes.com/2008/01/09/world/middleeast/09diyala.html?ex=1357534800&en=99eca6d59d9d1192&ei=5090&partner=rssuserland&emc=rss&pagewanted=all U.S. Attack in Iraq Is No Surprise to Many Insurgents] [[New York Times]], 9. siječnja 2008.</ref><ref name="bbc">[http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/middle_east/7180126.stm Six US troops die in Iraq blast] BBC News. Preuzeto: 9. siječnja 2008.</ref> 29 Amerikanaca je poginulo u veljači 2008., što je bio treći najniži rezultat u proteklih 5 godina. Istodobno, [[Međunarodni odbor Crvenog križa]] objavio je da je Irak na rubu humanitarne krize pošto milijuni građana još uvijek nemaju pristup pitkoj vodi, sanitaciji ili zdravstvenoj zaštiti.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/7299914.stm |title=Bleak picture of Iraq conditions |author=BBC News |publisher=bbc.co.uk |accessdate=2009-07-01}}</ref> Sukob Turske i PKK ponovno se rasplamsao kada je Ankara pokrenula kopneni napad na sjever Iraka 21. veljače. Operacija, koja je trajala 9 dana, obuhvaćala je 10.000 turskih trupa koji su prodrli 25&nbsp;km duboko u Irak.<ref>{{cite news |url=http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=20601087&sid=aAwz3G7kM9rE&refer=home |title=Turkish Army Begins Ground Assault on PKK in Iraq |author=Mark Bentley |publisher=bloomberg.com |date=2008-02-22 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110604084831/http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&sid=aAwz3G7kM9rE&refer=home |archivedate=2011-06-04 |accessdate=2008-03-21}}</ref> 8. ožujka pronađena je masovna grobnica sa stotinjak leševa u blizini provincije Diyala, sjeverno od Baqubah.<ref>{{citiranje www |url=http://www.nysun.com/foreign/mass-grave-discovered-in-iraqs-diyala-province/59703/ |naslov=Mass Grave Discovered In Iraq's Diyala Province |izdavač=Bllomberg News |dan=2007-08-02 |preuzeto=2012-01-23 |archive-date=7. travnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140407074823/http://www.nysun.com/foreign/mass-grave-discovered-in-iraqs-diyala-province/59703/ |url-status=dead }}</ref> Predsjednik Bush poručio je na petoj godišnjici rata kako se "rat mora nastaviti usprkos visoke cijene." Dodao je kako su ti "troškovi opravdani uzme li se u obzir cijena strateške pobjede nad neprijateljima u Iraku".<ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak.aspx?id=378978 Na petu godišnjicu početka rata u Iraku Bush poručuje: Rat se mora nastaviti]</ref> 18. travnja zamjenik vođe al-Qaede [[Ayman al-Zawahiri]] oglasio se u audio poruci postavljenoj na internetu o petogodišnjoj američkoj intervenciji u Iraku, navodeći kako je "donijela samo poraz te da će predsjednik George W. Bush biti biti prisiljen ostaviti taj problem svom nasljedniku". Al-Zawahiri također navodi da slušajući savjete svojih zapovjednika u Iraku i jamčeći veliku američku vojnu nazočnost u toj zemlji nakon srpnja, Bush "zataškava neuspjeh" svoje politike u Iraku: "Ako američke snage napuste zemlju sve će izgubiti. A ako ostanu iskrvarit će do smrti.", kazao je. Također je pozvao na muslimansku potporu [[Džihad|jihad]]u i al-Qaedi u Iraku te ponovio navodnu nedavnu izjavu Osame bin Ladena da će [[Mudžahedin|mujahideen]]i iz Iraka pokrenuti borbu za "oslobađanje" [[Jeruzalem]]a.<ref>[http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/al-zawahri-americka-intervencija-u-iraku-je-neuspjeh.html Al-Zawahiri: Američka intervencija u Iraku je neuspjeh]</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.javno.com/hr/svijet/clanak.php?id=141427 |title=Al-Zawahiri: Neuspjeh američke vojske u Iraku |access-date=19. travnja 2008. |archive-date=26. siječnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090126030950/http://www.javno.com/hr/svijet/clanak.php?id=141427 |url-status=dead }}</ref> === Racija na Abu Kamala === 26. listopada 2008. [[Delta Force]] i SOG (CIA) elementi su s Iraka nakratko uletjeli u teritorij [[Sirija|Sirije]]. Sirija je u ponedjeljak osudila američki napad u kojem je poginulo najmanje osam ljudi na istoku zemlje, u blizini granice s Irakom, tvrdeći da se radi o činu "ozbiljne agresije". Prema sirijskoj državnoj televiziji i novinskoj agenciji Sani, četiri američka helikoptera su povrijedila sirijanski zračni prostor u nedjelju oko 16:45 sati po lokalnom vremenu. Delta operatori i SOG ''officer''i su nakon iskrcavanja iz helikoptera krenuli u zgradu (dok je još trajala izgradnja). Sirijanska vlada izjavila je da su Amerikanci usmrtili osam civila. Međutim, službenici Sjedinjenih Država tvrdili su da su svi koji su ubijeni u raciji bili povezani s Abu Ghadiyom, metom misije. Sirija je izjavila da razmišlja o odgovoru na ovaj napad, kazao je glasnogovornik sirijanskog ministarstva informacija Reem Haddad za Al-Jazeeru. SAD, navodi Al-Jazeera, nisu službeno odgovorili na sirijanske optužbe, ali neimenovani američki vojni izvor kazao je za AP da su cilj napada bili strani borci al-Qaede koji iz Sirije ulaze u Irak. SAD i iračka vlada često su optuživali Damask da ne čini dovoljno kako bi zaustavio protuameričke borce. Prema američkim obavještajnim procjenama, 90% stranih boraca ulazi u Irak preko Sirije. [[BBC]] ističe kako se radi o prvom poznatom napadu američkih snaga unutar sirijanskog teritorija, te dodaje da je Sirija pozvala američkog i iračkog otpravnika poslova tražeći od njih da osude "čin agresije". Irački političari su nazvali incident "vrijednim žaljenja".<ref>{{citiranje www |url=http://www.javno.com/hr/svijet/clanak.php?id=196726 |naslov=Sirija oštro osudila američki napad |izdavač=Javno.com |dan=2008-10-27 |preuzeto=2009-09-01 |archive-date=26. siječnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090126031009/http://www.javno.com/hr/svijet/clanak.php?id=196726 |url-status=dead }}</ref> === Političke promjene u američkim izborima 2008. === {{Glavni|Predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama 2008.}} 4. studenog 2008. održani su predsjednički izbori u SAD-u na kojima su po prvi put od početka rata u Iraku [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanci]] izgubili predstavnika u [[Bijela kuća|Bijeloj kući]]. Pobijedio je demokratski kandidat [[Barack Obama]] koji se od početka protivio ratu te je privukao velik broj birača nezadovoljnih Bushovom administracijom obećanjem da će povući Amerikance iz Iraka, najkasnije do 2010. "Ne postoji vojno rješenje za Irak. Nikad nije ni postojalo. Najbolji način da se zaštitimo i primoramo iračke čelnike da okončaju svoj građanski rat jest da odmah počnemo povlačiti svoje borbene jedinice. Ne za šest mjeseci, nego sad.", izjavio je Obama.<ref>{{citiranje www |url=http://www.poslovni.hr/81997.aspx |naslov=Barack Obama ne vidi drugo rješenje za Irak osim povlačenja vojske |izdavač=Poslovni dnevnik |autor=poslovni.hr |dan=2008-06-06 |preuzeto=2012-09-26 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080607071417/http://www.poslovni.hr/81997.aspx |archivedate=7. lipnja 2008.}}</ref> Ipak, američki i irački dužnosnici u Baghdadu izjavili su da pobjeda demokratskog kandidata Obame neće utjecati na pregovore o američkoj vojnoj nazočnosti u Iraku. "Želimo zaključiti sporazum sa sadašnjom administracijom.", rekao je irački ministar vanjskih poslova Hoshyar Zebari u američkome veleposlanstvu u Baghdadu prigodom predsjedničkih izbora. "Novoizabrani predsjednik i njegova ekipa upoznati su s razgovorima o planu sporazuma i razumiju potrebu njegova zaključivanja.", dodao je. SAD i Irak od početka 2008. pregovaraju o sporazumu koji bi odredio američko raspoređivanje u Iraku nakon 31. prosinca te godine. Tog datuma istječe mandat UN-a pod kojim djeluju Multinacionalne snage pod vodstvom SAD-a.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.javno.com/hr/svijet/clanak.php?id=200395 |title=Na sporazum SAD-Irak neće utjecati Obamina pobjeda |access-date=12. studenoga 2008. |archive-date=26. siječnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090126031013/http://www.javno.com/hr/svijet/clanak.php?id=200395 |url-status=dead }}</ref> === Incident gađanja Busha cipelama === [[Datoteka:Bushduck.PNG|desno|mini|250px|George W. Bush se sagnuo kad je cipela iznenada poletjela prema njemu za vrijeme konferencije]] 14. prosinca 2008. Bush je nenajavljeno posjetio Irak i održao novinarsku konferenciju u Baghdadu zajedno s premijerom [[Nuri al-Maliki|Nurijem al-Malikijem]]. No situacija je ubrzo nenadano prerasla u skandal: [[Mountazer al-Zaidi]], novinar televizijske kuće al-Bagdadia, uz uvredljive je povike "Ovo je oproštajni pozdrav Iraka, psu!" gađao objema svojim cipelama američkog predsjednika Busha. Iako se Bush uspio izmaknuti i pokušao sve preokrenuti u šalu, događaj je imao veliki odjek u svijetu i ponovno vratio središte pozornosti na Irak. Al-Zaidija su uhitile iračke službe sigurnosti i, prema riječima njegovog brata Maithama, u zatvoru teško pretukle, zbog čega je završio u bolnici sa slomljenom rukom i rebrima. Drugi Mountazerov brat, Uday, izrazio je strah da će se s njegovim bratom loše postupati dok je u pritvoru, ali i odbio poziv venezuelanskog predsjednika Hugoa Chaveza da cijela obitelj dođe živjeti u Venezuelu. "Zahvalni smo predsjedniku Hugou Chavezu. No, mi smo Iračani i živimo u Iraku.", rekao je Uday u ime obitelji. [[Libija]] je čak al-Zaidiju odlučila isporučiti odličje.<ref>[http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/velikom-junaku-al-zaidiju-libijsko-odlicje.html "Velikom junaku" al-Zaidiju libijsko odličje]</ref> Palestinska oružana skupina Odbori narodnog otpora uputila je javni zahtjev odvjetnicima u cijelom svijetu da se mobiliziraju za obranu "velikog junaka" al-Zaidija. "Izražavamo punu potporu tom velikom junaku i zahtijevamo od svih odvjetnika na svijetu da se mobiliziraju za njegovu obranu.", izjavio je glasnogovornik skupine [[Abu Abir]] na konferenciji za novinare u [[Gaza|Gazi]]. "Bacanje cipela bilo je "prirodni odgovor zločincu i velikom demonu koje utjelovljuje Bush", dodao je. Halil Dulaimi, bivši odvjetnik Saddama Husseina, rekao je kako priprema al-Zaidijevu obranu i kako mu je besplatnu pomoć već ponudilo najmanje 200 odvjetnika.<ref name="dnevnik 2008">[http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/oslobodite-novinara-montazera-al-zaidija.html?ar= 'Oslobodite novinara Montazera al-Zaidija'] ''Dnevnik.hr'', preuzeto 1. veljače 2009.</ref> Iračka je vlada osudila "sramni postupak", a uprava tv Al-Bagdadiye traži njegovo hitno oslobađanje. Al-Zaidija su pripadnici sigurnosnih službi, nakon incidenta odmah udaljili s konferencije, a potom je odveden u pritvor. Njegovi kolege novinarima stranih agencija ispričali u kako je al-Zaidi svoj čin detaljno predvidio. "Mountazer je ovo predvidio prije nekoliko mjeseci, najmanje šest. Odlučio je baciti cipele u glavu Bushu pred kolegama novinarima čim mu se ukaže pogodna prilika.", rekao je jedan od njegovih kolega iz al-Baghdadiye, iračke TV mreže čije je sjedište u [[Cairo]]u. "Kad se zakleo da će to učiniti, mislili smo da su to samo prijetnje. No Mountazer mrzi Bushal.", rekao je jedan od kolega. "On je veliki domoljub kada je riječ o svim stvarima povezanim s Irakom.".<ref name="dnevnik 2008"/> == 2009.: Obamina izlazna strategija == 27. veljače 2009. novi američki predsjednik Barack Obama održao je govor u Camp Lejeuneu u [[Sjeverna Karolina|Sjevernoj Carolini]] te objavio da će američka borbena misija u Iraku završiti do 31. kolovoza 2010. "Prijelazna vojska" od oko 50.000 trupa će ostati trenirati iračke sigurnosne snage te obavljati pojedine antiterorističke operacije do 2011. Obama je time najavio završetak rata čije je trajanje prešlo 6 godina, obećao Iračanima "potpuni prijenos ovlasti" te im čestitao na njihovoj suradnji i pomoći.<ref>[http://www.nytimes.com/2009/02/27/us/politics/27obama-text.html?_r=1&pagewanted=1 Obama's Speech at Camp Lejeune, N.C.] The New York Times</ref> 30. travnja 2009. U.K. je službeno objavilo da završava rat u Iraku te je počela s povlačenjem trupa uz napomenu da je ostvarena misija nove prijelazne vlade u Baghdadu.<ref>[http://news.bbc.co.uk/1/hi/uk/8026136.stm UK combat operation end in Iraq]; [[BBC]] News</ref> 4. lipnja i [[Rumunjska]] je službeno povukla svoje snage iz zemlje<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.mnf-iraq.com/index.php?option=com_content&task=view&id=26878&Itemid=128 |title=MNF-I Press release, 10. lipnja 2009. |access-date=9. kolovoza 2009. |archive-date=5. rujna 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090905170449/http://www.mnf-iraq.com/index.php?option=com_content&task=view&id=26878&Itemid=128 |url-status=dead }}</ref> a 28. srpnja isto je učinila i [[Australija]].<ref>[http://www.express.co.uk/posts/view/117463/Australia-ends-Iraq-troop-presence Australia ends Iraq troop presence]</ref> U 2009. nastavljen je trend smirivanja i stabilizacije Iraka. Ipak, bombaški napadi i nasilje sporadično su se ipak i dalje javljali. U siječnju je poginuo 191 Iračanin, a u veljači broj žrtava se popeo na 258, što je povećanje od 35% od prethodnog mjeseca,<ref>{{citiranje www |url=http://www.dailystar.com.lb/News/Middle-East/Mar/02/February-sees-a-sharp-rise-in-Iraq-violence-with-at-least-258-people-killed.ashx#axzz1kImHOgzc |naslov=February sees a sharp rise in Iraq violence with at least 258 people killed |izdavač=The Daily Star |preuzeto=2010-08-31 |dan=2009-03-02 |archive-date=8. rujna 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210908141016/https://googleads.g.doubleclick.net/pagead/ads?client=ca-pub-2500372977609723&output=html&h=250&slotname=PA_MENA_RegieAlfaSal%2Fdailystar.com.lb%2F16288692_dailystar.com.lb_inarticle-adtag_300x250&adk=635606997&adf=946937353&pi=t.ma~as.PA_MENA_RegieAlfaSa_&w=300&url=https%3A%2F%2Fwww.dailystar.com.lb%2F%2FNews%2FMiddle-East%2F2009%2FMar-02%2F78613-february-sees-a-sharp-rise-in-iraq-violence-with-at-least-258-people-killed.ashx&ea=0&flash=0&wgl=1&dt=1631110209284&bpp=21&bdt=9220&idt=7317&shv=r20210831&mjsv=m202109010101&ptt=5&saldr=sa&cookie=ID%3D993fd60ad098b1a1-22618d602eca00f0%3AT%3D1631110173%3ART%3D1631110209%3AS%3DALNI_MaoyXULUlE7gcfAYYhmv42cxsruNQ&correlator=8058413637875&frm=23&ife=1&pv=1&ga_vid=1440669961.1631110217&ga_sid=1631110217&ga_hid=877771535&ga_fc=0&nhd=1&u_tz=0&u_his=50&u_java=0&u_h=1000&u_w=1600&u_ah=1000&u_aw=1600&u_cd=24&u_nplug=3&u_nmime=4&adx=354&ady=1204&biw=1171&bih=55896&isw=300&ish=250&ifk=2157192280&scr_x=0&scr_y=0&eid=44747620%2C31062483%2C31062297&oid=3&pvsid=1454175826181346&pem=469&eae=2&fc=896&brdim=10%2C10%2C10%2C10%2C1600%2C0%2C1100%2C900%2C300%2C250&vis=1&rsz=%7C%7CE%7C&abl=CS&pfx=0&fu=4&bc=31&ifi=1&uci=1.lxhhq4wb98ca&fsb=1&dtd=7345#axzz1kImHOgzc |url-status=dead }}</ref> ponajviše zbog bombaškog samoubilačkog napada u Iskandiriyahi 13. veljače kada je poginulo 35 Shiita na putu za hodočašće u [[Karbala|Karbalu]]. U ožujku je poginulo oko 250 ljudi, a travanj je bio treći najsmrtonosniji mjesec te godine: poginulo je 355 ljudi, od toga skoro 160 u zadnjem tjednu u mjesecu kada je zabilježen val automobila-bombi, ponajviše u Baghdadu, što je oko 40% mrtvih više nego prethodnog mjeseca.<ref>[http://www.upi.com/Top_News/2009/05/01/April-deadliest-month-of-2009-in-Iraq/UPI-76321241180264/ April deadliest month of 2009 in Iraq] Top News</ref><ref>[http://www.abc.net.au/news/stories/2009/05/01/2558861.htm Iraq death toll hits seven-months high] ABC</ref> U svibnju je smrtnost ponovno spala kada je poginulo 124 osoba (ne uključujući 24 poginula vojnika Koalicije),<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/8076457.stm |title=US deaths in Iraq rise sharply |publisher=bbc.co.uk |author=BBC News |date=2009-06-01 |accessdate=2012-09-26}}</ref> lipanj je postao drugi najsmrtonosniji mjesec s 373 poginulih<ref>[http://www.alertnet.org/thenews/newsdesk/L1881736.htm Number of civilians killed in Iraq jumps in June] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090708143159/http://www.alertnet.org/thenews/newsdesk/L1881736.htm |date=8. srpnja 2009. }}[[Reuters]]</ref> a u [[srpanj|srpnju]] je bilo 275 žrtava.<ref>[http://news.smh.com.au/breaking-news-world/iraq-death-toll-down-in-july-ministries-20090801-e5ao.html Iraq death toll down in July: ministries] News.smh</ref> U kolovozu je bilo zabilježeno 456 žrtava,<ref name="Daily News">{{cite news |url=http://www.hurriyetdailynews.com/n.php?n=iraq-death-toll-in-august-highest-in-13-months-2009-09-02 |title=Iraq death toll in August highest in 13 months |date=2009-09-02 |work=Daily News |access-date=12. rujna 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110728042419/http://www.hurriyetdailynews.com/n.php?n=iraq-death-toll-in-august-highest-in-13-months-2009-09-02 |archive-date=28. srpnja 2011.}}</ref> dok je s druge strane u rujnu broj mrtvih spao na najnižu razinu od početka rata, pošto je poginulo 125 ljudi.<ref name="canada.com">{{cite news |url=http://www.canada.com/news/Civilian+death+toll+Iraq+lowest+ever/2055270/story.html |title=Civilian death toll in Iraq lowest ever |last=Abbas |first=Mohammed |date=2009-09-30 |work=Reuters, citirala Canada.com |accessdate=2009-10-09 |archive-date=8. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20091008092310/http://www.canada.com/news/Civilian+death+toll+Iraq+lowest+ever/2055270/story.html |url-status=dead }}</ref> Listopad je označio ponovan trend rasta nasilja: u tom mjesecu poginulo je 410 osoba diljem Iraka. Smrtnost je bila veća zbog dvije eksplozije bombaša samoubojica 25. listopada zbog kojih je poginulo više od 150 ljudi, označavajući najsmrtnonosniji dan nasilja u Iraku u prethodne dvije godine. Također, 1275 civila, 135 policajaca i 90 vojnika je ranjeno tog mjeseca, dok je 38 pobunjenika ubijeno, a 585 uhićeno.<ref>{{cite news |url=http://news.smh.com.au/breaking-news-world/iraq-death-toll-doubles-in-october-20091102-htb4.html |title=Iraq death toll doubles in October |date=2009-11-02 |work=The Sydney Morning Herald |accessdate=2009-11-03}}</ref> U studenom je poginulo 122 ljudi,<ref>[http://www.spacewar.com/reports/Iraq_November_death_toll_lowest_since_US_invasion_999.html Iraq November death toll lowest since US invasion]; 1. prosinca 2009., preuzeto 22. siječnja 2010.</ref> a u prosincu je, prema iračkom Ministarstvu unutarnjih poslova, poginulo 319 ljudi (306 civila i 13 policajaca), a najznakovitije je što je to bio prvi mjesec u kojem nije poginuo nijedan Amerikanac od početka rata.<ref>[http://edition.cnn.com/2010/WORLD/meast/01/01/iraq.us.deaths/index.html No U.S. combat-related deaths in Iraq in December] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110815212935/http://edition.cnn.com/2010/WORLD/meast/01/01/iraq.us.deaths/index.html |date=15. kolovoza 2011. }}; [[CNN]], 1. siječnja 2010., preuzeto 22. siječnja 2010.</ref> Iako je 2009. bila najmirnija i najstabilnija godina od početka rata, ipak je u njoj zabilježeno oko 3300 žrtava. U lipnju se su Amerikanci po prvi put povukli iz urbanih dijelova Iraka, a 38 vojnih instalacija predano je iračkim vlastima. == 2010.: Kraj rata == Siječanj 2010. nastavio je trend smirivanja stanja u Iraku. Nakon mjesec dana mira, Baghdad je 25. siječnja ponovno uzdrmala automobilska bomba koja je eksplodirala između hotela Sheraton i Palestine te ubila 36 ljudi i ranila 80-ak. Detonacija je odjeknula gotovo paralelno sa smaknućem Ali Hassana al-Majida, jednog od najzloglasnijih sudionika Husseinovog režima, znanog i kao "Kemijski Ali".<ref>[http://www.guardian.co.uk/world/2010/jan/25/baghdad-hotels-bomb-blasts Baghdad suicide bombers kill dozens in hotel attacks]; Guardian, 25. siječnja 2010., preuzeto 30. siječnja 2010.</ref> 27. siječnja Obama održao je svoje prvo obraćanje naciji otkad je postao predsjednik, te je, između ostalog, najavio povlačenje velikog broja američkih trupa iz Iraka te da je "rat gotov".<ref>[http://www.whitehouse.gov/the-press-office/remarks-president-state-union-address Remarks by the President in State of the Union Address] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101122025942/http://www.whitehouse.gov/the-press-office/remarks-president-state-union-address |date=22. studenoga 2010. }}; US Capitol, 27. siječnja 2010., preuzeto 30. siječnja 2010.</ref> [[Datoteka:ArmyReport ExhibitA.png|desno|mini|250px|Video snimka napada helikoptera Koalicije na novinara Reutersa u Bagdadu]] 7. ožujka održani su novi parlamentarni izbori u zemlji u kojima je pobijedio Ayad Allawi, ali bez apsolutne većine, što je prouzročio kratkotrajan kaos i probleme u formiranju vlade.<ref>{{cite news |title=Iraq Recount Mired in a New Dispute |work=New York Times |date=2010-05-03 |url=http://www.nytimes.com/2010/05/04/world/middleeast/04iraq.html}}</ref> 5. travnja internet stranica [[WikiLeaks]] objavila je 39 minuta "procurene" video snimke zračnog napada američkog borbenog helikoptera na ulicu u Baghdadu 12. srpnja 2007., u kojem je ubijeno 18 civila nakon što su vojnici zamijenili novinara [[Reuters]]a za terorista. Naime, novinar je držao teleobjektiv i hodao po ulici, na što su piloti zaključili da nosi oružje te započeli paljbu. Ubijeno je 12 ljudi, a još šestero je također pogođeno kada je drugi put paljba usmjerena na ljude u kombiju koji su stali na cesti kako bi pomogli ranjenima. Snimka je ponovno izazvala neugodnosti za američku vladu.<ref>{{cite news |url=http://edition.cnn.com/2010/WORLD/meast/04/06/iraq.journalists.killed/ |title=Leaked video reveals chaos of Baghdad attack |last=Cohen |first=Tom |date=2010-04-07 |work=CNN |accessdate=2010-06-09 |archive-date=1. veljače 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180201115355/http://edition.cnn.com/2010/WORLD/meast/04/06/iraq.journalists.killed/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite news |url=http://www.reuters.com/article/idUSTRE6344FW20100406 |title=Leaked U.S. video shows deaths of Reuters' Iraqi staffers |last=David |first=Alexander |date=2010-04-05 |work=Reuters |access-date=9. lipnja 2010. |archive-url=https://archive.today/20120909151716/http://www.reuters.com/article/idUSTRE6344FW20100406 |archive-date=9. rujna 2012.}}</ref><ref>{{cite news |url=http://www.nytimes.com/2010/04/06/world/middleeast/06baghdad.html |title=Video Shows U.S. Killing of Reuters Employees |last=Bumiller |first=Elisabeth |date=2010-04-05 |work=New York Times |accessdate=2010-06-09}}</ref> 4. travnja, odigrao se u međuvremenu 33. bombaški napad u Baghdadu u kojem je preminulo 42, a ranjeno preko 200 ljudi. Napad je bio usmjeren protiv stranih veleposlanstava. Islamska država Iraka preuzela je odgovornost za isti.<ref>[http://www.guardian.co.uk/world/2010/apr/04/baghdad-iraq-embassy-explosions Al-Qaida bombs hit three Baghdad embassies], Guardian, 04. travnja 2010.</ref> Dva dana kasnije sličan se napad auto bombama ponovno odigrao u glavnom gradu Iraka. 23. i 24. travnja odigrala se serija bombaških napada u kojima je ubijeno 85 ljudi a ranjeno 145. Napad je bio usmjeren protiv [[Šijiti|Shiita]] koji su odlazili svojim kućama nakon molitve petkom te jedna tržnica u shiitskoj četvrti Sadr Citya, predgrađu Baghdada.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/8639223.stm |title=Dozens killed in Baghdad in 'revenge al-Qaeda attacks' |date=2010-04-23 |work=BBC News |publisher=BBC |accessdate=2010-04-23}}</ref> 10. svibnja dogodio se još jedan val koordiniranih bombaških napada protiv policijskih i vojnih kontrolnih točaka, tržnice, ureda gradonačelnika Baghdada te jedne tvornice tekstila. U napadima je ubijeno preko 100 osoba, vjerojatno u znak odmazde zbog teških gubitaka al-Qaede u Iraku tijekom 2010.<ref>{{cite news |url=http://www.nytimes.com/2010/05/11/world/middleeast/11iraq.html |title=Coordinated Attacks in Iraqi Cities Kill More Than 100 |last=Meyers |first=Steven Lee |date=2010-05-10 |work=New York Times |accessdate=2010-06-09}}</ref> [[18. kolovoza]], bombaški napad ubio je 50-ak ljudi u Bagdadu koji su čekali u redu kako bi pronašli posao u iračkoj vojsci.<ref>{{cite news |url=http://articles.latimes.com/2010/aug/18/world/la-fg-iraq-bombing-recruits-20100818 |title=Blast targeting Baghdad job-seekers kills dozens |last=Salman |first=Raheem |date=2010-08-18 |work=Los Angeles Times |accessdate=2010-09-01}}</ref> 19. kolovoza započeto je masovno povlačenje američkih trupa iz Iraka.<ref name="pull out"/> 31. kolovoza, Barack Obama proglasio je kraj rata.<ref name="war over"/> U obraćanju naciji, Obama je objavio kraj borbenih misija u toj zemlji te da će "Amerika nastaviti podupirati iračku vladu, dok će usmjeriti svoju energiju na vlastitu ekonomiju i [[Rat u Afganistanu]]".<ref name="turn page">{{cite news |url=http://edition.cnn.com/2010/POLITICS/08/31/obama.oval.office.address/index.html#fbid=7Bk9lBVEQUl&wom=false |title=Obama: 'Time to turn the page' as Iraq combat mission ends |date=2010-09-01 |work=CNN |accessdate=2010-09-01 |archive-date=31. siječnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110131051618/http://edition.cnn.com/2010/POLITICS/08/31/obama.oval.office.address/index.html#fbid=7Bk9lBVEQUl&wom=false |url-status=dead }}</ref> Obama je izjavio: : "SAD su platile veliku cijenu kako bi budućnost Iraka predala u ruke njegovim građanima... U ovom znamenitom poglavlju u povijesti Iraka i SAD-a, mi smo ispunili našu obavezu. Sada je vrijeme da se okrene nova stranica povijesti.".<ref name="turn page"/> Službeno, američki angažman je završio u utorak, 31. kolovoza, u 17 sati. Otprilike 50.000 vojnika je ostalo u Iraku do kraja 2011. kako bi pomagalo u obuci tamošnjih snaga.<ref name="turn page"/> ==="Curenje" dokumenata s WikiLeaks=== 23. listopada 2010. WikiLeaks je objavila 391.832 povjerljivih ratnih dokumenata o ratu u Iraku u, kako je časopis The Independent napisao, "najvećem curenju podataka u povijesti". Dokumenti objavljuju bogati izvor informacija o stanju od 2004. do 2009.: o tome kako su iračke snage mučile stotine ljudi dok su Amerikanci samo gledali; kako je američki borbeni helikopter gađao pobunjenike koji su se predali; kako je jedan doktor prodavao [[Al-Kaida|al-Qaedi]] popis pacijenata s mentalnim poteškoćama kako bi ih ta organizacija mogla lako manipulirati da postanu bombaši samoubojice; kako su dva britanska vojnika pretukla dvojicu civila no nije pokrenuta istraga i dr. Također, otkriveno je da je američka vlada itekako pravila popis ubijenih u ratu, iako je tvrdila suprotno. [[Pentagon]] je sastavio popis dokumentiranih 109.032 smrti, od kojih su 66.081 bili civili. Nakon te informacije i analize 860 dokumenata, Iraq Body Count je objavio da je revidirao svoj broj ubijenih u ratu, koji je porastao s 107.000 and 150.000, od kojih su 80% bili civili. Privatna vojna tvrtka Blackwater, koja je zaradila $1,5 milijarde od početka rata, je često gađala civile, jednom čak i na bolničko vozilo koje je pokušalo stići do ranjenih. Američke trupe ubile su ukupno 834 ljudi na kontrolnim točkama, od kojih su 80% bili civili. Također, ispostavilo se da je Iran obučavao iračke militante te ih poticao u ubijanju iračkih dužnosnika.<ref name="independent">{{cite news |url=http://www.independent.co.uk/news/world/politics/torture-killing-children-shot-ndash-and-how-the-us-tried-to-keep-it-all-quiet-2115112.html |title=Torture, killing, children shot – and how the US tried to keep it all quiet |author=Emily Dugan, Nina Lakhani, David Randall, Victoria Richards, Rachel Shields |date=2010-10-24 |publisher=The Independent |accessdate=2010-10-24}}</ref><ref>{{cite news |url=http://www.guardian.co.uk/world/iraq-war-logs |title=The Iraq War Logs |date=2010-10-23 |publisher=Guardian |accessdate=2010-10-24}}</ref><ref>{{cite news |url=http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-11611319 |title=Huge Wikileaks release shows US 'ignored Iraq torture' |date=2010-10-23 |publisher=BBC News |accessdate=2010-10-24}}</ref><ref>{{cite news |url=http://www.cbsnews.com/8301-503543_162-20020525-503543.html |title=NYT: Wikileaks Reveal Iran's Aid for Iraqi Militias |date=2010-10-22 |publisher=CBS News |access-date=24. listopada 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20101026013334/http://www.cbsnews.com/8301-503543_162-20020525-503543.html |archive-date=26. listopada 2010.}}</ref> == Kontroverze == [[Datoteka:CAB-at-Sabers-2006.JPG|desno|260px|mini|Američki vojnici ulaze u Bagdad]] Iako je američki predsjednik Bush izjavio da je rat u Iraku "dio Rata protiv terorizma", mnogi stručnjaci smatraju da je invazija bila motivirana drugim razlozima, pogotovo kada oružje za masovno uništenje nikada nije pronađeno. Neki smatraju da je glavni razlog bio kontrola bogatog izvora [[nafta|nafte]] u Iraku".<ref>[https://web.archive.org/web/20061204094039/http://voanews.com/croatian/archive/2003-01/a-2003-01-15-13-1.cfm Irak i nafta]</ref> Tome u prilog, indikativan je potez Paula Bremera, američkog upravitelja Privremene koalicijske vlade u Iraku, koji je 19. rujna 2003. objavio četiri odluke koje uključuju "punu privatizaciju javih poduzeća, puna vlasnička prava stranih tvrtki nad iračkim poduzećima, punu reparaciju stranih profita (...) otvaranje iračkih banaka stranom preuzimanju, ravnopravan status stranih kompanija s domaćima te (...) eliminaciju gotovo svih zapreka slobodnoj trgovini".<ref>A. Juhasz, "Ambitions of Empire: The Bush Administration Economic Plan for Iraq (and Beyond)", ''Left Turn Magazine'', 12 (veljača/ožujak 2004.), 27-32</ref> Uz to pojavile su se i optužbe raznih udruga protiv koalicije zbog kršenja ljudskih prava, iako su američki vojnici trebali "osvojiti srca i umove Iračana", poput u zatvoru [[Abu Ghraib]] u kojem su se pojavile slike Amerikanaca kako ponižavaju Iračane, te [[Incident u Mahmudiyji]] u kojem je navodno silovana i ubijena 14-godišnja djevojčica ili ubojstva u Hadithi u kojem su navodno ubijena 24 civila, većinom djeca i žene. U ''interview''u 2009., [[Tony Blair]] je priznao da bi "ionako pokrenuo invaziju na Irak, čak i da nije bilo nikakvih dokaza o oružju za masovno uništenje".<ref>Riazat Butt, Richard Norton-Taylor; [http://www.guardian.co.uk/uk/2009/dec/12/tony-blair-iraq-chilcot-inquiry Tony Blair admits: I would have invaded Iraq anyway], The Guardian; 12. prosinca 2009.; preuzeto [[22. siječnja]] [[2010.]]</ref> Iako su mnogi tražili da se zbog toga skandala smjeni [[Donald Rumsfeld]], to se nije dogodilo. Uz to, protesti diljem svijeta pratili su rat u Iraku, a i mnoge slavne ličnosti u SAD-u su kritizirale vladine odluke; među njima su i filmski glumci [[Sean Penn]] i [[Tim Robbins]], te dokumentarni filmaš [[Michael Moore]] koji je sukob opisao u dokumentarcu ''[[Fahrenheit 9/11]]''. Među državama koje su bile izričito protiv rata su bile i [[Francuska]], [[Njemačka]], [[Rusija]], [[Egipat]] i [[Kina]], koje su upozorile da će on samo povećati terorizam umjesto da ga smanji. ===Istražna povjerenstva=== 12. siječnja 2010. [[Willibrord Davids]], predsjednik nezavisnog [[Nizozemska|nizozemskog]] istražnog povjerenstva koje je pretresalo ulogu vojnih snaga Nizozemske u američkoj vojnoj intervenciji u Iraku, izjavio je kako je ta intervencija bila protuzakonita. Povjerenstvo je u svojem izvješću, koje je službeno predstavljeno u [[Den Haag]]u, zaključilo da rezolucije [[Vijeće sigurnosti UN-a|Vijeća sigurnosti UN]]-a o Iraku '90-ih nisu dopuštale američko-britansku intervenciju, te da je ona, prema odredbama [[međunarodno pravo|međunarodnog prava]], bila ilegalna. Nizozemska je 2003. pružila političku podršku iračkoj invaziji, no vojnu prisutnost u toj je zemlji godinama negirala. Izvještaj je potvrdio kako nema relevantnih dokaza da je Nizozemska doista pružila aktivnu vojnu potporu invaziji.<ref>[http://web1.slobodnadalmacija.hr/Svijet/tabid/67/articleType/ArticleView/articleId/87226/Default.aspx Nizozemska istraga: invazija na Irak protuzakonita] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110813190950/http://web1.slobodnadalmacija.hr/Svijet/tabid/67/articleType/ArticleView/articleId/87226/Default.aspx |date=13. kolovoza 2011. }}; [[Slobodna Dalmacija]], 12. siječnja 2010., preuzeto 30. siječnja 2010.</ref><ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/nizozemci-tvrde-americka-invazija-na-irak-bila-je-ilegalna/469760.aspx Nizozemci tvrde: Američka invazija na Irak bila je ilegalna]; Index; 12. siječnja 2010., preuzeto 30. siječnja 2010.</ref> 29. siječnja 2010. Tony Blair je svjedočio pred istražnim povjerenstvom o sudjelovanju Velike Britanije u ratu u Iraku, dok su diljem Londona organizirani prosvjedi protiv rata koji je izazvao najviše prijepora u njegova tri mandata. Saslušanje bivšeg britanskog premijera trajalo je oko šest sati, tijekom kojih je obrazložio svoju odluku da 2003. zemlju, zajedno sa Sjedinjenim Državama, gurne u rat protiv režima Saddama Husseina. Gotovo sedam godina poslije, Blair je i dalje na meti kritika zbog toga što je oko 45.000 britanskih trupa poslao u taj sukob, premda UN nije donio nikakvu rezoluciju o tome i unatoč otporu najvećeg dijela domaće javnosti. Prema njegovim riječima, "nije postojao tajni sporazum", samo je ustvrdio da je Bushu rekao da će "biti uz njega" ako ne uspije diplomacija. Dodao je da je "Hussein za njega čudovište." te da je "čvrsto vjerovao da Irak posjeduje oružje za masovno uništenje". Tijekom saslušanja, prosvjednici su ga nazvali "ratnim zločincem" te mu dali pogrdno ime ''Bl'''ia'''r'' (igra riječi "lažac").<ref>[http://www.javno.com/hr-svijet/blair-pred-istraznim-povjerenstvom-o-ratu-s-irakom_292025 Blair pred istražnim povjerenstvom o ratu s Irakom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100202081146/http://www.javno.com/hr-svijet/blair-pred-istraznim-povjerenstvom-o-ratu-s-irakom_292025 |date=2. veljače 2010. }}; Javno.com, preuzeto [[30. siječnja]] [[2010.]]</ref><ref>[http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/video-prosvjednici-traze-izrucenje-blaira-haskom-sudu.html VIDEO: Prosvjednici traže izručenje Blaira Haškom sudu], Dnevnik.hr, 29. siječnja 2010., preuzeto 30. siječnja 2010.</ref><ref>''Blair opovrgnuo sklapanje tajnog sporazuma s Bushom'', Vjesnik, 29. siječnja 2010., preuzeto 30. siječnja 2010.</ref><ref>[[Večernji list]], 30. siječnja 2010., str. 13</ref> == Troškovi == SAD su do 1. listopada 2006. potrošile $379 milijardi na rat u Iraku, a do 1. listopada 2009. brojka je prešla $690 milijardi, što je oko $2300 troškova po američkom stanovniku, tj. prosječno $2.200 milijuna tjedno ili oko $8.8 milijardi mjesečno.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://nationalpriorities.org/index.php?option=com_wrapper&Itemid=182 |title=Nationalpriorities.org - The War in Iraq Costs |archive-url=https://web.archive.org/web/20051012210605/http://nationalpriorities.org/index.php?option=com_wrapper&Itemid=182 |archive-date=12. listopada 2005. |access-date=20. srpnja 2006.}}</ref> U.K. je potrošilo oko 9.24 milijardi [[Britanska funta|funti]] u ratu.<ref>{{cite news |publisher=Daily Mail |url=http://www.dailymail.co.uk/news/article-1288062/Cost-Afghan-Iraq-wars-rises-20billion.html |title=UK's £20bn bill for fighting Iraq and Afghan wars |author=Gerri Peev |accessdate=2012-07-26 |date=2010-06-21}}</ref> [[Joseph Stiglitz]], bivši ekonomist [[Svjetska banka|Svjetske banke]] i dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]], je izjavio da je rat u Iraku glavni krivac za slabljenje ekonomije SAD-a. Po njemu, rat kojeg su isprva neki nazvali "ratom koji će isplatiti sam sebe", je koštao Ameriku direktno $845 milijardi u prvih pet godina. U svojoj knjizi '''Rat od 3 bilijuna dolara''' procjenjuje da bi pravi troškovi rata mogli biti i $3 bilijuna, čime bi mogao biti drugi najskuplji američki rat nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], koji je koštao $5 bilijuna prilagođeno po inflaciji. Izravni troškovi po njegovoj računici nisu ubrojili [[kamata|kamate]] na kredit iskorišten da bi se financirao rat, zdravstvena skrb za ratne veterane te obnova za uništenje prouzročenu ratom. Kako bi ilustrirala kako se novac mogao iskoristiti na drugi način, Linda Blimes, koautorica knjige, je citirala da SAD godišnje izdvajaju $108 milijuna na istraživanje [[autizam|autizma]] – svota koja se potroši svakih 4 sata u ratu u Iraku.<ref>[http://www.reuters.com/article/topNews/idUSN2921527420080302?feedType=RSS&feedName=topNews&sp=true Iraq war hits US economy: Nobel winner] Reuters</ref> Stiglitz je također objavio detaljnu studiju o trošku rata.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www2.gsb.columbia.edu/faculty/jstiglitz/download/2006_Cost_of_War_in_Iraq_NBER.pdf |title=Cost of War in Iraq - Stiglitz, 2006, pdf |journal= |access-date=11. listopada 2006. |archive-date=18. lipnja 2006. |archive-url=https://web.archive.org/web/20060618025904/http://www2.gsb.columbia.edu/faculty/jstiglitz/download/2006_Cost_of_War_in_Iraq_NBER.pdf |url-status=dead }}</ref> == Žrtve == [[Datoteka:Buried IED blast in 2007 in Iraq.jpg|desno|270px|mini|Jedan od mnogobrojnih bombaških napada na vojnike Koalicije 2007.]] [[Datoteka:Iraqi Deaths in 2012 - By Province, Per 100,000 People.png|mini|desno|Broj mrtvih civila na sto tisuća ljudi po iračkim provincijama]] Do 1. svibnja 2003., kada je Bush izjavio da je većina vojnih operacija završena, poginuo je 171 član Koalicije te oko 9200 iračkih trupa i 7299 civila.<ref>[http://www.comw.org/pda/0310rm8.html The Wages of War: Iraqi Combatant and Noncombatant Fatalities in the 2003 Conflict] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090902070831/http://www.comw.org/pda/0310rm8.html |date=2. rujna 2009. }} Research Monograph no. 8 Project on Defense Alternatives. Preuzeto 21. kolovoza 2010.</ref> Do 31. kolovoza 2010., kada je Obama objavio završetak rata, poginulo je 4804 vojnika koalicije (od toga 4484 američkih trupa, 179 britanskih, 33 talijanskih, 23 poljskih te 85 ostalih<ref name="coalition dead"/>) dok je broj poginulih civila još uvijek upitan. *U siječnju 2008., irački ministar zdravstva Dr. Salih Mahdi Motlab Al-Hasanawi je objavio rezultate "Ankete zdravstva obitelji Iraka" koja je pokrila 9345 domaćinstava diljem te države tijekom 2006. i 2007. Procijenila je da je u prosjeku bilo 151.000 nasilnih smrti u Iraku (95% razmjera nesigurnosti, između 104.000 minimalno i 223.000 maksimalno) od početka rata 2003. do ljeta 2006. Zaposlenici Iračkog ministarstva zdravstva proveli su anketu.<ref name="bbcNewStudy">{{cite news |title=New study says 151,000 Iraqi dead |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/7180055.stm |publisher=BBC News Online |date=2008-01-10}}</ref><ref name="guardianNewStudy">[http://www.guardian.co.uk/Iraq/Story/0,,2238250,00.html "151,000 civilians killed since Iraq invasion"].Autorica: Sarah Boseley. 10. siječnja 2008. ''The Guardian''.</ref><ref name="NewEstimate">[http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2008/01/09/AR2008010902793.html "New Estimate of Violent Deaths Among Iraqis Is Lower"].Autori: David Brown i Joshua Partlow. 10. siječnja 2008. ''Washington Post.''</ref><ref name="nejm358">{{cite journal |author=Alkhuzai AH, Ahmad IJ, Hweel MJ, Ismail TW, et al. |title=Violence-Related Mortality in Iraq from 2002 to 2006 |journal=N Engl J Med |volume=358 |issue=2 |pages=484–93 |year=2008 |pmid=18184950 |doi=10.1056/NEJMsa0707782| issn = 0028-4793 }}</ref> *Opinion Research Business (ORB) procjenio je da je bilo 1.033.000 nasilnih smrti uzrokovanih ratom. Razmjer je između 946.000 žrtava minimalno i 1.120.000 maksimalno. Uzorak nacije od 1720 Iračana odgovorilo je da li je ijedan član njihove obitelji (koji živi pod njihovim krovom) ubijen tijekom rata. 22% ispitanika odgovorilo je da je izgubilo jednog ili više članova obitelji. ORB je objavio da je 48% poginulo od paljbe, 20% od automobilske bombe, 9% od zračnog napada, a 6% od ostalih uzroka.<ref name="ORB"/><ref name="ORB2">[http://www.commondreams.org/archive/2007/09/14/3839/ "Poll: Civilian Death Toll in Iraq May Top 1 Million"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140531082118/http://www.commondreams.org/archive/2007/09/14/3839 |date=31. svibnja 2014. }}. Tina Susman. 14. rujna 2007. ''Los Angeles Times.''</ref><ref name="ORB3">[http://www.commondreams.org/archive/2007/09/16/3879/ "Greenspan Admits Iraq was About Oil, As Deaths Put at 1.2 Million"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131213082025/https://www.commondreams.org/archive/2007/09/16/3879 |date=13. prosinca 2013. }}.Autori: Peter Beaumont i Joanna Walters. 16. rujna 2007. ''The Observer (UK).''</ref><ref name="ORB4">[http://www.medialens.org/alerts/07/070918_the_media_ignore.php "The Media Ignore Credible Poll Revealing 1.2 Million Violent Deaths In Iraq"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121130212139/http://www.medialens.org/alerts/07/070918_the_media_ignore.php |date=30. studenoga 2012. }}. 18. rujna 2007. ''Media Lens.''</ref> *Iraq Body Count objavljuje da je broj mrtvih od ožujka 2003. do 31. kolovoza 2010. između 98.000 i 106.000.<ref name="IBC"/> Međutim, nakon curenja dokumenata s WikiLeaks 22. listopada 2010., Iraq Body Count je povećao broj poginulih na 150.726.<ref name="ibc2"/><ref name="independent"/> Prema navodima organizacije, od ukupnog broja poginulih, ugrubo 80% su bili civili. Kada se doda broj poginulih vojnika koalicije, 4744, ukupan broj poginulih penje se na 155.470.<ref name="ibc2"/> *Lancelot je objavio je da broj mrtvih u Iraku od početka rata do ljeta 2006. 654.965, zasnovano na podacima provedene ankete po domaćinstvima.<ref name="U.K. aides backed study that placed Iraq toll at more than 600,000"/> Anketu je organiziralo Sveučilište Mustansiriya, a obuhvatila je 1849 nasumice odabranih kućanstava koje su imale u prosjeku sedam članova. Svaki član odgovarao je na pitanje o smrtnosti 14 mjeseci prije i nakon rata. Procjena se odnosi na sve prekomjerne smrti uzrokovane nasiljem i nenasiljem (što uključuje povećano bezakonje, degradiranu infrastrukturu, lošiju [[zdravstvena skrb|zdravstvenu skrb]] itd.).<ref name="lancelot 2006"/> 601.027 smrti (razmjer od 426.369 do 793.663) je pripisano izravnoj posljedici nasilja. 31% od tih su pripisani koaliciji, 24% ostalima, a 46% je uzrok nepoznat. Uzroci nasilnih smrti su pucnjava (56%), automobilske bombe (13%), ostale eksplozije (14%), zračni napadi (13%) i nepoznato (2 %). Kopija osmrtnice je bila dostupna visokoj proporciji prijavljenih smrti.<ref name="supplement">Supplement to 2006 Lancet study: {{PDFlink|[http://web.mit.edu/CIS/pdf/Human_Cost_of_War.pdf "The Human Cost of the War in Iraq: A Mortality Study, 2002-2006"]|603&nbsp;[[Kibibyte|KiB]]}}.Autori: Gilbert Burnham, Shannon Doosy, Elizabeth Dzeng, Riyadh Lafta i Les Roberts.</ref><ref>[http://www.theage.com.au/news/opinion/the-iraq-deaths-study-was-valid-and-correct/2006/10/20/1160851135985.html "The Iraq deaths study was valid and correct"]. ''The Age''. 21. listopada 2006.</ref> Kao i kod prijašnjih studija, i ovdje se navodi da su statistički rezultati ovih metoda nedovoljno precizni, makar je više ljudi poginulo nego što se do sada mislilo. Bijela kuća je odbacila te brojke, tvrdeći da su iznimno pretjerana. Bush je izjavio da je poginulo oko 30.000 Iračana od početka rata do 2005.<ref>{{cite news |publisher=CNN |url=http://articles.cnn.com/2005-12-12/politics/bush.iraq_1_initial-incursion-iraqi-democracy-iraqi-leaders?_s=PM:POLITICS |title=Bush: Iraqi democracy making progress |date=2005-12-12 |access-date=26. srpnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100912013823/http://articles.cnn.com/2005-12-12/politics/bush.iraq_1_initial-incursion-iraqi-democracy-iraqi-leaders?_s=PM:POLITICS |archive-date=12. rujna 2010.}}</ref> == Posljedice == [[Datoteka:Army.mil-2007-03-27-114351.jpg|desno|mini|250px|Američka vojnikinja nosi ranjeno dijete u bolnicu kod kampa Ramadi]] Među pozitivnim posljedicama su svrgavanje diktature Husseina, uvođenje demokracije, zaštita trupa Koalicije i ukidanje sankcija. Međutim, pojavile su se i mnoge negativne posljedice: zdravstveno stanje u Iraku propalo je na razinu koja nije zabilježena u toj državi još od 1950-ih, tvrdi [[Joseph Charmie]], bivši ravnatelj [[UN]]-ove Divizije stanovništva, koji je dodao da "nakon rata Irak izgleda kao neka država u [[Subsaharska Afrika|sub-Saharanskoj Africi]]".<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.iraq-war.ru/article/108687 |title=Decrepit healthcare adds to toll in Iraq |access-date=27. rujna 2007. |archive-date=12. rujna 2012. |archive-url=https://archive.today/20120912131451/http://www.iraq-war.ru/article/108687 |url-status=dead }}</ref> Pothranjenost među djecom je porasla s 19% prije rata 2003. na prosječno 28% do 2007., a oko 70% stanovništva nema pristup pitkoj vodi.<ref name="hunger"/> U prosjeku, 60–70% djece u Iraku boluje od mentalnih problema.<ref name="hunger">{{cite news |url=http://in.reuters.com/article/2007/07/30/idINIndia-28727320070730 |publisher=Reuters |title=Hunger, disease spread in Iraq - Oxfam report |date=2007-07-30 |access-date=25. srpnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140407095418/http://in.reuters.com/article/2007/07/30/idINIndia-28727320070730 |archive-date=7. travnja 2014.}}</ref> Uzrok izbijanje epidemije [[kolera|kolere]] među 5000 ljudi u sjevernom Iraku se smatra rezultatom slabe kvalitete vode,<ref>{{citiranje www |url=http://news.independent.co.uk/world/middle_east/article2914413.ece |izdavač=The Independent |naslov=Cholera spreads in Iraq as health services collapse |dan=2007-09-03 |prezime=Cockburn |ime=Patrick |preuzeto=2010-08-31 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071015050932/http://news.independent.co.uk/world/middle_east/article2914413.ece |archivedate=15. listopada 2007.}}</ref> a skoro polovica svih doktora napustilo je državu od 2003.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://news.independent.co.uk/world/middle_east/article1904962.ece |title=Independant:Medics beg for help as Iraqis die needlessly |archive-url=https://web.archive.org/web/20081013081317/http://news.independent.co.uk/world/middle_east/article1904962.ece |archive-date=13. listopada 2008. |access-date=27. rujna 2007.}}</ref> 2007., sud u [[Malezija|Maleziji]] je otvorio sudski postupak protiv Georgea W. Busha, Tonyja Blaira i drugih zbog mogućih ratnih zločina u ratu u Iraku i [[Afganistan]]u. Četiri i pol godina kasnije, Bush, [[Dick Cheney]], [[Donald Rumsfeld]] i njihovi pravni savjetnici Alberto Gonzales, David Addington, William Haynes, Jay Bybee i John Yoo, su osuđeni u odsutnosti te proglašeni krivim za mučenje, okrutno postupanje, zločin protiv mira i kršenje [[Ženevske konvencije|Geneva konvencije]]. Među saslušanim svjedocima su bili britanski državljanin Moazzam Begg, bivši zatočenik u Guantanamu te Iračanka Jameelah Abbas Hameedi koja je zlostavljana u Abu Ghraibu. Iako su presude simbolične, peteročlano vijeće sudaca je dokumente proslijedilo [[Međunarodni kazneni sud|Međunarodnom kaznenom sudu]].<ref>{{cite news |url=http://www.tehrantimes.com/opinion/97842-bush-finally-found-guilty-of-war-crimes |title=Bush finally found guilty of war crimes |publisher=tehrantimes.com |author=Yvonne Ridley |date=2012-05-13 |accessdate=2012-09-02 |archive-date=26. lipnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120626163218/http://tehrantimes.com/opinion/97842-bush-finally-found-guilty-of-war-crimes |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite news |url=http://www.aljazeera.com/indepth/opinion/2011/11/20111128105712109215.html |title=Kuala Lumpur tribunal: Bush and Blair guilty |publisher=Al Jazeera |author=Richard Falk |date=2011-11-28 |accessdate=2012-09-02}}</ref> Pojavio se i problem iračkih [[izbjeglica]]. U 2007., oko četiri milijuna Iračana su bili raseljeni ili izbjeglice, što je oko 16% ukupnog stanovništva te države: 2.256.000 ljudi je bilo raseljeno unutar samog Iraka, dok su ostali otišli u neku drugu zemlju, ponajprije Siriju (od 1,2 do 1,4 milijuna izbjeglica), Jordan (pola milijuna izbjeglica) i Egipat (70.000 izbjeglica).<ref>{{citiranje www |url=http://www.unhcr.org/cgi-bin/texis/vtx/home/opendocPDFViewer.html?docid=470387fc2&query=iraq 2007 million displaced |naslov=Statistics on Displaced Iraqis around the World |izdavač=UNHCR |dan=Rujan 2007. |preuzeto=2012-07-25 |archive-date=7. travnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140407073923/http://www.unhcr.org/cgi-bin/texis/vtx/home/opendocPDFViewer.html?docid=470387fc2&query=iraq |url-status=dead }}</ref> Kao glavni uzroci navodi se sukobi, visoko povećanje cijena namirnica i benzina, te nezaposlenost koja je negdje između 50 i 70%.<ref>{{cite news |url=http://www.atimes.com/atimes/Middle_East/IC20Ak01.html |title=Asia Times Online: Billboarding the Iraq disaster |publisher=Asia Times Online |author=Anthony Arnove |date=2007-03-20 |access-date=27. rujna 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100616142239/http://www.atimes.com/atimes/Middle_East/IC20Ak01.html |archive-date=16. lipnja 2010.}}</ref> [[UNHCR]] je procijenio da od 2006. skoro 100.000 Iračana bježi u susjednu Siriju i [[Jordan]] svaki mjesec.<ref>{{citiranje www |url=http://www.guardian.co.uk/world/2006/dec/07/iraq.matthewweaver |prezime=Weaver |ime=Matt |naslov=Warning over spiralling Iraq refugee crisis |dan=2006-12-07 |preuzeto=2012-01-23 |izdavač=Guardian}}</ref> Prema procjenama organizacije [[Human Rights Watch]], 331 profesor je ubijen u prvih 4 mjeseca 2006., a barem 2000 doktora je ubijeno, a 250 oteto od rata 2003.<ref>[http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?file=/c/a/2007/01/16/MNG2MNJBIS1.DTL 40% of middle class believed to have fled crumbling nation]</ref> Prema procjenama, samo u Siriji se nalazi 50.000 žena i djevojaka iz Iraka koje su se okrenule [[prostitucija|prostituciji]] samo kako bi preživjele i imale prihod.<ref>[http://news.independent.co.uk/world/middle_east/article2701324.ece '50,000 Iraqi refugees' forced into prostitution] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080708215548/http://news.independent.co.uk/world/middle_east/article2701324.ece |date=8. srpnja 2008. }} The Independent. Preuzeto 2007-11-1.</ref><ref>Katherine Zoepf [http://www.nytimes.com/2007/05/29/world/middleeast/29syria.html?ex=1338177600&en=8caf56b484d2ebb9&ei=5124&partner=digg&exprod=digg Desperate Iraqi Refugees Turn to Sex Trade in Syria] [[New York Times]], 29. svibnja 2007. Preuzeto 1. studenoga 2007.</ref> SAD su primile oko 800 izbjeglica, dok je [[Švedska]] primila čak 18.000, a Australija 6000.<ref>[http://www.theaustralian.news.com.au/story/0,20867,21835052-2703,00.html US in Iraq for "another 50 years"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091001111702/http://www.theaustralian.news.com.au/story/0,20867,21835052-2703,00.html |date=1. listopada 2009. }} theaustralian.news.com.au. Preuzeto 1. svibnja 2008.</ref> Iako [[kršćani]] čine samo 5% stanovništva Iraka, njihov udio među izbjeglicama je skoro 40%. ==Izvori== {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Iraq War}} *[http://www.warincontext.org Rat u kontekstu] *[http://victorhanson.com/articles/hanson101405.html Pozitivno razmišljanje i analiziranje rata u Iraku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120107090822/http://victorhanson.com/articles/hanson101405.html |date=7. siječnja 2012. }} *[http://www.iraqbodycount.net/ Broj mrtvih civila] *[http://www.hrw.org/world-report-2009/iraq Human Rights Watch - izvještaj o Iraku (2009)] *[http://www.guardian.co.uk/Iraq/documents/0,12962,916659,00.html Irak - puni tekst govora i događaja] [[Kategorija:Ratovi]] [[Kategorija:Povijest SAD-a od 11. rujna 2001.]] [[Kategorija:Povijest Iraka nakon Drugog svjetskog rata]] [[Kategorija:Iračka vojna povijest]] [[Kategorija:Vojna povijest 21. stoljeća|Irak]] [[Kategorija:Američko-irački odnosi]] jx2011ajqk1guxqkh1fgvxeq8jnzdj5 7427916 7427860 2026-04-11T07:54:40Z Neptune, the Mystic 95253 Poslije, ne kasnije. ([[m:Special:MyLanguage/User:Jon Harald Søby/diffedit|diffedit]]) 7427916 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|ožujak 2012.}} {{Oružani sukob |naziv = Rat u Iraku |dio = [[Rat protiv terorizma|Rata protiv terorizma]] |slika = [[Datoteka:Iraq_War_2003.gif|300px]] |opis slike = Karta invazije Koalicije na Irak |datum = 20. ožujka 2003. – 18. prosinca 2011.<ref name="war over">{{citiranje www |url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2010/08/31/AR2010083105193.html |naslov=As Obama declares Iraq war over, Iraqis brace for uncertainty |izdavač=Washington Post |autor=Leila Fadel |dan=2011-12-18 |preuzeto=2011-12-18}}</ref> |mjesto = [[Irak]] |povod = Navodno oružje za masovno uništenje u posjedu Iraka [[Rat protiv terorizma|Globalni rat protiv terorizma]] |teritorij = |ishod = - pobjeda američke Koalicije - svrgavanje režima [[Saddama Husseina]] - slobodni [[izbori]] |sukobljeni1 = [[Datoteka:Flag of Kurdistan.svg|22px]] [[Kurdi|Kurdi na sjeveru]]<br>'''Koalicija'''<br>[[Datoteka:Flag_of_the_United_States.svg|22px]] [[SAD]]<br>[[Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg|22px]] [[Velika Britanija]] ^{(do 2009.)}<br> [[Datoteka:Flag_of_Romania.svg|22px]] [[Rumunjska]] ^{(do 2009.)}<br>[[Datoteka:Flag of Australia.svg|22px]] [[Australija]] ^{(do 2008.)}<br>[[Datoteka:Flag of Japan.svg|22px]] [[Japan]] ^{(do 2008.)}<ref>{{cite news |url=http://www.nytimes.com/2008/09/12/world/asia/12japan.html?_r=1 |title=Japan Seeks to Withdraw Its Military From Iraq by Year’s End |author=Martin Fackler |date=2008-09-11 |work=New York Times |accessdate=2010-09-01}}</ref> <br>[[Datoteka:Flag of South Korea.svg|22px]] [[Južna Koreja]]^{(do 2008.)} <br>[[Datoteka:Flag_of_Poland.svg|22px]] [[Poljska]] ^{(do 2008.)}<ref>{{cite news |url=http://articles.latimes.com/2008/oct/05/world/fg-poles5 |title=Poland withdraws from Iraq coalition |date=2008-10-15 |work=Los Angeles Times |accessdate=2010-09-01}}</ref><br>[[Datoteka:Flag of Georgia.svg|22px]] [[Gruzija]] ^{(do 2008.)}<br>[[Datoteka:Flag of Italy.svg|22px]] [[Italija]] ^{(do 2006.)}<ref>{{cite news |url=http://www.guardian.co.uk/world/2006/jun/07/iraq.italy |title=Italian forces to leave Iraq by December |date=2006-07-07 |work=Guardian |accessdate=2010-09-01}}</ref> <br>[[Datoteka:Flag of Ukraine.svg|22px]] [[Ukrajina]] ^{(do 2005.)}<ref>{{citiranje www |url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/articles/A64197-2005Jan10.html |naslov=Ukraine Announces Pullout of Iraq Force - Statement Follows Blast That Killed 8 |izdavač=Washington Post |autor=Jackie Spinner |dan=2005-04-11 |preuzeto=2012-06-19}}</ref><br>[[Datoteka:Flag_of_Spain.svg|22px]] [[Španjolska]] ^{(do 2004.)}<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/3734751.stm |title=Last Spanish troops leave Iraq |date=2004-05-21 |work=BBC News |accessdate=2010-09-01}}</ref> |sukobljeni2 = [[Datoteka:Flag of Iraq.svg|22px]] [[Irak]]<br>[[File:Flag of al-Qaeda in Iraq.svg|22px]] [[al-Qaeda]] u Iraku ^{(od 2004.)}<br>[[Islamska Armija u Iraku]] |sukobljeni3 = |zapovjednik1 = [[Datoteka:Flag_of_the_United_States.svg|22px]] [[George W. Bush]]<br>[[Datoteka:Flag_of_the_United_States.svg|22px]] [[Tommy Franks]]<br>[[Datoteka:Flag_of_the_United_States.svg|22px]] [[George Casey]]<br>[[Datoteka:Flag_of_the_United_States.svg|22px]] [[David Petraeus]]<br>[[Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg|22px]] [[Tony Blair]]<br>[[Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg|22px]] [[Brian Burridge]]<br> [[Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg|22px]] [[Peter Wall]]<br>[[Datoteka:Flag_of_the_United_States.svg|22px]] [[Barack Obama]] ^{(od 2009.)}<br>[[Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg|22px]] [[Gordon Brown]] ^{(od 2007.)}<br>[[Datoteka:Flag of Australia.svg|22px]] [[John Howard]]<br>[[Datoteka:Flag of Japan.svg|22px]] [[Yoshimasa Hayashi]] |zapovjednik2 = [[Datoteka:Flag of Iraq.svg|22px]] [[Sadam Husein]]<br>[[Datoteka:Flag of Iraq.svg|22px]] [[Udaj Husein]]<br>[[Datoteka:Flag of Iraq.svg|22px]] [[Tarik Aziz]]<br>[[Datoteka:Flag of Iraq.svg|22px]] [[Muqtada al-Sadr]] <br>[[Datoteka:Flag of the Ba'ath Party.png|22px]] [[Izzat Ibrahim ad-Douri]]<br>[[File:Flag of al-Qaeda in Iraq.svg|22px]] [[Abu Musab al-Zarqawi]]<br>[[File:Flag of al-Qaeda in Iraq.svg|22px]] [[Abu Ayyub al-Masri]] |zapovjednik3 = |jačina1 = '''Koalicija'''<br>315.000 (2003.)<br>147.000 (2006.)<br>'''Nova Iračka vojska'''<br>129.760<br>'''Iračka policija'''<br>79.000-140.000<ref name="complex"/> |jačina2 = '''Irak'''<br>375.000 vojnika<br>'''Sunitski pobunjenici'''<br>70.000<ref name="brookings">The Brookings Institution [http://www3.brookings.edu/fp/saban/iraq/index.pdf Iraq Index: Tracking Variables of Reconstruction & Security in Post-Saddam Iraq] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131019170433/http://www3.brookings.edu/fp/saban/iraq/index.pdf |date=19. listopada 2013. }} 1. listopada 2007.</ref><br>'''Mahdijeva vojska'''<br>60.000<ref>[http://www.thenational.ae/article/20080701/FOREIGN/883703575/-1/NEWS Elite Sadr unit hopes to vanquish US - The National Newspaper]</ref><br>'''Al-Kaida'''<br>1.300<ref name="complex">Pincus, Walter. [http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2006/11/16/AR2006111601509.html "Violence in Iraq Called Increasingly Complex"]. ''Washington Post,'' 17. studenoga 2006.</ref> |jačina3 = |posljedice1 = '''Poginulih'''<br>'''(Iračke sigurnosne snage):'''<br>9.537<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://icasualties.org/Iraq/IraqiDeaths.aspx |title=Iraq Body Count 2010 |journal= |access-date=22. lipnja 2010. |archive-date=4. listopada 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20151004153113/http://icasualties.org/Iraq/IraqiDeaths.aspx |url-status=dead }}</ref><br>'''Poginulih (Koalicija):'''<br>4.804<ref name="coalition dead">{{citiranje www |url=http://icasualties.org/iraq/index.aspx |naslov=Coalition Military Fatalities By Year |preuzeto=2012-06-19 |izdavač=icasulaties.org |archiveurl=https://web.archive.org/web/20181025180952/http://icasualties.org/Iraq/index.aspx |archivedate=25. listopada 2018.}}</ref> <br>'''Poginulih ugovaratelja''':<br>1.471<ref> {{citiranje www |url=http://www.dol.gov/owcp/dlhwc/dbaallnation.htm |naslov=DBA CUMULATIVE REPORT BY NATION (09/01/2001 - 3/31/2010) |izdavač=US Department of Labor}}</ref>'''<br>Ukupno:'''<br>16.000 |posljedice2 = |posljedice3 = '''Ukupno:'''<br>'''Johns Hopkins (Lancelotovo istraživanje [[2006.]])'''<br>392.979-942.636<ref name="lancelot 2006">{{citiranje www |url=http://www.bvsde.paho.org/bvsacd/cd66/conflicts_and_sdh.pdf |format=PDF |prezime=Watts |ime=Susan |naslov=Social Determinants of Health in Countries in Conflict and Crises: The Eastern Mediterranean Perspective |izdavač=Association for Health and Environmental Development |location=Kairo |page=33 |dan=2007-05-05 |preuzeto=2012-01-21}}</ref><ref name="U.K. aides backed study that placed Iraq toll at more than 600,000">{{citiranje novina |url=http://www.nytimes.com/2007/03/26/world/africa/26iht-iraq.4.5032887.html?_r=0 |title=U.K. aides backed study that placed Iraq toll at more than 600,000 |date=2007-03-26 |publisher=New York Times |accessdate=2012-09-28}}</ref><br>'''Iraq Body Count (do 2010.)'''<br>97.568-106.466<ref name="IBC">[http://www.iraqbodycount.org/ Iraq Body Count]</ref><br>(Nakon curenja dokumenata sa [[Wikileaks]])<br>150.726<ref name="ibc2"/><br>'''ORB-ovo istraživanje'''<br>946.000-1.120.000 (do [[2008.]])<br>Uzroci: pucnjava (48 %), auto bombe (20 %), zračno bombardiranje (9 %), nesreće (6 %) i ostalo (6 %)<ref name="ORB">{{citiranje www |naslov=ORB polling firm reissues Iraq mortality estimate of one million dead |url=http://psychoanalystsopposewar.org/blog/2008/01/28/orb-polling-firm-reissues-iraq-mortality-estimate-of-one-million-dead/ |dan=2008-01-28 |izdavač=Psyche, Science and Society |preuzeto=2012-07-26 |autor=Stephen Soldz |archive-date=18. srpnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120718142246/http://psychoanalystsopposewar.org/blog/2008/01/28/orb-polling-firm-reissues-iraq-mortality-estimate-of-one-million-dead/ |url-status=dead }}</ref><br>'''Anketa poginulih provedena od iračkog Ministarstva zdravstva za [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetsku zdravstvenu organizaciju]]'''<br>104.000-223.000<ref name="bbcNewStudy"/> |bilješke = }} '''Rat u Iraku''', znan i kao '''Irački rat''' i '''Drugi Zaljevski rat''',<ref>{{citiranje www |url=http://www.airpower.maxwell.af.mil/airchronicles/apj/apj05/spr05/whitcomb.html |naslov=Rescue Operations in the Second Gulf War |prezime=Whitcomb |ime=Darrel D. |izdavač=Air and Space Power Jounral |dan=2005-03-01 |preuzeto=2009-08-15 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080310212235/http://www.airpower.maxwell.af.mil/airchronicles/apj/apj05/spr05/whitcomb.html |archivedate=10. ožujka 2008.}}</ref> bio je oružani sukob koji je počeo 2003. invazijom koalicije predvođene [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] na Irak u cilju svrgavanja vlade [[Saddam Hussein|Saddama Husseina]]. Glavni povod za rat bilo je navodno oružje za masovno uništenje, navodno u posjedu iračkoga diktatora [[Sadam Husein|Saddama Husseina]] koje se smatralo prijetnjom Sjedinjenim Državama.<ref>[http://georgewbush-whitehouse.archives.gov/news/releases/2002/10/20021007-8.html President Bush Outlines Iraqi Threat]</ref> Drugi razlozi za rat, prema nekim službenicima SAD-a, bila je navodna suradnja Husseina i [[Al-Kaida|al-Qaede]],<ref>{{citiranje www |izdavač=CNN |url=http://articles.cnn.com/2008-03-13/us/alqaeda.saddam_1_qaeda-targets-of-iraqi-state-iraqi-state-terror-operations?_s=PM:US |naslov=Hussein's Iraq and al Qaeda not linked, Pentagon says |autor=Mike Mount |dan=2003-03-13 |preuzeto=2012-07-24 |archive-date=8. kolovoza 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120808234000/http://articles.cnn.com/2008-03-13/us/alqaeda.saddam_1_qaeda-targets-of-iraqi-state-iraqi-state-terror-operations?_s=PM:US |url-status=dead }}</ref> ali nijedan dokaz o ikakvoj suradnji ili vezi između njih nije nikada pronađen. Ostali razlozi bili su iračka financijska potpora [[Palestina|palestinskim]] bombašima samoubojicama,<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://archives.cnn.com/2002/US/09/12/iraq.report/ |title=White House spells out case against Iraq |archive-url=https://web.archive.org/web/20090607162127/http://archives.cnn.com/2002/US/09/12/iraq.report/ |archive-date=7. lipnja 2009. |access-date=19. travnja 2008.}}</ref> kršenje [[Ljudska prava|ljudskih prava]], širenje [[demokracija|demokracije]].<ref>[http://georgewbush-whitehouse.archives.gov/news/releases/2003/02/20030226-11.html President Discusses the Future of Iraq]</ref> Sama invazija je trajala od ožujka do svibnja 2003., u kojoj je Koalicija okupirala Irak i svrgnula vladu Saddama Husseina, dok su se od druge faze vodile borbe protiv napada pobunjenika koji su se borili protiv okupacije, [[građanski rat|građanskog rata]] između [[Suniti|Sunnita]] i [[Šijiti|Shiita]] te suradnika al-Qaede koji su došli u Irak, a koja je trajala preko šest godina. Sam rat izazvao je brojne kontroverze, iako američki političari tvrde da je legitiman te da je jedan u nizu njegovog [[Rat protiv terorizma|Rata protiv terorizma]]. Američki predsjednik [[George W. Bush]] je pri kraju svojeg mandata priznao neke greške, ali je isto tako izjavio da nije zažalio što je pokrenuo rat zbog uvođenja demokracije i eliminiranja Husseinovog režima u toj državi. U 2008., Irak se nalazio na petom mjestu na Indeksu propalih država svijeta,<ref>[http://www.foreignpolicy.com/story/cms.php?story_id=4350&page=1 Foreign Policy:The Failed States Index 2008]</ref> a [[2009.]] na šestom mjestu.<ref>{{citiranje www |url=http://www.fundforpeace.org/global/?q=fsi-grid2009 |naslov=The Failed States Index 2009 |izdavač=The Fund for Peace |preuzeto=2010-08-31}}</ref> Nakon odlaska Busha s dužnosti predsjednika, njegov nasljednik [[Barack Obama]] je u kolovozu 2010. pokrenuo masovno povlačenje američkih snaga iz Iraka, čime je nakon 7,5 godina završen rat.<ref name="pull out">{{citiranje www |url=http://www.nydailynews.com/news/national/2010/08/18/2010-08-18_troops_out_of_iraq_cross_border_drawing_war_to_close_50k_remain_to_advise_train.html |naslov=War is over: Last U.S. combat troops leave Iraq; 50,000 remain as advisers |izdavač=NY Daily News |autor=Leo Standora |dan=2010-08-19 |preuzeto=2010-08-31 |archive-date=22. kolovoza 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100822125717/http://www.nydailynews.com/news/national/2010/08/18/2010-08-18_troops_out_of_iraq_cross_border_drawing_war_to_close_50k_remain_to_advise_train.html |url-status=dead }}</ref> Broj mrtvih u sukobu je nepoznat, no procjene sežu od najmanje 150.000.<ref name="ibc2">{{citiranje www |url=http://www.iraqbodycount.org/analysis/numbers/warlogs/ |naslov=Iraq War Logs: What the numbers reveal |izdavač=Iraq Body Count |dan=Listopad 2010. |preuzeto=2010-11-21}}</ref> do najviše 1 milijun.<ref name="ORB"/> == Povod == U rujnu 2002. pojavila se kriza zbog tvrdnje američkog predsjednika Georgea W. Busha da Irak posjeduje [[oružje za masovno uništenje|oružja za masovno uništenje]], pomaže teroristima (te je tako i implicirao da je Irak stajao iza napada 11. rujna 2001.) i da se nije razoružao prema rezolucijama [[UN]]-a. Još je ranije naveo da su "Irak, [[Iran]] i [[Sjeverna Koreja]] osovine zla".<ref>{{cite news |url=http://www.nacional.hr/clanak/10334/teroristi-ce-pokusati-napasti-sad-virusom-velikih-boginja |title=Teroristi će pokušati napasti SAD virusom velikih boginja |author=Mladen Paver |date=2002-08-21 |work=Nacional |accessdate=2009-09-12 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110614111954/http://www.nacional.hr/clanak/10334/teroristi-ce-pokusati-napasti-sad-virusom-velikih-boginja |archivedate=2011-06-14}}</ref><ref>{{cite news |url=http://www.index.hr/vijesti/clanak/prije-dvanaest-godina-poceo-je-rat-u-perzijskom-zaljevu/112803.aspx |title=Prije 12 godina počeo rat u Perzijskom zaljevu |date=2003-01-16 |work=Index.hr |accessdate=2009-09-12}}</ref> Irak je izjavio da ne posjeduje ikakva oružja za masovno uništenje. U studenom 2002. [[Vijeće sigurnosti UN-a]] odobrilo je rezoluciju 1441 kojom se zahtijeva da Irak surađuje sa svojim obavezama za razoružanje što je ta država prihvatila, na što su UNMOVIC inspektori počeli sa svojim pretragama. [[CIA]] je u veljači 2002. poslala veleposlanika Josepha Wilsona da istraži tvrdnje o izvještajima prema kojima Irak pokušava nabaviti [[uranij]] od [[Niger]]a. Wilson se vratio i informirao CIA da su izvještaji o prodaji uranija Iraku "potpuno krivi". Busheva administracija je, pak, tvrdokorno ustrajala na tom stajalištu, osobito u Bushevom obraćanju naciji u siječnju 2003. u kojem je izjavio da Irak kupuje uranij, citirajući britanske tajne službe.<ref>{{cite news |last1=Duffy |first1=Michael |last2=Carney |first2=James |title=A Question of Trust |publisher=Time |date=2003-07-13 |url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,1101030721-464405,00.html |access-date=9. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130518152903/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,1101030721-464405,00.html |archive-date=18. svibnja 2013.}}</ref> Naknadno, 1. svibnja 2005., "Bilješka s Downing Streeta" je objavljena u ''[[The Sunday Times]]u''. Sadržavala je pregled tajnog susreta između britanske vlade, Ministarstva obrane i britanske tajne službe 23. srpnja 2002. koje su raspravljale o nastanku rata u Iraku. Bilješka je navela da je "Bush htio maknuti Saddama, uz pomoć vojne akcije opravdane spojem terorizma i oružjima za masovno uništenje. Ali izvještaji i činjenice su se "uređivale" oko te politike.".<ref>{{citiranje www |prezime=Rycroft |ime=Matthew |naslov=The secret Downing Street memo |izdavač=The Sunday Times |dan=2005-05-01 |url=http://www.timesonline.co.uk/tol/news/politics/election2005/article387390.ece |access-date=9. listopada 2009. |archive-date=12. veljače 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090212110902/http://www.timesonline.co.uk/tol/news/politics/election2005/article387390.ece |url-status=dead }}</ref> [[Datoteka:Coalition of the willing original.PNG|lijevo|250px|mini|Karta država koje su bile uključene u Koaliciju koja je vršila vojne operacije u Iraku]] 2003. vođa inspektora [[Hans Blix]] otišao je u Irak i nije našao ikakve tragove zabranjenih oružja. Iako je u veljači 2003. iznio razmjerno negativno izvješće o suradnji Iraka s međunarodnim inspektorima, ipak je izjavio da nije našao "ikakav dokaz da Irak skriva ili posjeduje oružje za masovno uništenje".<ref>[http://www.smh.com.au/articles/2003/01/31/1043804520548.html US is misquoting my Iraq report, says Blix]</ref> U ''interview''u rujnu 2003. Blix je čak iznio procjenu da je "Irak uništio svoja oružja za masovno uništenje još prije 10 godina".<ref>[http://english.peopledaily.com.cn/200309/17/eng20030917_124443.shtml Hans Blix: Iraq destroyed WMD 10 years ago]</ref> No američki predsjednik Bush nije bio zadovoljan, ustvrdivši da Irak skriva svoj arsenal od inspektora i da pomaže teroristima. Državni sekretar SAD-a [[Colin Powell]] čak je održao prezentaciju u [[Vijeće sigurnosti|Vijeću sigurnosti]] [[UN]]-a i predstavio navodne dokaze o tome kako Irak posjeduje pokretne kamione/laboratorije u kojima proizvodi antraks te da planira nabaviti nuklearno oružje.<ref>[http://abcnews.go.com/2020/Politics/story?id=1105979&page=1 ABCnews.go.com; Colin Powell on Iraq]</ref><ref>{{citiranje www |url=http://www.nytimes.com/2012/01/01/opinion/sunday/unknown-knowns-avoiding-the-truth.html?_r=1&scp=1&sq=colin%20powell%20un%20security%20council&st=cse |izdavač=New York Times |naslov=A World in Denial of What It Knows |prezime=Wheatcroft |ime=Geoffrey |dan=2011-12-31}}</ref> I britanski premijer [[Tony Blair]] je snažno zagovarao vojnu intervenciju, navodeći kako se pod Husseinovim režimom kršilo humanitarno pravo te je nastradalo oko 400.000 ljudi te kako Irak ima oružje koje je sposobno doseći i Veliku Britaniju.<ref>[http://politics.guardian.co.uk/iraq/story/0,12956,1089630,00.html The Guardian, Transcript: The Bush-Blair press conference]</ref> Nakon neuspjelog pokušaja da se u [[UN]]-u dobije rezolucija koja podržava upotrebu vojne intervencije, SAD je 17. ožujka 2003. objavio ultimatum – Saddam Hussein mora "napustiti Irak u roku od 48 sati ili će biti rata".<ref>[http://georgewbush-whitehouse.archives.gov/news/releases/2003/03/20030317-7.html The White House.gov, News - President says Saddam Hussein must leave Iraq within 48 hours]</ref> Kada se to nije dogodilo, SAD i U.K. započeli su s Koalicijom drugih država rat s Irakom, navodno kako bi se riješili diktatora Saddama Husseina i stabilizirali regiju. == Tijek rata 2003. == [[Datoteka:Saddamcapture.jpg|lijevo|150px|mini|Zarobljeni bivši diktator Sadam Husein]] Koalicija od 48 država koju su predvodile SAD, a uključivala je i države kao što su [[Japan]], [[Australija]], [[Poljska]], [[Danska]], [[Južna Koreja]], [[Filipini]], [[Afganistan]] (pod kontrolom SAD-a), [[Italija]] i [[Španjolska]], imala je oko 315.000 vojnika, dok je [[Irak]] imao snagu od 375.000, ali je bio oslabljen zbog dugogodišnjih sankcija. Budući da Koalicija nije dobila dozvolu napasti Irak iz [[Turska|Turske]], invazija je krenula 20. ožujka 2003. s teritorija [[Kuwait|Kuvajt]]a i [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]], nazvana operacijom Iračka sloboda. Tog datuma su se čule eksplozije u Bagdadu, nedugo nakon isteka ultimatuma, a prva meta je bio sam Saddam Hussein i njegovi visoki dužnosnici u njegovu bunkeru koji su gađale rakete s vojnih brodova u Perzijskom zaljevu.<ref>{{cite news |url=http://edition.cnn.com/2003/WORLD/meast/03/19/sprj.irq.main/index.html |publisher=CNN |title=US launches cruise missiles at Saddam |date=2003-03-20 |accessdate=2009-10-10 |archive-date=15. kolovoza 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110815212921/http://edition.cnn.com/2003/WORLD/meast/03/19/sprj.irq.main/index.html |url-status=dead }}</ref> Idućeg jutra Hussein se pojavio na televiziji živ te je održao govor svojem narodu, makar su neki britanski stručnjaci zaključili da se radi o njegovom dvojniku. Irak je prvih dana vodio popriličan otpor na jugu zemlje te je zapalio izvore nafte uz granicu s Kuvajtom kako bi stvorio kaos, dok su na sjeveru [[Kurdi]] već odavno izmakli autoritetu zemlje pa je Turska poslala dodatne vojnike kako bi čuvali granicu. No s vremenom je Koalicija postizala sve veće uspjehe, a vojnici Iraka počeli su masovno dezertirati. Osvojeni su gradovi Basra, Umm Qasr i Nasiriyah, dok je istodobno [[Arapska liga]] 24. ožujka izglasala jednoglasnu rezoluciju kojom se poziva na prestanak invazije – izuzev Kuvajta koji je htio da se rat nastavi. Ubrzo je Koalicija stigla i do grada Najaf, a SAD su optužile [[Sirija|Siriju]] da je sakrila iračko oružje za masovno uništenje, što je ta država snažno osporila. 4. travnja osvojen je aerodrom u Bagdadu, a sam grad je opkoljen. Dana 9. travnja 2003. Bagdad je pao, uz simbolično emitiranje rušenja Husseinovog kipa na središtu trga koje je popraćeno ovacijama Iračana koji su kip udarali svojim cipelama.<ref>{{cite news |url=http://articles.latimes.com/2004/jul/03/nation/na-statue3 |title=Army Stage-Managed Fall of Hussein Statue |publisher=Los Angeles Times |author=David Zucchino |date=2004-07-03 |accessdate=2009-10-10}}</ref> Dan poslije Kurdi su osvojili [[Kirkuk]] na sjeveru. Time je završena 24-godišnja vladavina Husseina. [[Datoteka:George W Bush on the deck of the USS Abraham Lincoln.jpg|lijevo|250px|mini|George W. Bush 1. svibnja 2003. je održao govor na vojnom brodu USS ''Abraham Lincoln'']] Bush je 1. svibnja održao govor na vojnom brodu USS ''Abraham Lincoln'' te proglasio kraj vojnih operacija, uz transparent "Misija izvršena!". Koalicija je objavila da je do svibnja 2003. poginulo tek 139 američkih vojnika<ref>Reuters. [http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2005/10/25/AR2005102501190.html "Getting amputees back on their feet"].''[[Washington Post]].'' 25. listopada 2005.</ref> te 33 britanskih. Sama invazija trajala je tek nešto više od mjesec dana, a suočeni s nestankom Husseinovog režima, Iračani su isprva spontano s oduševljenjem dočekali Amerikance.<ref>[http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2003/04/09/MN249161.DTL Baghdad closer to collapse] San Francisco Chronicle</ref> Međutim, tako je nastao i vakuum moći koji je prouzročio kaos i pljačku te razaranja vrijednih povijesnih spomenika usred općeg nereda diljem države. Isto tako, ubrzo su počeli gerilski napadi pobunjenika na vojnike Koalicije koji su postali više smrtonosni nego izravne bitke. Bivši irački diktator Saddam Hussein, koji je pobjegao nakon pada Bagdada, uhvaćen je 13. prosinca 2003.,<ref>[http://www.nacional.hr/articles/view/10822/3/ Saddama je ulovila prva Internet divizija]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{citiranje www |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/3317429.stm |naslov=Saddam Hussein arrested in Iraq |autor=BBC News |izdavač=bbc.co.uk |dan=2003-12-13 |preuzeto=2008-05-10}}</ref> no napadi pobunjenika i militanata protiv američkih vojnika i civila nisu prestali; nasilje u Iraku u idućim se godinama gotovo pretvorilo u rutinu, a uslijedili su i sukobi šijita i sunita, što je mnoge navelo da bi mogao izbiti građanski rat. Iako su sankcije skinute s Iraka, životni standard se nije značajno poboljšao, a radovi na obnovi infrastrukture su se odužili. SAD su odbili predati Irak snagama [[UN]]-a usprkos napadima. Dana 2. srpnja Bush je na upit o tome kako bi se američke trupe trebali povući iz Iraka zbog otpora odgovorio da se to neće dogoditi. Čak ni nakon uspostavljene nove vlade i prvih slobodnih izbora u Iraku situacija je ostala problematična. == 2004.: Ustanak pobunjenika == [[Datoteka:Iraq header 2.jpg|lijevo|mini|220px|Epizode iz ulaska vojnika Koalicije u Irak]] 2004. je isprva označila početak smanjivanja nasilja. Snage pobunjenika su se preorganizirale tijekom ovog vremena, proučavajući taktike vojnika Koalicije tako da su se ''guerilla'' napadi smanjili. No krajem godine strani borci su ušli u Irak, među njima i [[al-Qaeda]] koju je u toj državi počeo voditi [[Abu Musab al-Zarqawi]]. Napadi su se potom ponovno proširili. U seriji bombardiranja po državi napadani su i vojnici Koalicije, i vojnici iračke sigurnosnih snaga i civili. Prema jednoj hipotezi, uklanjanje Husseina je ojačalo radikalne islamiste tako da je organizirani ustanak [[Suniti|Sunnia]] sve više jačao. Južni i središnji dijelovi Iraka potonuli su u kaosu i krvavim ''guerilla'' napadima dok su Koalicijske snage pokušavale uvesti red i održati kontrolu. Koalicija je stoga odlučila napasti grad Faludžu, središte „Muhamedove vojske al-Ansara“, te Najaf, središte važne džamije koja je postala sjedište Mahdijeve vojske i njihovih aktivnosti. 31. ožujka 2004. dogodio se jeziv prizor; pobunjenici su u Fallujahu napali ''convoy'' s četiri američka ugovaratelja tvrtke Blackwater koji su vršili dobavu hrane za ESS. Četiri ugovaratelja; Scott Helvenston, Jerry Zovko, Wesley Batalone i Michael Teague, su izvučeni iz njihovih automobila, pretučeni i završno ubijeni. Njihove leševe su zapalili i objesili na mostu iznad rijeke [[Eufrat]]. Slike tog incidenta su obišle i zgrozile svijet.<ref>[http://www.pbs.org/wgbh/pages/frontline/shows/warriors/contractors/highrisk.html pbs.org; The high-risk contracting business]</ref> === Bitka za Faludžu === Nakon tog događaja, Koalicija je počela razmišljati o ponovnoj uspostavi prisutnosti u gradu Faludži. 4. travnja 2004. međunarodne snage su počele napad na pobunjenike te je tako započela Druga bitka za Faludžu. 9. travnja dopušteno je ženama, djeci i starcima da napuste grad. Idući dan snage su objavile primirje kako bi omogućile ulazak opskrbe namirnicama u grad. Trupe su se povukle do ruba grada. Onda je krenula bitka za osvajanje grada. Kada je vladajuće vijeće Iraka protestiralo, Amerikanci su zaustavili ofenzivu. Koalicija je ubila oko 600 pobunjenika i jedan dio civila, dok je 40 Amerikanaca poginulo. Postignut je kompromis i primirje s pobunjenicima. No primirje se brzo raspalo i napadi su se nastavili, tako da su Amerikanci počeli planirati drugu ofenzivu na jesen. Nakon druge borbe, Faludža je ponovno osvojena, a navodno je poginulo oko 1300 pobunjenika i 95 Amerikanaca. I stotine civila je poginulo, a dobar dio grada je oštećen. Tijekom ofenzive korišten je bijeli [[fosfor]] što je izazvalo svojevrsne kritike.<ref>{{cite news |publisher=New York Times |url=http://www.nytimes.com/2008/12/30/world/middleeast/30falluja.html?pagewanted=all&gwh=4082C2BA609A79879DD0EC5098B957F9 |title=Marines Prepare to Leave Falluja |author=Timothy Williams |date=2008-12-30 |accessdate=2012-07-26}}</ref><ref>{{cite news |publisher=The Independent |url=http://www.independent.co.uk/news/world/americas/the-fog-of-war-white-phosphorus-fallujah-and-some-burning-questions-515345.html |title=The fog of war: white phosphorus, Fallujah and some burning questions |date=2005-10-15 |author=Andrew Buncombe |access-date=26. srpnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121229211138/http://www.independent.co.uk/news/world/americas/the-fog-of-war-white-phosphorus-fallujah-and-some-burning-questions-515345.html |archive-date=29. prosinca 2012.}}</ref><ref>[http://sill-www.army.mil/FAMAG/2005/MAR_APR_2005/PAGE24-30.pdf The Fight for Fallujah] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070126143233/http://sill-www.army.mil/famag/2005/MAR_APR_2005/PAGE24-30.pdf |date=26. siječnja 2007. }}, Field Artillery, travanj 2005.</ref> == 2005.: Izbori == [[Datoteka:Iraqi voters in Nasarwasalam.jpg|desno|mini|250px|Red za glasanje u izborima 2005. u Nasarwasalamu]] 31. siječnja 2005. održani su prvi poslijeratni izbori kako bi se izabrali predstavnici za prijelazno novo iračko vijeće od 275 članova koje bi trebalo donijeti stalni ustav. Usprkos tome što je na biračkim mjestima bilo nasilja, a Sunni su ''boycott''irali izbore, većina Kurda i Shiita je sudjelovalo i izbori su bili razmjerno uspješni. Oko 8,4 milijuna ljudi je glasovalo u, kako je ocijenjeno, „prvim demokratskim izborima Iraka“<ref>{{citiranje www |url=http://www.nytimes.com/2005/02/13/international/middleeast/13cnd-iraq.html?scp=10&sq=iraq%20elections%202005&st=cse |naslov=Shiites Win Most Votes in Iraq, Election Results Show |dan=2005-02-13 |prezime=Burns |ime=John |izdavač=New York Times |preuzeto=2012-01-23}}</ref><ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/4051977.stm |publisher=BBC News |author=bbc.co.uk |title=Iraq election: Who ran? |date=2005-01-31 |accessdate=2008-04-25}}</ref> 4. veljače [[Paul Wolfowitz]] je objavio da će se oko 15.000 američkih trupa, koji su osiguravali red na izborima, vratiti natrag kući. Veljača, ožujak i travanj su bili relativno mirni mjeseci u usporedbi s krvavim studenim i siječnjom, s prosječno 30 napada pobunjenika na dan u usporedbi s prethodnih 70 na dan. 9. travnja tisuće demonstranata vjernih Shiitskom kleriku [[Muqtada Sadr|Muqtadu Sadru]] protestiralo je u Baghdadu protiv američke okupacije. 20. travnja irački ministar unutrašnjih poslova [[Iyad Allawi]] jedva je preživio pokušaj atentata kada je bombaš samoubojica napao njegov ''convoy'' blizu njegove kuće. Nade za skoro povlačenje trupa iz Iraka su nestale kada je u svibnju nastala prava poplava terorističkih napada pobunjenih Sirijanaca, Saudijaca i Sunnia. Njihove glavne mete bila su okupljališta civila Shiita, poput tržnica ili škola. Tog mjeseca SAD su pokrenule operaciju Matador na zapadnom Iraku kako bi zaustavio protok pobunjenika i oružja iz Sirije. Irački predsjednik [[Jalal Talabani]] je 13. studenog za britansku televiziju izjavio da bi iračke snage mogle zamijeniti britanske vojnike do kraja iduće godine. 15. listopada, nakon ratifikacije ustava Iraka, održani su izbori za stalno iračko vijeće 15. prosinca. Pobijedio je shiitski Ujedinjeni irački savez sa 128 od 275 sjedala, a drugo mjesto je iznenađujuće zauzeo je Demokratski patriotski savez Kurdistana s 53 sjedala. Sekularna stranka Iračka lista dobila je samo 25 sjedala.<ref>{{citiranje www |url=http://fpc.state.gov/documents/organization/101812.pdf |format=PDF |naslov=Iraq: Government Formation and Benchmarks |autor=Kenneth Katzman |izdavač=state.gov |dan=2008-02-14 |preuzeto=2012-09-26}}</ref> Napadi pobunjenika povećali su se u 2005., skočivši na 34,131 zabilježen incident, što je povećanje za 30% od 26,496 incidenata prošle godine.<ref>Thomas Ricks (2006) ''Fiasco'': 414</ref> == 2006.: Sukob šijita i sunita == [[Datoteka:Checking IDs.jpg|desno|mini|250px|Brigadir general Ra'ad iz 6. brigade, 2. divizije Nacionalne policije, i poručnik pukovnik Gregory Butts, zapovjednik 2. bataljuna 506. pješačke pukovnije, zajedno pregledavaju lažnu identifikacijsku kartu.]] 22. veljače 2006. dvije bombe su postavljene u džamiju '''al Askri''' od sedmorice ljudi odjevenih u uniforme iračkih specijalnih postrojbi. Eksplozija je uništila zlatnu kupolu i oštetila džamiju.<ref>{{citiranje www |url=http://articles.cnn.com/2006-02-23/world/iraq.main_1_mosque-attack-golden-mosque-sunnis?_s=PM:WORLD |izdavač=CNN |naslov=Sectarian violence stalks Iraq on holy day |23. veljače 2006 |preuzeto=2012-01-21}}</ref> Šijti su na to diljem Iraka protestirali i izrazili bijes napadajući 168 džamije sunita, a ubijeno je i 10 imama, dok je 15 oteto. Religijski vođe na obje strane pokušali su smiriti situaciju i umanjiti strah od sunitsko-šijtskog građanskog rata u Iraku. U neredima su se počele i nizati kritike na račun Vlade SAD-a, ali i strah da bi civilni rat mogao rezultirati raspadom Iraka. SAD su za napad na džamiju optužile al-Qaedu i Abu Musaba al-Zarqawija. Ministar [[Ibrahim al-Jaafari]] je pozvao na mir i jedinstvo, dodajući kako je napad pokušaj da se rasplamsa nasilje. Istodobno, trajalo je suđenje Saddamu Husseinu u skrivenoj bazi u Iraku. Bio je optužen za [[genocid]] i ubijanje Kurda na sjeveru 1988. kada je pokrenuta [[al-Anfal kampanja]]. Hussein je često osporavao smisao suda, zakonitost sudskog postupka, štrajkao glađu i prosvjedovao, pozivajući na pobunu protiv Koalicije, a mnogi njegovi odvjetnici su ubijeni i prije nego što je suđenje završilo. Proglašen je krivim i, na iznenađenje svijeta koji je očekivao da će samo dobiti doživotnu kaznu u zatvoru, osuđen na smrt vješanjem. 30. prosinca 2006. Saddam Hussein je obješen, a video njegovog pogubljenja emitiran je diljem svijeta.<ref>{{cite news |url=http://www.nacional.hr/clanak/30261/objesen-saddam-husein |author=Stjepan Marković |publisher=Nacional |title=Obješen Saddam Hussein |date=2006-12-30 |accessdate=2012-05-12 |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/6218485.stm |author=BBC News |publisher=bbc.co.uk |title=Saddam Hussein executed |date=2006-12-30 |accessdate=2007-05-12}}</ref> Mnogi su bili zadovoljni takvim ishodom, a među njima i [[Iran]] zbog dugog [[Iračko-iranski rat|Iračko-iranskog rata]], ali je bilo i protivnika u samom Iraku, a i pojavila se kontroverza zbog video snimke njegova pogubljenja koje je ocijenjeno nedostojanstveno i neprimjereno, tako da su se razmirice između sunita i šijta produbile. UN je objavio da se bilo 34.452 nasilnih smrti u Iraku u 2006., zasnovano na podatcima po mrtvačnicama, bolnicama i mjesnim autoritetima.<ref name="nytimes">[http://www.nytimes.com/2007/01/17/world/middleeast/17iraq.html "Iraqi Death Toll Exceeded 34,000 in '06, U.N. Says"]. Autorica: Sabrina Tavernise. ''[[New York Times]].'' 17. siječnja 2007.</ref> == 2007.: Povećanje američkih trupa i vojna intervencija Turske == [[Datoteka:M17 shield bloc.jpg|desno|mini|260px|Britanski prosvjednici protiv rata u Iraku]] 10. siječnja 2007., u televizijskom prijenosu naciji, Bush je predložio dodatnih 21.500 trupa u Iraku, plan razvoja poslova za Iračane, više prijedloga za rekonstrukciju te $1.2 milijarde za te programe.<ref>[http://georgewbush-whitehouse.archives.gov/news/releases/2007/01/20070110-7.html President's Adress to the Nation]</ref> 15. siječnja Awad Hamed al-Bandar, bivši vođa Iračkog revolucionarnog suda, i [[Barzan Ibrahim]], Husseinov polubrat, su smaknuti vješanjem u Baghdadu. U veljači, pobunjenici su po prvi put upotrijebili [[klor]] u terorističkom napadu, a najmanje desetak ljudi je poginulo.<ref>{{citiranje www |url=http://www.usatoday.com/news/world/iraq/2007-02-22-chlorine-iraq_x.htm |naslov=Iraq chlorine attacks raise new concerns |izdavač=USA Today |prezime=Kratovac |ime=Katarina |dan=2007-02-22 |preuzeto=2012-01-21}}</ref> U konvencionalnom terorističkom napadu, dvije automobilske bombe su eksplodirale u tržnici u Baghdadu te ubile 88 ljudi, a ranile 160. 3. veljače snažna kamionska eksplozija odjeknula je u tržnici u Baghdadu te ubila 135 ljudi a ranila 339. Bomba je srušila 10 zgrada i kafića. Par tjedana nakon toga, Koalicija je započela operaciju Zakon i red kako bi stabilizirala glavni grad Iraka. Još nekoliko auto bombi s kanistrima s klorom je detoniralo i ubilo nekolicinu civila. 7. ožujka [[BBC]] i još tri organizacije za vijesti su izveli anketu nad 2000 Iračana. 51% ispitanika izjavilo je da smatra "prihvatljivim" da se vrše napadi nad Koalicijom, što je veliko povećanje u usporedbi s 2004. kada je to smatralo samo 17% ljudi. Uz to, 64% ispitanika je izjavilo da smatra ekonomsku situaciju svoje obitelji "vrlo lošom".<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/shared/bsp/hi/pdfs/19_03_07_iraqpollnew.pdf |title=Iraq Poll 2007 |publisher=bbc.co.uk |author=BBC News |date=2007-03-19 |accessdate=2012-09-26}}</ref> 22. ožujka [[Ban Ki-moon]], [[Glavni tajnik UN-a]], posjetio je Baghdad te se zatresao od eksplozije uzrokovane od napada raketom od militanata u zelenoj zoni, koja je pala u blizini.<ref>[http://news.xinhuanet.com/english/2007-03/23/content_5884102.htm Rocket blast shakes UN chief in Baghdad]</ref> 12. travnja kamion bomba uništila je al-Sarafiya most iznad rijeke [[Tigris]], koji je bio star preko 75 godina. 8. svibnja je više od polovice članova u iračkom parlamentu odbacilo nastavak okupacije od koalicije po prvi put, a zatražen je i plan povlačenja. [[Datoteka:Combined Task Force-150.jpg|lijevo|mini|250px|Američki brodovi u [[Perzijski zaljev|Perzijskom zaljevu]]]] U 2006. u izborima za Kongres su pobijedili [[Demokratska stranka (SAD)|Demokrati]] i zamijenili [[Republikanska stranka (SAD)|Republikance]], te su zatražili od Busha da odredi rok za povlačenje američkih trupa iz Iraka. U travnju 2007. Kongres je izglasao zakon o trošenju u Iraku koji postavlja rok za povlačenje trupa, ali predsjednik Bush je odmah stavio veto<ref>{{Citiranje weba |url=http://edition.cnn.com/2007/POLITICS/04/26/congress.iraq/index.html |title=Senate passes Iraq withdrawal Bill |access-date=25. lipnja 2007. |archive-date=30. siječnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110130140742/http://edition.cnn.com/2007/POLITICS/04/26/congress.iraq/index.html |url-status=dead }}</ref> te je izjavio da bi rok bio znak slabosti jer bi samo "omogućio teroristima da označe datum odlaska trupa".<ref>{{Citiranje weba |url=http://edition.cnn.com/2007/POLITICS/05/01/congress.iraq/index.html |title=Bush vetoes war-funding bill |access-date=25. lipnja 2007. |archive-date=22. svibnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110522020237/http://edition.cnn.com/2007/POLITICS/05/01/congress.iraq/index.html |url-status=dead }}</ref> Ipak, [[14. rujna]] Bush je promijenio izjavu i najavio da će ipak biti djelomično povlačenje trupa, tako da će 5700 ljudi stići na [[Božić]] 2007.<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/6993211.stm Iraqi insurgents kill key US ally]</ref> 16. rujna dogodio se značajan incident kada su pet ugovaratelja privatne vojne tvrtke Blackwater, pokrenula krvavu pucnjavu u kojoj je u Baghdadu ubijeno 17 iračkih civila, za koje se kasnije ispostavilo da su bili nenaoružani, dok je još 24 osobe ranjeno. [[New York Times]] prenosi kako je do incidenta došlo nakon što je zaštitar Blackwatera gađao automobil jednog liječnika koji je vozio majku u kupovinu, a stjecajem okolnosti zatekao se u blizini diplomatskog ''convoy''a koji je trebalo štititi. Ugovaratelji su počeli pucati jer se automobil nije zaustavio, pri čemu su na mjestu događaja smrtno stradali liječnik i njegova majka te mnogi Iračani koji su se ondje slučajno zatekli. Nedugo nakon prve pucnjave, ugovaratelji su ponovno pucali nekoliko stotina metara od mjesta prvog incidenta. Ta je informacija prvi put izašla u javnost tek mjesec dana kasnije. Ta su ubojstva pojačala antiameričko raspoloženje u Iraku. Tri godine kasnije američki sudac odbacio je optužbe protiv počinitelja, što je potaknulo iračku vladu da donese odluku u kojoj naređuje Blackwaterovim djelatnicima da napuste državu.<ref>{{cite news |publisher=Večernji list |date=2010-02-13 |page=13 |url=http://www.vecernji.hr/vijesti/blackwater-proracuna-sad-a-naplatio-trosak-prostitutke-clanak-95267 |title=Blackwater iz proračuna SAD-a naplatio trošak prostituke}}</ref> Istovremeno, pojavio se novi problem: sa sjevera Iraka, naseljenom Kurdima, koji je cijelo vrijeme bio najstabilnija regija, militanti grupe [[PKK]] su počeli prelaziti u [[Turska|Tursku]] kako bi pomogli turskim Kurdima koji se bore za nezavisni Kurdistan na tom području. Turski parlament je odorio svojoj vojsci ulazak u sjever Iraka kako bi se militanti zaustavili.<ref>[http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=20601087&sid=aa16LVehMeiU&refer=home Turkey may attack Kurds using air strikes, troops]</ref> U [[prosinac|prosincu]] oko 50 turskih ratnih aviona je napalo mete u regiji Qandil, Zap, Avashin i Hakurk.<ref>[http://www.nytimes.com/2007/12/16/world/middleeast/16cnd-turkey.html?_r=2&hp&oref=slogin&oref=slogin Turkey Bombs Kurdish Militant Targets in Iraq]</ref> 2007. označila je pad nasilja i polaganu stabilizaciju stanja u državi, ali je prema izvještaju Iraq Body Count (IBC) ipak poginulo oko 24.000 civila u toj godini<ref>[http://www.sarajevo-x.com/clanak/080102043 IBC: U Iraku ubijeno oko 24.000 civila tijekom 2007.]</ref><ref>[http://www.iraqbodycount.org/analysis/numbers/2007/ Civilian deaths from violence in 2007] Iraq Body Count, 1. siječnja 2008. Preuzeto 23. siječnja 2012.</ref> 13. listopada general Ricardo Sanchez, koji je zapovijedao koalicijskim snagama u Iraku od lipnja 2003. do lipnja 2004., naveo je niz političkih i vojnih promašaja u Iraku koji su pomogli otvoriti put pobuni – poput raspuštanja vojske iz Saddamova razdoblja, zanemarivanja utjecaja plemenskih vođa, kao i sporosti u obnovi civilne vlasti nakon svrgavanja Saddama Husseina. Sadašnja strategija, uključujući i slanje pojačanja od 30.000 trupa početkom godine, prema njegovoj je ocjeni samo očajnički pokušaj da se nadoknade godine loše vođene politike u Iraku. "Nema sumnje da Amerika proživljava noćnu moru kojoj se ne vidi kraja".<ref>{{citiranje www |url=http://www.nacional.hr/clanak/38788/sanchez-irak-je-nocna-mora-kojoj-nema-kraja |prezime=Čizmić |ime=Martina |izdavač=Nacional |naslov=Sanchez: "Irak je noćna mora kojoj nema kraja" |dan=2007-10-31 |preuzeto=2012-01-22 |archive-date=7. travnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140407094325/http://www.nacional.hr/clanak/38788/sanchez-irak-je-nocna-mora-kojoj-nema-kraja |url-status=dead }}</ref> == 2008.: Peta godišnjica rata == [[Datoteka:Caravansary inn search.jpg|desno|mini|250px|Skupina američkih vojnika sreće pastire.]] Početkom siječnja stanje u Iraku nastavilo se stabilizirati i smirivati. Ipak, nasilje se ubrzo ponovno rasplamsalo: 24. siječnja dogodio se još jedan krvavi samoubilački napad u kojem je bombaš ubio visoko rangiranog policijskog šefa i dva policajaca u Mosulu, točno na mjestu na kojem je poginulo 34 ljudi i ranjeno još 217 prethodnog dana<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/7206391.stm Iraqi police chief dies in ambush]</ref> 1. veljače bomba na baghdadskoj tržnici ubila je 99 ljudi i ranila više od 200. Iračka vlada objavila je da je bombu nosila Iračanka.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/7223769.stm |title=Iraq market bombs toll nears 100 |publisher=bbc.co.uk |author=BBC News |date=2008-02-01 |accessdate=2012-09-26}}</ref> Početkom siječnja, Malikijeva vlada je počela s raspravama o novom zakonu koji bi rehabilitirao bivše članove partije [[Baath|Ba'ath]].<ref>{{cite news |url=http://www.asianews.it/news-en/Law-reintegrating-low-level-Baathists-approved-11432.html |publisher=Asia News |title=Law reintegrating low-level Baathists approved |date=2008-04-02 |accessdate=2012-07-26}}</ref> 8. siječnja je pokrenuta operacija Phantom Phoenix čiji je cilj bio uhvatiti preostalih 200 ekstremista al-Qaede u provinciji Diyala. Operacija je također obuhvatila napade na pobunjenike u provinciji Saladin.<ref name="NYTimes">[http://www.nytimes.com/2008/01/09/world/middleeast/09diyala.html?ex=1357534800&en=99eca6d59d9d1192&ei=5090&partner=rssuserland&emc=rss&pagewanted=all U.S. Attack in Iraq Is No Surprise to Many Insurgents] [[New York Times]], 9. siječnja 2008.</ref><ref name="bbc">[http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/middle_east/7180126.stm Six US troops die in Iraq blast] BBC News. Preuzeto: 9. siječnja 2008.</ref> 29 Amerikanaca je poginulo u veljači 2008., što je bio treći najniži rezultat u proteklih 5 godina. Istodobno, [[Međunarodni odbor Crvenog križa]] objavio je da je Irak na rubu humanitarne krize pošto milijuni građana još uvijek nemaju pristup pitkoj vodi, sanitaciji ili zdravstvenoj zaštiti.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/7299914.stm |title=Bleak picture of Iraq conditions |author=BBC News |publisher=bbc.co.uk |accessdate=2009-07-01}}</ref> Sukob Turske i PKK ponovno se rasplamsao kada je Ankara pokrenula kopneni napad na sjever Iraka 21. veljače. Operacija, koja je trajala 9 dana, obuhvaćala je 10.000 turskih trupa koji su prodrli 25&nbsp;km duboko u Irak.<ref>{{cite news |url=http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=20601087&sid=aAwz3G7kM9rE&refer=home |title=Turkish Army Begins Ground Assault on PKK in Iraq |author=Mark Bentley |publisher=bloomberg.com |date=2008-02-22 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110604084831/http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&sid=aAwz3G7kM9rE&refer=home |archivedate=2011-06-04 |accessdate=2008-03-21}}</ref> 8. ožujka pronađena je masovna grobnica sa stotinjak leševa u blizini provincije Diyala, sjeverno od Baqubah.<ref>{{citiranje www |url=http://www.nysun.com/foreign/mass-grave-discovered-in-iraqs-diyala-province/59703/ |naslov=Mass Grave Discovered In Iraq's Diyala Province |izdavač=Bllomberg News |dan=2007-08-02 |preuzeto=2012-01-23 |archive-date=7. travnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140407074823/http://www.nysun.com/foreign/mass-grave-discovered-in-iraqs-diyala-province/59703/ |url-status=dead }}</ref> Predsjednik Bush poručio je na petoj godišnjici rata kako se "rat mora nastaviti usprkos visoke cijene." Dodao je kako su ti "troškovi opravdani uzme li se u obzir cijena strateške pobjede nad neprijateljima u Iraku".<ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak.aspx?id=378978 Na petu godišnjicu početka rata u Iraku Bush poručuje: Rat se mora nastaviti]</ref> 18. travnja zamjenik vođe al-Qaede [[Ayman al-Zawahiri]] oglasio se u audio poruci postavljenoj na internetu o petogodišnjoj američkoj intervenciji u Iraku, navodeći kako je "donijela samo poraz te da će predsjednik George W. Bush biti biti prisiljen ostaviti taj problem svom nasljedniku". Al-Zawahiri također navodi da slušajući savjete svojih zapovjednika u Iraku i jamčeći veliku američku vojnu nazočnost u toj zemlji nakon srpnja, Bush "zataškava neuspjeh" svoje politike u Iraku: "Ako američke snage napuste zemlju sve će izgubiti. A ako ostanu iskrvarit će do smrti.", kazao je. Također je pozvao na muslimansku potporu [[Džihad|jihad]]u i al-Qaedi u Iraku te ponovio navodnu nedavnu izjavu Osame bin Ladena da će [[Mudžahedin|mujahideen]]i iz Iraka pokrenuti borbu za "oslobađanje" [[Jeruzalem]]a.<ref>[http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/al-zawahri-americka-intervencija-u-iraku-je-neuspjeh.html Al-Zawahiri: Američka intervencija u Iraku je neuspjeh]</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.javno.com/hr/svijet/clanak.php?id=141427 |title=Al-Zawahiri: Neuspjeh američke vojske u Iraku |access-date=19. travnja 2008. |archive-date=26. siječnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090126030950/http://www.javno.com/hr/svijet/clanak.php?id=141427 |url-status=dead }}</ref> === Racija na Abu Kamala === 26. listopada 2008. [[Delta Force]] i SOG (CIA) elementi su s Iraka nakratko uletjeli u teritorij [[Sirija|Sirije]]. Sirija je u ponedjeljak osudila američki napad u kojem je poginulo najmanje osam ljudi na istoku zemlje, u blizini granice s Irakom, tvrdeći da se radi o činu "ozbiljne agresije". Prema sirijskoj državnoj televiziji i novinskoj agenciji Sani, četiri američka helikoptera su povrijedila sirijanski zračni prostor u nedjelju oko 16:45 sati po lokalnom vremenu. Delta operatori i SOG ''officer''i su nakon iskrcavanja iz helikoptera krenuli u zgradu (dok je još trajala izgradnja). Sirijanska vlada izjavila je da su Amerikanci usmrtili osam civila. Međutim, službenici Sjedinjenih Država tvrdili su da su svi koji su ubijeni u raciji bili povezani s Abu Ghadiyom, metom misije. Sirija je izjavila da razmišlja o odgovoru na ovaj napad, kazao je glasnogovornik sirijanskog ministarstva informacija Reem Haddad za Al-Jazeeru. SAD, navodi Al-Jazeera, nisu službeno odgovorili na sirijanske optužbe, ali neimenovani američki vojni izvor kazao je za AP da su cilj napada bili strani borci al-Qaede koji iz Sirije ulaze u Irak. SAD i iračka vlada često su optuživali Damask da ne čini dovoljno kako bi zaustavio protuameričke borce. Prema američkim obavještajnim procjenama, 90% stranih boraca ulazi u Irak preko Sirije. [[BBC]] ističe kako se radi o prvom poznatom napadu američkih snaga unutar sirijanskog teritorija, te dodaje da je Sirija pozvala američkog i iračkog otpravnika poslova tražeći od njih da osude "čin agresije". Irački političari su nazvali incident "vrijednim žaljenja".<ref>{{citiranje www |url=http://www.javno.com/hr/svijet/clanak.php?id=196726 |naslov=Sirija oštro osudila američki napad |izdavač=Javno.com |dan=2008-10-27 |preuzeto=2009-09-01 |archive-date=26. siječnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090126031009/http://www.javno.com/hr/svijet/clanak.php?id=196726 |url-status=dead }}</ref> === Političke promjene u američkim izborima 2008. === {{Glavni|Predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama 2008.}} 4. studenog 2008. održani su predsjednički izbori u SAD-u na kojima su po prvi put od početka rata u Iraku [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanci]] izgubili predstavnika u [[Bijela kuća|Bijeloj kući]]. Pobijedio je demokratski kandidat [[Barack Obama]] koji se od početka protivio ratu te je privukao velik broj birača nezadovoljnih Bushovom administracijom obećanjem da će povući Amerikance iz Iraka, najkasnije do 2010. "Ne postoji vojno rješenje za Irak. Nikad nije ni postojalo. Najbolji način da se zaštitimo i primoramo iračke čelnike da okončaju svoj građanski rat jest da odmah počnemo povlačiti svoje borbene jedinice. Ne za šest mjeseci, nego sad.", izjavio je Obama.<ref>{{citiranje www |url=http://www.poslovni.hr/81997.aspx |naslov=Barack Obama ne vidi drugo rješenje za Irak osim povlačenja vojske |izdavač=Poslovni dnevnik |autor=poslovni.hr |dan=2008-06-06 |preuzeto=2012-09-26 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080607071417/http://www.poslovni.hr/81997.aspx |archivedate=7. lipnja 2008.}}</ref> Ipak, američki i irački dužnosnici u Baghdadu izjavili su da pobjeda demokratskog kandidata Obame neće utjecati na pregovore o američkoj vojnoj nazočnosti u Iraku. "Želimo zaključiti sporazum sa sadašnjom administracijom.", rekao je irački ministar vanjskih poslova Hoshyar Zebari u američkome veleposlanstvu u Baghdadu prigodom predsjedničkih izbora. "Novoizabrani predsjednik i njegova ekipa upoznati su s razgovorima o planu sporazuma i razumiju potrebu njegova zaključivanja.", dodao je. SAD i Irak od početka 2008. pregovaraju o sporazumu koji bi odredio američko raspoređivanje u Iraku nakon 31. prosinca te godine. Tog datuma istječe mandat UN-a pod kojim djeluju Multinacionalne snage pod vodstvom SAD-a.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.javno.com/hr/svijet/clanak.php?id=200395 |title=Na sporazum SAD-Irak neće utjecati Obamina pobjeda |access-date=12. studenoga 2008. |archive-date=26. siječnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090126031013/http://www.javno.com/hr/svijet/clanak.php?id=200395 |url-status=dead }}</ref> === Incident gađanja Busha cipelama === [[Datoteka:Bushduck.PNG|desno|mini|250px|George W. Bush se sagnuo kad je cipela iznenada poletjela prema njemu za vrijeme konferencije]] 14. prosinca 2008. Bush je nenajavljeno posjetio Irak i održao novinarsku konferenciju u Baghdadu zajedno s premijerom [[Nuri al-Maliki|Nurijem al-Malikijem]]. No situacija je ubrzo nenadano prerasla u skandal: [[Mountazer al-Zaidi]], novinar televizijske kuće al-Bagdadia, uz uvredljive je povike "Ovo je oproštajni pozdrav Iraka, psu!" gađao objema svojim cipelama američkog predsjednika Busha. Iako se Bush uspio izmaknuti i pokušao sve preokrenuti u šalu, događaj je imao veliki odjek u svijetu i ponovno vratio središte pozornosti na Irak. Al-Zaidija su uhitile iračke službe sigurnosti i, prema riječima njegovog brata Maithama, u zatvoru teško pretukle, zbog čega je završio u bolnici sa slomljenom rukom i rebrima. Drugi Mountazerov brat, Uday, izrazio je strah da će se s njegovim bratom loše postupati dok je u pritvoru, ali i odbio poziv venezuelanskog predsjednika Hugoa Chaveza da cijela obitelj dođe živjeti u Venezuelu. "Zahvalni smo predsjedniku Hugou Chavezu. No, mi smo Iračani i živimo u Iraku.", rekao je Uday u ime obitelji. [[Libija]] je čak al-Zaidiju odlučila isporučiti odličje.<ref>[http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/velikom-junaku-al-zaidiju-libijsko-odlicje.html "Velikom junaku" al-Zaidiju libijsko odličje]</ref> Palestinska oružana skupina Odbori narodnog otpora uputila je javni zahtjev odvjetnicima u cijelom svijetu da se mobiliziraju za obranu "velikog junaka" al-Zaidija. "Izražavamo punu potporu tom velikom junaku i zahtijevamo od svih odvjetnika na svijetu da se mobiliziraju za njegovu obranu.", izjavio je glasnogovornik skupine [[Abu Abir]] na konferenciji za novinare u [[Gaza|Gazi]]. "Bacanje cipela bilo je "prirodni odgovor zločincu i velikom demonu koje utjelovljuje Bush", dodao je. Halil Dulaimi, bivši odvjetnik Saddama Husseina, rekao je kako priprema al-Zaidijevu obranu i kako mu je besplatnu pomoć već ponudilo najmanje 200 odvjetnika.<ref name="dnevnik 2008">[http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/oslobodite-novinara-montazera-al-zaidija.html?ar= 'Oslobodite novinara Montazera al-Zaidija'] ''Dnevnik.hr'', preuzeto 1. veljače 2009.</ref> Iračka je vlada osudila "sramni postupak", a uprava tv Al-Bagdadiye traži njegovo hitno oslobađanje. Al-Zaidija su pripadnici sigurnosnih službi, nakon incidenta odmah udaljili s konferencije, a potom je odveden u pritvor. Njegovi kolege novinarima stranih agencija ispričali u kako je al-Zaidi svoj čin detaljno predvidio. "Mountazer je ovo predvidio prije nekoliko mjeseci, najmanje šest. Odlučio je baciti cipele u glavu Bushu pred kolegama novinarima čim mu se ukaže pogodna prilika.", rekao je jedan od njegovih kolega iz al-Baghdadiye, iračke TV mreže čije je sjedište u [[Cairo]]u. "Kad se zakleo da će to učiniti, mislili smo da su to samo prijetnje. No Mountazer mrzi Bushal.", rekao je jedan od kolega. "On je veliki domoljub kada je riječ o svim stvarima povezanim s Irakom.".<ref name="dnevnik 2008"/> == 2009.: Obamina izlazna strategija == 27. veljače 2009. novi američki predsjednik Barack Obama održao je govor u Camp Lejeuneu u [[Sjeverna Karolina|Sjevernoj Carolini]] te objavio da će američka borbena misija u Iraku završiti do 31. kolovoza 2010. "Prijelazna vojska" od oko 50.000 trupa će ostati trenirati iračke sigurnosne snage te obavljati pojedine antiterorističke operacije do 2011. Obama je time najavio završetak rata čije je trajanje prešlo 6 godina, obećao Iračanima "potpuni prijenos ovlasti" te im čestitao na njihovoj suradnji i pomoći.<ref>[http://www.nytimes.com/2009/02/27/us/politics/27obama-text.html?_r=1&pagewanted=1 Obama's Speech at Camp Lejeune, N.C.] The New York Times</ref> 30. travnja 2009. U.K. je službeno objavilo da završava rat u Iraku te je počela s povlačenjem trupa uz napomenu da je ostvarena misija nove prijelazne vlade u Baghdadu.<ref>[http://news.bbc.co.uk/1/hi/uk/8026136.stm UK combat operation end in Iraq]; [[BBC]] News</ref> 4. lipnja i [[Rumunjska]] je službeno povukla svoje snage iz zemlje<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.mnf-iraq.com/index.php?option=com_content&task=view&id=26878&Itemid=128 |title=MNF-I Press release, 10. lipnja 2009. |access-date=9. kolovoza 2009. |archive-date=5. rujna 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090905170449/http://www.mnf-iraq.com/index.php?option=com_content&task=view&id=26878&Itemid=128 |url-status=dead }}</ref> a 28. srpnja isto je učinila i [[Australija]].<ref>[http://www.express.co.uk/posts/view/117463/Australia-ends-Iraq-troop-presence Australia ends Iraq troop presence]</ref> U 2009. nastavljen je trend smirivanja i stabilizacije Iraka. Ipak, bombaški napadi i nasilje sporadično su se ipak i dalje javljali. U siječnju je poginuo 191 Iračanin, a u veljači broj žrtava se popeo na 258, što je povećanje od 35% od prethodnog mjeseca,<ref>{{citiranje www |url=http://www.dailystar.com.lb/News/Middle-East/Mar/02/February-sees-a-sharp-rise-in-Iraq-violence-with-at-least-258-people-killed.ashx#axzz1kImHOgzc |naslov=February sees a sharp rise in Iraq violence with at least 258 people killed |izdavač=The Daily Star |preuzeto=2010-08-31 |dan=2009-03-02 |archive-date=8. rujna 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210908141016/https://googleads.g.doubleclick.net/pagead/ads?client=ca-pub-2500372977609723&output=html&h=250&slotname=PA_MENA_RegieAlfaSal%2Fdailystar.com.lb%2F16288692_dailystar.com.lb_inarticle-adtag_300x250&adk=635606997&adf=946937353&pi=t.ma~as.PA_MENA_RegieAlfaSa_&w=300&url=https%3A%2F%2Fwww.dailystar.com.lb%2F%2FNews%2FMiddle-East%2F2009%2FMar-02%2F78613-february-sees-a-sharp-rise-in-iraq-violence-with-at-least-258-people-killed.ashx&ea=0&flash=0&wgl=1&dt=1631110209284&bpp=21&bdt=9220&idt=7317&shv=r20210831&mjsv=m202109010101&ptt=5&saldr=sa&cookie=ID%3D993fd60ad098b1a1-22618d602eca00f0%3AT%3D1631110173%3ART%3D1631110209%3AS%3DALNI_MaoyXULUlE7gcfAYYhmv42cxsruNQ&correlator=8058413637875&frm=23&ife=1&pv=1&ga_vid=1440669961.1631110217&ga_sid=1631110217&ga_hid=877771535&ga_fc=0&nhd=1&u_tz=0&u_his=50&u_java=0&u_h=1000&u_w=1600&u_ah=1000&u_aw=1600&u_cd=24&u_nplug=3&u_nmime=4&adx=354&ady=1204&biw=1171&bih=55896&isw=300&ish=250&ifk=2157192280&scr_x=0&scr_y=0&eid=44747620%2C31062483%2C31062297&oid=3&pvsid=1454175826181346&pem=469&eae=2&fc=896&brdim=10%2C10%2C10%2C10%2C1600%2C0%2C1100%2C900%2C300%2C250&vis=1&rsz=%7C%7CE%7C&abl=CS&pfx=0&fu=4&bc=31&ifi=1&uci=1.lxhhq4wb98ca&fsb=1&dtd=7345#axzz1kImHOgzc |url-status=dead }}</ref> ponajviše zbog bombaškog samoubilačkog napada u Iskandiriyahi 13. veljače kada je poginulo 35 Shiita na putu za hodočašće u [[Karbala|Karbalu]]. U ožujku je poginulo oko 250 ljudi, a travanj je bio treći najsmrtonosniji mjesec te godine: poginulo je 355 ljudi, od toga skoro 160 u zadnjem tjednu u mjesecu kada je zabilježen val automobila-bombi, ponajviše u Baghdadu, što je oko 40% mrtvih više nego prethodnog mjeseca.<ref>[http://www.upi.com/Top_News/2009/05/01/April-deadliest-month-of-2009-in-Iraq/UPI-76321241180264/ April deadliest month of 2009 in Iraq] Top News</ref><ref>[http://www.abc.net.au/news/stories/2009/05/01/2558861.htm Iraq death toll hits seven-months high] ABC</ref> U svibnju je smrtnost ponovno spala kada je poginulo 124 osoba (ne uključujući 24 poginula vojnika Koalicije),<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/8076457.stm |title=US deaths in Iraq rise sharply |publisher=bbc.co.uk |author=BBC News |date=2009-06-01 |accessdate=2012-09-26}}</ref> lipanj je postao drugi najsmrtonosniji mjesec s 373 poginulih<ref>[http://www.alertnet.org/thenews/newsdesk/L1881736.htm Number of civilians killed in Iraq jumps in June] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090708143159/http://www.alertnet.org/thenews/newsdesk/L1881736.htm |date=8. srpnja 2009. }}[[Reuters]]</ref> a u [[srpanj|srpnju]] je bilo 275 žrtava.<ref>[http://news.smh.com.au/breaking-news-world/iraq-death-toll-down-in-july-ministries-20090801-e5ao.html Iraq death toll down in July: ministries] News.smh</ref> U kolovozu je bilo zabilježeno 456 žrtava,<ref name="Daily News">{{cite news |url=http://www.hurriyetdailynews.com/n.php?n=iraq-death-toll-in-august-highest-in-13-months-2009-09-02 |title=Iraq death toll in August highest in 13 months |date=2009-09-02 |work=Daily News |access-date=12. rujna 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110728042419/http://www.hurriyetdailynews.com/n.php?n=iraq-death-toll-in-august-highest-in-13-months-2009-09-02 |archive-date=28. srpnja 2011.}}</ref> dok je s druge strane u rujnu broj mrtvih spao na najnižu razinu od početka rata, pošto je poginulo 125 ljudi.<ref name="canada.com">{{cite news |url=http://www.canada.com/news/Civilian+death+toll+Iraq+lowest+ever/2055270/story.html |title=Civilian death toll in Iraq lowest ever |last=Abbas |first=Mohammed |date=2009-09-30 |work=Reuters, citirala Canada.com |accessdate=2009-10-09 |archive-date=8. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20091008092310/http://www.canada.com/news/Civilian+death+toll+Iraq+lowest+ever/2055270/story.html |url-status=dead }}</ref> Listopad je označio ponovan trend rasta nasilja: u tom mjesecu poginulo je 410 osoba diljem Iraka. Smrtnost je bila veća zbog dvije eksplozije bombaša samoubojica 25. listopada zbog kojih je poginulo više od 150 ljudi, označavajući najsmrtnonosniji dan nasilja u Iraku u prethodne dvije godine. Također, 1275 civila, 135 policajaca i 90 vojnika je ranjeno tog mjeseca, dok je 38 pobunjenika ubijeno, a 585 uhićeno.<ref>{{cite news |url=http://news.smh.com.au/breaking-news-world/iraq-death-toll-doubles-in-october-20091102-htb4.html |title=Iraq death toll doubles in October |date=2009-11-02 |work=The Sydney Morning Herald |accessdate=2009-11-03}}</ref> U studenom je poginulo 122 ljudi,<ref>[http://www.spacewar.com/reports/Iraq_November_death_toll_lowest_since_US_invasion_999.html Iraq November death toll lowest since US invasion]; 1. prosinca 2009., preuzeto 22. siječnja 2010.</ref> a u prosincu je, prema iračkom Ministarstvu unutarnjih poslova, poginulo 319 ljudi (306 civila i 13 policajaca), a najznakovitije je što je to bio prvi mjesec u kojem nije poginuo nijedan Amerikanac od početka rata.<ref>[http://edition.cnn.com/2010/WORLD/meast/01/01/iraq.us.deaths/index.html No U.S. combat-related deaths in Iraq in December] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110815212935/http://edition.cnn.com/2010/WORLD/meast/01/01/iraq.us.deaths/index.html |date=15. kolovoza 2011. }}; [[CNN]], 1. siječnja 2010., preuzeto 22. siječnja 2010.</ref> Iako je 2009. bila najmirnija i najstabilnija godina od početka rata, ipak je u njoj zabilježeno oko 3300 žrtava. U lipnju se su Amerikanci po prvi put povukli iz urbanih dijelova Iraka, a 38 vojnih instalacija predano je iračkim vlastima. == 2010.: Kraj rata == Siječanj 2010. nastavio je trend smirivanja stanja u Iraku. Nakon mjesec dana mira, Baghdad je 25. siječnja ponovno uzdrmala automobilska bomba koja je eksplodirala između hotela Sheraton i Palestine te ubila 36 ljudi i ranila 80-ak. Detonacija je odjeknula gotovo paralelno sa smaknućem Ali Hassana al-Majida, jednog od najzloglasnijih sudionika Husseinovog režima, znanog i kao "Kemijski Ali".<ref>[http://www.guardian.co.uk/world/2010/jan/25/baghdad-hotels-bomb-blasts Baghdad suicide bombers kill dozens in hotel attacks]; Guardian, 25. siječnja 2010., preuzeto 30. siječnja 2010.</ref> 27. siječnja Obama održao je svoje prvo obraćanje naciji otkad je postao predsjednik, te je, između ostalog, najavio povlačenje velikog broja američkih trupa iz Iraka te da je "rat gotov".<ref>[http://www.whitehouse.gov/the-press-office/remarks-president-state-union-address Remarks by the President in State of the Union Address] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101122025942/http://www.whitehouse.gov/the-press-office/remarks-president-state-union-address |date=22. studenoga 2010. }}; US Capitol, 27. siječnja 2010., preuzeto 30. siječnja 2010.</ref> [[Datoteka:ArmyReport ExhibitA.png|desno|mini|250px|Video snimka napada helikoptera Koalicije na novinara Reutersa u Bagdadu]] 7. ožujka održani su novi parlamentarni izbori u zemlji u kojima je pobijedio Ayad Allawi, ali bez apsolutne većine, što je prouzročio kratkotrajan kaos i probleme u formiranju vlade.<ref>{{cite news |title=Iraq Recount Mired in a New Dispute |work=New York Times |date=2010-05-03 |url=http://www.nytimes.com/2010/05/04/world/middleeast/04iraq.html}}</ref> 5. travnja internet stranica [[WikiLeaks]] objavila je 39 minuta "procurene" video snimke zračnog napada američkog borbenog helikoptera na ulicu u Baghdadu 12. srpnja 2007., u kojem je ubijeno 18 civila nakon što su vojnici zamijenili novinara [[Reuters]]a za terorista. Naime, novinar je držao teleobjektiv i hodao po ulici, na što su piloti zaključili da nosi oružje te započeli paljbu. Ubijeno je 12 ljudi, a još šestero je također pogođeno kada je drugi put paljba usmjerena na ljude u kombiju koji su stali na cesti kako bi pomogli ranjenima. Snimka je ponovno izazvala neugodnosti za američku vladu.<ref>{{cite news |url=http://edition.cnn.com/2010/WORLD/meast/04/06/iraq.journalists.killed/ |title=Leaked video reveals chaos of Baghdad attack |last=Cohen |first=Tom |date=2010-04-07 |work=CNN |accessdate=2010-06-09 |archive-date=1. veljače 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180201115355/http://edition.cnn.com/2010/WORLD/meast/04/06/iraq.journalists.killed/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite news |url=http://www.reuters.com/article/idUSTRE6344FW20100406 |title=Leaked U.S. video shows deaths of Reuters' Iraqi staffers |last=David |first=Alexander |date=2010-04-05 |work=Reuters |access-date=9. lipnja 2010. |archive-url=https://archive.today/20120909151716/http://www.reuters.com/article/idUSTRE6344FW20100406 |archive-date=9. rujna 2012.}}</ref><ref>{{cite news |url=http://www.nytimes.com/2010/04/06/world/middleeast/06baghdad.html |title=Video Shows U.S. Killing of Reuters Employees |last=Bumiller |first=Elisabeth |date=2010-04-05 |work=New York Times |accessdate=2010-06-09}}</ref> 4. travnja, odigrao se u međuvremenu 33. bombaški napad u Baghdadu u kojem je preminulo 42, a ranjeno preko 200 ljudi. Napad je bio usmjeren protiv stranih veleposlanstava. Islamska država Iraka preuzela je odgovornost za isti.<ref>[http://www.guardian.co.uk/world/2010/apr/04/baghdad-iraq-embassy-explosions Al-Qaida bombs hit three Baghdad embassies], Guardian, 04. travnja 2010.</ref> Dva dana kasnije sličan se napad auto bombama ponovno odigrao u glavnom gradu Iraka. 23. i 24. travnja odigrala se serija bombaških napada u kojima je ubijeno 85 ljudi a ranjeno 145. Napad je bio usmjeren protiv [[Šijiti|Shiita]] koji su odlazili svojim kućama nakon molitve petkom te jedna tržnica u shiitskoj četvrti Sadr Citya, predgrađu Baghdada.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/8639223.stm |title=Dozens killed in Baghdad in 'revenge al-Qaeda attacks' |date=2010-04-23 |work=BBC News |publisher=BBC |accessdate=2010-04-23}}</ref> 10. svibnja dogodio se još jedan val koordiniranih bombaških napada protiv policijskih i vojnih kontrolnih točaka, tržnice, ureda gradonačelnika Baghdada te jedne tvornice tekstila. U napadima je ubijeno preko 100 osoba, vjerojatno u znak odmazde zbog teških gubitaka al-Qaede u Iraku tijekom 2010.<ref>{{cite news |url=http://www.nytimes.com/2010/05/11/world/middleeast/11iraq.html |title=Coordinated Attacks in Iraqi Cities Kill More Than 100 |last=Meyers |first=Steven Lee |date=2010-05-10 |work=New York Times |accessdate=2010-06-09}}</ref> [[18. kolovoza]], bombaški napad ubio je 50-ak ljudi u Bagdadu koji su čekali u redu kako bi pronašli posao u iračkoj vojsci.<ref>{{cite news |url=http://articles.latimes.com/2010/aug/18/world/la-fg-iraq-bombing-recruits-20100818 |title=Blast targeting Baghdad job-seekers kills dozens |last=Salman |first=Raheem |date=2010-08-18 |work=Los Angeles Times |accessdate=2010-09-01}}</ref> 19. kolovoza započeto je masovno povlačenje američkih trupa iz Iraka.<ref name="pull out"/> 31. kolovoza, Barack Obama proglasio je kraj rata.<ref name="war over"/> U obraćanju naciji, Obama je objavio kraj borbenih misija u toj zemlji te da će "Amerika nastaviti podupirati iračku vladu, dok će usmjeriti svoju energiju na vlastitu ekonomiju i [[Rat u Afganistanu]]".<ref name="turn page">{{cite news |url=http://edition.cnn.com/2010/POLITICS/08/31/obama.oval.office.address/index.html#fbid=7Bk9lBVEQUl&wom=false |title=Obama: 'Time to turn the page' as Iraq combat mission ends |date=2010-09-01 |work=CNN |accessdate=2010-09-01 |archive-date=31. siječnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110131051618/http://edition.cnn.com/2010/POLITICS/08/31/obama.oval.office.address/index.html#fbid=7Bk9lBVEQUl&wom=false |url-status=dead }}</ref> Obama je izjavio: : "SAD su platile veliku cijenu kako bi budućnost Iraka predala u ruke njegovim građanima... U ovom znamenitom poglavlju u povijesti Iraka i SAD-a, mi smo ispunili našu obavezu. Sada je vrijeme da se okrene nova stranica povijesti.".<ref name="turn page"/> Službeno, američki angažman je završio u utorak, 31. kolovoza, u 17 sati. Otprilike 50.000 vojnika je ostalo u Iraku do kraja 2011. kako bi pomagalo u obuci tamošnjih snaga.<ref name="turn page"/> ==="Curenje" dokumenata s WikiLeaks=== 23. listopada 2010. WikiLeaks je objavila 391.832 povjerljivih ratnih dokumenata o ratu u Iraku u, kako je časopis The Independent napisao, "najvećem curenju podataka u povijesti". Dokumenti objavljuju bogati izvor informacija o stanju od 2004. do 2009.: o tome kako su iračke snage mučile stotine ljudi dok su Amerikanci samo gledali; kako je američki borbeni helikopter gađao pobunjenike koji su se predali; kako je jedan doktor prodavao [[Al-Kaida|al-Qaedi]] popis pacijenata s mentalnim poteškoćama kako bi ih ta organizacija mogla lako manipulirati da postanu bombaši samoubojice; kako su dva britanska vojnika pretukla dvojicu civila no nije pokrenuta istraga i dr. Također, otkriveno je da je američka vlada itekako pravila popis ubijenih u ratu, iako je tvrdila suprotno. [[Pentagon]] je sastavio popis dokumentiranih 109.032 smrti, od kojih su 66.081 bili civili. Nakon te informacije i analize 860 dokumenata, Iraq Body Count je objavio da je revidirao svoj broj ubijenih u ratu, koji je porastao s 107.000 and 150.000, od kojih su 80% bili civili. Privatna vojna tvrtka Blackwater, koja je zaradila $1,5 milijarde od početka rata, je često gađala civile, jednom čak i na bolničko vozilo koje je pokušalo stići do ranjenih. Američke trupe ubile su ukupno 834 ljudi na kontrolnim točkama, od kojih su 80% bili civili. Također, ispostavilo se da je Iran obučavao iračke militante te ih poticao u ubijanju iračkih dužnosnika.<ref name="independent">{{cite news |url=http://www.independent.co.uk/news/world/politics/torture-killing-children-shot-ndash-and-how-the-us-tried-to-keep-it-all-quiet-2115112.html |title=Torture, killing, children shot – and how the US tried to keep it all quiet |author=Emily Dugan, Nina Lakhani, David Randall, Victoria Richards, Rachel Shields |date=2010-10-24 |publisher=The Independent |accessdate=2010-10-24}}</ref><ref>{{cite news |url=http://www.guardian.co.uk/world/iraq-war-logs |title=The Iraq War Logs |date=2010-10-23 |publisher=Guardian |accessdate=2010-10-24}}</ref><ref>{{cite news |url=http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-11611319 |title=Huge Wikileaks release shows US 'ignored Iraq torture' |date=2010-10-23 |publisher=BBC News |accessdate=2010-10-24}}</ref><ref>{{cite news |url=http://www.cbsnews.com/8301-503543_162-20020525-503543.html |title=NYT: Wikileaks Reveal Iran's Aid for Iraqi Militias |date=2010-10-22 |publisher=CBS News |access-date=24. listopada 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20101026013334/http://www.cbsnews.com/8301-503543_162-20020525-503543.html |archive-date=26. listopada 2010.}}</ref> == Kontroverze == [[Datoteka:CAB-at-Sabers-2006.JPG|desno|260px|mini|Američki vojnici ulaze u Bagdad]] Iako je američki predsjednik Bush izjavio da je rat u Iraku "dio Rata protiv terorizma", mnogi stručnjaci smatraju da je invazija bila motivirana drugim razlozima, pogotovo kada oružje za masovno uništenje nikada nije pronađeno. Neki smatraju da je glavni razlog bio kontrola bogatog izvora [[nafta|nafte]] u Iraku".<ref>[https://web.archive.org/web/20061204094039/http://voanews.com/croatian/archive/2003-01/a-2003-01-15-13-1.cfm Irak i nafta]</ref> Tome u prilog, indikativan je potez Paula Bremera, američkog upravitelja Privremene koalicijske vlade u Iraku, koji je 19. rujna 2003. objavio četiri odluke koje uključuju "punu privatizaciju javih poduzeća, puna vlasnička prava stranih tvrtki nad iračkim poduzećima, punu reparaciju stranih profita (...) otvaranje iračkih banaka stranom preuzimanju, ravnopravan status stranih kompanija s domaćima te (...) eliminaciju gotovo svih zapreka slobodnoj trgovini".<ref>A. Juhasz, "Ambitions of Empire: The Bush Administration Economic Plan for Iraq (and Beyond)", ''Left Turn Magazine'', 12 (veljača/ožujak 2004.), 27-32</ref> Uz to pojavile su se i optužbe raznih udruga protiv koalicije zbog kršenja ljudskih prava, iako su američki vojnici trebali "osvojiti srca i umove Iračana", poput u zatvoru [[Abu Ghraib]] u kojem su se pojavile slike Amerikanaca kako ponižavaju Iračane, te [[Incident u Mahmudiyji]] u kojem je navodno silovana i ubijena 14-godišnja djevojčica ili ubojstva u Hadithi u kojem su navodno ubijena 24 civila, većinom djeca i žene. U ''interview''u 2009., [[Tony Blair]] je priznao da bi "ionako pokrenuo invaziju na Irak, čak i da nije bilo nikakvih dokaza o oružju za masovno uništenje".<ref>Riazat Butt, Richard Norton-Taylor; [http://www.guardian.co.uk/uk/2009/dec/12/tony-blair-iraq-chilcot-inquiry Tony Blair admits: I would have invaded Iraq anyway], The Guardian; 12. prosinca 2009.; preuzeto [[22. siječnja]] [[2010.]]</ref> Iako su mnogi tražili da se zbog toga skandala smjeni [[Donald Rumsfeld]], to se nije dogodilo. Uz to, protesti diljem svijeta pratili su rat u Iraku, a i mnoge slavne ličnosti u SAD-u su kritizirale vladine odluke; među njima su i filmski glumci [[Sean Penn]] i [[Tim Robbins]], te dokumentarni filmaš [[Michael Moore]] koji je sukob opisao u dokumentarcu ''[[Fahrenheit 9/11]]''. Među državama koje su bile izričito protiv rata su bile i [[Francuska]], [[Njemačka]], [[Rusija]], [[Egipat]] i [[Kina]], koje su upozorile da će on samo povećati terorizam umjesto da ga smanji. ===Istražna povjerenstva=== 12. siječnja 2010. [[Willibrord Davids]], predsjednik nezavisnog [[Nizozemska|nizozemskog]] istražnog povjerenstva koje je pretresalo ulogu vojnih snaga Nizozemske u američkoj vojnoj intervenciji u Iraku, izjavio je kako je ta intervencija bila protuzakonita. Povjerenstvo je u svojem izvješću, koje je službeno predstavljeno u [[Den Haag]]u, zaključilo da rezolucije [[Vijeće sigurnosti UN-a|Vijeća sigurnosti UN]]-a o Iraku '90-ih nisu dopuštale američko-britansku intervenciju, te da je ona, prema odredbama [[međunarodno pravo|međunarodnog prava]], bila ilegalna. Nizozemska je 2003. pružila političku podršku iračkoj invaziji, no vojnu prisutnost u toj je zemlji godinama negirala. Izvještaj je potvrdio kako nema relevantnih dokaza da je Nizozemska doista pružila aktivnu vojnu potporu invaziji.<ref>[http://web1.slobodnadalmacija.hr/Svijet/tabid/67/articleType/ArticleView/articleId/87226/Default.aspx Nizozemska istraga: invazija na Irak protuzakonita] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110813190950/http://web1.slobodnadalmacija.hr/Svijet/tabid/67/articleType/ArticleView/articleId/87226/Default.aspx |date=13. kolovoza 2011. }}; [[Slobodna Dalmacija]], 12. siječnja 2010., preuzeto 30. siječnja 2010.</ref><ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/nizozemci-tvrde-americka-invazija-na-irak-bila-je-ilegalna/469760.aspx Nizozemci tvrde: Američka invazija na Irak bila je ilegalna]; Index; 12. siječnja 2010., preuzeto 30. siječnja 2010.</ref> 29. siječnja 2010. Tony Blair je svjedočio pred istražnim povjerenstvom o sudjelovanju Velike Britanije u ratu u Iraku, dok su diljem Londona organizirani prosvjedi protiv rata koji je izazvao najviše prijepora u njegova tri mandata. Saslušanje bivšeg britanskog premijera trajalo je oko šest sati, tijekom kojih je obrazložio svoju odluku da 2003. zemlju, zajedno sa Sjedinjenim Državama, gurne u rat protiv režima Saddama Husseina. Gotovo sedam godina poslije, Blair je i dalje na meti kritika zbog toga što je oko 45.000 britanskih trupa poslao u taj sukob, premda UN nije donio nikakvu rezoluciju o tome i unatoč otporu najvećeg dijela domaće javnosti. Prema njegovim riječima, "nije postojao tajni sporazum", samo je ustvrdio da je Bushu rekao da će "biti uz njega" ako ne uspije diplomacija. Dodao je da je "Hussein za njega čudovište." te da je "čvrsto vjerovao da Irak posjeduje oružje za masovno uništenje". Tijekom saslušanja, prosvjednici su ga nazvali "ratnim zločincem" te mu dali pogrdno ime ''Bl'''ia'''r'' (igra riječi "lažac").<ref>[http://www.javno.com/hr-svijet/blair-pred-istraznim-povjerenstvom-o-ratu-s-irakom_292025 Blair pred istražnim povjerenstvom o ratu s Irakom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100202081146/http://www.javno.com/hr-svijet/blair-pred-istraznim-povjerenstvom-o-ratu-s-irakom_292025 |date=2. veljače 2010. }}; Javno.com, preuzeto [[30. siječnja]] [[2010.]]</ref><ref>[http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/video-prosvjednici-traze-izrucenje-blaira-haskom-sudu.html VIDEO: Prosvjednici traže izručenje Blaira Haškom sudu], Dnevnik.hr, 29. siječnja 2010., preuzeto 30. siječnja 2010.</ref><ref>''Blair opovrgnuo sklapanje tajnog sporazuma s Bushom'', Vjesnik, 29. siječnja 2010., preuzeto 30. siječnja 2010.</ref><ref>[[Večernji list]], 30. siječnja 2010., str. 13</ref> == Troškovi == SAD su do 1. listopada 2006. potrošile $379 milijardi na rat u Iraku, a do 1. listopada 2009. brojka je prešla $690 milijardi, što je oko $2300 troškova po američkom stanovniku, tj. prosječno $2.200 milijuna tjedno ili oko $8.8 milijardi mjesečno.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://nationalpriorities.org/index.php?option=com_wrapper&Itemid=182 |title=Nationalpriorities.org - The War in Iraq Costs |archive-url=https://web.archive.org/web/20051012210605/http://nationalpriorities.org/index.php?option=com_wrapper&Itemid=182 |archive-date=12. listopada 2005. |access-date=20. srpnja 2006.}}</ref> U.K. je potrošilo oko 9.24 milijardi [[Britanska funta|funti]] u ratu.<ref>{{cite news |publisher=Daily Mail |url=http://www.dailymail.co.uk/news/article-1288062/Cost-Afghan-Iraq-wars-rises-20billion.html |title=UK's £20bn bill for fighting Iraq and Afghan wars |author=Gerri Peev |accessdate=2012-07-26 |date=2010-06-21}}</ref> [[Joseph Stiglitz]], bivši ekonomist [[Svjetska banka|Svjetske banke]] i dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]], je izjavio da je rat u Iraku glavni krivac za slabljenje ekonomije SAD-a. Po njemu, rat kojeg su isprva neki nazvali "ratom koji će isplatiti sam sebe", je koštao Ameriku direktno $845 milijardi u prvih pet godina. U svojoj knjizi '''Rat od 3 bilijuna dolara''' procjenjuje da bi pravi troškovi rata mogli biti i $3 bilijuna, čime bi mogao biti drugi najskuplji američki rat nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], koji je koštao $5 bilijuna prilagođeno po inflaciji. Izravni troškovi po njegovoj računici nisu ubrojili [[kamata|kamate]] na kredit iskorišten da bi se financirao rat, zdravstvena skrb za ratne veterane te obnova za uništenje prouzročenu ratom. Kako bi ilustrirala kako se novac mogao iskoristiti na drugi način, Linda Blimes, koautorica knjige, je citirala da SAD godišnje izdvajaju $108 milijuna na istraživanje [[autizam|autizma]] – svota koja se potroši svakih 4 sata u ratu u Iraku.<ref>[http://www.reuters.com/article/topNews/idUSN2921527420080302?feedType=RSS&feedName=topNews&sp=true Iraq war hits US economy: Nobel winner] Reuters</ref> Stiglitz je također objavio detaljnu studiju o trošku rata.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www2.gsb.columbia.edu/faculty/jstiglitz/download/2006_Cost_of_War_in_Iraq_NBER.pdf |title=Cost of War in Iraq - Stiglitz, 2006, pdf |journal= |access-date=11. listopada 2006. |archive-date=18. lipnja 2006. |archive-url=https://web.archive.org/web/20060618025904/http://www2.gsb.columbia.edu/faculty/jstiglitz/download/2006_Cost_of_War_in_Iraq_NBER.pdf |url-status=dead }}</ref> == Žrtve == [[Datoteka:Buried IED blast in 2007 in Iraq.jpg|desno|270px|mini|Jedan od mnogobrojnih bombaških napada na vojnike Koalicije 2007.]] [[Datoteka:Iraqi Deaths in 2012 - By Province, Per 100,000 People.png|mini|desno|Broj mrtvih civila na sto tisuća ljudi po iračkim provincijama]] Do 1. svibnja 2003., kada je Bush izjavio da je većina vojnih operacija završena, poginuo je 171 član Koalicije te oko 9200 iračkih trupa i 7299 civila.<ref>[http://www.comw.org/pda/0310rm8.html The Wages of War: Iraqi Combatant and Noncombatant Fatalities in the 2003 Conflict] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090902070831/http://www.comw.org/pda/0310rm8.html |date=2. rujna 2009. }} Research Monograph no. 8 Project on Defense Alternatives. Preuzeto 21. kolovoza 2010.</ref> Do 31. kolovoza 2010., kada je Obama objavio završetak rata, poginulo je 4804 vojnika koalicije (od toga 4484 američkih trupa, 179 britanskih, 33 talijanskih, 23 poljskih te 85 ostalih<ref name="coalition dead"/>) dok je broj poginulih civila još uvijek upitan. *U siječnju 2008., irački ministar zdravstva Dr. Salih Mahdi Motlab Al-Hasanawi je objavio rezultate "Ankete zdravstva obitelji Iraka" koja je pokrila 9345 domaćinstava diljem te države tijekom 2006. i 2007. Procijenila je da je u prosjeku bilo 151.000 nasilnih smrti u Iraku (95% razmjera nesigurnosti, između 104.000 minimalno i 223.000 maksimalno) od početka rata 2003. do ljeta 2006. Zaposlenici Iračkog ministarstva zdravstva proveli su anketu.<ref name="bbcNewStudy">{{cite news |title=New study says 151,000 Iraqi dead |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/7180055.stm |publisher=BBC News Online |date=2008-01-10}}</ref><ref name="guardianNewStudy">[http://www.guardian.co.uk/Iraq/Story/0,,2238250,00.html "151,000 civilians killed since Iraq invasion"].Autorica: Sarah Boseley. 10. siječnja 2008. ''The Guardian''.</ref><ref name="NewEstimate">[http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2008/01/09/AR2008010902793.html "New Estimate of Violent Deaths Among Iraqis Is Lower"].Autori: David Brown i Joshua Partlow. 10. siječnja 2008. ''Washington Post.''</ref><ref name="nejm358">{{cite journal |author=Alkhuzai AH, Ahmad IJ, Hweel MJ, Ismail TW, et al. |title=Violence-Related Mortality in Iraq from 2002 to 2006 |journal=N Engl J Med |volume=358 |issue=2 |pages=484–93 |year=2008 |pmid=18184950 |doi=10.1056/NEJMsa0707782| issn = 0028-4793 }}</ref> *Opinion Research Business (ORB) procjenio je da je bilo 1.033.000 nasilnih smrti uzrokovanih ratom. Razmjer je između 946.000 žrtava minimalno i 1.120.000 maksimalno. Uzorak nacije od 1720 Iračana odgovorilo je da li je ijedan član njihove obitelji (koji živi pod njihovim krovom) ubijen tijekom rata. 22% ispitanika odgovorilo je da je izgubilo jednog ili više članova obitelji. ORB je objavio da je 48% poginulo od paljbe, 20% od automobilske bombe, 9% od zračnog napada, a 6% od ostalih uzroka.<ref name="ORB"/><ref name="ORB2">[http://www.commondreams.org/archive/2007/09/14/3839/ "Poll: Civilian Death Toll in Iraq May Top 1 Million"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140531082118/http://www.commondreams.org/archive/2007/09/14/3839 |date=31. svibnja 2014. }}. Tina Susman. 14. rujna 2007. ''Los Angeles Times.''</ref><ref name="ORB3">[http://www.commondreams.org/archive/2007/09/16/3879/ "Greenspan Admits Iraq was About Oil, As Deaths Put at 1.2 Million"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131213082025/https://www.commondreams.org/archive/2007/09/16/3879 |date=13. prosinca 2013. }}.Autori: Peter Beaumont i Joanna Walters. 16. rujna 2007. ''The Observer (UK).''</ref><ref name="ORB4">[http://www.medialens.org/alerts/07/070918_the_media_ignore.php "The Media Ignore Credible Poll Revealing 1.2 Million Violent Deaths In Iraq"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121130212139/http://www.medialens.org/alerts/07/070918_the_media_ignore.php |date=30. studenoga 2012. }}. 18. rujna 2007. ''Media Lens.''</ref> *Iraq Body Count objavljuje da je broj mrtvih od ožujka 2003. do 31. kolovoza 2010. između 98.000 i 106.000.<ref name="IBC"/> Međutim, nakon curenja dokumenata s WikiLeaks 22. listopada 2010., Iraq Body Count je povećao broj poginulih na 150.726.<ref name="ibc2"/><ref name="independent"/> Prema navodima organizacije, od ukupnog broja poginulih, ugrubo 80% su bili civili. Kada se doda broj poginulih vojnika koalicije, 4744, ukupan broj poginulih penje se na 155.470.<ref name="ibc2"/> *Lancelot je objavio je da broj mrtvih u Iraku od početka rata do ljeta 2006. 654.965, zasnovano na podacima provedene ankete po domaćinstvima.<ref name="U.K. aides backed study that placed Iraq toll at more than 600,000"/> Anketu je organiziralo Sveučilište Mustansiriya, a obuhvatila je 1849 nasumice odabranih kućanstava koje su imale u prosjeku sedam članova. Svaki član odgovarao je na pitanje o smrtnosti 14 mjeseci prije i nakon rata. Procjena se odnosi na sve prekomjerne smrti uzrokovane nasiljem i nenasiljem (što uključuje povećano bezakonje, degradiranu infrastrukturu, lošiju [[zdravstvena skrb|zdravstvenu skrb]] itd.).<ref name="lancelot 2006"/> 601.027 smrti (razmjer od 426.369 do 793.663) je pripisano izravnoj posljedici nasilja. 31% od tih su pripisani koaliciji, 24% ostalima, a 46% je uzrok nepoznat. Uzroci nasilnih smrti su pucnjava (56%), automobilske bombe (13%), ostale eksplozije (14%), zračni napadi (13%) i nepoznato (2 %). Kopija osmrtnice je bila dostupna visokoj proporciji prijavljenih smrti.<ref name="supplement">Supplement to 2006 Lancet study: {{PDFlink|[http://web.mit.edu/CIS/pdf/Human_Cost_of_War.pdf "The Human Cost of the War in Iraq: A Mortality Study, 2002-2006"]|603&nbsp;[[Kibibyte|KiB]]}}.Autori: Gilbert Burnham, Shannon Doosy, Elizabeth Dzeng, Riyadh Lafta i Les Roberts.</ref><ref>[http://www.theage.com.au/news/opinion/the-iraq-deaths-study-was-valid-and-correct/2006/10/20/1160851135985.html "The Iraq deaths study was valid and correct"]. ''The Age''. 21. listopada 2006.</ref> Kao i kod prijašnjih studija, i ovdje se navodi da su statistički rezultati ovih metoda nedovoljno precizni, makar je više ljudi poginulo nego što se do sada mislilo. Bijela kuća je odbacila te brojke, tvrdeći da su iznimno pretjerana. Bush je izjavio da je poginulo oko 30.000 Iračana od početka rata do 2005.<ref>{{cite news |publisher=CNN |url=http://articles.cnn.com/2005-12-12/politics/bush.iraq_1_initial-incursion-iraqi-democracy-iraqi-leaders?_s=PM:POLITICS |title=Bush: Iraqi democracy making progress |date=2005-12-12 |access-date=26. srpnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100912013823/http://articles.cnn.com/2005-12-12/politics/bush.iraq_1_initial-incursion-iraqi-democracy-iraqi-leaders?_s=PM:POLITICS |archive-date=12. rujna 2010.}}</ref> == Posljedice == [[Datoteka:Army.mil-2007-03-27-114351.jpg|desno|mini|250px|Američka vojnikinja nosi ranjeno dijete u bolnicu kod kampa Ramadi]] Među pozitivnim posljedicama su svrgavanje diktature Husseina, uvođenje demokracije, zaštita trupa Koalicije i ukidanje sankcija. Međutim, pojavile su se i mnoge negativne posljedice: zdravstveno stanje u Iraku propalo je na razinu koja nije zabilježena u toj državi još od 1950-ih, tvrdi [[Joseph Charmie]], bivši ravnatelj [[UN]]-ove Divizije stanovništva, koji je dodao da "nakon rata Irak izgleda kao neka država u [[Subsaharska Afrika|sub-Saharanskoj Africi]]".<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.iraq-war.ru/article/108687 |title=Decrepit healthcare adds to toll in Iraq |access-date=27. rujna 2007. |archive-date=12. rujna 2012. |archive-url=https://archive.today/20120912131451/http://www.iraq-war.ru/article/108687 |url-status=dead }}</ref> Pothranjenost među djecom je porasla s 19% prije rata 2003. na prosječno 28% do 2007., a oko 70% stanovništva nema pristup pitkoj vodi.<ref name="hunger"/> U prosjeku, 60–70% djece u Iraku boluje od mentalnih problema.<ref name="hunger">{{cite news |url=http://in.reuters.com/article/2007/07/30/idINIndia-28727320070730 |publisher=Reuters |title=Hunger, disease spread in Iraq - Oxfam report |date=2007-07-30 |access-date=25. srpnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140407095418/http://in.reuters.com/article/2007/07/30/idINIndia-28727320070730 |archive-date=7. travnja 2014.}}</ref> Uzrok izbijanje epidemije [[kolera|kolere]] među 5000 ljudi u sjevernom Iraku se smatra rezultatom slabe kvalitete vode,<ref>{{citiranje www |url=http://news.independent.co.uk/world/middle_east/article2914413.ece |izdavač=The Independent |naslov=Cholera spreads in Iraq as health services collapse |dan=2007-09-03 |prezime=Cockburn |ime=Patrick |preuzeto=2010-08-31 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071015050932/http://news.independent.co.uk/world/middle_east/article2914413.ece |archivedate=15. listopada 2007.}}</ref> a skoro polovica svih doktora napustilo je državu od 2003.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://news.independent.co.uk/world/middle_east/article1904962.ece |title=Independant:Medics beg for help as Iraqis die needlessly |archive-url=https://web.archive.org/web/20081013081317/http://news.independent.co.uk/world/middle_east/article1904962.ece |archive-date=13. listopada 2008. |access-date=27. rujna 2007.}}</ref> 2007., sud u [[Malezija|Maleziji]] je otvorio sudski postupak protiv Georgea W. Busha, Tonyja Blaira i drugih zbog mogućih ratnih zločina u ratu u Iraku i [[Afganistan]]u. Četiri i pol godina kasnije, Bush, [[Dick Cheney]], [[Donald Rumsfeld]] i njihovi pravni savjetnici Alberto Gonzales, David Addington, William Haynes, Jay Bybee i John Yoo, su osuđeni u odsutnosti te proglašeni krivim za mučenje, okrutno postupanje, zločin protiv mira i kršenje [[Ženevske konvencije|Geneva konvencije]]. Među saslušanim svjedocima su bili britanski državljanin Moazzam Begg, bivši zatočenik u Guantanamu te Iračanka Jameelah Abbas Hameedi koja je zlostavljana u Abu Ghraibu. Iako su presude simbolične, peteročlano vijeće sudaca je dokumente proslijedilo [[Međunarodni kazneni sud|Međunarodnom kaznenom sudu]].<ref>{{cite news |url=http://www.tehrantimes.com/opinion/97842-bush-finally-found-guilty-of-war-crimes |title=Bush finally found guilty of war crimes |publisher=tehrantimes.com |author=Yvonne Ridley |date=2012-05-13 |accessdate=2012-09-02 |archive-date=26. lipnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120626163218/http://tehrantimes.com/opinion/97842-bush-finally-found-guilty-of-war-crimes |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite news |url=http://www.aljazeera.com/indepth/opinion/2011/11/20111128105712109215.html |title=Kuala Lumpur tribunal: Bush and Blair guilty |publisher=Al Jazeera |author=Richard Falk |date=2011-11-28 |accessdate=2012-09-02}}</ref> Pojavio se i problem iračkih [[izbjeglica]]. U 2007., oko četiri milijuna Iračana su bili raseljeni ili izbjeglice, što je oko 16% ukupnog stanovništva te države: 2.256.000 ljudi je bilo raseljeno unutar samog Iraka, dok su ostali otišli u neku drugu zemlju, ponajprije Siriju (od 1,2 do 1,4 milijuna izbjeglica), Jordan (pola milijuna izbjeglica) i Egipat (70.000 izbjeglica).<ref>{{citiranje www |url=http://www.unhcr.org/cgi-bin/texis/vtx/home/opendocPDFViewer.html?docid=470387fc2&query=iraq 2007 million displaced |naslov=Statistics on Displaced Iraqis around the World |izdavač=UNHCR |dan=Rujan 2007. |preuzeto=2012-07-25 |archive-date=7. travnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140407073923/http://www.unhcr.org/cgi-bin/texis/vtx/home/opendocPDFViewer.html?docid=470387fc2&query=iraq |url-status=dead }}</ref> Kao glavni uzroci navodi se sukobi, visoko povećanje cijena namirnica i benzina, te nezaposlenost koja je negdje između 50 i 70%.<ref>{{cite news |url=http://www.atimes.com/atimes/Middle_East/IC20Ak01.html |title=Asia Times Online: Billboarding the Iraq disaster |publisher=Asia Times Online |author=Anthony Arnove |date=2007-03-20 |access-date=27. rujna 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100616142239/http://www.atimes.com/atimes/Middle_East/IC20Ak01.html |archive-date=16. lipnja 2010.}}</ref> [[UNHCR]] je procijenio da od 2006. skoro 100.000 Iračana bježi u susjednu Siriju i [[Jordan]] svaki mjesec.<ref>{{citiranje www |url=http://www.guardian.co.uk/world/2006/dec/07/iraq.matthewweaver |prezime=Weaver |ime=Matt |naslov=Warning over spiralling Iraq refugee crisis |dan=2006-12-07 |preuzeto=2012-01-23 |izdavač=Guardian}}</ref> Prema procjenama organizacije [[Human Rights Watch]], 331 profesor je ubijen u prvih 4 mjeseca 2006., a barem 2000 doktora je ubijeno, a 250 oteto od rata 2003.<ref>[http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?file=/c/a/2007/01/16/MNG2MNJBIS1.DTL 40% of middle class believed to have fled crumbling nation]</ref> Prema procjenama, samo u Siriji se nalazi 50.000 žena i djevojaka iz Iraka koje su se okrenule [[prostitucija|prostituciji]] samo kako bi preživjele i imale prihod.<ref>[http://news.independent.co.uk/world/middle_east/article2701324.ece '50,000 Iraqi refugees' forced into prostitution] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080708215548/http://news.independent.co.uk/world/middle_east/article2701324.ece |date=8. srpnja 2008. }} The Independent. Preuzeto 2007-11-1.</ref><ref>Katherine Zoepf [http://www.nytimes.com/2007/05/29/world/middleeast/29syria.html?ex=1338177600&en=8caf56b484d2ebb9&ei=5124&partner=digg&exprod=digg Desperate Iraqi Refugees Turn to Sex Trade in Syria] [[New York Times]], 29. svibnja 2007. Preuzeto 1. studenoga 2007.</ref> SAD su primile oko 800 izbjeglica, dok je [[Švedska]] primila čak 18.000, a Australija 6000.<ref>[http://www.theaustralian.news.com.au/story/0,20867,21835052-2703,00.html US in Iraq for "another 50 years"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091001111702/http://www.theaustralian.news.com.au/story/0,20867,21835052-2703,00.html |date=1. listopada 2009. }} theaustralian.news.com.au. Preuzeto 1. svibnja 2008.</ref> Iako [[kršćani]] čine samo 5% stanovništva Iraka, njihov udio među izbjeglicama je skoro 40%. ==Izvori== {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Iraq War}} *[http://www.warincontext.org Rat u kontekstu] *[http://victorhanson.com/articles/hanson101405.html Pozitivno razmišljanje i analiziranje rata u Iraku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120107090822/http://victorhanson.com/articles/hanson101405.html |date=7. siječnja 2012. }} *[http://www.iraqbodycount.net/ Broj mrtvih civila] *[http://www.hrw.org/world-report-2009/iraq Human Rights Watch - izvještaj o Iraku (2009)] *[http://www.guardian.co.uk/Iraq/documents/0,12962,916659,00.html Irak - puni tekst govora i događaja] [[Kategorija:Ratovi]] [[Kategorija:Povijest SAD-a od 11. rujna 2001.]] [[Kategorija:Povijest Iraka nakon Drugog svjetskog rata]] [[Kategorija:Iračka vojna povijest]] [[Kategorija:Vojna povijest 21. stoljeća|Irak]] [[Kategorija:Američko-irački odnosi]] houb90o0cstuz465v8s81z97tj6t31u 0 54843 7427938 7301162 2026-04-11T10:33:32Z Mustakahvi 339454 7427938 wikitext text/x-wiki {{Infookvir hrana | ime = Holipe | slika = Neules.jpg | opis slike = | drugo_ime = | mjesto_podrijetla = | regija/država = [[Norveška]]<!-- tako piše na engleskoj wikipediji --> | kreator = | vrsta = slastica | temperatura = hladno | glavni_sastojci = [[brašno]]<br>[[maslac]]<br>[[jaja]]<br>[[šećer]]<br>[[krema]]<!-- tako piše na engleskoj wikipediji --> | podvrste = | kalorije = | ostalo = }} '''Holipe''' je [[cijev|cjevasti]] [[vafel proizvod]].<ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2005_06_73_1441.html Pravilnik o keksima i keksima srodnim proizvodima], Narodne novine br.: 73, 15. lipnja 2005.</ref> Potječe iz [[Norveška|Norveške]]. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} {{Mrva-prehrana}} [[Kategorija:Slastice]] [[Kategorija:Norveška kultura]] o96ra8efoiw9t138p1gc6ig1zyrjgve 0 61709 7427777 7105162 2026-04-10T16:09:37Z ~2026-22231-25 357539 su sekte 7427777 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Evangelização.jpg|thumb|250px|Jehovini svjedoci propovijedaju od kuće do kuće u [[Lisabon]], [[Portugal]]]] [[Datoteka:Casaemcasa2.jpg|thumb|250px|Jehovini svjedoci propovijedaju Jehovino Kraljevstvo od kuće do kuće koristeći "''Stražarsku kulu''"]] [[Datoteka:Reunião em Salão do Reino.jpg|thumb|250px|Jehovini svjedoci]] [[Datoteka:Tetragrammaton_scripts.svg|thumb|250px|Tetragram pisan [[Feničko pismo|feničkim pismom]] ([[1100. pr. Kr.]] – [[300.]]), ranim [[Aramejsko pismo|aramejskim pismom]] ([[10. stoljeće pr. Kr.|10.]] – [[1. stoljeće pr. Kr.]]) i kasnim aramejskim tj. suvremenim [[Hebrejsko pismo|hebrejskim pismom]].]] [[Datoteka:Jehova witnesses in Lvov.jpg|thumb|250px|Jehovini svjedoci propovijedaju na ulici u [[Lavov]]u, [[Ukrajina]].]] '''Jehovini svjedoci''' su sekte koja broji oko 8,6 milijuna pripadnika širom svijeta.<ref>[http://www.jw.org/hr/jehovini-svjedoci/ ''Ukratko: Jehovini svjedoci u cijelom svijetu'' – jw.org]</ref> Broj pripadnika ove zajednice u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je oko 5500.<ref>[https://download-a.akamaihd.net/files/media_books/d6/yb17_C.pdf Godišnjak Jehovinih svjedoka – 2017]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Jehovini svjedoci smatraju da su oni pripadnici jedine istinite [[kršćanstvo|kršćanske]] crkve (kao što vjeruju i sve ostale [[Kršćanske denominacije|denominacije]]) i odbijaju suradnju sa svim kršćanskim zajednicama. Također smatraju da njihova zajednica nastavlja djelo ranokršćanske, apostolske zajednice iz [[1. stoljeće|1. stoljeća]] iako su Jehovini svjedoci nastali 18. stoljeća kasnije.{{fusg|1}} Nijedna druga kršćanska crkva ne priznaje Jehovine svjedoke kao kršćansku zajednicu zbog njihovog odbijanja vjerovanja u [[Trojstvo]], jednu od glavnih crkvenih [[Dogma|dogmi]]. Neki [[Teolog|teolozi]] smatraju da ovo čini Jehovine svjedoke židovsko-kršćanskom zajednicom. Jehovini svjedoci vjeruju da [[Isus]] ima božansko podrijetlo, ali da ga je stvorio vrhovni bog [[Jehova]], zbog toga ih mnogi vide kao henoteiste. Za ovo vjerovanje Jehovini svjedoci se pozivaju na [[Sveti Pavao|Pavlovu]] [[Poslanica Kološanima|Poslanicu Kološanima]] 1:13-20. == Povijest == Jehovinim se svjedocima nazivaju od [[1931.]] godine članovi sljedbe koja je do tada bila poznata pod imenom »Ozbiljnih istraživača Biblije«. Od [[1953.]] godine denominacija se označuje i kao »Društvo novog svijeta«. Ovu sljedbu je utemeljio trgovac [[Charles Taze Russel]], rođen [[1852.]] u [[Pittsburgh, Pennsylvania|Pittsburg]]u. Njezina je duhovna domovina [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[Adventisti sedmog dana|adventizam]] [[19. stoljeće|19. stoljeća]]. On otkriva »Božji plan s ljudima«. Russel je [[1876.]] izabran za »pastora« jedne biblijske zajednice. Svršetak svijeta prognozirao je dva puta, [[1914.]] i [[1918.]] godine, ali svoj drugi neuspjeh nije uspio dočekati jer je umro [[1916.]] Njegov je nasljednik postao pravnik [[Joseph Franklin Rutherford]]. Nakon njegove smrti vodstvo je preuzeo [[Nathan Hommer Knorr]]. Danas imaju svoje središte u [[Brooklyn]]u. Nauk o [[Trojstvo|Trojstvu]] po njihovu je mišljenju nebiblijski, poganski, to je [[Sotona|Sotonin]] izum. [[Duša]] čovjeka nije besmrtna. Isus Krist je prvi jedino izravno Božje stvorenje. Krist je izvorno bio arkanđeo jedno od njegovih imena je Mihael. [[Božić]] i [[Uskrs]] smatraju »poganskim svetkovinama«. Jehovini se svjedoci skupljaju u svojim »Dvoranama Jehovinih svjedoka« kako bi proučavali [[Biblija|Bibliju]] i »Stražarsku kulu«, a sastanak započinju i završavaju molitvom i pjesmom. Oni samovoljno ne tumače Sveto pismo i ne prave »razliku« između [[Stari zavjet|Starog]] i [[Novi zavjet|Novog zavjeta]]. Vjeruju da je Biblija cjelovita knjiga dana od Boga. Ističu postojanje samo jednog Boga s imenom Jehova ([[JHVH]]). Ime Jehova su dobili spajanjem suglasnika JHVH sa samoglasnicima hebrejske riječi za Gospodina, Adonaj (JaHoVaH), kasnije postalo Jehova što nema veze s pravopisom hebrejskog jezika. Najstariji hrvatski prijevodi ([[Ivan Matija Škarić]]) prevode Božje ime s Jehova. Ne priznaju Sveto trojstvo jer tvrde da je Bog jedan i nedjeljiv. Isusa Krista priznaju kao Sina Božjeg i kao više duhovno biće koje je uskrsnulo i uzašlo na nebo. Jehovini svjedoci tvrde da su se neka proročanstva ispunila u užasima obaju svjetskih ratova, u potresima, epidemijama, gladi, nacističkim i komunističkim progonima. Biblija to vrijeme naziva posljednjim danima, teškim vremenima i sl. Jehovini svjedoci propovijedaju Božje kraljevstvo, kraljevstvo za koje se u molitvi Očenaš moli da dođe i na Zemlju. U »Dvorani Jehovinih svjedoka«, tj. mjestu sastajanja se održavaju sastanci. Na njima se razmatraju biblijske teme, često uz sudjelovanje prisutnih. Jednom tjedno održava se Teokratska škola propovijedanja, koja im pomaže da nauče bolje čitati i proučavati te kvalitetnije poučavati. Drugi tjedni sastanak (nedjelja) uključuje 30-minutni biblijski govor čije su teme obično prilagođene osobama koje nisu Jehovini svjedoci. Nakon toga najčešće slijedi proučavanje Biblije pomoću časopisa »Stražarska kula«. Sastanci počinju i završavaju pjesmom i molitvom. Na njima se ne pronosi plitica za sakupljanje milodara, odnosno nema javnog sakupljanja novčanih priloga. »Stražarska kula« je međunarodni časopis kojeg koriste u svojoj službi propovijedanja. Časopis izlazi neprekidno od [[1879.]] godine trenutačno na 303 jezika s preko 61,651.000<ref>[https://download-a.akamaihd.net/files/media_magazines/4b/wp_C_201707.pdf »Stražarska kula« 4/2017]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> primjeraka mjesečno i najtiražniji je časopis na svijetu. Drugi najtiražniji časopis na svijetu je »Probudite se« kojeg također objavljuju Jehovini svjedoci. Izlazi na 117 jezika u preko 60,240.000 primjeraka.<ref>[https://download-a.akamaihd.net/files/media_magazines/ec/g_C_201706.pdf »Probudite se« 3/2017]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Vjernici imaju osnovni zadatak da objavljuju »Božje kraljevstvo« prema Kristovoj zapovijedi svim ljudima dobre volje pa stoga obilaze naselja i susjede šireći vjeru. Jehovini svjedoci prihvaćaju svjetsku povijest kao povijest naroda. Neki smatraju da su Jehovini svjedoci [[Sekta|sekta]]. Razlog ovome je u tome što Jehovini svjedoci od svojih članova zahtijevaju način života koji odudara od norme koja postoji u [[Društvo|društvu]], no oni odbijaju takav naziv jer, kako sami kažu i kako definicija sekte sama govori, nisu se odvojili od neke crkve i utemeljili novu religiju, tj. nisu ogranak neke crkve. Stav goleme većine protestanta je da oni nisu protestanti, niti oni sami sebe ne smatraju protestantima, iako ih katolička crkva ponekad svrstava među njih. Postoje tri razloga zašto Jehovini svjedoci nisu protestanti.<ref>[https://www.jw.org/hr/jehovini-svjedoci/najcesca-pitanja/jesu-li-jehovini-svjedoci-protestanti/ Jesu li Jehovini svjedoci protestanti?]</ref> Kao prvo, iako protestantska učenja ne sadrže neka učenja Katoličke crkve protestantski vođe ipak su zadržali neka učenja [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]] poput vjerovanja u Trojstvo, pakao i besmrtnost duše. No Jehovini svjedoci ne vjeruju u ta učenja. Kao drugo, Jehovini svjedoci ukazuju na neka učenja drugih religija koja su drukčija nego ona navedena u Bibliji. Ali ne čine to tako da ujedinjuju religije kao što postoje mnoge ujedinjene protestantske denominacije. Oni žele '''pojedincima''' skrenuti pažnju na Bibliju. Iako su Bibliju sastavili prvi [[Crkveni oci]], Jehovini svjedoci tvrde kako oni tumače Bibliju točnije od njih. Te kao treće, za razliku od Protestantskog pokreta koji se sastoji od mnogo denominacija, Jehovini svjedoci su ujedinjeni u veliko međunarodno bratstvo. Što zapravo čini Jehovine svjedoke religijom drugačijom od [[Kršćanstvo|Kršćanstva]] kao [[Islam]] ili [[Hinduizam]]. == Dogme == * Sve vjerske organizacije i pravce koji ne priznaju Jehovu (Jahve,"JHVH") za Svemogućeg Boga, te mu se ne pokoravaju kao Onome tko je stvorio nebo i Zemlju, zajedno ih se naziva "Babilon Veliki": Otk.17:1,2,5 * Potrebno je da izađemo iz religija koje će biti uništene:Otkrivenje 18:4 * [[Biblija]] je Božja Riječ i istina: 2. Tim. 3:16, 17; 2. Pet. 1:20, 21; Ivan 17:17 * Biblija je pouzdanija od tradicija: Mat. 15:3; Kol. 2:8 * [[Božje ime]] je [[Jehova]] JHVH. U hebrejskom dijelu Biblije Božje ime javlja se u obliku tetragrama יהוה (JHVH). Iz ta četiri suglasnika hebrejskog alfabeta izvedeno je ime “Jehova”. Nije poznato kako se to ime točno izgovaralo u starohebrejskom. No oblik “Jehova” već je dugo prisutan u hrvatskom jeziku. Naprimjer, taj je oblik Božjeg imena koristio rimokatolički bibličar i prevoditelj Ivan Matija Škarić u svom prijevodu Biblije. Ime Jehova u Hrvatskoj književnosti spominje se u djelima S.S Kranjčevića "Mojsije", Nikole Zrinskog "Adrianskog mora sirena" (1651.) * U hebrejskom dijelu Biblije Božje ime javlja se u obliku tetragrama יהוה (JHVH). Iz ta četiri suglasnika hebrejskog alfabeta izvedeno je ime “Jehova”. Nije poznato kako se to ime točno izgovaralo u starohebrejskom. No oblik “Jehova” već je dugo prisutan u hrvatskom jeziku. Naprimjer, taj je oblik Božjeg imena koristio rimokatolički bibličar i prevoditelj Ivan Matija Škarić u svom prijevodu Bibl S.S. Kranjčević u svojoj pjesmi "Mojsije". (Ps. 83:18; Iza. 26:4; 42:8; 2. Mojs. 6:3) * [[Krist]] je Božji Sin i podređen je Bogu: Mat. 3:17; Ivan 8:42; 14:28; 20:17; 1. Kor. 11:3; 15:28 * Krist je bio prvo Božje djelo stvaranja: Kol. 1:15; Otkr. 3:14 * Krist je umro na stupu, a ne na križu: Gal. 3:13; Djela 5:30 {stav onih kojima je Biblija kao Božja Riječ jedini autoritet: "Ne dovodi se u pitanje na čemu je umro Krist, već razlog Njegove smrti ... bitno je to da je umro kako bi nas otkupio, a ne to visi li s drveta ili stupa ili križa."} * Kristovim ljudskim životom plaćena je otkupnina za "poslušno" čovječanstvo: Mat. 20:28; 1. Tim. 2:5, 6; 1. Pet. 2:24 * Kristova jednom prinesena žrtva je dovoljna: Rim. 6:10; Hebr. 9:25-28 * Krist je ustao iz mrtvih kao besmrtna duhovna osoba: 1. Pet. 3:18; Rim. 6:9; Otkr. 1:17, 18 * Kristova prisutnost je u duhu Ivan: 14:19; Mat. 24:3; 2. Kor. 5:16; Ps. 110:1, 2 * Sada se nalazimo u ’vremenu kraja‘: Mat. 24:3-14; 2. Tim. 3:1-5; Luka 17:26-30 * Kraljevstvo pod Kristom vladat će Zemljom u pravednosti i miru: Iza. 9:6, 7; 11:1-5; Dan. 7:13, 14; Mat. 6:10 * Kraljevstvo će omogućiti savršene životne uvjete na Zemlji: Ps. 72:1-4; Otkr. 7:9, 10, 13-17; 21:3, 4 * Zemlja nipošto neće biti uništena ili nenastanjena: Prop. 1:4; Iza. 45:18; Ps. 78:69 * Bog će odstraniti sadašnji sustav stvari u bici od Har–Magedona: Otkr. 16:14, 16; Sof. 3:8; Dan. 2:44; Iza. 34:2; 55:10, 11 * Zli će biti zauvijek uništeni: Mat. 25:41-46; 2. Sol. 1:6-9 * Ljudi koje Bog priznaje dobit će vječni život: Ivan 3:16; 10:27, 28; 17:3; Mar. 10:29, 30 * Postoji samo jedan put u život: Mat. 7:13, 14; Ef. 4:4, 5 * Ljudi umiru zbog Adamovog grijeha: Rim. 5:12; 6:23 * Ljudska [[duša]] prestaje postojati prilikom smrti: Ezeh. 18:4; Prop. 9:10; Ps. 6:5; 146:4; Ivan 11:11-14 * [[Pakao]] je opći [[grob]] čovječanstva: Job 14:13; Otkr. 20:13, 14 * Nada za umrle je uskrsnuće: 1. Kor. 15:20-22; Ivan 5:28, 29; 11:25, 26 * Adamska će [[smrt]] nestati: 1. Kor. 15:26, 54; Otkr. 21:4; Iza. 25:8 * Samo malo stado od 144 000 osoba ide na nebo i vlada s Kristom: Luka 12:32; Otkr. 14:1, 3; 1. Kor. 15:40-53; Otkr. 5:9, 10 * Tih 144 000 osoba ponovno su rođene kao duhovni Božji sinovi: 1. Pet. 1:23; Ivan 3:3; Otkr. 7:3, 4 * S duhovnim Izraelom sklopljen je novi savez: Jer. 31:31; Hebr. 8:10-13 * Kristova skupština sagrađena je na njemu samom: Ef. 2:20; Iza. 28:16; Mat. 21:42 * Molitve treba upućivati samo Jehovi putem Krista: Ivan 14:6, 13, 14; 1. Tim. 2:5 * Likove se ne smije koristiti prilikom obožavanja: 2. Mojs. 20:4, 5; 3. Mojs. 26:1; 1. Kor. 10:14; Ps. 115:4-8 * [[Spiritizam]] se mora izbjegavati: 5. Mojs. 18:10-12; Gal. 5:19-21; 3. Mojs. 19:31 * [[Sotona]] je nevidljivi vladar svijeta: 1. Iv. 5:19; 2. Kor. 4:4; Ivan 12:31 * [[Kršćanstvo|Kršćanin]] ne smije sudjelovati u međuvjerskim pokretima: 2. Kor. 6:14-17; 11:13-15; Gal. 5:9; 5. Mojs. 7:1-5 * Kršćanin mora ostati odijeljen od svijeta: Jak. 4:4; 1. Iv. 2:15; Ivan 15:19; 17:16 * Poslušni su ljudskim zakonima koji se ne suprote Božjim zakonima: Mat. 22:20, 21; 1. Pet. 2:12; 4:15 * Unošenjem krvi u tijelo kroz usta ili intravenozno krše se Božji zakoni: 1. Mojs. 9:3, 4; 3. Mojs. 17:14; Djela 15:28, 29 * Biblijski zakoni o moralu moraju se slušati: 1. Kor. 6:9, 10; Hebr. 13:4; 1. Tim. 3:2; Priče 5:1-23 * Držanje sabata vrijedilo je samo za Izraelce i prestalo je s Isusovim krštenjem: 5. Mojs. 5:15; 2. Mojs. 31:13; Rim. 10:4; Gal. 4:9, 10; Kol. 2:16, 17 * Postojanje svećeničke klase i korištenje posebnih titula nije prikladno: Mat. 23:8-12; 20:25-27; Job 32:21, 22 * Čovjek nije nastao evolucijom, već je stvoren: Iza. 45:12; 1. Mojs. 1:27; Mat. 19:4 * Krist je ostavio primjer koji moramo slijediti prilikom služenja Bogu: 1. Pet. 2:21; Hebr. 10:7; Ivan 4:34; 6:38 * Krštenje potpunim uranjanjem u vodu simbol je predanja: Mar. 1:9, 10; Ivan 3:23; Djela 19:4, 5 * Kršćani rado javno svjedoče o biblijskoj istini: Rim. 10:10; Hebr. 13:15; Iza. 43:10-12 * Stvaranje je trajalo tisućama godina * Sudnji dan trajat će tisuću godina == Izvori == #{{fusd|1}} Bobinac-Jerolimov, "Vjerske zajednice u Hrvatskoj", Zagreb, 2008., {{ISBN|978-953-6460-75-5}}, str. 223 {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [http://www.jw.org/hr/ Službene stranice Jehovinih svjedoka] ([[hrvatski jezik]]) * [https://web.archive.org/web/20100612192056/http://www.jw-media.org/ Odobrene stranice Ureda javnih informacija Jehovinih svjedoka] (engleski jezik) * [http://www.appluprava.hr/RegistarVjerskihZajednica/faces/WEB-INF/pages/detailVjerskaZajednica.jsp Registar vjerskih zajednica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110412063014/http://www.appluprava.hr/RegistarVjerskihZajednica/faces/WEB-INF/pages/detailVjerskaZajednica.jsp |date=12. travnja 2011. }} (hrvatski jezik) * [https://www.ewtn.com/catholicism/library/charles-taze-russell-1143 Utemeljitelj Jehovinih svjedoka] (engleski jezik) [[Kategorija:Obnoviteljski pokreti]] rsok1jd1gt3wcqb5kipub96gah2jws2 7427778 7427777 2026-04-10T16:10:01Z Ponor 38361 Reverted 1 edit by [[Special:Contributions/~2026-22231-25|~2026-22231-25]] ([[User talk:~2026-22231-25|talk]]) to last revision by Runolist / Twinkle 7427778 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Evangelização.jpg|thumb|250px|Jehovini svjedoci propovijedaju od kuće do kuće u [[Lisabon]], [[Portugal]]]] [[Datoteka:Casaemcasa2.jpg|thumb|250px|Jehovini svjedoci propovijedaju Jehovino Kraljevstvo od kuće do kuće koristeći "''Stražarsku kulu''"]] [[Datoteka:Reunião em Salão do Reino.jpg|thumb|250px|Jehovini svjedoci]] [[Datoteka:Tetragrammaton_scripts.svg|thumb|250px|Tetragram pisan [[Feničko pismo|feničkim pismom]] ([[1100. pr. Kr.]] – [[300.]]), ranim [[Aramejsko pismo|aramejskim pismom]] ([[10. stoljeće pr. Kr.|10.]] – [[1. stoljeće pr. Kr.]]) i kasnim aramejskim tj. suvremenim [[Hebrejsko pismo|hebrejskim pismom]].]] [[Datoteka:Jehova witnesses in Lvov.jpg|thumb|250px|Jehovini svjedoci propovijedaju na ulici u [[Lavov]]u, [[Ukrajina]].]] '''Jehovini svjedoci''' su pripadnici međunarodne kršćanske vjerske zajednice koja broji oko 8,6 milijuna pripadnika širom svijeta.<ref>[http://www.jw.org/hr/jehovini-svjedoci/ ''Ukratko: Jehovini svjedoci u cijelom svijetu'' – jw.org]</ref> Broj pripadnika ove zajednice u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je oko 5500.<ref>[https://download-a.akamaihd.net/files/media_books/d6/yb17_C.pdf Godišnjak Jehovinih svjedoka – 2017]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Jehovini svjedoci smatraju da su oni pripadnici jedine istinite [[kršćanstvo|kršćanske]] crkve (kao što vjeruju i sve ostale [[Kršćanske denominacije|denominacije]]) i odbijaju suradnju sa svim kršćanskim zajednicama. Također smatraju da njihova zajednica nastavlja djelo ranokršćanske, apostolske zajednice iz [[1. stoljeće|1. stoljeća]] iako su Jehovini svjedoci nastali 18. stoljeća kasnije.{{fusg|1}} Nijedna druga kršćanska crkva ne priznaje Jehovine svjedoke kao kršćansku zajednicu zbog njihovog odbijanja vjerovanja u [[Trojstvo]], jednu od glavnih crkvenih [[Dogma|dogmi]]. Neki [[Teolog|teolozi]] smatraju da ovo čini Jehovine svjedoke židovsko-kršćanskom zajednicom. Jehovini svjedoci vjeruju da [[Isus]] ima božansko podrijetlo, ali da ga je stvorio vrhovni bog [[Jehova]], zbog toga ih mnogi vide kao henoteiste. Za ovo vjerovanje Jehovini svjedoci se pozivaju na [[Sveti Pavao|Pavlovu]] [[Poslanica Kološanima|Poslanicu Kološanima]] 1:13-20. == Povijest == Jehovinim se svjedocima nazivaju od [[1931.]] godine članovi sljedbe koja je do tada bila poznata pod imenom »Ozbiljnih istraživača Biblije«. Od [[1953.]] godine denominacija se označuje i kao »Društvo novog svijeta«. Ovu sljedbu je utemeljio trgovac [[Charles Taze Russel]], rođen [[1852.]] u [[Pittsburgh, Pennsylvania|Pittsburg]]u. Njezina je duhovna domovina [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[Adventisti sedmog dana|adventizam]] [[19. stoljeće|19. stoljeća]]. On otkriva »Božji plan s ljudima«. Russel je [[1876.]] izabran za »pastora« jedne biblijske zajednice. Svršetak svijeta prognozirao je dva puta, [[1914.]] i [[1918.]] godine, ali svoj drugi neuspjeh nije uspio dočekati jer je umro [[1916.]] Njegov je nasljednik postao pravnik [[Joseph Franklin Rutherford]]. Nakon njegove smrti vodstvo je preuzeo [[Nathan Hommer Knorr]]. Danas imaju svoje središte u [[Brooklyn]]u. Nauk o [[Trojstvo|Trojstvu]] po njihovu je mišljenju nebiblijski, poganski, to je [[Sotona|Sotonin]] izum. [[Duša]] čovjeka nije besmrtna. Isus Krist je prvi jedino izravno Božje stvorenje. Krist je izvorno bio arkanđeo jedno od njegovih imena je Mihael. [[Božić]] i [[Uskrs]] smatraju »poganskim svetkovinama«. Jehovini se svjedoci skupljaju u svojim »Dvoranama Jehovinih svjedoka« kako bi proučavali [[Biblija|Bibliju]] i »Stražarsku kulu«, a sastanak započinju i završavaju molitvom i pjesmom. Oni samovoljno ne tumače Sveto pismo i ne prave »razliku« između [[Stari zavjet|Starog]] i [[Novi zavjet|Novog zavjeta]]. Vjeruju da je Biblija cjelovita knjiga dana od Boga. Ističu postojanje samo jednog Boga s imenom Jehova ([[JHVH]]). Ime Jehova su dobili spajanjem suglasnika JHVH sa samoglasnicima hebrejske riječi za Gospodina, Adonaj (JaHoVaH), kasnije postalo Jehova što nema veze s pravopisom hebrejskog jezika. Najstariji hrvatski prijevodi ([[Ivan Matija Škarić]]) prevode Božje ime s Jehova. Ne priznaju Sveto trojstvo jer tvrde da je Bog jedan i nedjeljiv. Isusa Krista priznaju kao Sina Božjeg i kao više duhovno biće koje je uskrsnulo i uzašlo na nebo. Jehovini svjedoci tvrde da su se neka proročanstva ispunila u užasima obaju svjetskih ratova, u potresima, epidemijama, gladi, nacističkim i komunističkim progonima. Biblija to vrijeme naziva posljednjim danima, teškim vremenima i sl. Jehovini svjedoci propovijedaju Božje kraljevstvo, kraljevstvo za koje se u molitvi Očenaš moli da dođe i na Zemlju. U »Dvorani Jehovinih svjedoka«, tj. mjestu sastajanja se održavaju sastanci. Na njima se razmatraju biblijske teme, često uz sudjelovanje prisutnih. Jednom tjedno održava se Teokratska škola propovijedanja, koja im pomaže da nauče bolje čitati i proučavati te kvalitetnije poučavati. Drugi tjedni sastanak (nedjelja) uključuje 30-minutni biblijski govor čije su teme obično prilagođene osobama koje nisu Jehovini svjedoci. Nakon toga najčešće slijedi proučavanje Biblije pomoću časopisa »Stražarska kula«. Sastanci počinju i završavaju pjesmom i molitvom. Na njima se ne pronosi plitica za sakupljanje milodara, odnosno nema javnog sakupljanja novčanih priloga. »Stražarska kula« je međunarodni časopis kojeg koriste u svojoj službi propovijedanja. Časopis izlazi neprekidno od [[1879.]] godine trenutačno na 303 jezika s preko 61,651.000<ref>[https://download-a.akamaihd.net/files/media_magazines/4b/wp_C_201707.pdf »Stražarska kula« 4/2017]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> primjeraka mjesečno i najtiražniji je časopis na svijetu. Drugi najtiražniji časopis na svijetu je »Probudite se« kojeg također objavljuju Jehovini svjedoci. Izlazi na 117 jezika u preko 60,240.000 primjeraka.<ref>[https://download-a.akamaihd.net/files/media_magazines/ec/g_C_201706.pdf »Probudite se« 3/2017]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Vjernici imaju osnovni zadatak da objavljuju »Božje kraljevstvo« prema Kristovoj zapovijedi svim ljudima dobre volje pa stoga obilaze naselja i susjede šireći vjeru. Jehovini svjedoci prihvaćaju svjetsku povijest kao povijest naroda. Neki smatraju da su Jehovini svjedoci [[Sekta|sekta]]. Razlog ovome je u tome što Jehovini svjedoci od svojih članova zahtijevaju način života koji odudara od norme koja postoji u [[Društvo|društvu]], no oni odbijaju takav naziv jer, kako sami kažu i kako definicija sekte sama govori, nisu se odvojili od neke crkve i utemeljili novu religiju, tj. nisu ogranak neke crkve. Stav goleme većine protestanta je da oni nisu protestanti, niti oni sami sebe ne smatraju protestantima, iako ih katolička crkva ponekad svrstava među njih. Postoje tri razloga zašto Jehovini svjedoci nisu protestanti.<ref>[https://www.jw.org/hr/jehovini-svjedoci/najcesca-pitanja/jesu-li-jehovini-svjedoci-protestanti/ Jesu li Jehovini svjedoci protestanti?]</ref> Kao prvo, iako protestantska učenja ne sadrže neka učenja Katoličke crkve protestantski vođe ipak su zadržali neka učenja [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]] poput vjerovanja u Trojstvo, pakao i besmrtnost duše. No Jehovini svjedoci ne vjeruju u ta učenja. Kao drugo, Jehovini svjedoci ukazuju na neka učenja drugih religija koja su drukčija nego ona navedena u Bibliji. Ali ne čine to tako da ujedinjuju religije kao što postoje mnoge ujedinjene protestantske denominacije. Oni žele '''pojedincima''' skrenuti pažnju na Bibliju. Iako su Bibliju sastavili prvi [[Crkveni oci]], Jehovini svjedoci tvrde kako oni tumače Bibliju točnije od njih. Te kao treće, za razliku od Protestantskog pokreta koji se sastoji od mnogo denominacija, Jehovini svjedoci su ujedinjeni u veliko međunarodno bratstvo. Što zapravo čini Jehovine svjedoke religijom drugačijom od [[Kršćanstvo|Kršćanstva]] kao [[Islam]] ili [[Hinduizam]]. == Dogme == * Sve vjerske organizacije i pravce koji ne priznaju Jehovu (Jahve,"JHVH") za Svemogućeg Boga, te mu se ne pokoravaju kao Onome tko je stvorio nebo i Zemlju, zajedno ih se naziva "Babilon Veliki": Otk.17:1,2,5 * Potrebno je da izađemo iz religija koje će biti uništene:Otkrivenje 18:4 * [[Biblija]] je Božja Riječ i istina: 2. Tim. 3:16, 17; 2. Pet. 1:20, 21; Ivan 17:17 * Biblija je pouzdanija od tradicija: Mat. 15:3; Kol. 2:8 * [[Božje ime]] je [[Jehova]] JHVH. U hebrejskom dijelu Biblije Božje ime javlja se u obliku tetragrama יהוה (JHVH). Iz ta četiri suglasnika hebrejskog alfabeta izvedeno je ime “Jehova”. Nije poznato kako se to ime točno izgovaralo u starohebrejskom. No oblik “Jehova” već je dugo prisutan u hrvatskom jeziku. Naprimjer, taj je oblik Božjeg imena koristio rimokatolički bibličar i prevoditelj Ivan Matija Škarić u svom prijevodu Biblije. Ime Jehova u Hrvatskoj književnosti spominje se u djelima S.S Kranjčevića "Mojsije", Nikole Zrinskog "Adrianskog mora sirena" (1651.) * U hebrejskom dijelu Biblije Božje ime javlja se u obliku tetragrama יהוה (JHVH). Iz ta četiri suglasnika hebrejskog alfabeta izvedeno je ime “Jehova”. Nije poznato kako se to ime točno izgovaralo u starohebrejskom. No oblik “Jehova” već je dugo prisutan u hrvatskom jeziku. Naprimjer, taj je oblik Božjeg imena koristio rimokatolički bibličar i prevoditelj Ivan Matija Škarić u svom prijevodu Bibl S.S. Kranjčević u svojoj pjesmi "Mojsije". (Ps. 83:18; Iza. 26:4; 42:8; 2. Mojs. 6:3) * [[Krist]] je Božji Sin i podređen je Bogu: Mat. 3:17; Ivan 8:42; 14:28; 20:17; 1. Kor. 11:3; 15:28 * Krist je bio prvo Božje djelo stvaranja: Kol. 1:15; Otkr. 3:14 * Krist je umro na stupu, a ne na križu: Gal. 3:13; Djela 5:30 {stav onih kojima je Biblija kao Božja Riječ jedini autoritet: "Ne dovodi se u pitanje na čemu je umro Krist, već razlog Njegove smrti ... bitno je to da je umro kako bi nas otkupio, a ne to visi li s drveta ili stupa ili križa."} * Kristovim ljudskim životom plaćena je otkupnina za "poslušno" čovječanstvo: Mat. 20:28; 1. Tim. 2:5, 6; 1. Pet. 2:24 * Kristova jednom prinesena žrtva je dovoljna: Rim. 6:10; Hebr. 9:25-28 * Krist je ustao iz mrtvih kao besmrtna duhovna osoba: 1. Pet. 3:18; Rim. 6:9; Otkr. 1:17, 18 * Kristova prisutnost je u duhu Ivan: 14:19; Mat. 24:3; 2. Kor. 5:16; Ps. 110:1, 2 * Sada se nalazimo u ’vremenu kraja‘: Mat. 24:3-14; 2. Tim. 3:1-5; Luka 17:26-30 * Kraljevstvo pod Kristom vladat će Zemljom u pravednosti i miru: Iza. 9:6, 7; 11:1-5; Dan. 7:13, 14; Mat. 6:10 * Kraljevstvo će omogućiti savršene životne uvjete na Zemlji: Ps. 72:1-4; Otkr. 7:9, 10, 13-17; 21:3, 4 * Zemlja nipošto neće biti uništena ili nenastanjena: Prop. 1:4; Iza. 45:18; Ps. 78:69 * Bog će odstraniti sadašnji sustav stvari u bici od Har–Magedona: Otkr. 16:14, 16; Sof. 3:8; Dan. 2:44; Iza. 34:2; 55:10, 11 * Zli će biti zauvijek uništeni: Mat. 25:41-46; 2. Sol. 1:6-9 * Ljudi koje Bog priznaje dobit će vječni život: Ivan 3:16; 10:27, 28; 17:3; Mar. 10:29, 30 * Postoji samo jedan put u život: Mat. 7:13, 14; Ef. 4:4, 5 * Ljudi umiru zbog Adamovog grijeha: Rim. 5:12; 6:23 * Ljudska [[duša]] prestaje postojati prilikom smrti: Ezeh. 18:4; Prop. 9:10; Ps. 6:5; 146:4; Ivan 11:11-14 * [[Pakao]] je opći [[grob]] čovječanstva: Job 14:13; Otkr. 20:13, 14 * Nada za umrle je uskrsnuće: 1. Kor. 15:20-22; Ivan 5:28, 29; 11:25, 26 * Adamska će [[smrt]] nestati: 1. Kor. 15:26, 54; Otkr. 21:4; Iza. 25:8 * Samo malo stado od 144 000 osoba ide na nebo i vlada s Kristom: Luka 12:32; Otkr. 14:1, 3; 1. Kor. 15:40-53; Otkr. 5:9, 10 * Tih 144 000 osoba ponovno su rođene kao duhovni Božji sinovi: 1. Pet. 1:23; Ivan 3:3; Otkr. 7:3, 4 * S duhovnim Izraelom sklopljen je novi savez: Jer. 31:31; Hebr. 8:10-13 * Kristova skupština sagrađena je na njemu samom: Ef. 2:20; Iza. 28:16; Mat. 21:42 * Molitve treba upućivati samo Jehovi putem Krista: Ivan 14:6, 13, 14; 1. Tim. 2:5 * Likove se ne smije koristiti prilikom obožavanja: 2. Mojs. 20:4, 5; 3. Mojs. 26:1; 1. Kor. 10:14; Ps. 115:4-8 * [[Spiritizam]] se mora izbjegavati: 5. Mojs. 18:10-12; Gal. 5:19-21; 3. Mojs. 19:31 * [[Sotona]] je nevidljivi vladar svijeta: 1. Iv. 5:19; 2. Kor. 4:4; Ivan 12:31 * [[Kršćanstvo|Kršćanin]] ne smije sudjelovati u međuvjerskim pokretima: 2. Kor. 6:14-17; 11:13-15; Gal. 5:9; 5. Mojs. 7:1-5 * Kršćanin mora ostati odijeljen od svijeta: Jak. 4:4; 1. Iv. 2:15; Ivan 15:19; 17:16 * Poslušni su ljudskim zakonima koji se ne suprote Božjim zakonima: Mat. 22:20, 21; 1. Pet. 2:12; 4:15 * Unošenjem krvi u tijelo kroz usta ili intravenozno krše se Božji zakoni: 1. Mojs. 9:3, 4; 3. Mojs. 17:14; Djela 15:28, 29 * Biblijski zakoni o moralu moraju se slušati: 1. Kor. 6:9, 10; Hebr. 13:4; 1. Tim. 3:2; Priče 5:1-23 * Držanje sabata vrijedilo je samo za Izraelce i prestalo je s Isusovim krštenjem: 5. Mojs. 5:15; 2. Mojs. 31:13; Rim. 10:4; Gal. 4:9, 10; Kol. 2:16, 17 * Postojanje svećeničke klase i korištenje posebnih titula nije prikladno: Mat. 23:8-12; 20:25-27; Job 32:21, 22 * Čovjek nije nastao evolucijom, već je stvoren: Iza. 45:12; 1. Mojs. 1:27; Mat. 19:4 * Krist je ostavio primjer koji moramo slijediti prilikom služenja Bogu: 1. Pet. 2:21; Hebr. 10:7; Ivan 4:34; 6:38 * Krštenje potpunim uranjanjem u vodu simbol je predanja: Mar. 1:9, 10; Ivan 3:23; Djela 19:4, 5 * Kršćani rado javno svjedoče o biblijskoj istini: Rim. 10:10; Hebr. 13:15; Iza. 43:10-12 * Stvaranje je trajalo tisućama godina * Sudnji dan trajat će tisuću godina == Izvori == #{{fusd|1}} Bobinac-Jerolimov, "Vjerske zajednice u Hrvatskoj", Zagreb, 2008., {{ISBN|978-953-6460-75-5}}, str. 223 {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [http://www.jw.org/hr/ Službene stranice Jehovinih svjedoka] ([[hrvatski jezik]]) * [https://web.archive.org/web/20100612192056/http://www.jw-media.org/ Odobrene stranice Ureda javnih informacija Jehovinih svjedoka] (engleski jezik) * [http://www.appluprava.hr/RegistarVjerskihZajednica/faces/WEB-INF/pages/detailVjerskaZajednica.jsp Registar vjerskih zajednica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110412063014/http://www.appluprava.hr/RegistarVjerskihZajednica/faces/WEB-INF/pages/detailVjerskaZajednica.jsp |date=12. travnja 2011. }} (hrvatski jezik) * [https://www.ewtn.com/catholicism/library/charles-taze-russell-1143 Utemeljitelj Jehovinih svjedoka] (engleski jezik) [[Kategorija:Obnoviteljski pokreti]] roc7bsqml4npzp5ojpnoi3lrzpyw2nf 0 64524 7427794 7403095 2026-04-10T17:37:07Z MaGa 20797 višak 7427794 wikitext text/x-wiki {{most | Ime = Pelješki most | Alternativno ime = | Slika = Pelješac bridge - Most Pelješac - Croatia - 2022-06-16.jpg | Opis slike = | Premošćuje = [[Malostonski zaljev]] | Mjesto = [[Komarna]], [[Brijesta]] | Država = {{DZ+X|HRV}} | Vrijeme gradnje = [[23. travnja]] [[2018.]] – [[27. siječnja]] [[2022.]]<ref>{{Citiranje weba|first=Krešimir|last=Žabec|date=2022-01-27|title=Završen je Pelješki most! Nakon 1277 dana gotovi su svi radovi na velebnom objektu|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/zavrsen-je-peljeski-most-nakon-1277-dana-gotovi-su-svi-radovi-na-velebnom-objektu-15150452|access-date=2022-07-26|website=Jutarnji list}}</ref> | Otvorenje = [[26. srpnja]] [[2022.]] | Saniranje = | Rušenje = | Uprava nad mostom = | Konstrukcija = | Namjena = | Mostarina = | Projektant = Marjan Pipenbaher | Suradnici = | Graditelj = China Road and Bridge Corporation | Podizvođači = | Ukupna dužina = 2404 | Visina mosta = 55 | Širina mosta = 21 | Najveći raspon = 285 | koordinate = {{coord|42.91666667|17.53333333|format=dms|display=it}} | koordinate_ref = | pushpin_map = Hrvatska | Karta = Pelješac bridge location map.svg }} '''Pelješki most''' je [[most]] u [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanskoj županiji]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] koji premošćuje [[Malostonski zaljev]] između [[Komarna|Komarne]] na kopnu i [[Brijesta|Brijeste]] na poluotoku [[Pelješac|Pelješcu]] i tako cestovno ostvaruje kontinuitet teritorija Republike Hrvatske prekinut uskim koridorom kojim [[Bosna i Hercegovina]] kod [[Neum]]a izlazi na more. Izgrađen je u sklopu projekta [[Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom]]. Ideju o gradnji mosta prvi put je [[1997.]] godine objavio dubrovačko-neretvanski župan [[Ivan Šprlje]] ([[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]]). Most je [[2000.]] dodan u prostorni plan županije, a onda su [[2005.]] i [[2007.]] svečano otvarani radovi na izgradnji kojom je do [[2010.]] bilo realizirano tri posto prvotnog projekta, uz utrošenih 246 milijuna kuna i tek 71 milijun kuna ostvaren gradnjom.<ref name=":0">{{Citiranje weba |last=Pajić |first=Darko |date=2018-04-18 |title=Sanader ga 'gradio' dvaput: Kako smo čekajući gradnju Pelješkog mosta izgubili najmanje 14 godina |url=https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/sanader-ga-gradio-dvaput-kako-smo-cekajuci-gradnju-peljeskog-mosta-izgubili-najmanje-14-godina/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210722044116/https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/sanader-ga-gradio-dvaput-kako-smo-cekajuci-gradnju-peljeskog-mosta-izgubili-najmanje-14-godina/ |archive-date=2021-07-22 |website=Novi list}}</ref><ref>{{Citiranje weba |last=Žabec |first=Krešimir |date=2011-08-24 |title=Nikad ispričana priča o Pelješkom mostu: Tri puta živio, tri puta umro, tri vlade mučio je gradnjom |url=http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/nikad-ispricana-prica-o-peljeskom-mostu-tri-puta-zivio-tri-puta-umro-tri-vlade-mucio-je-gradnjom.-opet-je-ozivio/1815171/ |url-status=bot: unknown |access-date=2021-07-22 |website=Jutarnji list |archive-date=30. kolovoza 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170830193340/http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/nikad-ispricana-prica-o-peljeskom-mostu-tri-puta-zivio-tri-puta-umro-tri-vlade-mucio-je-gradnjom.-opet-je-ozivio/1815171/ }}</ref> Hrvatska [[2013.]] pristupa [[Europska unija|Europskoj uniji]], čime se otvara mogućnost da ona sufinancira izgradnju; godine [[2015.]] iz fondova unije Hrvatskoj je odobreno 330 milijuna eura za financiranje 85 % troškova gradnje. Natječaj raspisan 2017. godine u travnju 2018. dobiva [[Kina|kineska]] tvrtka ''China Road and Bridge Corporation'' s ponudom od 2 milijarde kuna i rokom izgradnje od 36 mjeseci.<ref name=":0" /> U srpnju 2021. godine postavljen je posljednji segment grede mosta, a radovi na mostu završeni su 26. siječnja.<ref>{{Citiranje weba|date=2022-01-27|title=Jutarnji list - Završen je Pelješki most! Nakon 1277 dana gotovi su svi radovi na velebnom objektu|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/zavrsen-je-peljeski-most-nakon-1277-dana-gotovi-su-svi-radovi-na-velebnom-objektu-15150452|access-date=2022-06-05|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr}}</ref> Most je otvoren za promet 26. srpnja 2022.<ref>{{Citiranje weba|last=Plemenčić|first=Luka|date=2022-07-26|title=Spektakularno otvaranje Pelješkog mosta, a ceste još uvijek nisu dovršene: Preostala još jedna faza|url=https://baustela.hr/gradiliste/spektakularno-otvaranje-peljeskog-mosta-a-ceste-jos-uvijek-nisu-dovrsene-preostala-jos-jedna-faza/|access-date=2022-08-23|website=Bauštela.hr|language=hr}}</ref> Most je ovješenog tipa, ukupne duljine 2404 m sa šest glavnih stupova i trinaest raspona od [[čelik]]a duljine od 72 do 285 metara, prema dizajnu Marjana Pipenbahera iz slovenske tvrtke Ponting.<ref>{{Citiranje weba |title=Pelješac Bridge |url=https://www.ponting.si/en/projects/peljesac-bridge-115.html |access-date=2021-07-22 |website=ponting.si}}</ref><ref name=":1">{{Citiranje časopisa |last=Pipenabher |first=Marjan |date=2018-12-24 |title=Projektiranje i analiza mosta Pelješac |url=https://hrcak.srce.hr/214101 |journal=Elektronički zbornik radova Građevinskog fakulteta |language=hr |volume=8 |issue=16}}</ref> Visinom od 55 metara udovoljilo se zahtjevu Bosne i Hercegovine za osiguranjem nesmetanog prolaska brodova do Neuma. Dubina mora pod mostom iznosi gotovo stalnih 27 metara, a zbog tla sastavljenog od debelih naslaga [[Glina (tlo)|gline]] i [[mulj]]a cijeli most je temeljen na stotinu metara dugačkim čeličnim cijevima promjera dva metra zabijenim u morsko dno. Lokacija mosta podložna je djelovanju jakih vjetrova i nalazi se u zoni znatne [[Potres|seizmičke]] aktivnosti. Most se nalazi u osjetljivom [[Zaštita prirode|ekološkom]] području Malostonskog zaljeva koji je 1983. proglašen [[Rezervat prirode|rezervatom prirode]] u moru, a zaštićen je i ekološkom mrežom [[Natura 2000]].<ref name=":1" /> Most je namijenjen prometovanju isključivo motornim vozilima, minimalnom brzinom od 60 km/h. Međutim, teški kamioni i kamioni koji prevoze opasne terete nisu smijeli prometovati mostom dok se nije završila obilaznica Stona.<ref>{{Citiranje weba|date=2022-07-27|title=Jutarnji list - Pelješki most je otvoren, ali nije sve gotovo: Grci upali u probleme s gradnjom pristupne ceste|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/peljeski-most-je-otvoren-ali-nije-sve-gotovo-grci-upali-u-probleme-s-gradnjom-pristupne-ceste-15227748|access-date=2022-08-23|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr}}</ref> Promet se odvija u oba smjera po dvjema voznim trakama (širine 3,5 m) uz koje se nalaze nešto uže zaustavne trake (širine 2,5 m) za vozila u kvaru. Most nema nogostup za pješake ni biciklističke trake.<ref name=":1" /> == Povijest == === Povijest izgradnje === [[Slika:Pelješac_bridge_-_Pelješki_most_-_installation_of_the_last_segment_2021-07-21.jpg|lijevo|mini|Ugradnja posljednjeg segmenta, srpanj 2021.]] [[Slika:Pelješac_bridge_-_Pelješki_most_-_deck_and_cables_2021-07-21.jpg|lijevo|mini|Stup i kabeli, srpanj 2021.]] Geološka struktura tla u području mosta istraživana je od 2004. do 2011. u šezdeset bušotina koje su išle 130 m ispod dna, a izvoditelj je 2018. po novom projektu istražio dodatnih sedamnaest.<ref name=":1" /><ref>{{Citiranje weba |date=2012-10-16 |title=Počela probna bušenja tla za temelje – Vijesti — Dubrovački vjesnik |url=http://www.dubrovacki.hr/clanak/19121/pocela-probna-busenja-tla-za-temelje |access-date=2021-07-22 |website=web.archive.org |archive-date=16. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121016065041/http://www.dubrovacki.hr/clanak/19121/pocela-probna-busenja-tla-za-temelje |url-status=bot: unknown }}</ref> Prvotni dizajn<ref>{{Citiranje weba |last=Radić |first=Jure |last2=Šavor |first2=Zlatko |last3=Hrelja |first3=Gordana |last4=Mujkanović |first4=Nijaz |title=Most Pelješac |url=http://www.casopis-gradjevinar.hr/arhiva/article/252 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170914085757/http://casopis-gradjevinar.hr/arhiva/article/252 |archive-date=2017-09-14 |access-date=2021-07-22 |website=www.casopis-gradjevinar.hr}}</ref> autora sa zagrebačkog [[Građevinski fakultet u Zagrebu|Građevinskog fakulteta]] nikad nije realiziran, a projekt kojim je osigurano [[Europska unija|financiranje fondova Europske unije]], 357 milijuna [[Euro|eura]] bespovratnih sredstava ili 85 posto prihvatljivih troškova koji se procjenjuju na ukupno 420 milijuna eura,<ref>{{Citiranje novina |title=Plenković potpisao ugovor s kineskim konzorcijem o izgradnji Pelješkog mosta, poslao poruku BiH i ustvrdio: 'Ovako Hrvatska postaje jedinstvena' |language=en |work=Jutarnji list |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/plenkovic-potpisao-ugovor-s-kineskim-konzorcijem-o-izgradnji-peljeskog-mosta-poslao-poruku-bih-i-ustvrdio-ovako-hrvatska-postaje-jedinstvena/7275129/ |accessdate=2018-04-25}}</ref> bio je onaj Marjana Pipenbahera.<ref name=":1" /> Ugovor o gradnji Pelješkoga mosta potpisan je [[23. travnja]] [[2018.]] s kineskom tvrtkom ''China Road and Bridge Corporation''. Na gradilište 27. prosinca 2018. doplovljava kineski potopni brod ''Zhen Hua 7'' s tri manja plovila i velikom dizalicom za postavljanje pilota. Dopremljena su brodom i dva testna [[Pilot (građevinarstvo)|pilota]] i dovedeni kineski radnici koji će raditi na gradnji. Stometarske cijevi zabijaju se u dno na mjestima gdje će biti stupovi mosta, a na njima se na dnu izlijevaju betonski temelji, betonska naglavnica, i na njoj stupovi, piloni, mosta.<ref>{{Citiranje weba |date=2018-12-27 |title=Na gradilište Pelješkog mosta stigao kineski potopni brod s testnim pilonima |url=https://slobodnadalmacija.hr/dubrovnik/vijesti/hrvatska-i-svijet/na-gradiliste-peljeskog-mosta-stigao-kineski-potopni-brod-s-testnim-pilotima-grdosijom-su-doplovili-i-radnici-stigla-je-i-ogromna-dizalica-581762 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210722134631/https://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/dubrovnik/vijesti/hrvatska-i-svijet/na-gradiliste-peljeskog-mosta-stigao-kineski-potopni-brod-s-testnim-pilotima-grdosijom-su-doplovili-i-radnici-stigla-je-i-ogromna-dizalica-581762 |archive-date=2021-07-22 |access-date=2021-07-22 |website=Dubrovački vjesnik}}</ref> Prvi pilot u dno je nakon višednevnog odgađanja zbog jakog juga postavljen 20. siječnja 2019. godine.<ref>{{Citiranje weba |date=2019-01-20 |title=HRT: Postavljen prvi stalni pilot Pelješkog mosta |url=https://vijesti.hrt.hr/483976/pocelo-postavljanje-prvog-stalnog-pilota-peljeskog-mosta |url-status=bot: unknown |access-date=2021-07-22 |website=Hrvatska radiotelevizija |archive-date=2. lipnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190602202626/https://vijesti.hrt.hr/483976/pocelo-postavljanje-prvog-stalnog-pilota-peljeskog-mosta }}</ref>[[Datoteka:Pelješac_Bridge_Construction_02.jpg|mini|Pogled na zaljev i stupove mosta, lipanj 2020.]] [[Datoteka:Pelješac bridge - Pelješki most - link road construction 2021-06.jpg|mini|Gradilište pristupne ceste na Pelješcu, lipanj 2021.]] Dovršetak prve faze gradnje mosta obilježen je 11. travnja 2019. za posjeta kineskog premijera [[Li Keqiang|Lija Keqianga]] summitu [[Kina + 16]] i pratećem [[Poslovni forum zemalja Srednje i Istočne Europe i Kine|poslovnom forumu]] u Dubrovniku. Li i hrvatski premijer [[Andrej Plenković]] otkrivaju spomen-ploču i zajedničkim pritiskanjem tipkala pokreću zabijanje najdužeg, 128-metarskog čeličnog pilota.<ref>{{Citiranje weba |date=2020-08-08 |title=HRT: Li Keqiang i Andrej Plenković obišli gradilište Pelješkog mosta |url=https://vijesti.hrt.hr/504023/li-keqiang-i-andrej-plenkovic-na-gradilistu-peljeskog-mosta |url-status=bot: unknown |access-date=2021-07-22 |website=Hrvatska radiotelevizija |archive-date=8. kolovoza 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200808021649/https://vijesti.hrt.hr/504023/li-keqiang-i-andrej-plenkovic-na-gradilistu-peljeskog-mosta }}</ref> Brod ''Da Yu Sia'' s prvih dvadeset i devet dijelova čelične konstrukcije doplovio je 24. veljače 2020. nakon jednomjesečne plovidbe iz Kine na sidrište kod luke Ploče.<ref>{{Citiranje weba |date=2020-02-24 |title=HRT: Stigao brod s čeličnom konstrukcijom za Pelješki most |url=https://vijesti.hrt.hr/585060/stigao-brod-s-celicnom-konstrukcijom-za-peljeski-most |url-status=bot: unknown |access-date=2021-07-22 |website=Hrvatska radiotelevizija |archive-date=25. veljače 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200225160121/https://vijesti.hrt.hr/585060/stigao-brod-s-celicnom-konstrukcijom-za-peljeski-most }}</ref> Neki stupovi mosta već su bili dovršeni i pripremljeni za montažu prvih raspona. Velika dizalica s broda je dijelove mosta iskrcavala na plutajuće platforme koje su potom remorkeri odvlačili do mjesta za ugradnju.<ref>{{Citiranje weba |date=2020-03-01 |title=HRT: Kineski radnici na Pelješkom mostu ne posustaju |url=https://vijesti.hrt.hr/586796/kineski-radnici-na-peljeskom-mostu-ne-postustaju |access-date=2021-07-22 |website=web.archive.org |archive-date=1. ožujka 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200301172451/https://vijesti.hrt.hr/586796/kineski-radnici-na-peljeskom-mostu-ne-postustaju |url-status=bot: unknown }}</ref> Do kraja srpnja 2021. postavljeni su i zavareni svi segmenti mosta, a preostaje postavljanje hidroizolacije, ograde i asfaltiranje prometnice. Na kopnenoj strani kod Komarne cestu od 2 km koja most spaja s [[Jadranska magistrala|Jadranskom magistralom]] grade ''China Road and Bridge Corporation'' i ''[[Strabag]]''. Na Pelješcu se gradi 30 km nove ceste: na dijelu od mosta do postojeće ceste ''Strabag'' je probio tunele od 500 i 2500 metara, a grade se vijadukti od 80, 150 i 500 metara, a ostatak od 18 km gradi tvrtka ''Avax'' s vijaduktom od 200 m kao i dvama tunelima od 1300 m i mostom od 500 m kojim će u sklopu [[ston]]ske obilaznice biti premošćen Stonski kanal.<ref name=":2">{{Citiranje weba|last=Žabec|first=Krešimir|date=2021-07-23|title=Jutarnji list - Pogledajte dizanje zadnjeg dijela Pelješkog mosta, doznali smo kada će biti pušten u promet|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/pogledajte-dizanje-zadnjeg-dijela-peljeskog-mosta-doznali-smo-kada-ce-biti-pusten-u-promet-15090341|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20210724002025/https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/pogledajte-dizanje-zadnjeg-dijela-peljeskog-mosta-doznali-smo-kada-ce-biti-pusten-u-promet-15090341|archive-date=2021-07-24|access-date=2021-07-26|website=Jutarnji list}}</ref> [[Datoteka:Pelješac bridge and new link roads - Pelješki most i nove pristupne ceste.png|središte|mini|upright=1.8|Most i ceste u izgradnji]] === Otvorenje mosta === Program otvaranja mosta počeo je ujutro [[26. srpnja]] [[2022.]] dok je svečanost počela u ''20:15'' predstavljanjem visokih uzvanika, a potom s himnom Europske unije ''"[[Oda radosti|Odom radosti]]"'' i himnom Republike Hrvatske, ''"[[Lijepa naša|Lijepom našom]]"''. Oko ''20:40'' most je nadletjelo pet zrakoplova [[Krila Oluje]]. Oko ''21:55'' uslijedila je dubrovačka himna, ''"[[Himna slobodi]]"'', gdje su u završnici njenog izvođenja osim vatrometa, barke i brodice ispod mosta palile bengalske baklje. Oko ''22:00'' na jednoj strani je vozio automobil [[Rimac Nevera]] dok je u isto vrijeme na drugoj strani vozio bolid [[Niko Pulić|Nike Pulića]], uz pucnjavu Dubrovačkih trombunjera i zvonjavu svih crkvenih zvona u Dubrovačkoj biskupiji. Najviši dužnosnici potom su otišli do početka mosta koji je zatim blagoslovio biskup Dubrovačke biskupije Roko Glasnović. Nakon toga se oko četrdesetak veterana I. i IV. gardijske brigade te 163. brigade iz dubrovačkog područja prevezlo motociklima iz Brijeste na Pelješcu u Komarnu. Uzvanici su također dočekali i prve automobile.<ref name="HRT-Otv">{{cite web|url=https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/svecano-otvorenje-peljeskog-mosta-8720925 |title=Otvoren Pelješki most - Hrvatska povezala svoj teritorij |publisher=[[HRT]] |website=vijesti.hrt.hr |date=27. srpnja 2023. |accessdate=28. srpnja 2023.}}</ref><ref name="Tp-Otv">{{cite web|url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/ispaljenim-plutonima-i-budnicom-lokalnih-orkestara-poceo-svecani-program-otvirenja-peljeskog-mosta-foto-20220726 |title=Akrobatski letovi, kultura, pomirljivi govori, Nevera, veliki vatromet i na kraju - blagoslov: Otvoren je Pelješki most, konačno je spojena Hrvatska! |publisher=[[Hrvatski internetski portali#T|Tportal]] |website=www.tportal.hr |date=26. srpnja 2023. |accessdate=28. srpnja 2023.}}</ref><ref name="Jut-Otv">{{cite web|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/totalni-fotoizvjestaj-s-vrhunca-ceremonije-za-pamcenje-pogledajte-kako-je-otvoren-peljeski-most-15227724 |title=Totalni fotoizvještaj s vrhunca ceremonije za pamćenje: Pogledajte kako je otvoren Pelješki most! |publisher=[[Jutarnji list]] |website=www.jutarnji.hr |date=26. srpnja 2023. |accessdate=28. srpnja 2023.}}</ref> === Nakon izgradnje === Pelješkim mostom je u godinu dana nakon otvorenja, [[26. srpnja]] [[2023.]], prošlo je 2.305.537 vozila. Zbog mosta je promet na GP Klek i GP Zaton Doli smanjen za 67 %.<ref name="1god-Index">{{cite web|url=https://www.index.hr/mobile/vijesti/clanak/prije-godinu-dana-otvoren-je-peljeski-most/2482564.aspx |title=Prije godinu dana otvoren je Pelješki most |publisher=[[Hrvatski internetski portali#I|Index.hr]] |website=www.index.hr |date=26. srpnja 2023. |accessdate=28. srpnja 2023.}}</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{commonscat|Pelješac Bridge}} * [https://www.ponting.si/en/projects/peljesac-bridge-115.html Pelješki most na stranici projektanta (Ponting)] * [http://www.casopis-gradjevinar.hr/arhiva/article/252 Prvotni projekt mosta] i njegova [https://www.youtube.com/watch?v=MlJK2y_j6MI vizualizacija] [[Kategorija:Cestovni mostovi u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Pelješac]] ln8vtqmyxg3ln09tpwpufdw201cmqxo 7427798 7427794 2026-04-10T17:40:11Z MaGa 20797 ispravak 7427798 wikitext text/x-wiki {{most | Ime = Pelješki most | Alternativno ime = | Slika = Pelješac bridge - Most Pelješac - Croatia - 2022-06-16.jpg | Opis slike = | Premošćuje = [[Malostonski zaljev]] | Mjesto = [[Komarna]], [[Brijesta]] | Država = {{DZ+X|HRV}} | Vrijeme gradnje = [[23. travnja]] [[2018.]] – [[27. siječnja]] [[2022.]]<ref>{{Citiranje weba|first=Krešimir|last=Žabec|date=2022-01-27|title=Završen je Pelješki most! Nakon 1277 dana gotovi su svi radovi na velebnom objektu|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/zavrsen-je-peljeski-most-nakon-1277-dana-gotovi-su-svi-radovi-na-velebnom-objektu-15150452|access-date=2022-07-26|website=Jutarnji list}}</ref> | Otvorenje = [[26. srpnja]] [[2022.]] | Saniranje = | Rušenje = | Uprava nad mostom = | Konstrukcija = | Namjena = | Mostarina = | Projektant = Marjan Pipenbaher | Suradnici = | Graditelj = China Road and Bridge Corporation | Podizvođači = | Ukupna dužina = 2404 | Visina mosta = 55 | Širina mosta = 21 | Najveći raspon = 285 | koordinate = {{coord|42.932778|17.536944|format=dms|display=it}} | koordinate_ref = | pushpin_map = Hrvatska | Karta = Pelješac bridge location map.svg }} '''Pelješki most''' je [[most]] u [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanskoj županiji]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] koji premošćuje [[Malostonski zaljev]] između [[Komarna|Komarne]] na kopnu i [[Brijesta|Brijeste]] na poluotoku [[Pelješac|Pelješcu]] i tako cestovno ostvaruje kontinuitet teritorija Republike Hrvatske prekinut uskim koridorom kojim [[Bosna i Hercegovina]] kod [[Neum]]a izlazi na more. Izgrađen je u sklopu projekta [[Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom]]. Ideju o gradnji mosta prvi put je [[1997.]] godine objavio dubrovačko-neretvanski župan [[Ivan Šprlje]] ([[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]]). Most je [[2000.]] dodan u prostorni plan županije, a onda su [[2005.]] i [[2007.]] svečano otvarani radovi na izgradnji kojom je do [[2010.]] bilo realizirano tri posto prvotnog projekta, uz utrošenih 246 milijuna kuna i tek 71 milijun kuna ostvaren gradnjom.<ref name=":0">{{Citiranje weba |last=Pajić |first=Darko |date=2018-04-18 |title=Sanader ga 'gradio' dvaput: Kako smo čekajući gradnju Pelješkog mosta izgubili najmanje 14 godina |url=https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/sanader-ga-gradio-dvaput-kako-smo-cekajuci-gradnju-peljeskog-mosta-izgubili-najmanje-14-godina/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210722044116/https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/sanader-ga-gradio-dvaput-kako-smo-cekajuci-gradnju-peljeskog-mosta-izgubili-najmanje-14-godina/ |archive-date=2021-07-22 |website=Novi list}}</ref><ref>{{Citiranje weba |last=Žabec |first=Krešimir |date=2011-08-24 |title=Nikad ispričana priča o Pelješkom mostu: Tri puta živio, tri puta umro, tri vlade mučio je gradnjom |url=http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/nikad-ispricana-prica-o-peljeskom-mostu-tri-puta-zivio-tri-puta-umro-tri-vlade-mucio-je-gradnjom.-opet-je-ozivio/1815171/ |url-status=bot: unknown |access-date=2021-07-22 |website=Jutarnji list |archive-date=30. kolovoza 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170830193340/http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/nikad-ispricana-prica-o-peljeskom-mostu-tri-puta-zivio-tri-puta-umro-tri-vlade-mucio-je-gradnjom.-opet-je-ozivio/1815171/ }}</ref> Hrvatska [[2013.]] pristupa [[Europska unija|Europskoj uniji]], čime se otvara mogućnost da ona sufinancira izgradnju; godine [[2015.]] iz fondova unije Hrvatskoj je odobreno 330 milijuna eura za financiranje 85 % troškova gradnje. Natječaj raspisan 2017. godine u travnju 2018. dobiva [[Kina|kineska]] tvrtka ''China Road and Bridge Corporation'' s ponudom od 2 milijarde kuna i rokom izgradnje od 36 mjeseci.<ref name=":0" /> U srpnju 2021. godine postavljen je posljednji segment grede mosta, a radovi na mostu završeni su 26. siječnja.<ref>{{Citiranje weba|date=2022-01-27|title=Jutarnji list - Završen je Pelješki most! Nakon 1277 dana gotovi su svi radovi na velebnom objektu|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/zavrsen-je-peljeski-most-nakon-1277-dana-gotovi-su-svi-radovi-na-velebnom-objektu-15150452|access-date=2022-06-05|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr}}</ref> Most je otvoren za promet 26. srpnja 2022.<ref>{{Citiranje weba|last=Plemenčić|first=Luka|date=2022-07-26|title=Spektakularno otvaranje Pelješkog mosta, a ceste još uvijek nisu dovršene: Preostala još jedna faza|url=https://baustela.hr/gradiliste/spektakularno-otvaranje-peljeskog-mosta-a-ceste-jos-uvijek-nisu-dovrsene-preostala-jos-jedna-faza/|access-date=2022-08-23|website=Bauštela.hr|language=hr}}</ref> Most je ovješenog tipa, ukupne duljine 2404 m sa šest glavnih stupova i trinaest raspona od [[čelik]]a duljine od 72 do 285 metara, prema dizajnu Marjana Pipenbahera iz slovenske tvrtke Ponting.<ref>{{Citiranje weba |title=Pelješac Bridge |url=https://www.ponting.si/en/projects/peljesac-bridge-115.html |access-date=2021-07-22 |website=ponting.si}}</ref><ref name=":1">{{Citiranje časopisa |last=Pipenabher |first=Marjan |date=2018-12-24 |title=Projektiranje i analiza mosta Pelješac |url=https://hrcak.srce.hr/214101 |journal=Elektronički zbornik radova Građevinskog fakulteta |language=hr |volume=8 |issue=16}}</ref> Visinom od 55 metara udovoljilo se zahtjevu Bosne i Hercegovine za osiguranjem nesmetanog prolaska brodova do Neuma. Dubina mora pod mostom iznosi gotovo stalnih 27 metara, a zbog tla sastavljenog od debelih naslaga [[Glina (tlo)|gline]] i [[mulj]]a cijeli most je temeljen na stotinu metara dugačkim čeličnim cijevima promjera dva metra zabijenim u morsko dno. Lokacija mosta podložna je djelovanju jakih vjetrova i nalazi se u zoni znatne [[Potres|seizmičke]] aktivnosti. Most se nalazi u osjetljivom [[Zaštita prirode|ekološkom]] području Malostonskog zaljeva koji je 1983. proglašen [[Rezervat prirode|rezervatom prirode]] u moru, a zaštićen je i ekološkom mrežom [[Natura 2000]].<ref name=":1" /> Most je namijenjen prometovanju isključivo motornim vozilima, minimalnom brzinom od 60 km/h. Međutim, teški kamioni i kamioni koji prevoze opasne terete nisu smijeli prometovati mostom dok se nije završila obilaznica Stona.<ref>{{Citiranje weba|date=2022-07-27|title=Jutarnji list - Pelješki most je otvoren, ali nije sve gotovo: Grci upali u probleme s gradnjom pristupne ceste|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/peljeski-most-je-otvoren-ali-nije-sve-gotovo-grci-upali-u-probleme-s-gradnjom-pristupne-ceste-15227748|access-date=2022-08-23|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr}}</ref> Promet se odvija u oba smjera po dvjema voznim trakama (širine 3,5 m) uz koje se nalaze nešto uže zaustavne trake (širine 2,5 m) za vozila u kvaru. Most nema nogostup za pješake ni biciklističke trake.<ref name=":1" /> == Povijest == === Povijest izgradnje === [[Slika:Pelješac_bridge_-_Pelješki_most_-_installation_of_the_last_segment_2021-07-21.jpg|lijevo|mini|Ugradnja posljednjeg segmenta, srpanj 2021.]] [[Slika:Pelješac_bridge_-_Pelješki_most_-_deck_and_cables_2021-07-21.jpg|lijevo|mini|Stup i kabeli, srpanj 2021.]] Geološka struktura tla u području mosta istraživana je od 2004. do 2011. u šezdeset bušotina koje su išle 130 m ispod dna, a izvoditelj je 2018. po novom projektu istražio dodatnih sedamnaest.<ref name=":1" /><ref>{{Citiranje weba |date=2012-10-16 |title=Počela probna bušenja tla za temelje – Vijesti — Dubrovački vjesnik |url=http://www.dubrovacki.hr/clanak/19121/pocela-probna-busenja-tla-za-temelje |access-date=2021-07-22 |website=web.archive.org |archive-date=16. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121016065041/http://www.dubrovacki.hr/clanak/19121/pocela-probna-busenja-tla-za-temelje |url-status=bot: unknown }}</ref> Prvotni dizajn<ref>{{Citiranje weba |last=Radić |first=Jure |last2=Šavor |first2=Zlatko |last3=Hrelja |first3=Gordana |last4=Mujkanović |first4=Nijaz |title=Most Pelješac |url=http://www.casopis-gradjevinar.hr/arhiva/article/252 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170914085757/http://casopis-gradjevinar.hr/arhiva/article/252 |archive-date=2017-09-14 |access-date=2021-07-22 |website=www.casopis-gradjevinar.hr}}</ref> autora sa zagrebačkog [[Građevinski fakultet u Zagrebu|Građevinskog fakulteta]] nikad nije realiziran, a projekt kojim je osigurano [[Europska unija|financiranje fondova Europske unije]], 357 milijuna [[Euro|eura]] bespovratnih sredstava ili 85 posto prihvatljivih troškova koji se procjenjuju na ukupno 420 milijuna eura,<ref>{{Citiranje novina |title=Plenković potpisao ugovor s kineskim konzorcijem o izgradnji Pelješkog mosta, poslao poruku BiH i ustvrdio: 'Ovako Hrvatska postaje jedinstvena' |language=en |work=Jutarnji list |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/plenkovic-potpisao-ugovor-s-kineskim-konzorcijem-o-izgradnji-peljeskog-mosta-poslao-poruku-bih-i-ustvrdio-ovako-hrvatska-postaje-jedinstvena/7275129/ |accessdate=2018-04-25}}</ref> bio je onaj Marjana Pipenbahera.<ref name=":1" /> Ugovor o gradnji Pelješkoga mosta potpisan je [[23. travnja]] [[2018.]] s kineskom tvrtkom ''China Road and Bridge Corporation''. Na gradilište 27. prosinca 2018. doplovljava kineski potopni brod ''Zhen Hua 7'' s tri manja plovila i velikom dizalicom za postavljanje pilota. Dopremljena su brodom i dva testna [[Pilot (građevinarstvo)|pilota]] i dovedeni kineski radnici koji će raditi na gradnji. Stometarske cijevi zabijaju se u dno na mjestima gdje će biti stupovi mosta, a na njima se na dnu izlijevaju betonski temelji, betonska naglavnica, i na njoj stupovi, piloni, mosta.<ref>{{Citiranje weba |date=2018-12-27 |title=Na gradilište Pelješkog mosta stigao kineski potopni brod s testnim pilonima |url=https://slobodnadalmacija.hr/dubrovnik/vijesti/hrvatska-i-svijet/na-gradiliste-peljeskog-mosta-stigao-kineski-potopni-brod-s-testnim-pilotima-grdosijom-su-doplovili-i-radnici-stigla-je-i-ogromna-dizalica-581762 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210722134631/https://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/dubrovnik/vijesti/hrvatska-i-svijet/na-gradiliste-peljeskog-mosta-stigao-kineski-potopni-brod-s-testnim-pilotima-grdosijom-su-doplovili-i-radnici-stigla-je-i-ogromna-dizalica-581762 |archive-date=2021-07-22 |access-date=2021-07-22 |website=Dubrovački vjesnik}}</ref> Prvi pilot u dno je nakon višednevnog odgađanja zbog jakog juga postavljen 20. siječnja 2019. godine.<ref>{{Citiranje weba |date=2019-01-20 |title=HRT: Postavljen prvi stalni pilot Pelješkog mosta |url=https://vijesti.hrt.hr/483976/pocelo-postavljanje-prvog-stalnog-pilota-peljeskog-mosta |url-status=bot: unknown |access-date=2021-07-22 |website=Hrvatska radiotelevizija |archive-date=2. lipnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190602202626/https://vijesti.hrt.hr/483976/pocelo-postavljanje-prvog-stalnog-pilota-peljeskog-mosta }}</ref>[[Datoteka:Pelješac_Bridge_Construction_02.jpg|mini|Pogled na zaljev i stupove mosta, lipanj 2020.]] [[Datoteka:Pelješac bridge - Pelješki most - link road construction 2021-06.jpg|mini|Gradilište pristupne ceste na Pelješcu, lipanj 2021.]] Dovršetak prve faze gradnje mosta obilježen je 11. travnja 2019. za posjeta kineskog premijera [[Li Keqiang|Lija Keqianga]] summitu [[Kina + 16]] i pratećem [[Poslovni forum zemalja Srednje i Istočne Europe i Kine|poslovnom forumu]] u Dubrovniku. Li i hrvatski premijer [[Andrej Plenković]] otkrivaju spomen-ploču i zajedničkim pritiskanjem tipkala pokreću zabijanje najdužeg, 128-metarskog čeličnog pilota.<ref>{{Citiranje weba |date=2020-08-08 |title=HRT: Li Keqiang i Andrej Plenković obišli gradilište Pelješkog mosta |url=https://vijesti.hrt.hr/504023/li-keqiang-i-andrej-plenkovic-na-gradilistu-peljeskog-mosta |url-status=bot: unknown |access-date=2021-07-22 |website=Hrvatska radiotelevizija |archive-date=8. kolovoza 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200808021649/https://vijesti.hrt.hr/504023/li-keqiang-i-andrej-plenkovic-na-gradilistu-peljeskog-mosta }}</ref> Brod ''Da Yu Sia'' s prvih dvadeset i devet dijelova čelične konstrukcije doplovio je 24. veljače 2020. nakon jednomjesečne plovidbe iz Kine na sidrište kod luke Ploče.<ref>{{Citiranje weba |date=2020-02-24 |title=HRT: Stigao brod s čeličnom konstrukcijom za Pelješki most |url=https://vijesti.hrt.hr/585060/stigao-brod-s-celicnom-konstrukcijom-za-peljeski-most |url-status=bot: unknown |access-date=2021-07-22 |website=Hrvatska radiotelevizija |archive-date=25. veljače 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200225160121/https://vijesti.hrt.hr/585060/stigao-brod-s-celicnom-konstrukcijom-za-peljeski-most }}</ref> Neki stupovi mosta već su bili dovršeni i pripremljeni za montažu prvih raspona. Velika dizalica s broda je dijelove mosta iskrcavala na plutajuće platforme koje su potom remorkeri odvlačili do mjesta za ugradnju.<ref>{{Citiranje weba |date=2020-03-01 |title=HRT: Kineski radnici na Pelješkom mostu ne posustaju |url=https://vijesti.hrt.hr/586796/kineski-radnici-na-peljeskom-mostu-ne-postustaju |access-date=2021-07-22 |website=web.archive.org |archive-date=1. ožujka 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200301172451/https://vijesti.hrt.hr/586796/kineski-radnici-na-peljeskom-mostu-ne-postustaju |url-status=bot: unknown }}</ref> Do kraja srpnja 2021. postavljeni su i zavareni svi segmenti mosta, a preostaje postavljanje hidroizolacije, ograde i asfaltiranje prometnice. Na kopnenoj strani kod Komarne cestu od 2 km koja most spaja s [[Jadranska magistrala|Jadranskom magistralom]] grade ''China Road and Bridge Corporation'' i ''[[Strabag]]''. Na Pelješcu se gradi 30 km nove ceste: na dijelu od mosta do postojeće ceste ''Strabag'' je probio tunele od 500 i 2500 metara, a grade se vijadukti od 80, 150 i 500 metara, a ostatak od 18 km gradi tvrtka ''Avax'' s vijaduktom od 200 m kao i dvama tunelima od 1300 m i mostom od 500 m kojim će u sklopu [[ston]]ske obilaznice biti premošćen Stonski kanal.<ref name=":2">{{Citiranje weba|last=Žabec|first=Krešimir|date=2021-07-23|title=Jutarnji list - Pogledajte dizanje zadnjeg dijela Pelješkog mosta, doznali smo kada će biti pušten u promet|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/pogledajte-dizanje-zadnjeg-dijela-peljeskog-mosta-doznali-smo-kada-ce-biti-pusten-u-promet-15090341|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20210724002025/https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/pogledajte-dizanje-zadnjeg-dijela-peljeskog-mosta-doznali-smo-kada-ce-biti-pusten-u-promet-15090341|archive-date=2021-07-24|access-date=2021-07-26|website=Jutarnji list}}</ref> [[Datoteka:Pelješac bridge and new link roads - Pelješki most i nove pristupne ceste.png|središte|mini|upright=1.8|Most i ceste u izgradnji]] === Otvorenje mosta === Program otvaranja mosta počeo je ujutro [[26. srpnja]] [[2022.]] dok je svečanost počela u ''20:15'' predstavljanjem visokih uzvanika, a potom s himnom Europske unije ''"[[Oda radosti|Odom radosti]]"'' i himnom Republike Hrvatske, ''"[[Lijepa naša|Lijepom našom]]"''. Oko ''20:40'' most je nadletjelo pet zrakoplova [[Krila Oluje]]. Oko ''21:55'' uslijedila je dubrovačka himna, ''"[[Himna slobodi]]"'', gdje su u završnici njenog izvođenja osim vatrometa, barke i brodice ispod mosta palile bengalske baklje. Oko ''22:00'' na jednoj strani je vozio automobil [[Rimac Nevera]] dok je u isto vrijeme na drugoj strani vozio bolid [[Niko Pulić|Nike Pulića]], uz pucnjavu Dubrovačkih trombunjera i zvonjavu svih crkvenih zvona u Dubrovačkoj biskupiji. Najviši dužnosnici potom su otišli do početka mosta koji je zatim blagoslovio biskup Dubrovačke biskupije Roko Glasnović. Nakon toga se oko četrdesetak veterana I. i IV. gardijske brigade te 163. brigade iz dubrovačkog područja prevezlo motociklima iz Brijeste na Pelješcu u Komarnu. Uzvanici su također dočekali i prve automobile.<ref name="HRT-Otv">{{cite web|url=https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/svecano-otvorenje-peljeskog-mosta-8720925 |title=Otvoren Pelješki most - Hrvatska povezala svoj teritorij |publisher=[[HRT]] |website=vijesti.hrt.hr |date=27. srpnja 2023. |accessdate=28. srpnja 2023.}}</ref><ref name="Tp-Otv">{{cite web|url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/ispaljenim-plutonima-i-budnicom-lokalnih-orkestara-poceo-svecani-program-otvirenja-peljeskog-mosta-foto-20220726 |title=Akrobatski letovi, kultura, pomirljivi govori, Nevera, veliki vatromet i na kraju - blagoslov: Otvoren je Pelješki most, konačno je spojena Hrvatska! |publisher=[[Hrvatski internetski portali#T|Tportal]] |website=www.tportal.hr |date=26. srpnja 2023. |accessdate=28. srpnja 2023.}}</ref><ref name="Jut-Otv">{{cite web|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/totalni-fotoizvjestaj-s-vrhunca-ceremonije-za-pamcenje-pogledajte-kako-je-otvoren-peljeski-most-15227724 |title=Totalni fotoizvještaj s vrhunca ceremonije za pamćenje: Pogledajte kako je otvoren Pelješki most! |publisher=[[Jutarnji list]] |website=www.jutarnji.hr |date=26. srpnja 2023. |accessdate=28. srpnja 2023.}}</ref> === Nakon izgradnje === Pelješkim mostom je u godinu dana nakon otvorenja, [[26. srpnja]] [[2023.]], prošlo je 2.305.537 vozila. Zbog mosta je promet na GP Klek i GP Zaton Doli smanjen za 67 %.<ref name="1god-Index">{{cite web|url=https://www.index.hr/mobile/vijesti/clanak/prije-godinu-dana-otvoren-je-peljeski-most/2482564.aspx |title=Prije godinu dana otvoren je Pelješki most |publisher=[[Hrvatski internetski portali#I|Index.hr]] |website=www.index.hr |date=26. srpnja 2023. |accessdate=28. srpnja 2023.}}</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{commonscat|Pelješac Bridge}} * [https://www.ponting.si/en/projects/peljesac-bridge-115.html Pelješki most na stranici projektanta (Ponting)] * [http://www.casopis-gradjevinar.hr/arhiva/article/252 Prvotni projekt mosta] i njegova [https://www.youtube.com/watch?v=MlJK2y_j6MI vizualizacija] [[Kategorija:Cestovni mostovi u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Pelješac]] tvkg2q8fymrxlvxh3mn4ts44q8hiogq 0 64793 7427604 7163580 2026-04-10T12:56:47Z Argo Navis 852 7427604 wikitext text/x-wiki {{Infookvir stadion | ime = Emirates Stadium | izvorno_ime = | drugo ime = | staro ime = Ashburton Grove | nadimak = | vrsta = | slika = London Emirates Stadium arsenal.jpg | slika_opis = | slika2 = | slika2_opis = | plan = | plan_opis = | etimologija = | koordinate = | koordinate_ref = | smještaj = [[Holloway]], [[London]] | dz = UK,*ENG | površina = | površina ref = | duljina = | duljina ref = | širina = | širina ref = | visina = | visina ref = | dimenzije = | dimenzije ref = | kapacitet = 60,355 | kapacitet ref = | teren = 105 x 68 m | UEFA = | godine izgradnje = | izgradnja = | godina završetka = | arhitekt = HOK Sport | cijena_izgradnje = 430 mil. [[Britanska funta|£]] | otvoren = [[22. srpnja]] [[2006.]] | renoviran = | proširen = | zatvoren = | srušen = | vlasnik = [[Arsenal FC]] | upravitelj = Arsenal FC | korisnici = Arsenal FC | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis = | pushpin_map = Engleska | mark = | marksize = | pushpin_label = | pushpin_label_position = | zaštita = }} [[Datoteka:Insideemirates1.jpg|mini|lijevo|300px|Unutrašnjost stadiona]] '''Emirates Stadium''' je [[nogomet]]ni [[stadion]] u sjevernom [[London]]u na kojem svoje domaće utakmice od ljeta [[2006.]] igra [[Arsenal F.C.|Arsenal]]. Stadion ima kapacitet od 60.432 mjesta, što ga čini drugim najvećim stadionom u [[FA Premier Liga|Engleskoj Premier Ligi]] nakon [[Old Trafford]]a, doma [[Manchester United F.C.|Manchester Uniteda]]. Stadion je zamijenio Arsenal Stadium poznatiji kao [[Highbury]], koji je svojim kapacitetom od 38.419 mjesta postao premalen zahtjevima publike i kluba. Stadion je izvorno bio poznat pod nazivom '''Ashburton Grove''', prije negoli je prava na imenovanje u listopadu [[2004.]] otkupila [[zrakoplov]]na tvrtka [[Emirates]] iz [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenih Arapskih Emirata]]. Prva utakmica uopće odigrana na Emirates Stadiumu bila je oproštajna utakmica [[Dennis Bergkamp|Dennisa Bergkampa]] protiv njegovog bivšeg kluba [[Ajax Amsterdam|Ajaxa iz Amsterdama]] [[22. srpnja]] [[2006.]], a prva natjecateljska utakmica odigrana je [[19. kolovoza]] između Arsenala i [[Aston Villa F.C.|Aston Ville]] u Premiershipu, a završila je neodlučenim rezultatom 1:1. Prva utakmica europskog klupskog natjecanja odigrana je [[23. kolovoza]] između Arsenala i [[Dinamo Zagreb|zagrebačkog Dinama]] u trećem pretkolu [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]], a završila je pobjedom Arsenala 2:1. Prvi gol koji je Arsenal primio u europskim natjecanjima na svom novom stadionu postigao je hrvatski reprezentativac [[Eduardo da Silva]]. Prva međunarodna utakmica odigrana je [[3. rujna]] [[2006.]], kada je [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]] u prijateljskoj utakmici pobijedio [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentinu]] s 3:0. Dosad najveća posjeta bila je 60.132 gledatelja na utakmici Premiershipa protiv [[Reading F.C.|Readinga]] [[3. ožujka]] [[2007.]], koju je Arsenal dobio rezultatom 2:1. {{commonscat|Emirates Stadium}} {{Stadioni klubova FA Premier lige}} {{Mrva-nogomet}} [[Kategorija:Nogometni stadioni u Londonu]] [[Kategorija:Arsenal F.C.]] neq0s8vzfh2twi3gmh0za2pcofuufjh 0 66712 7427627 7273492 2026-04-10T13:13:32Z ~2026-21916-98 357527 U dijelu ostavštine dodana informacija o postojanju ulice Milana Rojca u Zagrebu. 7427627 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar |ime = Milan Rojc |datum rođenja = [[1855.]] |mjesto rođenja = |datum smrti = [[1946.]] |mjesto smrti = |malaslika = |opis male slike = |slika = |veličina = |opis slike = |potpredsjednik = |potpredsjednik2 = |potpredsjednik3 = |potpredsjednik4 = |potpredsjednik5 = |potpremijer = |potpremijer2 = |potpremijer3 = |potpremijer4 = |potpremijer5 = |zamjenik = |zamjenik2 = |zamjenik3 = |zamjenik4 = |zamjenik5 = |stranka = HSK<br>Demokratska stranka |potpis = |supruga = |suprug = |položaj = predstojnik Odjela za bogoštovlje i nastavu [[Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije|Hrvatske vlade]] |čin2 = predstojnik Odjela za bogoštovlje i nastavu [[Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije|Hrvatske vlade]] |čin3 =povjerenik za unutrašnje poslove Pokrajinske uprave za Hrvatsku i Slavoniju |čin4 = |čin5 = |zanimanje = [[pravnik]] |fusnote = |nasljednik = |prethodnik = |nasljednik2 =''nitko'' |prethodnik2 =[[Stephan Tropsch]] |nasljednik3 = |prethodnik3 = |nasljednik4 = |prethodnik4 = |nasljednik5 = |prethodnik5 = |predsjednik = |predsjednik3 = |predsjednik4 = |predsjednik5 = |premijer = |premijer2 = |premijer3 = |premijer4 = |premijer5 = |mandat_start = 25. srpnja 1906. |mandat_kraj = 6. kolovoza 1907. |mandat_start2 = 7. srpnja 1917. |mandat_kraj2 = 1918. |mandat_start3 =1919. |mandat_kraj3 =1921. |mandat_start4 = |mandat_kraj4 = |mandat_start5 = |mandat_kraj5 = |vjera = }} '''Milan Rojc''' ([[Zagreb]], [[28. rujna]] [[1855.]] – Zagreb, [[1. lipnja]] [[1946.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] pravnik i političar. == Život == Pohađao je [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnu gimnaziju]] u [[Zagreb]]u te ju je završio [[1873.]] godine.<ref>Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., {{ISBN|978-953-95772-0-7}}, str. 916.</ref> Studira pravo u Beču i Zagrebu, gdje je i doktorirao. Otvara odvjetnički ured u Bjelovaru [[1879.]] godine. Bio je politički aktivan kao član [[Hrvatsko-srpska koalicija|Hrvatsko-srpske koalicije]]. 25. srpnja [[1906.]] imenovan je za predstojnika [[Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije|Odjela za bogoštovlje i nastavu]] te je tu dužnost obavljao do 1908. Istu dužnost obavlja u [[Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba|Narodnom vijeću Slovenaca, Hrvata i Srba]] [[1918.]] godine. Rojc je dao veliki doprinos otvorenju [[Medicinski fakultet u Zagrebu|Medicinskog fakulteta]] u Zagrebu koji je počeo s radom u prosincu 1917. godine. Odbor [[Zbor liječnika Kraljevine Hrvatske i Slavonije|Zbora liječnika Kraljevine Hrvatske i Slavonije]] predložio je da se u znak priznanja Rojcu dodijeli naslov začasnog člana Zbora liječnika, što je učinjeno 24. siječnja 1918.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.hlz.hr/portal/index.php?option=com_content&view=article&id=125:1913-1919&catid=29:povijest&Itemid=111 |title=Hrvatski liječnički zbor: 1913. - 1919. |archive-url=https://web.archive.org/web/20141015142016/http://www.hlz.hr/portal/index.php?option=com_content&view=article&id=125:1913-1919&catid=29:povijest&Itemid=111 |archive-date=15. listopada 2014. |access-date=10. listopada 2014.}}</ref> ===Kraljevina SHS/Jugoslavija === Nakon osnivanja [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]] postaje godine [[1919.]] član novosnovane [[Demokratska stranka (Srbija i Jugoslavija)|Demokratske stranke]], koja zastupa [[integralno jugoslavenstvo]]. Ubrzo stranku napušta, ali ostaje vjerni "čovjek režima". Beogradski režim imenuje ga povjerenikom za unutrašnje poslove Pokrajinske uprave za Hrvatsku i Slavoniju u Zagrebu. Kao zastupnik u Ustavotvornoj skupštini, glasovao je [[28. lipnja]] [[1921.]] za centralistički [[Vidovdanski ustav]]. Usprkos tome, razumijevao je probleme do kojih dolazi u Hrvatskoj i pokazao da se ne slaže s despotskim postupcima režima. Godine [[1920.]] objavio knjižicu ''Za bolju budućnost naše Kraljevine (Razvitak prilika u Hrvatskoj)'', a zatim i članak ''Prilike u Hrvatskoj'' u časopisu ''[[Nova Evropa (časopis)|Nova Evropa]]'' [[1921.]] Objašnjava uzroke i povode nezadovoljstva u Hrvatskoj naspram centralizma i monarhije. Upozorava da se vojska u Hrvatskoj ponaša kao okupacijska sila (vojni sudovi nadležni su, odlukom regenta [[Aleksandar I. Karađorđević|Aleksandra]] za suđenje civilima u nizu slučajeva), a s druge strane se promovira kao osloboditeljica, iako je do stupanja Hrvatske u Kraljevinu SHS došlo sporazumom, a ne osvajanjem. Ukazuje na mnoge konkretne primjene nepravde i nasilja. Primjerice, kada je u ožujku [[1919.]] raspisan državni zajam, za bonove plaćene u srpskim dinarima određena je kamata od šest, a za one plaćene austrijskim krunama četiri posto. Veliko nezadovoljstvo vladalo je omjerom zamjene krune u dinar, koji su Hrvati smatrali krajnje nepovoljnim. (O tim ekonomskim temama najviše je pisao [[Rudolf Bićanić]]. Tek mnogo kasnije će [[Svetozar Pribićević]], koji je u to doba jedan od prvih ljudi režima i ministar unutrašnjih poslova, napisati da su i Srbi [[prečani]] bili tim mjerama jednako pogođeni kao i Hrvati.) Umjesto da se potrudi smanjiti nezadovoljstvo vlada koristi silu protiv nezadovoljnika (vojska i [[žandarmerija]]), a ovi često postupaju posve proizvoljno. Žestoko nezadovoljstvo izazvalo je batinanje seljaka koje je [[Vojska Kraljevine Srbije|srpska vojska]] koristila kao sredstvo suzbijanja seljačkih nemira; batinjanje je u Hrvatskoj odlukom Hrvatskog sabora bilo već 50-ak godina zabranjeno.<ref>Janjatović, str. 15 i dalje</ref> Energično se zalagao za osnivanje Veterinarske visoke škole, Više pedagoške škole i Tehničke visoke škole u Zagrebu te Pomorske akademije u [[Bakar (grad)|Bakru]]. Zaslužan je za osnutak [[Etnografski muzej u Zagrebu|Etnografskog muzeja u Zagrebu]].<ref>HAK Auto revija, broj 338./339., kolovoz-rujan 2023.</ref> Rojc je bio posve privržen novoj državi, ali se suprotstavljao vladavini sile i zalagao za pravna načela, kakva je nekada [[Austro-Ugarska]] poštovala. Tako se npr. založio i protiv progona legalno izabranih [[Komunistička partija Jugoslavije|komunističkih]] gradskih zastupnika u Zagrebu, koji su [[1920.]] godine odbili položiti prisegu kralju [[Petar I. Karađorđević|Petru I. Karađorđeviću]].<ref>Janjatović, str. 176</ref> == Obitelj == Njegova kći bila je poznata slikarica [[Nasta Rojc]]. == Ostavština == U [[Bjelovar]]u postoji ulica Milana i Naste Rojc. U zagrebačkoj četvrti [[Črnomerec]] postoji ulica Dr. Milana Rojca. == Literatura == *[[Hrvatski leksikon]] *[[Bosiljka Janjatović|Janjatović, Bosiljka]]: "Politički teror u Hrvatskoj 1918. – 1935." (Zagreb, Hrvatski institut za povijest, 2002.) *[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=118659 Karaula, Željko: "Prilozi za biografiju Milana Rojca (1855-1946.)"], Cris, god. XIII., br. 1/2011., str. 319 - 337 == Izvori== {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Rojc, Milan}} [[Kategorija:Hrvatski pravnici]] [[Kategorija:Hrvatski političari do 1918.]] [[Kategorija:Hrvatski političari u Kraljevini Jugoslaviji]] [[Kategorija:Životopisi, Bjelovar]] c3mmk2szwzv11ovenvmmn5lf04rf8yl 0 69433 7427818 7259729 2026-04-10T18:13:15Z SimplyFreddie 207741 dres 7427818 wikitext text/x-wiki {{Nogometni klub | ime kluba = C.S. Marítimo | slika = | puno ime = Club Sport Marítimo | nadimak = ''Os Verde-Rubros'' (zeleno-crveni)<br />''Os Leões'' (lavovi) | godina osnivanja = [[20. rujna]] [[1910.]] | igralište = [[Estádio dos Barreiros]], [[Funchal]], [[Madeira]] | kapacitet stadiona = 10.600 | direktor = | trener = | liga = [[LigaPro|Liga Portugal 2]] | sezona = 2024./25. | plasman = 12. | trenutačna sezona = | pattern_la1 = _maritimo2526h | pattern_b1 = _maritimo2526h | pattern_ra1 = _maritimo2526h | pattern_sh1 = | pattern_so1 = | leftarm1 = FF0000 | body1 = FF0000 | rightarm1 = FF0000 | shorts1 = FFFFFF | socks1 = FF0000 | pattern_la2 = _maritimo2526a | pattern_b2 = _maritimo2526a | pattern_ra2 = _maritimo2526a | pattern_sh2 = | pattern_so2 = | leftarm2 = 000044 | body2 = 000044 | rightarm2 = 000044 | shorts2 = 000044 | socks2 = 000044 | pattern_la3 = _maritimo2526t | pattern_b3 = _maritimo2526t | pattern_ra3 = _maritimo2526t | pattern_sh3 = | pattern_so3 = | leftarm3 = FFFFFF | body3 = FFFFFF | rightarm3 = FFFFFF | shorts3 = FF0000 | socks3 = 009150 }} '''Marítimo''' je [[nogometni klub]] iz grada [[Funchal]]a na otočju [[Madeira|Madeiri]] u [[Portugal]]u. == Klupski uspjesi == *prvenstva: 1925./26. *kup: doprvaci 1994./95. i 2000./01. Kao sudionici trećeligaških natjecanja, bili su prvaci liga južne zone 1976/77., 1981/82. i 1984/85. Od međunarodnih nastupa, u europskim kupovima su sudjelovali 1993/94., 1994/95., 1998/99., 2001/02. i 2003/04. == Rivalstva == Veliko je rivalstvo je sa suotočanima, ''Nacionalom'' Madeira. == Poznati igrači i treneri == * [[Jorge Costa]] (Jorge Paulo Costa Almeida) * [[Nuno Valente]] * [[Paulo Alves]] == Vidi još == *[[CS Maritimo (odbojka)]] == Vanjske poveznice == *[https://web.archive.org/web/20081021170957/http://www.csmaritimo.pt/ https://web.archive.org/web/20081021170957/http://www.csmaritimo.pt/ - Službene stranice] [[Kategorija:Portugalski nogometni klubovi|Marítimo, CS]] chdorijl9adzmw1hecnh2vxj7ix07fe 0 77277 7427692 7427350 2026-04-10T14:06:01Z ~2026-21935-80 357475 /* Voditeljske uloge */Link za TV emisiju. 7427692 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Daniela Trbovic (crop).jpg|mini|Daniela Trbović u kvizu ''[[Najslabija karika]].'']]'''Daniela Trbović''' ([[Karlovac]], [[27. rujna]] [[1963.]]) je televizijska voditeljica na [[Hrvatska radiotelevizija|HRT-u]]. ==Životopis== U rodnom gradu završila je osnovnu i srednju školu, te započela studij medicine u [[Zagreb]]u; od studija je kasnije odustala i zaplovila voditeljskim vodama na [[Hrvatska radiotelevizija|HRT-u]]. Rastavljena je i ima sina Lovru; živi u Zagrebu. == Televizijska karijera == Prvi put se pojavila na televiziji 27. veljače 1990. na tadašnjem programu Z3, gdje je vodila razne emisije zabavnog karaktera.<ref>https://blog.dnevnik.hr/poznateface/2006/06/1621231193/danijela-trbovic-tv-novinarka.html</ref> Proslavila se vođenjem zabavno-glazbene emisije ''[[Hit depo]]'' u duetu s kolegom [[Hamed Bangoura|Hamedom Bangourom]]. Emisija je ugašena nakon više od deset godina emitiranja. Zatim je vodila nedjeljnu zabavnu emisiju ''Od 5 do 7'', da bi se 2004. godine vratila u prve televizijske redove kao voditeljica kviza ''[[Najslabija karika]]''. Osim navedenih emisija, vodila je mnoge manifestacije i zabavne programe. Krajem listopada [[2008.]] godine sudjeluje kao natjecateljica u {{nowrap|glazbeno-zabavnom}} spektaklu ''[[Ples sa zvijezdama]]''. ==Filmografija== ===Televizijske uloge=== * "[[Bitange i princeze]]" kao voditeljica Danijela ([[2006.]]) * "[[Luda kuća (televizijska serija)|Luda kuća]]" kao inspektorica ([[2006.]]) * "[[Oblak u službi zakona]]" kao žena ispred kluba ([[2022.]]) ===Filmske uloge=== * "Novogodišnja pljačka" kao TV-voditeljica ([[1997.]]) ===Voditeljske uloge=== * "[[Večernjakova ruža]]" (s [[Barbara Kolar|Barbarom Kolar]] ([[2023.]]); s [[Doris Pinčić]] ([[2025.]])) * "[[Godina za pamćenje]]" ([[2023.]] - [[2024.]]) * "[[5.com s Danielom]]" ([[2019.]] – [[2023.]]) * "Glazbeni dani HRT-a – Opatijske serenade Jazz orkestra HRT-a" (s [[Frano Ridjan|Franom Ridjanom]]) ([[2019.]]) * "[[Zlatni studio]]" (s Franom Ridjanom i [[Ivan Vukušić|Ivanom Vukušić]]) ([[2018.]], [[2019.]], [[2021.]], [[2022.]]) * "Dan HRT-a" (s Franom Ridjanom) ([[2018.]]) * "Najljepši školski vrtovi" (s [[Davor Meštrović|Davorom Meštrovićem]]) ([[2018.]]) * "Žene, povjerljivo!" ([[2017.]] – [[2019.]]) * "Ritam ljeta" ([[2017.]]) * "BezVeze" ([[2015.]] – [[2016.]]) * "[[Hit godine]]" (s Draženom Ilinčićem i [[Tarik Filipović|Tarikom Filipovićem]]) ([[2014.]]) * "[[Volim Hrvatsku]]" ([[2014.]] – [[2015.]]) * "[[Zagrebački festival]]" (s [[Mario Petreković|Mariom Petrekovićem]]) ([[2014.]]) * "[[Dobro jutro, Hrvatska]]" ([[2013.]] – [[2019.]]) * "[[8. kat]]" ([[2010.]] – [[2015.]]) * "[[Evergreen (TV emisija)|Evergreen]]" ([[2010.]]) * "[[Od 5 do 7]]" * "[[Najslabija karika]]" ([[2004.]] – [[2010.]]) * "[[Porin (nagrada)|Porin]]" kao glavna voditeljica ([[1996.]], [[1997.]], [[2001.]], [[2002.]], [[2008.]], [[2009.]]); suvoditeljica s Ivanom Vukušić ([[2025.]]) * "[[Dora]]" s [[Mirko Fodor|Mirkom Fodorom]], [[Duško Ćurlić|Duškom Ćurlićem]], Ljiljanom Vinković, Davorom Meštrovićem, [[Karmela Vukov-Colić|Karmelom Vukov-Colić]], [[Jelena Glišić|Jelenom Glišić]], Barbarom Kolar i Dorisom Pinčić (1994. i 1995.; 1996. i 1998.; 2003.; 2009; 2021.) * "[[Sedma noć]]" ([[1992.]] - [[1995.]]) * "[[Hit depo]]" (s Hamedom Bangourom) ([[1991.]] – [[2001.]]) * "[[Miss Hrvatske]]" == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://web.archive.org/web/20070609122015/http://www.tportal.hr/lifestyle/obitelj/fset.html T-Portal; Daniela Trbović se razvela] *[http://www.slobodnadalmacija.hr/20050915/reflektor01.asp Intervju] {{GLAVNIRASPORED:Trbović, Daniela}} [[Kategorija:Voditelji na HTV-u]] [[Kategorija:Životopisi, Karlovac]] [[Kategorija:Dobitnici Večernjakove ruže]] 9frdlmy35peqdp9lcpvmfn8r6o6lx0v 10 86367 7427684 6875233 2026-04-10T14:03:24Z Ponor 38361 [[Modul:Datum i dob]] 7427684 wikitext text/x-wiki {| class="infobox vcard" style="font-size: 88%; text-align: left; width: 22em;" |- ! colspan="2" style="background: &#35;bfe0bf; color:#000000; font-size: 120%; text-align: center;" class="fn"| {{{ime|{{PAGENAME}}}}} |- {{#if:{{{slika|}}} | {{!}} colspan="2" style="text-align:center; font-size:90%;" {{!}} [[Slika:{{{slika}}}|{{#if:{{{veličina|}}}|{{{veličina}}}|220px}}|{{PAGENAME}}]]<br/><small>{{{opis_slike|}}}</small> {{!}}- {{!}} colspan="2" style="border-bottom: 1px solid #DDDDDD;" {{!}} {{!}}- }} {{!}} colspan="2" style="background: &#35;bfe0bf; font-size: 98%; text-align: right;" {{!}} <div style="text-align:center;">'''Životopisni podatci''' </div> |- {{#if: {{{puno_ime|}}} | ! Rodno ime {{!}} {{{puno_ime}}} {{!}}- }} {{#if: {{{mjesto_rođenja|}}}{{{datum_rođenja|}}} | ! Rođenje {{!}} {{#invoke:Datum i dob|birth|{{{datum_rođenja|}}}|{{{datum_smrti|}}} }}{{If then show|{{{mjesto_rođenja|}}}||{{#if: {{{datum_rođenja|}}}|<br>}}}} {{!}}- }} {{#if: {{{mjesto_smrti|}}}{{{datum_smrti|}}} | ! Smrt {{!}} {{#invoke:Datum i dob|death|{{{datum_rođenja|}}}|{{{datum_smrti|}}} }}{{If then show|{{{mjesto_smrti|}}}||{{#if: {{{datum_smrti|}}}|<br>}}}} {{!}}- }} {{#if: {{{period|<noinclude>-</noinclude>}}} {{{djela|<noinclude>-</noinclude>}}}| {{!}} colspan="2" style="background: &#35;bfe0bf; font-size: 98%; text-align: right;" {{!}} <div style="text-align:center;">'''Djelo''' </div> {{!}}- }} {{#if: {{{period|}}} | ! Razdoblje {{!}} {{{period}}} {{!}}- }} {{#if: {{{djela|}}} | ! Poznatija djela {{!}} {{{djela}}} {{!}}- }} {{#if: {{{suradnici|}}} | ! Važniji suradnici {{!}} {{{suradnici}}} {{!}}- }} {{#if: {{{utjecaj|}}} | ! Utjecaji {{!}} {{{utjecaj}}} {{!}}- }} {{#if: {{{nagrade|<noinclude>-</noinclude>}}} | {{!}} colspan="2" style="background: &#35;bfe0bf; font-size: 98%; text-align: right;" {{!}} <div style="text-align:center;">'''Nagrade''' </div> {{!}}- }} {{#if: {{{nagrade|}}}| ! Nagrade {{!}} {{{nagrade}}} {{!}}- }} {{#if: {{{poveznica|<noinclude>-</noinclude>}}} | {{!}} colspan="2" style="background: &#35;bfe0bf; font-size: 98%; text-align: right;" {{!}} <div style="text-align:center;">'''Mrežne stranice''' </div> {{!}}- }} {{#if: {{{poveznica|}}}| ! Poveznica {{!}} {{{poveznica}}} {{!}}- }} |- |colspan="2" style="text-align:center; background-color:lightblue; padding-top:3px;"|'''[[Portal:Glazba|Portal o glazbi]]''' |- |colspan="2" style="text-align:center; background-color:#efefef; padding-top:3px;"|'''[[Portal:Životopis|Portal o životopisima]]''' |}<noinclude> {{dokumentacija}} </noinclude> 6kyy59ff3cnndqzvqf6pbp5mek86khw 0 87635 7427826 7356912 2026-04-10T18:43:52Z Communitas 85399 Ispravak podnaslova jedne knjige. 7427826 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:LG. 075.jpg|mini|Boris Domagoj Biletić]] [[Datoteka:Hvatanje zraka.jpg|mini|''Hvatanje zraka'', Zagreb, 2021.]] '''Boris Domagoj Biletić''' ([[Pula]], [[22. ožujka]] [[1957.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] [[pjesnik]], [[esej]]ist, [[književna kritika|književni kritičar]], [[antologija|antologičar]], [[publicist]], [[polemika|polemičar]], [[prevoditelj]], kulturni djelatnik, urednik i nakladnik, danas jedno od najistaknutijih imena suvremenoga hrvatskog pjesništva i među vodećim imenima hrvatske književnosti u Istri. Osnovno i srednje obrazovanje (gimnaziju) i Pedagošku akademiju završava u rodnome gradu; zatim diplomira i magistrira s temom iz suvremene hrvatske književnosti na današnjemu Odsjeku za kroatistiku i južnoslavenske filologije Filozofskoga fakulteta Sveučilita u [[Zagreb]]u. Doktorirao je na istom fakultetu. Bio je dugogodišnji ravnatelj Gradske knjižnice “Matija Vlačić Ilirik” u [[Rovinj]]u. Živi u [[Pula|Puli]]. Prvim zapaženijim književnim prilozima javlja se u pulskome časopisu “Istarskom borcu” / “Iboru” (zabranjenom 1980.). Od druge polovine sedamdesetih godina 20. st. u domaćoj i stranoj periodici objavljuje pjesme, književne kritike, oglede, studije i prijevode s talijanskoga i njemačkog jezika. Poezija mu je izvođena i na Trećemu programu Hrvatskoga radija u emisiji ''Poezija naglas''. Sa slikarima [[Zdravko Milić|Zdravkom Milićem]] (''Mala lirska kronika'', [[1989.]]) i [[Bruno Mascarelli|Brunom Mascarellijem]] (''Istarski rukopisi - Caligrafie istriane'', 1998.) suautor je dviju grafičko-pjesničkih mapa. Uvršten je u domaće i strane antologije hrvatskoga pjesništva: ''“Hrvatsko pjesništvo Istre 19. i 20. stoljeća - Istarska pjesmarica”'' (Pula [[1989.]]) autorice [[Mirjana Strčić|Mirjane Strčić]], ''“U ovom strašnom času”'' ([[Split]] [[1992.]], Zagreb [[1994.]]) [[Ante Stamać]]a i [[Ivo Sanader|Ive Sanadera]], ''“Żywe źródła”'' ([[Warszawa]] / [[Poljska]] [[1996.]]) [[Łucja Danielewska|Łucje Danielewske]], zatim ''“Mila si nam ti jedina...”'' (Zagreb [[1998.]]) [[Josip Bratulić|Josipa Bratulića]] - [[Stjepan Damjanović|Stjepana Damjanovića]] - [[Vinko Brešić|Vinka Brešića]] - [[Božidar Petrač|Božidara Petrača]]..., ''“Hrvatska uskrsna lirika: od Kranjčevića do danas”'' (Zagreb [[2001.]]) Božidara Petrača, ''“Antologija hrvatskoga pjesništva: od davnina pa do naših dana”'' (Zagreb [[2007.]]) Ante Stamaća, ''"The Canon of Croatian Poetry 1450-2000"'' (SAD, 2015.) i u mnogim drugima, te u književnim leksikonima i panoramama. Notiran je u povijesnome pregledu ''“Hrvatska književnost 19. i 20. stoljeća”'' [[Miroslav Šicel|Miroslava Šicela]] (Zagreb [[1997.]]) i ''“Povijesti hrvatske književnosti”'' [[Dubravko Jelčić|Dubravka Jelčića]] (Zagreb [[2004.]]). Zastupljen u "Hrvatskoj književnoj enciklopediji" i "Enciklopediji Matice hrvatske". Pojedine pjesme i veće pjesničke cjeline prevedene su mu na petnaestak svjetskih jezika. Do 1990. Boris Domagoj Biletić bio je članom uredništva [[časopisa za književnost “Istra”]] (Pula), Uredničkoga vijeća edicije “[[Istra kroz stoljeća]]” i djelatni član [[Čakavskoga sabora]]. Pokretač je i od osnutka ([[1996.]]) glavni i odgovorni urednik pulskoga časopisa za književnost, umjetnost i kulturu “Nova Istra”. Član Društva hrvatskih književnika (od [[1988.]]) i njegove Uprave u nekoliko mandata te dopredsjednik DHK,<ref>{{citiranje www |url=http://www.glasistre.hr/vijesti/kultura/dopredsjednik-dhk-a-biletic-istupio-iz-p-e-n--a-432078 |naslov=Dopredsjednik DHK-a Biletić istupio iz P.E.N.-a |rad=[[Glas Istre]] |dan=3. prosinca 2013. |preuzeto=24. travnja 2014.}}</ref> Hrvatskoga centra [[P.E.N.]]-a i član-radnik Matice hrvatske (od [[1990.]]). Među osnivačima je Istarskoga ogranka Društva hrvatskih književnika (uz [[Aldo Kliman|Alda Klimana]], [[Miroslav Sinčić|Miroslava Sinčića]], [[Daniel Načinović|Daniela Načinovića]], [[Stjepan Vukušić|Stjepana Vukušića]] i [[Tatjana Arambašin|Tatjanu Arambašin]]), čiji je i prvi predsjednik ([[1990.]] – 1993.), Hrvatskoga kulturnog društva “Franjo Glavinić” iz Rovinja te jedan od pokretača rovinjskih “[[Šoljanovi dani|Šoljanovih dana]]”. Godine [[1997.]] Biletić je bio gost-književnik međunarodne [[Zagrebačka slavistička škola|Zagrebačke slavističke škole]], a [[2003.]] pokreće Međunarodnu književnu manifestaciju “[[Pulski dani eseja]]”. Tijekom 2009. bio je urednikom književnosti u [[Vijenac (časopis)|Vijencu]] [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]]. Godine 2018. pokreće i gl. je urednik e-časopisa za književnu kritiku „Stav“ (www.stav.com.hr). Sudjelovao je na brojnim međunarodnim i domaćim festivalima poezije i književnim skupovima. Uz veći broj članaka, Biletić je za “Istarsku enciklopediju” (Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2005.) napisao i opsežan prilog “Hrvatska književnost” (u Istri). Izabrana bibliografija o njegovu književnom radu sadrži oko 150 jedinica. Od 2025. član je Slavenske književne i umjetničke akademije sa sjedištem u Bugarskoj. Monografsko izdanje o autoru: "U ZNAKU KAIROSA: književna kritika o djelu Borisa Domagoja Biletića" (Ceres, Zagreb, 2015.). Izabrala, sastavila i uredila Jelena Lužina.<ref>[http://www.glasistre.hr/vijesti/kultura/o-bileticu-ne-postoji-negativna-kritika-525974 Vanesa Begić, O Biletiću ne postoji negativna kritika, Glas Istre, 17. svibnja 2017.] (pristupljeno 13. studenog 2017.)</ref> Od 2018. glavni je urednik obnovljene edicije "Istra kroz stoljeća". == Bibliografija == === Pjesničke knjige === * “Zublja šutnje” (“Istarska naklada”, Pula, [[1983.]]). * “Maški vrisok” (“Muški vrisak”, Književna omladina Makedonije, [[Skopje]], [[1985.]]), na makedonskom jeziku u prepjevu [[Jadranka Vladova|Jadranke Ristić]], * “Primorski nokturno” (“Istarska naklada”, Pula, [[1986.]]). * “Pjena brzih oblaka” ([[Istarska književna kolonija “Grozd”]] / Čakavski sabor, Pula, [[1990.]]), s pogovorom [[Aldo Kliman|Alda Klimana]]. * “Radovi na nekropoli” (“Ceres”, Zagreb, [[1996.]]), s pogovorom [[Milan Rakovac|Milana Rakovca]]. <!-- [[Datoteka:Pristrani čitatelj 1.jpg|mini|'''Biletićevi ogledi, studije i članci''']] [[Datoteka:Pristrani čitatelj 2.jpg|mini|'''Biletićeve književne kritike i osvrti''']] --> * “Oblik za dušu” (“Reprezent”, [[Buzet]], [[1999.]],), s pogovorom [[Luko Paljetak|Luka Paljetka]]. * “Mali ABECEDARIJ / My Pocket ABC” (“Ceres”, Zagreb, [[2006.]]), dvojezično hrvatsko/englesko izdanje, u prijevodu [[Vida Pust Škrgulja|Vide Pust Škrgulja]]. * “Imam riječ” (“Altagama”, Zagreb, 2006.), izabrane pjesme (izabrao i predgovor napisao [[Milorad Stojević]]). * “Vatrene kugle i monolozi pod križem” (“Riječ”, Vinkovci, [[2007.]]), izabrane pjesme u nizu Carmen Croaticum (izabrala i predgovor napisala [[Alida Bremer]]). * “U gostima” (Društvo hrvatskih književnika, Zagreb, [[2007.]]), izbor prepjevā autorove poezije na strane jezike; predgovor napisala [[Alida Bremer]]. * “Imam zbor” (Blesok, [[Skopje]], [[2011.]]), izabrane pjesme na makedonskom jeziku u prepjevu [[Igor Isakovski|Igora Isakovskog]]. * “O ljubavi i smrti / On Love and Death” (Matica hrvatska Ogranak Pazin, [[Pazin]], [[2016.]]), zvučna građa, CD s Biletićevom poezijom i glazbom Darija Marušića. * "Zato što vrime ne prolazi" (Hrvatsko društvo pisaca, Zagreb, 2018.), s pogovorom Davora Šalata. * "Možda ovo ne dolazi iz krvi" ("Plima", Ulcinj/Crna Gora, 2020.), izabrane pjesme (izbor i predgovor Jovan Nikolaidis). *„U tajnom prédjelu priče“ (2012.) *"Dell'amore e della morte" (hrv. izv. "O ljubavi i smrti"; Edizione "Janus Pannonius", Trieste et al., 2021.), izbor pjesama na talijanskom u autorstvu skupine prevoditelja. *"Hvatanje zraka" (Matica hrvatska, Zagreb, 2021.), izabrane pjesme; izbor i pogovor Miroslav Mićanović. *"Breberika & Eklektika" (Kajkavsko spravišče, Zagreb, 2022.) u suautorstvu s Božicom Brkan; kajkavsko-čakavska zbirka; pogovori Božica Pažur i Milan Rakovac. *"Lovljenje zraka" (izv. hrv. "Hvatanje zraka"; KUD Apokalipsa, Ljubljana, Slovenija, 2024.), prepjev na slovenski Jurij Hudolin i Primož Repar; pogovor Miroslav Mićanović; iz kritičke lit. Slavko Mihalić, Luko Paljetak i Jovan Nikolaidis. *"Espuma de nubes veloces" (izv. hrv. "Pjena brzih oblaka"; Mago Editores, Santiago, Čile, 2024.), prepjev na španjolski Željka Lovrenčić, bilješka Andrés Morales Milohnic. === Ogledi, studije, književne kritike === * “Bartuljska jabuka” (“Reprezent”, Buzet / Čakavski sabor, [[Žminj]], 2001.), monografska studija o [[Zvane Črnja|Zvani Črnji]], s pogovorom [[Miroslav Šicel|Miroslava Šicela]], * “Pristrani čitatelj I.” (Zavičajna naklada “Žakan Juri”, Pula, 2007.), izabrani književni ogledi, studije i članci, * “Pristrani čitatelj II.” (Zavičajna naklada “Žakan Juri”, Pula, 2007.), izabrane književne kritike i osvrti, s pogovorom [[Aldo Kliman|Alda Klimana]], * “Istarski pisci i obzori: Regionalizam, identitet i hrvatska književnost Istre pod fašizmom” (“Alfa”, Zagreb, 2012.), s pogovorom Petra Strčića i Vinka Brešića. *„Istarsko troknjižje“: ''1. Vodeća imena 20. stoljeća; 2. Značajnici i teme 19. i 20. stoljeća; 3. (Nad)zavičajne vrijednosti, 1984. – 2019.; izabrane studije, ogledi i kritike'' (Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2019.). Pogovore knjigama napisali: Irvin Lukežić, Ivan Bošković i Milorad Stojević. *"Ex Provincia: izabrane kroatističke teme (opće i zavičajne)" ("Alfa", Zagreb, 2021.). === Publicistika, polemički tekstovi, intervjui === * “Oko Učke - hrvatskoistarske teme” (“Dom i svijet”, Zagreb, 2007.), s pogovorom [[Milan Rakovac|Milana Rakovca]], * “Moja [[Pula|Pula]]”, (Istarski ogranak DHK, Pula, 2008.) === Antologije === * “I ča i što i kaj” (Sveučilišna knjižnica u Puli / Istarski ogranak Društva hrvatskih književnika, Pula, 1997.), antologija suvremene hrvatskoistarske lirike, * “Glasi književne Istre” (“Nova Istra” / Istarski ogranak DHK, Pula, 2002.),izbor studija, ogleda i kritika o suvremenoj hrvatskoj književnosti u Istri (do 2000.), * “Gradovi i obzori - putopisi suvremenih hrvatskih autora iz Istre” (u suautorstvu; Istarski ogranak DHK, Pula, 2006.) === Sastavio, priredio === * “Književno djelo Mate Balote” (Matica hrvatska, Zagreb, 1998.), zbornik radova. * “Živi glas hrvatske Istre: Mate Balota” (“Riječ”, [[Vinkovci]], 1999.), izbor iz djela [[Mate Balota|Mate Balote]]. * “Čitajući znakove vremena” (Istarski ogranak DHK /i dr./, Pula - Rovinj, 2001.), zbornik eseja o kraju stoljeća/tisućljeća. * “Šoljanov zbornik” (Istarski ogranak DHK /i dr./, Rovinj - Pula, 2001.), zbornik radova. * “Čakavske besedi” (“Riječ”, [[Vinkovci]], 2007.), izabrane pjesme [[Zvane Črnja|Zvane Črnje]]. * “Drugi Šoljanov zbornik” (Istarski ogranak DHK /i dr./, Pula - Rovinj, 2007.), zbornik radova. * “Esej danas” (Istarski ogranak DHK, Pula, 2008.), zbornik radova. * “Književni portret: [[Tatjana Arambašin]]”, (Istarski ogranak DHK, Pula, 2008.). * “Manipulacija” (Istarski ogranak DHK, Pula, 2010.), zbornik radova. * “Književni portret: [[Milan Rakovac]]”, (Istarski ogranak DHK, Pula, 2011.). * “Književni portret: [[Stjepan Vukušić]]”, (Istarski ogranak DHK, Pula, 2011.). * “Dokolica” (Istarski ogranak DHK, Pula, 2012.), zbornik radova. * "Ogledi", izbor eseja Zvane Črnje (DHK, Mala knjižnica, Zagreb, 2015.). * "Književni portret: Miroslav Sinčić", (Istarski ogranak DHK, Pula, 2015.). * "Ex Histria", izabrani ogledi Zvane Črnje (Istarski ogranak DHK, Pula, 2016.) * "Treći Šoljanov zbornik" (POU Rovinj i IO DHK Pula, Rovinj - Pula, 2016.), zbornik radova. * “Lepe besedi” (DHK, Mala knjižnica, Zagreb, 2017.), izabrane pjesme Drage Gervaisa, s pogovornom studijom, uz 60. obljetnicu pjesnikove smrti. *"Književni portret: Daniel Načinović" (Istarski ogranak DHK, Pula, 2018.). == Nagrade i priznanja == * Nagrada “Mlada Struga ‘84” (na pjesničkoj manifestaciji “Mlada Struga” u okviru “Struških večeri poezije”, [[Makedonija]], [[1984.]], za pjesničku knjigu “Zublja šutnje”) * Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića (1996., za književni rad i kulturnu djelatnost) * [[Nagrada Tin Ujević|nagrada “Tin Ujević”]] (1997., za pjesničku knjigu “Radovi na nekropoli”) * Medalja Grada Rovinja (1997., za književni rad i kulturnu djelatnost) * Nagrada austrijske zaklade “KulturKontakt” (2002., za monografsku studiju “Bartuljska jabuka”) * [[Nagrada Julije Benešić|Nagrada “Julije Benešić”]] (2008.; za knjigu “Pristrani čitatelj I-II” kao najbolju knjigu književnih kritika hrvatskog književnog kritičara, objelodanjenu između lipnja 2007. i lipnja 2008.) * [[Nagrada/plaketa Sv. Kvirina|Nagrada/plaketa Sv. Kvirina]] (2012., za ukupan doprinos hrvatskom pjesništvu), [[Kvirinovi poetski susreti]] * [[Nagrada "Fran Galović"|Nagrada "Fran Galović"]] (2013., za monografsko djelo “Istarski pisci i obzori: regionalizam, identitet i hrvatska književnost Istre pod fašizmom”) * Povelja "Miroslav Krleža" (2023., za zbirku izabranih pjesama "Hvatanje zraka") ==Izvori== {{izvori}} {{Dobitnici nagrade Tin Ujević}} {{GLAVNIRASPORED:Biletić, Boris Domagoj}} [[Kategorija:Hrvatski pjesnici]] [[Kategorija:Životopisi, Pula]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Tin Ujević]] [[Kategorija:Hrvatski esejisti]] [[Kategorija:Hrvatski publicisti]] [[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]] [[Kategorija:Hrvatski književni kritičari]] 7yszfwpa2vgu2wqyufpjbs94w1qfj46 0 89438 7427765 6663558 2026-04-10T15:13:23Z Cybermb 1634 /* Vanjske poveznice */ 7427765 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Within Temptation | Img = Within-temptation-all.jpg | Img_capt = | Img_size = | Landscape = da | Background = skupina | Pseudonim = | Osnivanje = [[1996.]] | Mjesto = [[Nizozemska]] | Prebivalište = [[Nizozemska]] | Žanr = [[simfonijski metal]], [[gothic metal]], [[simfonijski rock]], [[alternativni metal]] | Djelatno_razdoblje = 1996. – danas | Producentska_kuća = Sony/BMG Records<br>GUN records<br>DSFA Records | Angažman = | URL = [http://www.within-temptation.com Službena stranica] | Sadašnji članovi = [[Sharon Den Adel]]<br>[[Robert Westerholt]]<br>[[Rudolf Adrianus Jolie]]<br>[[Martinus Spierenburg]]<br>[[Jeroen Van Veen]]<br>[[Mike Coolen ]] | Bivši članovi = Stephen Van Haestregt | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Within Temptation''' je nizozemski [[simfonijski metal]]/[[simfonijski rock|rock]] sastav osnovan [[1996.]] godine. Okosnica sastava, i sami osnivači su [[Robert Westerholt]] i [[Sharon Den Adel]]. == Životopis == Within Temptation po glazbenom stilu, spada u [[simfonijski rock]], [[simfonijski metal]] te ''[[gothic metal]]''-sastave. [[Sharon den Adel]] je [[pjevač]]ica čiji glas pripada [[sopran]] U [[hrvatska|Hrvatskoj]] su nastupali u [[Zagreb]]u, [[14. siječnja]] [[2008.]] Nakon prvog albuma ''[[Enter]]'' Within Temptation je zbog završetka fakulteta pojedinih članova nastavio sa sljedećim albumom ''[[Mother Earth]]'' [[2000.]] godine. Popularnost grupe u Nizozemskoj te [[europa|Europi]] raste i u [[2002.]] godini, pa tako ''Mother Earth'' postaje platinasta ploča u [[njemačka|Njemačkoj]] i zlatna u [[belgija|Belgiji]], te [[DVD]] ''Mother Earth Tour'', dobiva zlatni status u [[nizozemska|Nizozemskoj]], te osvaja brojne nagrade. Within Temptation se bavio i humanitarnim poslovima, pa su udruzi 'Child Helpline International' davali sav prihod spota singla "Frozen" te uplatili na njihov račun. Također su sudjelovali u raznim svjetskim festivalima. Nakon osnutka, ubrzo im je ponuđen ugovor s ''DSFA Recordsom'' i počele su pripreme za prvi album. ''[[Enter (album)|Enter]]'' je njihov prvi album koji je izašao 1997. On im je omogućio probijanje na glazbenu scenu nakon čega su ubrzo pozvani da nastupaju na 'Dynamo Open Air'; festivalu u [[Nizozemska|Nizozemskoj]] koji je jedan od najvećih [[heavy metal]] festival u Nizozemskoj. ''[[The Dance]]'' je njihov EP izašao 1998. i 1999. Nastao je ubrzo nakon njihove prve turneje iako nisu ispočetka planirali izdati novi album. ''[[Mother Earth]]'' je prvi album koji je Within Tempationu donio globalnu popularnost, a njegov drugi singl "[[Ice Queen]]" bio je na jako visokim pozicijama na top ljestvicama. Novi album donio je i neke promjene u sastavu i njihov prvi koncert u Francuskoj. ''[[The Silent Force]]'' je također veoma popularan album što dokazuju i njegova prva dva singla: "[[Stand My Ground]]" i "[[Memories]]". Stand My Ground je također promoviran na traileru filma ''Krv i čokolada''. ''[[The Heart of Everything]]'' promovirao se singlom "[[What Have You Done]]" na kojem je gostujući vokal [[Keith Caputo]]. Sljedeća dva singla su "[[Frozen (Within Temptation)|Frozen]]", "[[The Howling (EP)]]" i najnoviji "[[All I Need]]". Tijekom promocije albuma Within Temptation je imao brojne turneje koje su bile prilično uspješne. Album se brzo prodaje iako su neki kritičari prigovorili jer ''The Heart of Everything'' nema više one elemente gothic metala u koji se Within Temptation inače ubraja. ''[[The Unforgiving]]'' U studenom 2008. sastav je objavio da u 2009. popcinju raditi na novom albumu, te da The Heart of Everything Tour dolazi kraju. 1. lipnja 2009, objavljeno je da je Sharon rodila dječaka, njezino drugo dijete s Robertom Westerholtom. 2010., sastav je odradio još jednu Theatre Tour,posljednju s bubnjarom [[Stephen Van Haestregtom]].U međuvremenu,nastavili su s radom na novom albumu,čiji su izlazak za ožujak 2011. objavili u studenom 2010. Prvi singl s albuma bio je [[Where is the edge:]],koji je bio ''soundtrack'' filma "[[Me and Mr Jones:]]" Koncept cijelog albuma bio je baziran na seriji stripova [[Steven O’Connella]]. == Članovi sastava == ;Sadašnji članovi * [[Sharon Den Adel]] — vokal * [[Rudolf Adrianus Jolie]] — gitara * [[Robert Westerholt]] — gitara * [[Martinus Spierenburg]] — klavijature * [[Jeroen Van Veen]] — bas-gitara * [[Mike Coolen]] — bubnjevi * [[Stefan Helleblad]] — ritam gitara (samo uživo) ;Bivši članovi * Michiel Papenhove — gitara (1996. – 2001.) * [[Martijn Westerholt]] — klavijature (1996. – 2001.) * [[Dennis Leeflang]] — bubnjevi (1996.) * Richard Willemse — bubnjevi (1996.) * [[Ivar de Graaf]] — bubnjevi (1996. – 1998., 1999. – 2001.) * Marius van Pyreen — bubnjevi (1998.) * Ciro Palma — bubnjevi (1998. – 1999.) * Jelle Bakker — gitara (2001.) * [[Stephen van Haestregt]] – bubnjevi(2002. – 2010.) ==Diskografija== ;Studijski albumi * ''[[Enter (album)|Enter]]'' (1997.) * ''[[Mother Earth]]'' (2001.) * ''[[The Silent Force]]'' (2004.) * ''[[The Heart of Everything]]'' (2007.) * ''[[The Unforgiving]]'' (2011.) * ''[[Hydra (album Within Temptationa)|Hydra]]'' (2014.) * ''[[Resist]]'' (2019.) ;EP-ovi * ''[[The Dance]]'' (1998.) * ''[[The Howling (EP)|The Howling EP]]'' (2007.) * ''[[Paradise (What About Us?)]]'' (2013.) * ''[[Whole World Is Watching]]'' (2014.) * ''[[And We Run]]'' (2014.) ==Nagrade i nominacije== {| class="wikitable sortable" |- !Godina !Nagrada !Kategorija !Nominacija !Rezultat |- |2002 |Silver Harp | | |osvojeno |- |2002 |[[TMF Awards]] |Most Promising Act |Within Temptation |osvojeno |- |2002 |[[TMF Awards]] Belgium |Best Rock (International) |Within Temptation |osvojeno |- |2003 |[[Edison Award]] |Najbolji Live DVD |Mother Earth Tour |osvojeno |- |2004 |[[Buma Export Award|Conamus Export Award]] | |Within Temptation |osvojeno |- |2005 |Edison Award |Najbolji sastav |Within Temptation |osvojeno |- |2005 |TMF Awards |Najbolji rock sastav |Within Temptation |osvojeno |- |2005 |Popprijs | |Within Temptation |osvojeno |- |2005 |Buma Export Award|Conamus Export Award | |Within Temptation |osvojeno |- |2005 |[[World Music Awards]] |Najprodavaniji nizozemski sastav |Within Temptation |osvojeno |- |2005 |[[MTV Europe Music Awards]] |Najbolji nizozemski i belgisjki spot |Within Temptation |nominacija |- |2006 |[[3FM]] Award |Najbolji rock umjetnici |Within Temptation |osvojeno |- |2006 |Golden God |Najbolji video |Angels |osvojeno |- |2006 |[[Buma Export Award]] | |Within Temptation |osvojeno |- |2007 |3FM Award |Najbolji rock umjetnici |Within Temptation |osvojeno |- |2007 |TMF Awards Belgium |Najbolja live izvedba (internacionalna) |Within Temptation |osvojeno |- |2007 |rowspan="2"|TMF Awards |Najbolja live izvedba |Within Temptation |osvojeno |- |2007 |Najbolji video |What Have You Done? |osvojeno |- |2007 |MTV Europe Music Awards |Najbolji nizozemski i belgijski sastav |Within Temptation |osvojeno |- |2007 |World Music Awards |Najprodavaniji nizozemski sastav |Within Temptation |osvojeno |- |2009 |Golden Harp | |Within Temptation |osvojeno |- |2009 |rowspan="2"|3FM Award |Najbolja live izvedba |Within Temptation |osvojeno |- |2009 |Najbolji rock |Within Temptation |nominacija |- |2009 |Female Metal Voices Fest Awards |Najbolji album |The Heart Of Everything |osvojeno |- |2011 |3FM Award |Najbolji rock |Within Temptation |nominacija |- |2011 |Buma Music In Motion |Najbolji album |The Unforgiving |osvojeno |- |2011 |rowspan="5"|[[Netherlands Film Festival]] |Najbolji video |Faster |U tijeku |- |2011 |Najbolji video |Sinéad |U tijeku |- |2011 |Best Fictie |Mother Maiden kratki film |U tijeku |- |2011 |Best Fictie |Sinéad kratki film |U tijeku |- |2011 |Best Fictie |Triplets kratki film |U tijeku |- |2011 |rowspan="2"|Roadrunner Records |rowspan="2"|Album stoljeća |The Unforgiving |U tijeku |- |2011 |The Heart of Everything |U tjeku |} == Povezani članci == == Vanjske poveznice == * [http://www.within-temptation.com Službena stranica sastava] == Izvori == {{izvori}} {{Within Temptation}} [[Kategorija:Within Temptation| ]] [[Kategorija:Nizozemski sastavi heavy metala]] [[Kategorija:Rock-sastavi]] [[Kategorija:Sastavi simfonijskog metala]] [[Kategorija:Sastavi gothic metala]] {| class="wikitable" |- |} 4oai7opfjfi1swpbkd35g8f2nagthwz 10 91223 7427672 7395679 2026-04-10T13:52:53Z Ponor 38361 [[Modul:Datum i dob]] 7427672 wikitext text/x-wiki <includeonly>{{Infobox | name = Infookvir vojna osoba | headerstyle = background:#cdc; | autoheaders = x | child = {{{embed|}}}{{{umetak|}}} | image = {{#if:{{{slika|}}}|[[Slika:{{{slika}}}|središte|220x280px]]}} | caption = {{{opis|}}} | above = {{{ime|{{PAGENAME}}}}} | header1 = Opći životopisni podatci | label2 = Datum rođenja | data2 = {{#invoke:Datum i dob|birth|{{{datum rođenja|}}}|{{{datum smrti|}}} }} | label3 = Mjesto rođenja | data3 = {{{mjesto rođenja|}}} | label4 = Datum smrti | data4 = {{#invoke:Datum i dob|death|{{{datum rođenja|}}}|{{{datum smrti|}}} }} | label5 = Mjesto smrti | data5 = {{{mjesto smrti|}}} | label6 = Nacionalnost | data6 = {{{nacionalnost|}}} | label7 = Državljanstvo | data7 = {{{državljanstvo|}}} | label8 = Puno ime | data8 = {{{puno ime|}}} | label9 = Nadimak | data9 = {{{nadimak|}}} | label10 = Supruga | data10 = {{{supruga|}}} | label11 = Suprug | data11 = {{{suprug|}}} | label12 = Obitelj | data12 = {{{obitelj|}}} | label13 = Titule | data13 = {{{titule|}}} | label14 = Knjige | data14 = {{{knjige|}}} | header15 = Opis vojnoga službovanja | label16 = Godine u službi | data16 = {{{služba|}}} | label17 = Čin | data17 = {{{čin|}}} | label18 = Ratovi | data18 = {{{ratovi|}}} | label19 = Važnije bitke | data19 = {{{bitke|}}} | label20 = Vojska | data20 = {{{vojska|}}} | label21 = Rod vojske | data21 = {{{rod|}}} | label22 = Jedinice | data22 = {{{jedinice|}}} | label23 = Zapovijedao | data23 = {{{zapovijedao|}}} | label24 = Odlikovanja | data24 = {{{odlikovanja|}}} | header30 = <span style="font-variant-caps:all-small-caps;">[[Normativni nadzor]]</span> | data31 = {{#if:{{{bez nn|}}}|| <div class="plainlinks" style="font-variant-caps:all-small-caps; font-weight:bold; font-size:94%; text-align:center;"> {{hlist |{{if then show|{{#if:{{NAMESPACE}}||{{#invoke:Wikidata|pageId}}}}|{{#if:{{NAMESPACE}}|Wikipodatci}}|[https://www.wikidata.org/wiki/| <span style{{=}}"color:#aaa">wiki</span>podatci]}} |{{if then show|{{urlencode:{{#property:P373}}|WIKI}}|{{#if:{{NAMESPACE}}|wikislike}}|[https://commons.wikimedia.org/wiki/Category:| <span style{{=}}"color:#aaa">wiki</span>slike]}} |{{if then show|{{urlencode:{{#property:P935}}|WIKI}}|{{#if:{{NAMESPACE}}|wikigalerija}}|[https://commons.wikimedia.org/wiki/| <span style{{=}}"color:#aaa">wiki</span>galerija]}} }} {{hlist |{{if then show|{{urlencode:{{#property:P214}}|WIKI}}|{{#if:{{NAMESPACE}}|VIAF}}|[https://viaf.org/viaf/| VIAF]}} |{{if then show|{{urlencode:{{#property:P7982}}|WIKI}}|{{#if:{{NAMESPACE}}|HE}}|[https://enciklopedija.hr/clanak/| HE]}} |{{if then show|{{urlencode:{{#property:P8581}}|WIKI}}|{{#if:{{NAMESPACE}}|HBL}}|[https://hbl.lzmk.hr/clanak/| HBL]}} |{{if then show|{{urlencode:{{#property:P1417}}|WIKI}}|{{#if:{{NAMESPACE}}|EB}}|[https://www.britannica.com/| EB]}} }}</div> }}}}</includeonly><noinclude> {{Dokumentacija|noext=x}} {{tl-sort}} [[Kategorija: Vojni infookviri]] [[Kategorija: Biografski infookviri]] </noinclude> 5s69hx1k3q7w9m9vflhpiu0aoxjezxc 0 93289 7427880 7393648 2026-04-11T03:08:50Z Iojhug 164112 7427880 wikitext text/x-wiki {{nogometni klub |ime kluba = Olympique Marseille | slika = OM 2026 logo.png | puno ime = Olympique de Marseille | nadimak = ''OM'', ''Les Phocéens'', ''Les Olympiens'', ''L'Ohème'' | godina osnivanja = [[1899.]] | igralište = [[Stade Vélodrome]], [[Marseille]] | kapacitet stadiona = 67.394 | direktor = | trener = {{Z|SEN}} [[Habib Beye]] | liga = [[Ligue 1]] | sezona = 2024./25. | plasman = 2. | igrači = | pattern_la1 = _marseille2425h | pattern_b1 = _marseille2425h | pattern_ra1 = _marseille2425h | pattern_sh1 = _marseille2425h | pattern_so1 = | leftarm1 = FFFFFF | body1 = FFFFFF | rightarm1 = FFFFFF | shorts1 = FFFFFF | socks1 = FFFFFF | pattern_la2 = _marseille2425a | pattern_b2 = _marseille2425a | pattern_ra2 = _marseille2425a | pattern_sh2 = _marseille2425a | pattern_so2 = _marseille2425al | leftarm2 = 153759 | body2 = 153759 | rightarm2 = 153759 | shorts2 = 153759 | socks2 = 55879C | pattern_la3 = _marseille2425t | pattern_b3 = _marseille2425t | pattern_ra3 = _marseille2425t | pattern_sh3 = _marseille2425t | pattern_so3 = _marseille2425tl | leftarm3 = FF6600 | body3 = FF6600 | rightarm3 = FF6600 | shorts3 = 0000FF | socks3 = FF6600 }} '''Olympique de Marseille''', često i samo '''''Marseille''''', jedan je od najtrofejnijih [[Francuska|francuskih]] [[nogomet]]nih klubova. Marseille je, zasad, jedini francuski klub koji je osvojio naslov [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]]. Osvojio je UEFA Ligu prvaka u sezoni [[UEFA Liga prvaka 1992./93.|1992./93.]], nakon što je četiri godine zaredom osvojio prvenstvo Francuske. Međutim, zbog financijskih nepravilnosti i zbog skandala oko namještanja utakmica, nazvanim [[VA-OM skandal]]om (VA kao [[Valenciennes FC]] i OM kao Ol. Marseille), oduzet mu je naslov, kao i mogućnost igranja u Ligi prvaka, te su izbačeni u [[Ligue 2|drugu ligu]]. Nakon dvije godine, uspjeli su se vratiti u prvu ligu, a od tada su prve trofeje osvojili [[2010.]] godine, i to prvenstvo i liga-kup. == Klupski uspjesi == === Domaći uspjesi === [[Ligue 1|Francusko prvenstvo]]: * Prvak (9): [[Division 1 1936./37.|1936./37.]], [[Division 1 1947./48.|1947./48.]], [[Division 1 1970./71.|1970./71.]], [[Division 1 1971./72.|1971./72.]], [[Division 1 1988./89.|1988./89.]], [[Division 1 1989./90.|1989./90.]], [[Division 1 1990./91.|1990./91.]], [[Division 1 1991./92.|1991./92.]], <s>[[Division 1 1992./93.|1992./93.]]</s> (oduzeto zbog namještanja utakmica), [[Ligue 1 2009./10.|2009./10.]] * Drugi (13): 1938., 1939., 1970. 1975., 1987., 1994., 1999., 2007., 2009., 2011., 2013, 2020., 2022. * Treći (7): 1933., 1935., 1949., 1973., 2003., 2008., 2023. [[Ligue 2]]: * Prvak (1): 1995. Francuski kup: * Pobjednik (10): 1924., 1926., 1927., 1935., 1938., 1943., 1969., 1972., 1976., 1989. * Finalist (9): 1934., 1940., 1954., 1986., 1987., 1991., 2006., 2007., 2016. *[[Trophée des Champions]]: * Pobjednik (3): 1971., 2010., 2011. * Finalist (3) : 1969., 1972., 2020. Francuski liga-kup: * Pobjednik (3): 2010., 2011., 2012. Prvenstvo Francuske za amatere: * Prvak (1): 1929. Prvenstvo DH Sud-Est : * Prvak (4): 1927., 1929., 1930., 1931. Prvenstvo USFSA Littoral: * Prvak (6): 1904., 1905., 1906., 1907., 1908., 1919. === Europski uspjesi === [[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka/Kup prvaka]] * Prvak (1): [[UEFA Liga prvaka 1992./93.|1992./93.]] ([[Finale Kupa prvaka 1993.|finale]]) * Finalist (1): [[Kup prvaka 1990./91.|1990./91.]] ([[Finale Kupa prvaka 1991.|finale]]) [[Kup UEFA]] * Finalist (2): [[Kup UEFA 1998./99.|1998./99.]], [[Kup UEFA 2003./04.|2003./04.]] ([[Finale Kupa UEFA 2004.|finale]]) [[UEFA Europska liga]] * Finalist (1): [[UEFA Europska liga 2017./18.|2017./18.]] ([[Finale UEFA Europske lige 2018.|finale]]) [[Intertoto kup]] * Prvak (1): [[Intertoto kup 2005.|2005.]] == Slavni igrači == {| border="0" width="95%" align="center" | valign="top" width="25%" | '''Francuska''' *{{Z|FRA}} [[Manuel Amoros]] *{{Z|FRA}} [[Jocelyn Angloma]] *{{Z|FRA}} {{Z|ALŽ}} [[William Ayache]] *{{Z|FRA}} {{Z|SEN}} [[Ibrahim Ba]] *{{Z|FRA}} [[Fabien Barthez]] *{{Z|FRA}} {{Z|MAR}} [[Larbi Benbarek]] *{{Z|FRA}} [[Laurent Blanc]] *{{Z|FRA}} [[Alain Boghossian]] *{{Z|FRA}} {{Z|CIV}} [[Basile Boli]] *{{Z|FRA}} [[Éric Cantona]] *{{Z|FRA}} [[Bernard Casoni]] *{{Z|FRA}} [[Jean Castaneda]] *{{Z|FRA}} [[Benoît Cauet]] *{{Z|FRA}} {{Z|GAN}} [[Marcel Desailly]] *{{Z|FRA}} [[Didier Deschamps]] *{{Z|FRA}} [[Jules Dewaquez]] *{{Z|FRA}} {{Z|ARM}} [[Jean Djorkaeff]] *{{Z|FRA}} [[Éric Di Meco]] *{{Z|FRA}} [[Christophe Dugarry]] *{{Z|FRA}} [[William Gallas]] *{{Z|FRA}} [[Bernard Genghini]] *{{Z|FRA}} [[André-Pierre Gignac]] *{{Z|FRA}} [[Alain Giresse]] *{{Z|FRA}} [[Raymond Kéruzoré]] *{{Z|FRA}} [[Frank Lebœuf]] *{{Z|FRA}} [[Bixente Lizarazu]] *{{Z|FRA}} [[Charly Loubet]] *{{Z|FRA}} [[Peter Bernard Luccin|Peter Luccin]] *{{Z|FRA}} {{Z|ZAI}} [[Claude Makélélé]] *{{Z|FRA}} [[Steve Mandanda]] *{{Z|FRA}} [[Jean-Jacques Marcel]] | valign="top" width="25%" | *{{Z|FRA}} [[Florian Maurice]] *{{Z|FRA}} [[Samir Nasri]] *{{Z|FRA}} [[Pascal Olmeta]] *{{Z|FRA}} [[Jean-Pierre Papin]] *{{Z|FRA}} [[Dimitri Payet]] *{{Z|FRA}} [[Robert Pirès]] *{{Z|FRA}} [[Loïc Rémy]] *{{Z|FRA}} [[Franck Ribéry]] *{{Z|FRA}} [[Franck Sauzée]] *{{Z|FRA}} [[Didier Six]] *{{Z|FRA}} {{Z|MALI}} [[Jean Tigana]] *{{Z|FRA}} [[Marius Trésor]] *{{Z|FRA}} [[Mathieu Valbuena]] *{{Z|FRA}} {{Z|ALŽ}} [[Mario Zatelli]] '''Albanija''' *{{Z|ALB}} [[Lorik Cana]] '''Argentina''' *{{Z|ARG}} [[Lucho González]] *{{Z|ARG}} [[Gabriel Heinze]] *{{Z|ARG}} [[Héctor Rial]] *{{Z|ARG}} [[Héctor Yazalde]] '''Belgija''' *{{Z|BEL}} [[Michy Batshuayi]] *{{Z|BEL}} {{Z|NJE}} [[Daniel Van Buyten]] '''Bosna i Hercegovina''' *{{Z|BIH}} [[Blaž Slišković]] '''Brazil''' *{{Z|BRA}} [[Brandão]] *{{Z|BRA}} [[Hilton]] *{{Z|BRA}} [[Jairzinho]] *{{Z|BRA}} [[Carlos Mozer]] *{{Z|BRA}} {{Z|FRA}} [[Sonny Anderson]] *{{Z|BRA}} [[Paulo Cézar Lima|Paulo Cézar]] '''Bugarska''' *{{Z|BUG}} [[Jordan Lečkov]] '''Kamerun''' *{{Z|KAM}} [[Joseph-Antoine Bell]] *{{Z|KAM}} [[Stéphane Mbia]] *{{Z|KAM}} [[Nicolas N'Koulou]] *{{Z|KAM}} [[Joseph Yegba Maya]] | valign="top" width="25%" | '''Hrvatska''' *{{Z|HRV}} [[Alen Bokšić]] *{{Z|HRV}} [[Vedran Runje]] *{{Z|HRV}} [[Josip Skoblar]] '''Egipat''' *{{Z|EGI}} [[Mido]] '''Engleska''' *{{Z|ENG}} [[Joey Barton]] *{{Z|ENG}} [[Trevor Steven]] *{{Z|ENG}} [[Chris Waddle]] '''Nizozemska''' *{{Z|NIZ}} [[Boudewijn Zenden]] '''Njemačka''' *{{Z|NJE}} [[Klaus Allofs]] *{{Z|NJE}} [[Karl-Heinz Förster]] *{{Z|NJE}} [[Andreas Köpke]] *{{Z|NJE}} [[Rudi Völler]] '''Gana''' *{{Z|GAN}} [[André Ayew]] *{{Z|GAN}} [[Abedi Pelé]] '''Irska''' *{{Z|IRS}} {{Z|ENG}} [[Tony Cascarino]] '''Italija''' *{{Z|ITA}} [[Fabrizio Ravanelli]] '''Obala Bjelokosti''' *{{Z|CIV}} [[Ibrahima Bakayoko]] *{{Z|CIV}} {{Z|FRA}} [[Didier Drogba]] *{{Z|CIV}} [[Bakari Koné]] '''Liberija''' *{{Z|LBR}} {{Z|FRA}} [[George Weah]] | valign="top" width="25%" | '''Mali''' *{{Z|MALI}} [[Salif Keita]] '''Nigerija''' *{{Z|NIG}} [[Taye Taiwo]] '''Poljska''' *{{Z|POLJ}} [[Piotr Świerczewski]] '''Portugal''' *{{Z|POR}} [[Paulo Futre]] *{{Z|POR}} [[Rui Barros]] '''Rusija''' *{{Z|SSSR}} {{Z|RUS}} [[Igor Dobrovoljski]] *{{Z|RUS}} [[Dmitrij Sičev]] '''Senegal''' *{{Z|SEN}} [[Souleymane Diawara]] *{{Z|SEN}} [[Mamadou Niang]] '''Srbija''' *{{Z|SRB}} [[Dragan Stojković]] '''Španjolska''' *{{Z|ŠPA}} [[César Azpilicueta]] *{{Z|ŠPA}} [[Rafael Martín Vázquez]] *{{Z|ŠPA}} [[Fernando Morientes]] '''Švedska''' *{{Z|ŠVE}} [[Gunnar Andersson]] *{{Z|ŠVE}} [[Klas Ingesson]] *{{Z|ŠVE}} [[Anders Linderoth]] *{{Z|ŠVE}} [[Roger Magnusson]] '''Urugvaj''' *{{Z|URU}} [[Enzo Francescoli]] |} ==Poznati treneri== *[[Tomislav Ivić]] *[[Igor Tudor]] == Vanjske poveznice == * [http://www.om.net Službena stranica] {{fra oznaka}} * [http://www.om-passion.com om-passion.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080112080719/http://www.om-passion.com/ |date=12. siječnja 2008. }} {{fra oznaka}} {{Sastav - Olympique de Marseille}} {{Ligue 1}} {{GLAVNIRASPORED:Marseille, Olympique de}} [[Kategorija:Francuski nogometni klubovi]] [[Kategorija:Nogomet u Marseilleu]] [[Kategorija:Europski klupski prvaci u nogometu (muškarci)]] [[Kategorija:Olympique de Marseille| ]] tii000qcv9jr1zk39qlmktaj1tr3rsk 0 104234 7427862 7427204 2026-04-10T21:49:54Z ~2026-21935-80 357475 /* Filmske uloge */Uloga iz kratkog animiranog filma Milana Blažekovića. 7427862 wikitext text/x-wiki {{Infookvir filmski umjetnik |ime = Etta Bortolazzi |slika = |veličina = |opis slike = |rodno ime = Etta Bortolazzi |pseudonim = |rođenje = [[17. srpnja]] [[1926.]] |mjesto rođenja = [[Split]], [[Hrvatska]] |smrt = [[30. studenoga]] [[2000.]] |mjesto smrti = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] |zanimanje = [[kazalište|kazališna]], [[TV]],[[radio| radijska]] i [[film]]ska [[glumica]] |godine rada = |web = |supruga = |suprug = Ivo Knapić |važnije uloge = |važniji filmovi = |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = }} '''Etta Bortolazzi''' ([[Split]], [[17. srpnja]] [[1926.]] – [[Zagreb]], [[30. studenoga]] [[2000.]]) je [[hrvatska]] i [[Jugoslavija|jugoslavenska]] [[kazalište|kazališna]], [[radio | radijska]], [[TV]] i [[film]]ska [[glumica]]. ==Životopis== Etta Bortolazzi rođena je u [[Split]]u [[17. srpnja]] [[1926.]] Poslije završene škole realnog smjera u Splitu i Trgovačke akademije u Zagrebu, svoja prva kazališna iskustva stječe u vrijeme [[Drugi svjetski rat | Drugog svjetskog rata]], prvo kao članica [[Kazalište narodnog oslobođenja Dalmacije| Kazališta narodnog oslobođenja Dalmacije]], kojem se pridružuje u proljeće [[1943.]] te [[Kazalište narodnog oslobođenja Hrvatske|Kazališta narodnog oslobođenja Hrvatske]] pri "13. proleterskoj brigadi",<ref name="ZNACI">{{cite web |url=https://znaci.org/00003/656.pdf |title=PO DRUGI PUT ROĐENI, Mato Horvatić: Zapisi o Trinaestoj udarnoj narodnooslobodilačkoj proleterskoj brigadi "Rade Končara" |publisher=Centar za kulturnu djelatnost Saveza socijalističke omladine Zagreba |year=1976 |accessdate=2021-02-22}}</ref> a sudjeluje i kao član [[Centralna glumačka družina |Centralne glumačke družine]] na prvom [[Kongres kulturnih radnika Hrvatske|Kongresu kulturnih radnika Hrvatske]] u [[Topusko]]m (25. – 27. lipnja [[1944.]]) zajedno s kolegama [[Sven Lasta|Svenom Lastom]], [[Šime Šimatović|Šimom Šimatovićem]], [[Irena Kolesar|Irenom Kolesar]], [[Mladen Šerment|Mladenom Šermentom]], [[Mira Župan|Mirom Župan]] i drugima. Nakon rata, [[1948.]] godine, završava [[Zemaljska glumačka škola|Zemaljsku glumačku školu]] u Zagrebu te upotpunjava svoju glumačku naobrazbu na beogradskoj Akademiji za kazalište film i televiziju. Od 1950. godine bila je članicom mnogih teatara diljem bivše Jugoslavije ([[Crnogorsko kraljevsko kazalište Zetski dom |Narodnog pozorišta]] u Cetinju, [[Srpsko narodno pozorište|Srpskoga narodnog pozorišta]] u Novom Sadu, [[Hrvatsko narodno kazalište u Subotici|Narodnog pozorišta]] u Subotici), a 1955. godine dolazi u Zagreb, gdje je do 1958. godine bila članicom [[Gradsko dramsko kazalište Gavella|Zagrebačkog dramskog kazališta]]. Ipak najveći dio svog radnog glumačkog vijeka provela je u [[Zagreb]]u, glumeći brojne karakterne uloge u matičnom kazalištu, [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu | Hrvatskom narodnom kazalištu]] (1958. – 1993.). Glumica izrazite karakterne fizonomije uspijevala je i od najmanjih uloga napraviti vrijedne minijature koje je publika prepoznavala i pozdravljala (npr. uloga lude pijanistice u [[Kiklop]]u, [[Ranko Marinković|Ranka Marinkovića]] i u režiji [[Kosta Spaić|Koste Spaića]]; uloga Aâse u [[Peer Gynt | Peeru Gyntu]] [[Henrik Ibsen|H. Ibsena]] koju je režirao slavni rumunjski redatelj [[Horea Popesku]]), a kritika i struka nagrađivala. S jednakom je žarom, predanošću i energijom kreirala brojne uloge i u ostalim kazališnim sredinama u kojima je gostovala (u [[Teatar &TD|Teatru &TD]], [[Zagrebačko kazalište mladih| Zagrebačkom kazalištu mladih]], splitskom [[Hrvatsko narodno kazalište u Splitu |HNK]]) kao i u drugim medijima – televizijskim dramama, serijama, radiodramama te na [[film]]u.<ref name="LZMK">{{cite web |url=https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2488 |title=Bortolazzi, Etta |publisher=Leksikografski zavod Miroslava Krleže |year=1979 |accessdate=2021-02-17}}</ref> == Popis uloga == === Televizijske uloge === * "[[Smogovci]]" kao gospođa na šalteru banke ([[1991.]]) * "[[Operacija Barbarossa (TV serija)|Operacija Barbarossa]]" kao teta Ruža ([[1990.]]) * "[[Dvanaestorica žigosanih (TV serija)|Dvanaestorica žigosanih]]" kao stara žena ([[1988.]]) * "[[Nepokoreni grad]]" kao Nazorova sestra ([[1982.]]) * "[[Velo misto]]" kao baba Marta ([[1980.]]) * "[[Punom parom (TV serija)|Punom parom]]" kao Andrijina mama ([[1980.]]) * "[[U registraturi (TV serija)|U registraturi]]" ([[1974.]]) * "[[Prijatelji (1974)|Prijatelji]]" ([[1974.]]) * "[[Ča smo na ovon svitu...]]" kao Mare Lajavica ([[1973.]]) * "[[Prosjaci i sinovi]]" ([[1972.]]) * "[[Diogenes]]" kao barunica Julijana Sermage ([[1971.]]) * "[[Veliki i mali]]" kao suputnica iz autobusa ([[1970.]]) * "[[Naše malo misto]]" ([[1969.]]) === Filmske uloge === * "[[Tri muškarca Melite Žganjer (1998.)|Tri muškarca Melite Žganjer]]" kao Valika ([[1998.]]) * "[[Puna kuća (1998.)|Puna kuća]]" ([[1998.]]) * "[[Prepoznavanje (1996.)|Prepoznavanje]]" kao Anina baka ([[1996.]]) * "[[Kako je počeo rat na mom otoku (1996.)|Kako je počeo rat na mom otoku]]" kao baba ([[1996.]]) * "[[Olovna pričest (1995.)|Olovna pričest]]" ([[1995.]]) * "[[Šokak triju ruža]]" kao teta Tereza ([[1992.]]) * "[[Krhotine – Kronika jednog nestajanja (1991.)|Krhotine]]" kao drugarica ([[1991.]]) * "[[Razbijena vaza]]" kao baka ([[1990.]]) * "[[Stela (1990.)|Stela]]" kao baka ([[1990.]]) * "[[Mlada sila]]" ([[1988.]]) * "[[Unutarnje rezerve]]" kao baka ([[1986.]]) * "[[Eter (1985)|Eter]]" ([[1985.]]) * "[[Na istarski način (1985.)|Na istarski način]]" ([[1985.]]) * "[[Zadarski memento]]" kao gospođa Čekić ([[1984.]]) * "[[Grgo gre u Pazin]]" ([[1983.]]) * "[[Visoki napon (1981.)|Visoki napon]]" ([[1981.]]) * "[[Palčić (1980)|Palčić]]" kao Palčić, pripovjedačica i zla vještica ''(glas)'' ([[1980.]]) * "[[Prah (1980)|Prah]]" ([[1980.]]) * "[[Ljubav jedne uniforme (1979.)|Ljubav jedne uniforme]]" ([[1979.]]) * "[[Posljednji dan]]" ([[1979.]]) * "[[Oko (1978)|Oko]]" kao Kata ([[1978.]]) * "[[Zašto je pile žuto, a koka nije?]]" ([[1977.]]) * "[[Čovik i arhitektura]]" kao Domina ([[1977.]]) * "[[Car se zabavlja]]" kao Cecilija (treća priča) ([[1975.]]) * "[[Tena (1975)|Tena]]" ([[1975.]]) * "[[Orgulje i vatrogasci]]" kao Jerolima ([[1974.]]) * "[[Psihopati (1974.)|Psihopati]]" ([[1974.]]) * "[[Luda kuća (1972.)|Luda kuća]]" kao Fajdetićka ([[1972.]]) * "[[Cili svit je inšempjan]]" ([[1971.]]) * "[[Autodafe moga oca]]" ([[1971.]]) * "[[Balade Petrice Kerempuha]]" ([[1971.]]) * "[[Zlatousti]]" ([[1970.]]) * "[[Brak je uvijek riskantna stvar]]" ([[1970.]]) * "[[Meštre Tonov najsritniji dan]]" kao gospođa Marijeta ([[1969.]]) * "[[Američka jahta u splitskoj luci]]" kao kontesa Kate de'Milessi ([[1969.]]) * "[[Lisice (1969.)|Lisice]]" kao baba ''(glas)'' ([[1969.]]) * "[[Orkestar (1969)|Orkestar]]" ([[1969.]]) * "[[Kratak susret]]" ([[1968.]]) * "[[Tamo gdje bizoni lutaju]]" ([[1968.]]) * "[[Iluzija (1967.)|Iluzija]]" kao kućna pomoćnica Marica ([[1967.]]) * "[[Kompromis (1967)|Kompromis]]" ([[1967.]]) * "[[Tebe, pobjedo, pitam...]]" ([[1966.]]) * "[[Oluja na ulici (1965.)|Oluja na ulici]]" ([[1965.]]) * "[[Jedan i tri (1965.)|Jedan i tri]]" ([[1965.]]) * "[[Prometej s otoka Viševice (1964.)|Prometej s otoka Viševice]]" kao majčin glas ([[1964.]]) * "[[Pred svakim pragom]]" ([[1964.]]) * "[[Mećava (1964)|Mećava]]" ([[1964.]]) * "[[Doktor Knock]]" ([[1964.]]) * "[[Slijepi kolosijek]]" ([[1964.]]) * "[[Ne možeš imati sve (1964.)|Ne možeš imati sve]]" ([[1964.]]) * "[[Posljednji vitezovi]]" ([[1963.]]) * "[[Žara (1963)|Žara]]" ([[1963.]]) * "[[Opasni put (1963.)|Opasni put]]" kao Miličina majka ([[1963.]]) * "[[Priča o djevojčici i sapunu (1962.)|Priča o djevojčici i sapunu]]" ([[1962.]]) * "[[Abeceda straha (1961.)|Abeceda straha]]" kao gošća kod Bolnerovih ([[1961.]]) * "[[Siva bilježnica]]" ([[1961.]]) * "[[Krokodil (1960)|Krokodil]]" ([[1960.]]) * "[[Oko božje]]" ([[1960.]]) * "[[Deveti krug (1960.)|Deveti krug]]" kao logorašica ([[1959.]]) * "[[Tri Ane (1959.)|Tri Ane]]" kao gospođa iz čekaone ([[1959.]]) * "[[Jurnjava za motorom (1959.)|Jurnjava za motorom]]" ([[1959.]]) * "[[Nikoletina Buršac]]" kao Nikoletinina majka ([[1957.]]) * "[[Svoga tela gospodar (1957.)|Svoga tela gospodar]]" ([[1957.]]) == Važnije kazališne uloge == * Sonja, [[Anton Pavlovič Čehov]], "[[Ujak Vanja]]", ([[1947.]]); u režiji [[Tito Strozzi| Tita Strozzija]], [[Zemaljska glumačka škola]], Zagreb * Dorina, [[Molière]], "[[Tartuffe]]", [[Cetinje]] * Martha Brewster, [[Joseph Kesselring]], "[[Arsen i stare čipke]]" * Anfisa [[Anton Pavlovič Čehov]], "[[Tri sestre]]" * Gđa Frola, [[Luigi Pirandello]], "[[Tako je, ako vam se čini]]" * Melita, [[Miroslav Krleža]], "[[Leda]]", u režiji [[Aleksandar Ognjanović| Aleksandra Ognjanovića]], [[Srpsko narodno pozorište]], [[Novi Sad]] * Maša, [[Pero Budak]], "[[Mećava]]" ([[1952.]]); u režiji [[Borivoj Hanuska| Borivoja Hanuske]], [[Srpsko narodno pozorište]], [[Novi Sad]] * Đove, [[Marin Držić]], " [[Mande]]" ([[1952.]]); u režiji [[Aleksandar Ognjanović| Aleksandra Ognjanovića]], [[Srpsko narodno pozorište]], [[Novi Sad]] * Olga Stanić, [[Mihajlo Vasiljević]], "[[Ka novim obalama]]" ([[1953.]]); u režiji [[Jovan Konjović | Jovana Konjovića]], [[Srpsko narodno pozorište]], [[Novi Sad]]<ref name="ESNP">{{cite web |url=https://www.snp.org.rs/enciklopedija/?p=1473 |title=BORTOLAZZI, Etta |publisher=Enciklopedija srpskog narodnog pozorišta |year=2009 |accessdate=2021-02-17}}</ref> * Fružina, [[Lajoš Zilahy]], "[[Muzički Pajaci]]" ([[1953.]]); u režiji [[Borivoj Hanuska | Borivoja Hanuske]], [[Srpsko narodno pozorište]], [[Novi Sad]] * Desdemona, [[William Shakespeare]], "[[Otelo]]" ([[1954.]]); u režiji [[Borivoj Hanuska | Borivoja Hanuske]], [[Hrvatsko narodno kazalište u Subotici]] * Mae, [[Tennessee Williams]], "[[Mačka na vrućem limenom krovu]] ([[1956.]]); u režiji [[Dino Radojević | Dina Radojevića]], [[Gradsko dramsko kazalište Gavella | Zagrebačko dramsko kazalište]] * Ana Nilovna Perepeljicina, [[Fjodor Mihajlovič Dostojevski]], "[[Selo Stepančikovo]] ([[1956.]]); u režiji [[Mladen Škiljan | Mladena Škiljana]], [[Gradsko dramsko kazalište Gavella | Zagrebačko dramsko kazalište]] * Kata, [[Slavko Kolar]], "[[Svoga tijela gospodar]]" ([[1957.]]); u režiji [[Branko Gavella | Branka Gavelle]], [[Dramsko kazalište Gavella | Zagrebačko dramsko kazalište]] * Majka, [[Mirko Božić]], "[[Ljuljačka u tužnoj vrbi]]" ([[1957.]]); u režiji [[Kosta Spajić |Koste Spajića]], [[Gradsko dramsko kazalište Gavella | Zagrebačko dramsko kazalište]] * Lady Macduff, [[William Shakespeare]], "[[Macbeth]]" ([[1957.]]); u režiji[[Branko Gavella | Branka Gavelle]], [[Gradsko dramsko kazalište Gavella | Zagrebačko dramsko kazalište]] * Paunovićeva, [[August Šenoa]], "[[Ljubica]]" ([[1964.]]); u režiji [[Božidar Violić | Božidara Violića]], [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu]] * Manda, [[Pero Budak]], "[[Mećava]]" ([[1965.]]); u režiji [[Ljedevit Galic | Ljudevita Galica]], [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu]] * Udova Quin, [[J. M. Synge]], "[[Najveći junak zapadne Irske]]" ([[1968.]]); u režiji [[Georgij Paro | Georgija Para]], [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu]] * Madeleine Petrovna, [[Miroslav Krleža]] "[[U agoniji]]"([[1969.]]); u režiji [[Georgij Paro | Georgija Para]], [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu]] * Mara, [[Ivan Raos]], "[[Autodafe mog oca]]" ([[1970.]]); u režiji [[Petar Šarčević | Petra Šarčevića]], [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu]] * Nehama, [[Isak Babelj]], "[[Sumrak]]" ([[1972.]]); u režiji [[Vjekoslav Vidošević | Vjekoslava Vidoševića]], [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu]] * Luda pijanistica, [[Ranko Marinković]], "[[Kiklop]]"([[1977.]]); u režiji [[Koste Spajića]], [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu]] * Aâsa, majka Peer Gynta [[Henrik Ibsen]], "[[Peer Gynt]]" ([[1977.]]); u režiji [[Horea Popescu]]a,[[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu]] * Žena Ksaverova, [[Miroslav Krleža]], "[[Golgota]]" ([[1978.]]); u režiji [[Mladen Škiljan | Mladena Škiljana]], [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu]] * Gđa Altrimenti-Menti, [[Ranko Marinković]], "[[Pustinja]]" ([[1980.]]); u režiji [[Marin Carić| Marina Carića]], [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu]] * Mare, [[Ivo Vojnović]], "[[Dubrovačka trilogija]]", "[[Na taraci]]" ([[1984.]]); u režiji [[Ivica Kunčević |Ivice Kunčevića]], [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu]] * Palčica, [[Luigi Pirandello]],([[1988.]]); u režiji [[Ivica Kunčević |Ivice Kunčevića]], [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu]] * Više uloga, [[Veno Taufer]], "[[Odisej i sin]]" ([[1990.]]); u režiji [[Vito Taufer | Vita Taufera]], [[Zagrebačko kazalište mladih]] * Perl, [[Niel Simon]], "[[Zatočenik 2 avenije]]" ([[1993.]]); u režiji [[Relja Bašić | Relje Bašića]], [[Teatar u gostima]] == Posljednje počivalište == Etta Bortolazzi sahranjena je [[6. prosinca]] [[2000.]] godine na zagrebačkom groblju ''Markovo Polje''.<ref>[https://www.gradskagroblja.hr/trazilica-pokojnika/15 Gradska groblja Zagreb - Tražilica pokojnika] Pristupljeno 3. 10. 2022.</ref> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == *{{imdb ime|id=0097559|ime=Etta Bertolazzi}} {{GLAVNIRASPORED:Bertolazzi, Etta}} [[Kategorija:Hrvatski filmski glumci]] [[Kategorija:Hrvatski kazališni glumci]] [[Kategorija:Hrvatski televizijski glumci]] [[Kategorija:Životopisi, Split]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] jee2pnpyfxg08zzut7rd4ripldpjagt 0 111065 7427708 6853058 2026-04-10T14:14:31Z Ponor 38361 datum ≠ mjesto 7427708 wikitext text/x-wiki {{Skladatelj |ime = Henry Mancini |opis_slike = |veličina = |puno_ime = |slika = Henry Mancini.jpg |datum_rođenja = [[16. travnja]] [[1924.]] |mjesto_rođenja = {{Z|SAD}} {{SAD grad|Cleveland|Ohio}}, [[SAD]] |datum_smrti = [[14. lipnja]] [[1994.]] |mjesto_smrti = {{Z|SAD}} [[Beverly Hills]], [[Kalifornija]], [[SAD]] |djela = [[Pink Panther]], [[Moon River]] |period = |utjecaj = |suradnici = |nagrade = 20 [[Grammy]]ja<br>4 [[Oscar]]a }} '''Henry Mancini''' ({{SAD grad|Cleveland|Ohio}}, [[16. travnja]] [[1924.]] - {{SAD grad|Beverly Hills|Kalifornija}}, [[14. lipnja]] [[1994.]]), [[Oscar]]om i [[Grammy]]jem nagrađivani [[SAD|američki]] [[skladatelj]]. Posebice je upamćen kao skladatelj glazbe za [[film]] i [[televizija|televiziju]]. Najpoznatije skladbe su mu one za serijal filmova i [[crtani film]] ''[[Pink Panther]]'', filmove ''[[Victor/Victoria]]'' i ''[[Doručak kod Tiffanyja (1961)|Doručak kod Tiffanyja]]'' (Oscarom nagrađena pjesma ''[[Moon River]]'') te za TV seriju ''[[Ptice umiru pjevajući]]''. == Vanjske poveznice == * {{imdb ime|id=0000049|ime=Henry Mancini}} {{GLAVNIRASPORED:Mancini, Henry}} [[Kategorija: Američki skladatelji]] [[Kategorija:Skladatelji filmske glazbe]] [[Kategorija:Dobitnici Oscara za najbolju originalnu glazbu]] [[Kategorija:Skladatelji dobitnici Oscara za najbolju pjesmu]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Grammy]] s59jniuct7yfsg3tuf8b6p0oqtjit6g 0 119491 7427772 7414302 2026-04-10T15:18:32Z CyberMB vol2 172176 dodana kategorija [[:Kategorija:Within Temptation|Within Temptation]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7427772 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Sharon den Adel | Img = Within_Temptation_-_2019214194647_2019-08-02_Wacken_-_3269_-_AK8I4091.jpg | Img_capt = Sharon den Adel na [[Wacken Open Air]] festivalu [[2019.]] godine. | Img_size = 250px | Landscape = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = Sharon Janny den Adel | Pseudonim = | Rođenje = [[12. srpnja]] [[1974.]] | Mjesto rođenja =[[Waddinxveen]], [[Nizozemska]] | Smrt = | Mjesto smrti = | Prebivalište = | Instrument = vokali | Žanr = [[simfonijski metal]], [[gothic metal]] | Zanimanje = pjevačica, tekstopisateljica, modna dizajnerica | Djelatno_razdoblje = [[1996.]] - danas | Producentska_kuća = [[Roadrunner Records]] <br/> [[DSFA Records]] <br/> [[GUN Records]] | Angažman = [[Within Temptation]] | URL = [http://www.within-temptation.com Within Temptation Official] | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Sharon Janny den Adel''' (rođena u Waddinxveenu pokraj Goude, [[Nizozemska]], [[12. srpnja]] [[1974.]]) je glavna vokalistica i jedna od tekstopisateljica nizozemskog [[simfonijski metal|simfonijskog metal]] sastava [[Within Temptation]]. U dugogodišnjoj je vezi s [[Robert Westerholt|Robertom Westerholtom]] koji je i gitarist i suosnivač tog sastava. == Privatni život == Sharon i njen dugogodišnji partner Robert imaju kćer Evu Lunu, koja je rođena 7. prosinca, 2005. Sharon je bila trudna tijekom [[The Silent Force]] turneje. Nije željela znati spol djeteta prije rođenja. Sharon tvrdi da njena veza s Robertom nikad nije utjecala na njihov poslovni život i rad u bendu. Trenutno živi blizu Gouda u [[Nizozemska|Nizozemskoj]], no živjela je u deset različitih država. Ima dvije mačke zvane Haplo i Lola. Ne jede crveno meso. == Poznati obožavatelji == *[[Dave Grohl]] je izjavio da je obožavatelj Sharon i Within Temptationa. *[[Simone Simons]] iz nizozemskog symphonic metal sastava [[Epica]] je također fan. *Skupina se također dobro slaže s talijanskim metal sastavom [[Lacuna Coil]]. *[[Anette Olzon]] koja je bila glavna pjevačica [[Nightwish]]a (nakon što je zamijenila [[Tarja Turunen|Tarju Turunen]]) kaže kako joj je Sharonin glas jedan od najdražih. == Diskografija== *''[[Enter (album)|Enter]]'' (1997.) *''[[The Dance]]'' (EP) (1998.) *''[[Mother Earth]]'' (2001.) *''[[The Silent Force]]'' (2004.) *''[[The Heart of Everything]]'' (2007.) *''[[The Unforgiving]]'' (2011.) {{Within Temptation}} {{GLAVNIRASPORED:Adel, Sharon den}} [[Kategorija:Nizozemski pjevači]] [[Kategorija:Simfonijski metal]] [[Kategorija:Glazbenici heavy metala]] [[Kategorija:Tekstopisci]] [[Kategorija:Within Temptation]] pcl2g2nshghx7uo6ys3eu5fmxt6y9s9 0 119791 7427757 6594761 2026-04-10T15:00:15Z Cybermb 1634 /* Vanjske poveznice */ 7427757 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Epica | Img = Epica, 3-Majówka 2022 96.jpg | Img_capt = Epica 2022. godine. | Img_size = | Landscape = | Background = skupina | Pseudonim = | Osnivanje = [[2002.]] | Mjesto = [[Nizozemska]] | Prebivalište = [[Reuver]], [[Limburg]] | Žanr = [[simfonijski metal]] | Djelatno_razdoblje = 2002. - 2003. (kao ''Sahara Dust'')<br>2003. - danas | Producentska_kuća = [[Nuclear Blast]], [[British Plastic Head]] | Angažman = | URL = [http://www.epica.nl Službene stranice] | Sadašnji članovi = [[Simone Simons]]<br>[[Mark Jansen]]<br>[[Coen Janssen]]<br>[[Ariën van Weesenbeek]]<br>[[Isaac Delahaye]]<br>[[Rob van der Loo]] | Bivši članovi = [[Yves Huts]]<br>[[Jeroen Simons]]<br>[[Ad Sluijter]] | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Epica''' je [[Nizozemska|nizozemski]] [[simfonijski metal]] sastav osnovan [[2003.]] godine koji često koristi elemente opere i death vokale, također izvodeći neke pjesme na latinskom jeziku. Osnivač je gitarist i vokal Mark Jansen nakon odlaska iz grupe [[After Forever]]. == Životopis == Rane [[2002.]] [[Mark Jansen]] napušta [[After Forever]] i počinje tražiti glazbenike za osnivanje nove grupe, isprva nazvane Sahara Dust. Krajem 2002. sastav je angažirao [[Helena Michaelsen|Helenu Michaelsen]] (iz [[Trail of Tears]]) kao frontwoman, ali ubrzo je bila zamijenjena s tada nepoznatom mezzo-sopran pjevačicom [[Simone Simons]], Jansenovom tadašnjom djevojkom. Sastav su dopunili gitarist [[Ad Sluijter]], bubnjar [[Jeroen Simons]], basist [[Yves Huts]] i klavijaturist [[Coen Janssen]]. Ime su promijenili u Epica, inspirirani [[Kamelot]]ovim albumom Epica. Prvi album [[The Phantom Agony]] producirao je Sascha Paeth (producent za sastave kao što su Angra, Rhapsody of Fire i Kamelot) i izašao je [[2003.]] Drugi album [[Consign To Oblivion]] bio je inspiriran kulturom [[Maya]] civilizacije. Tada se Epica pridružila Kamelotu na nekim njihovim turnejama, a Simone Simons kao gostujući vokal na jednom njihovom albumu. Epicin [[The Score – An Epic Journey]] izašao je u rujnu [[2005.]] i postao ''soundtrack'' za nizozemski film Joyride. U 2005. i [[2006.]] Epica je otišla na prvu turneju Sjevernom Amerikom s Kamelotom. Nakon turneje bubnjar Jeroen Simons napušta sastav. U prosincu Ariën Van Weesenbeek je postao novi bubnjar na njihovom novom albumu. U rujnu [[2007.]], Epica prvi put odlazi samostalno na Sjevernoameričku turneju. To također promovira njihov najnoviji album kojeg su počeli snimati krajem 2006. ==Članovi sastava== {{col-begin}} {{col-3}} ;Trenutna postava *[[Simone Simons]] — vokali <small>(2003. - danas)</small> *[[Mark Jansen]] — grubi vokali, ritam gitara <small>(2003. - danas)</small> *[[Coen Janssen]] — klavijature <small>(2003. - danas)</small> *[[Ariën van Weesenbeek]] — grubi vokali, bubnjevi <small>(2007. - danas)</small> *[[Isaac Delahaye]] — prateći vokali, solo gitara <small>(2009. - danas)</small> *[[Rob van der Loo]] — bas-gitara <small>(2012. - danas)</small> {{col-3}} ;Bivši članovi *[[Yves Huts]] — bas-gitara <small>(2003. – 2012.)</small> *[[Jeroen Simons]] — bubnjevi <small>(2003. – 2006.)</small> *[[Ad Sluijter]] — gitara <small>(2003. – 2008.)</small> {{col-3}} ;Trenutačni koncertni članovi *[[Ruben Wijga]] — klavijature <small>(2015. - danas)</small> ;Bivši koncertni članovi *[[Dennis Leeflang]] — bubnjevi *[[Koen Herfst]] — bubnjevi <small>(2007.)</small> *[[Amanda Somerville]] — vokali <small>(2008.)</small> *[[Oliver Palotai]] — klavijature <small>(2010.)</small> {{col-end}} == Diskografija == ;Studijski albumi *''[[The Phantom Agony]]'' (2003.) *''[[Consign to Oblivion]]'' (2005.) *''[[The Score – An Epic Journey]]'' (2005.) *''[[The Divine Conspiracy]]'' (2007.) *''[[Design Your Universe]]'' (2009.) *''[[Requiem for the Indifferent]]'' (2012.) *''[[The Quantum Enigma]]'' (2014.) *''[[The Holographic Principle]]'' (2016.) * ''Omega'' (2021.) ;Koncertni albumi *''[[We Will Take You with Us (koncertni album)|We Will Take You with Us]]'' (2004.) *''[[The Classical Conspiracy]]'' (2009.) *''[[Live at Wacken]]'' (2009.) *''Retrospect (2013.)'' '''Ep-ovi''' * ''The Solace System (2017.)'' * ''Epica vs Attack on Titan (2017.)'' == Povezani članci == == Vanjske poveznice == *[http://www.epica.nl Službena stranica] == Izvori == * {{izvori}} {{Epica}} [[Kategorija:Epica| ]] [[Kategorija:Nizozemski sastavi heavy metala]] [[Kategorija:Sastavi simfonijskog metala]] [[Kategorija:Sastavi progresivnog metala]] [[Kategorija:Sastavi gothic metala]] 4sjrkqoylphsiipa4jhtk0zsqyx4nh6 0 119874 7427763 7422976 2026-04-10T15:04:15Z CyberMB vol2 172176 dodana kategorija [[:Kategorija:Epica|Epica]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7427763 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Simone Simons | Img = Epica, 3-Majówka 2022 04.jpg | Img_capt = Simone Simons 2022. | Img_size = | Landscape = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = Simone Johanna Maria Simons | Pseudonim = | Rođenje = [[17. siječnja]] [[1985.]] | Mjesto rođenja = [[Hoensbroek]], [[Nizozemska]] | Smrt = | Prebivalište = | Instrument = vokal, klavir, flauta | Žanr = [[simfonijski metal]] | Zanimanje = pjevačica ([[sopran]]) | Djelatno_razdoblje = [[2002.]] - | Producentska_kuća = [[Transmission Records]] <br/> [[British Plastic Head Distributions Ltd.]] <br/> [[Nuclear Blast]] | Angažman = [[Epica]] <br/> [[Ayreon]] | URL = [http://www.simonesimons.nl/ www.simonesimons.nl] | Sadašnji članovi = | Bivši članovi = | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Simone Simons''' ([[Hoensbroek]], [[17. siječnja]] [[1985.]]) [[nizozemska]] je [[pjevačica]], najpoznatija kao glavni vokal nizozemske [[simfonijski metal|simfonijske metal]] grupe [[Epica]]. == Životopis == Simons se počela zanimati za glazbu s deset godina i nakon što je preslušala [[Nightwish]]ov album [[Oceanborn]] s petnaest nakon čega je počela pohađati satove klasičnog pjevanja. Nekoliko godina je pjevala u zboru, a 2002. se priključila Epici nakon što je tada bila u vezi s gitaristom sastava [[Mark Jansen|Markom Jansenom]] i bila tekstopisac sastava zajedno s njim. [[2013.]] se udala za Olivera Palotaia iz sastava [[Kamelot]] te rodila sina Vincenta. Najdraže joj je izvoditi pjesmu "Reprendo mai piu" od Emme Shapplin. == Diskografija == '''S Epicom''' '''Albumi''' *''[[The Phantom Agony]]'' (2003.) *''[[Consign to Oblivion]]'' (2005.) *''[[The Score – An Epic Journey]]'' (2005.) *''[[The Divine Conspiracy]]'' (2007.) *''[[Design Your Universe]]'' (2009.) *''[[Requiem for the Indifferent]]'' (2012.) *''[[The Quantum Enigma]]'' (2014.) *''[[The Holographic Principle]]'' (2016.) '''Singlovi i EP''' *"[[The Phantom Agony (EP)]]" (2003.) *"[[Feint]]" (2004.) *"[[Cry For The Moon|Cry for the Moon]]" (2004.) *"[[Solitary Ground]]" (2005.) *"[[Quietus]]" (2005.) *"[[Never Enough]]" (2007.) *"[[Chasing the Dragon]]" (2008.) *"[[Unleashed]]" (2009.) *"[[The Solace System]]" (2017.) '''DVD-ovi''' *[[We Will Take You with Us]] (2004.) '''Glazbeni video''' *[[The Phantom Agony]] (2003.) *[[Feint]] (2004.) *[[Cry For The Moon|Cry for the Moon]] (2004.) *[[Solitary Ground]] (2005.) *[[Quietus]] (2005.) '''Ostalo''' *Cry for the Moon (Demo, 2003.) *The Road to Paradiso (Knjiga i kompilacija, 2006.) {{Epica}} {{GLAVNIRASPORED:Simons, Simone}} [[Kategorija:Nizozemski pjevači]] [[Kategorija:Simfonijski metal]] [[Kategorija:Glazbenici heavy metala]] [[Kategorija:Epica]] tfogzn8c16hpt3fb7m6xh3fiqgb85ws 0 120194 7427715 7280509 2026-04-10T14:21:51Z Ponor 38361 datum ≠ mjesto 7427715 wikitext text/x-wiki {{Skladatelj |ime = Dimitri Tiomkin |opis_slike = Dimitri Tiomkin 1957. godine |veličina = 150px |puno_ime = Dimitri Zinovievich Tiomkin |slika = Dimitri Tiomkin 1957.JPG |datum_rođenja = [[10. svibnja]] [[1894.]] |mjesto_rođenja = Kremenčug |datum_smrti = [[11. studenog]] [[1979.]] |mjesto_smrti = London |djela = [[Izgubljeni horizont]], [[Divan život]] |period = |utjecaj = |suradnici = |nagrade = 3 nagrade [[Oscar za najbolju originalnu glazbu]] |poveznica = }} '''Dimitri Zinovievich Tiomkin''' ([[Ukrajinski jezik|ukrajinski]] ''Дмитро́ Зино́війович Тьо́мкін'') ([[10. svibnja]] [[1894.]] – [[11. studenog]] [[1979.]]) bio je [[SAD|američki]] [[skladatelj]] [[Ukrajina|ukrajinskog]] podrijetla, trostruki dobitnik nagrade [[Oscar]] i jedan od najcjenjenijih skladatelja [[Filmska glazba|filmske glazbe]] u [[Hollywood]]u. ==Životopis== Tiomkin je rođen u ukrajinskom gradu [[Kremenčug]]u. Kao mladić se školovao u [[Sankt Peterburg]]u, stekavši glazbenu naobrazbu na tamošnjem konzervatoriju. Godine [[1920.]] bio je jedan od glavnih organizatora [[Boljševici|boljševičkih]] parada u čast [[Praznik rada|1. svibnja]] i 3. obljetnice [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]]. Kasnije se preselio u [[Berlin]], gdje mu je otac radio kao [[liječnik]], da bi [[1925.]] emigrirao u [[SAD|Sjedinjene Države]] i [[1930.]] preselio sa suprugom Albertinom Rasch u Hollywood. Tiomkin je američko [[državljanstvo]] dobio [[1937.]] Izuzetan je broj filmova i TV serija za koje je Tiomkin radio glazbu, prema [[Internet Movie Database|IMDb-u]] čak 125.<ref>{{Citiranje weba |url=http://us.imdb.com/name/nm0006323/ |title=Tiomkinova IMDb stranica |access-date=11. travnja 2008. |archive-date=31. prosinca 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20071231024531/http://us.imdb.com/name/nm0006323/ |url-status=dead }}</ref> Radio je s gotovo svim značajnim redateljima svog vremena. Iako pod utjecajem istočnoeuropske glazbene tradicije, skladao je glazbu za tipične američke filmove, poput onih [[Frank Capra|Franka Capre]]: ''[[Izgubljeni horizont]]'' (1937.), ''[[Divan život]]'' (1946.) i ''[[G. Smith ide u Washington]]'' (1939.) Radio je glazbu za film [[Fred Zinnemann|Freda Zinnemanna]] ''[[Točno u podne]]'' (1952.), za kojeg je dobio prvog Oscara, za [[Oscar za najbolju pjesmu|pjesmu]] ''"Do Not Forsake Me, Oh My Darlin' (The Ballad of High Noon)"''. Dvije godine kasnije ponovo je osvojio prestižnu nagradu, za najbolju pjesmu u filmu [[John Wayne|Johna Waynea]] ''[[The High and the Mighty]]''. Općenito se Tiomkina najčešće veže uz žanr [[western]]a. Slijedili su filmovi ''[[Div (1956.)|Div]]'' (1956.), ''[[Prijateljsko uvjeravanje]]'' (1956.), ''[[Obračun kod O. K. Corrala (film)|Obračun kod O. K. Corrala]]'' (1957.), ''[[Starac i more (film)|Starac i more]]'' (1959. - treći Oscar), ''[[Rio Bravo (film)|Rio Bravo]]'' (1959.), ''[[Alamo (film)|Alamo]]'' (1960.), ''[[Topovi s Navaronea (1961)|Topovi s Navaronea]]'' (1961.), ''[[Grad bez milosti]]'' (1961.), ''[[55 dana u Pekingu]]'' (1963.), ''[[Pad Rimskog carstva]]'' (1964.), ''[[Ratni vagon]]'' (1967.) i mnogi drugi. Tiomkin je, osim za film, skladao glazbu i za TV serije, kao što su ''[[Rawhide]]'' (1959.) i ''[[Gunslinger]]. (1961.)'' Dimitri Tiomkin umro je u [[London]]u 1979. i pokopan je u [[Kalifornija|kalifornijskom]] Glendaleu. == Izvori == {{izvori}} ==Vanjske poveznice== *[https://web.archive.org/web/20110719173639/http://www.dimitritiomkin.com/index.cfm Službena stranica] *{{imdb ime|id=0006323|ime=Dimitri Tiomkin}} {{GLAVNIRASPORED:Tiomkin, Dimitri}} [[Kategorija: Američki skladatelji]] [[Kategorija:Skladatelji filmske glazbe]] [[Kategorija:Skladatelji dobitnici Oscara za najbolju pjesmu]] 2253rzeez4bzozedp024dho1y8om1yx 0 126306 7427664 7408366 2026-04-10T13:46:30Z Argo Navis 852 −[[Kategorija:Infrastruktura kopnenog prometa u Osijeku]]; ±[[Kategorija:Željeznički promet u Osijeku]]→[[Kategorija:Željeznička infrastruktura u Osijeku]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7427664 wikitext text/x-wiki {{Routemap |top=[[File:Map railway Vinkovci-Osijek hr.svg|300px]] |title=Vinkovci – Osijek |legend=0 |map= CONTg~~[[Željeznička pruga M105|prema Slavonskom Brodu]] CONTgq\ABZg+r\~~[[Željeznička pruga Vinkovci – Županja|prema Županji]] BHF~~[[Vinkovci]] CONTgq\ABZq+l\ABZgr\\~~[[Željeznička pruga Vinkovci – Drenovci – dg|prema Gunji]] CONTf\STR\~~[[Željeznička pruga M105|prema Tovarniku]] CONTgq\ABZg+r\~~[[Željeznička pruga Vinkovci – Vukovar|prema Vukovaru]] HST~~[[Ostrovo]] WASSERq\WBRÜCKE2\WASSERq~~Gaboška Vučica HST~~[[Gaboš]] WASSERq\hKRZWae\WASSERq~~[[Vuka]] HST~~Markušica – Antin WASSERq\WBRÜCKE1\WASSERq~~Antinski prokop HST~~Laslovo – Korođ HST~~Ernestinovo WASSERq\WBRÜCKE1\WASSERq~~Bobotski kanal HST~~Antunovac HST~~Brijest \ABZg+l\CONTfq~~[[Željeznička pruga Osijek – Strizivojna-Vrpolje|prema Đakovu]] \ABZg+l\CONTfq~~[[Željeznička pruga Varaždin – Dalj|prema Varaždinu]] \uCONTgq\uTUNNEL1q!~STR\uCONTfq\~~Vinkovačka cesta (tramvajska linija [[Dodatak:Tramvajska linija br. 2 u Osijeku|2]]) \BHF\TRAM~~[[Osijek]] \ABZgl\CONTfq~~[[Željeznička pruga Beli Manastir – Osijek|prema Belom Manastiru]] CONTf~~[[Željeznička pruga Varaždin – Dalj|prema Dalju]] }} [[Datoteka:H%C5%BE-Osijek_Vukovar.JPG|mini|250px|desno|Ulazak na prugu Vinkovci – Osijek iz smjera Vinkovaca (skretanje ulijevo)]] [[Slika:Osijek (Bahnhof).jpg|mini|[[Željeznički kolodvor Osijek]]]] '''Željeznička pruga Vinkovci – Osijek''' je željeznička pruga u [[Slavonija|Slavoniji]] duga 34 km.. == Općenito == Pruga je nekada bila jedna od rijetkih profitabilnih sporednih [[željeznička pruga|željezničkih pruga]]. U prometnom je smislu to najkraća i najbrža veza između [[Vinkovci|Vinkovaca]] i [[Osijek]]a. Nažalost, stradala je u razaranjima [[Domovinski rat|Domovinskog rata]]. 10 km te pruge je otuđeno. Prigodom ponovnog puštanja u promet, izgrađen je jedan novi most preko Bobotskog kanala i postojeći most kraj [[Gaboš]]a je obnovljen. == Stanje == Dana [[2. travnja]] [[2008.]] je izvršena probna vožnja na novoobnovljenoj dionici. Najveća brzina je bila 80 km/h s prosječnom brzinom od oko 60 km/h. Vožnja od Vinkovaca do Osijeka trajala je 41 minutu. Dana 12. prosinca 2008. prošao je pokusni vlak, a pruga je ponovno puštena u promet sa stupanjem novog voznog reda 14. prosinca 2008. Signalizacija na svim željezničko-cestovnim prijelazima je obnovljena (minimalno Andrijin križ). == Povijest == Gradnja je počela 1880. godine. U izgradnji je sudjelovao strani kapital. Pruga je puštena u promet [[23. studenog]] [[1910.]] godine. Prva razaranja doživljava u [[Drugi svjetski rat|II. svjetskom ratu]]. Nakon toga je obnovljena. * [[1991.]] godine, u vihoru rata, ponovno razaranje. * Promet se gasi [[18. kolovoza]] [[1991.]] godine. * [[2005.]] godine počinje obnova. * [[2008.]] godine je završena obnova, što se tiče pruge same. Željezničko-cestovni prijelazi nisu uređeni. * Probni vlak s tehničkim osobljem vozi [[12. prosinca]] [[2008.]] godine. * Promet se ponovno uspostavlja [[14. prosinca]] [[2008.]] godine. * Svečano otvorenje se vrši [[17. prosinca]] [[2008.]] godine, ispračajući vlak koji je po voznom redu vozio u 11:56 [[h]]. == Važnost == * '''Međunarodna važnost''' – najkraća i direktna poveznica međunarodnih željezničkih [[koridor 5c|koridora Vc]] i X * '''Lokalna važnost za putnički promet''' – najkraća i direktna veza između dvaju velikih slavonskih gradova: Osijeka (najveći slavonski grad) i Vinkovaca. * '''Važnost za prigradski promet''' – Osijek i Vinkovci su velika željeznička čvorišta i rastući gradovi, kojima gravitiraju sve okolne općine. * '''Važnost za teretni promet''' – Velika većina tereta, koji se prevozi kamionima željeznicom bi se mogla prevoziti ekonomičnije i ekološkije. U Vinkovcima se nalazi veliki teretni kolodvor (2 parka, park A i B), koji bi mogao biti još iskorišteniji. * '''Važnost za očuvanje okoliša''' – U usporedbi s cestovnim prometom, željeznica ima puno veći kapacitet i manje zagađenje nego što ga imaju cestovna vozila. K tomu, korištenje željeznice pripomaže eliminacijama gužvi koje stvara kamionski promet. Željeznička pruga zauzima i manje prostora u okolišu i znatno manje utječe na okoliš. == Statistički podatci o prometu dostupni do godine 1991. koji su opravdavali obnovu == * Dužina pruge: 34 [[km]] * Iskoristivost pruge: 98% (vrlo velika i profitabilna iskoristivost) *4192 [[Putnički_vlak|putnička vlaka]] Vinkovci – Osijek *2587 [[Teretni_vlak|teretna vlaka]] Vinkovci – Osijek *4202 putnička vlaka Osijek – Vinkovci *2357 teretna vlaka Osijek – Vinkovci U prosjeku je dnevno putovalo 12 putničkih vlakova u oba smjera, 7 teretnih u smjeru Vinkovci – Osijek i 6.5 teretnih u smjeru Osijek – Vinkovci. * prijevoz tereta u smjeru Vinkovci – Osijek: 1324331 t (518 tona prosječno po vlaku) * prijevoz tereta u smjeru Osijek – Vinkovci: 1233756 t == Brzina i tonaža == U građevinskom je smislu prvotno pruga bila građena za 120 km/h. Redovni je promet tekao maksimalnom brzinom od 100 km/h. Maksimalno osovinsko opterećenje je 22,5 t/os. Obnova je ponovno napravljena za iste nazivne brzine na većem dijelu, ali će, zbog sigurnosnih razloga, prvotna brzina biti ograničena na 80 km/h. == Planovi == [[Datoteka:Vinkovci-Osijek_Vinkovci_bound.JPG|mini|250px|desno|Izlazak na prugu Vinkovci – Osijek iz smjera Osijeka (skretanje ulijevo)]] - uključivanje u budući prigradsko-gradski '''putnički željeznički prsten''', koji povezuje slavonske gradove: * Osijek * Vinkovci * [[Vukovar]] * [[Županja]] * grad Otok * [[Ilok]] – ovaj grad još ne posjeduje željezničku vezu, ali se razmatra željeznički spoj s međunarodnim koridorom X, kod mjesta Tovarnik. Ovaj spoj bi imao dužinu od 6 km. Također, razmatra se faza dva, koja uključuje izgradnju potpuno nove trase, koja bi išla u smjeru grada Vukovara. Takt vožnje prigradskog prstena iznosit će pola sata, ili (vjerojatnije) jedan sat iz svakog grada za svaki grad. - '''elektrifikacija pruge'''. Kao pruga poveznica elektrificiranog međunarodnog željezničkog koridora X i koridora Vc, čiji se dio od Belog Manastira do stanice Strizivojna-Vrpolje (spoj koridora Vc na koridor X) planira uskoro elektrificirati. Elektrifikacija ove pruge je ekonomski opravdana. Njezin pretežno ravan tijek i ravničarska izvedba omogućuju čak i veće brzine u budućnosti. Ova pruga bi mogla postati pomoćni prijevozni put za koridor Vc. S obzirom na duljinu pruge od Vinkovaca do Osijeka, nasuprot planiranoj elektrifikaciji Strizivojna-Vrpolje – Osijek, ovo je ekonomski isplativija varijanta. Pruga također prolazi pokraj energetskog postrojenja [[Ernestinovo]], spoja strujnih sustava istoka i zapada. ==Vanjske poveznice== * [http://www.zeljeznice.net/download/radovi/Pruga%20Vinkovci%20Osijek.pdf '''Vrlo koristan i iscrpan seminar o pruzi Vinkovci – Osijek'''] * [http://www.hznet.hr/ '''Sluzbena stranica Hrvatskih Željeznica'''] * [http://www.zeljeznice.net/ '''Neslužbena stranica o željeznicama s raspravom i podatcima o pruzi'''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071217114012/http://zeljeznice.net/ |date=17. prosinca 2007. }} * [http://www.sihz.hr/pdf/hz_infrastruktura/nacionalni_program_zeljeznicke_infrastrukture.pdf Prijedlog nacionalnog programa zeljeznicke infrastrukture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210313054543/http://www.sihz.hr/pdf/hz_infrastruktura/nacionalni_program_zeljeznicke_infrastrukture.pdf/ |date=13. ožujka 2021. }} * [http://vinkovci.com.hr/vijesti/hrvatska/pruga-vinkovci-osijek Održani stručni skup] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080410144007/http://vinkovci.com.hr/vijesti/hrvatska/pruga-vinkovci-osijek/ |date=10. travnja 2008. }} * [http://www.glas-slavonije.hr/rubrika.asp?rub=1&ID_VIJESTI=92869 Prvi putnici na pruzi (službena delegacija)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210313054544/https://ajax.googleapis.com/ajax/libs/jquery/1.8/jquery.min.js |date=13. ožujka 2021. }} * [http://www.hznet.hr/iSite3/fgs.axd?id=2235 Najave o budućnosti pruge] [[Kategorija:Željezničke pruge u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Građevine u Vinkovcima]] [[Kategorija:Željeznička infrastruktura u Osijeku]] 0mehx25ee8azrr9k5dd9a6fbxssgnqr 0 136493 7427924 7178671 2026-04-11T09:08:20Z MaGa 20797 + 7427924 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:HŽ 6111 serie.jpg|mini|desno|300px|HŽ 6111]] [[Datoteka:HŽ 6111 cabine.jpg|mini|desno|300px|Upravljačnica]] '''HŽ serija 6111''' (nadimak ''Mađar'') serija je [[elektromotorni vlak|elektromotornih vlakova]] [[Hrvatske željeznice|Hrvatskih željeznica]], čija je proizvodnja započela 1976. u [[Mađarska|mađarskoj]] tvornici [[Ganz|Ganz Mavag]]. Za potrebe tadašnjih Jugoslavenskih željeznica proizvedene su 34 garniture za prigradski prijevoz te 12 garnitura za međugradski prijevoz.<ref>{{Cite web|title=Promotivni letak tvrtke Ganz Mávag|url=http://www.ganzdata.hu:80/download/Ganz-MAVAG_flyer_3.pdf|url-status=usurped|archive-url=https://web.archive.org/web/20170610195352if_/http://www.ganzdata.hu:80/download/Ganz-MAVAG_flyer_3.pdf|archive-date=2017-06-10|access-date=2026-04-11|website=GANZdata.hu}}</ref> Sustav električnog napajanja je 25 [[napon|kV]] i 50 [[Hz]]. Maksimalna brzina koju vlak može postići je 120 km/h. Masa vlaka je 145 tona, a njegova dužina iznosi 72,4 metra. Jedna garnitura sastoji se od tri dijela: dvije prikolice s upravljačnicom na kraju svake i motornog vagona u sredini kopozicije. Pogonski vagoni označeni su serijskim brojem 6111, a upravljački vagoni brojevima 4111 i 5111. Originalna oznaka im je bila '''JŽ 411''' (srednji vagon) i '''JŽ 415''' (pogonske glave). Postoji mogućnost spajanja garnitura, a iz jedne upravljačnice može se upravljati do tri garniture. Ima mogućnost spajanja s novijim serijama 6112. == Gradsko - prigradska željeznica == Elektromotorni vlakovi HŽ 6111 služe za prijevoz putnika na prigradskim i na međugradskim relacijama. Za prijevozne potrebe rabi se ili jedna garnitura ili pak dvije ili tri garniture kojima se upravlja daljinski. U vrijeme prije postojanja [[Hrvatske željeznice|Hrvatskih željeznica]], ovi vlakovi su vozili po cijelom elektrificiranom području [[SFRJ]]. Danas je njegova uporaba ograničena većinom na [[Javni gradski promet u Zagrebu|prigradski željeznički promet]] na području grada [[Zagreb]]a u svojstvu gradsko - prigradske željeznice. Također, ovi elektromotorni vlakovi nalaze se u inventarskom parku Željeznica Federacije BiH. Ovaj vlak je isto vozio relacijom Volinja - Zagreb dok u 2011. godini je prestao voziti na toj relaciji i put mu je skraćen od Zagreba do Volinje i natrag. ==Tehničke karakteristike== * '''Graditelj:''' Ganz Mávag, Mađarska * '''Sastav vlaka:''' prikolica (oznaka serije ''4111'')+motorni vagon (oznaka serije ''6111'')+prikolica (oznaka serije ''5111'') * '''Raspored osovina:''' 2'2'+Bo'Bo'+2'2' * '''Sustav napajanja:''' 25 kV, 50 Hz * '''Snaga:''' 1200 kW * '''Maksimalna brzina:''' 120 km/h * '''Duljina vlaka preko središnjega kvačila:''' 72410 mm *'''Duljina upravljačkoga vagona preko središnjega kvačila:''' 24500 mm *'''Duljina motornoga vagona:''' 23410 mm *'''Širina vagona:''' 2850 mm * '''Masa:''' 145 t * '''Duljina:''' 72,4 m * '''Broj mjesta za sjedenje:''' 236; modernizirani vlakovi za prigradski promet imaju 136 sjedala i 422 stajaća mjesta * '''Ukupan broj mjesta za sjedenje i stajanje:''' 466 ==Izvori== {{izvori}} * Ivan Švaljek, Tomislav Kožulj, Miljenko Bošnjak: ''Tehničko-eksploatacijski pokazatelji i značajke vučnih vozila Hrvatskih željeznica'', Zagreb, 2003. * [http://www.hznet.hr/vucnavozila Tehničke karakteristike vučnih vozila, stranica Hrvatskih željeznica] * [http://www.zeljeznice.net/forum/viewtopic.php?p=136998#136998 zeljeznice.net, hrvatski internet portal željezničke tematike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081022152547/http://www.zeljeznice.net/forum/viewtopic.php?p=136998#136998 |date=22. listopada 2008. }} {{HŽ vučna vozila}} [[Kategorija:Elektromotorni vlakovi u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Motorni vlakovi]] [[Kategorija:Mađarska kopnena vozila]] 5fv6f8trqtszbsq8av44r2gfy8wzkhq 0 140035 7427592 7372279 2026-04-10T12:43:26Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Johannesburg|Johannesburg]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7427592 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Johannesburg | ime_genitiv = Johannesburga | izvorno_ime =eGoli | slika_panorama = Joburg top.jpg | veličina_slike = 250 px | opis_slike = | slika_zastava = Flag of Johannesburg, South Africa.svg | slika_zastava_veličina = 100px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = Coat of Arms of Johannesburg.svg | slika_grb_veličina = 100px | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =26 | širina-minute =12 | širina-oznaka =S | dužina-stupnjevi =28 | dužina-minute =2 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime = [[Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z+X|JAR}} | lokacija1_ime = Pokrajina | lokacija1_info = [[Gauteng]] | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = Osnivanje | utemeljenje_datum = 1886. | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač =Christian Johannes Joubert i Johann Rissik | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = Gradonačelnik | ime_vođe = Dada Morero | stranka_vođe = ANC | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = 1.644,96 km² | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = 2007. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = 3.888.180 | stanovništvo_gustoća = 2364 st/km² | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = 10.267.700 | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = Južnoafričko standardno vrijeme | utc_pomak = +2 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = | pozivni_broj = | gradovi_prijatelji = | države_gradova_prijatelja = | prazno_ime = | prazno_info = | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica = [http://www.joburg.org.za/www.joburg.org.za] | slika_karta = South Africa Provinces showing GT.png | veličina_karte = 250px | opis_karte = Položaj pokrajine Gauteng u Južnoafričkoj Republici | slika_karta1 = | veličina_karte1 = 250px | opis_karte1 =Položaj Johannesburga u pokrajini Gauteng | slika_lokacijska_karta_država = | bilješke = }} '''Johannesburg''' je najveći i najnaseljeniji [[grad]] u [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]] i središte najbogatije južnoafričke provincije, provincije [[Gauteng]]. Grad ima 3,225,812 stanovnika (2001) i zauzima površinu od 1,644 km². == Povijest == Na području grada su tisućama godina postojale naseobine naroda San, poznatijeg kao [[Bušmani]]. Oko 1200. godine su se naselili pripadnici [[Bantu]] plemena. 1886. kada je otkriveno [[zlato]] u gorju [[Witwatersrand]] i to je uzrok nastanka Johannesburga. Otkriće zlata dovelo je do demografske eksplozije i vrlo brzog širenja novog naselja. Novo naselje dobilo je naziv po dvojici ljudi, [[Johannes Meyer|Johannesu Meyeru]] i [[Johannes Rissik|Johannesu Rissiku]], koji su u vrijeme [[zlatna groznica|zlatne groznice]] bili zaduženi za geodetske poslove i izradu karata u brzorastućem naselju. Mnogo stanovnika nizozemskog (burskog) porijekla je nastradalo u [[Burski rat|Burskom ratu]]. Grad je nastao 90 km udaljen od [[Pretoria|Pretorije]], prijestolnice tadašnje kolonije [[Transvaalska Republika|Transvaala]]. 1910. se Transvaal ujedinio s kolonijama Cape, Natal i Orange i stvorio [[Južnoafrička Unija|Južnoafričku Uniju]]. Pretoria je postala jedan od glavnih gradova nove države. Iako je Johannesburg veći od nje, nije postao glavni grad jer je Pretoria stara prijestolnica Transvaala i tradicionalni glavni grad. Južnoafrička Unija ima više glavnih gradova zbog kompromisa između više kolonija koje su se ujedinile. Južnoafrička Unija nastavlja organizirano iskopavanje zlata koje je temelj opstanka grada. Uvodi se politika [[aparthejd]]a kojom crnci gube većinu građanskih prava i izloženi su diskriminaciji. Crnci su se većinom naselili u predgrađu [[Soweto]]. Soweto se razvilo u siromašno predgrađe u kojem je čest kriminal. U njemu je živio crnački vođa i kasniji predsjednik [[Nelson Mandela]]. Često su izbijale pobune crnaca (najjača je bila 1976). 1990. je ukinut apartheid i crnci su dobili sva građanska prava. Tek 2002. godine je Soweto uključeno u sastav Johannesburga. ==Zemljopis== Johannesburg je smješten u sjeveroistočnom dijelu Južnoafričke Republike na visoravni Visoki Veld. U blizini je planinski prostor [[Witwatersrand]] s jednim od najvažnijih svjetskih nalazišta zlata. Johannesburg se nalazi 90 km južno od [[Pretoria|Pretorije]], jednog od glavnih gradova Južnoafričke Republike. Jedan je od najvećih svjetskih gradova koji nisu smješteni niti na moru niti na jednoj većoj rijeci. Klima je vruća i suha. Temperature su nešto niže zbog nadmorske visine. Godišnje razlike temperature nisu izražene. Padalina je više ljeti (od studenog do ožujka). Snijeg je rijedak. [[Datoteka:South Africa-Johannesburg-Hillbrow001.jpg|lijevo|250px|thumb|Gradska četvrt Hillbrow s televizijskim tornjem]] ==Znamenitosti== Johannesburg je jedan od najmodernijih afričkih gradova. Ima mnogo poslovnih tornjeva i nebodera, tako da izgledom podsjeća na američke i zapadnoeuropske gradove. Televizijski tornjevi Sentech Tower i Hillbrow Tower su najviše građevine na afričkom kontinentu. Neboder Carlton Centre je najviša zgrada u Africi. Johannesburg ima još mnogo poslovnih tornjeva koji spadaju među najviše afričke građevine. Grad ima mnogo parkova i značajan botanički vrt. Predgrađa su siromašna i poznata po kriminalu. Ipak su turistički značajna jer su često u tradicionalnom afričkom stilu gradnje i u njima se može doživjeti prava Afrika. U predgrađima pretežno žive crnci, a u centru bijelci. Najpoznatije predgrađe je Soweto u kojem postoji kuća [[Nelson Mandela|Nelsona Mandele]]. Grad ima mnogo muzeja (najpoznatiji je muzej aparthejda). Značajan je zabavni park Gold Reef City. U okolici grada postoje bivši rudnici zlata koji su otvoreni za turistički posjet. Grad je baza turista za posjet obližnjim nacionalnim parkovima i [[safari]] destinacijama (posebno Nacionalni park Kruger). 25 km sjeverno od grada je prostor spilja u kojima su pronađeni jedni od najstarijih nalazišta pračovjeka na svijetu (taj prostor je nazvan "Kolijevka čovječanstva" i pod zaštitom je [[UNESCO]]-a). ==Gospodarstvo== Johannesburg je vodeći gospodarski i financijski centar Južnoafričke Republike i cijelog afričkog kontinenta (Južnoafrička Republika je daleko najrazvijenija afrička zemlja). Smatra se jednim od najvažnijih svjetskih financijskih središta. Temelj gospodarstva je [[rudarstvo]], ali je u gradu razvijena industrija (posebno metaloprerađivačka i cementna) i sektor usluga (posebno financije i bankarstvo). == Sport == Najpopularniji sportovi prema broj sudionika u Johannesburgu su [[nogomet]], [[kriket]], [[ragbi]], i [[atletika]]: * nogometne momčadi iz Johannesburga: [[Kaizer Chiefs]], [[Moroka Swallows]], [[Orlando Pirates]], [[Alexander United]], [[Katlehong City]] * kriket: [[Highveld Lions]] * ragbi: [[Lions]], [[Golden Lions]] == Galerija slika == <gallery> Slika:Langlaagte.jpg|Farma gdje je prvi put otkriveno zlato 1886. Slika:Earlytown.jpg|Naselje 1896. Slika:Soweto township.jpg|Predgrađe Soweto </gallery> [[Kategorija:Gradovi u Južnoj Africi]] [[Kategorija:Johannesburg| ]] m4ypqjc46mrib9ivojt6do010dkfeo7 0 147349 7427867 7206011 2026-04-10T22:07:27Z ~2026-21935-80 357475 /* Filmografija */Uloga i film. 7427867 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Zlatko Madunić |slika = |veličina = |opis slike = |rodno ime = |pseudonim = |rođenje = [[14. listopada]] [[1930.]] |mjesto rođenja = [[Slavonski Brod]] |smrt = [[14. svibnja]] [[1995.]] |mjesto smrti = [[Zagreb]]<ref>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/madunic-zlatko hrvatska enciklopedija ''Zlatko Madunić''], pristupljeno 14. svibnja 2025.</ref> |zanimanje = kazališni i filmski glumac |godine rada = |web = |supruga = |suprug = |važnije uloge = |važniji filmovi = |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = }} '''Zlatko Madunić''' ([[Slavonski Brod]], [[14. listopada]] [[1930.]] – [[Zagreb]], [[14. svibnja]] [[1995.]]) je bio [[Hrvatska|hrvatski]] [[kazalište|kazališni]] i [[film]]ski [[glumac]]. Studirao je glumu na Akademiji kazališne umjetnosti u Zagrebu i većinom bio glumac malih rola. Nosilac je brojnih kazališnih, filmskih i televizijskih uloga. == Filmografija == * [[Ne okreći se, sine (1956.)|Ne okreći se, sine]] kao agent (1956.) * [[Jedini izlaz]] (1958.) * [[Drug predsednik centarfor]] (1960.) * [[Potraga za zmajem]] (1961.) * [[Carevo novo ruho]] kao Nag (1961.) * [[Minuta za umor]] (1962.) * [[U sukobu]] (1963.) * [[Mali vojnici]] kao njemački zarobljenik ([[1967.]]) * [[Gravitacija ili fantastična mladost činovnika Borisa Horvata (1968)|Gravitacija ili fantastična mladost činovnika Borisa Horvata]] kao službenik u banci #3 (1968.) * [[Goli čovik]] (1968.) * [[Lisice (1969.)|Lisice]] (1969.) * [[Nizvodno od sunca]] (1969.) * [[Moji dragi dobrotvori (1970.)|Moji dragi dobrotvori]] kao doktor Sokać (1970.) * [[Kuda idu divlje svinje]] kao Kinez (1971.) * [[Luda kuća (1972.)|Luda kuća]] kao građevinski inspektor (1972.) * [[Mreže (1972.)|Mreže]] (1972.) * [[Valter brani Sarajevo]] kao policijski agent Pisavi (1972.) * [[Orgulje i vatrogasci]] kao Vicko ([[1974.]]) * [[Gruntovčani]] kao skretničar #1 (1975.) * [[Akcija stadion (1977.)|Akcija stadion]] kao povjerenik ustaškog redarstva (1977.) * [[Banović Strahinja (1981.)|Banović Strahinja]] kao dvorjanin Georgios (1981.) * [[Kiklop (TV serija)|Kiklop]] (1983.) * [[Mala pljačka vlaka (1984.)|Mala pljačka vlaka]] kao sreški načelnik (1984.) * [[Zagrljaj (TV serija)|Zagrljaj]] (1988.) == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Madunić, Zlatko}} [[Kategorija:Hrvatski filmski glumci]] [[Kategorija:Hrvatski kazališni glumci]] [[Kategorija:Hrvatski televizijski glumci]] [[Kategorija:Životopisi, Slavonski Brod]] eokzszutsya7heaph171i8xrn6zdnz8 102 148379 7427946 7400426 2026-04-11T10:52:22Z Zviz2401 102709 /* 2026. */ 7427946 wikitext text/x-wiki __NOTOC__<center> {| id="toc" style="margin: 0 2em 0 2em;" ! align="center" style="background:#ccccff" width="100%" colspan="2"|'''Popis hrvatskih filmova''' |- ! valign="left" |[[#1940-e|1940-e]] | [[#1950-e|1950-e]] | [[#1960-e|1960-e]] | [[#1970-e|1970-e]] | [[#1980-e|1980-e]]<br>[[#1990.|1990.]] | [[#1991.|1991.]] | [[#1992.|1992.]] | [[#1993.|1993.]] | [[#1994.|1994.]] | [[#1995.|1995.]] | [[#1996.|1996.]] | [[#1997.|1997.]] | [[#1998.|1998.]] | [[#1999.|1999.]]<br>[[#2000.|2000.]] | [[#2001.|2001.]] | [[#2002.|2002.]] | [[#2003.|2003.]] | [[#2004.|2004.]] | [[#2005.|2005.]] | [[#2006.|2006.]] | [[#2007.|2007.]] | [[#2008.|2008.]] | [[#2009.|2009.]]<br>[[#2010.|2010.]] | [[#2011.|2011.]] | [[#2012.|2012.]] | [[#2013.|2013.]] | [[#2014.|2014.]] | [[#2015.|2015.]] | [[#2016.|2016.]] | [[#2017.|2017.]] | [[#2018.|2018.]] | [[#2019.|2019.]]<br>[[#2020.|2020.]] | [[#2021.|2021.]] | [[#2022.|2022.]] | [[#2023.|2023.]] | [[#2024.|2024.]] | [[#2025.|2025.]] | [[#2026.|2026.]]<br>[[#Nadolazeći|Nadolazeći, u razvoju]] |}</center> Popis hrvatskih filmova je kronološki popis svih hrvatskih cjelovečernjih igranih filmova koje su snimila poduzeća ili ustanove sa sjedištem u Hrvatskoj. [[Igrani film|Igrani filmovi]] snimljeni u koprodukciji s inozemnim partnerima uvršteni su samo ako po stvaralačkom doprinosu imaju karakter hrvatskog filma. {{Proširi listu}}'''{{Color box|SkyBlue}} Filmovi u kojima je Hrvatska sudjelovala kao koproducent (manjinska produkcija)''' === 1910-e === {| class="wikitable" width= "100%" |- ! width=25% | Naslov filma ! width=20% | Redatelj ! width=45% | Uloge |- |[[Brcko u Zagrebu]] (1917.) || [[Arsen Maas]]|| |- |[[Jeftina košta (1917.)]] || [[Arnošt Grund]] || |- |[[Mokra pustolovina (1918.)]] || [[Arnošt Grund]] || |- |[[Brišem i sudim (1919.)]] || [[Arnošt Grund]] || |- |[[Kovač raspela (1919.)]] || [[Heinz Hanus]]|| |- |[[Matija Gubec (1919.)]] || [[Aleksandar Binički]]|| |- |[[U lavljem kavezu (1919.)]] || [[Arnošt Grund]] || |- |[[Vragoljanka (1919.)]] || [[Alfred Grünhut]]|| |- ||[[Dvije sirotice (1919.)]] || [[Alfred Grünhut]]|| |- ||[[Dama sa crnom krinkom (1919.)]] || [[Robert Staerk]]|| |} === 1920-e === *[[Grička vještica (1920.)]] *[[Strast za pustolovinom (1922.)]] *[[Dvorovi u samoći (1925.)]] *[[Birtija (1929.)]] === 1930-e === *[[Grješnice (1930.)|Grješnice. Macina i Ankina sudbina]] *[[Melodija 1000 otoka]] (1932.) *[[Strah (1933.)]] *[[Faust (1934.)]] *[[Zagreb u svjetlu velegrada]] (1934.) *[[Nocturno (1935.)]] *[[Šešir (1937.)]] === 1940-e === {| class="wikitable" width= "100%" |- ! width=25% | Naslov filma ! width=10% | Redatelj ! width=65% | Uloge |- |[[Lisinski (1944.)]] || [[Oktavijan Miletić]] || [[Branko Špoljar]], [[Lidija Dominković]], [[Veljko Maričić]], [[Srebrenka Jurinac]], [[Tošo Lesić]], [[Hinko Nučić]], [[Tomislav Neralić]], [[Jozo Martinčević]], [[Pero Budak]], [[Janko Rakuša]], [[Mira Župan]], [[August Cilić]] |- |[[Živjeće ovaj narod (1947.)]] || [[Nikola Popović]]|| [[Vera Ilić-Đukić]], [[Siniša Ravasi]], [[Fran Novaković]], [[Carka Jovanović]], [[Miša Mirković]], [[Nikola Popović]] |- |[[Zastava (1949.)]] || [[Branko Marjanović]] || [[Sonja Kastl]], [[Marijan Lovrić]], [[Joža Gregorin]], [[Antun Nalis]] |} === 1950-e === {| class="wikitable" width= "100%" |- ! width=25% | Naslov filma ! width=10% | Redatelj ! width=65% | Uloge |- |[[Plavi 9 (1950.)]] || [[Krešo Golik]] || [[Irena Kolesar]], [[Jugoslav Nalis]], [[Antun Nalis]], [[Ljubomir Didić]], [[Tješivoj Cinotti]], [[Šime Šimatović]] |- |[[Bakonja fra Brne (1951.)]] || [[Fedor Hanžeković]] || [[Miša Mirković]], [[Milan Ajvaz]], [[Mira Stupica]], [[Milena Vrsajkov]], [[Vaso Kosić]], [[Josip Petričić]], [[Karlo Bulić]], [[Dejan Dubajić]], [[Oskar Harmoš]], [[Šime Šimatović]] |- |[[Ciguli miguli (1952.)]] || [[Branko Marjanović]] || [[Ljubomir Didić]], [[Milivoj Arhanić]], [[Olga Klarić]], [[August Cilić]], [[Viktor Bek]], [[Joža Šeb]], [[Boris Buzančić]], [[Martin Matošević]], [[Zvonko Tkalec]], [[Ljubo Dijan]] |- |[[U oluji (1952.)]] || [[Vatroslav Mimica]] || [[Mia Oremović]], [[Dragomir Felba]], [[Antun Nalis]], [[Dragica Malić]], [[Veljko Bulajić]], [[Ljubomir Didić]] |- |[[Kameni horizonti (1953.)]] || [[Šime Šimatović]]|| [[Irena Kolesar]], [[Marko Soljačić]], [[Boris Tešija]], [[Jozo Laurenčić]], [[Antun Nalis]] |- |[[Sinji galeb (1953.)]] || [[Branko Bauer]] || [[Tihomir Polanec]], [[Suad Rizvanbegović]], [[Darko Slivnjak]], [[Antun Nalis]], [[Nela Eržišnik]], [[Radovan Vučković]], [[Mladen Šerment]] |- |[[Koncert (1954.)]] || [[Branko Belan]] || [[Nada Škrinjar]], [[Viktor Bek]], [[Branko Špoljar]], [[Neda Pataki]], [[Miroslav Petrović]], [[Rudolf Kukić]], [[Zvonimir Rogoz]], [[Relja Bašić]], [[Antun Nalis]], [[Borivoj Šembera]], [[Boris Buzančić]], [[Slavko Mihalić]] |- |[[Djevojka i hrast (1955.)]] || [[Krešo Golik]] || [[Tamara Marković]], [[Ljubivoje Tadić]], [[Josip Petričić]], [[Viktor Bek]], [[Andrej Kurent]], [[Miodrag Popović]] |- |[[Milioni na otoku (1955.)]] || [[Branko Bauer]] || [[Metka Gabrijelčić]], [[Vlado Bačić]], [[Radovan Vučković]], [[Zlatko Lukman]], [[Relja Bašić]], [[Branko Belina]], [[Igor Rogulja]] |- |[[Jubilej gospodina Ikla (1955.)]] || [[Vatroslav Mimica]] || [[Antun Nalis]], [[Lila Andres]], [[August Cilić]], [[Borivoj Šembera]], [[Mila Mosinger]], [[Asja Đurđević]], [[Zvonko Strmac]], [[Nela Eržišnik]], [[Milivoj Presečki]] |- |[[Opsada (1956.)]] || [[Branko Marjanović]] || [[Boris Buzančić]], [[Goranka Vrus]], [[Jurica Dijaković]], [[Ivan Šubić]], [[Mato Ergović]], [[Pero Kvrgić]], [[Relja Bašić]], [[Pero Budak]], [[Zvonimir Rogoz]], [[Viktor Bek]], [[Stjepan Jurčević]] |- |[[Ne okreći se sine (1956.)]] || [[Branko Bauer]] || [[Bert Sotlar]], [[Zlatko Lukman]], [[Lila Andres]], [[Radojko Ježić]], [[Nikša Štefanini]], [[Mladen Hanzlovsky]], [[Tihomir Polanec]], [[Gret a Kraus-Aranicki]], [[Zlatko Madunić]] |- |[[Svoga tela gospodar (1957.)]] || [[Fedor Hanžeković]] || [[Julije Perlaki]], [[Marija Kohn]], [[Mladen Šerment]], [[Nela Eržišnik]], [[Viktor Bek]], [[Ivo Pajić]], [[Vanja Timer]], [[Marija Aleksić]], [[August Cilić]], [[Ivka Dabetić]], [[Mate Ergović]] |- |[[Nije bilo uzalud (1957.)]] || [[Nikola Tanhofer]] || [[Mira Nikolić]], [[Boris Buzančić]], [[Zvonimir Rogoz]], [[Ivan Šubić]], [[Zlata Perlić]], [[Antun Vrdoljak]], [[Mia Oremović]], [[Vjera Simić]], [[Branko Majer]] |- |[[Samo ljudi (1957.)]] || [[Branko Bauer]] || [[Tamara Miletić]], [[Milorad Margetić]], [[Olivera Marković]], [[Nikša Štefanini]], [[Stjepan Jurčević]], [[Nela Eržišnik]] |- |[[Naši se putovi razilaze (1957.)]] || [[Šime Šimatović]]|| [[Boris Hržić]], [[Saša Novak]], [[Bata Grbić]], [[Mira Nikolić]], [[Rudolf Kukić]], [[Joža Gregorin]], [[Adam Vedernjak]], [[Viktor Bek]], [[Zlatko Vranjican]], [[Zlatko Crnković]], [[Ivan Gluščević]] |- |[[Cesta duga godinu dana (1958.)]] || [[Giuseppe de Santis]]|| [[Silvana Pampanini]], [[Bert Sotlar]], [[Gordana Miletić]], [[Eleonora Rossi-Drago]], [[Massimo Girotti]], [[Ivica Pajer]], [[Gordana Miletić]], [[Hermina Pipinić]], [[Nikša Štefanini]], [[Milivoje Živanović]], [[Antun Vrdoljak]] |- |[[H-8 (1958.)]] || [[Nikola Tanhofer]] || [[Antun Vrdoljak]], [[Boris Buzančić]], [[Đurđa Ivezić]], [[Vanja Drach]], [[Mira Nikolić]], [[Marijan Lovrić]], [[Antun Nalis]], [[Mia Oremović]], [[Stane Sever]], [[Pero Kvrgić]], [[Marija Kohn]], [[Fabijan Šovagović]], [[Ljubica Jović]], [[Ivan Šubić]], [[Siniša Knaflec]], [[Rudolf Kukić]], [[Andro Lušičić]] |- |[[Vlak bez voznog reda (1959.)]] || [[Veljko Bulajić]] || [[Olivera Marković]], [[Ivica Pajer]], [[Inge Ilin]], [[Ljiljana Vajler]], [[Milan Milošević]], [[Velimir Živojinović]], [[Lia Rho-Barbieri]], [[Stojan Aranđelović]] |- |[[Pukotina raja (1959.)]] || [[Vladimir Pogačić]]|| [[Ljubica Jović]], [[Milan Puzić]], [[Severin Bijelić]], [[Tatjana Beljakova]], [[Antun Vrdoljak]] |} === 1960-e === {| class="wikitable" width= "100%" |- ! width=25% | Naslov filma ! width=10% | Redatelj ! width=65% | Uloge |- |[[Deveti krug (1960.)]] || [[France Štiglic]]|| [[Dušica Žegarac]], [[Boris Dvornik]], [[Desanka Lončar]], [[Dragan Milivojević]], [[Ervina Dragman]], [[Branko Tatić]] |- |[[Kota 905 (1960.)]] || [[Mate Relja]] || [[Hermina Pipinić]], [[Ilija Džuvalekovski]], [[Dušan Bulajić]], [[Stane Potokar]], [[Pavle Vuisić]], [[Milan Srdoč]], [[Stole Aranđelović]], [[Ivo Pajić]], [[Nevenka Stipančić]], [[Tedy Sotošek]] |- |[[Rat (1960.)]] || [[Veljko Bulajić]] || [[Antun Vrdoljak]], [[Ewa Krzyzewska]], [[Janez Vrhovec]], [[Ljubiša Jovanović]], [[Tamara Đorđević]] (Ita Rina), [[Velimir Živojinović]] |- |[[Signali nad gradom (1960.)]] || [[Žika Mitrović]]|| [[Aleksandar Gavrić]], [[Miha Baloh]], [[Nela Eržišnik]], [[Marika Tocinovska]] |- |[[Martin u oblacima (1961.)]] || [[Branko Bauer]] || [[Boris Dvornik]], [[Ljubica Jović]], [[Joža Šeb]], [[Braco Reiss]], [[Antun Nalis]], [[Nela Eržišnik]], [[Ljerka Prekratić]] |- |[[Carevo novo ruho (1961.)]] || [[Ante Babaja]] || [[Stevo Vujatović]], [[Ana Karić]], [[Mato Grković]], [[Josip Petričić]], [[Zlatko Madunić]], [[Ivo Kadić]], [[Antun Nalis]], [[Vanja Drach]] |- |[[Pustolov pred vratima (1961.)]] || [[Šime Šimatović]]|| [[Janez Vrhovec]], [[Dunja Rajter]], [[Ana Karić]], [[Boris Buzančić]], [[Jelena Jovanović-Žigon]], [[Zoran Ristanović]], [[Emil Kutijaro]] |- |[[Sreća dolazi u 9 (1961.)]] || [[Nikola Tanhofer]] || [[Irena Prosen]], [[Antun Vrdoljak]], [[Mila Dimitrijević]], [[Drago Krča]], [[Mia Oremović]], [[Antun Nalis]], [[Viktor Bek]], [[Pero Kvrgić]], [[Tatjana Beljakova]] |- |[[Sudar na paralelama (1961.)]] || [[Jože Babić]]|| [[Mića Orlović]], [[Jelena Jovanović-Žigon]], [[Boris Kralj]] |- |[[Potraga za zmajem (1961.)]] || [[Jane Kavčić]]|| [[Ivica Pajer]], [[Zlatko Madunić]], [[Jelena Bjeličić]], [[Primož Rode]], [[Janez Čuk]], [[Velimir Gjurin]] |- |[[Abeceda straha (1961.)]] || [[Fadil Hadžić]] || [[Vesna Bojanić]], [[Josip Zapalorto]], [[Nada Kasapić]], [[Tatjana Beljakova]], [[Maks Furijan]], [[Miodrag Lončar]], [[Jasenka Kodrnja]] |- |[[Veliko suđenje (1961.)]] || [[Fedor Škubonja]] || [[Pavle Minčić]], [[Tomo Kuruzović]], [[Sreten Stojović]], [[Milan Ajvaz]] |- |[[Igre na skelama (1961.)]] || [[Srećko Weygand]]|| [[Sonja Krajšek]], [[Slobodan Dimitrijević]], [[Ljubiša Samardžić]], [[Zoran Benderić]], [[Sulejman Lelić]], [[Manja Golec]], [[Ajša Mešić]] |- |[[Šeki snima, pazi se (1962.)]] || [[Marijan Vajda]]|| [[Dragoslav Šekularac]], [[Lola Novaković]], [[Pavle Minčić]], [[Aleksandar Stojković]], [[Zoran Longinović]], [[Fraho Konjhodžić]] |- |[[Sjenka slave (1962.)]] || [[Vanja Bjenjaš]]|| [[Miha Baloh]], [[Boris Dvornik]], [[Milan Srdoč]], [[Ingrid Lotarius]], [[Hermina Pipinić]] |- |[[Da li je umro dobar čovjek (1962.)]] || [[Fadil Hadžić]] || [[Boris Dvornik]], [[Mile Gatara]], [[Ana Pavić]], [[Mića Tomić]], [[Manja Golec]], [[Mirko Vojković]], [[Anton Marti]] |- |[[Rana jesen (1962.)]] || [[Svetomir Janić]]|| [[Mira Sardoč]], [[Miha Baloh]], [[Sonja Turk]], [[Sima Janićijević]] |- |[[Opasni put (1963.)]] || [[Mate Relja]] || [[Marinko Ćosić]], [[Zlatko Kovačić]], [[Zoran Relja]], [[Vanja Drach]], [[Hermina Pipinić]] |- |[[Dvostruki obruč (1963.)]] || [[Nikola Tanhofer]] || [[Severin Bijelić]], [[Bert Sotlar]], [[Hermina Pipinić]], [[Pavle Vuisić]], [[Stojan Aranđelović]], [[Velimir Živojinović]], [[Boris Dvornik]] |- |[[Čovjek sa fotografije (1963.)]] || [[Vladimir Pogačić]]|| [[Nikola Milić]], [[Olivera Marković]], [[Milan Puzić]], [[Janez Vrhovec]], [[Dušan Antonijević]], [[Severin Bijelić]], [[Tomanija Đuričko]], [[Mirjana Kodžić]] |- |[[Nevesinjska puška (1963.)]] || [[Žika Mitrović]]|| [[Miha Baloh]], [[Jovan Miličević]], [[Tatjana Beljakova]], [[Petre Prličko]], [[Vladimir Medar]], [[Velimir Živojinović]], [[Veljko Maričić]] |- |[[Licem u lice (1963.)]] || [[Branko Bauer]] || [[Ilija Džuvalekovski]], [[Husein Čokić]], [[Vladimir Popović]], [[Milan Srdoč]], [[Boris Dvornik]], [[Božidarka Frait]] |- |[[Svanuće (1964.)]] || [[Nikola Tanhofer]] || [[Miha Baloh]], [[Senka Veletanlić-Petrović]], [[Ilija Džuvalekovski]], [[Vanja Drach]], [[Pavle Vuisić]], [[Boris Dvornik]], [[Mladen Šerment]] |- |[[Pravo stanje stvari (1964.)]] || [[Vladan Slijepčević]]|| [[Miloš Žutić]], [[Branislava Zorić]], [[Mihajlo Kostić]], [[Stanislava Pešić]], [[Dragan Ocokoljić]], [[Vesna Krajina]] |- |[[Nikoletina Bursać (1964.)]] || [[Branko Bauer]] || [[Dragomir Pajić]], [[Milan Srdoč]], [[Olga Vujadinović]], [[Dušan Tadić]], [[Milutin Mirković]] |- |[[Prometej s otoka Viševice (1964.)]] || [[Vatroslav Mimica]] || [[Slobodan Dimitrijević]], [[Mira Sardoč]], [[Janez Vrhovec]], [[Dina Rutić]], [[Pavle Vuisić]], [[Husein Čokić]], [[Dragomir Felba]] |- |[[Ključ (1965.)]] || I: [[Vanča Kljaković]]<br>II: [[Krsto Papić]]<br>III: [[Antun Vrdoljak]] || I. [[Božidar Boban]], [[Jagoda Kaloper]], II: [[Marija Lojk]], [[Slobodan Dimitrijević]], [[Tana Mascarelli]], III: [[Sven Lasta]], [[Ljubica Jović]], [[Zvonimir Rogoz]] |- |[[Doći i ostati (1965.)]] || [[Branko Bauer]] || [[Kole Angelovski]], [[Dragomir Bojanić]], [[Mija Aleksić]], [[Pavle Vuisić]], [[Marija Kohn]] |- |[[Druga strana medalje (1965.)]] || [[Fadil Hadžić]] || [[Judita Han]], [[Rade Marković]], [[Franjo Kumer]], [[Toma Jovanović]], [[Voja Mirić]] |- |[[Čovik od svita (1965.)]] || [[Obrad Gluščević]] || [[Boris Dvornik]], [[Kole Angelovski]], [[Milena Dravić]], [[Ingrid Lotarius]], [[Relja Bašić]], [[Sonja Hlebš]] |- |[[Pogled u zjenicu sunca (1966.)]] || [[Veljko Bulajić]] || [[Velimir Živojinović]], [[Antun Nalis]], [[Faruk Begolli]], [[Mladen Ladika]] |- |[[Sedmi kontinent (1966.)]] || [[Dušan Vukotić]] || [[Hermina Pipinić]], [[Iris Vrus]], [[Tomica Pasarić]], [[Demeter Bitenc]], [[Abdoulaye Seck]], [[Mikloš Huba]] |- |[[Ponedjeljak ili utorak (1966.)]] || [[Vatroslav Mimica]] || [[Slobodan Dimitrijević]], [[Pavle Vuisić]], [[Gizela Huml]], [[Fabijan Šovagović]], [[Srđan Mimica]], [[Rudolf Kukić]], [[Jagoda Kaloper]], [[Olivera Vučo]], [[Renata Freiskorn]] |- |[[Rondo (1966.)]] || [[Zvonimir Berković]] || [[Relja Bašić]], [[Milena Dravić]], [[Stevo Žigon]], [[Zvonimir Rogoz]], [[Rudolf Kukić]], [[Boris Festini]] |- |[[Breza (1967.)]] || [[Ante Babaja]] || [[Manca Košir]], [[Fabijan Šovagović]], [[Bata Živojinović]], [[Nela Eržišnik]], [[Stane SeVer]], [[Stjepan Lektorić]] |- |[[Protest (1967.)]] || [[Fadil Hadžić]] || [[Bekim Fehmiu]], [[Ilija Džuvalekovski]], [[Nada Subotić]], [[Antun Vrdoljak]], [[Boris Buzančić]], [[Rudolf Kukić]] |- |[[Četvrti suputnik (1967.)]] || [[Branko Bauer]] || [[Mihajlo Kostić]], [[Renata Freiskorn]], [[Ilija Džuvalekovski]], [[Mira Župan]], [[Emil Glad]], [[Josip Marotti]], [[Ervina Dragman]] |- |[[Kaja, ubit ću te! (1967.)]] || [[Vatroslav Mimica]] || [[Zaim Muzaferija]], [[Uglješa Kojadinović]], [[Antun Nalis]], [[Jolanda Đačić]], [[Izet Hajdarhodžić]], [[Husein Čokić]] |- |[[Iluzija (1967.)]] || [[Krsto Papić]] || [[Marija Lojk]], [[Vanja Drach]], [[Slobodan Dimitrijević]], [[Branko Kovačić]], [[Nevenka Benković]], [[Fabijan Šovagović]] |- |[[Crne ptice (1967.)]] || [[Eduard Galić]] || [[Voja Mirić]], [[Fabijan Šovagović]], [[Ivan Šubić]], [[Vanja Drach]], [[Ivo Serdar]], [[Rade Šerbedžija]], [[Relja Bašić]] |- |[[Tri sata za ljubav (1968.)]] || [[Fadil Hadžić]] || [[Stanislava Pešić]], [[Dragan Nikolić]], [[Tatjana Salaj]], [[Predrag Tasovac]], [[Mladen Crnobrnja]], [[Lenka Neumann]], [[Vanja Žugaj]], [[Vladimir Ružđak]], [[Mirjana Bohanec]] |- |[[Gravitacija ili fantastična mladost činovnika Borisa Horvata (1968)]] || [[Branko Ivanda]] || [[Rade Šerbedžija]], [[Snežana Nikšić]], [[Zaim Muzaferija]], [[Jagoda Kaloper]], [[Đuro Rogina]], [[Zdravko Pošta]], [[Mustafa Nadarević]], [[Jelica Lovrić]], [[Fabijan Šovagović]] |- |[[Goli čovik (1968.)]] || [[Obrad Gluščević]] || [[Vera Čukić]], [[Antun Nalis]], [[Ljubiša Samardžić]], [[Karlo Bulić]], [[Rade Marković]], [[Pavle Minčić]], [[Josip Marotti]], [[Dragutin Dobričanin]], [[Milan Srdoč]] |- |[[Imam 2 mame i 2 tate (1968.)]] || [[Krešo Golik]] || [[Davor Radofli]], [[Tomislav Žganec]], [[Mia Oremović]], [[Relja Bašić]], [[Fabijan Šovagović]], [[Vera Čukić]], [[Igor Galo]], [[Matea Bogdanović]], [[Zlatko Kauzlarić-Atač]] |- |[[Kad čuješ zvona (1969.)]] || [[Antun Vrdoljak]] || [[Boris Buzančić]], [[Pavle Vuisić]], [[Boris Dvornik]], [[Ivica Vidović]], [[Fabijan Šovagović]], [[Branka Vrdoljak]], [[Vanja Drach]], [[Antun Nalis]], [[Izet Hajdarhodžić]], [[Branko Špoljar]] |- |[[Događaj (1969.)]] || [[Vatroslav Mimica]] || [[Pavle Vuisić]], [[Srđan Mimica]], [[Boris Dvornik]], [[Fabijan Šovagović]], [[Neda Spasojević]], [[Fahro Konjhodžić]], [[Marina Nemet]], [[Zdenka Heršak]], [[Lena Politeo]], [[Stevo Vujatović]] |- |[[Nedjelja (1969.)]] || [[Lordan Zafranović]] || [[Goran Marković]], [[Dragomir Čumić]], [[Martin Crvelin]], [[Gordan Pičuljan]], [[Nada Abrus]], [[Relja Bašić]], [[Antun Nalis]], [[Mia Oremović]], [[Olga Pivac]] |- |[[Slučajni život (1969.)]] || [[Ante Peterlić]] || [[Dragutin Klobučar]], [[Ivo Serdar]], [[Ana Karić]], [[Zvonimir Rogoz]], [[Helena Buljan]], [[Stjepan Bahert]], [[Fabijan Šovagović]], [[Dragan Milivojević]], [[Martin Sagner]], [[Branko Špoljar]] |- |[[Divlji anđeli (1969.)]] || [[Fadil Hadžić]] || [[Božidar Orešković]], [[Igor Galo]], [[Mladen Crnobrnja]], [[Neda Arnerić]], [[Relja Bašić]], [[Veronika Kovačić]], [[Karlo Bulić]], [[Duša Počkaj]], [[Ilija Ivezić]] |- |[[Ljubav i poneka psovka (1969.)]] || [[Antun Vrdoljak]] || [[Boris Dvornik]], [[Ružica Sokić]], [[Boris Buzančić]], [[Sven Lasta]] |- |[[Lisice (1969.)]] || [[Krsto Papić]] || [[Fabijan Šovagović]], [[Adem Čejvan]], [[Jagoda Kaloper]], [[Ilija Ivezić]], [[Fahro Konjhodžić]], [[Edo Peročević]], [[Zlatko Madunić]], [[Ivica Vidović]], [[Branko Špoljar]], [[Zaim Muzaferija]] |} === 1970-e === {| class="wikitable" width= "100%" |- ! width=25% | Naslov filma ! width=10% | Redatelj ! width=65% | Uloge |- |[[Tko pjeva zlo ne misli]] || [[Krešo Golik]] || [[Franjo Majetić]], [[Mirjana Bohanec]], [[Relja Bašić]], [[Mia Oremović]], [[Tomislav Žganec]], [[Vida Jerman]] |- |[[Bablje ljeto (1970.)]] || [[Nikola Tanhofer]] || [[Boris Dvornik]], [[Milja Vujanović]], [[Ana Karić]], [[Rade Marković]], [[Branko Pleša]], [[Pavle Vuisić]], [[Edo Koludrović]] |- |[[Jedanaesta zapovijed (1970.)]] || [[Vanča Kljaković]] || [[Dragomir Bojanić]], [[Vesna Malohodžić]] |- |[[Idu dani (1970.)]] || [[Fadil Hadžić]] || [[Ivica Vidović]], [[Dragutin Dobričanin]], [[Janez Hočevar]], [[Rade Šerbedžija]], [[Majda Kohek]], [[Branko Milenković]], [[Ljiljana Danilović]], [[Zoran Longinović]], [[Farho Konjhodžić]] |- |[[Hranjenik (1970.)]] || [[Vatroslav Mimica]] || [[Fabijan Šovagović]], [[Kole Angelovski]], [[Zvonimir Črnko]], [[Kruno Valentić]], [[Edo Peročević]], [[Boris Festini]], [[Ilija Ivezić]], [[Giuseppe Addobbati]] |- |[[Put u raj (1970.)]] || [[Mario Fanelli]] || [[Boris Buzančić]], [[Ljuba Tadić]], [[Zvonko Strmac]], [[Mato Grković]], [[Snežana Nikšić]], [[Branka Strmac]], [[Relja Bašić]], [[Antun Nalis]], [[Svjetlana Knežević]] |- |[[Družba Pere Kvržice (1970.)]] || [[Vladimir Tadej]] || [[Mladen Vasary]], [[Adem Ćejvan]], [[Boris Dvornik]], [[Inge Appelt]], [[Antun Nalis]], [[Predrag Vuković]], [[Boris Vujović]], [[Antun Vrdoljak]] |- |[[Kainov znak (1970.)]] || [[Ivan Hetrich]] || [[Rade Šerbedžija]], [[Tonko Lonza]], [[Hermina Pipinić]], [[Izet Hajdarhodžić]], [[Dragan Milivojević]], [[Borivoj Šembera]], [[Jovan Ličina]], [[Jurica Dijaković]], [[Tatjana Beljakova]], [[Nada Klašterka]], [[Jelena Grujić]], [[Zlatko Crnković (glumac)|Zlatko Crnković]], [[Dževad Alibegović]] |- |[[Mirisi, zlato i tamjan (1971.)]] || [[Ante Babaja]] || [[Sven Lasta]], [[Milka Podrug-Kokotović]], [[Ivona Petri]], [[Nataša Nešović]] |- |[[Putovanje na mjesto nesreće (1971.)]] || [[Zvonimir Berković]] || [[Ana Karić]], [[Rade Šerbedžija]], [[Emil Kutijaro]], [[Nataša Maričić]] |- |[[U gori raste zelen bor (1971.)]] || [[Antun Vrdoljak]] || [[Boris Dvornik]], [[Ivica Vidović]], [[Charles Millot]] (Velja Milojević), [[Boris Buzančić]], [[Mato Ergović]], [[Zvonimir Lepetić]], [[Inge Apelt]], [[Ilija Ivezić]], [[Kole Angelovski]], [[Rade Šerbedžija]], [[Fabijan Šovagović]] |- |[[Lov na jelene (1972.)]] || [[Fadil Hadžić]] || [[Sandi Krošl]], [[Boris Dvornik]], [[Silvana Armenulić]], [[Miha Baloh]], [[Mato Ergović]] |- |[[Prvi splitski odred (1972.)]] || [[Vojdrag Berčić]] || [[Toni Laurenčić]], [[Miha Baloh]], [[Fabijan Šovagović]], [[Antun Nalis]], [[Žarko Radić]] |- |[[Živa istina (1972.)]] || [[Tomislav Radić]] || [[Božidarka Frait]] |- |[[Poslijepodne jednog fazana (1972.)]] || [[Marijan Arhanić]]|| [[Jasna Mihaljinec]], [[Stipe Belobrk]], [[Rade Šerbedžija]], [[Mile Rupčić]], [[Mišo Kovač]], [[Franjo Majetić]], [[Igor Galo]] |- |[[Vuk samotnjak (1972.)]] || [[Obrad Gluščević]] || [[Slavko Štimac]], [[Ivan Štimac]], [[Boro Ivanišević]], [[Željko Mataija]], [[Smiljan Čičić]] |- |[[Kužiš stari moj (1973.)]] || [[Vanča Kljaković]] || [[Ivica Vidović]], [[Eva Ras]], [[Relja Bašić]], [[Milutin Butković]], [[Danilo Stojković]], [[Zdenka Heršak]], [[Mato Ergović]] |- |[[Predstava Hamleta u Mrduši Donjoj (1973.)]] || [[Krsto Papić]] || [[Rade Šerbedžija]], [[Milena Dravić]], [[Krešimir Zidarić]], [[Fabijan Šovagović]], [[Ljubiša Samardžić]], [[Zvonko Lepetić]], [[Izet Hajdarhodžić]], [[Mato Ergović]], [[Zdenka Heršak]] |- |[[Razmeđa (1973.)]] || [[Krešo Golik]] || [[Pavle Vuisić]], [[Zdenka Trach]], [[Antun Vrbenski]], [[Jovan Stefanović]], [[Slavica Maras]] |- |[[Timon (1973.)]] || [[Tomislav Radić]] || [[Boris Buzančić]], [[Vanja Drach]], [[Kruno Valentić]], [[Zlatko Crnković]], [[Saša Violić]], [[Helena Buljan]], [[Ivo Kadić]], [[Tonko Lonza]], [[Ivo Serdar]], [[Zvonko Strmac]], [[Lana Golob]], [[Vladimir Gerić]], [[Ljudevit Galic]] |- |[[Živjeti od ljubavi (1973.)]] || [[Krešo Golik]] || [[Vlasta Knezović]], [[Rade Šerbedžija]], [[Boris Dvornik]], [[Franjo Majetić]], [[Fabijan Šovagović]], [[Mia Oremović]], [[Zvonko Lepetić]] |- |[[Kronika jednog zločina (1973.)]] || [[Lordan Zafranović]] || [[Hermina Pipinić]], [[Božidar Jelenić]], [[Kaja Cvitić]], [[Jakša Mlačić]], [[Jadranka Vučak]] |- |[[Deps (1974.)]] || [[Antun Vrdoljak]] || [[Bekim Fehmiu]], [[Milena Dravić]], [[Fabijan Šovagović]], [[Relja Bašić]], [[Zvonko Lepetić]], [[Mato Ergović]], [[Krešimir Zidarić]], [[Vlado Puhalo]], [[Zdenka Heršak]] |- |[[Kapetan Mikula Mali (1974.)]] || [[Obrad Gluščević]] || [[Petre Prličko]], [[Tonči Vidan]], [[Joško Pažanin]], [[Manojlo Cvijanović]] |- |[[Kud puklo da puklo (1974.)]] || [[Rajko Grlić]] || [[Mladen Budiščak]], [[Jagoda Kaloper]], [[Feliks Smitka]], [[Srećko Ptiček]], [[Slobodan Šembera]] |- |[[Hitler iz našeg sokaka (1975.)]] || [[Vladimir Tadej]] || [[Nikola Simić]], [[Boris Dvornik]], [[Ružica Sokić]], [[Dušan Bulajić]], [[Zvonko Lepetić]], [[Slavko Simić]], [[Zvonko Lepetić]], [[Ivan Hajtl]], [[Mato Ergović]] |- |[[Kuća (1975.)]]|| [[Bogdan Žižić]] || [[Fabijan Šovagović]], [[Jagoda Kaloper]], [[Rade Marković]], [[Ana Karić]], [[Franjo Majetić]], [[Marija Kohn]], [[Krešimir Zidarić]] |- |[[Muke po Mati (1975.)]] || [[Lordan Zafranović]] || [[Boris Cavazza]], [[Alicia Jackiewicz]], [[Božidarka Frait]], [[Mirko Boman]], [[Ivan Prebeg]], [[Žarko Radić]], [[Hermina Pipinić]] |- |[[Atentat u Sarajevu (1975.)]] || [[Veljko Bulajić]] || [[Christopher Plummer]], [[Florinda Bolkan]], [[Radoš Bajić]], [[Irfan Mensur]], [[Maximilian Schell]], [[Jan Hrušinski]], [[Branko Đurić]], [[Ivan Vyskočil]] |- |[[Seljačka buna (1975.)]] || [[Vatroslav Mimica]] || [[Srđan Mimica]], [[Marina Nemet]], [[Fabijan Šovagović]], [[Velimir Živojinović]], [[Pavle Vuisić]], [[Franjo Majetić]], [[Zdenka Heršak]], [[Stole Aranđelović]], [[Đuro Utješanović]], [[Zvonimir Črnko]], [[Boris Festini]], [[Ivica Pajer]], [[Adem Ćejvan]], [[Stojan Aranđelović]] |- |[[Vlak u snijegu (1976.)]] || [[Mate Relja]] || [[Slavko Štimac]], [[Željko Malčić]], [[Gordana Inkret]], [[Edo Peročević]], [[Ratko Buljan]], [[Antun Nalis]], [[Branko Matić]], [[Vlado Bačić]], [[Vojkan Pavlović]] |- |[[Izbavitelj (1976.)]] || [[Krsto Papić]] || [[Ivica Vidović]], [[Mirjana Majurec]], [[Relja Bašić]], [[Ilija Ivezić]], [[Fabijan Šovagović]], [[Branko Špoljar]] |- |[[Ne naginji se van]] || [[Bogdan Žižić]] || [[Ivo Gregurević]], [[Fabijan Šovagović]], [[Jadranka Stilin]], [[Mira Banjac]], [[Mirko Boman]], [[Zdenko Jelčić]] |- |[[Pucanj (1977.)]] || [[Krešo Golik]] || [[Marko Nikolić]], [[Božidar Orešković]], [[Fabijan Šovagović]], [[Semka Sokolović-Bertok]], [[Božidarka Frait]], [[Mirjana Kauzlarić]], [[Vanja Drach]] |- |[[Letači velikog neba (1977.)]] || [[Marijan Arhanić]]|| [[Boris Dvornik]], [[Zvonko Lepetić]], [[Zvonko Torjanec]], [[Karlo Bulić]], [[Atun Vrbenski]], [[Milan Štrljić]], [[Ivica Pajer]], [[Jasna Ivić]], [[Ramiz Pašić]] |- |[[Ludi dani (1977.)]] || [[Nikola Babić (redatelj)|Nikola Babić]]|| [[Zvonimir Lepetić]], [[Ilija Ivezić]], [[Spaso Papac]], [[Perica Martinović]], [[Božidar Boban]], [[Niko Pavlović]], [[Hermina Pipinić]], [[Marija Sekelez]] |- |[[Hajdučka vremena (1977.)]] || [[Vladimir Tadej]] || [[Boris Dvornik]], [[Slavko Simić]], [[Ružica Sokić]], [[Danilo Stojković]], [[Nikola Simić]], [[Mato Ergović]], [[Đuro Utješanović]] |- |[[Mećava (1977.)]] || [[Antun Vrdoljak]] || [[Slobodan Perović]], [[Milka Podrug-Kokotović]], [[Fabijan Šovagović]], [[Zvonko Lepetić]] |- |[[Akcija stadion (1977.)]] || [[Dušan Vukotić]] || [[Igor Galo]], [[Franjo Majetić]], [[Zvonimir Črnko]], [[Božidar Alić]], [[Jadranka Stilin]], [[Zvonimir Lepetić]], [[Darko Srića]], [[Nataša Hržić]], [[Zlatko Madunić]], [[Boris Kralj]], [[Dušan Janićijević]] |- |[[Bravo maestro (1978.)]] || [[Rajko Grlić]] || [[Rade Šerbedžija]], [[Aleksandar Berček]], [[Božidar Boban]], [[Mladen Budiščak]], [[Koraljka Hrs]], [[Ante Vican]], [[Zvonimir Lepetić]], [[Radojka Šverko]], [[Izet Hajdarhodžić]], [[Angel Palašev]], [[Zlata Petković]] |- |[[Ljubica (1978.)]] || [[Krešo Golik]] || [[Božidarka Frait]], [[Ivan Stančić]], [[Miodrag Krivokapić]], [[Relja Bašić]], [[Zvonko Torjanac]], [[Lela Margetić]], [[Mia Oremović]], [[Husein Čokić]] |- |[[Okupacija u 26 slika (1978.)]] || [[Lordan Zafranović]] || [[Frano Lasić]], [[Boris Kralj]], [[Milan Štrljić]], [[Stevo Žigon]], [[Zvonimir Lepetić]], [[Bert Sotlar]], [[Boris Dvornik]], [[Dušica Žegarac]], [[Izet Hajdarhodžić]], [[Antun Nalis]], [[Zlakto Vranjican]], [[Gordana Pavlov]] |- |[[Posljednji podvig diverzanta oblaka (1978.)]] || [[Vatroslav Mimica]] || [[Pavle Vuisić]], [[Slavica Jukić]], [[Predrag Manojlović]], [[Ratko Buljan]], [[Ana Hercigonja]], [[Izet Hajdarhodžić,. Ivica Pajer]], [[Edo Peročević]], [[Marina Nemet]] |- |[[Prijeki sud (1978.)]] || [[Branko Ivanda]] || [[Ivica Vidović]], [[Pero Kvrgić]], [[Žarko Potočnjak]], [[Vlatko Dulić]], [[Tanja Knezić]], [[Ljubomir Kapor]], [[Kruno Valentić]], [[Sanja Vejnović]] |- |[[Čovjek koga treba ubiti (1979.)]] || [[Veljko Bulajić]] || [[Zvonimir Črnko]], [[Vladimir Popović]], [[Charles Millot]] (Velja Milojević), [[Tanja Bošković]], [[Dušica Žegarac]], [[Mato Ergović]] |- |[[Godišnja doba (Željka, Višnja, Branka) (1979.)]] || [[Petar Krelja]] || [[Slavko Štimac]], [[Tatjana Ivko]], [[Marina Nemet]], [[Rajka Rusan]], [[Boris Buzančić]], [[Sanda Langerholz]], [[Ana Marija Fabris]], [[Vanja Drach]], [[Zvonko Torjanac]], [[Lela Margetić]] |- |[[Novinar (1979.)]] || [[Fadil Hadžić]] || [[Rade Šerbedžija]], [[Fabijan Šovagović]], [[Milena Zupančić]], [[Vera Zima]], [[Tonko Lonza]], [[Stevo Žigon]], [[Mladen Budišćak]], [[Božidar Smiljanić]], [[Slobodan Dimitrijević]] |- |[[Pakleni otok (1979.)]] || [[Vladimir Tadej]] || [[Pavle Vuisić]], [[Klaus Löwitsch]], [[Slavko Štimac]], [[Beba Lončar]], [[Ružica Sokić]], [[Richard Harrison]], [[Peter Carsten]], [[Krunoslav Šarić]], [[Aljoša Vučković]], [[Miki Krstović]] |- |[[Povratak (1979.)]] || [[Antun Vrdoljak]] || [[Boris Dvornik]], [[Fabijan Šovagović]], [[Rade Šerbedžija]], [[Boris Buzančić]], [[Milena Dravić]], [[Dušica Žegarac]] |- |[[Priko sinjeg mora (1979.)]] || [[Ljiljana Jojić]]|| [[Pavle Vuisić]], [[Antonela Marinović]], [[Dino Dvornik]], [[Božo Barač]], [[Branko Juras]], [[Nikola Dešković]] |- |[[Usporeno kretanje (1979.)]] || [[Vanča Kljaković]] || [[Vlatko Dulić]], [[Ivica Vidović]], [[Mia Oremović]], [[Relja Bašić]], [[Boris Buzančić]], [[Vanja Drach]], [[Kostadinka Velkovska]], [[Saša Dabetić]] |- |[[Živi bili pa vidjeli (1979.)]] || [[Bruno Gamulin]]<br>[[Milivoj Puhlovski]]|| [[Sanja Vejnović]], [[Mladen Vasary]], [[Boris Buzančić]], [[Ana Karić]], [[Žarko Potočnjak]], [[Danko Ljuština]], [[Mirjana Bohanec]] |- |[[Daj što daš (1979.)]] || [[Bogdan Žižić]] || [[Sreten Mokrović]], [[Jasna Opalić]], [[Zvonko Lepetić]], [[Fabijan Šovagović]], [[Vjera Žagar-Nardelli]], [[Slavica Jukić]], [[Slobodan Milovanović]] |} === 1980-e === {| class="wikitable" width= "100%" |- ! width=25% | Naslov filma ! width=10% | Redatelj ! width=65% | Uloge |- |[[Tajna Nikole Tesle (1980.)]] || [[Krsto Papić]] || [[Petar Božović]], [[Orson Welles]], [[Strother Martin]], [[Dennis Patrick]], [[Oja Kodar]], [[Boris Buzančić]], [[Ana Karić]], [[Charles Millot]], [[Dennis Patrick]], [[Edo Peročević]] |- |[[Luda kuća (1980.)]] || [[Ljubiša Ristić]]|| [[Miodrag Krivokapić]], [[Zvonimir Zoričić]], [[Zdenka Heršak]], [[Ratko Buljan]], [[Janez Bormež]], [[Stane Potisk]], [[Petar Dobrić]], [[Jelica Lovrić]] |- |[[Izgubljeni zavičaj (1980.)]] || [[Ante Babaja]] || [[Nereo Scaglia]], [[Zvonimir Črnko]], [[Miljenko Mužić]], [[Neda Spasojević]], [[Ines Fančović]], [[Ivo Gregurević]] |- |[[Banović Strahinja (1981.)]] || [[Vatroslav Mimica]] || [[Franco Nero]], [[Dragan Nikolić]], [[Sanja Vejnović]], [[Gerd Fröbe]], [[Rade Šerbedžija]], [[Kole Angelovski]] |- |[[Gosti iz galaksije (1981.)]] || [[Dušan Vukotić]] || [[Žarko Potočnjak]], [[Ljubiša Samardžić]], [[Lucié Žulova]], [[Ksenija Prohaska]] |- |[[Pad Italije (1981.)]] || [[Lordan Zafranović]] || [[Daniel Olbrychski]], [[Ena Begović]], [[Gorica Popović]], [[Dragan Maksimović]], [[Mirjana Karanović]], [[Miodrag Krivokapić]], [[Dušan Janićijević]], [[Ljiljana Krstić]], [[Frano Lasić]], [[Velimir Živojinović]], [[Snježana Savić]], [[Izet Hajdarhodžić]] |- |[[Ritam zločina (1981.)]] || [[Zoran Tadić]] || [[Ivica Vidović]], [[Božidarka Frait]], [[Fabijan Šovagović]] |- |[[Samo jednom se ljubi (1981.)]] || [[Rajko Grlić]] || [[Predrag Manojlović]], [[Vladica Milosavljević]], [[Mladen Budišćak]], [[Zijah Sokolović]], [[Dragoljub Lazarov]], [[Neva Rošić]], [[Erland Josephson]] |- |[[Snađi se druže (1981.)]] || [[Berislav Makarović]]|| [[Miodrag Krivokapić]], [[Ivo Serdar]], [[Jovan Ličina]], [[Božidarka Frait]] |- |[[Visoki napon (1981.)]] || [[Veljko Bulajić]] || [[Božidarka Frait]], [[Vanja Drach]], [[Milan Štrljić]], [[Ljubiša Samardžić]], [[Velimir Živojinović]], [[Zvonko Lepetić]], [[Relja Bašić]], [[Ivo Gregurević]], [[Sanja Vejnović]] |- |[[Vlakom prema jugu (1981.)]] || [[Petar Krelja]] || [[Marina Nemet]], [[Zlatko Vitez]], [[Franjo Majetić]], [[Tanja Kursar]], [[Đurđa Šegedin]], [[Đuro Utješanović]], [[Viktor Fabris]] |- |[[Servantes iz Malog Mista (1982.)]] || [[Daniel Marušić]] || [[Ivica Vidović]], [[Boris Dvornik]], [[Karlo Bulić]], [[Asja Kisić]], [[Zdravka Krstulović]], [[Katia Tchenko]] |- |[[Hoću živjeti (1982.)]] || [[Miroslav Mikuljan]] || [[Fabijan Šovagović]], [[Milan Štrljić]], [[Ena Begović]], [[Zdenka Heršak]], [[Milan Srdoč]], [[Minja Nikolić]], [[Uglješa Kojadinović]], [[Vera Zima]], [[Ilija Ivezić]], [[Edo Peročević]], [[Slavica Jukić]], [[Adem Ćejvan]], [[Đuro Utješanović]], [[Zvonimir Ferenčić]] |- |[[Zločin u školi (1982.)]] || [[Branko Ivanda]] || [[Zlatko Vitez]], [[Miodrag Krivokapić]], [[Mustafa Nadarević]], [[Koraljka Hrs]] |- |[[Kiklop (1982.)]] || [[Antun Vrdoljak]] || [[Frano Lasić]], [[Ljuba Tadić]], [[Rade Šerbedžija]], [[Mira Furlan]], [[Boris Dvornik]], [[Relja Bašić]], [[Maria Baxa]], [[Bert Sotlar]], [[Rade Marković]], [[Ivo Gregurević]], [[Mustafa Nadarević]], [[Zvonimir Rogoz]], [[Kruno Valentić]], [[Karlo Bulić]], [[Zvonimir Črnko]], [[Vera Zima]] |- |[[Nemir (1982.)]] || [[Ahmet Imamović]] – Adi || [[Asja Jovanović]], [[Igor Galo]], [[Mladen Budišćak]], [[Vera Zima]], [[Nataša Maričić]], [[Nada Gaćešić]], [[Miljenka Androić]], [[Angel Palašev]], [[Vida Jerman]], [[Mia Oremović]] |- |[[Medeni mjesec (1983.)]] || [[Nikola Babić (redatelj)|Nikola Babić]]|| [[Slobdan Milovanović]], [[Biserka Ipša]], [[Nada Abrus]], [[Ljubiša Samardžić]], [[Pavle Vuisić]], [[Tošo Jelić]], [[Zvonko Lepetić]], [[Ilija Ivezić]], [[Fabijan Šovagović]] |- |[[Treći ključ (1983.)]] || [[Zoran Tadić]] || [[Božidar Alić]], [[Vedrana Međimorec]], [[Franjo Majetić]], [[Ivo Gregurević]], [[Đorđe Rapajić]] |- |[[S.P.U.K. (sreća pojedinca – uspjeh kolektiva) (1983.)]]|| [[Milivoj Puhlovski]]|| [[Danko Ljuština]], [[Cintija Ašperger]], [[Damir Šaban]] |- |[[Zadarski memento]] || [[Joakim Marušić]]|| [[Lazar Ristovski]], [[Zdravka Krstulović]], [[Mustafa Nadarević]], [[Milan Štrljić]], [[Alma Prica]], [[Mira Furlan]], [[Vlasta Knezović]], [[Zijad Gračić]] |- |[[Rani snijeg u Münchenu (1984.)]] || [[Bogdan Žižić]] || [[Drago Grgečić-Gabor]], [[Pavle Vuisić]], [[Ute Fiedler]], [[Relja Bašić]], [[Uwe Gurtler]] |- |[[Ambasador (1984.)]] || [[Fadil Hadžić]] || [[Miodrag Radovanović]], [[Elizabeta Kukić]], [[Voja Brajević]], [[Željko Königsnecht]], [[Fabijan Šovagović]], [[Marija Kohn]], [[Nina Erak]], [[Inge Appelt]] |- |[[Mala pljačka vlaka (1984.)]] || [[Dejan Šorak]] || [[Velimir Živojinović]], [[Miodrag Krivokapić]], [[Mustafa Nadarević]], [[Kruno Šarić]], [[Danko Ljuština]], [[Fabijan Šovagović]], [[Tatjana Bošković]] |- |[[Ujed anđela (1984.)]] || [[Lordan Zafranović]] || [[Katalin Ladik]], [[Boris Kralj]], [[Marina Nemet]], [[Charles Millot]] (Velja Milojević), [[Boris Blažeković]] |- |[[U raljama života (1984.)]] || [[Rajko Grlić]] || [[Vitomira Lončar]], [[Gorica Popović]], [[Bogdan Diklić]], [[Miodrag Krivokapić]], [[Koraljka Hrs]], [[Branka Cvitković]], [[Mladen Raukar]], [[Cintija Ašperger]], [[Semka Sokolović-Bertok]], [[Mira Furlan]], [[Rade Šerbedžija]], [[Velimir Živojinović]], [[Mustafa Nadarević]], [[Enes Kišević]], [[Predrag Manojlović]] |- |[[Tajna starog tavana (1984.)]] || [[Vladimir Tadej]] || [[Špiro Guberina]], [[Boris Dvornik]], [[Mia Oremović]], [[Jan Kanyza]], [[Miloš Kopecky]], [[Petar Jelaska]], [[Edo Peročević]], [[djeca: Mario Mirković]], [[Jiri Guriča]], [[Nina Petrović]] |- |[[Horvatov izbor (1985.)]] || [[Eduard Galić]] || [[Rade Šerbedžija]], [[Milena Dravić]], [[Mira Furlan]], [[Fabijan Šovagović]], [[Zvonimir Lepetić]], [[Mustafa Nadarević]], [[Edo Peročević]], [[Zvonimir Ferenčić]] |- |[[Od petka do petka (1985.)]] || [[Antun Vrdoljak]] || [[Boris Dvornik]], [[Zdravka Krstulović]], [[Katija Zubčić]], [[Vladimir Rupčić]], [[Lukrecija Brešković]] |- |[[Crveni i crni (1985.)]] || [[Miroslav Mikuljan]] || [[Bekim Fehmiu]], [[Milan Štrljić]], [[Olivera Ježina]], [[Radko Polič]], [[Miodrag Krstović]] |- |[[Anticasanova]] || [[Vladimir Tadej]] || [[David Bluestone]], [[Elisa Tebith]], [[Milena Dravić]], [[Ljubiša Samardžić]], [[Relja Bašić]], [[Josip Marotti]], [[Brigid O'Hara]], [[Claudia Lyster]], [[Semka Sokolović-Bertok]] |- |[[Ljubavna pisma s predumišljajem (1985.)]] || [[Zvonimir Berković]] || [[Irina Alferova]], [[Zlatko Vitez]], [[Kruno Šarić]], [[Mustafa Nadarević]], [[Relja Bašić]], [[Siniša Popović]], [[Eliza Gerner]], [[Vera Zima]] |- |[[Na istarski način (1985.)]] || [[Vladimir Fulgosi]] || [[Miranda Zaharia]], [[Đuro Utješanović]], [[Milena Dravić]], [[Boris Kralj]], [[Eta Bortolazzi]], [[Zvonko Lepetić]], [[Neda Arnerić]] |- |[[Kuća na pijesku (1985.)]] || [[Ivan Martinac]] || [[Dušan Janićijević]], [[Branko Đurić]] |- |[[Za sreću je potrebno troje (1985.)]] || [[Rajko Grlić]] || [[Predrag Manojlović]], [[Mira Furlan]], [[Bogdan Diklić]], [[Vanja Drach]], [[Dubravka Ostojić]], [[Ksenija Pajić]] |- |[[Obećana zemlja (1986.)]] || [[Veljko Bulajić]] || [[Velimir Živojinović]], [[Mirjana Karanović]], [[Vjenceslav Kapural]], [[Vanja Drach]], [[Dara Džokić]], [[Dragan Nikolić]], [[Olivera Marković]], [[Vanja Matujec]] |- |[[Večernja zvona (1986.)]] || [[Lordan Zafranović]] || [[Rade Šerbedžija]], [[Petar Božović]], [[Ljiljana Blagojević]], [[Neda Arnerić]], [[Mustafa Nadarević]], [[Miodrag Krivokapić]], [[Lidija Jenko]], [[Stevo Žigon]], [[Zijah Sokolović]], [[Matko Raguž]], [[Zdenko Jelić]], [[Kruno Šarić]] |- |[[San o ruži (1986.)]] || [[Zoran Tadić]] || [[Rade Šerbedžija]], [[Fabijan Šovagović]], [[Ljubo Zečević]], [[Iva Marjanović]], [[Anja Šovagović]] |- |[[Kraljeva završnica (1987.)]] || [[Živorad Tomić]]|| [[Irfan Mensur]], [[Ena Begović]], [[Vladislava Milosavljević]], [[Milan Štrljić]], [[Bogdan Diklić]], [[Ivo Gregurević]], [[Zdenko Jelčić]], [[Vlatko Dulić]], [[Zvonimir Torjanac]] |- |[[Oficir s ružom (1987.)]] || [[Dejan Šorak]] || [[Ksenija Pajić]], [[Žarko Laušević]], [[Dragana Mrkić]], [[Vicko Ruić]], [[Boris Buzančić]], [[Vida Jerman]] |- |[[Osuđeni (1987.)]] || [[Zoran Tadić]] || [[Rade Šerbedžija]], [[Sonja Savić]], [[Ivo Gregurević]], [[Mira Furlan]], [[Jovan Ličina]], [[Vlatko Dulić]], [[Zvonimir Torjanac]], [[Tošo Jelić]], [[Boris Buzančić]] |- |[[Marjuča ili smrt (1987.)]] || [[Vanča Kljaković]] || [[Borko Bebić]], [[Neda Arnerić]], [[Boris Dvornik]], [[Mirjana Karanović]], [[Marija Kohn]], [[Pino Drütter]], [[Lovre Reić]], [[Vanja Matujec]] |- |[[Glembajevi (1988.)]] || [[Antun Vrdoljak]] || [[Mustafa Nadarević]], [[Ena Begović]], [[Tonko Lonza]], [[Bernarda Oman]], [[Matko Raguž]], [[Žarko Potočnjak]], [[Zvonko Strmac]], [[Zvonimir Zoričić]], [[Zvonimir Rogoz]] |- |[[U sredini mojih dana (1988.)]] || [[Jakov Sedlar]] || [[Milena Zupančić]], [[Boris Cavazza]], [[Jelena Miholjević]], [[Pero Kvrgić]], [[Ranko Zidarić]], [[Barbara Rocco]], [[Cintija Ašperger]], [[Dominik Sedlar]], [[Krešimir Zidarić]], [[Vlatko Dulić]], [[Radko Polič]], [[Boris Miholjević]], [[Danko Ljuština]], [[Mia Begović]], [[Vjenceslav Kapural]], [[Hasija Borić]] |- |[[Sokol ga nije volio (1988.)]] || [[Branko Šmit]] || [[Fabijan Šovagović]], [[Filip Šovagović]], [[Kruno Šarić]], [[Nada Subotić]], [[Ivo Gregurević]], [[Suzana Nikolić]], [[Mato Ergović]], [[Ivo Fici]], [[Ico Tomljenović]], [[Branka Trlin]], [[Ankica Dobrić]], [[Ljiljana Gener]], [[Slavko Juraga]], [[Zvonko Torjanac]], [[Željko Šestić]], [[Dubravka Crnojević]] |- |[[Trideset konja (1988.)]] |[[Mladen Juran]] |[[Boris Dvornik]], [[Milena Dravić]], [[Sven Lasta]], [[Josip Genda]], [[Milan Štrljić]], [[Aljoša Vučković]], [[Drago Meštrović]] |- |[[Vila orhideja (1988.)]] || [[Krešo Golik]] || [[Rene Medvešek]], [[Gordana Gadžić]], [[Gala Videnović]], [[Zlatko Crnković]], [[Neva Rošić]], [[Boris Cavazza]], [[Relja Bašić]] |- |[[Život sa stricem (1988.)]] || [[Krsto Papić]] || [[Davor Janjić]], [[Alma Prica]], [[Miodrag Krivokapić]], [[Anica Dbora]], [[Branislav Lečić]], [[Ivo Gregurević]] |- |[[Haloa – Praznik kurvi (1988.)]] || [[Lordan Zafranović]] || [[Neda Arnerić]], [[Ranko Zidarić]], [[Stevo Žigon]], [[Dušica Žegarac]], [[Zorko Rajčić]] |- |[[Čovjek koji je volio sprovode (1989.)]] || [[Zoran Tadić]] || [[Ivica Vidović]], [[Gordana Gadžić]], [[Rade Šerbedžija]], [[Vlatko Dulić]], [[Božidarka Frait]], [[Fabijan Šovagović]] |- |[[Povratak Katarine Kožul (1989.)]] || [[Slobodan Praljak]] || [[Alma Prica]], [[Mustafa Nadarević]], [[Annemarie Wendel]], [[Fabijan Šovagović]], [[Ivo Gregurević]], [[Zdenko Jelčić]], [[Lenz Prütting]], [[Slobodan Milovanović]], [[Ružica Lorković]] |- |[[Donator (1989.)]] || [[Veljko Bulajić]] || [[Ljubomir Todorović]], [[Peter Carsen]], [[Urška Hlebec]], [[Ana Karić]], [[Tonko Lonza]], [[Charles Millot]] (Velja Milojević) |- |[[Đavolji raj – ono ljeto bijelih ruža (1989.)]]|| [[Rajko Grlić]] || [[Tom Conti]], [[Susan George]], [[Rod Steiger]], [[Nitzan Sharron]], [[Alun Armstrong]], [[John Gill]], [[John Sharp]], [[Miljenko Brlečić]], [[Vanja Drach]], [[Slobodan Šembera]], [[Mario Kovač]], [[Tošo Jelić]], [[Ivo Gregurević]] |- |[[Krvopijci (1989.)]] || [[Dejan Šorak]] || [[Danilo Lazović]], [[Ksenija Marinković]], [[Maro Martinović]], [[Danko Ljuština]], [[Zlatko Vitez]], [[Ranko Zidarić]], [[Asja Potočnjak]], [[Krešimir Zidarić]], [[Vitomira Lončar]] |- |[[Diploma za smrt (1989.)]] || [[Živorad Tomić]]|| [[Ranko Zidarić]], [[Filip Šovagović]], [[Ksenija Pajić]], [[Suzana Nikolić]], [[Ivo Gregurević]], [[Fabijan Šovagović]] |- |[[Hamburg Altona (1989.)]] || I. [[Vedran Mihletić]]<br>II. [[Mladen Mitrović]]<br>III. [[Dragutin Krencer]]|| I. [[Željko Vukmirica]], [[Jelena Čović]], [[Fabijan Šovagović]], [[Zdenko Jelčić]], [[Ivo Gregurević]], [[Ksenija Pajić]], [[Slobodan Dimitrijević]], II. [[Mirsad Zulić]], [[Sena Mustajbašić]], [[Tomislav Gelić]], III. [[Filip Šovagović]], [[Vesna Trivalić]], [[Predrag Laković]], [[Aleksandar Berček]], [[Dubravko Jovanović]] |} === 1990. === {| class="wikitable" width= "100%" |- ! width=25% | Naslov filma ! width=10% | Redatelj ! width=65% | Uloge |- |[[Ljeto za sjećanje (1990.)]] || [[Bruno Gamulin]]|| [[Branislav Lečić]], [[Suzana Nikolić]], [[Luka Milas]], [[Dora Lipovčan]], [[Milka Podrug-Kokotović]], [[Fabijan Šovagović]], [[Zvonko Torjanac]], [[Danko Ljuština]], [[Kruno Šarić]], [[Relja Bašić]] |- |[[Stela (1990.)]] || [[Petar Krelja]] || [[Anja Šovagović-Despot]], [[Žarko Laušević]], [[Mira Furlan]], [[Miodrag Krivokapić]], [[Davor Janjić]], [[Ivo Gregurević]], [[Zijad Gračić]], [[IVan Goran Vitez]], [[Zlatko Vitez]], [[Vanja Matujec]], [[Tomica Milanovski]], [[Ilija Ivezić]], [[Slobodan Milovanović]], [[Eta Bortolazzi]] |- |[[Orao (1990.)]] || [[Zoran Tadić]] || [[Vlatko Dulić]], [[Zdenko Jelčić]], [[Božidar Orešković]], [[Ivica Vidović]], [[Ljiljana Blagojević]], [[Gordana Gadžić]], [[Renata Ćurković]], [[Ksenija Pajić]], [[Fabijan Šovagović]] |- |[[Karneval, anđeo i prah (1990.)]] || [[Antun Vrdoljak]] || [[Boris Dvornik]], [[Ivica Vidović]], [[Tonko Lonza]], [[Ena Begović]], [[Žarko Potočnjak]], [[Zvonimir Zoričić]], [[Danko Ljuština]], [[Alen Liverić]], [[Milka Podrug-Kokotović]], [[Bernarda Oman]], [[Marija Kohn]], [[Asja Potočnjak]], [[Siniša Popović]], [[Rade Šerbedžija]] |- |[[Školjka šumi (1990.)]] || [[Miroslav Međimorec]] || [[Sven Lasta]], [[Josip Genda]], [[Špiro Guberina]], [[Slavica Jukić]], [[Ivan Lovriček]] |- |[[Čaruga (1991.)]] || [[Rajko Grlić]] || [[Ivo Gregurević]], [[Davor Janjić]], [[Branka Trlin-Matula]], [[Ena Begović]], [[Petar Božović]], [[Dejan Aćimović]], [[Filip Šovagović]], [[Branislav Lečić]], [[Petar Arsovski]], [[Nenad Stojanovski]], [[Gojmir Lešnjak]], [[Danko Ljuština]] |} === 1991. === {| class="wikitable" width= "100%" |- ! width=25% | Naslov filma ! width=10% | Redatelj ! width=65% | Uloge |- |[[Đuka Begović (1991.)]] || [[Branko Schmidt]] || [[Slobodan Ćustić]], [[Fabijan Šovagović]], [[Asja Potočnjak]], [[Zaim Muzaferija]], [[Mustafa Nadarević]], [[Urška Hlebec]], [[Filip Šovagović]], [[Perica Martinović]], [[Zoran Pokupac]], [[Nataša Ralijan]], [[Željko Vukmirica]], [[Helena Buljan]] |- |[[Krhotine – Kronika jednog nestajanja (1991.)]] || [[Zrinko Ogresta]] || [[Filip Šovagović]], [[Alma Prica]], [[Slavko Juraga]], [[Nada Subotić]], [[Semka Sokolović]], [[Ana Karić]], [[Đuro Utješanović]], [[Ivo Gregurević]], [[Lena Politeo]], [[Božidar Orešković]], [[Kruno Šarić]] |- |[[Priča iz Hrvatske (1991.)]] || [[Krsto Papić]] || [[Ivo Gregurević]], [[Mustafa Nadarević]], [[Dragan Despot]], [[Zoja Odak]], [[Vedrana Međimorec]], [[Robet Belinić]], [[Ana Mamić]], [[Kristijan Ugrina]], [[Maja Ružić]], [[Martin Sagner]], [[Nada Abrus]], [[Slobodan Milovanović]] |- |[[Vrijeme ratnika (1991.)]] || [[Dejan Šorak]] || [[Josip Genda]], [[Kruno Šarić]], [[Sven Lasta]], [[Edo Peročević]], [[Sanja Marin]], [[Siniša Jurčić]], [[Đuro Utješanović]], [[Ilija Ivezić]], [[Katarina Kocevska]], [[Čedo Vujić]] |} === 1992. === {| class="wikitable" width= "100%" |- ! width=25% | Naslov filma ! width=10% | Redatelj ! width=65% | Uloge |- |[[Kamenita vrata (1992.)]] || [[Ante Babaja]] || [[Ivica Kunčević]], [[Vedrana Međimorec]], [[Kruno Šarić]], [[Božidar Alić]], [[Zlatko Crnković]], [[Koraljka Hrs]], [[Ankica Dobrić]], [[Pero Kvrgić]], [[Zvonimir Zoričić]], [[Aleksandra Turjak]], [[Vjenceslav Kapural]], [[Boris Miholjević]] |- |[[Luka (1992.)]] || [[Tomislav Radić]] || [[Ivo Gregurević]], [[Mirta Zečević]], [[Zlatko Crnković]], [[Damir Lončar]], [[Lela Margetić]], [[Joško Ševo]], [[Ljubomir Kapor]], [[Matija Prskalo]], [[Marija Kohn]], [[Matko Raguž]], [[Ljubica Mikuličić]], [[Žuža Egrenyi]], [[Zvonimir Zoričić]], [[Ilija Ivezić]] |- |[[Dok nitko ne gleda (1992.)]] || [[Lukas Nola]] || [[Mustafa Nadarević]], [[Nataša Dorčić]], [[Barbara Živković]], [[Filip Nola]], [[Ksenija Marinković]], [[Semka Sokolović-Bertok]], [[Anja Šovagović-Despot]], [[Dragan Despot]], [[Ivo Gregurević]], [[Dražen Kühn]] |} === 1993. === {| class="wikitable" width= "100%" |- ! width=25% | Naslov filma ! width=10% | Redatelj ! width=65% | Uloge |- |[[Kontesa Dora (1993.)]] || [[Zvonimir Berković]] || [[Alma Prica]], [[Rade Šerbedžija]], [[Zdravka Krstulović]], [[Ksenija Pajić]], [[Božidar Boban]], [[Tonko Lonza]], [[Ivo Gregurević]], [[Mustafa Nadarević]], [[Zvonko Strmac]], [[Irina Alferova]], [[Relja Bašić]] |- |[[Vrijeme za … (1993.)]] || [[Oja Kodar]] || [[Nada Gaćešić-Livaković]], [[Ivan Brkić]], [[Duško Valentić]], [[Vinko Kraljević]], [[Đorđe Rapajić]], [[Franjo Jurčec]], [[Andrea Baković]], [[Edo Peročević]], [[Slavko Brankov]], [[Damir Mejovšek]], [[Zvonimir Novosel]], [[Jasna Palić]] |- |[[Zlatne godine (1993.)]] || [[Davor Žmegač]]|| [[Igor Galo]], [[Goran Grgić]], [[Saša Turjak]], [[Ilija Ivezić]], [[Mirta Zečević]] |} === 1994. === {| class="wikitable" width= "100%" |- ! width=25% | Naslov filma ! width=10% | Redatelj ! width=65% | Uloge |- |[[Cijena života (1994.)]] || [[Bogdan Žižić]] || [[Slavko Juraga]], [[Barbara Vicković]], [[Ico Tomljenović]], [[Goran Grgić]], [[Ivan Brkić]], [[Edo Peročević]], [[Senka Bulić]], [[Marko Markovičić]], [[Luka Milković]], [[Vjenceslav Kapural]], [[Marica Vidušić]], [[Đuro Utješanović]], [[Sonja Desnica]], [[Siniša Juričić]], [[Zvonko Zečević]], [[Vedran Mlikota]] |- |[[Gospa (1994.)]] || [[Jakov Sedlar]] || [[Martin Sheen]], [[Morgan Fairchild]], [[Ray Girardin]], [[Paul Guilfoyle]], [[Michael York]], [[George Coe]], [[William Hootkins]], [[Tony Zazula]], [[Vasek C. Simek]], [[Tonko Lonza]], [[Boris Miholjević]], [[Mustafa Nadarević]], [[Božidar Orešković]], [[Ranko Zidarić]], [[Vanja Drach]] |- |[[Nausikaja (1994.)]] || [[Vicko Ruić]]|| [[Nada Gaćešić-Livaković]], [[Igor Serdar]], [[Maja Nekić]], [[Mustafa Nadarević]], [[Boris Dvornik]], [[Neven Čorak]], [[Pero Kvrgić]], [[Tomislav Martić]], [[Matko Raguž]], [[Slavko Juraga]], [[Zoran Pokupec]], [[Mario Mirković]], [[Drago Krča]], [[Boris Blažeković]], [[Suzi Josipović]], [[Joško Ševo]], [[Kruno Šarić]] |- |[[Svaki put kad se rastajemo (1994.)]] || [[Lukas Nola]] || [[Filip Nola]], [[Iva Živković]], [[Ksenija Pajić-Vukov]], [[Nina Violić]], [[Nadežda Perišić-Nola]], [[Ksenija Marinković]], [[Nataša Dorčić]], [[Filip Šovagović]], [[Semka Sokolović-Bertok]], [[Ivo Gregurević]], [[Boris Svrtan]] |- |[[Vukovar se vraća kući (1994.)]] || [[Branko Schmidt]] || [[Goran Navojec]], [[Sanja Marin]], [[Horst Janson]], [[Srđan Ivanišević]], [[Fabijan Šovagović]], [[Ivo Gregurević]], [[Mustafa Nadarević]], [[Žarko Potočnjak]], [[Vera Zima]], [[Štefica Jokić]], [[Branimir Bakula]], [[Jelica Lovrić]], [[Kruno Šarić]], [[Stjepan Bahert]], [[Davor Panić]], [[Ivan Brkić]], [[Vida Jerman]], [[Palmira Ivanković]], [[Boris Perić]], [[Šimun Jagarinec]], [[Neven Silvestar Kovačević]] |} === 1995. === {| class="wikitable" width= "100%" |- ! width=25% | Naslov filma ! width=10% | Redatelj ! width=65% | Uloge |- |[[Anđele moj dragi (1995.)]] || [[Romislav Radić]]|| [[Milan Grabovac]], [[Dubravka Ostojić]], [[Matko Raguž]], [[Sunčana Zelenika]], [[Silvia Fink]], [[Vjekoslav Janković]], [[Ivo Gregurević]], [[Iva Marjanović]], [[Damir Lončar]], [[Inge Appelt]], [[Nada Abrus]], [[Marija Geml]], [[Zoran Pokupec]], [[Ružica Lorković]], [[Trpimir Jurkić]], [[Elvis Bošnjak]], [[Tatjana Bertok]], [[Saša Aničić]], [[Nina Hladoje]], [[Mirej Stanić]] |- |[[Isprani (1995.)]] || [[Zrinko Ogresta]] || [[Katarina Bistrović-Darvaš]], [[Filip Šovagović]], [[Josip Kučan]], [[Mustafa Nadarević]], [[Ivo Gregurević]], [[Božidarka Frajt]], [[Božidar Orešković]] |- |[[Putovanje tamnom polutkom (1995.)]] || [[Davor Žmegač]]|| [[Goran Navojec]], [[Edita Majić]], [[Vedran Lulić]], [[Žarko Savić]], [[Hrvoje Klobučar]], [[Ljubomir Kerekeš]], [[Mila Elegović]] |- |[[Vidimo se (1995.)]] || [[Ivan Salaj]]|| [[Nenad Cvetko]], [[Goran Višnjić]], [[Mislav Ilišić]], [[Rene Bitorajac]], [[Nadežda Perišić-Nola]], [[Borna Krstulović]] |} === 1996. === {| class="wikitable" width= "100%" |- ! width=25% | Naslov filma ! width=10% | Redatelj ! width=65% | Uloge |- |[[Kako je počeo rat na mom otoku (1996.)]] || [[Vinko Brešan]] || [[Vlatko Dulić]], [[Ljubomir Kerekeš]], [[Ivan Brkić]], [[Predrag Vušović-Pređo]], [[Ivica Vidović]], [[Božidar Orešković]], [[Matija Prskalo]], [[Senka Bulić]], [[Goran Navojec]], [[Rene Bitorajac]], [[Leon Lučev]], [[Etta Bortolazzi]], [[Mladen Vulić]], [[Slobodan Milovanović]], [[Goran Malus]], [[Goran Omašić]] |- |[[Ne zaboravi me]] || [[Jakov Sedlar]] || [[Boris Miholjević]], [[Boris Pavlenić]], [[Almira Osmanović]], [[Tonko Lonza]], [[Boris Buzančić]], [[Mario Dukarić]], [[Marko Blažević]], [[Anica Tomić]], [[Ena Begović]], [[Đuro Utješanović]], [[Branka Cvitković]], [[Jadranka Matković]], [[Mia Oremović]], [[Enver Idrizi]], [[Zvonimir Zoričić]] |- |[[Djed i baka se rastaju (1996.)]] || [[Zvonimir Ilijić]]|| [[Ico Tomljenović]], [[Gita Šerman Kopljar]], [[Ivo Gregurević]], [[Mladena Gavran]], [[Ksenija Pajić-Vukov]], [[Filip Šovagović]], [[Edo Peročević]], [[Nina Erak Svrtan]], [[Nerma Kreso]], [[Damir Šaban]], [[Zvonimir Torjanac]], [[Hana Medvešek]], [[Juraj Rumiha]] |- |[[Prepoznavanje (1996.)]] || [[Snježana Tribuson]] || [[Nataša Dorčić]], [[Milan Štrljić]], [[Zoran Čubrilo]], [[Goran Višnjić]], [[Mustafa Nadarević]], [[Goran Grgić]], [[Etta Bortolazi]], [[Ivo Gregurević]], [[Edo Peročević]], [[Ksenija Pajić-Vukov]] |- |[[Sedma kronika (1996.)]] || [[Bruno Gamulin]]|| [[Rene Medvešek]], [[Alma Prica]], [[Sven Medvešek]], [[Josip Genda]], [[Ivo Gregurević]], [[Tonko Lonza]], [[Milka Podrug-Kokotović]], [[Suzana Nikolić]], [[Semka Sokolović-Bertok]], [[Urša Raukar]], [[Doris Šarić-Kukuljica]], [[Ljubomir Kapor]], [[Ivica Vidović]], [[Dragan Despot]], [[Vili Matula]] |- |[[Izgubljeno blago (1996.)]] || [[Darko Vernić-Bundi]]|| [[Žarko Stilinović]], [[Jelena Weiss]], [[Max Juričić]], [[Dragutin Broz]], [[Pejo Ravlić]], [[Mladen Juričić]], [[Veljko Barbieri]], [[Svemir Brakus]], [[Goran Pavelić]], [[Andrija Zelmanović]], [[Josip Zorica]] |} === 1997. === {| class="wikitable" width= "100%" |- ! width=25% | Naslov filma ! width=10% | Redatelj ! width=65% | Uloge |- |[[Božić u Beču (1997.)]] || [[Branko Schmidt]] || [[Filip Šovagović]], [[Bojana Gregorić]], [[Ljubomir Kapor]], [[Vjera Žagar-Nardelli]], [[Marija Kohn]], [[Drago Krča]], [[Damir Lončar]], [[Damir Šaban]], [[Žarko Savić]], [[Gusti Wolf]] |- |[[Mondo Bobo (1997.)]] || [[Goran Rušinović]]|| [[Sven Medvešek]], [[Nataša Dorčić]], [[Svebor Kranjc]], [[Lucija Šerbedžija]], [[Damir Urban]], [[Mojca Židanik]], [[Jagoda Kaloper]], [[Mladen Tojaga-Busi]], [[Miroslav Škaro]] |- |[[Pont Neuf (1997.)]] || [[Željko Senečić]] || [[Ivan Marević]], [[Senka Bulić]], [[Dražen Kühn]], [[Ana Karić]], [[Filip Šovagović]], [[Lucija Tomić]], [[Damir Mejovšek]], [[Jagoda Kaloper]], [[Pero Kvrgić]], [[Danko Ljuština]], [[Branko Blaće]], [[Borna Budak]], [[Vedran Tomić]], [[Žarko Kuvalja]] |- |[[Puška za uspavljivanje (1997.)]] || [[Hrvoje Hribar]] || [[Rene Medvešek]], [[Alma Prica]], [[Jelena Miholjević]], [[Nina Violić]], [[Filip Šovagović]], [[Vili Matula]], [[Igor Tkalec]], [[Dražen Kühn]] |- |[[Rusko meso (1997.)]] || [[Lukas Nola]] || [[Ivo Gregurević]], [[Barbara Nola]], [[Goran Grgić]], [[Ljubomir Kapor]], [[Inge Apelt]], [[Nina Violić]], [[Jelena Miholjević]], [[Ksenija Ugrina]], [[Nataša Dorčić]], [[Filip Šovagović]], [[Goran Navojec]], [[Ksenija Pajić]], [[Dijana Blanča]], [[Filip Nola]], [[Nađa Perišić-Nola]], [[Galliano Pahor]], [[Igor Mešin]], [[Žak P. Valenta]], [[Božidarka Frajt]] |- |[[Treća žena (1997.)]] || [[Zoran Tadić]] || [[Ena Beogović]], [[Vedran Mlikota]], [[Filip Šovagović]], [[Alma Prica]], [[Vlatko Dulić]], [[Gordana Gadžić]], [[Božidarka Frajt]], [[Mladen Crnobrnja]], [[Zoran Pokupec]], [[Vera Zima]], [[Emil Glad]], [[Ljubomir Kapor]] |} === 1998. === {| class="wikitable" width= "100%" |- ! width=25% | Naslov filma ! width=10% | Redatelj ! width=65% | Uloge |- |[[Agonija (1998.)]] || [[Jakov Sedlar]] || [[Ena Begović]], [[Sven Medvešek]], [[Božidar Alić]], [[Nives Ivanković]], [[Zoja Odak]], [[Tarik Filipović]] |- |[[Kad mrtvi zapjevaju (1998.)]] || [[Krsto Papić]] || [[Ivo Gregurević]], [[Ivica Vidović]], [[Mirjana Majurec]], [[Ksenija Pajić]], [[Boris Miholjević]], [[Matija Prskalo]], [[Dražen Kühn]], [[Žarko Savić]], [[Ivica Zadro]], [[Đuro Utješanović]] |- |[[Kanjon opasnih igara (1998.)]] || [[Vladimir Tadej]] || [[Boris Dvornik]], [[S. Martinčević-Mikić]], D. Boljičak, G. Tadej, A. Čagalj, I. Lukić, [[Josip Genda]], [[Špiro Guberina]], [[Milan Štrljić]], P. Jelaska, B. Bebić, [[Frano Lasić]], V. Babić, [[Relja Bašić]] |- |[[Transatlantic (1998.)]] || [[Mladen Juran]] || [[Melita Jurišić]], [[Filip Šovagović]], [[Alen Liverić]], [[Boris Dvornik]], [[Josip Genda]], [[Matija Prskalo]], [[Relja Bašić]], [[Eric Aeckermann]] |- |[[Tri muškarca Melite Žganjer (1998.)]] || [[Snježana Tribuson]] || [[Mirjana Rogina]], [[Goran Navojec]], [[Suzana Nikolić]], [[Sanja Vejnović]], [[Ena Begović]], [[Filip Šovagović]], [[Ivo Gregurević]], [[Ljubomir Kerekeš]] |- |[[Zavaravanje (1998.)]] || [[Željko Senečić]] || [[Sandra Lončarić]], [[Božidar Orešković]], [[Filip Šovagović]], [[Slobodan Dimitrijević]] |} === 1999. === {| class="wikitable" width= "100%" |- ! width=25% | Naslov filma ! width=10% | Redatelj ! width=65% | Uloge |- |[[Bogorodica (1999.)]] || [[Neven Hitrec]]|| [[Ljubomir Kerekeš]], [[Lucija Šerbedžija]], [[Ivo Gregurević]], [[Goran Navojec]], [[Josip Genda]] |- |[[Da mi je biti morski pas]] || [[Ognjen Sviličić]] || [[Josip Zovko]], [[Vedran Mlikota]], [[Elvis Bošnjak]], [[Bruna Bebić-Tudor]], [[Edita Majić]], [[Siniša Ružić]], [[Mate Ćurić]], [[Ecija Ojdanić]], [[Jasna Jukić]], [[Ichiro Takana]], [[Snježana Sinovčić]], [[Vanča Kljaković]], [[Saulle Ashimova]] |- |[[Crvena prašina (1999.)]] || [[Zrinko Ogresta]] || [[Josip Kučan]], [[Marko Matanović]], [[Ivo Gregurević]], [[Slaven Knezović]], [[Mirta Takač]], [[Kristijan Ugrina]], [[Sandra Lončarić]], [[Žarko Savić]], [[Ante Vican]], [[Božidarka Frait]], [[Marica Vidušić]] |- |[[Četverored (1999.)]] || [[Jakov Sedlar]] || [[Ivan Marević]], [[Ena Begović]], [[Goran Navojec]], [[Nadežda Perišić]], [[Filip Šovagović]], [[Tamara Garbajs]], [[Ivica Vidović]], [[Nives Ivanković]], [[Danko Ljuština]], [[Goran Grgić]], [[Ranko Zidarić]], [[Sreten Mokrović]], [[Mustafa Nadarević]], [[Slavko Juraga]], [[Ivo Gregurević]], [[Filip Nola]], [[Vida Jerman-Kondelaro]], [[Božidar Alić]], [[Zvonimir Zoričić]], [[Nada Abrus]], [[Boris Buzančić]], [[Mia Oremović]], [[Vera Zima]], [[Zoran Čubrilo]], [[Dejan Aćimović]] |- |[[Dubrovački suton (1999.)]] || [[Željko Senečić]] || [[Michaela Kezele]], [[Slavko Juraga]], [[Boris Cavazza]], [[Stefan Wink]], [[Milka Podrug-Kokotović]], [[Ivo Marević]], [[Miše Martinović]], [[Niko Kovač]], [[Tina Deen]], [[Marko Brešković]], [[Frano Lasić]] |- |[[Garcia (1999.)]] || [[Dejan Šorak]] || [[Dubravko Šimek]], [[Ksenija Pajić]], [[Vanja Drach]], [[Zoja Odak]], [[Josip Genda]], [[Kruno Šarić]], [[Linda Begonja]], [[Rene Bitorajac]], [[Goran Grgić]], [[Eduard Peročević]] |- |[[Maršal (1999.)]] || [[Vinko Brešan]] || [[Dražen Kühn]], [[Linda Begonja]], [[Ilija Ivezić]], [[Boris Buzančić]], [[Inge Appelt]], [[Ivo Gregurević]], [[Predrag Vušević]], [[Ksenija Pajić]] |- |[[U okruženju II (1999.)]] || [[Stjepan Sabljak]]|| [[Ivica Markanjević]], [[Mario Patoč]], [[Josip Markanjević]], [[Radovan Augustinović]], [[Hrvoje Terzić]], [[Milan Pavić]], [[Stipo Koutni]], [[Nikola Ćosić]], [[Zoran Sutfs]], [[Miljenko Brekalo]], [[Mato Pranjić]], [[Ranko Janković]], [[Lidija Lucić]], [[Zvonko Valeđić]], [[Ivica Kopecki]], [[Zlatko Lucić]], [[Ivica Ilić]], [[Stjepan Sabljak]], [[Iva Koromanjec]], [[Josip Sabljak-Joja]] |} === 2000. === {| class="wikitable" width="100%" |- ! width="21%" | Naslov filma ! width="16%" | Redatelj ! width="13%" | Žanr ! width="22%" | Uloge ! width="25%" | Premijera / Mjesto |- |[[Blagajnica hoće ići na more (2000.)]] |[[Dalibor Matanić]] |komedija |Dora Polić, Ivan Brkić, Milan Štrljić, Nina Violić |27. do 30. srpnja 2000. (Pula film festival) |- |[[Ne daj se, Floki (televizijska serija)|Ne daj se, Floki (2000.)]] |[[Zoran Tadić]] |dječji film |Mladen Crnobrnja, Jagoda Kralj, Mario Vuk, Franjo Majetić, Zdenka Heršak, Zvonko Torjanac, Zoran Pokupec, Oto Levaj, Mirjana Pičuljan |27. do 30. srpnja 2000. (Pula film festival) |- |[[Nebo, sateliti (2000.)]] |[[Lukas Nola]] |drama, ratni |Filip Nola, Barbara Nola, Filip Šovagović, Ivo Gregurević, Lucija Šerbedžija, Rene Bitorajac, Predrag Vušević, Leona Paraminski |27. do 30. srpnja 2000. (Pula film festival) |- |[[Nit života (2000.)]] |[[Igor Filipović]] |drama |Krunoslav Belko, Vinko Štefanec, Marijana Pupić, Krunoslav Klabučar, Kristijan Ugrina, Sven Šestak |27. do 30. srpnja 2000. (Pula film festival) |- |[[Srce nije u modi (2000.)]] |[[Branko Schmidt]] |komedija, drama |Graham Rock, Nataša Lušetić, Ivo Gregurević, Franjo Dijak, Damir Lončar, Nenad Cvetko, Predrag Vušević, Slaven Knezović, Alma Prica, Dražen Kühn |27. do 30. srpnja 2000. (Pula film festival) |- |[[Je li jasno, prijatelju? (2000.)]] |[[Dejan Aćimović]] |drama, kriminalistika |Milan Pleština, Milivoj Beader, Ivan Brkić, Dejan Aćimović, Ljubo Zečević, Radko Polić, Božidar Orešković, Mustafa Nadarević, Ivo Gregurević, Rade Šerbedžija |11. studenoga 2000. (Thessaloniki International Film Festival, Grčka) |} === 2001. === {| class="wikitable" width="100%" |- ! width="21%" | Naslov filma ! width="16%" | Redatelj ! width="13%" | Žanr ! width="22%" | Uloge ! width="25%" | Premijera / Mjesto |- |[[Holding (2001.)]] |[[Tomislav Radić]] |komedija |Igor Mešin, Dubravka Ostojić, Mirta Zečević, Draško Zidar, Suzana Nikolić, Ljubomir Kerekeš, Ivo Gregurević |26. travnja 2001. (kinodistribucija) |- |[[Sami (2001.)]] |[[Lukas Nola]] |drama, triler |Leon Lučev, Nina Violić, Nerma Kreso, Jakov Nola, Inge Appelt, Ksenija Ugrina, Korana Urina, Goran Grgić, Filip Nola, Barbara Nola, Mara Nola, Jelena Miholjević |22. – 30. lipnja 2001. (Pula film festival) |- |[[Polagana predaja (2001.)]] |[[Bruno Gamulin]] |drama |Filip Šovagović, Sven Medvešek, Lucija Šerbedžija, Anja Šovagović Despot, Ranko Zidarić, Jelena Miholjević, Tarik Filipović, Dragan Despot, Mustafa Nadarević, Goran Grgić, Zvonimir Zoričić, Doris Šarić-Kukuljica |22. lipnja 2001. (Pula film festival) |- |[[Posljednja volja (2001.)]] |[[Zoran Sudar]] |akcija, romansa, triler, komedija |Goran Višnjić, Alison Heruth Waterbury, Stefan Lysenko, Angelica Bridges, Predrag Vušović, Ivo Gregurević, Boris Dvornik |29. lipnja 2001. (Pula film festival) |- |[[Kraljica noći (2001.)]] |[[Branko Schmidt]] |drama, sport |Luka Dragić, Barbara Vicković, Mustafa Nadarević |15. studenoga 2001. (kinodristribucija) |- |[[Ajmo žuti (2001.)]] |[[Dražen Žarković]] |komedija, sport |Slavko Brankov, Žarko Potočnjak, Goran Grgić, Marina Nemet Brankov, Darko Janeš |2001. (???) |} === 2002. === {| class="wikitable" width="100%" |- ! width="21%" | Naslov filma ! width="16%" | Redatelj ! width="13%" | Žanr ! width="22%" | Uloge ! width="25%" | Premijera / Mjesto |- |[[Prezimiti u Riju (2002.)]] |[[Davor Žmegač]] |drama, komedija |Mustafa Nadarević, Leona Paraminski, Sven Medvešek, Ranko Zidarić, Žarko Savić, Enes Vejzović |21. srpnja 2002. (Pula film festival) |- |[[Serafin, svjetioničarev sin (2002.)]] |[[Vicko Ruić]] |drama |Vjekoslav Janković, Barbara Prpić, Ivo Gregurević, Vanja Drach, Nada Gačešić-Livaković, Mia Begović |22. srpnja 2002. (Pula film festival) |- |[[Potonulo groblje (2002.)]] |[[Mladen Juran]] |horor, triler |Sven Medvešek, Barbara Nola, Jiri Menzel, Asim Bukva, Božidar Smiljanić, Ksenija Pajić, Boris Svrtan |23. srpnja 2002. (Pula film festival) |- |[[Sjećanje na Georgiju (2002.)]] |[[Jakov Sedlar]] |komedija, drama |Boris Miholjević, Almira Osmanović, Mia Oremović, Božidar Alić, Vida Jerman, Alen Liverić, Robert Plemić, Đuro Utješanović |23. srpnja 2002. (Pula film festival) |- |[[Fine mrtve djevojke (2002.)]] |[[Dalibor Matanić]] |drama, triler |Olga Pakalović, Nina Violić, Krešimir Mikić, Inge Appelt, Ivica Vidović, Milan Štrljić |24. srpnja 2002. (Pula film festival) |- |[[24 sata (2002.)]] |I. [[Kristijan Milić]]<br>II. [[Goran Kulenović]] |drama |Marinko Prga, Hrvoje Kečkeš, Kristijan Topolovec, Janko Rakoš, Robert Roklicer, Lucija Šerbedžija, Igor Stiković, Sven Šestak, Thomas Krstulović, Bojan Navojec, Nino Sorić, Bobi Marotti |25. srpnja 2002. (Pula film festival) |- |[[Josephine (2002.)]] |[[Rajko Grlić]] |drama |Miroslav Vladyka, Maria Schrader, Giancarlo Esposito, Andrea Bozo, Silas Carson, Terry Ferman |30. srpnja – 3. kolovoza 2002. (Motovun film festival) |- |[[Ne dao Bog većeg zla (2002.)]] |[[Snježana Tribuson]] |drama, komedija, romansa |Filip Ćurić, Luka Dragić, Mirjana Rogina, Ivo Gregurević, Semka Sokolović-Bertok, Goran Navojec, Borko Perić |9. studenoga 2002. (Thessaloniki International Film Festival, Grčka) |} === 2003. === {| class="wikitable" width="100%" |- ! width="21%" | Naslov filma ! width="16%" | Redatelj ! width="13%" | Žanr ! width="22%" | Uloge ! width="25%" | Premijera / Mjesto |- |[[Konjanik (2003.)]] |[[Branko Ivanda]] |drama, povijesni, romansa |Nikša Kušelj, Zrinka Cvitešić, Goran Grgić, Mladen Vulić, Borko Perić, Božidar Orešković, Dejan Aćimović, Gordana Gadžić, Dragan Despot, Danko Ljuština, Dinka Grubišić |19. srpnja 2003. (Pula film festival) |- |[[Svjedoci (2003.)]] |[[Vinko Brešan]] |ratni, drama |Leon Lučev, Alma Prica, Mirjana Karanović, Dražen Kühn, Krešimir Mikić, Marinko Prga, Bojan Navojec |20. srpnja 2003. (Pula film festival) |- |[[Svjetsko čudovište (2003.)]] |[[Goran Rušinović]] |drama |Goran Šušljik, Mirta Haramina, Gorica Popović, Iivca Vidović, Zlatan Zuhrić, Slobodan Milovanović, Nino Batinić, Edvin Liverić, Krešimir Mirkić |20. srpnja 2003. (Pula film festival) |- |[[Onaj koji će ostati neprimijećen (2003.)]] |[[Zvonimir Jurić (redatelj)|Zvonimir Jurić]] |drama |Daria Lorenci, Nataša Dangubić, Bojan Navojec, Rakan Rushaidat, Krešimir Mikić, Asja Potočnjak |21. srpnja 2003. (Pula film festival) |- |[[Tu (2003.)]] |[[Zrinko Ogresta]] |drama |Jasmin telalović, Marija Tadić, Zlatko Crnković, Ivo Gregurević, Ivana Herceg, Nikolina Ivošević, Filip Juričić, Barbara Prpić |21. srpnja 2003. (Pula film festival) |- |[[Infekcija (2003.)]] |[[Krsto Papić]] |horor, misterija |Leon Lučev, Lucija Šerbedžija, Sven Medvešek, Filip Šovagović, Ivo Gregurević, Boris Miholjević, Dražen Kühn, Božidar Alić, Dejan Aćimović, Ana Karić, Vanja Drach, Nada Gaćešić-Livaković, Vili Matula, Slavko Juraga |22. srpnja 2003. (Pula film festival) |- |[[Ispod crte (2003.)]] |[[Petar Krelja]] |drama |Rakan Rushaidat, Leona Paraminski, Filip Šovagović, Jasna Bilušić, Dubravka Ostojić, Anja Šovagović Despot, Relja Bašić, Nada Subotić, Buga Marija Šimić |23. srpnja 2003. (Pula film festival) |- |[[Doktor ludosti (2003.)]] |[[Fadil Hadžić]] |komedija |Pero Kvrgić, Igor Mešin, Elizabeta Kukić, Damir Lončar, Žarko Potočnjak, Predrag Vušović |5. studenoga 2003. (kinodistribucija) |} === 2004. === {| class="wikitable" width="100%" |- ! width="21%" | Naslov filma ! width="16%" | Redatelj ! width="13%" | Žanr ! width="22%" | Uloge ! width="25%" | Premijera / Mjesto |- |[[Duga mračna noć (2004.)]] |[[Antun Vrdoljak]] |ratni, drama |Goran Višnjić, Katarina Bistrović-Darvaš, Mustafa Nadarević, Ivo Gregurević, Goran Navojec, Tarik Filipović, Boris Dvornik, Žarko Potočnjak, Alen Liverić, Vera Zima, Goran Grgić, Krešimir Mikić, Matko Raguž, Vilim Matula, Boris Svrtan |11. ožujka 2024. (kinodistribucija) |- |[[Družba Isusova (2004.)]] |[[Silvije Petranović]] |drama |Leona Paraminski, Milan Pleština, Ivica Vidović, Livio Badurina, Galiano Pahor, Dario Milas, Mistafa Nadarević, Matija Prskalo, Dejan Aćimović |8. lipnja 2004. (Shanghai International Film Festival) |- |[[Sto minuta Slave (2004.)]] |[[Dalibor Matanić]] |biografski, drama |Sanja Vejnović, Predrag Miki Manojlović, Vili Matula, Nataša Lušetić, Darko Rundek, Maja Anušić, Krunoslav Šarić, Nada Gaćešić-Livaković, Luka Petrušić, Krešimir Mikić |16. srpnja 2004. (Pula film festival) |- |[[Slučajna suputnica (2004.)]] |[[Srećko Jurdana]] |drama |Dora Fišter, Zlatko Ožbolt, Cintija Ašperger, Ante Prkačin, Nenad Cvetko, Božidar Orešković, Milan Štrljić, Božidarka Frait, Matija Prskalo, Vlasta Knezović, Edo Vujić, Dominik Lovrić |20. srpnja 2004. (Pula film festival) |- |[[Ta divna splitska noć (2004.)]] |[[Arsen Anton Ostojić]] |drama, romansa |Dino Dvornik, Marinko Prga, Mladen Vulić, Marija Škaričić, Vicko Bilandžić, Coolio, Nives Ivanković, Dara Vukić, Ivana Roščić, Pero Vrca |21. srpnja 2004. (Pula film festival) |- |[[Oprosti za kung fu (2004.)]] |[[Ognjen Sviličić]] |drama |Dara Lorenci, Filip Radoš, Vera Zima, Vedran Mlikota, Luka Petrušić, Ivica Bašić |22. srpnja 2004. (Pula film festival) |- |[[Seks, piće i krvoproliće (2004.)]] |I. [[Boris T. Matić]]<br>II. [[Zvonimir Jurić]]<br>III. [[Antonio Nuić]] |akcija, komedija, drama |I. Admir Glamočak, Matko Fabeković, Bogdan Diklić, Ksenija Marinković-Ugrina, II. Krešimir Mikić, Leon Lučev, Dražen Šivak, Darija Lorenci, III. Bojan Navojec, Franjo Dijak, Rakan Rushaidat, Leona Paraminski |24. srpnja 2004. (Pula film festival) |} === 2005. === {| class="wikitable" width="100%" |- ! width="21%" | Naslov filma ! width="16%" | Redatelj ! width="13%" | Žanr ! width="22%" | Uloge ! width="25%" | Premijera / Mjesto |- |[[Pušća Bistra (2005.)]] |[[Filip Šovagović]] |komedija |Enes Vejzović, Mladen Vulić, Ranko Zidarić, Dragan Despot, Natalija Đorđević, Jelena Miholjević, Anja Šovagović, Ivica Vidović, Predrag Vušović |17. srpnja 2005. (Pula film festival) |- |[[Lopovi prve klase (2005.)]] |[[Fadil Hadžić]] |komedija |Goran Grgić, Emir Hadžihafizbegović, Bora Stjepanović, Franjo Dijak, Mladen Vulić, Ksenija Ugrina, Janko Rakoš, Marinko Prga, Boris Miholjević, Božidar Smiljanić, Katarina Bistrović-Darvaš, Danko Ljuština, Vedran Mlikota, Zlatan Zuhrić-Zuhra |20. srpnja 2005. (Pula film festival) |- |[[Što je Iva snimila 21. listopada 2003. (2005.)]] |[[Tomislav Radić]] |drama |Anja Šovagović, Ivo Gregurević, Boris Svrtan, Masha Mati Preodan, Barbara Propić, Karl Menrad, Adam Končić |21. srpnja 2005. (Pula film festival) |- |[[Dva igrača s klupe (2005.)]] |[[Dejan Šorak]] |komedija |Goran navojec, Borko Perić, Tarik Filipović, Dora Lipovčan, Renne Gjoni, Nada Gačešić-Livaković, Ksenija Pajić, Dražen Bratulić, Tomislav Štriga, Ivan Brkić |22. srpnja 2005. (Pula film festival) |- |[[Snivaj, zlato moje (2005.)]] |[[Neven Hitrec]] | |Ljubomir Kerekeš, Ivan Glowatzky, Ines Bojanić, Alan Malnar, Frank Kos, Vlatko Dulić, Višnja Babić, Ksenija Marinković-Ugrina, Marija Köhn, Danko Ljuština |22. srpnja 2005. (Pula film festival) |- |[[Što je muškarac bez brkova? (2005.)]] |[[Hrvoje Hribar]] |drama, romansa, komedija |Leon Lučev, Zrinka Cvitešić, Ivo Gregurević, Bojan Navojec, Jelena Lopatić, Marija Škaričić, Ivica Vidović, Jelena Miholjević |23. srpnja 2005. (Pula film festival) |} === 2006. === {| class="wikitable" width="100%" |- ! width="21%" | Naslov filma ! width="16%" | Redatelj ! width="13%" | Žanr ! width="22%" | Uloge ! width="25%" | Premijera / Mjesto |- style="background:#87CEEB" |[[Grbavica (2006.)]] |[[Jasmila Žbanić]] |drama |Mirjana Karanović, Luna Mijović, Leon Lučev, Kenan Čatić, Jasna Ornela Bery, Dejan Aćimović, Bogdan Diklić, Emir Hadžihafizbegović, Ermin Bravo, Semka Sokolović-Bertok, Maike Höhne, Jasna Žalica, Nada Đurevska, Emina Muftić, Dunja Pašić, Sedina Muhibić, Sabina Turulja, Vanesa Glodjo, Sanja Burić, Hasija Borić, Mirza Tanović |12. veljače 2006. (Međunarodni filmski festival u Berlinu) |- |[[Karaula (2006.)]] |[[Rajko Grlić]] |komedija, drama |Toni Gojanović, Sergej Trifunović, Emir Hadžihafizbegović, Verica Nedeska, Bogdan Diklić, Miodrag Fišeković, Franjo Dijak, Hrvoje Kečkeš, Halid Bešlić, Petar Arsovski, Zoran Ljutkov |20. ožujka 2006. (Skoplje, Makedonija) |- |[[Trešeta (2006.)]] |[[Dražen Žarković]] |drama |Josip Genda, Žarko Potočnjak, Siniša Brajčić, Trpimir Jurkić, Bruna Bebić-Tudor, Marinko Prga, Čedo Martinić, Milan Štrljić, Ivica Vidović, Ksenija Prohaska, Elvis Bošnjak, Lina Blažević, Josip Zovko, Siniša Popović, Lenko Blažević, Slobodan Milovanović, Zdenko Karuza |25. travnja 2006. (televizija) |- |[[Duh u močvari (2006.)]] |[[Branko Ištvančić]] |dječji film, kriminalistika |Ivo Gregurević, Dejan Aćimović, Mladen Vulić, Vlatko Dulić, Robert Váss, Marko Pavlov, Ena Ikica, Luka Buljan, Buga Marija Šimić, Radoslav Spitzmuller, Radoslava Mrkšić, Nandor Szilagyi, Nada Gaćešić Livaković, Kornelija Kočiš, Ana Vilenica, Predrag Vušović |25. lipnja 2006. (Međunarodni dječji festival u Šibeniku) |- |[[Libertas (2006.)]] |[[Veljko Bulajić]] |biografski, drama, povijesni |Sven Medvešek, Sandra Ceccarelli, Goran Grgić, Žarko Potočnjak, Miše Martinović, Željko Vukmirica, Mladen Vulić, Radko Polič, Vanja Drach, Andrea Buscemi, Vlatko Dulić, Livio Badurina, Relja Bašić, Natalija Ðorđević, Ivan Ðuričić, Nada Gaćešić |1. srpnja 2006. |- |[[Put lubenica (2006.)]] |[[Branko Schmidt]] |drama |Krešimir Mikić, Sun Mei, Leon Lučev, Armin Omerović, Emir Hadžihafizbegović, Ivo Gregurević, Slobodan Maksimović, Zijah Sokolović |18. srpnja 2006. (Pula film festival) |- |[[Sve džaba (2006.)]] |[[Antonio Nuić]] |komedija, drama |Rakan Rushaidat, Nataša Janjić, Emir Hadžihafizbegović, Franjo Dijak, Bojan Navojec, Enis Bešlagić, Sergej Trifunović, Bogdan Diklić, Darija Lorenci, Pero Kvrgić |srpanj 2006. (Pula film festival) |- |[[Ajde, dan... prođi... (2006.)]] |[[Matija Kluković]] |drama |Višnja Pešić, Filip Šuster, Marija Kohn, Petra Težak, Nina Benović, Petra Kurtela, Predrag Raos, Asja Jovanović, Ivan Džaja, Mia Oremović, Stjepan Stanić, Borivoj Radaković, Andrea Rumenjak, Stjepan Mataušić, Matija Kluković, Simona Dimitrov-Palatinus, Jelana Hadži-Manev, Leon Demsar, Antonija Stanišić, Milovanka Benović, Ognjen Svilčić, Irena Marković, Vilena Košutić |26. kolovoza 2006. (Libertas Dubrovnik Film Festival) |} === 2007. === {| class="wikitable" width="100%" |- ! width="21%" | Naslov filma ! width="16%" | Redatelj ! width="13%" | Žanr ! width="22%" | Uloge ! width="25%" | Premijera / Mjesto |- |[[Armin (2007.)]] |[[Ognjen Sviličić]] |drama |Emir Hadžihafisbegović, Armin Omerović, Maria Baumer, Trvrtko Jurić, Saša Anočić, Barbara Prpić,Jens Munchow, Orhan Guner, Ayut Kayacit |9. ožujka 2007. (Međunarodni filmski festival u Berlinu) |- style="background:#87CEEB" |[[Konji vrani (2007.)]] |[[Ljubiša Samardžić]] |drama |Milan Vasić, Kalina Kovačević, Milena Vasić-Ražnjatović, Marta Uzelac, Ljubiša Samardžić, Ivo Gregurević, Slavko Štimac, Renata Ulmanski, Andrija Milošević, Ljuba Bandović, Manda Mandić |5. travnja 2007. |- |[[Naglavce (2007.)]] |[[Igor Ivanov]] |drama |Milan Tocinovski, Sanja Trajković,Slaviša Kajevski, Nikola Ristanovski, Ines Bojanić, Jordan Simonov, Elena Serafimović, Jovica Mihajlovski, Marija Kondovska, Gjorgji Jolevski, Silvija Stojanovska, Péter Ferenc, Goce Todorovski, Petar Mirčevski, Labina Mitevska, Stefan Sidovski, Filip Mirčevski, Sonja Stamboldžioska |4. srpnja 2007. (Međunarodni filmski festival u Karlovym Varyma) |- |[[Pjevajte nešto ljubavno (2007.)]] |[[Goran Kulenović]] |komedija |Ivan Herceg, Ivan Đuričić, Hrvoje Kečkeš, Ivan Glowatzky, Enes Vejzović, Olga Pakalović, Robert Ugrina, Damir Lončar, Ksenija Marinković, Žarko Potočnjak, Helena Buljan |15. srpnja 2007. (Pula film festival) |- |[[Pravo čudo (2007.)]] |[[Lukas Nola]] |drama, misterija, romansa |Rade Šerbedžija, Franjo Dijak, Barbara Nola, Ivana Roščić, Leon Lučev, Milan Pleština, Ecija Ojdanić |16. srpnja 2007. (Pula film festival) |- |[[Kradljivac uspomena (2007.)]] |[[Vicko Ruić]] |kriminalistički |Nikša Kušelj, Sven Medvešek, Iva Mihalić, Darko Milas, Goran Grgić, Milan Pleština, Nataša Janjić, Tvrtko Jurić, Marko Torjanac, Marija Karan, Ivo Gregurević, Stephane Henon, Dragan Despot, Ilija Ivezić, Christian Bouillette, Anja Šovagović Despot, Nada Gačešić Livaković, Marija Skaričić, Slaven Knezović, Ana Romano, Mladen Vasary, Doris Šarić-Kukuljica, Boris Svrtan |18. srpnja 2007. (Pula film festival) |- |[[Moram spavat' anđele (2007.)]] |[[Dejan Aćimović]] |drama |Karlo Barbarić, Nataša Dorčić, Goran Grgić, Vera Zima, Miralem Zubčević, Olga Pakalović, Ksenija Marinković, Doris Šarić-Kukuljica, Zrinka Radić, Gordana Gadžić, Neva Rošić, Ivan Brkić |19. srpnja 2007. (Pula film festival) |- |[[Živi i mrtvi (2007.)]] |[[Kristijan Milić]] |ratni, horor, drama |Filip Šovagović, Velibor Topić, Slaven Knezović, Marinko Prga, Borko Perić, Miro Barnjak, Božidar Orešković, Enes Vejzović, Izudin Bajrović, Ljubomir Jurković, Robert Roklicer, Zvonko Zečević, Dragan Šuvak, Nino Sorić, Nermin Omić |20. srpnja 2007. (Pula film festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Teah (2007.)]] |Hanna Antonina Wojcik-Slak |obiteljski |Pina Bitenc, Sandi Krošl, Marko Mandič, Manca Dorrer, Žan Marolt, Senad Bašić, Nikolaj Burger, Tanja Šojić |24. kolovoza 2007. (Sarajevo film festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Balkan Traffic – Übermorgen Nirgendwo (2007.)]] |[[Markus Stein]], [[Milan V. Puzić]] |komedija |Petra Schmidt-Schaller, Marko Pustišek, Vladimir Pavić, Andreas Schmidt-Schaller, Milan Gutović, Heribert Sasse, Ljubiša Lupo Grujčić, Astrit Alihajdaraj, Marko Zak, Helmut Rühl, Andreas Lust |11. rujna 2007. (Filmkunstmesse Leipzig) |} === 2008. === {| class="wikitable" width="100%" |- ! width="21%" | Naslov filma ! width="16%" | Redatelj ! width="13%" | Žanr ! width="22%" | Uloge ! width="25%" | Premijera / Mjesto |- |[[Krupni otpad (2008.)]] |[[Igor Mirković]] |drama, komedija |Elvis Bošnjak, Lucija Šerbedžija, Marija Kohn, Veronika Seferović |25. ožujka 2008. (Dani Hrvatskog Filma) |- |[[Nije kraj (2008.)]] |[[Vinko Brešan]] |romansa, drama, komedija |Ivan Herceg, Nada Šargin, Predrag Vušović, Mladen Vulić, Dražen Kuhn, Leon Lučev, Damir Orlić, Linda Begonja |22. travnja 2008. (Cannes Marche de Film) |- |[[Tri priče o nespavanju (2008.)]] |[[Tomislav Radić]] |psihološki, drama |Ecija Ojdanić, Jasna Ančić, Rosana Pastor, Dario Marković, Žuža Ergenyi, Maria Almudever, Marinko Prga, Dražen Bratulić |14. svibnja 2008. (Cannes Marche de Film) |- |[[Ničiji sin (2008.)]] |[[Arsen Anton Ostojić]] |kriminalistički, drama |Alen Liverić, Mustafa Nadarević, Biserka Ipša, Zdenko Jelčić, Goran Grgić, Darija Lorenci, Nikša Mrkšić, Dražen Kuhn, Slaven Knezović |20. svibnja 2008. (Filmski festival u Cannesu) |- |[[Iza stakla (2008.)]] |[[Zrinko Ogresta]] |drama |Leon Lučev, Jadranka Đokić, Daria Lorenci, Anja Šovagović-Despot, Božidarka Frait, Vanja Drach, Katarina Ljeljak, Boris Svrtan, Krešimir Mikić |5. srpnja 2008. (43. Međunarodni filmski festival u Karlovym Varyma) |- style="background:#87CEEB" |[[Gledaj me (2008.)]] |[[Marija Perović]] |drama |Olga Pakalović, Branimir Popović, Mijo Jurišić, Andrija Milošević, Mladen Nelević, Vojislav Brajović, Srđan Grahovac, Branka Femić, Branko Ilić, Dubravka Vukotić Drakić, Dragana Mrkić, Tiho Vujović, Marinko Madžgalj, Simo Trebješanin, Vesna Vujošević |17. srpnja 2008. (Pula film festival) |- |[[Buick Riviera (2008.)]] |[[Goran Rušinović]] |drama |Slavko Štimac, Leon Lučev, Aimée Klein |20. srpnja 2008. (Pula film festival) |- |[[Zapamtite Vukovar (2008.)]] |[[Fadil Hadžić]] |povijesni, drama |Hrvoje Barišić, Saša Anočić, Izudin Bajrović, Ana Begić, Ankica Dobrić, Goran Grgić |24. srpnja 2008. (Pula film festival) |- |[[Kino Lika (2008.)]] |[[Dalibor Matanić]] |drama |Krešimir Mikić, Ivo Gregurević, Areta Ćurković, Danko Ljuština, Jasna Žalica |24. rujna 2008. (kinodistribucija) |- style="background:#87CEEB" |[[Penelopa (2008.)]] |[[Ben Ferris]] |povijesni, drama |Natalie Finderle, Frano Mašković |20. studenoga 2008. (4. One Take Film Festival) |} === 2009. === {| class="wikitable" width="100%" |- ! width="21%" | Naslov filma ! width="16%" | Redatelj ! width="13%" | Žanr ! width="22%" | Uloge ! width="25%" | Premijera / Mjesto |- |[[Metastaze (2009.)]] |[[Branko Schmidt]] |kriminalistički, drama |Rene Bitorajac, Franjo Dijak, Rakan Rushaidat, Robert Ugrina, Jadranka Đokić, Daria Lorenci |30. ožujka 2009. (kinodistribucija) |- |[[Vjerujem u anđele (2009.)]] |[[Nikša Sviličić]] |romantična komedija |Vedran Mlikota, Dolores Lambaša, Aljoša Vučković, Marija Kohn, Mile Kekin |18. srpnja 2009. (Pula film festival) |- |[[Zagrebačke priče (2009.)]] |[[Nebojša Slijepčević]], [[Goran Odvorčić]]i[[Matija Kluković]], [[Ivan Sikavica]], [[Branko Ištvančić]], [[Zvonimir Jurić]], [[Ivan Ramljak]], [[Dario Pleić]], [[Igor Mirković]], [[Zoran Sudar]] |omnibus |<nowiki>Ivan Komušar, Mijo Takač | Asja Jovanović, Andrea Rumenjak | Filip Lozić, Filip Detelić | Slaven Knezović, Ana Maras | Lana Barić, Marija Škaričić | Ivan Žađa, Zlatko Burić Kićo | Frano Mašković, Ivana Roščić | Marija Kohn, Pero Kvrgić | Adnan Rama, Ivana Seferović</nowiki> |18. srpnja 2009. (Pula film festival) |- |[[Blizine (2009.)]] |[[Zdravko Mustać]] |drama |Anica Kovačević, Damir Klemenić |19. srpnja 2009. (Pula film festival) |- |[[Crnci (2009.)]] |[[Zvonimir Jurić]] i [[Goran Dević]] |ratna drama |Ivo Gregurević, Franjo Dijak, Krešimir Mikić, Rakan Rushaidat, Nikša Butijer, Emir Hadžihafizbegović, Stjepan Pete |20. srpnja 2009. (Pula film festival) |- |[[U zemlji čudesa (2009.)]] |[[Dejan Šorak]] |drama |Marija Stjepanović, Franjo Kuhar, Dora Lipovčan, Borko Perić, Goran Bogdan, Nataša Janjić, Rene Gjoni, Marija Škaričić |21. srpnja 2009. (Pula film festival) |- |[[Čovjek ispod stola (2009.)]] |[[Neven Hitrec]] |drama |Luka Petrušić, Jelena Lopatić, Marija Škaričić, Višnja Babić, Nikša Butijer, Inge Appelt, Danko Ljuština, Ronald Žlabur, Vera Zima |22. srpnja 2009. (Pula film festival) |- |[[Kenjac (2009.)]] |[[Antonio Nuić]] |drama |Nebojša Glogovac, Nataša Janjić, Roko Roglić, Tonko Lonza, Emir Hadžihafizbegović, Ljubomir Kapor, Asja Jovanović, Blaž Boban, Goga Boban |23. srpnja 2009. (Pula film festival) |- |[[Ljubavni život domobrana (2009.)]] |[[Pavo Marinković]] |humorna drama |Nenad Cvetko, Dijana Vidušin, Siniša Popović, Jan Budar, Filip Šovagović, Zoran Čubrilo |24. srpnja 2009. (Pula film festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Prije svega, Felicia (2009.)]] |[[Melissa de Raaf]], [[Razvan Radulescu]] |drama |Ozana Ocanea, Ileana Cernat, Vasile Menzel |12. kolovoza 2009. (Sarajevo film festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Slovenka (2009.)]] |[[Damjan Kozole]] |drama |Nina Ivanišin, Peter Musevski, Primož Pirnat, Maruša Kink, Uroš Furst, Aljoša Kovačič, Dejan Spasić, Andrej Murenc |18. kolovoza 2009. (Sarajevo film festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Besa (2009.)]] |[[Srđan Karanović]] |romansa, drama |Iva Krajnc, Miki Manojlović, Radivoje Bukvić, Nebojša Dugalić, Ana Kostovska |2. listopada 2009. (Slovenija film festival) |} === 2010. === {| class="wikitable" width="100%" |- ! width="21%" | Naslov filma ! width="16%" | Redatelj ! width="13%" | Žanr ! width="22%" | Uloge ! width="25%" | Premijera / Mjesto |- style="background:#87CEEB" |[[Na putu (2010.)]] |[[Jasmila Žbanić]] |drama |Zrinka Cvitešić, Leon Lučev, Ermin Bravo, Mirjana Karanović, Nina Violić, Izudin Bajrović, Marija Kohn |18. veljače 2010. (60. međunarodni filmski festival u Berlinu) |- |[[Neka ostane među nama (2010.)]] |[[Rajko Grlić]] |komedija |Miki Manojlović, Bojan Navojec, Daria Lorenci, Ksenija Marinković, Nataša Dorčić |9. ožujka 2010. |- |[[Neke druge priče (2010.)]] |[[Ivona Juka]], [[Ana Maria Rossi]], [[Ines Tanović]], [[Marija Džidževa]], [[Hanna Slak]] |omnibus |<nowiki>Nera Stipičević, Goran Bogdan (HR) | Nataša Ninković, Sergej Trifunović (RS) | Feđa Štukan, Nina Violić (BA) | Iva Zendelska (MK) | Lucija Šerbedžija (SI)</nowiki> |8. lipnja 2010. (Festival Cinema City) |- style="background:#87CEEB" |[[Ostavljeni (2010.)]] |[[Adis Bakrač]] |drama |Tony Grga, Mirsad Tuka, Mira Furlan, Dragan Marinković, Mirela Lambić, Zijah Sokolovič, Meto Jovanosk |8. srpnja 2010. (45. međunarodni filmski festival u Karlovym Varyma) |- |[[Lavanderman – istina ili mit? (2010.)]] |[[Zvonimir Rumboldt]] |pseudodokumentarni |Damir Markovina, Anja Alavanja, Toni Faver, Vančo Rebac, Zoran Prodanović Prlja |10. – 24. srpnja 2010. (Pula film festival) |- |[[The Show Must Go On (2010.)]] |[[Nevio Marasović]] |ZF |Sven Medvešek, Nataša Dorčić, Filip Juričić, Amar Bukvić, Franka Klarić |17. srpnja 2010. (Pula film festival) |- |[[Predstava (2010.)]] |[[Slobodan Jokić|Dan Oki]] |drama |Vanda Boban, Marin Tudor, Luka Jokić-Sterle, Marko Petrić |18. srpnja 2010. (Pula film festival) |- style="background:#87CEEB" |[[72 dana (2010.)]] |[[Danilo Šerbedžija]] |crna komedija |Rade Šerbedžija, Krešimir Mikić, Bogdan Diklić, Živko Anočić |20. srpnja 2010. (Pula film festival) |- |[[Šuma summarum (2010.)]] |[[Ivan-Goran Vitez]] |triler, humorna drama, horor |Vili Matula, Hana Hegedušić, Ljubiša Savanović, Nataša Dangubić, Marko Makovičić |20. srpnja 2010. (Pula film festival) |- |[[Majka asfalta (2010.)]] |[[Dalibor Matanić]] |drama |Marija Škaričić, Janko Popović-Volarić, Krešimir Mikić, Noa Nikolić |22. srpnja 2010. (Pula film festival) |- |[[2 sunčana dana (2010.)]] |[[Ognjen Sviličić]] |drama |Maya Sansa, Bristol Pomeroy, Sylvia Kristel, Leon Lučev, Christian Marin |23. srpnja 2010. (Pula film festival) |- |[[Mjesto na kojem je umro posljednji čovjek (2010.)]] |[[Ivan Perić]] |ZF, horor |Marko Kapitanović, Mirko Gabelica, Dragan Kovačević, Tea Radić, Anamarija Perić, Krešimir Perić, Roko Nikšić |22. studenoga 2010. (Kinoteka Zlatna vrata, Split) |- style="background:#87CEEB" |[[Belvedere (2010.)]] |[[Ahmed Imamović]] |drama |Sadžida Šetić, Nermin Tulić, Minka Muftić, Armin Rizavnović, Adis Omerović |2. prosinca 2010. |- |[[Odredište nepoznato (2010.)]] |[[Vjeran Vukašinović]], [[Ines Šulj]] |film ceste, komedija |Dean Krivačić, Maksimilijan Ružinski, Nebojša Borojević, Bojan Navojec, Ante Jelušić, Nikola Novak, Ibro Hasanović, Svetlana Patafta, Alen Križaj, Denis Patafta, Vencel Čerkez, Željka Perković |8. prosinca 2010. (19. Dani hrvatskog filma) |} === 2011. === {| class="wikitable" width="100%" |- ! width="21%" | Naslov filma ! width="16%" | Redatelj ! width="13%" | Žanr ! width="22%" | Uloge ! width="25%" | Premijera / Mjesto |- style="background:#87CEEB" |[[Neprijatelj (2011.)]] |[[Dejan Zečević]] |horor, ratna drama, triler |Aleksandar Stojković, Vuk Kostić, Tihomir Stanić, Marija Pikić |6. ožujka 2011. (Međunarodni filmski festival Cinema City, Novi Sad) |- |[[Bitchville (2011.)]] |[[Ivan Livaković]] |crna komedija |Marina Redžepović, Ana Maras, Iva Mihalić, Jadranka Matković, Ljerka Boroša, Goran Bogdan, Miloš Vujsić, Josip Belovarić |4. – 9. travnja 2011. (20. Dani hrvatskog filma) |- style="background:#87CEEB" |[[Bijeli lavovi (2011.)]] |[[Lazar Ristovski]] |komedija |Lazar Ristovski, Gordan Kičić, Hristina Popović, Vuk Kostić, Mira Banjac, Nikola Simić |27. travnja 2011. |- style="background:#87CEEB" |[[Soba 304 (2011.)]] |[[Birgitte Stærmose]] |drama |Mikael Birkkjær, Stine Stengade, David Dencik, Trine Dyrholm, Luan Jaha, Ariadna Gil, Magnus Krepper, Lourdes Faberes, Ksenija Marinković, Leon Lučev |3. srpnja 2011. (46. međunarodni filmski festival u Karlovym Varyma) |- |[[Koko i duhovi (2011.)]] |[[Daniel Kušan]] |obiteljski |Antonio Parač, Nina Mileta, Kristian Bonačić, Filip Mayer, Ivan Maltarić, Ozren Grabarić, Dijana Vidušin, Predrag Vušović, Franjo Dijak, Almira Osmanović |16. srpnja 2011. (Pula film festival) |- |[[Lea i Darija (2011.)]] |[[Branko Ivanda]] |biografski, drama |Klara Naka, Tamy Zajec, Zrinka Cvitešić, Sebastian Cavazza, Linda Begonja, Vedran Živolić, Ana Vilenica, Radovan Ruždjak, Branko Završan |16. srpnja 2011. (Pula film festival) |- |[[Ćaća (2011.)]] |[[Dalibor Matanić]] |psihološki triler, horor |Judita Franković, Iva Mihalić, Igor Kovač, Ivo Gregurević |18. srpnja 2011. (Pula film festival) |- |[[Duh babe Ilonke (2011.)]] |[[Tomislav Žaja]] |fantastika, film za djecu, komedija |Selma Ibrahimi, Marin Arman Grbin, Rakan Rushaidat, Aleksandra Balmazović, Sabina Ajrula, Krunoslav Šarić |19. srpnja 2011. (Pula film festival) |- |[[Fleke (2011.)]] |[[Aldo Tardozzi]] |triler, drama |Iskra Jirsak, Nika Mišković, Živko Anočić, Goran Grgić, Sanja Vejnović, Filip Križan, Franjo Kuhar, Alen Liverić, Jan Kerekeš, Alan Katić, Amar Bukvić, Siniša Labrović, Nikša Butijer, Otokar Levaj, Marija Škaričić |19. srpnja 2011. (Pula film festival) |- |[[7 seX 7 (2011.)]] |[[Irena Škorić]] |erotski, drama |Ana Majhenić, Robert Kurbaša, Jelena Perčin, Ivan Glowatzky, Frano Mašković, Csilla Barath Bastaić, Marinko Leš, Kristijan Ugrina, Asim Ugljen, Petra Težak, Mia Biondić, Ivan Đuričić, Sara Stanić, Jure Radnić, Jelena Jokić, Mario Kovač |20. srpnja 2011. (Pula film festival) |- |[[Kotlovina (2011.)]] |[[Tomislav Radić]] |drama |Melita Jurišić, Mirela Brekalo, Suzana Nikolić, Igor Kovač |20. srpnja 2011. (Pula film festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Laku noć, gospođice (2011.)]] |[[Metod Pevec]] |drama |Polona Juh, Jernej Šugman, Mila Fürst, Jan Cvitkovič, Pia Zemljič |20. srpnja 2011. (Pula film festival) |- |[[Korak po korak (2011.)]] |[[Biljana Čakić-Veselič|Biljana Čakić Veselič]] |ratni, drama |Ksenija Marinković, Nenad Cvetko, Hrvoje Perc, Sreten Mokrović, Vera Zima, Goran Navojec, Neven Paleček Papageno, Bojan Navojec, Darko Milas, Sandra Lončarić Tankosić, Vilim Matula, Božidarka Frait, Mladen Vulić, Barbara Prpić, Aljoša Vučković |21. srpnja 2011. (Pula film festival) |- |[[Mrak (2011.)]] |[[Slobodan Jokić|Dan Oki]] |film noir, psihološki triler |Goran Marković, Andrea Mladinić, Petra Težak, Vanda Boban, Matea Elezović, Marin Tudor, Brian Willems, Dinko Božanić, Zlatko Crnković, Adrian-Sterle Jokić |21. srpnja 2011. (Pula film festival) |- |[[Josef (2011.)]] |[[Stanislav Tomić]] |ratni, drama |Alen Liverić, Neven Aljinović Tot, Dražen Šivak, Sandra Lončarić, Robert Ugrina, Bojan Navojec, Igor Hamer, Hana Hegedušić |22. srpnja 2011. (Pula film festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Lokalni vampir (2011.)]] |[[Branko Baletić]] |komedija |Kristina Stevović, Milivoj Obradović, Gordana Gadžić, Mladen Nelević, Andrija Milošević, Vojo Krivokapić, Voja Brajović |23. srpnja 2011. (Pula film festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Parada (2011.)]] |[[Srđan Dragojević]] |humorna drama |Nikola Kojo, Goran Navojec, Miloš Samolov, Hristina Popović, Goran Jevtić, Dejan Aćimović |31. listopada 2011. (kinodistribucija) |} === 2012. === {| class="wikitable" width="100%" |- ! width="21%" | Naslov filma ! width="16%" | Redatelj ! width="13%" | Žanr ! width="22%" | Uloge ! width="25%" | Premijera / Mjesto |- |[[Ljudožder vegetarijanac (2012.)]] |[[Branko Schmidt]] |drama |Rene Bitorajac, Zrinka Cvitešić, Nataša Janjić, Leon Lučev, Mustafa Nadarević, Slaven Knezović, Darija Lorenci, Ksenija Pajić, Zdenko Jelčić, Ljubomir Kerekeš, Ksenija Marinković, Melita Matijević, Krešimir Mikić, Emir Hadžihafisbegović, Rakan Rushaidat |1. ožujka 2012. (kinodistribucija) |- |[[Noćni brodovi (2012.)]] |[[Igor Mirković]] |melodrama |Radko Polič, Ana Karić, Renata Ulmanski, Lana Barić, Bogdan Diklić |15. ožujka 2012. |- |[[Larin izbor: Izgubljeni princ (2012.)]] |[[Tomislav Rukavina]] |obiteljski, drama |Ivan Herceg, Doris Pinčić, Filip Juričić, Jagoda Kumrić, Dino Rogić, Stefan Kapičić, David Šikić |28. lipnja 2012. (kinodistribucija) |- style="background:#87CEEB" |[[Most na Ibru (2012.)]] |[[Michaela Kezele]] |drama |Zrinka Cvitešić, Mišel Matičević, Andrija Nikčević, Miloš Mesarović, Ema Simovic, Danica Ristovski, Ana Marković, Miloš Timotijević, Slavko Štimac, Velimir Bata Živojinović |3. srpnja 2012. (Međunarodni filmski festival u Münchenu) |- |[[Cvjetni trg (2012.)]] |[[Krsto Papić]] |kriminalistički, drama |Dražen Kühn, Dragan Despot, Mladen Vulić, Anja Šovagović, Ivica Zadro, Goran Grgić, Marija Škaričić |15. srpnja 2012. (Pula film festival) |- |[[Sonja i bik (2012.)]] |[[Vlatka Vorkapić]] |romantična komedija |Judita Franković, Goran Bogdan, Dejan Aćimović, Ivo Gregurević, Elvis Bošnjak, Barbara Prpić |21. srpnja 2012. (Pula film festival) |- |[[Pismo ćaći (2012.)]] |[[Damir Čučić]] |drama |Milivoj Beader, Mate Gulin |22. srpnja 2012. (Pula film festival) |- |[[Zagrebačke priče vol. 2 (2012.)]] |[[Hana Veček]], [[Sara Hribar]], [[Aldo Tardozzi]], [[Ivan Sikavica]], [[Josip Visković]], [[Radislav Jovanov Gonzo]] |omnibus |<nowiki>Aleksandra Stojaković, Siniša Popović | Dijana Vidušin, Nika Trenc Sato | Hana Hegedušić, Alex Rakoš | Goran Radaković, Matija Čigir | Katja Crevar, Nikola Miljanović | Ivana Roščić, Judita Franković</nowiki> |25. srpnja 2012. (Pula film festival) |- |[[Halimin put (2012.)]] |[[Arsen Anton Ostojić]] |ratna drama |Alma Prica, Olga Pakalović, Mijo Jurišić, Mustafa Nadarević, Izudin Bajrović, Miraj Grbić, Daria Lorenci, Dejan Aćimović, Minka Muftić, Miodrag Krivokapić, Gordana Gadžić, Aldin Tucić, Muhamed Bahonjić, Marija Omaljev, Slaven Knezović, Mario Knezović, Armin Omerović, Marko Plešnik, Žarko Savić, Sebastian Cavazza, Marina Redžepović, Lena Politeo |26. srpnja 2012. (Pula film festival) |- |[[Košnice (2012.)]] |[[Boaz Debby]], [[Michael Lennox]], [[Simon Dolensky]], [[Tomás Kratochvíl]], [[Igor Seregi]] |omnibus |Akbar Kurtha, Stefan Lampadius, Nili Tserruya, Lubos Veselý, Ozren Grabarić, Ljubomir Kerekeš |27. srpnja 2012. (Pula film festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Kad svane dan (2012.)]] |[[Goran Paskaljević]] |drama |Mustafa Nadarević, Meto Jovanovski, Predrag Ejdus, Mira Banjac, Nebojša Glogovac, Nada Šargin, Ana Stefanović, Zafir Hadžimanov, Olga Odanović |17. kolovoza 2012. (Kragujevac) |- style="background:#87CEEB" |[[Sretan do kraja (2012.)]] |[[Matevž Luzar]] |humorna drama |Evgen Car, Milena Zupančič, Ivo Ban, Vladimir Vlaškalič, Janja Majzelj, Juta Kremžar, Dare Valič, Ivo Barišič, Dušan Jovanović, Jette Ostan |27. – 30. rujna (Festival slovenskog filma, Portorož) |- style="background:#87CEEB" |[[Goltzius i Pelikanova družina (2012.)]] |[[Peter Greenaway]] |povijesni, drama |F. Murray Abraham, Alba Rohrwacher, Halina Reijn, Giulio Berruti, Vincent Riotta, Ramsey Nasr, Kate Moran, Anne Louise Hassing, Pippo del Bono, Vedran Živolić, Nada Abrus, Katja Zubčić, Boris Bakal, Goran Bogdan, Enes Vejzović |30. rujna 2012. (Netherlands Film Festival) |} === 2013. === {| class="wikitable" width="100%" |- ! width="21%" | Naslov filma ! width="16%" | Redatelj ! width="13%" | Žanr ! width="22%" | Uloge ! width="25%" | Premijera / Mjesto |- |[[Svećenikova djeca (2013.)]] |[[Vinko Brešan]] |komedija |Krešimir Mikić, Nikša Butijer, Dražen Kühn, Marija Škaričić, Jadranka Đokić, Filip Križan, Zdenko Botić, Goran Bogdan, Stjepan Perić, Ana Begić, Ana Maras, Ivan Brkić, Marinko Prga, Lazar Ristovski |3. siječnja 2013. |- style="background:#87CEEB" |[[Krugovi (2013.)]] |[[Srdan Golubović]] |drama |Leon Lučev, Nebojša Glogovac, Aleksandar Berček, Hristina Popović Mijin, Boris Isaković, Emir Hadžihafizbegović, Vuk Kostić, Nikola Rakočević, Marko Janketić |18. siječnja 2013. (Filmski festival Sundance) |- |[[Obrana i zaštita (2013.)]] |[[Bobo Jelčić]] |drama |Bogdan Diklić, Nada Đurevska, Ivana Roščić, Rakan Rushaidat, Vinko Kraljević, Selma Alispahić, Sadžida Šetić, Sergej Trifunović |9. veljače 2013. (Međunarodni filmski festival u Berlinu) |- |[[Zagonetni dječak (2013.)]] |[[Dražen Žarković]] |detektivski, pustolovni, dječji film |Antonio Parač, Karlo Maloča, Toma Budanko, Vanja Markovinović, Filip Ružić, Nina Mileta |28. veljače 2013. |- style="background:#87CEEB" |[[Falsifikator (2013.)]] |[[Goran Marković]] |komedija |Tihomir Stanić, Branka Katić, Sergej Trifunović, Dragan Petrović, Emir Hadžihafizbegović, Haris Burina, Goran Navojec |3. ožujka 2013. (Filmski festival Cinema City) |- |[[Vis-À-Vis (2013.)]] |[[Nevio Marasović]] |drama |Rakan Rushaidat, Janko Popović Volarić, Krešimir Mikić, Daria Lorenci Flatz |26. lipnja 2013. (Cinema City International Film Festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Adria Blues (2013.)]] |[[Miroslav Mandić]] |drama |Mojca Funki, Senad Bašić, Iva Babić, Peter Musevski |2. srpnja 2013. (Međunarodni filmski festival u Karlovim Varima) |- style="background:#87CEEB" |[[Dvojina (2013.)]] |[[Nejc Gazvoda]] |drama |Nina Rakovec, Mia Jexen, Matjaž Tribušon, Nataša Barbara Gračner, Jure Henigman |3. srpnja 2013. (Međunarodni filmski festival u Karlovim Varima) |- |[[Majstori (2013.)]] |[[Dalibor Matanić]] |romantična komedija |Areta Ćurković, Nikša Butijer, Goran Bogdan, Bojan Navojec, Mate Gulin, Krešimir Mikić |20. srpnja 2013. (Pula film festival) |- |[[Simon Čudotvorac (2013.)]] |[[Petar Orešković]] |crna komedija |Sven Jakir, Jadranka Đokić, Elizabeta Kukić, Mia Anočić, Dean Krivačić, Goran Grgić, Krešimir Mišak, Dražen Šivak |23. srpnja 2013. (Pula film festival) |- |[[Visoka modna napetost (2013.)]] |[[Filip Šovagović]] |komedija |Marija Škaričić, Goran Navojec, Mijo Jurišić, Bojana Petrović, Bojan Navojec, Miran Kurspahić, Petar Mišo Mihočević, Ingeborg Appelt |23. srpnja 2013. (Pula film festival) |- |[[Nije sve u lovi (2013.)]] |[[Dario Pleić]] |kriminalistički, triler |Sara Stanić, Nikša Butijer, Marko Cindrić, Leona Paraminski, Živko Anočić, Trpimir Jurkić, Doris Šarić Kukuljica, Csilla Barath Bastaić, Zvonimir Zoričić, Joško Ševo, Irena Tereza Prpić, Zoja Kuterovac |24. srpnja 2013. (Pula film festival) |- |[[Oproštaj (2013.)]] |[[Slobodan Jokić|Dan Oki]] |drama |Andrea Mladinić, Bruna Bebić, Nikša Arčanin, Danijela Vuković, Elena Orlić, Danijel Rafaelić, Damir Duplančić-Cunko, Leon Lučev |24. srpnja 2013. (Pula film festival) |- |[[Hitac (2013.)]] |[[Robert Orhel]] |kriminalistički, drama |Ecija Ojdanić, Iva Babić, Barbara Nola, Enes Vejzović, Milan Pleština, Milan Štrljić |25. srpnja 2013. (Pula film festival) |- |[[Kauboji (2013.)]] |[[Tomislav Mršić]] |drama, komedija |Saša Anočić, Živko Anočić, Matija Antolić, Hrvoje Barišić, Nikša Butijer, Kruno Klabučar, Ivana Rushaidat, Rakan Rushaidat, Radovan Ruždjak |26. srpnja 2013. (Pula film festival) |- |[[Kratki spojevi (2013.)]] |[[Hana Jušić]], [[Sonja Tarokić]], [[Dario Juričan]], [[Andrija Mardešić]] |omnibus, drama, komedija |Marija Piliškić, Daria Lorenci, Mia Biondić, Karla Brbić, Rakan Rushaidat, Marko Cindrić, Ivan Glowatzky, Andrea Rogan, Hana Mahmuljin, Nina Mileta, Manuele Bajan, Branka Cvitković, Matej Pek, Tin Takač, Bojan Navojec, Damir Šaban, Filip Radoš, Ozren Grabarić, Boris Miholjević |26. srpnja 2013. (Pula film festival) |- |[[Projekcije (2013.)]] |[[Zrinko Ogresta]] |drama |Andrea Mladinić, Bruna Bebić, Nikša Arčanin, Danijela Vuković, Elena Orlić, Danijel Rafaelić, Damir Duplančić-Cunko, Leon Lučev |26. srpnja 2013. (Pula film festival) |- |[[Šuti (2013.)]] |[[Lukas Nola]] |drama |Tihana Lazović, Živko Anočić, Lana Barić, Milan Pleština, Ksenija Pajić, Ksenija Marinković, Bojan Navojec, Enes Vejzović, Ivo Gregurević |26. srpnja 2013. (Pula film festival) |- |[[Šegrt Hlapić (2013.)]] |[[Silvije Petranović]] |pustolovni, dječji film |Mile Biljanović, Ena Lulić, Goran Navojec, Hristina Popović, Milan Pleština, Livio Badurina, Mustafa Nadarević, Bojan Navojec, Nikola Kojo, Ivo Gregurević, Špiro Guberina, Damir Lončar, Danko Ljuština, Daria Lorenci Flatz, Marija Kohn |7. studenoga 2013. |- |[[Djeca jeseni (2013.)]] |[[Goran Rukavina]] |drama |Leon Lučev, Judita Franković, Ivana Roščić, Ana Marija Mandić |2. prosinca 2013. |- |[[Domoljub (2013.)]] |[[Arto Halonen]] |sportski, drama, komedija |Marti Suosalo, Pamela Tola, Janne Reinikainen, Mikko Kouki, Ben Johnson |4. prosinca 2013. |} === 2014. === {| class="wikitable" width="100%" |- ! width="21%" | Naslov filma ! width="16%" | Redatelj ! width="13%" | Žanr ! width="22%" | Uloge ! width="25%" | Premijera / Mjesto |- style="background:#87CEEB" |[[Sudilište (2014.)]] |[[Stephan Komandarev]] |drama |Assen Blatechki, Ovanes Torosyan, Miki Manojlovic, Vassil Vasilev-Zueka, Ina Nikolova, Paraskeva Djukelova, Meto Jovanovski |6. ožujka 2014. (Međunarodni filmski festival u Sofiji) |- style="background:#87CEEB" |[[Spomenik Michaelu Jacksonu (2014.)]] |[[Darko Lungulov]] |crna komedija |Dragan Bjelogrlić, Mirjana Karanović, Boris Milivojević, Nataša Solak Tapušković |8. srpnja 2014. (49. Međunarodni filmski festival u Karlovim Varima) |- |[[Happy Endings (2014.)]] |[[Darko Šuvak]] |kriminalistički, drama |Areta Ćurković, Daria Lorenci, Anita Matić Delić, Zlatan Zuhrić Zuhra |19. srpnja 2014. (Pula film festival) |- |[[Broj 55 (2014.)]] |[[Kristijan Milić]] |akcijski, ratni, drama |[[Goran Bogdan]], [[Alan Katić]], [[Marko Cindrić]], [[Dražen Mikulić]], [[Marinko Prga]], [[Darko Milas]] |20. srpnja 2014. (Pula film festival) |- |[[Trebalo bi prošetati psa (2014.)]] |[[Filip Peruzović]] |drama |Franjo Dijak, Vlatko Dulić, Jadranka Đokić |22. srpnja 2014. (Pula film festival) |- |[[Most na kraju svijeta (2014.)]] |[[Branko Ištvančić]] |kriminalistički, drama |Aleksandar Bogdanović, Sanja Radišić, Boro Stjepanović, Vlatko Dulić, Nela Kocsis, Slobodan Ćustić, Miralem Zupčević, Slaven Knezović, Jelena Perčin, Nikša Kušelj |23. srpnja 2014. (Pula film festival) |- |[[Vjetar puše kako hoće (2014.)]] |[[Zdravko Mustač|Zdravko Mustać]] |drama, triler |Mislav Čavajda, Ivana Krizmanić, Iva Mihalić, Maja Posavec, Nađa Josimović, Marko Cindrić, Bojan Navojec |23. srpnja 2014. (Pula film festival) |- |[[Zagreb Cappuccino (2014.)]] |[[Vanja Sviličić]] |drama |Nela Kocsis, Mila Elegović, Igor Kovač, Robert Budak |24. srpnja 2014. (Pula film festival) |- |[[Kosac (2014.)]] |[[Zvonimir Jurić (redatelj)|Zvonimir Jurić]] |drama |Ivo Gregurević, Igor Kovač, Mirjana Karanović, Nikola Ristanovski |25. srpnja 2014. (Pula film festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Dječaci iz Ulice Marxa i Engelsa (2014.)]] |[[Nikola Vukčević]] |drama |Momčilo Otašević, Goran Bogdan, Ana Sofrenović, Emir Hadžihafisbegović, Branka Stanić, Nebojša Glogovac, Damir Urban |5. kolovoza 2014. (Filmski festival Herceg Novi – Montenegro Film Festival) |- |[[Otok ljubavi (2014.)]] |[[Jasmila Žbanić]] |erotski, komedija |[[Franco Nero]], [[Leon Lučev]], [[Bojana Gregorić]], [[Jelena Lopatić]] |8. kolovoza 2014. (Filmski festival u Locarnu) |- style="background:#87CEEB" |[[Cure – Život druge (2014.)]] |[[Andrea Štaka]] |psihološka drama |Sylvie Marinković, Lucia Radulović, Marija Škaričić, Mirjana Karanović, Leon Lučev, Franjo Dijak |11. kolovoza 2014. (Locarno Film Festival) |- |[[Sveci (2014.)]] |[[Ivan Perić]] |komedija |Gildo Bavčević, Otokar Levaj, Marko Kapitanović, Tino Bandini |21. kolovoza 2014. (Opuzen Film Festival) |- |[[Takva su pravila (2014.)]] <small>(trebao se zvat Mirni sveci)</small> |[[Ognjen Sviličić]] |drama |Emir Hadžihafizbegović, Jasna Žalica, Hrvoje Vladisavljević, Veronika Mach, Goran Bogdan, Stjepan Perić, Nikša Butijer, Slaven Španović, Ana Begić, Sanja Drakulić |29. kolovoza 2014. (Međunarodni filmski festival u Veneciji) |- |*[[Itsi Bitsi (2014.)]] |[[Ole Christian Madsen]] |biografski, drama |Marie Tourell Soderberg, Joachim Fjelstrup, Ola Rapace, Zlatko Ožbolt, Luka Peroš, Petar Cvirn, Ana Marija Percajić, Ivan Glowatzky |4. rujna 2014. (Međunarodni filmski festival u Torontu) |- style="background:#87CEEB" |[[Ničije dijete (2014.)]] |[[Vuk Ršumović]] |drama |Denis Murić, Pavle Čemerikić, Miloš Timotijević, Isidora Janković, Tihomir Stanić |4. rujna 2014. (Međunarodni tjedan kritike u Veneciji) |- style="background:#87CEEB" |[[Inferno (2014.)]] |[[Vinko Möderndorfer]] |drama |Marko Mandić, Medea Novak, Marko Bukvič, Lara Volavšek, Renato Jenček, Jernej Šugman, Jana Zupančić, Sebastian Cavazza |9. rujna 2014. |- |[[Ljubav ili smrt (2014.)]] |[[Daniel Kušan]] |romansa, obiteljski, film za djecu |[[Antonio Parać]], [[Kristian Bonačić]], [[Filip Mayer]], [[Nina Mileta]] |6. studenoga 2014. |- |[[Iza sna (2014.)]] |[[Igor Filipović]] |drama |Borko Perić, Dušan Bučan, Krunoslav Belko, Ana Vučak |4. prosinca 2014. |- |[[Vlog (2014.)]] |[[Bruno Pavić]] | |Matija Kačan, Dara Vukić, Ivan Matijašević, Jelena Posavec Tušek, Nada Kovačević |16. prosinca 2014. (Overlook 2014 CinemAvvenire Film Festival) |} === 2015. === {| class="wikitable" width="100%" |- ! width="21%" | Naslov filma ! width="16%" | Redatelj ! width="13%" | Žanr ! width="22%" | Uloge ! width="25%" | Premijera / Mjesto |- style="background:#87CEEB" |[[Bit ćemo prvaci svijeta (2015.)]] |[[Darko Bajić]] |sportski, povijesni, biografski |Strahinja Blažić, Aleksandar Radojičić, Miloš Biković, Marko Janketić, Leon Lučev, Iva Babić, Nebojša Dugalić, Sergej Trifunović, Jure Henigman, Goran Bogdan, Katarina Čas, Tamara Dragičević, Nina Janković, Stefan Kapičić, Igor Kovač, Robert Kurbaša, Krešimir Petar Ćosić, Lazar Ristovski, John Savage |26. veljače 2015. (kinodistribucija) |- |[[Memoari slomljenog uma (2015.)]] |[[Danilo Lola Ilić]] |drama |Nives Galić, Danilo Lola Ilić |6. ožujka 2015. (FEST – Međunarodni filmski festival u Beogradu ) |- |[[Ti mene nosiš (2015.)]] |[[Ivona Juka]] |drama |Lana Barić, Nataša Dorčić, Nataša Janjić, Helena Beljan, Vojislav Brajović, Sebastian Cavazza, Goran Hajduković, Vedran Mlikota, Filip Križan, Kruno Šarić, Juraj Dabić |3. svibnja 2015. (Crna gora) |- |[[Zvizdan (2015.)]] |[[Dalibor Matanić]] |romansa, drama |Tihana Lazović, Goran Marković, Nives Ivanković, Dado Ćosić, Trpimir Jukić, Mira Banjac, Slavko Sobin, Lukrecija Tudor, Ksenija Marinković |17. svibnja 2015. (68. Filmski festival u Cannesu) |- |[[Imena višnje (2015.)]] |[[Branko Schmidt]] |drama |Ivo Gregurević, Nada Đurevska, Goran Bogdan |21. lipnja 2015. (Međunarodni filmski festival u Moskvi) |- |[[Svinjari (2015.)]] |[[Ivan Livaković]] |mjuzikl, satira, crna komedija |Iva Visković, Marin Radman, Iva Mihalić, Ivana Roščić, Ana Maras, Damir Poljičak, Marina Redžepović, Jasna Bilušić, Nera Stipičević, Senka Bulić, Ljerka Boroša, Jadranka Matković |20. srpnja 2015. (Pula film festival) |- |[[Zagrebačke priče vol. 3 (2015.)]] |[[Ivan Salaj]], [[Petar Orešković]], [[Matija Vukšić]], [[Vlatka Vorkapić]], [[Danilo Šerbedžija]], [[Radislav Jovanov Gonzo]] |omnibus |Filip Križan, Borko Perić, Ivana Rushaidat, Franjo Dijak, Sanja Vejnović, Filip Šovagović, Franjo Džimi Jurčec, Tihana Lazović, Pjer Meničanin, Slavica Knežević, EnesVejzović, Miroslav Končevski, Mia Rendić, Juraj Čižić, Anžela Ramljak, Asja Jovanović, Zrinka Pavia, Anđelko Antić Blažević, Judita Franković, Ksenija Marinković, Petra Tvrdeić, Dejan Krivačić, Zlatan Zuhrić, Živko Anočić, Lucija Šerbedžija, Zvonimir Jurić, Filip Nola, Lana Barić, Jelena Lopatić, Jerko Marčić, Mate Gulin |22. srpnja 2015. (Pula film festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Naša svakodnevna priča (2015.)]] |[[Ines Tanović]] |drama |Uliks Fehmiu, Emir Hadžihafizbegović, Jasna Ornela Bery, Nina Violić, Goran Bogdan, Vedrana Seksan, Goran Navojec |19. kolovoza 2015. (Sarajevo film festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Trema (2015.)]] |[[Yorgos Zois]] |psihološka drama |Alexandros Vardaxoglou, Maria Kallimani, Alexia Kaltsiki, Christos Stergioglou, Maria Filini |8. rujna 2015. (Međunarodni filmski festival u Veneciji) |- style="background:#87CEEB" |[[Vrapci (2015.)]] |[[Rúnar Rúnarsson]] |drama |Atli Óskar Fjalarsson, Ingvar Eggert Sigurðsson, Rade Šerbedžija, Kristbjörg Kjeld, Rakel Björk Björnsdóttir |11. rujna 2015. (Međunarodni filmski festival u Torontu) |- |[[Sirene i krikovi (2015.)]] |[[Ivan Perić]] |distopija, triler |Tino Bandini, Marko Kapitanović, Ivana Župa, Borut Novak, Mario Vidić, Rade Tanjga, Katarina Botica, Josip Rogošić, Ana Arapović, Stipe Tadin Biočić, Petar Buljević |14. rujna 2015. (Splitski filmski festival/Međunarodni festival novog filma) |- style="background:#87CEEB" |[[Puni udar (2015.)]] |[[David Verbeek]] |psihološka drama, triler |Grégoire Colin, Lizzie Brocheré, Slimane Dazi |15. rujna 2015. (Međunarodni filmski festival u Torontu) |- style="background:#87CEEB" |[[Lazar (2015.)]] |[[Svetozar Ristovski]] |drama |Vedran Živolić, Goran Navojec, Dejan Lilik, Nataša Petrović, Vlado Jovanovski, Toni Mihajlovski, Krasimira Kuzmanova, Aleksandar Sano, Aleksandra Balmazovič |listopad 2015. (Cinemed Montpellier International Film Festival) |- |[[Život je truba (2015.)]] <small>(trebao se zvat Srce mesara)</small> |[[Antonio Nuić]] |drama, komedija |Bojan Navojec, Iva Babić, Zlatko Vitez, Mirela Brekalo Popović, Goran Navojec, Filip Šovagović, Ksenija Marinković, Filip Križan |15. listopada 2015. (Filmski festival u Varšavi) |- |[[Narodni heroj Ljiljan Vidić (2015.)]] |[[Ivan-Goran Vitez]] |satira, povijesni, komedija |Christian Coltrane, Stjepan Perić, Tena Jeić Gajski, Ljubiša Savanović, Ivan Đuričić, Stojan Matavulj, Dragan Despot, Dražen Čuček, Dražen Kühn, Slavica Knežević, Dražen Bratulić, Anja Šovagović Despot, Zvonimir Zoričić, Živko Anočić, Filip Križan |''Pretpremijera'': 16. – 18. rujna 2015. (Sajam filma – Rijeka) ''Premijera'': 31. prosinca 2015. (kinodistribucija) |} === 2016. === {| class="wikitable" width="100%" |- ! width="21%" | Naslov filma ! width="16%" | Redatelj ! width="13%" | Žanr ! width="22%" | Uloge ! width="25%" | Premijera / Mjesto |- style="background:#87CEEB" |[[Babilonske sestre (2016.)]] |[[Gigi Roccati]] |drama, komedija |Amber Dutta, Rahul Dutta, Nav Ghotra, Renato Carpentieri, Nives Ivanković, Lucia Mascino |21. siječnja 2016. (Međunarodni filmski festival u Rimu) |- style="background:#87CEEB" |[[Dobra žena (2016.)]] |[[Mirjana Karanović]] |drama |Mirjana Karanović, Boris Isaković, Jasna Đuričić, Bojan Navojec, Hristina Popović, Ksenija Marinković, Vlado Kerošević |25. siječnja 2016. (Sundance Film Festival) |- |[[S one strane (2016.)]] |[[Zrinko Ogresta]] |drama |Ksenija Marinković, Lazar Ristovski, Tihana Lazović, Robert Budak, Toni Šestan, Vinko Kraljević, Alen Liverić, Marija T adić, Ivan Brkić, Tena Jeić Gajski |14. veljače 2016. (Međunarodni filmski festival u Berlinu – Berlinale) |- |[[Sve najbolje (2016.)]] |[[Snježana Tribuson]] |romantična komedija |Ksenija Marinković, Ozren Grabarić, Renata Pokupić, Ksenija Marinković, Ozren Grabarić, Bogdan Diklić, Goran Navojec, Ksenija Pajić, Jernej Šugman, Krešimir Mikić, Renata P okupić, Dora Fišter Toš, Jasna Bilušić, Goran Bogdan |travanj 2016. (Međunarodni festival filmski dani Cipra) |- style="background:#87CEEB" |[[Sieranevada (2016.)]] |[[Cristi Puiu]] |drama |Mimi Brănescu, Judith State, Bogdan Dumitrache, Dana Dogaru, Sorin Medeleni, Ana Ciontea, Rolando Matsangos, Cătălina Moga, Marin Grigore, Petra Kurtela |12. svibnja 2016. (Filmski festival u Cannesu) |- style="background:#87CEEB" |[[Posljednja barijera (2016.)]] |[[Jasmin Duraković]] |drama |Michael Kristof, Hannes Fretzer, Jelena Angelovska, Maria Serena, Irina Marković, Essam Ferris, Aida Begović, Ivo Gregurević |13. svibnja 2016. (Filmski festival u Cannesu) |- style="background:#87CEEB" |[[Dnevnik mašinovođe (2016.)]] |[[Miloš Radović]] |tragikomedija |Lazar Ristovski, Mirjana Karanović, Tihomir Stanić, Petar Korać, Jasna Djuričić, Mladen Nelević, Danica Ristovski |23. lipnja 2016. (Međunarodni filmski festival u Moskvi) |- style="background:#87CEEB" |[[Kuća drugih (2016.)]] |[[Rusudan Glurjidze]] |ratni, drama |Olga Dikhovichnaia, Zurab Magalashvili, Salome Demuria, Ia Sukhitashvili, Ekaterina Japhardze, Alexander Khundadze, Branko Đurić |5. srpnja 2016. (Međunarodni filmski festival u Karlovim Varima) |- |[[Ministarstvo ljubavi (2016.)]] |[[Pavo Marinković]] |drama, komedija |Stjepan Perić, Dražen Ķühn, Ecija Ojdanić, Milan Štrljić, Olga Pakalović, Alma Prica |10. srpnja 2016. (Pula film festival) |- |[[Trampolin (2016.)]] |[[Katarina Zrinka Matijević]] |drama |Franka Mikolaci, Tena Nemet Brankov, Marija Tadić, Lana Barić, Frano Mašković, Asja Jovanović, Nina Violić, Igor Kovač, Enes Vejzović |10. srpnja 2016. (Pula film festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Oslobođenje Skoplja (2016.)]] |[[Rade Šerbedžija]], [[Danilo Šerbedžija]] |ratna drama, povijesni |Rade Šerbedžija, Mikko Nouisiainen, Lucija Šerbedžija, Silvija Stojanovska, David Todosovski, Nebojša Glogovac |13. srpnja 2016. (Pula film festival) |- |[[Goran (2016.)]] |[[Nevio Marasović]] |triler drama |Franjo Dijak, Nataša Janjić, Goran Bogdan, Filip Križan, Janko Popović Volarić, Bojan Navojec, Milan Štrljić, Iva Krajnc |2. kolovoza 2016. (Međunarodni filmski festival Fantasia) |- style="background:#87CEEB" |[[Transmania (2016.)]] |01: [[Sara Hribar]]<nowiki> | 02: </nowiki>[[Zvonimir Jurić]]<nowiki> | 03: </nowiki>[[Ivan Sikavica]]<nowiki> | 04: </nowiki>[[Petar Orešković]]<nowiki> | 05: </nowiki>[[Ivan Salaj]]<nowiki> | 06: </nowiki>[[Hana Jušić]]<nowiki> | 07: </nowiki>[[Stanislav Tomić]]<nowiki> | 08: </nowiki>[[Tanja Golić]]<nowiki> | 09: </nowiki>[[Edi Mužina]]<nowiki> | 10: </nowiki>[[Dalibor Matanić]]<nowiki> | 11: </nowiki>[[Sonja Tarokić]]<nowiki> | 12: </nowiki>[[Vlatka Vorkapić]]<nowiki> | 13: </nowiki>[[Filip Šovagović]]<nowiki> | 14: </nowiki>[[Bobo Jelčić]]<nowiki> | 15: </nowiki>[[Jasna Zastavniković]] |misterija |Frano Mašković, Lana Barić, Goran Bogdan, Jadranka Đokić, Milivoj Beader, Nikša Marinović, Ivana Krizmanić, Žarko Radić |16. kolovoza 2016. (Sarajevo film festival) |- |[[ZG80 (2016.)]] |[[Igor Šeregi]] |akcijski, komedija |Rene Bitorajac, Marko Cindrić, Filip Detelić, Marko Janketić, Matija Kačan, Domagoj Mrkonjić, Nikola Rakočević, Mijo Jurišić, Igor Hamer, Miloš Timotijević, Mladen Andrejević, Danica Maksimović, Iva Stefanović, Radovan Vujović, Lazar Miljković, Mario Petreković, Srđan Miletić |1. rujna 2016. (kinodostribucija) |- |[[Ne gledaj mi u pijat (2016.)]] |[[Hana Jušić]] |drama |Mia Petričević, Zlatko Burić, Arijana Čulina, Nikša Butijer, Karla Brbić |2. rujna 2016. (Međunarodni filmski festival u Veneciji) |- |[[Ustav Republike Hrvatske (2016.)]] |[[Rajko Grlić]] |satira, drama |Nebojša Glogovac, Ksenija Marinković, Dejan Aćimović, Božidar Smiljanić |3. rujna 2016. (Međunarodni filmski festival u Montrealu) |- style="background:#87CEEB" |[[Dan kada je moj otac postao grm (2016.)]] |[[Nicole Van Kilsdonk]] |pustolovni, obiteljski, ratni |Celeste Holsheimer, Matsen Montsma, Teun Kuilboer, Noortje Herlaar, Anneke Blok, Susan Visser |10. rujna 2016. (Međunarodni filmski festival u Torontu) |- |[[U čemu je kvaka? (2016.)]] |[[Ivan Miladinov]] |komedija |Goran Bogdan, Anđela Ramljak, Filip Križan, Marko Cindrić, Špiro Guberina |16. rujna 2016. (kinodistribucija) |- |[[Zbog tebe (2016.)]] |[[Anđelo Jurkas]], [[Andrej Korovljev]], [[Mateo Tomislav Klarić]] |romansa, drama |Anđelo Jurkas, Leona Paraminski, Nataša Janjić, Iva Visković, Csilla Barath Bastaić, Jelena P erčin, Doris Pinčić Rogoznica, Iskra Jirsak, Iva Mihalić, Jasna Bilušić, Hrvojka Begović, Ana V učak, Marko Cindrić, Stojan Matavulj, Damir Urban, Ivan Šarić, Mario K ovač, Nikša Marinović, Zoran Pribičević |27. listopada 2016. (kinodistribucija) |} === 2017. === {| class="wikitable" width="100%" |- ! width="21%" | Naslov filma ! width="16%" | Redatelj ! width="13%" | Žanr ! width="22%" | Uloge ! width="25%" | Premijera / Mjesto |- style="background:#87CEEB" |[[Roumena (2017.)]] |[[Zornitsa Sophia]] |povijesni, drama |Zornitsa Sophia, Valeri Yordanov, Goran Gunchev, Dimitar Trukanov, Dimitar Selenski, Yordan Bikov, Vladimir Zombori, Petar Genkov, Leart Dokle |13. siječnja 2017. |- |[[Uzbuna na Zelenom Vrhu (2017.)]] |[[Čejen Černić]] |detektivski, film za djecu |Marko Tocilj, Alex Rakoš, Jan Pentek, Tin Gregorić, Jakov Piljek, Lucija Philips, Sara Čolaković, Toma Serdarević, Dora Bilić, Dijana Vidušin, Ozren Grabarić |25. siječnja 2017. |- |[[Kratki izlet (2017.)]] |[[Igor Bezinović]] |dokumentarno-igrani |Ante Zlatko Stolica, Mladen Vujčić, Željko Beljan, Iva Ivšić, Marko Aksentijević, Martina Burulic, Josip Visković |29. siječnja 2017. (Međunarodni filmski festival u Rotterdamu) |- |[[Jedno ubojstvo za van (2017.)]] |[[Luka Duvančić]] |crna komedija |Tajna Peršić, Igor Baksa, Marija Kohn, Marina Stanger, Marin Bukvić, Željko Zebić, Nikša Marinović |6. veljače 2017. |- |[[Anka (2017.)]] |[[Dejan Aćimović]] |dječji film |Eric Cantona, Cvita Viljac, Anđela Ramljak, Rade Šerbedžija, Linda Begonja, Vuk Kostić, Nikola Kojo, Žarko Savić, Goran Grgić, Jelena Lopatić, Petar Mirčevski |23. veljače 2017. |- style="background:#87CEEB" |[[Muškarci ne plaču (2017.)]] |[[Alen Drljević]] |drama |Boris Isaković, Leon Lučev, Emir Hadžihafizbegović, Ermin Bravo, Boris Ler, Ivo Gregurević, Sebastian Cavazza, Primož Petkovšek, Izudin Bajrović, Jasna Đuričić |1. srpnja 2017. (Međunarodni filmski festival u Karlovim Varima) |- style="background:#87CEEB" |[[Dede (2017.)]] |[[Mariam Khatchvani]] |drama |George Babluani, Natia Vibliani, Girshel Chelidze, Nukri Khatchvani, Spartak Parjiani, Sofia Charkviani, Mose Khatchvani |2. srpnja 2017. (Međunarodni filmski festival u Karlovim Varima) |- |[[Lavina (2017.)]] |[[Stanislav Tomić]] |komedija |Robert Ugrina, Stojan Matavulj, Ksenija Marinković, Ana Maras Harmander, Borko Perić, Žarko Radić, Goran Grgić, Sara Stanić, Nina Violić, Miran Kurspahić, Sven Jakir |15. srpnja 2017. (Pulski filmski festival) |- |[[Fuck Off I Love You (2017.)]] |[[Anđelo Jurkas]] |romansa, drama, komedija |A., Jelena Perčin, Elitsa Mateva, Csilla Barath, Sanja Vejnović, Vera Zima, Iskra Jirsak, Nina Badrić, Anđa Marić, Nika Ostojić, Latica Cameron, Dora Lipovčan, Tina Katanić, Lucija Šerbedžija, Zlatan Stipišić Gibonni, Stojan Matavulj, Marko Cindrić, Mario Kovač, Tomislav Vukelić – Tomfa, Zoran Pribičević, Ivan Magud, Zoran Predin, Tonči Huljić, Dino Škare |17. srpnja 2017. (Pulski filmski festival) |- |[[Mrtve ribe (2017.)]] |[[Kristijan Milić]] |drama |Dragan Despot, Nermin Omić, Dražen Mikulić, Saša Anočić, Asja Jovanović, Vinko Kraljević, Velibor Topić, Marijana Mikulić, Marinko Prga, Đorđe Kukuljica, Armin Omerović, Nerman Mahmutović, Goran Bogdan, Rijad Gvozden, Ivo Krešić, Marko Cindrić, Ornela Vištica, Ivan Ožegović, Asim Ugljen, Mario Knezović, Edis Žilić, Alen Liverić, Ana-Marija Percaić, Jelena Kordić, Mirvad Kurić, Slaven Knezović, Maja Lasić, Šerif Aljić, Alija Aljović, Miro Barnjak, Robert Roklicer, Ivan Skoko, Mijo Kevo |20. srpnja 2017. (Pulski filmski festival) |- |[[Agape (2017.)]] |[[Branko Schmidt]] |drama |Goran Bogdan, Daria Lorenci Flatz, Pavle Čemerikić, Denis Murić, Nela Kocsis, Dražen Šivak, Emir Hadžihafizbegović, Alan Katić, Robert Ugrina, Ivana Gulin |21. srpnja 2017. (Pulski filmski festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Žaba (2017.)]] |[[Elmir Jukić]] |drama |Emir Hadžihafizbegović, Aleksandar Seksan, Mirsad Tuka, Moamer Kasumović, Ilir Tafa, Vlasta Velisavljević, Mugdim Avdagić, Dragi Čevro, Nermin Omić, Alisa Čajić Drmać, Selma Alispahić, Boro Stjepanović, Sadžida Šetić, Arman Lunel |14. kolovoza 2017. (Sarajevo Film Festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Ivan (2017.)]] |[[Janez Burger]] |drama |Maruša Majer, Matjaž Tribušon, Nataša Barbara Gračner, Branko Šturbej, Leon Lučev, Polona Juh, Mojca Funkl, Mateja Pucko, Vlado Vlaškalič, Silva Čušin, Damjana Černe |13. rujna 2017. (Festival slovenskog filma) |- style="background:#87CEEB" |[[Ustrajnost (2017.)]] |[[Miha Knific]] |drama |Aljaž Tepina, Katarina Čas, Štefka Drolc |15. rujna 2017. (Festival slovenskog filma) |- style="background:#87CEEB" |[[Catalina (2017.)]] |[[Denijal Hasanović]] |drama |Andrea Otalvaro, Lana Barić, Andrzej Chyra, Mirjana Karanović, Ivo Gregurević |18. rujna 2017. (Gdynia Film Festival) |- |[[Sindrom Halla, začetak hrvatskog profesionalnog filma – rođenog da umre]] |[[Mladen Juran]] |omnibus |Relja Bašić, Ena Begović, Alen Liverić, Darko Rundek, grupa Haustor, Božidar Orešković, Željko Vukmirica, Juraj Mofčan, Mia Begović, Ksenija Balog, Rade Šerbedžija |3. studenoga 2017. (Kinoteka) |- |[[Egzorcizam (2017.)]] |[[Dalibor Matanić]] |horor |Nika Ivančić, Helena Minić Matanić, Senka Bulić, Lana Gojak, Janko Popović Volarić, Marko Braić |9. studenoga 2017. |- |[[Kameleon (2017.)]] |[[Dino Kos]], [[Frano Barunčić]] |drama |Frano Barunčić, Tena-Antonija Torjanac, Katia Kuharić, Jasna Jeličić, Nikola Nedić, Lovro Ivanković |12. prosinca 2017. |} === 2018. === {| class="wikitable" width="100%" |- ! width="21%" | Naslov filma ! width="16%" | Redatelj ! width="13%" | Žanr ! width="22%" | Uloge ! width="25%" | Premijera / Mjesto |- |[[Osmi povjerenik (2018.)]] |[[Ivan Salaj]] |drama, komedija |Frano Mašković, Borko Perić, Ivo Gregurević, Nadia Cvitanović, Goran Navojec, Filip Šovagović |5. siječnja 2018. (kinodistribucija) |- style="background:#87CEEB" |[[Jimmie (2018.)]] |[[Jesper Ganslandt]] |drama |Jesper Ganslandt, Hunter Ganslandt, Christopher Wagelin, Anna Littorin, Marita Fjeldheim Wierdal, Ella Wagelin, Adela Wagelin, Karin Hennie, Max Meyr, Gordana Cibarić |24. siječnja 2018. (Međunarodni filmski festival u Rotterdamu) |- style="background:#87CEEB" |[[Nemoguće malen predmet (2018.)]] |[[David Verbeek]] |drama |Alec Chia Hsiao-kuo, Yen Yi-wen, Le Le, Hey Hey, Lineke Rijksman, Gijs Scholten van Aschat, David Verbeek, Klara Mučibabić |27. siječnja 2018. (Međunarodni filmski festival u Rotterdamu) |- |[[Comic Sans (2018.)]] |[[Nevio Marasović]] |drama, komedija |Janko Popović Volarić, Zlatko Burić, Nataša Janjić, Alma Prica |2. ožujka 2018. (Međunarodni filmski festival u Beogradu) |- style="background:#87CEEB" |[[Dišući u mramor (2018.)]] |[[Giedrė Beinoriūtė]] |drama |Airida Gintautaitė, Sigitas Šidlaukas, Joris Baltrūnas, Vilius Minčinauskas, Kristupas Cicėnas |18. ožujka 2018. (Međunarodni filmski festival u Vilniusu Kino Pavasaris) |- style="background:#87CEEB" |[[Teret (2018.)]] |[[Ognjen Glavonić]] |drama |Leon Lučev, Pavle Čemerikić, Tamara Krcunović, Ivan Lučev |12. svibnja 2018. (Filmski festival u Cannesu – 15 dana autora ) |- |[[Happy End: Glup & gluplji (2018.)]] |[[Anđelo Jurkas]] |komedija |Dino Škare, A., Jelena Perčin, Iskra Jirsak, Kristina Krepela, Karmen Sunčana Lovrić, Iva Štrljić, Dora Lipovčan, Petra Težak, Iva Richtermoc, Nika Ostoić, Doris Pinčić Rogoznica |''Pretpremijera'': 12. srpnja 2018. (Ljetnoj pozornici Kina Tuškanac) listopad 2018. (Splitski filmski festival) |- |[[Ljetnikovac (2018.)]] |[[Damir Čučić]] |drama |Vojin Perić, Marina Redžepović, Damir Radić, Krunoslav Heidler |11. srpnja 2018. (Međunarodni filmski festival u Marseilleu – FIDMarseille) |- |[[Aleksi (2018.)]] |[[Barbara Vekarić]] |drama, komedija |Tihana Lazović, Goran Marković, Sebastian Cavazza, Jason Mann, Aljoša Vučković, Leon Lučev, Nataša Janjić, Neda Arnerić |14. srpnja 2018. (Pulski filmski festival) |- |[[Dom (2018.)]] |[[Dario Pleić]] |drama |Judita Franković, Mislav Čavajda, Katarina Baban, Sara Moser, Filip Vidović, Nikša Butijer, Alen Liverić |15. srpnja 2018. (Pulski filmski festival) |- |[[Duboki rezovi (2018.)]] |[[Dubravka Turić]], [[Filip Mojzeš]], [[Filip Peruzović]] |omnibus, drama |Lana Barić, Roko Glavina, Milivoj Beader, Nikša Butijer, Franko Jakovčević, Areta Ćurković, Glorija Pinturić, Lily Antić, Jadranka Đokić, Borna Fadljević, Živko Anočić, Vinko Kraljević, Marina Redžepović, Mirela Brekalo, Bernard Perić |15. srpnja 2018. (Pulski filmski festival) |- |[[Lada Kamenski (2018.)]] |[[Sara Hribar]], [[Marko Šantić]] |drama, komedija |Frano Mašković, Nataša Dorčić, Ksenija Marinković, Doris Šarić-Kukuljica, Dijana Vidušin, Ana Maras Harmander |16. srpnja 2018. (Pulski filmski festival) |- |[[Do kraja smrti (2018.)]] |[[Anđelo Jurkas]] |romansa, drama |Judita Franković Brdar, Nikša Butijer, Bojana Gregorić Vejzović, Leon Lučev, Tara Rosandić, Borko Perić, Jelena Veljača, Žarko Savić, Rada Mrkšić, A., Nera Stipičević, Mislav Čavajda, Lana Gojak |17. srpnja 2018. (Pulski filmski festival) |- |[[Za ona dobra stara vremena (2018.)]] |[[Eduard Galić]] |drama, komedija |Karlo Mrkša, Marko Petrić, Vini Jurčić, Elizabeta Brodić |18. srpnja 2018. (Pulski filmski festival) |- |[[Mali (2018.)]] |[[Antonio Nuić]] |kriminalistički, drama |Franjo Dijak, Vito Dijak, Iva Babić, Ksenija Marinković, Rakan Rushaidat, Hrvoje Kečkeš, Bojan Navojec, Robert Ugrina, Živko Anočić, Paško Vukasović |20. srpnja 2018. (Pulski filmski festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Lajkaj i ti mene (2018.)]] |[[Leonardo Guerra Seragnoli]] |drama |Angela Fontana, Denise Tantucci, Blu Yoshimi, Goran Marković |5. kolovoza 2018. (Filmski festival u Locarnu) |- style="background:#87CEEB" |[[Kao da je moj sin (2018.)]] |[[Constanza Quatriglio]] |drama |Basir Ahnang, Tihana Lazović, Dawood Yousefi |6. kolovoza 2018. (Filmski festival u Locarnu) |- |[[Sam samcat (2018.)]] |[[Bobo Jelčić]] |drama |Rakan Rushaidat, Miki Manojlović, Snježana Sinovčić Šiškov, Lea Breyer, Marko Makovičić, Krešo Mikić, Ivana Roščić, Goran Navojec, Ksenija Marinković, Jadranka Đokić, Vesna Glođo, Izudin Bajrović, Nikša Butijer, Dejan Đonović |11. kolovoza 2019. (Sarajevski filmski festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Glumim, jesam (2018.)]] |[[Miroslav Mandić]] |drama |Luna Zimić Mijović, Gregor Zorc, Goran Bogdan, Lana Barić, Mojca Funkl, Amar Čustović, Sabrina Noack, Senad Bašić, Dario Varga, Primož Bezjak, Olga Pakalović, Ivana Roščić |11. rujna 2018. (Festival slovenskog filma) |- style="background:#87CEEB" |[[Izbrisana (2018.)]] |[[Miha Mazzini]] |drama |Judita Franković, Sebastian Cavazza |12. rujna 2018. (Festival slovenskog filma) |- |[[F20 (2018.)]] |[[Arsen Anton Ostojić]] |triler |Filip Mayer, Romina Tonković, Mladen Vulić, Lana Ujević, Alen Liverić, Alen Šalinović, Ksenija Marinković, Goran Grgić, Robert Budak, Alma Prica, Boris Miholjević |27. rujna 2018. (kinodistribucija) |- style="background:#87CEEB" |[[Lifeboat (2018.)]] |[[Josefine Kirkeskov]] |drama |Sofia Helin, Pal Sverre Hagen, Sebnem Hassanisoughi |1. listopada 2018. (CPH:PIX) |- style="background:#87CEEB" |[[Rafaël (2018.)]] |[[Ben Sombogaart]] |drama |Melody Klaver, Nabil Mallat, Mehdi Meskar |1. listopada 2018. (Nizozemski filmski festival) |- |[[Koja je ovo država (2018.)]] |[[Vinko Brešan]] |politička satira |Krešimir Mikić, Lazar Ristovski, Nikša Butijer, Sebastian Cavazza, Dražen Kühn, Daniel Olbrychski |17. prosinca 2018. (Kaptol Boutique Cinema) |} === 2019. === {| class="wikitable" width="100%" |- ! width="21%" | Naslov filma ! width="16%" | Redatelj ! width="13%" | Žanr ! width="22%" | Uloge ! width="25%" | Premijera / Mjesto |- style="background:#87CEEB" |[[Bog postoji, njeno ime je Petrunija (2019.)]] |[[Teona Strugar Mitevska]] |drama |Zorica Nusheva, Labina Mitevska, Simeon Moni Damevski, Stefan Vujisić, Violeta Shapkovska, Suad Begovski-Suhi |10. veljače 2019. (Međunarodni filmski festival u Berlinu) |- style="background:#87CEEB" |[[Šavovi (2019.)]] |[[Miroslav Terzić]] |drama |Snežana Bogdanović, Marko Baćović, Jovana Stojiljković, Vesna Trivalić, Dragana Varagić, Pavle Čemerikić, Ksenija Marinković |11. veljače 2019. (Međunarodni filmski festival u Berlinu) |- style="background:#87CEEB" |[[Iz ljubavi (2019.)]] |[[Nenad Miković]] |drama |Janez Škof, Valter Dragan, Katarina Čas, Mojca Partljič, Mojca Ribič, Silva Čušin, Anja Novak, Radko Polič, Uroš Smolej, Primož Pirnat, Davor Janjić, Nina Valič, Maja Sever, Maruša Majer |24. veljače 2019. (Međunarodni filmski festival u Beogradu) |- |[[Posljednji Srbin u Hrvatskoj (2019.)]] |[[Predrag Ličina]] |horor, komedija |Krešimir Mikić, Hristina Popović, Tihana Lazović, Dado Ćosić, Bojan Navojec, Marina Redžepović, Dušan Bućan, Nikša Butijer, Sergej Trifunović |25. veljače 2019. (kinu Europa, Zagreb) |- style="background:#87CEEB" |[[Reži (2019.)]] |[[Kosta Đorđević]] |drama |Kristina Jovanović, Đurđina Radić, Mladen Sovilj |27. veljače 2019. (Međunarodni filmski festival u Beogradu) |- style="background:#87CEEB" |[[Pijavice (2019.)]] |[[Dragan Marinković]] |drama |Nikola Đuričko, Lazar Ristovski, Iva Mihalić, Marijana Janković, Toni Mihajlovski, Tihomir Stanić, Petar Božović |28. veljače 2019. (Međunarodni filmski festival u Beogradu) |- |[[Moj dida je pao s Marsa (2019.)]] |[[Marina Andree Škop]], [[Dražen Žarković]] |fantastika, obiteljski |Lana Hranjec, Ozren Grabarić, Alex Rakoš, Nils Ole Oftebro, Petra Polnišova, Sven Barac, Tonka Kovačić |veljača 2019. (Međunarodni filmski festival za djecu KinoKino) |- |[[Ufuraj se i pukni (2019.)]] |[[Ljubomir Kerekeš]] |komedija |Ljubomir Kerekeš, Zoran Pribičević, Jan Kerekeš, Mirela Brekalo Popović, Ana Begić Tahiri, Hana Hegedušić, Goran Grgić, Draško Zidar, Žarko Potočnjak |4. travnja 2019. (kinodistribucija) |- |[[Posljednji dani ljeta (2019.)]] |[[Damir Radić]] |drama |Tanja Kordić, Antonija Šitum, Ivica Gunjača, Natalija Grgorinić |11. svibnja 2019. (Subversive Film Festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Agina kuća (2019.)]] |[[Lendita Zeqiraj]] |drama, komedija |Arti Lokaj, Rozafa Çelaj, Basri Lushtaku, Adriana Matoshi, Shengyl Ismaili, Melihate Qena |28. lipnja 2019. (Međunarodni filmski festival u Karlovim Varima) |- |[[General (2019.)|General (2019,)]] |[[Antun Vrdoljak]] |biografski, drama |Goran Višnjić, Mustafa Nadarević, Tarik Filipović, Goran Navojec, Boris Svrtan, Borko Perić, Nataša Janjić, Marijana Mikulić, Rene Bitorajac, Olga Pakalović, Ljubomir Kerekeš, Sreten Mokrović, Ivo Gregurević, Robert Budak |13. srpnja 2019. (Pulski filmski festival) |- |[[Zagrebački ekvinocij (2019.)]] |[[Svebor Mihael Jelić]] |komedija |Lena Medar, Lana Bogović, Luna Pilić, Mislav Živković, Tin Blagojević, Patrik Gregurec, Klara Fiolić, Ksenija Marinković, Barbara Bubalo, Klara Penezić, Ana Stakor, Lea Jankov, Katja Jankov, Lidija Keber, Kristina Čović, Lana Krstulović |13. srpnja 2019. (Pulski filmski festival) |- |[[Dopunska nastava (2019.)]] |[[Ivan-Goran Vitez]] |satira, triler |Milivoj Beader, Zlatko Buric, Marko Cindric, Zeljko Königsknecht, Anita Matic Delic, Janko Popovic Volaric, Zlatan Zuhric-Zuhra |17. srpnja 2019. (Pulski filmski festival) |- |[[Dnevnik Diane Budisavljević (2019.)]] |[[Dana Budisavljević]] |povijesni, drama |Alma Prica, Igor Samobor, Mirjana Karanović, Vilim Matula, Areta Ćurković, Ermin Bravo |18. srpnja 2019. (Pulski filmski festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Sin (2019.)]] |[[Ines Tanović]] |drama |Dino Bajrović, Snežana Bogdanović, Uliks Fehmiu, Emir Hadžihafizbegović, Lidija Kordić, Lazar Dragojević, Kemal Rizvanović, Enes Kozličić, Ermin Bravo, Maja Izetbegović, Jernej Kogovšek, Izudin Bajrović, Admir Glamočak, Daria Lorenci Flatz, Nina Violić, Milivoj Beader |16. kolovoza 2019. (Sarajevski filmski festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Bosonogi car (2019.)]] |[[Jessica Woodworth]], [[Peter Brosens]] |drama, komedija |Peter Van Den Begin, Titus De Voogdt, Bruno Georis, Lucie Debay, Geraldine Chaplin, Udo Kier, Siniša Labrović, Darko Stazić, Alen Sinkauz, Hassan Abdelghani |6. rujna 2019. (Međunaroodni filmski festival u Torontu) |- style="background:#87CEEB" |[[Ja sam Frank (2019.)]] |[[Metod Pevec]] |drama |Janez Škof, Valter Dragan, Katarina Čas, Mojca Partljič, Mojca Ribič, Silva Čušin, Anja Novak, Radko Polič, Uroš Smolej, Primož Pirnat, Davor Janjić, Nina Valič, Maja Sever, Maruša Majer |17. rujna 2019. (Festival slovenskog filma) |- style="background:#87CEEB" |[[Korporacija (2019.)]] |[[Matej Nahtigal]] |drama |Uroš Fürst, Primož Vrhovec, Ivo Barišič, Jana Zupančič, Jelena Perčin, Marinko Prga, Borut Veselko, Lejla Korać, Katarina Stegnar, Matija Vastl, Niko Goršič, Pia Zemljič |20. rujna 2019. (Festival slovenskog filma) |- |*[[Svi protiv svih (2019.)]] |[[Andrej Košak]] |triler, drama |Vlado Novak, Silva Čušin, Aleksandra Balmazović, Iva Krajnc Bagola, Blagoj Veselinov, Valter Dragan, Peter Musevski, Rok Vihar, Jernej Kuntner, Igor Zupe, Jure Ivanušič |23. rujna 2019. (Festival slovenskog filma) |- style="background:#87CEEB" |[[Grudi (2018.)]] |[[Marija Perović]] |drama |Franko Jakovčević, Belma Salkunić, Karla Brbić, Barbara Vicković, Igor Kovač, Goran Bogdan, Stipe Radoja, Josip Lukić |1. kolovoza 2019. (Filmski festival Herceg Novi) |- |[[Glas (2019.)]] |[[Ognjen Sviličić]] |drama |Franko Jakovčević, Belma Salkunić, Karla Brbić, Barbara Vicković, Igor Kovač, Goran Bogdan, Stipe Radoja, Josip Lukić |3. listopada 2019. (Međunarodni filmski festival u Busanu) |- style="background:#87CEEB" |[[Ne zaboravi disati (2019.)]] |[[Martin Turk]] |drama |Matija Valant, Tine Ugrin, Klara Kuk, , Iva Krajnc Bagola, Nikola Đuričko, Ronja Matijevec Jerman, Jakob Cilenšek, Miha Rodman |23. listopada 2019. (Alice nella Città) |- |[[Mater (2019.)]] |[[Jure Pavlović]] |drama |Daria Lorenci-Flatz, Neva Rošić, Vera Zima, Anka Vučković, Marijo Jurković, Vinko Vuković, Marija Vrdoljak, Milivoj Barbir, Hrvoje Barbir Barba, Stephan Baumecker, Lili Jelinek, Till Patz |studeni 2019. ('Black Nights' filmski festival u Tallinnu) |- |[[Ideš? Idem! (2019.)]] |[[Ljubo Zdjelarević]] |komedija |Veronika Rosandić, Kaja Kočevar, Vid Juračić, Fran Lauš, Bogdan Ilić, Nika Ilčić, Amel Družanović, Nenad Krstić, Mert Efe, Zijad Gračić |2. prosinca 2019. (kinodistribucija) |} === 2020. === {| class="wikitable" width="100%" |- ! width="21%" | Naslov filma ! width="16%" | Redatelj ! width="13%" | Žanr ! width="22%" | Uloge ! width="25%" | Premijera / Mjesto |- style="background:#87CEEB" |[[Otac (2020.)]] |[[Srdan Golubović]] |drama |Goran Bogdan, Boris Isaković, Milica Janevski, Nada Šargin |22. veljače 2020. (Međunarodni filmski festival u Berlinu) |- style="background:#87CEEB" |[[Mare (2020.)]] |[[Andrea Štaka]] |drama |Marija Škaričić, Goran Navojec, Mateusz Kosciukiewicz, Mirjana Karanović, Ivana Roščić, Zdenko Jelčić, Nikša Butijer |23. veljače 2020. (Međunarodni filmski festival u Berlinu) |- |[[Tereza37 (2020.)]] |[[Danilo Šerbedžija]] |drama |Lana Barić, Ivana Roščić, Leon Lučev, Dragan Mićanović, Marija Škaričić, Goran Marković, Goran Bogdan |30. srpnja 2020. (Motovunski filmski festival) |- |[[Ribanje i ribarsko prigovaranje (2020.)]] |[[Milan Trenc]] |drama |Rade Šerbedžija, Leon Lučev, Romina Tonković, Bojan Brajčić, Ingeborg Appelt, Gala Nikolić, Lorenco Damjanić, Filip Mayer, Giulio Settimo |3. rujna 2020. (Pulski filmski festival) |- |[[Menhetenska odiseja (2020.)]] |[[Mario Vrbančić]] |drama |Zdenko Jelčić, Mladen Vujčić, Marta Cerovečki |3. listopada 2020. |- style="background:#87CEEB" |[[Moje jezero (2020.)]] |[[Gjergj Xhuvani]] |drama |Ariton Pollozhani, Tristan Halilaj, Vedran Živolić, Birce Hasko, Luiza Xhuvani, Julia Emiri, Elia Zaharia Zogu, Kastriot Shehi |10. listopada 2020. |- |[[Zora (2020.)]] |[[Dalibor Matanić]] | |Tihana Lazović, Krešimir Mikić, Lara Vladović, Maks Kleončić, Nataša Matjašec Rošker, Marko Mandić |28. studenoga 2020. (Filmski festival u Tallinnu Black Nights) |} === 2021. === {| class="wikitable" width="100%" |- ! width="21%" | Naslov filma ! width="16%" | Redatelj ! width="13%" | Žanr ! width="22%" | Uloge ! width="25%" | Premijera / Mjesto |- style="background:#87CEEB" |[[Baksuzno bubanje ili bezumni pornić (2021.)]] |Radu Jude |drama, komedija |Katia Pascariu, Claudia Ieremia, Olimpia Mălai, Nicodim Ungureanu, Alexandru Potocean, Andi Vasluianu |1. ožujka 2021.(Međunarodni filmski festival u Berlinu) |- |[[Plavi cvijet (2021.)]] |[[Zrinko Ogresta]] |drama |Vanja Ćirić, Anja Šovagović Despot, Tea Harčević, Nikša Butijer, Doris Šarić-Kukuljica, Alen Liverić |25. travnja 2021. (Moskovski međunarodni filmski festival) |- |[[Murina (2021.)]] |[[Antoneta Alamat Kusijanović]] |drama |Gracija Filipović, Leon Lučev, Danica Ćurčić, Cliff Curts |10. srpnja 2021. (15 dana autora – Filmski festival u Cannesu) |- |[[A bili smo vam dobri (2021.)]] |[[Branko Schmidt]] |drama |Rene Bitorajac, Slaven Knezović, Rakan Rushaidat, Milivoj Beader, Nikša Butijer, Paško Vukasović, Goran Navojec, Dražen Šivak, Nela Kocsis |18. srpnja 2021. (Pulski filmski festival) |- |[[Povjerenje (2021.)]] |[[Matija Benić]] |triler, drama |Hana Kunić, Jura Ruža, Karla Aračić, Hana Dolenec, Hana Hegedušić, Karlo Bernik, Erik Đuranec, Jan Kerekeš, Marinko Prga, Darko Plovanić, Ivana Zanjko, Bojan Mucko, Ivan Krešić i Kristijan Petrović |18. srpnja 2021. (Pulski filmski festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Južni vjetar 2: Ubrzanje]] |[[Miloš Avramović]] |akcija, triler, drama |Miloš Biković, Zachary Baharov, Jovana Stojiljković, Luka Grbić, Miodrag Radonjić, Predrag Miki Manojlović, Anastasia Everall |19. srpnja 2021. (Pulski filmski festival) |- |[[Po tamburi (2021.)]] |[[Stanislav Tomić]] |komedija |Tijana Pečenčić, Momčilo Otašević, Stjepan Perić, Hrvoje Barišić, Primož Petkovšek, Neven Aljinović – Tot, Andrei Miercure, Nikola Kojo, Branko Uvodić, Areta Čurković, Nives Ivanković, Sandra Lončarić, Maja Kovač, Miran Kurspahić, Ana Maras Harmander, Mirna Medaković Stepinac |21. srpnja 2021. (Pulski filmski festival) |- |[[Čiči-biči: Bolski turizam u doba korone (2021.)]] |[[Ivica Jakšić Čokrić Puko]] |satira |Ivica Jakšić Čokrić Puko, Dinko Karninčić, Zoran Kojdić, Arsen Kojdić |30. srpnja 2021. (Motovunski filmski festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Nebesa (2021.)]] |[[Srđan Dragojević]] |komedija |Ksenija Marinković, Miloš Samolov, Bojan Navojec, Nataša Marković, Radoslav Milenković, Goran Navojec |5. kolovoza 2021. (Locarno Film Festival) |- |[[Zbornica (2021.)]] |[[Sonja Tarokić]] |drama |Marina Redžepović, Stojan Matavulj, Nives Ivanković, Maja Posavec, Sandra Lončarić, Daria Lorenci Flatz |22. kolovoza 2021. (Međunarodni filmski festival u Karlovim Varima) |- style="background:#87CEEB" |[[Poslije zime (2021.)]] |[[Ivan Bakrač]] |drama |Ivona Kustudić, Ana Vučković, Momčilo Otašević, Petar Burić, Maja Šuša |26. kolovoza 2021. (Međunarodni filmski festival u Karlovim Varima) |- |[[Djeca sa CNN-a (2021.)]] |[[Aida Bukvić]] |drama |Iva Mihalić, Amar Bukvić, Mirela Brekalo Popović, Robert Budak, Fuad Ahmetašević, Dragan Despot, Sreten Mokrović, Siniša Popović, Damir Lončar, Vladimir Posavec-Tušek, Anja Đurinović, Iva Jerković, Enes Vejzović, Mia Melcher |13. studenoga 2021. (Modul Memorije Medjunarodnog teatarskog festivala, Sarajevo) |- style="background:#87CEEB" |[[Nije loše biti čovjek (2021.)]] |[[Dušan Kovačević]] |komedija |Vojin Ćetković, Gordan Kičić, Branka Katić, Hristina Popović, Nenad Jezdić, Srđan Žika Todorović, Gordan Kičić, Lena Kovačević, Andrija Milošević, Mira Banjac, Milan Lane Gutović |7. prosinca 2021. (kinodistribucija) |} === 2022. === {| class="wikitable" width="100%" |- ! width="21%" | Naslov filma ! width="16%" | Redatelj ! width="13%" | Žanr ! width="22%" | Uloge ! width="25%" | Premijera / Mjesto |- style="background:#87CEEB" |[[Ljeto kada sam naučila letjeti (2022.)]] |[[Radivoje Andrić]] |obiteljski |Klara Hrvanović, Olga Odanović, Snježana Sinovčić, Žarko Laušević, Luka Bajto, Ema Kereta Rogić |16. veljače 2022. (kinodistribucija) |- style="background:#87CEEB" |[[Kapa (2022.)]] |[[Slobodan Maksimović]] |dječji film |Gaj Črnič, Kaja Podreberšek, Ajda Smrekar, Mojca Fatur, Frano Mašković, Mila Maksimović, Tilen Kolbe, Emil Kulović, René Štúr, Klemen Slakonja, Zala Djuric, Klemen Klemen, Primož Pirnat, Jaka Fon, Lotos Vincenc Šparovec, Nina Valič, Emil Cerar, Jernej Kuntner, Lovrenc Tišma |10. ožujka 2022. (Filmski festival u Luxemburgu) |- |[[Razgovor (2022.)]] |[[Dominik Sedlar]] |biografski, drama |Caspar Phillipson, Dylan Turner, Vinko Štefanac, Lujo Kunčević, Doris Pinčić, Kruno Bakota |20. travnja 2022. (kinodistribucija) |- style="background:#87CEEB" |[[Dani suše (2022.)]] |[[Emin Alper]] |drama |Selahattin Paşalı, Ekin Koç, Erol Babaoğlu, Erdem Şenocak, Selin Yeninci, Sinan |23. svibnja 2022. (Filmski festival u Cannesu) |- style="background:#87CEEB" |[[Vizija leptira (2022.)]] |[[Maksym Nakonechnyi]] |drama |Rita Burkovska, Liubomyr Valivots, Myroslava Vytrykhovska-Makar, Natalia Vorozhbyt, Myroslav Hai, Dmytro Lozovsky, Kateryna Prymak, Daria Lorenci Flatz, Edvin Liverić Bassani |25. svibnja 2022. (Filmski festival u Cannesu) |- |[[Divljaci (2022.)]] |[[Dario Lonjak]] |akcija, komedija |Alen Liverić, Branko Janković, Borko Perić, Dejan Aćimović, Slavko Sobin, Mijo Jurišić, Nerman Mahmutović, Maja Jurić, Ivan Ožegović |31. svibnja 2022. (kinodistribucija) |- |[[Baci se na pod (2022.)]] |[[Nina Violić]] |drama |Goran Bogdan, Nina Violić, Bruno Frketić Bajić, Lee Delong |16. lipnja 2022. (Festival mediteranskog filma Split) |- |[[Stric (2022.)]] |[[Andrija Mardešić]], [[David Kapac]] |triler, komedija, drama |Predrag Miki Manojlović, Ivana Roščić, Goran Bogdan, Roko Sikavica, Kaja Šišmanović |2. srpnja 2022. (Međunarodni filmski festival u Karlovim Varima) |- style="background:#87CEEB" |[[Mimi (2022.)]] |[[Darijan Pejovski]] |drama |Natalija Teodosieva, Tamara Ristoska, Oliver Mitkovski, Petar Mirčevski, Saško Kocev, Vladimir Petrovikj, Stefan Spasov, Deniz Abdula, Aleksandar Mikikj, Martin Gjorgoski, Petar Petkovski, Predrag Pavlovski, Sofija Kunovska, Miroslav Petković |7. srpnja 2022. (Cinedays Film Festival) |- |[[4:2 (2022.)]] |[[Anđelo Jurkas]] |drama |Bojana Gregorić Vejzović, Ivo Krešić |15. srpnja 2022. (Pulski filmski festival) |- |[[Šesti autobus (2022.)]] |[[Eduard Galić]] |ratna drama |Marko Petrić, Zala Đurić, Maša Đorđević, Matija Prskalo, Josipa Anković, Toni Gojanović, Muhamed Hadžović, Filip Mayer, Josip Ledina, Andrej Dojkić, Žarko Potočnjak, Ermin Sijamija |16. srpnja 2022. (Pulski filmski festival) |- |[[Yunaci rocka (2022.)]] |[[David Petrović]] |komedija |Davor Popović, Krešimir Kunda, Ivan Raffaelli, Nikolina Vorić, Igor Kondić |16. srpnja 2022. (Pulski filmski festival) |- |[[Nosila je rubac črleni (2022.)]] |[[Goran Dukić (redatelj)|Goran Dukić]] |komedija |Nataša Dorčić, Pjer Branko Meničanin, Ljubo Zečević, Tesa Litvan, Areta Ćurković, Dora Polić Vitez, Ljubomir Kerekeš, Robert Ugrina, Ljupčo Todorovski |17. srpnja 2022. (Pulski filmski festival) |- |[[Punim plućima (2022.)]] |[[Radislav Jovanov Gonzo]] |drama, komedija |Aleksandra Naumov, Judita Franković Brdar, Rakan Rushaidat, Krešimir Mikić, Hrvoje Barišić, Dražen Pavalić, Vanda Vujanić, Tvrtko Jurić, Lada Bonacci, Domagoj Ivanković |20. srpnja 2022. (Pulski filmski festival) |- |[[Illyricvm (2022.)]] |[[Simon Bogojević Narath]] |povijesni, drama |Filip Križan, Ylber Bardhi, Robert Prebil, Adrian Pezdirc, Ilir Prapashtica, Ana Takač, Franjo Dijak, Alan Katić, Jasmin Telalović, Siniša Labrović, Labeat Bytyçi |21. srpnja 2022. (Pulski filmski festival) |- |[[Glava velike ribe (2022.)]] |[[Arsen Oremović]] |drama |Lana Barić, Nikša Butijer, Neven Aljinović - Tot |22. srpnja 2022. (Pulski filmski festival) |- |[[Sigurno mjesto (2022.)]] |[[Juraj Lerotić]] |drama |Juraj Lerotić, Snježana Sinovčić, Goran Marković |11. kolovoza 2022. (Filmski festival u Locarnu) |- style="background:#87CEEB" |[[Jahači (2022.)]] |[[Dominik Mencej]] |drama |Timon Šturbej, Petja Labović, Anja Novak, Nikola Kojo |15. kolovoza 2022. (28. Sarajevski filmski festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Praznik rada (2022.)]] |[[Pjer Žalica]] |drama |Muhamed Hadžović, Emir Hadžihafizbegović, Admir Glamočak, Boris Isaković, Aleksandar Seksan, Mirvad Kurić, Jasna Žalica, Tatjana Šojić, Dženita Imamović Omerović, Labina Mitevska, Vedran Đekić, Branka Katić, Ermin Bravo, Branimir Popović |19. kolovoza 2022. (28. Sarajevski filmski festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Najsretniji čovjek na svijetu (2022.)]] |[[Teona Strugar Mitevska]] |drama |Jelena Kordić Kuret, Adnan Omerović, Labina Mitevska, Ana Kostovska, Ksenija Marinković, Izudin Bajrović, Irma Alimanović, Vedrana Božinović, Mona Muratović, Nikolina Kujača, Siniša Vidović, Kemal Rizvanović |1. rujna 2022. (Međunarodni filmski festival u Veneciji) |- style="background:#87CEEB" |[[Da li ste videli ovu ženu? (2022.)]] |[[Dušan Zorić]], [[Matija Gluščević]] |drama |Ksenija Marinković, Isidora Simijonović, Boris Isaković, Alex Elektra, Ivana Vuković, Vlasta Velisavljević, Goran Bogdan, Jasna Đuričić, Radoje Čupić |8. rujna 2022. (Međunarodni tjedan kritike u Veneciji) |- |[[Garbura (2022.)]] |[[Josip Žuvan]] |drama |Franko Floigl, Mauro Ercegović Gracin, Ljubomir Bandović, Marija Škaričić, Ivana Roščić, Asja Jovanović, Zdenko Jelčić |24. rujna 2022. (Međunarodni filmski festival u San Sebastianu) |- style="background:#87CEEB" |[[Majka (2022.)]] |[[Zornitsa Sophia]] |drama |Daria Simeonova, Leon Lučev, Daria Dimitrova, Peris Wambui, Steve Matias, Lamar Munene |24. rujna 2022. (Festival bugarskog igranog filma "Zlatna ruža") |- |[[Tragovi (2022.)]] |[[Dubravka Turić]] |drama |Marija Škaričić, Nikša Butijer, Mate Gulin, Lana Barić, Tvrtko Jurić, Dragan Mićanović, Tanja Smoje, Marina Redžepović, Aleksandra Naumov, Barbara Nola |14. listopada 2022. (Međunarodni filmski festival u Varšavi) |- style="background:#87CEEB" |[[Kajmak (2022.)]] |[[Milcho Manchevski]] |drama |Sara Klimoska, Kamka Tocinovski, Aleksandar Mikic, Simona Spirovska, Ana Stojanovska, Filip Trajkovikj |26. listopada 2022. (Međunarodni filmski festival u Tokiju) |- |[[Marginalci (2022.)]] |[[Ljubomir Kerekeš]] |komedija, drama |Draško Zidar, Ljubomir Kerekeš, Mijo Pavelko, Marija Krpan, Jan Kerekeš, Milan Pavlović, Andro Damiš, Ana Begić Tahiri, Ksenija Marinković, Boris Svrtan, Darko Janeš, Matko Knešaurek, Luka Petrušić, Goran Koši, Hana Hegedušić, Darko Plovanić, Zvonimira Martinčević, Nadica Matečko, Terezija Vuković, Krunoslav Jovan, Marijan Liber, Dragutin Plantak, Darko Mikić, Pavao Mihalić, Dino Možek, Zlatna korita |27. listopada 2022. (kinodistribucija) |- |[[Pelikan (2022.)]] |[[Filip Heraković]] |drama, komedija |Edi Ćelić, Tanja Smoje, Valentina Lončarić, Nina Sabo, Tena Nemet Brankov, Stojan Matavulj, Goran Koši, Ivan Glowatzky, Marko Petrić, Dražen Šivak, Peđa Gvozdić, Ana Marija Veselčić, Vanja Gvozdić, Antonio Scarpa, Biljana Lovre |19. studenoga 2022. (Filmski festival u Tallinnu Black Nights) |- style="background:#87CEEB" |[[Probudi me (2022.)]] |[[Marko Šantić]] |drama |Jure Henigman, Dražen Kühn, Živa Selan, Nataša Barbara Gračner, Timon Šturbej, Jurij Drevenšek, Tamara Avguštin, Blaž Setnikar, Benjamin Krnetić, Andrej Murenc, Jure Ivanušić |21. studenoga 2022. (Filmski festival u Tallinnu Black Nights) |- style="background:#87CEEB" |[[Čovjek bez krivnje (2022.)]] |[[Ivan Gergolet]] |triler, drama |Valentina Carnelutti, Branko Završan |22. studenoga 2022. (Filmski festival u Tallinnu Black Nights) |} === 2023. === {| class="wikitable" width="100%" |- ! width="21%" | Naslov filma ! width="16%" | Redatelj ! width="13%" | Žanr ! width="22%" | Uloge ! width="25%" | Premijera / Mjesto |- style="background:#87CEEB" |[[Bazen beskraja (2023.)]] |[[Brandon Cronenberg]] |SF, horor |Mia Goth, Alexander Skarsgård, Cleopatra Coleman, Amanda Brugel, John Ralston, Caroline Boulton, Jeff Ricketts, Thomas Kretschmann, Anita Major, Amar Bukvić, Jalil Lespert, Roderick Hill, Alexandra Tóth, Adam Boncz, Alan Katić |21. siječnja 2023. (Filmski festival Sundance) |- |[[Polako nikuda (2023.)]] |[[Damir Čučić]] |drama |Katarina Arbanas, Jura Ruža |28. siječnja 2023. (Međunarodni filmski festival u Rotterdamu) |- style="background:#87CEEB" |[[Nešto slatko (2023.)]] |[[Tin Vodopivec]] |komedija |Jelena Jovanova-Perić, Saško Kocev |2. veljače 2023. (kinodistribucija) |- style="background:#87CEEB" |[[Morska iskra (2023.)]] |[[Domien Huyghe]] |drama |Saar Rogiers, Sverre Rous, Dunia Elwaleed, Nika Petrović, Valentijn Dhaenens, Thibaud Dooms |17. veljače 2023. (Međunarodni filmski festival u Berlinu – Berlinale) |- |[[Dnevnik Pauline P. (2023.)]] |[[Neven Hitrec]] |dječji film |Katja Matković, Borko Perić, Judita Franković Brdar, Igor Kovač, Aria Dunda, Ramona Ivanda, Jakov Švarc, Tom Rushaidat, Darin Pavišić, Ksenija Marinković, Vinko Kraljević, Dražen Kuhn |14. ožujka 2023. (kinodistribucija) |- style="background:#87CEEB" |[[Lost Country (2023.)]] |[[Vladimir Perišić]] |drama |Jovan Ginić, Jasna Đuričić, Duško Valentić, Helena Buljan, Marija Škaričić, Vinko Kraljević, Goran Navojec |22. svibnja 2023. (Filmski festival u Cannesu) |- |[[Rifovi revolucije (2023.)]] |[[Jurica Hižak]] |mjuzikl, akcijski, komedija |Marko Denac, Tomislav Šipek |19. lipnja 2023. (Grossmann Fantastic Film and Wine Festival) |- style="background:#87CEEB" |[[M (2023.)]] |[[Vardan Tozija]] |film o odrastanju, fantastika |Matej Sivakov, Sasko Kocev, Aleksandar Nicovski, Kamka Tocinovski, Toni Mihajlovski, Bojana Gregorić Vejzović, Boris Damovski, Blagoj Veselinov, Zaklina Petrovska, Oliver Mitkovski, Miroslav Petković, Jasmina Bilalović |13. srpnja 2023. (Cinedays Skopje Film Festival) |- |[[Hotel Pula (2023.)]] |[[Andrej Korovljev]] |drama |Nika Grbelja, Ermin Bravo, Petra B. Blašković, Nika Ivančić, Maja Izetbegović, Romina Vitasović Lučić, asmin Telalović, Dado Ćosić, Lav Novosel, Pavao Novak, Rok Juričić, Luka Juričić, Zoran Đorđević |15. srpnja 2023. (Pulski filmski festival) |- |[[Pamtim samo sretne dane (2023.)]] |[[Nevio Marasović]] |drama |Radko Polič, Tena Nemet Brankov, Lana Meniga, Leona Paraminski, Tonka Kovačić, Zlatko Burić-Kićo, Stjepan Perić, Dado Ćosić, Vinko Kraljević, Janko Popović Volarić, Goran Grgić, Franjo Kuhar, Nina Violić, Tara Thaller, Alma Prica, Jelena Miholjević, Tihana Lazović Trifunović, Doris Šarić Kukuljica, Ivana Starčević, Leon Lučev, Živko Anočić, Zdenko Jelčić, Goran Bogdan |16. srpnja 2023. (Pulski filmski festival) |- |[[Sedmo nebo (2023.)]] |[[Jasna Nanut]] |drama, komedija |Iva Jerković, Iva Mihalić, Krešimir Mikić, Lukrecija Tudor, Adrian Pezdirc, Janko Rakoš, Zvonimir Jurić, Robert Ugrina, Klara Mučibabić, Urša Neda Rukar Gamulin, Jerko Marčić, Dejan Aćimović, Iva Visković, Nikša Butijer |17. srpnja 2023. (Pulski filmski festival) |- |[[Escort (2023.)]] |[[Lukas Nola]] |drama, triler |Živko Anočić, Hrvojka Begović, Nikša Butijer, Krešimir Mikić |18. srpnja 2023. (Pulski filmski festival) |- |[[Samo kad se smijem (2023.)]] |[[Vanja Juranić]] |drama |Tihana Lazović, Slavko Sobin, Jasna Đuričić, Elodie Paleka, Marina Redžepović, Nadine Mičić, Iva Jerković, Gloria Dubelj, Mirela Brekalo, Maruška Aras, Aneta Grabovac |19. srpnja 2023. (Pulski filmski festival) |- |[[Smrt djevojčice sa žigicama (2023.)]] |[[Goran Kulenović]] |kriminalistički, triler, drama |Jelena Lopatić, Ozren Grabarić, Iva Babić, Aleksandra Stojaković, Sanja Milardović, Elma Juković, Goran Navojec, Borko Perić, Slavko Juraga, Luka Petrušić, Slavko Sobin, Nikša Butijer, Voja Brajović |19. srpnja 2023. (Pulski filmski festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Ekskurzija (2023.)]] |[[Una Gunjak]] |drama |Asja Zara Lagumdžija, Nađa Spaho, Maja Izetbegović, Mediha Musliović, Izudin Bajrović |4. kolovoza 2023. (Locarno Film Festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Ne očekuj previše od kraja svijeta (2023.)]] |[[Radu Jude]] |drama, komedija |Ilinca Manolache, Ovidiu Pîrșan, Nina Hoss, Dorina Lazăr, Katia Pascariu |4. kolovoza 2023. (Locarno Film Festival) |- |[[Bosanski lonac (2023.)]] |[[Pave Marinković]] |drama, komedija |Senad Bašić, Andreas Kiendl, Birgit Stöger, Bruna Bebić, Admir Glamočak, Zlatko Burić, Igor Kovač, Julia Franz Richter, Goran Grgić, Dejan Aćimović |13. kolovoza 2023. (29. Sarajevski filmski festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Sirin (2023.)]] |[[Senad Šahmanović]] |drama |Danica Čurčić, Jasna Đuričić, Marko Baćović |''Pretpremijera'': 1. ožujka 2023. (limitirano)<br>''Premijera'': 14. kolovoza 2023. (29. Sarajevski filmski festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Umri prije smrti (2023.)]] |[[Ahmed Imamović]] |drama |Adnan Hasković, Mona Muratović, Milan Pavlović, Almir Kurt, Maja Jurić, Rade Šerbedžija, Aida Bukva, Miki Trifunov, Vlado Kerošević, Slaven Knezović |13. kolovoza 2023. (29. Sarajevski filmski festival) |- |[[Žena s gumenim rukavicama (2023.)]] |[[Mario Šulina]] |drama |Areta Ćurković, Sandra Lončarić, Miroslav Čabraja, Ivan Ćaćić, Vjekoslav Janković,Tatjana Bertok Zupković, Ivana Soldo Čabraja, Antonia Mrkonjić, Antonio Jakupčević, Matea Grabić Ćaćić, Selena Andrić, Vesna Šinjori, Ivan Simon, Ivana Vukićević, Vladimir Andrić, Zdravko Šinjori, Blanka Bart, Nikolina Benačić, Marija Mrvičin, Antun Brajković |24. kolovoza 2023. (Vukovar Film Festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Tuesday (2023.)]] |[[Daina O. Pusić]] |drama |Julia Louis-Dreyfus, Lola Petticrew, Arinzé Kene, Leah Harvey |31. kolovoza 2023. (Telluride Film Festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Domaćinstvo za početnike (2023.)]] |[[Goran Stolevski]] |drama |Anamaria Marinca, Alina Serban, Samson Selim, Mia Mustafi, Vladimir Tintor, Dzada Selim, Sara Klimoska, Rozafa Celaj, Ajshe Useini |6. rujna 2023. (Međunarodni filmski festival u Veneciji) |- style="background:#87CEEB" |[[Radnička klasa ide u pakao (2023.)]] |[[Mladen Đorđević]] |drama, horor |Tamara Krcunović, Leon Lučev, Szilvia Kriszan, Ivan Đorđević, Lidija Kordić, Momo Pićurić, Olivera Viktorović, Mirsad Tuka, Tomislav Trifunović, Dobrila Stojnić |8. rujna 2023. (Međunarodni filmski festival u Torontu) |- style="background:#87CEEB" |[[Posljednji heroj (2023.)]] |[[Žiga Virc]] |komedija |Jurij Drevensek, Eva Jesenovec, Jernej Kogovsek, Mojka Koncar, Janja Majzelj, Angeliki Papoulia |6. listopada 2023. (Festival slovenskog filma) |- style="background:#87CEEB" |[[Promatranje (2023.)]] |[[Janez Burger]] |drama, kriminalistika |Diana Kolenc, Vladimir Vlaškalić, Benjamin Krnetić, Jure Henigman, Nataša Keser |6. listopada 2023. (Festival slovenskog filma) |- style="background:#87CEEB" |[[Prelazak (2023.)]] |[[Jacqueline van Vugt]] |drama |Abdelkrim Saïdi, Soumaya Akaaboune, Ahlaam Teghadouini, Nabil Mallat, Iliass Dennoune, Hadewych Minis, Gijs Naber, Koen Ruitenbeek, Mus Nelson, Antonio Estrada, Marco Caceres, Carmen Baquero |6. listopada 2023. (Međunarodni filmski festival u Varšavi) |- |[[Sveta obitelj (2023.)]] |[[Vlatka Vorkapić]] |drama |Luna Pilić, Ivan Čuić, Nikola Đuričko, Anita Matić Delić, Judita Franković Brdar, Aleksandar Cvjetković, Aljoša Čepl, Lidija Penić-Grgaš, Sandra Lončarić, Darko Milas |22. listopada 2023. (Međunarodni filmski festival u São Paulu) |- style="background:#87CEEB" |[[Sunce mamino (2023.)]] |[[Kosta Đorđević]] |komedija |Pavle Čemerikić, Branka Katić, Denis Murić |5. studenoga 2023. (Filmski festival u Tallinnu Black Nights) |- style="background:#87CEEB" |[[Živi i zdravi (2023.)]] |[[Ivan Marinović]] |drama, komedija |Tihana Lazović, Goran Slavić, Momčilo Pićurić, Goran Bogdan, Snježana Sinovčić Šiškov, Dragana Dabović, Nikola Ristanovski, Mirjana Joković, Dejan Đonović |12. studenoga 2023. (Filmski festival u Tallinnu Black Nights) |} === 2024. === {| class="wikitable" width="100%" |- ! width="21%" | Naslov filma ! width="16%" | Redatelj ! width="13%" | Žanr ! width="22%" | Uloge ! width="25%" | Premijera / Mjesto |- |[[Slatka Simona (2024.)]] |[[Igor Mirković]] |triler, drama |Maja Jurić,Tina Keserović, Toma Medvešek, Jerko Maričić, Kristijan Ugrina, Paško Vukasovič, Luka Knez, Darko Stazić, Nela Kocsis, Nikolina Prkačin |8. veljače 2024. (kinodistribucija) |- style="background:#87CEEB" |[[Kad svane dan (2024.)]] |[[Rúnar Rúnarsson]] |drama |Elín Hall, Katla Njálsdóttir, Mikael Kaaber, Ágúst Wigum |15. svibnja 2024. (Filmski festival u Cannes) |- style="background:#87CEEB" |[[Obiteljska terapija (2024.)]] |[[Sonja Prosenc]] |drama, komedija |Marko Mandić, Aliocha Schneider, Katarina Stegnar, Mila Bezjak, Judita Franković, Brdar Jure, Henigman Borja, Repe Novak, Ana Đurić - Konstrakta, Kristoffer Joner |8. lipnja 2024. (Tribaca film festival) |- |[[Proslava (2024.)]] |[[Bruno Anković]] |drama, povijesni |Bernard Tomić, Krešimir Mikić, Klara Fiolić, Lars Štern, Jan Doležal, Nedim Nezirović, Tanja Smoje, David Tasić Daf, Izudin Bajrović |1. srpnja 2024. (Međunarodni filmski festival Karlovy Vary) |- |[[Svemu dođe kraj (2024.)]] |[[Rajko Grlić]] |romansa, triler |Živko Anočić, Jelena Đokić, Boris Isaković, Janko Popović Volarić, Emir Hadžihafizbegović, Srđan Grahovac, Katarina Bistrović-Darvaš, Ksenija Marinković, Marina Redžepović, Angela Nedyalkova, Anita Schmit, Doris Šarić-Kukuljica, Siniša Ružić, Dejan Đonković |11. srpnja 2024. (Pulski filmski festiva) |- |[[Šlager (2024.)]] |[[Nevio Marasović]] |romantična drama |Lana Barić, Janko Popović Volarić |11. srpnja 2024. (Pulski filmski festiva) |- |[[Frka (2024.)]] |[[Svebor Mihael Jelić]] |triler, drama, komedija |Kristina Jovanović, Sven Latinović, Antonia Mrkonjić, Luka Vondrak, Vedran Dakić |13. srpnja 2024. (Pulski filmski festiva) |- |[[Božji gnjev (2024.)]] |[[Kristijan Milić]] |ratna drama, triler |Ivo Krešić, Marko Cindrić, Domagoj Mrkonjić, Ivan Skoko, Mario Knezović, Dragan Despot, Dejan Aćimović, Vinko Kraljević, Mate Gulin, Mladen Vulić, Dragan Šuvak, Martina Mandek, Marinko Prga, Mijo Jurišić, Darko Stazić, Vlasta Ramljak, Slaven Knezović, Miro Barnjak, Mijo Kevo, Anđela Kusić, Matija Čigir, Maja Lasić, Asim Ugljen, Nino Sorić, Tomislav Šipek |15. srpnja 2024. (Pulski filmski festiva) |- |[[Šalša (2024.)]] |[[Dražen Žarković]] |komedija, horor, triler, akcijski |Momčilo Otašević, Roko Sikavica, Ljubiša Savanović, Donat Zeko, Mirko Vlahović, Šimun Šitum, Petar Salečić, Konstantin Haag, Luka Šatara, Mijo Jurišić, Slavko Sobin, Damir Markovina, Draško Zidar, Bojan Brajčić, Lovre Kondža, Ivana Gulin, Snježana Sinovčić Šiškov, Milica janevski, Ecija Ojdanić, Luna Pilić |16. srpnja 2024. (Pulski filmski festiva) |- style="background:#87CEEB" |[[Blok 5 (2024.)]] |[[Klemen Dvornik]] |drama |Kaja Šuštar, Youri Friderich, Niko Lemark, David Trontelj, Ivana Roščić, Tihomir Stanić, Enis Bešlagić, Mark Jacob Cavazza, Sarah Al Saleh, Voranc Mandić, Kaja Zabret, Marko Mandić |11. kolovoza 2024. (Locarno Film Festival) |- |[[Nakon ljeta (2024.)]] |[[Danis Tanović]] |drama, komedija, romansa |Anja Matković, Uliks Fehmiu, Goran Navojec, Mario Knezović, Ivana Roščić, Boris Ler, Luka Juričić, Mirela Brekalo, Snježana Sinovčić |16. kolovoza 2024. (30. Sarajevski filmski festiva) |- style="background:#87CEEB" |[[Gym (2024.)]] |[[Srđan Vuletić]] |drama |Edin Koja Avdagić, Dino Sarija, Dina Mušanović, Filip Radovanović, Faruk Hajdarević, Mirza Dervišić, Adnan Omerović, Rijad Gvozden, Pavle Marković, Igor Skvarica, Pavle Novaković, Vanja Matović |19. kolovoza 2024. (30. Sarajevski filmski festiva) |- style="background:#87CEEB" |[[Djed Mraz u Bosni (2024.)]] |[[Emir Kapetanović]] |drama, komedija |Goran Kostić, Miraj Grbić, Zana Marjanović, Mirvad Kurić |21. kolovoza 2024. (30. Sarajevski filmski festiva) |- style="background:#87CEEB" |[[Među bogovima (2024.)]] |[[Vuk Ršumović]] |drama |Fereshteh Hosseini, Nikola Ristanovski, Reza Akhlaghirad |22. kolovoza 2024. (30. Sarajevski filmski festiva) |- style="background:#87CEEB" |[[Antikvariati (2024.)]] |[[Russudan Glurjidze]] |drama |Sergey Dreyden, Salome Demuria, Vladimir Daushvili |6. rujna 2024. (Međunarodni filmski festival u Veneciji) |- |[[Lijepa večer, lijep dan (2024.)]] |[[Ivona Juka]] |drama, povijesni |Dado Ćosić, Emir Hadžihafizbegović, Slaven Došlo, Đorđe Galić, Elmir Krivalić, Dražen Čuček, Anja Šovagović – Despot, Vojislav Brajović, Asja Jovanović |''Pretpremijera'': 9. rujna 2024. (kino Forum, Zagreb) ''Svjetska premijera'': 27. lipnja 2025. (Frameline Film Festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Mačji krik (2024.)]] |[[Sanja Živković]] |drama |Jasmin Geljo, Andrijana Đorđević, Sanja Mikitišin, Marija Škaričić, Denis Murić |1. listopada 2024. (Vancouver International Film Festival) |- |[[Dobra djeca (2024.)]] |[[Filip Peruzović]] |humorna drama |Filip Šovagović, Nina Violić |11. listopada 2024. (40. Međunarodni filmski festival u Varšavi) |- style="background:#87CEEB" |[[Godina udovice (2024.)]] |[[Veronika Lišková]] |drama |Pavla Beretová, Julie Šoucová, Zuzana Kronerová, Tomáš Bambušek, Stojan Matavulj |11. listopada 2024. (40. Međunarodni filmski festival u Varšavi) |- |[[Dražen (2024.)]] |[[Danilo Šerbedžija]] |biografski, drama |Domagoj Nižić, Tonko Stošić, Pavel Matuško, Zrinka Cvitešić, Dragan Mičanović |22. listopada 2024. (Šibenik) |- style="background:#87CEEB" |[[Luna park (2024.)]] |[[Florenc Papas]] |drama |Adriana Matoshi, Nik Xhelilaj, Flonja Kodheli, Suela Bako, Orion Jolldashi, Olivia Hysolli, Kristaq Pilo, Artan Islami, Elidon Aliko, Donald Shehu, Urim Aliaj, Eno Milkani, Denardi Neziri, Milto Kutali, Xheni Halluli, Roan Kumbria |4. studenoga 2024. (Thessaloniki International Film Festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Obraz (2024.)]] |[[Nikola Vukčević]] |povijesni, drama |Edon Rizvanolli, Elez Adžović, Alban Ukaj, Aleksandar Radulović, Xhejlane Tërbunja, Selman Jusufi, Vuk Bulajić, Igor Benčina, Ana Vučković, Merisa Adzović, Hana Pavlović, Branimir Popović, Nikola Ristanovski, Zef Bato Dedivanović |7. studenoga 2024. (FilmFestival Cottbus) |} === 2025. === {| class="wikitable" width="100%" |- ! width="21%" | Naslov filma ! width="16%" | Redatelj ! width="13%" | Žanr ! width="22%" | Uloge ! width="25%" | Premijera / Mjesto |- style="background:#87CEEB" |[[DJ Ahmet (2025.)]] |[[Georgi M. Unkovski]] |drama, komedija |Arif Jakup, Agush Agushev, Dora Akan Zlatanova, Aksel Mehmet, Selpin Kerim, Atila Klince |23. siječnja 2025. (Filmski festival Sundance) |- style="background:#87CEEB" |[[Otapanje vladara (2025.)]] |[[Ivan Salatić]] |drama |Marko Pogačar, Luka Petrone, Tea Ljubešić, Jakov Zovko, Vanja Matić, Vladimir Milošević, Igor Božanić |31. siječnja 2025. (54. Međunarodni filmski festival u Rotterdamu) |- style="background:#87CEEB" |[[Vjetre, pričaj sa mnom (2025.)]] |[[Stefan Đorđević]] |drama |Stefan Đorđević, Negrica Đorđević, Boško Đorđević, Budimir Jovanović, Ljiljana Jovanović, Ana Petrović, Marina Davidović, Đorđe Davidović, Vidak Davidović, Milorad Mijailović, Igor Benčina |4. veljače 2025. (54. Međunarodni filmski festival u Rotterdamu) |- style="background:#87CEEB" |[[Dobre djevojke (2025.)]] |[[Urška Djukić]] |drama |Jara Sofija Ostan, Mina Švajger, Saša Tabaković, Nataša Burger |14. veljače 2025. (75. Međunarodni filmski festival u Berlinu / Berlinale) |- |[[Zečji nasip (2025.)]] |[[Čejen Černić Čanak]] |drama, romansa |Lav Novosel, Andrija Žunac, Leon Grgić, Tanja Smoje, Alma Prica, Filip Šovagović, Franka Mikolaci |16. veljače 2025. (75. Međunarodni filmski festival u Berlinu / Berlinale) |- |[[Nisam takva (2025.)]] |[[Zvonimir Munivrana]] |drama, triler, romansa |Tara Thaller, Stipe Jelaska, Romina Tonković, Slaven Knezović, Matija Prskalo, Andrej Dojkić |20. ožujka 2025. (Međunarodni filmski festival u Sofiji) |- |[[Diva (2025.)]] |[[Branko Perić]] |povijesni, drama |Ana Marija Perković, Ornela Vištica, Luka Mamuza, Mugdim Avdagić, Mladen Vulić, Valentin Perković |17. svibnja 2025. (Marché du Film) |- style="background:#87CEEB" |[[Kako je ovdje tako zeleno? (2025.)]] |[[Nikola Ležaić]] |drama |Izudin Bajrović, Snježana Sinovčić, Stojan Matavulj, Radoslava Mrkšić, Leon Lučev |7. srpnja 2025. (Međunarodni filmski festival Karlovy Vary) |- |[[Južina (2025.)]] |[[Ante Marin]] |komedija, triler, drama |Stojan Matavulj, Donat Zeko, Stipe Jelaska, Mijo Kevo, Nika Petrović, Slavena Verić, Franko Jakovčević, Katarina Romac, Mijo Jurišić, Zdravko Vukelić, Paško Vukasović, Snježana Sinovčić Šiškov, Andrea Mladinić, Petra Krolo |10. srpnja 2025. (72. Pulski filmski festival) |- |[[Bumbarovo ljeto (2025.)]] |[[Daniel Kušan]] |dječji film |Frano Mašković, Mijo Kevo, Jakov Bilić, Lucija Alfier, Martina Stjepanović, Jozo Mornar, Franko Bručić, Luna Vrućinić Perić, Cvita Lakoš, Adrijan Računica, Marta Blinja, Ema Barišić, Jibril Kai Budimir |11. srpnja 2025. (72. Pulski filmski festival) |- |[[Bog neće pomoći (2025.)]] |[[Hana Jušić]] |drama |Manuela Martelli, Ana Marija Veselčić, Filip Đurić, Mauro Ercegović Gracin, Nikša Butijer, Tina Orlandini, Ivan Skoko, Bogdan Farcas, Vinko Kraljević |7. kolovoza 2025. (Filmski festival u Locarnu) |- style="background:#87CEEB" |[[Linije želje (2025.)]] |[[Dane Komljen]] |drama |Ivan Čuić, Branka Katić, Petja Golec Horvat, Rok Juričić, Đorđe Galić, Vidan Miljković, Iva Babić, Nadim Hendawi, Boban Kaluđer, Eva Voštinić, Jovana Trninić, Matija Radovanović, Miladina Grujić |12. kolovoza 2025. (Filmski festival u Locarnu) |- style="background:#87CEEB" |[[Paviljon (2025.)]] |[[Dino Mustafić]] |komedija |Rade Šerbedžija, Jasna Diklić, Zijah Sokolović, Ksenija Pajić-Vukov, Miralem Zubčević, Branka Petrić, Muhamed Bahonjić, Vladimir Jurc Lali, Mirjana Karanović, Kaća Dorić |15. kolovoza 2025. (31. Sarajevski filmski festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Yugo Florida (2025.)]] |[[Vladimir Tagić]] |drama, komedija |Andrija Kuzmanović, Nikola Peaković, Snježana Sinovčić Šiškov, Hana Selimović |21. kolovoza 2025. (31. Sarajevski filmski festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Bijelo se pere na devedeset (2025.)]] |[[Marko Naberšnik]] |drama |Anica Dobra, Jurij Zrnec, Tjaša Železnik, Lea Cok, Vladimir Tintor, Iva Kranjc Bagola, Saša Tabaković, Žiga Šorli, Polona Juh, Mei Rabič, Jaka Mehle, Blaž Dolenc |21. kolovoza 2025. (31. Sarajevski filmski festival) |- |[[Taxi ljubav (2025.)]] |[[Milo Ostović]] |drama |Ljubomir Kerekeš |4. rujna 2025. (kinodistribucija) |- style="background:#87CEEB" |[[Oče naš (2025.)]] |[[Goran Stanković]] |drama |Vučić Perović, Boris Isaković, Goran Marković, Jasna Žalica, Dado Ćosić |9. rujna 2025. (Međunarodni filmski festival u Torontu) |- style="background:#87CEEB" |[[Nezahvalna bića (2025.)]] |[[Olmo Omerzu]] |drama, triler |Barry Ward, Dexter Franc, Antonín Chmela, Barbara Bobuľová, Elvis Bošnjak, Zdeslav Čotić, Ana Marija Veselčić, Timon Šturbej |21. rujna 2025. (Međunarodni filmski festival u San Sebastianu) |- |[[Žene, luđaci i malo dobrih pedera (2025.)]] |[[Ivan Salaj]] |crna komedija, drama |Filip Detelić, Živko Anočić, Frano Mašković, Janko Popović Volarić, Franjo Dijak, Romina Tonković, Ana Maras, Sanja Milardović, Dora Dimić Rakar, Anja Šovagović |9. listopada 2025. (kinodistribucija) |- |[[260 dana (2025.)]] |[[Jakov Sedlar]] |ratni, drama |Tim Roth, Will Godber, Camilla Rutherford, Sam Hazeldine, Isabella Dempster, Antea Huljev Žuvan, Florence Bensberg |2. studenoga 2025. (Dvorana Gradski vrt, Osijek, Hrvatska) |- |[[Drugi dnevnik Pauline P. (2025.)]] |[[Neven Hitrec]] |komedija, dječji film |Katja Matković, Borko Perić, Judita Franković Brdar, Igor Kovač, Aria Dunda, Ramona Ivanda, Jakov Švarc, Tom Rushaidat, Ksenija Marinković, Vinko Kraljević, Ana Topolko |6. studenoga 2025. (kinodistribucija) |} === 2026. === {| class="wikitable" width="100%" |- ! width="21%" | Naslov filma ! width="16%" | Redatelj ! width="13%" | Žanr ! width="22%" | Uloge ! width="25%" | Premijera / Mjesto |- |[[Svadba (2026.)]] |[[Igor Šeregi]] |romantična komedija |Rene Bitorajac, Dragan Bjelogrlić, Linda Begonja, Vesna Trivalić, Roko Sikavica, Nika Greblja, Marko Grabež, Anđela Stević Žugić |22. siječnja 2026. (kinodistribucija) |- |[[Koke (2026.)]] |[[Igor Jelinović]] |drama |Snježana Sinovčić, Aleksandra Janković, Šimun Šitum, Stojan Matavulj, Ana Marija Veselčić, Leon Lučev |30. siječnja 2026. (55. Međunarodni filmski festival u Rotterdamu) |- |[[Glavonja (2026.)]] |[[Marine Andree Škop]], [[Vande Raýmanove]] |komedija, dječji film |Marta Mihanović, Maks Kleončić, Andrija Lamot, Mark Spiridonović i Martin Pišlar, Ajda Smrekar i Matej Puc, Csongor Cassai i Gabriela Dzuríkova, Judita Franković Brdar, Borko Perić, Snježana Sinovčić, Dražen Čuček, Slavko Sobin i Željko Duvnjak. |19. veljače 2026. (kinodistribucija) |- |[[Dioklecijan (2026.)]] |[[Božidar Domagoj Burić]] |povijesni, drama |Amar Bukvić, Slavko Sobin, Krešimir Mikić, Dragan Despot, Mladen Badovinac, Nataša Janjić Medančić |(kinodistribucija) |- |[[Virus patološke dobrote]] |[[Predrag Ličina]] |znanstvena fantastika, horor, komedija, drama, mjuzikl, romansa |Hristina Popović, Nikola Đuričko, Gordan Kičić, Tihana Lazović, Goran Bogdan, Rade Šerbedžija |studeni 2026. |- |[[Hajka (film)|Hajka]] |[[Nevio Marasović]] |kriminalistika, komedija |Lana Barić, Goran Navojec, Ugo Korani, Borko Perić, Anđela Ramljak, Nikša Butijer, Petar Benčina |prosinac 2026. |- |[[Mama, tata i ja (2026.)]] |[[Vanja Juranić]] |drama, komedija |Zrinka Cvitešić, Rade Šerbedžija, Alma Prica, Goran Bogdan | |- |[[Sitni lopovi (2025.)]] |[[Mate Ugrina]] |drama |Gavrilo Jović, Tea Ljubešić, Snježana Sinovčić-Šiškov, Izudin Bajrović, Lana Meniga, Lana Barić | |- |[[Eva nakon pada (2026.)]] |[[Lana Barić]] |drama | | |- |[[ZG90]] |[[Istvan Filakovity]], [[Eduard Galić]] |komedija, akcijski | | |- |[[Među nama (2025.)]] |[[Laura Pescu]] |romansa, humorna, drama, akcijski |Vini Jurčić, Adrian Bagarić, Sanja Marin, Ognjen Milovanović, Goran Milovanović | |- |[[Petlja (2025.)]] |[[Antonio Nuić]] |drama |Franjo Dijak, Filip Šovagović, Lidija Penić Grgas, Andrija Tomić, Jozo Schmuch, Ana Šiškov | |- |[[Soba 23 (2025.)]] |[[David Petrović]], [[Artem Dushkin]] |triler, drama, kriminalistički |Damir Orlić, Jadran Grubišić, Ana Brdanović, Petra Šarac,Janko Popović Volarić, Anđelko Petric, Jelena Miholjević, Andrea Spindel, Helena Miočić Mandić, Davor Popović, Igor Kondić, Zoran Prodanović Prlja, Mia Negovetić | |} === Nadolazeći === Nadolazeći filmovi koji su u stanju razvoja ili produkcija scenarija ili projekta. {| class="wikitable" !Naslov filma !Redatelj !Izvor |- |''[[Pet dana na moru]]'' |Ivana Škrabalo |<ref>{{Citiranje weba|date=2025-05-20|title=Počelo snimanje dugometražnog igranog filma Pet dana na moru Ivane Škrabalo|url=https://havc.hr/infocentar/novosti/pocelo-snimanje-dugometraznog-igranog-filma-pet-dana-na-moru-ivane-skrabalo|access-date=2025-09-07|website=Havc.hr|language=en-US}}</ref> |- |''[[Danas je mama živa]]'' |Josip Lukić |<ref>{{Citiranje weba|date=2024-10-17|title=U Splitu završeno snimanje dugometražnog prvijenca Josipa Lukića, Danas je mama živa|url=https://havc.hr/infocentar/novosti/u-splitu-zavrseno-snimanje-dugometraznog-prvijenca-josipa-lukica-danas-je-mama-ziva|access-date=2025-09-07|website=Havc.hr|language=en-US}}</ref> |- |''[[Četvrti kralj]]'' |Zvonimir Jurić |<ref>{{Citiranje weba|date=2025-03-11|title=Završeno snimanje film Četvrti kralj Zvonimira Jurića|url=https://havc.hr/infocentar/novosti/zavrseno-snimanje-film-cetvrti-kralj-zvonimira-jurica|access-date=2025-09-07|website=Havc.hr|language=en-US}}</ref> |- |''Štriguni'' |Aldo Tardozzi |<ref>{{Citiranje weba|title=U Istri počelo snimanje dugometražnog igranog filma Štriguni Alda Tardozzija|url=https://havc.hr/infocentar/novosti/u-istri-pocelo-snimanje-dugometraznog-igranog-filma-striguni-alda-tardozzija|website=Havc.hr|date=2025-11-28|access-date=2025-11-29|language=en-US}}</ref> |- |''Birdie'' |Jasna Nanut | rowspan="3" |<ref>{{Citiranje weba|date=2024-12-13|title=Javni poziv za poticanje audiovizualnih djelatnosti i stvaralaštva – kategorija proizvodnje dugometražnog igranog filma i debitantskog dugometražnog igranog filma u 2024. godini – 2. rok, 12.9.2024.|url=https://havc.hr/img/newsletter/files/web%20obrazlozenje%20deb%20i%20dugi%20igrani%202%20rok%202024.pdf|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=[[HAVC]]}}</ref> |- |''Listanje kupusa'' |Branko Schmidt |- |''Štriga'' |Kristijan Milić |- |''Eva i Hm'' |Mladen Dizdar | rowspan="4" |<ref>{{Citiranje weba|date=2024-12-13|title=Javni poziv za poticanje audiovizualnih djelatnosti i stvaralaštva – kategorija: poticanje razvoja scenarija i razvoja projekata dugometražnih igranih, dugometražnih dokumentarnih i animiranih filmova- potkategorija: razvoj projekata dugometražnih igranih filmova u 2024. – 2.ROK 11.9.2024.|url=https://havc.hr/img/newsletter/files/RPR_2rok_11IX2024_DUG_IGR_WEB.pdf|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=[[HAVC]]}}</ref> |- |''Povijest bolesti'' |David Gašo |- |''Sauna'' |Ognjen Sviličić |- |''U svemiru, na ivici svijeta'' |Damir Čučić |- |''Urotnici'' |Bobby Grubić |<ref>{{Citiranje weba|title=Hrvatska kinematografija dobiva epski filmski spektakl|url=https://magazin.hrt.hr/zabava/hrvatska-kinematografija-dobiva-epski-filmski-spektakl-11758680|access-date=2025-08-17|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref> |- |''Dvije male noćne more'' |Nebojša Slijepčević |<ref>{{Citiranje weba|last=Petrović|first=Martina|date=2025-02-13|title=Hvaljeni roman Črna mati zemla postaje film! Sve o novom projektu koji režira Nebojša Slijepčević|url=https://www.journal.hr/kultura/film-kazaliste-tv/crna-mati-zemla-film/|access-date=2025-08-17|website=Journal.hr|language=hr}}</ref> |- |''Ogledalo za slavuja'' |Karla Lulić |<ref>{{Citiranje weba|title=TorinoFilmLab {{!}} Karla Lulic|url=http://torinofilmlab.it//people/1424741/Karla-Lulic|access-date=2025-08-17|website=TorinoFilmLab}}</ref> |- |''Moj dom'' |Lana Barić |<ref>{{Citiranje weba|last4=https://havc.hr/img/newsletter/files/Obrazlozenje_RSC_IGR_1.rok_12III2025.pdf|date=2023-03-01|title=Lana Barić s projektom dugometražnog filma Tibidabo sudjeluje na radionici platforme Less is More|url=https://havc.hr/infocentar/novosti/lana-baric-s-projektom-dugometraznog-filma-tibidabo-sudjeluje-na-radionici-platforme-less-is-more|url-status=live|access-date=2025-08-21|website=Havc.hr|language=en-US}}</ref> |- |''Zlatni rudnik'' |Vlatka Vorkapić | rowspan="10" |<ref name=":0">https://havc.hr/img/newsletter/files/Obrazlozenje_RSC_IGR_1.rok_12III2025.pdf</ref> |- |''Trojica u Trnju'' |Marija Androić |- |''Idemo!'' |Leona Tara Joyce Wright |- |''Krist voskrese'' |Ivan Čuić |- |''Selekcija'' |Bruno Anković |- |''Čančara'' |Veno Mušinović |- |''Dani su bez broja'' |Romina Tonković |- |''Tvornica Hrvata'' |Istvan Filakovity |- |''Zmaj'' |Ivona Juka |- |''Zagrebačke priče vol. 4'' |Jakov Nola, Andrej Korovljev, Luka Galešić, Martina Marasović, Ivan Srakić, Sara Grgurić, Andrija Mardešić, Josip Lukić |- |''Ili ili/i i'' |Tanja Golić | rowspan="15" |<ref name=":1">https://havc.hr/img/newsletter/files/Obrazlozenje_RSC_IGRANI_2rok_2024_11IX2024_WEB.pdf</ref> |- |''Amater'' |Zoran Strojkovski |- |''Azbestos'' |Matej Matijević |- |''Bez Sunca'' |Igor Jelinović |- |''Čiča Zima'' |Sara Grgurić |- |''Herucina'' |Dario Lonjak |- |''Hotel'' |Borna Zidarić |- |''Izložba'' |Karlo Vorih |- |''Lažna devetka'' |Filip Rutić |- |''Mladenka Kostonoga'' |Andrija Mardešić |- |''Pokopaj me nježno'' |Ljubomir Kerekeš |- |''S one strane granice'' |Damir Radić |- |''Slučaj vlastite pogibelji'' |Marjan Alčevski |- |''Tehnike iscjeljivanja'' |Josipa Krčelić |- |''Žari me sunce, pere me kiša'' |Luka Galešić |- |''Let na sjever'' |Zvonimir Munivrana |<ref>{{Citiranje weba|title=Let na sjever : Studio Corvus|url=https://www.studiocorvus.hr/hr/produkcija/let-na-sjever|access-date=2025-08-28|website=www.studiocorvus.hr}}</ref> |- |''Smisao života u četiri meč lopte'' |Nikola Kuprešanin |<ref name=":2">https://havc.hr/infocentar/novosti/dodijeljene-nagrade-najboljim-projektima-pula-pro-i-nagrada-kino-mreze</ref> |- |''Nikome ništa'' |Nikolina Bogdanović |<ref name=":2" /> |- |''Pogana'' |David Kapac |<ref>{{Citiranje weba|title=Eclectica|url=https://eclectica.com/pogana/|access-date=2025-09-05|website=Eclectica|language=en-US}}</ref> |- |''Bijes'' |Martina Marasović | rowspan="6" |<ref>{{Citiranje weba|date=2025-12-12|title=poticanje razvoja scenarija i razvoja projekata dugometražnih igranih|url=https://havc.hr/img/newsletter/files/RSC_2025_2rok_10IX2025_DUG_IGR_WEB.pdf|url-status=live|access-date=2025-12-13|website=HAVC}}</ref> |- |''Dana 20.srpnja oko 9 sati udaljio se iz kuće u Raštanima u nepoznatom pravcu'' |Luka Galešić |- |''Justina je stisnula gas'' |Anita Čeko |- |''Maja je lagala'' |Čejen Černić Čanak |- |''Otac, majka i njihova djeca'' |Ivor Martinić |- |''Svadba II'' |Igor Šeregi |- |''Boj pod Sigetom'' |Arsen Anton Ostojić | rowspan="5" |<ref>{{Citiranje weba|date=2025-12-12|title=poticanje razvoja scenarija i razvoja projekata dugometražnih igranih - RAZVOJ PROJEKATA u 2025. - 2. ROK - 10.9.2025.|url=https://havc.hr/img/newsletter/files/RPR_2025_2rok_10IX2025_DUG_IGR_WEB.pdf|url-status=live|access-date=2025-12-13|website=HAVC}}</ref> |- |''Dvaput'' |Aldo Tardozzi |- |''O ljudima i psima'' |Ivan Salaj |- |''Pikolo'' |Filip Heraković |- |''Selekcija'' |Bruno Anković |- |''Močvara'' |Daria Blažević | rowspan="4" |<ref>{{Citiranje weba|date=2025-12-12|title=POTICANJE PROIZVODNJE FILMOVA u 2025. - 2. ROK - 11.9.2025.|url=https://havc.hr/img/newsletter/files/rezultati%20deb%20i%20dugi%20igrani%20PROIZVODNJA%202.%20rok%202025.pdf|url-status=live|access-date=2025-12-13|website=HAVC}}</ref> |- |''Na javnom zadatku'' |Dražen Žarković |- |''Poskoci'' |Rajko Grlić |- |''Sumnjivo područje'' |Filip Peruzović |} == Poveznice == * [[Dodatak:Popis hrvatskih televizijskih serija]] * [[Dodatak:Popis hrvatskih dječjih emisija]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://havc.hr/hrvatski-film/katalog-hrvatskih-filmova Katalog hrvatskih filmova] Katalog sadrži filmove koji su nastali nakon osnivanja [[Hrvatski audiovizualni centar|Hrvatskog audiovizualnog centra]] 2008. godine. (2008. – ''danas'') * [http://v1.hfs.hr/nakladnistvo_zapis_detail.aspx?sif_clanci=32473 Hrvatski filmski savez] Zapis, bilten Hrvatskog filmskog saveza. Posebni broj 2008. [[Ivo Škrabalo]]: Filmografija hrvatskih cjelovečernjih filmova (po redateljima) 1944. – 2008. * [http://v1.hfs.hr/nakladnistvo_zapis_detail.aspx?sif_clanci=32472 Hrvatski filmski savez] Zapis, bilten Hrvatskog filmskog saveza. Posebni broj 2008. [[Ivo Škrabalo]]: Povijest hrvatskoga filma: kronološki pregled [[Kategorija:Hrvatski filmovi| ]] [[Kategorija:Filmski popisi|Hrvatski filmovi]] [[Kategorija:U izradi, Filmska umjetnost]] 6h0owdzvmligldj7qr6l1zc1f8bnw31 7427948 7427946 2026-04-11T11:02:22Z Zviz2401 102709 /* 2026. */ 7427948 wikitext text/x-wiki __NOTOC__<center> {| id="toc" style="margin: 0 2em 0 2em;" ! align="center" style="background:#ccccff" width="100%" colspan="2"|'''Popis hrvatskih filmova''' |- ! valign="left" |[[#1940-e|1940-e]] | [[#1950-e|1950-e]] | [[#1960-e|1960-e]] | [[#1970-e|1970-e]] | [[#1980-e|1980-e]]<br>[[#1990.|1990.]] | [[#1991.|1991.]] | [[#1992.|1992.]] | [[#1993.|1993.]] | [[#1994.|1994.]] | [[#1995.|1995.]] | [[#1996.|1996.]] | [[#1997.|1997.]] | [[#1998.|1998.]] | [[#1999.|1999.]]<br>[[#2000.|2000.]] | [[#2001.|2001.]] | [[#2002.|2002.]] | [[#2003.|2003.]] | [[#2004.|2004.]] | [[#2005.|2005.]] | [[#2006.|2006.]] | [[#2007.|2007.]] | [[#2008.|2008.]] | [[#2009.|2009.]]<br>[[#2010.|2010.]] | [[#2011.|2011.]] | [[#2012.|2012.]] | [[#2013.|2013.]] | [[#2014.|2014.]] | [[#2015.|2015.]] | [[#2016.|2016.]] | [[#2017.|2017.]] | [[#2018.|2018.]] | [[#2019.|2019.]]<br>[[#2020.|2020.]] | [[#2021.|2021.]] | [[#2022.|2022.]] | [[#2023.|2023.]] | [[#2024.|2024.]] | [[#2025.|2025.]] | [[#2026.|2026.]]<br>[[#Nadolazeći|Nadolazeći, u razvoju]] |}</center> Popis hrvatskih filmova je kronološki popis svih hrvatskih cjelovečernjih igranih filmova koje su snimila poduzeća ili ustanove sa sjedištem u Hrvatskoj. [[Igrani film|Igrani filmovi]] snimljeni u koprodukciji s inozemnim partnerima uvršteni su samo ako po stvaralačkom doprinosu imaju karakter hrvatskog filma. {{Proširi listu}}'''{{Color box|SkyBlue}} Filmovi u kojima je Hrvatska sudjelovala kao koproducent (manjinska produkcija)''' === 1910-e === {| class="wikitable" width= "100%" |- ! width=25% | Naslov filma ! width=20% | Redatelj ! width=45% | Uloge |- |[[Brcko u Zagrebu]] (1917.) || [[Arsen Maas]]|| |- |[[Jeftina košta (1917.)]] || [[Arnošt Grund]] || |- |[[Mokra pustolovina (1918.)]] || [[Arnošt Grund]] || |- |[[Brišem i sudim (1919.)]] || [[Arnošt Grund]] || |- |[[Kovač raspela (1919.)]] || [[Heinz Hanus]]|| |- |[[Matija Gubec (1919.)]] || [[Aleksandar Binički]]|| |- |[[U lavljem kavezu (1919.)]] || [[Arnošt Grund]] || |- |[[Vragoljanka (1919.)]] || [[Alfred Grünhut]]|| |- ||[[Dvije sirotice (1919.)]] || [[Alfred Grünhut]]|| |- ||[[Dama sa crnom krinkom (1919.)]] || [[Robert Staerk]]|| |} === 1920-e === *[[Grička vještica (1920.)]] *[[Strast za pustolovinom (1922.)]] *[[Dvorovi u samoći (1925.)]] *[[Birtija (1929.)]] === 1930-e === *[[Grješnice (1930.)|Grješnice. Macina i Ankina sudbina]] *[[Melodija 1000 otoka]] (1932.) *[[Strah (1933.)]] *[[Faust (1934.)]] *[[Zagreb u svjetlu velegrada]] (1934.) *[[Nocturno (1935.)]] *[[Šešir (1937.)]] === 1940-e === {| class="wikitable" width= "100%" |- ! width=25% | Naslov filma ! width=10% | Redatelj ! width=65% | Uloge |- |[[Lisinski (1944.)]] || [[Oktavijan Miletić]] || [[Branko Špoljar]], [[Lidija Dominković]], [[Veljko Maričić]], [[Srebrenka Jurinac]], [[Tošo Lesić]], [[Hinko Nučić]], [[Tomislav Neralić]], [[Jozo Martinčević]], [[Pero Budak]], [[Janko Rakuša]], [[Mira Župan]], [[August Cilić]] |- |[[Živjeće ovaj narod (1947.)]] || [[Nikola Popović]]|| [[Vera Ilić-Đukić]], [[Siniša Ravasi]], [[Fran Novaković]], [[Carka Jovanović]], [[Miša Mirković]], [[Nikola Popović]] |- |[[Zastava (1949.)]] || [[Branko Marjanović]] || [[Sonja Kastl]], [[Marijan Lovrić]], [[Joža Gregorin]], [[Antun Nalis]] |} === 1950-e === {| class="wikitable" width= "100%" |- ! width=25% | Naslov filma ! width=10% | Redatelj ! width=65% | Uloge |- |[[Plavi 9 (1950.)]] || [[Krešo Golik]] || [[Irena Kolesar]], [[Jugoslav Nalis]], [[Antun Nalis]], [[Ljubomir Didić]], [[Tješivoj Cinotti]], [[Šime Šimatović]] |- |[[Bakonja fra Brne (1951.)]] || [[Fedor Hanžeković]] || [[Miša Mirković]], [[Milan Ajvaz]], [[Mira Stupica]], [[Milena Vrsajkov]], [[Vaso Kosić]], [[Josip Petričić]], [[Karlo Bulić]], [[Dejan Dubajić]], [[Oskar Harmoš]], [[Šime Šimatović]] |- |[[Ciguli miguli (1952.)]] || [[Branko Marjanović]] || [[Ljubomir Didić]], [[Milivoj Arhanić]], [[Olga Klarić]], [[August Cilić]], [[Viktor Bek]], [[Joža Šeb]], [[Boris Buzančić]], [[Martin Matošević]], [[Zvonko Tkalec]], [[Ljubo Dijan]] |- |[[U oluji (1952.)]] || [[Vatroslav Mimica]] || [[Mia Oremović]], [[Dragomir Felba]], [[Antun Nalis]], [[Dragica Malić]], [[Veljko Bulajić]], [[Ljubomir Didić]] |- |[[Kameni horizonti (1953.)]] || [[Šime Šimatović]]|| [[Irena Kolesar]], [[Marko Soljačić]], [[Boris Tešija]], [[Jozo Laurenčić]], [[Antun Nalis]] |- |[[Sinji galeb (1953.)]] || [[Branko Bauer]] || [[Tihomir Polanec]], [[Suad Rizvanbegović]], [[Darko Slivnjak]], [[Antun Nalis]], [[Nela Eržišnik]], [[Radovan Vučković]], [[Mladen Šerment]] |- |[[Koncert (1954.)]] || [[Branko Belan]] || [[Nada Škrinjar]], [[Viktor Bek]], [[Branko Špoljar]], [[Neda Pataki]], [[Miroslav Petrović]], [[Rudolf Kukić]], [[Zvonimir Rogoz]], [[Relja Bašić]], [[Antun Nalis]], [[Borivoj Šembera]], [[Boris Buzančić]], [[Slavko Mihalić]] |- |[[Djevojka i hrast (1955.)]] || [[Krešo Golik]] || [[Tamara Marković]], [[Ljubivoje Tadić]], [[Josip Petričić]], [[Viktor Bek]], [[Andrej Kurent]], [[Miodrag Popović]] |- |[[Milioni na otoku (1955.)]] || [[Branko Bauer]] || [[Metka Gabrijelčić]], [[Vlado Bačić]], [[Radovan Vučković]], [[Zlatko Lukman]], [[Relja Bašić]], [[Branko Belina]], [[Igor Rogulja]] |- |[[Jubilej gospodina Ikla (1955.)]] || [[Vatroslav Mimica]] || [[Antun Nalis]], [[Lila Andres]], [[August Cilić]], [[Borivoj Šembera]], [[Mila Mosinger]], [[Asja Đurđević]], [[Zvonko Strmac]], [[Nela Eržišnik]], [[Milivoj Presečki]] |- |[[Opsada (1956.)]] || [[Branko Marjanović]] || [[Boris Buzančić]], [[Goranka Vrus]], [[Jurica Dijaković]], [[Ivan Šubić]], [[Mato Ergović]], [[Pero Kvrgić]], [[Relja Bašić]], [[Pero Budak]], [[Zvonimir Rogoz]], [[Viktor Bek]], [[Stjepan Jurčević]] |- |[[Ne okreći se sine (1956.)]] || [[Branko Bauer]] || [[Bert Sotlar]], [[Zlatko Lukman]], [[Lila Andres]], [[Radojko Ježić]], [[Nikša Štefanini]], [[Mladen Hanzlovsky]], [[Tihomir Polanec]], [[Gret a Kraus-Aranicki]], [[Zlatko Madunić]] |- |[[Svoga tela gospodar (1957.)]] || [[Fedor Hanžeković]] || [[Julije Perlaki]], [[Marija Kohn]], [[Mladen Šerment]], [[Nela Eržišnik]], [[Viktor Bek]], [[Ivo Pajić]], [[Vanja Timer]], [[Marija Aleksić]], [[August Cilić]], [[Ivka Dabetić]], [[Mate Ergović]] |- |[[Nije bilo uzalud (1957.)]] || [[Nikola Tanhofer]] || [[Mira Nikolić]], [[Boris Buzančić]], [[Zvonimir Rogoz]], [[Ivan Šubić]], [[Zlata Perlić]], [[Antun Vrdoljak]], [[Mia Oremović]], [[Vjera Simić]], [[Branko Majer]] |- |[[Samo ljudi (1957.)]] || [[Branko Bauer]] || [[Tamara Miletić]], [[Milorad Margetić]], [[Olivera Marković]], [[Nikša Štefanini]], [[Stjepan Jurčević]], [[Nela Eržišnik]] |- |[[Naši se putovi razilaze (1957.)]] || [[Šime Šimatović]]|| [[Boris Hržić]], [[Saša Novak]], [[Bata Grbić]], [[Mira Nikolić]], [[Rudolf Kukić]], [[Joža Gregorin]], [[Adam Vedernjak]], [[Viktor Bek]], [[Zlatko Vranjican]], [[Zlatko Crnković]], [[Ivan Gluščević]] |- |[[Cesta duga godinu dana (1958.)]] || [[Giuseppe de Santis]]|| [[Silvana Pampanini]], [[Bert Sotlar]], [[Gordana Miletić]], [[Eleonora Rossi-Drago]], [[Massimo Girotti]], [[Ivica Pajer]], [[Gordana Miletić]], [[Hermina Pipinić]], [[Nikša Štefanini]], [[Milivoje Živanović]], [[Antun Vrdoljak]] |- |[[H-8 (1958.)]] || [[Nikola Tanhofer]] || [[Antun Vrdoljak]], [[Boris Buzančić]], [[Đurđa Ivezić]], [[Vanja Drach]], [[Mira Nikolić]], [[Marijan Lovrić]], [[Antun Nalis]], [[Mia Oremović]], [[Stane Sever]], [[Pero Kvrgić]], [[Marija Kohn]], [[Fabijan Šovagović]], [[Ljubica Jović]], [[Ivan Šubić]], [[Siniša Knaflec]], [[Rudolf Kukić]], [[Andro Lušičić]] |- |[[Vlak bez voznog reda (1959.)]] || [[Veljko Bulajić]] || [[Olivera Marković]], [[Ivica Pajer]], [[Inge Ilin]], [[Ljiljana Vajler]], [[Milan Milošević]], [[Velimir Živojinović]], [[Lia Rho-Barbieri]], [[Stojan Aranđelović]] |- |[[Pukotina raja (1959.)]] || [[Vladimir Pogačić]]|| [[Ljubica Jović]], [[Milan Puzić]], [[Severin Bijelić]], [[Tatjana Beljakova]], [[Antun Vrdoljak]] |} === 1960-e === {| class="wikitable" width= "100%" |- ! width=25% | Naslov filma ! width=10% | Redatelj ! width=65% | Uloge |- |[[Deveti krug (1960.)]] || [[France Štiglic]]|| [[Dušica Žegarac]], [[Boris Dvornik]], [[Desanka Lončar]], [[Dragan Milivojević]], [[Ervina Dragman]], [[Branko Tatić]] |- |[[Kota 905 (1960.)]] || [[Mate Relja]] || [[Hermina Pipinić]], [[Ilija Džuvalekovski]], [[Dušan Bulajić]], [[Stane Potokar]], [[Pavle Vuisić]], [[Milan Srdoč]], [[Stole Aranđelović]], [[Ivo Pajić]], [[Nevenka Stipančić]], [[Tedy Sotošek]] |- |[[Rat (1960.)]] || [[Veljko Bulajić]] || [[Antun Vrdoljak]], [[Ewa Krzyzewska]], [[Janez Vrhovec]], [[Ljubiša Jovanović]], [[Tamara Đorđević]] (Ita Rina), [[Velimir Živojinović]] |- |[[Signali nad gradom (1960.)]] || [[Žika Mitrović]]|| [[Aleksandar Gavrić]], [[Miha Baloh]], [[Nela Eržišnik]], [[Marika Tocinovska]] |- |[[Martin u oblacima (1961.)]] || [[Branko Bauer]] || [[Boris Dvornik]], [[Ljubica Jović]], [[Joža Šeb]], [[Braco Reiss]], [[Antun Nalis]], [[Nela Eržišnik]], [[Ljerka Prekratić]] |- |[[Carevo novo ruho (1961.)]] || [[Ante Babaja]] || [[Stevo Vujatović]], [[Ana Karić]], [[Mato Grković]], [[Josip Petričić]], [[Zlatko Madunić]], [[Ivo Kadić]], [[Antun Nalis]], [[Vanja Drach]] |- |[[Pustolov pred vratima (1961.)]] || [[Šime Šimatović]]|| [[Janez Vrhovec]], [[Dunja Rajter]], [[Ana Karić]], [[Boris Buzančić]], [[Jelena Jovanović-Žigon]], [[Zoran Ristanović]], [[Emil Kutijaro]] |- |[[Sreća dolazi u 9 (1961.)]] || [[Nikola Tanhofer]] || [[Irena Prosen]], [[Antun Vrdoljak]], [[Mila Dimitrijević]], [[Drago Krča]], [[Mia Oremović]], [[Antun Nalis]], [[Viktor Bek]], [[Pero Kvrgić]], [[Tatjana Beljakova]] |- |[[Sudar na paralelama (1961.)]] || [[Jože Babić]]|| [[Mića Orlović]], [[Jelena Jovanović-Žigon]], [[Boris Kralj]] |- |[[Potraga za zmajem (1961.)]] || [[Jane Kavčić]]|| [[Ivica Pajer]], [[Zlatko Madunić]], [[Jelena Bjeličić]], [[Primož Rode]], [[Janez Čuk]], [[Velimir Gjurin]] |- |[[Abeceda straha (1961.)]] || [[Fadil Hadžić]] || [[Vesna Bojanić]], [[Josip Zapalorto]], [[Nada Kasapić]], [[Tatjana Beljakova]], [[Maks Furijan]], [[Miodrag Lončar]], [[Jasenka Kodrnja]] |- |[[Veliko suđenje (1961.)]] || [[Fedor Škubonja]] || [[Pavle Minčić]], [[Tomo Kuruzović]], [[Sreten Stojović]], [[Milan Ajvaz]] |- |[[Igre na skelama (1961.)]] || [[Srećko Weygand]]|| [[Sonja Krajšek]], [[Slobodan Dimitrijević]], [[Ljubiša Samardžić]], [[Zoran Benderić]], [[Sulejman Lelić]], [[Manja Golec]], [[Ajša Mešić]] |- |[[Šeki snima, pazi se (1962.)]] || [[Marijan Vajda]]|| [[Dragoslav Šekularac]], [[Lola Novaković]], [[Pavle Minčić]], [[Aleksandar Stojković]], [[Zoran Longinović]], [[Fraho Konjhodžić]] |- |[[Sjenka slave (1962.)]] || [[Vanja Bjenjaš]]|| [[Miha Baloh]], [[Boris Dvornik]], [[Milan Srdoč]], [[Ingrid Lotarius]], [[Hermina Pipinić]] |- |[[Da li je umro dobar čovjek (1962.)]] || [[Fadil Hadžić]] || [[Boris Dvornik]], [[Mile Gatara]], [[Ana Pavić]], [[Mića Tomić]], [[Manja Golec]], [[Mirko Vojković]], [[Anton Marti]] |- |[[Rana jesen (1962.)]] || [[Svetomir Janić]]|| [[Mira Sardoč]], [[Miha Baloh]], [[Sonja Turk]], [[Sima Janićijević]] |- |[[Opasni put (1963.)]] || [[Mate Relja]] || [[Marinko Ćosić]], [[Zlatko Kovačić]], [[Zoran Relja]], [[Vanja Drach]], [[Hermina Pipinić]] |- |[[Dvostruki obruč (1963.)]] || [[Nikola Tanhofer]] || [[Severin Bijelić]], [[Bert Sotlar]], [[Hermina Pipinić]], [[Pavle Vuisić]], [[Stojan Aranđelović]], [[Velimir Živojinović]], [[Boris Dvornik]] |- |[[Čovjek sa fotografije (1963.)]] || [[Vladimir Pogačić]]|| [[Nikola Milić]], [[Olivera Marković]], [[Milan Puzić]], [[Janez Vrhovec]], [[Dušan Antonijević]], [[Severin Bijelić]], [[Tomanija Đuričko]], [[Mirjana Kodžić]] |- |[[Nevesinjska puška (1963.)]] || [[Žika Mitrović]]|| [[Miha Baloh]], [[Jovan Miličević]], [[Tatjana Beljakova]], [[Petre Prličko]], [[Vladimir Medar]], [[Velimir Živojinović]], [[Veljko Maričić]] |- |[[Licem u lice (1963.)]] || [[Branko Bauer]] || [[Ilija Džuvalekovski]], [[Husein Čokić]], [[Vladimir Popović]], [[Milan Srdoč]], [[Boris Dvornik]], [[Božidarka Frait]] |- |[[Svanuće (1964.)]] || [[Nikola Tanhofer]] || [[Miha Baloh]], [[Senka Veletanlić-Petrović]], [[Ilija Džuvalekovski]], [[Vanja Drach]], [[Pavle Vuisić]], [[Boris Dvornik]], [[Mladen Šerment]] |- |[[Pravo stanje stvari (1964.)]] || [[Vladan Slijepčević]]|| [[Miloš Žutić]], [[Branislava Zorić]], [[Mihajlo Kostić]], [[Stanislava Pešić]], [[Dragan Ocokoljić]], [[Vesna Krajina]] |- |[[Nikoletina Bursać (1964.)]] || [[Branko Bauer]] || [[Dragomir Pajić]], [[Milan Srdoč]], [[Olga Vujadinović]], [[Dušan Tadić]], [[Milutin Mirković]] |- |[[Prometej s otoka Viševice (1964.)]] || [[Vatroslav Mimica]] || [[Slobodan Dimitrijević]], [[Mira Sardoč]], [[Janez Vrhovec]], [[Dina Rutić]], [[Pavle Vuisić]], [[Husein Čokić]], [[Dragomir Felba]] |- |[[Ključ (1965.)]] || I: [[Vanča Kljaković]]<br>II: [[Krsto Papić]]<br>III: [[Antun Vrdoljak]] || I. [[Božidar Boban]], [[Jagoda Kaloper]], II: [[Marija Lojk]], [[Slobodan Dimitrijević]], [[Tana Mascarelli]], III: [[Sven Lasta]], [[Ljubica Jović]], [[Zvonimir Rogoz]] |- |[[Doći i ostati (1965.)]] || [[Branko Bauer]] || [[Kole Angelovski]], [[Dragomir Bojanić]], [[Mija Aleksić]], [[Pavle Vuisić]], [[Marija Kohn]] |- |[[Druga strana medalje (1965.)]] || [[Fadil Hadžić]] || [[Judita Han]], [[Rade Marković]], [[Franjo Kumer]], [[Toma Jovanović]], [[Voja Mirić]] |- |[[Čovik od svita (1965.)]] || [[Obrad Gluščević]] || [[Boris Dvornik]], [[Kole Angelovski]], [[Milena Dravić]], [[Ingrid Lotarius]], [[Relja Bašić]], [[Sonja Hlebš]] |- |[[Pogled u zjenicu sunca (1966.)]] || [[Veljko Bulajić]] || [[Velimir Živojinović]], [[Antun Nalis]], [[Faruk Begolli]], [[Mladen Ladika]] |- |[[Sedmi kontinent (1966.)]] || [[Dušan Vukotić]] || [[Hermina Pipinić]], [[Iris Vrus]], [[Tomica Pasarić]], [[Demeter Bitenc]], [[Abdoulaye Seck]], [[Mikloš Huba]] |- |[[Ponedjeljak ili utorak (1966.)]] || [[Vatroslav Mimica]] || [[Slobodan Dimitrijević]], [[Pavle Vuisić]], [[Gizela Huml]], [[Fabijan Šovagović]], [[Srđan Mimica]], [[Rudolf Kukić]], [[Jagoda Kaloper]], [[Olivera Vučo]], [[Renata Freiskorn]] |- |[[Rondo (1966.)]] || [[Zvonimir Berković]] || [[Relja Bašić]], [[Milena Dravić]], [[Stevo Žigon]], [[Zvonimir Rogoz]], [[Rudolf Kukić]], [[Boris Festini]] |- |[[Breza (1967.)]] || [[Ante Babaja]] || [[Manca Košir]], [[Fabijan Šovagović]], [[Bata Živojinović]], [[Nela Eržišnik]], [[Stane SeVer]], [[Stjepan Lektorić]] |- |[[Protest (1967.)]] || [[Fadil Hadžić]] || [[Bekim Fehmiu]], [[Ilija Džuvalekovski]], [[Nada Subotić]], [[Antun Vrdoljak]], [[Boris Buzančić]], [[Rudolf Kukić]] |- |[[Četvrti suputnik (1967.)]] || [[Branko Bauer]] || [[Mihajlo Kostić]], [[Renata Freiskorn]], [[Ilija Džuvalekovski]], [[Mira Župan]], [[Emil Glad]], [[Josip Marotti]], [[Ervina Dragman]] |- |[[Kaja, ubit ću te! (1967.)]] || [[Vatroslav Mimica]] || [[Zaim Muzaferija]], [[Uglješa Kojadinović]], [[Antun Nalis]], [[Jolanda Đačić]], [[Izet Hajdarhodžić]], [[Husein Čokić]] |- |[[Iluzija (1967.)]] || [[Krsto Papić]] || [[Marija Lojk]], [[Vanja Drach]], [[Slobodan Dimitrijević]], [[Branko Kovačić]], [[Nevenka Benković]], [[Fabijan Šovagović]] |- |[[Crne ptice (1967.)]] || [[Eduard Galić]] || [[Voja Mirić]], [[Fabijan Šovagović]], [[Ivan Šubić]], [[Vanja Drach]], [[Ivo Serdar]], [[Rade Šerbedžija]], [[Relja Bašić]] |- |[[Tri sata za ljubav (1968.)]] || [[Fadil Hadžić]] || [[Stanislava Pešić]], [[Dragan Nikolić]], [[Tatjana Salaj]], [[Predrag Tasovac]], [[Mladen Crnobrnja]], [[Lenka Neumann]], [[Vanja Žugaj]], [[Vladimir Ružđak]], [[Mirjana Bohanec]] |- |[[Gravitacija ili fantastična mladost činovnika Borisa Horvata (1968)]] || [[Branko Ivanda]] || [[Rade Šerbedžija]], [[Snežana Nikšić]], [[Zaim Muzaferija]], [[Jagoda Kaloper]], [[Đuro Rogina]], [[Zdravko Pošta]], [[Mustafa Nadarević]], [[Jelica Lovrić]], [[Fabijan Šovagović]] |- |[[Goli čovik (1968.)]] || [[Obrad Gluščević]] || [[Vera Čukić]], [[Antun Nalis]], [[Ljubiša Samardžić]], [[Karlo Bulić]], [[Rade Marković]], [[Pavle Minčić]], [[Josip Marotti]], [[Dragutin Dobričanin]], [[Milan Srdoč]] |- |[[Imam 2 mame i 2 tate (1968.)]] || [[Krešo Golik]] || [[Davor Radofli]], [[Tomislav Žganec]], [[Mia Oremović]], [[Relja Bašić]], [[Fabijan Šovagović]], [[Vera Čukić]], [[Igor Galo]], [[Matea Bogdanović]], [[Zlatko Kauzlarić-Atač]] |- |[[Kad čuješ zvona (1969.)]] || [[Antun Vrdoljak]] || [[Boris Buzančić]], [[Pavle Vuisić]], [[Boris Dvornik]], [[Ivica Vidović]], [[Fabijan Šovagović]], [[Branka Vrdoljak]], [[Vanja Drach]], [[Antun Nalis]], [[Izet Hajdarhodžić]], [[Branko Špoljar]] |- |[[Događaj (1969.)]] || [[Vatroslav Mimica]] || [[Pavle Vuisić]], [[Srđan Mimica]], [[Boris Dvornik]], [[Fabijan Šovagović]], [[Neda Spasojević]], [[Fahro Konjhodžić]], [[Marina Nemet]], [[Zdenka Heršak]], [[Lena Politeo]], [[Stevo Vujatović]] |- |[[Nedjelja (1969.)]] || [[Lordan Zafranović]] || [[Goran Marković]], [[Dragomir Čumić]], [[Martin Crvelin]], [[Gordan Pičuljan]], [[Nada Abrus]], [[Relja Bašić]], [[Antun Nalis]], [[Mia Oremović]], [[Olga Pivac]] |- |[[Slučajni život (1969.)]] || [[Ante Peterlić]] || [[Dragutin Klobučar]], [[Ivo Serdar]], [[Ana Karić]], [[Zvonimir Rogoz]], [[Helena Buljan]], [[Stjepan Bahert]], [[Fabijan Šovagović]], [[Dragan Milivojević]], [[Martin Sagner]], [[Branko Špoljar]] |- |[[Divlji anđeli (1969.)]] || [[Fadil Hadžić]] || [[Božidar Orešković]], [[Igor Galo]], [[Mladen Crnobrnja]], [[Neda Arnerić]], [[Relja Bašić]], [[Veronika Kovačić]], [[Karlo Bulić]], [[Duša Počkaj]], [[Ilija Ivezić]] |- |[[Ljubav i poneka psovka (1969.)]] || [[Antun Vrdoljak]] || [[Boris Dvornik]], [[Ružica Sokić]], [[Boris Buzančić]], [[Sven Lasta]] |- |[[Lisice (1969.)]] || [[Krsto Papić]] || [[Fabijan Šovagović]], [[Adem Čejvan]], [[Jagoda Kaloper]], [[Ilija Ivezić]], [[Fahro Konjhodžić]], [[Edo Peročević]], [[Zlatko Madunić]], [[Ivica Vidović]], [[Branko Špoljar]], [[Zaim Muzaferija]] |} === 1970-e === {| class="wikitable" width= "100%" |- ! width=25% | Naslov filma ! width=10% | Redatelj ! width=65% | Uloge |- |[[Tko pjeva zlo ne misli]] || [[Krešo Golik]] || [[Franjo Majetić]], [[Mirjana Bohanec]], [[Relja Bašić]], [[Mia Oremović]], [[Tomislav Žganec]], [[Vida Jerman]] |- |[[Bablje ljeto (1970.)]] || [[Nikola Tanhofer]] || [[Boris Dvornik]], [[Milja Vujanović]], [[Ana Karić]], [[Rade Marković]], [[Branko Pleša]], [[Pavle Vuisić]], [[Edo Koludrović]] |- |[[Jedanaesta zapovijed (1970.)]] || [[Vanča Kljaković]] || [[Dragomir Bojanić]], [[Vesna Malohodžić]] |- |[[Idu dani (1970.)]] || [[Fadil Hadžić]] || [[Ivica Vidović]], [[Dragutin Dobričanin]], [[Janez Hočevar]], [[Rade Šerbedžija]], [[Majda Kohek]], [[Branko Milenković]], [[Ljiljana Danilović]], [[Zoran Longinović]], [[Farho Konjhodžić]] |- |[[Hranjenik (1970.)]] || [[Vatroslav Mimica]] || [[Fabijan Šovagović]], [[Kole Angelovski]], [[Zvonimir Črnko]], [[Kruno Valentić]], [[Edo Peročević]], [[Boris Festini]], [[Ilija Ivezić]], [[Giuseppe Addobbati]] |- |[[Put u raj (1970.)]] || [[Mario Fanelli]] || [[Boris Buzančić]], [[Ljuba Tadić]], [[Zvonko Strmac]], [[Mato Grković]], [[Snežana Nikšić]], [[Branka Strmac]], [[Relja Bašić]], [[Antun Nalis]], [[Svjetlana Knežević]] |- |[[Družba Pere Kvržice (1970.)]] || [[Vladimir Tadej]] || [[Mladen Vasary]], [[Adem Ćejvan]], [[Boris Dvornik]], [[Inge Appelt]], [[Antun Nalis]], [[Predrag Vuković]], [[Boris Vujović]], [[Antun Vrdoljak]] |- |[[Kainov znak (1970.)]] || [[Ivan Hetrich]] || [[Rade Šerbedžija]], [[Tonko Lonza]], [[Hermina Pipinić]], [[Izet Hajdarhodžić]], [[Dragan Milivojević]], [[Borivoj Šembera]], [[Jovan Ličina]], [[Jurica Dijaković]], [[Tatjana Beljakova]], [[Nada Klašterka]], [[Jelena Grujić]], [[Zlatko Crnković (glumac)|Zlatko Crnković]], [[Dževad Alibegović]] |- |[[Mirisi, zlato i tamjan (1971.)]] || [[Ante Babaja]] || [[Sven Lasta]], [[Milka Podrug-Kokotović]], [[Ivona Petri]], [[Nataša Nešović]] |- |[[Putovanje na mjesto nesreće (1971.)]] || [[Zvonimir Berković]] || [[Ana Karić]], [[Rade Šerbedžija]], [[Emil Kutijaro]], [[Nataša Maričić]] |- |[[U gori raste zelen bor (1971.)]] || [[Antun Vrdoljak]] || [[Boris Dvornik]], [[Ivica Vidović]], [[Charles Millot]] (Velja Milojević), [[Boris Buzančić]], [[Mato Ergović]], [[Zvonimir Lepetić]], [[Inge Apelt]], [[Ilija Ivezić]], [[Kole Angelovski]], [[Rade Šerbedžija]], [[Fabijan Šovagović]] |- |[[Lov na jelene (1972.)]] || [[Fadil Hadžić]] || [[Sandi Krošl]], [[Boris Dvornik]], [[Silvana Armenulić]], [[Miha Baloh]], [[Mato Ergović]] |- |[[Prvi splitski odred (1972.)]] || [[Vojdrag Berčić]] || [[Toni Laurenčić]], [[Miha Baloh]], [[Fabijan Šovagović]], [[Antun Nalis]], [[Žarko Radić]] |- |[[Živa istina (1972.)]] || [[Tomislav Radić]] || [[Božidarka Frait]] |- |[[Poslijepodne jednog fazana (1972.)]] || [[Marijan Arhanić]]|| [[Jasna Mihaljinec]], [[Stipe Belobrk]], [[Rade Šerbedžija]], [[Mile Rupčić]], [[Mišo Kovač]], [[Franjo Majetić]], [[Igor Galo]] |- |[[Vuk samotnjak (1972.)]] || [[Obrad Gluščević]] || [[Slavko Štimac]], [[Ivan Štimac]], [[Boro Ivanišević]], [[Željko Mataija]], [[Smiljan Čičić]] |- |[[Kužiš stari moj (1973.)]] || [[Vanča Kljaković]] || [[Ivica Vidović]], [[Eva Ras]], [[Relja Bašić]], [[Milutin Butković]], [[Danilo Stojković]], [[Zdenka Heršak]], [[Mato Ergović]] |- |[[Predstava Hamleta u Mrduši Donjoj (1973.)]] || [[Krsto Papić]] || [[Rade Šerbedžija]], [[Milena Dravić]], [[Krešimir Zidarić]], [[Fabijan Šovagović]], [[Ljubiša Samardžić]], [[Zvonko Lepetić]], [[Izet Hajdarhodžić]], [[Mato Ergović]], [[Zdenka Heršak]] |- |[[Razmeđa (1973.)]] || [[Krešo Golik]] || [[Pavle Vuisić]], [[Zdenka Trach]], [[Antun Vrbenski]], [[Jovan Stefanović]], [[Slavica Maras]] |- |[[Timon (1973.)]] || [[Tomislav Radić]] || [[Boris Buzančić]], [[Vanja Drach]], [[Kruno Valentić]], [[Zlatko Crnković]], [[Saša Violić]], [[Helena Buljan]], [[Ivo Kadić]], [[Tonko Lonza]], [[Ivo Serdar]], [[Zvonko Strmac]], [[Lana Golob]], [[Vladimir Gerić]], [[Ljudevit Galic]] |- |[[Živjeti od ljubavi (1973.)]] || [[Krešo Golik]] || [[Vlasta Knezović]], [[Rade Šerbedžija]], [[Boris Dvornik]], [[Franjo Majetić]], [[Fabijan Šovagović]], [[Mia Oremović]], [[Zvonko Lepetić]] |- |[[Kronika jednog zločina (1973.)]] || [[Lordan Zafranović]] || [[Hermina Pipinić]], [[Božidar Jelenić]], [[Kaja Cvitić]], [[Jakša Mlačić]], [[Jadranka Vučak]] |- |[[Deps (1974.)]] || [[Antun Vrdoljak]] || [[Bekim Fehmiu]], [[Milena Dravić]], [[Fabijan Šovagović]], [[Relja Bašić]], [[Zvonko Lepetić]], [[Mato Ergović]], [[Krešimir Zidarić]], [[Vlado Puhalo]], [[Zdenka Heršak]] |- |[[Kapetan Mikula Mali (1974.)]] || [[Obrad Gluščević]] || [[Petre Prličko]], [[Tonči Vidan]], [[Joško Pažanin]], [[Manojlo Cvijanović]] |- |[[Kud puklo da puklo (1974.)]] || [[Rajko Grlić]] || [[Mladen Budiščak]], [[Jagoda Kaloper]], [[Feliks Smitka]], [[Srećko Ptiček]], [[Slobodan Šembera]] |- |[[Hitler iz našeg sokaka (1975.)]] || [[Vladimir Tadej]] || [[Nikola Simić]], [[Boris Dvornik]], [[Ružica Sokić]], [[Dušan Bulajić]], [[Zvonko Lepetić]], [[Slavko Simić]], [[Zvonko Lepetić]], [[Ivan Hajtl]], [[Mato Ergović]] |- |[[Kuća (1975.)]]|| [[Bogdan Žižić]] || [[Fabijan Šovagović]], [[Jagoda Kaloper]], [[Rade Marković]], [[Ana Karić]], [[Franjo Majetić]], [[Marija Kohn]], [[Krešimir Zidarić]] |- |[[Muke po Mati (1975.)]] || [[Lordan Zafranović]] || [[Boris Cavazza]], [[Alicia Jackiewicz]], [[Božidarka Frait]], [[Mirko Boman]], [[Ivan Prebeg]], [[Žarko Radić]], [[Hermina Pipinić]] |- |[[Atentat u Sarajevu (1975.)]] || [[Veljko Bulajić]] || [[Christopher Plummer]], [[Florinda Bolkan]], [[Radoš Bajić]], [[Irfan Mensur]], [[Maximilian Schell]], [[Jan Hrušinski]], [[Branko Đurić]], [[Ivan Vyskočil]] |- |[[Seljačka buna (1975.)]] || [[Vatroslav Mimica]] || [[Srđan Mimica]], [[Marina Nemet]], [[Fabijan Šovagović]], [[Velimir Živojinović]], [[Pavle Vuisić]], [[Franjo Majetić]], [[Zdenka Heršak]], [[Stole Aranđelović]], [[Đuro Utješanović]], [[Zvonimir Črnko]], [[Boris Festini]], [[Ivica Pajer]], [[Adem Ćejvan]], [[Stojan Aranđelović]] |- |[[Vlak u snijegu (1976.)]] || [[Mate Relja]] || [[Slavko Štimac]], [[Željko Malčić]], [[Gordana Inkret]], [[Edo Peročević]], [[Ratko Buljan]], [[Antun Nalis]], [[Branko Matić]], [[Vlado Bačić]], [[Vojkan Pavlović]] |- |[[Izbavitelj (1976.)]] || [[Krsto Papić]] || [[Ivica Vidović]], [[Mirjana Majurec]], [[Relja Bašić]], [[Ilija Ivezić]], [[Fabijan Šovagović]], [[Branko Špoljar]] |- |[[Ne naginji se van]] || [[Bogdan Žižić]] || [[Ivo Gregurević]], [[Fabijan Šovagović]], [[Jadranka Stilin]], [[Mira Banjac]], [[Mirko Boman]], [[Zdenko Jelčić]] |- |[[Pucanj (1977.)]] || [[Krešo Golik]] || [[Marko Nikolić]], [[Božidar Orešković]], [[Fabijan Šovagović]], [[Semka Sokolović-Bertok]], [[Božidarka Frait]], [[Mirjana Kauzlarić]], [[Vanja Drach]] |- |[[Letači velikog neba (1977.)]] || [[Marijan Arhanić]]|| [[Boris Dvornik]], [[Zvonko Lepetić]], [[Zvonko Torjanec]], [[Karlo Bulić]], [[Atun Vrbenski]], [[Milan Štrljić]], [[Ivica Pajer]], [[Jasna Ivić]], [[Ramiz Pašić]] |- |[[Ludi dani (1977.)]] || [[Nikola Babić (redatelj)|Nikola Babić]]|| [[Zvonimir Lepetić]], [[Ilija Ivezić]], [[Spaso Papac]], [[Perica Martinović]], [[Božidar Boban]], [[Niko Pavlović]], [[Hermina Pipinić]], [[Marija Sekelez]] |- |[[Hajdučka vremena (1977.)]] || [[Vladimir Tadej]] || [[Boris Dvornik]], [[Slavko Simić]], [[Ružica Sokić]], [[Danilo Stojković]], [[Nikola Simić]], [[Mato Ergović]], [[Đuro Utješanović]] |- |[[Mećava (1977.)]] || [[Antun Vrdoljak]] || [[Slobodan Perović]], [[Milka Podrug-Kokotović]], [[Fabijan Šovagović]], [[Zvonko Lepetić]] |- |[[Akcija stadion (1977.)]] || [[Dušan Vukotić]] || [[Igor Galo]], [[Franjo Majetić]], [[Zvonimir Črnko]], [[Božidar Alić]], [[Jadranka Stilin]], [[Zvonimir Lepetić]], [[Darko Srića]], [[Nataša Hržić]], [[Zlatko Madunić]], [[Boris Kralj]], [[Dušan Janićijević]] |- |[[Bravo maestro (1978.)]] || [[Rajko Grlić]] || [[Rade Šerbedžija]], [[Aleksandar Berček]], [[Božidar Boban]], [[Mladen Budiščak]], [[Koraljka Hrs]], [[Ante Vican]], [[Zvonimir Lepetić]], [[Radojka Šverko]], [[Izet Hajdarhodžić]], [[Angel Palašev]], [[Zlata Petković]] |- |[[Ljubica (1978.)]] || [[Krešo Golik]] || [[Božidarka Frait]], [[Ivan Stančić]], [[Miodrag Krivokapić]], [[Relja Bašić]], [[Zvonko Torjanac]], [[Lela Margetić]], [[Mia Oremović]], [[Husein Čokić]] |- |[[Okupacija u 26 slika (1978.)]] || [[Lordan Zafranović]] || [[Frano Lasić]], [[Boris Kralj]], [[Milan Štrljić]], [[Stevo Žigon]], [[Zvonimir Lepetić]], [[Bert Sotlar]], [[Boris Dvornik]], [[Dušica Žegarac]], [[Izet Hajdarhodžić]], [[Antun Nalis]], [[Zlakto Vranjican]], [[Gordana Pavlov]] |- |[[Posljednji podvig diverzanta oblaka (1978.)]] || [[Vatroslav Mimica]] || [[Pavle Vuisić]], [[Slavica Jukić]], [[Predrag Manojlović]], [[Ratko Buljan]], [[Ana Hercigonja]], [[Izet Hajdarhodžić,. Ivica Pajer]], [[Edo Peročević]], [[Marina Nemet]] |- |[[Prijeki sud (1978.)]] || [[Branko Ivanda]] || [[Ivica Vidović]], [[Pero Kvrgić]], [[Žarko Potočnjak]], [[Vlatko Dulić]], [[Tanja Knezić]], [[Ljubomir Kapor]], [[Kruno Valentić]], [[Sanja Vejnović]] |- |[[Čovjek koga treba ubiti (1979.)]] || [[Veljko Bulajić]] || [[Zvonimir Črnko]], [[Vladimir Popović]], [[Charles Millot]] (Velja Milojević), [[Tanja Bošković]], [[Dušica Žegarac]], [[Mato Ergović]] |- |[[Godišnja doba (Željka, Višnja, Branka) (1979.)]] || [[Petar Krelja]] || [[Slavko Štimac]], [[Tatjana Ivko]], [[Marina Nemet]], [[Rajka Rusan]], [[Boris Buzančić]], [[Sanda Langerholz]], [[Ana Marija Fabris]], [[Vanja Drach]], [[Zvonko Torjanac]], [[Lela Margetić]] |- |[[Novinar (1979.)]] || [[Fadil Hadžić]] || [[Rade Šerbedžija]], [[Fabijan Šovagović]], [[Milena Zupančić]], [[Vera Zima]], [[Tonko Lonza]], [[Stevo Žigon]], [[Mladen Budišćak]], [[Božidar Smiljanić]], [[Slobodan Dimitrijević]] |- |[[Pakleni otok (1979.)]] || [[Vladimir Tadej]] || [[Pavle Vuisić]], [[Klaus Löwitsch]], [[Slavko Štimac]], [[Beba Lončar]], [[Ružica Sokić]], [[Richard Harrison]], [[Peter Carsten]], [[Krunoslav Šarić]], [[Aljoša Vučković]], [[Miki Krstović]] |- |[[Povratak (1979.)]] || [[Antun Vrdoljak]] || [[Boris Dvornik]], [[Fabijan Šovagović]], [[Rade Šerbedžija]], [[Boris Buzančić]], [[Milena Dravić]], [[Dušica Žegarac]] |- |[[Priko sinjeg mora (1979.)]] || [[Ljiljana Jojić]]|| [[Pavle Vuisić]], [[Antonela Marinović]], [[Dino Dvornik]], [[Božo Barač]], [[Branko Juras]], [[Nikola Dešković]] |- |[[Usporeno kretanje (1979.)]] || [[Vanča Kljaković]] || [[Vlatko Dulić]], [[Ivica Vidović]], [[Mia Oremović]], [[Relja Bašić]], [[Boris Buzančić]], [[Vanja Drach]], [[Kostadinka Velkovska]], [[Saša Dabetić]] |- |[[Živi bili pa vidjeli (1979.)]] || [[Bruno Gamulin]]<br>[[Milivoj Puhlovski]]|| [[Sanja Vejnović]], [[Mladen Vasary]], [[Boris Buzančić]], [[Ana Karić]], [[Žarko Potočnjak]], [[Danko Ljuština]], [[Mirjana Bohanec]] |- |[[Daj što daš (1979.)]] || [[Bogdan Žižić]] || [[Sreten Mokrović]], [[Jasna Opalić]], [[Zvonko Lepetić]], [[Fabijan Šovagović]], [[Vjera Žagar-Nardelli]], [[Slavica Jukić]], [[Slobodan Milovanović]] |} === 1980-e === {| class="wikitable" width= "100%" |- ! width=25% | Naslov filma ! width=10% | Redatelj ! width=65% | Uloge |- |[[Tajna Nikole Tesle (1980.)]] || [[Krsto Papić]] || [[Petar Božović]], [[Orson Welles]], [[Strother Martin]], [[Dennis Patrick]], [[Oja Kodar]], [[Boris Buzančić]], [[Ana Karić]], [[Charles Millot]], [[Dennis Patrick]], [[Edo Peročević]] |- |[[Luda kuća (1980.)]] || [[Ljubiša Ristić]]|| [[Miodrag Krivokapić]], [[Zvonimir Zoričić]], [[Zdenka Heršak]], [[Ratko Buljan]], [[Janez Bormež]], [[Stane Potisk]], [[Petar Dobrić]], [[Jelica Lovrić]] |- |[[Izgubljeni zavičaj (1980.)]] || [[Ante Babaja]] || [[Nereo Scaglia]], [[Zvonimir Črnko]], [[Miljenko Mužić]], [[Neda Spasojević]], [[Ines Fančović]], [[Ivo Gregurević]] |- |[[Banović Strahinja (1981.)]] || [[Vatroslav Mimica]] || [[Franco Nero]], [[Dragan Nikolić]], [[Sanja Vejnović]], [[Gerd Fröbe]], [[Rade Šerbedžija]], [[Kole Angelovski]] |- |[[Gosti iz galaksije (1981.)]] || [[Dušan Vukotić]] || [[Žarko Potočnjak]], [[Ljubiša Samardžić]], [[Lucié Žulova]], [[Ksenija Prohaska]] |- |[[Pad Italije (1981.)]] || [[Lordan Zafranović]] || [[Daniel Olbrychski]], [[Ena Begović]], [[Gorica Popović]], [[Dragan Maksimović]], [[Mirjana Karanović]], [[Miodrag Krivokapić]], [[Dušan Janićijević]], [[Ljiljana Krstić]], [[Frano Lasić]], [[Velimir Živojinović]], [[Snježana Savić]], [[Izet Hajdarhodžić]] |- |[[Ritam zločina (1981.)]] || [[Zoran Tadić]] || [[Ivica Vidović]], [[Božidarka Frait]], [[Fabijan Šovagović]] |- |[[Samo jednom se ljubi (1981.)]] || [[Rajko Grlić]] || [[Predrag Manojlović]], [[Vladica Milosavljević]], [[Mladen Budišćak]], [[Zijah Sokolović]], [[Dragoljub Lazarov]], [[Neva Rošić]], [[Erland Josephson]] |- |[[Snađi se druže (1981.)]] || [[Berislav Makarović]]|| [[Miodrag Krivokapić]], [[Ivo Serdar]], [[Jovan Ličina]], [[Božidarka Frait]] |- |[[Visoki napon (1981.)]] || [[Veljko Bulajić]] || [[Božidarka Frait]], [[Vanja Drach]], [[Milan Štrljić]], [[Ljubiša Samardžić]], [[Velimir Živojinović]], [[Zvonko Lepetić]], [[Relja Bašić]], [[Ivo Gregurević]], [[Sanja Vejnović]] |- |[[Vlakom prema jugu (1981.)]] || [[Petar Krelja]] || [[Marina Nemet]], [[Zlatko Vitez]], [[Franjo Majetić]], [[Tanja Kursar]], [[Đurđa Šegedin]], [[Đuro Utješanović]], [[Viktor Fabris]] |- |[[Servantes iz Malog Mista (1982.)]] || [[Daniel Marušić]] || [[Ivica Vidović]], [[Boris Dvornik]], [[Karlo Bulić]], [[Asja Kisić]], [[Zdravka Krstulović]], [[Katia Tchenko]] |- |[[Hoću živjeti (1982.)]] || [[Miroslav Mikuljan]] || [[Fabijan Šovagović]], [[Milan Štrljić]], [[Ena Begović]], [[Zdenka Heršak]], [[Milan Srdoč]], [[Minja Nikolić]], [[Uglješa Kojadinović]], [[Vera Zima]], [[Ilija Ivezić]], [[Edo Peročević]], [[Slavica Jukić]], [[Adem Ćejvan]], [[Đuro Utješanović]], [[Zvonimir Ferenčić]] |- |[[Zločin u školi (1982.)]] || [[Branko Ivanda]] || [[Zlatko Vitez]], [[Miodrag Krivokapić]], [[Mustafa Nadarević]], [[Koraljka Hrs]] |- |[[Kiklop (1982.)]] || [[Antun Vrdoljak]] || [[Frano Lasić]], [[Ljuba Tadić]], [[Rade Šerbedžija]], [[Mira Furlan]], [[Boris Dvornik]], [[Relja Bašić]], [[Maria Baxa]], [[Bert Sotlar]], [[Rade Marković]], [[Ivo Gregurević]], [[Mustafa Nadarević]], [[Zvonimir Rogoz]], [[Kruno Valentić]], [[Karlo Bulić]], [[Zvonimir Črnko]], [[Vera Zima]] |- |[[Nemir (1982.)]] || [[Ahmet Imamović]] – Adi || [[Asja Jovanović]], [[Igor Galo]], [[Mladen Budišćak]], [[Vera Zima]], [[Nataša Maričić]], [[Nada Gaćešić]], [[Miljenka Androić]], [[Angel Palašev]], [[Vida Jerman]], [[Mia Oremović]] |- |[[Medeni mjesec (1983.)]] || [[Nikola Babić (redatelj)|Nikola Babić]]|| [[Slobdan Milovanović]], [[Biserka Ipša]], [[Nada Abrus]], [[Ljubiša Samardžić]], [[Pavle Vuisić]], [[Tošo Jelić]], [[Zvonko Lepetić]], [[Ilija Ivezić]], [[Fabijan Šovagović]] |- |[[Treći ključ (1983.)]] || [[Zoran Tadić]] || [[Božidar Alić]], [[Vedrana Međimorec]], [[Franjo Majetić]], [[Ivo Gregurević]], [[Đorđe Rapajić]] |- |[[S.P.U.K. (sreća pojedinca – uspjeh kolektiva) (1983.)]]|| [[Milivoj Puhlovski]]|| [[Danko Ljuština]], [[Cintija Ašperger]], [[Damir Šaban]] |- |[[Zadarski memento]] || [[Joakim Marušić]]|| [[Lazar Ristovski]], [[Zdravka Krstulović]], [[Mustafa Nadarević]], [[Milan Štrljić]], [[Alma Prica]], [[Mira Furlan]], [[Vlasta Knezović]], [[Zijad Gračić]] |- |[[Rani snijeg u Münchenu (1984.)]] || [[Bogdan Žižić]] || [[Drago Grgečić-Gabor]], [[Pavle Vuisić]], [[Ute Fiedler]], [[Relja Bašić]], [[Uwe Gurtler]] |- |[[Ambasador (1984.)]] || [[Fadil Hadžić]] || [[Miodrag Radovanović]], [[Elizabeta Kukić]], [[Voja Brajević]], [[Željko Königsnecht]], [[Fabijan Šovagović]], [[Marija Kohn]], [[Nina Erak]], [[Inge Appelt]] |- |[[Mala pljačka vlaka (1984.)]] || [[Dejan Šorak]] || [[Velimir Živojinović]], [[Miodrag Krivokapić]], [[Mustafa Nadarević]], [[Kruno Šarić]], [[Danko Ljuština]], [[Fabijan Šovagović]], [[Tatjana Bošković]] |- |[[Ujed anđela (1984.)]] || [[Lordan Zafranović]] || [[Katalin Ladik]], [[Boris Kralj]], [[Marina Nemet]], [[Charles Millot]] (Velja Milojević), [[Boris Blažeković]] |- |[[U raljama života (1984.)]] || [[Rajko Grlić]] || [[Vitomira Lončar]], [[Gorica Popović]], [[Bogdan Diklić]], [[Miodrag Krivokapić]], [[Koraljka Hrs]], [[Branka Cvitković]], [[Mladen Raukar]], [[Cintija Ašperger]], [[Semka Sokolović-Bertok]], [[Mira Furlan]], [[Rade Šerbedžija]], [[Velimir Živojinović]], [[Mustafa Nadarević]], [[Enes Kišević]], [[Predrag Manojlović]] |- |[[Tajna starog tavana (1984.)]] || [[Vladimir Tadej]] || [[Špiro Guberina]], [[Boris Dvornik]], [[Mia Oremović]], [[Jan Kanyza]], [[Miloš Kopecky]], [[Petar Jelaska]], [[Edo Peročević]], [[djeca: Mario Mirković]], [[Jiri Guriča]], [[Nina Petrović]] |- |[[Horvatov izbor (1985.)]] || [[Eduard Galić]] || [[Rade Šerbedžija]], [[Milena Dravić]], [[Mira Furlan]], [[Fabijan Šovagović]], [[Zvonimir Lepetić]], [[Mustafa Nadarević]], [[Edo Peročević]], [[Zvonimir Ferenčić]] |- |[[Od petka do petka (1985.)]] || [[Antun Vrdoljak]] || [[Boris Dvornik]], [[Zdravka Krstulović]], [[Katija Zubčić]], [[Vladimir Rupčić]], [[Lukrecija Brešković]] |- |[[Crveni i crni (1985.)]] || [[Miroslav Mikuljan]] || [[Bekim Fehmiu]], [[Milan Štrljić]], [[Olivera Ježina]], [[Radko Polič]], [[Miodrag Krstović]] |- |[[Anticasanova]] || [[Vladimir Tadej]] || [[David Bluestone]], [[Elisa Tebith]], [[Milena Dravić]], [[Ljubiša Samardžić]], [[Relja Bašić]], [[Josip Marotti]], [[Brigid O'Hara]], [[Claudia Lyster]], [[Semka Sokolović-Bertok]] |- |[[Ljubavna pisma s predumišljajem (1985.)]] || [[Zvonimir Berković]] || [[Irina Alferova]], [[Zlatko Vitez]], [[Kruno Šarić]], [[Mustafa Nadarević]], [[Relja Bašić]], [[Siniša Popović]], [[Eliza Gerner]], [[Vera Zima]] |- |[[Na istarski način (1985.)]] || [[Vladimir Fulgosi]] || [[Miranda Zaharia]], [[Đuro Utješanović]], [[Milena Dravić]], [[Boris Kralj]], [[Eta Bortolazzi]], [[Zvonko Lepetić]], [[Neda Arnerić]] |- |[[Kuća na pijesku (1985.)]] || [[Ivan Martinac]] || [[Dušan Janićijević]], [[Branko Đurić]] |- |[[Za sreću je potrebno troje (1985.)]] || [[Rajko Grlić]] || [[Predrag Manojlović]], [[Mira Furlan]], [[Bogdan Diklić]], [[Vanja Drach]], [[Dubravka Ostojić]], [[Ksenija Pajić]] |- |[[Obećana zemlja (1986.)]] || [[Veljko Bulajić]] || [[Velimir Živojinović]], [[Mirjana Karanović]], [[Vjenceslav Kapural]], [[Vanja Drach]], [[Dara Džokić]], [[Dragan Nikolić]], [[Olivera Marković]], [[Vanja Matujec]] |- |[[Večernja zvona (1986.)]] || [[Lordan Zafranović]] || [[Rade Šerbedžija]], [[Petar Božović]], [[Ljiljana Blagojević]], [[Neda Arnerić]], [[Mustafa Nadarević]], [[Miodrag Krivokapić]], [[Lidija Jenko]], [[Stevo Žigon]], [[Zijah Sokolović]], [[Matko Raguž]], [[Zdenko Jelić]], [[Kruno Šarić]] |- |[[San o ruži (1986.)]] || [[Zoran Tadić]] || [[Rade Šerbedžija]], [[Fabijan Šovagović]], [[Ljubo Zečević]], [[Iva Marjanović]], [[Anja Šovagović]] |- |[[Kraljeva završnica (1987.)]] || [[Živorad Tomić]]|| [[Irfan Mensur]], [[Ena Begović]], [[Vladislava Milosavljević]], [[Milan Štrljić]], [[Bogdan Diklić]], [[Ivo Gregurević]], [[Zdenko Jelčić]], [[Vlatko Dulić]], [[Zvonimir Torjanac]] |- |[[Oficir s ružom (1987.)]] || [[Dejan Šorak]] || [[Ksenija Pajić]], [[Žarko Laušević]], [[Dragana Mrkić]], [[Vicko Ruić]], [[Boris Buzančić]], [[Vida Jerman]] |- |[[Osuđeni (1987.)]] || [[Zoran Tadić]] || [[Rade Šerbedžija]], [[Sonja Savić]], [[Ivo Gregurević]], [[Mira Furlan]], [[Jovan Ličina]], [[Vlatko Dulić]], [[Zvonimir Torjanac]], [[Tošo Jelić]], [[Boris Buzančić]] |- |[[Marjuča ili smrt (1987.)]] || [[Vanča Kljaković]] || [[Borko Bebić]], [[Neda Arnerić]], [[Boris Dvornik]], [[Mirjana Karanović]], [[Marija Kohn]], [[Pino Drütter]], [[Lovre Reić]], [[Vanja Matujec]] |- |[[Glembajevi (1988.)]] || [[Antun Vrdoljak]] || [[Mustafa Nadarević]], [[Ena Begović]], [[Tonko Lonza]], [[Bernarda Oman]], [[Matko Raguž]], [[Žarko Potočnjak]], [[Zvonko Strmac]], [[Zvonimir Zoričić]], [[Zvonimir Rogoz]] |- |[[U sredini mojih dana (1988.)]] || [[Jakov Sedlar]] || [[Milena Zupančić]], [[Boris Cavazza]], [[Jelena Miholjević]], [[Pero Kvrgić]], [[Ranko Zidarić]], [[Barbara Rocco]], [[Cintija Ašperger]], [[Dominik Sedlar]], [[Krešimir Zidarić]], [[Vlatko Dulić]], [[Radko Polič]], [[Boris Miholjević]], [[Danko Ljuština]], [[Mia Begović]], [[Vjenceslav Kapural]], [[Hasija Borić]] |- |[[Sokol ga nije volio (1988.)]] || [[Branko Šmit]] || [[Fabijan Šovagović]], [[Filip Šovagović]], [[Kruno Šarić]], [[Nada Subotić]], [[Ivo Gregurević]], [[Suzana Nikolić]], [[Mato Ergović]], [[Ivo Fici]], [[Ico Tomljenović]], [[Branka Trlin]], [[Ankica Dobrić]], [[Ljiljana Gener]], [[Slavko Juraga]], [[Zvonko Torjanac]], [[Željko Šestić]], [[Dubravka Crnojević]] |- |[[Trideset konja (1988.)]] |[[Mladen Juran]] |[[Boris Dvornik]], [[Milena Dravić]], [[Sven Lasta]], [[Josip Genda]], [[Milan Štrljić]], [[Aljoša Vučković]], [[Drago Meštrović]] |- |[[Vila orhideja (1988.)]] || [[Krešo Golik]] || [[Rene Medvešek]], [[Gordana Gadžić]], [[Gala Videnović]], [[Zlatko Crnković]], [[Neva Rošić]], [[Boris Cavazza]], [[Relja Bašić]] |- |[[Život sa stricem (1988.)]] || [[Krsto Papić]] || [[Davor Janjić]], [[Alma Prica]], [[Miodrag Krivokapić]], [[Anica Dbora]], [[Branislav Lečić]], [[Ivo Gregurević]] |- |[[Haloa – Praznik kurvi (1988.)]] || [[Lordan Zafranović]] || [[Neda Arnerić]], [[Ranko Zidarić]], [[Stevo Žigon]], [[Dušica Žegarac]], [[Zorko Rajčić]] |- |[[Čovjek koji je volio sprovode (1989.)]] || [[Zoran Tadić]] || [[Ivica Vidović]], [[Gordana Gadžić]], [[Rade Šerbedžija]], [[Vlatko Dulić]], [[Božidarka Frait]], [[Fabijan Šovagović]] |- |[[Povratak Katarine Kožul (1989.)]] || [[Slobodan Praljak]] || [[Alma Prica]], [[Mustafa Nadarević]], [[Annemarie Wendel]], [[Fabijan Šovagović]], [[Ivo Gregurević]], [[Zdenko Jelčić]], [[Lenz Prütting]], [[Slobodan Milovanović]], [[Ružica Lorković]] |- |[[Donator (1989.)]] || [[Veljko Bulajić]] || [[Ljubomir Todorović]], [[Peter Carsen]], [[Urška Hlebec]], [[Ana Karić]], [[Tonko Lonza]], [[Charles Millot]] (Velja Milojević) |- |[[Đavolji raj – ono ljeto bijelih ruža (1989.)]]|| [[Rajko Grlić]] || [[Tom Conti]], [[Susan George]], [[Rod Steiger]], [[Nitzan Sharron]], [[Alun Armstrong]], [[John Gill]], [[John Sharp]], [[Miljenko Brlečić]], [[Vanja Drach]], [[Slobodan Šembera]], [[Mario Kovač]], [[Tošo Jelić]], [[Ivo Gregurević]] |- |[[Krvopijci (1989.)]] || [[Dejan Šorak]] || [[Danilo Lazović]], [[Ksenija Marinković]], [[Maro Martinović]], [[Danko Ljuština]], [[Zlatko Vitez]], [[Ranko Zidarić]], [[Asja Potočnjak]], [[Krešimir Zidarić]], [[Vitomira Lončar]] |- |[[Diploma za smrt (1989.)]] || [[Živorad Tomić]]|| [[Ranko Zidarić]], [[Filip Šovagović]], [[Ksenija Pajić]], [[Suzana Nikolić]], [[Ivo Gregurević]], [[Fabijan Šovagović]] |- |[[Hamburg Altona (1989.)]] || I. [[Vedran Mihletić]]<br>II. [[Mladen Mitrović]]<br>III. [[Dragutin Krencer]]|| I. [[Željko Vukmirica]], [[Jelena Čović]], [[Fabijan Šovagović]], [[Zdenko Jelčić]], [[Ivo Gregurević]], [[Ksenija Pajić]], [[Slobodan Dimitrijević]], II. [[Mirsad Zulić]], [[Sena Mustajbašić]], [[Tomislav Gelić]], III. [[Filip Šovagović]], [[Vesna Trivalić]], [[Predrag Laković]], [[Aleksandar Berček]], [[Dubravko Jovanović]] |} === 1990. === {| class="wikitable" width= "100%" |- ! width=25% | Naslov filma ! width=10% | Redatelj ! width=65% | Uloge |- |[[Ljeto za sjećanje (1990.)]] || [[Bruno Gamulin]]|| [[Branislav Lečić]], [[Suzana Nikolić]], [[Luka Milas]], [[Dora Lipovčan]], [[Milka Podrug-Kokotović]], [[Fabijan Šovagović]], [[Zvonko Torjanac]], [[Danko Ljuština]], [[Kruno Šarić]], [[Relja Bašić]] |- |[[Stela (1990.)]] || [[Petar Krelja]] || [[Anja Šovagović-Despot]], [[Žarko Laušević]], [[Mira Furlan]], [[Miodrag Krivokapić]], [[Davor Janjić]], [[Ivo Gregurević]], [[Zijad Gračić]], [[IVan Goran Vitez]], [[Zlatko Vitez]], [[Vanja Matujec]], [[Tomica Milanovski]], [[Ilija Ivezić]], [[Slobodan Milovanović]], [[Eta Bortolazzi]] |- |[[Orao (1990.)]] || [[Zoran Tadić]] || [[Vlatko Dulić]], [[Zdenko Jelčić]], [[Božidar Orešković]], [[Ivica Vidović]], [[Ljiljana Blagojević]], [[Gordana Gadžić]], [[Renata Ćurković]], [[Ksenija Pajić]], [[Fabijan Šovagović]] |- |[[Karneval, anđeo i prah (1990.)]] || [[Antun Vrdoljak]] || [[Boris Dvornik]], [[Ivica Vidović]], [[Tonko Lonza]], [[Ena Begović]], [[Žarko Potočnjak]], [[Zvonimir Zoričić]], [[Danko Ljuština]], [[Alen Liverić]], [[Milka Podrug-Kokotović]], [[Bernarda Oman]], [[Marija Kohn]], [[Asja Potočnjak]], [[Siniša Popović]], [[Rade Šerbedžija]] |- |[[Školjka šumi (1990.)]] || [[Miroslav Međimorec]] || [[Sven Lasta]], [[Josip Genda]], [[Špiro Guberina]], [[Slavica Jukić]], [[Ivan Lovriček]] |- |[[Čaruga (1991.)]] || [[Rajko Grlić]] || [[Ivo Gregurević]], [[Davor Janjić]], [[Branka Trlin-Matula]], [[Ena Begović]], [[Petar Božović]], [[Dejan Aćimović]], [[Filip Šovagović]], [[Branislav Lečić]], [[Petar Arsovski]], [[Nenad Stojanovski]], [[Gojmir Lešnjak]], [[Danko Ljuština]] |} === 1991. === {| class="wikitable" width= "100%" |- ! width=25% | Naslov filma ! width=10% | Redatelj ! width=65% | Uloge |- |[[Đuka Begović (1991.)]] || [[Branko Schmidt]] || [[Slobodan Ćustić]], [[Fabijan Šovagović]], [[Asja Potočnjak]], [[Zaim Muzaferija]], [[Mustafa Nadarević]], [[Urška Hlebec]], [[Filip Šovagović]], [[Perica Martinović]], [[Zoran Pokupac]], [[Nataša Ralijan]], [[Željko Vukmirica]], [[Helena Buljan]] |- |[[Krhotine – Kronika jednog nestajanja (1991.)]] || [[Zrinko Ogresta]] || [[Filip Šovagović]], [[Alma Prica]], [[Slavko Juraga]], [[Nada Subotić]], [[Semka Sokolović]], [[Ana Karić]], [[Đuro Utješanović]], [[Ivo Gregurević]], [[Lena Politeo]], [[Božidar Orešković]], [[Kruno Šarić]] |- |[[Priča iz Hrvatske (1991.)]] || [[Krsto Papić]] || [[Ivo Gregurević]], [[Mustafa Nadarević]], [[Dragan Despot]], [[Zoja Odak]], [[Vedrana Međimorec]], [[Robet Belinić]], [[Ana Mamić]], [[Kristijan Ugrina]], [[Maja Ružić]], [[Martin Sagner]], [[Nada Abrus]], [[Slobodan Milovanović]] |- |[[Vrijeme ratnika (1991.)]] || [[Dejan Šorak]] || [[Josip Genda]], [[Kruno Šarić]], [[Sven Lasta]], [[Edo Peročević]], [[Sanja Marin]], [[Siniša Jurčić]], [[Đuro Utješanović]], [[Ilija Ivezić]], [[Katarina Kocevska]], [[Čedo Vujić]] |} === 1992. === {| class="wikitable" width= "100%" |- ! width=25% | Naslov filma ! width=10% | Redatelj ! width=65% | Uloge |- |[[Kamenita vrata (1992.)]] || [[Ante Babaja]] || [[Ivica Kunčević]], [[Vedrana Međimorec]], [[Kruno Šarić]], [[Božidar Alić]], [[Zlatko Crnković]], [[Koraljka Hrs]], [[Ankica Dobrić]], [[Pero Kvrgić]], [[Zvonimir Zoričić]], [[Aleksandra Turjak]], [[Vjenceslav Kapural]], [[Boris Miholjević]] |- |[[Luka (1992.)]] || [[Tomislav Radić]] || [[Ivo Gregurević]], [[Mirta Zečević]], [[Zlatko Crnković]], [[Damir Lončar]], [[Lela Margetić]], [[Joško Ševo]], [[Ljubomir Kapor]], [[Matija Prskalo]], [[Marija Kohn]], [[Matko Raguž]], [[Ljubica Mikuličić]], [[Žuža Egrenyi]], [[Zvonimir Zoričić]], [[Ilija Ivezić]] |- |[[Dok nitko ne gleda (1992.)]] || [[Lukas Nola]] || [[Mustafa Nadarević]], [[Nataša Dorčić]], [[Barbara Živković]], [[Filip Nola]], [[Ksenija Marinković]], [[Semka Sokolović-Bertok]], [[Anja Šovagović-Despot]], [[Dragan Despot]], [[Ivo Gregurević]], [[Dražen Kühn]] |} === 1993. === {| class="wikitable" width= "100%" |- ! width=25% | Naslov filma ! width=10% | Redatelj ! width=65% | Uloge |- |[[Kontesa Dora (1993.)]] || [[Zvonimir Berković]] || [[Alma Prica]], [[Rade Šerbedžija]], [[Zdravka Krstulović]], [[Ksenija Pajić]], [[Božidar Boban]], [[Tonko Lonza]], [[Ivo Gregurević]], [[Mustafa Nadarević]], [[Zvonko Strmac]], [[Irina Alferova]], [[Relja Bašić]] |- |[[Vrijeme za … (1993.)]] || [[Oja Kodar]] || [[Nada Gaćešić-Livaković]], [[Ivan Brkić]], [[Duško Valentić]], [[Vinko Kraljević]], [[Đorđe Rapajić]], [[Franjo Jurčec]], [[Andrea Baković]], [[Edo Peročević]], [[Slavko Brankov]], [[Damir Mejovšek]], [[Zvonimir Novosel]], [[Jasna Palić]] |- |[[Zlatne godine (1993.)]] || [[Davor Žmegač]]|| [[Igor Galo]], [[Goran Grgić]], [[Saša Turjak]], [[Ilija Ivezić]], [[Mirta Zečević]] |} === 1994. === {| class="wikitable" width= "100%" |- ! width=25% | Naslov filma ! width=10% | Redatelj ! width=65% | Uloge |- |[[Cijena života (1994.)]] || [[Bogdan Žižić]] || [[Slavko Juraga]], [[Barbara Vicković]], [[Ico Tomljenović]], [[Goran Grgić]], [[Ivan Brkić]], [[Edo Peročević]], [[Senka Bulić]], [[Marko Markovičić]], [[Luka Milković]], [[Vjenceslav Kapural]], [[Marica Vidušić]], [[Đuro Utješanović]], [[Sonja Desnica]], [[Siniša Juričić]], [[Zvonko Zečević]], [[Vedran Mlikota]] |- |[[Gospa (1994.)]] || [[Jakov Sedlar]] || [[Martin Sheen]], [[Morgan Fairchild]], [[Ray Girardin]], [[Paul Guilfoyle]], [[Michael York]], [[George Coe]], [[William Hootkins]], [[Tony Zazula]], [[Vasek C. Simek]], [[Tonko Lonza]], [[Boris Miholjević]], [[Mustafa Nadarević]], [[Božidar Orešković]], [[Ranko Zidarić]], [[Vanja Drach]] |- |[[Nausikaja (1994.)]] || [[Vicko Ruić]]|| [[Nada Gaćešić-Livaković]], [[Igor Serdar]], [[Maja Nekić]], [[Mustafa Nadarević]], [[Boris Dvornik]], [[Neven Čorak]], [[Pero Kvrgić]], [[Tomislav Martić]], [[Matko Raguž]], [[Slavko Juraga]], [[Zoran Pokupec]], [[Mario Mirković]], [[Drago Krča]], [[Boris Blažeković]], [[Suzi Josipović]], [[Joško Ševo]], [[Kruno Šarić]] |- |[[Svaki put kad se rastajemo (1994.)]] || [[Lukas Nola]] || [[Filip Nola]], [[Iva Živković]], [[Ksenija Pajić-Vukov]], [[Nina Violić]], [[Nadežda Perišić-Nola]], [[Ksenija Marinković]], [[Nataša Dorčić]], [[Filip Šovagović]], [[Semka Sokolović-Bertok]], [[Ivo Gregurević]], [[Boris Svrtan]] |- |[[Vukovar se vraća kući (1994.)]] || [[Branko Schmidt]] || [[Goran Navojec]], [[Sanja Marin]], [[Horst Janson]], [[Srđan Ivanišević]], [[Fabijan Šovagović]], [[Ivo Gregurević]], [[Mustafa Nadarević]], [[Žarko Potočnjak]], [[Vera Zima]], [[Štefica Jokić]], [[Branimir Bakula]], [[Jelica Lovrić]], [[Kruno Šarić]], [[Stjepan Bahert]], [[Davor Panić]], [[Ivan Brkić]], [[Vida Jerman]], [[Palmira Ivanković]], [[Boris Perić]], [[Šimun Jagarinec]], [[Neven Silvestar Kovačević]] |} === 1995. === {| class="wikitable" width= "100%" |- ! width=25% | Naslov filma ! width=10% | Redatelj ! width=65% | Uloge |- |[[Anđele moj dragi (1995.)]] || [[Romislav Radić]]|| [[Milan Grabovac]], [[Dubravka Ostojić]], [[Matko Raguž]], [[Sunčana Zelenika]], [[Silvia Fink]], [[Vjekoslav Janković]], [[Ivo Gregurević]], [[Iva Marjanović]], [[Damir Lončar]], [[Inge Appelt]], [[Nada Abrus]], [[Marija Geml]], [[Zoran Pokupec]], [[Ružica Lorković]], [[Trpimir Jurkić]], [[Elvis Bošnjak]], [[Tatjana Bertok]], [[Saša Aničić]], [[Nina Hladoje]], [[Mirej Stanić]] |- |[[Isprani (1995.)]] || [[Zrinko Ogresta]] || [[Katarina Bistrović-Darvaš]], [[Filip Šovagović]], [[Josip Kučan]], [[Mustafa Nadarević]], [[Ivo Gregurević]], [[Božidarka Frajt]], [[Božidar Orešković]] |- |[[Putovanje tamnom polutkom (1995.)]] || [[Davor Žmegač]]|| [[Goran Navojec]], [[Edita Majić]], [[Vedran Lulić]], [[Žarko Savić]], [[Hrvoje Klobučar]], [[Ljubomir Kerekeš]], [[Mila Elegović]] |- |[[Vidimo se (1995.)]] || [[Ivan Salaj]]|| [[Nenad Cvetko]], [[Goran Višnjić]], [[Mislav Ilišić]], [[Rene Bitorajac]], [[Nadežda Perišić-Nola]], [[Borna Krstulović]] |} === 1996. === {| class="wikitable" width= "100%" |- ! width=25% | Naslov filma ! width=10% | Redatelj ! width=65% | Uloge |- |[[Kako je počeo rat na mom otoku (1996.)]] || [[Vinko Brešan]] || [[Vlatko Dulić]], [[Ljubomir Kerekeš]], [[Ivan Brkić]], [[Predrag Vušović-Pređo]], [[Ivica Vidović]], [[Božidar Orešković]], [[Matija Prskalo]], [[Senka Bulić]], [[Goran Navojec]], [[Rene Bitorajac]], [[Leon Lučev]], [[Etta Bortolazzi]], [[Mladen Vulić]], [[Slobodan Milovanović]], [[Goran Malus]], [[Goran Omašić]] |- |[[Ne zaboravi me]] || [[Jakov Sedlar]] || [[Boris Miholjević]], [[Boris Pavlenić]], [[Almira Osmanović]], [[Tonko Lonza]], [[Boris Buzančić]], [[Mario Dukarić]], [[Marko Blažević]], [[Anica Tomić]], [[Ena Begović]], [[Đuro Utješanović]], [[Branka Cvitković]], [[Jadranka Matković]], [[Mia Oremović]], [[Enver Idrizi]], [[Zvonimir Zoričić]] |- |[[Djed i baka se rastaju (1996.)]] || [[Zvonimir Ilijić]]|| [[Ico Tomljenović]], [[Gita Šerman Kopljar]], [[Ivo Gregurević]], [[Mladena Gavran]], [[Ksenija Pajić-Vukov]], [[Filip Šovagović]], [[Edo Peročević]], [[Nina Erak Svrtan]], [[Nerma Kreso]], [[Damir Šaban]], [[Zvonimir Torjanac]], [[Hana Medvešek]], [[Juraj Rumiha]] |- |[[Prepoznavanje (1996.)]] || [[Snježana Tribuson]] || [[Nataša Dorčić]], [[Milan Štrljić]], [[Zoran Čubrilo]], [[Goran Višnjić]], [[Mustafa Nadarević]], [[Goran Grgić]], [[Etta Bortolazi]], [[Ivo Gregurević]], [[Edo Peročević]], [[Ksenija Pajić-Vukov]] |- |[[Sedma kronika (1996.)]] || [[Bruno Gamulin]]|| [[Rene Medvešek]], [[Alma Prica]], [[Sven Medvešek]], [[Josip Genda]], [[Ivo Gregurević]], [[Tonko Lonza]], [[Milka Podrug-Kokotović]], [[Suzana Nikolić]], [[Semka Sokolović-Bertok]], [[Urša Raukar]], [[Doris Šarić-Kukuljica]], [[Ljubomir Kapor]], [[Ivica Vidović]], [[Dragan Despot]], [[Vili Matula]] |- |[[Izgubljeno blago (1996.)]] || [[Darko Vernić-Bundi]]|| [[Žarko Stilinović]], [[Jelena Weiss]], [[Max Juričić]], [[Dragutin Broz]], [[Pejo Ravlić]], [[Mladen Juričić]], [[Veljko Barbieri]], [[Svemir Brakus]], [[Goran Pavelić]], [[Andrija Zelmanović]], [[Josip Zorica]] |} === 1997. === {| class="wikitable" width= "100%" |- ! width=25% | Naslov filma ! width=10% | Redatelj ! width=65% | Uloge |- |[[Božić u Beču (1997.)]] || [[Branko Schmidt]] || [[Filip Šovagović]], [[Bojana Gregorić]], [[Ljubomir Kapor]], [[Vjera Žagar-Nardelli]], [[Marija Kohn]], [[Drago Krča]], [[Damir Lončar]], [[Damir Šaban]], [[Žarko Savić]], [[Gusti Wolf]] |- |[[Mondo Bobo (1997.)]] || [[Goran Rušinović]]|| [[Sven Medvešek]], [[Nataša Dorčić]], [[Svebor Kranjc]], [[Lucija Šerbedžija]], [[Damir Urban]], [[Mojca Židanik]], [[Jagoda Kaloper]], [[Mladen Tojaga-Busi]], [[Miroslav Škaro]] |- |[[Pont Neuf (1997.)]] || [[Željko Senečić]] || [[Ivan Marević]], [[Senka Bulić]], [[Dražen Kühn]], [[Ana Karić]], [[Filip Šovagović]], [[Lucija Tomić]], [[Damir Mejovšek]], [[Jagoda Kaloper]], [[Pero Kvrgić]], [[Danko Ljuština]], [[Branko Blaće]], [[Borna Budak]], [[Vedran Tomić]], [[Žarko Kuvalja]] |- |[[Puška za uspavljivanje (1997.)]] || [[Hrvoje Hribar]] || [[Rene Medvešek]], [[Alma Prica]], [[Jelena Miholjević]], [[Nina Violić]], [[Filip Šovagović]], [[Vili Matula]], [[Igor Tkalec]], [[Dražen Kühn]] |- |[[Rusko meso (1997.)]] || [[Lukas Nola]] || [[Ivo Gregurević]], [[Barbara Nola]], [[Goran Grgić]], [[Ljubomir Kapor]], [[Inge Apelt]], [[Nina Violić]], [[Jelena Miholjević]], [[Ksenija Ugrina]], [[Nataša Dorčić]], [[Filip Šovagović]], [[Goran Navojec]], [[Ksenija Pajić]], [[Dijana Blanča]], [[Filip Nola]], [[Nađa Perišić-Nola]], [[Galliano Pahor]], [[Igor Mešin]], [[Žak P. Valenta]], [[Božidarka Frajt]] |- |[[Treća žena (1997.)]] || [[Zoran Tadić]] || [[Ena Beogović]], [[Vedran Mlikota]], [[Filip Šovagović]], [[Alma Prica]], [[Vlatko Dulić]], [[Gordana Gadžić]], [[Božidarka Frajt]], [[Mladen Crnobrnja]], [[Zoran Pokupec]], [[Vera Zima]], [[Emil Glad]], [[Ljubomir Kapor]] |} === 1998. === {| class="wikitable" width= "100%" |- ! width=25% | Naslov filma ! width=10% | Redatelj ! width=65% | Uloge |- |[[Agonija (1998.)]] || [[Jakov Sedlar]] || [[Ena Begović]], [[Sven Medvešek]], [[Božidar Alić]], [[Nives Ivanković]], [[Zoja Odak]], [[Tarik Filipović]] |- |[[Kad mrtvi zapjevaju (1998.)]] || [[Krsto Papić]] || [[Ivo Gregurević]], [[Ivica Vidović]], [[Mirjana Majurec]], [[Ksenija Pajić]], [[Boris Miholjević]], [[Matija Prskalo]], [[Dražen Kühn]], [[Žarko Savić]], [[Ivica Zadro]], [[Đuro Utješanović]] |- |[[Kanjon opasnih igara (1998.)]] || [[Vladimir Tadej]] || [[Boris Dvornik]], [[S. Martinčević-Mikić]], D. Boljičak, G. Tadej, A. Čagalj, I. Lukić, [[Josip Genda]], [[Špiro Guberina]], [[Milan Štrljić]], P. Jelaska, B. Bebić, [[Frano Lasić]], V. Babić, [[Relja Bašić]] |- |[[Transatlantic (1998.)]] || [[Mladen Juran]] || [[Melita Jurišić]], [[Filip Šovagović]], [[Alen Liverić]], [[Boris Dvornik]], [[Josip Genda]], [[Matija Prskalo]], [[Relja Bašić]], [[Eric Aeckermann]] |- |[[Tri muškarca Melite Žganjer (1998.)]] || [[Snježana Tribuson]] || [[Mirjana Rogina]], [[Goran Navojec]], [[Suzana Nikolić]], [[Sanja Vejnović]], [[Ena Begović]], [[Filip Šovagović]], [[Ivo Gregurević]], [[Ljubomir Kerekeš]] |- |[[Zavaravanje (1998.)]] || [[Željko Senečić]] || [[Sandra Lončarić]], [[Božidar Orešković]], [[Filip Šovagović]], [[Slobodan Dimitrijević]] |} === 1999. === {| class="wikitable" width= "100%" |- ! width=25% | Naslov filma ! width=10% | Redatelj ! width=65% | Uloge |- |[[Bogorodica (1999.)]] || [[Neven Hitrec]]|| [[Ljubomir Kerekeš]], [[Lucija Šerbedžija]], [[Ivo Gregurević]], [[Goran Navojec]], [[Josip Genda]] |- |[[Da mi je biti morski pas]] || [[Ognjen Sviličić]] || [[Josip Zovko]], [[Vedran Mlikota]], [[Elvis Bošnjak]], [[Bruna Bebić-Tudor]], [[Edita Majić]], [[Siniša Ružić]], [[Mate Ćurić]], [[Ecija Ojdanić]], [[Jasna Jukić]], [[Ichiro Takana]], [[Snježana Sinovčić]], [[Vanča Kljaković]], [[Saulle Ashimova]] |- |[[Crvena prašina (1999.)]] || [[Zrinko Ogresta]] || [[Josip Kučan]], [[Marko Matanović]], [[Ivo Gregurević]], [[Slaven Knezović]], [[Mirta Takač]], [[Kristijan Ugrina]], [[Sandra Lončarić]], [[Žarko Savić]], [[Ante Vican]], [[Božidarka Frait]], [[Marica Vidušić]] |- |[[Četverored (1999.)]] || [[Jakov Sedlar]] || [[Ivan Marević]], [[Ena Begović]], [[Goran Navojec]], [[Nadežda Perišić]], [[Filip Šovagović]], [[Tamara Garbajs]], [[Ivica Vidović]], [[Nives Ivanković]], [[Danko Ljuština]], [[Goran Grgić]], [[Ranko Zidarić]], [[Sreten Mokrović]], [[Mustafa Nadarević]], [[Slavko Juraga]], [[Ivo Gregurević]], [[Filip Nola]], [[Vida Jerman-Kondelaro]], [[Božidar Alić]], [[Zvonimir Zoričić]], [[Nada Abrus]], [[Boris Buzančić]], [[Mia Oremović]], [[Vera Zima]], [[Zoran Čubrilo]], [[Dejan Aćimović]] |- |[[Dubrovački suton (1999.)]] || [[Željko Senečić]] || [[Michaela Kezele]], [[Slavko Juraga]], [[Boris Cavazza]], [[Stefan Wink]], [[Milka Podrug-Kokotović]], [[Ivo Marević]], [[Miše Martinović]], [[Niko Kovač]], [[Tina Deen]], [[Marko Brešković]], [[Frano Lasić]] |- |[[Garcia (1999.)]] || [[Dejan Šorak]] || [[Dubravko Šimek]], [[Ksenija Pajić]], [[Vanja Drach]], [[Zoja Odak]], [[Josip Genda]], [[Kruno Šarić]], [[Linda Begonja]], [[Rene Bitorajac]], [[Goran Grgić]], [[Eduard Peročević]] |- |[[Maršal (1999.)]] || [[Vinko Brešan]] || [[Dražen Kühn]], [[Linda Begonja]], [[Ilija Ivezić]], [[Boris Buzančić]], [[Inge Appelt]], [[Ivo Gregurević]], [[Predrag Vušević]], [[Ksenija Pajić]] |- |[[U okruženju II (1999.)]] || [[Stjepan Sabljak]]|| [[Ivica Markanjević]], [[Mario Patoč]], [[Josip Markanjević]], [[Radovan Augustinović]], [[Hrvoje Terzić]], [[Milan Pavić]], [[Stipo Koutni]], [[Nikola Ćosić]], [[Zoran Sutfs]], [[Miljenko Brekalo]], [[Mato Pranjić]], [[Ranko Janković]], [[Lidija Lucić]], [[Zvonko Valeđić]], [[Ivica Kopecki]], [[Zlatko Lucić]], [[Ivica Ilić]], [[Stjepan Sabljak]], [[Iva Koromanjec]], [[Josip Sabljak-Joja]] |} === 2000. === {| class="wikitable" width="100%" |- ! width="21%" | Naslov filma ! width="16%" | Redatelj ! width="13%" | Žanr ! width="22%" | Uloge ! width="25%" | Premijera / Mjesto |- |[[Blagajnica hoće ići na more (2000.)]] |[[Dalibor Matanić]] |komedija |Dora Polić, Ivan Brkić, Milan Štrljić, Nina Violić |27. do 30. srpnja 2000. (Pula film festival) |- |[[Ne daj se, Floki (televizijska serija)|Ne daj se, Floki (2000.)]] |[[Zoran Tadić]] |dječji film |Mladen Crnobrnja, Jagoda Kralj, Mario Vuk, Franjo Majetić, Zdenka Heršak, Zvonko Torjanac, Zoran Pokupec, Oto Levaj, Mirjana Pičuljan |27. do 30. srpnja 2000. (Pula film festival) |- |[[Nebo, sateliti (2000.)]] |[[Lukas Nola]] |drama, ratni |Filip Nola, Barbara Nola, Filip Šovagović, Ivo Gregurević, Lucija Šerbedžija, Rene Bitorajac, Predrag Vušević, Leona Paraminski |27. do 30. srpnja 2000. (Pula film festival) |- |[[Nit života (2000.)]] |[[Igor Filipović]] |drama |Krunoslav Belko, Vinko Štefanec, Marijana Pupić, Krunoslav Klabučar, Kristijan Ugrina, Sven Šestak |27. do 30. srpnja 2000. (Pula film festival) |- |[[Srce nije u modi (2000.)]] |[[Branko Schmidt]] |komedija, drama |Graham Rock, Nataša Lušetić, Ivo Gregurević, Franjo Dijak, Damir Lončar, Nenad Cvetko, Predrag Vušević, Slaven Knezović, Alma Prica, Dražen Kühn |27. do 30. srpnja 2000. (Pula film festival) |- |[[Je li jasno, prijatelju? (2000.)]] |[[Dejan Aćimović]] |drama, kriminalistika |Milan Pleština, Milivoj Beader, Ivan Brkić, Dejan Aćimović, Ljubo Zečević, Radko Polić, Božidar Orešković, Mustafa Nadarević, Ivo Gregurević, Rade Šerbedžija |11. studenoga 2000. (Thessaloniki International Film Festival, Grčka) |} === 2001. === {| class="wikitable" width="100%" |- ! width="21%" | Naslov filma ! width="16%" | Redatelj ! width="13%" | Žanr ! width="22%" | Uloge ! width="25%" | Premijera / Mjesto |- |[[Holding (2001.)]] |[[Tomislav Radić]] |komedija |Igor Mešin, Dubravka Ostojić, Mirta Zečević, Draško Zidar, Suzana Nikolić, Ljubomir Kerekeš, Ivo Gregurević |26. travnja 2001. (kinodistribucija) |- |[[Sami (2001.)]] |[[Lukas Nola]] |drama, triler |Leon Lučev, Nina Violić, Nerma Kreso, Jakov Nola, Inge Appelt, Ksenija Ugrina, Korana Urina, Goran Grgić, Filip Nola, Barbara Nola, Mara Nola, Jelena Miholjević |22. – 30. lipnja 2001. (Pula film festival) |- |[[Polagana predaja (2001.)]] |[[Bruno Gamulin]] |drama |Filip Šovagović, Sven Medvešek, Lucija Šerbedžija, Anja Šovagović Despot, Ranko Zidarić, Jelena Miholjević, Tarik Filipović, Dragan Despot, Mustafa Nadarević, Goran Grgić, Zvonimir Zoričić, Doris Šarić-Kukuljica |22. lipnja 2001. (Pula film festival) |- |[[Posljednja volja (2001.)]] |[[Zoran Sudar]] |akcija, romansa, triler, komedija |Goran Višnjić, Alison Heruth Waterbury, Stefan Lysenko, Angelica Bridges, Predrag Vušović, Ivo Gregurević, Boris Dvornik |29. lipnja 2001. (Pula film festival) |- |[[Kraljica noći (2001.)]] |[[Branko Schmidt]] |drama, sport |Luka Dragić, Barbara Vicković, Mustafa Nadarević |15. studenoga 2001. (kinodristribucija) |- |[[Ajmo žuti (2001.)]] |[[Dražen Žarković]] |komedija, sport |Slavko Brankov, Žarko Potočnjak, Goran Grgić, Marina Nemet Brankov, Darko Janeš |2001. (???) |} === 2002. === {| class="wikitable" width="100%" |- ! width="21%" | Naslov filma ! width="16%" | Redatelj ! width="13%" | Žanr ! width="22%" | Uloge ! width="25%" | Premijera / Mjesto |- |[[Prezimiti u Riju (2002.)]] |[[Davor Žmegač]] |drama, komedija |Mustafa Nadarević, Leona Paraminski, Sven Medvešek, Ranko Zidarić, Žarko Savić, Enes Vejzović |21. srpnja 2002. (Pula film festival) |- |[[Serafin, svjetioničarev sin (2002.)]] |[[Vicko Ruić]] |drama |Vjekoslav Janković, Barbara Prpić, Ivo Gregurević, Vanja Drach, Nada Gačešić-Livaković, Mia Begović |22. srpnja 2002. (Pula film festival) |- |[[Potonulo groblje (2002.)]] |[[Mladen Juran]] |horor, triler |Sven Medvešek, Barbara Nola, Jiri Menzel, Asim Bukva, Božidar Smiljanić, Ksenija Pajić, Boris Svrtan |23. srpnja 2002. (Pula film festival) |- |[[Sjećanje na Georgiju (2002.)]] |[[Jakov Sedlar]] |komedija, drama |Boris Miholjević, Almira Osmanović, Mia Oremović, Božidar Alić, Vida Jerman, Alen Liverić, Robert Plemić, Đuro Utješanović |23. srpnja 2002. (Pula film festival) |- |[[Fine mrtve djevojke (2002.)]] |[[Dalibor Matanić]] |drama, triler |Olga Pakalović, Nina Violić, Krešimir Mikić, Inge Appelt, Ivica Vidović, Milan Štrljić |24. srpnja 2002. (Pula film festival) |- |[[24 sata (2002.)]] |I. [[Kristijan Milić]]<br>II. [[Goran Kulenović]] |drama |Marinko Prga, Hrvoje Kečkeš, Kristijan Topolovec, Janko Rakoš, Robert Roklicer, Lucija Šerbedžija, Igor Stiković, Sven Šestak, Thomas Krstulović, Bojan Navojec, Nino Sorić, Bobi Marotti |25. srpnja 2002. (Pula film festival) |- |[[Josephine (2002.)]] |[[Rajko Grlić]] |drama |Miroslav Vladyka, Maria Schrader, Giancarlo Esposito, Andrea Bozo, Silas Carson, Terry Ferman |30. srpnja – 3. kolovoza 2002. (Motovun film festival) |- |[[Ne dao Bog većeg zla (2002.)]] |[[Snježana Tribuson]] |drama, komedija, romansa |Filip Ćurić, Luka Dragić, Mirjana Rogina, Ivo Gregurević, Semka Sokolović-Bertok, Goran Navojec, Borko Perić |9. studenoga 2002. (Thessaloniki International Film Festival, Grčka) |} === 2003. === {| class="wikitable" width="100%" |- ! width="21%" | Naslov filma ! width="16%" | Redatelj ! width="13%" | Žanr ! width="22%" | Uloge ! width="25%" | Premijera / Mjesto |- |[[Konjanik (2003.)]] |[[Branko Ivanda]] |drama, povijesni, romansa |Nikša Kušelj, Zrinka Cvitešić, Goran Grgić, Mladen Vulić, Borko Perić, Božidar Orešković, Dejan Aćimović, Gordana Gadžić, Dragan Despot, Danko Ljuština, Dinka Grubišić |19. srpnja 2003. (Pula film festival) |- |[[Svjedoci (2003.)]] |[[Vinko Brešan]] |ratni, drama |Leon Lučev, Alma Prica, Mirjana Karanović, Dražen Kühn, Krešimir Mikić, Marinko Prga, Bojan Navojec |20. srpnja 2003. (Pula film festival) |- |[[Svjetsko čudovište (2003.)]] |[[Goran Rušinović]] |drama |Goran Šušljik, Mirta Haramina, Gorica Popović, Iivca Vidović, Zlatan Zuhrić, Slobodan Milovanović, Nino Batinić, Edvin Liverić, Krešimir Mirkić |20. srpnja 2003. (Pula film festival) |- |[[Onaj koji će ostati neprimijećen (2003.)]] |[[Zvonimir Jurić (redatelj)|Zvonimir Jurić]] |drama |Daria Lorenci, Nataša Dangubić, Bojan Navojec, Rakan Rushaidat, Krešimir Mikić, Asja Potočnjak |21. srpnja 2003. (Pula film festival) |- |[[Tu (2003.)]] |[[Zrinko Ogresta]] |drama |Jasmin telalović, Marija Tadić, Zlatko Crnković, Ivo Gregurević, Ivana Herceg, Nikolina Ivošević, Filip Juričić, Barbara Prpić |21. srpnja 2003. (Pula film festival) |- |[[Infekcija (2003.)]] |[[Krsto Papić]] |horor, misterija |Leon Lučev, Lucija Šerbedžija, Sven Medvešek, Filip Šovagović, Ivo Gregurević, Boris Miholjević, Dražen Kühn, Božidar Alić, Dejan Aćimović, Ana Karić, Vanja Drach, Nada Gaćešić-Livaković, Vili Matula, Slavko Juraga |22. srpnja 2003. (Pula film festival) |- |[[Ispod crte (2003.)]] |[[Petar Krelja]] |drama |Rakan Rushaidat, Leona Paraminski, Filip Šovagović, Jasna Bilušić, Dubravka Ostojić, Anja Šovagović Despot, Relja Bašić, Nada Subotić, Buga Marija Šimić |23. srpnja 2003. (Pula film festival) |- |[[Doktor ludosti (2003.)]] |[[Fadil Hadžić]] |komedija |Pero Kvrgić, Igor Mešin, Elizabeta Kukić, Damir Lončar, Žarko Potočnjak, Predrag Vušović |5. studenoga 2003. (kinodistribucija) |} === 2004. === {| class="wikitable" width="100%" |- ! width="21%" | Naslov filma ! width="16%" | Redatelj ! width="13%" | Žanr ! width="22%" | Uloge ! width="25%" | Premijera / Mjesto |- |[[Duga mračna noć (2004.)]] |[[Antun Vrdoljak]] |ratni, drama |Goran Višnjić, Katarina Bistrović-Darvaš, Mustafa Nadarević, Ivo Gregurević, Goran Navojec, Tarik Filipović, Boris Dvornik, Žarko Potočnjak, Alen Liverić, Vera Zima, Goran Grgić, Krešimir Mikić, Matko Raguž, Vilim Matula, Boris Svrtan |11. ožujka 2024. (kinodistribucija) |- |[[Družba Isusova (2004.)]] |[[Silvije Petranović]] |drama |Leona Paraminski, Milan Pleština, Ivica Vidović, Livio Badurina, Galiano Pahor, Dario Milas, Mistafa Nadarević, Matija Prskalo, Dejan Aćimović |8. lipnja 2004. (Shanghai International Film Festival) |- |[[Sto minuta Slave (2004.)]] |[[Dalibor Matanić]] |biografski, drama |Sanja Vejnović, Predrag Miki Manojlović, Vili Matula, Nataša Lušetić, Darko Rundek, Maja Anušić, Krunoslav Šarić, Nada Gaćešić-Livaković, Luka Petrušić, Krešimir Mikić |16. srpnja 2004. (Pula film festival) |- |[[Slučajna suputnica (2004.)]] |[[Srećko Jurdana]] |drama |Dora Fišter, Zlatko Ožbolt, Cintija Ašperger, Ante Prkačin, Nenad Cvetko, Božidar Orešković, Milan Štrljić, Božidarka Frait, Matija Prskalo, Vlasta Knezović, Edo Vujić, Dominik Lovrić |20. srpnja 2004. (Pula film festival) |- |[[Ta divna splitska noć (2004.)]] |[[Arsen Anton Ostojić]] |drama, romansa |Dino Dvornik, Marinko Prga, Mladen Vulić, Marija Škaričić, Vicko Bilandžić, Coolio, Nives Ivanković, Dara Vukić, Ivana Roščić, Pero Vrca |21. srpnja 2004. (Pula film festival) |- |[[Oprosti za kung fu (2004.)]] |[[Ognjen Sviličić]] |drama |Dara Lorenci, Filip Radoš, Vera Zima, Vedran Mlikota, Luka Petrušić, Ivica Bašić |22. srpnja 2004. (Pula film festival) |- |[[Seks, piće i krvoproliće (2004.)]] |I. [[Boris T. Matić]]<br>II. [[Zvonimir Jurić]]<br>III. [[Antonio Nuić]] |akcija, komedija, drama |I. Admir Glamočak, Matko Fabeković, Bogdan Diklić, Ksenija Marinković-Ugrina, II. Krešimir Mikić, Leon Lučev, Dražen Šivak, Darija Lorenci, III. Bojan Navojec, Franjo Dijak, Rakan Rushaidat, Leona Paraminski |24. srpnja 2004. (Pula film festival) |} === 2005. === {| class="wikitable" width="100%" |- ! width="21%" | Naslov filma ! width="16%" | Redatelj ! width="13%" | Žanr ! width="22%" | Uloge ! width="25%" | Premijera / Mjesto |- |[[Pušća Bistra (2005.)]] |[[Filip Šovagović]] |komedija |Enes Vejzović, Mladen Vulić, Ranko Zidarić, Dragan Despot, Natalija Đorđević, Jelena Miholjević, Anja Šovagović, Ivica Vidović, Predrag Vušović |17. srpnja 2005. (Pula film festival) |- |[[Lopovi prve klase (2005.)]] |[[Fadil Hadžić]] |komedija |Goran Grgić, Emir Hadžihafizbegović, Bora Stjepanović, Franjo Dijak, Mladen Vulić, Ksenija Ugrina, Janko Rakoš, Marinko Prga, Boris Miholjević, Božidar Smiljanić, Katarina Bistrović-Darvaš, Danko Ljuština, Vedran Mlikota, Zlatan Zuhrić-Zuhra |20. srpnja 2005. (Pula film festival) |- |[[Što je Iva snimila 21. listopada 2003. (2005.)]] |[[Tomislav Radić]] |drama |Anja Šovagović, Ivo Gregurević, Boris Svrtan, Masha Mati Preodan, Barbara Propić, Karl Menrad, Adam Končić |21. srpnja 2005. (Pula film festival) |- |[[Dva igrača s klupe (2005.)]] |[[Dejan Šorak]] |komedija |Goran navojec, Borko Perić, Tarik Filipović, Dora Lipovčan, Renne Gjoni, Nada Gačešić-Livaković, Ksenija Pajić, Dražen Bratulić, Tomislav Štriga, Ivan Brkić |22. srpnja 2005. (Pula film festival) |- |[[Snivaj, zlato moje (2005.)]] |[[Neven Hitrec]] | |Ljubomir Kerekeš, Ivan Glowatzky, Ines Bojanić, Alan Malnar, Frank Kos, Vlatko Dulić, Višnja Babić, Ksenija Marinković-Ugrina, Marija Köhn, Danko Ljuština |22. srpnja 2005. (Pula film festival) |- |[[Što je muškarac bez brkova? (2005.)]] |[[Hrvoje Hribar]] |drama, romansa, komedija |Leon Lučev, Zrinka Cvitešić, Ivo Gregurević, Bojan Navojec, Jelena Lopatić, Marija Škaričić, Ivica Vidović, Jelena Miholjević |23. srpnja 2005. (Pula film festival) |} === 2006. === {| class="wikitable" width="100%" |- ! width="21%" | Naslov filma ! width="16%" | Redatelj ! width="13%" | Žanr ! width="22%" | Uloge ! width="25%" | Premijera / Mjesto |- style="background:#87CEEB" |[[Grbavica (2006.)]] |[[Jasmila Žbanić]] |drama |Mirjana Karanović, Luna Mijović, Leon Lučev, Kenan Čatić, Jasna Ornela Bery, Dejan Aćimović, Bogdan Diklić, Emir Hadžihafizbegović, Ermin Bravo, Semka Sokolović-Bertok, Maike Höhne, Jasna Žalica, Nada Đurevska, Emina Muftić, Dunja Pašić, Sedina Muhibić, Sabina Turulja, Vanesa Glodjo, Sanja Burić, Hasija Borić, Mirza Tanović |12. veljače 2006. (Međunarodni filmski festival u Berlinu) |- |[[Karaula (2006.)]] |[[Rajko Grlić]] |komedija, drama |Toni Gojanović, Sergej Trifunović, Emir Hadžihafizbegović, Verica Nedeska, Bogdan Diklić, Miodrag Fišeković, Franjo Dijak, Hrvoje Kečkeš, Halid Bešlić, Petar Arsovski, Zoran Ljutkov |20. ožujka 2006. (Skoplje, Makedonija) |- |[[Trešeta (2006.)]] |[[Dražen Žarković]] |drama |Josip Genda, Žarko Potočnjak, Siniša Brajčić, Trpimir Jurkić, Bruna Bebić-Tudor, Marinko Prga, Čedo Martinić, Milan Štrljić, Ivica Vidović, Ksenija Prohaska, Elvis Bošnjak, Lina Blažević, Josip Zovko, Siniša Popović, Lenko Blažević, Slobodan Milovanović, Zdenko Karuza |25. travnja 2006. (televizija) |- |[[Duh u močvari (2006.)]] |[[Branko Ištvančić]] |dječji film, kriminalistika |Ivo Gregurević, Dejan Aćimović, Mladen Vulić, Vlatko Dulić, Robert Váss, Marko Pavlov, Ena Ikica, Luka Buljan, Buga Marija Šimić, Radoslav Spitzmuller, Radoslava Mrkšić, Nandor Szilagyi, Nada Gaćešić Livaković, Kornelija Kočiš, Ana Vilenica, Predrag Vušović |25. lipnja 2006. (Međunarodni dječji festival u Šibeniku) |- |[[Libertas (2006.)]] |[[Veljko Bulajić]] |biografski, drama, povijesni |Sven Medvešek, Sandra Ceccarelli, Goran Grgić, Žarko Potočnjak, Miše Martinović, Željko Vukmirica, Mladen Vulić, Radko Polič, Vanja Drach, Andrea Buscemi, Vlatko Dulić, Livio Badurina, Relja Bašić, Natalija Ðorđević, Ivan Ðuričić, Nada Gaćešić |1. srpnja 2006. |- |[[Put lubenica (2006.)]] |[[Branko Schmidt]] |drama |Krešimir Mikić, Sun Mei, Leon Lučev, Armin Omerović, Emir Hadžihafizbegović, Ivo Gregurević, Slobodan Maksimović, Zijah Sokolović |18. srpnja 2006. (Pula film festival) |- |[[Sve džaba (2006.)]] |[[Antonio Nuić]] |komedija, drama |Rakan Rushaidat, Nataša Janjić, Emir Hadžihafizbegović, Franjo Dijak, Bojan Navojec, Enis Bešlagić, Sergej Trifunović, Bogdan Diklić, Darija Lorenci, Pero Kvrgić |srpanj 2006. (Pula film festival) |- |[[Ajde, dan... prođi... (2006.)]] |[[Matija Kluković]] |drama |Višnja Pešić, Filip Šuster, Marija Kohn, Petra Težak, Nina Benović, Petra Kurtela, Predrag Raos, Asja Jovanović, Ivan Džaja, Mia Oremović, Stjepan Stanić, Borivoj Radaković, Andrea Rumenjak, Stjepan Mataušić, Matija Kluković, Simona Dimitrov-Palatinus, Jelana Hadži-Manev, Leon Demsar, Antonija Stanišić, Milovanka Benović, Ognjen Svilčić, Irena Marković, Vilena Košutić |26. kolovoza 2006. (Libertas Dubrovnik Film Festival) |} === 2007. === {| class="wikitable" width="100%" |- ! width="21%" | Naslov filma ! width="16%" | Redatelj ! width="13%" | Žanr ! width="22%" | Uloge ! width="25%" | Premijera / Mjesto |- |[[Armin (2007.)]] |[[Ognjen Sviličić]] |drama |Emir Hadžihafisbegović, Armin Omerović, Maria Baumer, Trvrtko Jurić, Saša Anočić, Barbara Prpić,Jens Munchow, Orhan Guner, Ayut Kayacit |9. ožujka 2007. (Međunarodni filmski festival u Berlinu) |- style="background:#87CEEB" |[[Konji vrani (2007.)]] |[[Ljubiša Samardžić]] |drama |Milan Vasić, Kalina Kovačević, Milena Vasić-Ražnjatović, Marta Uzelac, Ljubiša Samardžić, Ivo Gregurević, Slavko Štimac, Renata Ulmanski, Andrija Milošević, Ljuba Bandović, Manda Mandić |5. travnja 2007. |- |[[Naglavce (2007.)]] |[[Igor Ivanov]] |drama |Milan Tocinovski, Sanja Trajković,Slaviša Kajevski, Nikola Ristanovski, Ines Bojanić, Jordan Simonov, Elena Serafimović, Jovica Mihajlovski, Marija Kondovska, Gjorgji Jolevski, Silvija Stojanovska, Péter Ferenc, Goce Todorovski, Petar Mirčevski, Labina Mitevska, Stefan Sidovski, Filip Mirčevski, Sonja Stamboldžioska |4. srpnja 2007. (Međunarodni filmski festival u Karlovym Varyma) |- |[[Pjevajte nešto ljubavno (2007.)]] |[[Goran Kulenović]] |komedija |Ivan Herceg, Ivan Đuričić, Hrvoje Kečkeš, Ivan Glowatzky, Enes Vejzović, Olga Pakalović, Robert Ugrina, Damir Lončar, Ksenija Marinković, Žarko Potočnjak, Helena Buljan |15. srpnja 2007. (Pula film festival) |- |[[Pravo čudo (2007.)]] |[[Lukas Nola]] |drama, misterija, romansa |Rade Šerbedžija, Franjo Dijak, Barbara Nola, Ivana Roščić, Leon Lučev, Milan Pleština, Ecija Ojdanić |16. srpnja 2007. (Pula film festival) |- |[[Kradljivac uspomena (2007.)]] |[[Vicko Ruić]] |kriminalistički |Nikša Kušelj, Sven Medvešek, Iva Mihalić, Darko Milas, Goran Grgić, Milan Pleština, Nataša Janjić, Tvrtko Jurić, Marko Torjanac, Marija Karan, Ivo Gregurević, Stephane Henon, Dragan Despot, Ilija Ivezić, Christian Bouillette, Anja Šovagović Despot, Nada Gačešić Livaković, Marija Skaričić, Slaven Knezović, Ana Romano, Mladen Vasary, Doris Šarić-Kukuljica, Boris Svrtan |18. srpnja 2007. (Pula film festival) |- |[[Moram spavat' anđele (2007.)]] |[[Dejan Aćimović]] |drama |Karlo Barbarić, Nataša Dorčić, Goran Grgić, Vera Zima, Miralem Zubčević, Olga Pakalović, Ksenija Marinković, Doris Šarić-Kukuljica, Zrinka Radić, Gordana Gadžić, Neva Rošić, Ivan Brkić |19. srpnja 2007. (Pula film festival) |- |[[Živi i mrtvi (2007.)]] |[[Kristijan Milić]] |ratni, horor, drama |Filip Šovagović, Velibor Topić, Slaven Knezović, Marinko Prga, Borko Perić, Miro Barnjak, Božidar Orešković, Enes Vejzović, Izudin Bajrović, Ljubomir Jurković, Robert Roklicer, Zvonko Zečević, Dragan Šuvak, Nino Sorić, Nermin Omić |20. srpnja 2007. (Pula film festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Teah (2007.)]] |Hanna Antonina Wojcik-Slak |obiteljski |Pina Bitenc, Sandi Krošl, Marko Mandič, Manca Dorrer, Žan Marolt, Senad Bašić, Nikolaj Burger, Tanja Šojić |24. kolovoza 2007. (Sarajevo film festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Balkan Traffic – Übermorgen Nirgendwo (2007.)]] |[[Markus Stein]], [[Milan V. Puzić]] |komedija |Petra Schmidt-Schaller, Marko Pustišek, Vladimir Pavić, Andreas Schmidt-Schaller, Milan Gutović, Heribert Sasse, Ljubiša Lupo Grujčić, Astrit Alihajdaraj, Marko Zak, Helmut Rühl, Andreas Lust |11. rujna 2007. (Filmkunstmesse Leipzig) |} === 2008. === {| class="wikitable" width="100%" |- ! width="21%" | Naslov filma ! width="16%" | Redatelj ! width="13%" | Žanr ! width="22%" | Uloge ! width="25%" | Premijera / Mjesto |- |[[Krupni otpad (2008.)]] |[[Igor Mirković]] |drama, komedija |Elvis Bošnjak, Lucija Šerbedžija, Marija Kohn, Veronika Seferović |25. ožujka 2008. (Dani Hrvatskog Filma) |- |[[Nije kraj (2008.)]] |[[Vinko Brešan]] |romansa, drama, komedija |Ivan Herceg, Nada Šargin, Predrag Vušović, Mladen Vulić, Dražen Kuhn, Leon Lučev, Damir Orlić, Linda Begonja |22. travnja 2008. (Cannes Marche de Film) |- |[[Tri priče o nespavanju (2008.)]] |[[Tomislav Radić]] |psihološki, drama |Ecija Ojdanić, Jasna Ančić, Rosana Pastor, Dario Marković, Žuža Ergenyi, Maria Almudever, Marinko Prga, Dražen Bratulić |14. svibnja 2008. (Cannes Marche de Film) |- |[[Ničiji sin (2008.)]] |[[Arsen Anton Ostojić]] |kriminalistički, drama |Alen Liverić, Mustafa Nadarević, Biserka Ipša, Zdenko Jelčić, Goran Grgić, Darija Lorenci, Nikša Mrkšić, Dražen Kuhn, Slaven Knezović |20. svibnja 2008. (Filmski festival u Cannesu) |- |[[Iza stakla (2008.)]] |[[Zrinko Ogresta]] |drama |Leon Lučev, Jadranka Đokić, Daria Lorenci, Anja Šovagović-Despot, Božidarka Frait, Vanja Drach, Katarina Ljeljak, Boris Svrtan, Krešimir Mikić |5. srpnja 2008. (43. Međunarodni filmski festival u Karlovym Varyma) |- style="background:#87CEEB" |[[Gledaj me (2008.)]] |[[Marija Perović]] |drama |Olga Pakalović, Branimir Popović, Mijo Jurišić, Andrija Milošević, Mladen Nelević, Vojislav Brajović, Srđan Grahovac, Branka Femić, Branko Ilić, Dubravka Vukotić Drakić, Dragana Mrkić, Tiho Vujović, Marinko Madžgalj, Simo Trebješanin, Vesna Vujošević |17. srpnja 2008. (Pula film festival) |- |[[Buick Riviera (2008.)]] |[[Goran Rušinović]] |drama |Slavko Štimac, Leon Lučev, Aimée Klein |20. srpnja 2008. (Pula film festival) |- |[[Zapamtite Vukovar (2008.)]] |[[Fadil Hadžić]] |povijesni, drama |Hrvoje Barišić, Saša Anočić, Izudin Bajrović, Ana Begić, Ankica Dobrić, Goran Grgić |24. srpnja 2008. (Pula film festival) |- |[[Kino Lika (2008.)]] |[[Dalibor Matanić]] |drama |Krešimir Mikić, Ivo Gregurević, Areta Ćurković, Danko Ljuština, Jasna Žalica |24. rujna 2008. (kinodistribucija) |- style="background:#87CEEB" |[[Penelopa (2008.)]] |[[Ben Ferris]] |povijesni, drama |Natalie Finderle, Frano Mašković |20. studenoga 2008. (4. One Take Film Festival) |} === 2009. === {| class="wikitable" width="100%" |- ! width="21%" | Naslov filma ! width="16%" | Redatelj ! width="13%" | Žanr ! width="22%" | Uloge ! width="25%" | Premijera / Mjesto |- |[[Metastaze (2009.)]] |[[Branko Schmidt]] |kriminalistički, drama |Rene Bitorajac, Franjo Dijak, Rakan Rushaidat, Robert Ugrina, Jadranka Đokić, Daria Lorenci |30. ožujka 2009. (kinodistribucija) |- |[[Vjerujem u anđele (2009.)]] |[[Nikša Sviličić]] |romantična komedija |Vedran Mlikota, Dolores Lambaša, Aljoša Vučković, Marija Kohn, Mile Kekin |18. srpnja 2009. (Pula film festival) |- |[[Zagrebačke priče (2009.)]] |[[Nebojša Slijepčević]], [[Goran Odvorčić]]i[[Matija Kluković]], [[Ivan Sikavica]], [[Branko Ištvančić]], [[Zvonimir Jurić]], [[Ivan Ramljak]], [[Dario Pleić]], [[Igor Mirković]], [[Zoran Sudar]] |omnibus |<nowiki>Ivan Komušar, Mijo Takač | Asja Jovanović, Andrea Rumenjak | Filip Lozić, Filip Detelić | Slaven Knezović, Ana Maras | Lana Barić, Marija Škaričić | Ivan Žađa, Zlatko Burić Kićo | Frano Mašković, Ivana Roščić | Marija Kohn, Pero Kvrgić | Adnan Rama, Ivana Seferović</nowiki> |18. srpnja 2009. (Pula film festival) |- |[[Blizine (2009.)]] |[[Zdravko Mustać]] |drama |Anica Kovačević, Damir Klemenić |19. srpnja 2009. (Pula film festival) |- |[[Crnci (2009.)]] |[[Zvonimir Jurić]] i [[Goran Dević]] |ratna drama |Ivo Gregurević, Franjo Dijak, Krešimir Mikić, Rakan Rushaidat, Nikša Butijer, Emir Hadžihafizbegović, Stjepan Pete |20. srpnja 2009. (Pula film festival) |- |[[U zemlji čudesa (2009.)]] |[[Dejan Šorak]] |drama |Marija Stjepanović, Franjo Kuhar, Dora Lipovčan, Borko Perić, Goran Bogdan, Nataša Janjić, Rene Gjoni, Marija Škaričić |21. srpnja 2009. (Pula film festival) |- |[[Čovjek ispod stola (2009.)]] |[[Neven Hitrec]] |drama |Luka Petrušić, Jelena Lopatić, Marija Škaričić, Višnja Babić, Nikša Butijer, Inge Appelt, Danko Ljuština, Ronald Žlabur, Vera Zima |22. srpnja 2009. (Pula film festival) |- |[[Kenjac (2009.)]] |[[Antonio Nuić]] |drama |Nebojša Glogovac, Nataša Janjić, Roko Roglić, Tonko Lonza, Emir Hadžihafizbegović, Ljubomir Kapor, Asja Jovanović, Blaž Boban, Goga Boban |23. srpnja 2009. (Pula film festival) |- |[[Ljubavni život domobrana (2009.)]] |[[Pavo Marinković]] |humorna drama |Nenad Cvetko, Dijana Vidušin, Siniša Popović, Jan Budar, Filip Šovagović, Zoran Čubrilo |24. srpnja 2009. (Pula film festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Prije svega, Felicia (2009.)]] |[[Melissa de Raaf]], [[Razvan Radulescu]] |drama |Ozana Ocanea, Ileana Cernat, Vasile Menzel |12. kolovoza 2009. (Sarajevo film festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Slovenka (2009.)]] |[[Damjan Kozole]] |drama |Nina Ivanišin, Peter Musevski, Primož Pirnat, Maruša Kink, Uroš Furst, Aljoša Kovačič, Dejan Spasić, Andrej Murenc |18. kolovoza 2009. (Sarajevo film festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Besa (2009.)]] |[[Srđan Karanović]] |romansa, drama |Iva Krajnc, Miki Manojlović, Radivoje Bukvić, Nebojša Dugalić, Ana Kostovska |2. listopada 2009. (Slovenija film festival) |} === 2010. === {| class="wikitable" width="100%" |- ! width="21%" | Naslov filma ! width="16%" | Redatelj ! width="13%" | Žanr ! width="22%" | Uloge ! width="25%" | Premijera / Mjesto |- style="background:#87CEEB" |[[Na putu (2010.)]] |[[Jasmila Žbanić]] |drama |Zrinka Cvitešić, Leon Lučev, Ermin Bravo, Mirjana Karanović, Nina Violić, Izudin Bajrović, Marija Kohn |18. veljače 2010. (60. međunarodni filmski festival u Berlinu) |- |[[Neka ostane među nama (2010.)]] |[[Rajko Grlić]] |komedija |Miki Manojlović, Bojan Navojec, Daria Lorenci, Ksenija Marinković, Nataša Dorčić |9. ožujka 2010. |- |[[Neke druge priče (2010.)]] |[[Ivona Juka]], [[Ana Maria Rossi]], [[Ines Tanović]], [[Marija Džidževa]], [[Hanna Slak]] |omnibus |<nowiki>Nera Stipičević, Goran Bogdan (HR) | Nataša Ninković, Sergej Trifunović (RS) | Feđa Štukan, Nina Violić (BA) | Iva Zendelska (MK) | Lucija Šerbedžija (SI)</nowiki> |8. lipnja 2010. (Festival Cinema City) |- style="background:#87CEEB" |[[Ostavljeni (2010.)]] |[[Adis Bakrač]] |drama |Tony Grga, Mirsad Tuka, Mira Furlan, Dragan Marinković, Mirela Lambić, Zijah Sokolovič, Meto Jovanosk |8. srpnja 2010. (45. međunarodni filmski festival u Karlovym Varyma) |- |[[Lavanderman – istina ili mit? (2010.)]] |[[Zvonimir Rumboldt]] |pseudodokumentarni |Damir Markovina, Anja Alavanja, Toni Faver, Vančo Rebac, Zoran Prodanović Prlja |10. – 24. srpnja 2010. (Pula film festival) |- |[[The Show Must Go On (2010.)]] |[[Nevio Marasović]] |ZF |Sven Medvešek, Nataša Dorčić, Filip Juričić, Amar Bukvić, Franka Klarić |17. srpnja 2010. (Pula film festival) |- |[[Predstava (2010.)]] |[[Slobodan Jokić|Dan Oki]] |drama |Vanda Boban, Marin Tudor, Luka Jokić-Sterle, Marko Petrić |18. srpnja 2010. (Pula film festival) |- style="background:#87CEEB" |[[72 dana (2010.)]] |[[Danilo Šerbedžija]] |crna komedija |Rade Šerbedžija, Krešimir Mikić, Bogdan Diklić, Živko Anočić |20. srpnja 2010. (Pula film festival) |- |[[Šuma summarum (2010.)]] |[[Ivan-Goran Vitez]] |triler, humorna drama, horor |Vili Matula, Hana Hegedušić, Ljubiša Savanović, Nataša Dangubić, Marko Makovičić |20. srpnja 2010. (Pula film festival) |- |[[Majka asfalta (2010.)]] |[[Dalibor Matanić]] |drama |Marija Škaričić, Janko Popović-Volarić, Krešimir Mikić, Noa Nikolić |22. srpnja 2010. (Pula film festival) |- |[[2 sunčana dana (2010.)]] |[[Ognjen Sviličić]] |drama |Maya Sansa, Bristol Pomeroy, Sylvia Kristel, Leon Lučev, Christian Marin |23. srpnja 2010. (Pula film festival) |- |[[Mjesto na kojem je umro posljednji čovjek (2010.)]] |[[Ivan Perić]] |ZF, horor |Marko Kapitanović, Mirko Gabelica, Dragan Kovačević, Tea Radić, Anamarija Perić, Krešimir Perić, Roko Nikšić |22. studenoga 2010. (Kinoteka Zlatna vrata, Split) |- style="background:#87CEEB" |[[Belvedere (2010.)]] |[[Ahmed Imamović]] |drama |Sadžida Šetić, Nermin Tulić, Minka Muftić, Armin Rizavnović, Adis Omerović |2. prosinca 2010. |- |[[Odredište nepoznato (2010.)]] |[[Vjeran Vukašinović]], [[Ines Šulj]] |film ceste, komedija |Dean Krivačić, Maksimilijan Ružinski, Nebojša Borojević, Bojan Navojec, Ante Jelušić, Nikola Novak, Ibro Hasanović, Svetlana Patafta, Alen Križaj, Denis Patafta, Vencel Čerkez, Željka Perković |8. prosinca 2010. (19. Dani hrvatskog filma) |} === 2011. === {| class="wikitable" width="100%" |- ! width="21%" | Naslov filma ! width="16%" | Redatelj ! width="13%" | Žanr ! width="22%" | Uloge ! width="25%" | Premijera / Mjesto |- style="background:#87CEEB" |[[Neprijatelj (2011.)]] |[[Dejan Zečević]] |horor, ratna drama, triler |Aleksandar Stojković, Vuk Kostić, Tihomir Stanić, Marija Pikić |6. ožujka 2011. (Međunarodni filmski festival Cinema City, Novi Sad) |- |[[Bitchville (2011.)]] |[[Ivan Livaković]] |crna komedija |Marina Redžepović, Ana Maras, Iva Mihalić, Jadranka Matković, Ljerka Boroša, Goran Bogdan, Miloš Vujsić, Josip Belovarić |4. – 9. travnja 2011. (20. Dani hrvatskog filma) |- style="background:#87CEEB" |[[Bijeli lavovi (2011.)]] |[[Lazar Ristovski]] |komedija |Lazar Ristovski, Gordan Kičić, Hristina Popović, Vuk Kostić, Mira Banjac, Nikola Simić |27. travnja 2011. |- style="background:#87CEEB" |[[Soba 304 (2011.)]] |[[Birgitte Stærmose]] |drama |Mikael Birkkjær, Stine Stengade, David Dencik, Trine Dyrholm, Luan Jaha, Ariadna Gil, Magnus Krepper, Lourdes Faberes, Ksenija Marinković, Leon Lučev |3. srpnja 2011. (46. međunarodni filmski festival u Karlovym Varyma) |- |[[Koko i duhovi (2011.)]] |[[Daniel Kušan]] |obiteljski |Antonio Parač, Nina Mileta, Kristian Bonačić, Filip Mayer, Ivan Maltarić, Ozren Grabarić, Dijana Vidušin, Predrag Vušović, Franjo Dijak, Almira Osmanović |16. srpnja 2011. (Pula film festival) |- |[[Lea i Darija (2011.)]] |[[Branko Ivanda]] |biografski, drama |Klara Naka, Tamy Zajec, Zrinka Cvitešić, Sebastian Cavazza, Linda Begonja, Vedran Živolić, Ana Vilenica, Radovan Ruždjak, Branko Završan |16. srpnja 2011. (Pula film festival) |- |[[Ćaća (2011.)]] |[[Dalibor Matanić]] |psihološki triler, horor |Judita Franković, Iva Mihalić, Igor Kovač, Ivo Gregurević |18. srpnja 2011. (Pula film festival) |- |[[Duh babe Ilonke (2011.)]] |[[Tomislav Žaja]] |fantastika, film za djecu, komedija |Selma Ibrahimi, Marin Arman Grbin, Rakan Rushaidat, Aleksandra Balmazović, Sabina Ajrula, Krunoslav Šarić |19. srpnja 2011. (Pula film festival) |- |[[Fleke (2011.)]] |[[Aldo Tardozzi]] |triler, drama |Iskra Jirsak, Nika Mišković, Živko Anočić, Goran Grgić, Sanja Vejnović, Filip Križan, Franjo Kuhar, Alen Liverić, Jan Kerekeš, Alan Katić, Amar Bukvić, Siniša Labrović, Nikša Butijer, Otokar Levaj, Marija Škaričić |19. srpnja 2011. (Pula film festival) |- |[[7 seX 7 (2011.)]] |[[Irena Škorić]] |erotski, drama |Ana Majhenić, Robert Kurbaša, Jelena Perčin, Ivan Glowatzky, Frano Mašković, Csilla Barath Bastaić, Marinko Leš, Kristijan Ugrina, Asim Ugljen, Petra Težak, Mia Biondić, Ivan Đuričić, Sara Stanić, Jure Radnić, Jelena Jokić, Mario Kovač |20. srpnja 2011. (Pula film festival) |- |[[Kotlovina (2011.)]] |[[Tomislav Radić]] |drama |Melita Jurišić, Mirela Brekalo, Suzana Nikolić, Igor Kovač |20. srpnja 2011. (Pula film festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Laku noć, gospođice (2011.)]] |[[Metod Pevec]] |drama |Polona Juh, Jernej Šugman, Mila Fürst, Jan Cvitkovič, Pia Zemljič |20. srpnja 2011. (Pula film festival) |- |[[Korak po korak (2011.)]] |[[Biljana Čakić-Veselič|Biljana Čakić Veselič]] |ratni, drama |Ksenija Marinković, Nenad Cvetko, Hrvoje Perc, Sreten Mokrović, Vera Zima, Goran Navojec, Neven Paleček Papageno, Bojan Navojec, Darko Milas, Sandra Lončarić Tankosić, Vilim Matula, Božidarka Frait, Mladen Vulić, Barbara Prpić, Aljoša Vučković |21. srpnja 2011. (Pula film festival) |- |[[Mrak (2011.)]] |[[Slobodan Jokić|Dan Oki]] |film noir, psihološki triler |Goran Marković, Andrea Mladinić, Petra Težak, Vanda Boban, Matea Elezović, Marin Tudor, Brian Willems, Dinko Božanić, Zlatko Crnković, Adrian-Sterle Jokić |21. srpnja 2011. (Pula film festival) |- |[[Josef (2011.)]] |[[Stanislav Tomić]] |ratni, drama |Alen Liverić, Neven Aljinović Tot, Dražen Šivak, Sandra Lončarić, Robert Ugrina, Bojan Navojec, Igor Hamer, Hana Hegedušić |22. srpnja 2011. (Pula film festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Lokalni vampir (2011.)]] |[[Branko Baletić]] |komedija |Kristina Stevović, Milivoj Obradović, Gordana Gadžić, Mladen Nelević, Andrija Milošević, Vojo Krivokapić, Voja Brajović |23. srpnja 2011. (Pula film festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Parada (2011.)]] |[[Srđan Dragojević]] |humorna drama |Nikola Kojo, Goran Navojec, Miloš Samolov, Hristina Popović, Goran Jevtić, Dejan Aćimović |31. listopada 2011. (kinodistribucija) |} === 2012. === {| class="wikitable" width="100%" |- ! width="21%" | Naslov filma ! width="16%" | Redatelj ! width="13%" | Žanr ! width="22%" | Uloge ! width="25%" | Premijera / Mjesto |- |[[Ljudožder vegetarijanac (2012.)]] |[[Branko Schmidt]] |drama |Rene Bitorajac, Zrinka Cvitešić, Nataša Janjić, Leon Lučev, Mustafa Nadarević, Slaven Knezović, Darija Lorenci, Ksenija Pajić, Zdenko Jelčić, Ljubomir Kerekeš, Ksenija Marinković, Melita Matijević, Krešimir Mikić, Emir Hadžihafisbegović, Rakan Rushaidat |1. ožujka 2012. (kinodistribucija) |- |[[Noćni brodovi (2012.)]] |[[Igor Mirković]] |melodrama |Radko Polič, Ana Karić, Renata Ulmanski, Lana Barić, Bogdan Diklić |15. ožujka 2012. |- |[[Larin izbor: Izgubljeni princ (2012.)]] |[[Tomislav Rukavina]] |obiteljski, drama |Ivan Herceg, Doris Pinčić, Filip Juričić, Jagoda Kumrić, Dino Rogić, Stefan Kapičić, David Šikić |28. lipnja 2012. (kinodistribucija) |- style="background:#87CEEB" |[[Most na Ibru (2012.)]] |[[Michaela Kezele]] |drama |Zrinka Cvitešić, Mišel Matičević, Andrija Nikčević, Miloš Mesarović, Ema Simovic, Danica Ristovski, Ana Marković, Miloš Timotijević, Slavko Štimac, Velimir Bata Živojinović |3. srpnja 2012. (Međunarodni filmski festival u Münchenu) |- |[[Cvjetni trg (2012.)]] |[[Krsto Papić]] |kriminalistički, drama |Dražen Kühn, Dragan Despot, Mladen Vulić, Anja Šovagović, Ivica Zadro, Goran Grgić, Marija Škaričić |15. srpnja 2012. (Pula film festival) |- |[[Sonja i bik (2012.)]] |[[Vlatka Vorkapić]] |romantična komedija |Judita Franković, Goran Bogdan, Dejan Aćimović, Ivo Gregurević, Elvis Bošnjak, Barbara Prpić |21. srpnja 2012. (Pula film festival) |- |[[Pismo ćaći (2012.)]] |[[Damir Čučić]] |drama |Milivoj Beader, Mate Gulin |22. srpnja 2012. (Pula film festival) |- |[[Zagrebačke priče vol. 2 (2012.)]] |[[Hana Veček]], [[Sara Hribar]], [[Aldo Tardozzi]], [[Ivan Sikavica]], [[Josip Visković]], [[Radislav Jovanov Gonzo]] |omnibus |<nowiki>Aleksandra Stojaković, Siniša Popović | Dijana Vidušin, Nika Trenc Sato | Hana Hegedušić, Alex Rakoš | Goran Radaković, Matija Čigir | Katja Crevar, Nikola Miljanović | Ivana Roščić, Judita Franković</nowiki> |25. srpnja 2012. (Pula film festival) |- |[[Halimin put (2012.)]] |[[Arsen Anton Ostojić]] |ratna drama |Alma Prica, Olga Pakalović, Mijo Jurišić, Mustafa Nadarević, Izudin Bajrović, Miraj Grbić, Daria Lorenci, Dejan Aćimović, Minka Muftić, Miodrag Krivokapić, Gordana Gadžić, Aldin Tucić, Muhamed Bahonjić, Marija Omaljev, Slaven Knezović, Mario Knezović, Armin Omerović, Marko Plešnik, Žarko Savić, Sebastian Cavazza, Marina Redžepović, Lena Politeo |26. srpnja 2012. (Pula film festival) |- |[[Košnice (2012.)]] |[[Boaz Debby]], [[Michael Lennox]], [[Simon Dolensky]], [[Tomás Kratochvíl]], [[Igor Seregi]] |omnibus |Akbar Kurtha, Stefan Lampadius, Nili Tserruya, Lubos Veselý, Ozren Grabarić, Ljubomir Kerekeš |27. srpnja 2012. (Pula film festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Kad svane dan (2012.)]] |[[Goran Paskaljević]] |drama |Mustafa Nadarević, Meto Jovanovski, Predrag Ejdus, Mira Banjac, Nebojša Glogovac, Nada Šargin, Ana Stefanović, Zafir Hadžimanov, Olga Odanović |17. kolovoza 2012. (Kragujevac) |- style="background:#87CEEB" |[[Sretan do kraja (2012.)]] |[[Matevž Luzar]] |humorna drama |Evgen Car, Milena Zupančič, Ivo Ban, Vladimir Vlaškalič, Janja Majzelj, Juta Kremžar, Dare Valič, Ivo Barišič, Dušan Jovanović, Jette Ostan |27. – 30. rujna (Festival slovenskog filma, Portorož) |- style="background:#87CEEB" |[[Goltzius i Pelikanova družina (2012.)]] |[[Peter Greenaway]] |povijesni, drama |F. Murray Abraham, Alba Rohrwacher, Halina Reijn, Giulio Berruti, Vincent Riotta, Ramsey Nasr, Kate Moran, Anne Louise Hassing, Pippo del Bono, Vedran Živolić, Nada Abrus, Katja Zubčić, Boris Bakal, Goran Bogdan, Enes Vejzović |30. rujna 2012. (Netherlands Film Festival) |} === 2013. === {| class="wikitable" width="100%" |- ! width="21%" | Naslov filma ! width="16%" | Redatelj ! width="13%" | Žanr ! width="22%" | Uloge ! width="25%" | Premijera / Mjesto |- |[[Svećenikova djeca (2013.)]] |[[Vinko Brešan]] |komedija |Krešimir Mikić, Nikša Butijer, Dražen Kühn, Marija Škaričić, Jadranka Đokić, Filip Križan, Zdenko Botić, Goran Bogdan, Stjepan Perić, Ana Begić, Ana Maras, Ivan Brkić, Marinko Prga, Lazar Ristovski |3. siječnja 2013. |- style="background:#87CEEB" |[[Krugovi (2013.)]] |[[Srdan Golubović]] |drama |Leon Lučev, Nebojša Glogovac, Aleksandar Berček, Hristina Popović Mijin, Boris Isaković, Emir Hadžihafizbegović, Vuk Kostić, Nikola Rakočević, Marko Janketić |18. siječnja 2013. (Filmski festival Sundance) |- |[[Obrana i zaštita (2013.)]] |[[Bobo Jelčić]] |drama |Bogdan Diklić, Nada Đurevska, Ivana Roščić, Rakan Rushaidat, Vinko Kraljević, Selma Alispahić, Sadžida Šetić, Sergej Trifunović |9. veljače 2013. (Međunarodni filmski festival u Berlinu) |- |[[Zagonetni dječak (2013.)]] |[[Dražen Žarković]] |detektivski, pustolovni, dječji film |Antonio Parač, Karlo Maloča, Toma Budanko, Vanja Markovinović, Filip Ružić, Nina Mileta |28. veljače 2013. |- style="background:#87CEEB" |[[Falsifikator (2013.)]] |[[Goran Marković]] |komedija |Tihomir Stanić, Branka Katić, Sergej Trifunović, Dragan Petrović, Emir Hadžihafizbegović, Haris Burina, Goran Navojec |3. ožujka 2013. (Filmski festival Cinema City) |- |[[Vis-À-Vis (2013.)]] |[[Nevio Marasović]] |drama |Rakan Rushaidat, Janko Popović Volarić, Krešimir Mikić, Daria Lorenci Flatz |26. lipnja 2013. (Cinema City International Film Festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Adria Blues (2013.)]] |[[Miroslav Mandić]] |drama |Mojca Funki, Senad Bašić, Iva Babić, Peter Musevski |2. srpnja 2013. (Međunarodni filmski festival u Karlovim Varima) |- style="background:#87CEEB" |[[Dvojina (2013.)]] |[[Nejc Gazvoda]] |drama |Nina Rakovec, Mia Jexen, Matjaž Tribušon, Nataša Barbara Gračner, Jure Henigman |3. srpnja 2013. (Međunarodni filmski festival u Karlovim Varima) |- |[[Majstori (2013.)]] |[[Dalibor Matanić]] |romantična komedija |Areta Ćurković, Nikša Butijer, Goran Bogdan, Bojan Navojec, Mate Gulin, Krešimir Mikić |20. srpnja 2013. (Pula film festival) |- |[[Simon Čudotvorac (2013.)]] |[[Petar Orešković]] |crna komedija |Sven Jakir, Jadranka Đokić, Elizabeta Kukić, Mia Anočić, Dean Krivačić, Goran Grgić, Krešimir Mišak, Dražen Šivak |23. srpnja 2013. (Pula film festival) |- |[[Visoka modna napetost (2013.)]] |[[Filip Šovagović]] |komedija |Marija Škaričić, Goran Navojec, Mijo Jurišić, Bojana Petrović, Bojan Navojec, Miran Kurspahić, Petar Mišo Mihočević, Ingeborg Appelt |23. srpnja 2013. (Pula film festival) |- |[[Nije sve u lovi (2013.)]] |[[Dario Pleić]] |kriminalistički, triler |Sara Stanić, Nikša Butijer, Marko Cindrić, Leona Paraminski, Živko Anočić, Trpimir Jurkić, Doris Šarić Kukuljica, Csilla Barath Bastaić, Zvonimir Zoričić, Joško Ševo, Irena Tereza Prpić, Zoja Kuterovac |24. srpnja 2013. (Pula film festival) |- |[[Oproštaj (2013.)]] |[[Slobodan Jokić|Dan Oki]] |drama |Andrea Mladinić, Bruna Bebić, Nikša Arčanin, Danijela Vuković, Elena Orlić, Danijel Rafaelić, Damir Duplančić-Cunko, Leon Lučev |24. srpnja 2013. (Pula film festival) |- |[[Hitac (2013.)]] |[[Robert Orhel]] |kriminalistički, drama |Ecija Ojdanić, Iva Babić, Barbara Nola, Enes Vejzović, Milan Pleština, Milan Štrljić |25. srpnja 2013. (Pula film festival) |- |[[Kauboji (2013.)]] |[[Tomislav Mršić]] |drama, komedija |Saša Anočić, Živko Anočić, Matija Antolić, Hrvoje Barišić, Nikša Butijer, Kruno Klabučar, Ivana Rushaidat, Rakan Rushaidat, Radovan Ruždjak |26. srpnja 2013. (Pula film festival) |- |[[Kratki spojevi (2013.)]] |[[Hana Jušić]], [[Sonja Tarokić]], [[Dario Juričan]], [[Andrija Mardešić]] |omnibus, drama, komedija |Marija Piliškić, Daria Lorenci, Mia Biondić, Karla Brbić, Rakan Rushaidat, Marko Cindrić, Ivan Glowatzky, Andrea Rogan, Hana Mahmuljin, Nina Mileta, Manuele Bajan, Branka Cvitković, Matej Pek, Tin Takač, Bojan Navojec, Damir Šaban, Filip Radoš, Ozren Grabarić, Boris Miholjević |26. srpnja 2013. (Pula film festival) |- |[[Projekcije (2013.)]] |[[Zrinko Ogresta]] |drama |Andrea Mladinić, Bruna Bebić, Nikša Arčanin, Danijela Vuković, Elena Orlić, Danijel Rafaelić, Damir Duplančić-Cunko, Leon Lučev |26. srpnja 2013. (Pula film festival) |- |[[Šuti (2013.)]] |[[Lukas Nola]] |drama |Tihana Lazović, Živko Anočić, Lana Barić, Milan Pleština, Ksenija Pajić, Ksenija Marinković, Bojan Navojec, Enes Vejzović, Ivo Gregurević |26. srpnja 2013. (Pula film festival) |- |[[Šegrt Hlapić (2013.)]] |[[Silvije Petranović]] |pustolovni, dječji film |Mile Biljanović, Ena Lulić, Goran Navojec, Hristina Popović, Milan Pleština, Livio Badurina, Mustafa Nadarević, Bojan Navojec, Nikola Kojo, Ivo Gregurević, Špiro Guberina, Damir Lončar, Danko Ljuština, Daria Lorenci Flatz, Marija Kohn |7. studenoga 2013. |- |[[Djeca jeseni (2013.)]] |[[Goran Rukavina]] |drama |Leon Lučev, Judita Franković, Ivana Roščić, Ana Marija Mandić |2. prosinca 2013. |- |[[Domoljub (2013.)]] |[[Arto Halonen]] |sportski, drama, komedija |Marti Suosalo, Pamela Tola, Janne Reinikainen, Mikko Kouki, Ben Johnson |4. prosinca 2013. |} === 2014. === {| class="wikitable" width="100%" |- ! width="21%" | Naslov filma ! width="16%" | Redatelj ! width="13%" | Žanr ! width="22%" | Uloge ! width="25%" | Premijera / Mjesto |- style="background:#87CEEB" |[[Sudilište (2014.)]] |[[Stephan Komandarev]] |drama |Assen Blatechki, Ovanes Torosyan, Miki Manojlovic, Vassil Vasilev-Zueka, Ina Nikolova, Paraskeva Djukelova, Meto Jovanovski |6. ožujka 2014. (Međunarodni filmski festival u Sofiji) |- style="background:#87CEEB" |[[Spomenik Michaelu Jacksonu (2014.)]] |[[Darko Lungulov]] |crna komedija |Dragan Bjelogrlić, Mirjana Karanović, Boris Milivojević, Nataša Solak Tapušković |8. srpnja 2014. (49. Međunarodni filmski festival u Karlovim Varima) |- |[[Happy Endings (2014.)]] |[[Darko Šuvak]] |kriminalistički, drama |Areta Ćurković, Daria Lorenci, Anita Matić Delić, Zlatan Zuhrić Zuhra |19. srpnja 2014. (Pula film festival) |- |[[Broj 55 (2014.)]] |[[Kristijan Milić]] |akcijski, ratni, drama |[[Goran Bogdan]], [[Alan Katić]], [[Marko Cindrić]], [[Dražen Mikulić]], [[Marinko Prga]], [[Darko Milas]] |20. srpnja 2014. (Pula film festival) |- |[[Trebalo bi prošetati psa (2014.)]] |[[Filip Peruzović]] |drama |Franjo Dijak, Vlatko Dulić, Jadranka Đokić |22. srpnja 2014. (Pula film festival) |- |[[Most na kraju svijeta (2014.)]] |[[Branko Ištvančić]] |kriminalistički, drama |Aleksandar Bogdanović, Sanja Radišić, Boro Stjepanović, Vlatko Dulić, Nela Kocsis, Slobodan Ćustić, Miralem Zupčević, Slaven Knezović, Jelena Perčin, Nikša Kušelj |23. srpnja 2014. (Pula film festival) |- |[[Vjetar puše kako hoće (2014.)]] |[[Zdravko Mustač|Zdravko Mustać]] |drama, triler |Mislav Čavajda, Ivana Krizmanić, Iva Mihalić, Maja Posavec, Nađa Josimović, Marko Cindrić, Bojan Navojec |23. srpnja 2014. (Pula film festival) |- |[[Zagreb Cappuccino (2014.)]] |[[Vanja Sviličić]] |drama |Nela Kocsis, Mila Elegović, Igor Kovač, Robert Budak |24. srpnja 2014. (Pula film festival) |- |[[Kosac (2014.)]] |[[Zvonimir Jurić (redatelj)|Zvonimir Jurić]] |drama |Ivo Gregurević, Igor Kovač, Mirjana Karanović, Nikola Ristanovski |25. srpnja 2014. (Pula film festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Dječaci iz Ulice Marxa i Engelsa (2014.)]] |[[Nikola Vukčević]] |drama |Momčilo Otašević, Goran Bogdan, Ana Sofrenović, Emir Hadžihafisbegović, Branka Stanić, Nebojša Glogovac, Damir Urban |5. kolovoza 2014. (Filmski festival Herceg Novi – Montenegro Film Festival) |- |[[Otok ljubavi (2014.)]] |[[Jasmila Žbanić]] |erotski, komedija |[[Franco Nero]], [[Leon Lučev]], [[Bojana Gregorić]], [[Jelena Lopatić]] |8. kolovoza 2014. (Filmski festival u Locarnu) |- style="background:#87CEEB" |[[Cure – Život druge (2014.)]] |[[Andrea Štaka]] |psihološka drama |Sylvie Marinković, Lucia Radulović, Marija Škaričić, Mirjana Karanović, Leon Lučev, Franjo Dijak |11. kolovoza 2014. (Locarno Film Festival) |- |[[Sveci (2014.)]] |[[Ivan Perić]] |komedija |Gildo Bavčević, Otokar Levaj, Marko Kapitanović, Tino Bandini |21. kolovoza 2014. (Opuzen Film Festival) |- |[[Takva su pravila (2014.)]] <small>(trebao se zvat Mirni sveci)</small> |[[Ognjen Sviličić]] |drama |Emir Hadžihafizbegović, Jasna Žalica, Hrvoje Vladisavljević, Veronika Mach, Goran Bogdan, Stjepan Perić, Nikša Butijer, Slaven Španović, Ana Begić, Sanja Drakulić |29. kolovoza 2014. (Međunarodni filmski festival u Veneciji) |- |*[[Itsi Bitsi (2014.)]] |[[Ole Christian Madsen]] |biografski, drama |Marie Tourell Soderberg, Joachim Fjelstrup, Ola Rapace, Zlatko Ožbolt, Luka Peroš, Petar Cvirn, Ana Marija Percajić, Ivan Glowatzky |4. rujna 2014. (Međunarodni filmski festival u Torontu) |- style="background:#87CEEB" |[[Ničije dijete (2014.)]] |[[Vuk Ršumović]] |drama |Denis Murić, Pavle Čemerikić, Miloš Timotijević, Isidora Janković, Tihomir Stanić |4. rujna 2014. (Međunarodni tjedan kritike u Veneciji) |- style="background:#87CEEB" |[[Inferno (2014.)]] |[[Vinko Möderndorfer]] |drama |Marko Mandić, Medea Novak, Marko Bukvič, Lara Volavšek, Renato Jenček, Jernej Šugman, Jana Zupančić, Sebastian Cavazza |9. rujna 2014. |- |[[Ljubav ili smrt (2014.)]] |[[Daniel Kušan]] |romansa, obiteljski, film za djecu |[[Antonio Parać]], [[Kristian Bonačić]], [[Filip Mayer]], [[Nina Mileta]] |6. studenoga 2014. |- |[[Iza sna (2014.)]] |[[Igor Filipović]] |drama |Borko Perić, Dušan Bučan, Krunoslav Belko, Ana Vučak |4. prosinca 2014. |- |[[Vlog (2014.)]] |[[Bruno Pavić]] | |Matija Kačan, Dara Vukić, Ivan Matijašević, Jelena Posavec Tušek, Nada Kovačević |16. prosinca 2014. (Overlook 2014 CinemAvvenire Film Festival) |} === 2015. === {| class="wikitable" width="100%" |- ! width="21%" | Naslov filma ! width="16%" | Redatelj ! width="13%" | Žanr ! width="22%" | Uloge ! width="25%" | Premijera / Mjesto |- style="background:#87CEEB" |[[Bit ćemo prvaci svijeta (2015.)]] |[[Darko Bajić]] |sportski, povijesni, biografski |Strahinja Blažić, Aleksandar Radojičić, Miloš Biković, Marko Janketić, Leon Lučev, Iva Babić, Nebojša Dugalić, Sergej Trifunović, Jure Henigman, Goran Bogdan, Katarina Čas, Tamara Dragičević, Nina Janković, Stefan Kapičić, Igor Kovač, Robert Kurbaša, Krešimir Petar Ćosić, Lazar Ristovski, John Savage |26. veljače 2015. (kinodistribucija) |- |[[Memoari slomljenog uma (2015.)]] |[[Danilo Lola Ilić]] |drama |Nives Galić, Danilo Lola Ilić |6. ožujka 2015. (FEST – Međunarodni filmski festival u Beogradu ) |- |[[Ti mene nosiš (2015.)]] |[[Ivona Juka]] |drama |Lana Barić, Nataša Dorčić, Nataša Janjić, Helena Beljan, Vojislav Brajović, Sebastian Cavazza, Goran Hajduković, Vedran Mlikota, Filip Križan, Kruno Šarić, Juraj Dabić |3. svibnja 2015. (Crna gora) |- |[[Zvizdan (2015.)]] |[[Dalibor Matanić]] |romansa, drama |Tihana Lazović, Goran Marković, Nives Ivanković, Dado Ćosić, Trpimir Jukić, Mira Banjac, Slavko Sobin, Lukrecija Tudor, Ksenija Marinković |17. svibnja 2015. (68. Filmski festival u Cannesu) |- |[[Imena višnje (2015.)]] |[[Branko Schmidt]] |drama |Ivo Gregurević, Nada Đurevska, Goran Bogdan |21. lipnja 2015. (Međunarodni filmski festival u Moskvi) |- |[[Svinjari (2015.)]] |[[Ivan Livaković]] |mjuzikl, satira, crna komedija |Iva Visković, Marin Radman, Iva Mihalić, Ivana Roščić, Ana Maras, Damir Poljičak, Marina Redžepović, Jasna Bilušić, Nera Stipičević, Senka Bulić, Ljerka Boroša, Jadranka Matković |20. srpnja 2015. (Pula film festival) |- |[[Zagrebačke priče vol. 3 (2015.)]] |[[Ivan Salaj]], [[Petar Orešković]], [[Matija Vukšić]], [[Vlatka Vorkapić]], [[Danilo Šerbedžija]], [[Radislav Jovanov Gonzo]] |omnibus |Filip Križan, Borko Perić, Ivana Rushaidat, Franjo Dijak, Sanja Vejnović, Filip Šovagović, Franjo Džimi Jurčec, Tihana Lazović, Pjer Meničanin, Slavica Knežević, EnesVejzović, Miroslav Končevski, Mia Rendić, Juraj Čižić, Anžela Ramljak, Asja Jovanović, Zrinka Pavia, Anđelko Antić Blažević, Judita Franković, Ksenija Marinković, Petra Tvrdeić, Dejan Krivačić, Zlatan Zuhrić, Živko Anočić, Lucija Šerbedžija, Zvonimir Jurić, Filip Nola, Lana Barić, Jelena Lopatić, Jerko Marčić, Mate Gulin |22. srpnja 2015. (Pula film festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Naša svakodnevna priča (2015.)]] |[[Ines Tanović]] |drama |Uliks Fehmiu, Emir Hadžihafizbegović, Jasna Ornela Bery, Nina Violić, Goran Bogdan, Vedrana Seksan, Goran Navojec |19. kolovoza 2015. (Sarajevo film festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Trema (2015.)]] |[[Yorgos Zois]] |psihološka drama |Alexandros Vardaxoglou, Maria Kallimani, Alexia Kaltsiki, Christos Stergioglou, Maria Filini |8. rujna 2015. (Međunarodni filmski festival u Veneciji) |- style="background:#87CEEB" |[[Vrapci (2015.)]] |[[Rúnar Rúnarsson]] |drama |Atli Óskar Fjalarsson, Ingvar Eggert Sigurðsson, Rade Šerbedžija, Kristbjörg Kjeld, Rakel Björk Björnsdóttir |11. rujna 2015. (Međunarodni filmski festival u Torontu) |- |[[Sirene i krikovi (2015.)]] |[[Ivan Perić]] |distopija, triler |Tino Bandini, Marko Kapitanović, Ivana Župa, Borut Novak, Mario Vidić, Rade Tanjga, Katarina Botica, Josip Rogošić, Ana Arapović, Stipe Tadin Biočić, Petar Buljević |14. rujna 2015. (Splitski filmski festival/Međunarodni festival novog filma) |- style="background:#87CEEB" |[[Puni udar (2015.)]] |[[David Verbeek]] |psihološka drama, triler |Grégoire Colin, Lizzie Brocheré, Slimane Dazi |15. rujna 2015. (Međunarodni filmski festival u Torontu) |- style="background:#87CEEB" |[[Lazar (2015.)]] |[[Svetozar Ristovski]] |drama |Vedran Živolić, Goran Navojec, Dejan Lilik, Nataša Petrović, Vlado Jovanovski, Toni Mihajlovski, Krasimira Kuzmanova, Aleksandar Sano, Aleksandra Balmazovič |listopad 2015. (Cinemed Montpellier International Film Festival) |- |[[Život je truba (2015.)]] <small>(trebao se zvat Srce mesara)</small> |[[Antonio Nuić]] |drama, komedija |Bojan Navojec, Iva Babić, Zlatko Vitez, Mirela Brekalo Popović, Goran Navojec, Filip Šovagović, Ksenija Marinković, Filip Križan |15. listopada 2015. (Filmski festival u Varšavi) |- |[[Narodni heroj Ljiljan Vidić (2015.)]] |[[Ivan-Goran Vitez]] |satira, povijesni, komedija |Christian Coltrane, Stjepan Perić, Tena Jeić Gajski, Ljubiša Savanović, Ivan Đuričić, Stojan Matavulj, Dragan Despot, Dražen Čuček, Dražen Kühn, Slavica Knežević, Dražen Bratulić, Anja Šovagović Despot, Zvonimir Zoričić, Živko Anočić, Filip Križan |''Pretpremijera'': 16. – 18. rujna 2015. (Sajam filma – Rijeka) ''Premijera'': 31. prosinca 2015. (kinodistribucija) |} === 2016. === {| class="wikitable" width="100%" |- ! width="21%" | Naslov filma ! width="16%" | Redatelj ! width="13%" | Žanr ! width="22%" | Uloge ! width="25%" | Premijera / Mjesto |- style="background:#87CEEB" |[[Babilonske sestre (2016.)]] |[[Gigi Roccati]] |drama, komedija |Amber Dutta, Rahul Dutta, Nav Ghotra, Renato Carpentieri, Nives Ivanković, Lucia Mascino |21. siječnja 2016. (Međunarodni filmski festival u Rimu) |- style="background:#87CEEB" |[[Dobra žena (2016.)]] |[[Mirjana Karanović]] |drama |Mirjana Karanović, Boris Isaković, Jasna Đuričić, Bojan Navojec, Hristina Popović, Ksenija Marinković, Vlado Kerošević |25. siječnja 2016. (Sundance Film Festival) |- |[[S one strane (2016.)]] |[[Zrinko Ogresta]] |drama |Ksenija Marinković, Lazar Ristovski, Tihana Lazović, Robert Budak, Toni Šestan, Vinko Kraljević, Alen Liverić, Marija T adić, Ivan Brkić, Tena Jeić Gajski |14. veljače 2016. (Međunarodni filmski festival u Berlinu – Berlinale) |- |[[Sve najbolje (2016.)]] |[[Snježana Tribuson]] |romantična komedija |Ksenija Marinković, Ozren Grabarić, Renata Pokupić, Ksenija Marinković, Ozren Grabarić, Bogdan Diklić, Goran Navojec, Ksenija Pajić, Jernej Šugman, Krešimir Mikić, Renata P okupić, Dora Fišter Toš, Jasna Bilušić, Goran Bogdan |travanj 2016. (Međunarodni festival filmski dani Cipra) |- style="background:#87CEEB" |[[Sieranevada (2016.)]] |[[Cristi Puiu]] |drama |Mimi Brănescu, Judith State, Bogdan Dumitrache, Dana Dogaru, Sorin Medeleni, Ana Ciontea, Rolando Matsangos, Cătălina Moga, Marin Grigore, Petra Kurtela |12. svibnja 2016. (Filmski festival u Cannesu) |- style="background:#87CEEB" |[[Posljednja barijera (2016.)]] |[[Jasmin Duraković]] |drama |Michael Kristof, Hannes Fretzer, Jelena Angelovska, Maria Serena, Irina Marković, Essam Ferris, Aida Begović, Ivo Gregurević |13. svibnja 2016. (Filmski festival u Cannesu) |- style="background:#87CEEB" |[[Dnevnik mašinovođe (2016.)]] |[[Miloš Radović]] |tragikomedija |Lazar Ristovski, Mirjana Karanović, Tihomir Stanić, Petar Korać, Jasna Djuričić, Mladen Nelević, Danica Ristovski |23. lipnja 2016. (Međunarodni filmski festival u Moskvi) |- style="background:#87CEEB" |[[Kuća drugih (2016.)]] |[[Rusudan Glurjidze]] |ratni, drama |Olga Dikhovichnaia, Zurab Magalashvili, Salome Demuria, Ia Sukhitashvili, Ekaterina Japhardze, Alexander Khundadze, Branko Đurić |5. srpnja 2016. (Međunarodni filmski festival u Karlovim Varima) |- |[[Ministarstvo ljubavi (2016.)]] |[[Pavo Marinković]] |drama, komedija |Stjepan Perić, Dražen Ķühn, Ecija Ojdanić, Milan Štrljić, Olga Pakalović, Alma Prica |10. srpnja 2016. (Pula film festival) |- |[[Trampolin (2016.)]] |[[Katarina Zrinka Matijević]] |drama |Franka Mikolaci, Tena Nemet Brankov, Marija Tadić, Lana Barić, Frano Mašković, Asja Jovanović, Nina Violić, Igor Kovač, Enes Vejzović |10. srpnja 2016. (Pula film festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Oslobođenje Skoplja (2016.)]] |[[Rade Šerbedžija]], [[Danilo Šerbedžija]] |ratna drama, povijesni |Rade Šerbedžija, Mikko Nouisiainen, Lucija Šerbedžija, Silvija Stojanovska, David Todosovski, Nebojša Glogovac |13. srpnja 2016. (Pula film festival) |- |[[Goran (2016.)]] |[[Nevio Marasović]] |triler drama |Franjo Dijak, Nataša Janjić, Goran Bogdan, Filip Križan, Janko Popović Volarić, Bojan Navojec, Milan Štrljić, Iva Krajnc |2. kolovoza 2016. (Međunarodni filmski festival Fantasia) |- style="background:#87CEEB" |[[Transmania (2016.)]] |01: [[Sara Hribar]]<nowiki> | 02: </nowiki>[[Zvonimir Jurić]]<nowiki> | 03: </nowiki>[[Ivan Sikavica]]<nowiki> | 04: </nowiki>[[Petar Orešković]]<nowiki> | 05: </nowiki>[[Ivan Salaj]]<nowiki> | 06: </nowiki>[[Hana Jušić]]<nowiki> | 07: </nowiki>[[Stanislav Tomić]]<nowiki> | 08: </nowiki>[[Tanja Golić]]<nowiki> | 09: </nowiki>[[Edi Mužina]]<nowiki> | 10: </nowiki>[[Dalibor Matanić]]<nowiki> | 11: </nowiki>[[Sonja Tarokić]]<nowiki> | 12: </nowiki>[[Vlatka Vorkapić]]<nowiki> | 13: </nowiki>[[Filip Šovagović]]<nowiki> | 14: </nowiki>[[Bobo Jelčić]]<nowiki> | 15: </nowiki>[[Jasna Zastavniković]] |misterija |Frano Mašković, Lana Barić, Goran Bogdan, Jadranka Đokić, Milivoj Beader, Nikša Marinović, Ivana Krizmanić, Žarko Radić |16. kolovoza 2016. (Sarajevo film festival) |- |[[ZG80 (2016.)]] |[[Igor Šeregi]] |akcijski, komedija |Rene Bitorajac, Marko Cindrić, Filip Detelić, Marko Janketić, Matija Kačan, Domagoj Mrkonjić, Nikola Rakočević, Mijo Jurišić, Igor Hamer, Miloš Timotijević, Mladen Andrejević, Danica Maksimović, Iva Stefanović, Radovan Vujović, Lazar Miljković, Mario Petreković, Srđan Miletić |1. rujna 2016. (kinodostribucija) |- |[[Ne gledaj mi u pijat (2016.)]] |[[Hana Jušić]] |drama |Mia Petričević, Zlatko Burić, Arijana Čulina, Nikša Butijer, Karla Brbić |2. rujna 2016. (Međunarodni filmski festival u Veneciji) |- |[[Ustav Republike Hrvatske (2016.)]] |[[Rajko Grlić]] |satira, drama |Nebojša Glogovac, Ksenija Marinković, Dejan Aćimović, Božidar Smiljanić |3. rujna 2016. (Međunarodni filmski festival u Montrealu) |- style="background:#87CEEB" |[[Dan kada je moj otac postao grm (2016.)]] |[[Nicole Van Kilsdonk]] |pustolovni, obiteljski, ratni |Celeste Holsheimer, Matsen Montsma, Teun Kuilboer, Noortje Herlaar, Anneke Blok, Susan Visser |10. rujna 2016. (Međunarodni filmski festival u Torontu) |- |[[U čemu je kvaka? (2016.)]] |[[Ivan Miladinov]] |komedija |Goran Bogdan, Anđela Ramljak, Filip Križan, Marko Cindrić, Špiro Guberina |16. rujna 2016. (kinodistribucija) |- |[[Zbog tebe (2016.)]] |[[Anđelo Jurkas]], [[Andrej Korovljev]], [[Mateo Tomislav Klarić]] |romansa, drama |Anđelo Jurkas, Leona Paraminski, Nataša Janjić, Iva Visković, Csilla Barath Bastaić, Jelena P erčin, Doris Pinčić Rogoznica, Iskra Jirsak, Iva Mihalić, Jasna Bilušić, Hrvojka Begović, Ana V učak, Marko Cindrić, Stojan Matavulj, Damir Urban, Ivan Šarić, Mario K ovač, Nikša Marinović, Zoran Pribičević |27. listopada 2016. (kinodistribucija) |} === 2017. === {| class="wikitable" width="100%" |- ! width="21%" | Naslov filma ! width="16%" | Redatelj ! width="13%" | Žanr ! width="22%" | Uloge ! width="25%" | Premijera / Mjesto |- style="background:#87CEEB" |[[Roumena (2017.)]] |[[Zornitsa Sophia]] |povijesni, drama |Zornitsa Sophia, Valeri Yordanov, Goran Gunchev, Dimitar Trukanov, Dimitar Selenski, Yordan Bikov, Vladimir Zombori, Petar Genkov, Leart Dokle |13. siječnja 2017. |- |[[Uzbuna na Zelenom Vrhu (2017.)]] |[[Čejen Černić]] |detektivski, film za djecu |Marko Tocilj, Alex Rakoš, Jan Pentek, Tin Gregorić, Jakov Piljek, Lucija Philips, Sara Čolaković, Toma Serdarević, Dora Bilić, Dijana Vidušin, Ozren Grabarić |25. siječnja 2017. |- |[[Kratki izlet (2017.)]] |[[Igor Bezinović]] |dokumentarno-igrani |Ante Zlatko Stolica, Mladen Vujčić, Željko Beljan, Iva Ivšić, Marko Aksentijević, Martina Burulic, Josip Visković |29. siječnja 2017. (Međunarodni filmski festival u Rotterdamu) |- |[[Jedno ubojstvo za van (2017.)]] |[[Luka Duvančić]] |crna komedija |Tajna Peršić, Igor Baksa, Marija Kohn, Marina Stanger, Marin Bukvić, Željko Zebić, Nikša Marinović |6. veljače 2017. |- |[[Anka (2017.)]] |[[Dejan Aćimović]] |dječji film |Eric Cantona, Cvita Viljac, Anđela Ramljak, Rade Šerbedžija, Linda Begonja, Vuk Kostić, Nikola Kojo, Žarko Savić, Goran Grgić, Jelena Lopatić, Petar Mirčevski |23. veljače 2017. |- style="background:#87CEEB" |[[Muškarci ne plaču (2017.)]] |[[Alen Drljević]] |drama |Boris Isaković, Leon Lučev, Emir Hadžihafizbegović, Ermin Bravo, Boris Ler, Ivo Gregurević, Sebastian Cavazza, Primož Petkovšek, Izudin Bajrović, Jasna Đuričić |1. srpnja 2017. (Međunarodni filmski festival u Karlovim Varima) |- style="background:#87CEEB" |[[Dede (2017.)]] |[[Mariam Khatchvani]] |drama |George Babluani, Natia Vibliani, Girshel Chelidze, Nukri Khatchvani, Spartak Parjiani, Sofia Charkviani, Mose Khatchvani |2. srpnja 2017. (Međunarodni filmski festival u Karlovim Varima) |- |[[Lavina (2017.)]] |[[Stanislav Tomić]] |komedija |Robert Ugrina, Stojan Matavulj, Ksenija Marinković, Ana Maras Harmander, Borko Perić, Žarko Radić, Goran Grgić, Sara Stanić, Nina Violić, Miran Kurspahić, Sven Jakir |15. srpnja 2017. (Pulski filmski festival) |- |[[Fuck Off I Love You (2017.)]] |[[Anđelo Jurkas]] |romansa, drama, komedija |A., Jelena Perčin, Elitsa Mateva, Csilla Barath, Sanja Vejnović, Vera Zima, Iskra Jirsak, Nina Badrić, Anđa Marić, Nika Ostojić, Latica Cameron, Dora Lipovčan, Tina Katanić, Lucija Šerbedžija, Zlatan Stipišić Gibonni, Stojan Matavulj, Marko Cindrić, Mario Kovač, Tomislav Vukelić – Tomfa, Zoran Pribičević, Ivan Magud, Zoran Predin, Tonči Huljić, Dino Škare |17. srpnja 2017. (Pulski filmski festival) |- |[[Mrtve ribe (2017.)]] |[[Kristijan Milić]] |drama |Dragan Despot, Nermin Omić, Dražen Mikulić, Saša Anočić, Asja Jovanović, Vinko Kraljević, Velibor Topić, Marijana Mikulić, Marinko Prga, Đorđe Kukuljica, Armin Omerović, Nerman Mahmutović, Goran Bogdan, Rijad Gvozden, Ivo Krešić, Marko Cindrić, Ornela Vištica, Ivan Ožegović, Asim Ugljen, Mario Knezović, Edis Žilić, Alen Liverić, Ana-Marija Percaić, Jelena Kordić, Mirvad Kurić, Slaven Knezović, Maja Lasić, Šerif Aljić, Alija Aljović, Miro Barnjak, Robert Roklicer, Ivan Skoko, Mijo Kevo |20. srpnja 2017. (Pulski filmski festival) |- |[[Agape (2017.)]] |[[Branko Schmidt]] |drama |Goran Bogdan, Daria Lorenci Flatz, Pavle Čemerikić, Denis Murić, Nela Kocsis, Dražen Šivak, Emir Hadžihafizbegović, Alan Katić, Robert Ugrina, Ivana Gulin |21. srpnja 2017. (Pulski filmski festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Žaba (2017.)]] |[[Elmir Jukić]] |drama |Emir Hadžihafizbegović, Aleksandar Seksan, Mirsad Tuka, Moamer Kasumović, Ilir Tafa, Vlasta Velisavljević, Mugdim Avdagić, Dragi Čevro, Nermin Omić, Alisa Čajić Drmać, Selma Alispahić, Boro Stjepanović, Sadžida Šetić, Arman Lunel |14. kolovoza 2017. (Sarajevo Film Festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Ivan (2017.)]] |[[Janez Burger]] |drama |Maruša Majer, Matjaž Tribušon, Nataša Barbara Gračner, Branko Šturbej, Leon Lučev, Polona Juh, Mojca Funkl, Mateja Pucko, Vlado Vlaškalič, Silva Čušin, Damjana Černe |13. rujna 2017. (Festival slovenskog filma) |- style="background:#87CEEB" |[[Ustrajnost (2017.)]] |[[Miha Knific]] |drama |Aljaž Tepina, Katarina Čas, Štefka Drolc |15. rujna 2017. (Festival slovenskog filma) |- style="background:#87CEEB" |[[Catalina (2017.)]] |[[Denijal Hasanović]] |drama |Andrea Otalvaro, Lana Barić, Andrzej Chyra, Mirjana Karanović, Ivo Gregurević |18. rujna 2017. (Gdynia Film Festival) |- |[[Sindrom Halla, začetak hrvatskog profesionalnog filma – rođenog da umre]] |[[Mladen Juran]] |omnibus |Relja Bašić, Ena Begović, Alen Liverić, Darko Rundek, grupa Haustor, Božidar Orešković, Željko Vukmirica, Juraj Mofčan, Mia Begović, Ksenija Balog, Rade Šerbedžija |3. studenoga 2017. (Kinoteka) |- |[[Egzorcizam (2017.)]] |[[Dalibor Matanić]] |horor |Nika Ivančić, Helena Minić Matanić, Senka Bulić, Lana Gojak, Janko Popović Volarić, Marko Braić |9. studenoga 2017. |- |[[Kameleon (2017.)]] |[[Dino Kos]], [[Frano Barunčić]] |drama |Frano Barunčić, Tena-Antonija Torjanac, Katia Kuharić, Jasna Jeličić, Nikola Nedić, Lovro Ivanković |12. prosinca 2017. |} === 2018. === {| class="wikitable" width="100%" |- ! width="21%" | Naslov filma ! width="16%" | Redatelj ! width="13%" | Žanr ! width="22%" | Uloge ! width="25%" | Premijera / Mjesto |- |[[Osmi povjerenik (2018.)]] |[[Ivan Salaj]] |drama, komedija |Frano Mašković, Borko Perić, Ivo Gregurević, Nadia Cvitanović, Goran Navojec, Filip Šovagović |5. siječnja 2018. (kinodistribucija) |- style="background:#87CEEB" |[[Jimmie (2018.)]] |[[Jesper Ganslandt]] |drama |Jesper Ganslandt, Hunter Ganslandt, Christopher Wagelin, Anna Littorin, Marita Fjeldheim Wierdal, Ella Wagelin, Adela Wagelin, Karin Hennie, Max Meyr, Gordana Cibarić |24. siječnja 2018. (Međunarodni filmski festival u Rotterdamu) |- style="background:#87CEEB" |[[Nemoguće malen predmet (2018.)]] |[[David Verbeek]] |drama |Alec Chia Hsiao-kuo, Yen Yi-wen, Le Le, Hey Hey, Lineke Rijksman, Gijs Scholten van Aschat, David Verbeek, Klara Mučibabić |27. siječnja 2018. (Međunarodni filmski festival u Rotterdamu) |- |[[Comic Sans (2018.)]] |[[Nevio Marasović]] |drama, komedija |Janko Popović Volarić, Zlatko Burić, Nataša Janjić, Alma Prica |2. ožujka 2018. (Međunarodni filmski festival u Beogradu) |- style="background:#87CEEB" |[[Dišući u mramor (2018.)]] |[[Giedrė Beinoriūtė]] |drama |Airida Gintautaitė, Sigitas Šidlaukas, Joris Baltrūnas, Vilius Minčinauskas, Kristupas Cicėnas |18. ožujka 2018. (Međunarodni filmski festival u Vilniusu Kino Pavasaris) |- style="background:#87CEEB" |[[Teret (2018.)]] |[[Ognjen Glavonić]] |drama |Leon Lučev, Pavle Čemerikić, Tamara Krcunović, Ivan Lučev |12. svibnja 2018. (Filmski festival u Cannesu – 15 dana autora ) |- |[[Happy End: Glup & gluplji (2018.)]] |[[Anđelo Jurkas]] |komedija |Dino Škare, A., Jelena Perčin, Iskra Jirsak, Kristina Krepela, Karmen Sunčana Lovrić, Iva Štrljić, Dora Lipovčan, Petra Težak, Iva Richtermoc, Nika Ostoić, Doris Pinčić Rogoznica |''Pretpremijera'': 12. srpnja 2018. (Ljetnoj pozornici Kina Tuškanac) listopad 2018. (Splitski filmski festival) |- |[[Ljetnikovac (2018.)]] |[[Damir Čučić]] |drama |Vojin Perić, Marina Redžepović, Damir Radić, Krunoslav Heidler |11. srpnja 2018. (Međunarodni filmski festival u Marseilleu – FIDMarseille) |- |[[Aleksi (2018.)]] |[[Barbara Vekarić]] |drama, komedija |Tihana Lazović, Goran Marković, Sebastian Cavazza, Jason Mann, Aljoša Vučković, Leon Lučev, Nataša Janjić, Neda Arnerić |14. srpnja 2018. (Pulski filmski festival) |- |[[Dom (2018.)]] |[[Dario Pleić]] |drama |Judita Franković, Mislav Čavajda, Katarina Baban, Sara Moser, Filip Vidović, Nikša Butijer, Alen Liverić |15. srpnja 2018. (Pulski filmski festival) |- |[[Duboki rezovi (2018.)]] |[[Dubravka Turić]], [[Filip Mojzeš]], [[Filip Peruzović]] |omnibus, drama |Lana Barić, Roko Glavina, Milivoj Beader, Nikša Butijer, Franko Jakovčević, Areta Ćurković, Glorija Pinturić, Lily Antić, Jadranka Đokić, Borna Fadljević, Živko Anočić, Vinko Kraljević, Marina Redžepović, Mirela Brekalo, Bernard Perić |15. srpnja 2018. (Pulski filmski festival) |- |[[Lada Kamenski (2018.)]] |[[Sara Hribar]], [[Marko Šantić]] |drama, komedija |Frano Mašković, Nataša Dorčić, Ksenija Marinković, Doris Šarić-Kukuljica, Dijana Vidušin, Ana Maras Harmander |16. srpnja 2018. (Pulski filmski festival) |- |[[Do kraja smrti (2018.)]] |[[Anđelo Jurkas]] |romansa, drama |Judita Franković Brdar, Nikša Butijer, Bojana Gregorić Vejzović, Leon Lučev, Tara Rosandić, Borko Perić, Jelena Veljača, Žarko Savić, Rada Mrkšić, A., Nera Stipičević, Mislav Čavajda, Lana Gojak |17. srpnja 2018. (Pulski filmski festival) |- |[[Za ona dobra stara vremena (2018.)]] |[[Eduard Galić]] |drama, komedija |Karlo Mrkša, Marko Petrić, Vini Jurčić, Elizabeta Brodić |18. srpnja 2018. (Pulski filmski festival) |- |[[Mali (2018.)]] |[[Antonio Nuić]] |kriminalistički, drama |Franjo Dijak, Vito Dijak, Iva Babić, Ksenija Marinković, Rakan Rushaidat, Hrvoje Kečkeš, Bojan Navojec, Robert Ugrina, Živko Anočić, Paško Vukasović |20. srpnja 2018. (Pulski filmski festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Lajkaj i ti mene (2018.)]] |[[Leonardo Guerra Seragnoli]] |drama |Angela Fontana, Denise Tantucci, Blu Yoshimi, Goran Marković |5. kolovoza 2018. (Filmski festival u Locarnu) |- style="background:#87CEEB" |[[Kao da je moj sin (2018.)]] |[[Constanza Quatriglio]] |drama |Basir Ahnang, Tihana Lazović, Dawood Yousefi |6. kolovoza 2018. (Filmski festival u Locarnu) |- |[[Sam samcat (2018.)]] |[[Bobo Jelčić]] |drama |Rakan Rushaidat, Miki Manojlović, Snježana Sinovčić Šiškov, Lea Breyer, Marko Makovičić, Krešo Mikić, Ivana Roščić, Goran Navojec, Ksenija Marinković, Jadranka Đokić, Vesna Glođo, Izudin Bajrović, Nikša Butijer, Dejan Đonović |11. kolovoza 2019. (Sarajevski filmski festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Glumim, jesam (2018.)]] |[[Miroslav Mandić]] |drama |Luna Zimić Mijović, Gregor Zorc, Goran Bogdan, Lana Barić, Mojca Funkl, Amar Čustović, Sabrina Noack, Senad Bašić, Dario Varga, Primož Bezjak, Olga Pakalović, Ivana Roščić |11. rujna 2018. (Festival slovenskog filma) |- style="background:#87CEEB" |[[Izbrisana (2018.)]] |[[Miha Mazzini]] |drama |Judita Franković, Sebastian Cavazza |12. rujna 2018. (Festival slovenskog filma) |- |[[F20 (2018.)]] |[[Arsen Anton Ostojić]] |triler |Filip Mayer, Romina Tonković, Mladen Vulić, Lana Ujević, Alen Liverić, Alen Šalinović, Ksenija Marinković, Goran Grgić, Robert Budak, Alma Prica, Boris Miholjević |27. rujna 2018. (kinodistribucija) |- style="background:#87CEEB" |[[Lifeboat (2018.)]] |[[Josefine Kirkeskov]] |drama |Sofia Helin, Pal Sverre Hagen, Sebnem Hassanisoughi |1. listopada 2018. (CPH:PIX) |- style="background:#87CEEB" |[[Rafaël (2018.)]] |[[Ben Sombogaart]] |drama |Melody Klaver, Nabil Mallat, Mehdi Meskar |1. listopada 2018. (Nizozemski filmski festival) |- |[[Koja je ovo država (2018.)]] |[[Vinko Brešan]] |politička satira |Krešimir Mikić, Lazar Ristovski, Nikša Butijer, Sebastian Cavazza, Dražen Kühn, Daniel Olbrychski |17. prosinca 2018. (Kaptol Boutique Cinema) |} === 2019. === {| class="wikitable" width="100%" |- ! width="21%" | Naslov filma ! width="16%" | Redatelj ! width="13%" | Žanr ! width="22%" | Uloge ! width="25%" | Premijera / Mjesto |- style="background:#87CEEB" |[[Bog postoji, njeno ime je Petrunija (2019.)]] |[[Teona Strugar Mitevska]] |drama |Zorica Nusheva, Labina Mitevska, Simeon Moni Damevski, Stefan Vujisić, Violeta Shapkovska, Suad Begovski-Suhi |10. veljače 2019. (Međunarodni filmski festival u Berlinu) |- style="background:#87CEEB" |[[Šavovi (2019.)]] |[[Miroslav Terzić]] |drama |Snežana Bogdanović, Marko Baćović, Jovana Stojiljković, Vesna Trivalić, Dragana Varagić, Pavle Čemerikić, Ksenija Marinković |11. veljače 2019. (Međunarodni filmski festival u Berlinu) |- style="background:#87CEEB" |[[Iz ljubavi (2019.)]] |[[Nenad Miković]] |drama |Janez Škof, Valter Dragan, Katarina Čas, Mojca Partljič, Mojca Ribič, Silva Čušin, Anja Novak, Radko Polič, Uroš Smolej, Primož Pirnat, Davor Janjić, Nina Valič, Maja Sever, Maruša Majer |24. veljače 2019. (Međunarodni filmski festival u Beogradu) |- |[[Posljednji Srbin u Hrvatskoj (2019.)]] |[[Predrag Ličina]] |horor, komedija |Krešimir Mikić, Hristina Popović, Tihana Lazović, Dado Ćosić, Bojan Navojec, Marina Redžepović, Dušan Bućan, Nikša Butijer, Sergej Trifunović |25. veljače 2019. (kinu Europa, Zagreb) |- style="background:#87CEEB" |[[Reži (2019.)]] |[[Kosta Đorđević]] |drama |Kristina Jovanović, Đurđina Radić, Mladen Sovilj |27. veljače 2019. (Međunarodni filmski festival u Beogradu) |- style="background:#87CEEB" |[[Pijavice (2019.)]] |[[Dragan Marinković]] |drama |Nikola Đuričko, Lazar Ristovski, Iva Mihalić, Marijana Janković, Toni Mihajlovski, Tihomir Stanić, Petar Božović |28. veljače 2019. (Međunarodni filmski festival u Beogradu) |- |[[Moj dida je pao s Marsa (2019.)]] |[[Marina Andree Škop]], [[Dražen Žarković]] |fantastika, obiteljski |Lana Hranjec, Ozren Grabarić, Alex Rakoš, Nils Ole Oftebro, Petra Polnišova, Sven Barac, Tonka Kovačić |veljača 2019. (Međunarodni filmski festival za djecu KinoKino) |- |[[Ufuraj se i pukni (2019.)]] |[[Ljubomir Kerekeš]] |komedija |Ljubomir Kerekeš, Zoran Pribičević, Jan Kerekeš, Mirela Brekalo Popović, Ana Begić Tahiri, Hana Hegedušić, Goran Grgić, Draško Zidar, Žarko Potočnjak |4. travnja 2019. (kinodistribucija) |- |[[Posljednji dani ljeta (2019.)]] |[[Damir Radić]] |drama |Tanja Kordić, Antonija Šitum, Ivica Gunjača, Natalija Grgorinić |11. svibnja 2019. (Subversive Film Festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Agina kuća (2019.)]] |[[Lendita Zeqiraj]] |drama, komedija |Arti Lokaj, Rozafa Çelaj, Basri Lushtaku, Adriana Matoshi, Shengyl Ismaili, Melihate Qena |28. lipnja 2019. (Međunarodni filmski festival u Karlovim Varima) |- |[[General (2019.)|General (2019,)]] |[[Antun Vrdoljak]] |biografski, drama |Goran Višnjić, Mustafa Nadarević, Tarik Filipović, Goran Navojec, Boris Svrtan, Borko Perić, Nataša Janjić, Marijana Mikulić, Rene Bitorajac, Olga Pakalović, Ljubomir Kerekeš, Sreten Mokrović, Ivo Gregurević, Robert Budak |13. srpnja 2019. (Pulski filmski festival) |- |[[Zagrebački ekvinocij (2019.)]] |[[Svebor Mihael Jelić]] |komedija |Lena Medar, Lana Bogović, Luna Pilić, Mislav Živković, Tin Blagojević, Patrik Gregurec, Klara Fiolić, Ksenija Marinković, Barbara Bubalo, Klara Penezić, Ana Stakor, Lea Jankov, Katja Jankov, Lidija Keber, Kristina Čović, Lana Krstulović |13. srpnja 2019. (Pulski filmski festival) |- |[[Dopunska nastava (2019.)]] |[[Ivan-Goran Vitez]] |satira, triler |Milivoj Beader, Zlatko Buric, Marko Cindric, Zeljko Königsknecht, Anita Matic Delic, Janko Popovic Volaric, Zlatan Zuhric-Zuhra |17. srpnja 2019. (Pulski filmski festival) |- |[[Dnevnik Diane Budisavljević (2019.)]] |[[Dana Budisavljević]] |povijesni, drama |Alma Prica, Igor Samobor, Mirjana Karanović, Vilim Matula, Areta Ćurković, Ermin Bravo |18. srpnja 2019. (Pulski filmski festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Sin (2019.)]] |[[Ines Tanović]] |drama |Dino Bajrović, Snežana Bogdanović, Uliks Fehmiu, Emir Hadžihafizbegović, Lidija Kordić, Lazar Dragojević, Kemal Rizvanović, Enes Kozličić, Ermin Bravo, Maja Izetbegović, Jernej Kogovšek, Izudin Bajrović, Admir Glamočak, Daria Lorenci Flatz, Nina Violić, Milivoj Beader |16. kolovoza 2019. (Sarajevski filmski festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Bosonogi car (2019.)]] |[[Jessica Woodworth]], [[Peter Brosens]] |drama, komedija |Peter Van Den Begin, Titus De Voogdt, Bruno Georis, Lucie Debay, Geraldine Chaplin, Udo Kier, Siniša Labrović, Darko Stazić, Alen Sinkauz, Hassan Abdelghani |6. rujna 2019. (Međunaroodni filmski festival u Torontu) |- style="background:#87CEEB" |[[Ja sam Frank (2019.)]] |[[Metod Pevec]] |drama |Janez Škof, Valter Dragan, Katarina Čas, Mojca Partljič, Mojca Ribič, Silva Čušin, Anja Novak, Radko Polič, Uroš Smolej, Primož Pirnat, Davor Janjić, Nina Valič, Maja Sever, Maruša Majer |17. rujna 2019. (Festival slovenskog filma) |- style="background:#87CEEB" |[[Korporacija (2019.)]] |[[Matej Nahtigal]] |drama |Uroš Fürst, Primož Vrhovec, Ivo Barišič, Jana Zupančič, Jelena Perčin, Marinko Prga, Borut Veselko, Lejla Korać, Katarina Stegnar, Matija Vastl, Niko Goršič, Pia Zemljič |20. rujna 2019. (Festival slovenskog filma) |- |*[[Svi protiv svih (2019.)]] |[[Andrej Košak]] |triler, drama |Vlado Novak, Silva Čušin, Aleksandra Balmazović, Iva Krajnc Bagola, Blagoj Veselinov, Valter Dragan, Peter Musevski, Rok Vihar, Jernej Kuntner, Igor Zupe, Jure Ivanušič |23. rujna 2019. (Festival slovenskog filma) |- style="background:#87CEEB" |[[Grudi (2018.)]] |[[Marija Perović]] |drama |Franko Jakovčević, Belma Salkunić, Karla Brbić, Barbara Vicković, Igor Kovač, Goran Bogdan, Stipe Radoja, Josip Lukić |1. kolovoza 2019. (Filmski festival Herceg Novi) |- |[[Glas (2019.)]] |[[Ognjen Sviličić]] |drama |Franko Jakovčević, Belma Salkunić, Karla Brbić, Barbara Vicković, Igor Kovač, Goran Bogdan, Stipe Radoja, Josip Lukić |3. listopada 2019. (Međunarodni filmski festival u Busanu) |- style="background:#87CEEB" |[[Ne zaboravi disati (2019.)]] |[[Martin Turk]] |drama |Matija Valant, Tine Ugrin, Klara Kuk, , Iva Krajnc Bagola, Nikola Đuričko, Ronja Matijevec Jerman, Jakob Cilenšek, Miha Rodman |23. listopada 2019. (Alice nella Città) |- |[[Mater (2019.)]] |[[Jure Pavlović]] |drama |Daria Lorenci-Flatz, Neva Rošić, Vera Zima, Anka Vučković, Marijo Jurković, Vinko Vuković, Marija Vrdoljak, Milivoj Barbir, Hrvoje Barbir Barba, Stephan Baumecker, Lili Jelinek, Till Patz |studeni 2019. ('Black Nights' filmski festival u Tallinnu) |- |[[Ideš? Idem! (2019.)]] |[[Ljubo Zdjelarević]] |komedija |Veronika Rosandić, Kaja Kočevar, Vid Juračić, Fran Lauš, Bogdan Ilić, Nika Ilčić, Amel Družanović, Nenad Krstić, Mert Efe, Zijad Gračić |2. prosinca 2019. (kinodistribucija) |} === 2020. === {| class="wikitable" width="100%" |- ! width="21%" | Naslov filma ! width="16%" | Redatelj ! width="13%" | Žanr ! width="22%" | Uloge ! width="25%" | Premijera / Mjesto |- style="background:#87CEEB" |[[Otac (2020.)]] |[[Srdan Golubović]] |drama |Goran Bogdan, Boris Isaković, Milica Janevski, Nada Šargin |22. veljače 2020. (Međunarodni filmski festival u Berlinu) |- style="background:#87CEEB" |[[Mare (2020.)]] |[[Andrea Štaka]] |drama |Marija Škaričić, Goran Navojec, Mateusz Kosciukiewicz, Mirjana Karanović, Ivana Roščić, Zdenko Jelčić, Nikša Butijer |23. veljače 2020. (Međunarodni filmski festival u Berlinu) |- |[[Tereza37 (2020.)]] |[[Danilo Šerbedžija]] |drama |Lana Barić, Ivana Roščić, Leon Lučev, Dragan Mićanović, Marija Škaričić, Goran Marković, Goran Bogdan |30. srpnja 2020. (Motovunski filmski festival) |- |[[Ribanje i ribarsko prigovaranje (2020.)]] |[[Milan Trenc]] |drama |Rade Šerbedžija, Leon Lučev, Romina Tonković, Bojan Brajčić, Ingeborg Appelt, Gala Nikolić, Lorenco Damjanić, Filip Mayer, Giulio Settimo |3. rujna 2020. (Pulski filmski festival) |- |[[Menhetenska odiseja (2020.)]] |[[Mario Vrbančić]] |drama |Zdenko Jelčić, Mladen Vujčić, Marta Cerovečki |3. listopada 2020. |- style="background:#87CEEB" |[[Moje jezero (2020.)]] |[[Gjergj Xhuvani]] |drama |Ariton Pollozhani, Tristan Halilaj, Vedran Živolić, Birce Hasko, Luiza Xhuvani, Julia Emiri, Elia Zaharia Zogu, Kastriot Shehi |10. listopada 2020. |- |[[Zora (2020.)]] |[[Dalibor Matanić]] | |Tihana Lazović, Krešimir Mikić, Lara Vladović, Maks Kleončić, Nataša Matjašec Rošker, Marko Mandić |28. studenoga 2020. (Filmski festival u Tallinnu Black Nights) |} === 2021. === {| class="wikitable" width="100%" |- ! width="21%" | Naslov filma ! width="16%" | Redatelj ! width="13%" | Žanr ! width="22%" | Uloge ! width="25%" | Premijera / Mjesto |- style="background:#87CEEB" |[[Baksuzno bubanje ili bezumni pornić (2021.)]] |Radu Jude |drama, komedija |Katia Pascariu, Claudia Ieremia, Olimpia Mălai, Nicodim Ungureanu, Alexandru Potocean, Andi Vasluianu |1. ožujka 2021.(Međunarodni filmski festival u Berlinu) |- |[[Plavi cvijet (2021.)]] |[[Zrinko Ogresta]] |drama |Vanja Ćirić, Anja Šovagović Despot, Tea Harčević, Nikša Butijer, Doris Šarić-Kukuljica, Alen Liverić |25. travnja 2021. (Moskovski međunarodni filmski festival) |- |[[Murina (2021.)]] |[[Antoneta Alamat Kusijanović]] |drama |Gracija Filipović, Leon Lučev, Danica Ćurčić, Cliff Curts |10. srpnja 2021. (15 dana autora – Filmski festival u Cannesu) |- |[[A bili smo vam dobri (2021.)]] |[[Branko Schmidt]] |drama |Rene Bitorajac, Slaven Knezović, Rakan Rushaidat, Milivoj Beader, Nikša Butijer, Paško Vukasović, Goran Navojec, Dražen Šivak, Nela Kocsis |18. srpnja 2021. (Pulski filmski festival) |- |[[Povjerenje (2021.)]] |[[Matija Benić]] |triler, drama |Hana Kunić, Jura Ruža, Karla Aračić, Hana Dolenec, Hana Hegedušić, Karlo Bernik, Erik Đuranec, Jan Kerekeš, Marinko Prga, Darko Plovanić, Ivana Zanjko, Bojan Mucko, Ivan Krešić i Kristijan Petrović |18. srpnja 2021. (Pulski filmski festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Južni vjetar 2: Ubrzanje]] |[[Miloš Avramović]] |akcija, triler, drama |Miloš Biković, Zachary Baharov, Jovana Stojiljković, Luka Grbić, Miodrag Radonjić, Predrag Miki Manojlović, Anastasia Everall |19. srpnja 2021. (Pulski filmski festival) |- |[[Po tamburi (2021.)]] |[[Stanislav Tomić]] |komedija |Tijana Pečenčić, Momčilo Otašević, Stjepan Perić, Hrvoje Barišić, Primož Petkovšek, Neven Aljinović – Tot, Andrei Miercure, Nikola Kojo, Branko Uvodić, Areta Čurković, Nives Ivanković, Sandra Lončarić, Maja Kovač, Miran Kurspahić, Ana Maras Harmander, Mirna Medaković Stepinac |21. srpnja 2021. (Pulski filmski festival) |- |[[Čiči-biči: Bolski turizam u doba korone (2021.)]] |[[Ivica Jakšić Čokrić Puko]] |satira |Ivica Jakšić Čokrić Puko, Dinko Karninčić, Zoran Kojdić, Arsen Kojdić |30. srpnja 2021. (Motovunski filmski festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Nebesa (2021.)]] |[[Srđan Dragojević]] |komedija |Ksenija Marinković, Miloš Samolov, Bojan Navojec, Nataša Marković, Radoslav Milenković, Goran Navojec |5. kolovoza 2021. (Locarno Film Festival) |- |[[Zbornica (2021.)]] |[[Sonja Tarokić]] |drama |Marina Redžepović, Stojan Matavulj, Nives Ivanković, Maja Posavec, Sandra Lončarić, Daria Lorenci Flatz |22. kolovoza 2021. (Međunarodni filmski festival u Karlovim Varima) |- style="background:#87CEEB" |[[Poslije zime (2021.)]] |[[Ivan Bakrač]] |drama |Ivona Kustudić, Ana Vučković, Momčilo Otašević, Petar Burić, Maja Šuša |26. kolovoza 2021. (Međunarodni filmski festival u Karlovim Varima) |- |[[Djeca sa CNN-a (2021.)]] |[[Aida Bukvić]] |drama |Iva Mihalić, Amar Bukvić, Mirela Brekalo Popović, Robert Budak, Fuad Ahmetašević, Dragan Despot, Sreten Mokrović, Siniša Popović, Damir Lončar, Vladimir Posavec-Tušek, Anja Đurinović, Iva Jerković, Enes Vejzović, Mia Melcher |13. studenoga 2021. (Modul Memorije Medjunarodnog teatarskog festivala, Sarajevo) |- style="background:#87CEEB" |[[Nije loše biti čovjek (2021.)]] |[[Dušan Kovačević]] |komedija |Vojin Ćetković, Gordan Kičić, Branka Katić, Hristina Popović, Nenad Jezdić, Srđan Žika Todorović, Gordan Kičić, Lena Kovačević, Andrija Milošević, Mira Banjac, Milan Lane Gutović |7. prosinca 2021. (kinodistribucija) |} === 2022. === {| class="wikitable" width="100%" |- ! width="21%" | Naslov filma ! width="16%" | Redatelj ! width="13%" | Žanr ! width="22%" | Uloge ! width="25%" | Premijera / Mjesto |- style="background:#87CEEB" |[[Ljeto kada sam naučila letjeti (2022.)]] |[[Radivoje Andrić]] |obiteljski |Klara Hrvanović, Olga Odanović, Snježana Sinovčić, Žarko Laušević, Luka Bajto, Ema Kereta Rogić |16. veljače 2022. (kinodistribucija) |- style="background:#87CEEB" |[[Kapa (2022.)]] |[[Slobodan Maksimović]] |dječji film |Gaj Črnič, Kaja Podreberšek, Ajda Smrekar, Mojca Fatur, Frano Mašković, Mila Maksimović, Tilen Kolbe, Emil Kulović, René Štúr, Klemen Slakonja, Zala Djuric, Klemen Klemen, Primož Pirnat, Jaka Fon, Lotos Vincenc Šparovec, Nina Valič, Emil Cerar, Jernej Kuntner, Lovrenc Tišma |10. ožujka 2022. (Filmski festival u Luxemburgu) |- |[[Razgovor (2022.)]] |[[Dominik Sedlar]] |biografski, drama |Caspar Phillipson, Dylan Turner, Vinko Štefanac, Lujo Kunčević, Doris Pinčić, Kruno Bakota |20. travnja 2022. (kinodistribucija) |- style="background:#87CEEB" |[[Dani suše (2022.)]] |[[Emin Alper]] |drama |Selahattin Paşalı, Ekin Koç, Erol Babaoğlu, Erdem Şenocak, Selin Yeninci, Sinan |23. svibnja 2022. (Filmski festival u Cannesu) |- style="background:#87CEEB" |[[Vizija leptira (2022.)]] |[[Maksym Nakonechnyi]] |drama |Rita Burkovska, Liubomyr Valivots, Myroslava Vytrykhovska-Makar, Natalia Vorozhbyt, Myroslav Hai, Dmytro Lozovsky, Kateryna Prymak, Daria Lorenci Flatz, Edvin Liverić Bassani |25. svibnja 2022. (Filmski festival u Cannesu) |- |[[Divljaci (2022.)]] |[[Dario Lonjak]] |akcija, komedija |Alen Liverić, Branko Janković, Borko Perić, Dejan Aćimović, Slavko Sobin, Mijo Jurišić, Nerman Mahmutović, Maja Jurić, Ivan Ožegović |31. svibnja 2022. (kinodistribucija) |- |[[Baci se na pod (2022.)]] |[[Nina Violić]] |drama |Goran Bogdan, Nina Violić, Bruno Frketić Bajić, Lee Delong |16. lipnja 2022. (Festival mediteranskog filma Split) |- |[[Stric (2022.)]] |[[Andrija Mardešić]], [[David Kapac]] |triler, komedija, drama |Predrag Miki Manojlović, Ivana Roščić, Goran Bogdan, Roko Sikavica, Kaja Šišmanović |2. srpnja 2022. (Međunarodni filmski festival u Karlovim Varima) |- style="background:#87CEEB" |[[Mimi (2022.)]] |[[Darijan Pejovski]] |drama |Natalija Teodosieva, Tamara Ristoska, Oliver Mitkovski, Petar Mirčevski, Saško Kocev, Vladimir Petrovikj, Stefan Spasov, Deniz Abdula, Aleksandar Mikikj, Martin Gjorgoski, Petar Petkovski, Predrag Pavlovski, Sofija Kunovska, Miroslav Petković |7. srpnja 2022. (Cinedays Film Festival) |- |[[4:2 (2022.)]] |[[Anđelo Jurkas]] |drama |Bojana Gregorić Vejzović, Ivo Krešić |15. srpnja 2022. (Pulski filmski festival) |- |[[Šesti autobus (2022.)]] |[[Eduard Galić]] |ratna drama |Marko Petrić, Zala Đurić, Maša Đorđević, Matija Prskalo, Josipa Anković, Toni Gojanović, Muhamed Hadžović, Filip Mayer, Josip Ledina, Andrej Dojkić, Žarko Potočnjak, Ermin Sijamija |16. srpnja 2022. (Pulski filmski festival) |- |[[Yunaci rocka (2022.)]] |[[David Petrović]] |komedija |Davor Popović, Krešimir Kunda, Ivan Raffaelli, Nikolina Vorić, Igor Kondić |16. srpnja 2022. (Pulski filmski festival) |- |[[Nosila je rubac črleni (2022.)]] |[[Goran Dukić (redatelj)|Goran Dukić]] |komedija |Nataša Dorčić, Pjer Branko Meničanin, Ljubo Zečević, Tesa Litvan, Areta Ćurković, Dora Polić Vitez, Ljubomir Kerekeš, Robert Ugrina, Ljupčo Todorovski |17. srpnja 2022. (Pulski filmski festival) |- |[[Punim plućima (2022.)]] |[[Radislav Jovanov Gonzo]] |drama, komedija |Aleksandra Naumov, Judita Franković Brdar, Rakan Rushaidat, Krešimir Mikić, Hrvoje Barišić, Dražen Pavalić, Vanda Vujanić, Tvrtko Jurić, Lada Bonacci, Domagoj Ivanković |20. srpnja 2022. (Pulski filmski festival) |- |[[Illyricvm (2022.)]] |[[Simon Bogojević Narath]] |povijesni, drama |Filip Križan, Ylber Bardhi, Robert Prebil, Adrian Pezdirc, Ilir Prapashtica, Ana Takač, Franjo Dijak, Alan Katić, Jasmin Telalović, Siniša Labrović, Labeat Bytyçi |21. srpnja 2022. (Pulski filmski festival) |- |[[Glava velike ribe (2022.)]] |[[Arsen Oremović]] |drama |Lana Barić, Nikša Butijer, Neven Aljinović - Tot |22. srpnja 2022. (Pulski filmski festival) |- |[[Sigurno mjesto (2022.)]] |[[Juraj Lerotić]] |drama |Juraj Lerotić, Snježana Sinovčić, Goran Marković |11. kolovoza 2022. (Filmski festival u Locarnu) |- style="background:#87CEEB" |[[Jahači (2022.)]] |[[Dominik Mencej]] |drama |Timon Šturbej, Petja Labović, Anja Novak, Nikola Kojo |15. kolovoza 2022. (28. Sarajevski filmski festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Praznik rada (2022.)]] |[[Pjer Žalica]] |drama |Muhamed Hadžović, Emir Hadžihafizbegović, Admir Glamočak, Boris Isaković, Aleksandar Seksan, Mirvad Kurić, Jasna Žalica, Tatjana Šojić, Dženita Imamović Omerović, Labina Mitevska, Vedran Đekić, Branka Katić, Ermin Bravo, Branimir Popović |19. kolovoza 2022. (28. Sarajevski filmski festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Najsretniji čovjek na svijetu (2022.)]] |[[Teona Strugar Mitevska]] |drama |Jelena Kordić Kuret, Adnan Omerović, Labina Mitevska, Ana Kostovska, Ksenija Marinković, Izudin Bajrović, Irma Alimanović, Vedrana Božinović, Mona Muratović, Nikolina Kujača, Siniša Vidović, Kemal Rizvanović |1. rujna 2022. (Međunarodni filmski festival u Veneciji) |- style="background:#87CEEB" |[[Da li ste videli ovu ženu? (2022.)]] |[[Dušan Zorić]], [[Matija Gluščević]] |drama |Ksenija Marinković, Isidora Simijonović, Boris Isaković, Alex Elektra, Ivana Vuković, Vlasta Velisavljević, Goran Bogdan, Jasna Đuričić, Radoje Čupić |8. rujna 2022. (Međunarodni tjedan kritike u Veneciji) |- |[[Garbura (2022.)]] |[[Josip Žuvan]] |drama |Franko Floigl, Mauro Ercegović Gracin, Ljubomir Bandović, Marija Škaričić, Ivana Roščić, Asja Jovanović, Zdenko Jelčić |24. rujna 2022. (Međunarodni filmski festival u San Sebastianu) |- style="background:#87CEEB" |[[Majka (2022.)]] |[[Zornitsa Sophia]] |drama |Daria Simeonova, Leon Lučev, Daria Dimitrova, Peris Wambui, Steve Matias, Lamar Munene |24. rujna 2022. (Festival bugarskog igranog filma "Zlatna ruža") |- |[[Tragovi (2022.)]] |[[Dubravka Turić]] |drama |Marija Škaričić, Nikša Butijer, Mate Gulin, Lana Barić, Tvrtko Jurić, Dragan Mićanović, Tanja Smoje, Marina Redžepović, Aleksandra Naumov, Barbara Nola |14. listopada 2022. (Međunarodni filmski festival u Varšavi) |- style="background:#87CEEB" |[[Kajmak (2022.)]] |[[Milcho Manchevski]] |drama |Sara Klimoska, Kamka Tocinovski, Aleksandar Mikic, Simona Spirovska, Ana Stojanovska, Filip Trajkovikj |26. listopada 2022. (Međunarodni filmski festival u Tokiju) |- |[[Marginalci (2022.)]] |[[Ljubomir Kerekeš]] |komedija, drama |Draško Zidar, Ljubomir Kerekeš, Mijo Pavelko, Marija Krpan, Jan Kerekeš, Milan Pavlović, Andro Damiš, Ana Begić Tahiri, Ksenija Marinković, Boris Svrtan, Darko Janeš, Matko Knešaurek, Luka Petrušić, Goran Koši, Hana Hegedušić, Darko Plovanić, Zvonimira Martinčević, Nadica Matečko, Terezija Vuković, Krunoslav Jovan, Marijan Liber, Dragutin Plantak, Darko Mikić, Pavao Mihalić, Dino Možek, Zlatna korita |27. listopada 2022. (kinodistribucija) |- |[[Pelikan (2022.)]] |[[Filip Heraković]] |drama, komedija |Edi Ćelić, Tanja Smoje, Valentina Lončarić, Nina Sabo, Tena Nemet Brankov, Stojan Matavulj, Goran Koši, Ivan Glowatzky, Marko Petrić, Dražen Šivak, Peđa Gvozdić, Ana Marija Veselčić, Vanja Gvozdić, Antonio Scarpa, Biljana Lovre |19. studenoga 2022. (Filmski festival u Tallinnu Black Nights) |- style="background:#87CEEB" |[[Probudi me (2022.)]] |[[Marko Šantić]] |drama |Jure Henigman, Dražen Kühn, Živa Selan, Nataša Barbara Gračner, Timon Šturbej, Jurij Drevenšek, Tamara Avguštin, Blaž Setnikar, Benjamin Krnetić, Andrej Murenc, Jure Ivanušić |21. studenoga 2022. (Filmski festival u Tallinnu Black Nights) |- style="background:#87CEEB" |[[Čovjek bez krivnje (2022.)]] |[[Ivan Gergolet]] |triler, drama |Valentina Carnelutti, Branko Završan |22. studenoga 2022. (Filmski festival u Tallinnu Black Nights) |} === 2023. === {| class="wikitable" width="100%" |- ! width="21%" | Naslov filma ! width="16%" | Redatelj ! width="13%" | Žanr ! width="22%" | Uloge ! width="25%" | Premijera / Mjesto |- style="background:#87CEEB" |[[Bazen beskraja (2023.)]] |[[Brandon Cronenberg]] |SF, horor |Mia Goth, Alexander Skarsgård, Cleopatra Coleman, Amanda Brugel, John Ralston, Caroline Boulton, Jeff Ricketts, Thomas Kretschmann, Anita Major, Amar Bukvić, Jalil Lespert, Roderick Hill, Alexandra Tóth, Adam Boncz, Alan Katić |21. siječnja 2023. (Filmski festival Sundance) |- |[[Polako nikuda (2023.)]] |[[Damir Čučić]] |drama |Katarina Arbanas, Jura Ruža |28. siječnja 2023. (Međunarodni filmski festival u Rotterdamu) |- style="background:#87CEEB" |[[Nešto slatko (2023.)]] |[[Tin Vodopivec]] |komedija |Jelena Jovanova-Perić, Saško Kocev |2. veljače 2023. (kinodistribucija) |- style="background:#87CEEB" |[[Morska iskra (2023.)]] |[[Domien Huyghe]] |drama |Saar Rogiers, Sverre Rous, Dunia Elwaleed, Nika Petrović, Valentijn Dhaenens, Thibaud Dooms |17. veljače 2023. (Međunarodni filmski festival u Berlinu – Berlinale) |- |[[Dnevnik Pauline P. (2023.)]] |[[Neven Hitrec]] |dječji film |Katja Matković, Borko Perić, Judita Franković Brdar, Igor Kovač, Aria Dunda, Ramona Ivanda, Jakov Švarc, Tom Rushaidat, Darin Pavišić, Ksenija Marinković, Vinko Kraljević, Dražen Kuhn |14. ožujka 2023. (kinodistribucija) |- style="background:#87CEEB" |[[Lost Country (2023.)]] |[[Vladimir Perišić]] |drama |Jovan Ginić, Jasna Đuričić, Duško Valentić, Helena Buljan, Marija Škaričić, Vinko Kraljević, Goran Navojec |22. svibnja 2023. (Filmski festival u Cannesu) |- |[[Rifovi revolucije (2023.)]] |[[Jurica Hižak]] |mjuzikl, akcijski, komedija |Marko Denac, Tomislav Šipek |19. lipnja 2023. (Grossmann Fantastic Film and Wine Festival) |- style="background:#87CEEB" |[[M (2023.)]] |[[Vardan Tozija]] |film o odrastanju, fantastika |Matej Sivakov, Sasko Kocev, Aleksandar Nicovski, Kamka Tocinovski, Toni Mihajlovski, Bojana Gregorić Vejzović, Boris Damovski, Blagoj Veselinov, Zaklina Petrovska, Oliver Mitkovski, Miroslav Petković, Jasmina Bilalović |13. srpnja 2023. (Cinedays Skopje Film Festival) |- |[[Hotel Pula (2023.)]] |[[Andrej Korovljev]] |drama |Nika Grbelja, Ermin Bravo, Petra B. Blašković, Nika Ivančić, Maja Izetbegović, Romina Vitasović Lučić, asmin Telalović, Dado Ćosić, Lav Novosel, Pavao Novak, Rok Juričić, Luka Juričić, Zoran Đorđević |15. srpnja 2023. (Pulski filmski festival) |- |[[Pamtim samo sretne dane (2023.)]] |[[Nevio Marasović]] |drama |Radko Polič, Tena Nemet Brankov, Lana Meniga, Leona Paraminski, Tonka Kovačić, Zlatko Burić-Kićo, Stjepan Perić, Dado Ćosić, Vinko Kraljević, Janko Popović Volarić, Goran Grgić, Franjo Kuhar, Nina Violić, Tara Thaller, Alma Prica, Jelena Miholjević, Tihana Lazović Trifunović, Doris Šarić Kukuljica, Ivana Starčević, Leon Lučev, Živko Anočić, Zdenko Jelčić, Goran Bogdan |16. srpnja 2023. (Pulski filmski festival) |- |[[Sedmo nebo (2023.)]] |[[Jasna Nanut]] |drama, komedija |Iva Jerković, Iva Mihalić, Krešimir Mikić, Lukrecija Tudor, Adrian Pezdirc, Janko Rakoš, Zvonimir Jurić, Robert Ugrina, Klara Mučibabić, Urša Neda Rukar Gamulin, Jerko Marčić, Dejan Aćimović, Iva Visković, Nikša Butijer |17. srpnja 2023. (Pulski filmski festival) |- |[[Escort (2023.)]] |[[Lukas Nola]] |drama, triler |Živko Anočić, Hrvojka Begović, Nikša Butijer, Krešimir Mikić |18. srpnja 2023. (Pulski filmski festival) |- |[[Samo kad se smijem (2023.)]] |[[Vanja Juranić]] |drama |Tihana Lazović, Slavko Sobin, Jasna Đuričić, Elodie Paleka, Marina Redžepović, Nadine Mičić, Iva Jerković, Gloria Dubelj, Mirela Brekalo, Maruška Aras, Aneta Grabovac |19. srpnja 2023. (Pulski filmski festival) |- |[[Smrt djevojčice sa žigicama (2023.)]] |[[Goran Kulenović]] |kriminalistički, triler, drama |Jelena Lopatić, Ozren Grabarić, Iva Babić, Aleksandra Stojaković, Sanja Milardović, Elma Juković, Goran Navojec, Borko Perić, Slavko Juraga, Luka Petrušić, Slavko Sobin, Nikša Butijer, Voja Brajović |19. srpnja 2023. (Pulski filmski festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Ekskurzija (2023.)]] |[[Una Gunjak]] |drama |Asja Zara Lagumdžija, Nađa Spaho, Maja Izetbegović, Mediha Musliović, Izudin Bajrović |4. kolovoza 2023. (Locarno Film Festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Ne očekuj previše od kraja svijeta (2023.)]] |[[Radu Jude]] |drama, komedija |Ilinca Manolache, Ovidiu Pîrșan, Nina Hoss, Dorina Lazăr, Katia Pascariu |4. kolovoza 2023. (Locarno Film Festival) |- |[[Bosanski lonac (2023.)]] |[[Pave Marinković]] |drama, komedija |Senad Bašić, Andreas Kiendl, Birgit Stöger, Bruna Bebić, Admir Glamočak, Zlatko Burić, Igor Kovač, Julia Franz Richter, Goran Grgić, Dejan Aćimović |13. kolovoza 2023. (29. Sarajevski filmski festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Sirin (2023.)]] |[[Senad Šahmanović]] |drama |Danica Čurčić, Jasna Đuričić, Marko Baćović |''Pretpremijera'': 1. ožujka 2023. (limitirano)<br>''Premijera'': 14. kolovoza 2023. (29. Sarajevski filmski festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Umri prije smrti (2023.)]] |[[Ahmed Imamović]] |drama |Adnan Hasković, Mona Muratović, Milan Pavlović, Almir Kurt, Maja Jurić, Rade Šerbedžija, Aida Bukva, Miki Trifunov, Vlado Kerošević, Slaven Knezović |13. kolovoza 2023. (29. Sarajevski filmski festival) |- |[[Žena s gumenim rukavicama (2023.)]] |[[Mario Šulina]] |drama |Areta Ćurković, Sandra Lončarić, Miroslav Čabraja, Ivan Ćaćić, Vjekoslav Janković,Tatjana Bertok Zupković, Ivana Soldo Čabraja, Antonia Mrkonjić, Antonio Jakupčević, Matea Grabić Ćaćić, Selena Andrić, Vesna Šinjori, Ivan Simon, Ivana Vukićević, Vladimir Andrić, Zdravko Šinjori, Blanka Bart, Nikolina Benačić, Marija Mrvičin, Antun Brajković |24. kolovoza 2023. (Vukovar Film Festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Tuesday (2023.)]] |[[Daina O. Pusić]] |drama |Julia Louis-Dreyfus, Lola Petticrew, Arinzé Kene, Leah Harvey |31. kolovoza 2023. (Telluride Film Festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Domaćinstvo za početnike (2023.)]] |[[Goran Stolevski]] |drama |Anamaria Marinca, Alina Serban, Samson Selim, Mia Mustafi, Vladimir Tintor, Dzada Selim, Sara Klimoska, Rozafa Celaj, Ajshe Useini |6. rujna 2023. (Međunarodni filmski festival u Veneciji) |- style="background:#87CEEB" |[[Radnička klasa ide u pakao (2023.)]] |[[Mladen Đorđević]] |drama, horor |Tamara Krcunović, Leon Lučev, Szilvia Kriszan, Ivan Đorđević, Lidija Kordić, Momo Pićurić, Olivera Viktorović, Mirsad Tuka, Tomislav Trifunović, Dobrila Stojnić |8. rujna 2023. (Međunarodni filmski festival u Torontu) |- style="background:#87CEEB" |[[Posljednji heroj (2023.)]] |[[Žiga Virc]] |komedija |Jurij Drevensek, Eva Jesenovec, Jernej Kogovsek, Mojka Koncar, Janja Majzelj, Angeliki Papoulia |6. listopada 2023. (Festival slovenskog filma) |- style="background:#87CEEB" |[[Promatranje (2023.)]] |[[Janez Burger]] |drama, kriminalistika |Diana Kolenc, Vladimir Vlaškalić, Benjamin Krnetić, Jure Henigman, Nataša Keser |6. listopada 2023. (Festival slovenskog filma) |- style="background:#87CEEB" |[[Prelazak (2023.)]] |[[Jacqueline van Vugt]] |drama |Abdelkrim Saïdi, Soumaya Akaaboune, Ahlaam Teghadouini, Nabil Mallat, Iliass Dennoune, Hadewych Minis, Gijs Naber, Koen Ruitenbeek, Mus Nelson, Antonio Estrada, Marco Caceres, Carmen Baquero |6. listopada 2023. (Međunarodni filmski festival u Varšavi) |- |[[Sveta obitelj (2023.)]] |[[Vlatka Vorkapić]] |drama |Luna Pilić, Ivan Čuić, Nikola Đuričko, Anita Matić Delić, Judita Franković Brdar, Aleksandar Cvjetković, Aljoša Čepl, Lidija Penić-Grgaš, Sandra Lončarić, Darko Milas |22. listopada 2023. (Međunarodni filmski festival u São Paulu) |- style="background:#87CEEB" |[[Sunce mamino (2023.)]] |[[Kosta Đorđević]] |komedija |Pavle Čemerikić, Branka Katić, Denis Murić |5. studenoga 2023. (Filmski festival u Tallinnu Black Nights) |- style="background:#87CEEB" |[[Živi i zdravi (2023.)]] |[[Ivan Marinović]] |drama, komedija |Tihana Lazović, Goran Slavić, Momčilo Pićurić, Goran Bogdan, Snježana Sinovčić Šiškov, Dragana Dabović, Nikola Ristanovski, Mirjana Joković, Dejan Đonović |12. studenoga 2023. (Filmski festival u Tallinnu Black Nights) |} === 2024. === {| class="wikitable" width="100%" |- ! width="21%" | Naslov filma ! width="16%" | Redatelj ! width="13%" | Žanr ! width="22%" | Uloge ! width="25%" | Premijera / Mjesto |- |[[Slatka Simona (2024.)]] |[[Igor Mirković]] |triler, drama |Maja Jurić,Tina Keserović, Toma Medvešek, Jerko Maričić, Kristijan Ugrina, Paško Vukasovič, Luka Knez, Darko Stazić, Nela Kocsis, Nikolina Prkačin |8. veljače 2024. (kinodistribucija) |- style="background:#87CEEB" |[[Kad svane dan (2024.)]] |[[Rúnar Rúnarsson]] |drama |Elín Hall, Katla Njálsdóttir, Mikael Kaaber, Ágúst Wigum |15. svibnja 2024. (Filmski festival u Cannes) |- style="background:#87CEEB" |[[Obiteljska terapija (2024.)]] |[[Sonja Prosenc]] |drama, komedija |Marko Mandić, Aliocha Schneider, Katarina Stegnar, Mila Bezjak, Judita Franković, Brdar Jure, Henigman Borja, Repe Novak, Ana Đurić - Konstrakta, Kristoffer Joner |8. lipnja 2024. (Tribaca film festival) |- |[[Proslava (2024.)]] |[[Bruno Anković]] |drama, povijesni |Bernard Tomić, Krešimir Mikić, Klara Fiolić, Lars Štern, Jan Doležal, Nedim Nezirović, Tanja Smoje, David Tasić Daf, Izudin Bajrović |1. srpnja 2024. (Međunarodni filmski festival Karlovy Vary) |- |[[Svemu dođe kraj (2024.)]] |[[Rajko Grlić]] |romansa, triler |Živko Anočić, Jelena Đokić, Boris Isaković, Janko Popović Volarić, Emir Hadžihafizbegović, Srđan Grahovac, Katarina Bistrović-Darvaš, Ksenija Marinković, Marina Redžepović, Angela Nedyalkova, Anita Schmit, Doris Šarić-Kukuljica, Siniša Ružić, Dejan Đonković |11. srpnja 2024. (Pulski filmski festiva) |- |[[Šlager (2024.)]] |[[Nevio Marasović]] |romantična drama |Lana Barić, Janko Popović Volarić |11. srpnja 2024. (Pulski filmski festiva) |- |[[Frka (2024.)]] |[[Svebor Mihael Jelić]] |triler, drama, komedija |Kristina Jovanović, Sven Latinović, Antonia Mrkonjić, Luka Vondrak, Vedran Dakić |13. srpnja 2024. (Pulski filmski festiva) |- |[[Božji gnjev (2024.)]] |[[Kristijan Milić]] |ratna drama, triler |Ivo Krešić, Marko Cindrić, Domagoj Mrkonjić, Ivan Skoko, Mario Knezović, Dragan Despot, Dejan Aćimović, Vinko Kraljević, Mate Gulin, Mladen Vulić, Dragan Šuvak, Martina Mandek, Marinko Prga, Mijo Jurišić, Darko Stazić, Vlasta Ramljak, Slaven Knezović, Miro Barnjak, Mijo Kevo, Anđela Kusić, Matija Čigir, Maja Lasić, Asim Ugljen, Nino Sorić, Tomislav Šipek |15. srpnja 2024. (Pulski filmski festiva) |- |[[Šalša (2024.)]] |[[Dražen Žarković]] |komedija, horor, triler, akcijski |Momčilo Otašević, Roko Sikavica, Ljubiša Savanović, Donat Zeko, Mirko Vlahović, Šimun Šitum, Petar Salečić, Konstantin Haag, Luka Šatara, Mijo Jurišić, Slavko Sobin, Damir Markovina, Draško Zidar, Bojan Brajčić, Lovre Kondža, Ivana Gulin, Snježana Sinovčić Šiškov, Milica janevski, Ecija Ojdanić, Luna Pilić |16. srpnja 2024. (Pulski filmski festiva) |- style="background:#87CEEB" |[[Blok 5 (2024.)]] |[[Klemen Dvornik]] |drama |Kaja Šuštar, Youri Friderich, Niko Lemark, David Trontelj, Ivana Roščić, Tihomir Stanić, Enis Bešlagić, Mark Jacob Cavazza, Sarah Al Saleh, Voranc Mandić, Kaja Zabret, Marko Mandić |11. kolovoza 2024. (Locarno Film Festival) |- |[[Nakon ljeta (2024.)]] |[[Danis Tanović]] |drama, komedija, romansa |Anja Matković, Uliks Fehmiu, Goran Navojec, Mario Knezović, Ivana Roščić, Boris Ler, Luka Juričić, Mirela Brekalo, Snježana Sinovčić |16. kolovoza 2024. (30. Sarajevski filmski festiva) |- style="background:#87CEEB" |[[Gym (2024.)]] |[[Srđan Vuletić]] |drama |Edin Koja Avdagić, Dino Sarija, Dina Mušanović, Filip Radovanović, Faruk Hajdarević, Mirza Dervišić, Adnan Omerović, Rijad Gvozden, Pavle Marković, Igor Skvarica, Pavle Novaković, Vanja Matović |19. kolovoza 2024. (30. Sarajevski filmski festiva) |- style="background:#87CEEB" |[[Djed Mraz u Bosni (2024.)]] |[[Emir Kapetanović]] |drama, komedija |Goran Kostić, Miraj Grbić, Zana Marjanović, Mirvad Kurić |21. kolovoza 2024. (30. Sarajevski filmski festiva) |- style="background:#87CEEB" |[[Među bogovima (2024.)]] |[[Vuk Ršumović]] |drama |Fereshteh Hosseini, Nikola Ristanovski, Reza Akhlaghirad |22. kolovoza 2024. (30. Sarajevski filmski festiva) |- style="background:#87CEEB" |[[Antikvariati (2024.)]] |[[Russudan Glurjidze]] |drama |Sergey Dreyden, Salome Demuria, Vladimir Daushvili |6. rujna 2024. (Međunarodni filmski festival u Veneciji) |- |[[Lijepa večer, lijep dan (2024.)]] |[[Ivona Juka]] |drama, povijesni |Dado Ćosić, Emir Hadžihafizbegović, Slaven Došlo, Đorđe Galić, Elmir Krivalić, Dražen Čuček, Anja Šovagović – Despot, Vojislav Brajović, Asja Jovanović |''Pretpremijera'': 9. rujna 2024. (kino Forum, Zagreb) ''Svjetska premijera'': 27. lipnja 2025. (Frameline Film Festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Mačji krik (2024.)]] |[[Sanja Živković]] |drama |Jasmin Geljo, Andrijana Đorđević, Sanja Mikitišin, Marija Škaričić, Denis Murić |1. listopada 2024. (Vancouver International Film Festival) |- |[[Dobra djeca (2024.)]] |[[Filip Peruzović]] |humorna drama |Filip Šovagović, Nina Violić |11. listopada 2024. (40. Međunarodni filmski festival u Varšavi) |- style="background:#87CEEB" |[[Godina udovice (2024.)]] |[[Veronika Lišková]] |drama |Pavla Beretová, Julie Šoucová, Zuzana Kronerová, Tomáš Bambušek, Stojan Matavulj |11. listopada 2024. (40. Međunarodni filmski festival u Varšavi) |- |[[Dražen (2024.)]] |[[Danilo Šerbedžija]] |biografski, drama |Domagoj Nižić, Tonko Stošić, Pavel Matuško, Zrinka Cvitešić, Dragan Mičanović |22. listopada 2024. (Šibenik) |- style="background:#87CEEB" |[[Luna park (2024.)]] |[[Florenc Papas]] |drama |Adriana Matoshi, Nik Xhelilaj, Flonja Kodheli, Suela Bako, Orion Jolldashi, Olivia Hysolli, Kristaq Pilo, Artan Islami, Elidon Aliko, Donald Shehu, Urim Aliaj, Eno Milkani, Denardi Neziri, Milto Kutali, Xheni Halluli, Roan Kumbria |4. studenoga 2024. (Thessaloniki International Film Festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Obraz (2024.)]] |[[Nikola Vukčević]] |povijesni, drama |Edon Rizvanolli, Elez Adžović, Alban Ukaj, Aleksandar Radulović, Xhejlane Tërbunja, Selman Jusufi, Vuk Bulajić, Igor Benčina, Ana Vučković, Merisa Adzović, Hana Pavlović, Branimir Popović, Nikola Ristanovski, Zef Bato Dedivanović |7. studenoga 2024. (FilmFestival Cottbus) |} === 2025. === {| class="wikitable" width="100%" |- ! width="21%" | Naslov filma ! width="16%" | Redatelj ! width="13%" | Žanr ! width="22%" | Uloge ! width="25%" | Premijera / Mjesto |- style="background:#87CEEB" |[[DJ Ahmet (2025.)]] |[[Georgi M. Unkovski]] |drama, komedija |Arif Jakup, Agush Agushev, Dora Akan Zlatanova, Aksel Mehmet, Selpin Kerim, Atila Klince |23. siječnja 2025. (Filmski festival Sundance) |- style="background:#87CEEB" |[[Otapanje vladara (2025.)]] |[[Ivan Salatić]] |drama |Marko Pogačar, Luka Petrone, Tea Ljubešić, Jakov Zovko, Vanja Matić, Vladimir Milošević, Igor Božanić |31. siječnja 2025. (54. Međunarodni filmski festival u Rotterdamu) |- style="background:#87CEEB" |[[Vjetre, pričaj sa mnom (2025.)]] |[[Stefan Đorđević]] |drama |Stefan Đorđević, Negrica Đorđević, Boško Đorđević, Budimir Jovanović, Ljiljana Jovanović, Ana Petrović, Marina Davidović, Đorđe Davidović, Vidak Davidović, Milorad Mijailović, Igor Benčina |4. veljače 2025. (54. Međunarodni filmski festival u Rotterdamu) |- style="background:#87CEEB" |[[Dobre djevojke (2025.)]] |[[Urška Djukić]] |drama |Jara Sofija Ostan, Mina Švajger, Saša Tabaković, Nataša Burger |14. veljače 2025. (75. Međunarodni filmski festival u Berlinu / Berlinale) |- |[[Zečji nasip (2025.)]] |[[Čejen Černić Čanak]] |drama, romansa |Lav Novosel, Andrija Žunac, Leon Grgić, Tanja Smoje, Alma Prica, Filip Šovagović, Franka Mikolaci |16. veljače 2025. (75. Međunarodni filmski festival u Berlinu / Berlinale) |- |[[Nisam takva (2025.)]] |[[Zvonimir Munivrana]] |drama, triler, romansa |Tara Thaller, Stipe Jelaska, Romina Tonković, Slaven Knezović, Matija Prskalo, Andrej Dojkić |20. ožujka 2025. (Međunarodni filmski festival u Sofiji) |- |[[Diva (2025.)]] |[[Branko Perić]] |povijesni, drama |Ana Marija Perković, Ornela Vištica, Luka Mamuza, Mugdim Avdagić, Mladen Vulić, Valentin Perković |17. svibnja 2025. (Marché du Film) |- style="background:#87CEEB" |[[Kako je ovdje tako zeleno? (2025.)]] |[[Nikola Ležaić]] |drama |Izudin Bajrović, Snježana Sinovčić, Stojan Matavulj, Radoslava Mrkšić, Leon Lučev |7. srpnja 2025. (Međunarodni filmski festival Karlovy Vary) |- |[[Južina (2025.)]] |[[Ante Marin]] |komedija, triler, drama |Stojan Matavulj, Donat Zeko, Stipe Jelaska, Mijo Kevo, Nika Petrović, Slavena Verić, Franko Jakovčević, Katarina Romac, Mijo Jurišić, Zdravko Vukelić, Paško Vukasović, Snježana Sinovčić Šiškov, Andrea Mladinić, Petra Krolo |10. srpnja 2025. (72. Pulski filmski festival) |- |[[Bumbarovo ljeto (2025.)]] |[[Daniel Kušan]] |dječji film |Frano Mašković, Mijo Kevo, Jakov Bilić, Lucija Alfier, Martina Stjepanović, Jozo Mornar, Franko Bručić, Luna Vrućinić Perić, Cvita Lakoš, Adrijan Računica, Marta Blinja, Ema Barišić, Jibril Kai Budimir |11. srpnja 2025. (72. Pulski filmski festival) |- |[[Bog neće pomoći (2025.)]] |[[Hana Jušić]] |drama |Manuela Martelli, Ana Marija Veselčić, Filip Đurić, Mauro Ercegović Gracin, Nikša Butijer, Tina Orlandini, Ivan Skoko, Bogdan Farcas, Vinko Kraljević |7. kolovoza 2025. (Filmski festival u Locarnu) |- style="background:#87CEEB" |[[Linije želje (2025.)]] |[[Dane Komljen]] |drama |Ivan Čuić, Branka Katić, Petja Golec Horvat, Rok Juričić, Đorđe Galić, Vidan Miljković, Iva Babić, Nadim Hendawi, Boban Kaluđer, Eva Voštinić, Jovana Trninić, Matija Radovanović, Miladina Grujić |12. kolovoza 2025. (Filmski festival u Locarnu) |- style="background:#87CEEB" |[[Paviljon (2025.)]] |[[Dino Mustafić]] |komedija |Rade Šerbedžija, Jasna Diklić, Zijah Sokolović, Ksenija Pajić-Vukov, Miralem Zubčević, Branka Petrić, Muhamed Bahonjić, Vladimir Jurc Lali, Mirjana Karanović, Kaća Dorić |15. kolovoza 2025. (31. Sarajevski filmski festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Yugo Florida (2025.)]] |[[Vladimir Tagić]] |drama, komedija |Andrija Kuzmanović, Nikola Peaković, Snježana Sinovčić Šiškov, Hana Selimović |21. kolovoza 2025. (31. Sarajevski filmski festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Bijelo se pere na devedeset (2025.)]] |[[Marko Naberšnik]] |drama |Anica Dobra, Jurij Zrnec, Tjaša Železnik, Lea Cok, Vladimir Tintor, Iva Kranjc Bagola, Saša Tabaković, Žiga Šorli, Polona Juh, Mei Rabič, Jaka Mehle, Blaž Dolenc |21. kolovoza 2025. (31. Sarajevski filmski festival) |- |[[Taxi ljubav (2025.)]] |[[Milo Ostović]] |drama |Ljubomir Kerekeš |4. rujna 2025. (kinodistribucija) |- style="background:#87CEEB" |[[Oče naš (2025.)]] |[[Goran Stanković]] |drama |Vučić Perović, Boris Isaković, Goran Marković, Jasna Žalica, Dado Ćosić |9. rujna 2025. (Međunarodni filmski festival u Torontu) |- style="background:#87CEEB" |[[Nezahvalna bića (2025.)]] |[[Olmo Omerzu]] |drama, triler |Barry Ward, Dexter Franc, Antonín Chmela, Barbara Bobuľová, Elvis Bošnjak, Zdeslav Čotić, Ana Marija Veselčić, Timon Šturbej |21. rujna 2025. (Međunarodni filmski festival u San Sebastianu) |- |[[Žene, luđaci i malo dobrih pedera (2025.)]] |[[Ivan Salaj]] |crna komedija, drama |Filip Detelić, Živko Anočić, Frano Mašković, Janko Popović Volarić, Franjo Dijak, Romina Tonković, Ana Maras, Sanja Milardović, Dora Dimić Rakar, Anja Šovagović |9. listopada 2025. (kinodistribucija) |- |[[260 dana (2025.)]] |[[Jakov Sedlar]] |ratni, drama |Tim Roth, Will Godber, Camilla Rutherford, Sam Hazeldine, Isabella Dempster, Antea Huljev Žuvan, Florence Bensberg |2. studenoga 2025. (Dvorana Gradski vrt, Osijek, Hrvatska) |- |[[Drugi dnevnik Pauline P. (2025.)]] |[[Neven Hitrec]] |komedija, dječji film |Katja Matković, Borko Perić, Judita Franković Brdar, Igor Kovač, Aria Dunda, Ramona Ivanda, Jakov Švarc, Tom Rushaidat, Ksenija Marinković, Vinko Kraljević, Ana Topolko |6. studenoga 2025. (kinodistribucija) |} === 2026. === {| class="wikitable" width="100%" |- ! width="21%" | Naslov filma ! width="16%" | Redatelj ! width="13%" | Žanr ! width="22%" | Uloge ! width="25%" | Premijera / Mjesto |- |[[Svadba (2026.)]] |[[Igor Šeregi]] |romantična komedija |Rene Bitorajac, Dragan Bjelogrlić, Linda Begonja, Vesna Trivalić, Roko Sikavica, Nika Greblja, Marko Grabež, Anđela Stević Žugić |22. siječnja 2026. (kinodistribucija) |- |[[Koke (2026.)]] |[[Igor Jelinović]] |drama |Snježana Sinovčić, Aleksandra Janković, Šimun Šitum, Stojan Matavulj, Ana Marija Veselčić, Leon Lučev |30. siječnja 2026. (55. Međunarodni filmski festival u Rotterdamu) |- |[[Glavonja (2026.)]] |[[Marine Andree Škop]], [[Vande Raýmanove]] |komedija, dječji film |Marta Mihanović, Maks Kleončić, Andrija Lamot, Mark Spiridonović i Martin Pišlar, Ajda Smrekar i Matej Puc, Csongor Cassai i Gabriela Dzuríkova, Judita Franković Brdar, Borko Perić, Snježana Sinovčić, Dražen Čuček, Slavko Sobin i Željko Duvnjak. |19. veljače 2026. (kinodistribucija) |- |[[Dioklecijan (2026.)]] |[[Božidar Domagoj Burić]] |povijesni, drama |Amar Bukvić, Slavko Sobin, Krešimir Mikić, Dragan Despot, Mladen Badovinac, Nataša Janjić Medančić |(kinodistribucija) |- |[[Virus patološke dobrote]] |[[Predrag Ličina]] |znanstvena fantastika, horor, komedija, drama, mjuzikl, romansa |Hristina Popović, Nikola Đuričko, Gordan Kičić, Tihana Lazović, Goran Bogdan, Rade Šerbedžija |studeni 2026. |- |[[Hajka (film)|Hajka]] |[[Nevio Marasović]] |kriminalistika, komedija |Lana Barić, Goran Navojec, Ugo Korani, Borko Perić, Anđela Ramljak, Nikša Butijer, Petar Benčina |prosinac 2026. |- |[[Mama, tata i ja (2026.)]] |[[Vanja Juranić]] |drama, komedija |Zrinka Cvitešić, Rade Šerbedžija, Alma Prica, Goran Bogdan | |- style="background:#87CEEB" |[[Čovjek protiv jata (2026.)]] |[[Tamara Kotevska]] |drama |Kiril Andonovski, Verica Nedeska, Lola Trendafilovic, Goran Bogdan, Emil Ruben, Kexin Wang, Kwok Wan, Toni Naumovski, Aleksandar Mikic, Aaron Wan, Zorica Nusheva | |- |[[Sitni lopovi (2025.)]] |[[Mate Ugrina]] |drama |Gavrilo Jović, Tea Ljubešić, Snježana Sinovčić-Šiškov, Izudin Bajrović, Lana Meniga, Lana Barić | |- |[[Eva nakon pada (2026.)]] |[[Lana Barić]] |drama | | |- |[[ZG90]] |[[Istvan Filakovity]], [[Eduard Galić]] |komedija, akcijski | | |- |[[Među nama (2025.)]] |[[Laura Pescu]] |romansa, humorna, drama, akcijski |Vini Jurčić, Adrian Bagarić, Sanja Marin, Ognjen Milovanović, Goran Milovanović | |- |[[Petlja (2025.)]] |[[Antonio Nuić]] |drama |Franjo Dijak, Filip Šovagović, Lidija Penić Grgas, Andrija Tomić, Jozo Schmuch, Ana Šiškov | |- |[[Soba 23 (2025.)]] |[[David Petrović]], [[Artem Dushkin]] |triler, drama, kriminalistički |Damir Orlić, Jadran Grubišić, Ana Brdanović, Petra Šarac,Janko Popović Volarić, Anđelko Petric, Jelena Miholjević, Andrea Spindel, Helena Miočić Mandić, Davor Popović, Igor Kondić, Zoran Prodanović Prlja, Mia Negovetić | |} === Nadolazeći === Nadolazeći filmovi koji su u stanju razvoja ili produkcija scenarija ili projekta. {| class="wikitable" !Naslov filma !Redatelj !Izvor |- |''[[Pet dana na moru]]'' |Ivana Škrabalo |<ref>{{Citiranje weba|date=2025-05-20|title=Počelo snimanje dugometražnog igranog filma Pet dana na moru Ivane Škrabalo|url=https://havc.hr/infocentar/novosti/pocelo-snimanje-dugometraznog-igranog-filma-pet-dana-na-moru-ivane-skrabalo|access-date=2025-09-07|website=Havc.hr|language=en-US}}</ref> |- |''[[Danas je mama živa]]'' |Josip Lukić |<ref>{{Citiranje weba|date=2024-10-17|title=U Splitu završeno snimanje dugometražnog prvijenca Josipa Lukića, Danas je mama živa|url=https://havc.hr/infocentar/novosti/u-splitu-zavrseno-snimanje-dugometraznog-prvijenca-josipa-lukica-danas-je-mama-ziva|access-date=2025-09-07|website=Havc.hr|language=en-US}}</ref> |- |''[[Četvrti kralj]]'' |Zvonimir Jurić |<ref>{{Citiranje weba|date=2025-03-11|title=Završeno snimanje film Četvrti kralj Zvonimira Jurića|url=https://havc.hr/infocentar/novosti/zavrseno-snimanje-film-cetvrti-kralj-zvonimira-jurica|access-date=2025-09-07|website=Havc.hr|language=en-US}}</ref> |- |''Štriguni'' |Aldo Tardozzi |<ref>{{Citiranje weba|title=U Istri počelo snimanje dugometražnog igranog filma Štriguni Alda Tardozzija|url=https://havc.hr/infocentar/novosti/u-istri-pocelo-snimanje-dugometraznog-igranog-filma-striguni-alda-tardozzija|website=Havc.hr|date=2025-11-28|access-date=2025-11-29|language=en-US}}</ref> |- |''Birdie'' |Jasna Nanut | rowspan="3" |<ref>{{Citiranje weba|date=2024-12-13|title=Javni poziv za poticanje audiovizualnih djelatnosti i stvaralaštva – kategorija proizvodnje dugometražnog igranog filma i debitantskog dugometražnog igranog filma u 2024. godini – 2. rok, 12.9.2024.|url=https://havc.hr/img/newsletter/files/web%20obrazlozenje%20deb%20i%20dugi%20igrani%202%20rok%202024.pdf|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=[[HAVC]]}}</ref> |- |''Listanje kupusa'' |Branko Schmidt |- |''Štriga'' |Kristijan Milić |- |''Eva i Hm'' |Mladen Dizdar | rowspan="4" |<ref>{{Citiranje weba|date=2024-12-13|title=Javni poziv za poticanje audiovizualnih djelatnosti i stvaralaštva – kategorija: poticanje razvoja scenarija i razvoja projekata dugometražnih igranih, dugometražnih dokumentarnih i animiranih filmova- potkategorija: razvoj projekata dugometražnih igranih filmova u 2024. – 2.ROK 11.9.2024.|url=https://havc.hr/img/newsletter/files/RPR_2rok_11IX2024_DUG_IGR_WEB.pdf|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=[[HAVC]]}}</ref> |- |''Povijest bolesti'' |David Gašo |- |''Sauna'' |Ognjen Sviličić |- |''U svemiru, na ivici svijeta'' |Damir Čučić |- |''Urotnici'' |Bobby Grubić |<ref>{{Citiranje weba|title=Hrvatska kinematografija dobiva epski filmski spektakl|url=https://magazin.hrt.hr/zabava/hrvatska-kinematografija-dobiva-epski-filmski-spektakl-11758680|access-date=2025-08-17|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref> |- |''Dvije male noćne more'' |Nebojša Slijepčević |<ref>{{Citiranje weba|last=Petrović|first=Martina|date=2025-02-13|title=Hvaljeni roman Črna mati zemla postaje film! Sve o novom projektu koji režira Nebojša Slijepčević|url=https://www.journal.hr/kultura/film-kazaliste-tv/crna-mati-zemla-film/|access-date=2025-08-17|website=Journal.hr|language=hr}}</ref> |- |''Ogledalo za slavuja'' |Karla Lulić |<ref>{{Citiranje weba|title=TorinoFilmLab {{!}} Karla Lulic|url=http://torinofilmlab.it//people/1424741/Karla-Lulic|access-date=2025-08-17|website=TorinoFilmLab}}</ref> |- |''Moj dom'' |Lana Barić |<ref>{{Citiranje weba|last4=https://havc.hr/img/newsletter/files/Obrazlozenje_RSC_IGR_1.rok_12III2025.pdf|date=2023-03-01|title=Lana Barić s projektom dugometražnog filma Tibidabo sudjeluje na radionici platforme Less is More|url=https://havc.hr/infocentar/novosti/lana-baric-s-projektom-dugometraznog-filma-tibidabo-sudjeluje-na-radionici-platforme-less-is-more|url-status=live|access-date=2025-08-21|website=Havc.hr|language=en-US}}</ref> |- |''Zlatni rudnik'' |Vlatka Vorkapić | rowspan="10" |<ref name=":0">https://havc.hr/img/newsletter/files/Obrazlozenje_RSC_IGR_1.rok_12III2025.pdf</ref> |- |''Trojica u Trnju'' |Marija Androić |- |''Idemo!'' |Leona Tara Joyce Wright |- |''Krist voskrese'' |Ivan Čuić |- |''Selekcija'' |Bruno Anković |- |''Čančara'' |Veno Mušinović |- |''Dani su bez broja'' |Romina Tonković |- |''Tvornica Hrvata'' |Istvan Filakovity |- |''Zmaj'' |Ivona Juka |- |''Zagrebačke priče vol. 4'' |Jakov Nola, Andrej Korovljev, Luka Galešić, Martina Marasović, Ivan Srakić, Sara Grgurić, Andrija Mardešić, Josip Lukić |- |''Ili ili/i i'' |Tanja Golić | rowspan="15" |<ref name=":1">https://havc.hr/img/newsletter/files/Obrazlozenje_RSC_IGRANI_2rok_2024_11IX2024_WEB.pdf</ref> |- |''Amater'' |Zoran Strojkovski |- |''Azbestos'' |Matej Matijević |- |''Bez Sunca'' |Igor Jelinović |- |''Čiča Zima'' |Sara Grgurić |- |''Herucina'' |Dario Lonjak |- |''Hotel'' |Borna Zidarić |- |''Izložba'' |Karlo Vorih |- |''Lažna devetka'' |Filip Rutić |- |''Mladenka Kostonoga'' |Andrija Mardešić |- |''Pokopaj me nježno'' |Ljubomir Kerekeš |- |''S one strane granice'' |Damir Radić |- |''Slučaj vlastite pogibelji'' |Marjan Alčevski |- |''Tehnike iscjeljivanja'' |Josipa Krčelić |- |''Žari me sunce, pere me kiša'' |Luka Galešić |- |''Let na sjever'' |Zvonimir Munivrana |<ref>{{Citiranje weba|title=Let na sjever : Studio Corvus|url=https://www.studiocorvus.hr/hr/produkcija/let-na-sjever|access-date=2025-08-28|website=www.studiocorvus.hr}}</ref> |- |''Smisao života u četiri meč lopte'' |Nikola Kuprešanin |<ref name=":2">https://havc.hr/infocentar/novosti/dodijeljene-nagrade-najboljim-projektima-pula-pro-i-nagrada-kino-mreze</ref> |- |''Nikome ništa'' |Nikolina Bogdanović |<ref name=":2" /> |- |''Pogana'' |David Kapac |<ref>{{Citiranje weba|title=Eclectica|url=https://eclectica.com/pogana/|access-date=2025-09-05|website=Eclectica|language=en-US}}</ref> |- |''Bijes'' |Martina Marasović | rowspan="6" |<ref>{{Citiranje weba|date=2025-12-12|title=poticanje razvoja scenarija i razvoja projekata dugometražnih igranih|url=https://havc.hr/img/newsletter/files/RSC_2025_2rok_10IX2025_DUG_IGR_WEB.pdf|url-status=live|access-date=2025-12-13|website=HAVC}}</ref> |- |''Dana 20.srpnja oko 9 sati udaljio se iz kuće u Raštanima u nepoznatom pravcu'' |Luka Galešić |- |''Justina je stisnula gas'' |Anita Čeko |- |''Maja je lagala'' |Čejen Černić Čanak |- |''Otac, majka i njihova djeca'' |Ivor Martinić |- |''Svadba II'' |Igor Šeregi |- |''Boj pod Sigetom'' |Arsen Anton Ostojić | rowspan="5" |<ref>{{Citiranje weba|date=2025-12-12|title=poticanje razvoja scenarija i razvoja projekata dugometražnih igranih - RAZVOJ PROJEKATA u 2025. - 2. ROK - 10.9.2025.|url=https://havc.hr/img/newsletter/files/RPR_2025_2rok_10IX2025_DUG_IGR_WEB.pdf|url-status=live|access-date=2025-12-13|website=HAVC}}</ref> |- |''Dvaput'' |Aldo Tardozzi |- |''O ljudima i psima'' |Ivan Salaj |- |''Pikolo'' |Filip Heraković |- |''Selekcija'' |Bruno Anković |- |''Močvara'' |Daria Blažević | rowspan="4" |<ref>{{Citiranje weba|date=2025-12-12|title=POTICANJE PROIZVODNJE FILMOVA u 2025. - 2. ROK - 11.9.2025.|url=https://havc.hr/img/newsletter/files/rezultati%20deb%20i%20dugi%20igrani%20PROIZVODNJA%202.%20rok%202025.pdf|url-status=live|access-date=2025-12-13|website=HAVC}}</ref> |- |''Na javnom zadatku'' |Dražen Žarković |- |''Poskoci'' |Rajko Grlić |- |''Sumnjivo područje'' |Filip Peruzović |} == Poveznice == * [[Dodatak:Popis hrvatskih televizijskih serija]] * [[Dodatak:Popis hrvatskih dječjih emisija]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://havc.hr/hrvatski-film/katalog-hrvatskih-filmova Katalog hrvatskih filmova] Katalog sadrži filmove koji su nastali nakon osnivanja [[Hrvatski audiovizualni centar|Hrvatskog audiovizualnog centra]] 2008. godine. (2008. – ''danas'') * [http://v1.hfs.hr/nakladnistvo_zapis_detail.aspx?sif_clanci=32473 Hrvatski filmski savez] Zapis, bilten Hrvatskog filmskog saveza. Posebni broj 2008. [[Ivo Škrabalo]]: Filmografija hrvatskih cjelovečernjih filmova (po redateljima) 1944. – 2008. * [http://v1.hfs.hr/nakladnistvo_zapis_detail.aspx?sif_clanci=32472 Hrvatski filmski savez] Zapis, bilten Hrvatskog filmskog saveza. Posebni broj 2008. [[Ivo Škrabalo]]: Povijest hrvatskoga filma: kronološki pregled [[Kategorija:Hrvatski filmovi| ]] [[Kategorija:Filmski popisi|Hrvatski filmovi]] [[Kategorija:U izradi, Filmska umjetnost]] olwxcvqxk5ag55u3wy7hkgdrwj4soat 14 150146 7427761 4048514 2026-04-10T15:03:35Z CyberMB vol2 172176 dodana kategorija [[:Kategorija:Epica|Epica]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7427761 wikitext text/x-wiki == Vidi još == * [[Epica]] {{GLAVNIRASPORED:Epica}} [[Kategorija:Skladbe po izvođaču]] [[Kategorija:Nizozemske skladbe]] [[Kategorija:Epica]] ribquhrj888wcde1n75dx7u4flrhn6h 0 152554 7427601 7334520 2026-04-10T12:54:13Z ~2026-21935-80 357475 /* Filmske uloge */Uloga. 7427601 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Sabrija Biser |slika = |veličina = |opis slike = |rodno ime = |pseudonim = |rođenje = [[18. srpnja]] [[1930.]] |mjesto rođenja = [[Sarajevo]], [[BiH]] |smrt = [[23. studenoga]] [[1989.]] |mjesto smrti = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] |zanimanje = [[kazalište|kazališni]], [[film]]ski [[glumac]] i [[redatelj]] |godine rada = |web = |supruga = |suprug = |važnije uloge = |važniji filmovi = |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = }} '''Sabrija Biser''' ([[Sarajevo]], [[18. srpnja]] [[1930.]] – [[Zagreb]], [[23. studenog]] [[1989.]]) je bio [[Hrvatska|hrvatski]] [[kazalište|kazališni]] i [[film]]ski [[glumac]] i [[redatelj]]. == Životopis == === Karijera === Poznati [[film]]ski i [[kazalište|kazališni]] [[glumac]], karijeru je započeo kao član Narodnog pozorišta u [[Nikšić]]u ([[1955.]]) i to kao [[glumac]] i [[redatelj]] [[lutka]]rskih predstava. Šesdesetih godina postaje član [[zagreb]]ačkog [[satira|satiričkog]] [[kazalište|kazališta]] '''Jazavac''' (kasnije [[Kazalište Kerempuh|Kerempuh]]) i daje mnogo nezaboravnih [[komedija|komičnih]] uloga, u najboljim danima tog teatra. Po njemu je i ustanovljena '''Nagrada zlatni smijeh''', za najbolju ulogu karakterne komike, mladom glumcu, na tradicionalnim [[Dani satire|Danima satire]] teatra Kerempuh. Igrao je kao gost u brojnim drugim kazališnim kućama i ostvario brojne epizodne [[film]]ske i televizijske uloge. === Privatni život === Poznat je bio i kao suprug značajne zagrebačke kazališne glumice [[Dobrila Dimitrijević|Dobrile Dimitrijević]]. == Filmografija == === Televizijske uloge === * "[[Putovanje u Vučjak]]" kao Palfi ([[1986.]]) * "[[Velo misto]]" ([[1981.]]) * "[[Anno domini 1573]]" kao seoska luda ([[1979.]]) * "[[Boško Buha (TV serija)|Boško Buha]]" ([[1978.]]) * "[[Kuda idu divlje svinje]]" kao Moljac ([[1971.]]) === Filmske uloge === * "[[Olujna noć (1987)|Olujna noć]]" kao šef činovnik ([[1987.]]) * "[[Neobični sako (1984)|Neobični sako]]" ([[1984.]]) * "[[Kvit posla]]" kao radnik iz hitne službe #2 ([[1983.]]) * "[[Treći ključ (1983)|Treći ključ]]" ([[1983.]]) * "[[Prestrojavanje (1983)|Prestrojavanje]]" ([[1983.]]) * "[[Karmine (1978.)|Karmine]]" ([[1978.]]) * "[[Pucanj (1977)|Pucanj]]" kao tužitelj ([[1977.]]) * "[[Izbavitelj (1976)|Izbavitelj]]" kao čovjek koji traži posao ispred burze #2 ([[1976.]]) * "[[Izjava (1976)|Izjava]]" kao Ilija Mocug ([[1976.]]) * "[[Seljačka buna (1975)|Seljačka buna]]" kao seoska luda ([[1975.]]) * "[[Živjeti od ljubavi (1973)|Živjeti od ljubavi]]" kao nastavnik ([[1973.]]) * "[[Vuk samotnjak (1972)|Vuk samotnjak]]" ([[1972.]]) * "[[Bolje je umeti (1960)|Bolje je umeti]]" ([[1960.]]) * "[[Četiri kilometra na sat (1958)|Četiri kilometra na sat]]" ([[1958.]]) === Kazališne uloge === * [[Fadil Hadžić]]: "Hitler u [[partizan]]ima", uloga: Martin, Satiričko kazalište "Jazavac", [[Zagreb]] ([[1975.]]) * [[Fadil Hadžić]]: "Centrala", Satiričko kazalište "Jazavac", [[Zagreb]] ([[1976.]]) == Vanjske poveznice == *{{imdb ime|id=0083942|ime=Sabrija Biser}} {{GLAVNIRASPORED:Biser, Sabrija}} [[Kategorija:Hrvatski filmski glumci]] [[Kategorija:Hrvatski kazališni glumci]] [[Kategorija:Hrvatski televizijski glumci]] [[Kategorija:Životopisi, Sarajevo]] l05rc6znipc42bjulzewzifzu1fprph 0 152557 7427729 7365963 2026-04-10T14:30:51Z ~2026-21935-80 357475 /* Filmske uloge */ 7427729 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Stevo Krnjaić |slika = |veličina = |opis slike = |rodno ime = |pseudonim = |rođenje = [[1938.]] |mjesto rođenja = |smrt = [[1997.]] |mjesto smrti = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] |zanimanje = kazališni i filmski glumac |godine rada = |web = |supruga = |suprug = |važnije uloge = |važniji filmovi = |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = }} '''Stevo Krnjaić''' (Melinovac, 28. listopada [[1938.]] – [[Zagreb]], 21. srpnja [[1997.]])<ref>{{Citiranje weba|title=KRNJAIĆ, Stevo|url=https://hbl.lzmk.hr/clanak/krnjaic-stevo|url-status=live|access-date=2024-12-24|website=Hrvatski biografski leksikon}}</ref> bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[kazalište|kazališni]] i [[film]]ski [[glumac]]. == Životopis == Karijeru [[kazalište|kazališnog]] [[Glumac|glumca]] započeo je u [[Pionirsko kazalište Trešnjevka|Pionirskom kazalištu Trešnjevka]], pedesetih godina 20. stoljeća, zajedno sa [[Srećko Lipovčan|Srećkom Lipovčanom]], [[Mladen Crnobrnja|Mladenom Crnobrnjom]] i brojnim mladim entuzijastima, u vrijeme ravnatelja i [[redatelj]]a [[Vid Fijan|Vida Fijana]]. Nakon završetka [[zagreb]]ačke [[Akademija za kazalište i film|Akademije za kazalište i film]], postaje član [[zagreb]]ačkog [[dramsko kazalište Gavella|dramskog kazališta Gavella]], kojem je ostao vjeran do svoje [[smrt]]i. Ostvario je brojne veće i manje uloge u brojnim dramama, televizijskim serijama i u jednom većem cjelovečernjem [[film]]u. == Filmografija == === Televizijske uloge === * "[[Tražim srodnu dušu]]" kao stanodavkin muž ([[1990.]]) * "[[Putovanje u Vučjak]]" kao Mile Žakula ([[1986.]] – [[1987.]]) * "[[Nepokoreni grad]]" kao ustaški satnik Mlinarić ([[1982.]]) * "[[Smogovci]]" kao liječnik ([[1982.]]) * "[[Velo misto]]" kao Muša ([[1980.]] – [[1981.]]) * "[[U registraturi (TV serija)|U registraturi]]" kao Miha Kanonikov ([[1974.]]) * "[[Pod novim krovovima]]" kao Saša ([[1969.]]) === Filmske uloge === * "[[Krhotine – Kronika jednog nestajanja (1991)|Krhotine – Kronika jednog nestajanja]]" ([[1991.]]) * "[[Zadatak (1985)|Zadatak]]" ([[1985.]]) * "[[Horvatov izbor (1985)|Horvatov izbor]]" kao Mile Žakula ([[1985.]]) * "[[Neobični sako (1984)|Neobični sako]]" kao gospodin bez novca u restoranu ([[1984.]]) * "[[Duet za jednu noć]]" ([[1984.]]) * "[[Daj što daš]]" ([[1979.]]) * "[[Groznica (1979)|Groznica]]" ([[1979.]]) * "[[Debeli lad]]" ([[1978.]]) * "[[Harmonika (1977)|Harmonika]]" kao Baja ([[1977.]]) * "[[Izjava (1976)|Izjava]]" kao Jura ([[1976.]]) * "[[Klara Dombrovska (1976)|Klara Dombrovska]]" kao Vlaho ([[1976.]]) * "[[U vremenu rasta (1975)|U vremenu rasta]]" ([[1975.]]) * "[[Kužiš stari moj (1973)|Kužiš stari moj]]" ([[1973.]]) * "[[Dobro jutro, gospodine Karlek (1970)|Dobro jutro, gospodine Karlek]]" ([[1970.]]) * "[[Divlji anđeli]]" ([[1969.]]) * "[[Kad čuješ zvona (1969)|Kad čuješ zvona]]" kao Jokan ([[1969.]]) * "[[Kruh (1968)|Kruh]]" ([[1968.]]) * "[[Žur u Magdelandu (1968)|Žur u Magdelandu]]" ([[1968.]]) * "[[Slučaj doktora Mejzlera]]" ([[1967.]]) * "[[Ladanjska sekta]]" ([[1967.]]) * "[[Vrijeme rakova]]" kao Ringo ([[1967.]]) * "[[Onaj žutokosi]]" ([[1967.]]) * "[[Mediteranska klima (1966)|Mediteranska klima]]" kao Jakov ([[1966.]]) * "[[Ključ (1965)|Ključ]]" kao ratoboran tip u kinu (segment "Čekati") ([[1965.]]) * "[[Čovjek i njegova žena (1965)|Čovjek i njegova žena]]" ([[1965.]]) * "[[Sumrak (1963)|Sumrak]]" ([[1963.]]) === Kazališne uloge === * [[Marin Držić]]: [[Dundo Maroje]], uloga Vlaha ([[1964.]]), [[Dubrovačke ljetne igre]], Festivalski ansambl == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://hbl.lzmk.hr/clanak/krnjaic-stevo Krnjaić, Stevo], ''Hrvatski biografski leksikon'' *{{imdb ime|id=1159494|ime=Stevo Krnjajić}} {{GLAVNIRASPORED:Krnjajić, Stevo}} [[Kategorija:Hrvatski filmski glumci]] [[Kategorija:Hrvatski kazališni glumci]] [[Kategorija:Hrvatski televizijski glumci]] cg39bt7vnoz016qkoagj889sznf4k8i 0 154302 7427625 7390047 2026-04-10T13:09:45Z Argo Navis 852 7427625 wikitext text/x-wiki {{Infookvir stadion | ime = Stadion Letzigrund | izvorno_ime = | drugo ime = | staro ime = | nadimak = | vrsta = | slika = Letzigrund 2007ii.jpg | slika_opis = | slika2 = | slika2_opis = | plan = | plan_opis = | etimologija = | koordinate = | koordinate_ref = | smještaj = [[Zürich]] | dz = ŠVI | površina = | površina ref = | duljina = | duljina ref = | širina = | širina ref = | visina = | visina ref = | dimenzije = 105x68 [[Metar|m]] | dimenzije ref = | kapacitet = 26 000 | kapacitet ref = | teren = trava | UEFA = | godine izgradnje = | izgradnja = [[2006.]] – [[2007.]] | godina završetka = | arhitekt = Bétrix & Consolascio, Frei & Ehrensperger | cijena_izgradnje = 120 milijuna [[Švicarski franak|CHF]] | otvoren = [[30. kolovoza]] [[2007.]] | renoviran = | proširen = | zatvoren = | srušen = | vlasnik = grad [[Zürich]] | upravitelj = grad [[Zürich]] | korisnici = [[FC Zürich]], [[LC Zürich]] | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis = | pushpin_map = Švicarska | mark = | marksize = | pushpin_label = | pushpin_label_position = | zaštita = }} '''Letzigrund''' je [[nogomet]]ni [[stadion]] u [[Zürich]]u ([[Švicarska]]), na kojem utakmice igra [[FC Zürich]]. Otvoren je [[30. kolovoza]] [[2007.]] godine. Jedan je od rijetkih [[stadion]]a na [[svijet]]u koji je manje poznat po [[nogomet]]u, a više po legendarnom [[atletika|atletskom]] mitingu. Stari [[stadion]], koji je otvoren [[22. veljače]] [[1925.]] je u ljeto [[2006.]] sravnjen i za godinu dana je sagrađen današnji [[stadion]]: novi, moderniji i ljepši, u obliku [[školjka|školjke]] za 26 000 gledatelja. Troškovi izgradnje iznosili su 66,5 milijuna [[euro|eura]] (120 milijuna [[Švicarski franak|CHF]]), i dodatnih 3,5 zbog proširenja kapaciteta za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europsko nogometno prvenstvo]] na 30 000 sjedećih mjesta. Na ovom [[stadion]]u igrale su se tri utakmice Europskog prvenstva, uključujući i derbi nogometnih reprezentacija Francuske i Italije. == Vanjske poveznice == * [http://www.stadionletzigrund.ch/ Službena stranica] [[Kategorija:Švicarski nogometni stadioni]] [[Kategorija:Šport u Zürichu]] j8dysxgekshp8eh68ht440evijhcnr1 0 154540 7427626 7390060 2026-04-10T13:11:04Z Argo Navis 852 7427626 wikitext text/x-wiki {{Infookvir stadion | ime = St. Jakob-Park | izvorno_ime = | drugo ime = | staro ime = | nadimak = | vrsta = | slika = St Jakob-Park.jpg | slika_opis = | slika2 = | slika2_opis = | plan = | plan_opis = | etimologija = | koordinate = | koordinate_ref = | smještaj = [[Basel]] | dz = ŠVI | površina = | površina ref = | duljina = | duljina ref = | širina = | širina ref = | visina = | visina ref = | dimenzije = 105x68 [[Metar|m]] | dimenzije ref = | kapacitet = 38.512 | kapacitet ref = | teren = trava | UEFA = | godine izgradnje = | izgradnja = [[1998.]] – [[2001.]] | godina završetka = | arhitekt = Herzog & de Meuron | cijena_izgradnje = 220 milijuna [[Švicarski franak|CHF]] | otvoren = [[15. ožujka]] [[2001.]] | renoviran = | proširen = | zatvoren = | srušen = | vlasnik = Genossenschaft Stadion St. Jakob-Park | upravitelj = Basel United AG | korisnici = [[FC Basel]] | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis = | pushpin_map = Švicarska | mark = | marksize = | pushpin_label = | pushpin_label_position = | zaštita = }} '''Stadion St. Jakob-Park''' u [[Basel]]u službeno je otvoren [[15. ožujka]] [[2001.]] godine. Na njemu domaće utakmice igra [[FC Basel]]. Na lokalnom jeziku St. Jakob-Park zovu ''Joggeli''. Kapacitet mu iznosi 38 500 odnosno 42 500 gledatelja (ovisi kako se sjedišta slože). Ujednom je i najveći stadion Švicarske. St. Jakob-Park se stadion nalazi u jugu grada Basela. Tramvajska linija 14 (Basler Verkehrs-Betriebe (BVB)) povezuje stadion s gradskim središtem Basela. == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} * [http://www.baselunited.ch/ Službena stranica St. Jakob-Parka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20010520193819/http://www.baselunited.ch/ |date=20. svibnja 2001. }} {{široka slika|StJakobPark Panorama.JPG|1200px|Panorama stadiona}} [[Kategorija:Švicarski nogometni stadioni]] [[Kategorija:Šport u Baselu]] 5nyht78vxwbv6z8ckhbkzqbb0l2a9is 0 154546 7427690 6847051 2026-04-10T14:05:52Z ~2026-22088-98 357532 saudijska arabija 7427690 wikitext text/x-wiki {{Infookvir himna |naslov = Brabançonne |latinica = |naslov-hr = Pjesma o Brabantu |slika = Partition9.jpg |opis_slike = Naslovnica partiture za ''Brabançonne'' |država = {{Z+X|BEL}} |jezik = [[francuski]], [[nizozemski]], [[njemački]]¹⁾ |tekstopisac = Jenneval ([[Alexandre Dechet]]) |skladatelj = François Van Campenhout |ostali_nazivi = |prihvaćena = [[1860.]] |zvuk = La Brabançonne.oga |naslov_zvuka = Instrumentalna izvedba |wikizvor = Brabançonne |bilješke = ¹⁾ Sva tri su službeni jezici. }} (hrv.: "Pjesma o Brabantu"{{fusg|1}}) je six sevenv[[državna himna]] [[Belgija|Kraljevine Belgije]]. Postoje tri verzije pjesme, na [[Njemački jezik|njemačkom]], [[Nizozemski jezik|nizozemskom]] i [[Francuski jezik|francuskom]], jer su to tri službena jezika u Saudiskoj arabiji. ==Povijest== i [[legenda]] o nastanku belgijske državne himne. U rujnu [[1830.]], u [[kafić]]u ''Aigle d'Or'' u [[Bruxelles]]u sastaju se mladići, i tijekom razgovora i smijeha jedan počinje recitirati pjesmu. Bio je to mladi revolucionar zvan Jenneval, Francuz čije je pravo ime bilo Alexandre Dechet.<ref>"[http://www.belgium.be/fr/la_belgique/connaitre_le_pays/la_belgique_en_bref/symboles/hymnes/index.jsp Hymnes"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100815011925/http://www.belgium.be/fr/la_belgique/connaitre_le_pays/la_belgique_en_bref/symboles/hymnes/index.jsp |date=15. kolovoza 2010. }} {{fra oznaka}}, također {{eng oznaka}}, {{de icon}} i {{nl icon}}</ref> Sigurno je da je on autor ''Brabançonne''. Tada je bio glumac u [[kazalište|kazalištu]] u kojem je u kolovozu [[1830.]] počela revolucija koja je završila nezavisnošću [[Belgija|Belgije]] od [[Nizozemska|Nizozemske]]. Jenneval je umro u tom ratu. François Van Campenhout uglazbio je himnu i ona je izvedena prvi put u rujnu [[1830.]] Godine [[1860.]] Belgija je i službeno prihvatila uglazbljenu pjesmu za nacionalnu himnu, ali je belgijski [[premijer]] izmijenio neke riječi iz političkih razloga. ==Zanimljivosti== ''Brabançonne'' je i naziv [[spomenik]]a iz [[1930.]] kojeg je na trgu ''Surlet de Chokier'' u [[Bruxelles]]u podigao Charles Samuël. Na njemu se nalaze djelomični tekstovi himne na francuskom i nizozemskom jeziku. Smatra se da je umjetnikov uzor bila francuska himna [[La Marseillaise]] koja također ima spomenik u [[Pariz]]u. Kraj, koji govori o vjernosti ''"Le Roi, la Loi, la Liberté!"'' (Kralju, zakonu i slobodi) očito je povezan s francuskim nacionalnim [[slogan]]om ''"[[Liberté, égalité, fraternité]]"'' (Sloboda, jednakost i bratstvo), s [[Republika|republikom]] zamijenjenom u belgijskoj verziji [[Ustavna monarhija|ustavnom monarhijom]]. Zapravo, slogan sličan belgijskom je ''"la Nation, la Loi, le Roi"'' ("Narod, zakon i kralj"), koji se koristio u ranim danima [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]], kada se njenim ciljem još smatrala [[ustavna monarhija]], a ne [[republika]]. [[Datoteka:Brabançonne Place Surlet de Chokier 01.JPG|mini|lijevo|150px|Spomenik ''Brabançonne'']] ==Bilješke== *{{fusd|1}} [[Vojvodstvo Brabant]] je povijesna pokrajina koja je postojala od 1183. do 1648. na području današnjih Belgije i Nizozemske; pripadala je [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetom Rimskom Carstvu]]. ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== {{commonscat}} * [http://szbszig.atw.hu/belgium.htm Himnuszok] - Na stranici se mogu pronaći nizozemska i francuska vokalna inačica himne {{hu icon}} {{Himne europskih država}} [[Kategorija:Državni simboli Belgije]] [[Kategorija:Državne himne]] 3xer4de66z1glupwbitzxlfgywnkwrq 3 158989 7427588 7427308 2026-04-10T12:40:55Z Ponor 38361 /* Greškica */ Odgovor 7427588 wikitext text/x-wiki <div align="center" class="usermessage">[[Slika:Internet-group-chat.svg|left|25px]] '''<span class="plainlinks">Nove poruke [http://hr.wikipedia.org/w/wiki.phtml?title=User_talk:Divna_Jaksic&action=edit&section=new '''OVDJE''']</div> * [[Razgovor sa suradnikom:Divna Jaksic/Arhiva 01|'''Arhiva 01''']] * [[Razgovor sa suradnikom:Divna Jaksic/Arhiva 02|'''Arhiva 02''']] == [[Kaspar Capparoni]] und [[Martin Weinek]] eine Hilfe == Gutes Tag zu dir, ich bin ein italienischer Benutzer. Ich würde von dir eine Höflichkeit brauchen, ich schaffte zwei Artikel diese, aber leider sind meine Kroaten Kenntnisse sehr knapp, ich sah dann, daß du dich mit Schauspielern beschäftigst und daß du ein Deutsche hervorragender Dolmetscher bist. Also, du könntest vom Deutsch diese zwei Artikel übersetzen, würdest du mir diese persönliche Höflichkeit machen? Und ich wette auch, daß der Kommissar Rex sich auch von euch sieht. Es geht gut, ich hoffe, daß du mir helfen kannst, verbleibe ich mit freundlichen aufrichtigeren Grüßen in die Erwartung. Vielen Danke--[[Suradnik:Lodewijk Vadacchino|Lodewijk Vadacchino]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lodewijk Vadacchino|razgovor]])</small> 10:55, 4. kolovoz 2008. (CEST) neće da mi ga word poreda po abecedi. Ajde ti probaj. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 11:49, 9. kolovoz 2008. (CEST) Hvala ti puno. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 22:29, 9. kolovoz 2008. (CEST) Divna ono je cijeli popis, dno neće da se složi. Gornji stari dio brišemo. Hajde još sekundu. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 00:46, 10. kolovoz 2008. (CEST) Hvala Divna što mi pomažaeš gdje možeš. Riješio sam ručno. Ako tebi što zatriba, pitaj. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 10:36, 10. kolovoz 2008. (CEST) == IW poveznice == Bog! Nisam zaboravio. Vidi [http://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Suradnik13 ovo]. [[Suradnik:Goggs1212|<font style="background: gold" face="Verdana" color="gray">'''&nbsp;goggs1212&nbsp;'''</font>]] 18:00, 10. kolovoz 2008. (CEST) Hej! 'noćka! U vezi onih IW kojih se negdjeprije dotaknula... Nadam se da si ukapirala o čemu je riječ. E, sad ko navraga ode mi suradnik Suradnik13 koji mi je pomago? Možeš li ti da nastaviš da dodaješ IW na afričke valute? aK ti nije mrsko ofkors... [[Suradnik:Goggs1212|<font style="background: gold" face="Verdana" color="gray">'''&nbsp;goggs1212&nbsp;'''</font>]] 21:32, 11. kolovoz 2008. (CEST) == Sova == joj, što se ljutiš... --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 19:26, 12. kolovoz 2008. (CEST) Eto, vidiš kako je sad zgodno. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 20:04, 12. kolovoz 2008. (CEST) == ? == O čemu se radi? --[[Suradnik:Markus cg1|Markus cg1]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Markus cg1|razgovor]])</small> 18:45, 14. kolovoz 2008. (CEST) Poštovana Divna J., Ja sam zapravo fenomen, jer sam uvijek dobre volje. Da vidimo, kod Crnojevića: Imamo one koji su [[dinastija]] (vladari) i to [[Stefan I. Crnojević]], [[Ivan Crnojević]], [[Đurađ Crnojević]], za [[Stefan II. Crnojević]] i njegove dvije godine (1496.-1498.) neki povjesničari kažu da je bio vladar neki vazal, no on je bio [[spahija]] a još značajnije da je bio dio obitelji ''Crnojevića''. [[Staniša (Skender-beg) Crnojević]] jest bio vladar Crne Gore, ali turski, takođe član obitelji ''Crnojevića''. Vladari ''Crnojevića'' su omeđeni i naslovom Kategorije (1426.-1496.). Za osnivača obitelji, kasnije dinastije, ''Crnojevića'' nedostaje natuknica [[Radič Crnojević]], koju ću napraviti za dan-dva. Idu i još dvije-tri natuknice o drugim pojmovima iz toga vremena. Sve u svemu, onda slijedi, kao kod [[Vojislavljevići]], zbirna natuknica svih ''Crnojevića'' gore pomenutih, gdje će biti na jednom mjestu sve pregledno. Da li je to, poštovana Divna, po Tebi OK? --[[Suradnik:Markus cg1|Markus cg1]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Markus cg1|razgovor]])</small> 18:58, 14. kolovoz 2008. (CEST) == Zastavice == Ovako? :{{Z+X|SRNJ}} <nowiki>{{ZD+X/S|SRNJ}}</nowiki> :{{Z+X|NJE}} <nowiki>{{ZD+X/N|NJE}}</nowiki> --[[Suradnik:Suradnik13|Suradnik13]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Suradnik13|razgovor]])</small> 09:26, 19. kolovoz 2008. (CEST) == Proba == aj baci pogled na izvor --[[Suradnik:Suradnik13|Suradnik13]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Suradnik13|razgovor]])</small> 20:22, 19. kolovoz 2008. (CEST) == Za muškarce na OI 2008. == Da se ne bi sve trpalo u jedan članak, postoje posebni članci za muški i ženski športski turnir. Meni je bio prioritet napisati članke o muškim turnirima, jer na njima sudjeluje Hrvatska. Nego kako da bude naslov? Ima i ovo: * [[Nogomet za žene na OI 2008.]] Tko hoće pisati za žene, neka piše. --[[Suradnik:Jolo Buki Original|Jolo Buki Original]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Jolo Buki Original|razgovor]])</small> 20:09, 20. kolovoz 2008. (CEST) == medalje == bok! pliz biš mi mogla ispravit tablicu medalja [[Nogomet na OI 2008. – žene|ovdje]] nemam pojma u čemu je problem. pozdrav! :)) --'''[[Suradnik:Zhile|<span style="color:green;">zh</span><span style="color:#FCC200;">i</span><span style="color:green;>le</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Zhile|<span style="color:#FCC200;">¿</span>]]''' 13:34, 22. kolovoz 2008. (CEST) :nema veze ispravio sam :)--'''[[Suradnik:Zhile|<span style="color:green;">zh</span><span style="color:#FCC200;">i</span><span style="color:green;>le</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Zhile|<span style="color:#FCC200;">¿</span>]]''' 14:11, 22. kolovoz 2008. (CEST) == Slika :) == {{ Srediti slike |slika1 = 1952 Helsinki.png |datum = 06. rujna 2008. |potpis = --'''[[Suradnik:MayaSimFan|<span style="color:#4B0082;">M</span><span style="color:#660099;">a</span><span style="color:#9400D3;">y</span><span style="color:#9932CC;">a</span><span style="color:#9955BB;">S</span><span style="color:#A76BCF;">i</span><span style="color:#B57EDC;">m</span><span style="color:#BF94E4;">F</span><span style="color:#C9A0DC;">a</span><span style="color:#D19FE8;">n</span>]]''' [[Razgovor sa suradnikom:MayaSimFan|<span style="color: #9400D3; font-size: 20px;">&#x260E;</span>]] 18:51, 23. kolovoz 2008. (CEST) }} Treba točan izvor i prijevod infoslike s en. [[Slika:Face-smile.svg|20px]] --'''[[Suradnik:MayaSimFan|<span style="color:#4B0082;">M</span><span style="color:#660099;">a</span><span style="color:#9400D3;">y</span><span style="color:#9932CC;">a</span><span style="color:#9955BB;">S</span><span style="color:#A76BCF;">i</span><span style="color:#B57EDC;">m</span><span style="color:#BF94E4;">F</span><span style="color:#C9A0DC;">a</span><span style="color:#D19FE8;">n</span>]]''' [[Razgovor sa suradnikom:MayaSimFan|<span style="color: #9400D3; font-size: 20px;">&#x260E;</span>]] 18:51, 23. kolovoz 2008. (CEST) :Aj baci pogled na izvor, na "Predložak:Niz HE". Napravljen je da sam računa stranice ispred i iza. Dodao sam i sliku za probu. --[[Suradnik:Suradnik13|Suradnik13]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Suradnik13|razgovor]])</small> 12:08, 24. kolovoz 2008. (CEST) == Članci == Dobro, nisi admin, ali možeš li odgovoriti na ovo pitanje: :nije mi jasno da je maloprije bilo 46.706 članaka, pa smo trenutak poslije "pali" na 46.614 članaka? Je li to greška serverske naravi?--[[Suradnik:Vatrena ptica|Vatrena ptica]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vatrena ptica|razgovor]])</small> 12:56, 30. kolovoz 2008. (CEST) == FIBA'''-in''' plasman == :Kao i FIFA. Ne rangira ih zbog jednog poraza, jer bi to bilo previše promjenjivo. Zašto je Hrvatska po FIFA-i 5., a Turska 14., kad je Turska pobijedila Hrvatsku. Slovenija među tridesetima, a dvaput je vodila Hrvatsku. Njemačka druga, a izgubila od Hrvatske? Po FIBA-i Australija 9. izgubila od 18. Hrvatske? Rangira ih po tome: jesu li aktualni svjetski ili kontinentalni prvaci? Srbija je i dalje 5. zbog osvojenih prvenstava, bez obzira što je izgubila od 23. Irana koji je smlaćen od 18. Hrvatske '''91''':57. Na engleskoj Wikipediji postoji članak ''FIBA World Ranking'' i poveznice. --[[Suradnik:Jolo Buki Original|Jolo Buki Original]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Jolo Buki Original|razgovor]])</small> 13:06, 31. kolovoz 2008. (CEST) Kako je Angel Martino prije rođenja primljena u kuću slavnih??? --[[Suradnik:Dragutin|Dragutin]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dragutin|razgovor]])</small> 15:10, 31. kolovoz 2008. (CEST) == Patroliranje - podjela posla == Pozdrav, Da bi sto ucinkovitije patrolirali NP, korisno je podijeliti posao na nacin da suradnici sa najboljim znanjem iz odredjenog podrucja "rezerviraju" neke teme za sebe, tako da drugi patroleri mogu ignorirati takve promjene. Ako ima neko podrucje u kojem si dovoljno dobar, molim te da mi javis. Podjela posla se za sada organizira [[Suradnik:Sombrero/patrol#Podjela posla|ovdje]]. Pozdrav. --[[User:Sombrero|Pancho W. Villa]] <small>([[User talk:Sombrero|razgovor]])</small> 15:35, 17. rujan 2008. (CEST) == my user page == Hi, i don't know Croatian, but i want to translate my page. Can you help me? Thanks... [[Suradnik:ZoRCoCuK|ZoRCoCuK]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:ZoRCoCuK|razgovor]])</small> 11:44, 21. rujan 2008. (CEST) == [[Miguel Ángel Angulo]] == Evo ispravio sam rođen je 1977, godine. [[Suradnik:Nenad Kapš|Kapš]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Nenad Kapš|razgovor]])</small> 20:51, 23. rujan 2008. (CEST) :mogla si to i sama popraviti, a ne trošit vrijeme naokolo --'''[[Suradnik:Dalibor Bosits|<span style="color: maroon; font-family: Bookman Old Style;">D</span><span style="color: #ffcc66; font-family: Bookman Old Style; font-size: small;">alibor</span> <span style="color: maroon; font-family: Bookman Old Style;">B</span><span style="color: #ffcc66; font-family: Bookman Old Style; font-size: small;">osits</span>]] [[Razgovor_sa_suradnikom:Dalibor Bosits|<span style="color: black; font-size:medium;">^&copy;</span>]]''' 19:10, 25. rujan 2008. (CEST) ::moj komentar nije bio zloban, ni najmanje, a o samouvjerenosti su možebit u pitanju prividna zapažanja, to ću ostaviti tebi pa se sama nosi sa svojim "stvarima". Nisam ti ja nikakav šef, nit bi ti volio biti ;o) Kad bi svaki put umjesto davanja pozornosti na svoja perfektna zapažanja jednostavno ispravila to što sa zapazila, svima bi nam uštedila vrijeme, pa i sebi. Neki ljudi započinju s problemima, neki s rješenjima, tako je to i u stvarnome životu. Svoju učestalo korištenu riječ "nakenjavanje" bi bilo za sve nas ugodnije, zamijeniti nečim primjerenijim, jer to što si ti na svoj način frustrirana nije važno drugima, da bi morali slušati takav jezik. Hvala na razumijevanja i lijep pozdrav ;o) --'''[[Suradnik:Dalibor Bosits|<span style="color: maroon; font-family: Bookman Old Style;">D</span><span style="color: #ffcc66; font-family: Bookman Old Style; font-size: small;">alibor</span> <span style="color: maroon; font-family: Bookman Old Style;">B</span><span style="color: #ffcc66; font-family: Bookman Old Style; font-size: small;">osits</span>]] [[Razgovor_sa_suradnikom:Dalibor Bosits|<span style="color: black; font-size:medium;">^&copy;</span>]]''' 22:18, 25. rujan 2008. (CEST) == Srce vatreno == Hello, Divna Jaksic! I wrote to sk.wikipedia.org article about [[:sk:Srce vatreno|Srce vatreno]], croatish song. Can you repair mistake in [[:sk:Srce vatreno|this]] text? Thank you. HRVATSKA :D --[[Suradnik:Marián 2|Marián 2]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marián 2|razgovor]])</small> 12:35, 19. listopad 2008. (CES == <span style="text-decoration: blink">Sretan rođendan!!!!</span> == Divna, sve naj'''divnije''' što se uopće može poželjeti nekome za rođendan od srca ti želi tvoja--[[Suradnik:Lunna X|<font color="purple">'''Lu'''</font>]][[Razgovor sa suradnikom:Lunna X|<font color="orchid">'''na'''</font>]] 20:04, 23. listopad 2008. (CEST) [[Slika:Sretan rodendan.gif|center|550px]][[Slika:SMirC-congrats.svg|150px|left]] <br clear="left" /> === <font color="purple">~~Lang zal hij leven~~</font> === [[Image:Lang zal hij leven.ogg]] Lang zal hij leven,<br> lang zal hij leven,<br> lang zal hij leven in de gloriaaaa!<br> In de gloooria, in de gloooria, in de glooooriaaaaaa! [[Slika:Face-smile.svg|20px]], --[[Suradnik:Sanya|Sanya]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Sanya|razgovor]])</small> 13:05, 24. listopad 2008. (CEST) Sretan rođendan Divna. Popi hladno-pivo od mene. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 13:54, 24. listopad 2008. (CEST) :::S malim zakašnjenjem. Sretan rođendan!--[[Suradnik:Suradnik13|Suradnik13]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Suradnik13|razgovor]])</small> 18:05, 24. listopad 2008. (CEST) :Također, želim ti sve najbolje i puno sreće i zdravlja[[Slika:Icona de la Terrassa de la Taverna de la Viquipèdia.png|50px]]. --[[Suradnik:frka|<span style="color: orange;">'''frk'''</span>]][[Razgovor sa suradnikom:frka|<span style="color: orange;">'''@'''</span>]] 19:08, 24. listopad 2008. (CEST) == S malim zakašnjenjem... == Sreeetan rođendan!--[[Suradnik:Vatrena ptica|Vatrena ptica]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vatrena ptica|razgovor]])</small> 21:43, 24. listopad 2008. (CEST) == PWR nuklearne elektrane == Dvina, zbog čega si suradniku ivanknapic-u uklonila dio [[Nuklearna_elektrana|članka]] o BWR nuklearnim elektranama? == pomoć == Ako možeš i ako si sad tu, čekam te na IRC-u. Poz --[[Suradnik:Armchoir|'''<font color="Red">ARM</font><font color="#GFFF00">choir</font>]][[Slika:Galapagos damsel.jpg|30px]] 09:29, 5. siječanj 2009. (CET) == Predložak:Info skijaš == Bog! Zamjetih da postoji taj infookvir, ali ja sam u nemogućnosti rabiti ga jer uređujem preko mobitela. Nemam te opcije da kopiram iz jednog u drugi uređivački okvir, pa unositi što nedostaje. Za ovaj predložak mrva, pokušat ću upamtiti. LP! [[Suradnik:Sauly|<font style="background: red" face="Verdana" color="white">'''&nbsp;Uđi slobodno&nbsp;'''</font>]] 15:41, 6. siječanj 2009. (CET) Vidim da si o'šla s IRCa. Buš prihajala na susret? --[[Suradnik:Suradnik13|Suradnik13]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Suradnik13|razgovor]])</small> 14:35, 10. siječanj 2009. (CET) == Šalica == Divna, aj dođi na šalicu razgovora :-)) --[[Suradnik:Roberta F.|<span style="color:aqua;">'''Roberta'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Roberta F.|'''<span style="color:turquoise;">F.</span>''']] 19:02, 15. siječanj 2009. (CET) == Tycho Brahe == Bok, Na vrhu [[Suradnik:Tycho Brahe]] ima jedan zgodan predložak, baš je nedavno napravljen, vjerojatno inspiriran komentarom u kafiću. Imaš još neku ideju gdje bi se još mogao ukazati uskoro? --[[User:Ante Perkovic|Ante Perkovic]] <small>([[User talk:Ante Perkovic|razgovor]])</small> 14:42, 27. siječanj 2009. (CET) == Obavijest == Bok...nadam se da si vidjela da prebacujem ovih nekoliko kategorija i članaka pod kategoriju geografija...nadam se da je u redu...kategoriju zemljopis po državama (još) nisam dirao, jer je previše toga, a bilo bi bolje da se za to aktivira neki bot...nadam se da se slažeš...u svakom slučaju, javi mi na moju stranicu za razgovor... p.s. oprosti što nismo uspjeli razgovarati na wikisusretu ;) --[[User:Conquistador|Conquistador]] <small>([[User talk:Conquistador|talk]])</small> 18:20, 30. siječanj 2009. (CET) :još jedna isprika, ova poruka je trebala završiti kod Roberte...usput, ne radim ništa na svoju ruku, jer mi je Suradnik13 rekao da mogu za sad sredit članak i kategoriju...kategoriju zemljopis ću prebaciti do kraja, a ostalo neću dirati barem ne neko vrijeme, ali mislim da bi i to netko trebao napraviti...oprosti još jednom na poruci ;) --[[User:Conquistador|Conquistador]] <small>([[User talk:Conquistador|talk]])</small> 18:40, 30. siječanj 2009. (CET) ::na irc-u smo se dogovorili suradnik13 i ja, a speedy i još nekoliko suradnika su odobrili sve uz jedini uvjet, a taj je bio da se prijavim pod svojim imenom...žao mi je što nisi bila na ircu na badnjak, ali tad je bilo sve dogovoreno, a na wikisusretu još jednom potvrđeno...nadam se da te ne ljuti sve to, jer ako da, slobodno mogu prekinut radit ovo...ali nadam se da ćeš bar (na)pisati jedan članak iz geografije/zemljopisa (kakogod neki zvali ovu znanost)...eto toliko, nadam se da te nisam naljutio zbog svega ovog, jer ako hoćeš ispričavam se po treći put ;) --[[User:Conquistador|Conquistador]] <small>([[User talk:Conquistador|talk]])</small> 19:01, 30. siječanj 2009. (CET) == arhitekti == Bok Divna. Upozorio bih samo da se rijec arhitekt uglavnom koristi za projektante koji su zavrsili arhitektonski i sl. fakultet, i to u zadnjih 100-150 godina. Naime, raniji graditelji su vecinom po struci bili zidari, ali su jednako tako radili i projekte. Oni jesu arhitekti po vrsti svog posla, ali buduci da su se vise bavili zidarskim radovima nego projektiranjem, primjerenije ih je zvati graditeljima. Samo se vrhunski graditelji u srednjem vijeku/renesansi/baroku (dakle 12-18. stoljece), tipa Michelangelo, Brunelleschi, itd. u literaturi zovu arhitektima. Kod nas vrhunskih takvih graditelja uglavnom nije bilo. Stoga bih predlozio da se kod ovih abecedno poredanih biografija stavi ona titula koja mu pise u biografiji, ako se slazes. Znam, svaki od njih je i povezan kategoriju "Hrvatski arhitekti", iako svaki nije arhitekt, ali je ocito to napravljeno radi lakseg snalazenja i pretrazivanja. To predlazem da se zadrzi. Jednako je tako problematicno nazivati mnoge od njih "hrvatskim" arhitektima, kad su svi do pocetka 20. stoljeca potjecali iz njemackih ili talijanskih krajeva. Oni su dosli zivjeti ili raditi u Hrvatsku, ali su bili Talijani, Austrijanci i sl, i govorili iskljucivo svojim jezikom. Bilo bi primjerenije reci "Arhitekti u Hrvatskoj". Al eto, to je samo napomena. Pozdrav!--[[Suradnik:Fhms|Fhms]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fhms|razgovor]])</small> 23:43, 30. siječanj 2009. (CET) == Medlje... == Divna, medalje se slažu prvo prema jakosti natjecanja, a unutar toga kronološki. -- [[Datoteka:Face-wink.svg|25px|Zdravi bili!]] -- [[Suradnik:Jure Grm|<span style="color: gold;">'''Jure'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Jure Grm|<span style="color: blue;">'''Grm'''</span>]], ''2. dana mjeseca veljače, godine Gospodnje dvijetisućedevete u 20:06 sati. (CET)'' == [[Miro Kraljević]] == Divna, hvala Ti na upozorenju, sad je sređeno! Lijep pozdrav! --[[Suradnik:Mario Žamić|Mario Žamić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mario Žamić|razgovor]])</small> 09:58, 3. veljača 2009. (CET) Divna, dobra večer. Možeo ovog moga Ćiru prebacit na slike (tamo di su sve). --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 19:46, 9. veljača 2009. (CET) == Američki gradovi == Pozdrav Divna! Što se tiče najvećih američkih gradova, kao što su New York, Chicago i Los Angeles, možda je bolje ne stavljati striktno predložak SAD grad: u hrvatskim medijima i u literaturi uobičajeno se ti općepoznati gradovi pišu bez savezne države, primjerice New York, New York nisam nikad nigdje vidio osim na wiki. Mi jesmo enciklopedija i imamo drugačije standarde i to je OK za ostale američke gradove, ali mislim da bi ova 3-4 grada trebala biti iznimka. Pozdrav! --[[Suradnik:Mario Žamić|Mario Žamić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mario Žamić|razgovor]])</small> 10:29, 21. veljača 2009. (CET) :Odlično! [[Slika:Face-smile.svg|20px]] Usput, kod biografija u infokvir stavljam predložak bez obzira na gore napisano, vidi npr. [[Jennifer Lopez]]. --[[Suradnik:Mario Žamić|Mario Žamić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mario Žamić|razgovor]])</small> 10:53, 21. veljača 2009. (CET) == SS/RMS == SS = Steamship (parobrod), [[w:en:Royal Mail Ship|RMS]] = Royal Mail Steamer (Kraljevski poštanski parobrod) ili Royal Mail Ship (Kraljevski poštanski brod). Noviji brodovi kao "Voyager of the Seas" ili "Freedom of the Seas" imaju oznaku [[w:en:Motor ship|MS]] = Motor ship (motorni brod). [[Suradnik:Alpha Centaury|Alpha Centaury]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Alpha Centaury|razgovor]])</small> 18:37, 23. veljača 2009. (CET) :Može se otvoriti i prevesti ova stranica [[w:en:Ship prefix|Ship prefix]], i postaviti link na mjesto brodske oznake u svakom članku. [[Suradnik:Alpha Centaury|Alpha Centaury]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Alpha Centaury|razgovor]])</small> 23:07, 23. veljača 2009. (CET) == Životopisi == Lijepo napreduju? [[Suradnik:SpeedyGonsales|<span style="color:blue;">Speedy</span>]][[Razgovor sa suradnikom:SpeedyGonsales|<span style="color:gray;">Gonsales</span>]] 18:39, 10. lipanj 2009. (CEST) == Ljudi == Sviđa mi se ovaj tvoj popis osoba. Svaka ti čast. Ako naletim na koju osobu da ti nije na popisu, odmah te obavještavam. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 10:49, 15. kolovoza 2009. (CEST) : Već sam mislila da je neka kritika i '''ugodno me obradovala ova pohvala''' :-). Mislila sam da nikome nisu biti ti popisi, no eto ima onih koji se napikaju :-) Ne moraš me posebno obavještavati o biografijama koje nisu na popisu. Dok meni napišeš poruku, brže je sam dodati u popis ako si dobre volje. Nije teško, samo gledaš redak ispred kako je napravljeno. Ako ti se baš i ne da, preskočiš i ideš dalje po onome što ti čini zadovoljstvo. Pozdrav! [[Suradnik:Divna Jaksic|DivJak]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Divna Jaksic|razgovor]])</small> 10:56, 15. kolovoza 2009. (CEST) Vidio sam ja. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 11:22, 15. kolovoza 2009. (CEST) == RaFa i baljezgarenje po atletičarima == Rafinog baljezgarenja XD ... Dobro, ja sam samo tek toliko napisao ovaj članak, da postoji... Aj samo ti nastavi uređivat članke koje ja napisšem...Meni paše...Pozdrav...--[[Suradnik:Rafa Benitez|RaFa BeNiTeZzZ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Rafa Benitez|razgovor]])</small> 17:52, 18. kolovoza 2009. (CEST) Cijenim tvoju, i svačiju kritiku, ali nažalost meni nitko nemože rećii što da ja (ne) pišem. Ja ću nastaviti pisati članke o atletičarima iako ih velika većina neće biti dovršena. Ovi članci što ja pišem će se sigurno zadržati na wikipediji jer imaju svoju osnovu, lijepo izgledaju i što je najvažnije daju one glavne informacije o atletičaru. Ako si možda primjetila, ja kada pišem članak onda ga, kako bi ono rekli "pišem", znači ne ostavljam ga nepotpunog. Ali kao što primječuješ, članaka o atletičarima ima malo, pa skoro da ih i nema. Što se tiće članaka o ženama atletičarkama, to mi je u daljnjem planu, znači prvo važnije atletičare, a potom atletičarke. Da ti samo kažem jednu stvar, ali nema ljutnje... Molim te da kada postaviš predložak "radovi" onda da to i radiš, a ne da stoje cijeli dan ili kako vidim na nekim člancima tjednima... Sve u svemu, hvala na kritici i potruditi ću se poboljšati, ali neću prestati pisati članke o atletičarima. Pozdrav ! --[[Suradnik:Rafa Benitez|RaFa BeNiTeZzZ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Rafa Benitez|razgovor]])</small> 21:20, 18. kolovoza 2009. (CEST) Vidim, evo odmah ispravljam..Pozdrav --[[Suradnik:Rafa Benitez|RaFa BeNiTeZzZ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Rafa Benitez|razgovor]])</small> 10:47, 22. kolovoza 2009. (CEST) == Predlošci == Neznam jeli ima predlošci za europsko (svjetsko) dvorano prvenstvo u atletici [http://hr.wikipedia.org/wiki/Stefan_Holm] to je potrebno kod sportasa koji su osvojili više medalja --[[Suradnik:Sokac121|Sokac121]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Sokac121|razgovor]])</small> 15:46, 22. kolovoza 2009. (CEST) :Pozdrav Predlošci su dobri. --[[Suradnik:Sokac121|Sokac121]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Sokac121|razgovor]])</small> 11:49, 23. kolovoza 2009. (CEST) == HE == Bok. Jel imaš mogućnost da nekim programom spojiš one pdf-ove od Hrvatske enciklopedije u jedan file?--[[Suradnik:Ex13|Ex13]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ex13|razgovor]])</small> 19:31, 4. rujna 2009. (CEST) :Razmišljam kako najelegantnije riješiti tu enciklopediju. [[:s:Sadržaj:Hrvatska povijest (1908).djvu]] ovo je jedan od načina. Ako klikaš na ove crvene stranica, otvorit ćeš nove, u koji se automatski ubacuje OCR tekst (sam ga ubacije). Nakon što se riješe stranice, tekst se može poslagati kako se želi, da li po člancima, da li po stranicama. Probao sam to s ovim file-ovima pod 20 stranica i stvar funkcionira [http://hr.wikisource.org/wiki/Sadr%C5%BEaj:Stranice_001-020_-_Boja.pdf]. Jedna od mojih ideja je ova [http://hr.wikisource.org/wiki/Suradnik:Ex13] --[[Suradnik:Ex13|Ex13]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ex13|razgovor]])</small> 19:44, 4. rujna 2009. (CEST) :ajd probaj, pa možeš uploadati odmah gore. Ja ću se dalje igrat s tim. Spojio bi ih ja, ali nemam niti jedan program na ovom kompu koji to radi :) PS. Možeš nazvati file "Hrvatska enciklopedija sv. III.pdf". Puno hvala--[[Suradnik:Ex13|Ex13]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ex13|razgovor]])</small> 20:08, 4. rujna 2009. (CEST) == Pitanje == Pozdrav Dvina! Složit ću one ukrajinske umjetnike kako si predložila no kamo da postavim Ukrajince koji nisu rođeni u Ukrajini? Isto pod Biografije, Ukrajina? --[[Suradnik:Seiko|Seiko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Seiko|razgovor]])</small> 22:33, 25. rujna 2009. (CEST) *OK, skužio sam sada. Probat ću to sve srediti, a ti ako primjetiš da sam nešto propustio molim te ispravi. Hvala, pozdrav! --[[Suradnik:Seiko|Seiko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Seiko|razgovor]])</small> 22:54, 25. rujna 2009. (CEST) *Uglavnom je riječ o literaturi ili naslovima izvora, ali mislim da to nije loše s obzirom da ima ljudi koji neke informacije žele proučiti detaljno u čemu im originalni naslov pomaže. Ljudi koji posjećuju te stranice često poznaju ruski ili ukrajinski jezik pa im to pomaže. Smanjit ću u buduće, ali mislim da ovo do sada netreba mijenjati. --[[Suradnik:Seiko|Seiko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Seiko|razgovor]])</small> 23:07, 25. rujna 2009. (CEST) Dvina, ne treba ići u krajnost i micati nešto što bi moglo koristiti nekom tko se stručno bavi povijesnim biografijama istočnih Slavena, u ovom slučaju Ukrajincima. To ti govorim iz vlastitog iskustva, jer ja kada nešto proučavam, puno više mi znači i pomaže naslov u originalu pa makar i na ćirilici, nego neki prevedni polunaslov koji prilikom ukucavanja na google ne izbacuje gotovo ništa. Tu je ključna stvar, razumiješ? Inače, mogla si primjetiti da su svi tekstovi napisani na hrvatskom jeziku i tu nije ništa sporno jer ja obožavam hrvatski, da ne bi mislila da je o tome riječ. Ponavljam, još jednom, možda smanjiti tu ćirilicu u tim izvorima i naslovima - što nije problem, ali nikako ukinuti jer to koristiti hrvatskom čitateljstvu među kojima mnogi poznaju ruski, ili pak nešto manje ukrajinski. Mislim da tu nema ništa sporno ako bolje razmisliš. Pozdrav! --[[Suradnik:Seiko|Seiko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Seiko|razgovor]])</small> 09:14, 26. rujna 2009. (CEST) == Marko Šimić == Imam pitanje. Ima dva Marka Šimića. [[Marko Šimić (napadač)|Napadač]] i vratar. Što je treba napisati u popisu osoba? --[[Suradnik:Aleksandr Kovaljuk|Aleksandr Kovaljuk]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Aleksandr Kovaljuk|razgovor]])</small> 16:19, 10. listopada 2009. (CEST) ::[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Marko_Kopljar&action=historysubmit&diff=2258830&oldid=2258827 ;-)]--[[Suradnik:Saxum|'''<span style="font-family:Segoe Script; color:darkblue; font-size:medium;">Saxu</span>''']][[Razgovor sa suradnikom:Saxum|'''<span style="font-family:Segoe Script; color:darkblue; font-size:medium;">m</span>''']][[Slika:Bf109 Mölders.jpg|55px]] 19:49, 31. siječnja 2010. (CET) == Hvala == Hvala ti na pomoći. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 02:58, 7. veljače 2010. (CET) == [[Vlatka Pokos|Vlatka]] == Uklonio sam tvoju [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=23._o%C5%BEujka&action=historysubmit&diff=1116702&oldid=1066369 izmjenu] u članku [[23. ožujka]], jer je Vlatka rođena 22. ožujka u Salzburgu. Podatak sam provjerio u Uredu državne uprave u Koprivničko-križevačkoj županiji, Službi za opću upravu, Matičnom uredu u Koprivnici (telefonom). Ova je obavijest namijenjena samo ''znanja radi''. Lijepo te pozdravljam i želim ti ugodan dan. :) -- [[Suradnik:Bugoslav|Bugoslav]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bugoslav|razgovor]])</small> 13:22, 5. travnja 2010. (CEST) ==Dodatak== Pozdrav, možda bi bilo bolje kada bi se otvarali članci bez ''Dodatak:'' je se takve stranice ne broje kao članci, a mogli bi kao na drugim wikipedijama, na kojima gotovo i ne postoji takva praksa. --[[Suradnik:Sokac121|Sokac121]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Sokac121|razgovor]])</small> 13:02, 18. travnja 2010. (CEST) O.K. :) samo šteta što gubimo članke.--[[Suradnik:Sokac121|Sokac121]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Sokac121|razgovor]])</small> 13:10, 18. travnja 2010. (CEST) == Čekao sam == a čekao sam. I nekakve duple kategorije su se javile --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 13:48, 18. travnja 2010. (CEST) Odavde [http://hr.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Glavne_grupe_i_porodice_Indijanaca je izvor] a a i b sam pobrisao i stavio pod onaj drugi naslov--[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 13:52, 18. travnja 2010. (CEST) misliš da ja probam, ali ako želiš i imaš volje, bilo bi bolje i brže. Spor sam ti ja --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 14:01, 18. travnja 2010. (CEST) Divna, [http://hr.wikipedia.org/wiki/Dodatak:Abecedni_popis_indijanskih_plemena_B] ovdje nemamo A, nego dva b --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 14:32, 18. travnja 2010. (CEST) To prelazi sa tebe na mene --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 16:49, 19. travnja 2010. (CEST) == Pozdrav :-) == Samo da te pozdravim, prijateljice. Vidim te ponekad ovdje na nedavnim, ali inače....--[[Suradnik:Branka France|Branka France]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Branka France|razgovor]])</small> 08:48, 15. svibnja 2010. (CEST) == Čarape == Divna, kada ti se opet bude dalo preslagivati čarape umjesto pisanja seminarskih radova, ima još materijala. Slobodno pogledaj [[Posebno:Doprinosi/LB|ovdje]]. Lijep pozdrav :-)) --[[Suradnik:Roberta F.|<span style="color:aqua;">'''Roberta'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Roberta F.|'''<span style="color:turquoise;">F.</span>''']] 15:48, 18. svibnja 2010. (CEST) == Pozdrav == Lijep pozdrav. Za početak, baš sam jučer navečer pročitao na webu članak o "pionirima" hr.Wiki na Nacionalu (putem weba). Zbilja je zanimljivo znati tko su ljudi koji su pokrenuli ideju o hrv. web encinklopediji. Naime i moj jedan od razloga zašto sam ovdje je, što i sam nekad nisam mogao doći do željenih informacijama vezanih o gotovo svemu na našem jeziku, a nisam mogao. Sada i ja pomažem budućim korisnicima da se ne nađu u "sličnoj poziciji". Bok.--[[Suradnik:Connor|Connor]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Connor|razgovor]])</small> 15:39, 23. svibnja 2010. (CEST) == Sretan rođendan! == Divna, želim ti sretan rođendan [[Datoteka:Bday1.gif]] i ispunjenje svih želja! :******** --[[Suradnik:Roberta F.|<span style="color:aqua;">'''Roberta'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Roberta F.|'''<span style="color:turquoise;">F.</span>''']] 14:14, 23. listopada 2010. (CEST) :I ja, i ja :) --[[Suradnik:Branka France|Branka France]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Branka France|razgovor]])</small> 21:01, 23. listopada 2010. (CEST) :: Nešto nam životopisu kašlju :), želim ti sve najbolje! [[Suradnik:SpeedyGonsales|<span style="color:blue;">Speedy</span>]][[Razgovor sa suradnikom:SpeedyGonsales|<span style="color:gray;">Gonsales</span>]] 22:23, 23. listopada 2010. (CEST) ---- HVALA SVIMA :-) [[Suradnik:Divna Jaksic|DivJak]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Divna Jaksic|razgovor]])</small> 13:14, 24. listopada 2010. (CEST) == Proljeće == [[Datoteka:Cosmos flower.jpg|150px]] :*** --[[Suradnik:Roberta F.|<span style="color:aqua;">'''Roberta'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Roberta F.|'''<span style="color:turquoise;">F.</span>''']] 17:05, 25. ožujka 2012. (CEST) == Eeeeej == Eeeeej, tko je to nami doša? :) [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 13:58, 14. lipnja 2012. (CEST) == Sretan rođendaaaan! == Po [[Vremenska zona#UTC -5 (EST - Eastern Standard Time)|EST-u]] [[Datoteka:Face-wink.svg|25px]] ne kasnim s čestitkom: '''Sretan rođendan, Divna!''' <span style="margin-left: 5px;">&nbsp;&bull;&nbsp;[[Suradnik:Bonč|Bonč]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bonč|razgovor]])</small>&nbsp;&bull;&nbsp;''[[Tagline|Tagline: ]]<font color="#222222">Dobre djevojke su dobre, al' nevaljale su još bolje.</font>''&nbsp;&bull;&nbsp;</span> 03:01, 24. listopada 2013. (CEST) : Danke --[[Suradnik:Divna Jaksic|DivJak]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Divna Jaksic|razgovor]])</small> 17:23, 30. listopada 2013. (CET) == Samo da pozdravim... == [[Slika:Face-smile.svg|20px]]--[[Suradnik:MaGa|<span style="color: grey;">'''Ma'''</span>]][[Datoteka:Croatian squares Ljubicic.gif|15px]][[Razgovor sa suradnikom:MaGa|'''<span style="color: grey;">Ga</span>''']] 19:01, 6. studenog 2013. (CET) : Pozdrav i tebi :-) --[[Suradnik:Divna Jaksic|DivJak]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Divna Jaksic|razgovor]])</small> 17:46, 16. studenog 2013. (CET) ''Jopet'' - samo da te pozdravim.[[Slika:Face-grin.svg|20px]]--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color: grey;">_'''MaGa'''</span>]]<span style="color: #E80911;">▀</span><span style="color: #0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color: grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 18:48, 7. siječnja 2017. (CET) == E-mail od 7. siječnja 2017. == Bok {{s|Divna Jaksic}}, poslao sam Vam [[Posebno:Elektronička pošta/Divna Jaksic|e-mail]] danas, 7. siječnja 2017. u 18:47 po srednjoeuropskom vremenu. Hvala na razumijevanju. Lijep pozdrav, -- [[suradnik: Nesmir Kudilovic|Nesmir Kudilovič]] <small>([[razgovor sa suradnikom: Nesmir Kudilovic|razgovor]])</small> 18,50; 7. siječnja 2017. (SEV) == Poziv na IRC :) == Bok, Divna, ako želiš možeš doći na IRC. Tko zna, možda će [[suradnik:Bonč|Bonč]] biti tamo. Unaprijed zahvaljujem na odgovoru. Lijepi pozdrav, -- [[suradnik: Nesmir Kudilovic|Nesmir Kudilovič]] <small>([[razgovor sa suradnikom: Nesmir Kudilovic|razgovor]])</small> 18,36; 28. studenoga 2017. (SEV) : Nedavno je Bonč podnio zahtjev za razrješenjem svih dužnosti i objavio da odustaje od wikipedije: [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom%3ABon%C4%8D&type=revision&diff=4985460&oldid=4984924 link.] Zato te i zovem na IRC, jer je pitanje koliko će još dugo biti na IRC-u. -- [[suradnik: Nesmir Kudilovic|Nesmir Kudilovič]] <small>([[razgovor sa suradnikom: Nesmir Kudilovic|razgovor]])</small> 18,43; 28. studenoga 2017. (SEV) == 'ko je oto nami doša :) == :) [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 20:14, 18. rujna 2019. (CEST) : eto, malo navratila [[Suradnik:Divna Jaksic|Divna Jakšić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Divna Jaksic|razgovor]])</small> 20:28, 19. rujna 2019. (CEST) == Radio ZagrebU == Bok, Divna. Radi li se možda [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Radio_Zagrebu_%E2%80%93_Radio_Sljeme&diff=prev&oldid=5396421 ovdje] o pogrešnom naslovu? <span style="margin-left: 5px;">&nbsp;&bull;&nbsp;[[Suradnik:Bonč|Bonč]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bonč|razgovor]])</small>&nbsp;&bull;&nbsp;''<span style="cursor:help; color:#008000;" title="Tagline je kratka sažeta rečenica uz potpis (aforizam, maksima, grafiti...)">Ako ne primiš ovu poruku, javi se da ti pošaljem drugu.</span>''&nbsp;&bull;&nbsp;</span> 14:40, 29. prosinca 2019. (CET) : Mislim da se ne radi o krivom naslovu. Sve radio postaje Hrvatske radiotelevizije imaju HRT u naslovu. Vidi [https://radio.hrt.hr/ radio.hrt.hr]. Jedino mi se potkrao onaj U jer sam linkala iz Merlićeve stranice. lp [[Suradnik:Divna Jaksic|Divna Jakšić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Divna Jaksic|razgovor]])</small> 18:06, 5. siječnja 2020. (CET) == Šaljem masovnu poruku sudionicima prijašnjeg glasovanja == Glasovali ste na prijašnjem glasovanju o izboru provjeritelja [https://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Administratori/Prijedlozi_za_provjeritelje/Ivi104]. Molimo Vas oglasite se svojim glasom, ako je moguće "za" ili "protiv", na ovom glasovanju [https://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Provjeritelji/Prijedlozi_za_ukidanje_ovlasti/Vodomar_Ex13]. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 01:06, 14. listopada 2020. (CEST) == ''Difoltsortanje'' == Bok! [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] Vidjeh u nedavnima da popravljaš članke u kojima nije bilo glavnog rasporeda. Smijem li te pitati kako nalaziš te članke? Ideš li samo na kategorije i provjeravaš kako su članci razvrstani po abecedi ili imaš neku podstranicu koja popisuje životopise u kojima defaultsorta nema? Volio bih se i sam malo pozabaviti time. [[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 14:32, 27. ožujka 2026. (CET) :Bok, ma ja ti samo uletim u neku biografsku kategoriju i onda me žifcira kada nisu dobro abecedno poredani :-) ... pa navalim kada sam jako dobre volje [[Suradnik:Divna Jaksic|Divna Jakšić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Divna Jaksic|razgovor]])</small> 15:06, 27. ožujka 2026. (CET) == Invoke == Pozdrav, Divna. Dobro nam se vratila. Primijetio sam da u životopise dodaješ [[Special:Diff/7413530|ovaj invoke]]. Njega je @[[Suradnik:Flamingounicorn|Flamingounicorn]] već ugradio u neke infookvire pa sada radi dupli posao. Dovoljno je da je taj parametar čist, tj. da je u njemu samo datum, a da su mjesto rođenja i smrti u odvojenim parametrima. Ja ću ovo dosadašnje popraviti botom. Sretno uređivanje, [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:40, 27. ožujka 2026. (CET) :Bok, hvala na dobrodošlici i povratku :-) :Parametri nisu čisti. Često su u infookvirima datumi wpovezani, pa ga onda ne prepoznaje. Osim toga, često puta je i mjesto rođenja-smrti u istom redu, pa ga onda tek ne prepoznaje. Nisam znala kako drugačije to riješiti pa sam eto na ovaj način. [[Suradnik:Divna Jaksic|Divna Jakšić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Divna Jaksic|razgovor]])</small> 15:10, 27. ožujka 2026. (CET) ::U infookviru za životopise sigurno prepoznaje wikipovezane datume (mjesto treba staviti u "Mjesto rođenja"). Problem s invoke, osim što je nepotreban, jest i gomilanje nečitkog koda, posebno iritantnog kada se uređuje u VisualEditoru. Kada osoba umre, taj će invoke i dalje prikazivati dob od rođenja. Možda bi bilo bolje probleme popraviti u infookvirima, mogu to ja ili ćemo zazvati @[[Suradnik:Flamingounicorn|Flamingounicorna]]. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 15:18, 27. ožujka 2026. (CET) :::evo ti npr. <nowiki>[[Slaven Bilić]]</nowiki> .... tu ne radi invoke, wikipovezan datum, a mjesto rođenja odvojeno od datuma. :::| datum rođenja                    = [[11. rujna]] [[1968.]] :::| mjesto rođenja                   = [[Split]] :::Možda treba zavati Flaminga :-) :::[[Suradnik:Divna Jaksic|Divna Jakšić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Divna Jaksic|razgovor]])</small> 15:24, 27. ožujka 2026. (CET) ::::Njemu će biti najlakše :) Radi se o {{tl|Trener/izbornik/igrač}} (i još desetke drugih) [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 15:36, 27. ožujka 2026. (CET) :::::OK, ako možeš rewertati moje izmjene BOT-om bilo bi super. Tamo gdje nisam odvojila mjesta od datuma, oni će se pojaviti ponovo u skrivenoj kategoriji. Sorry, što sam radila nered :-) :::::[[Suradnik:Divna Jaksic|Divna Jakšić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Divna Jaksic|razgovor]])</small> 15:40, 27. ožujka 2026. (CET) ::::::A ništa za to, bez brige. Proći ću botom, nemoj gubiti vrijeme na to. Imamo lijepo rješenje našega Flaminga pa ćemo raditi na implementaciji. Nešto sam već radio botom, ali nije bilo lako jer je svatko datum i mjesto unosio na svoj način (nered je bio tu, dakle). [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 15:46, 27. ožujka 2026. (CET) :::::::Pozdrav, kad sam napravio [[Modul:Datum i dob]], nisam ga postavio u sve infookvire, npr. u ovaj {{temp|Trener/izbornik/igrač}} nisam pa zato ne radi. Napravio sam [[:Kategorija:Predlošci koji koriste Modul:Datum i dob]], pa da znamo da oni infookviri koji fale u ovoj kategoriji, u njih tek treba dodati modul da bi sve to funkcioniralo (nisam se eto uhvatio tog posla, ja sam ga bio postavio samo u one najkorištenije infookvire :P ) :::::::Ne bi bilo dobro raditi invoke direktno u članku, za žive osobe funkcionira, ali za preminule baš i ne bi jer bi trebalo u oba parametra navoditi i datum rođenja i smrti da on sve može izračunati, pa to baš i nije praktično. [[Suradnik:Flamingounicorn|Flamingounicorn]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Flamingounicorn|razgovor]])</small> 18:38, 27. ožujka 2026. (CET) == Greškica == Bokić! Javljam ti se jer si kod Vladimira Vidrića izbrisala [[posebno:diff/7427250|datum smrti iz uvoda]]. Ne znam radiš li ručno ili se to zalomilo nekom automatikom, ali čisto da znaš na što paziti tijekom procesa. :) BTW, odličan posao, samo tako nastavi! <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 09:09, 10. travnja 2026. (CEST) :Pozdrav, :radim ručno. Ne znam koji bi to bot mogao počistiti ovako jer ima svakojakih kombinacija. Mala slova, velika slova, mjesta ispred datuma, iza datuma i sl. Negdje je samo stavljen zarez između datuma i godine i problem riješen. :Zalomilo se slučajno automatikom. Valjda sam htjela crtl+c za prebaciti u infookvir, a zalomio se ctrl+v. Sorry, dešava se :-) :Kako god i sam se ponosim što sam broj članaka s nekih 3000 uspjela smanjiti na 229 :-). Još stotinjak ima koje trebam pregledati, a ovim ostalima nisam mogla ništa poboljšati jer ili fale podaci ili s godine prije Krita, pa modul ne funkcionira. :Nego tko postavlja taj modul za izračun godina. Vjerujem da ima još biografskih kategorija gdje modul nije postavljen. :lp :[[Suradnik:Divna Jaksic|Divna Jakšić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Divna Jaksic|razgovor]])</small> 10:48, 10. travnja 2026. (CEST) ::I moja pohvala za upornost, mene je umorila i stotina. Što se tiče ostalih okvira, modul može postaviti tko hoće. Koji bismo okvir mogli sljedeći uključiti? Možda je bolje raditi jedan po jedan, pa će kategoriju [[:Kategorija:Stranice bez izračuna dobi osobe]] puniti članci u kojima su potrebne iste promjene (isti parametri). [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:40, 10. travnja 2026. (CEST) j4y54me8cpxdgovsthqrw9j6r7r65k4 0 162994 7427816 7422901 2026-04-10T18:00:58Z ~2026-21935-80 357475 /* Sinkronizacija */ 7427816 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Špiro Guberina |slika = Spiro Guberina.JPG |veličina = 200px |opis slike = |rodno ime = |pseudonim = |rođenje = [[1. ožujka]] [[1933.]] |mjesto rođenja = [[Šibenik]] |smrt = [[27. studenoga]] [[2020.]] |mjesto smrti = [[Zagreb]] |zanimanje = glumac |godine rada = [[1957.]] – [[2020.]] |web = |supruga = |suprug = |važnije uloge = Špiro Špula u ''[[Zlatna nit|Zlatnoj niti]]''<br>Jozo Škovacin u ''[[Velo misto|Velom mistu]]'' |važniji filmovi = |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = }} '''Špiro Guberina''' ([[Šibenik]], [[1. ožujka]] [[1933.]] – [[Zagreb]], [[27. studenoga]] [[2020.]]) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[kazalište|kazališni]], [[TV|televizijski]] i [[film]]ski [[glumac]]. == Životopis == Kao srednjoškolac nastupao je u [[komedija]]ma i [[opereta]]ma u Narodnom kazalištu u [[Šibenik]]u. Diplomirao je 1970. godine na [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu]], gdje je bio u stalnom angažmanu u [[HNK u Zagrebu]] od 1958. do umirovljenja 1999. godine. S jednakim je uspjehom igrao i kazališne, filmske i televizijske uloge, ističući se u karakternoj komici utemeljenoj na specifičnom [[govor]]u.<ref name="HRT-Vijesti">[https://vijesti.hrt.hr/682670/u-88-godini-preminuo-spiro-guberina HRT Vijesti: U 88. godini preminuo Špiro Guberina], objavljeno i pristupljeno 27. studenoga 2020.</ref> Izniman je uspjeh ostvario u djelima [[Ranko Marinković|Ranka Marinkovića]], [[Ivo Brešan|Ive Brešana]] i [[Marin Držić|Marina Držića]], a nastupao je i na radiju te u televizijskim dramama i serijama: Divac ([[Ivan Raos|I. Raos]], ''[[Prosjaci i sinovi]]''), Strikan ([[Miljenko Smoje|M. Smoje]], ''[[Velo misto]]''), Očenašek ([[Vjekoslav Majer|V. Majer]], ''Dnevnik Očenašeka''). Godine 1997. osnovao je Mali hrvatski teatar "Kiklop", koji je otvorio monodramskim kolažem ''Majmunska posla''. Dobitnik je [[Nagrada Vladimir Nazor|Nagrade "Vladimir Nazor"]] za životno djelo (2011.)<ref>[[Večernji list|Večernji.hr]] [https://www.vecernji.hr/showbiz/u-88-godini-preminuo-glumac-spiro-guberina-1449390 U 88. godini preminuo glumac Špiro Guberina], objavljeno i pristupljeno 27. studenoga 2020.</ref> i [[Nagrada hrvatskog glumišta|Nagrade hrvatskog glumišta]] za životno djelo (2014.).<ref>[http://www.vecernji.hr/kazaliste/majstor-komike-dobitnik-je-nagrade-za-zivotno-djelo-koje-mu-je-dodijelila-struka-976533 Večernji.hr – Jana Peršić: »Majstor komike dobitnik je nagrade za životno djelo koje mu je dodijelila struka«], pristupljeno 30. studenoga 2014.</ref> Proslavio se ulogom Joze Škovacina u serijalu ''Velo misto''.<ref name="Dnevnik.hr">{{cite news |author=N. K. |url=https://dnevnik.hr/showbuzz/celebrity/kolege-i-prijatelji-oprastaju-se-od-spire-guberine-na-drustvenim-mrezama---629736.html |title=Kolege se opraštaju od najdražeg Špire: "Nakon Netjaka i Duje otišao je i Strikan. Gore se očito priprema neka sjajna predstava" |website=Dnevnik.hr |date=27. studenoga 2020. |accessdate=27. studenoga 2020.}}</ref> Preminuo je 27. studenoga 2020. u [[Zagreb]]u.<ref name="HRT-Vijesti"/> == Filmografija == === Televizijske uloge === * "[[Libar Miljenka Smoje oli ča je život vengo fantažija]]" kao gost dokumentarnog serijala ([[2012.]]) * "[[Larin izbor]]" kao ribar Šime ([[2012.]]) * "[[Loza (TV serija)|Loza]]" kao Prošpero Radovani ([[2011.]] – [[2012.]]) * "[[Periferija city]]" kao Piljov ujak ([[2010.]]) * "[[Dome slatki dome]]" kao Vinko Majstorović ([[2010.]]) * "[[Najbolje godine (TV serija)|Najbolje godine]]" kao biskup ([[2009.]]) * "[[Stipe u gostima]]" kao Mate ([[2008.]]) * "[[Kazalište u kući]]" kao gospodin Marijanović ([[2006.]]) * "[[Cimmer fraj]]" kao Ante ([[2006.]]) * "[[Naša mala klinika]]" kao Edmund Barnabas ([[2006.]]) * "[[Balkan Inc.]]" kao udovac Čića ([[2006.]]) * "[[Novo doba (TV serija)|Novo doba]]" kao lektor ([[2002.]]) * "[[Kontesa Dora]]" kao majstor ([[1993.]]) * "[[Tuđinac (TV serija)|Tuđinac]]" kao seljak ([[1990.]]) * "[[Dosije (TV serija)|Dosije]]" ([[1986.]]) * "[[Putovanje u Vučjak]]" kao Matek ([[1986.]]) * "[[Realizam u srpskoj književnosti XIX. stoljeća]]" ([[1985.]]) * "[[Nepokoreni grad|Nepokoreni grad]]" kao August Čilić ([[1982.]]) * "[[Velo misto]]" kao Jozo Škovacin ([[1980.]] – [[1981.]]) * "[[Jelenko]]" kao Mate ([[1980.]]) * "[[Dan pobjede (1978)|Dan pobjede]]" ([[1978.]]) * "[[Nikola Tesla (TV serija)|Nikola Tesla]]" kao John ([[1977.]]) * "[[Zlatna nit]]" kao Špiro Špula ([[1976.]])<ref>[http://www.pjesmicezadjecu.com/filmovi-serije-emisije/spiro-spula-zlatna-nit-dp1.html Pjesmice za djecu]</ref> * "[[Muka svete Margarite]]" kao plemić ([[1975.]]) * "[[Vrijeme ratno i poratno]]" ([[1975.]]) * "[[Čovik i po]]" kao Frano ([[1974.]]) * "[[U registraturi (TV serija)|U registraturi]]" kao Rudimir Bombardirović Šajaukovski ([[1974.]]) * "[[Ča smo na ovon svitu]]" kao Špiro Bello ([[1973.]]) * "[[Izdanci iz opaljenog grma]]" kao mađarski oficir ([[1972.]]) * "[[Klupa na Jurjevskom]]" kao Joža ([[1972.]]) * "[[Prosjaci i sinovi]]" kao Divac ([[1972.]]) * "[[Diogenes]]" ([[1971.]]) * "[[Veliki i mali]]" ([[1970.]]) * "[[Fiškal (TV serija)|Fiškal]]" ([[1970.]]) * "[[Dnevnik Očenašeka]]" kao Očenašek ([[1969.]]) * "[[Čupavko]]" kao čuvar ([[1968.]]) * "[[Maratonci (TV serija)|Maratonci]]" kao Perica ([[1968.]]) === Filmske uloge === * "[[Osmi povjerenik]]" kao Barzi ([[2018.]]) * "[[U čemu je kvaka?]]" kao djed ([[2016.]]) * "[[Proljeće života]]" kao profesor ([[2016.]]) * "[[Šegrt Hlapić]]" kao stari mljekar ([[2013.]]) * "[[O požudi i srcu]]" kao Tom ([[2013.]]) * "[[Larin izbor: Izgubljeni princ]]" kao ribar Šime ([[2012.]]) * "[[Iris (2012)|Iris]]" kao recepcionar ([[2012.]]) * "[[Bella Biondina (2011)|Bella Biondina]]" kao Mate Kvasina ([[2011.]]) * "[[I galebovi su se smijali (2005)|I galebovi su se smijali]]" ([[2005.]]) * "[[Cappuccino zu Dritt (2003)|Cappuccino zu Dritt]]" kao Aldo Boldini ([[2003.]]) * "[[Tu (2003)|Tu]]" kao Tonko ([[2003.]]) * "[[Starci (2001.)|Starci]]" ([[2001.]]) * "[[Posljednja volja (2001)|Posljednja volja]]" kao svećenik ([[2001.]]) * "[[Transatlantik (1998)|Transatlantik]]" ([[1998.]]) * "[[Kanjon opasnih igara (1998)|Kanjon opasnih igara]]" kao Barle ([[1998.]]) * "[[Agonija (1998)|Agonija]]" kao stari general Saint Firmin ([[1998.]]) * "[[Parizi-Istra (1991)|Parizi-Istra]]" ([[1991.]]) * "[[Krhotine – Kronika jednog nestajanja (1991)|Krhotine]]" kao poštar Stipe Perković ([[1991.]]) * "[[Tajna starog mlina (1991)|Tajna starog mlina]]" ([[1991.]]) * "[[Školjka šumi (1990)|Školjka šumi]]" ([[1990.]]) * "[[Buža (1988.)|Buža]]" kao Vito ([[1988.]]) * "[[Rasprodaja (1988)|Rasprodaja]]" kao profesor šumarstva ([[1988.]]) * "[[Neka čudna zemlja (1988)|Neka čudna zemlja]]" kao ministar unutrašnjih poslova ([[1988.]]) * "[[Ni u moru mjere, ni u ženi vjere]]" ([[1985.]]) * "[[Tajna starog tavana (1984)|Tajna starog tavana]]" kao Marko Pivac ([[1984.]]) * "[[Dundo Maroje]]" kao Sadi ([[1983.]]) – TV-kazališna predstava * "[[Sustanar (1982)|Sustanar]]" ([[1982.]]) * "[[Servantes iz Malog Mista (1982)|Servantes iz Malog Mista]]" kao Galileo ([[1982.]]) * "[[Ucjena (1982)|Ucjena]]" ([[1982.]]) * "[[Maškerata]]" ([[1981.]]) * "[[Ivan Goran Kovačić (1979)|Ivan Goran Kovačić]]" kao glumac ([[1979.]]) * "[[Kupac smrdljivih sireva]]" kao kupac sireva ([[1978.]]) * "[[Znanstveno dopisivanje]]" ([[1978.]]) * "[[Tomo Bakran (1978)|Tomo Bakran]]" kao Matek ([[1978.]]) * "[[Ćutanje profesora Martića (1978)|Ćutanje profesora Martića]]" ([[1978.]]) * "[[Istarska rapsodija (1978)|Istarska rapsodija]]" kao Roko ([[1978.]]) * "[[Bombaški proces (1977)|Bombaški proces]]" kao Cesar ([[1977.]]) * "[[Čovik i arhitektura (1977)|Čovik i arhitektura]]" kao meštar Paško ([[1977.]]) * "[[Profesor latinskoga]]" kao profesor latinskoga ([[1977.]]) * "[[Đovani (1976)|Đovani]]" kao Pepur ([[1976.]]) * "[[Reakcionari (1975)|Reakcionari]]" ([[1975.]]) * "[[Djevojčica koja nije znala ni kravu pomusti]]" ([[1975.]]) * "[[Zec (1975)|Zec]]" kao Franc ([[1975.]]) * "[[Kad puške miruju (1975)|Kad puške miruju]]" ([[1975.]]) * "[[Kapetan Mikula Mali (1974)|Kapetan Mikula Mali]]" kao kapetan Dida (glas) ([[1974.]]) * "[[Ljetni dan na otoku]]" kao Pilipenda ([[1973.]]) * "[[Timon (1973)|Timon]]" ([[1973.]]) * "[[Golgota (1973)|Golgota]]" ([[1973.]]) * "[[Ljetni dan na otoku (1973)|Ljetni dan na otoku]]" ([[1973.]]) * "[[Kipić (1972)|Kipić]]" kao Žarkov prijatelj Zoki ([[1972.]]) * "[[Moji dragi susjedi (1972)|Moji dragi susjedi]]" kao susjed promatrač #1 ([[1972.]]) * "[[Moj ujak čudo od djeteta]]" ([[1970.]]) * "[[Moji dragi dobrotvori]]" kao Jeronim Balun ([[1970.]]) * "[[Dobro lice]]" ([[1970.]]) * "[[Ne diraj u zečje uši]]" ([[1970.]]) * "[[Ta dobra duša (1970)|Ta dobra duša]]" ([[1970.]]) * "[[A u pozadini more (1969)|A u pozadini more]]" ([[1969.]]) * "[[Lisice (1969.)|Lisice]]" kao Luka ''(glas)'' ([[1969.]]) * "[[Američka jahta u Splitskoj luci]]" kao Kekov stric Konte Mome ([[1969.]]) * "[[Mali noćni zmajevi]]" ([[1968.]]) * "[[Poštanski sandučić (1968)|Poštanski sandučić]]" ([[1968.]]) * "[[Posljednji Stipančići (1968)|Posljednji Stipančići]]" ([[1968.]]) * "[[Agent iz Vaduza (1968)|Agent iz Vaduza]]" ([[1968.]]) * "[[Sjenke (1968)|Sjenke]]" ([[1968.]]) * "[[Crne ptice]]" kao lakrdijaš ([[1967.]]) * "[[Ladanjska sekta (1967)|Ladanjska sekta]]" ([[1967.]]) * "[[Đavolji rep (1967)|Đavolji rep]]" ([[1967.]]) * "[[Pred odlazak (1967)|Pred odlazak]]" ([[1967.]]) * "[[Prikupljanje hrabrosti]]" kao Pinko ([[1966.]]) * "[[Pisar Bartleby]]" kao Bartleby ([[1966.]]) * "[[Mirotvorci]]" ([[1966.]]) * "[[Figarova ženidba]]" ([[1965.]]) * "[[Ratna noć u muzeju Prado (1965)|Ratna noć u muzeju Prado]]" ([[1965.]]) * "[[Gospodin Fulir]]" ([[1964.]]) * "[[Doktor Knok (1964)|Doktor Knok]]" ([[1964.]]) * "[[Posljednji vitezovi (1963)|Posljednji vitezovi]]" ([[1963.]]) * "[[Nasljednici putuju zajedno]]" ([[1962.]]) * "[[Skerco za Marula (1962)|Skerco za Marula]]" ([[1962.]]) * "[[Svečanost (1961)|Svečanost]]" kao krojač ([[1961.]]) * "[[Kota 905 (1960)|Kota 905]]" kao policajac ([[1960.]]) * "[[Natječaj za crnu priču (1960)|Natječaj za crnu priču]]" ([[1960.]]) * "[[Oko božje (1960)|Oko božje]]" ([[1960.]]) * "[[Šest sati ujutro]]" kao Plavi ([[1959.]]) ===Sinkronizacija=== * "[[Tobijin putujući cirkus]]" kao Toni ([[2015.]] – [[2016.]]) * "[[Mune: Čuvar mjeseca]]" kao Yule ([[2015.]]) * "[[Asterix protiv Cezara]]" kao Obelix (stara sinkronizacija iz studija Zagrebačka Televizija) ([[1989.]]) == Nagrade i priznanja == *[[2012.]] – [[Nagrada Vladimir Nazor]] za životno djelo<ref>[http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=7793 Ministarstvo kulture RH – Dobitnici "Nagrade Vladimir Nazor" za 2011. godinu], pristupljeno 30. studenoga 2014.</ref> *[[2014.]] – [[Nagrada hrvatskog glumišta]] za životno djelo == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{imdb ime|id=0345544|ime=Špiro Guberina}} {{GLAVNIRASPORED:Guberina, Špiro}} [[Kategorija:Hrvatski filmski glumci]] [[Kategorija:Hrvatski televizijski glumci]] [[Kategorija:Hrvatski kazališni glumci]] [[Kategorija:Životopisi, Šibenik]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Vladimir Nazor]] l2k6r26uqr50s91gvinb7qe6vxpg7dr 0 163041 7427709 6979231 2026-04-10T14:17:21Z Ponor 38361 datum ≠ mjesto 7427709 wikitext text/x-wiki {{Infookvir skladatelj |ime = Bruno Bjelinski |opis_slike = |veličina = |puno_ime = Bruno Weiss |slika = Bruno Bjelinski.jpg |datum_rođenja = [[1. studenoga]] [[1909.]] |mjesto_rođenja = [[Trst]] |datum_smrti = [[3. rujna]] [[1992.]] |mjesto_smrti = [[Silba (Zadar)|Silba]] |djela = opera ''Pčelica Maja'' <br> balet ''Pinnochio'' <br> Koncert za violončelo i orkestar |period = |utjecaj = |suradnici = |nagrade = |poveznica = <!-- unesite adresu mrežne stranice --> }} '''Bruno Bjelinski''' ([[Trst]], [[1. studenog]] [[1909.]] – [[Silba (Zadar)|Silba]], [[3. rujna]] [[1992.]]<ref>[http://www.matica.hr/kolo/313/Bruno%20Bjelinski,%20hrvatski%20skladatelj%20europskih%20obzora/ Matica.hr / Kolo – Zdenka Weber: »Bruno Bjelinski, hrvatski skladatelj europskih obzora«] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140107174644/http://www.matica.hr/kolo/313/Bruno%20Bjelinski,%20hrvatski%20skladatelj%20europskih%20obzora/ |date=7. siječnja 2014. }}, pristupljeno 7. siječnja 2014.</ref>), jedan od najznačajnijih [[hrvatska|hrvatskih]] [[skladatelj]]a 20. stoljeća. Bio je iznimno plodan skladatelj koji je po uzoru na svoje skladateljske uzore ([[Maurice Ravel|Ravel]], [[Paul Hindemith|Hindemith]], [[Francis Poulenc|Poulenc]], [[Darius Milhaud|Milhaud]]) razvio osobni glazbeni jezik s elementima [[Neoklasicizam|neoklasicizma]]. Bjelinski je skladao šest [[opera]], tri [[balet]]a, 15 [[simfonija]], te brojnu glazbu za [[glasovir]], [[violončelo]], kao i [[Komorna glazba|komornu glazbu]] za različite instrumente.<ref>[http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/natuknice/120-hrvatska-enciklopedija/1129-bjelinski-bruno / Hrvatska enciklopedija – »Bjelinski, Bruno«] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161011085310/http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/natuknice/120-hrvatska-enciklopedija/1129-bjelinski-bruno/ |date=11. listopada 2016. }}, pristupljeno 11. srpnja 2016.</ref> == Životopis == === Podrijetlo i karijera === Bruno Bjelinski (''rođen:'' Weiss) rodio se 1. studenoga, 1909. godine u [[Židovi u Hrvatskoj|židovskoj]]<ref>Snješka Knežević, 2011, str. 107</ref><ref>Ivo Goldstein, 2005, str. 288</ref><ref>Ha-Kol (Glasilo Židovske zajednice u Hrvatskoj); Djela hrvatskih skladatelja Židovskog podrijetla u Beču; stranica 38; broj 107, studeni / prosinac 2008.</ref><ref>{{cite news |url=http://www.croatian-jewish-network.com/?q=hr/node/21 |title='Židovska zajednica u Hrvatskoj' |publisher=Croatian Jewish network |work=www.croatian-jewish-network.com |language=Croatian |access-date=21. studenoga 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111004052142/http://www.croatian-jewish-network.com/?q=hr%2Fnode%2F21 |archive-date=4. listopada 2011.}}</ref> obitelji u [[Trst]]u. Majka mu je preminula kada je imao svega godinu dana, te ga je otac kasnije odveo u [[Zagreb]] gdje ga je odgojila baka.<ref name="nl">{{Citiranje www |naslov=50 godina umjetničkog rada Ljerke Pleslić-Bjelinski: I dalje kroz život, zajedno s Brunom... |url=http://www.novilist.hr/Kultura/Ostalo/50-godina-umjetnickog-rada-Ljerke-Pleslic-Bjelinski-I-dalje-kroz-zivot-zajedno-s-Brunom |autor=Svjetlana Hribar |izdavač=[[Novi list]] |dan=28. studenoga 2012. |preuzeto=7. siječnja 2014.}}</ref> Kao dijete svirao je [[violina|violinu]], a potom i [[glasovir]]. Bjelinski je najprije započeo studij prava, koje je i doktorirao na [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilištu u Zagrebu]], ali se pravom bavio kratko vrijeme do početka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Upisao se na [[Muzička akademija u Zagrebu|Muzičku akademiju u Zagrebu]], koju je završio [[1936.]] godine u klasi istaknutih umjetnika i pedagoga poput [[Blagoje Bersa|Blagoja Bersa]] i [[Franjo Dugan|Franje Dugana]].<ref name="hbl.lzmk.hr">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2047 hbl.lzmk.hr – Ivona Ajanović: »Bruno Bjelinski«], pristupljeno 11. srpnja 2016.</ref> Već prije rata skladao je nekoliko djela, niz [[sonata]], [[tokata]] i [[suita]]. Za rata je bio interniran, zatim se priključio [[NOB]]-u i postao član Kazališta narodnog oslobođenja Jugoslavije na [[Vis]]u.<ref name="hbl.lzmk.hr"/> Kraće je vrijeme predavao u [[Split]]u, ali [[1945.]] se preselio u Zagreb gdje na Muzičkoj akademiji počeo predavati [[kontrapunkt]] i [[polifonija|polifoniju]] (1945-77). U Zagrebu ostvaruje uspješnu karijeru. Osobitim je čarom pisao za djecu, kojima posvećuje neka od svojim najbojih djela. U opusu za djecu stvaranim 1950.-ih, ističu se [[Sedam bagatela za klavir]], opere [[Pčelica Maja]]{{newdsm}} na riječi [[Waldermar Bonsels|Waldemara Bonselsa]], [[Heraklo]]{{newdsm}} i [[Ružno pače]]{{newdsm}}, te baleti [[Pinokio]], [[Petar Pan]]{{newdsm}} i [[Mačak u čizmama]]{{newdsm}}. U tim djelima istaknuta je njegova sklonost [[humor]]u i [[ironija|ironiji]], koje koristi za zabavu i u animaciji mladih slušatelja. U već odmaklom stvaralačkom zanosu nastala je opera [[Orfej XX. stoljeća]], [[Koncert za Romea i Juliju]], te nekoliko simfornija. Bjelinski je skladao i glazbu za film [[Plavi 9]]. Još je tijekom života za svoja djela dobio velika priznanja, a bio je i član [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Hrvatske akademija znanosti i umjetnosti]]. === Obitelj i smrt === Krajem 1950.-ih se oženio mladom i perspektivnom studenicom glasovira, [[Ljerka Pleslić-Bjelinski|Ljerkom Pleslić]], koja je i sama postala istaknuta glazbena umjetnica. Zajedno su imali dvoje djece, Deana i [[Alan Bjelinski|Alana Bjelinskog]]. Mlađi sin, Alan, postao je skladatelj i dirigent. Bruno Bjelinski je umro je 3. rujna 1992., na otoku [[Silba|Silbi]] gdje je i sahranjen u prisustvu uže obitelji.<ref name="nl"/> == Ostavština == Autor nadasve opsežnog opusa i karakteristične melodijsko-harmonijsko-ritmičke invencije, Bjelinski nije nikad izrazito pripadao nacionalnom smjeru, iako nije ostajao ravnodušan ni prema [[folklor]]u (utjecaji osebujnih balkanskih ritmova ili čak egzotičnih južnoameričkih plesova, u kojima se zrcale odrazi dojmova skladateljeva višestrukog boravka u [[Brazil]]u, povremene inspiracije specifičnostima [[jazz]]a). Laka mediteranska liričnost, opća ležernost izraza, uvijek nazočan optimizam poruke, a sve isprepleteno povremenim dramatskim nakupinama zvukova – to su temeljne značajke toga prijemljiva i lako prepoznatljiva glazbena govora. U njemu su vidljivi tragovi [[Barokna glazba|barokne glazbe]] s njezinom nezaustavljivom motorikom i promišljenim konstrukcijama. [[Neoklasicizam|(Neo)klasični]] pak impulsi trajno su ugrađeni u korijene Bjelinskijeva stvaralaštva; odbijajući sve što je izvan provjerenih zakona klasičnog reda, skladatelj se, poštujući te iste zakone, istodobno i pomalo poigrava s njima. Nepretenciozna poetičnost njegovih djela često je protkana lakim humorom koji mjestimice graniči i s ironijom. Bjelinski se uspješno okušao na gotovo svim ozbiljnoglazbenim područjima, a jedan je od najplodnijih autora hrvatske glasovirske glazbe.<ref>[http://mic.hr/products/selected-works-for-piano www.mic.hr – Dubravko Detoni: »Bruno Bjelinski: Izabrana djela za glasovir«] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160331220626/http://mic.hr/products/selected-works-for-piano |date=31. ožujka 2016. }}, pristupljeno 11. srpnja 2016.</ref> ==Djela== ===Vokalna glazba=== ====Kantate==== * ''Svjetli grobovi'' za bariton i komorni orkestar (1944, Jovan Jovanović Zmaj) * ''Zore i vihori'' za mezosopran, mješoviti zbor i orkestar (1961., Vesna Parun) ====Pjesme==== * ''7 partizanskih pjesama'' za bariton i orkestar (1944.) * ''Ciciban'', ciklus za sopran i glasovir ili alt i gudački kvartet (1947., Oton Župančić), HGZ, 1950. * ''2 pjesme za glas i glasovir'' (1954., Ivan Goran Kovačić) * ''Bez povratka'', ciklus za mezosopran i glasovir/komorni orkestar (1953., Li Tai Po), HDS, 1971. * ''Pjesme za bezimenu'', ciklus za tenor (sopran) i glasovir/orkestar (1953, Gustav Krklec) * ''Gitanjali'', ciklus za alt i glasovir (1957., R. Tagore), HDS, 1975. * ''Šuma spava'', ciklus za sopran, klarinet, vibrafon, gudački kvartet i tamburin (1965., Grigor Vitez) * ''Condomblé'' za sopran, glasovir, udaraljke, ili sopran i komorni orkestar (1952-72, vlastiti tekst), Gerig, 1975. * ''Figuli-faguli'' za glas i glasovir (1973., vlastiti tekst) * ''Dijalog'' za mezzosopran i glasovir (1975., Antun Branko Šimić), HDS, 1977. * ''Davidovi psalmi'' za dva soprana i klavirski trio (1988.) * ''Memories'' za sopran i glasovir (vlastiti tekst, 1990.) ===Scenska djela=== ====Opere==== * ''Pčelica Maja'' (Matija Koletić prema Waldemar Bonsels), bajkovita opera u 2 dijela (1952.; 9. veljače 1963., Rijeka), Universal Edition, klavirski izvadak 1957, partitura 1970. * ''Heraklo'' (vlastiti libreto), komična opera u 1 činu za djecu, za bariton, recitatora i klavir (2. lipnja 1971., Osijek) * ''Močvara'' (vlastiti libreto), opera u 1 činu (26. lipnja 1972., Osijek) * ''Zvona'' (vlastiti libreto), opera za komorni orkestar, magnetofonsku vrpcu i soliste (7. prosinca 1975., Osijek) * ''Orfej XX. stoljeća'' (vlastiti libreto), opera u 2 čina (10. listopada 1981., Beograd) * ''Slavuj'' (vlastiti libreto prema H.C. Andersen), opera u 3 čina (15. studeni 1984., Sarajevo) ====Lutkarske predstave==== * ''Ružno pače'' (prema H.C. Andersen; 12. studenoga 1982., Zagreb) * ''Knjiga o džungli'' (prema R. Kipling; siječanj 1990., Zagreb) ====Baleti==== * ''Pinocchio'' (V. Fijan i Bjelinski prema C. Collodi), balet za djecu u 4 slike (15. travnja 1959, Zagreb), Gerig, 1967. * ''Petar Pan'' (vlastiti scenarij prema J.M. Barry), balet u 2 čina (26. studenoga 1966, Zagreb), Universal Edition 1969. * ''Karneval iluzija'' (prema Sinfonietta brasileira), balet (5. studenoga 1967, Zagreb) * ''Mačak u čizmama'' (scenarij prema A. Mitterhuber i Braći Grimm), balet za djecu u 7 slika (17. prosinca 1977, Zagreb) ===Filmska glazba=== * ''Plavi 9'' (1950). ===Simfonijska glazba=== ====Simfonije==== # ''Simfonija ljeta'', za orkestar (1954.) # ''In memoriam poete'', za orkestar i dječji zbor (1960, R. Tagore), HDS, 1965. # ''Muzika za prijatelje'', za orkestar (1964.) # ''Symphonia iubilans'', za orkestar (1965.) # ''Za Thaliju'', za orkestar, muški zbor, ženski zbor i dječji zbor (1969.) # ''Symphonia vocalis'', za ženski zbor, glasovir, orgulje i udaraljke (1974, tekst Bjelinski i narodna poezija Dalmacije) # simfonija za orkestar i mezzosopran (1980.) # ''Di quatro gioie'', za orkestar (1982.) # ''Simfonija otoka'' za orkestar (1983.) # ''Europa'' za orkestar (1984.) # simfonija za orkestar (1985.) # simfonija za orkestar (1986.) # simfonija za orkestar (1986.) # simfonija za bariton, recitatora i orkestar (1987.) # simfonija za sopran, alt, tenor, bariton i orkestar (1988.) ====Simfonijska glazba==== # ''Mediteranska simfonietta'' za orkestar (1958.), SOKOJ 1961. # ''Sinfonietta brasiliera'' za ženski zbor i orkestar (1962, brazilska narodna poezija) # ''Sinfonietta concertante'' za glasovir i orkestar (1967. = 3. klavirski koncert) # ''Festivalska sinfonietta'' za orkestar harmonika, kontrabas, timpane i vojni bubanj(1980.) # ''Sinfonietta'' za alt trombon i gudače/glasovir (1982.), Zumikon, M. Reift, 1988. # ''Sinfonietta'' za saksofon, gudače i udaraljke (1985.) ====Ostale skladbe za orkestar==== * ''Scherzo'' za orkestar (1934. – 35.) * ''Divertimento'' za komorni orkestar (1948.), SOKOJ, 1965. * ''Prélude'' za orkestar (1951.) * ''Svečana uvertira'' za orkestar (1951.) * ''Pet invencija'' za komorni orkestar (1965.), HDS, 1969. * ''Plaisanteries'', suita za komorni orkestar (1948. – 71.) * ''Bon voyage'' za gudače (1979.) * ''Dnevnik iz Italije'', suita za komorni orkestar (1991.) * ''Die Musik ist unser Trost'' za gudače (1991.). ====Koncerti za solo instrumente==== * Koncert za violončelo i orkestar, br. 1 (1945., revidiran 1968.), klavirski izvadak 1968. * Koncert za glasovir i orkestar (1947. – 48.; revidiran 1979.) * Koncert za fagot i orkestar (1950.), klavirski izvadak SOKOJ, 1965. * Koncert za violinu i orkestar (1952.), klavirski izvadak 1956. * Concertino za glasovir, gudače i udaraljke (1956.), klavirski izvadak HDS, 1972. * Koncert za klarinet i gudački orkestar (1952.), 1954. * Koncert za violončelo i udaraljke, broj 2 (1953.) klavirski izvadak 1956. * Koncert za obou i gudače (1954.), klavirski izvadak HDS, 1969. * Koncert za flautu i gudače (1955.), Universal Edition, 1956., 1967. * Koncert za violu i komorni orkestar (1956.) * Serenada za trubu, glasovir, gudače i udaraljke (1957.), klavirski izvadak Universal Edition, 1958., 1967. * Concertino za violinu i orkestar (1957.) * Petit concert za glasovir i komorni orkestar (1963.; =Koncert za malenog dječaka), klavirski izvod Gerig, 1977. * Concertino za rog, gudače, čelestu i udaraljke (1967.), Gerig, partitura 1967., klavirski izvadak 1969. * Musica tonalis za obou, fagot i gudače (1968.), Universal Edition 1973. * Promenadni koncert za puhački orkestar (1974.) * Musica per tromba za trubu i komorni orkestar (1975.) * Concertino za gitaru, gudače, čembalo i udaraljke (1977.) * Concertino primavera za violu, gudače i čembalo (1978.) * Poesis za klarinet i gudače (1987.) * Oboa iubilans za obou i gudače (1988.) * Flauto concertante za flautu i orkestar (1989.) * Concerto grosso (1990.) ===Glazba za solo instrumente=== ====Glazba za glasovir==== * 3 sonate: 1. (1938., izgubljena); 2. ''Sonata s Visa'' u a-molu (1944.), HDS 1973.; 3. (1960.). * 3 suite: 1. ''Mala Ruth jednoga dana'' (1938.); 2. (1938.); 3. (1939.), HDS, 1978. * ''Proljetne igre'' (1957.), HGZ, 1961 * ''Na velikom brodu'' (1961.) * ''Proljetni rondo'' (1936.) * Toccata u fis-molu (1938.) * Toccata u c-molu (1946.), HGZ, 1951. * Preludium u C-duru (1938.) * ''Muzika za djecu'' (1945.), 1955. * ''7 bagatela'' (1950.), Ognjen Prica, 1952. * Partita (1954.) * ''Mala sonatina'' (1954.) Muzička naklada 1979. * Interludium (1969.) * ''Iz dječje glave'' (1967.) * ''Koncert za Romea i Juliju'' za 2 glasovira (1981.) * ''Cvijeće za Scarlattija'' (1983.) ====Glazba za ostale solo instrumente==== * 3 epistole za orgulje (1975.) * ''3 melodije malog Julijana'' (1988.) za flautu ===Komorna glazba=== * Klavirski trio broj 1 u g-molu (1953.) * Klavirski trio broj 2 (''Trio de collines''; 1989.) * Trio za obou/flautu, violončelo, glasovir (1960.), 1975., također prerađen za violu, violončelo i glasovir, te za obou, fagot i glasovir (1979.) * ''Tri mušketira'' za 3 roga (1984.) * 1. gudački kvartet ''Lirski'' (1941. – 43.), HDS, 1973. * 2. gudački kvartet (1951.) 1956. * 3. gudački kvartet (1985.) * ''Priča'' za kvartet saksofona (1992.) * ''Spielmusik'' za kvartet saksofona (1992.) * ''Scherzi di notte'' za kvartet drvenih puhača (1969.), Gerig, 1971. * Varijacije na pučku temu za puhački kvintet (1975.) * ''Poesis'' za 2 roga, 2 fagota i 2 klarineta (1979.) * 4 sonate za violinu i glasovir: 1. (1933., prerađena 1976.); 2. a-mol (1937., prerađena 1946. – 47.), HDS, 1974.; 3. (1960.); ''Sonata za rastanak'' * Sonatina za violinu i glasovir (1950.) * 6 invencija za violinu/violončelo i glasovir (1947.) * ''Aprilska sonatina'' za flautu i glasovir (1976.), Gerig, 1977. * Sonata za flautu i glasovir (''Dona Cupidis'', 1991.) * Sonatina za obou i glasovir (''Laudate Joanem'', 1980.) * Sonata za klarinet i glasovir (1966.), Gerig, 1967. * Dvije invencije za fagot i glasovir (1950.) * Preludium, aria i rondo za fagot i glasovir (1981.) * Sonatina za rog i glasovir (1973.) * ''Musica per tromba'' za trubu i glasovir (1975.), HDS, 1977. * ''Tri biblijske legende'' za trombon i glasovir (1983.), HDS 1988. * ''Encore un printemps...'', sonatina za violinu i glasovir (1991.) == Nagrade == Za svoje stvaralaštvo dobio više nagrada i priznanja, među njima nagrade za životno djelo »Mlado pokoljenje« (1965) i [[Nagrada Vladimir Nazor|»Vladimir Nazor«]] (1976) te nagradu [[Nagrada Josip Štolcer Slavenski|»Josip Slavenski«]] (1986). Godine 1988. izabran je za redovitog člana JAZU.<ref name="hbl.lzmk.hr"/> == Zanimljivosti == *Grad [[Zagreb]] je u godini 2008. u spomen na skladatelja imenovao ulicu u naselju Sopnica - [[Jelkovec]] ([[Sesvete]]). == Izvori == {{izvori}} == Literatura == * {{Citiranje knjige |last=Snješka Knežević |first=Aleksander Laslo |title=Židovski Zagreb |year=2011 |publisher=AGM, Židovska općina Zagreb |location=Zagreb |isbn=978-953-174-393-8}} * {{Citiranje knjige |last=Goldstein |first=Ivo |title=Židovi u Zagrebu 1918 - 1941. |year=2005 |publisher=Novi Liber |location=Zagreb |isbn=953-6045-23-0}} * [[Opća i nacionalna enciklopedija]], sv. 3, Zagreb: [[LZMK]] 2007., str. 50-51, {{ISBN|953-7224-03-1}} == Vanjske poveznice == *[http://www.matica.hr/kolo/313/Bruno%20Bjelinski,%20hrvatski%20skladatelj%20europskih%20obzora/ Matica.hr / Kolo – Zdenka Weber: »Bruno Bjelinski, hrvatski skladatelj europskih obzora«] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140107174644/http://www.matica.hr/kolo/313/Bruno%20Bjelinski,%20hrvatski%20skladatelj%20europskih%20obzora/ |date=7. siječnja 2014. }} (životopis) *[http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/natuknice/120-hrvatska-enciklopedija/1129-bjelinski-bruno/ www.lzmk.hr / »Bjelinski, Bruno«] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161011085310/http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/natuknice/120-hrvatska-enciklopedija/1129-bjelinski-bruno/ |date=11. listopada 2016. }} (životopis) *[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2047/ hbl.lzmk.hr / Ivona Ajanović: »BJELINSKI, Bruno«] (životopis) {{GLAVNIRASPORED:Bjelinski, Bruno}} [[Kategorija:Hrvatski skladatelji]] [[Kategorija:Židovi u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Životopisi, Trst]] l2h5jt7daewkjjn3di79oqxneucbkj6 0 168828 7427597 7232939 2026-04-10T12:46:16Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Johannesburg|Johannesburg]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7427597 wikitext text/x-wiki {{slično|južnoafričkom nogometnom klubu|britanski [[rock]] sastav|Kaiser Chiefs}} {{ nogometni klub | ime kluba = Kaizer Chiefs | slika = | puno ime = Kaizer Chiefs Football Club | nadimak = ''Amakhosi, Glamour Boys'' | godina osnivanja = [[7. siječnja]] [[1970.]] | igralište = [[Soccer City|FNB Stadium]] i [[Ellis Park|Ellis Park Stadium]], [[Johannesburg]] | navijači = | kapacitet stadiona = | direktor = {{Z|JAR}} Kaizer Motaung | trener = {{Z|TUR}} [[Muhsin Ertuğral]] | liga = [[Premier Soccer League|PSL]] | sezona = 2024./25. | plasman = 9. | igrači = | pattern_la1=|pattern_b1=|pattern_ra1= | leftarm1=000000|body1=FFD700|rightarm1=000000|shorts1=000000|socks1=000000 | pattern_la2=|pattern_b2=|pattern_ra2= | leftarm2=FFFFFF|body2=FFFFFF|rightarm2=FFFFFF|shorts2=FFFFFF|socks2=FFFFFF }} '''Kaizer Chiefs FC''' je [[JAR|južnoafrički]] nogometni klub iz [[Johannesburg]]a. ''Kaizer Chiefs'' je najveći i najpopularniji južnoafrički klub, te se procjenjuje da ima 16 milijuna navijača. Klub, do preseljenja na novi stadion naziva ''Amakhosi Stadium'' igra na stadionima ''[[Soccer City|FNB]]'' i ''[[Ellis Park|Ellis Park]]''. Najveći rival Chiefsa je ''[[Orlando Pirates FC|Orlando Pirates]]'', s kojim igra tzv. ''Soweto derbi''. Zbog odbijanja sudjelovanja na [[CAF Konfederacijski kup|CAF Konfederacijskom kupu]], Afrički nogometni savez ([[CAF]]) im je zabranio sudjelovanje na svim afričkim natjecanjima do [[2009.]] To je već drugi put u četiri godine da je klub kažnjen iz istog razloga. == Uspjesi == * '''Prvenstva Južne Afrike''' ** '''[[Premier Soccer League]]:''' 2003./04., 2004./05., 2012./13., 2014./15. ** '''National Soccer League:''' 1989., 1991., 1992. ** '''National Professional Soccer League:''' 1974., 1977., 1979., 1981., 1984. * '''Kupovi u Južnoj Africi'''<ref> [http://www.rsssf.com/tablesz/zafcuphist.html rsssf.com, South Africa Cup Winners] </ref> ** '''Nedbank Cup:''' 1971., 1972., 1976., 1977., 1979., 1981., 1982., 1984., 1987., 1992., 2000., 2006., 2013. ** '''Telkom Knockout:''' 1983., 1984., 1986., 1988., 1989., 1997., 1998., 2001., 2003., 2004., 2007., 2009., 2010. ** '''MTN8 Cup:''' 1974., 1976., 1977., 1981., 1982., 1985., 1987., 1989., 1991., 1992., 1994., 2001., 2006., 2008., 2014. ** '''Ohlsson's Challenge Cup:''' 1987., 1989. ** '''Castle Challenge Cup:''' 1990., 1991. ** '''Stylo Cup:''' 1970. ** '''UCT Super Team Competition:''' 1972. ** '''Carling Black Label Cup:''' 2013., 2016. ** '''Telkom Charity Cup:''' 1986.,1987., 1988., 1989., 1990., 1994., 1996., 1998., 2002., 2003., 2010. '''Međunarodna natjecanja''' * '''Afrički Kup pobjednika kupova''' ** pobjednik: 2001. * '''CAF Super Cup''' ** drugoplasirani: 2002. ==Vanjske poveznice== *[http://www.kaizerchiefs.com Službena stranica] {{eng oznaka}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Nogometni klubovi]] [[Kategorija:Nogomet u Južnoj Africi]] [[Kategorija:Johannesburg]] 1wu27074i91yvvyntthwuvl6div6zpy 0 172479 7427674 7413359 2026-04-10T13:55:56Z Argo Navis 852 | pushpin_map = Hrvatska Osijek 7427674 wikitext text/x-wiki {{Infookvir stadion | ime = Dvorana Gradski vrt | izvorno_ime = | slika = Dvorana Gradski vrt 1.jpg | UEFA = | nadimak = | prijašnja_imena = | lokacija = [[Osijek]] | dz = HRV | koordinate = | pushpin_map = Hrvatska Osijek | pushpin_label = | cijena_izgradnje = 30 milijuna [[Euro|eura]] | arhitekt = Gordana Domić i Boris Koružnjak | izgradnja = | otvoren = [[28. prosinca]] [[2008.]] | renoviran = | proširen = | zatvoren = | srušen = | vlasnik = Grad Osijek | upravitelj = Športski objekti d.o.o. | korisnici = | kapacitet = 3.538 (velika dvorana) | teren = parket | dimenzije = }} [[Datoteka:Gradski vrt 3.JPG|mini|250px|Otvorenje dvorane 28. prosinca 2008.]] '''Dvorana Gradski vrt''' višenamjenska je nastavno-športska dvorana u [[Osijek]]u. Sastoji se od pet dvorana, od kojih je jedna atletski tunel, te pomoćnih i pratećih sadržaja. Dvije najveće dvorane kapaciteta su 3.538 i 1.448 gledatelja. Pristupni [[trg]] s glavnim stubištem na sjevernoj strani dvorane te vodena ploha i spiralna skulptura - fontana fokusiraju događanja središnjeg dijela cijelog športskog kompleksa. Prostor između [[Stadion Gradski vrt|stadiona]] i dvorane – aleja športaša - svojim urbano-parkovnim oblikovanjem nadovezuje se na glavni pristupni trg te kao suvremeni i aktivan javni gradski prostor pruža različite mogućnosti odmora, druženja, boravka i rekreacije svim građanima [[Osijek]]a. Športska dvorana oblikovno je i funcionalno podijeljena u dva osnovna međusobno povezana volumena. Okrugli valjkasti volumen oblikovni je element prepoznatljivosti koji svojom formom naglašava pokret, akciju i dinamiku športa i na njega se nastavljaju horizontalne plohe svih ostalih prostora. Dvorana je službeno otvorena [[28. prosinca]] [[2008.]] prijateljskom utakmicom rukometnih reprezentacija [[Hrvatska rukometna reprezentacija|Hrvatske]] i [[Ruska rukometna reprezentacija|Rusije]], koja je završila pobjedom Hrvatske rezultatom 27:26 (17:10). == Razine == * prizemlje – razina ± 0,00 (dvorane A, C, D, G, H, [[sauna]], bazen, garderobe, [[sanitarija|sanitarije]], [[športska medicina]], [[trgovina|trgovine]], lokali, poslovni i ugostiteljski sadržaji, [[tehnika]], osoblje, itd.) * 1. etaža – razina +5,00 (dvorana B, gledatelji, klupske prostorije, v i p, [[press]], [[caffe]], ulazni hodnici, galerije, sanitarije itd.) * 2. etaža - razina +9,00 (atletski tunel (F), tehnika, osoblje, itd.) * 3. etaža - razina +12,00 (galerija s komentatorima, režijom, tv i sl., tehnika) Ukupna bruto površina građevine je 18.590 m². Glavne športske površine koje se nalaze u pet odvojenih dvorana te dodatni prostori za trim, fitness i saunu s malim bazenom funkcionalno su podijeljene u nekoliko specifičnih zona i razina. == Dimenzije dvorana == * velika dvorana (A - 35x50 m) * male dvorane (C, D - 2 x 22x16 m) * teretana (G – 10,25x9,6 m) * dvorana za trim i fitness (H – 9,2x9,6 m) i saune s bazenom (18,5x10,6 m) sa svim pratećim sadržajima garderoba, sanitarija, športske medicine, doping kontrole itd., nalaze se na razini prizemlja ±0,00. * prostor [[košarka|košarkaške dvorane]] (B - 30x32+10 m) nalazi se iznad malih dvorana, na razini +5,00 * atletski tunel (F – 87x12 m) nalazi se u valjkastom dijelu građevine na razini +9,00. Dvorana A ukupno ima 3.538 mjesta (2.502 - fiksne tribine i 1.036 - pomične tribine). Dvorana B ukupno ima 1.448 mjesta (1.224 - fiksne tribine i 322+224 – pomične tribine). U svakoj od dvorana C, D i F moguće je postaviti po otprilike 200 pomičnih mjesta za sjedenje. Osim športskih događaja dvorana svojim oblikom, veličinom i funkcionalnom organizacijom omogućuje i odvijanje zabavnih, kulturnih i medijskih aktivnosti ([[izložba|izložbe]], [[sajam|sajmovi]], [[koncert]]i, [[modna revija|modne revije]], [[kongres]]i, [[festival]]i i sl.) == Vanjske poveznice == {{commonscat|Gradski vrt Hall}} * [https://web.archive.org/web/20080308011730/http://www.hrs.hr/cro2009.php?section=1 Informacije o objektu] * [http://www.osijek031.com/galerija/thumbnails.php?album=330 Dvorana Gradski vrt - galerija fotografija] [[Kategorija:Športske dvorane u Hrvatskoj|Osijek, Gradski vrt]] [[Kategorija:Športski objekti u Osijeku]] [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska 2009.]] 43ea6f2w4g1lgveparczcg9uieg9gr8 0 175133 7427691 6588428 2026-04-10T14:05:59Z Argo Navis 852 7427691 wikitext text/x-wiki {{Infookvir hrvatski muzej ili galerija |ime = Muzej likovnih umjetnosti Osijek |slika = Muzej likovnih umjetnosti Osijek.jpg |opis_slike = |veličina_slike = |osnovan = [[1954.]] |lokacija = [[Vila Neumann]]<br />[[Europska avenija]] 9<br />[[Osijek]] |izlošci = |ulaz = odrasli 15 kn<br />učenici, studenti i umirovljenici 10 kn<br />godišnja ulaznica 70 kn<br />ponedjeljkom zatvoreno<br /><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.mlu.hr/pocetna.html |title=Opći podaci {{!}} Muzej likovnih umjetnosti, Osijek |journal= |access-date=10. listopada 2019. |archive-date=11. prosinca 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171211073411/http://www.mlu.hr/pocetna.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.mlu.hr/posjetitenas.html |title=Posjetite nas {{!}} Muzej likovnih umjetnosti, Osijek |journal= |access-date=30. listopada 2019. |archive-date=14. siječnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180114113413/http://www.mlu.hr/posjetitenas.html |url-status=dead }}</ref> |javni prijevoz = tramvaj |ravnatelj = Eduard Hudolin<ref name="djelatnici">{{Citiranje časopisa |url=http://www.gluo.hr/strucnidj_1.html |title=Djelatnici {{!}} Muzej likovnih umjetnosti, Osijek |journal= |access-date=1. travnja 2013. |archive-date=20. svibnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120520093249/http://www.gluo.hr/strucnidj_1.html |url-status=dead }}</ref> |kustos = Valentina Radoš, Daniel Zec, Ivan Roth, Mateja Moser, Martina Gavran Španiček<ref name="djelatnici"/> |web = [http://www.mlu.hr Službene stranice muzeja] |dodatak = | pushpin_map = Hrvatska Osijek | pushpin_label = }} '''Muzej likovnih umjetnosti''' u [[Osijek]]u utemeljen je [[1954.]] godine. Od te godine pod ravnateljstvom [[slikar]]a [[Jovan Gojković|Jovana Gojkovića]] djeluje kao samostalna ustanova. Prvotno je muzej bio smješten u zgradi Županije. Godine [[1964.]] muzej je preseljen u nove prostore na adresi [[Europska avenija|Europske avenije]] 9, u prilagođeni neorenesansni objekt sagrađen krajem 19. stoljeća gdje je i danas smješten – [[Vila Neumann]]. Zgrada ima 460 m² izložbenog prostora, 150 m² radnog prostora i 85 m² suvremeno uređenih depoa.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.gluo.hr/muzej_1.html |title=Zgrada Galerije {{!}} Galerija likovnih umjetnosti, Osijek |journal= |archive-url=https://web.archive.org/web/20120314205207/http://www.gluo.hr/muzej_1.html |archive-date=14. ožujka 2012. |access-date=1. travnja 2013. }}</ref> == Djelatnost == Djelatnost muzeja definiran je zakonskom legislativom vezanom uz [[muzej]]e. Muzej izlaže djela likovne umjetnosti [[18. stoljeće|18.]] i [[19. stoljeće|19. stoljeća]] te umjetničke slike s prijelaza 19. u [[20. stoljeće|20. stoljeće]] nastale u duhu [[Secesija|secesije]], [[Impresionizam|impresionističkog]] realizma i rane moderne. == Građa == Umjetnička zbirka postojala je prije osnutka galerije i bila je sastavni dio Muzeja Slavonije osnovanog [[1877.]] godine. Prva građa dobivena je donacijama građana krajem 19. stoljeća no nije se mogla primjereno prikazati zbog nedostatka prostora. Broj umjetnina se je s vremenom povećavao, a s dobivanjem vlastitog prostora umjetnine su se mogle kvalitetno izložiti. Građa se sastoji od vrijednih djela priznatih umjetnika i podijeljena je u četiri zbirke: Zbirku crteža i grafika, Zbirku skulptura, Zbirku slika 18. i 19. stoljeća i Zbirku slika 20. stoljeća. Najstarije slike i [[Grafika|grafike]] koje se čuvaju u galeriji potječu iz prve polovice 18. stoljeća ([[1740.]] godine). == Usluge == Pružanje stručne pomoći iz područja djelatnosti galerije, održavanje predavanja, vršenje stručnog vodstva, pružanje usluge informiranja vezano uz aktivnosti, organiziranje izložbi, objavljivanje stručnih publikacija. == Galerija == <gallery mode="packed" heights="100"> Datoteka:MLU Osijek 1.jpg Datoteka:MLU Osijek 7.jpg Datoteka:MLU Osijek 5.jpg Datoteka:MLU Osijek 8.jpg Datoteka:MLU Osijek 3.jpg Datoteka:MLU Osijek 6.jpg Datoteka:MLU Osijek 4.jpg Datoteka:MLU Osijek 2.jpg Datoteka:MLU Osijek 9.jpg </gallery> == Izvori == * [http://www.kultura.hr/hr/ustanove/po_vrsti/muzej/gluo Ministarstvo kulture Republike Hrvatske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080608183620/http://www.kultura.hr/hr/ustanove/po_vrsti/muzej/gluo/ |date=8. lipnja 2008. }} {{Izvori}} == Povezani članci == * [[Dodatak:Popis muzeja u Hrvatskoj]] == Vanjske poveznice == {{Commonscat|}} * [http://www.gluo.hr Galerija likovnih umjetnosti, Osijek] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141012160122/http://www.gluo.hr/ |date=12. listopada 2014. }} * [http://hvm.mdc.hr/galerija-likovnih-umjetnosti--osijek,520%3aOSK/hr/info/ Mrežne stranice Galerije likovnih umjetnosti Osijek] {{Ministarstvo kulture}} {{Coord|45.558309903726034|N|18.6972713470459|E|region:HR-14_type:landmark_dim:40_source:MDC|display=title|format=dms}} [[Kategorija:Muzeji u Osijeku]] [[Kategorija:Dobitnici Povelje Republike Hrvatske]] mpf4lfu78hjplb8z6mss4ufhdozz5qu 0 180156 7427714 7192259 2026-04-10T14:20:47Z Ponor 38361 datum ≠ mjesto 7427714 wikitext text/x-wiki {{Infookvir skladatelj |ime = Josip Štolcer-Slavenski |opis_slike = Josip Štolcer-Slavenski (1935.) |veličina = |puno_ime = Josip Štolcer |slika = Josip Štolcer Slavenski 1935.JPG |datum_rođenja = [[11. svibnja]] [[1896.]] |mjesto_rođenja = Čakovec |datum_smrti = [[30. studenoga]] [[1955.]] |mjesto_smrti = Beograd |djela = ''Voda zvira'' <br> ''Nokturno'' <br> ''Sonata za glasovir'' <br> ''Balkanofonija'' <br> ''Gudački kvartet br.2'' |period = [[1923.]] – [[1955.]] |utjecaj = |suradnici = |nagrade = |poveznica = <!-- unesite adresu mrežne stranice --> }} [[Datoteka:Josip Štolcer Slavenski u Čakovcu.jpg|thumb|150px|Spomenik Josipu Štolceru-Slavenskom u [[Perivoj Zrinskih|Perivoju Zrinskih]] u [[Čakovec|Čakovcu]]]] [[Datoteka:Josip Štolcer Slavenski.JPG|thumb|150px|Skulptura glave Josipa Štolcera-Slavenskog u [[Muzej Međimurja Čakovec|Muzeju Međimurja]] u [[Čakovec|Čakovcu]]]] '''Josip Štolcer-Slavenski''' ([[Čakovec]], [[11. svibnja]] [[1896.]] – [[Beograd]], [[30. studenoga]] [[1955.]]) [[hrvat]]ski [[skladatelj]]<ref>{{Citiranje weba |title=Štolcer-Slavenski, Josip |url=https://enciklopedija.hr/clanak/59948 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=20. ožujka 2015.}}</ref> i [[Glazba|glazbeni]] [[pedagog]].<ref name="VmtgM">[http://www.mtraditional.com/slavenski.html Virtualni muzej tradicijske glazbe Međimurja: Josip Štolcer Slavenski] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160308002607/http://www.mtraditional.com/slavenski.html |date=8. ožujka 2016. }}, pristupljeno 20. ožujka 2015.</ref> == Životopis == [[Datoteka:Josip Štolcer Slavenski, Čakovec.JPG|220px|mini|lijevo|Josip Štolcer Slavenski]] Studirao je glazbu u [[Budimpešta|Budimpešti]] (1913. – 1915.) i [[Prag]]u (1920. – 1923), u međuvremenu se vraćao u Čakovec i [[Zagreb]]. 1924. godine se seli u Beograd gdje je radio kao [[profesor]] u Srpskoj muzičkoj školi (danas Muzička škola "Mokranjac"), Drugoj muškoj gimnaziji, te na Muzičkoj akademiji. U Beogradu je živio do kraja života (izuzev zime 1924./1925. kada je boravio u [[Pariz]]u). U svojim djelima uvelike je koristio autohtonu narodnu glazbu, osobito onu iz svojega rodnoga kraja – [[Međimurje|Međimurja]]. Danas objedinjena osnovna i srednja glazbena škola, jedina te vrste u [[Srbija|Srbiji]], njemu u čast nosi ime Muzička škola "Josip Slavenski". Također, [[1974.]] godine je u Čakovcu, Štolcerovu rodnome gradu osnovana, u svjetskim okvirima poznata, glazbena manifestacija Majski muzički memorijal "Josip Štolcer Slavenski".<ref name="VmtgM"/><ref>[http://www.visitmedimurje.com/backend/opsirnije-enduser.asp?id=316 www.visitmedimurje.com – Majski muzički memorijal "Josip Štolcer Slavenski"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150402111114/http://www.visitmedimurje.com/backend/opsirnije-enduser.asp?id=316 |date=2. travnja 2015. }}, pristupljeno 20. ožujka 2015.</ref> == Djela == === Instrumentalna === * ''Nokturno'' (1920.) * ''Sonata za glasovir'' (1924.) * ''Balkanofonija'' (1927.) * ''Gudački kvartet br.2'' (1928.) * ''Kaos'' (1932.) === Pjesme inspirirane međimurskim melosom === * "Voda zvira" (1916.) * "Romarska popevka" (1922.) * "Ftiček veli" * "Pjesme moje majke" == Nagrada == U čast Slavenskom i njegovom djelu u [[RH|Hrvatskoj]] je 1970. godine utemeljena [[Vjesnik (novine)|Vjesnik]]ova godišnja nagrada za glazbu "[[Nagrada Josip Štolcer Slavenski|Josip Štolcer Slavenski]]". == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == === Sestrinski projekti === {{ WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = Josip Štolcer-Slavenski |commonscathr = Josip Štolcer-Slavenski |wikizvor = }} === Mrežna sjedišta === *[https://enciklopedija.hr/clanak/59948 Štolcer-Slavenski, Josip] Hrvatska enciklopedija. LZMK *[http://www.mtraditional.com/slavenski.html Virtualni muzej tradicijske glazbe Međimurja: Josip Štolcer Slavenski] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160308002607/http://www.mtraditional.com/slavenski.html |date=8. ožujka 2016. }} *[http://www.slavenski.edu.rs/josipslavenski Muzička škola "Josip Slavenski" / O nama: Josip Slavenski] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150402120457/http://www.slavenski.edu.rs/josipslavenski |date=2. travnja 2015. }} {{srp oznaka}} {{engl}} {{Čakovec-grad}} {{GLAVNIRASPORED:Štolcer-Slavenski, Josip}} [[Kategorija:Hrvatski skladatelji]] [[Kategorija:Hrvatski glazbeni pedagozi]] [[Kategorija:Životopisi, Čakovec]] [[Kategorija:Povijest Čakovca]] d4cv3i9pnt1g7vsm5p39s1cfp2otsp2 0 182717 7427636 7387961 2026-04-10T13:20:03Z Argo Navis 852 7427636 wikitext text/x-wiki {{Infookvir stadion | ime = Stadion Kranjčevićeva | izvorno_ime = | drugo ime = | staro ime = | nadimak = Kranjča | vrsta = | slika = Stadion Kranjceviceva air.jpg | slika_opis = | slika2 = | slika2_opis = | plan = | plan_opis = | etimologija = | koordinate = | koordinate_ref = | smještaj = ''Kranjčevićeva 15'', [[Zagreb]] | dz = HRV | površina = | površina ref = | duljina = | duljina ref = | širina = | širina ref = | visina = | visina ref = | dimenzije = | dimenzije ref = | kapacitet = 11.162 | kapacitet ref = | teren = Trava | UEFA = | godine izgradnje = | izgradnja = | godina završetka = | arhitekt = | cijena_izgradnje = | otvoren = 1921. | renoviran = 2018., 2025. – | proširen = | zatvoren = | srušen = | vlasnik = [[Zagreb|Grad Zagreb]] | upravitelj = | korisnici = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis = | pushpin_map = Grad Zagreb | mark = | marksize = | pushpin_label = | pushpin_label_position = | zaštita = }} '''Stadion Kranjčevićeva''' je [[nogomet]]ni stadion u [[Zagreb]]u. Smješten je u Kranjčevićevoj ulici na [[Trešnjevka|Trešnjevci]]. Na stadionu su najduže nastupali [[NK Lokomotiva Zagreb]] i [[NK Zagreb]], a prije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] nastupala [[HŠK Concordia Zagreb|HŠK Concordia]]. Nakon što je [[10. listopada]] [[1946.]] formirano Fiskulturno društvo Zagreb, vlasti su mu dale na upravljanje stadion kojim je do kraja 2. svjetskog rata upravljala HŠK Concordia.<ref>[http://www.hoo.hr/downloads/OLIMP%20-%20broj%2031%20-%20lipanj%202009.pdf OLIMP br.31/2009.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100216205047/http://www.hoo.hr/downloads/OLIMP%20-%20broj%2031%20-%20lipanj%202009.pdf |date=16. veljače 2010. }} (časopis HOO-a) Nogometna sekcija u Fiskulturnom društvu Zagreb, lipanj 2009.</ref> Na stadionu se do 2025. godine nalazio i '''Velodrom Zagreb''', [[biciklizam|biciklistička]] pista na kojoj su se održavale utrke nacionalnih prvenstava, tjedne utrke i treninzi sve do njegova rušenja pri obnovi nogometnog stadiona. Stadion je imao natkrivenu zapadnu tribinu s 3850 sjedećih mjesta na kojoj su smještene počasna i novinarska loža, te istočnu tribinu s 1500 sjedećih mjesta. Za potrebe održavanja noćnih priredbi ima reflektore smještene na četiri čelična stupa visine po 36 metara. ==Nazivi== Od izgradnje [[1921.]] godine do [[1945.]] godine stadion nosi naziv '''Igralište Concordije'''. Nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] mijenja naziv u '''Igralište Slobode''', te kasnije u naziv '''Igralište Zagreba'''. Nakon toga nazivan '''Stadion u Kranjčevićevoj''', a danas nosi naziv '''Nogometni stadion Zagreb'''.<ref>[https://www.sportskiobjekti.hr/default.aspx?id=8522 Upravljanje sportskim objektima]</ref> == Povijest == Izgradnja stadiona na Tratinskoj cesti, tada najvećeg u Zagrebu, započela je [[1910-ih]] godina za potrebe [[HŠK Concordia Zagreb|HŠK Concordije]]<ref>{{Citiranje weba |url=https://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2544 |title=Nogometni leksikon, LZMK |access-date=29. prosinca 2008. }}</ref> te je završena 1921. godine.<ref name="#1">{{Citiranje weba |url=https://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=658 |title=Nogometni leksikon, LZMK |access-date=29. prosinca 2008. }}</ref> Oko travnatog nogometnog igrališta izgrađena je [[1955.]] godine prema projektu zagrebačkog inženjera [[Milan Zrinjski|Milana Zrinjskog]] betonska biciklistička staza, koja je s vremenom dobila naziv Velodrom Zagreb.<ref name=":0">{{Citiranje novina|last=Anton Tipura|date=2025-04-20|title=Biciklisti u Zagrebu bijesni jer ostaju bez ključne staze: Iznevjerili ste nas, čekamo punih 30 godina...|language=hr|work=[[Jutarnji list]]|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/zagreb/biciklisti-u-zagrebu-bijesni-jer-ostaju-bez-kljucne-staze-iznevjerili-ste-nas-cekamo-punih-30-godina-15575868|access-date=2025-04-28}}</ref> U proljeće 1946. godine na stadionu se nakon utakmice Zagrebačke reprezentacije i Partizana (1 : 1) zapalio požar u kojemu su izgorjele prve drvene tribine. Godine 1978. dogodio se još jedan požar, u kojemu su izgorjele drvene tribine prenesene ondje nakon 1946. godine s [[Stadion Maksimir|Igrališta HAŠK-a]]. {{Ni}}[[Datoteka:ZNG spomen ploča Kranjceviceva.jpg|mini|187x187px|Spomen-ploča [[Zbor narodne garde|Zboru narodne garde]]]]Na stadionu je [[28. svibnja]] [[1991.]] izvedeno prvo postrojavanje [[ZNG|Zbora narodne garde]], koji su činili pripadnici [[Hrvatska policija|policije]] i dijela vojske, što je označilo početak stvaranja [[Oružane snage Republike Hrvatske|Oružanih snaga Republike Hrvatske]].<ref>{{Citiranje časopisa|title=10. obljetnica postrojavanja ZNG-a|url=http://vijesti.hrt.hr/arhiv/2001/05/28/HRT0012.html|url-status=dead|journal=|archive-url=https://web.archive.org/web/20210321033855/https://vijesti.hrt.hr/|archive-date=21. ožujka 2021.|access-date=29. prosinca 2008.}}</ref> Stadion od zadnjeg uređenja [[2018.]] godine kada su postavljene stolice na istočnu tribinu i postavljen novi hibridni travnjak ima kapacitet od 5350 sjedećih mjesta,{{Ni}} uz počasnu novinarsku ložu.<ref>[http://www.germanijak.hr/vijesti/pogledajte-kako-izgleda-obnovljena-kranjceviceva/51699 Pogledajte kako izgleda obnovljena Kranjčevićeva]</ref> Iako je na igralištu Concordije odigrana [[1931.]] [[Prva noćna nogometna utakmica u Hrvatskoj|prva utakmica pod rasvjetom]],<ref name="#1" /> grom je [[1987.]] godine pogodio prve stadionske reflektore u ovom dijelu Europe. Godine [[2008.]] igralište je dobilo nove reflektore.<ref>[http://metro-portal.hr/vijesti/zagreb/stadion-u-kranjcevicevoj-s-reflektorima-nakon-20-godina Stadion u Kranjčevićevoj pod reflektorima!]</ref> === Obnova 2025. === [[Datoteka:Početak radova na stadionu u Kranjčevićevoj ulici.jpg|mini|Početak radova, travanj 2025.]] U [[Studeni|studenom]] [[2024.]] godine gradonačelnik [[Zagreb|Zagreba]] [[Tomislav Tomašević]] predstavio je projekt obnove stadiona u Kranjčevićevoj ulici.<ref>{{Citiranje weba|title=Uskoro počinju radovi na stadionu u Kranjčevićevoj|url=https://zagreb.hr/uskoro-pocinju-radovi-na-stadionu-u-kranjcevicevoj/203950|access-date=2025-03-14|website=www.zagreb.hr|language=hr}}</ref> Ova obnova donosi modernizaciju infrastrukture, povećanje kapaciteta i poboljšanje uvjeta za igrače, navijače i medije. Kapacitet će se povećati s dosadašnjih {{broj|5350}} na {{broj|11163}} mjesta, natkrit će se sve četiri tribine, ukloniti stari reflektori i postaviti nova LED rasvjeta, dok će se ispred stadiona izgraditi trg površine {{broj|6300}}m². Dimenzija glavnog terena bit će 105x68 metara. Idejno rješenje obnove izradio je [[Arhitektonski fakultet u Zagrebu]].<ref>{{Citiranje weba|title=Tomašević predstavio projekt nove Kranjčevićeve. Ovako bi trebala izgledati|url=https://www.index.hr/sport/clanak/tomasevic-predstavio-projekt-nove-kranjceviceve-ovako-bi-trebala-izgledati/2619760.aspx|access-date=2025-03-14|website=www.index.hr|language=hr}}</ref> Tomašević je [[15. ožujka]] [[2025.]] godine potvrdio odluku da će obnovu i izgradnju stadiona izvoditi [[Austrija|austrijska]] tvrtka ''Strabag'' s rokom od 18 mjeseci za završetak projekta,<ref>{{Citiranje weba|title=Odabran izvođač radova rekonstrukcije stadiona u Kranjčevićevoj|url=https://zagreb.hr/odabran-izvo%C4%91ac-radova-rekonstrukcije-stadiona-u-k/207525|url-status=live|access-date=15. ožujka 2025.|website=Grad Zagreb}}</ref> a radovi su svečano otvoreni 28. travnja, kada su gradonačelnik i njegov zamjenik [[Luka Korlaet]] položili kamen temeljac.<ref>{{Citiranje weba|last=I. L.|date=2025-04-28|title=Počela dugoiščekivana rekonstrukcija stadiona Kranjčevićeva|url=https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/pocela-dugoiscekivana-rekonstrukcija-stadiona-kranjceviceva-12131263|url-status=live|access-date=2025-04-28|publisher=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref> U sklopu obnove stadiona trajno je srušen i velodrom oko njegovog nogometnog igrališta, posljednji sportski objekt u Zagrebu i Hrvatskoj namijenjen za biciklizam, olimpijsku disciplinu,{{ni}} a novi stadion neće imati zamjensku pistu, što je naišlo na žalbe biciklista.<ref name=":0" /> Izvješće gradske skupštine o velodromu iz studenoga 2023. godine donosi nekoliko prijedloga za smještaj nove, zamjenske piste: jedna u [[Remetinec (Zagreb)|Remetincu]], dvije na [[Jarun]]u, dvije u [[Trnjanska Savica|Trnjanskoj Savici]] te jedna u [[Špansko]]me,<ref>{{cite web |url=https://web.zagreb.hr/Sjednice/2021/sjednice_skupstine_2021.nsf/0/C12586DF003A998FC1258A6E005B3524/$FILE/02+Izvje%C5%A1%C4%87e.pdf |title= Izvješće: Velodrom |access-date=13. svibnja 2025. |date= studeni 2023. |website=Grad Zagreb}}</ref> no do kraja rušenja stadiona nije donesena odluka o izgradnji zamjenskoga velodroma.{{ni}} Vodič kroz proračun Grada Zagreba za 2025. godinu ne sadrži spomen ulaganja u novi velodrom.<ref>{{cite web |url=https://www.zagreb.hr/UserDocsImages/arhiva/financije/proracun%202025/Kratki%20vodi%C4%8D.pdf |title=Izglasani proračun Grada Zagreba za 2025.: Kratki vodič |access-date=13. svibnja 2025. |date=prosinac 2024. |website=Grad Zagreb}}</ref> ==Najgledanije nogometne utakmice== * [[2. rujna]] [[1931.]], [[Zagrebačka nogometna reprezentacija|Zagrebačka reprezentacija]] – Madridska reprezentacija [[Prva noćna nogometna utakmica u Hrvatskoj|2:1]] (15 000 gledatelja) * [[18. veljače]] [[1944.]], [[Građanski Zagreb|Građanski]] – Nagyvarad Atletik Club 1:0 (19 000 gledatelja) * [[7. travnja]] [[1948.]], [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] – [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] 5:1 (16 000 gledatelja) * [[4. travnja]] [[1993.]], [[NK Zagreb|Zagreb]] – [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] 3:1 (17 000 gledatelja) ==Izvori== {{izvori}} * [http://www.nkzagreb.hr/main.asp?dir=oklubu&vijestid=15 Stadion u Kranjčevićevoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141029171326/http://www.nkzagreb.hr/main.asp?dir=oklubu&vijestid=15 |date=29. listopada 2014. }} {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * [http://www.hrnogomet.com/hnl/utakmica.php?id=287 Statistike hrvatskog nogometa: Zagreb – Hajduk 3:1] * Zvonimir Magdić, ''Legende zagrebačkog nogometa'', Zagreb, [1996.], str. 314, 316, 362, 370 i 372 * Fredi Kramer, Sveto ime Dinamo, Zagreb, [2006.] * [[Roman Garber]], ur., Zlatni jubilej ZNS: 1919. – 1969., Zagreb: Zagrebački nogometni savez, [1969.] * Žbicanj, broj 1, svibanj 2018., str. 3 "Velodrom Kranjčevićeva svaki petak" == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} {{NK Zagreb}} {{GLAVNIRASPORED:Kranjčevićeva, stadion}} [[Kategorija:Hrvatski nogometni stadioni]] [[Kategorija:Nogometna igrališta u Zagrebu]] [[Kategorija:Biciklizam u Hrvatskoj]]<!--velodrom--> [[Kategorija:NK Zagreb]] [[Kategorija:NK Lokomotiva Zagreb|stadion]] lij60msj91roopazfklm20rt9sbap6x 0 184417 7427576 7394009 2026-04-10T12:05:33Z Croxyz 205325 7427576 wikitext text/x-wiki {{dz|[[Bernard Hügl (1937.)]]|istoimenog sina}} {{Trener/izbornik/igrač | ime = Bernard Hügl | slika = [[Datoteka:Bernard_Hugl.JPG|150px]] | puno ime = | visina = | nadimak = ''Benda'' | datum rođenja = [[25. siječnja]] [[1908.]] | mjesto rođenja = [[Srpski Miletić]] | država rođenja = | datum smrti = [[10. travnja]] [[1982.]] | mjesto smrti = [[Heilbronn]] | država smrti = | trenutačni klub = | broj u klubu = | pozicija = [[branič (nogomet)|branič]] | mlade godine = | juniorski klubovi = | godina = 1926. – 1928.<ref>Miroslav Novaković, [https://exyufudbal.in.rs/biblioteka/prvoligaski-fudbaleri-vrbas-1923-2021 Prvoligaški fudbaleri u ekipama Vrbasa 1923 - 2021], 2024., str. 9.</ref> <br /> 1929. – 1940. | profesionalni klubovi = [[VŠC Vrbas|Vrbaski športski klub]] <br /> [[Građanski Zagreb]] | nastupi(golovi) = | godine u reprezentaciji = 1933. – 1938. <br /> 1934. – 1939. | reprezentacija = [[Zagrebačka nogometna reprezentacija|Zagrebačka reprezentacija]] <br /> {{Z|KJUG}} [[jugoslavenska nogometna reprezentacija|Jugoslavija]] | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}29 {{0}}{{0}}{{0}}(?) <br /> {{0}}{{0}}24 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine treniranja = <br><br><br><br><br>1943. – 1945. <br> 1949. – 1952. <br>{{0}}{{0}}{{0}}? – 1953. <br> <br> 1953. – 1956. <br> <br> 1958. – 1960. | klubovi = [[HŠK Ličanin Zagreb|Ličanin Zagreb]] <br /> [[ŠK Ferraria Zagreb|Ferraria Zagreb]] <br> {{Z|NDH}} [[hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]] (omladinska) <br /> [[Zagrebačka nogometna reprezentacija|Zagrebačka reprezentacija]] <br />momčad [[Wehrmacht |njemačkih oružanih snaga]]<br />{{Z|NDH}} [[hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]]<br /> [[NK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] <br> [[FK Velež Mostar|Velež Mostar]] <br /> {{Z|JUG}} [[jugoslavenska nogometna reprezentacija|Jugoslavija (mladi)]] <br /> [[NK Osijek|Proleter Osijek]] <br /> {{Z|NJE}} [[njemačka nogometna reprezentacija|Zapadna Njemačka (pomoćni trener)]]<br /> [[Stuttgarter Kickers]] <br /> [[FC Heilbronn|Heilbronn]] | napomena = }} '''Bernard Hügl''' (pravog imena '''Bernhard''';<ref>[https://gnkdinamo.hr/hr/vremeplov/55 Preminuo Bernhard Benda Hügl], [[GNK Dinamo Zagreb]], pristupljeno 10. travnja 2026.</ref> [[Srpski Miletić]], [[25. siječnja]] [[1908.]] – [[Heilbronn]], [[10. travnja]] [[1982.]]) bio je [[Hrvatska|hrvat]]ski nogometaš, trener i izbornik. Igrao je na poziciji [[branič (nogomet)|braniča]]. ==Školovanje i klupska karijera== Osnovnu školu pohađao je u rodnom mjestu, gdje je počeo i s igranjem nogometa. Maturirao je u gimnaziji u [[vojvodina|vojvođanskom]] mjestu [[Kula_(Bačka)|Kuli]], dok je studij [[farmacija|farmacije]] započeo u [[Novi Sad|Novom Sadu]], a završio i diplomirao na [[Farmaceutsko-biokemijski fakultet u Zagrebu|zagrebačkom fakultetu]] 1931. Nogomet je započeo igrati u [[VŠC Vrbas|Vrbaskom športskom klubu]], a po dolasku na studij u [[Zagreb]], prijavio se u [[Građanski Zagreb|Građanski]], gdje je bio standardni član prve momčadi, te s njim osvojio dvije titule prvaka države ([[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1936./37.|1936./37.]] i [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1939./40.|1939./40.]]). ==Reprezentativna karijera== Odigrao je i 24 utakmice za [[jugoslavenska nogometna reprezentacija|jugoslavensku reprezentaciju]]. Hügl je bio desni branič, a s [[Franjo Glaser|Franjom Glaserom]] i [[Jozo Matošić|Jozom Matošićem]] predstavljao je poznati obrambeni trio u reprezentaciji. Debitirao je u [[Sofija (grad)|Sofiji]] protiv [[bugarska nogometna reprezentacija|Bugarske]] 18. ožujka 1934. (2:1), dok je zadnju utakmicu odigrao 26. travnja 1939. u [[Berlin]]u protiv [[njemačka nogometna reprezentacija|Njemačke]] (2:3). ==Izbornička karijera== Kad je 1940. godine prestao igrati, preuzeo je dužnost izbornika novoformirane hrvatske omladinske reprezentacije, koja samo mjesec dana poslije prvog nastupa seniorskih sastava odigrana svoj prvi povijesni susret protiv adekvatne mađarske reprezentacije u [[Pečuh]]u. Bio je i izbornik [[Zagrebačka nogometna reprezentacija|gradske reprezentacije Zagreba]], a za vrijeme [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] bio je trener momčadi njemačkih oružanih snaga i član stručnog stožera [[Hrvatski nogometni savez|HNS-a]]. Dana 27. prosinca 1943. državni vođa za tjelesnu kulturu i šport [[Miško Zebić]], dekretom imenuje Hügla za izbornika. Hügl je odredio momčad [[hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatske]] za samo jednu utakmicu i to za susret u [[Zagreb]]u, protiv [[slovačka nogometna reprezentacija|Slovačke]] (7:3), koja je odigrana 9. travnja 1944. Bila je to ujedno i posljednja utakmica hrvatske reprezentacije u NDH. ====Progon==== Poslije Drugog svjetskog rata Bernard Hügl bio je kao pripadnik [[Podunavske Švabe|njemačke nacionalne manjine]] i sportski dužnosnik NDH, šikaniran, zatvaran i osuđen na 6 godina logora. U [[logor Stara Gradiška|Staroj Gradiški]] izdržao je punih 5 godina. Uz pomoć sportskih poznanstava uspio se izvući iz logora u Staroj Gradiški, ali preostalu godinu robije nije se smio udaljavati iz Zagreba. ==Trenerska karijera u Jugoslaviji== Trenirao je zagrebačke klubove [[HŠK Ličanin Zagreb|Ličanin]], [[ŠK Ferraria Zagreb|Ferraria]] i [[NK Dinamo Zagreb|Dinamo]], s kojim [[Kup maršala Tita 1951.|1951.]] osvaja [[Kup maršala Tita]]. Potom je postao trener [[FK Velež Mostar|mostarskog Veleža]] i [[NK Osijek|osječkog Proletera]]. Bio je trener B [[jugoslavenska nogometna reprezentacija|reprezentacije Jugoslavije]] (1953./54.). ====Afera "Krznena lisica"==== U sezoni 1955./56. izbija tzv. afera ''"Krznena lisica"'' (podmićivanje sudaca). Bio je optužen za umiješanost u toj aferi pa je proveo dva mjeseca u istražnom zatvoru. Tadašnji predsjednik Proletera i narodni poslanik [[Ivan Špika]] uspio mu je iznuditi putovnicu uz uvjet da mora napustiti zemlju, što je on i učinio. U rujnu 1956. napustio je Hrvatsku. ==Trenerska karijera u Njemačkoj== U Njemačkoj odmah biva uvršten u stručni stožer [[njemačka nogometna reprezentacija|reprezentacije]] kao pomoćnik izborniku [[Sepp Herberger|Seppu Herbergeru]]. Godinu dana poslije odlazi u [[Stuttgart]] i preuzima treniranje momčadi [[Stuttgarter Kickers]]a. Potom je bio trener u [[Heilbronn]]u, gdje se razbolio i prestao aktivnom djelatnošću. Umro je u 74. godini, [[10. travnja]] [[1982.]] i pokopan na gradskom groblju u Heilbronnu. ==Izvori== {{izvori}} * [https://hbl.lzmk.hr/clanak/hugl-bernard HÜGL, Bernard], Hrvatski biografski leksikon * [https://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=554 Hügl, Bernard], Nogometni leksikon * Ivica Buljan, [https://hdps.hr/images/olimp-clanci/44_30-33.pdf Prognanstvo velikog], Olimp, broj 44, rujan 2012. {{ISSN|1331-9523}}] * (srpski) [http://fkvrbas.weebly.com/istorija-fudbala-u-vrbasu-1912-1932.html Istorija fudbala u Vrbasu 1912-1932] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151126074322/http://fkvrbas.weebly.com/istorija-fudbala-u-vrbasu-1912-1932.html |date=26. studenoga 2015. }} <div class="Boxmerge">{{Popis izbornika hrvatske nogometne reprezentacije}}</div> {{GLAVNIRASPORED:Hügl, Bernard}} [[Kategorija:Hrvatski nogometaši]] [[Kategorija:Izbornici hrvatske nogometne reprezentacije]] [[Kategorija:Nogometaši Građanskog]] [[Kategorija:Jugoslavenski nogometni reprezentativci]] [[Kategorija:Treneri GNK Dinama]] [[Kategorija:Treneri NK Osijeka]] [[Kategorija:Nijemci u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Nijemci u Srbiji]] 5r0v673n9qmmpl9lwyvlixexu0akr9l 0 187542 7427933 6236048 2026-04-11T10:04:22Z ~2026-22322-84 357601 popravio sam neke dijelove članka 7427933 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Klapa Petrada | Img = | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = skupina | Pseudonim = | Osnivanje = 2007. | Mjesto = [[Zagreb]] | Prebivalište = | Žanr = [[klapsko pjevanje]] | Djelatno_razdoblje = | Producentska_kuća = [[Aquarius Records]] | Angažman = | URL = [https://hr-hr.facebook.com/klapapetrada službena FB stranica] | Sadašnji članovi = Mario Gudan<br />Davor Capković<br />Stipe Lukšić<br />Tonči Prugo<br />Frane Šesnić<br />Boris Capković<br />Nikola Meteš<br />Dino Demicheli | Bivši članovi = Frane Rogoznica <br> Josip Radić <br> Tonči Prugo <br> Ranko Mladina <br> [[Jerko Matulić]] | nagrade = v. [[Klapa Petrada#Nagrade i priznanja|''Nagrade i priznanja'']] | Značajni instrumenti = }} '''Klapa Petrada''' je hrvatska muška [[klapa]] osnovana u [[Zagreb]]u [[2007.]] godine. Članovi klape su [[Brač]]ani i oni koji su vezani za Brač. Voditelji su Jurica Bošković i Davor Capković. Klapa je dosad sudjelovala u diskografskim projektima zagrebačkih klapa, primjerice ''Pisme o' vrimena Krešimira Magdića'' i ''Došli smo vam kolendati 2'',<ref>[http://www.discogs.com/Various-Do%C5%A1li-Smo-Van-Kolendati-2/release/4402713 Discogs.com – Došli smo Van kolendati], pristupljeno 13. listopada 2014.</ref> te brojnim smotrama diljem Hrvatske. Kao dobitnici 1. nagrade na Večeri debitanata [[FDK Omiš]], izborili su nastup na izbornim večerima 43. [[FDK Omiš|Festivala dalmatinskih klapa]] 2009. u [[Omiš]]u. Klapa je osvojila zlato u folklornoj kategoriji na festivalu ''Venezia in Musica'' 2010. godine te pobijedila na festivalu ''[[Klape Gospi Sinjskoj]]'' 2013. godine te ostvarila niz nastupa na domaćim i međunarodnim festivalima i smotrama. Godine 2010. [[diskografska kuća]] [[Aquarius Records]] objavila je prvi studijski [[album]] klape Petrada pod nazivom ''Čuj slavića di propiva - Serenade'' koji je koncertnu promociju doživio iste godine u rasprodanom zagrebačkom kinu Europa.<ref>[http://www.discogs.com/artist/3065223-Klapa-Petrada Discogs.com – Klapa Petrada], pristupljeno 13. listopada 2014.</ref> == Članovi == * Mario Gudan (1. tenor) * Davor Capković (2. tenor) * Stipe Lukšić (2. tenor) * Frane Šesnić (bariton) * Roko Perić (bariton) * Boris Capković (1. bas) * Nikola Meteš (2. bas) * Dino Demicheli (2. bas) === Bivši članovi === * Frane Rogoznica (bariton) * Josip Radić (bariton) * Tonči Prugo (bariton) * Ranko Mladina (2. bas) * [[Jerko Matulić]] (2. bas) == Diskografija == * [[2010.]] – ''Čuj slavića di propiva'', [[Aquarius Records]], CD 301-10 == Nagrade i priznanja == * [[2009.]] – nagrada stručnoga povjerenstva "Kamen sreće" za najboljeg debitanta na [[FDK Omiš|Festivalu dalmatinskih klapa]] u [[Omiš]]u.<ref>[http://fdk.hr/festival/2009/ FDK Omiš 2009. / VEČER KLAPA DEBITANATA - Bol, 12. lipnja 2009.], pristupljeno 9. studenoga 2014.</ref> * [[2010.]] – 1. nagrada u kategoriji [[folklor]]a na međunarodnom natjecanju zborova ''Venezia in Musica'' u [[Venecija|Veneciji]].<ref>[http://www.naklapskinacin.hr/zagrebacko-bracka-klapa-petrada-osvojila-prvo-mjesto-u-veneciji-45.html Na klapski način.hr – Zagrebačko-bračka klapa Petrada osvojila prvo mjesto u Veneciji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141109153838/http://www.naklapskinacin.hr/zagrebacko-bracka-klapa-petrada-osvojila-prvo-mjesto-u-veneciji-45.html |date=9. studenoga 2014. }}, pristupljeno 9. studenoga 2014.</ref><ref>[http://blog.interkultur.com/venezia-in-musica-2010-and-the-winner-is/ Interkultur.com – Venezia in Musica 2010: And the winner is…] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141220220016/http://blog.interkultur.com/venezia-in-musica-2010-and-the-winner-is/ |date=20. prosinca 2014. }}, pristupljeno 9. studenoga 2014.</ref> * [[2013.]] – nagrada na festivalu ''Klape Gospi Sinjskoj''.<ref>[http://www.ferata.hr/klapa-petarda-pobjednik-festivala-klape-gospi-sinjskoj/ Ferata.hr / Kultura – Ivana Vrančić: »Klapa Petrada pobjednik festivala ''Klape Gospi Sinjskoj''], pristupljeno 9. studenoga 2014.</ref> ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [https://web.archive.org/web/20100306053327/http://www.petrada.hr/ Službene stranice klape Petrada] (arhivirano) * [https://hr-hr.facebook.com/klapapetrada Službena stranica na Facebooku] {{GLAVNIRASPORED:Petrada, Klapa}} [[Kategorija:Hrvatske klape]] [[Kategorija:Zagrebački glazbeni sastavi]] [[Kategorija:Brač]] nat9t3rbhzbuyad6xgfbaalism2bmfx 0 187658 7427653 6192525 2026-04-10T13:35:27Z Ivo Lendić 332477 popravljeno 7427653 wikitext text/x-wiki '''Vremenska geografija''' ili '''vremensko-prostorna geografija''' vuče svoje korijene iz rada [[Šveđani|švedskog]] [[geograf]]a [[Torsten Hägerstrand|Torstena Hägerstranda]] koji je isticao [[vrijeme (fizika)|vrijeme]] kao važan čimbenik u prostornim ljudskim djelatnostima. ''Vremensko-prostorni put'', koji je osmislio Hägerstrand, pokazuje kretanje pojedinca u prostorno-vremenskoj sredini s ograničenjima koje na pojedinca ostavljaju ta dva čimbenika. Tri kategorije ograničenja koja je identificirao Hägerstrand jesu:<ref>Hägerstrand, Torsten 1953. ''Innovationsförloppet ur korologisk synpunkt'', C.W.K Gleerup, Lund, Švedska. Prevedeno na engleski kao ''Innovation Diffusion As a Spatial Process'', Chicago, University of Chicago Press, 1967.</ref>: #'''autoritet''' - ograničenje pristupa određenim mjestima ili domenama koje pojedincima postavljaju vlasnici ili [[vlast]]. #'''sposobnost''' - ograničenja u kretanju pojedinaca temeljena na njihovoj prirodi. Primjerice, kretanje je ograničeno biološkim čimbenicima poput [[glas (osjet)|nagona za hranom]], pićem i [[spavanje]]m. #'''sprega''' - ograničenje pojedinca koje ga veže za promatrano mjesto dok se nalazi u međuodnosima s drugim pojedincima radi ispunjavanja nekog zadatka. Metode pripisane vremenskoj geografiji našle su se pod kritikom nekih [[postmodernizam|postmodernističkih]] i [[feministička geografija|feminističkih geografa]].<ref>Rose, Gillian. 1993. ''Feminism and Geography: The Limits of Geographical Knowledge'' University of Minnesota Press</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Geografske teme}} [[Kategorija:Antropogeografija]] <!-- [[Kategorija:Historijska geografija]] --> hyw0rc4bwgs9g3j2ka9yn3omp689wn4 0 187839 7427929 7355331 2026-04-11T09:40:48Z ~2026-20771-26 357033 Popravljena greška pravopisa. 7427929 wikitext text/x-wiki {{Infookvir zračni prijevoznik | zračni prijevoznik = JAT Airways | slika = Jat Airways logo.svg | slika_veličina = | IATA = JU | ICAO = JAT | pozivna_oznaka = JAT | osnovana = 17. lipnja 1927. kao Aeroput | ugašena = | čvorište = [[Zračna luka Nikola Tesla]], [[Beograd]] | ostala_čvorišta = [[Zračna luka Konstantin Veliki – Niš|Zračna luka Niš]] | frequent_flyer = | salon = | udruženje = | podružnice = | flota = 15 | odredišta = 38 | društvo_majka = | slogan = | sjedište = [[Beograd]] | uprava = Saša Vlaisavljević (CEO) | website = [http://www.jat.com/ www.jat.com] }} '''Jat Airways''' je bivši nacionalni avio-prijevoznik [[Srbija|Srbije]] i bivša nacionalna avio-kompanija [[SFRJ|Jugoslavije]]. Sjedište aviokompanije bilo je u [[Beograd]]u, a operativna baza na [[Zračna luka Nikola Tesla|Zračnoj luci Nikola Tesla]]. Jat Airways je letio na 38 destinacija u 28 zemalja. Dana [[26. listopada]] [[2013.]] prestaje postojati i [[Srbija]] potpisujući ugovor s Etihad kompanijom dobiva novu avio kompaniju [[Air Serbia]]. Jat Airways osnovan je [[17. lipnja]] [[1927.]] kao ''Aeroput''. Ime je promijenjeno [[1. travnja]] [[1947.]] u ''Jugoslavenski Aerotransport'' (JAT) a od [[8. kolovoza]] [[2003.]] kompanija je nosila ime ''Jat Airways''. == Povijesni razvoj == [[Datoteka:Caravelle yu.JPG|mini|lijevo|150px|JAT-ova [[Sud Aviation Caravelle|Karavela]] u Zrakoplovnom muzeju u Beogradu]] [[Datoteka:Convair 340.jpg|mini|lijevo|150px|JAT-ov [[Convair CV-340|Convair 340]]]] [[Datoteka:JAT McDonnell Douglas DC-9 at Zurich Airport in May 1985.jpg|mini|lijevo|150px|JAT-ov McDonnell Douglas DC-9]] [[Datoteka:JAT Boeing 727 at Zurich Airport in May 1985.jpg|mini|lijevo|150px|JAT-ov boeing 727]] [[Datoteka:JAT B733 YU-ANL.jpg|mini|lijevo|150px|JAT Airways-ov Boeing 737-300]] Prva domaća zračna linija između Beograda i [[Zagreb]]a uspostavljena je [[15. veljače]] [[1928.]] avionom [[Potez-29]]. Već [[1931.]] Aeroput leti i na prvoj međunarodni liniji za [[Beč]] a kasnije se, pored povećanja broja domaćih linija, let do [[Skopje|Skopja]] produžuje prema [[Solun]]u. Do [[1941.]] Aeroput je u svoju flotu uvodio sve suvremenije avione, a mrežu međunarodnih linija proširio je prema [[Graz]]u, [[Prag]]u, [[Milano|Milanu]], [[Budimpešta|Budimpešti]], [[Sofija (grad)|Sofiji]] i [[Tirana|Tirani]]. Poslije [[2. svjetski rat|2. svjetskog rata]] JAT je uspostavio linije s avionima [[Douglas DC-3|DC-3]] i [[Junkers Ju 52|Ju-52]]. Kasnije su za dugolinijski promet nabavljeni avioni [[Douglas DC-6|DC-6]] i [[Convair CV-340|CV-330/440]]. Godine 1963. u flotu je uvedena [[Sud Aviation Caravelle|Karavela]], prvi putnički zrakoplov s [[Mlazni motor|mlaznim motorima]]. Iste godine u flotu JAT-a stigao je i prvi od 16 naručenih [[Douglas DC-9]]. Prva 2 od 9 naručenih [[Boeing 727|Boeinga 727]]-200 kompanija je zaprimila [[1974.]] godine. Dugolinijski promet za [[Amerika|Ameriku]], [[Australija|Australiju]] i ''Daleki Istok'' je obavljao [[Boeing 707]] koji je u flotu uveden [[1970.]] godine dok je prvi širokotrupni avion [[DC-10]] stigao [[1978.]] godine. Godine [[1985.]] JAT je bio prva kompanija u [[Europa|Europi]] koja je kupila u to vrijeme najmodernije avione [[Boeing 737]]-300. Tijekom tih godina kompanija je prevozila pet milijuna putnika godišnje i letjela za 80 destinacija na pet kontinenata. Nakon raspada [[SFRJ]] JAT je obustavio sav međunarodni promet. U tom razdoblju letjele su se samo domaće linije u SR Jugoslaviji. U listopadu [[1994.]] godine JAT je obnovio svoj međunarodni promet a zrakoplovi su dobili novi izgled. Kompanija je [[1998.]] naručila 8 novih [[Airbus A319|Airbusa A319]]. Isporuka je prvobitno ugovorena za [[lipanj]] [[2000.]] ali je odgođena na neodređeno vrijeme. JAT je pokušavao otkazati tu narudžbu i umjesto A319 kupiti [[Boeing 737#Sljedeća generacija|Boeing 737 NG]] avione, iako je [[Airbus]] i dalje u opciji, ali najkraća [[Airbus A320#A318|A318]] inačica. JAT je prodao posljednji [[McDonnell Douglas DC-10|DC 10]]-30 (YU-AMB) [[24. lipnja]] [[2005.]] godine. Kompanija već nekoliko godina izlazila u javnost s planovima za obnovu dugolinijskog prometa prema [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] ([[Montreal]], [[New York]], [[Toronto]], [[Chicago]]) s dva iznajmljena [[Boeing 767#767-200ER|Boeinga 767-200ER]] ali se ti planovi nisu ostvarili. Obnovljena linija za New York zajedno s [[Uzbekistan Airways]]om prometovala je [[2003.]] i [[2004.]], ali je radi izostanka očekivanih rezultata linija otkazana. [[Kategorija:Zrakoplovne tvrtke]] [[Kategorija:Zrakoplovstvo u Srbiji]] [[Kategorija:Tvrtke iz Beograda]] [[Kategorija:Zrakoplovstvo u Jugoslaviji]] 1vq0ko7dd9v49dnl780n9dzwnm07h94 0 188801 7427675 7411889 2026-04-10T13:56:59Z Argo Navis 852 7427675 wikitext text/x-wiki {{Infookvir stadion | ime = Stadion Gradski vrt | izvorno_ime = | slika = Gradski vrt iz zraka (1).jpg | UEFA = | nadimak = ''Kaznionica'', ''GV'' | prijašnja_imena = | lokacija = Ul. Woodrowa Wilsona 2<br>[[Osijek]] | dz = HRV | koordinate = {{coord|45|32|41.9|N|18|41|46.7|E|display=inline,title}} | pushpin_map = Hrvatska Osijek | pushpin_label = Gradski vrt | cijena_izgradnje = | arhitekt = [[Josip Tešija]]<br>Vladimir Ober<br>Milan Mitevski | izgradnja = | otvoren = [[1980.]] | renoviran = | proširen = | zatvoren = | srušen = | vlasnik = Grad Osijek | upravitelj = Športski objekti d.o.o. | korisnici = [[ŽNK Osijek]]<br>[[NK Elektra Osijek|NK Elektra]]<br>[[NK Mursa-Zanatlija Osijek|NK Mursa]]<br>[[NK LIO Osijek|NK LIO]]<br>[[HNK Vukovar 1991]] | kapacitet = 18.856<ref>{{cite web |url=http://stadiumdb.com/stadiums/cro/stadion_gradski_vrt_osijek |title=Stadion Gradski vrt – StadiumDB.com |website=stadiumdb.com}}</ref> | teren = trava | dimenzije = 105 x 68 [[Metar|m]] }} '''Stadion Gradski vrt''' višenamjenski je [[stadion]] u [[Osijek]]u. Nalazi se u Vatrogasnom naselju, na području [[Novi grad (Osijek)|gradske četvrti Novi grad]]. Tijekom cijele svoje povijesti, sve do srpnja [[2023.]] bio je dom [[NK Osijek]] koji se potom preselio na novoizgrađenu [[Opus Arena|Opus Arenu]]. == Povijest == Na mjestu na kojem se nalazi stadion godine [[1750.]] izgrađen je perivoj po kojem prostor i nosi ime Gradski vrt. Veličine 42.484 četvornih metara i u stilu francuske vrtne arhitekture, Gradski vrt bio je među prvim javnim perivojima u svijetu. U sklopu perivoja nalazili su se plesna dvorana u klasicističkom stilu, bolnica, glazbeni paviljon, streljana, veliki staklenik i secesijski zdenac, koji se danas nalazi uz Promenadu. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] novouspostavljena [[Komunistička partija Jugoslavije|jugoslavenska komunistička vlast]] je, unatoč njegovoj povijesnoj i umjetničkoj vrijednosti, uništila perivoj smatrajući ga „buržujskim” i nazadnim, želeći tako zamesti svaki trag prošlih vremena.<ref>[http://sib.rtl.hr/sibplus/skidamo-prasinu/13825-perivoj-gradski-vrt-nekadasnji-ponos-grada-na-dravi.html Perivoj Gradski vrt - nekadašnji ponos grada na Dravi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171027125437/http://sib.rtl.hr/sibplus/skidamo-prasinu/13825-perivoj-gradski-vrt-nekadasnji-ponos-grada-na-dravi.html |date=27. listopada 2017. }}, sib.hr, pristupljeno 26. listopada 2017.</ref> Na tom mjestu izgrađeno je nogometno igralište, koje je s vremenom postalo stadionom potkovastog oblika i kapaciteta 15.000 gledatelja. Tadašnji Proleter, koji je dotada svoje domaće utakmice igrao na igralištu Kraj Drave, prvu je utakmicu na prostoru Gradskog vrta odigrao [[7. rujna]] [[1958.]] protiv [[tuzla]]nske [[FK Sloboda Tuzla|Slobode]]. S vremenom je stadion kapacitetom postao premalen za mnogobrojne navijače i gledatelje NK Osijeka, koji je nakon nekoliko neuspješnih pokušaja konačno [[1977.]] izborio povratak u tadašnju [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu|Prvu saveznu ligu SFRJ]]. Zbog toga se pristupilo projektiranju novog, većeg i suvremenijeg stadiona, koji je trebao primati oko 42.000 gledatelja.<ref>[http://bijelo-plavi.com/wp/svi-projekti-stadiona-u-osijeku/ Svi projekti stadiona u Osijeku], bijelo-plavi.com, pristupljeno 26. listopada 2017.</ref> Iako je bila predviđena izgradnja tri velike tribine (zapadne, sjeverne i južne), izgrađena je samo jedna (zapadna), i u takvom je obliku i stanju stadion otvoren [[1979.]] godine. Zanimljiva je činjenica da je projektiranje i gradnja dijela stadiona realizirana za samo 76 dana.<ref>[http://www.glas-slavonije.hr/352630/3/Jedan-od-najznacajnijih-osjeckih-arhitekata-druge-polovine-20-st Jedan od najznačajnijih osječkih arhitekata druge polovine 20. st.], glas-slavonije.hr, pristupljeno 7. siječnja 2018.</ref> Dana [[4. travnja]] [[1982.]] srušen je rekord posjećenosti stadiona. Igrala se utakmica 28. kola savezne lige između [[NK Osijek|Osijeka]] i [[NK Dinamo Zagreb|Dinama]], na kojoj se okupilo oko 40.000 gledatelja, a završila je rezultatom 1:2. Godine [[1998.]] postavljeni su reflektori i sjedalice čime je kapacitet značajno smanjen, na otprilike 20.000 gledatelja. Godine [[2005.]] obavljeno je novo uređivanje, u sklopu kojeg su ispod zapadne tribine postavljene VIP prostorije, uređena je loža čime je dodano oko 1.000 novih mjesta, a iduće godine obnovljena je atletska staza. Time je stadion, unatoč nedovršenosti, počeo ispunjavati [[UEFA|UEFA-ine]] kriterije o stadionima. Iste godine, [[Hrvatska]] i [[Mađarska]] podnijele su zajedničku kandidaturu za organizaciju [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|Europskog nogometnog prvenstva 2012.]] Osijek je bio među 4 hrvatska i 4 mađarska grada koji su bili predstavljeni kao mogući domaćini prvenstva. Predstavljeno je idejno rješenje za dovršetak stadiona, koji je nakon toga trebao primati oko 33.000 gledatelja raspoređenih na četiri velike i natkrivene tribine. S obzirom na to da Hrvatska i Mađarska nisu dobile organizaciju prvenstva odustalo se i od dovršetka stadiona. U proljeće [[2010.]] godine uoči prijateljske utakmice između [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatske]] i [[Velška nogometna reprezentacija|Walesa]], koja je održana [[23. svibnja]], u sklopu ušminkavanja stadiona obnovljen je teren, ograde su prebojane, a sjedalice numerirane. U rujnu [[2012.]] godine objavljeno je novo idejno rješenje problema nedovršenog stadiona, koje je predviđalo novi stadion za 15.000 gledatelja, no kao i više puta dotada, ostalo je na tome.<ref>[http://www.glas-slavonije.hr/211831/6/Pompozno-najavljivani-projekt-pao-u-zaborav Pompozno najavljivani projekt pao u zaborav], glas-slavonije.hr, preuzeto 8. lipnja 2015.</ref> U veljači [[2016.]] godine, neposredno nakon promjene vlasničke strukture u [[NK Osijek]], počelo je do tada najozbiljnije planiranje obnove postojećeg ili izgradnje novog stadiona u Gradskom vrtu. Prema prvotnim planovima u tom razdoblju Osijek je svoje domaće utakmice trebao igrati na privremenom stadionu na Pampasu te se po završetku radova vratiti u Gradski vrt, no nakon nepovoljnih nalaza statičke analize stadiona i očekivanih poteškoća oko imovinsko-pravnih odnosa, odlučeno je ipak kako će se novi stadion i trening kamp graditi na Pampasu. U travnju [[2018.]] predstavljen je navedeni projekt i započeli su radovi koji su potrajali do srpnja [[2023.]] kada je novoizgrađena Opus Arena konačno otvorena. Posljednju utakmicu u Gradskom vrtu Osijek je odigrao [[27. svibnja]] [[2023.]], kada je upriličen emotivni oproštaj od starog doma, a pored više od 11.500 gledatelja koji su se okupili na tribinama, posljednji pozdrav stadionu uputile su i brojne klupske legende iz raznih razdoblja povijesti te sve mlade kategorije.<ref>[https://www.glas-slavonije.hr/523740/6/Rastanak-NK-Osijek-od-Gradskog-vrta-imao-je-sve-elemente-spektakla Rastanak NK Osijek od Gradskog vrta imao je sve elemente spektakla], glas-slavonije.hr, preuzeto 29. veljače 2024.</ref><ref>[https://gol.dnevnik.hr/clanak/rubrika/nogomet/video-mjesavina-emocija-na-oprostaju-od-gradskog-vrta---784068.html VIDEO Mješavina emocija na oproštaju od Gradskog vrta: "Ne znam kako ću izdržati, srce me boli"], gol.dnevnik.hr, preuzeto 29. veljače 2024.</ref> == Kapacitet == Stadion je kapaciteta 18.856 gledatelja. 17.876 mjesta je sjedećih, a 980 je za stajanje. == Povezanost == {| class="wikitable" |- ! način ! postaja ! linija ! udaljenost |- | [[Tramvajski promet u Osijeku|tramvaj]] || Gradski vrt || {{RouteBox|2|Dodatak:Tramvajska linija br. 2 u Osijeku|#989898|white}} || 420 m |- | [[Javni gradski promet u Osijeku#Autobusni promet|autobus]] || Delnička ul. || {{RouteBox|7|Dodatak:Autobusna linija br. 7 u Osijeku|#234f33|white}} || 90 m |} == Galerija == <gallery mode="packed"> Datoteka:Gradski vrt, Osijek, 2006.jpg|Nogometna utakmica između reprezentacija Hrvatske i Irana 2006. godine. Datoteka:Gradski vrt stadium, Osijek.JPG|Pogled na zapadnu tribinu (prije obnove atletske staze) Datoteka:Stadion NK Osijek 2 rujna 2008 1.jpg|Pogled na istočnu tribinu (poslije obnove atletske staze) Datoteka:Stadion NK Osijek 2 rujna 2008.jpg|Pogled na istočnu tribinu (poslije obnove atletske staze) Datoteka:Posljednja utakmica Osijeka u Gradskom vrtu, 27.5.2023. (1).jpg|Posljednja utakmica u Gradskom vrtu Datoteka:Posljednja utakmica Osijeka u Gradskom vrtu, 27.5.2023. (14).jpg|Bakljada poslije posljednje utakmice u Gradskom vrtu, 27. svibnja 2023. </gallery> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} {{NK Osijek}} {{GLAVNIRASPORED:Gradski vrt}} [[Kategorija:Hrvatski nogometni stadioni]] [[Kategorija:Športski objekti u Osijeku]] [[Kategorija:Nogomet u Osijeku]] [[Kategorija:NK Osijek]] b31cxz6l343uq3wx90g485jtzb19jxh 0 196787 7427935 7241305 2026-04-11T10:13:30Z ~2026-22322-84 357601 popravio sam članak 7427935 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Los Caballeros | Img = Mariachi-Los Caballeros2, Croatia.JPG | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = cover_band | Pseudonim = | Osnivanje = [[1998.]] | Mjesto = Zagreb | Prebivalište = | Žanr = ''[[mariachi]]'' [[glazba]] | Djelatno_razdoblje = | Producentska_kuća = | Angažman = | URL = [http://www.los-caballeros.com/ www.los-caballeros.com] | Sadašnji članovi = | Bivši članovi = | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Los Caballeros''' je prvi [[Hrvatska|hrvatski]] ''[[mariachi]]'' sastav, osnovan 1998. u Zagrebu. == Povijest sastava == Prvi puta javno nastupaju u travnju [[1998.]] godine. Nakon izdavanja prvog albuma ''Fiesta Mexicana'', niz zapaženih nastupa okrunili su uspješnim sudjelovanjem [[2000.]] godine na 7. međunarodnom Mariachi i Charrería susretu u [[Guadalajara (Jalisco)|Guadalajari]], Meksiko. Los Caballeros neprekidno nastupaju u [[Zagreb]]u i diljem Hrvatske, ali i izvan njezinih granica. Godine [[2002.]] snimaju svoj drugi album naslovljen ''Colección Bailable''. Iste godine, u rujnu, nastupili su na 9. godišnjem međunarodnom mariachi festivalu u [[Guadalajara|Guadalajari]].<ref name="wliw">{{eng oznaka}} [https://web.archive.org/web/20131005080257/http://www.wliw.org/productions/performance/mariachi-the-spirit-of-mexico/66/ WLIW21 Productions: Mariachi: The Spirit of Mexico], (u pismohrani archive.org 5. listopada 2013.), pristupljeno 21. kolovoza 2016.</ref> Njihovo izvođenje pjesme "La Fiesta del Mariachi" zabilježeno je i prikazano [[2003.]] godine u emisiji o tome festivalu, ''Mariachi: The Spirit of Mexico'', koju je napravila američka televizija PBS čiji je producent i redatelj bio Leo Eaton a domaćin i pripovjedač s posebnim nastupom, [[Plácido Domingo]].<ref name="wliw"/><ref>{{eng oznaka}} [http://www.pbs.org/weta/crossroads/about/series_credits.html#Eaton PBS: Leo Eaton. Series Producer] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131005093926/http://www.pbs.org/weta/crossroads/about/series_credits.html#Eaton |date=5. listopada 2013. }}, preuzeto 4. listopada 2013.</ref><ref>{{eng oznaka}} [http://www.pbs.org/video/wliw21-arts-culture-mariachi-the-spirit-of-mexico/ Mariachi: The Spirit of Mexico] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170928005422/http://www.pbs.org/video/wliw21-arts-culture-mariachi-the-spirit-of-mexico/ |date=28. rujna 2017. }}, pbs.org (13:37 - 16:07 min., Los Caballeros izvode pjesmu "La Fiesta del Mariachi")</ref> Na [[Valentinovo]] [[2005.]] godine priređuju koncert u zagrebačkoj [[Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog|Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog]]. Tom prigodom snimaju koncert te, nedugo zatim, pod vlastitom izdavačkom etiketom Loco Artis, izdaju CD album "En Vivo". == Sastav == * Ivan Androić "Deda" - [[vihuela]], * Milko Jovetić - [[gitaron]], * Adrijan Humaan - [[gitara]], * Hrvoje Cicvarić "Micko" - gitara, * Leonel Salazar vihuela, * Krešimir Fabijanić - [[truba]], * Ivan Kušelj "Zeko" - truba, * Franjo Vinković - truba, * Zvonimir Lazar - truba, * Petar Haluza - [[violina]], * Damir Matić - violina, * Tomislav Vitković - violina, * Ivan Zovko - violina, * Luka Magdalenić - violina. == Diskografija == * ''[[Fiesta Mexicana]]'' ([[1999.]]) * ''[[Colección Bailable]]'' ([[2002.]]) * ''[[En Vivo]]'' ([[2006.]]) == Sinkronizacija == * ''[[Rango]]'' ([[2011.]]) == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Los Caballeros}} [[Kategorija:Zagrebački glazbeni sastavi]] [[Kategorija:Hrvatsko-meksički odnosi]] 79fpjagkz04n4e2ve7g9zot7ej33c4c 14 201980 7427769 4044146 2026-04-10T15:17:06Z CyberMB vol2 172176 dodana kategorija [[:Kategorija:Within Temptation|Within Temptation]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7427769 wikitext text/x-wiki {{GLAVNIRASPORED:Within Temptation}} [[Kategorija:Skladbe po izvođaču]] [[Kategorija:Nizozemske skladbe]] [[Kategorija:Within Temptation]] hidhchdbiym8scucjj087gxoz8bvrg6 0 203241 7427801 7257864 2026-04-10T17:42:46Z Divna Jaksic 974 7427801 wikitext text/x-wiki {{Infokvir vojna osoba |ime=Lujo Čukela |slika=Cukela Capt Louis USMC h79333.jpg |opis= |datum rođenja=[[1. svibnja]] [[1888.]] |mjesto rođenja=[[Split]], [[Hrvatska]] |datum smrti=[[19. ožujka]] [[1956.]] |mjesto smrti=[[Bethesda]], [[SAD]]. |nacionalnost={{Z|HRV}} [[Hrvati|Hrvat]] |puno ime=Vjekoslav Lujo Čukela |nadimak= |supruga= |suprug= |titule = |knjige= |služba=1914.-1946. |čin=[[bojnik]] |ratovi=[[Prvi svjetski rat]]<br>[[Drugi svjetski rat]] |bitke=[[Prvi svjetski rat]]<br> * [[Bitka za Soissons]] (1918) * [[Bitka za Belleau Wood]] (1918) |vojska=''[[US Armed Forces]]'' |rod=''[[US Army]]''<br> [[US Marine Corps]] |jedinice=''66. satnija, 5. mornaričke bojne'' |zapovijedao=''66. satnija, 5. mornaričke bojne'' |odlikovanja=[[Medalja časti]]<br>''[[Srebrna zvijezda]]'' <br> ''[[Médaille militaire]]'' <br> ''[[Legija časti]]'' }} '''Lujo Čukela''' ili '''Louis Cukela''' (1. svibnja [[1888.]] – [[19. ožujka]] [[1956.]]) bio je marinac [[SAD|Sjedinjenih Država]], [[Hrvati|hrvatskog]] podrijetla, koji je odlikovan [[Medalja časti|Medaljom časti]] od Američke vojske i Američke mornarice za isto djelo tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] u bitci za Soissons (1918). Također je odlikovan i odlikovanjima [[Francuska|Francuske]], [[Italija|Italije]], i [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavije]]. ==Životopis== Luj Čukela rođen je u [[Split]]u, (tada [[Austro-Ugarska]]). Obrazovan je u Splitu, zatim je pohađao trgovačku akademiju i zatim Kraljevsku gimnaziju, oboje po dvije godine. [[1913.]], Čukela se odselio u [[SAD]], on i njegova braća doselili su se u [[Minneapolis]] u [[Minesota|Minesoti]]. [[21. rujna]] [[1914.]], prijavio se u [[Američka vojska|Američku vojsku]]. Bio je narednik u satniji H, 13. pješačke dok nije časno raspušten [[12. lipnja]] [[1916.]] ===Prvi svjetski rat=== Sedam mjeseci kasnije, [[31. siječnja]] [[1917.]], dok je rat uzimao maha u [[Europa|Europi]] i SAD ušao u rat, Čukela se prijavio u [[Američke marince]]. Postao je članom 66. satnije, 1. bojne, 5. mornaričke pukovnije.<ref name="Bevilacqua2006">Bevilacqua ''Leatherneck'' 2006.</ref> Prebačen je u [[Francuska|Francusku]] [[1918.]] i borio se u svim sukobima koje je imala 5. mornarička pukovnija, od [[Bitka za Belleau Wood|Bitke za Belleau Wood]] do prelaženja rijeke Maas.<ref name="Bevilacqua2006" /> U Francuskoj 1918. Čukela se borio u svakoj bitci mornaričke brigade, od Bellau Wooda do prelaženja rijeke Maas. Putem je postao podporučnik, i dobitnik Medalje časti i četiri Srebrne zvijezde. Od Francuske dobio je "Legion d’Honneur" (Medalju Legije časti), "Medaille Militaire" (Vojnu medalju) (Prvi marinac nagrađen ovim odlikovanjem u povijesti) i "Croix de Guerre 1914-18" (Ratni križ 1914. – 1918.) s dvjema palmama i jednom srebrnom zvijezdom. Italija ga je odlikovala "Croce al Merito di Guerra" (Križem za ratne zasluge), a Jugoslavija Kraljevskim redom kraljevske krune. Medaljom časti bio je nagrađen i od vojske i od mornarice za isto djelo u jutro [[18. srpnja]] [[1918.]] blizu [[Villers-Cotterets]]a, [[Francuska]], tijekom [[Bitka za Soissons (1918)|Bitke za Soissons]]. 66. satnija, 5. mornaričke, u kojoj je Čukela bio strojnički narednik, napredovala je kroz [[Forest de Retz]] te je dočekan neprijateljskom obrambenom točkom. Oglušujući se na upozorenja svojih vojnika, strojnički narednik šuljajući je izbjegao krilo i sam zaobišao njemačke obrambene linije. Zaobilazeći obrambenu točku zbog bojazni od velike pucnjave, "Gunny" Čukela zauzeo je jednu strojnicu bajunetirajući grupu na strojnici. Podigao je njihove ručne granate, granatama uništio sve strojnice u dometu i tako uništio obrambenu točku. U ishodu imao je četiri zarobljenika i zarobio je dvije neoštećene strojnice. Čekula je u akciji bio ranjen dva puta, ali od tada nema više pisanih dokumenata o daljnim ranjavanjima kod Mornaričkog ureda medicine. Nikada nije nagrađen s "Purple Heart" Grimiznim srcem što je uobičajeno kod vojnika ozbiljno ranjenih ili ubijenih u akciji. Prvi puta ranjen je u [[Jaulny]]u u Francuskoj, [[16. rujna]] [[1918.]] tijekom bitke na [[St. Mihiel]]u. Čukela je ponovno bio ranjen tijekom borbe u [[Champagne (province)|Champagne]] sektoru. Nijedno ranjavanje nije bilo ozbiljno. Uz dvije Medalje časti (Medal of Honour), Čukela je nagrađen i sa Srebrnom zvijezdom "Silver Star" od vojske; "Médaille militaire" (Vojna medalja) (Bio je prvi marinac koji je primio tu medalju), "Légion d'honneur" (Medalja Legije časti) u činu "Chevalier"a, "Croix de guerre" (Ratni križ) s dvjema palmama, drugi "Croix de guerre" (Ratni križ) sa srebrnom zvijezdom, sve od Francuske; "Croce al Merito di Guerra" (Križ za ratne zasluge) od Italije; i [[Lasnički križ kraljevskog reda krune]] od Kraljevine Jugoslavije. Također je primio dva Divizijska citata (američka vojna nagrada). Čukela je imao čin podporučnika u Marine Corps Reserveu (Mornarička rezerva) na 26. rujan 1918. i bio je izabran za proviziju u regularnom Marine Corpsu na 31. ožujak [[1919.]] Promaknut je u poručnika 17. srpnja 1919. Napredovao je u čin satnika 15. rujna [[1921.]] Promaknuće u bojnika dogodilo se oko njegova umirovljenja na 30. lipanj 1940. ===Poslije Prvog svjetskog rata=== Poslije rata, Čukela je boravio u prekomorskim bazama u [[Haiti]]u, [[Santo Domingo]]u, [[Filipini]]ma, i [[Kina|Kini]], i u američkim postajama u [[Quantico]]u u Virginiji; [[Philadelphia]], [[Pennsylvania]]; [[Norfolk, Virginia]]; [[Hampton Roads, Virginia]]; [[Mare Island, Kalifornija]]; [[Washington, D.C.]]; [[Nashville, Indiana]], i [[Fort Knox, Kentucky]]. Od lipnja [[1933.]] do siječnja [[1934.]], Čukela je djelovao kao zapovjednik satnije s "Civilian Conservation Corps"-om. Posljednje godine u marincima provedene su u Norfolku, Gdje je služio kao poštarski indendant. Umirovljen je kao bojnik [[30. lipnja]] 1940. Bio je pozvan na dužnost ponovo [[30. srpnja]] 1940. ===Umirovljenje i smrt=== Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] služio je u Norfolku i Philadelphiji. U neaktivnu mirovinu vratio se [[17. svibnja]] 1946. Čukela je služio u vojsci i mornarici 32 godine. [[19. ožujka]] [[1956.]] Čukela je umro u National Naval Medical Centeru (Nacionalni mornarički medicinski centar), [[Bethesda]], Maryland. Pokopni obred bio je u Saint Jane Frances de Chantel crkvi, Bethesda, pokopan je s vojnim počastima u [[Arlington National Cemetery]]u [[22. ožujka]], 1956.<ref name="ANC">"Louis Cukela", Arlington National Cemetery website.</ref> ==Odlikovanja== Bojnik Čukela imao je sljedeća odlikovanja i medalje: *"Medal of Honor" (Mornarica) (Medalja časti, mornarica), *"Medal of Honor" (Vojska) (Medalja časti, vojska), *"Silver Star" (Srebrna zvijzeda), *"Victory Medal" (Pobjednička medalja) s kopčom Aisne, Aisne-Marne, St. Mihiel, Meuse-Argonne, i obrambenog sektora i tri srebrne zvijezde, *"Haitian Campaign Medal" (Haićanska kampanjska medalja), *"Marine Corps Expeditionary Medal" (Mornarička ekspedicijska medalja) s jednom zvijezdom, *"Yangtze Service Medal" (Medalja za službu u Yangtzeu), *"American Defense Service Medal" (Američka medalja za obrambenu službu), *"American Area Campaign Medal" (Kampanjska medalja za američki prostor), *"World War II Victory Medal (Pobjednička medalja iz Drugog svjetskog rata), *"Médaille militaire" (Vojna medalja), *"Légion d'honneur (Medalja Legije časti), *"Croix de guerre" (Ratni križ) s dvjema palmama, *"Croix de guerre" (Ratni križ) sa srebrnom zvijezdom, *"Croce al Merito di Guerra" (Križ za ratne zasluge), *"Časnički križ kraljevskog reda jugoslavenske krune, *francuski "fourragère". ==Citati Medalja časti== '''Mornarički citat:''' :Za iznimno junaštvo služeći u 66. satniji, 5. pukovnije, tijekom djelovanja u [[Forest de Retz]]u, u blizini Viller-Cottertesa, Francuska, [[18. srpnja]] [[1918.]] Narednik Čukela napredovao je sam protiv neprijateljskog snažnog uporišta koja je zaustavila njegovu liniju. Oglušujući se na upozorenja svojih drugova, otpuzao je od krila suočavajući se s teškom paljbom i radeći prolaz do neprijateljske linije. Oborivši stajalište [[strojnica|strojnice]], ubio je ili odbacio strojničku grupu s [[bajuneta|bajunetom]], granatirao je preostale strojnice s njemačkim ručnim granatama i zarobio dvije strojnice i četvoricu vojnika. '''Vojni citat:''' :Kada je njegova satnija napredovala kroz šumu, susreli su se s jakom paljbom neprijateljskog snažnog uporišta, Narednik Čukela otpuzao je od krila i napravio prolaz do njemačkih linija, suočen s teškom paljbom, oglušujući se na upozorenja svojih drugova. Uspio je zaobići neprijateljsku liniju i oborio je strojnicu ubijajući i odbijajući strojničku skupinu s bajunetom. S njemačkim ručnim granatama granatirao je preostalu porciju neprijatelja zaroblajvajući tako dvojicu vojnika i dvije strojnice. ==Obitelj i porijeklo== Luj Čukela bio je sin Ivana i Ivane (rođene Bubrić) Čukela. Majka mu je umrla 1900. Poslije toga seli u SAD., Njegov otac i njegove tri sestre ostali su u Hrvatskoj.<ref name="ANC"/> Čukela je bio oženjen s Minnie Myrtle Strayer 22. prosinca 1923. u Washingtonu. Gospođa Čukela umrla je 10. kolovoza 1956. samo mjesec nakon smrti bojnika Čukele. U vrijeme njegove smrti bojnika Čukelu nadživjela je njegova sestra, gospođa Zorka Čukela Dvoraček, u [[Šibenik]] u.<ref name="ANC"/> Bilo je kontroveze oko Čukelina porijekla. Rijetko je govorio o svome porijeklu. Tijekom života nazivan je [[Hrvati|Hrvatom]], [[Austrijanci|Austrijancem]], [[Slaveni|Slavenom]], [[Jugoslaveni| Jugoslavenom]], [[Srbi]]jancem.<ref name="DefenseLINK"> {{cite web|accessdate=2007-10-25 |url=http://www.defenselink.mil/speeches/speech.aspx?speechid=433 |title=Commencement Address United States Naval Academy As Delivered by Secretary of Defense William S. Cohen |author=Cohen, William S. |date=May 26, 1999 |work=DefenseLINK |publisher=U.S. Department of Defense}}</ref> ==Zanimljivost== U cijeloj povijesti [[SAD]]-a bilo je samo 19 dvostrukih dobitnika Medalje časti, a jedan od njih je [[Hrvati|Hrvat]] Lujo Čukela. ==Izvori== {{izvori}} *{{cite web |accessdate=2007-09-03 |url=http://www.tecom.usmc.mil/HD/Whos_Who/Cukela_L.htm |title=Major Louis Cukela, USMC |work=Who's Who in Marine Corps History |publisher=History Division, United States Marine Corps |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110516214103/http://www.tecom.usmc.mil/HD/Whos_Who/Cukela_L.htm |archivedate=16. svibnja 2011. }} *{{cite web |accessdate= |url=http://www.usmc.mil/moh.nsf/000003c919889c0385255f980058f5b6/000003c919889c0385255fa200741827?OpenDocument |title=Medal of Honor &mdash; Louis Cukela (Medal of Honor citation) |work=Marines Awarded the Medal of Honor |publisher=History Division, United States Marie Corps |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070220130251/http://www.usmc.mil/moh.nsf/000003c919889c0385255f980058f5b6/000003c919889c0385255fa200741827?OpenDocument |archivedate=20 veljače 2007 }} *{{cite web |accessdate=2007-10-25 |url=http://www.arlingtoncemetery.net/louiscuk.htm |title=Louis Cukela, Major, United States Marine Corps |publisher=Arlington National Cemetery Website |archive-date=17. travnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090417233926/http://www.arlingtoncemetery.net/louiscuk.htm |url-status=dead }} *{{cite journal |accessdate=2008-11-02}} {{GLAVNIRASPORED:Cukela, Louis}} [[Kategorija:Hrvati u SAD-u]] [[Kategorija:Životopisi, Split]] [[Kategorija:Američki vojni zapovjednici]] 5xv04kr7c49p9lm9114nz6fv7fx4vdb 0 204511 7427669 7388886 2026-04-10T13:50:54Z Argo Navis 852 | pushpin_map = Hrvatska Osijek 7427669 wikitext text/x-wiki {{infookvir vjerski objekt | ime = Osječka konkatedrala | izvorno ime = | drugo ime = | slika = Konkatedrala sv. Petra i Pavla Osijek.jpg | veličina_slike = | opis_slike = Osječka konkatedrala Svetog Petra i Pavla | slika2 = | veličina_slike2 = | opis_slike2 = | prijašnja_imena = | lokacija = Trg pape Ivana Pavla II. 2, [[Osijek]] | dz = HRV | koordinate = {{Coord|45.5608163|N|18.6755748|E|region:HR-14_type:landmark_dim:100_source:OSM|display=inline,title|format=dms}} | koordinate_ref = | pushpin_map = Hrvatska Osijek | pushpin_label = | arhitekt = [[Franz Langenberg]]<ref name="arcor">[http://home.arcor.de/stefan.langenberg/chronik/node12.html Franz Langenberg's Biography] {{Deu icon}}</ref> | godine izgradnje = [[1894.]] – [[1900.]] | godina završetka = [[1900.]] | renoviran = | srušen = | religija = [[katoličanstvo]] | patron = [[Sveti Petar|sv. Petar]] i [[Sveti Pavao|Pavao]] | fasada = [[opeka]] | arhitektonski stil= [[neogotika]] | materijal = [[opeka]], [[kamen]] | dimenzije = visina 94 m, površina 1062&nbsp;m² | zaštita = {{Zaštićeno kulturno dobro/Hrvatska|embed=yes | naziv = Crkva sv. Petra i Pavla | reg. broj = Z-1267 | datacija = 1898. g.n.e. - | pravni status = Zaštićeno kulturno dobro | vrsta = Nepokretna pojedinačna | klasifikacija = Sakralne građevine }} }} '''Osječka konkatedrala''' [[Sveti Petar|Svetog Petra]] i [[Sveti Pavao|Pavla]] je drugostolna [[crkva]] [[Đakovačko-osječka nadbiskupija|Đakovačko-osječke nadbiskupije]]. Sagrađena je u [[Neogotika|neogotičkom]] stilu. == Povijest == Osječku konkatedralu dao je sagraditi [[biskup]] tadašnje Đakovačke i Srijemske biskupije, [[Josip Juraj Strossmayer]]. On je godine [[1866.]] dao prvi poticaj za gradnju nove crkve. Tada je, na mjestu današnje crkve, bila Gornjogradska župna [[crkva]] iz [[1732.]] koja je postala premala i neugledna crkva za nove građevine u [[Osijek]]u. Patron župe, [[grad]] [[Osijek]], [[1870.]] je utvrdio način dobivanja novca za izgradnju nove crkve. Međutim, taj proces je bio veoma spor, sve do dolaska novog župnika Josipa Horvata. Nakon njegova dolaska proces je bio ubrzan, pa je [[1892.]] raspisan natječaj za nacrte. Na natječaju je pobijedio [[Njemačka|njemački]] [[arhitekt]] [[Franz Langenberg]]. [[1894.]] stara je [[crkva]] srušena, i tada je započela izgradnja današnje konkatedrale, velebne neogotičke građevina s tornjem visokim 94 metra i tri lađe. Ukupna površina crkve je 1062&nbsp;m².<ref>[http://www.tzosijek.hr/osijek-ogradu.html TZGO - Turistička zajednica grada Osijeka - Opći podatci o gradu Osijeku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110721103206/http://www.tzosijek.hr/osijek-ogradu.html |date=21. srpnja 2011. }} (pristupljeno 31. srpnja 2011.)</ref> [[1898.]] godine [[crkva]] je izvana dovršena, pa se unutrašnje uređenje nastavilo. Dvije godine kasnije ([[1900.]]) posvetu današnje crkve obavio je [[biskup]] [[Josip Juraj Strossmayer]]. Unutrašnjost je dovršena 1938. – 1942. godine kada je vodeći hrvatski slikar [[Mirko Rački]] prekrio zidove i stropove s [[freska]]ma jarkih boja koje prikazuju poznate epizode iz [[Stari zavjet|Starog]] i [[Novi zavjet|Novog zavjeta]]. Unutrašnjost je prava riznica [[Neogotika|neogotičke]] [[ornament]]ike, sa slijedom vrhunskih [[oltar]]a iznad kojih su obilni [[vitraj]]i. Ulaz u crkvu na mala vrata koja se nalaze desno od glavnog portala, nadgledaju tri [[Vodoriga|vodorige]]. Tijekom [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]], [[1991.]] godine, konkatedrala je bila više od 100 puta izravno pogođena projektilima. Ipak, i za vrijeme rata u konkatedrali su se obavljala bogoslužja. Do [[18. lipnja]] [[2008.]] godine ova je konkatedrala bila samo Župna crkva Sv. Petra i Pavla, u [[Osijek]]u popularno nazvana "[[katedrala]]", ali uspostavom [[Đakovačko-osječka nadbiskupija|Đakovačko-osječke nadbiskupije]], ova [[crkva]] dobiva dostojanstvo konkatedrale. [[Misa|Mise]] se održavaju svakodnevno u 07:00 i 18:30, a nedjeljom u 06:30 i 07:30, 08:30, 10:00, 11:30 i 18:30. <gallery mode="packed" heights="150px"> Datoteka:Stara župna crkva sv. Petra i Pavla u Osijeku.png|Stara barokna crkva na mjestu današnje konkatedrale sv. Petra i Pavla Datoteka:Konkatedrala Osijek izgradnja 1.png|Izgradnja konkatedrale sv. Petra i Pavla oko 1897. godine. Datoteka:Konkatedrala Osijek izgradnja.png|Izgradnja konkatedrale sv. Petra i Pavla oko 1898. godine. Datoteka:Konkatedrala Osijek izgradnja 2.png|Križna ruža prije postavljanja na vrh tornja konkatedrale sv. Petra i Pavla Datoteka:Posveta konkatedrale u Osijeku.png|Posveta konkatedrale sv. Petra i Pavla 20. svibnja 1900. godine. Datoteka:Konkatedrala sv. Petra i Pavla Osijek 1.jpg|Konkatedrala sv. Petra i Pavla danas </gallery> == Zanimljivosti == * Najviša crkva u Hrvatskoj izvan [[Zagreb]]a. * Treća najveća crkva u Hrvatskoj nakon katedrale u [[Zagrebačka katedrala|Zagrebu]] i [[Đakovačka katedrala|Đakovu]]. * Kapacitet crkve za vrijeme mise je više od 3000 ljudi. * Crkva je sagrađena od tri i pol milijuna opeka, a ima i oltare od kamena u boji. * Četiri zvona u tornju teže 2665 kg, 1552 kg, 740 kg i 331 kg<ref name="arcor" /> * 1991. godine, tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] crkva je teško oštećena. == Vidi još == * [[Katedrala]] * [[Crkvena umjetnost u Hrvatskoj]] * [[Crkvena arhitektura u Hrvatskoj]] * [[Katolička crkva]] * [[Katoličanstvo u Hrvata]] * [[Đakovačko-osječka nadbiskupija]] * [[Đakovačka katedrala]] == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Church of SS. Peter and Paul in Osijek}} * [http://www.svpetaripavao.hr/ Župa Sv. Petra i Pavla, apostola - Osijek] {{Katedrale u Hrvatskoj}} [[Kategorija:Katoličke crkve u Osijeku]] [[Kategorija:Đakovačko-osječka nadbiskupija]] [[Kategorija:Katoličke katedrale u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Arhitektura historicizma u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Zaštićeni sakralni kompleksi u Osječko-baranjskoj županiji]] [[Kategorija:Josip Juraj Strossmayer]] 0myrxpivavii55n5wajlpk1o0womqiz 0 204577 7427638 7415832 2026-04-10T13:21:52Z Argo Navis 852 7427638 wikitext text/x-wiki {{Infookvir stadion | ime = Stadion Bilino polje | izvorno_ime = | drugo ime = | staro ime = | nadimak = | vrsta = | slika = Bilino Polje Panorama.jpg | slika_opis = | slika2 = | slika2_opis = | plan = | plan_opis = | etimologija = | koordinate = {{coord|44|12|21|N|17|54|25|E|type:landmark_region:HR|format=dms|display=title,inline}} | koordinate_ref = | smještaj = [[Zenica]] | dz = BIH | površina = | površina ref = | duljina = | duljina ref = | širina = | širina ref = | visina = | visina ref = | dimenzije = 105x68 [[Metar|m]]<ref>[http://web.nkcelik.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=336:pred-kraj-uminkavanje-bilinog-polja&amp;catid=43:vijesti-1&amp;Itemid=114]</ref> | dimenzije ref = | kapacitet = 13.812<ref>[https://nkcelik.ba/bilino-polje/ STADION BILINO POLJE], NK Čelik Zenica, pristupljeno 30. ožujka 2026.</ref> | kapacitet ref = | teren = trava | UEFA = | godine izgradnje = | izgradnja = | godina završetka = | arhitekt = | cijena_izgradnje = | otvoren = [[1972.]] | renoviran = [[2012.]] | proširen = | zatvoren = | srušen = | vlasnik = [[Zenica|Grad Zenica]] | upravitelj = | korisnici = [[NK Čelik Zenica|NK Čelik]], [[bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija]] | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis = | pushpin_map = BiH | mark = | marksize = | pushpin_label = | pushpin_label_position = | zaštita = }} '''Bilino polje''' je višenamjenski [[stadion]] u [[Zenica|Zenici]], u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Koriste ga [[NK Čelik Zenica|NK Čelik]] i [[bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija]]. Kapacitet [[stadion]]a je 13.812 mjesta. Nalazi se na lijevoj obali [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]], kraj [[stadion]]a u Kamberović parku, te pokraj ostalih športskih terena. [[Stadion]] Bilino polje engleski je tip [[stadion]]a, jer nema atletsku stazu. Nalazi se na predjelu [[Bilino polje|Bilinom polju]]. == Povijest == [[Stadion]] je izgrađen i otvoren [[šport u 1972.|1972.]] godine. Izgradnja je završena pred završnu utakmicu [[Mitropa kup|Srednjoeuropskog Mitropa kupa]] u kojoj je [[NK Čelik|Čelik]] pobijedio [[ACF Fiorentina|Fiorentinu]] i drugi put zaredom osvojio ovo natjecanje. Tada je zabilježena i najveća posjećenost stadiona od 35.000 gledatelja. Svojevremeno je [[stadion]] imao kapacitet od 30.000 gledatelja, ali postavljanjem sjedalica kapacitet je smanjen oko 18.000 mjesta. U međuvremenu [[stadion]] je značajno rekonstruiran i obnovljen, te zadovoljava sve [[UEFA|UEFA-ine]] i [[FIFA|FIFA-ine]] kriterije za odigravanje susreta svih razina natjecanja. [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija]] svoju prvu utakmicu na Bilinom polju odigrala je 1995. utakmicom protiv Albanije. Utakmica je završila rezultatom 0:0. Nakon ove utakmice, [[Zenica]] je morala čekati pet godina da reprezentacija ponovno odigra svoju utakmicu na Bilinom polju. [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|Reprezentacija BiH]] dugo nije bila poražena na ovom [[stadion]]u, ali je 6. rujna 2006. imala svoj prvi poraz u [[Zenica|Zenici]], i to protiv [[Mađarska nogometna reprezentacija|reprezentacije Mađarske]], rezultatom 3:1. == Galerija == <gallery mode="packed"> Slika:Bilino Polje 2.jpg|Istočna tribina Slika:Bilino Polje 3.jpg|Južna tribina Slika:Bilino Polje 5.jpg|Semafor na sjevernoj tribini Slika:Bilino Polje 6.jpg|Novi travnjak (postavljen u kolovozu 2012.) </gallery> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} [[Kategorija:NK Čelik Zenica]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometni stadioni|Bilino polje]] 3txc8ypej3ijvhbqldyo49y3s4ecly9 0 205550 7427683 7422523 2026-04-10T14:03:12Z Argo Navis 852 7427683 wikitext text/x-wiki {{Infookvir stadion | ime = Športska dvorana Zrinjevac | izvorno_ime = | slika = Zrinjevac Osijek.jpg | UEFA = | nadimak = | prijašnja_imena = | lokacija = [[Osijek]] | dz = HRV | koordinate = {{Coord|45.5551321748889|N|18.6804056167603|E|region:HR-14_type:landmark_scale:4000|format=dms}} | pushpin_map = Hrvatska Osijek | pushpin_label = | cijena_izgradnje = | arhitekt = [[Josip Tešija]] | izgradnja = | otvoren = [[26. prosinca]] [[1973.]] | renoviran = | proširen = | zatvoren = | srušen = | vlasnik = Grad Osijek | upravitelj = Športski objekti d.o.o. | korisnici = | kapacitet = 1160 | teren = parket | dimenzije = }} '''Športska dvorana Zrinjevac''' višenamjenska je dvorana u [[Osijek]]u. Nalazi se u središtu grada, u parku Zrinjevac po kojem je dobila ime. Kapaciteta je 1.160 gledatelja.<ref>[https://www.sportski-objekti.hr/index.php/objekti/sd-zrinjevac ŠD Zrinjevac], sportski-objekti.hr, pristupljeno 7. siječnja 2018.</ref> == Povijest == Do njene izgradnje i otvaranja, koje je obavljeno [[26. prosinca]] [[1973.]] godine, osječki športski klubovi nisu imali prikladan prostor za rad zbog čega nisu mogli postizati zapaženije rezultate u hrvatskim i jugoslavenskim natjecanjima. To je bio razlog zbog kojega je novoprojektiranoj dvorani, koja je izvorno trebala služiti isključivo održavanju tjelesnog odgoja za obližnje škole, na mjestu predviđenog skladišta naknadno dodana današnja južna tribina s prepoznatljiva dva stupa.<ref>[http://www.glas-slavonije.hr/191248/5/Potpis-Josipa-Tesije-na-50-osjeckih-gradjevina Potpis Josipa Tešije na 50 osječkih građevina], glas-slavonije.hr, pristupljeno 7. siječnja 2018.</ref> Značaj dvorane za razvoj osječkog športa prvi je put došao do izražaja s rukometašicama [[ŽRK Osijek|ŽRK-a Osijek]] koje su [[1978.]] osvojile [[Jugoslavenski rukometni kup za žene|Kup Jugoslavije]], a 1982. i 1983. [[Europska rukometna federacija|EHF-ov]] [[Kup pobjednica kupova u rukometu (Europa)|Kup pobjednica kupova]]. Od [[1. srpnja]] [[1982.]] u dvorani se nalazi sjedište gradske tvrtke Športski objekti koja vodi brigu o športskim objektima u vlasništvu Grada, a kasnije su ondje svoja sjedišta premjestili i različiti športski klubovi.<ref>[https://issuu.com/sportskiobjektiosijek/docs/sportskiobjekti50godina_flash Športski objekti, 50 godina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210323065826/https://issuu.com/sportskiobjektiosijek/docs/sportskiobjekti50godina_flash |date=23. ožujka 2021. }}, issuu.com, pristupljeno 7. siječnja 2018.</ref> Najznačajnije međunarodno natjecanje održano u dvorani bilo je Svjetsko prvenstvo u kuglanju [[2002.]] koje je između [[19. svibnja]] i [[25. svibnja]] te godine okupilo kuglačice i kuglače iz različitih zemalja svijeta, a ostalo je zapamćeno kao posljednje koje je odigrano u disciplini 100 hitaca kod žena i 200 hitaca kod muškaraca.<ref>[http://www.kuglacki-savez-os.hr/clanak/SPUK-2002--20-4930-0-5/ SPUK 2002.], kuglacki-savez-os.hr, pristupljeno 7. siječnja 2018.</ref> Kuglačke staze su nakon završetka prvenstva premještene na [[Streljana Pampas|Streljanu Pampas]]. Krajem [[2008.]] godine otvorena je veća i suvremenija [[dvorana Gradski vrt]] koja je preuzela veliki dio športskih priredbi i koncerata, tako da je danas uporaba dvorane Zrinjevac značajno smanjena. Koriste ju [[ŽRK Osijek]], [[RK Osijek]], [[MNK Osijek]], MNK Osijek 031, RK Feniks, RK Olimpija, RK Tenja te [[I. gimnazija u Osijeku|I. gimnazija]] i [[Trgovačka i komercijalna škola „Davor Milas”]] za održavanje tjelesne kulture.<ref>[http://www.glas-slavonije.hr/347588/3/Obnova-istocnog-dijela-Zrinjevca-tek-nakon-uredjenja-dvorane Obnova istočnog dijela Zrinjevca tek nakon uređenja dvorane], glas-slavonije.hr, pristupljeno 7. siječnja 2018.</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Coord|45.5551321748889|N|18.6804056167603|E|region:HR-14_type:landmark_scale:4000|display=title|format=dms}} [[Kategorija:Športske dvorane u Hrvatskoj|Osijek, Zrinjevac]] [[Kategorija:Športski objekti u Osijeku]] 1c5dq2wd7889lwq4uq2r6c94ig0o7dg 0 206106 7427633 7390033 2026-04-10T13:14:51Z Argo Navis 852 7427633 wikitext text/x-wiki {{Infookvir stadion | ime = Stade de Suisse | izvorno_ime = | drugo ime = | staro ime = | nadimak = | vrsta = | slika = Stadedesuisse-2.jpg | slika_opis = | slika2 = | slika2_opis = | plan = | plan_opis = | etimologija = | koordinate = | koordinate_ref = | smještaj = [[Bern]] | dz = ŠVI | površina = | površina ref = | duljina = | duljina ref = | širina = | širina ref = | visina = | visina ref = | dimenzije = 105x68 [[Metar|m]] | dimenzije ref = | kapacitet = 31 907 | kapacitet ref = | teren = trava | UEFA = | godine izgradnje = | izgradnja = [[2003.]] – [[2005.]] | godina završetka = | arhitekt = Marazzi Generalunternehmung | cijena_izgradnje = 350 milijuna [[Švicarski franak|CHF]] | otvoren = [[30. srpnja]] [[2005.]] | renoviran = | proširen = | zatvoren = | srušen = | vlasnik = Stade de Suisse Wankdorf Nationalstadion AG | upravitelj = Stade de Suisse Wankdorf Nationalstadion AG | korisnici = BSC Young Boys | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis = | pushpin_map = Švicarska | mark = | marksize = | pushpin_label = | pushpin_label_position = | zaštita = }} '''Stade de Suisse''' je [[stadion]] u glavnom [[Švicarska|švicarskom]] [[grad]]u [[Bern]]u. Izgrađen je za potrebe [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europskoga nogometnoga prvenstva]], koje se [[2008.]] održalo u [[Austrija|Austriji]] i [[Švicarska|Švicarskoj]]. Drugi je po veličini [[stadion]] u [[Švicarska|Švicarskoj]], i ima [[kapacitet]] od 31 907 gledatelja. Izgrađen je na mjestu staroga Wankdorfa, koji je srušen [[2001.]], da bi se 4 godine kasnije otvorio novi današnji Stade de Suisse. Svečano otvorenje stadiona bilo je [[30. srpnja]] [[2005.]] Ukupna cijena izgradnje ovoga [[stadion]]a bila je oko 350 milijuna [[Švicarski franak|CHF]]. Za vrijeme [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europskoga nogometnoga prvenstva 2008.]] na ovomu su se [[stadion]]u odigrale utakmice skupine C. {{Redoslijed| |prethodnik = [[Hampden Park]] |gl_članak_funkcija = Domaćin [[Finale UEFA Lige prvaka|finala]] [[UEFA Liga prvaka|Kupa prvaka]]<br>[[Finale Kupa prvaka 1961.|1961.]] |nasljednik = [[Olimpijski stadion u Amsterdamu|Olympisch Stadion]] }} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} [[Kategorija:Švicarski nogometni stadioni]] [[Kategorija:Šport u Bernu]] kaw7hm2zliiwyt5u9m688mjlpo0ohns 7427634 7427633 2026-04-10T13:15:14Z Argo Navis 852 7427634 wikitext text/x-wiki {{Infookvir stadion | ime = Stade de Suisse | izvorno_ime = | drugo ime = | staro ime = | nadimak = | vrsta = | slika = Stadedesuisse-2.jpg | slika_opis = | slika2 = | slika2_opis = | plan = | plan_opis = | etimologija = | koordinate = | koordinate_ref = | smještaj = [[Bern]] | dz = ŠVI | površina = | površina ref = | duljina = | duljina ref = | širina = | širina ref = | visina = | visina ref = | dimenzije = 105x68 [[Metar|m]] | dimenzije ref = | kapacitet = 31 907 | kapacitet ref = | teren = trava | UEFA = | godine izgradnje = | izgradnja = [[2003.]] – [[2005.]] | godina završetka = | arhitekt = Marazzi Generalunternehmung | cijena_izgradnje = 350 milijuna [[Švicarski franak|CHF]] | otvoren = [[30. srpnja]] [[2005.]] | renoviran = | proširen = | zatvoren = | srušen = | vlasnik = Stade de Suisse Wankdorf Nationalstadion AG | upravitelj = Stade de Suisse Wankdorf Nationalstadion AG | korisnici = BSC Young Boys | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis = | pushpin_map = Švicarska | mark = | marksize = | pushpin_label = | pushpin_label_position = | zaštita = }} '''Stade de Suisse''' je [[stadion]] u glavnom [[Švicarska|švicarskom]] [[grad]]u [[Bern]]u. Izgrađen je za potrebe [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europskoga nogometnoga prvenstva]], koje se [[2008.]] održalo u [[Austrija|Austriji]] i [[Švicarska|Švicarskoj]]. Drugi je po veličini [[stadion]] u [[Švicarska|Švicarskoj]], i ima [[kapacitet]] od 31 907 gledatelja. Izgrađen je na mjestu staroga Wankdorfa, koji je srušen [[2001.]], da bi se 4 godine kasnije otvorio novi današnji Stade de Suisse. Svečano otvorenje stadiona bilo je [[30. srpnja]] [[2005.]] Ukupna cijena izgradnje ovoga [[stadion]]a bila je oko 350 milijuna [[Švicarski franak|CHF]]. Za vrijeme [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europskoga nogometnoga prvenstva 2008.]] na ovomu su se [[stadion]]u odigrale utakmice skupine C. == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} {{Redoslijed| |prethodnik = [[Hampden Park]] |gl_članak_funkcija = Domaćin [[Finale UEFA Lige prvaka|finala]] [[UEFA Liga prvaka|Kupa prvaka]]<br>[[Finale Kupa prvaka 1961.|1961.]] |nasljednik = [[Olimpijski stadion u Amsterdamu|Olympisch Stadion]] }} [[Kategorija:Švicarski nogometni stadioni]] [[Kategorija:Šport u Bernu]] cvpou3gmw1s0q4dyk7fjvj5yvonfvhc 0 206108 7427629 7403576 2026-04-10T13:13:54Z Argo Navis 852 7427629 wikitext text/x-wiki {{Infookvir stadion | ime = Stade de Genève | izvorno_ime = | drugo ime = | staro ime = | nadimak = | vrsta = | slika = CH-AL Geneva 2003-06-11.jpg | slika_opis = | slika2 = | slika2_opis = | plan = | plan_opis = | etimologija = | koordinate = | koordinate_ref = | smještaj = [[Ženeva]] | dz = ŠVI | površina = | površina ref = | duljina = | duljina ref = | širina = | širina ref = | visina = | visina ref = | dimenzije = 105x68 [[Metar|m]] | dimenzije ref = | kapacitet = 30 084 | kapacitet ref = | teren = trava | UEFA = | godine izgradnje = | izgradnja = [[2001.]] – [[2003.]] | godina završetka = | arhitekt = | cijena_izgradnje = 240 milijuna [[Švicarski franak|CHF]] | otvoren = [[30. travnja]] [[2003.]] | renoviran = | proširen = | zatvoren = | srušen = | vlasnik = Fondation du Stade de Genève | upravitelj = | korisnici = [[Servette FC]] | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis = | pushpin_map = Švicarska | mark = | marksize = | pushpin_label = | pushpin_label_position = | zaštita = }} '''Stade de Genève''' je [[stadion]] u [[Ženeva|Ženevi]], drugom po veličini [[ Švicarska|švicarskom]] [[grad]]u. Namijenjen je isključivo [[nogomet]]u. Otvoren je [[30. travnja]] [[2003.]] Na njemu svoje domaće utakmice igra [[nogomet]]ni klub [[Servette FC]] iz [[Ženeva|Ženeve]]. [[Stadion]] je [[kapacitet]]a 30 084 sjedećih mjesta. Na njemu se igralo [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europsko prvenstvo u nogometu 2008.]] koje je održano u [[Austrija|Austriji]] i [[Švicarska|Švicarskoj]]. Na njemu su odigrane i mnoge značajne utakmice, kako [[Švicarska nogometna reprezentacija|švicarske reprezentacije]], tako i nekih nogometnih klubova. {{široka slika|Stade de Geneve.jpg|1200px|Stade de Genève}} [[Kategorija:Švicarski nogometni stadioni]] [[Kategorija:Šport u Ženevi]] ojdzayltbypv4qyu3drd6wcpnybeprf 7427630 7427629 2026-04-10T13:14:18Z Argo Navis 852 7427630 wikitext text/x-wiki {{Infookvir stadion | ime = Stade de Genève | izvorno_ime = | drugo ime = | staro ime = | nadimak = | vrsta = | slika = CH-AL Geneva 2003-06-11.jpg | slika_opis = | slika2 = | slika2_opis = | plan = | plan_opis = | etimologija = | koordinate = | koordinate_ref = | smještaj = [[Ženeva]] | dz = ŠVI | površina = | površina ref = | duljina = | duljina ref = | širina = | širina ref = | visina = | visina ref = | dimenzije = 105x68 [[Metar|m]] | dimenzije ref = | kapacitet = 30 084 | kapacitet ref = | teren = trava | UEFA = | godine izgradnje = | izgradnja = [[2001.]] – [[2003.]] | godina završetka = | arhitekt = | cijena_izgradnje = 240 milijuna [[Švicarski franak|CHF]] | otvoren = [[30. travnja]] [[2003.]] | renoviran = | proširen = | zatvoren = | srušen = | vlasnik = Fondation du Stade de Genève | upravitelj = | korisnici = [[Servette FC]] | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis = | pushpin_map = Švicarska | mark = | marksize = | pushpin_label = | pushpin_label_position = | zaštita = }} '''Stade de Genève''' je [[stadion]] u [[Ženeva|Ženevi]], drugom po veličini [[ Švicarska|švicarskom]] [[grad]]u. Namijenjen je isključivo [[nogomet]]u. Otvoren je [[30. travnja]] [[2003.]] Na njemu svoje domaće utakmice igra [[nogomet]]ni klub [[Servette FC]] iz [[Ženeva|Ženeve]]. [[Stadion]] je [[kapacitet]]a 30 084 sjedećih mjesta. Na njemu se igralo [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europsko prvenstvo u nogometu 2008.]] koje je održano u [[Austrija|Austriji]] i [[Švicarska|Švicarskoj]]. Na njemu su odigrane i mnoge značajne utakmice, kako [[Švicarska nogometna reprezentacija|švicarske reprezentacije]], tako i nekih nogometnih klubova. {{široka slika|Stade de Geneve.jpg|800px|Stade de Genève}} [[Kategorija:Švicarski nogometni stadioni]] [[Kategorija:Šport u Ženevi]] 5imxf29bz7kq28qovu0yzuy5xetrxu1 0 206206 7427598 6714274 2026-04-10T12:47:18Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Johannesburg|Johannesburg]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7427598 wikitext text/x-wiki {{Infookvir stadion | ime = Soccer City | izvorno_ime = | drugo ime = | staro ime = | nadimak = | vrsta = | slika = | slika_opis = | slika2 = | slika2_opis = | plan = | plan_opis = | etimologija = | koordinate = | koordinate_ref = | smještaj = [[Johannesburg]] | dz = JAR | površina = | površina ref = | duljina = | duljina ref = | širina = | širina ref = | visina = | visina ref = | dimenzije = | dimenzije ref = | kapacitet = 94.700 | kapacitet ref = | teren = trava | UEFA = | godine izgradnje = | izgradnja = [[1987.]] – [[1989.]] | godina završetka = | arhitekt = Boogertman & Partners, Populous | cijena_izgradnje = | otvoren = [[1989.]] | renoviran = [[2009.]] | proširen = | zatvoren = | srušen = | vlasnik = Grad [[Johannesburg]] | upravitelj = South African Football Association | korisnici = [[Južnoafrička nogometna reprezentacija]], [[Kaizer Chiefs FC]] | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis = | pushpin_map = Južna Afrika | mark = | marksize = | pushpin_label = | pushpin_label_position = | zaštita = }} '''Soccer City''' je [[stadion]] u [[Johannesburg]]u, u [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]]. Otvoren je [[1989.]], međutim, jer je [[Johannesburg]] bio jedan od domaćina [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Svjetskoga nogometnoga prvenstva 2010.]], temeljito je obnovljen. Stadion je specijaliziran za [[nogomet]], pa je [[kapacitet]]a 94.700 sjedećih mjesta. Po kapacitetu je u [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]] najveći, a na [[Afrika|afričkom]] [[kontinent]]u čak treći. == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} {{mrva-građ}} [[Kategorija:Južnoafrički nogometni stadioni]] [[Kategorija:Johannesburg]] s9q2o00jio8m8a42zylkx5l6oaje1ry 0 206696 7427703 7257138 2026-04-10T14:10:16Z Ponor 38361 datum ≠ mjesto 7427703 wikitext text/x-wiki {{Skladatelj |ime = Tonči Huljić |opis_slike = |veličina = 220px |puno_ime = Tonči Huljić |slika = |datum_rođenja = [[29. listopada]] [[1961.]] |mjesto_rođenja = Split |datum_smrti = |djela = |period = [[1982.]] – danas |utjecaj = |suradnici = [[Magazin (sastav)|Magazin]], [[Minea]], [[Jelena Rozga]], [[Jole]], [[Doris Dragović]], [[Petar Grašo]], [[Danijela Martinović]], [[Zlatko Pejaković]], [[Petar Dragojević]], [[Oliver Dragojević]] i drugi. |nagrade = |poveznica=}} '''Tonči Huljić''' ([[Split]], [[29. listopada]] [[1961.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je [[glazbenik]], [[tekstopisac]] i [[glazbeni producent]]. == Životopis == === 1980-e i 1990-e === Huljić 1979. postaje najmlađim članom grupe ''Dalmatinski magazin'' i snima s grupom prvi single s pjesmama ''Školski dani'' G. Franića i ''Uspomene toplog ljeta'' T. Trumbića. Želi se, međutim, i sam iskušati u stvaranju pjesme te već 1980. sklada na vlastite stihove pjesmu ''Sjećanja'' koju će grupa izvesti na Splitskom festivalu iduće godine. Tada kao mladi glazbenik za savjet pita starijeg i mudrijeg od sebe, uspješnog skladatelja Zdenka Runjića. "Zdenko je bio čovjek velikog srca i široke duše. Strašno mu je bilo simpatično kad sam došao na radio Split gdje je radio kao glazbeni urednik i upitao ga: ‘E, barba Zdenko, što vi mislite o ovome?’ (…) Bio sam mlad, agresivan, vruće krvi i jedan takav buldožer koji lomi sve pred sobom Runjiću je dobro došao”,<ref>Mark Cigoj: Tonči Huljić: Preuzet ću svjetsku glazbenu scenu, ''Jutarnji list'', 3.4. 2011.</ref> prisjeća se danas Huljić tih susreta iz kojih je jamačno mnogo naučio. Jer već 1983. stvara prvi veliki hit. To je pjesma ''Kokolo'' na tekst Z. Stipičića. Nakon uspjeha na Splitskom festivalu, pjesma će se naći na istoimenom albumu grupe Magazin koji će u nakladi Jugotona postići platinastu nakladu. Osamdesete godine razdoblje su brojnih i uspješnih festivalskih nastupa na kojima grupa Magazin skuplja nagrade za pjesme Tončija Huljića. Tako 1985. osvaja publiku na Zagrebačkom festivalu skladbom ''Piši mi'', koja s nepravom ne pobjeđuje, ali postiže golemu popularnost. Album istog naslova postiže dijamantnu nakladu. Samo godinu dana kasnije na redu je novi hit ''Put putujem'', a do kraja osamdesetih bit će ih još (''Ti si želja mog života'', ''Tri sam ti zime šaptala ime''……), podjednako – ili još intenzivnije – u devedesetima. Primjerice, 1993. izlazi veliki hit ''Simpatija'' koji osvaja Grand prix na Melodijama hrvatskog Jadrana. Kada je riječ o festivalima, valja reći da će budući Huljićev biograf imati veliki posao sastavljajući inventuru brojnih festivalskih nagrada. Uz mnoge nagrade u zemlji, posebno na Splitskom festivalu, bilo je i inozemnih uspjeha. Četiri je puta sudjelovao na Eurosongu: bio je šesti 1995. u Dublinu s pjesmom ''Nostalgija'', četvrti u Jeruzalemu 1999. s pjesmom ''Marija Magdalena'', deseti 2001. u Kopenhagenu s pjesmom ''Strune ljubavi'', a ''Lijepa Tena'' je 2009. u Moskvi stigla do finala. Međutim, čini se da obilje nagrada nije izmijenilo niti utjecalo na autora, koji je sam sebe opisao kao “buldožera”, a to znači da tvrdoglavo i uporno slijedi vlastite ideje. Ponekad i mišljenju javnosti usprkos. Istodobno s gotovo euforičnim uspjesima koje postižu hitovi devedesetih i činjenicom da je najprodavaniji autor tih godina, dolaze i optužbe za uvođenje turbofolka u hrvatsku glazbu. Kako bilo, nije ga omelo da nastavi po svom. “Ja sam Dalmatinac, Mediteranac i moje pjesme idu u potpuno veselje ili u tugu. Često mijenjam i stilove jer se dogodi cijeli niz loših kopija koje zagade teren, stil, profil. Smetaju i sebi, ne pridonose ništa, poruše ono što je stvarano. Onda opet stvaram neki novi pravac. Dosadilo bi mi da sam principijelan, da stalno tjeram isti stil.”<ref>Arsen Oremović: Huljić: Dora je domaćim izvođačima važnija od Eurosonga!, ''Večernji list'', 23. 2. 2006.</ref> Za takav su stav skladateljev gotovo nevažna naklapanja o turbofolku, o domoljubnom kiču, o zaradama i sl., kao i potreba da se zadire u njegov privatni svijet. Ono što uistinu jest važno, melodijska je invencija koja natapa velik dio njegova opusa. Sve ostalo povijest će ionako zaboraviti. Posebno vrijedi spomenuti suradnike koji okružuju stvaralaštvo Tončija Huljića na raznim razinama potrebnim da se zatvori radna krivulja koja pjesmu vodi od notnog zapisa do pozornice i dalje u život. Dobar odabir suradnika nerijetko ovisi i o instinktu izbornika da nađe sebi kompatibilnog partnera, a čini se da je Huljićev izbor tu nepogrešiv jer godinama izvanredno funkcionira kao dobitna kombinacija. “Shvatio sam da je najvažnije živjeti i raditi s onima koje voliš.”,<ref>Tatjana Pacek: Tonči Huljić: izludile su me vlastite pjesme, ''Express'', 24. 3. 2015.</ref> kazao je jednom skladatelj. Podjednako je riječ o pjevačima, autorima tekstova kao i aranžerima; na prvom je mjestu supruga Vjekoslava, autorica stihova za većinu pjesama, dok izbor aranžera posljednjih godina do određene mjere ovisi i o žanru glazbe kojemu se posvećuje. Nije naodmet primijetiti kako se uz brojne Huljićeve uspješnice u javnosti najčešće spominju jedino izvođači, a autor ostaje u sjeni, izostavljen, kao da se skladba - jednom otisnuta u život – zauvijek odmaknula od svog autora, postavši svojinom onih koji je izvode, a osobito onih koji je slušaju. Više od tisuću autorskih naslova čini dosadašnju umjetničku biografiju Tončija Huljića. U pozadini je tih naslova pripovijest o uspjehu, ali ne samo o tome. Posrijedi je i golemi trud, mnogo nevidljivog samoprijegora, tvrdoglavosti i dosljednosti idejama koje su ga pokretale. “Glazba je moja prva ljubav, osjećam se realiziran tek kroz glazbu…”,<ref>Tatjana Pacek, ''Večernji list'', 24. 6. 2011.</ref> kazao je prije više od desetljeća definirajući time čitav svoj svjetonazor. Još je nekoliko izazova obilježilo dosadašnji radni životopis Tončija Huljića. Pitanje je koliko je za lik skladatelja bitna epizoda s vlasništvom nakladničkih kuća Tonika i Croatia Records s početka devedesetih, ili producentske kuće AVA, s kojom je od 2004. do raskida ugovora sa suvlasnikom i partnerom ostvario nekoliko telenovela s više stotina epizoda. Ponajprije je posrijedi uvijek ista potreba da se iskorači u neki novi zadatak, u svijet novih stvaralačkih i radnih okolnosti koje bi ispunile u međuvremenu ispražnjene kapacitete znatiželje i nemira. Ipak, kao i ranije, ono što je poslije tih - ne uvijek sretnih - iskustava ostalo jest glazba, koja je mogla funkcionirati ili samostalno ili uklopljena u neku novu cjelinu. ==Inozemni projekti== Slijedom potrebe da spozna nešto novo, da otkrije kakvu novu mogućnost da još jednom iskuša sam sebe, zahvatio je i u crossover stil. 1998. odlazi na koncert violinistice Vanesse Mae u Pulu, gdje upoznaje njezina glazbenog producenta Mela Busha, koji mu je, zainteresiran njegovim radom, ubrzo predložio suradnju s australsko-britanskim ženskim violinističkim kvartetom Bond specijaliziranim za crossover glazbu. Kvartet je najprije snimio singl ''Victory'' koji je ubrzo osvojio vrhove rang-ljestvica popularnosti i slušanosti, a u dvadesetak je zemalja bio na samom vrhu. Svijet se otvorio, Bond je s Huljićem snimio još nekoliko nosača zvuka, a potom je na red došao pijanist Maksim Mrvica s kojim je trajna suradnja – sada već više od desetljeća – urodila brojnim plodovima zajedničkog rada, koncertima, turnejama, nosačima zvuka, velikom popularnošću pijanista, ali i glazbe koju izvodi. Klasična glazba kao izvor, točnije, temelj inspiracije i umijeće pijanista da poveže dva naizgled nespojiva glazbena obzora. To je poticaj, izazov kojemu Huljić nije odolio, dostignuvši za svoj rad međunarodna mjerila uspješnosti. Na službenoj ljestvici Billboard Classical Crossover s nekoliko je svojih skladbi bio na prvom mjestu, zadržavši se na njoj više od 150 tjedana. ==Autorski projekti== Jedno od središta Huljićeve glazbeničke pozornosti posljednjih je godina pop/etno sastav Tonči Huljić&Madre Badessa band, s kojim njeguje glazbu potaknutu etno utjecajima različite pripadnosti, surađujući pritom s Goranom Bregovićem i Petrom Grašom. A dospio je napraviti i dokumentarno-glazbeni film ''Tonetov život ili Bog, lavur, iće i piće'', koji je, u režiji Marija Grabovca, već osvojio nagradu publike na festivalu dokumentarnoga glazbenog filma u Paklenici 2014. godine. "Drago mi je da su ljudi prihvatili takav specifičan humor. Tri smo mjeseca radili na tome jer tema filma je sam život. Simpatičan mi je. Nije to film o meni nego o svijetu i ljudima koji polako nestaje",[[# ftn1|[1]]] kaže Huljić. 2015. odlučuje se napokon i za veliku formu te piše prvi mjuzikl s naslovom ''Pacijenti''. Libretist je ugledni hrvatski dramski pisac Miro Gavran, a autorica tekstova Vjekoslava Huljić. ==Diskografija== '''S grupom ''Magazin'':''' Slatko stanje (Jugoton, 1982.); Kokolo (Jugoton, 1983.); O-la-la (Jugoton, 1984.); Piši mi (Jugoton, 1985.); Put putujem (Jugoton, 1986.); Magazin (Jugoton, 1987.); Besane noći (Jugoton, 1988.); Dobro jutro (Jugoton, 1989.); Da mi te zaljubit' u mene (Komuna, 1991.); Najbolje godine (Croatia Records, 1991.); Magazin - Koncert! (Croatia Records, 1993.); Došlo vrijeme (Skalinada, 1993.); Simpatija (Croatia Records/Skalinada, 1994.); Nebo boje ljubavi (Croatia Records/Skalinada, 1996.); Svi najveći hitovi 1983. – 1990. (Croatia Records, 1998.); Da si ti ja (Ofrej/Tonika, 1998.); Minus i plus (Croatia Records, 2000.); Best of br. 1. Zar je ljubav spala na to (Croatia Records, 2001.); Best of br. 2, Bol (Croatia Records, 2001.); S druge strane mjeseca (Croatia Records/Tonika, 2002.); Paaa...? (Croatia Records/Tonika, 2004.); Dueti (Croatia Records/Tonika, 2005.); The platinum collection (Croatia Records/Tonika, 2006.); Live collection: Magazin – Koncert! (reizdanje) (Croatia Records, 2007.); Dama i car (Croatia Records/Tonika, 2007.); Bossa n' Magazin (Croatia Records/Tonika, 2008.); Godine s Ivanom 2006. – 2010. (Croatia Records/Tonika, 2010.); Najljepše ljubavne pjesme (Croatia Records, 2010.); 100 originalnih pjesama (Croatia Records, 2013.); Mislim pozitivno! (Croatia Records, 2014.). - '''Autorske:''' Gold collection (Tonika/Croatia Records, 2008.); Waterland (Tonika/Croatia Records, 2009.). '''S grupom ''Madre Badessa''''': Ka hashish - Tonči Huljić & Madre Badessa band (Tonika/Croatia Records, 2011.); Larin izbor - Tonči & Madre Badessa (Tonika/Croatia Records, 2012.); Panika - Tonči & Madre Badessa (Tonika/Croatia Records, 2014.); Best of - Tonči & Madre Badessa (Tonika/Croatia Records, 2015.); Tonči & Madre Badessa - Tipo Primitivo / Piano Primitivo (Tonika/Croatia Records, 2017.). '''Diskografija Doris Dragović''': Ispuni mi zadnju želju (Croatia Records, 1994. – 4 pjesme od 10); Baklje ivanjske (Croatia Records, 1995. – 8 pjesama od 10); Rođendan u Zagrebu (Croatia Records, 1996., 2007. – 8 pjesama od 17); Krajem vijeka (Tonika/Croatia Records, 1999. – 7 pjesama od 10); Lice (Tonika/Croatia Records, 2000. – 8 pjesama od 10); 20 godina s ljubavlju (Croatia Records, 2001. – 8 pjesama od 14); Malo mi za sriću triba (Tonika/Croatia Records, 2002. – 4 pjesme od 10); The Platinum Collection (Croatia Records, 2007. – 18 pjesama od 40); Najljepše ljubavne pjesme (Croatia Records, 2010. – 9 pjesama od 20); The Best of Collection (Croatia Records, 2014. – 12 pjesama od 20); Koncert u Lisinskom (Hit Records, 2014. – 12 pjesama od 27). '''Diskografija Danijele Martinović''': Zovem te ja (Tonika/Croatia Records, 1996. – 7 pjesama + 7 instr. od 18); To malo ljubavi (Tonika/Croatia Records, 1998. – 6 pjesama od 8); I po svjetlu i po mraku (Tonika/Croatia Records, 2001. – 7 pjesama + 7 instr. od 18); Najbolje godine (Croatia Records, 2001. – 15 pjesama + 17 instr. od 36); Zlatna kolekcija (Croatia Records, 2006. – 15 pjesama od 35); Canta y baila con Daniela (Dallas Records, 2006. – 5 pjesama od 9); Najljepše ljubavne pjesme (Croatia Records, 2010. – 10 pjesama od 20); The Best of Collection (Croatia Records, 2014. – 11 pjesama od 20). '''Diskografija Petra Graše''': Mjesec iznad oblaka (Tonika, 1997. – 5 pjesama od 11); Utorak (Tonika/Croatia Records, 1999. – 5 pjesama od 11); Šporke riči (Tonika/Croatia Records, 2003. – 6 pjesama od 14); Uvertira (best of 1995-2005) (Tonika/Croatia Records, 2005. – 6 pjesama od 19); The Platinum Collection (Croatia Records, 2007. – 15 pjesama od 39); The Best of Collection (Croatia Records, 2014. – 10 pjesama od 20). '''Diskografija Jelene Rozga''': Oprosti mala, (Croatia Records/Tonika, 2006. – 8 pjesama od 10); Bižuterija (Hit Records/Tonika, 2011. – 14 pjesama od 15); Best of Jelena Rozga (Croatia Records/Tonika, 2012. – 30 pjesama od 34). '''Inozemna produkcija: albumi Gudačkog kvarteta Bond''': Born (Decca/Universal, 2000., 2001.); Shine (Decca/Universal, 2002.); Classified (Decca/Universal, 2004.); Explosive: The Best of Bond (Decca/Universal, 2005.); Bond Remixed (Decca, 2001. – 2003.); Play (Decca/Universal, 2011.). '''Albumi pijanista Maksima Mrvice''': The Piano Player (Emi, 2003.); Variations Part I&II (Emi, 2004.); New World (Emi, 2005.); Electric (Emi, 2006.); Pure (EMI, 2007.); Greatest (Emi, 2008.); Appassionata (Croatia Records, 2011.); The Movies (Croatia Records, 2014.); Mezzo e mezzo (Dallas Records, 2015.). == Filmografija == === Televizijske uloge === * "[[Superstar]]" kao član žirija ([[Superstar (1. sezona)|2023.]]) == Izvori == {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [http://www.toncihuljic.com/ Službena web-stranica] {{GLAVNIRASPORED:Huljić, Tonči}} [[Kategorija:Hrvatski glazbenici]] [[Kategorija:Hrvatski tekstopisci]] [[Kategorija:Hrvatski glazbeni producenti]] [[Kategorija:Životopisi, Split]] [[Kategorija:Magazin (sastav)]] 4cv8bywkplvw10wn0z0pcxkj5ad353n 0 207541 7427589 6850099 2026-04-10T12:41:54Z Argo Navis 852 7427589 wikitext text/x-wiki {{Infookvir stadion | ime = Ellis Park | izvorno_ime = | drugo ime = | staro ime = Coca-Cola Park | nadimak = | vrsta = | slika = FIFA World Cup 2010 Slovakia Italy.jpg | slika_opis = | slika2 = | slika2_opis = | plan = | plan_opis = | etimologija = | koordinate = | koordinate_ref = | smještaj = [[Johannesburg]] | dz = JAR | površina = | površina ref = | duljina = | duljina ref = | širina = | širina ref = | visina = | visina ref = | dimenzije = 105 x 68 [[Metar|m]] | dimenzije ref = | kapacitet = 70.000 | kapacitet ref = | teren = trava | UEFA = | godine izgradnje = | izgradnja = [[1927.]] −[[1928.]] | godina završetka = | arhitekt = | cijena_izgradnje = 5, 000 [[Britanska funta|£]] | otvoren = [[1928.]] | renoviran = | proširen = | zatvoren = | srušen = | vlasnik = Golden Lions | upravitelj = Ellis Park Stadium Pty. | korisnici = [[Golden Lions]], [[Lions (Super 14)]], [[Orlando Pirates F.C.]], [[Južnoafrička ragbi reprezentacija]] | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis = | pushpin_map = Južnoafrička Republika | mark = | marksize = | pushpin_label = | pushpin_label_position = | zaštita = }} '''Ellis Park''' je [[stadion]] u [[Johannesburg]]u, [[grad]]u u [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]]. Prije poznatiji pod imenom Ellis Park Stadion, izgrađen je i otvoren [[1928.]] godine. Kapaciteta je 70.000 sjedećih mjesta. Namijenjen je isključivo [[ragbi]]ju, ali se koristi i kao [[nogomet]]no zdanje. Tako će se na njemu igrati neke utakmice [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Svjetskoga prvenstva u nogometu]] koje se [[2010.]] održava u Južnoafričkoj Republici. == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} {{mrva-građ}} [[Kategorija:Južnoafrički nogometni stadioni]] l8bfj11w36lw6wa04l2oi8iudij9zt0 7427590 7427589 2026-04-10T12:42:22Z Argo Navis 852 7427590 wikitext text/x-wiki {{Infookvir stadion | ime = Ellis Park | izvorno_ime = | drugo ime = | staro ime = Coca-Cola Park | nadimak = | vrsta = | slika = FIFA World Cup 2010 Slovakia Italy.jpg | slika_opis = | slika2 = | slika2_opis = | plan = | plan_opis = | etimologija = | koordinate = | koordinate_ref = | smještaj = [[Johannesburg]] | dz = JAR | površina = | površina ref = | duljina = | duljina ref = | širina = | širina ref = | visina = | visina ref = | dimenzije = 105 x 68 [[Metar|m]] | dimenzije ref = | kapacitet = 70.000 | kapacitet ref = | teren = trava | UEFA = | godine izgradnje = | izgradnja = [[1927.]] −[[1928.]] | godina završetka = | arhitekt = | cijena_izgradnje = 5, 000 [[Britanska funta|£]] | otvoren = [[1928.]] | renoviran = | proširen = | zatvoren = | srušen = | vlasnik = Golden Lions | upravitelj = Ellis Park Stadium Pty. | korisnici = [[Golden Lions]], [[Lions (Super 14)]], [[Orlando Pirates F.C.]], [[Južnoafrička ragbi reprezentacija]] | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis = | pushpin_map = Južna Afrika | mark = | marksize = | pushpin_label = | pushpin_label_position = | zaštita = }} '''Ellis Park''' je [[stadion]] u [[Johannesburg]]u, [[grad]]u u [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]]. Prije poznatiji pod imenom Ellis Park Stadion, izgrađen je i otvoren [[1928.]] godine. Kapaciteta je 70.000 sjedećih mjesta. Namijenjen je isključivo [[ragbi]]ju, ali se koristi i kao [[nogomet]]no zdanje. Tako će se na njemu igrati neke utakmice [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Svjetskoga prvenstva u nogometu]] koje se [[2010.]] održava u Južnoafričkoj Republici. == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} {{mrva-građ}} [[Kategorija:Južnoafrički nogometni stadioni]] fyds11ihsbjcptlilzov54lkdiso0dd 7427591 7427590 2026-04-10T12:43:13Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Johannesburg|Johannesburg]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7427591 wikitext text/x-wiki {{Infookvir stadion | ime = Ellis Park | izvorno_ime = | drugo ime = | staro ime = Coca-Cola Park | nadimak = | vrsta = | slika = FIFA World Cup 2010 Slovakia Italy.jpg | slika_opis = | slika2 = | slika2_opis = | plan = | plan_opis = | etimologija = | koordinate = | koordinate_ref = | smještaj = [[Johannesburg]] | dz = JAR | površina = | površina ref = | duljina = | duljina ref = | širina = | širina ref = | visina = | visina ref = | dimenzije = 105 x 68 [[Metar|m]] | dimenzije ref = | kapacitet = 70.000 | kapacitet ref = | teren = trava | UEFA = | godine izgradnje = | izgradnja = [[1927.]] −[[1928.]] | godina završetka = | arhitekt = | cijena_izgradnje = 5, 000 [[Britanska funta|£]] | otvoren = [[1928.]] | renoviran = | proširen = | zatvoren = | srušen = | vlasnik = Golden Lions | upravitelj = Ellis Park Stadium Pty. | korisnici = [[Golden Lions]], [[Lions (Super 14)]], [[Orlando Pirates F.C.]], [[Južnoafrička ragbi reprezentacija]] | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis = | pushpin_map = Južna Afrika | mark = | marksize = | pushpin_label = | pushpin_label_position = | zaštita = }} '''Ellis Park''' je [[stadion]] u [[Johannesburg]]u, [[grad]]u u [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]]. Prije poznatiji pod imenom Ellis Park Stadion, izgrađen je i otvoren [[1928.]] godine. Kapaciteta je 70.000 sjedećih mjesta. Namijenjen je isključivo [[ragbi]]ju, ali se koristi i kao [[nogomet]]no zdanje. Tako će se na njemu igrati neke utakmice [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Svjetskoga prvenstva u nogometu]] koje se [[2010.]] održava u Južnoafričkoj Republici. == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} {{mrva-građ}} [[Kategorija:Južnoafrički nogometni stadioni]] [[Kategorija:Johannesburg]] gh0w4dn0vxmucem1r346t4g84q4vs92 0 209005 7427646 7387656 2026-04-10T13:32:17Z Argo Navis 852 Hrvatska Osijek 7427646 wikitext text/x-wiki {{Infookvir zgrada | ime = Dvorac Pejačević | izvorno ime = | slika = Dvorac Pavla Pejačevića u Retfali, Osijek.JPG | veličina_slike = | opis_slike = | prijašnja_imena = | lokacija = [[Retfala]], [[Osijek]] | dz = HRV | koordinate = <!-- {{Coord||format=dms|display=inline,title}} --> | koordinate_ref = | pushpin_map = Hrvatska Osijek | pushpin_label = Osječko-baranjska županija#Hrvatska | cijena_izgradnje = | arhitekt = | godine izgradnje = [[1796.]]? | godina završetka = [[1801.]] | renoviran = | srušen = | fasada = | arhitektonski stil= [[Klasicizam]] | materijal = | dimenzije = | slika2 = | veličina_slike2 = | opis_slike2 = | zaštita = }} '''Dvorac [[Pejačevići|Pejačević]]''' nalazi se u nekadašnjem selu [[Retfala]], danas potpada užem centru grada [[Osijek]]a. ==Povijest== Dvorac je podigao grof Sigismund (Žigmund) Pejačević [[1801.]] godine, sudeći prema natpisu na pročelju. No, gradnja je počela nekoliko godina ranije, vjerojatno 1796. godine. Vlastelinstvo Retfala pripalo je grofovima [[Pejačevići|Pejačević]] darovnicom austrijske carice i hrvatsko-ugarske kraljice [[Marija Terezija|Marije Terezije]] 1750. godine. U početku je to bio relativno mali posjed. ==Arhitektura == Otmjen [[Klasicizam|klasicistički]] dvorac ima tri krila u obliku slova U. Unutrašnji je prostor organiziran oko središnjeg hodnika, gdje se sobe nižu s obje njegove strane. Središnja je os istaknuta velikom dvoranom i predvorjem u velikom paviljonu. Središnji paviljon uzdignut je na kat, dok je ostali dio dvorca s bočnim krilima prizeman. Paviljon je raščlanjen arkadama u prizemlju i jonskim pilastrima velikog reda, a izvorno je bio natkriven mansardom kao ostatak zgrade. Dvorac je od ulice odvojen trijumfalnim ulazom s kovanom željeznom ogradom. Usprkos tome što nije poznat arhitekt koji ga je gradio, dvorac se smatra značajnim djelom arhitekture [[Klasicizam|klasicizma]] u Hrvatskoj. ==Mauzolej== U blizini dvorca, na retfalačkom groblju, nalazi se kapela-mauzolej obitelji [[Pejačevići|Pejačević]] iz 1891. godine. ==Današnje stanje== Dvorac, nekada smješten u velikom perivoju je zapušten i oronuo. Istu sudbinu dijeli i mauzolej, danas u sklopu retfalačkog groblja a nekada dio perivoja koji se prostirao oko dvorca. ==Literatura== * Mladen Obad Šćitaroci, ''Dvorci i perivoji u Slavoniji'', Zagreb 1998. {{ISBN|953-97121-0-6}} [[Kategorija:Građevine u Osijeku]] [[Kategorija:Pejačevići]] [[Kategorija:Neoklasicistički dvorci u Hrvatskoj]] 4h8ybgxyu6w7u0mg3b86pm2zgrk8rbe 7427649 7427646 2026-04-10T13:32:36Z Argo Navis 852 7427649 wikitext text/x-wiki {{Infookvir zgrada | ime = Dvorac Pejačević | izvorno ime = | slika = Dvorac Pavla Pejačevića u Retfali, Osijek.JPG | veličina_slike = | opis_slike = | prijašnja_imena = | lokacija = [[Retfala]], [[Osijek]] | dz = HRV | koordinate = <!-- {{Coord||format=dms|display=inline,title}} --> | koordinate_ref = | pushpin_map = Hrvatska Osijek | pushpin_label = | cijena_izgradnje = | arhitekt = | godine izgradnje = [[1796.]]? | godina završetka = [[1801.]] | renoviran = | srušen = | fasada = | arhitektonski stil= [[Klasicizam]] | materijal = | dimenzije = | slika2 = | veličina_slike2 = | opis_slike2 = | zaštita = }} '''Dvorac [[Pejačevići|Pejačević]]''' nalazi se u nekadašnjem selu [[Retfala]], danas potpada užem centru grada [[Osijek]]a. ==Povijest== Dvorac je podigao grof Sigismund (Žigmund) Pejačević [[1801.]] godine, sudeći prema natpisu na pročelju. No, gradnja je počela nekoliko godina ranije, vjerojatno 1796. godine. Vlastelinstvo Retfala pripalo je grofovima [[Pejačevići|Pejačević]] darovnicom austrijske carice i hrvatsko-ugarske kraljice [[Marija Terezija|Marije Terezije]] 1750. godine. U početku je to bio relativno mali posjed. ==Arhitektura == Otmjen [[Klasicizam|klasicistički]] dvorac ima tri krila u obliku slova U. Unutrašnji je prostor organiziran oko središnjeg hodnika, gdje se sobe nižu s obje njegove strane. Središnja je os istaknuta velikom dvoranom i predvorjem u velikom paviljonu. Središnji paviljon uzdignut je na kat, dok je ostali dio dvorca s bočnim krilima prizeman. Paviljon je raščlanjen arkadama u prizemlju i jonskim pilastrima velikog reda, a izvorno je bio natkriven mansardom kao ostatak zgrade. Dvorac je od ulice odvojen trijumfalnim ulazom s kovanom željeznom ogradom. Usprkos tome što nije poznat arhitekt koji ga je gradio, dvorac se smatra značajnim djelom arhitekture [[Klasicizam|klasicizma]] u Hrvatskoj. ==Mauzolej== U blizini dvorca, na retfalačkom groblju, nalazi se kapela-mauzolej obitelji [[Pejačevići|Pejačević]] iz 1891. godine. ==Današnje stanje== Dvorac, nekada smješten u velikom perivoju je zapušten i oronuo. Istu sudbinu dijeli i mauzolej, danas u sklopu retfalačkog groblja a nekada dio perivoja koji se prostirao oko dvorca. ==Literatura== * Mladen Obad Šćitaroci, ''Dvorci i perivoji u Slavoniji'', Zagreb 1998. {{ISBN|953-97121-0-6}} [[Kategorija:Građevine u Osijeku]] [[Kategorija:Pejačevići]] [[Kategorija:Neoklasicistički dvorci u Hrvatskoj]] d2e2qbhp3yd4v6x7bhn1zwd5p4718s5 0 209217 7427682 7422534 2026-04-10T14:02:43Z Argo Navis 852 7427682 wikitext text/x-wiki {{Infookvir stadion | ime = Športska dvorana Jug | izvorno_ime = | slika = Dvorana Jug 2.JPG | UEFA = | nadimak = | prijašnja_imena = | lokacija = ''Ulica kralja Petra Svačića'' 67, [[Osijek]] | dz = HRV | koordinate = | pushpin_map = Hrvatska Osijek | pushpin_label = | cijena_izgradnje = | arhitekt = | izgradnja = | otvoren = [[2005.]] | renoviran = | proširen = | zatvoren = | srušen = | vlasnik = [[grad]] [[Osijek]] | upravitelj = Športski objekti d.o.o. | korisnici = | kapacitet = 1250 | teren = parket | dimenzije = }} '''Športska dvorana Jug''' dvorana je u [[Osijek]]u. Prema njoj je izgrađena [[Nastavno-športska dvorana u Belom Manastiru|dvorana u Belom Manastiru]] pa zato izgledaju gotovo jednako. Izgrađena je i otvorena [[2005.]] Njome se koriste mnogi osječki [[šport]]ski klubovi. [[Kapacitet]]a je 1250 gledatelja. Zanimljiva je činjenica da se, iako je nazvana po gradskoj četvrti [[Jug II]], nalazi unutar četvrti [[Novi Grad (Osijek)|Novi grad]]. == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} {{mrva-građ}} [[Kategorija:Športske dvorane u Hrvatskoj|Osijek, Jug]] [[Kategorija:Športski objekti u Osijeku]] 9ymceqeufl8nw3aplabhrj47mx1p1b6 0 214030 7427912 7404023 2026-04-11T07:19:17Z ~2026-22412-09 357593 7427912 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Slovačkoj | ime =Tlmače | ime_genitiv = | izvorno_ime = | slika_panorama =Tlmače.JPG | veličina_slike = | opis_slike = | slika_zastava =Tlmace-levice-flag.svg | slika_zastava_veličina =130px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb =Coat of arms of Tlmače.png | slika_grb_veličina =130px | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi = 48 | širina-minute = 17 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 18 | dužina-minute = 31 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime = [[Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z+X|SLK}} | lokacija1_ime = [[Pokrajine Slovačke|Pokrajina]] | lokacija1_info = [[Datoteka:Coat of Arms of Nitra Region.svg|20px|Grb]] [[Nitriansky kraj|Nitranska]] | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = [[Gradonačelnik]] | ime_vođe = Miroslav Kupči | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | visina = 189<ref name="base_info">{{Cite web |url=http://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_SK_WIN/om5001rr/v_om5001rr_00_00_00_sk |title=Základná charakteristika |language=sk |date=2015-04-17 |website=www.statistics.sk |publisher= Statistical Office of the Slovak Republic|access-date=2022-03-31}}</ref> | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | vremenska_zona = [[CET]] | utc_pomak = +1 | vremenska_zona_DST = [[CEST]] | utc_pomak_DST = +2 | poštanski_broj = 935 21<ref name="base_info"/> | pozivni_broj = +421 36<ref name="base_info"/> | gradovi_prijatelji = | države_gradova_prijatelja = | prazno_ime = Registarska oznaka | prazno_info = <tt>LV</tt> | web_stranica = [https://www.mestotlmace.sk www.mestotlmace.sk] | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država =Slovačka | bilješke = }} '''Tlmače''' je grad u [[Nitriansky kraj|Nitranskom kraju]] u središnjoj [[Slovačka|Slovačkoj]]. Grad upravno pripada [[Okrug Levice|Okrugu Levice]]. ==Povijest== U povijesnim zapisima grad se prvi put spominje [[1075.]] godine kao ''Talmach''. Status grada ima od [[1. veljače]] [[1986.]] godine. Naselje je do [[1927.]] godine nosilo naziv ''Tlmač''. == Stanovništvo == {{SK|pop|y}} === Etnička pripadnost === {{SK|etno}} === Religija === {{SK|relig}} ==Izvor== {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.mestotlmace.sk Službena stranica grada] ===Ostali projekti=== {{WProjekti |commonscat=Tlmače |commonscathr=Tlmače }} {{Gradovi u Nitranskom kraju‎}} [[Kategorija:Gradovi u Slovačkoj]] [[Kategorija:Nitranski kraj]] twdcp79d51bz1grq1fe42n9g9ect47z 0 214733 7427688 7118805 2026-04-10T14:04:20Z Argo Navis 852 7427688 wikitext text/x-wiki {{Infookvir zgrada | ime = Zgrada glavnog zapovjedništva u Osijeku | izvorno ime = | slika = Palača Slavonske Generalkomande 2012.jpg | veličina_slike = | opis_slike = Zgrada povijesnog zapovjedništva Slavonske vojne granice | slika2 = | veličina_slike2 = | opis_slike2 = | prijašnja_imena = | lokacija = ''Trg Svetog Trojstva 3'', [[Tvrđa]], [[Osijek]] | dz = HRV | koordinate = {{Coord|45.5611468|18.6960233|format=dms|region:HR-14_type:landmark_source:OSM|display=inline,title}} | koordinate_ref = | pushpin_map = Hrvatska Osijek | pushpin_label = | cijena_izgradnje = | arhitekt = | godine izgradnje = [[1724.]] – [[1726.]] | godina završetka = [[1726.]] | renoviran = [[1765.]] nadograđen je drugi kat | srušen = | fasada = | arhitektonski stil= [[Barokna arhitektura|barok]] | materijal = | dimenzije = | zaštita = {{Zaštićeno kulturno dobro/Hrvatska|embed=yes | naziv = Zgrada Generalkomande | reg. broj = Z-1254 | pravni status = Zaštićeno kulturno dobro | vrsta = Nepokretna pojedinačna | klasifikacija = Vojne i obrambene građevine }} }} [[Slika:Entrance to the rectorate of the University of Osijek.jpg|mini|lijevo|250px|Pročelje, ulaz u današnju zgradu rektorata Sveučilišta J. J. Strossmayera]] '''Zgrada rektorata Sveučilišta J. J. Strossmayera''', povijesno '''Zgrada glavnog vojnog zapovjedništva''' (Palača Slavonske Generalkomande, Generalkomanda, Generalatshaus), kasnije vojarna (Generalatskasserne) je zgrada bivšeg sjedišta generalata za [[Slavonija|Slavonsku]] [[Vojna granica|vojnu krajinu]] u [[Osijek]]u, a danas je u njoj smješten Rektorat [[Sveučilište u Osijeku|Sveučilišta]] [[J. J. Strossmayer|Josipa Jurja Strossmayera]] u [[Osijek]]u. Smještena je na sjevernoj strani Trga sv. Trojstva u [[Tvrđa|Tvrđi]] i jedan je od simbola grada.<ref>[http://www.tzosijek.hr/index.php/hr/meet-osijek/osjecka-tvrda Turistička zajednica grada Osijeka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130510201351/http://www.tzosijek.hr/index.php/hr/meet-osijek/osjecka-tvrda |date=10. svibnja 2013. }} Osječka Tvrđa</ref> Velika četverokrilna dvokatna zgrada građena je od [[1724.]] do [[1726.]] prema projektu za sad nepoznatog arhitekta, u sintezi [[Renesansa|renesanse]] i [[barok]]a, a na inicijativu kneza [[Eugen Savojski|Eugena Savojskog]]. Drugi kat je nadograđen [[1765.]] godine. Zgrada se ističe monumentalnim renesansnim pročeljem s tipično baroknim portalom u središnjoj osi s dvostrukim stupovima u dovratnicama, koji je omeđen atlantima koji pridržavaju balkon prvoga kata. U unutrašnjosti je veža podijeljena stupovima na tri broda. Dva velika stubišta vode na prvi kat zgrade. Izvorno je zgrada imala [[arkade]] prema dvorištu, koje su kasnije zazidane. Zgrada se smatra jednim od najvećih i najznačajnijih djela [[Likovna umjetnost u Hrvatskoj#Barok i Rokoko|barokne arhitekture u Hrvatskoj]]. Prikazana je na naličju novčanice od dvjesta [[Hrvatska kuna|kuna]].<ref>[http://onecroatia.info/vodic/troskovi-i-novac-2/#.UajGS0D0FZ4 Hrvatska na dlanu] Troškovi i novac</ref> == Zaštita == Pod oznakom Z-1254 zavedena je kao [[Nepokretna kulturna baština|nepokretno kulturno dobro]] – nepokretna pojedinačna, pravna statusa [[zaštićeno kulturno dobro|zaštićena kulturnog dobra]], klasificiran kao "vojne i obrambene građevine".<ref name="kulturnadobra">{{Kulturnadobra|oznaka=|naziv=Zgrada Generalkomande|pristupljeno=2023-02-24|Z-1254}}</ref> == Literatura == * [[Ive Mažuran]], ''Grad i tvrđava Osijek'' Osijek 2000. {{ISBN|953-6711-00-1}} * Petar Puhmajer, «Gradska svjetovna arhitektura baroka», ''Slavonija, Baranja i Srijem – vrela europske civilizacije'', sv. 2, Zagreb 2009. == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Barokne palače u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Palače u Osijeku]] [[Kategorija:Zaštićene vojne i obrambene građevine u Osječko-baranjskoj županiji]] s510ewpbvqepnrqwzddckimrk9wfvu4 0 214735 7427656 7118806 2026-04-10T13:35:57Z Argo Navis 852 Hrvatska Osijek 7427656 wikitext text/x-wiki {{Infookvir zgrada | ime = Zgrada Glavne straže u Osijeku | izvorno ime = | slika = Arheološki muzej Osijek.jpg | veličina_slike = | opis_slike = Zgrada Glavne straže | slika2 = | veličina_slike2 = | opis_slike2 = | prijašnja_imena = | lokacija = ''Trg Svetog Trojstva 2'', [[Tvrđa]], [[Osijek]] | dz = HRV | koordinate = {{Coord|45.560748|18.6950679|format=dms|region:HR-14_type:landmark_source:OSM|display=inline,title}} | koordinate_ref = | pushpin_map = Hrvatska Osijek | pushpin_label = | cijena_izgradnje = | arhitekt = | godine izgradnje = [[1728.]] – [[1729.]] | godina završetka = | renoviran = | srušen = | fasada = | arhitektonski stil= [[Barokna arhitektura|barok]] | materijal = | dimenzije = | zaštita = {{Zaštićeno kulturno dobro/Hrvatska|embed=yes | reg. broj = Z-1253 | pravni status = Zaštićeno kulturno dobro | vrsta = Nepokretna pojedinačna | klasifikacija = Vojne i obrambene građevine }} }} '''Zgrade Glavne straže''' (njem. ''Hauptwache'') je naziv nekadašnje vojne zgrade iz 18. stoljeća na Trgu sv. Trojstva u [[Osijek]]u. Zgrada je izvorno služila za smještaj tvrđavske straže, a danas se u njoj nalazi [[Arheološki muzej Osijek|Arheološki muzej u Osijeku]]. Sagrađena je 1728. – 1729. godine kao jednokatna višekrilna zgrada. Prema trgu je rastvorena arkadama u prizemlju, dok se sredinom pročelja uzdiže «zdepasti» zvonik s terasom. Terasa je zacijelo služila za uzbunjivanje jer se s nje pružao pogled na [[Tvrđa|Tvrđu]] i okolicu. Prema dvorištu zgrada također ima masivne zidane arkade u obje etaže, a u recentnoj je obnovi dvorište natkriveno suvremenom i uspješnom interpolacijom od čelično-staklene konstrukcije, rad arhitekta [[Branko Silađin|Branka Silađina]].<ref>Jelena Mandić-Mušćet, [http://dns1.vjesnik.hr/Pdf/2007%5C11%5C20%5C20A20.PDF «Arheološke dragocjenosti Slavonije»], ''Vjesnik'', 20. studenog 2007.</ref> == Zaštita == Pod oznakom Z-1253 zavedena je kao [[Nepokretna kulturna baština|nepokretno kulturno dobro]] – nepokretna pojedinačna, pravna statusa [[zaštićeno kulturno dobro|zaštićena kulturnog dobra]], klasificiran kao "vojne i obrambene građevine".<ref name="kulturnadobra">{{Kulturnadobra|oznaka=|naziv=Zgrada Generalkomande|pristupljeno=2023-02-24|Z-1253}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} == Literatura == * Ive Mažuran, ''Grad i tvrđava Osijek'', Osijek 2000. {{ISBN|953-6711-00-1}} [[Kategorija:Građevine u Osijeku]] [[Kategorija:Barokne građevine u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Zaštićene vojne i obrambene građevine u Osječko-baranjskoj županiji]] teivuwoe96wtdr84tjfuco1uxtc77hi 0 214737 7427671 6641198 2026-04-10T13:51:27Z Argo Navis 852 Dodavanje predloška dodaj infookvir (JS) 7427671 wikitext text/x-wiki {{dodaj infookvir|vjerski objekt}} [[Datoteka:Kapelica_Sv._Roka_-_panoramio.jpg|desno|mini|275x275px|Pogled na kapelu sa Strossmayerove ulice.]] '''Kapela sv. Roka''' nalazi se na Solarskom trgu u [[Osijek]]u. Sagrađena je [[1741.]] godine u spomen na zavjet protiv kuge koja je pogodila Slavoniju nekoliko godina ranije. Posvećena je [[Sveti Rok|sv. Roku]], svecu zaštitniku od kuge. Kapela je longitudinalna jednobrodna građevina, zaključena nešto užim poligonalnim svetištem. Svođena je češkim kapama. Unutrašnjost i vanjštinu kapele raščlanjuju guste profilacije i plitki pilastri koji nose vijenac. Ukrasi su na pročeljima su bili bojani. Na glavnom ulazu je reprezentativan kameni portal iznad kojega je neobična ležeća figura sv. Roka. Na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće kapeli je nadograđen zvonik s lukovicom na glavnom pročelju te sakristija sa stražnje strane. U kapeli se nalazi inventar klasicističkih obilježja i nekoliko grobova. == Literatura == * Irena Pauk Sili, «Kapela sv. Roka u Gornjem gradu u Osijeku», ''Osječki zbornik'' br. 27, 2004. ISSN 0473-4882 [[Kategorija:Katoličke crkve u Osijeku]] [[Kategorija:Barokne crkve u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Crkve sv. Roka|Osijek, Gornji Grad]] 16yd27p2vqn03ytnvoiaw6sogoaycu5 102 218129 7427932 7006129 2026-04-11T09:57:04Z ~2026-22322-84 357601 /* K */ dodano s izvorima 7427932 wikitext text/x-wiki {{Index}} Ovo je '''popis poznatih muških klapskih glazbenih sastava'''. Uvjet da se neka klapa nađe na ovom popisu je da je sudjelovala na nekom klapskom festivalu. == A == *[[klapa Adrion|Adrion]] *Astoria, NY, SAD == B == *[[klapa Bilice|Bilice]] *[[klapa Braciera|Braciera]] *Bunari, Vodice == C == *[[klapa Cantus|Cantus]] *[[klapa Cambi|Cambi]] == Č == *[[klapa Čiovo|Čiovo]] == Ć == == D == *[[klapa Dalmacijacement|Dalmacijacement]] (DC) *[[klapa Dalmacijavino|Dalmacijavino]] *[[klapa Dingač|Dingač]] == E == == F == *[[klapa Fortica|Fortica, Šibenik]] == G == *[[klapa Garmica|Garmica]] *[[klapa Galešnik|Galešnik]] *[[klapa Grdelin|Grdelin]] == H == == I == * [[klapa Intrade|Intrade]] * [[klapa Iskon|Iskon]] == J == * Jadrija, Šibenik * [[klapa Jelsa|Jelsa]], Zagreb == K == *[[Klapa Kana G.|Kana G.]]<ref>[http://www.sveti-jeronim.org/proslava-svetkovine-sv-jeronima-u-rimu-3/#more-15736 Proslava svetkovine sv. Jeronima u Rimu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241003110710/http://www.sveti-jeronim.org/proslava-svetkovine-sv-jeronima-u-rimu-3/#more-15736 |date=3. listopada 2024. }} [[Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima]]. Objavljeno 30. rujna 2024.</ref><ref name=":0">{{Citiranje weba|title=Klapa Kana G|url=https://fdk.hr/klapa/kana-g/|url-status=live|access-date=2024-10-05|website=FDK}}</ref><ref>[https://www.morski.hr/klapa-kana-g-iz-zagreba-najbolji-debitant-omiskog-festivala/ Klapa Kana G. iz Zagreba najbolji debitant omiškog Festivala] morski.hr, pristupljeno 8. srpnja 2024.</ref> *[[klapa Kampaneli|Kampaneli]] *[[klapa Kamik|Kamik]]<ref>[http://www.fdk.hr/klape/muska_kamik.html FDK] Klapa Kamik, Kostrena</ref> *[[klapa Kaše|Kaše]] *[[klapa Kaštadi|Kaštadi]]<ref>[http://www.grad-krk.hr/Home.aspx?PageID=262 Grad Krk] Deseti rođendan klape Kaštadi </ref> *[[klapa Kogul|Kogul]] *[[klapa Krk|Krk]]<ref>[http://www.diskografija.com/sastav/klapa-krk.htm Diskografija] Klapa Krk</ref> *[[klapa Kumpanji|Kumpanji]] == L == *[[klapa Lučica|Lučica]] *[[Klapa Luka Ploče|Luka]] *Linđo, Dubrovnik == Lj == == M == *[[klapa Maslina|Maslina]] *[[klapa Mostina|Mostina]] *[[klapa Mriža|Mriža]] *Maestral, Dubrovnik * [[Klapa Munita|Munita]] == N == *[[klapa Nostalgija|Nostalgija]] == Nj == == O == *[[klapa Omiš|Omiš]] *[[klapa Ošjak|Ošjak]] *[[klapa Oštro|Oštro]] == P == *[[klapa Pasika|Pasika]] *[[klapa Petrada|Petrada]] *[[klapa Pinguentum|Pinguentum]] *[[pivači KUD-a Cambi]] *[[klapa Puntari|Puntari]] *[[klapa Poj|Poj]] == Q == == R == *[[klapa Reful|Reful]] *[[klapa Rišpet|Rišpet]] *[[klapa Roko|Roko]] == S == *[[klapa Sagena|Sagena]] *[[klapa Smilje|Smilje]] *[[klapa Solin|Solin]] *[[klapa Stobreč|Stobreč]] *[[Klapa Sveti Florijan|Sveti Florijan]] *[[klapa Sveti Juraj HRM|Sveti Juraj HRM]] *[[klapa Sveti Petar|Sveti Petar]] *[[klapa Subrenum|Subrenum]] *[[klapa Slavić|Slavić]] *[[klapa Srdela|Srdela]] == Š == *[[klapa Šufit|Šufit, Split]] *Šibenik *[[klapa Škrlet|Škrlet]] *Šubićevac, Šibenik == T == *[[klapa Teran|Teran]] *[[klapa Tić|Tić]] *[[klapa Tragos|Tragos]] *[[klapa Trogir|Trogir]] *Teuta, Šibenik == U == == V == *[[klapa Vela Luka|Vela Luka]] *[[klapa Vinčace|Vinčace]] == Z == *[[klapa Zrinski|Zrinski]] == Ž == * [[klapa Žrnovnica|Žrnovnica]] == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Hrvatske klape|#]] [[Kategorija:Glazbeni popisi|Klape, Hrvatska]] [[Kategorija:Popisi hrvatskih umjetnika|Klape]] 8vttz0yofuw2hvtutx0smmxn180pgx7 7427943 7427932 2026-04-11T10:46:38Z ~2026-22322-84 357601 trebalo bi preimenovati u »Popis hrvatskih muških klapa«, kraće, razumljivije i bolje 7427943 wikitext text/x-wiki {{Index}} {{preimenovati|Popis hrvatskih muških klapa}} Ovo je '''popis poznatih muških klapskih glazbenih sastava'''. Uvjet da se neka klapa nađe na ovom popisu je da je sudjelovala na nekom klapskom festivalu. == A == *[[klapa Adrion|Adrion]] *Astoria, NY, SAD == B == *[[klapa Bilice|Bilice]] *[[klapa Braciera|Braciera]] *Bunari, Vodice == C == *[[klapa Cantus|Cantus]] *[[klapa Cambi|Cambi]] == Č == *[[klapa Čiovo|Čiovo]] == Ć == == D == *[[klapa Dalmacijacement|Dalmacijacement]] (DC) *[[klapa Dalmacijavino|Dalmacijavino]] *[[klapa Dingač|Dingač]] == E == == F == *[[klapa Fortica|Fortica, Šibenik]] == G == *[[klapa Garmica|Garmica]] *[[klapa Galešnik|Galešnik]] *[[klapa Grdelin|Grdelin]] == H == == I == * [[klapa Intrade|Intrade]] * [[klapa Iskon|Iskon]] == J == * Jadrija, Šibenik * [[klapa Jelsa|Jelsa]], Zagreb == K == *[[Klapa Kana G.|Kana G.]]<ref>[http://www.sveti-jeronim.org/proslava-svetkovine-sv-jeronima-u-rimu-3/#more-15736 Proslava svetkovine sv. Jeronima u Rimu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241003110710/http://www.sveti-jeronim.org/proslava-svetkovine-sv-jeronima-u-rimu-3/#more-15736 |date=3. listopada 2024. }} [[Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima]]. Objavljeno 30. rujna 2024.</ref><ref name=":0">{{Citiranje weba|title=Klapa Kana G|url=https://fdk.hr/klapa/kana-g/|url-status=live|access-date=2024-10-05|website=FDK}}</ref><ref>[https://www.morski.hr/klapa-kana-g-iz-zagreba-najbolji-debitant-omiskog-festivala/ Klapa Kana G. iz Zagreba najbolji debitant omiškog Festivala] morski.hr, pristupljeno 8. srpnja 2024.</ref> *[[klapa Kampaneli|Kampaneli]] *[[klapa Kamik|Kamik]]<ref>[http://www.fdk.hr/klape/muska_kamik.html FDK] Klapa Kamik, Kostrena</ref> *[[klapa Kaše|Kaše]] *[[klapa Kaštadi|Kaštadi]]<ref>[http://www.grad-krk.hr/Home.aspx?PageID=262 Grad Krk] Deseti rođendan klape Kaštadi </ref> *[[klapa Kogul|Kogul]] *[[klapa Krk|Krk]]<ref>[http://www.diskografija.com/sastav/klapa-krk.htm Diskografija] Klapa Krk</ref> *[[klapa Kumpanji|Kumpanji]] == L == *[[klapa Lučica|Lučica]] *[[Klapa Luka Ploče|Luka]] *Linđo, Dubrovnik == Lj == == M == *[[klapa Maslina|Maslina]] *[[klapa Mostina|Mostina]] *[[klapa Mriža|Mriža]] *Maestral, Dubrovnik * [[Klapa Munita|Munita]] == N == *[[klapa Nostalgija|Nostalgija]] == Nj == == O == *[[klapa Omiš|Omiš]] *[[klapa Ošjak|Ošjak]] *[[klapa Oštro|Oštro]] == P == *[[klapa Pasika|Pasika]] *[[klapa Petrada|Petrada]] *[[klapa Pinguentum|Pinguentum]] *[[pivači KUD-a Cambi]] *[[klapa Puntari|Puntari]] *[[klapa Poj|Poj]] == Q == == R == *[[klapa Reful|Reful]] *[[klapa Rišpet|Rišpet]] *[[klapa Roko|Roko]] == S == *[[klapa Sagena|Sagena]] *[[klapa Smilje|Smilje]] *[[klapa Solin|Solin]] *[[klapa Stobreč|Stobreč]] *[[Klapa Sveti Florijan|Sveti Florijan]] *[[klapa Sveti Juraj HRM|Sveti Juraj HRM]] *[[klapa Sveti Petar|Sveti Petar]] *[[klapa Subrenum|Subrenum]] *[[klapa Slavić|Slavić]] *[[klapa Srdela|Srdela]] == Š == *[[klapa Šufit|Šufit, Split]] *Šibenik *[[klapa Škrlet|Škrlet]] *Šubićevac, Šibenik == T == *[[klapa Teran|Teran]] *[[klapa Tić|Tić]] *[[klapa Tragos|Tragos]] *[[klapa Trogir|Trogir]] *Teuta, Šibenik == U == == V == *[[klapa Vela Luka|Vela Luka]] *[[klapa Vinčace|Vinčace]] == Z == *[[klapa Zrinski|Zrinski]] == Ž == * [[klapa Žrnovnica|Žrnovnica]] == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Hrvatske klape|#]] [[Kategorija:Glazbeni popisi|Klape, Hrvatska]] [[Kategorija:Popisi hrvatskih umjetnika|Klape]] 8e6qv964vgenz6ybzatdvbr00bt3658 0 227865 7427668 7414218 2026-04-10T13:50:31Z Argo Navis 852 m = Hrvatska Osijek 7427668 wikitext text/x-wiki {{infookvir vjerski objekt | ime = Crkva sv. Mihaela arkanđela | izvorno ime = | drugo ime = | slika = (Z-1252) Crkva Sv. Mihaela.jpg | veličina_slike = | opis_slike = Crkva sv. Mihaela arkanđela | slika2 = | veličina_slike2 = | opis_slike2 = | prijašnja_imena = | lokacija = [[Osijek]] | dz = HRV | koordinate = {{Coord|45.5608959014766|N|18.6941143870354|E|region:HR-14_type:landmark_dim:100|display=inline,title|format=dms}} | koordinate_ref = | pushpin_map = Hrvatska Osijek | pushpin_label = | arhitekt = | godine izgradnje = [[1725.]] – [[1742.]] | godina završetka = [[1768.]] | renoviran = | srušen = | religija = [[katoličanstvo]] | patron = [[Sveti Mihovil|sv. Mihael]] | fasada = | arhitektonski stil= | materijal = | dimenzije = 45 x 25 m, visine 47 m | zaštita = }} '''Župna crkva sv. Mihaela arkanđela''' podignuta je u [[Osijek|osječkoj]] [[Tvrđa|Tvrđi]] kao crkva [[Isusovci|isusovaca]]. Nalazi se na zapadnom Trgu Jurja Križanića. Građevina je u smjeru sjeveroistok - jugozapad. Izgledom se uklopila u sklop barokne [[Tvrđa|Tvrđe]]. Monumentalno crkveno izdanje - 42&nbsp;m dužine, 25&nbsp;m visine, odnosno 47&nbsp;m visine tornjeva. Druga je po prostornosti u [[Osijek]]u, odmah iza [[Osječka konkatedrala|konkatedrale Sv. Petra i Pavla]] u Gornjem gradu. Dovršena je sredinom 18. stoljeća. Prostrana crkva sagrađena je u [[barok]]nom stilu sa širokim pročeljem s dva zvonika. Pročelje karakteriziraju nizovi prozora na nekoliko etaža, što je neuobičajeno za sakralnu arhitekturu kontinentalne Hrvatske toga doba. Na istom se trgu od ranije nalazila i isusovačka rezidencija, sagrađena 1719. godine. Nakon ukinuća isusovačkog reda, u tu su rezidenciju uselili franjevci, a crkva je postala župnom crkvom. U crkvi se čuva kalež koji ima medaljone od emajla s prikazima iz života [[Sveti Franjo Ksaverski|sv. Franje Ksavera]]. Na njemu je mjesni žig Beča iz 1764. godine i inicijali majstora IS u stiliziranom dvolistu. == Od početka do danas == Isusovci su na zapadnom dijelu temelja porušene Kasimpašine džamije, a ispred svoje rezidencije, [[31. srpnja]] [[1725.]] svečano položili kamen temeljac za gradnju crkve. Mise su se počele održavati u crkvi 1734., iako još nije bila završena. Crkva je 1750. posvećena [[Sveti Mihovil|sv. Mihaelu arkanđelu]], pobjedniku i branitelju Crkve. Crkva je u potpunosti završena [[1768.]] Kada je počeo progon isusovaca u crkvu su se uselili petrovci. == Oltari == Kako je Crkva postupno opremana, tako je u nju postupno postavljano sedam oltara. Promatrajući ih od ulaza u Crkvu - pokrajnji oltar, prvi desno, posvećen je [[Ivan Nepomuk Ambrozović|sv. Ivanu Nepomuku]] iz [[1764.]] Pokrajnji oltar [[sv. Otilije]] prvi je lijevo, a potječe iz [[1768.]] Pokrajnji oltar drugi desno od ulaza u crkvu posvećen je [[Marija (majka Isusova)|Blaženoj Djevici Mariji]]. Naziva se još i bijelim oltarom. Pokrajni oltar drugi lijevo od ulaza u crkvu posvećen je sv. Križu s likovima Žalosne Gospe i [[Sveti Ivan Evanđelist|sv. Ivana apostola]]. Naziva se još i crnim oltarom. U crkvi su još dva manja pokrajnja oltara. Desno od glavnog oltara postavljen je oltar posvećen Blaženoj Djevici Pomoćnici, a lijevo od glavnog oltara je oltar [[Sveta Terezija Avilska|sv. Terezije Avilske]]. Glavni oltar je posvećen sv. Mihaelu arkanđelu. S obje strane slike se nalaze drevni kipovi u čovječjoj veličini i to [[Sveti Petar|sv. Petra]] i [[Sveti Pavao|Pavla]], [[Sv. Ignacije Lojolski|sv. Ignacija Loyolskog]] i [[Sveti Franjo Ksaverski|sv. Franje Ksaverskog]]. == Propovjedaonica i krstionica== Propovjedaonica, s [[baldahin]]om kružnog oblika u baroknoj formi, ukrašena je bogatom pozlaćenom dekoracijom reljefnih aplikacija akantusa i voluta. Krstionica je u svijetlo bojanom drvetu jednostavnih strogih klasicističkih oblika i pomalo odudara od raskošnih baroknih oblika inventara. == Orgulje == U crkvi postoji orgulje koje izgradio je Franc Jenko 1937. godine. Glazbalo ima ovu dispoziciju. {| border="0" cellspacing="16" cellpadding="10" style="border-collapse:collapse;" | style="vertical-align:top" | {| border="0" |colspan="4"| '''I. manual''' C–g³ ---- |- | 1. || Gedeckt || 16′ |- | 2. || Principal || 8′ |- | 3. || Bourdon || 8′ |- | 4. || Flauta || 8′ |- | 5. || Koncertna viola || 8′ |- | 6. || Salicional || 8′ |- | 7. || Oktava || 4′ |- | 8. || Traverzflauta || 4′ |- | 9. || Kvinta || 2 2/3′ |- | 10. || Superoktava || 2′ |- | 11. || Terca || 1 3/5′ |- | 12. || Mixtura IV |} | style="vertical-align:top" | {| border="0" |colspan="4"| '''II. manual''' C–g³ ---- |- | 13. || Viol. principal || 8′ |- | 14. || Gamba || 8′ |- | 15. || Flavta harmonik || 8′ |- | 16. || Dolce || 8′ |- | 17. || Vox celestis || 8′ |- | 18. || Prestant || 4′ |- | 19. || Flauta dolce || 4′ |- | 20. || Flavtino || 2′ |- | 21. || Harmonie aethera III |- | 22. || Oboa || 8' |} | style="vertical-align:top" | {| border="0" |colspan="4"| '''Pedal''' C–d¹ ---- |- | 23. || Violon || 16′ |- | 24. || Prinzipalbass || 16′ |- | 25. || Violonbass || 8′ |- | 26. || Oktavbass || 8′ |- | 27. || Bombarda || 16′ |} |} Spojevi: II-I, I-P, II-P, Sup I-P, Sup I, Sub II-I, Sup II-I, Sup II. <br/> Kolektivi: P, MF, F, TT, Gosle, Flavte, Principali.<br/> Pomagla: jedna slobodna kombinacija, crescendo (valjak), žaluzije, ukidač jezičnjaka, Ped. aut.<br/> Trakture su pneumatske. == Literatura == * [[Anđela Horvat]]: "Barok kontinentalnoj Hrvatskoj", u: ''Barok u Hrvatskoj'', Zagreb 1982., str. 44–45. i 179. * Armano, Emin: Orgulje hrvatskih graditelja. Tragom Ladislava Šabana, ITG, Zagreb 2006. == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Church of St. Michael in Osijek}} [[Kategorija:Katoličke crkve u Osijeku]] [[Kategorija:Barokne crkve u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Crkve sv. Mihovila|Osijek]] niocn64bbknum649eubv3qfsdr4azk5 0 227875 7427652 7339831 2026-04-10T13:34:41Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Hrvatska filmska umjetnost|Hrvatska filmska umjetnost]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7427652 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Kino Urania.jpg|alt=|mini|Kino Urania, 2018.]] [[Datoteka:Unutaršnjost osječkog kina Urania.jpg|mini|Interijer kina Urania, 2022.]] '''Kino Urania''' je poznato [[kino]] u znamenitoj [[Secesija|secesijkoj]] zgradi u Gornjem gradu u [[Osijek]]u. Nalazi se na adresi Šetalište Vjekoslava Hengla 1. Sagrađeno je prema projektu arhitekta [[Vladoje Aksmanović|Viktora Axmanna]] [[arhitektura u 1912.|1912.]] godine. Za taj je projekt arhitekt dobio prestižnu nagradu na kino-izložbi u [[Beč]]u.<ref name="essekeri">():[http://essekeri.hr/bio/59-viktor-axmann ''Viktor Axmann''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171117122114/http://essekeri.hr/bio/59-viktor-axmann |date=17. studenoga 2017. }}, Essekeri. Pristupljeno 22. studenoga 2017.</ref> [[Datoteka:Viktor Axmann- Kino Urania, Šetalište Vjekoslava Hengla 1, Osijek (1912.).jpg|mini|Kino Urania neposredno nakon izgradnje, 1912.|alt=]] Zgrada se odlikuje neobičnim konveksno-konkavnim [[pročelje]]m s valovitim [[zabat]]om u vrhu kojega je [[reljef]]. Konkavna forma pročeljne linije razgibana je konveksnim [[balkon]]skim istakom prvoga kata, ispod kojega je [[glavni ulaz]] u zgradu s visokim pristupnim [[stubište]]m. [[Otvor]]i izduženih formata usklađeni su sa stiliziranim okomitim linijama izvedenim u [[Žbuka|žbuci]]. Zgrada je do najnovijeg vremena sačuvala svoju izvornu funkciju kina, a smatra se jednim od najznačajnijih ostvarenja secesijske arhitekture u Hrvatskoj. == Zaštita == Pod oznakom Z-5760 zavedeno je kao [[Nepokretna kulturna baština|nepokretno kulturno dobro]] – nepokretna pojedinačna, pravna statusa [[zaštićeno kulturno dobro|zaštićena kulturnog dobra]], klasificirano kao "javne građevine".<ref name="kulturnadobra">{{Kulturnadobra|Z-2334|naziv=Kino Urania|pristupljeno=2020-11-15}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = Urania Cinema |commonscathr = Kino Urania }} {{Coord|45.561465|N|18.682592|E|region:HR-14_type:landmark|display=title|format=dms}} [[Kategorija:Građevine u Osijeku]] [[Kategorija:Secesijske građevine u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Zaštićene javne građevine u Osječko-baranjskoj županiji]] <!-- Kinematografija --> [[Kategorija:Slobodnozidarske građevine]] [[Kategorija:Hrvatska filmska umjetnost]] pd7g5wt8rq7i2omchlvdmq2dxonmxf8 0 230084 7427704 7192216 2026-04-10T14:10:53Z Ponor 38361 datum ≠ mjesto 7427704 wikitext text/x-wiki {{Infookvir skladatelj |ime = Julije Bajamonti |opis_slike = |veličina = |puno_ime = |slika = Julije Bajamonti.jpg |datum_rođenja = [[24. kolovoza]] [[1744.]] |mjesto_rođenja = Split |datum_smrti = [[12. prosinca]] [[1800.]] |mjesto_smrti = Split |djela = ''La traslazione di San Doimo'' <br> ''Passio del Venerdi Santo'' <br> ''Magnificat'' <br> ''Salve Regina'' |period = |utjecaj = |suradnici = |nagrade = |poveznica = }} '''Julije Bajamonti''' ([[talijanski jezik|tal.]] ''Giulio Bajamonti'') ([[Split]], [[24. kolovoza]] [[1744.]] – [[Split]], [[12. prosinca]] [[1800.]]), hrvatski [[liječnik]], [[matematičar]], [[Književnost|književnik]], pisac medicinskih tekstova, sakupljač narodnih pjesama, [[skladatelj]], [[Teorija glazbe|glazbeni teoretičar]], polihistor, [[filozof]] i enciklopedist. Bavio se i poviješću, arheologijom, lingvistikom, etnografijom i agronomijom te je bio orguljaš i zborovođa u splitskoj katedrali. == Životopis == === Obitelj i obrazovanje === Julije Bajamonti rodio se u splitskoj građanskoj obitelji koja se doselila iz [[Poreč]]a [[1704.]] godine.<ref>Kečkemet, D., Ante Bajamonti i Split, str. 31.</ref> Osnovno obrazovanje stekao je u splitskom sjemeništu, nakon čega je završio glazbeno usavršavanje oko 1768. i od tada nosio naslov ''maestro'' (''di musica''). Studij [[medicina|medicine]] završio je u [[Padova|Padovi]] gdje je 1773. i doktorirao. Po završetku studija radio je kao liječnik u [[Hvar]]u i Splitu.<ref>Novak, Grga, Povijest Splita, knjiga druga, str. 357.</ref> Oženio se pučankom, zbog čega su ga se roditelji odrekli, pa je neko vrijeme živio i službovao u [[Kotor]]u. Imao je sina Emila i kćer Helenu. Nakon povratka iz Kotora djelovao je kao orguljaš i zborovođa u [[Splitska katedrala|katedrali]], a kasnije je nastavio liječničku praksu.<ref>Opća enciklopedija, sv. I.</ref> Bio je prijatelj [[Ruđer Bošković|Ruđera Boškovića]] i veoma cijenjen u [[Dubrovnik]]u. === Intelektualni rad === Bio je veoma svestran znanstvenik, liberalnog usmjerenja ([[Voltaire|volterijanac]]), a zbog svojeg je kritičkog odnosa prema [[feudalizam|feudalnom društvu]] i konzervativnoj [[Rimokatolička Crkva|Crkvi]], bio izložen kritikama šireg građanstva Splita.<ref>Kečkemet, D., Prošlost Splita, str. 83.</ref> Pisao je [[pjesma|pjesme]], [[putopis]]e, medicinske, [[povijest|povijesne]], [[arheologija|arheološke]], [[etnologija|etnološke]], [[lingvistika|lingvističke]], [[filozofija|filozofske]], prirodoznanstvene, nautičke, [[Ekonomika|ekonomske]] i agronomske tekstove, a bavio se i [[fizika|fizikom]], [[kemija|kemijom]] i [[astronomija|astronomijom]]. Prikupljao je narodne pjesme i napjeve, kao i građu za povijest [[Dalmacija|Dalmacije]] i Splita u [[16. stoljeće|16.]] i [[17. stoljeće|17. stoljeću]], kao i za enciklopedijski i glazbeni rječnik. Prevodio je s latinskog, grčkog, engleskog, francuskog i hrvatskog na talijanski jezik. U dvama sačuvanim knjižnicama ostavio je zapis od 2500 bibliografskih jedinica, među koje je uvrstio i 110 naslova hrvatskih autora. Napisao je oko 150 skladbi, među kojima se ističu simfonije ''Svečana glorija'', ''Passio nella domenica delle Palme'', ''Rekvijem'' (napisao ga je za svog prijatelja Ruđera Boškovića) i oratorij ''La traslazione di San Doimo''. Napisao je djelo o povijesti Splita "Povijesne uspomene grada Splita i Dalmaciji (''Memorie della citta di Spalato in Dalmazia''), u kojem se služio djelima starijih kroničara te knjigu "Povijest kuge u Dalmaciji 1783. – 1784. (''Storia della peste che regnò in Dalmazia negli anni 1783-1784,1786'')" koje je napisao na temelju svojeg iskustva u suzbijanju epidemije i u kojoj je iznio čitav niz podataka o zdravstvenim prilikama u Dalmaciji u [[18. stoljeće|18. stoljeću]].<ref>Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga, sv. II.</ref> Bio je jedan od najistaknutijih članova Splitskog gospodarskog društva, u čijem je osnivanju sudjelovao. Zastupao je ideje gospodarskog napretka i socijalne jednakosti, no prigodom pada [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] pristupio je konzervativnoj struji, vjerujući kako bi [[Dalmacija]] bolje napredovala pod austrijskom upravom, zastupajući istodobno sjedinjenje Dalmacije s Hrvatskom.<ref>https://enciklopedija.hr/clanak/5302</ref> == Nacionalni identitet == U vrijeme pada [[Venecija|Mletačke Republike]] [[1797.]] godine zalagao se za pripojenje Dalmacije sjevernoj [[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Hrvatskoj]]. Godine 1797. izlagao je u govoru da je [[Habsburška Monarhija|Austrija]] nasljednica stare [[Hrvatsko Kraljevstvo|hrvatske države]], a u vezi ujedinjenja sastajao se i s fra. [[Andrija Dorotić|Andrijom Dorotićem]], najznačajnijim agitatorom za sjedinjenje s Hrvatskom. Smatrao se ''[[Ilirski pokret|ilirskim]]'' (hrvatskim) domoljubom i iznimno se zanimao za [[hrvatski jezik]], narodne običaje i predaju. == Zanimljivosti == Od 1772. do 1776. često je putovao u Veneciju i Padovu, 1772. putovao je s [[Alberto Fortis|Albertom Fortisom]] i [[Frederik Hervey|Frederikom Herveyem]] po Dalmaciji. Davao mu je dragocjene podatke o povijesti, običajima, narodnim vjerovanjima i životu stanovnika Dalmacije.<ref>Fortis, A, Put po Dalmaciji, str. 173.</ref> Oko 1780. odlazi u Bosnu, potom u Dubrovnik, Herceg Novi i Kotor, gdje je i boravio 1781. – 1882. Za haranja kuge 1783. – 1784. nalazio se u Splitu. Na Hvaru je bio općinski liječnik i orguljaš (1786. – 1790.). Godine 1790. vratio se u Split, gdje preuzima službu glazbenog ravnatelja odnosno orguljaša i zborovođe splitske Katedrale. Liječnikom splitske općine imenovan je 1799. godine. Zaokupljala ga je i filološka znanost; bavio se pitanjima čistoće hrvatskoga jezika te pristao uz odnjegovanu dubrovačku štokavštinu, Proučavao je [[Hrvatska ćirilica|bosančicu]] i [[staroslavenski jezik]], pravio bilješke o hrvatskoj ortografiji, proučavao talijanizme u hrvatskom jeziku. Prikupljao je pučke pjesme i poslovice te se smatra da je prvi upoznao Alberta Fortisa s tekstom [[Asanaginica|Hasanaginice]]. Prema novijim istraživanjima (Igor Gostl), a na temelju novootkrivenoga rukopisnog priručnika za svladavanje osnova engleskoga jezika te nepoznate korespondencije na engleskome, Bajamonti pripada među pionire anglistike u Hrvata.<ref>https://enciklopedija.hr/clanak/5302</ref> == Djela == * ''Storia della citta di Spalato'' (''Povijesni zapisi grada Splita''; objavljeni [[1975.]]) * {{cite book |first1=Giulio |last1=Bajamonti |title=Storia della peste que regnò in Dalmazia negli anni 1783-1784 |year=1786 |publisher=Vincenzio Formaleoni |location=Venezia |url=http://books.google.ca/books?id=pIZNAAAAcAAJ&pg=PP7#v=onepage |accessdate=2012-03-11}} *''O moralu'' *''O čovjeku'' *''O gradskoj gluposti'' *''O nacionalnom ponosu'' *''Se al medico disconvenga la poesia e la musica'', in: Nuovo giornale enciclopedico d’Italia (Venezia: Luglio, 1796.), 93-120 (hrvatski prijevod [[Liječnik i glazba]], u: Julije Bajamonti, * ''Zapisi o gradu Splitu'' (Split, 1975.), 309-321 * Muzički rječnik (Ms.,oko 1788.) * {{cite book |first1=Giulio |last1=Bajamonti |title=Elogio del Padre Ruggiero Giuseppe Boscovich |location=Ragusa |year=1789}} == Skladbe == Kao skladatelj u početku je pod utjecajem [[Giovanni Batistta|Giovannija Battiste]] [[Pergolesi]]ja i [[Benedetto Pellizzari|Benedetta Pellizzarija]], poslije [[Mozart]], [[Gluck]]a, predstavnika napuljske i mannheimske škole. S više od 200 skladbi najplodniji je hrvatski skladatelj svojega doba. Prvenstvo imaju crkvene skladbe (misa, motet, kantata, muka, večernja, responzoriji Velikoga tjedna, Miserere, Benedictus, Te Deum, Stabat Mater, litanije i sl.). Uglazbljivao stihove Pietra Metastasija, a pretpostavlja se da je na vlastite predloške Achille in Sciro i Alessandro nelle Indie počeo skladati opere. U instrumentalnome polju stvorio je sonate za orgulje, gudački kvartet, simfonije. Skladao je u pretklasičnoj maniri, a odlikovao se lakoćom stvaranja i melodijskom invencijom.<ref>https://enciklopedija.hr/clanak/5302</ref> Smatra se jednim od vodećih intelektualaca srednje Dalmacije potkraj XVIII. st. * ''Passio nella domenica delle Palme'' za četveroglasni zbor i gudački orkestar (1768. Split) * Na vlastiti libreto skladao oratorij ili glazbenu dramu Prijenos sv. Dujma ''La traslazione di San Doimo'', Componimento drammatico ossia oratorio (Bajamonti) za sopran, zbor i orkestar (1770. Split), prvo djelo te vrste u nacionalnoj glazbi. * ''Passio del Venerdi Santo'' za četveroglasni zbor i gudački orkestar (1782. Split) * ''Requiem per le solenni essequie decretate dal Senato di Ragusa a suffragio dell’anima dell’imortale ab. Boschovich'' (1787. Dubrovnik) * 54 moteta, među kojima ''Coelo tonante'' za bariton i gudački kvartet * 17 misa: 4 za dva glasa (G, G, B, c), 11 za tri glasa (3 G, 2 F, 2 B, Es, a, c), 2 za četiri glasa (A, B) * 8 skladba na tekst "Tantum ergo" * 2 skladbe na tekst "Stabat Mater" * 3 skladbe na tekst "Te Deum" * ''Magnificat'' * Simfonija u C-duru za 2 violine, violu, fagot, 2 oboe i 2 roga * ''Allegro'' za flautu solo * Sonata u C-duru za orgulje (1776.) * Sonata u F-duru za orgulje * Sonata u B-duru za orgulje * 5 gudačkih kvarteta * ''Salve Regina'' za sopran solo, dvije violine, violoncello i basso continuo. == Bilješke == {{izvori}} == Literatura == *''Fortis, Alberto, Put po Dalmaciji, Split, 2004.'' {{ISBN|953-214-123-5}} *''Kečkemet, Duško, Ante Bajamonti i Split, Split, 2007.'' {{ISBN|978-953-7088-44-6}} *''Kečkemet, Duško, Prošlost Splita, Split, 2002.'' {{ISBN|953-214-006-9}} *''Opća enciklopedija, sv. I., Zagreb, 1977.'' *''Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga, sv. II., Zagreb, 2005.'' {{ISBN|953-7224-00-7}} == Vanjske poveznice == *[https://enciklopedija.hr/clanak/5302 Bajamonti, Julije] Hrvatska enciklopedija. LZMK *[http://proleksis.lzmk.hr/10433/ LZMK / Proleksis enciklopedija: Bajamonti, Julije] *[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1073 LZMK / Hrvatski biografski leksikon: Bajamonti, Julije (Giulio)] {{klasicizam i prosvjetiteljstvo}} {{GLAVNIRASPORED:Bajamonti, Julije}} [[Kategorija:Hrvatski filozofi]] [[Kategorija:Hrvatski skladatelji]] [[Kategorija:Životopisi, Split]] [[Kategorija:Hrvatski glazbeni teoretičari]] ikmlo8shhcwz9ah1bz3eitc27vp3y9u 0 234585 7427925 7306972 2026-04-11T09:11:44Z MaGa 20797 +znamenitosti 7427925 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Duboka |vrsta = naselje |slika = Duboka.JPG |opis slike = |županija = {{Z+X|DNŽ}} |općina = [[Slivno]] |najbliži grad = |površina = 0,9 |visina = |z. širina = 42.944 |z. dužina = 17.542 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 266 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 20356 Klek |pozivni broj = +385 (0)20 |autooznaka = DU |web = |bilješke = }} '''Duboka''' je naselje u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]], u sastavu Općine [[Slivno]], [[Dubrovačko-neretvanska županija]]. ==Stanovništvo== Prema popisu stanovništva iz [[2001.]] godine, naselje je imalo 130 stanovnika<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_03/H01_01_03.html Popis stanovništva 2001., www.dzs.hr]</ref> te 51 obiteljskih kućanstava.<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H02_01_02/H02_01_02.html Kućanstva prema obiteljskom sastavu i obiteljska kućanstva prema broju članova, Popis 2001., www.dzs.hr]</ref> Po popisu iz 2011. u Dubokoj je 128 stanovnika.<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup19_3999.html Stanovništvo prema starosti i spolu, popis 2011.] www.dzs.hr (pristupljeno 23. ožujka 2020.)</ref> {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Duboka |p1857=0 |p1869=0 |p1880=28 |p1890=36 |p1900=43 |p1910=45 |p1921=0 |p1931=0 |p1948=28 |p1953=25 |p1961=22 |p1971=28 |p1981=26 |p1991=36 |p2001=130 |p2011=128 |p2021=266 |napomena=Iskazuje se od 1991. kao samostalno naselje nastalo izdvajanjem dijela naselja Slivno Ravno. Od 1880. do 1910. i u 1948. iskazuje se pod imenom Duboka, a 1921. i 1931. te od 1953. do 1981. pod imenom Duboka-Jurečići, ali kao dio naselja. U 1857., 1869., 1921. i 1931. podaci su sadržani u naselju Slivno Ravno. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Znamenitosti == * [[austrijska utvrda na brdu Glavica kod Komarne]], ostatci obrambene utvrde izgrađene u 19. stoljeću == Izvori == {{izvori}} {{mrva-naselje hr}} {{Naselja u sastavu Općine Slivno}} [[Kategorija:Naselja u sastavu Općine Slivno]] kstw1twje6d2wxfjmhumx9ra5x2ggjs 0 234588 7427788 7306974 2026-04-10T16:55:34Z MaGa 20797 +znamenitosti 7427788 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Komarna |vrsta = naselje |slika = Komarna, Croatia.jpg |opis slike = Pogled na dio naselja i obale |županija = {{Z+X|DNŽ}} |općina = [[Slivno]] |najbliži grad = |površina = 1,7 |visina = |z. širina = 42.945 |z. dužina = 17.534 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 412 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 20356 Klek |pozivni broj = +385 (0)20 |autooznaka = DU |web = |bilješke = }} '''Komarna''' je naselje u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]], u sastavu Općine [[Slivno]], [[Dubrovačko-neretvanska županija]]. U neposrednoj blizini naselja je i najmlađe hrvatsko [[Vinogorje Komarna|vinogorje]] koje službeno postoji od 2013. godine. ==Stanovništvo== Prema popisu stanovništva iz [[2001.]] godine, naselje je imalo 126 stanovnika<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_03/H01_01_03.html Popis stanovništva 2001., www.dzs.hr]</ref> te 50 obiteljskih kućanstava.<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H02_01_02/H02_01_02.html Kućanstva prema obiteljskom sastavu i obiteljska kućanstva prema broju članova, Popis 2001., www.dzs.hr]</ref> Po popisu iz 2011. u Komarni je 167 stanovnika.<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup19_3999.html Stanovništvo prema starosti i spolu, popis 2011.] www.dzs.hr (pristupljeno 23. ožujka 2020.)</ref> {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Komarna |p1857=0 |p1869=0 |p1880=16 |p1890=30 |p1900=30 |p1910=30 |p1921=0 |p1931=0 |p1948=37 |p1953=41 |p1961=40 |p1971=32 |p1981=20 |p1991=42 |p2001=126 |p2011=167 |p2021=412 |napomena=Iskazuje se od 1991. kao samostalno naselje nastalo izdvajanjem dijela naselja Slivno Ravno. U 1857., 1869., 1921. i 1931. podaci su sadržani u naselju Slivno Ravno. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Znamenitosti == * [[austrijska utvrda na brdu Glavica kod Komarne]], ostatci obrambene utvrde izgrađene u 19. stoljeću ==Izvori== {{izvori}} {{mrva-naselje hr}} {{Naselja u sastavu Općine Slivno}} [[Kategorija:Naselja u sastavu Općine Slivno]] cmutfxxilwcav6y383s6v99ehwo2mmp 0 234657 7427836 7307701 2026-04-10T20:19:39Z ~2026-22249-22 357563 7427836 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Marinci |vrsta = naselje |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|VSŽ}} |općina = [[Nuštar]] |najbliži grad = |površina = 13,3 |visina = |z. širina = 45.339 |z. dužina = 18.899 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 796 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 32221 Nuštar |pozivni broj = +385 (0)32 |autooznaka = VK |web = |bilješke = }} '''Marinci''' su naselje u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]], u sastavu Općine [[Nuštar]], [[Vukovarsko-srijemska županija]]. ==Stanovništvo== Prema popisu stanovništva iz [[2001.]] godine, naselje je imalo 796 stanovnika<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_03/H01_01_03.html Popis stanovništva 2001., www.dzs.hr]</ref> te 233 obiteljskih kućanstava.<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H02_01_02/H02_01_02.html Kućanstva prema obiteljskom sastavu i obiteljska kućanstva prema broju članova, Popis 2001., www.dzs.hr]</ref> {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Marinci |p1857=607 |p1869=719 |p1880=705 |p1890=729 |p1900=746 |p1910=853 |p1921=848 |p1931=838 |p1948=882 |p1953=896 |p1961=938 |p1971=909 |p1981=904 |p1991=969 |p2001=796 |p2011=670 |p2021=437 |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Šport == * [[NK Marinci]], [[nogomet]]ni klub ==Izvori== {{izvori}} {{mrva-naselje hr}} {{Nuštar}} [[Kategorija:Naselja u Vukovarsko-srijemskoj županiji]] m9jh7snzzq0h65kao8qssehojlf7tjd 7427837 7427836 2026-04-10T20:20:53Z ~2026-22249-22 357563 7427837 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Marinci |vrsta = naselje |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|VSŽ}} |općina = [[Nuštar]] |najbliži grad = |površina = 13,3 |visina = |z. širina = 45.339 |z. dužina = 18.899 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 437 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 32221 Nuštar |pozivni broj = +385 (0)32 |autooznaka = VK |web = |bilješke = }} '''Marinci''' su naselje u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]], u sastavu Općine [[Nuštar]], [[Vukovarsko-srijemska županija]]. ==Stanovništvo== Prema popisu stanovništva iz [[2001.]] godine, naselje je imalo 796 stanovnika<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_03/H01_01_03.html Popis stanovništva 2001., www.dzs.hr]</ref> te 233 obiteljskih kućanstava.<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H02_01_02/H02_01_02.html Kućanstva prema obiteljskom sastavu i obiteljska kućanstva prema broju članova, Popis 2001., www.dzs.hr]</ref> {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Marinci |p1857=607 |p1869=719 |p1880=705 |p1890=729 |p1900=746 |p1910=853 |p1921=848 |p1931=838 |p1948=882 |p1953=896 |p1961=938 |p1971=909 |p1981=904 |p1991=969 |p2001=796 |p2011=670 |p2021=437 |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Šport == * [[NK Marinci]], [[nogomet]]ni klub ==Izvori== {{izvori}} {{mrva-naselje hr}} {{Nuštar}} [[Kategorija:Naselja u Vukovarsko-srijemskoj županiji]] 3p35f3wn0kajnb80qif891rx0pxojnz 0 235503 7427584 6850038 2026-04-10T12:35:08Z Argo Navis 852 7427584 wikitext text/x-wiki {{Infookvir stadion | ime = Eisarena Salzburg | izvorno_ime = | drugo ime = | staro ime = | nadimak = | vrsta = | slika = Eisarena Salzburg.jpg | slika_opis = | slika2 = | slika2_opis = | plan = | plan_opis = | etimologija = | koordinate = | koordinate_ref = | smještaj = [[Salzburg]] | lokacija = [[Salzburg]] | dz = AUT | površina = | površina ref = | duljina = | duljina ref = | širina = | širina ref = | visina = | visina ref = | dimenzije = | dimenzije ref = | kapacitet = 3200 | kapacitet ref = | teren = led | UEFA = | godine izgradnje = | izgradnja = | godina završetka = | arhitekt = | cijena_izgradnje = | otvoren = [[1960.]] | renoviran = | proširen = | zatvoren = | srušen = | vlasnik = | upravitelj = | korisnici = [[EC Red Bull Salzburg]] ([[EBEL]]) <br /> [[EC Red Bull Salzburg II]] (AUT-2) <br /> [[Ravens Salzburg]] (DEBL) | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis = | pushpin_map = Austrija | mark = | marksize = | pushpin_label = | pushpin_label_position = | zaštita = }} '''Eisarena Salzburg''' je višenamjenska sportska dvorana s [[led]]enom podlogom. Dvorana ima 3200 sjedećih mjesta i pruža domaćinstvo [[Austrija|austrijskim]] [[Hokej na ledu|hokejaškim]] momčadima [[EC Red Bull Salzburg]], [[EC Red Bull Salzburg II]] i [[Ravens Salzburg]]. {{GLAVNIRASPORED:Eisarena Salzburg}} [[Kategorija:Športski objekti u Austriji]] [[Kategorija:Hokej na ledu u Austriji]] [[Kategorija:Šport u Salzburgu]] [[Kategorija:Građevine u Salzburgu]] mdepj4aq23x6ycqyo76tlainlrc45we 0 237736 7427618 7162728 2026-04-10T13:05:56Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Građevine u Sevilli|Građevine u Sevilli]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7427618 wikitext text/x-wiki {{Infookvir stadion | ime = Ramón Sánchez Pizjuán | slika = EstadioRamonSanchezPizjuan-SevillaFC.JPG | nadimak = ''La Bombonera de Nervión'' | prijašnja_imena = | lokacija = [[Sevilla]], [[Španjolska]] | koordinate = {{coord|37|23|2.63|N|5|58|13.80|W|type:landmark|display=inline,title}} | cijena_izgradnje = | arhitekt = Manuel Muñoz Monasterio | izgradnja = | otvoren = [[7. prosinca]] [[1958.]] | renoviran = | zatvoren = | srušen = | vlasnik = Sevilla FC | upravitelj = Sevilla FC | korisnici = [[Sevilla FC]] | kapacitet = 48.649 | teren = trava | dimenzije = 105 x 68 [[Metar|m]] }} '''Estadio Ramón Sánchez Pizjuán''' je [[nogomet]]ni [[stadion]] u [[Sevilla|Sevilli]], [[Španjolska]]. Stadion koristi [[Sevilla FC]]. Stadion ima kapacitet od 45.500 sjedala, a sagrađen je [[1957.]] godine umjesto starog ''Estadio Nerviona''. Na njemu je igrano [[finale Kupa prvaka 1986.]] između [[FC Steaua Bukurešt|Steaue Bukurešt]] i [[FC Barcelona|Barcelone]]; te polufinale [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Španjolska 1982.|Svjetskog prvenstva 1982.]] između [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačke]] i [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuske]]. Stadion je povezan s dvjema zanimljivim činjenicama, prva je ta da [[Španjolska nogometna reprezentacija|španjolska reprezentacija]] nijednu utakmicu odigranu na Sánchez-Pizjuánu nije izgubila; druga je činjenica da je [[Sevilla FC|Sevilla]] u europskim natjecanjim izgubila samo jednu utakmicu na ovom stadionu, i to protiv [[AZ Alkmaar]]a u natjecanju po skupinama [[Kup UEFA|Kupa UEFA]] 2006./07. Nadimak stadiona je "La Bombonera" (iako je izraz poznatiji kao nadimak stadiona [[Estadio Alberto J. Armando|Alberto J. Armando]] u [[Argentina|Argentini]]), ili "La Bombonera de Nervión" zbog ulice naziva Nervión, u kojoj se stadion i nalazi. ==Poznate utakmice== * [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Španjolska 1982.]] (nekoliko utakmica) * [[Finale Kupa prvaka 1986.]] (Steaua 2:0<small>([[Jedanaesterac|p]])</small> Barcelona) * [[Kup UEFA]]: [[Kup UEFA 2005./06.|2005./06.]] i [[Kup UEFA 2006./07.|2006./07.]] (kupovi koje je osvojila Sevilla) * [[La Liga 2007./08.]]: Sevilla - Getafe (utakmica poznata po smrti igrača [[Antonio Puerta|Antonija Puerte]]) ==Vanjske poveznice== * [http://maps.google.com/maps?t=k&hl=es&ll=37.384532,-5.971241&spn=0.012975,0.020127&om=1 Ramón Sánchez-Pizjuán] na Google Maps * [http://www.youtube.com/watch?v=vRYet97Jfwc Video o renovaciji Ramón Sanchez-Pizjuána] {{Redoslijed| |prethodnik = [[King Baudouin Stadion|Heysel Stadium]] |gl_članak_funkcija = Domaćin [[Finale UEFA Lige prvaka|finala]] [[UEFA Liga prvaka|Kupa prvaka]]<br>[[Finale Kupa prvaka 1986.|1986.]] |nasljednik = [[Ernst Happel Stadion|Praterstadion]] }} [[Kategorija:Španjolski nogometni stadioni]] [[Kategorija:Nogomet u Sevilli]] [[Kategorija:Građevine u Sevilli]] jx6jw997bwjh1634bekb7p8y1l635vo 0 242949 7427651 7193069 2026-04-10T13:33:51Z Argo Navis 852 7427651 wikitext text/x-wiki {| class="infobox vcard" style="font-size:90%; width:25em; text-align:left;" <tr><th style="text-align:center; font-size:130%;" class="fn n org" colspan="2">Klinički bolnički centar Osijek</th></tr> <tr><td style="text-align:center;" colspan="3"><hr /></td></tr> <tr><td style="text-align:center;" colspan="3">[[File:KBC Osijek LOGO.png|250px]]</td></tr> <tr><td style="text-align:center;" colspan="3"><hr /></td></tr> <tr><th>Mjesto:</th><td>[[Osijek]] (Josipa Huttlera 4)</td></tr> <tr><th>Financiranje:</th><td>Državna bolnica</td></tr> <tr><th>Vrsta:</th><td>[[Klinički bolnički centar | KBC]]</td></tr> <tr><td style="text-align:center;" colspan="2"><hr /></td></tr> <tr><th>Broj kreveta:</th><td> * Stacionar: '''1160''' * Dnevna bolnica: '''258''' </td></tr> <tr><th>Referentni centri:</th><td> * Referentni centar za urolitijazu<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.kbco.hr/ministarstvo-zdravstva-potvrdilo-zavodu-za-urologiju-status-referentnog-centra-ministarstva-zdravstva-za-urolitijazu/ |title=Ministarstvo zdravstva potvrdilo Zavodu za urologiju status referentnog centra Ministarstva zdravstva za urolitijazu |date=2018-12-22 |work=kbco.hr |publisher=Klinički bolnički centar Osijek |accessdate=2020-02-02}}</ref> * Referentni centar za neurorehabilitaciju i restauracijsku neurologiju<ref name=":1">[https://zdravstvo.gov.hr/UserDocsImages//Registri//Referentni%20centri%20Ministarstva%20zdravlja.doc Referentni centri Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske] (''www.zdravstvo.gov.hr'', pristupljeno 03.02.2019.)</ref> *Referentni centar za neuromodulaciju u liječenju boli<ref name=":3">{{Citiranje weba |url=http://www.kbco.hr/referentni-centar-za-neuromodulaciju-u-lijecenju-boli/ |title=Referentni centar za neuromodulaciju u liječenju boli |date=2019-12-12 |work=kbco.hr |publisher=Klinički bolnički centar Osijek |accessdate=2020-02-02}}</ref> *Regionalni respiracijski centar za oboljele od CoVID-19 </td></tr> <tr><th>Afilijacija:</th><td>[[Medicinski fakultet u Osijeku | MEFOS]]</td></tr> <tr><td style="text-align:center;" colspan="2"><hr /></td></tr> <tr><th>Službene stranice:</th><td>[http://www.kbco.hr www.kbco.hr]</td></tr> |}{{tab-predl|zgrada}} [[Datoteka:University Hospital Osijek, Croatia.jpg|mini|333x333px|KBC Osijek, zgrade u bolničkom kampusu.]] '''Klinički bolnički centar Osijek''' središnja je i najveća zdravstvena ustanova u [[Slavonija|Slavoniji]] te jedan od pet kliničkih bolničkih centara u Hrvatskoj. KBC Osijek raspolaže s oko 1400 postelja i 3100 djelatnika raspoređenih na 13 klinika, 6 kliničkih zavoda i 7 zavoda, a gravitira mu oko milijun zdravstvenih osiguranika s područja istočne Hrvatske.<ref>[https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2018/10/Bolnice_2017.pdf Izvješće: Rad bolnica u Hrvatskoj] (2017.), Hrvatski zavod za javno zdravstvo (''www.hzjz.hr'', pristupljeno 03.02.2019.)</ref> KBC Osijek najveća je i glavna nastavna baza [[Medicinski fakultet u Osijeku|Medicinskog fakulteta u Osijeku]]. == Djelatnost == KBC Osijek obavlja specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu i bolničku djelatnost te znanstveno-istraživačku i stručno-istraživačku djelatnost iz područja kliničkih medicinskih znanosti. Kao zdravstvena ustanova prve kategorije, KBC Osijek provodi najsuvremenije dijagnostičke i terapijske postupke. Centar djeluje u sustavu [[Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje|Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje]]. KBC Osijek je jedini bolnički centar u Hrvatskoj i široj regiji koji raspolaže tehnologijom za masenu mikroskopiju temeljenu na matriksom podržanoj laserskoj desorpciji i ionizaciji (tzv. MALDI-TOF).<ref>{{Citiranje weba |url=https://radio.hrt.hr/radio-osijek/clanak/kbc-osijek-nabavio-najsuvremeniju-laboratorijsku-opremu/209675/ |title=KBC Osijek nabavio najsuvremeniju laboratorijsku opremu |date=2019-09-30 |work=hrt.hr |publisher=HRT |accessdate=2020-02-02 |archive-date=2. veljače 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200202131607/https://radio.hrt.hr/radio-osijek/clanak/kbc-osijek-nabavio-najsuvremeniju-laboratorijsku-opremu/209675/ |url-status=dead }}</ref><ref>Ž. Debeljak: ''MALDI-TOF Masena mikroskopija'', KBC Osijek, 2019. hkmb.hr. [https://www.hkmb.hr/wp-content/uploads/2019/12/8.pdf PDF].</ref> Centar je specijaliziran i za transplantaciju bubrega - od [[2007.]] do početka [[2016.]] obavljeno je preko 100 transplantacija.<ref name=":2">"[https://www.vecernji.hr/vijesti/u-kbc-osijek-obavljena-stota-transplantacija-bubrega-1060124 U KBC Osijek obavljena stota transplantacija bubrega]", Večernji list. Pristupljeno: 05.02.2019.</ref> Uz [[KBC Rijeka]], [[Klinički bolnički centar Zagreb|KBC Zagreb]] i KB Merkur, Osječki KBC jedan je od četiriju transplantacijskih centara u Hrvatskoj u kojima se obavlja ova operacija.<ref>"[http://www.slavonija.club/vise-od-sto-transplantiranih-bubrega-u-kbc-u-osijek-u-proteklih-10-godina/ Više od sto transplantiranih bubrega u KBC-u Osijek u proteklih 10 godina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190207015245/http://www.slavonija.club/vise-od-sto-transplantiranih-bubrega-u-kbc-u-osijek-u-proteklih-10-godina/ |date=7. veljače 2019. }}", http://www.slavonija.club {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190207015633/http://www.slavonija.club/ |date=7. veljače 2019. }}. Pristupljeno: 05.02.2019.</ref> Ovaj je klinički centar također i jedan od pet implantoloških centara za [[Umjetna pužnica|umjetne pužnice]] u Hrvatskoj.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.kbco.hr/kbc-osijek-postao-peti-implantoloski-centar-u-hrvatskoj/ |title=Osijek postao peti implantološki centar u Hrvatskoj |date=2017-05-08 |work=kbco.hr |publisher=Klinički bolnički centar Osijek |accessdate=2020-02-02}}</ref> 2019. je u Osijeku ugrađena i prva obostrana umjetna pužnica.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/djevojcici-5-iz-nasica-ugra-ena-prva-obostrana-umjetna-puznica-u-kbc-u-osijek-1305986 |title=U KBC-u Osijek djevojčici iz Našica ugrađena prva obostrana umjetna pužnica |author=S. L. Štefančić |date=2019-03-11 |work=vecernji.hr |accessdate=2020-02-02}}</ref> Klinički bolnički centar Osijek ujedno je i najveće [[Hemodijaliza|dijalitičko]] središte u Hrvatskoj.<ref name=":2" /> Klinika za urologiju KBC Osijek ima status Referentnog centra za urolitijazu [[Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske|Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske]], Klinika za neurologiju status Referentnog centra za neurorehabilitaciju i restauracijsku neurologiju,<ref name=":1" /> a Zavod za liječenje boli nosi status Referentnog centra za neuromodulaciju u liječenju boli.<ref name=":3" /> == Povijest == Osječka bolnica ima dugogodišnju tradiciju postojanja. Njezini začetci sežu u prvu polovinu 18. st. Prvi se put spominje na njemačkom jeziku u evidenciji gradskih prihoda i izdataka za [[1749.]] godinu. Kako je grad rastao, tako je s vremenom prostor civilne bolnice postao premalen. Osječki ugostitelj Ivan Kohlhofer te kožar Josip Huttler ostavljaju gradu oporučno [[1787.]] godine pozamašna sredstva namijenjena za izgradnju nove bolnice. Treća osoba, značajna za izgradnju nove bolnice u Osijeku, bio je isusovac Christian Monsperger, koji je ujedno i izvršitelj oporuka i začetnik same ideje.<ref name=":0">[http://www.kbco.hr/o-nama/povijest/ Povijest KBC Osijek] (''www.kbco.hr'', pristupljeno: 03.02.2019.)</ref> Zahvaljujući dijelu sredstava iz Huttler-Kolhofer-Monspergerove zaklade, [[1874.]] godine u [[Donji Grad (Osijek)|Donjem gradu]], na prostranom prostoru uz rijeku [[Drava|Dravu]], završena je izgradnja jedne od najvećih i najsuvremenijih bolnica na jugoistoku Europe. S radom je započela [[1. studenog]]a [[1874.]] [[1910.]] je predstojnikom kirurškog odjela postao [[Vatroslav Florschütz]], kojeg povijest pamti kao začetnika [[Traumatologija|traumatologije]] u Hrvatskoj.<ref>[https://enciklopedija.hr/clanak/19944 Florschütz, Vatroslav] Hrvatska enciklopedija (pristupljeno 03.02.2019.)</ref> Osječka se bolnica njegovim zalaganjem uzdigla među najsuvremenije medicinske ustanove. Zadužio je europsku i svjetsku kirurgiju konstruiravši ekstenzijsku aparaturu za repoziciju koštanih ulomaka pri prijelomu ekstremiteta. Danas su u literaturi poznate pod nazivom ''Balkan frame'' ili ''Florschütz Rahmen (v.'' [[Florschützova metoda]]'').'' Za vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskoga rata]] osječka bolnica privremeno postaje vojnom bolnicom. U teškim prilikama razvijen je poseban način medicinskog rada, osobito u pogledu zbrinjavanja ranjenika i bolesnika, poduzimanja protuepidemijskih mjera, medicinskog opskrbljivanja i sl. Od [[1969.]] do danas bolnica izdaje stručni časopis ''Medicinski vijesnik'', a [[1980.]] godine osnovana je Znanstvena jedinica za kliničko-medicinska istraživanja. U [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]], [[1991.]]/[[1992.]] godine bolnica je pretrpjela velike ljudske žrtve i razaranja.<ref name=":0" /> Osnivanjem [[Medicinski fakultet u Osijeku|Medicinskog fakulteta]] [[1998.]] godine bolnica prerasta u [[Klinička bolnica|kliničku bolnicu]], a zatim i u [[klinički bolnički centar]].<gallery> Datoteka:Klinički bolnički centar Osijek.jpg|Zgrada Klinike za kirurgiju (''lijevo''). Datoteka:Zgrada kirurgije KBC Osijek.jpg|Stara [[Secesija|secesijska]] zgrada kirurgije iz vremena Vatroslava Florschütza. Datoteka:Medicinski fakultet Osijek - KBC Osijek.jpg|Objedinjeni hitni bolnički prijam. </gallery> == Ustroj == === Klinike === * Klinika za kirurgiju * Klinika za unutarnje bolesti * Klinika za psihijatriju * Klinika za neurologiju * Klinika za urologiju * Klinika za ginekologiju i opstetriciju * Klinika za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata * Klinika za pedijatriju * Klinika za ortopediju i traumatologiju * Klinika za infektologiju * Klinika za neurokirurgiju *Klinika za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje * Klinika za očne bolesti === Klinički zavodi === *Klinički zavod za kliničku citologiju * Klinički zavod za transfuzijsku medicinu *Klinički zavod za patologiju i sudsku medicinu *Klinički zavod za nuklearnu medicinu i zaštitu od zračenja * Klinički zavod za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju *Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku === Zavodi === *Zavod za onkologiju *Zavod za dječju i adolescentnu psihijatriju * Zavod za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju * Zavod za maksilofacijalnu i oralnu kirurgiju * Zavod za dermatologiju i venerologiju * Zavod za radioterapiju i onkologiju *Zavod za liječenje boli === Ostale ustrojbene jedinice === *Objedinjeni hitni bolnički prijam *Bolnička ljekarna * Odjel za prehranu *Znanstvena jedinica za kliničko-medicinska istraživanja == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.kbo.hr Stranice KBC-a Osijek] *[http://www.mefos.unios.hr/index.php/hr/ Stranice Medicinskog fakulteta Osijek] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190126021549/http://www.mefos.unios.hr/index.php/hr |date=26. siječnja 2019. }} [[Kategorija:Bolnice u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Građevine u Osijeku]] 6axv8x8sitf1g49d7hckc0c7ae93d0p 10 244251 7427770 6663868 2026-04-10T15:17:43Z CyberMB vol2 172176 7427770 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Within Temptation | naslov = [[Within Temptation]] | naslov-style = background:&#35;b0c4de; | grupa-style = background:#EEEEEE; | iznad-style = background:#EEEEEE; | ispod-style = background:#EEEEEE; | iznad = '''[[Jeroen van Veen]]''' • '''[[Robert Westerholt]]''' • '''[[Sharon den Adel]]''' • '''[[Ruud Adrianus Jolie|Ruud Jolie]]''' • '''[[Martijn Spierenburg]]''' • '''[[Mike Coolen]]''' • '''[[Stefan Helleblad]]'''<br />Dennis Leeflang • Richard Willemse • Ivar de Graaf • Michiel Papenhove • Martijn Westerholt • Ciro Palma • Marius van Pyreen • Jelle Bakker • [[Stephen van Haestregt]] | grupa1 = Studijski albumi | popis1 = ''[[Enter (album)|Enter]]'' • ''[[Mother Earth]]'' • ''[[The Silent Force]]'' • ''[[The Heart of Everything]]'' • ''[[The Unforgiving]]'' • ''[[Hydra (album Within Temptationa)|Hydra]]'' • ''[[Resist]]'' | grupa2 = Koncertni albumi | popis2 =''[[Black Symphony]]'' • ''[[An Acoustic Night at the Theatre]]'' | grupa3 = EP-ovi | popis3 = ''[[The Dance]]'' • ''[[The Howling (EP)|The Howling EP]]'' • ''[[Paradise (What About Us?)]]'' • ''[[Whole World Is Watching]]'' • ''[[And We Run]]'' | grupa4 = Singlovi | popis4 = "[[Restless (singl Within Temptationa) |Restless]]" • "[[Our Farewell]]" • "[[Ice Queen]]" • "[[Mother Earth (singl)|Mother Earth]]" • "[[Never Ending Story]]" • "[[Running Up That Hill]]" • "[[Stand My Ground]]" • "[[Memories]]" • "[[Angels]]" • "[[Jillian (I'd Give My Heart)]]" • "[[What Have You Done]]" • "[[Frozen (Within Temptation)|Frozen]]" • "[[The Howling (EP)|The Howling]]" • "[[All I Need]]" • "[[Forgiven]]" • "[[Hand of Sorrow]]" • "[[Utopia (pjesma sastava Within Temptation)|Utopia]]" • "[[Faster]]" • "[[Sinéad]]" • "[[Shot in the Dark]]" | grupa5 = Videografija | popis5 = ''Mother Earth DVD single'' • ''Mother Earth Tour'' • ''The Silent Force Tour'' • ''Black Symphony'' | grupa6 = Kratki Filmovi | popis6 = Mother Maiden • Sinéad • Triplets }}<noinclude> {{GLAVNIRASPORED:Within Temptation}} [[Kategorija: Skupni predlošci glazbenih sastava]] [[Kategorija:Within Temptation|/ ]] | </noinclude> n2dpdfl8h7ciqh24zfyb6vlidsug5qe 7427771 7427770 2026-04-10T15:17:51Z CyberMB vol2 172176 7427771 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Within Temptation | naslov = [[Within Temptation]] | naslov-style = background:&#35;b0c4de; | grupa-style = background:#EEEEEE; | iznad-style = background:#EEEEEE; | ispod-style = background:#EEEEEE; | iznad = '''[[Jeroen van Veen]]''' • '''[[Robert Westerholt]]''' • '''[[Sharon den Adel]]''' • '''[[Ruud Adrianus Jolie|Ruud Jolie]]''' • '''[[Martijn Spierenburg]]''' • '''[[Mike Coolen]]''' • '''[[Stefan Helleblad]]'''<br />Dennis Leeflang • Richard Willemse • Ivar de Graaf • Michiel Papenhove • Martijn Westerholt • Ciro Palma • Marius van Pyreen • Jelle Bakker • [[Stephen van Haestregt]] | grupa1 = Studijski albumi | popis1 = ''[[Enter (album)|Enter]]'' • ''[[Mother Earth]]'' • ''[[The Silent Force]]'' • ''[[The Heart of Everything]]'' • ''[[The Unforgiving]]'' • ''[[Hydra (album Within Temptationa)|Hydra]]'' • ''[[Resist]]'' | grupa2 = Koncertni albumi | popis2 =''[[Black Symphony]]'' • ''[[An Acoustic Night at the Theatre]]'' | grupa3 = EP-ovi | popis3 = ''[[The Dance]]'' • ''[[The Howling (EP)|The Howling EP]]'' • ''[[Paradise (What About Us?)]]'' • ''[[Whole World Is Watching]]'' • ''[[And We Run]]'' | grupa4 = Singlovi | popis4 = "[[Restless (singl Within Temptationa) |Restless]]" • "[[Our Farewell]]" • "[[Ice Queen]]" • "[[Mother Earth (singl)|Mother Earth]]" • "[[Never Ending Story]]" • "[[Running Up That Hill]]" • "[[Stand My Ground]]" • "[[Memories]]" • "[[Angels]]" • "[[Jillian (I'd Give My Heart)]]" • "[[What Have You Done]]" • "[[Frozen (Within Temptation)|Frozen]]" • "[[The Howling (EP)|The Howling]]" • "[[All I Need]]" • "[[Forgiven]]" • "[[Hand of Sorrow]]" • "[[Utopia (pjesma sastava Within Temptation)|Utopia]]" • "[[Faster]]" • "[[Sinéad]]" • "[[Shot in the Dark]]" | grupa5 = Videografija | popis5 = ''Mother Earth DVD single'' • ''Mother Earth Tour'' • ''The Silent Force Tour'' • ''Black Symphony'' | grupa6 = Kratki Filmovi | popis6 = Mother Maiden • Sinéad • Triplets }}<noinclude> {{GLAVNIRASPORED:Within Temptation}} [[Kategorija: Skupni predlošci glazbenih sastava]] [[Kategorija:Within Temptation|/ ]] </noinclude> s3l38xha6bwiqdoa3whzyzqwojh8phv 14 244252 7427768 3982659 2026-04-10T15:16:56Z CyberMB vol2 172176 dodana kategorija [[:Kategorija:Within Temptation|Within Temptation]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7427768 wikitext text/x-wiki {{GLAVNIRASPORED:Within Temptation}} [[Kategorija:Glazbeni albumi po izvođaču]] [[Kategorija:Nizozemski glazbeni albumi]] [[Kategorija:Within Temptation]] flx4tkbfb3v43zn6q75afqkl9g8dz77 10 244284 7427764 6663872 2026-04-10T15:04:44Z CyberMB vol2 172176 7427764 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Epica | naslov = [[Epica]] | naslov-style = background:&#35;b0c4de; | grupa-style = background:#EEEEEE; | iznad-style = background:#EEEEEE; | ispod-style = background:#EEEEEE; | iznad = '''[[Simone Simons]]''' • '''[[Mark Jansen]]''' • '''[[Coen Janssen]]''' • '''[[Ariën van Weesenbeek]]''' • '''[[Isaac Delahaye]]''' • '''[[Rob van der Loo]]'''<br>[[Ad Sluijter]] • [[Jeroen Simons]] • [[Yves Huts]] | grupa1 = Studijski albumi | popis1 = ''[[The Phantom Agony]] • [[Consign to Oblivion]] • [[The Score – An Epic Journey]] • [[The Divine Conspiracy]] • [[Design Your Universe]] • [[Requiem for the Indifferent]] • [[The Quantum Enigma]] • [[The Holographic Principle]]'' | grupa2 = Koncertni albumi | popis2 = ''[[We Will Take You with Us (koncertni album)|We Will Take You with Us]] • [[The Classical Conspiracy]] • [[Live at Wacken]]'' | grupa3 = Split albumi | popis3 = ''[[Hi Five - Female Fronted Metal]]'' • ''[[Martyr of the Free Word / From the Heaven of My Heart]]'' • ''[[Classical Goes Metal]]'' • ''[[The Three Goddesses]]'' | grupa4 = EP-ovi | popis4 = ''[[Epica & Jägermeister Memory stick]]'' • ''[[The Solace System]]'' | grupa5 = Videografija | popis5 = ''[[We Will Take You with Us]]'' • ''[[Retrospect]]'' | grupa6 = Albumi filmske glazbe | popis6 = ''[[The Score – An Epic Journey]]'' }}<noinclude> {{GLAVNIRASPORED:Epica}} [[Kategorija: Skupni predlošci glazbenih sastava]] [[Kategorija:Epica|/]] </noinclude> 9mnla36r6n4fws9d4namf0xz5gb3y71 14 244285 7427762 3982668 2026-04-10T15:03:50Z CyberMB vol2 172176 dodana kategorija [[:Kategorija:Epica|Epica]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7427762 wikitext text/x-wiki {{GLAVNIRASPORED:Epica}} [[Kategorija:Glazbeni albumi po izvođaču]] [[Kategorija:Nizozemski glazbeni albumi]] [[Kategorija:Epica]] 7cc4bw4w4xzvyrcee9vnnudz7vvpgms 0 250228 7427735 7278600 2026-04-10T14:34:10Z CyberMB vol2 172176 /* Izvor */ 7427735 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Bajša | ime_genitiv = | izvorno_ime = Бајша Bajsa | slika_panorama = | veličina_slike = | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = Coat of arms of Bajsa.png | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država =Srbija | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi = 45 | širina-minute = 46 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 19 | dužina-minute = 35 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime = [[Popis država|Država]] | lokacija_info = [[Srbija]] | lokacija1_ime = Pokrajina | lokacija1_info = [[Vojvodina]] | lokacija2_ime = [[Okruzi Srbije|Okrug]] | lokacija2_info = [[Sjevernobački okrug]] | lokacija3_ime = [[Općine Vojvodine|Općina]] | lokacija3_info = [[Bačka Topola (općina)|Bačka Topola]] | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = 67.4 km² | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = 107 m | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = 2002. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = | stanovništvo_gustoća = 52 stan./km² | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = 24331 | pozivni_broj = 025 | gradovi_prijatelji = | prazno_ime = Registarska oznaka | prazno_info = SU | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica = | bilješke =Podaci za površinu i gustoću naseljenosti dati su zbirno za katastarsku općinu Bajša, na kojoj se nalaze tri naselja, Bajša, Panonija i Srednji Salaš. }} '''Bajša''' ([[ćirilica|ćir.]]: ''Бајша'', [[mađarski|mađ.]]: ''Bajsa'') je naselje u općini [[Bačka Topola (općina)|Bačkoj Topoli]] u [[Sjevernobački okrug|Sjevernobačkom okrugu]] u [[Vojvodina|Vojvodini]]. Nalazi se 6&nbsp;km od Bačke Topole (povijesna Mala Bajša).<ref name="Povijest">[http://www.bajsa.net/istorija.html#7 Povijest]</ref> == Povijest == Kraj je bio naseljen u 11. st. U Kecskés-partu su živjeli Mađari, a to naselje s crkvom uništili su [[Mongolsko Carstvo|Mongoli]]. Sagrađena je nova crkva koja je uništena za osmanskih osvajanja.<ref name="Povijest"/> Današnja Bajša osnovana je pored potoka [[Krivaja (Bačka)|Krivaje]]. U povijesti se ne nalazi pod ovim imenom. U starim dokumentima spominje se Surdok u županiji Bač. Surdok je danas u Bajši, a nekad je bio južnije.<ref name="Povijest"/> Kroz povijest promijenila je nekoliko gospodara: Erzsebet Silagyi, obitelj Dóczi, braći Both, [[Ivaniš Korvin]], potom obitelji Falcion, Lelbach, Fernbach, Wamoscher, Zako i Vojnić. Stanovništvo su kroz povijest bili Hrvati, Mađari, Srbi i Slovaci.<ref name="Povijest"/> 11. lipnja 1751. godine [[Marija Terezija]] dala je Bajšu Stjepanu Zakou uz uvjet da ju naseli, što je i učinio iste godine. Stanovnike je doveo iz dalekih krajeva. Doveo ih je iz Gornje Ugarske. Bili su to Slovaci i Mađari, a Srbe je doveo iz pograničnih mesta. Zako je upao u materijalne i financijske probleme zbog doseljenika i problema u gospodarenju imanjem.<ref name="Povijest"/> Na pozornicu tad stupa plemenitaška obitelj bačkih [[Hrvati u Vojvodini|Hrvata]] Vojnić. Stjepan Zako je braći Vojnić (Luki i Jakovu) prodao 1759. polovinu Bajše za 13.000 forinta. Tako su od te godine Vojnići vladari polovine Bajše, a poslije su se po ovom posjedi i prozvali [[Vojnić od Bajše]].. 1760. su sagradili prvu crkvu, koju su poslije koristile sve tri vjere. Do 1784. crkveno je pripadala Subotici. Zabilježeno je da je 1764. živjelo u Bajši 28 katoličkih obitelji i 379 katolika. Vojnići su prihvatili sagraditi župu što su i učinili 1784. godine. Do 1791. u Bajši bilo je 595 katolika, a u Rogatici 82. 1804. su godine svećenici zamolili Vojniće neka izgrade pomognu izgradnju nove crkve, što su ovi zdušno prihvatili, nesebično ponudivši za izgradnju crkve "trogodišnji zakup od zemlje, čitavu zaradu restorana i mesarnice, jednu desetinu zarade od ovaca", a ako ne bude dovoljno, da će pet članova obitelji Vojnić dati po 1000 forinti. Materijal se nabavljalo iz raznih bačkh mjesta. Vjernici su sudjelovali u gradnji. Crkva je posvećena 1816. godine. Za crkvu se potrošeno 7666 forinti, a usporedbe radi, kuća je bila 300, a jedan ručak 4 forinte.<ref name="Bajša- Crkve">[http://www.bajsa.net/crkve.html Bajša- Crkve]</ref> Godine 1817. Frém Mihály i supruga mu Katalin Koller iz Zobnatice podigli su [[kalvarija (arhitektura)|kalvariju]] od mramorovog križa Krista, te od dva križa od drveta.<ref name="bajšapovijest">[http://www.bajsa.net/istorija.html#7 Bajša] sastavio: Žolt Namestovski</ref> 1830. godine stara je srušena osim križa s Kristom koji je 1905. premješten na novo groblje, a fondom tužitelja u Bačko-bodroškoj županiji Mate Vojnića i njegove supruge Antonije Volarić izgrađena je 1830. nova kalvarija, od tri velika križa i od tri kipa ljudske veličine.<ref name="bajšapovijest"/> Ispod kalvarije je grobnica obitelji Vojnić bogato ukrašenih vrata, s grbom obitelji Vojnić.<ref name="bajšapovijest"/> Plemićka obitelj [[Zako]] dobila je [[1751.]] imanje od [[Marija Terezija|Marije Terezije]]. Uz imanje sagrađena je obiteljska kuća, poslije [[dvorac Zako]] (danas je u parku).<ref name="BT">(srpski) [http://www.backatopola.org.rs/znamenitosti.html Bačka Topola - znamenitosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130127014034/http://www.backatopola.org.rs/znamenitosti.html |date=27. siječnja 2013. }}</ref> Pola su stoljeća imanje i dvorac bili su u vlasništvu plemićke porodice [[Vojnić od Bajše]] kod kojih su se Zakovi (Zákó) zadužili (sve do 1818.).<ref name="BT"/> Radilo se o tome da su ga Vojnići dobili kao kompenzaciju za dugove plemića Stjepan Zaka.<ref name="slovačkizavod">(srpski) [http://www.slovackizavod.org.rs/sr/kultura-i-sira-javnost/kulturna-mapa/mesta/bajsa Slovački zavod] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190420162357/http://www.slovackizavod.org.rs/sr/kultura-i-sira-javnost/kulturna-mapa/mesta/bajsa |date=20. travnja 2019. }} Bajša</ref> Dvorac je obnovljen 1818. u stiliu [[klasicizam|klasicizma]] i vraćen u vlasništvo obitelji Zako, ponajviše zahvaljujući unuku Stevanovom unuku Dimitriju.<ref name="slovačkizavod"/> Druge polovine 19. stoljeća Nandor Vamoser kupio je ovaj dvorac.<ref name="slovačkizavod"/> Župi u Bajši pripada 1350 vjernika, a pripada im Panonija, Duboka, Srednji Salaš i Emušić.<ref name="Bajša- Crkve"/> Još 1753. imala je svoje kavane. Početkom 19. st. dobila je mlinove i vodenicu, a do 1812. prodavaonice. Imala je i ciglanu. Pripadala je Bačko-Bodroškoj županiji, a Srpskoj Vojvodini od 1849. do 1859., Pretkraj Austro-Ugarske imali su fotografsku radnju. Trgovci su bili uglavnom Srbi i Židovi.<ref name="Povijest"/> Za drugog svjetskog rata pripojena je Mađarskoj. Muškarci su dobrim dijelom bili unovačeni u mađarsku vojsku i poslani na sovjetsko ratište. Srbi su 1941. godine deportirani odavde, a ovamo su dopremljeni stanovnici iz Bukovine koji su 1944. godine prešli u mađarska sela. Slabljenjem fašizma osnovana je brigada mađarskih partizana Sandor Petofi u kojoj je bilo mnoštvo Bajšana.<ref name="Povijest"/> 2000. izgorila je starina, [[kurija Wamoscher]]. ==Stanovništvo== U naselju Bajša živi 2.568 stanovnika, od čega 2.049 punoljetan stanovnik s prosječnom starosti od 41,4 godina (39,2 kod muškaraca i 43,5 kod žena). U naselju ima 996 domaćinstva, a prosječan broj članova po domaćinstvu je 2,58. Prema popisu iz [[1991.]] godine u naselju je živjelo 2.745 stanovnika. {| align=right class="wikitable" |colspan=3| '''Etnički sastav 2002.'''<ref>2. Knjiga 1, Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima, [http://www.statserb.sr.gov.yu/ Republički zavod za statistiku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080302012101/http://www.statserb.sr.gov.yu/ |date=2. ožujka 2008. }}, Beograd, veljača 2003, {{ISBN|86-84433-00-9}}</ref> |- |'''Narod''' |'''Stanovnika''' | |- '''%''' |[[Mađari u Vojvodini|Mađari]] |1.671 |65,07% |- |[[Srbi]] |413 |16,08% |- |[[Slovaci u Vojvodini|Slovaci]] |162 |6,30% |- |[[Jugoslaveni]] |129 |5,02% |- |[[Romi]] |13 |0,50% |- |[[Hrvati u Vojvodini|Hrvati]] |12 |0,46% |- |[[Rusini u Vojvodini|Rusini]] |6 |0,23% |- |[[Crnogorci u Vojvodini|Crnogorci]] |5 |0,19% |- |[[Nijemci u Vojvodini|Nijemci]] |5 |0,19% |- |[[Slovenci]] |4 |0,15% |- |[[Bunjevci]] |3 |0,11% |- |[[Ukrajinci]] |2 |0,07% |- |[[Makedonci]] |2 |0,07% |- |[[Rusi]] |1 |0,03% |- |nepoznato |3 |0,11% |} <ref>1. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, Svibanj 2004, {{ISBN|86-84433-14-9}}</ref> {{Kretanje broja stanovnika |naslov = |dimx = 380 |dimy = 440 |stanmax = 2990 |crta1 = 300 |crta2 = 150 |a1 = 1948 |a2 = 1953 |a3 = 1961 |a4 = 1971 |a5 = 1981 |a6 = 1991 |a7 = 2001 |p1 = 2987 |p2 = 2826 |p3 = 2797 |p4 = 2990 |p5 = 2753 |p6 = 2745 |p7 = 2568 |izvor = }} == Znamenitosti == Spomenici kulture:<ref>[http://rs.heritage-su.org.rs/index.php?option=com_content&view=article&id=14&Itemid=7 Međuopćinski zavod za zaštitu spomenika Subotica]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> *[[dvorac Zako u Bajši|dvorac Zako]] iz 18. st., prvotno obiteljska kuća *[[katolička crkva Uznesenja BDM u Bajši|katolička crkva Uznesenja BDM]] *[[pravoslavna crkva sv. Dimitrija u Bajši|pravoslavna crkva sv. Dimitrija]] *[[kalvarija u Bajši]], dala izgraditi plemićka obitelj bačkih Hrvata [[Vojnić od Bajše]]<ref>[http://www.bajsa.net/istorija.html#7 Bajša]</ref> *zavičajna kuća s tri sobe koje su uređene u srpskom, mađarskom i slovačkom stilu<ref name="BT"/> == Šport == * [[FK Bajša]] ==Izvor== {{izvori|30em}} ==Vanjske poveznice== * [https://web.archive.org/web/20090118101432/http://www.fallingrain.com/world/YI/2/Bajsa.html Karte, položaj vremenska prognoza] * [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&latitude=45.774166&longitude=19.584333&zoom=8 Satelitska snimka naselja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210213074217/https://www.mapquest.com/latlng/45.774166,19.584333?zoom=8 |date=13. veljače 2021. }} {{Naselja u sastavu Općine Bačka Topola‎ }} [[Kategorija:Naselja u Vojvodini]] [[Kategorija:Bačka]] [[Kategorija:Općina Bačka Topola]] ber8umnpll6zzfb24ru5quz0u85zux3 0 251330 7427603 7334677 2026-04-10T12:56:39Z ~2026-21935-80 357475 /* Filmovi */Uloga. 7427603 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Miljenko Brlečić |slika =MiljenkoBrlečić.jpg |veličina = |opis slike = |rodno ime = |pseudonim = |rođenje = [[4. srpnja]] [[1950.]] |mjesto rođenja = [[Zlatar Bistrica]], [[Hrvatska]] |smrt = |mjesto smrti = |zanimanje = |godine rada =1968. – ''danas'' |web = |supruga = |suprug = |važnije uloge = |važniji filmovi = Ispit zrelosti (1976.), Tomo Bakran (1978.), [[Samo jednom se ljubi]] ([[1981.]]), Nepokoreni grad (1981.), [[Đavolji raj – ono ljeto bijelih ruža (1989.)]], Duga ponoć (2004.), Neka ostane među nama (2010.), Za ona dobra stara vremena(2018.) |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = }} '''Miljenko Brlečić''' ([[Zlatar Bistrica]], [[4. srpnja]] [[1950.]]) je [[Hrvatska|hrvatski]] [[kazalište|kazališni]], [[TV|televizijski]] i [[film]]ski [[glumac]], redatelj i producent. == Filmografija == === Kazališne uloge === * Franjo Frula/majstori, glumačka družina ([[William Shakespeare|William Shakespeare]], 'San ljetne noći'), HNK Zagreb / Dubrovačke ljetne igre / Národní divadlo Praha * Alfred ([[Tom Stoppard]], 'Rosencrantz i Guildernstern su mrtvi'), Teatar ITD / Atelje 212 / Dubrovačke ljetne igre * Satir Divjak ([[Ivan Gundulić]], 'Prikazivanje Dubravke ljeta gospodnjega MCMLXXIII'), KMD Dubrovnik / Sterijino pozorje-nagrađena predstava / televizijska ekranizacija RTZ * Ivan Sabljak ([[Janko Polić Kamov]], 'Orgije monaha'), KMD Dubrovnik * Zaharia Moiron ([[Mihail Bulgakov]], 'Gospodin de Moliere') Teatar ITD / Atelje 212 / Splitsko ljeto * Don Roland ([[Oscar Milozs|Oscar Vladislas de Lubiscz Milozs]], 'Rubezahl'), Teatar ITD * Rabensteiner ([[Franz Kafka]]/[[Peter Weiss]], 'Proces'), Teatar ITD * Wally ([[Edward Bond]], '"Bingo" / Prizori o smrti i novcu'), Teatar ITD / Splitsko ljeto * Princ Felix Yousupov ([[Tomislav Durbešić]], 'Raspučin/Va banque'), Teatar ITD * Pavel zvan "Dugi" ([[Tomislav Durbešić]], 'Tako ti je to moj Dimitrije...'), HNK Zagreb * Vlaho ([[Marin Držić]], 'Dundo Maroje'), HNK Zagreb / Sterijino pozorje – nagrađena predstava / Teatrul National Bucuresti / Teatrul National Timisoara / Leningrad / Moskva / Beograd / Teatro Stabile Trieste / Ljubljana / Maribor / HNK Osijek / HNK Split / HNK Rijeka / televijska adaptacija RTZ (1983.) * Bale ([[Dušan Jovanović]], 'Oslobođenje Skoplja'), Sterijino pozorje-nagrađena predstava / The Zagreb Theatre Company / Australian tour / Made for TV movie Australian television / American tour-New York (Off-Broadway's Highest Honor) / Obie Theater Award,<ref>{{Citiranje časopisa |title=Obie Award – 1983 {{!}} Winners & Nominees |url=http://awardsandwinners.com/category/obie-award/1983/ |accessdate=2018-11-04}}</ref> * Abraham Slender ([[William Shakespeare]], 'Vesele žene Windsorske'), HNK Zagreb * Jurica Ivandić-Bikan ([[Mirko Božić]], 'Kurlani') HNK Zagreb, * Kupido ([[Ivan Bakmaz]], 'Kupido'), HNK Zagreb / Festival Gorizia / Dramsko kazalište Gavella / Splitsko ljeto * Režiser ([[Pavao Pavličić]], 'Kazališni život ili smrt'), HNK Zagreb / televizijska adaptacija RTZ * Luka ([[Vlaho Stulli]], 'Kate Kapuralica'), HNK Zagreb NKZ / Dramsko kazalište Gavella * Prebeg ([[Tomislav Bakarić]], 'Mora'), HNK Zagreb / Festival Gorizia / HNK Split / HNK Rijeka / Sterijino pozorje * Spizzi ([[Luigi Pirandello]], 'Gorski divovi'), HNK Zagreb * Predsjednik općine ([[Boris Senker]], 'Brod'), Kazališna družina Brod / Lošinjsko ljeto / televizijska adaptacija HRT * Pavel Aleksandrić Mozgljakov ([[Fjodor Mihajlovič Dostojevski]], 'Ujakov san'), HNK Zagreb NKZ / HNK I.pl Zajc Rijeka / Kazalište Subotica / televizijska adaptacija RTZ * Tajnik ([[Vaclav Havel]], 'Asanacija'), HNK Zagreb * Ernest Handke ([[Ivo Brešan]], 'Nihilist iz Vele Mlake'), HNK Zagreb, * Juda ([[Franić Vodarić Cresanin]], 'Muka/Passio'), Mali Lošinj (JAK-I.pl Zajc, HNK Rijeka) / televizijska adaptacija HRT * Mefisto Lakrdijaš ([[Johann Wolfgang von Goethe]], 'Faust'), HNK Zagreb === Televizijske serije === * "[[Bibin svijet]]" kao Hrvoje Pilić ([[2006.]]) * "[[Komedijice]]" kao Tomislav, arhitekt i Rudi Schwartz ([[1997.]]) * "[[San bez granica]]" ([[1991.]]) * "[[Tuđinac (TV serija)|Tuđinac]]" kao Đono pl. Sadi ([[1990.]]) * "[[Vuk Karadžić (TV serija)|Vuk Karadžić]]" kao [[Ivan Mažuranić]] ([[1988.]]) * "[[Putovanje u Vučjak]]" kao Sabljar ([[1986.]] – [[1987.]]) * "[[Hrvatski narodni preporod]]" kao Glumac (1985.) * "[[Nepokoreni grad]]" kao Žuti ([[1982.]]) * "[[Svetozar Marković (TV serija)|Svetozar Marković]]" kao Yurodivi ([[1981.]]) * "[[Nikola Tesla (TV serija)|Nikola Tesla]]" kao Julius Czito ([[1977.]]) * "[[Muka svete Margarite]]" kao Đak/Klerik (1975.) * "[[U registraturi]]" (1974.) * "[[Vrijeme za bajku]]" kao Ivanuška (1974.) === Filmovi === * "Za ona dobra stara vremena" kao Butra (2018.) * "Frankenstein" kao Profesor (2015.) * "Glembajevi" kao Dr.theol. Alojzije Silberbrandt (2014.) * "Pušiona" kao akademski slikar (2012.) * "[[Neka ostane među nama (2010)|Neka ostane među nama]]" kao Dr. Škegro ([[2010.]]); Label Europa Cinemas nagrađeni film, Karlovy Vary International Film Festival 2010<ref>{{Citiranje časopisa |title=Karlovy Vary International Film Festival (2010) |url=http://www.imdb.com/event/ev0000384/2010/1/ |accessdate=2019-01-06}}</ref> / Zlatna Arena nagrađeni film, Pula fIlm festival 2011.<ref>{{Citation |title=Neka ostane medju nama |url=http://www.imdb.com/title/tt1318029/awards |accessdate=2019-01-20}}</ref> * "Blaženi Augustin Kazotić" kao narator (2008.) * "Umorstvo na ćirilici/[[Duga ponoć (2004)|Duga ponoć]]" kao šef Genexa u Frankfurtu / Vijenac / Klasici na ekranu / '''''producent, redatelj''''' ([[2004.]])<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.matica.hr/vijenac/297/soljan-na-malom-ekranu-8652/ |title=Vijenac – Šoljan na malom ekranu |access-date=20. siječnja 2019. |archive-date=21. siječnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190121064311/http://www.matica.hr/vijenac/297/soljan-na-malom-ekranu-8652/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |author=DOT-STUDIO.hr |title=Klasici na ekranu |url=http://www.filmovi.hr/index.php?p=article&id=2321 |accessdate=2019-02-03}}</ref> * "[[Brod]]" kao predsjednik općine (2002.) * "[[Veliko spremanje (2000)|Veliko spremanje]]" kao Branko ([[2000.]]) * "[[Ispovijed koju niste zavrijedili (1999)|Ispovijed koju niste zavrijedili]]" kao profesor filozofije ([[1999.]]) * "Nazarećanin" kao glumac (1999.) * "Muka" kao Juda / '''''producent''''' (1994.) * "Vrijeme za..." kao svećenik (1993.) * "Roktanje intelektulanih krmača ili Europa danas" (1993.) * "Pjevajmo pjesme, govorimo balade" (1993.) * "Sokak triju ruža" kao svećenik (1992.) * "Slavlje bozićne noći" (1992.) * "Dioskuri" kao ubojica (1991.) * "Tinu za stotu" / '''''producent''''' (1991.) * "Pieta" / '''''producent''''' (1991.) * "Međugorje" / '''''producent''''' (1990.) * "Razbijena vaza" kao arheolog (1990.) * "[[Đavolji raj (1989)|Đavolji raj]]" kao Ostoja ([[1989.]]); Tokyo Grand Prix Award nagrađeni film / Tokyo International Film Festival 1989<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.imdb.com/event/ev0000655/1989/1/ |title=Tokyo International FIlm Festival 1989.}}</ref> * "Rasprodaja" kao tajnik (1988.) * "Predvečerje puno skepse" kao glumac (1988.) * "Rasprodaja" kao tajnik (1988.) * "Svila, škare" kao pjesnik Ljubiša (1987.) * "Ujakov san" kao Pavel Aleksandric Mozgljakov (1987.) * "[[Konac komedije (1986)|Konac komedije]]" kao Stanković ([[1986.]]); Svjetska antologija televizije 1968. do 1988.<ref>{{Citiranje časopisa |author=RTS, Radio televizija Srbije, Radio Television of Serbia |title=Trezor |url=http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/21/rts-2/560701/trezor.html |accessdate=2019-01-20}}</ref> / prava otkupljena za ''Universal Studios LA'' * "[[Horvatov izbor (1985)|Horvatov izbor]]" kao Sabljar ([[1985.]]) * "Chopin" kao Chopin (1984.) * "Kvit posla" kao hotelski recepcioner (1983.) * "Dundo Maroje" kao Vlaho (1983.) * "Oslobođenje Skoplja" kao Bale; Australian Television Network nagrađeni film (1981.) * "[[Samo jednom se ljubi (1981)|Samo jednom se ljubi]]" kao Doktor; Cannes film festival 1981.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.festival-cannes.com/en/films/samo-jednom-se-ljubi |title=Cannes film festival offical site}}</ref> / Festival Valencija nagrađeni film ([[1981.]])<ref>{{Citiranje časopisa |title=Biography ›› Rajko Grlić, film director |url=http://www.rajkogrlic.com/biography/ |accessdate=2019-01-20}}</ref> * "Kazališni život ili smrt" kao režiser (1981.) * "Luda kuća" kao ilegalac (1980.) * "Put u Kumrovec" (1980.) * "Ivanjska noć" kao Đuka Malavić (1980.) * "Svetozar Marković" kao Yurodivi (1980.) * "Tomo Bakran" kao Dr. Walter; TV festival Portorož nagrađeni film (1978.) * "Ispit zrelosti" kao Šimun Mužina (1978.) * "Bombaški proces" kao student menjševik (1977.) * "Michelangelo Buonaroti" kao urotnik (1977.) * "Noćna skela" (1976.) * "Knez" kao Knez (1976.) * "Zec" kao desetnik / Ivan Kuzman (1975.) * "Knez" kao Knez (1975.) * "Prikazivanje Dubravke ljeta gospodnjega MCMLXXIII" kao Satir Divjak (1975.) * "Timon" (1973.) * "Balade Petrice Kerempuha" (1971.) * "[[Gravitacija ili fantastična mladost činovnika Borisa Horvata (1968)|Gravitacija ili fantastična mladost činovnika Borisa Horvata]]" kao Tomislav Horvat ([[1968.]]) / FIPRESCI Prize nagrađeni film, Berlin International Film Festival-Forum of New Cinema 1969.<ref>{{Citation |title=Gravitacija ili fantasticna mladost cinovnika Borisa Horvata |url=http://www.imdb.com/title/tt0183135/awards |accessdate=2019-02-24}}</ref> == Vanjske poveznice == *{{imdb ime|id=0110321|ime=Miljenko Brlečić}} *[http://www.hnk.hr/hr/drama/ansambl/glumci/miljenko_brlecic Stranica na HNK.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100322234653/http://www.hnk.hr/hr/drama/ansambl/glumci/miljenko_brlecic |date=22. ožujka 2010. }} *{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} {{GLAVNIRASPORED:Brlečić, Miljenko}} [[Kategorija:Hrvatski filmski glumci]] [[Kategorija:Hrvatski kazališni glumci]] [[Kategorija:Hrvatski televizijski glumci]] {{izvori|30em}} 83j17b79j5uy3b4zs1jy0u6fmv9wjfn 0 252790 7427673 7427026 2026-04-10T13:53:57Z Vitek 12410 potpuno da bi bilo bolje 7427673 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Damaturu | ime_genitiv =Damaturua | izvorno_ime = | slika_panorama =Central mosque 01.jpg | veličina_slike =280px | opis_slike =Središnja [[džamija]] | slika_lokacijska_karta_država =Nigerija | slika_lokacijska_karta_opis =Damaturu na karti Nigerije | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =11 | širina-minute =44 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =11 | dužina-minute =57 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{Z+X|NIG}} | lokacija1_ime =[[Savezne države Nigerije|Savezna država]] | lokacija1_info =[[Yobe (država)|Yobe]] | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe =[[načelnik]] | ime_vođe =Bukar Adamu | površina_bilješke = | površina_ukupna = | visina =371<ref name=city/> | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =[[2022.]] | stanovništvo_bilješke =projekcija | stanovništvo =141.897<ref name=city/> | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =Zapadnoafričko vrijeme | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = | pozivni_broj = | gradovi_prijatelji = | web_stranica = | bilješke = }} '''Damaturu''' je [[glavni grad]] [[Savezne države Nigerije|savezne države]] [[Yobe (država)|Yobe]] na [[sjeveroistok]]u [[Nigerija|Nigerije]]. Po projekciji iz [[2022.]] on ima 141.897 stanovnika<ref name=city>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/nigeria/cities/?cityid=13556 | title =''Damaturu City in Yobe'' | accessdate =2026-04-10 | language=engleski | publisher=City population}}</ref> On je i upravni centar istoimene [[Lokalna samouprava|lokalne samouprave]] ([[engleski]]: ''local government areas''), to je nešto poput [[općina|općine]]. Iako je glavni on nije i najveći grad te države, već je to nedaleki [[Potiskum]] koji ima 322.100 stanovnika.<ref name=pot>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/nigeria/admin/yobe/NGA036014__potiskum/ | title =''Potiskum Local Government Area in Nigeria'' | accessdate =2026-04-08 | language=engleski | publisher=City population}}</ref> == Zemljopisne osobine== Damaturu se prostire po [[ravnica|ravničarskoj]] [[savana|savani]], na trasi [[autocesta|autoceste]] A3 između [[Potiskum]]a i [[Maiduguri|Maidugurija]] u državi [[Borno (država)|Borno]].<ref name=brit/> == Povijest, gospodarstvo, obrazovanje== Niknuo je kao sjedište malog [[emirat]]a Damaturu i kao [[trgovište]]. Tek je od [[1991.]] postao glavni grad novostvorene države Yobe. I danas je trgovačko središte [[ratarstvo|ratarskog]] kraja u kom se uzgaja; [[proso]], [[sirak]] i [[kikiriki]].<ref name=brit>{{cite web | url =https://www.britannica.com/place/Damaturu | title =''Damaturu'' | accessdate =2026-04-10 | language=engleski | publisher=Encyclopaedia Britannica}}</ref> Damaturu je danas dom triju [[Visoko školstvo|visokoškolskih ustanova]]: Federalnog politehničkog fakulteta, Državnog sveučilišta Yobe i Fakulteta za sestrinstvo.<ref name=my>{{cite web | url =https://mylg.ng/yobe/Damaturu/ | title =''Damaturu'' | accessdate =2026-04-10 | language=engleski | publisher=myLGA}}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{commonscat|Damaturu}} [[Kategorija:Gradovi u Nigeriji]] jal8zjrilcccmrnt9r05lz7hdr1828x 0 253123 7427686 7427092 2026-04-10T14:03:53Z ~2026-21935-80 357475 /* Voditeljske uloge */Link za Ponos Hrvatske. 7427686 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Barbara Kolar 15012012 20 godina priznanja RH.jpg|mini|Barbara Kolar 2012.]] '''Barbara Kolar''' ([[Čakovec]], [[18. travnja]] [[1970.]]) [[hrvatska|hrvatska]] je [[televizijski voditelj|televizijska voditeljica]] na [[HRT]]-u i bivša radijska DJ-ica na [[Antena Zagreb|Anteni Zagreb]]. Poznata je kao voditeljica televizijskih emisija "[[Ples sa zvijezdama|Ples sa zvijezdama]]" i "[[Zvijezde pjevaju]]". Na Anteni Zagreb vodila je emisiju "Jutarnji Show", a 6. studenoga 2020. napustila je Antenu i najavila da će se uskoro ipak vratiti radiju kao [[mediji|mediju]].<ref>[https://www.vecernji.hr/showbiz/barbara-kolar-javila-se-nakon-otkaza-i-otkrila-zbog-cega-odlazi-1444128 Večernji.hr – Barbara Kolar javila se nakon otkaza i otkrila zbog čega odlazi] (objavljeno 6. studenoga 2020.), pristupljeno 7. studenoga 2020.</ref> Ostvarila je gostujuće uloge u serijama "[[Bitange i princeze]]", "[[Stipe u gostima]]" i "[[Naša mala klinika]]", no prije svih tih uloga bila je jedna od voditeljica kviza Upitnik. == Životopis == Osnovnu školu završila je u Bjelovaru u koji se njezina obitelj doselila iz Čakovca. Kako je njezin otac radio na televiziji, iz Bjelovara su se potom preselili u Zagreb gdje je nastavila školovanje. Diplomirala je na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te je po struci doktorica veterinarske medicine. Nakon kraćega rada u struci otisnula se u medije počevši s vođenjem radijskih kontaktnih emisija, a potom i navedenih televizijskih emisija. Uz to je vodila i brojne priredbe, manifestacije, dodjele nagrada te uključenja zagrebačkoga studija za glasovanje za Eurosong. Živi u Zagrebu. == Filmografija == === Televizijske uloge === * "[[Oblak u službi zakona]]" kao žena šnajderica ([[2022.]]) * "[[Minus i plus (televizijska serija)|Minus i plus]]" kao TV voditeljica ([[2021.]]) * "[[Ko te šiša]]" kao TV voditeljica ([[2020.]]) * "[[Crno-bijeli svijet]]" kao instruktorica računovodstva ([[2019.]]) * "[[Odmori se, zaslužio si]]" kao Barbara Kolar ([[2010.]]) * "[[Bitange i princeze]]" kao glasnogovornica MUP-a ([[2009.]]) * "[[Stipe u gostima]]" kao Barbara Kolar i spikerica ([[2009.]] - [[2010.]]) * "[[Naša mala klinika]]" kao Barbara Kolar ([[2007.]]) === Voditeljske uloge === * "[[Porin (nagrada)|Porin]]" - spikerica emisije ([[2026.]]) * "[[Festival zabavne glazbe Split|Melodije Jadrana]]" (s [[Duško Ćurlić|Duškom Ćurlićem]]) ([[2025.]]) * "Ususret Eurosongu" ([[2025.]]) * "[[Dani hrvatskog turizma]]" (s Duškom Ćurlićem, [[Iva Šulentić|Ivom Šulentić]] i Milom Horvat) ([[2023.]] - [[2024.]]) * "[[Večernjakova ruža]]" (s [[Daniela Trbović|Danielom Trbović]]) ([[2023.]]); s Duškom Ćurlićem ([[2024.]])) * "[[Zagreb Classic]]" ([[2023.]] - [[2025.]]) * "[[Dora]]" (s [[Jelena Glišić|Jelenom Glišić]], Danielom Trbović i [[Doris Pinčić|Dorisom Pinčić]] ([[2021.]]); s Duškom Ćurlićem ([[2025.]] - [[2026.]]); s Ivom Šulentić i [[Ivan Vukušić|Ivanom Vukušić]] ([[2026.]])) * "[[Zlatni studio]]" (s Jelenom Otašević Babić) ([[2020.]]) * "[[Noć muzeja]]" kao voditeljica uživo na kanalu HRT (s Janom Haluzom) ([[2019.]]) * "[[Kod nas doma]]" ([[2017.]] - danas) * "[[Ponos Hrvatske]]" (s Duškom Ćurlićem) ([[2017.]]) * "Dan HRT-a" (s [[Oliver Mlakar|Oliverom Mlakarom]]) ([[2016.]]) * "[[Život je lijep]]" (s [[Bruno Šimleša|Brunom Šimlešom]]) ([[2015.]] – [[2016.]]) * "[[Ja to mogu]]" ([[2015.]] - [[2016.]]) * "[[Dobre vibracije: Novogodišnji party]]" ([[2014.]]) * "[[Godišnjica mature]]" ([[2014.]]) * "[[30 u hladu]]" ([[2009.]]) * "[[Zvijezde pjevaju]]" (s Duškom Ćurlićem) ([[2007.]] - [[2024.]]) * "[[Ples sa zvijezdama]]" (s Duškom Ćurlićem) ([[2006.]] - [[2013.]]) * "[[Malo misto]]" ([[2005.]]) * "[[Kruške i jabuke]]" ([[2000.]]) i ([[2005.]]) * "[[Upitnik (TV emisija)|Upitnik]]" (90-te) === Sinkronizacije === * "[[Pčelin film]]" kao Medena Kolar i voditeljica na TV-u u bolnici ([[2007.]]) * "[[Shrek 2]]" kao Joan Rivers ([[2004.]]) == Izvori == {{izvori}} {{mrva-biog-hrvatska}} {{GLAVNIRASPORED:Kolar, Barbara}} [[Kategorija:Hrvatski radijski voditelji]] [[Kategorija:Voditelji na HTV-u]] [[Kategorija:Životopisi, Bjelovar]] [[Kategorija:Životopisi, Čakovec]] [[Kategorija:Dobitnici Zlatnog studija]] [[Kategorija:Dobitnici Večernjakove ruže]] 6g6ptekwq128qacwq6zgux3l5clp51x 0 255074 7427848 7388633 2026-04-10T20:47:09Z Divna Jaksic 974 7427848 wikitext text/x-wiki {{izvor}} {{Infokvir vojna osoba |ime=Jusuf Prazina |slika=Jusuf Prazina.jpg |opis= |datum rođenja=[[7. rujna]] [[1962.]] |mjesto rođenja = [[Sarajevo]] |datum smrti=[[4. prosinca]] [[1993.]] |mjesto smrti= |nacionalnost=[[Bošnjaci|Bošnjak]] |nadimak=Juka |supruga= |titule= |knjige= |služba=1992. (Armija RBiH)<br>1992. – 1993. (HVO) |čin= |ratovi=[[Rat u BiH]] |bitke=[[Opsada Sarajeva]]<br>[[Bošnjačko-hrvatski sukob: Mostar i dolina Neretve]] |vojska=[[Armija Republike Bosne i Hercegovine]]<br>[[Hrvatsko vijeće obrane]] |rod=[[pješaštvo]] |jedinice=[[ATJ Širokobriješka Kažnjenička bojna HVO|Kažnjenička bojna]] |zapovijedao=Jukini vukovi |odlikovanja= }} '''Jusuf Prazina''' zvani '''Juka''' ([[Sarajevo]], [[7. rujna]] [[1962.]]{{ni}} – [[4. prosinca]] [[1993.]]), ratni vojni zapovjednik [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije RBiH]] i [[Hrvatsko vijeće obrane|HVO]]-a. == Životopis == Jusuf Prazina je rođen u [[Sarajevo|Sarajevu]], 7. rujna 1962.{{ni}} godine. Bio je peto dijete u siromašnoj obitelji. Pohađao je Medicinsku školu. Odrastao je na sarajevskim ulicama i bio je jedan od prvih ljudi obrane Sarajeva. Prije [[rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] bavio se, kriminalom, prvo manjim, a onda većim, volio je borbe pasa. Do 1992, već je pet puta bio u zatvoru. Malo prije rata teško je ranjen u sarajevskom naselju Vrace, za vrijeme jedne borbe pasa. U Juku je pucao izvjesni Baja, a Prazina je bio tako ranjen da su se liječnici plašili operirati ga – zbog rizika koji je operacija donosila. Priče kažu da je Jukino društvo okupiralo bolnicu i natjerala kirurge da idu u salu. Juka je preživio, a metak je ostao u njemu zbog čega nije imao potpunu kontrolu nad lijevom rukom. [[Sarajevo|Sarajevski]] "heroj", osuđivan i zatvaran više puta, osamdesetih se uključuje u [[organizirani kriminal]] kao dobro poznat član podzemlja, vodeći vlastitu bandu za reketarenje. Prigodom srpske [[Opsada Sarajeva|opsade Sarajeva]] [[1992.]] svoju bandu uspješno ustrojava kao paravojnu jedinicu, uključujući se u obranu grada, a uskoro formira vlastitu vojnu postrojbu od 3.000 ljudi, nazvanu "Jukini vukovi". Često se pojavljivao na televizijama. U njegovu čast pisale su se [[Pop glazba|pop pjesme]]. Juka je ranjen i u svibnju 1992. godine, kada su ga prepoznali stražari iz Vojne bolnice i pogodili ga u butinu i ruku. Od tog trenutka, nosio je fiksatore i hodao na štakama. Zbog velikih zasluga u obrani Sarajeva postaje zapovjednik državnih postrojbi za posebne namjene. Budući da nastavlja s kriminalnim radnjama, vodeći crno tržište u Sarajevu te trgujući i surađujući sa [[Vojska Republike Srpske|srpskim okupatorima]], i da se samovoljno postavlja prema vodstvu Armije RBiH, postaje velik problem za novoustrojenu vojsku. Također je optužen za zločine prema ratnim zarobljenicima i civilima. Juka je prema svjedočenjima slušao [[Dragan Čegar|Dragana Vikića]] i Zorana Čegara. Savjete je (ponekad) prihvaćao i od Jusufa Pušine, svađao se sa Stjepanom Šiberom i [[Jovan Divjak|Jovanom Divjakom]], ali ih je poštovao. No, njegov pravi "komandant", tvrde svjedoci, bio je [[Alija Izetbegović]].<ref>{{cite web |url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/od-kriminalca-do-junaka-i-obratno-ko-je-bio-jusuf-juka-prazina-fotovideo/195462|title=Od kriminalca do junaka i obratno: Ko je bio Jusuf Juka Prazina? (FOTO+VIDEO)|publisher=radiosarajevo.ba|date=2017-08-05 |accessdate=2020-12-30}}</ref> Izbjegavajući uhićenje, oružano se sukobljava s pripadnicima Armije i početkom [[1993.]] bježi na područje [[Hercegovina|Hercegovine]] i priključuje se Hrvatskom vijeću obrane, gdje postaje zapovjednik posebnih postrojbi [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|HZ Herceg-Bosne]] odlukom [[Slobodan Praljak|Slobodana Praljka]] i [[Mladen Naletilić|Mladena Naletilića Tute]]. Kada je 9. svibnja 1993. godine HVO započeo obranu u [[Mostar]]u od napada Armije BiH na zapadni dio grada gdje je većinski naseljeno hrvatsko pučanstvo, svjedoci tvrde da je upravo Juka Prazina sudjelovao u obrani od okupacije Armije BiH kao i daljnjeg progona Hrvata u zapadni dio Hercegovine. [[Hrvatska televizija]] je u svojoj emisiji ''Slikom na sliku'' 9. svibnja 1993. emitirala prilog novinarke [[Dijana Čuljak Šelebaj|Dijane Čuljak]] o zauzimanju zapovjedništva u zgradi Vranice. Juka Prazina sa svojim bojovnicima i s jedinicama HVO-a sudjelovao je u tom zauzimanju i vidi se na snimci. Sljedećih nekoliko mjeseci ljeta 1993. Prazina je odgovarao za crtu bojišnice na najvrućemu mostarskom ratištu - Bulevaru, i to na dijelu između Šemovca i hotela "Ruža". Bez obzira na to što se na teritorije Mostara borio protiv Armije BiH koja je bila neprijateljski raspoložena prema građanima hrvatske nacionalnosti, bilo je zarobljenih vojnika Armije RBiH koji su potvrdili da ih Juka nije dirao nakon zarobljavanja, čak je nekima dao paketić hrane ili kutiju cigareta. Kasnije odlazi u Hrvatsku, a potom se skriva u [[Njemačka|Njemačkoj]] i napose [[Belgija|Belgiji]], gdje se bavi ilegalnim poslovima. Pronađen je ustrijeljen u jednome belgijskom kanalu na Novu godinu 1994. Jusuf Juka Prazina je posljednji put viđen živ u noći 3. prosinca 1993. kada je zajedno sa svojim tjelohraniteljima izišao iz kuće. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://web.archive.org/web/20100313011623/http://www.bhdani.com/arhiva/260/t26008.shtml Feljton Dana: Jusuf Prazina Juka (II)] (bhdani.com) * [https://web.archive.org/web/20150106002535/http://www.poskok.info/index2.php?option=com_content&do_pdf=1&id=14660 Oručević: Bakir Izetbegović zapovijedio je ubojstvo Juke Prazine ] {{GLAVNIRASPORED:Prazina, Jusuf Juka}} [[Kategorija:Časnici HVO-a]] [[Kategorija:Bošnjačko-hrvatski sukob]] [[Kategorija:Hrvatski vojni zapovjednici u ratu u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Vojni zapovjednici Armije BiH]] d62ld309l5zrewqfwliks5nole2httt 0 256790 7427866 6778897 2026-04-10T22:03:51Z ~2026-21935-80 357475 /* Filmske uloge */ 7427866 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Borko Perić |slika = |veličina = |opis slike = |rodno ime = |pseudonim = |rođenje = [[22. siječnja]] [[1981.]] |mjesto rođenja = [[Pula]], [[Hrvatska]] |smrt = |mjesto smrti = |godine rada = |web = |supruga = |suprug = |važnije uloge = |važniji filmovi = |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = }} '''Borko Perić''' ([[Pula]], [[22. siječnja]] [[1981.]]) je [[Hrvatska|hrvatski]] [[kazalište|kazališni]], [[TV|televizijski]] i [[film]]ski [[glumac]]. == Filmografija == === Televizijske uloge === * "[[Masked Singer (Hrvatska)|Masked Singer]]" kao član žirija ([[2022.]] - ''danas'') * "[[Majstori (televizijska serija)|Majstori]]" kao Vatroslav Ugljen ([[2022.]]) * "[[Mrkomir Prvi]]" kao Benvenuti ([[2021.]]) * "[[Dar mar (televizijska serija)|Dar mar]]" kao Marko ([[2020.]]) * "[[Pssst... priča!]]: Cvrčak i mrav, Čarobni ćupovi, Djed zna najbolje, Drveni neboder, Stolčiću, prostri se, Sebastijan i Mišo, Pticani, Sirup protiv mačjeg kašlja, Snjeguljica i Ružica, Veli Jože, Žabica kraljica" kao pripovjedač ([[2019.]]) * "[[General]]" kao Nikica ([[2019.]]) * "[[Na granici]]" kao Toni Kralj ([[2019.]]) * "[[Ko te šiša]]" kao Vladimir ([[2018.]] – [[2020.]]) * "[[Rat prije rata]]" kao [[Vladimir Šeks]] ([[2018.]]) * "[[TIN: 30 godina putovanja]]" kao Vladimir Gačinović ([[2017.]]) * "[[Horvatovi]]" kao psiholog Ivica ([[2015.]]) * "[[Instruktor (TV serija)|Instruktor]]" kao Zvjezdan ([[2010.]]) * "[[Tito (TV serija)|Tito]]" ([[2010.]]) * "[[Vrata do vrata]]" ''(TV pilot)'' kao Željko ([[2009.]]) * "[[Mamutica (TV serija)|Mamutica]]" kao Marko ([[2009.]]) * "[[Stipe u gostima]]" kao konobar ([[2008.]] – [[2012.]]) * "[[Odmori se, zaslužio si]]" kao Igor ([[2006.]]) * "[[Bumerang (TV serija)|Bumerang]]" kao Antonio Zucchini ([[2006.]]) * "[[Luda kuća (TV serija)|Luda kuća]]" kao Mali Marinko ([[2005.]]) * "[[Žutokljunac]]" kao dimnjačar ([[2005.]]) * "[[Zlatni vrč]]" kao Sinek ([[2004.]]) === Filmske uloge === * "[[Drugi dnevnik Pauline P. (2025.)|Drugi dnevnik Pauline P.]]" kao učitelj Hrvoje ([[2025.]]) * "[[Dnevnik Pauline P. (2023.)|Dnevnik Pauline P.]]" kao učitelj Hrvoje ([[2023.]]) * "[[Šesti autobus]]" kao Vojo ([[2022.]]) * "[[Po tamburi]]" kao Giuseppe ([[2021.]]) * "[[Bijeg na more]]" kao talijanski doktor ([[2020.]]) * "[[General (2019.)|General]]" kao Nikica ([[2019.]]) * "[[Osmi povjerenik]]" kao Tonino Smeraldić ([[2018.]]) * "[[Lavina (2017.)|Lavina]]" kao instruktor skijanja Adam ([[2017.]]) * "[[Zagrebačke priče Vol. 3 (2015.)|Zagrebačke priče Vol. 3]]" kao Ante (segment "Dan otpora") ([[2015.]]) * "[[Rijeka (2014.)|Rijeka]]" kao Vinko ([[2014.]]) * "[[Djeca jeseni (2013.)|Djeca jeseni]]" kao mladi otac ([[2013.]]) * "[[Zagrebačke priče Vol. 2 (2012)|Zagrebačke priče Vol. 2]]" kao susjed (segment "Kruške") i TV voditelj Vjetropirko (segment "Od danas do sutra") ([[2012.]]) * "[[U zemlji čudesa (2009.)|U zemlji čudesa]]" kao Valentin ([[2009.]]) * "[[Živi i mrtvi (2007.)|Živi i mrtvi]]" kao Robe ([[2007.]]) * "[[Armin (2007.)|Armin]]" kao Zoki ([[2007.]]) * "[[Kravata (2006.)|Kravata]]" kao Igor Tuš ([[2006.]]) * "[[Libertas (2006)|Libertas]]" kao Bučinićev pratitelj ([[2006.]]) * "[[Dva igrača s klupe (2005.)|Dva igrača s klupe]]" kao Duško Katran ([[2005.]]) * "[[Svjedoci (2003.)|Svjedoci]]" kao zarobljenik #1 ([[2003.]]) * "[[Konjanik (2003.)|Konjanik]]" kao Ivan Revac-Nikodim ([[2003.]]) * "[[Ne dao bog većeg zla (2002.)|Ne dao Bog većeg zla]]" kao Kompa ([[2002.]]) * "[[Generalov carski osmijeh (2002.)|Generalov carski osmijeh]]" ([[2002.]]) * "[[Kao u lošem snu (2002.)|Kao u lošem snu]]" kao transvestit #1 ([[2002.]]) * "[[Šverceri hlapić (1999.)|Šverceri hlapić]]" kao Hlapić #1 ([[1999.]]) === Ostalo === * "Ježeva kućica - Zagrebačka filharmonija - MINIMINI ciklus" kao vokal ([[2019.]]) === Sinkronizacija === * "[[Ne gledaj gore]]" kao Jason Orlean ([[2021.]]) * "[[Malci]]" kao Walter Nelson ([[2015.]]) * "[[Ninja kornjače]]" kao general Gato, vojnički vozač, policijski dispečer, Tommy, policajac #1, brodski radnik, najavljivač vijesti i majmunski general ([[2007.]]) == Nagrade i priznanja == {{wikipedizirati}} {{nedostaju izvori}} *International Film Festival Durres, glumačka nagrada *International Film Festival Priština, glumačka nagrada *Pula film festival, Zlatna arena za najbolju sporednu ulogu *Nagrada “Zlatni smijeh” na “Danima satire” za ulogu Harija u predstavi H. Bojčeva “Orkestar Titanik” u izvedbi INK GK Pula i ulogu Rogera u predstavi R. Sharta “moja žena zove se Maurice” u izvedbi SK “Kerempuh” *Nagrada hrvatskog glumišta za najboljeg mladog glumca *Rektorova nagrada *Teatarfest – Sarajevo, nagrada za najbolju mušku ulogu *Nagrada “Ivo Serdar” za ulogu najbolje prihvaćenu od publike za ulogu Gorana Kapulice u predstavi A. Tomića “Čudo u Poskokovoj Dragi” /2011./ == Vanjske poveznice == *{{imdb ime|id=1228586|ime=Borko Perić}} {{GLAVNIRASPORED:Perić, Borko}} [[Kategorija:Hrvatski filmski glumci]] [[Kategorija:Hrvatski kazališni glumci]] [[Kategorija:Hrvatski televizijski glumci]] [[Kategorija:Životopisi, Pula]] kff8wfk1cxhtm2k3q7gx2uvj56m3100 0 261195 7427793 7326403 2026-04-10T17:34:46Z Divna Jaksic 974 7427793 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vojna osoba |ime = Ahmad Granj <br> أحمد بن إبراهيم ال غازي |slika = |opis = Spomenik Ahmadu Granju u [[Mogadišu]], [[Somalija]]. |veličina = 200px |datum rođenja = [[1507.]] |mjesto rođenja = |datum smrti =[[21. veljače]] [[1543.]] |mjesto smrti = |nacionalnost = |puno ime = Ahmad ibn Ibrahim al-Ghazi |nadimak = ljevoruki |supruga = |suprug = |titule = |knjige = |služba = |čin = |ratovi = [[Etiopsko-adalski rat]] (1529. – 1543.) |bitke = |vojska = |rod = |jedinice = |zapovijedao = |odlikovanja = }} '''Ahmad ibn Ibrahim al-Ghazi''' ([[Arapski jezik|arapski]]: أحمد بن إبراهيم ال غازي) (oko [[1507.]] – [[21. veljače]] [[1543.]]) zvani ''Osvajač'' ili '''Ahmad Granj''' (Granj mu je bio nadimak, a značio je ''ljevoruki'' i na [[Somalski jezici|somalskom]] - ''Gurej'' i na [[Amharski jezik|ahmarskom]] ''Gragn'' ) bio je [[imam]] i [[general]] [[Sultanat Adal|Sultanata Adal]] koji je napao [[Etiopija|Etiopiju]] i porazio nekoliko etiopskih careva, i nanio mnogo štete Etiopskom kraljevstvu. Uz pomoć vojske koja se uglavnom sastojala od Somalijaca<ref>John L. Esposito, editor, ''The Oxford History of Islam'', (Oxford University Press: 2000), str. 501</ref> Imam Ahmad Granj krenuo je u osvajanje Etiopije i uspio zauzeti tri četvrtine Etiopije, koja je otad bila pod vlašću [[Islam|muslimanskog]] Sultanata Adal za vrijeme etiopsko-adalskog rata [[1529.]] – [[1543.]] ==Etničko porijeklo Ahmada Granja== Do nedavno se držalo da je Imam Ahmad Granj bio [[Etiopija|etiopski]] [[Arapi|arap]],<ref>Franz-Christoph Muth: "Ahmad b. Ibrahim al-Gazi" in Siegbert Herausgegeben von Uhlig, ed., ''Encyclopaedia Aethiopica: A-C'' (Wiesbaden:Harrassowitz Verlag, 2003.), str. 155.</ref> danas pak prevladava mišljenje da je bio [[Somalija|Somalac]].<ref>Charles Fraser Beckingham, George Wynn Brereton Huntingford, Manuel de Almeida, Bahrey, ''Some Records of Ethiopia 1593-1646: Being Extracts from the History of High Ethiopia or Abassia By Manoel De Almeida, Together with Bahrey's History of the Galla'', (Hakluyt Society: 1954), str.105</ref> ==Granjova mladost== Ahmad Granj rođen je u blizini [[Zeila|Zeile]], lučkog grada smještenog u sjeverozapadnoj [[Somalija|Somaliji]] (tada dijelu [[Sultanat Adal|Sultanata Adal]], muslimanske države [[vazal]]a [[Kršćanstvo|kršćanske]] Etiopije). Mladi Ahmad oženio je kćer vladara (mahfuza) Zeile. - Bati del Vambara. Mahfuz Zeile ubijen je [[1517.]] po povratku iz rata protiv etiopskog cara Lebna Dengela. Sultanat Adal je potom potonuo u anarhiju za nekoliko godina, sve dok Imam Ahmed Granj nije uspio ubitii i posljednjeg pretendenta za vlast i preuzeti potpunu kontrolu nad [[Harar]]om i Sultanatom Adal. U znak odmazde za prethodni napad na Sultanat Adal kojeg je izveo etiopski general Degalhan, Imam Ahmad Granj napao je [[1529.]] prvi put Etiopiju i u bitci kod Šimbra Kure uspio pobijediti cara Lebna Dengela. == Napad na Etiopiju == Imam Ahmad napao je ponovno Etiopiju [[1531.]], ovaj put uspio je potpuno razbiti vojsku cara Lebna Dengela bitci kod Amba Sela [[28. listopada]] [[1531.]] Granj je potom napredovao na sjever do jezera [[Jezero Haik|Haik]] i [[Lalibela|Lalibele]], rušeći, paleći i pljačkajući sve na što je naišao. Potom je Granj upao u pokrajinu Tigre, tu je porazio sve etiopske snage koje su se tamo zatekle. Nakon zauzeća [[Aksum (grad)|Aksuma]], razorio je crkvu sv. Marije Sionske, u kojoj su se etiopski carevi stoljećima krunili. Etiopljani su bili prisiljeni zatražiti pomoć od [[Portugal]]a, koji su se isrcali u luci [[Masava]] [[10. veljače]] [[1541.]], za vrijeme vladavine [[Etiopija|etiopskog]] cara Asnafa Sagad I. [[portugal]]sku ekspediciju vodio je Cristóvão da Gama, ona je brojila svega 400 mušketira, uz neke obrtnike i druge civile. Da Gama i Imam Ahmed Granj sukobili su se prvi put [[1. travnja]] [[1542.]] u Bitci kod Jarte, kod planine Amba Alagi i jezera Ašenge.(Pokrajina Tigre). Ovdje su Portugalci prvi put upoznali Ahmada Granja, kako je zabilježio Castanhoso, njihov kroničar. Dana 4. travnja, nakon što su dvije nepoznate vojske razmjenile poruke i ljubopitljivo se gledale nekoliko dana, da Gama je krenuo prvi u napad. Izveo je pravi pješački napad na Granjove linije obrane. Njegovi vojnici su ustrajno napredovali i uspješno odbili uzastopne valove muslimanskih kontranapada svojim mušketama i topovima. Bitka je završila nakon ranjavanja Granja u nogu, njegovi vojnici su se razbježali u paničnom bijegu, ali unatoč velikim gubicima koje su im zadavali Portugalci i njihovi etiopski saveznici, uspjeli su se prebaciti preko rijeke na sigurno. Tijekom sljedećih nekoliko dana, Granju je stiglo pojačanje. S druge strane da Gama je bio svjestan toga da mora djelovati brzo, zato je ponovno napao Granjov logor. Ovaj put su se Granjovi vojnici borili s više odlučnosti, čak je u jednom trenutku njihova konjica skoro razbila portugalsku kolonu. No jedna slučajna eksplozija [[barut]]a toliko je preplašila konje ali i Granjove vojnike da su se ponovno panično razbježali. Castanhoso koji je bio svjedok bitke, žalosno je zaključio "pobjeda bi bila potpuna da smo imali sto konja i dotukli bjegunce"<ref>Whiteway, ''The Portuguese Expedition'', str. 51.</ref> Pojačani dolaskom etiopske vojske vladara ([[Neguš|negusa]]) Bahr Ješaka, da Gama je pokrenuo vojsku na jug na Granjove snage. Međutim, početak kišne sezone spriječio je da Gamu da i ovaj put iznenadi Ahmada Granja. Na savjet etiopske kraljice Sable Vengel, da Gama je napravio svoj zimski logor kod Vofla pored jezera Ašenge, dok je [[Imam]] njegov protivnik, napravio svoj logor na Planini Zobil. Naslućujući da pobjeda leži u broju vatrenog oružja kojim nerasplaže, Granj se obratio [[Islam|muslimanskoj]] braći za pomoć. Po kroničaru tih događaja [[opat]]u Joachimu le Grandu, Imam Ahmad Granj uspio je dobiti 2000 mušketira iz [[Arapski poluotok|Arabije]], nešto topova i 900 izvježbanih [[Osmansko carstvo|osmanskih]] vojnika. U međuvremenu, je vojska da Game spala na svega 300 mušketira. Po prekidu kišnog perioda, Ahmad Granj napao je portugalski logor i uspio pobiti gotove sve Portugalce. Teško ranjenog da Gamu i njegovih deset pratioca zarobio je i pogubio, nakon što su se oni odbili obratiti na [[islam]].<ref>Described in terms worthy of a saint's life by Jerónimo Lobo, who based his account on the testimony of an eye witness. (''The'' Itinerário ''of Jerónimo Lobo'', translated by Donald M. Lockhart [London: Hakluyt Society, 1984], str. 201-217)</ref> Preživjeli portugalski mušketiri, njih 140 udružili su svoje snage s carem Asnafom Sagadom I. i koristeći se portugalskom opremom napali su Ahmada Granja [[21. veljače]] [[1543.]] u bitci kod Vajna Daga. U toj bitci je malobrojnija etiopsko-portugalska vojska od 9000 ljudi uspjela poraziti 15.000 boraca [[Imam]]a Ahmeda Granja, u bitci je pao i [[Imam]] kojeg je ubio portugalski mušketir. Njegova žena Bati del Wambara uspjela je pobjeći s bojišta s ostatkom turskih vojnika natrag u [[Harar]], gdje je ponovno okupila njegove sljedbenike. Željela se osvetiti za njegovu pogibiju, te se zbog toga udala za svog nećaka Nur ibn Mujahidina uz uvjet da se on mora osvetiti za smrt Ahmada Granja. Posljedice i štetu koju je napravio Granj po Etiopiji nisu nikad zaboravljene. "Svaki kršćanski gorštak još uvijek u djetinstvu sluša strašne priče o Granju". tako je napisao [[Haile Selasije]] u svojim memoarima.<ref>Paul B. Henze, ''Layers of Time: A History of Ethiopia'' (New York: Palgrave, 2000), str. 90.</ref> ==Izvori== {{izvori}} ==Bibliografija== *R.S. Whiteway: ''The Portuguese Expedition to Abyssinia in 1541-1543'', 1902 (Nendeln, Liechtenstein: Kraus Reprint Limited, 1967) {{eng oznaka}} ==Vanjske poveznice== * [http://www.ethiopiantreasures.co.uk/pages/rel-war.htm The Ethiopian Muslim and Christian War (1528-1560)] {{eng oznaka}} [[Kategorija:Etiopska vojna povijest|Granj]] [[Kategorija:Sultanat Adal]] [[Kategorija:Monarsi]] i8wx07zr1jj0jw09p2y9xkb3lqmek0q 0 263189 7427732 6601252 2026-04-10T14:31:59Z ~2026-21935-80 357475 /* Filmske uloge */ 7427732 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Ljiljana Bogojević |slika = |veličina = |opis slike = |rodno ime = |pseudonim = |rođenje = [[15. ožujka]] [[1962.]] |smrt = |zanimanje = |godine rada = |web = |supruga = |suprug = |važnije uloge = |važniji filmovi = |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = }} '''Ljiljana Bogojević''' ([[Varaždin]], [[15. ožujka]] [[1962.]]) je [[hrvatska]] [[kazalište|kazališna]], [[TV|televizijska]] i [[film]]ska [[glumac|glumica]].<ref>[http://www.imdb.com/title/tt0342486/fullcredits?ref_=tt_cl_sm#cast IMDB] Ljiljana Jovanovska ... Mara (as Ljiljana Bogojevic-Jovanovski), film Gospodski zivot Stipe Zvonarova</ref><ref>[http://www.imdb.com/name/nm1395912/ IMDB] Ljiljana Jovanovska</ref> == Filmografija == === Televizijske uloge === * "[[Oblak u službi zakona]]" kao turistička službenica ([[2022.]]) * "[[Metropolitanci (televizijska serija)|Metropolitanci]]" kao Slavica Serdar ([[2022.]]) * "[[Kumovi (televizijska serija)|Kumovi]]" kao Ruža ([[2022.]]) * "[[Bogu iza nogu (televizijska serija)|Bogu iza nogu]]" kao Eva ([[2021.]]) * "[[Dnevnik velikog Perice]]" kao Milena Jovanović ([[2021.]]) * "[[Drugo ime ljubavi (televizijska serija)|Drugo ime ljubavi]]" kao medicinska sestra ([[2020.]]) * "[[Ko te šiša]]" kao inspektorica ([[2017.]]) * "[[TIN: 30 godina putovanja]]" kao gazdarica u Selskoj ulici ([[2017.]]) * "[[Crno-bijeli svijet (TV serija)|Crno-bijeli svijet]]" kao carinica ([[2015.]]) * "[[Provodi i sprovodi]]" kao Dobričina udovica ([[2011.]]) * "[[Policijske priče]]" ([[2011.]]) * "[[Dolina sunca (telenovela)|Dolina sunca]]" kao Elza ([[2010.]]) * "[[Stipe u gostima]]" kao Sonja / Jagica / konobarica / Olgica ([[2008.]] – [[2014.]]) * "[[Zakon ljubavi]]" kao Sanja Perica ([[2008.]]) * "[[Tužni bogataš]]" kao prodavačica cvijeća ([[2008.]]) * "[[Cimmer fraj]]" kao Viki "Vinka" Fabro ([[2006.]] – [[2007.]]) * "[[Odmori se, zaslužio si]]" kao Kristina ([[2006.]] – [[2013.]]) * "[[Luda kuća (TV serija)|Luda kuća]]" kao Mirjana ([[2006.]]) * "[[Kad zvoni?]]" kao Lela ([[2005.]]) * "[[Zabranjena ljubav]]" kao Tihanina mama Melita Lukač ([[2005.]]) * "[[Zlatni vrč]]" kao sutkinja ([[2004.]]) * "[[Vikend na mrtovci]]" kao Erna ([[1990.]]) * "[[Teatarce Levo kose]]" ([[1987.]]) * "[[Putovanje u Vučjak]]" ([[1986.]]) * "[[Dosije (TV serija)|Dosije]]" ([[1986.]]) === Filmske uloge === * "[[Kaymak]]" kao doktorica Špišić ([[2022.]]) * "[[Hortikultura (2021)|Hortikultura]]" (kratki film) kao Anđelka ([[2021.]]) * "[[Zbornica]]" kao Zora ([[2021.]]) * "[[Njemački inat]]" (kratki film) kao Ljiljana ([[2020.]]) * "[[Više ne znam ko smo mi]]" (kratki film) kao doktorica Mirković ([[2019.]]) * "[[Bog postoji, njeno ime je Petrunija]]" kao žena u tvornici ([[2019.]]) * "[[Nepoznati prijatelj]]" kao Ankina baka ([[2018.]]) * "[[Za ona dobra stara vremena]]" kao Smilja ([[2018.]]) * "[[Duboki rezovi]]" ([[2018.]]) * "[[Prije podne]]" (kratki film) kao mama ([[2015.]]) * "[[Takva su pravila]]" kao žena u čekaonici ([[2014.]]) * "[[Šegrt Hlapić]]" kao susjeda ([[2013.]]) * "[[Zabranjeno smijanje (2012)|Zabranjeno smijanje]]" kao Mia ([[2012.]]) * "[[Fleke (2011)|Fleke]]" kao Manda ([[2011.]]) * "[[Duh babe Ilonke]]" kao učiteljica ([[2011.]]) * "[[Majka asfalta]]" kao putnica u tramvaju ([[2010.]]) * "[[Čovjek ispod stola (2009)|Čovjek ispod stola]]" kao Kata ([[2009.]]) * "[[Metastaze (2009)|Metastaze]]" kao Filipova majka ([[2009.]]) * "[[Nije kraj (2008)|Nije kraj]]" kao glavna medicinska sestra ([[2008.]]) * "[[Tri ljubavne priče (2006)|Tri ljubavne priče]]" kao Ruža ([[2006.]]) * "[[Snivaj zlato moje (2005)|Snivaj, zlato moje]]" kao gospođa Hižak ([[2005.]]) * "[[Tu (2003)|Tu]]" kao Želja ([[2003.]]) * "[[Zaminuvanje od Paskvelija]]" kao Ženata na Žurlo ([[1992.]]) * "[[Orao (1990)|Orao]]" kao Zdravka ([[1990.]]) * "[[Oblaci]]" ([[1988.]]) * "[[Gospodski život Stipe Zvonarova]]" kao Mara ([[1988.]]) * "[[Vikend na mrtovci]]" kao Erna ([[1988.]]) * "[[Kliment Ohridski (1986.)|Kliment Ohridski]]" kao moma vo manastirot ([[1986.]]) * "[[Sretna Nova '49]]" ([[1986.]]) * "[[Neobični sako]]" kao konobarica ([[1984.]]) == Bilješke == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *{{imdb ime|id=1254911|ime=Ljiljana Bogojević}} *[http://www.hnkvz.hr/index.php?p=detail&article=81 Stranica na HNKVZ.hr] {{GLAVNIRASPORED:Bogojević, Ljiljana}} [[Kategorija:Hrvatski filmski glumci]] [[Kategorija:Hrvatski kazališni glumci]] [[Kategorija:Hrvatski televizijski glumci]] [[Kategorija:Životopisi, Varaždin]] 0v6gyw4sf4hggintpdo8c7fir3lba12 0 263709 7427813 7320334 2026-04-10T17:57:50Z Divna Jaksic 974 7427813 wikitext text/x-wiki {{Infokvir vojna osoba |ime = Aribert Heim |slika = |opis = |veličina = 222px |datum rođenja = [[28. lipnja]] [[1914.]] |mjesto rođenja = [[Bad Radkersburg]], [[Austro-Ugarska]]. |datum smrti = [[10. kolovoza]] [[1992.]] |mjesto smrti = [[Cairo]], [[Egipat]] |nacionalnost = [[Nijemci|Nijemac]] |puno ime = Aribert Ferdinand Heim |nadimak = Doktor Smrt |supruga = |suprug = |titule = |knjige = |služba = |čin = ''SS [[Hauptsturmführer]]'' |ratovi = [[Drugi svjetski rat]] |bitke = |vojska = |rod = |jedinice = |zapovijedao = |odlikovanja = }} '''Aribert Ferdinand Heim''' (28. lipnja 1914. – 10. kolovoza 1992. <small>(pretpostavka)</small>)<ref name="NYT">{{cite news |last1=Mekhennet |first1=Souad |last2=Kulish |first2=Nicholas |title=Za nacističkog liječnika, novi život u Cairu pružao je raj |url=http://www.nytimes.com/2009/02/05/world/africa/05nazi.html?hp |publisher=New York Times |date=2009-02-04 |accessdate=2010-05-07}}</ref> bio je bivši liječnik u [[Austrija|Austriji]], također poznat pod nadimkom '''Dr. Smrt'''. Kao [[Schutzstaffel|SS]]-ovski liječnik u koncentracijskom logoru Mauthausen, optužen je za ubijanja i mučenja ljudi svojim raznim metodama, kao što je ubrizgavanje otrova izravno u srce žrtve.<ref>http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/7871121.stm</ref> Pretpostavlja se da je dugo godina živio u [[Cairo|Cairu]], [[Egipat]] alias Tarek Farid Hussein, i kako njegovi poznanici kažu, preminuo tamo 10. kolovoza 1992. od raka. Njegov grob i tijelo nisu nađeni.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.iht.com/articles/2009/02/04/news/germany.php/ |accessdate=8. veljače 2009. |title=Arhivirana kopija |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090208083540/http://www.iht.com/articles/2009/02/04/news/germany.php/ |archivedate=8. veljače 2009.}}</ref><ref>http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/7870923.stm</ref> Na kraju [[BBC]]-ovog dokumentarnoga filma, snimljenoga 12. rujna 2009., izjavljeno je da je njemačka policija posjetila Cairo 2009., no nije pronašla dokaze o Heimovoj smrti.<ref>http://www.bbc.co.uk/programmes/b00mv158</ref> ==Rani život== Haim je rođen u [[Bad Radkersburg]]u, [[Austro-Ugarska]]. Bio je sin policajca i domaćice. Studirao je medicinu u [[Graz]]u, a doktorat obranio u [[Beč]]u. SS-u se pridružio odmah nakon [[Anschluss]]a. Dobrovoljno je služio u [[Waffen SS]]-u u proljeće 1940., gdje je dobio čin [[Hauptsturmführer]]a (satnik). ==Koncentracijski logor Mauthausen== U listopadu 1941., Heim je poslan na službu u [[koncentracijski logor Mauthausen]], gdje je izvodio medicinske pokuse nad zatvorenicima. Kasnije je poslan na službu u SS-ovsku poljsku bolnicu u Beču. Zatvorenici u logoru Heima su nazivali ''"Doktor Smrt"''. Oko dva mjeseca (od listopada do prosinca 1941.), Heim je boravio u kampu zvanome [[Ebensee]] kod [[Linz]]a, [[Austrija]], gdje je izvodio eksperimente nad Židovima, slično kao što je to radio u [[Auschwitz]]u [[Josef Mengele]]. Židovski zatvorenici zatrovani su raznim otrovima ubrizganim izravno u srce - uključujući i [[benzin]], vodu, [[fenol]] i otrov - koji bi izazvali bržu smrt.<ref name="BBC1">{{cite web |url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/americas/7496715.stm |title=Nacistički liječnik 'je živ u Čileu' |publisher=BBC |date=2008-07-08 |accessdate=2010-05-07}}</ref> Prijavljeno je da je vadio i organe iz žrtava bez [[Anestezija|anestezije]].<ref name="about">"[http://worldnews.about.com/od/crime/tp/nazimostwanted.htm Najtraženiji nacisti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111016084546/http://worldnews.about.com/od/crime/tp/nazimostwanted.htm |date=16. listopada 2011. }}", Bridget Johnson, About.com</ref> Prema svjeočenju bivšeg židovskog logoraša, osamnaestogodišnji Židov je došao u kliniku s nožnom upalom. Heim ga je pitao zašto je tako ''fit''. Rekao je da je to zato što je bio bivši nogometaš i plivač. Umjesto da mu izliječi nogu, Heim ga je stavio pod anesteziju, rastvorio ga, razdvojio jedan bubreg, drugi izvadio i kastrirao ga. Skinuo mu je glavu i iz nje povadio meso, a lubanju je koristio kao ukras.<ref>[http://abcnews.go.com/International/story?id=6810666 Kraj Doktora Smrti], ABC News International website, 5. veljače 2009. Preuzeto 2010-05-07.</ref><ref>al-Atrush, Samer i Spencer, Richard, [www.freerepublic.com/focus/news/2317125/posts] "Nacistički bjegunac 'Doktor Smrt' Aribert Heim indetificiran u Egiptu", The Telegraph, 5. veljače 2009, preuzeto 2010-05-07.</ref><ref>Wroe, David [http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/germany/4524580/Son-of-Dr-Death-Aribert-Heim-to-escape-charges-for-concealing-Nazi-fathers-existence.html Sin Doktora Smrti, Ariberta Heima optužen zbog skrivanja postojanja oca ], The Telegraph, David Wroe, 5. veljače 2009. Preuzeto 2010-05-07</ref><ref>[http://www.welt.de/english-news/article3151482/Nazi-war-criminal-confirmed-dead-in-Cairo.html Doktor Smrt Aribert Heim: Nacistički ratni zločinac, potvrđeno, mrtav u Cairu], Welt Online, 5. veljače 2009. Preuzeto 2010-05-07</ref> ==Kasnija karijera== Od veljače 1942. Heim je služio u [[6. SS gorska divizija "Nord"|6. SS gorskoj diviziji "Nord"]] u sjevernoj [[Finska|Finskoj]], posebice u [[Oulu (grad)|Ouluskoj]] bolnici kao SS-ovski liječnik. Njegova služba trajala je do listopada 1942.<ref>[http://www.yle.fi/aohjelmat/apiste/arkisto/id22290.html ETSITTY NATSIRIKOLLINEN TOIMI LÄÄKÄRINÄ MYÖS SUOMESSA (finski)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110606222228/http://www.yle.fi/aohjelmat/apiste/arkisto/id22290.html |date=6. lipnja 2011. }} ''A-Piste''. 30. studenoga 2007.</ref><ref>[http://www.spiegel.de/spiegel/print/d-41583094.html?name=Es+geht+mir+gut "Es geht mir gut" (njemački)] ''[[Der Spiegel]]. 9. srpnja 2008.</ref> 15. ožujka 1945. Heima su uhitili američki vojnici i poslali u logor ratnih zarobljenika. Pušten je i radio kao [[ginekologija|ginekolog]] u [[Baden-Baden]]u do nestanka 1962.; nazvao je obitelj i rekao da ga čeka policija. Ispitivan od policije još ranije, pretpostavio je razlog, (međunarodna tjeralica izdata je na taj nadnevak) i počeo se skrivati.<ref name="about"/> Po njegovome sinu Rüdigeru Heimu, vozio se preko [[Francuska|Francuske]] i [[Španjolska|Španjolske]] do [[Maroko|Maroka]], gdje napokon stiže u [[Egipat]] preko [[Libija|Libije]].<ref>[http://dokumentation.zdf.de/ZDFde/inhalt/19/0,1872,7512563,00.html Meistgesuchter Nazi-Verbrecher seit 1992 tot], [[ZDF]]</ref> Nakon [[Alois Brunner|Aloisa Brunnera]] (pomoćnika [[Adolf Eichmann|Adolfa Eichmanna]]), Heim je drugi najtraženiji nacist. ==Prelazak na islam i pretpostavljena smrt== 2006. jedan njemački list objavio je da je Heim imao kćer Waltraudu, koja živi u predgrađu [[Puerto Montt]]a, [[Čile]], a umrla je 1993.<ref>http://www.msnbc.msn.com/id/25609803/</ref> Međutim, kada je pokušala preuzeti milijunsko naslijeđe s njegovoga imena, nije bila u stanju dokazati smrt svoga oca.<ref>http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/7871121.stm></ref><ref>[http://orf.at/071013-17612/index.html Geheimorganisation angeblich auf Nazi Jagd (njemački)], ORF, preuzeto 2009-05-07</ref><ref name="elpais-carnicero">[http://www.elpais.com/articulo/internacional/tribunal/aleman/pide/justicia/chilena/datos/paradero/carnicero/Mathausen/elpporint/20060428elpepuint_5/Tes Un tribunal alemán pide a la justicia chilena datos sobre el paradero del ‘carnicero de Mathausen’ (španjolski)], ''[[El País (Španjolska)|El Pais]]'', 28. travnja 2006.</ref> U kolovozu 2008., da bi preuzeo očevu imovinu, njegov sin tražio je da se njegov otac proglasi mrtvim; imovinu je planirao predati istraživanju o zločinima počinjenim u logorima.<ref>{{cite web |title=Sin naciste želi ga proglasiti mrtvim |url=http://www.cnn.com/2008/WORLD/europe/08/25/germany.nazi.hunt.ap/index.html?iref=mpstoryview}}</ref> Nakon godina navodno lažnih viđenja,okolnosti Heimova bijega, život u skrivanju i smrt objavila je njemačka televizija [[ZDF]] i [[New York Times]] u veljači 2009. Izjavili su kako je Heim živio pod lažnim imenom, Tarek Farid Hussein, u Egiptu i da je preminuo od raka crijeva u Cairu 1992.<ref>"[http://www.cnn.com/2009/WORLD/europe/02/05/dead.nazi/index.html Lov na Nacista 'Doktora Smrt' završava u Cairu]." ''[[CNN]]''. Preuzeto 7. svibnja 2010.</ref> Heim se preselio u [[Cairo]] 1962. gdje je prešao na islam. Prema susjedima, "Njegov život bio je raspoređen:vježba u jutro, molitve u džamiji Al-Azhar i dugo čitanje i pisanje dok sje sjedio na stolici za ljuljanje."<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.breitbart.com/article.php?id=CNG.d8ca94e96902bbb661aa0a25338b31a3.81&show_article=1 |accessdate=7. svibnja 2010. |title=Arhivirana kopija |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111103003439/http://www.breitbart.com/article.php?id=CNG.d8ca94e96902bbb661aa0a25338b31a3.81&show_article=1 |archivedate=3. studenoga 2011.}}</ref> Istraživanjem se pronašla smrt Egipćanina pod tim imenom, te je izvještaj potvrdio njegovu smrt. U intervjuu u obiteljskoj vili u Baden-Badenu njegov sin potvrdio je da je bio s ocem u Egiptu prije njegove smrti. Heimov sin tvrdi kako se posjet dogodio u vrijeme Olimpijskih igara 1992., a da je Heim preminuo odmah dan poslije završetka igara<ref>http://www.nytimes.com/2009/02/05/world/africa/05nazi.html?_r=2&hp</ref> 2008., Heimovo ime našlo se na popisu deset najtraženijih nacista kojeg je izdao [[Simon Wiesenthal Centar]].,<ref>"Lov na bjegunce", ''[[Dateline World Jewry]]'', Svjetski židovski kongres, srpnja/kolovoza 2008.</ref><ref name="about"/> == Izvori == {{izvori|30em}} {{GLAVNIRASPORED:Heim, Aribert}} [[Kategorija:Austrijski liječnici]] [[Kategorija:Članovi SS-a]] [[Kategorija:Njemački nacisti]] [[Kategorija:Njemački nacisti nakon Drugog svjetskog rata]] 1kbq0663de3cy5ryn44n1c32wfqedgb 0 264877 7427776 6643871 2026-04-10T16:06:56Z Flamingounicorn 243866 točka poslije godine 7427776 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vojna osoba |ime = Milan Antončić |slika = |opis = |veličina = |datum rođenja = 2. listopada 1918. |mjesto rođenja =Gospić, Hrvatska |datum smrti =1997. |mjesto smrti =Beograd, Srbija |nacionalnost = |puno ime = |nadimak = |supruga = |suprug = |titule = |knjige = |služba = |čin = |ratovi =[[Travanjski rat]]<br>[[Narodnooslobodilački rat]] |bitke = |vojska = [[Kraljevska jugoslavenska vojska]]<br>[[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|Narodnooslobodilačka vojska]]<br>[[Jugoslavenska narodna armija]] |rod = |jedinice = |zapovijedao = |odlikovanja = }} '''Milan Antončić - Velebit''' ([[Gospić]], [[2. listopada]] [[1918.]] – [[Beograd]], [[24. listopada]] [[1997.]]) bio je [[FNRJ|jugoslavenski]] general-potpukovnik, borac u [[Narodnooslobodilački pokret|narodnooslobodilačkom pokretu]] i nositelj odlikovanja [[Orden narodnog heroja|Narodnog heroja Jugoslavije]]. == Životopis == Rodio se [[2. listopada]] [[1918.]] u Gospiću, u siromašnoj radničkoj obitelji. U rodnom gradu završio je osnovnu školi i četiri razreda gimnazije nakon čega, ponukan teškim materijalnim statusom, upisuje podoficirsku školu [[Kraljevska jugoslavenska vojska|jugoslavenske vojske]]. Nakon školovanja, službuje u [[Skoplje|Skoplju]] kao rukovoditelj administracije [[topništvo|topništva]] baterije. U to vrijeme dolazi u dodir s revolucionarnom omladinom i radničkim pokretom. Godine [[1939.]] odbio je sa svojim vodom pucati u demonstrante koji su na ulicama Skoplja prosvjedovali zbog okupacije [[Albanija|Albanije]] od strane [[Fašistička Italija|fašističke Italije]]. Zbog ovoga je uhićen, i nakon izlaska iz zatvora premješten u [[Kraljevo]]. Tu se povezao s radnicima iz tvornice vagoina i uključio u rad njihovog športskog društva ''„Železničar“''. === Drugi svjetski rat === Poslije [[Travanjski rat|Travanjskog rata]] i kapitulacije Jugoslavenske kraljevske vojske, Nijemci su ga dva puta zarobljavali, ali je oba puta uspjeo pobjeći i vratiti se u Kraljevo. Čim su počele pripreme za oružani ustanak, Antončić se uključio u pripreme i po zadatku Partije, otišao na planinu [[Goč]]. Tamo se pridružio grupi partizana i sudjelovao u prvim oružanim akcijama na području Kraljeva. Poslije [[Prva neprijateljska ofenzica|Prve neprijateljske ofenzive]] nalazio se među jediniciama koje su se povukle u [[Sandžak]]. Kada je [[21. prosinca]] 1941. u [[Rudno]]m formirana Prva proleterska udarna brigada, postavljen je za zapovjednika Čete pratećih oruđa, a zatim i za zamjenika zapovjednika Četvrtog kragujevačkog te zapovjednika Šestog beogradskog bataljona. Sudjelovao je u svim velikim borbama koje je Prva proleterska brigada vodila na području [[Bosna|Bosne]], [[Hercegovina|Hercegovine]] i [[Crna Gora|Crne Gore]]. == Izvori == *Narodni heroji Jugoslavije. „Mladost“, Beograd 1975. godina {{GLAVNIRASPORED:Antončić, Milan}} [[Kategorija:Narodni heroji Jugoslavije]] 526453wz0xa92diqnnth2m4rvyskpkc 0 265291 7427786 6098032 2026-04-10T16:45:20Z Ponor 38361 interaktivna grafika [[Predložak:OWID]] 7427786 wikitext text/x-wiki {{OWID|chart=grapher/co-emissions-per-capita|image=Co-emissions-per-capita-map.png|caption=Emisija CO₂ po stanovniku po državama svijeta (interaktivna grafika)}} '''Ugljikov otisak''' ([[Engleski jezik|eng.]] ''Carbon Footprint'') mjera je ukupne emisije [[staklenički plinovi |stakleničkh plinova]] koju izravno ili neizravno uzrokuje neka osoba, proizvod, tvrtka ili događaj. U ugljični otisak uključeno je svih šest stakleničkih plinova iz [[Kyoto protokol | Kyoto protokola]]: [[ugljikov dioksid]] (CO₂), [[metan]] (CH₄), dušikov oksid (N₂O), hidrofluorougljike (HFCs), perfluorougljike (PFCs) i sumporov heksafluorid (SF₆). Ugljikov otisak se mjeri u tonama ugljikov dioksid ekvivalenta (tCO₂e). Koncept ugljikov dioksid ekvivalenta (CO₂e) omogućuje usporedbu učinaka odnosno klimatskih utjecaja koncentracija različitih stakleničkih plinova u odnosu na jednu jedinicu CO₂. (CO₂e) se izračunava množenjem emisija svakoga od šest stakleničkih plinova s njegovim 100-godišnjim potencijalom globalnog zagrijavanja (eng.: ''Global Warming Potential'' - GWP). == Literatura == * [http://www.censa.org.uk/docs/ISA-UK_Report_07-01_carbon_footprint.pdf A Definition of Carbon Footprint] Centre for Sustainability Accounting, United Kingdom * [http://www.informaworld.com/smpp/title~db=all~content=g919302222 Carbon Footprint and Input-Output Analysis] Special Issue of the journal [http://www.informaworld.com/smpp/title~db=all~content=g919302222 Economic Systems Research] * [http://lct.jrc.ec.europa.eu/pdf-directory/Carbon-footprint.pdf Carbon Footprint: what it is and how to measure it] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120526221359/http://lct.jrc.ec.europa.eu/pdf-directory/Carbon-footprint.pdf |date=26. svibnja 2012. }} European Commission * [http://calc.co2list.org Carbon footprint calculators] a comparison site {{kat?}} [[Kategorija:Ekologija]] 7lan9le1n9i8ayqytq39g5n7uxq1ltk 0 265336 7427849 6572731 2026-04-10T20:51:24Z Divna Jaksic 974 7427849 wikitext text/x-wiki {{Infokvir vojna osoba |ime=Robert Cornelis Napier |slika= Robert Napier, 1st Baron Napier of Magdala - Project Gutenberg eText 16528.jpg |opis= Robert Cornelis Napier, 1. barun Napier od Magdale |datum rođenja=[[6. prosinca]] [[1810.]] |mjesto rođenja=[[Colombo]], [[Šri Lanka]] |datum smrti=[[14. siječnja]] [[1890.]] |mjesto smrti=[[London]], [[Velika Britanija]] |nacionalnost=[[Englez]] |supruga= ||titule=[[barun]] |služba=[[1828.]] do [[1890.]] |ratovi=britanski kolonijalni ratovi; Indija, Kina, Etiopija |čin=[[feldmaršal]] |vojska=[[Britanska vojska]] |rod=[[Pješaštvo]] |odlikovanja= Orden reda Bath, Orden indijske zvijezde, Orden indijskog carstva. }} '''Robert Cornelis Napier, 1. barun Napier od Magdale''' ([[Colombo]], [[Šri Lanka]] [[6. prosinca]] [[1810.]] – [[London]], [[14. siječnja]] [[1890.]]) bio je [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[feldmaršal]], za vrijeme britanskih [[Kolonijalizam|kolonijalnih]] [[rat]]ova u [[19. stoljeće|19. stoljeću]]. == Životopis== Robert Napier rođen je obitelji [[Topništvo|topničkog]]-[[bojnik]]a u tadašnjem [[Šri Lanka|Cejlonu]]. Njegov otac je poginuo uprvo te godine kad se Robert rodio na [[Java (otok)|Javi]]. Mali Napier je već [[1824.]] poslan na vojno učilište - ''[[Časna Istočnoindijska kompanija|Britanske istočnoindijske kompanije]]'' u [[Engleska|Englesku]] (Addiscome / Surrey). S 18 godina, [[1828.]] se pridružio u Britanskoj Indijskoj vojsci - Bengalskim inženjercima. Između [[1845.]] i [[1846.]] borio se protiv [[Etničke grupe Indije|Sikha]] za takozvanog Prvog rata sa sikima. Sudionik je bitaka kod Mudkija, Ferozeshaha, Sobraonaja i Gujarata. Za vrijeme Drugog rata sa sikima, zapovjedao je opsadom Multana i borio se u Bitci kod Gujrata. Godine [[1852.]] je zapovijedao je jedinicama u pohodu na sjeverozapadne indijske odmetnute provincije. Nakon tog je kao zapovjednik stožera Jamesa Outrama, sudjelovao u gušenju Sipajskog ustanka ([[Indijski ustanak 1857.|Indijski narodni ustanak 1857.-58.]]). Tijekom tih borbi je ranjen, nakon tog je promaknut u čin [[brigadir]]a. Napier je [[1860.]] kao zapovjednik [[divizija|divizije]] pod zapovjedništvom [[Sir (naslov)|Sir]] Jamesa Hope Granta vodio [[Britansko Carstvo|anglo]]-[[Francuska|francusku]] vojnu ekspediciju za vrijeme [[Drugi opijumski rat|Drugog opijumskog rata]] u [[Kina|Kini]]. Nakon smrti Lord Elgina [[1863.]] Napier obnaša dužnost potkralja [[Indija|Indije]]. Tad je promaknut za zapovjednika ''Britanske indijske vojske'' sa sjedištem u [[Bombaj]]u. U kolovozu [[1867.]] Napier je kao [[general pukovnik]], određen za zapovjednika tajne vojne ekspedicije na [[Etiopsko Carstvo|Abesiniju]]. Ona je poduzeta nakon Etiopskog diplomatskog sukoba s Britanijom, kad je car [[Tevodros II.|Tevodros II. Etiopski]] zatočio kao taoce veći broj britanskih [[diplomat]]a i građana u svojoj planinskoj utvrdi [[Amba Mariam|Magdala]]. Ekspedicijske snage koje je vodio Napier uspjele su se probiti od [[Crveno more|crvenomorske]] obale preko planinskih puteva [[Etiopska visoravan|Etiopske visoravni]] (644&nbsp;km) do Magdale i nakon bitke sa snagama odanim caru [[Tevodros II.|Tevodrosu]] osloboditi sve zatočenike [[1868.]] Za uspjeh u ovoj misiji, nagrađen je plemićkom titulom ''[[Barun]] Napier od Magdale'' i ordenom ''Reda od Batha''. Od [[1870.]] – [[1876.]] Napier obnaša dužnost vrhovnog zapovjednika britanskih snaga u [[Indija|Indiji]] od [[1876.]] je dužnosti [[guverner]]a [[Gibraltar]]a. Godine [[1882.]] vraća se u Britaniju, tad je promaknut u čin [[maršal]]a. Od [[1886.]] – [[1890.]] obnaša počasnu dužnost zapovjednika straže (Constable od Tower of London) u [[London Tower|londonskom Toweru]]. Robert Napier Cornelis umro je [[14. siječnja]] [[1890.]] u [[London]]u, pokopan je u [[Kripta|kripti]] [[Katedrala sv. Pavla u Londonu|Katedrale sv. Pavla u Londonu]]. Za svog života dobio je najviša britanska odlikovanja Orden reda Bath, Orden indijske zvijezde, Orden indijskog carstva. == Bibliografija == * Duncan, John: ''Heroes for Victoria, 1837-1901: Queen Victoria's Fighting Forces''. {{ISBN|978-0946771387}} * [http://www.1911encyclopedia.org/Robert_Cornelis_Napier,_1st_baron_Napier_of_Magdala Robert Cornelis Napier, Classic Encyclopedia] {{eng oznaka}} {{GLAVNIRASPORED:Napier, Robert, 1. Baron Napier od Magdale}} [[Kategorija:Britanski vojni zapovjednici]] [[Kategorija:Životopisi, Engleska]] e84i1wq4kugspaclo8qsdhcst1adjm2 0 265731 7427612 7395329 2026-04-10T13:02:38Z Argo Navis 852 7427612 wikitext text/x-wiki {{Infookvir stadion | ime = Estádio José Alvalade | izvorno_ime = | drugo ime = | staro ime = | nadimak = | vrsta = | slika = Alvalade0023.jpg | slika_opis = | slika2 = | slika2_opis = | plan = | plan_opis = | etimologija = | koordinate = {{Coord|38|45|40|N|9|9|39|W|type:landmark_region:PT}} | koordinate_ref = | smještaj = [[Lisabon]] | dz = POR | površina = | površina ref = | duljina = | duljina ref = | širina = | širina ref = | visina = | visina ref = | dimenzije = 105x68 m | dimenzije ref = | kapacitet = 50.076 | kapacitet ref = | teren = trava | UEFA = | godine izgradnje = | izgradnja = | godina završetka = | arhitekt = [[Tomás Taveira]] | cijena_izgradnje = 105 milijuna € | otvoren = [[6. kolovoza]] [[2003.]] | renoviran = | proširen = | zatvoren = | srušen = | vlasnik = [[Sporting Clube de Portugal (Nogomet)|Sporting CP]] | upravitelj = [[Sporting Clube de Portugal (Nogomet)|Sporting CP]] | korisnici = [[Sporting Clube de Portugal (Nogomet)|Sporting CP]] | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis = | pushpin_map = Portugal | mark = | marksize = | pushpin_label = | pushpin_label_position = | zaštita = }} '''Estádio José Alvalade''' je nogometni stadion u [[portugal]]skom glavnom gradu [[Lisabon]]u. To je stadion domaćin [[Sporting Clube de Portugal (Nogomet)|Sporting Portugal]], jednog od najvećih portugalskih nogometnih klubova. Središnji dio tog kompleksa nazvan je '''Alvalade XXI''' a uključuje prostor nazvan '''Alvaláxia''' u kojem se nalazi 12 kino centara, klupski muzej, sportski paviljon, klinika i poslovna zgrada. == Povijest == [[10. lipnja]] [[1956.]] godine, u [[Lisabon]]u je otvoren stadion Estádio José Alvalade. Kapacitet stadiona bio je 52.411 mjesta. Vlasnik stadiona bio je [[Jose Alfredo Holtreman Roquette]], unuk portugalskog plemića [[Alfredo Augusto das Neves Holtreman|Alfreda Augusta das Neves Holtremana]]. Ključno obilježje tog stadiona bila je [[Atletika|atletska]] tartan staza. 1983. kada je predsjednik kluba bio John Rocha, stadion je renoviran i znatno poboljšan. Tako je izgrađen bazen i sportski kompleks za druge sportove. Od velikih koncerata koji su se na njemu odvijali, najznačajniji su koncerti [[David Bowie|Davida Bowieja]] [[1990.]] i [[Pink Floyd]]a [[1994.]] S vremenom se javlja potreba za izgradnjom, novog, većeg i modernijeg stadiona. Ideja je realizirana [[2003.]] kada je novi Estádio José Alvalade. Tom prilikom zatvoren je stari Estádio José Alvalade. == Novi stadion == Cijeli stadion s kompleskom Alvalade XXI dizajnirao je portugalski arhitekt [[Tomás Taveira]]. Stadion je prvotno projektiran za 40.000 gledatelja, no s vremenom je kapacitet proširen na 50.076 gledatelja. Izgrađena je i podzemna garaža s 1.315 parkirnih mjesta, uključujući i 30 mjesta za invalide. Također, stadion je i akustički projektiran, tako da je odličan izbor za mjesto na kojem će se odvijati koncerti. Uz stadion se nalazi klupski kamp Campo Grande u zeleno-žutim bojama. O samoj kvaliteti stadiona svjedoči pet zvjezdica koje mu je dodijelila [[UEFA]], te spada u "odabrano društvo" [[UEFA Elite stadioni|UEFA Elite stadiona]]. Stadion je službeno otvoren [[6. kolovoza]] [[2003.]] godine s utakmicom [[Sporting Clube de Portugal (Nogomet)|Sporting Portugal]] i [[Manchester United F.C.|Manchester Uniteda]]. Sporting je pobijedio rezultatom 3:1. Neke glasine spominju podatak da se na toj utakmici istaknuo Sportingov igrač [[Cristiano Ronaldo]]. Iako sam Ronaldo nije impresionirao trenera [[Alex Ferguson|Fergusona]], pri povratku avionom u [[Engleska|Englesku]], igrači kluba nagovarali su trenera da kupi tada mladog portugalskog igrača. Tako je Cristiano Ronaldo doveden u klub kao jedini igrač u povijesti koji je doveden zbog želja momčadi, a ne trenera. == Natjecanja == Od velikih europskih nogometnih natjecanja, na Estádio José Alvalade odigran je [[Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.|EURO 2004.]] koji se održavao u [[Portugal]]u i finale [[Kup UEFA|Kupa UEFA]] [[2005.]] godine. Od utakmica Europskog prvenstva, na stadionu je odigrano pet utakmica prvenstva. Najpoznatija utakmica iz tog turnira, odigrana tamo, je polufinale između domaćina [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugala]] i [[Nizozemska nogometna reprezentacija|Nizozemske]]. [[Portugal]] je pobijedio rezultatom 2:1, a utakmica je proglašena ''Najbolje organiziranom utakmicom cijelog turnira''.<ref>[http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2004/3844465.stm Portugal 2-1 Holland]</ref> [[2005.]] na stadionu je odigrano finale [[Kup UEFA|Kupa UEFA]] u koje su se plasirali [[Sporting Clube de Portugal (Nogomet)|Sporting Portugal]] i [[PFK CSKA Moskva|CSKA Moskva]]. Iako je portugalski sastav poveo rezultatom 1:0, golovima [[Wagner Love|Wagnera Lova]] i drugih igrača [[Rusija|ruske]] momčadi, CSKA pobjeđuje s 3:1 i osvoja [[Kup UEFA]] u "Sportingovom domu".<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://soccernet.espn.go.com/report?id=183635&cc=5739 |title=Uefa Cup Final: Sporting 1-3 CSKA |access-date=25. svibnja 2010. |archive-date=28. svibnja 2005. |archive-url=https://web.archive.org/web/20050528131338/http://soccernet.espn.go.com/report?id=183635&cc=5739 |url-status=dead}}</ref> Za [[Moskva|moskovsku]] momčad nastupao je [[Ivica Olić]]. === Utakmice Eura 2004. === {{footballbox |bg = #eeeeee |datum = [[14. lipnja]] [[2004.]]<br />19:45 |momčad1 = {{NogRep-d|ŠVE}} |rezultat = 5:0 <br><small>[http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2004/3787511.stm (Izvješće)]</small> |momčad2 = {{NogRep|BUG}} |strijelci1 = [[Fredrik Ljungberg|Ljungberg]] 32' <br>[[Henrik Larsson|Larsson]] 57', 58' <br>[[Zlatan Ibrahimović|Ibrahimović]] 78' (p) <br>[[Marcus Allbäck|Allbäck]] 90' |strijelci2 = |stadion = Estádio José Alvalade, [[Lisabon]] <br />'''Gledatelja:''' 31.652<br />'''Sudac''': Mike Riley ([[Engleska]])}} {{footballbox |bg = #eeeeee |datum = [[20. lipnja]] [[2004.]]<br />19:45 |momčad1 = {{NogRep-d|ŠPA}} |rezultat = 0:1 <br/><small>[http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2004/3787483.stm (Izvješće)]</small> |momčad2 = {{NogRep|POR}} |strijelci1 = |strijelci2 = [[Nuno Gomes]] 57' |stadion = Estádio José Alvalade, [[Lisabon]] <br />'''Gledatelja:''' 47.491<br />'''Sudac''': Anders Frisk ([[Švedska]])}} {{footballbox |bg = #eeeeee |datum = [[23. lipnja]] [[2004.]]<br />19:45 |momčad1 = {{NogRep-d|NJE}} |rezultat = 1:2 <br><small>[http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2004/3787551.stm (Izvješće)]</small> |momčad2 = {{NogRep|POR}} |strijelci1 = [[Michael Ballack|Ballack]] 21' |strijelci2 = [[Marek Heinz|Heinz]] 30' <br>[[Milan Baroš|Baroš]] 77' |stadion = Estádio José Alvalade, [[Lisabon]] <br />'''Gledatelja:''' 46.849<br />'''Sudac''': Terje Hauge ([[Norveška]])}} {{footballbox |bg = #eeeeee |datum = [[25. lipnja]] [[2004.]]<br />19:45 |momčad1 = {{NogRep-d|FRA}} |rezultat = 0:1 <br><small>[http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2004/3830575.stm (Izvješće)]</small> |momčad2 = {{NogRep|GRČ}} |strijelci1 = |strijelci2 = [[Angelos Charisteas|Charisteas]] 64' |stadion = Estádio José Alvalade, [[Lisabon]] <br />'''Gledatelja:''' 45.390<br />'''Sudac''': Anders Frisk ([[Švedska]])}} {{footballbox |bg = #eeeeee |datum = [[30. lipnja]] [[2004.]]<br />19:45 |momčad1 = {{NogRep-d|POR}} |rezultat = 2:1 <br><small>[http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2004/3844465.stm (Izvješće)]</small> |momčad2 = {{NogRep|NIZ}} |strijelci1 = [[Cristiano Ronaldo]] 26' <br>[[Maniche]] 58' |strijelci2 = [[Jorge Andrade|Andrade]] 63' |stadion = Estádio José Alvalade, [[Lisabon]] <br />'''Gledatelja:''' 46.679<br />'''Sudac''': Anders Frisk ([[Tajland]])}} === Finale Kupa UEFA 2005. === {{footballbox |bg = #eeeeee |datum = [[18. svibnja]] [[2005.]]<br />20:45 |momčad1 = [[Sporting Clube de Portugal (Nogomet)|Sporting Portugal]] {{Z|POR}} |rezultat = 1:3 <br><small>[http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/europe/4555475.stm (Izvješće)]</small> |momčad2 = [[PFK CSKA Moskva|CSKA Moskva]] {{Z|RUS}} |strijelci1 = [[Rogério Fidélis Régis|Rogério]] 29' |strijelci2 = [[Aleksej Berezutski|Berezutski]] 56' <br>[[Jurij Žirkov|Žirkov]] 65' <br>[[Vágner Love]] 75'|stadion = Estádio José Alvalade, [[Lisabon]] <br />'''Gledatelja:''' 47.085<br />'''Sudac''': Graham Poll ([[Engleska]])}} === Utakmice portugalske nogometne reprezentacije === {{footballbox |bg = #eeeeee |datum = [[13. listopada]] [[2004.]]<br /> |momčad1 = {{NogRep-d|POR}} |rezultat = 7:1 <br> |momčad2 = {{NogRep|RUS}} |strijelci1 = |strijelci2 = |stadion = Estádio José Alvalade, [[Lisabon]] <br />'''Gledatelja:''' 44.258<br />'''Sudac''':}} {{footballbox |bg = #eeeeee |datum = [[24. ožujka]] [[2007.]]<br /> |momčad1 = {{NogRep-d|POR}} |rezultat = 4:0 <br/> |momčad2 = {{NogRep|BEL}} |strijelci1 = |strijelci2 = |stadion = Estádio José Alvalade, [[Lisabon]] <br />'''Gledatelja:''' 48.009<br />'''Sudac''':}} {{footballbox |bg = #eeeeee |datum = [[12. rujna]] [[2007.]]<br /> |momčad1 = {{NogRep-d|POR}} |rezultat = 1:1 <br/> |momčad2 = {{NogRep|SRB}} |strijelci1 = |strijelci2 = |stadion = Estádio José Alvalade, [[Lisabon]] <br />'''Gledatelja:''' 47.000<br />'''Sudac''':}} {{footballbox |bg = #eeeeee |datum = [[10. rujna]] [[2008.]]<br /> |momčad1 = {{NogRep-d|POR}} |rezultat = 2:3 <br/> |momčad2 = {{NogRep|DAN}} |strijelci1 = |strijelci2 = |stadion = Estádio José Alvalade, [[Lisabon]] <br />'''Gledatelja:''' 33.406<br />'''Sudac''':}} {{footballbox |bg = #eeeeee |datum = [[11. listopada]] [[2013.]]<br /> |momčad1 = {{NogRep-d|POR}} |rezultat = 1:1 <br/> |momčad2 = {{NogRep|IZR}} |strijelci1 = |strijelci2 = |stadion = Estádio José Alvalade, [[Lisabon]] <br />'''Gledatelja:''' 48.317<br />'''Sudac''':}} {{footballbox |bg = #eeeeee |datum = [[4. rujna]] [[2015.]]<br /> |momčad1 = {{NogRep-d|POR}} |rezultat = 0:1 <br/> |momčad2 = {{NogRep|FRA}} |strijelci1 = |strijelci2 = |stadion = Estádio José Alvalade, [[Lisabon]] <br />'''Gledatelja:''' 39.853<br />'''Sudac''':}} == Raspodjela mjesta na stadionu == [[Datoteka:Jose-Alvalade-Stadion_in_Lissabon.jpg|mini|275px|desno|Unutrašnjost stadiona]] {| class="wikitable sortable" cellpadding="1" style="text-align: center;" |- !class="unsortable"|Mjesta!!Kapacitet |- !colspan="2"|{{Z+X|POR}} |- |Mjesta za publiku||46.212 |- |BOX mjesta||1.512 |- |VIP i poslovna mjesta||1.968 |- |Počasna mjesta||130 |- |Mjesta za invalide||50 |- |Mjesta za novinare||204 |- |} == Hrvati na Estádio José Alvalade == Na starom José Alvalade stadionu, [[29. rujna]] [[1982.]], nastupala je šampionska momčad [[zagreb]]ačkog [[Dinamo Zagreb|Dinama]] iz [[1982.]] Bila je to utakmica [[Kup UEFA|Kupa UEFA]]. Iako je Dinamo kojeg je predvodio [[Zlatko Kranjčar]] došao s prednošću od 1:0 (pogodak [[Snješko Cerin|Cerina]]), Sporting je porazio "modre" rezultatom 3:0.<ref>[http://www.rsssf.com/ec/ec198283.html Arhiva rezultata]</ref> I [[NK Slaven Belupo]] igrao je na tom stadionu. Doduše, protivnik im nije bio Sporting, nego [[C.F. Os Belenenses|Belenenses]], jer njihov stadion nije zadovoljavao uvjete. U toj utakmici Intertoto kupa, Slaven je bio bolji rezultatom 1:0.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.betexplorer.com/soccer/international/Intertoto-Cup-2002/ |title=Rezultati Intertoto kupa |archive-url=https://web.archive.org/web/20100522000243/http://www.betexplorer.com/soccer/international/Intertoto-Cup-2002/ |archive-date=22. svibnja 2010. |access-date=25. svibnja 2010.}}</ref> Od hrvatskih igrača koji su igrali na starom Estádio José Alvalade stadionu kao igrači Sportinga, bili su [[Andrija Balajić]] i [[Tomislav Ivković]]. Dok se Balajić "kratko zadržao", [[Tomislav Ivković]],<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.worldfootball.net/spieler_profil/tomislav-ivkovic/ |title=Tomislava Ivković - profil |access-date=25. svibnja 2010. |archive-date=17. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210217173710/https://www.worldfootball.net/player_summary/tomislav-ivkovic/ |url-status=dead }}</ref> ondje je proveo tri sezone kao vratar kluba. Posljednji hrvatski nogometaš, koji je zadnji igrao na starom stadionu Sportinga kao njegov igrač, bio je [[Petar Krpan]], kada je iz [[NK Osijek]]a prešao u [[Sporting Clube de Portugal (Nogomet)|Sporting Portugal]] 1999.<ref>[http://www.transfermarkt.co.uk/en/petar-krpan/transfers/spieler_18950.html Petar Krpan - karijera]</ref> Nakon što je izgrađen novi stadion, na njemu je u finalu [[Kup UEFA|Kupa UEFA]] između Sportinga i [[PFK CSKA Moskva|CSKA Moskve]], [[Ivica Olić]] nastupao za [[Rusija|rusku]] momčad. == Cijena izgradnje == Cijena izgradnje stadiona iznosila je 105 milijuna [[Euro|eura]], dok cijena izgradnje stadiona zajedno s kompleksom Alvalade XXI iznosi 154 milijuna. == Prijevoz == Do stadiona se može doći gradskim [[Podzemna željeznica|metroom]] i [[autobus]]nom linijom koja vodi do stadiona.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.sporting.pt/English/Stadium/stadium_access.asp |title=Dolazak na stadion |archive-url=https://web.archive.org/web/20100523060521/http://www.sporting.pt/English/Stadium/stadium_access.asp |archive-date=23. svibnja 2010. |access-date=25. svibnja 2010.}}</ref> Ako se odluči do stadiona doći automobilom, može se krenuti [[Autocesta|autocestom]] ''Segunda Circular'', najprometnijom autocestom u [[Lisabon]]u. Autocesta prolazi pokraj stadiona, te treba skrenuti na izlazu ''Estádio de Alvalade''. Automobil se može parkirati u stadionskoj podzemnoj garaži, ali i na parkiralištu pokraj stadiona. == Galerija slika == <gallery perrow="4"> Estádio Alvalade XXI.jpg Estádio_José_Alvalade_XXI_(14008996445).jpg File:AlvaladeXXI1.jpg File:AlvaladeXXI2.jpg File:AlvaladeXXI3.jpg File:AlvaladeXXI4.jpg File:AlvaladeXXIznimok3.JPG File:AlvaladeXXIznimok4.JPG </gallery> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.stadiumguide.com/josedealvaladenew.htm Informacije o stadionu] * [http://www.sporting.pt/English/Stadium/stadium_inauguration.asp Stadion na klupskim web stranicama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091004203229/http://www.sporting.pt/English/Stadium/stadium_inauguration.asp |date=4. listopada 2009. }} [[Kategorija:Sporting CP]] [[Kategorija:Portugalski nogometni stadioni]] [[Kategorija:Športski objekti u Lisabonu]] bvzzv2c5b6dydjrgjffde2lveuczvdr 0 267827 7427594 7068976 2026-04-10T12:44:33Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Johannesburg|Johannesburg]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7427594 wikitext text/x-wiki {{Dodaj infookvir|naselje}} '''Soweto''' (službeni naziv i kratica za '''So'''uth '''We'''stern '''To'''wnships, hrvatski kao: "Stambeno naselje Jugozapad") je naselje u [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]] osnovano [[1963.]] godine spajanjem mnogih gradića na jugozapadu grada [[Johannesburg]]a. Od 1983. do 2002. Soweto je bio zaseban grad, no od 2002. pripada Johannesburgu i od tada ime više nije u službenoj upotrebi. == Povijest == 1904. je mjesto Klipspruit sagrađeno kao prvo u nizu naselja za tamnopute [[Rudar|rudare]] od strane rudarske tvrtke [[Ernst Oppenheimer]]a. Mnoga druga naseljasu su osnovana u blizini i spojena su kasnije pod imenom Soweto. Soweto je [[1976.]] godine bio [[Ustanak u Sowetu|poprište pokolja]] kada su policajci režima [[apartheid]]a pucali na školske učenike tijekom prosvjeda protiv nametanja [[afrikaans]]a u škole. == Kvartovi == Soweto ima oko 30 kvartova. Abecednim redom, to su: Bram Fisherville, Chiawelo, Diepkloof, Dobsonville, Dlamini (ili: Dhlamini), Dube, Jabavu, Emdeni, Jabulani, Killarney, Klipspruit, Mapetla, Meadowlands, Mofolo, Molapo, Moletsane, Moroka, Mzimhlophe, Naledi, Orlando, Phefeni, Phiri, Phomolong, Pimville, Protea, Protea Glen, Senaoane, Snake Park, Tladi, White City, Zola i Zondi. == Galerija slika == <gallery> Slika:Soweto township.jpg|Predgrađe Soweto Slika:Soweto at Museum.jpg| Pogled sa [[Hector-Pieterson-Museum]] u Orlandu na Soweto </gallery> [[Kategorija:Naselja u Južnoj Africi]] [[Kategorija:Johannesburg]] 9b039g7437ljhej5v2siofh9bv41c6d 0 269674 7427696 7256707 2026-04-10T14:07:18Z Argo Navis 852 Dodavanje predloška dodaj infookvir (JS) 7427696 wikitext text/x-wiki {{dodaj infookvir|most}} [[Datoteka:Pješački most Osijek.jpg|alt=|mini|400x400px|Pogled na most s Promenade]] '''Pješački most''' viseći je [[most]] preko [[Drava|Drave]] u [[Osijek]]u. Pješački most preko rijeke Drave u Osijeku povezuje gradsko središte s rekreativnim središtem na lijevoj obali Drave. Jedan je od najpoznatijih i najljepših simbola grada. Također, jedinstvenog je izgleda i u cijeloj [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Izgrađen je [[1981.]] po projektu [[beograd]]ske [[Mostogradnja|Mostogradnje]]. Rijeka Drava je premoštena jednim rasponom dužine 209,5 metra, sklopom koji je u statičkom pogledu prednapeta lančanica. Preko čeličnih pilona visine 35 metara razapeta je parabolična nosiva užad, usidrena u blokove iza mosta. Na nju su kosim vješaljkama ovješene predgotovljene armiranobetonske hodničke ploče. Širina hodnika je 5 metra, a ukupna širina rasponskog sklopa je 6,12 metra. Rasponska konstrukcija sastavljena je od ukupno 50 predgotovljenih armiranobetonskih ploča. Od izgradnje do [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] službeno se nazivao '''''Most mladosti''''', a mnogi Osječani ga i danas tako nazivaju. I on je, kao i mnogi drugi objekti u Osijeku, za vrijeme rata bio oštećen. Već [[1993.]] značajno je obnovljen, a nova značajnija obnova dogodila se [[2007.]], kada je postavljena nova hodna površina (novi [[asfalt]]), obnovljeni spojevi ploča, obojana ograda te zamijenjena i popravljena rasvjeta.<ref>[http://www.osijek031.com/osijek.php?topic_id=5902 Pješački most dobit će novi asfalt, boju i rasvjetu], osijek031.com, preuzeto 27. lipnja 2010.</ref> Tijekom [[2017.]] godine pješački most dobiva novu dekorativnu rasvjetu u velikoj akciji prikupljanja čepova [[Coca-Cola|Coca-Cole]] koja se obvezala financirati dekorativnu rasvjetu pješačkog mosta ako se u Osijeku skupi 108.048 čepova Coca-Cole, odnosno broj čepova koliko je Osijek imao stanovnika prilikom popisa stanovništva [[2011.]] godine.<ref>https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/foto-osvijetljen-jedan-od-simbola-osijeka-grad-na-dravi-ima-novu-atrakciju-viseci-pjesacki-most-dobio-trajnu-rasvjetu-s-promjenjivim-bojama-6309416 jutarnji.hr, preuzeto 26. kolovoza 2020.</ref> Planirani početak temeljite obnove cjelokupnog pješačkog mosta je kolovoz [[2020.]] godine.<ref>https://www.glas-slavonije.hr/438726/3/Obnova-pjesackog-mosta-zapocinje-krajem-kolovoza, Glas Slavonije, preuzeto 26. kolovoza 2020.</ref> [[Datoteka:Pješački most Osijek 1.jpg|260px|mini|lijevo|Pješački most za vrijeme noći]] == Izvori == {{izvori}} {{commonscat|Footbridge in Osijek}} {{mrva-građ}} [[Kategorija:Infrastruktura kopnenog prometa u Osijeku]] [[Kategorija:Pješački mostovi u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Mostovi na Dravi u Hrvatskoj]] lueaabkprnq0jpkmnq14kn441byxhyz 0 269678 7427642 7248774 2026-04-10T13:29:26Z Argo Navis 852 7427642 wikitext text/x-wiki {{Hotel | naziv = Hotel Osijek | izvorni naziv = | slika = [[Slika:Hotel Osijek 1.jpg|300px]] | slika_opis = Pogled na hotel Osijek | širina-stupnjevi = 45 | širina-minute = 33 | širina-sekunde = 43.69 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 18 | dužina-minute = 40 | dužina-sekunde = 47.19 | dužina-oznaka = E | država = [[Hrvatska]]|dz=HRV|pushpin_map = Hrvatska Osijek | grad = [[Osijek]] | lokacija = | kategorija = <math>\bigstar\bigstar\bigstar\bigstar</math> | utemeljen = [[1977.]] | broj soba = 140 | broj kreveta = }} '''Hotel Osijek''' je [[hotel]] u [[Osijek]]u. Sa 62 [[Metar|metra]] visine, to je treća najviša zgrada u Osijeku (poslije [[Osječka konkatedrala|konkatedrale]] i [[Eurodom Osijek|Eurodoma]] i trenutno 23. najviša zgrada u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Hotel je izgrađen [[1977.]] Izgrađen je u Zimskoj luci pored [[Drava|Drave]]. Godine [[2004.]] je obnovljen i moderniziran. Ukupan broj soba je smanjen, ali su ostale proširene. Izgrađena je nova kuhinja, a dodane su i prostorije za poslovne sastanke, kongrese i sl. Također je proširen i hotelski parkirališni prostor. Nakon obnove 2004. hotel ima 140 soba i 7 apartmana. == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} * [http://www.hotelosijek.hr Službene stranice] {{mrva-građ}} [[Kategorija:Građevine u Osijeku]] [[Kategorija:Hoteli u Hrvatskoj|Osijek]] [[Kategorija:Gospodarstvo Osijeka]] 29s75ukjtr9h3l37qcbfqvmgke3t6lx 0 269681 7427644 7148904 2026-04-10T13:31:01Z Argo Navis 852 7427644 wikitext text/x-wiki {{Infookvir neboder | Ime = Eurodom | Alternativno ime = | Slika = Neboder Eurodom Osijek.jpg | opis slike = | Mjesto = [[Osijek]] | dz = HRV | Koordinate = | pushpin_map = Hrvatska Osijek | od = | do = | Otvorenje = | Saniranje = | Rušenje = | Status = Završen | Stil gradnje = | Arhitekt = | Arhitekti = | Namjena = poslovni prostor, trgovački centar, kulturni centar | Radna mjesta = | Broj soba = | Stanovi = | Vlasnik = | Glavni korisnik = | Graditelj = | Održavanje = | Visina = 65 | Visina s antenom = | Visina krova = | Dubina = | Po visini = | Po visini u = | Katovi = 12 | Dizala = | Površina = | Materijal = | Konstrukcija = | Vrijednost = | Sigurnost = }} '''Eurodom''' je poslovno-kulturni centar u [[Osijek]]u. Ime je dobio po tvrtki osnovanoj [[2002.]] koja je investirala u ovaj kompleks. Cijeli kompleks veličine je 85.000 [[Četvorni metar|četvornih metara]], a vrijednosti je više od 650 milijuna [[Hrvatska kuna|kuna]]. Obuhvaća veliki trgovački centar s 80 trgovačkih i 16 ugostiteljskih sadržaja, poslovni centar s visokokvalitetnim prostorijama različitih veličina, kulturni centar s 330 mjesta te garažu s 900 parkirnih mjesta. Prostorom dominiraju dva tornja, tzv. osječki blizanci koji su spojeni i imaju 12 katova. == Galerija == <br /><gallery widths="220" heights="147"> Datoteka:Eurodom Osijek.jpg|Kulturni centar i poslovni toranj Eurodom Datoteka:Kulturni centar Eurodom.jpg|Kulturni centar Eurodom </gallery> == Izvori == {{izvori}} * [http://www.eurodom.com.hr/onama.aspx O kompleksu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110312033134/http://www.eurodom.com.hr/onama.aspx |date=12. ožujka 2011. }} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} * [http://www.eurodom.com.hr Službene stranice tvrtke Eurodom], eurodom.com.hr {{mrva-građ}} [[Kategorija:Građevine u Osijeku]] [[Kategorija:Neboderi u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Gospodarstvo Osijeka]] 1m4g8rw0azjhq4zh49nb1t2m7xwm62o 7427645 7427644 2026-04-10T13:31:56Z Argo Navis 852 7427645 wikitext text/x-wiki {{Infookvir neboder | Ime = Eurodom | Alternativno ime = | Slika = Neboder Eurodom Osijek.jpg | opis slike = | Mjesto = [[Osijek]] | dz = HRV | Koordinate = | pushpin_map = Hrvatska Osijek | pushpin_label = Eurodom | od = | do = | Otvorenje = | Saniranje = | Rušenje = | Status = Završen | Stil gradnje = | Arhitekt = | Arhitekti = | Namjena = poslovni prostor, trgovački centar, kulturni centar | Radna mjesta = | Broj soba = | Stanovi = | Vlasnik = | Glavni korisnik = | Graditelj = | Održavanje = | Visina = 65 | Visina s antenom = | Visina krova = | Dubina = | Po visini = | Po visini u = | Katovi = 12 | Dizala = | Površina = | Materijal = | Konstrukcija = | Vrijednost = | Sigurnost = }} '''Eurodom''' je poslovno-kulturni centar u [[Osijek]]u. Ime je dobio po tvrtki osnovanoj [[2002.]] koja je investirala u ovaj kompleks. Cijeli kompleks veličine je 85.000 [[Četvorni metar|četvornih metara]], a vrijednosti je više od 650 milijuna [[Hrvatska kuna|kuna]]. Obuhvaća veliki trgovački centar s 80 trgovačkih i 16 ugostiteljskih sadržaja, poslovni centar s visokokvalitetnim prostorijama različitih veličina, kulturni centar s 330 mjesta te garažu s 900 parkirnih mjesta. Prostorom dominiraju dva tornja, tzv. osječki blizanci koji su spojeni i imaju 12 katova. == Galerija == <gallery mode="packed"> Datoteka:Eurodom Osijek.jpg|Kulturni centar i poslovni toranj Eurodom Datoteka:Kulturni centar Eurodom.jpg|Kulturni centar Eurodom </gallery> == Izvori == {{izvori}} * [http://www.eurodom.com.hr/onama.aspx O kompleksu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110312033134/http://www.eurodom.com.hr/onama.aspx |date=12. ožujka 2011. }} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} * [http://www.eurodom.com.hr Službene stranice tvrtke Eurodom], eurodom.com.hr {{mrva-građ}} [[Kategorija:Građevine u Osijeku]] [[Kategorija:Neboderi u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Gospodarstvo Osijeka]] d9uv9ouqmb7n7js99zog14hpremx5ox 0 269684 7427689 7382808 2026-04-10T14:05:02Z Argo Navis 852 | pushpin_map = Hrvatska Osijek | pushpin_label = 7427689 wikitext text/x-wiki {{Infookvir hrvatski muzej ili galerija |ime = Arheološki muzej Osijek |slika = Arheološki muzej Osijek.jpg |opis_slike = Zgrada Muzeja na Trgu Svetog Trojstva |veličina_slike = |osnovan = [[28. travnja]] [[2005.]]<ref name="opci_podaci">{{Citiranje časopisa |url=http://arheoloskimuzejosijek.hr/?page_id=27 |title=Opći podaci {{!}} {{!}}Arheološki {{!}} muzej {{!}} Osijek{{!}} |journal= |access-date=31. ožujka 2013. |archive-date=19. kolovoza 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130819181359/http://arheoloskimuzejosijek.hr/?page_id=27 |url-status=dead }}</ref> |lokacija = Trg Sv. Trojstva 2<br />[[Osijek]] | pushpin_map = Hrvatska Osijek | pushpin_label = |izlošci = |ulaz = odrasli 10 kuna<br />s raznim popustima 5 kuna<br />ponedjeljkom nema posjeta<ref>{{Citiranje weba |url=http://arheoloskimuzejosijek.hr/?page_id=83 |title=Radno vrijeme i cijene ulaznica {{!}} {{!}}Arheološki {{!}} muzej {{!}} Osijek{{!}} |access-date=31. ožujka 2013. |archive-date=19. kolovoza 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130819174608/http://arheoloskimuzejosijek.hr/?page_id=83 |url-status=dead }}</ref> |javni prijevoz = tramvaj |ravnatelj = Zvonko Bojčić<ref name="djelatnici">{{Citiranje časopisa |url=http://arheoloskimuzejosijek.hr/?page_id=32 |title=Djelatnici {{!}} {{!}}Arheološki {{!}} muzej {{!}} Osijek{{!}} |journal= |access-date=31. ožujka 2013. |archive-date=19. kolovoza 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130819182530/http://arheoloskimuzejosijek.hr/?page_id=32 |url-status=dead }}</ref> |kustos = Domagoj Dujmić, Tomislav Hršak, Igor Vukmanić<ref name="djelatnici"/> |web = [http://arheoloskimuzejosijek.hr/ Službene stranice muzeja] |dodatak = }} {{Glavni|Muzej Slavonije}} '''Arheološki muzej Osijek''' je [[muzej]] koji je kao samostalna ustanova djelovao od 2005. do 2012. godine. ==Povijest== Muzej je osnovan [[28. travnja]] [[2005.]] Uredbom [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade Republike Hrvatske]] o osnutku Arheološkog muzeja u [[Osijek]]u. Sjedište muzeja bilo je u osječkoj [[Tvrđa|Tvrđi]]. Obuhvaćao je [[Zgrada Glavne straže u Osijeku|zgradu nekadašnje Glavne straže]] na Trgu Svetog Trojstva i tzv. [[Kuća Brožan|Kuću Brožan]] na Trgu Jurja Križanića. Muzej je svečano otvoren [[16. studenoga]] [[2007.]] Otvorenju je nazočio i ministar kulture RH [[Božo Biškupić]]. Muzej je jedini specijalizirani muzej u istočnoj Hrvatskoj za istraživanja i iskapanja. Također je i jedan od uglednijih muzeja u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]]. Godine 2012. odlukom Vlade Republike Hrvatske Arheološki muzej Osijek pripojen je [[Muzej Slavonije|Muzeju Slavonije]].<ref>[http://www.novilist.hr/Kultura/Ostalo/Arheoloski-muzej-u-Osijeku-pripojen-Muzeju-Slavonije?meta_refresh=true ''Arheološki muzej u Osijeku pripojen Muzeju Slavonije''], [[Novi list]], 30. ožujka 2012., www.novilist.hr, pristupljeno 4. svibnja 2016.</ref> Odluka je donesena na prijedlog Ministarstva kulture RH (tadašnja ministrica dr. sc. Andrea Zlatar Violić iz Hrvatske narodne stranke). Uredbom Vlade Republike Hrvatske od 1.12. 2017. godine ponovno se osniva Arheološki muzej Osijek te preuzima cjelokupni Arheološki odjel Muzeja Slavonije i njegove djelatnike sa svom pripadajućom arheološkom građom i dokumentacijom. ==Ustroj i djelovanje== Muzej raspolaže s 980 m² izložbenog prostora.<ref name="opci_podaci"/> Zgrada Glavne straže služi kao služi kao izložbeni prostor za posjetitelje, dok Kuća Brožan služi za urede muzeja i radionice. Muzej ima dvije dvorane koje su pogodne za različita kulturna događanja kao što su promocije, koncerti, privremene izložbe, predavanja, konferencije, projekcije, kazališne predstave, prezentacije i slična događanja. ''Višenamjenski [[atrij]] natkriven staklenom kupolom'' površine 222,2&nbsp;m² s 150 mjesta za sjedenje, te ''[[Multimedija|multimedijsku]] konferencijsku dvoranu'' površine 58,7&nbsp;m² s 50 mjesta za sjedenje uz koju je dodatna prostorija pogodna za domijenke.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://arheoloskimuzejosijek.hr/?page_id=42 |title=Posebnost Muzeja {{!}} {{!}}Arheološki {{!}} muzej {{!}} Osijek{{!}} |journal= |archive-url=https://web.archive.org/web/20130819182535/http://arheoloskimuzejosijek.hr/?page_id=42 |archive-date=19. kolovoza 2013. |access-date=31. ožujka 2013. }}</ref> == Izvori == ;Bilješke i literatura {{izvori|30em}} * [https://web.archive.org/web/20171001132508/http://www.kultura-osijek.com/ kultura-osijek.com] == Vanjske poveznice == ;Mrežna mjesta * [http://mso.hr/?page_id=207&lang=hr Muzej Slavonije], službeno mrežno mjesto * [https://web.archive.org/web/20120814133300/http://arheoloskimuzejosijek.hr/ Arheološki muzej Osijek], nekadašnje službeno mrežno mjesto (neaktivno) {{Coord|45.56074378725652|N|18.696042895317078|E|region:HR-14_type:landmark_dim:40_source:MDC|display=title|format=dms}} [[Kategorija:Muzeji u Osijeku]] [[Kategorija:Arheološki muzeji u Hrvatskoj|Osijek]] gkcdp0956wrkxllgj50x19qmetgdpax 0 273931 7427678 7346584 2026-04-10T13:59:41Z Argo Navis 852 7427678 wikitext text/x-wiki {{Infookvir stadion | ime = Streljana Pampas | izvorno_ime = | slika = Pampas streljana.jpg | UEFA = | nadimak = | prijašnja_imena = | lokacija = [[Osijek]] | dz = HRV | koordinate = {{coord|45.569859|18.638888|format=dms|display=it}} | pushpin_map = Hrvatska Osijek | pushpin_label = | cijena_izgradnje = | arhitekt = | izgradnja = | otvoren = [[1985.]] | renoviran = [[2009.]] | proširen = | zatvoren = | srušen = | vlasnik = grad [[Osijek]] | upravitelj = Športski objekti d.d. | korisnici = Streljačka društva, Streljački savezi grada i županije, [[zaštitarska tvrtka|zaštitarske tvrtke]], Osječki sajam | kapacitet = | teren = | dimenzije = }}{{Pogrešan infookvir|zgrada}} '''Streljana Pampas''' je streljana u istoimenom [[zapad]]nom dijelu [[Osijek]]a, uz obalu [[Drava|Drave]]. Otvorena je [[1985.]], nakon dvije godine gradnje. Građena je za potrebe [[Europsko prvenstvo u streljaštvu 1985.|Europskog streljačkog prvenstva 1985.]] čiji je domaćin bio [[grad]] Osijek. [[Osijek]] je prvenstvo organizirao i povodom tada 200. godišnjice streljaštva u Osijeku. Organizacija se pokazala odličnom. Također, na streljani su prije rata održana još [[ISSF Svjetski streljački kup u Hrvatskoj|dva svjetska kupa]] [[1988.]] i [[1989.]] u disciplinama letećih meta Trap-Skeet. No, za potrebe Svjetskog kupa 1988. streljani je dodan dio za leteće mete. Streljana ima dijelove u kojima se mogu održavati sve [[Streljaštvo|streljačke]] discipline, pa streljana ima dozvolu da se na njoj mogu igrati sva europska i svjetska natjecanja. [[2009.]] Osijek je ponovno dobio organizaciju Europskog prvenstva u streljaštvu, pa je za tu priliku streljana obnovljena. Danas se streljana najčešće koristi za [[Osječki sajam|Osječke sajmove]]. [[Kategorija:Športski objekti u Osijeku]] 4htz1qzdnublkvq9j15tockf521ytcw 7427679 7427678 2026-04-10T14:00:13Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Streljaštvo u Hrvatskoj|Streljaštvo u Hrvatskoj]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7427679 wikitext text/x-wiki {{Infookvir stadion | ime = Streljana Pampas | izvorno_ime = | slika = Pampas streljana.jpg | UEFA = | nadimak = | prijašnja_imena = | lokacija = [[Osijek]] | dz = HRV | koordinate = {{coord|45.569859|18.638888|format=dms|display=it}} | pushpin_map = Hrvatska Osijek | pushpin_label = | cijena_izgradnje = | arhitekt = | izgradnja = | otvoren = [[1985.]] | renoviran = [[2009.]] | proširen = | zatvoren = | srušen = | vlasnik = grad [[Osijek]] | upravitelj = Športski objekti d.d. | korisnici = Streljačka društva, Streljački savezi grada i županije, [[zaštitarska tvrtka|zaštitarske tvrtke]], Osječki sajam | kapacitet = | teren = | dimenzije = }}{{Pogrešan infookvir|zgrada}} '''Streljana Pampas''' je streljana u istoimenom [[zapad]]nom dijelu [[Osijek]]a, uz obalu [[Drava|Drave]]. Otvorena je [[1985.]], nakon dvije godine gradnje. Građena je za potrebe [[Europsko prvenstvo u streljaštvu 1985.|Europskog streljačkog prvenstva 1985.]] čiji je domaćin bio [[grad]] Osijek. [[Osijek]] je prvenstvo organizirao i povodom tada 200. godišnjice streljaštva u Osijeku. Organizacija se pokazala odličnom. Također, na streljani su prije rata održana još [[ISSF Svjetski streljački kup u Hrvatskoj|dva svjetska kupa]] [[1988.]] i [[1989.]] u disciplinama letećih meta Trap-Skeet. No, za potrebe Svjetskog kupa 1988. streljani je dodan dio za leteće mete. Streljana ima dijelove u kojima se mogu održavati sve [[Streljaštvo|streljačke]] discipline, pa streljana ima dozvolu da se na njoj mogu igrati sva europska i svjetska natjecanja. [[2009.]] Osijek je ponovno dobio organizaciju Europskog prvenstva u streljaštvu, pa je za tu priliku streljana obnovljena. Danas se streljana najčešće koristi za [[Osječki sajam|Osječke sajmove]]. [[Kategorija:Športski objekti u Osijeku]] [[Kategorija:Streljaštvo u Hrvatskoj]] 4r3ex5r5kiurzq1efcqfl771nch5c2s 0 273955 7427844 6191130 2026-04-10T20:42:44Z Divna Jaksic 974 7427844 wikitext text/x-wiki {{Skladatelj |ime= Franjo Vinko Jelić |opis_slike= |puno_ime= Vinko Jelić |slika= |datum_rođenja= [[1596.]] |mjesto_rođenja= [[Rijeka]] |datum_smrti= [[22. srpnja]] [[1636.]] |mjesto_smrti= [[Saverne]] |djela= ''[[Parnassia militia]]''<br>''[[Arion Primus i Arion Secundus]]'' |period= [[Barok]] |utjecaj= |suradnici= |nagrade= |}} '''Vinko Jelić''' ([[Rijeka]], [[1596.]] – [[Saverne]], nakon [[22. srpnja]] [[1636.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[barok]]ni [[skladatelj]], [[pjevač]] i [[glazbenik]].<ref name="HBL">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=141 LZMK / Hrvatski biografski leksikon] [[Ivona Ajanović-Malinar]]: »JELIĆ, Vinko«, pristupljeno 6. veljače 2014.</ref> == Životopis == U [[Graz]]u učio je glazbu kod [[Matthia Ferrabosco|Matthije Ferrabosce]]. Riječko je podrijetlo isticao uz naslove svojih tiskanih djela, dodajući imenu pridjevak "Fluminensi Sancti Viti". Ranu mladost proživio je u Rijeci, da bi [[1606.]] otišao u Graz. Nakon [[1609.]] studirao je na Ferdinandeumu i [[Sveučilište u Grazu|Sveučilištu u Grazu]]. Bio je i član dvorskog orkestra. Od [[1617.]] bio je glazbenik na dvoru nadvojvode Leopolda V i [[biskup]]a u [[Strasbourg]]u. Godine [[1618.]] zaređuje se. Djelima crkvene glazbe stječe ugled kao skladatelj ranobaroknih obilježja. Autor je zbirke duhovnih koncerata „Parnassia militia“ ([[1622.]]), zbirke moteta i drugih crkvenih skladbi nazvanih „Arion primus“ i „Arion secundus“ ([[1628.]]). U harmonijskoj građi vješto prepleće starocrkvene moduse s tonalitetima dura i mola, služi se često usporednim tercama, a katkad povećanim i smanjenim akordima, disonancama pa i kromatikom. Karakteristično barokno zvukovno suprotstavljanje ostvaruje izmjenjivanjem brzih i polaganih odlomaka služeći se tada još neuobičajenim oznakama (allegro, allegrissimo, tardi, tardissimo), a dinamičke kontraste postiže prijelazima iz forte u piano ili iz sola u puni sastav tutti. Jedan je od prvih skladatelja srednjoeuropskoga (austrijsko-njemačkoga) područja koji u duhovnim koncertima uz orgulje uvodi i druge instrumente (dvije violine u koncertima br. 21 i 24; kornet i trombon u ricercarima).<ref name="HBL"/> Posljednji se put spominje 22. srpnja 1636. tijekom ratnih sukoba oko [[Saverne|Zaberna]]. == Djela == * Parnassia militia concertuum unius, duarum, trium et quatuor vocum tam nativis quam instrumentalibus vocibus ad organum concinendarum, op. 1. Argentinae, Typis Pauli Ledertz, 1622. * Arion primus sacrorum concertuum unius, duarum, trium et quatuor vocum ad organum concinendarum, op. 2. Augustae Tribocorum, Apud Paulum Ledertz, 1628. * Arion secundus psalmorum vespertinorum tam de tempore, quam de Beata Maria Virgine quatuor vocibus, alternatim ad organum concinendarum adiunctis Magnificat, Salve regina, & octo tonis ad omnia strumenta accomodatis, op. 3. Augustae Tribocorum, Apud Paulum Ledertz, 1628. == Poveznice == * [[Hrvatski skladatelji klasične i folklorne glazbe]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=141 LZMK / Hrvatski biografski leksikon – Ivona Ajanović-Malinar: »JELIĆ, Vinko«] *[http://www.kvarner.hr/kultura/glazba.html Kvarnerski baštinski vremeplov / Glazbena baština – Diana Grgurić: »Žubor kvarnerske glazbene rijeke«] *[http://www.croatianhistory.net/etf/et12a1.html www.croatianhistory.net – Croatian Classical Music, 11th-19th centuries] {{engl}} {{WProjekti |commons= |commonshr= |commonscat= |commonscathr= }} {{Mrva-biog-glaz-hrvatska}} {{GLAVNIRASPORED:Jelić, Vinko}} [[Kategorija:Hrvatski skladatelji]] [[Kategorija:Životopisi, Rijeka]] 8bugnz7jeakq8jpj4maovskjph86dxp 0 277660 7427619 7149609 2026-04-10T13:06:25Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Sevilla|Sevilla]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Građevine u Sevilli|Građevine u Sevilli]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7427619 wikitext text/x-wiki {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = Katedrala, [[Archivo de Indias]] i [[Alcázar u Sevilli]] |slika = Sevilla Cathedral and Giralda.JPG |godina = [[1987.]] <small>(11. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = i, ii, iii, vi |ugroženost = ne |dossier = 383 |država = {{Z+X|ŠPA}} |karta = Španjolska |karta-oznaka = Katedrala u Sevilli |oznaka-položaj = |koordinate = {{coord|37|23|9|N|5|59|35|W|region:ES-CL_type:landmark|display=inline,title}} |karta-opis = }} '''Gospina katedrala u Sevilli''' ([[španjolski]]: ''Catedral de Santa María de la Sede'') je [[rimokatoličanstvo|rimokatolička]] [[katedrala]] u [[Seville|Sevilli]], [[Andaluzija]], ujedno i najveća [[Gotička arhitektura|gotička katedrala]], te treća po veličini u svijetu.<ref>The other Europe: Cinque Terre, Bruges, Rothenburg, Edinburgh, Seville". Dallas Morning News, 31. svibnja 2009.</ref> Posvećena je [[Gospa|Djevici Mariji]] i poznata je po svojoj ogromnoj veličini i jedinstvenoj arhitekturi. Kada je završena u 16. stoljeću prestigla je [[Aja Sofija|Aja Sofiju]] kao najveću katedralu na svijetu, koja je tu titulu držala više od tisuću godina. Od slavnih osoba koji su sahranjeni u katedrali najpoznatiji je [[ Kristofor Kolumbo]].<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/383 "Cathedral, Alcázar and Archivo de Indias in Seville". UNESCO.]</ref> Katedrala je proglašena [[UNESCO]]-ovom [[svjetska baština|svjetskom baštinom]] 1986. godine kao petobrodna golema građevina iznimne arhitektonske i povijesne vrijednosti. ==Povijest== [[Datoteka:Planocatsevilla.jpg|mini|lijevo|Tlocrt katedrale; [[portal]]i: ''1. Puerta de la Asuncion, 2. Puerta del Bautismo, 3. Puerta de San Miguel, 4. Puerta de San Cristóbal, 5. Puerta de las Campanillas, 6. Puerta de los Palos, 7. Puerta del Lagarto, 8. Puerta de la Concepción, 9. Puerta del Sagrario, 10. Puerta del Perdón''; 11. Kraljevska kapela; 12. ''Sala Capitular''; 13. Glavna sakristija; 14. ''Sacristía de los calices''; 15. ''Iglesia del Sagrario''.]] Dijelovi katedrale potječu još od [[Mauri|maurske]] [[džamija|džamije]] dinastije [[Almohadi]] koja je dovršena 1198. godine. [[Ferdinand III. Kastiljski]] je osvojio Sevillu 1248. godine i odmah je otpočeo pokrštavanje džamije. Katedrala je trebala demonstrirati bogatstvo Seville koja je postala vodećim trgovačkim središtem nakon [[rekonkvista|rekonkviste]]. Nakon potresa 1356. godine graditelji katedrale su 1401. godine odlučili potpuno srušiti oštećene dijelove, osim [[minaret]]a koji je pretvoren u [[zvonik]] katedrale (''Giralda''), i izgraditi potpuno novu građevinu koja je trebala nadmašiti sve dotadašnje katedrale. Izgradnja je potrajala do 1506. godine, a radnici su sami platili arhitekte i druge specijalizirane graditelje, dajući polovicu svoje plaće.<ref>Walter Matthew Gallichan,'' The Story of Seville'', 1903., J.M. Dent & Co.</ref> Samo pet godina nakon završetka, 1511., [[kupola]] se urušila i njena obnova je otpočela. Kupola se srušila još jednom nakon potresa, 1888. godine, i obnova joj je potrajala sve do 1903. godine. ==Odlike== Veličina i četvrtasti tlocrt katedrale bili su diktirani tlocrtom [[džamija|džamije]] na kojemu je ona sagrađena (115 x 76 metara).<ref>''Velike arhitekture svijeta'', Marjan tisak, Split, 2005., str. 125.</ref> Ona je među najvećim od svih srednjovjekovnih i gotičkih europskih katedrala, u smislu prostora i volumena. Katedrala ima najduži glavni [[brod (arhitektura)]] u Španjolskoj (42 m) i bogato je ukrašen s mnogo zlata. Glavnim brodom dominira [[Crkveni kor|kor]] u njegovoj sredini, te [[oltar]] ([[Pierre Dancart]]) koji je ispunjen gotičkim drvenim retablom na kojemu se nalaze scene iz [[Krist]]ova života. Sjeverno od zapadnog portala nalazi se portal "Vrata oprosta" (''Puerta del Perdón'') koji je u izvornom maurskom obliku potkovastog luka, a vodi u "Dvorište naranči" (''Patio de los Naranjos''), negdašnji maurski vrt, dvorište džamije. Graditelji su iskoristili stupove i druge elemente stare džamije, ali je minaret u potpunosti iskorišten za zvonik. Tzv. ''Giralda'' (španjolski: rotirati, vrtjeti) je najpoznatiji simbol grada. U svojoj četvrtastoj bazi širok je 13.61 m, a visok je 105 metara, a njegov zadnji kat, s 22 zvona, i [[lanterna]] su izgrađeni u [[renesansa|renesansnom]] [[pleterski stil|pleterskom stilu]] u 16. stoljeću. Na njegovom vrhu se nalazi 2 tone teška skulptura (Bartolome Morel), lokalno poznata kao ''El Giraldillo'', koja predstavlja Vjeru. Unutrašnjost tornja ima rampe umjesto stepenica, kako bi se omogućilo [[mujezin]]u i drugima da se na konju popnu na vrh. Katedrala ima 80 [[kapela]] u kojima je 1896. godine održano 500 [[misa]] u jednom danu.<ref>Larkin Dunton, ''The World and Its People'', 1896., Silver, Burdett</ref> U Kapeli krstionice (''Capilla de San Antonio'') nalazi se slika "Vizija sv. Antuna" koju je 1656. godine naslikao [[Bartolomé Esteban Murillo]], a čiji je dio, sa [[Sveti Antun Padovanski|sv. Antunom]], neuspješno pokušao prodati lopov 1875. godine. Gospina kapela (''Capilla de la Virgen de la Antigua'') sadrži srednjovjekovnu fresku Gospe (''Virgen''), a Kraljevska kapela (''Capilla Real'') je izgrađena od 1551. – 1575. u renesansnom stilu, te je služila kao mauzolej gdje su sahranjeni Ferdinand III., njegova žena i sinovi, uključujući [[Alfons X. Mudri|Alfonsa X.]] U Glavnoj Kapeli (''Capilla Mayor'') nalazi se najveći oltarni retabl na svijetu, visine 23 i širine 20 metara, koji je izradilo više majstora od 1482. – 1564. godine. U njegovom podnožju se nalazi posrebrena skulptura Gospe okružena s 45 drvenih reljefa koji prikazuju život Isusa i Djevice Marije. U crkvi su, između ostalih, sahranjeni: * [[Ferdinand III. Kastiljski]] * [[Alfons X. Mudri]] * [[Kristofor Kolumbo]] * [[Beatriz od Švabije]] <gallery mode="packed"> Spain Andalusia Seville BW 2015-10-23 13-04-37.jpg|Pogled na katedralu s istoka Vista general de la Capilla Real de la Catedral de Sevilla.jpg|Kraljevska kapela u katedrali Sevilla2005July 043.jpg|Zapadno pročelje Cathedral of St. Mary of the See, Seville, Spain..jpg|Pogled na katedralu sa sjevera Spain Andalusia Seville BW 2015-10-23 12-30-25 stitch.jpg|Kor CATEDRAL 001.jpg|Kupola La Giralda, Seville, Spain - Sep 2009.jpg|La Giralda noću Naves 001jpg.jpg|Glavni brod katedrale Pierre Dancart Altarpiece Seville.jpg|Retabl na oltaru Sevilla cathedral - tomb of christopher columbus.jpg|Grobnica Kristofora Kolumba </gallery> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} *[http://www.geopanorama.de/gpearth/sevilla.htm Interaktivna 360° panorama od trga Plaza del Triunfo s katedralom,'' Alcázarom i Archivo General de Indias'' (Java, 0,9 MB)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070928020619/http://www.geopanorama.de/gpearth/sevilla.htm |date=28. rujna 2007. }} {{Svjetska baština u Španjolskoj}} {{GLAVNIRASPORED:Sevilli, katedrala u}} [[Kategorija:Katoličke katedrale u Španjolskoj]] [[Kategorija:Svjetska baština u Španjolskoj]] [[Kategorija:Gotičke katedrale u Španjolskoj]] [[Kategorija:Građevine u Sevilli]] gclcmpgqks4w865qbwcj44lre84864v 0 277747 7427622 6844239 2026-04-10T13:08:05Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Sevilla|Sevilla]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Građevine u Sevilli|Građevine u Sevilli]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7427622 wikitext text/x-wiki {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = Alcázar, [[Archivo de Indias]] i [[Katedrala u Sevilli]] |slika = Sevilla2005Julio 004.jpg |godina = [[1987.]] <small>(11. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = i, ii, iii, vi |ugroženost = ne |dossier = 383 |država = {{Z+X|ŠPA}} |karta = Španjolska |karta-oznaka = Alcázar u Sevilli |oznaka-položaj = |koordinate = {{coord|37|23|02|N|5|59|29|W|region:ES_type:landmark|display=inline,title}} |karta-opis = }} '''Kraljevski Alcázar u Sevilli''' ([[španjolski]]: ''Alcázares Reales de Sevilla'') je kraljevska [[palača]] u [[Seville|Sevilli]], koja izvorno bila [[Mauri|maurska]] [[utvrda]] i jedan je od najboljih primjera arhitekture [[mudéjar]] stila. Zbog toga je 1987. godine, zajedno s [[Archivo de Indias]] i [[Katedrala u Sevilli|Katedralom u Sevilli]] upisan na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]]. Gornje dijelove palače još uvijek koristi španjolska kraljevska obitelj kao svoju službenu rezidenciju u Sevilli i njome upravlja Vijeće za nacionalnu baštinu (''Patrimonio nacional''). [[Slika:Alcazar Sevilla-Espana1138.JPG|mini|lijevo|Lavlja vrata]] ==Povijest== [[Slika:Jardines Alcázar Sevilla 2009.jpg|mini|lijevo|Vrt Alcazara]] Almohadi su na ovom mjestu u Sevilli izgradili palaču koju su nazvali '''Al-Muwarak''', a nakon španjolske rekonkviste kršćanski vladari su je nazvali Alcázar ([[arapski]]: القصر ''al qasr'' u značenju [[tvrđava]]), i dodali su joj neke dijelove u španjolskom maurskom stilu ([[mudejar]]). ==Odlike== [[Datoteka:Patio de las doncellas.jpg|mini|240px|''Dvorište dama'']] [[Slika:Estanque de Mercurio 003.jpg|mini|Merkurov paviljon u vrtu]] * Dvorište dama (''Patio de las Doncellas'') svoje ime duguje legendi da su Mauri svake godine zahtijevali 100 djevica od podčinjenih kršćanskih kraljeva. Donji dijelovi ovog dijela palače iugradio je kralj [[Petar I. Kastiljski]] koji se na jednom natpisu naziva "sultanom". S obje strane bogato ukrašenog dvorišta s [[peristil]]om šiljastih arkada nalaze se sobe za prijeme. U sredini dvorišta je veliki kvadratični plitki bazen koji zrcali arhitekturu i cvjetni vrt s obje dulje strane. Ovo dvorište se može vidjeti u filmu [[Kraljevstvo nebesko]] ([[Ridley Scott]]) za čije snimanje ga je redatelj dao obložiti šarenim podnim pločicama kako bi više podsjećalo na dvorište u [[Jeruzalem]]u. Gornji dio izgradio je [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva]] od 1540. – 1572. godine, a dizajnirao ga je [[Luis de Vega]] u stilu talijanske [[renesansa|renesanse]], koji je ipak iskoristio mudejar dekoracije. * Kupke gđe. Marije od Padille (''Los Baños de Doña María de Padilla'') je zapravo [[cisterna]] koja se nalazi ispod Dvorišta križa (''Patio del Crucero'') a ime je dobila po ljubavnici kralja Petra Okrutnog. Navodno je kralj, zaljubivši se u Mariju, dao ubiti njezinog muža, na što je Marija posula svoje lice ključalim uljem i unakazila se kako bi odbila naprasnog kralja. Nakon toga je postala redovnicom i smatra se uzorom čestitosti u Sevilli. * Trgovačka kuća (''La Casa de Contratación'') su izgradili kršćanski kraljevi 1503. godine kako bi iz nje upravljali trgovinom s kolonijama u [[Novi svijet|Novom svijetu]]. U njoj se nalazi kapela u kojoj se [[Kristofor Kolumbo]] susreo s kraljem Ferdinandom nakon svog drugog putovanja u Ameriku. U njoj se nalazi slika "Gospa od pomoraca" (Alejo Fernández, 1536.) na kojoj je prvi put prikazano otkriće Amerike i portret Kolumba. Ostali dijelovi palače su: * Lavlja vrata (''Puerta del León'') * Spavaonica maurskih kraljeva (''Dormitorio de los Reyes Moros'') * Veleposlanički salon (''Salón de Embajadores''), 1427. * Patio de las Muñecas * Patio de la Monteria {{commonscat|Alcázar of Seville}} <gallery> Slika:Muralla alcazar 001.jpg|Zidine Alcazara Slika:Alcázar di Siviglia arco.jpg|Lučna vrata Slika:Palacio gótico 001.jpg|Gotički hodnik Slika:Alcazar - Sevilla1.jpg|Detalj arkade u Dvorištu dama Slika:Retablo virgen mareantes 1 Alcazar Seville Spain.jpg|Gospa pomoraca u kapeli Trgovačke kuće </gallery> ==Vanjske poveznice== *[http://www.bluffton.edu/~sullivanm/spain/seville/alcazar/alcazarindex.html Slike Alcázara u Sevilli] s opisima i podrobnom poviješću. {{Svjetska baština u Španjolskoj}} [[Kategorija:Dvorci u Španjolskoj]] [[Kategorija:Svjetska baština u Španjolskoj]] [[Kategorija:Palače u Španjolskoj]] [[Kategorija:Građevine u Sevilli]] 2hdkib2aoyvgvkde1egh70o6agls0tk 0 277779 7427620 7382768 2026-04-10T13:06:36Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Sevilla|Sevilla]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Građevine u Sevilli|Građevine u Sevilli]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7427620 wikitext text/x-wiki {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = [[Archivo de Indias]], [[Alcázar u Sevilli|Alcázar]] i [[Katedrala u Sevilli]] |slika = Archivo de Indias 002.jpg |godina = [[1987.]] <small>(11. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = i, ii, iii, vi |ugroženost = ne |dossier = 383 |država = {{Z|ŠPA}} |karta = Španjolska |karta-oznaka = Archivo de Indias |oznaka-položaj = |koordinate = {{coord|37.384|N|5.992|W|display=inline,title|source:eswiki}} |karta-opis = }} '''Glavni arhiv Indija''' ([[španjolski]]: ''Archivo General de Indias'') je stara trgovačka burza (''Casa Lonja de Mercaderes'') u [[Seville|Sevilli]], [[Španjolska]], u kojoj se čuva iznimno vrijedan [[arhiv]] koji svjedoči o povijesti [[Španjolsko kolonijalno carstvo|Španjolskog Carstva]] u [[Amerika]]ma i [[Filipini]]ma. Građevinu je u stilu talijanske renesanse dizajnirao [[Juan de Herrera]] i zbog svoje važnosti, ali i neobične arhitekture, upisana je 1987. godine, zajedno s [[Alcázar u Sevilli|Alcázarom]] i [[Katedrala u Sevilli|Katedralom u Sevilli]], na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]]. ==Povijest== [[Slika:Cathedral and Archivo de Indias - Seville.jpg|mini|240px|[[Katedrala u Sevilli]] i Arhiv Indija]] Građevinu je naručio [[Filip II., španjolski kralj]] 1572. godine, i to od graditelja njegove palače [[El Escorial]], Juana de Herrere, kako bi u njoj smjestio Savjet trgovaca Seville koji su se do tada sastajali u dvoranama katedrale kako bi raspravljali o poslovima u kolonijama. Što je kralj smatrao neprimjerenim. Zgradu je započeo graditi [[Juan de Mijares]], prema Herrerinim planovima, 1584. godine i počela se koristiti već 1598., što se može vidjeti po natpisu na sjevernoj fasadi. No, radovi na njoj su nastavljeni tijekom 17. stoljeća i dovršio ju je [[Pedro Sanchez Falconete]]. [[Karlo III., španjolski kralj]], je izdao dekret 1785. godine kojim je odredio da se u ovoj građevini smjesti novoosnovani arhiv "Savjeta Indija", kako bi se pod jednim krovom držala sva dokumentacija vezana za španjolske prekomorske kolonije, koji su do tada bili razasuti u više gradova. Ministar Indija, José de Gálvez y Gallardo, je u duhu prosvjetiteljstva odlučio kako će samo dokumente starije od 1760-ih smjestiti tu, a novije nastaviti smještati u starim arhivima, kako bi povjesničari mogli proučavati povijest španjolskog kolonijalnog carstva. Kako bi golema dokumentacija bila smještena 1785. godine proširena je ''Casa Lonja'', a 1787. izgrađeno je masivno mramorno stubište. Zgrada je detaljno obnovljena od 2002. do 2004. godine, za koje vrijeme nije korištena kao istraživačka knjižnica, a od 2005. godine je otpočeo proces digitalizacije njezinih 15 mlijuna stranica. ==Odlike== Zgrada zatvara veliko kvadratično dvorište s galerijama na dva kata čiji su prozori utopljeni kvadrati između plošnih pilastra. Iznad svakog prozora, kao ukras, nalaze se jednostavne kvadratne ploče. Zgradu na vrhu okružuje [[balustrada]] s [[obelisk]]om na svakom kutu. Na njoj nema skulpturalnih ukrasa, samo diskretni kontrast kamena i štuko dekoracija u obliku plitkih reljefa na pilastrima, i na pločama iznad svakog prozora. Arhiv je bogata dokumentacija španjolskih kolonija od dolaska prvih [[konkvistador]]a do konca 19. stoljeća, uključujući dnevnik [[Kristofor Kolumbo|Kristofora Kolumba]], mapa i planova kolonijalnih gradova i mnogi drugi važni, ali i usputni sitni dokumenti. U ovoj zgradi je papa [[Aleksandar VI.]] 1493. godine izdao bulu "Inter caetera" o podjeli Novog Svijeta između Španjolske i Portugala, a [[Miguel de Cervantes]] tražio je zaposlenje. Danas se na njegovih devet kilometara polica čuva oko 43.000 svezaka i oko 80 milijuna stranica razne kolonijalne administracije. {{commonscat}} <gallery> Slika:Sevilla2005July 041.jpg|Pogled na Arhiv Indija s katedrale Slika:ArchivoIndias patio interior.JPG|[[Atrij]] arhiva Slika:ArchivoIndias escalera.JPG|[[Barok]]no [[mramor]]no [[stubište]] Slika:Sevilla Archivo General de Indias-side view.jpg|Pogled na fasadu </gallery> ==Vanjske poveznice== *[http://en.www.mcu.es/archivos/MC/AGI/index.html Službene stranice Arhiva] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100904065500/http://en.www.mcu.es/archivos/MC/AGI/index.html |date=4. rujna 2010. }} {{Svjetska baština u Španjolskoj}} [[Kategorija:Svjetska baština u Španjolskoj]] [[Kategorija:Građevine u Španjolskoj]] [[Kategorija:Renesansne građevine]] [[Kategorija:Građevine u Sevilli]] tjzvmvfvi4is2ymad2hgqb8v8dk6k8e 0 281440 7427847 7275711 2026-04-10T20:45:36Z Divna Jaksic 974 7427847 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vojna osoba |ime = Pijal-paša |slika = PiyalePasha IstanbulNavalMuseum.JPG |opis = |veličina = 220px |datum rođenja = [[1515.]] |mjesto rođenja = [[Viganj]], [[Hrvatska]] |datum smrti = [[21. siječnja]] [[1578.]] |mjesto smrti = [[Carigrad]], [[Turska]] |nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]] |puno ime = |nadimak = |supruga = |suprug = |titule = [[Vezir]] |knjige = |služba = 1554. - 1573. |čin = [[admiral flote]] |ratovi = [[Osmansko-mletački rat]] |bitke = [[bitka kod Džerbe]]<br>[[Opsada Malte]] |vojska = [[Osmanska mornarica]] |rod = |jedinice = |zapovijedao = |odlikovanja = }} '''Pijal-paša''' (oko [[1515.]] – [[1578.]]), [[Osmansko Carstvo|osmanski admiral]] [[Hrvati|hrvatskog podrijetla]].<ref>[http://books.google.com/books?id=gxwB5fQeMWIC&pg=PA90#v=onepage&q=Croatian%20Piyale&f=false The companion guide to Istanbul and around the Marmara - John Freely]</ref><ref>[http://books.google.hr/books?id=pePPvGkGZDQC&pg=PA156&lpg=PA156&dq=Croat+Piyale+Pasha&source=bl&ots=QMT1ANIXG1&sig=RsVhXFhLWJFH2RVg70wxD2b5e1Q&hl=hr&ei=DkadSoBsmo6cA9Tk4LkC&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1#v=onepage&q=Croatian%20Piyale%20Pasha&f=false Europe and Islam - Franco Cardini]</ref><ref>[http://books.google.hr/books?id=Xd422lS6ezgC&pg=PA106&lpg=PA106&dq=Croat+Piyale+Pasha&source=bl&ots=hYW1oBl-lp&sig=Wi313bu3f2sivjoit_XdO4MNEho&hl=hr&ei=DkadSoBsmo6cA9Tk4LkC&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=5#v=onepage&q=Croat%20Piyale%20Pasa&f=false History of the Ottoman empire and modern Turkey - Stanford Jay Shaw]</ref><ref>(tur.) Yayın Kurulu, "Piyale Paşa", (1999) Yaşamları ve Yapıtlarıyla Osmanlılar Ansiklopedisi, İstanbul:Yapı Kredi Kültür Sanat Yayıncılık A.Ş. C.2 s.441 {{ISBN|975-08-0072-9}}<br>''Aslen Hırvat'tı.''</ref> Rođen je u [[Viganj|Vignju]] na [[Pelješac|Pelješcu]]. Bio je poznati osmanski admiral s činom zapovjednika flote (''Kaptan Paşa'') između 1553. i 1567. Osmanski [[vezir]] postao je nakon 1568. Često se nalazi pod imenom ''Piale Pasha'' u zapadnim zemljama i kao ''Pialí Bajá'' u [[Španjolska|Španjolskoj]]; njegovo ime na [[Turski jezik|turskom]] je ''Piyale Paşa''. Pijal-paša obrazovan je na [[Enderun]]u (Carska akademija) u današnjem [[Istanbul]]u, [[Turska]]. Diplomirao je na Endurnu s naslovom ''Kapıcıbaşı'' i postavljen za ''Sanjak Beya'' (provincijski beg; provincijski vladar) [[Galipolje|Galipolja]]. ==Admiral== Promaknut je kao ''Bahriye Beylerbeyi'' (član Vrhovnog vodstva mornarice) i postao admiral flote osmanske mornarice s 39 godina. Godine [[1554.]] zauzeo je otoke [[Elba|Elbu]] i [[Korzika|Korziku]] s velikom flotom, a u tu flotu bili su uključeni i veliki turski admirali kojima je zapovijedao, među njima [[Turgut Reis]] i [[Salih Reis]]. Sljedeće godine, [[sultan]] [[Sulejman I.|Sulejman Veličanstveni]] dao mu je zadatak da brani [[Francuska|Francusku]] u borbi protiv [[Španjolci|Španjolaca]], kada je majka kralja [[Franjo II., kralj Francuske|Franje II.]] zatražila pomoć. Pijal-paša je otplovio 26. lipnja 1555. Turska flota sastala se s Francuskom flotom kod [[Piombino|Piombina]] i uspješno odbacila španjolski napad i zauzela nekoliko španjolskih utvrda na [[Sredozemno more|Sredozemlju]]. ==Bitka kod Džerbe== U lipnju 1558., kada mu se pridružio [[Turgut Reis]], Pijal-paša otplovio je prema [[Mesinski tjesnac|Mesinskom tjesnacu]] i dva admirala zauzimaju grad [[Reggio di Calabria]]. Otuda odlaze prema [[Eolsko otočje|Eolskom otočju]] i zauzima nekoliko otoka, prije nego što se iskrcao u [[Amalfi]], u [[Salerno|Salernskom zaljevu]], zauzeo je gradove [[Massa Lubrense]], Cantone i [[Sorrento]]. Kasnije se njegova flota iskrcala u [[Torre del Greco]], na obalu [[Tuskanija|Tuskanije]], i [[Piombino]]. U rujnu 1558. Pijal-paša napada obale [[Španjolska|Španjolske]], a prije toga zauzeo je [[Menorka|Menorku]] i oštetio otočnu luku. Njegov napadaj izazvao je strah širom sredozemne Španjolske, pa je kralj [[Filip II., španjolski kralj|Filip II.]] tražio pomoć od [[Pavao IV.|Pavla IV.]] i njegovih europskih saveznika da okončaju strah kojeg su izazvali Turci. Godine 1560. Filip II. preuzeo je vodstvo nad Svetom ligom i njezinu organizaciju u kojoj se nalazila Španjolska, [[Mletačka Republika]], [[Republika Genova]], [[Papinska Država]], [[Savojsko Vojvodstvo]] i [[Ivanovci|Malteški vitezovi]]. Ujedinjena flota okupila se kod [[Messina|Messine]] i imala je 54 galije i 66 drugih plovila pod zapovjedništvom [[Giovanni Andrea Doria|Giovannija Andree Dorija]], nećaka slavnog đenovskog admirala [[Andrea Doria|Andree Dorije]]. 12. ožujka 1560., Sveta liga zauzela je otok [[Džerba|Džerbu]] koji je bio strateški položaj i kontrolirao je trgovački put [[Alžir]] - [[Tripoli]]. Kao odgovor na to, [[Sulejman I.|Sulejman I. Veličanstveni]] poslao je osmansku flotu u veličini 86 [[galija]] i [[galijun]]a i dao je pod zapovjedništvo Pijata-paše, koji u pred Džerbu stiže 11. svibnja 1560. i uništava veliku kršćansku flotu za nekoliko sati u događaju kojeg je povijest zabilježila kao [[Bitka kod Džerbe|Bitku kod Džerbe]]. Giovanni Andrea Doria uspio je umaći s malim plovilom, no, preživjeli kršćani, kojima je sada zapovjedao D. Alvaro de Sande, pobjegli su u utvrdu na otoku Džerba koju su napravili u vrijeme dolaska. Pijal-paša i [[Turgut Reis]] prisilili su [[garnizon]] na predaju i Pjal-paša uzeo je 5 000 ratnih zarobljenika, uključujući i de Sandea, te ih odvodi [[Istanbul]], gdje ga je dočekala oduševljena gomila. Oženio je unuku sultana Sulejmana, tj. kćer sultana [[Selim II.|Selima II.]], sultanicu Gevher Han. Godine 1563. Pijal-paša zauzima [[Napulj]] i utvrde oko grada da pomogne [[Francuzi]]ma. No, kada su Turci napustili ove položaje, Francuzi nisu bili u stanju da ih obrane, pa ih Španjolci uzimaju natrag. ==Opsada Malte== Godine 1565. Pijal-paša, zajedno s generalom [[Lala Mustafa-paša|Lala Karom Mustafa-pašom]] i admiralom [[Turgut Reis|Turgutom Reisom]], dobiva naredbu od sultana Sulejmana da [[Opsada Malte|opsjedne Maltu]], no opsada nije uspjela zbog jakog otpora [[Ivanovci|Malteških vitezova]]. Turci su pretrpjeli velike gubitke, a i pogibiju admirala [[Turgut Reis|Turguta Reisa]]. Godine 1566. Pijal-paša zauzima otok [[Khíos]] i okončava đenovsku prisutnost na [[Egejsko more|Egejskom moru]]. Kasnije se iskrcao u [[Apulja|Apulju]] u [[Italija|Italiji]] i zauzeo nekoliko strateški važnih utvrda. Godine 1568. promaknut je kao [[vezir]], postavši tako prvi admiral u povijest Osmanskog Carstva koji je nosio taj naslov. ==Zauzeće Cipra== Godine 1570. otplovio je prema [[Cipar|Cipru]], koji je tada bio [[Mletačka Republika|mletačko]] vlasništvo, s velikim snagama koje su bile ukrcane na brodovima. Napustivši Istanbul 15. svibnja 1570., flota je stigla na Cipar 1. srpnja 1570. 22. srpnja, [[Turci]], pod zapovjedništvom [[Lala Mustafa-paša|Lala Mustafe]] (petog vezira, koji je pet godina ranije pokušavao zauzeti Maltu), opsjedaju [[Nikozija|Nikoziju]], a sam grad zauzimaju 9. rujna. Nakon što je zauzet [[Pafos]], [[Limassol]] i [[Larnaka]] u brzom nizanju uspjeha, Turci okružuju [[Magosa|Magosu]] (Famagusta), zadnje mletačko uporište na Cipru 18. rujna 1570. Magosa je zauzeta 1. kolovoza 1570. i tako je zauzet Cipar. ==Zadnji zadatci== Nakon što je poražena turska flota [[Ali-paša Mujezinović|Ali-paše Mujezinovića]] u [[Bitka kod Lepanta|Bitci za Lepanto]] 1571., Pijal-paša pozvan je da ponovno preuzme zapovjedništvo nad osmanskom mornaricom. Osmanlije su uspjele izgraditi flotu kakva je bila prije poraza kod Lepanta u manje od godinu dana. [[Uluch Ali-paša]] preoteo je [[Tunis]] od Španjolaca i vratio turske hafsidske vazale 1574. Godine 1573. Pijal-paša još jednom se iskrcao u Apulju. To je bila njegova zadnja morska ekspedicija. ==Smrt== Pijal-paša umire [[21. siječnja]] [[1578.]] i pokopan je u [[džamija Pijal-paše u Istanbulu|džamiji Pijal-paše]] u četvrti [[Kasımpaşa (četvrt)|Kasımpaşi]] u okrugu [[Beyoğlu]] u Carigradu, koju je sam sagradio, a kreator bio je poznati turski arhitekt [[Mimar Sinan]] u posljednjim godinama života. ==Nasljeđe== Nekoliko ratnih brodova [[Turska ratna mornarica|Turske ratne mornarice]] nosi ime po Pijal-paši. ==Izvori== {{Izvori}} * {{en}} E. Hamilton Currey, ''Sea-Wolves of the Mediterranean'', London, 1910. * {{es}} Bono, Salvatore: ''Corsari nel Mediterraneo'', Oscar Storia Mondadori. Perugia, 1993. * {{it}} [http://www.corsaridelmediterraneo.it/indice/a.htm Corsari nel Mediterraneo: Condottieri di ventura] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080505045940/http://www.corsaridelmediterraneo.it/indice/a.htm |date=5. svibnja 2008. }} * {{en}} Bradford, Ernle, ''The Sultan's Admiral: The life of Barbarossa'', London, 1968. * {{en}} Wolf, John B., ''The Barbary Coast: Algeria under the Turks'', New York, 1979.; {{ISBN|0-393-01205-0}} * {{en}} [http://www.theottomans.org/english/chronology/index.asp# The Ottomans: Comprehensive and detailed online chronology of Ottoman history] * {{tr}} [http://www.dzkk.tsk.mil.tr/TURKCE/tarihiMiras.asp?strAnaFrame=TarihiMiras&strIFrame=INDEX Službena stranica Turske mornarice: Povijesno nasljeđe turske mornarice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080416040710/http://www.dzkk.tsk.mil.tr/TURKCE/tarihiMiras.asp?strAnaFrame=TarihiMiras&strIFrame=INDEX |date=16. travnja 2008. }} [[Kategorija:Vojni zapovjednici Osmanskog Carstva]] [[Kategorija:Paše Osmanskog Carstva]] [[Kategorija:Hrvati u Turskoj]] [[Kategorija:Životopisi, Orebić]] 0kw54vkx4t78d9zzxko0uf9bbjxn7no 0 282180 7427822 6848988 2026-04-10T18:26:58Z Divna Jaksic 974 7427822 wikitext text/x-wiki {{Infokvir atletičar | ime = Dietmar Mögenburg | slika = | slika_širina = | slika_opis = | puno_ime = | nadimak = | datum_rođenja = [[15. kolovoza]] [[1961.]] | mjesto_rođenja = [[Leverkusen]], [[Njemačka]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | visina = 2,01 | težina = 80 | državljanstvo = {{Z|NJE}} [[Zapadna Njemačka|Zapadnonjemačko]] / [[Njemačka|Njemačko]] | karijera = | discipline =[[skok u vis]] | rekordi = 2,36 m (na otvorenom)<br>2,39 m (u dvorani) | medalje = {{Medalje vrh2}} {{Medalje sport | [[Atletika]]}} {{Medalje OI}} {{Medalje zlato |[[OI 1984.|Los Angeles 1984.]] | Skok u vis }} {{Medalje EP}} {{Medalje zlato |[[Europsko prvenstvo u atletici 1982.|Atena 1982.]] | Skok u vis }} {{Medalje dno}} }} '''Dietmar Mögenburg''' ([[Leverkusen]], [[15. kolovoza]] [[1961.]]) je bivši [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemački]] atletičar, te olimpijski pobjednik i europski prvak u [[Skok u vis|skoku u vis]]. [[26. svibnja]] [[1980.]], u dobi od 18 godina, Mögenburg je skočio 2,35 metra u vis čime je izjednačio svjetski rekord u skoku u vis na otvorenom. Prvi je istu visinu preskočio poljak [[Jacek Wszoła]]. U to vrijeme, Mögenburg je postavio novi svjetski juniorski rekord na otvorenom. Na Europskom atletskom prvenstvu u [[Europsko prvenstvo u atletici 1982.|Ateni 1982.]] i [[OI 1984.|Olimpijskim igrama 1984.]] u [[Los Angeles]]u, Dietmar Mögenburg je osvojio zlato. Godinu dana potom, [[24. veljače]] [[1985.]] na atletskom mitingu u [[Köln]]u postavio je novi svjetski dvoranski rekord od 2,39 m. == Karijera == === OI 1984. === {| class="wikitable sortable" style="font-size:95%;" |- !RANG !!align="left" style="width: 20em"|IME ATLETIČARA!!REZ. FINALA |- |align="center"|[[Image:Med 1.png]] |{{Z|NJE}} '''[[Dietmar Mögenburg]]''' |align="center"|'''2,35 m''' |- |align="center"|[[Image:Med 2.png]] |{{Z|ŠVE}} [[Patrik Sjöberg]] |align="center"|'''2,33 m''' |- |align="center"|[[Image:Med 3.png]] |{{Z|KIN}} [[Zhu Jianhua]] |align="center"|'''2,31 m''' |- |align="center"|4. |{{Z|SAD}} [[Dwight Stones]] |align="center"|'''2,31 m''' |- |align="center"|5. |{{Z|SAD}} [[Doug Nordquist]] |align="center"|'''2,29 m''' |- |align="center"|6. |{{Z|KAN}} [[Milt Ottey]] |align="center"|'''2,29 m''' |- |align="center"|7. |{{Z|KIN}} [[Liu Yunpeng]] |align="center"|'''2,29 m''' |- |align="center"|8. |{{Z|KIN}} [[Cai Shu]] |align="center"|'''2,27 m''' |- |align="center"|9. |{{Z|FIN}} [[Erkki Niemi]] |align="center"|'''2,24 m''' |- |align="center"|10. |{{Z|NJE}} [[Carlo Thränhardt]] |align="center"|'''2,15 m''' |} == Vanjske poveznice == * [http://www.iaaf.org/athletes/biographies/letter=0/athcode=1908/index.html Biografija sportaša na IAAF.org] {{GLAVNIRASPORED:Mögenburg, Dietmar}} [[Kategorija: Njemački skakači u visi]] [[Kategorija:Olimpijski pobjednici u atletici]] 5x2njkjzbtnk5vgpzjpfd7yfanfehjb 7427823 7427822 2026-04-10T18:27:24Z Divna Jaksic 974 7427823 wikitext text/x-wiki {{Infokvir atletičar | ime = Dietmar Mögenburg | slika = | slika_širina = | slika_opis = | puno_ime = | nadimak = | datum_rođenja = [[15. kolovoza]] [[1961.]] | mjesto_rođenja = [[Leverkusen]], [[Njemačka]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | visina = 2,01 | težina = 80 | državljanstvo = {{Z|NJE}} [[Zapadna Njemačka|Zapadnonjemačko]] / [[Njemačka|Njemačko]] | karijera = | discipline =[[skok u vis]] | rekordi = 2,36 m (na otvorenom)<br>2,39 m (u dvorani) | medalje = {{Medalje vrh2}} {{Medalje sport | [[Atletika]]}} {{Medalje OI}} {{Medalje zlato |[[OI 1984.|Los Angeles 1984.]] | Skok u vis }} {{Medalje EP}} {{Medalje zlato |[[Europsko prvenstvo u atletici 1982.|Atena 1982.]] | Skok u vis }} {{Medalje dno}} }} '''Dietmar Mögenburg''' ([[Leverkusen]], [[15. kolovoza]] [[1961.]]) je bivši [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemački]] atletičar, te olimpijski pobjednik i europski prvak u [[Skok u vis|skoku u vis]]. [[26. svibnja]] [[1980.]], u dobi od 18 godina, Mögenburg je skočio 2,35 metra u vis čime je izjednačio svjetski rekord u skoku u vis na otvorenom. Prvi je istu visinu preskočio poljak [[Jacek Wszoła]]. U to vrijeme, Mögenburg je postavio novi svjetski juniorski rekord na otvorenom. Na Europskom atletskom prvenstvu u [[Europsko prvenstvo u atletici 1982.|Ateni 1982.]] i [[OI 1984.|Olimpijskim igrama 1984.]] u [[Los Angeles]]u, Dietmar Mögenburg je osvojio zlato. Godinu dana potom, [[24. veljače]] [[1985.]] na atletskom mitingu u [[Köln]]u postavio je novi svjetski dvoranski rekord od 2,39 m. == Karijera == === OI 1984. === {| class="wikitable sortable" style="font-size:95%;" |- !RANG !!align="left" style="width: 20em"|IME ATLETIČARA!!REZ. FINALA |- |align="center"|[[Image:Med 1.png]] |{{Z|NJE}} '''[[Dietmar Mögenburg]]''' |align="center"|'''2,35 m''' |- |align="center"|[[Image:Med 2.png]] |{{Z|ŠVE}} [[Patrik Sjöberg]] |align="center"|'''2,33 m''' |- |align="center"|[[Image:Med 3.png]] |{{Z|KIN}} [[Zhu Jianhua]] |align="center"|'''2,31 m''' |- |align="center"|4. |{{Z|SAD}} [[Dwight Stones]] |align="center"|'''2,31 m''' |- |align="center"|5. |{{Z|SAD}} [[Doug Nordquist]] |align="center"|'''2,29 m''' |- |align="center"|6. |{{Z|KAN}} [[Milt Ottey]] |align="center"|'''2,29 m''' |- |align="center"|7. |{{Z|KIN}} [[Liu Yunpeng]] |align="center"|'''2,29 m''' |- |align="center"|8. |{{Z|KIN}} [[Cai Shu]] |align="center"|'''2,27 m''' |- |align="center"|9. |{{Z|FIN}} [[Erkki Niemi]] |align="center"|'''2,24 m''' |- |align="center"|10. |{{Z|NJE}} [[Carlo Thränhardt]] |align="center"|'''2,15 m''' |} == Vanjske poveznice == * [http://www.iaaf.org/athletes/biographies/letter=0/athcode=1908/index.html Biografija sportaša na IAAF.org] {{GLAVNIRASPORED:Mögenburg, Dietmar}} [[Kategorija: Njemački skakači u vis]] [[Kategorija:Olimpijski pobjednici u atletici]] nk45n0azu3lqivsbx86kpbavvb73pko 0 285072 7427693 7395374 2026-04-10T14:06:40Z Argo Navis 852 Dodavanje predloška dodaj infookvir (JS) 7427693 wikitext text/x-wiki {{dodaj infookvir|ulica}} [[Datoteka:Europska avenija u Osijeku u periodu od 1910-1920.jpg|mini|280x280px|Europska avenija u Osijeku tijekom 1910-ih]] '''Europska avenija''' je ulica u gradu [[Osijek]]u. Najreprezentativnija je ulica u tom gradu. Prvi dio sadrži nizove starih [[Secesija|secesijskih]] zgrada. == Povijest == [[Datoteka:Europska avenija.jpg|alt=|mini|400x400px|Europska avenija]] Do kraja [[19. stoljeće|19. stoljeća]] ova je avenija bila produžetak Kapucinske ulice, sa samo nekoliko zgrada na južnoj strani ulice. Godine [[1894.]] izgrađena je u [[Historicizam|historicističkom]] stilu zgrada, tj. palača Gospodarske ili Trgovačko-obrtničke komore. Godine [[1897.]] u stilu talijanske renesanse izgrađena je zgrada Neumann, u čijem se prostoru danas nalazi [[Muzej likovnih umjetnosti u Osijeku|Muzej likovnih umjetnosti]]. Od [[1904.]] do [[1906.]] na sjevernoj je strani ulice izgrađen niz [[Secesija|secesijskih]] zgrada pa je ona tada nazvana ''Chavrakova ulica''. Godine [[1919.]] ulica je preimenovana u ''Aleksandrova'', po tadašnjem kralju [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], [[Aleksandar I. Karađorđević|Aleksandru Karađorđeviću]]. Pružala se od Ulice Stjepana Radića do Ulice kneza Trpimira. Godine [[1941.]] Europska je avenija ponovno spojena s Kapucinskom ulicom, pa je cijela ulica, od gornjogradskog Trga Ante Stračevića do Ulice kneza Trpimira nazvana ''Ulicom dr. [[Ante Starčević]]a''. Od dolaska [[Socijalizam|socijalističkog]] režima, tj. od [[1946.]] ime je promijenjeno u ''Bulevar generalisimusa Staljina''. Godine [[1948.]] Europska je avenija preimenovana u ''Bulevar Jugoslavenske narodne armije''. Godine [[1993.]] nakon osamostaljenja Hrvatske, ovaj potez (od Ulice Stjepana Radića do Ulice kneza Trpimira) preimenovan je u ''Europska avenija''. == Povijesne građevine == Zgrada Korsky i poštanska palača jedini su primjeri mađarske [[Secesija|secesijske]] arhitekture u Osijeku.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Ivanković|first=Grgur Marko|date=1996|title=Kuća Kästenbaum (Korsky) u Osijeku primjer Mađarske Secesije|url=https://hrcak.srce.hr/138684|journal=Peristil : zbornik radova za povijest umjetnosti|volume=Vol. 39 No. 1|pages=135-144}}</ref> Kuća Gillming-Hengl, izvorno posjed obitelji Gillming, bila je vjenčani dar roditelja Matildi Gillming i njenom suprugu Vjekoslavu Henglu, budućem gradonačelniku grada.<ref>{{Citiranje weba|date=2014-08-04|title=Priče o poznatim osječkim kućama|url=https://sib.net.hr/sibplus/skidamo-prasinu/59981/price-o-poznatim-osjeckim-kucama/|access-date=2025-06-11|website=SiB.hr|language=hr-HR}}</ref> Maketa zgrade osječke poštanske palače autora Gordana Grgurića osvojila je prvo mjesto u kategoriji velikih građevina, kao prvi nagrađeni rad iz Hrvatske, na 10. Brickworldu 2016. u Chicagu. Za izradu je uporabljeno {{N|165.000}} kockica, a težina makete iznosi 150 kilograma.<ref>{{Citiranje weba|date=2016-06-23|title=Maketa osječke pošte od lego kockica osvojila prvo mjesto na velikoj izložbi u Chicagu|url=https://sib.net.hr/vijesti/osijek/5421/maketa-osjecke-poste-od-lego-kockica-osvojila-prvo-mjesto-na-velikoj-izlozbi-u-chicagu/|access-date=2025-06-11|website=SiB.hr|language=hr-HR}}</ref> == Galerija == <gallery widths="200" heights="147"> Datoteka:Zgrada Gillming-Hengl.jpg|[[Zgrada Gillming-Hengl u Osijeku|Zgrada Gillming-Hengl]], izgrađena 1906. godine, danas Gradska i sveučilišna knjižnica Datoteka:Zgrada Povischil.jpg|[[Zgrada Povischil|Zgrada Povischil]], izgrađena 1904. godine Datoteka:Zgrada Nayer.jpg|[[Zgrada Nayer u Osijeku|Zgrada Nayer]], izgrađena 1904. godine Datoteka:Zgrada Sauter.jpg|[[Zgrada Sauter u Osijeku|Zgrada Sauter]], izgrađena 1905. godine Datoteka:Zgrada Korsky.jpg|[[Zgrada Korsky u Osijeku|Zgrada Korsky]], izgrađena 1904. godine Datoteka:Zgrada Spitzer.jpg|[[Zgrada Spitzer u Osijeku|Zgrada Spitzer]], izgrađena 1905. godine Datoteka:Zgrada Schmidt.jpg|[[Zgrada Schmidt u Osijeku|Zgrada Schmidt]], izgrađena 1905. godine Datoteka:Zgrada Grgić.jpg|[[Zgrada Grčić u Osijeku|Zgrada Grčić]], izgrađena 1914-15. Datoteka:Općinski i županijski sud Osijek.jpg|[[Palača Kraljevskog sudbenog stola u Osijeku|Palača Kraljevskog sudbenog stola]], danas općinski i županijski sud u Osijeku, izgrađena 1898. godine Datoteka:Glavna pošta Osijek.jpg|[[Poštanska palača u Osijeku|Poštanska palača]], izgrađena 1912. godine Datoteka:Muzej likovnih umjetnosti Osijek.jpg|[[Vila Neumann]], izgrađena 1895. godine, danas je u njoj [[Muzej likovnih umjetnosti u Osijeku|Muzej likovnih umjetnosti]] Datoteka:Zgrada Sekulić-Plavšić.jpg|[[Zgrada Sekulić-Plavšić u Osijeku|Zgrada Sekulić-Plavšić]], izgrađena 1906. godine Datoteka:Europska avenija Osijek 1.jpg|Sjeverna strana Europske avenije </gallery> == Izvori == <references /> [[Kategorija:Cestovna infrastruktura u Osijeku]] [[Kategorija:Ulice u Hrvatskoj]] i1lnmt6go7xb08bjgzuhai5yq5jopuk 0 285509 7427628 6816120 2026-04-10T13:13:53Z ~2026-21935-80 357475 /* Filmske uloge */"Kvit posla" je zapravo pravi naziv filma, a tako je bilo kada je ponovno bio prikazan prije par godina na HRT-u 3. 7427628 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Perica Martinović |slika = Perica Martinović.jpg |veličina = 210px |opis slike = |rodno ime = |pseudonim = |rođenje = [[16. svibnja]] [[1955.]] |mjesto rođenja = [[Dubrovnik]], [[Hrvatska]] |smrt = |mjesto smrti = |zanimanje = |godine rada = |web = |supruga = |suprug = |važnije uloge = |važniji filmovi = |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = }} '''Perica Martinović''' ([[Dubrovnik]], [[16. svibnja]] [[1955.]]) [[hrvatska]] je [[kazalište|kazališna]], [[TV|televizijska]] i [[film]]ska [[glumac|glumica]]. == Filmografija == === Televizijske uloge === * "[[Punom parom (TV serija)|Punom parom]]" kao novinarka ([[1978.]]) * "[[Prizori iz obiteljskog života (1979)|Prizori iz obiteljskog života]]" kao Lidija ([[1979.]]) * "[[Pijesak u automobilu]]" ([[1984.]]) * "[[Gabrijel (TV serija)|Gabrijel]]" kao medicinska sestra ([[1984.]]) * "[[Inspektor Vinko]]" kao Suzana ([[1984.]] – [[1985.]]) * "[[Hajdučki gaj]]" kao Marija Osojnik ([[1985.]]) * "[[Putovanje u Vučjak]]" kao Lojza ([[1986.]] – [[1987.]]) * "[[Utrka za bombu]]" kao Rose Bethe ([[1987.]]) * "[[Ptice nebeske (TV serije)|Ptice nebeske]]" kao Anita ([[1989.]]) * "[[Operacija Barbarossa (TV serija)|Operacija Barbarossa]]" kao Mirkova mama ([[1990.]]) * "[[Tuđinac (TV serija)|Tuđinac]]" ([[1990.]]) * "[[Ashenden (TV serija)|Ashenden]]" kao djevojka u kafiću ([[1991.]]) * "[[Đuka Begović (1991)|Đuka Begović]]" kao Ruža ([[1991.]]) * "[[Naša kućica, naša slobodica]]" ([[1999.]]) * "[[Hitna 94]]" kao Edita Mujačić ([[2008.]]) * "[[Stipe u gostima]]" kao Lucija ([[2009.]]) === Filmske uloge === * "[[Izjava (1976)|Izjava]]" ([[1976.]]) * "[[Dozdovito sonce (1977)|Dozdovito sonce]]" kao Rifka ([[1977.]]) * "[[Ludi dani (1977)|Ludi dani]]" kao Cvita ([[1977.]]) * "[[Pjesma od rastanka]]" ([[1979.]]) * "[[Luda kuća (1980)|Luda kuća]]" kao Eva Rudeš ([[1980.]]) * "[[Puška u cik zore (1981)|Puška u cik zore]]" ([[1981.]]) * "[[Obiteljski album (1981)|Obiteljski album]]" kao Maja ([[1981.]]) * "[[Oslobođenje Skoplja (TV film)|Oslobođenje Skoplja]]" kao Liča ([[1981.]]) * "[[Poglavlje iz života Augusta Šenoe]]" ([[1981.]]) * "[[Tamburaši (1982)|Tamburaši]]" kao Evica ([[1982.]]) * "[[Javači na vetrot (1982)|Javači na vetrot]]" ([[1982.]]) * "[[Kvit posla]]" kao Gordana ([[1983.]]) * "[[Ukazanje Gospe u selu Grabovica (1985)|Ukazanje Gospe u selu Grabovica]]" ([[1985.]]) * "[[Kako preživjeti do prvog (1986)|Kako preživjeti do prvog]]" kao gospođa Buden ([[1986.]]) * "[[Život sa stricem (1988)|Život sa stricem]]" ([[1988.]]) * "[[Smrtonosno nebo (1990)|Smrtonosno nebo]]" kao žena na ulici ([[1990.]]) * "[[Đuka Begović (1991)|Đuka Begović]]" kao Ruža ([[1991.]]) * "[[Vrijeme za...]]" ([[1993.]]) * "[[Olovna pričest (1995)|Olovna pričest]]" ([[1995.]]) * "[[Mali debeli rakun]]" (kratki film) ([[2013.]]) * "[[Lijek - život druge]]" kao tračerica ([[2014.]]) * "[[Taubeki]]" (kratki film) kao Kristina ([[2014.]]) == Vanjske poveznice == *{{imdb ime|id=0553968|ime=Perica Martinović}} *[http://www.gavella.hr/hr/ansambl/martinovic_perica Stranica na Gavella.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101118114912/http://www.gavella.hr/hr/ansambl/martinovic_perica |date=18. studenoga 2010. }} *[http://www.scena.hr/naslovnica/perica-martinovic-predsjednica-hddu/ Perica Martinović 19. travnja 2016. godine postala predsjednica Hrvatskog društva dramskih umjetnika] {{GLAVNIRASPORED:Martinović, Perica}} [[Kategorija:Hrvatski filmski glumci]] [[Kategorija:Hrvatski kazališni glumci]] [[Kategorija:Hrvatski televizijski glumci]] [[Kategorija:Životopisi, Dubrovnik]] kz7g1053n5n22lvqqvmi0w45h46s0kb 7427631 7427628 2026-04-10T13:14:22Z ~2026-21935-80 357475 7427631 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Perica Martinović |slika = Perica Martinović.jpg |veličina = 210px |opis slike = |rodno ime = |pseudonim = |rođenje = [[16. svibnja]] [[1955.]] |mjesto rođenja = [[Dubrovnik]], [[Hrvatska]] |smrt = |mjesto smrti = |zanimanje = |godine rada = |web = |supruga = |suprug = |važnije uloge = |važniji filmovi = |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = }} '''Perica Martinović''' ([[Dubrovnik]], [[16. svibnja]] [[1955.]]) je [[hrvatska]] [[kazalište|kazališna]], [[TV|televizijska]] i [[film]]ska [[glumac|glumica]]. == Filmografija == === Televizijske uloge === * "[[Punom parom (TV serija)|Punom parom]]" kao novinarka ([[1978.]]) * "[[Prizori iz obiteljskog života (1979)|Prizori iz obiteljskog života]]" kao Lidija ([[1979.]]) * "[[Pijesak u automobilu]]" ([[1984.]]) * "[[Gabrijel (TV serija)|Gabrijel]]" kao medicinska sestra ([[1984.]]) * "[[Inspektor Vinko]]" kao Suzana ([[1984.]] – [[1985.]]) * "[[Hajdučki gaj]]" kao Marija Osojnik ([[1985.]]) * "[[Putovanje u Vučjak]]" kao Lojza ([[1986.]] – [[1987.]]) * "[[Utrka za bombu]]" kao Rose Bethe ([[1987.]]) * "[[Ptice nebeske (TV serije)|Ptice nebeske]]" kao Anita ([[1989.]]) * "[[Operacija Barbarossa (TV serija)|Operacija Barbarossa]]" kao Mirkova mama ([[1990.]]) * "[[Tuđinac (TV serija)|Tuđinac]]" ([[1990.]]) * "[[Ashenden (TV serija)|Ashenden]]" kao djevojka u kafiću ([[1991.]]) * "[[Đuka Begović (1991)|Đuka Begović]]" kao Ruža ([[1991.]]) * "[[Naša kućica, naša slobodica]]" ([[1999.]]) * "[[Hitna 94]]" kao Edita Mujačić ([[2008.]]) * "[[Stipe u gostima]]" kao Lucija ([[2009.]]) === Filmske uloge === * "[[Izjava (1976)|Izjava]]" ([[1976.]]) * "[[Dozdovito sonce (1977)|Dozdovito sonce]]" kao Rifka ([[1977.]]) * "[[Ludi dani (1977)|Ludi dani]]" kao Cvita ([[1977.]]) * "[[Pjesma od rastanka]]" ([[1979.]]) * "[[Luda kuća (1980)|Luda kuća]]" kao Eva Rudeš ([[1980.]]) * "[[Puška u cik zore (1981)|Puška u cik zore]]" ([[1981.]]) * "[[Obiteljski album (1981)|Obiteljski album]]" kao Maja ([[1981.]]) * "[[Oslobođenje Skoplja (TV film)|Oslobođenje Skoplja]]" kao Liča ([[1981.]]) * "[[Poglavlje iz života Augusta Šenoe]]" ([[1981.]]) * "[[Tamburaši (1982)|Tamburaši]]" kao Evica ([[1982.]]) * "[[Javači na vetrot (1982)|Javači na vetrot]]" ([[1982.]]) * "[[Kvit posla]]" kao Gordana ([[1983.]]) * "[[Ukazanje Gospe u selu Grabovica (1985)|Ukazanje Gospe u selu Grabovica]]" ([[1985.]]) * "[[Kako preživjeti do prvog (1986)|Kako preživjeti do prvog]]" kao gospođa Buden ([[1986.]]) * "[[Život sa stricem (1988)|Život sa stricem]]" ([[1988.]]) * "[[Smrtonosno nebo (1990)|Smrtonosno nebo]]" kao žena na ulici ([[1990.]]) * "[[Đuka Begović (1991)|Đuka Begović]]" kao Ruža ([[1991.]]) * "[[Vrijeme za...]]" ([[1993.]]) * "[[Olovna pričest (1995)|Olovna pričest]]" ([[1995.]]) * "[[Mali debeli rakun]]" (kratki film) ([[2013.]]) * "[[Lijek - život druge]]" kao tračerica ([[2014.]]) * "[[Taubeki]]" (kratki film) kao Kristina ([[2014.]]) == Vanjske poveznice == *{{imdb ime|id=0553968|ime=Perica Martinović}} *[http://www.gavella.hr/hr/ansambl/martinovic_perica Stranica na Gavella.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101118114912/http://www.gavella.hr/hr/ansambl/martinovic_perica |date=18. studenoga 2010. }} *[http://www.scena.hr/naslovnica/perica-martinovic-predsjednica-hddu/ Perica Martinović 19. travnja 2016. godine postala predsjednica Hrvatskog društva dramskih umjetnika] {{GLAVNIRASPORED:Martinović, Perica}} [[Kategorija:Hrvatski filmski glumci]] [[Kategorija:Hrvatski kazališni glumci]] [[Kategorija:Hrvatski televizijski glumci]] [[Kategorija:Životopisi, Dubrovnik]] p6pl6urdg5keo8ofm8trpefzyekr66j 0 286716 7427694 7395375 2026-04-10T14:06:56Z Argo Navis 852 7427694 wikitext text/x-wiki {{most | Ime = Most dr. Franje Tuđmana | Alternativno ime = Dravski most | Slika = Biljski most 6 rujna 2008.jpg | Opis slike = Most dr. Franje Tuđmana | Premošćuje = [[Drava]] | Mjesto = [[Osijek]] | Država = {{DZ+X|HRV}} | Vrijeme gradnje = [[1993.]] – [[1995.]] | Otvorenje = [[10. lipnja]] [[1995.]] | Saniranje = | Rušenje = | Uprava nad mostom = | Konstrukcija = čelik <br> armirani beton | Namjena = | Mostarina = Ne | Projektant = | Suradnici = | Graditelj = | Podizvođači = | Ukupna dužina = 294 | Visina mosta = | Širina mosta = | Najveći raspon = | koordinate = | koordinate_ref = | pushpin_map = Hrvatska Osijek | pushpin_label = | Karta = }} '''Most dr. Franje Tuđmana''' je [[most]] u [[Osijek]]u. Premošćuje rijeku [[Drava|Dravu]], te spaja Osijek i [[Slavonija|Slavoniju]] s [[Baranja|Baranjom]]. == Povijest == [[1962.]] u Osijeku je izgrađen kolni most preko Drave. Svojoj je svrsi služio do [[Domovinski rat|Domovinskog rata]], kada je srušen. Već [[1993.]] postavljen je kamen temeljac za izgradnju novoga mosta. Inicijator ovoga bio je [[Franjo Tuđman|dr. Franjo Tuđman]], pokojni hrvatski predsjednik. [[1995.]] današnji je most izgrađen na mjestu staroga i otvoren [[10. lipnja]] te godine. Svečanosti otvaranja nazočio je i sam predsjednik Tuđman. Od otvorenja [[1995.]] do [[2009.]] most je nosio imena, kao što su ''Dravski most'', ''Biljski most'' i sl. 2009. odlukom čelništva grada Osijeka i [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjske županije]], most je preimenovan u ''Most dr. Franje Tuđmana''. [[Kategorija:Cestovni mostovi u Hrvatskoj|Franjo Tuđman]] [[Kategorija:Cestovna infrastruktura u Osijeku]] [[Kategorija:Mostovi na Dravi u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Franjo Tuđman]] n7upyt6da7ezmwb375rm31znickfhkn 0 291963 7427726 7191614 2026-04-10T14:29:46Z ~2026-21935-80 357475 /* Filmske uloge */Uloga u filmu. 7427726 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Mladen Šerment |slika = Mladen Šerment.jpg |veličina = 220px |opis slike = |rodno ime = |pseudonim = |rođenje = [[16. srpnja]] [[1920.]] |mjesto rođenja = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] |smrt = [[4. ožujka]] [[1999.]] |mjesto smrti = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] |zanimanje = |godine rada = |web = |supruga = |suprug = |važnije uloge = |važniji filmovi = |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = }} '''Mladen Šerment''' ([[Zagreb]], [[16. srpnja]] [[1920.]] – Zagreb, [[4. ožujka]] [[1999.]]) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[kazalište|kazališni]], [[TV|televizijski]] i [[film]]ski [[glumac]]. == Životopis == Nakon završetka Glumačke škole pri [[HNK u Zagrebu|Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu]] (1939. – '42.), nastupao je u Centralnoj kazališnoj družini ZAVNOH-a i Kazališnoj družini »August Cesarec«. Nakon rata glumio je u zagrebačkom HNK-u i [[Kazalište Komedija|Komediji]] te u [[Jugoslavensko dramsko kazalište|Jugoslovenskom dramskom pozorištu]] u [[Beograd]]u, a najzapaženija ostvarenja dao je u [[GDK Gavella|Dramskom kazalištu »Gavella«]] (1954. – '76). Istaknuo se karakternim komičnim ulogama (Dundo Maroje [[Marin Držić|Marina Držića]]; Kir Dima u ''Kir Janji'' [[Jovan Sterija Popović|Jovana Sterije Popovića]]; Argante u [[Molière]]ovim ''Scapinovim spletkama'') te interpretacijama likova iz kajkavskog repertoara (Jakob Pavučec u ''Svoga tela gospodaru'' [[Slavko Kolar|Slavka Kolara]]; Medobuz u ''Diogenešu'' i Smolko u ''Matijašu grabancijašu dijaku'' [[Tituš Brezovački|Tituša Brezovačkoga]]; Tamburlan u ''Činima barona Tamburlana''). Bio je zapažen recitator [[Kajkavski književni jezik|kajkavske]] [[lirika|lirike]] (''[[Balade Petrice Kerempuha]]'' [[Miroslav Krleža|Miroslava Krleže]]), a komičnim ulogama na dijalektu istaknuo se i na filmu ([[Svoga tela gospodar (1957.)|Svoga tela gospodar]] [[Fedor Hanžeković|Fedora Hanžekovića]], 1957., ''[[Velika zlatna arena za najbolji film|Zlatna arena]]'' u [[Pula|Puli]]), televiziji (Presvetli u seriji ''[[Gruntovčani]]'' [[Krešo Golik|Kreše Golika]], 1975.) i radiju (Valent Žganec u drami ''Na rubu pameti'' Miroslava Krleže). Posuđivao je glas likovima iz [[animirani film|animiranih filmova]]. Dobitnik je [[Nagrada Vladimir Nazor|nagrade »Vladimir Nazor«]] za životno djelo 1984.<ref name="LZMK-HE">[[LZMK]] / [[Hrvatska enciklopedija]]: [https://enciklopedija.hr/clanak/59470 Šerment, Mladen] pristupljeno 18. srpnja 2016.</ref> == Filmografija == === Televizijske uloge === * "[[Zagrljaj (TV serija)|Zagrljaj]]" ([[1988.]]) * "[[Putovanje u Vučjak]]" kao Marijan Hanžek ([[1986.]] – [[1987.]]) * "[[Inspektor Vinko]]" kao referent Štef ([[1984.]]) * "[[Punom parom (TV serija)|Punom parom]]" kao umirovljenik ([[1980.]]) * "[[Mačak pod šljemom]]" kao Mikša ([[1978.]]) * "[[Gruntovčani]]" kao Imbra Grabarić-Presvetli ([[1975.]]) * "[[U registraturi (TV serija)|U registraturi]]" ([[1974.]]) * "[[Mejaši (serija)|Mejaši]]" kao Imbra Grabarić-Presvetli ([[1970.]]) * "[[Fiškal]]" kao Đurica ([[1970.]]) * "[[Dnevnik Očenašeka]]" kao mirni gospodin savjetnik ([[1969.]]) === Filmske uloge === * "[[Baka Bijela (1992)|Baka Bijela]]" kao muškarac u vrtu ([[1992.]]) * "[[Mlada sila (1988)|Mlada sila]]" ([[1988.]]) * "[[Horvatov izbor (1985)|Horvatov izbor]]" kao Marijan Hanžek ([[1985.]]) * "[[Neobični sako (1984)|Neobični sako]]" kao svjedok u ispitivanju ([[1984.]]) * "[[Rano sazrijevanje Marka Kovača (1981.)|Rano sazrijevanje Marka Kovača]]" ([[1981.]]) * "[[Novinar (1979)|Novinar]]" kao prodavač cvijeća Miškec ([[1979.]]) * "[[Pravednik (1974)|Pravednik]]" ([[1974.]]) * "[[Golgota (1973)|Golgota]]" ([[1973.]]) * "[[Gorčina u grlu (1973)|Gorčina u grlu]]" ([[1973.]]) * "[[Kolinje (1970)|Kolinje]]" ([[1970.]]) * "[[Paviljon broj VI (1968)|Paviljon broj VI]]" ([[1968.]]) * "[[Politička večera (1968)|Politička večera]]" ([[1968.]]) * "[[Mirotvorci (1966)|Mirotvorci]]" ([[1966.]]) * "[[Službeni položaj (1964)|Službeni položaj]]" ([[1964.]]) * "[[Vrapčić (1964)|Vrapčić]]" ([[1964.]]) * "[[Svanuće (1964)|Svanuće]]" ([[1964.]]) * "[[Pred smrt (1964)|Pred smrt]]" ([[1964.]]) * "[[Jedna od onih godina (1963)|Jedna od onih godina]]" ([[1963.]]) * "[[Mačak pod šljemom (1962)|Mačak pod šljemom]]" kao Velečasni ([[1962.]]) * "[[Priča o djevojčici i sapunu (1962)|Priča o djevojčici i sapunu]]" ([[1962.]]) * "[[Carevo novo ruho (1961)|Carevo novo ruho]]" kao rizničar ([[1961.]]) * "[[Čovjek od važnosti (1961)|Čovjek od važnosti]]" ([[1961.]]) * "[[Gola cesta (1961)|Gola cesta]]" ([[1961.]]) * "[[Pozornica bez zavjese (1961)|Pozornica bez zavjese]]" ([[1961.]]) * "[[Treći je došao sam (1961)|Treći je došao sam]]" ([[1961.]]) * "[[Uzbuna u Grand Hotelu (1960)|Uzbuna u Grand Hotelu]]" ([[1960.]]) * "[[Ulica bez izlaza (1960)|Ulica bez izlaza]]" ([[1960.]]) * "[[Jurnjava za motorom (1959)|Jurnjava za motorom]]" ([[1959.]]) * "[[Nije bilo uzalud (1957)|Nije bilo uzalud]]" kao kočijaš ([[1957.]]) * "[[Svoga tela gospodar (1957)|Svoga tela gospodar]]" kao Jakov ([[1957.]]) * "[[Ne okreći se, sine (1956.)|Ne okreći se, sine]]" kao grobar ([[1956.]]) * "[[Jubilej gospodina Ikla (1955)|Jubilej gospodina Ikla]]" kao policajac u policijskoj postaji ([[1955.]]) * "[[Milioni na otoku (1955.)|Milioni na otoku]]" kao konobar ([[1955.]]) * "[[Sinji galeb (1953)|Sinji galeb]]" kao Paško ([[1953.]]) === Sinkronizacija === * glas mačka [[Azriel]]a u "[[Štrumpfovi]]ma" (Radio Televizija Zagreb, 1985.)<ref name="u Zagrebu">[http://www.jutarnji.hr/gargamel--papa-strumpf--kremenko-i-vanda-zive-u-zagrebu/311683/ Jutarnji list] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110813200321/http://www.jutarnji.hr/gargamel--papa-strumpf--kremenko-i-vanda-zive-u-zagrebu/311683/ |date=13. kolovoza 2011. }} Sandra Bolanča: Gargamel, Papa Štrumpf, Kremenko i Vanda žive u Zagrebu, 10. listopada 2009.</ref> * glas žapca '''Ponča''' u "[[Toro i Pončo|Toru i Ponču]]" (90-te)<ref name="u Zagrebu"/> == Izvori == {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava|https://enciklopedija.hr/clanak/59470}} == Vanjske poveznice == * [[LZMK]] / [[Proleksis enciklopedija]]: [http://proleksis.lzmk.hr/47973/ Šerment, Mladen] *{{imdb ime|id=0785252|ime=Mladen Šerment}} *[http://www.yugopapir.com/2015/03/mladen-serment-vjecni-zagorski-muz.html www.yugopapir.com – Dubravko Stojsavljević: »Mladen Šerment, vječni zagorski muž: Presvetli, Krleža i "preseljačko" recitiranje...«] {{GLAVNIRASPORED:Šerment, Mladen}} [[Kategorija:Hrvatski televizijski glumci]] [[Kategorija:Hrvatski filmski glumci]] [[Kategorija:Hrvatski kazališni glumci]] [[Kategorija:Sinkronizacija crtanih filmova]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Vladimir Nazor]] 0pi6gfd67h699vh4ts6vae9refrv9o1 0 292237 7427917 6925377 2026-04-11T08:05:07Z DiegoHerrera555 357595 Updated introduction and added external link 7427917 wikitext text/x-wiki U ovom članku navodi se potpuni popis [[Banka|banaka]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] sa stanjem na 2025. godinu. Popis se temelji na službenim podacima [[Hrvatska narodna banka|Hrvatske narodne banke]] koja je odgovorna za nadzor [[Kreditna institucija|kreditnih institucija]] u Hrvatskoj. Hrvatska je članica europodručja od 1. siječnja 2023., a bankovni sustav dio je europske bankovne unije. ==Središnja banka== *[[Hrvatska narodna banka]], [http://www.hnb.hr www.hnb.hr] ==Banke== Prema dostupnim podacima Hrvatske narodne banke, u Hrvatskoj posluje 19 banaka: {| class="wikitable sortable" style="text-align: center; ; font-size: 95%;" |- !width="180"|Banka !width="90"|Sjedište !width="150"|Web stranice !width="90"|[[Society for Worldwide Interbank Financial Telecommunication|SWIFT]] šifra |- |align="left"|[[Addiko Bank]] |[[Zagreb]] |[http://www.addiko.hr www.addiko.hr] |HAAB HR 22 |- |align="left"|[[Agram Banka]] |[[Zagreb]] |[http://www.agrambanka.hr/ www.agrambanka.hr] |KREZ HR 2X |- |align="left"|[[Banka Kovanica]] |[[Varaždin]] |[http://www.kovanica.hr www.kovanica.hr] |SKOV HR 22 |- |align="left"|[[Croatia banka]] |[[Zagreb]] |[http://www.croatiabanka.hr www.croatiabanka.hr] |CROA HR 2X |- |align="left"|[[Erste & Steiermärkische Bank]] |[[Rijeka]] |[http://www.erstebank.hr www.erstebank.hr] |ESBC HR 22 |- |align="left"|[[Hrvatska poštanska banka]] |[[Zagreb]] |[http://www.hpb.hr www.hpb.hr] |HPBZ HR 2X |- |align="left"|[[Imex banka]] |[[Split]] |[http://www.imexbanka.hr www.imexbanka.hr] |IMXX HR 22 |- |align="left"|[[Istarska kreditna banka Umag]] |[[Umag]] |[http://www.ikb.hr www.ikb.hr] |ISKB HR 2X |- |align="left"|[[J&T banka]] |[[Varaždin]] |[http://www.jtbanka.hr/ www.jtbanka.hr] |JTBP CZ PP |- |align="left"|[[Karlovačka banka]] |[[Karlovac]] |[http://www.kaba.hr www.kaba.hr] |KALC HR 2X |- |align="left"|[[KentBank]] |[[Zagreb]] |[http://www.kentbank.hr www.kentbank.hr] |KENB HR 22 |- |align="left"|[[OTP banka Hrvatska|OTP banka]] |[[Split]] |[http://www.otpbanka.hr www.otpbanka.hr] |OTPV HR 2X |- |align="left"|[[Partner banka]] |[[Zagreb]] |[http://www.paba.hr www.paba.hr] |PAZG HR 2X |- |align="left"|[[Podravska banka]] |[[Koprivnica]] |[http://www.poba.hr www.poba.hr] |PDKC HR 2X |- |align="left"|[[Privredna banka Zagreb]] |[[Zagreb]] |[http://www.pbz.hr www.pbz.hr] |PBZG HR 2X |- |align="left"|[[Raiffeisenbank Austria]] |[[Zagreb]] |[http://www.rba.hr www.rba.hr] |RZBH HR 2X |- |align="left"|[[Samoborska banka]] |[[Samobor]] |[http://www.sabank.hr www.sabank.hr] |SMBR HR 22 |- |align="left"|[[Slatinska banka]] |[[Slatina]] |[http://www.slatinska-banka.hr www.slatinska-banka.hr] |SBSL HR 2X |- |align="left"|[[Zagrebačka banka]] |[[Zagreb]] |[http://www.zaba.hr www.zaba.hr] |ZABA HR 2X |- |} :Izvor: [http://www.hnb.hr/temeljne-funkcije/supervizija/popis-kreditnih-institucija Hrvatska narodna banka] ==Stambene štedionice== U Hrvatskoj posluje 1 stambena štedionica: {| class="wikitable sortable" style="text-align: center; ; font-size: 95%;" |- !width="180"|Stambena štedionica !width="90"|Sjedište !width="150"|Web stranice |- |align="left"|[[Wüstenrot stambena štedionica]] |[[Zagreb]] |[http://www.wuestenrot.hr www.wuestenrot.hr] |- |} :Izvor: [http://www.hnb.hr/temeljne-funkcije/supervizija/popis-kreditnih-institucija Hrvatska narodna banka] ==Ostale institucije== *[[Hrvatska banka za obnovu i razvitak]], [http://www.hbor.hr www.hbor.hr] ==Predstavništva inozemnih banaka== *[[BKS Bank AG]] *[[Commerzbank AG]] *[[Deutsche Bank AG]] *[[LHB Internationale Handelsbank AG]] *[[Union de Banques Arabes et Françaises]] ==External links== * [https://novac.com.hr/banks Overview of banks in Croatia] ==Izvori== * Hrvatska narodna banka, Banke i štedionice, http://www.hnb.hr/temeljne-funkcije/supervizija/popis-kreditnih-institucija 6ifbtd87vwlaea8syphvejjjp09ftz6 7427918 7427917 2026-04-11T08:06:27Z DiegoHerrera555 357595 actual 7427918 wikitext text/x-wiki U ovom članku navodi se potpuni popis [[Banka|banaka]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] sa stanjem na 2025. godinu. Popis se temelji na službenim podacima [[Hrvatska narodna banka|Hrvatske narodne banke]] koja je odgovorna za nadzor [[Kreditna institucija|kreditnih institucija]] u Hrvatskoj. Hrvatska je članica europodručja od 1. siječnja 2023., a bankovni sustav dio je europske bankovne unije. ==Središnja banka== *[[Hrvatska narodna banka]], [http://www.hnb.hr www.hnb.hr] ==Banke== Prema dostupnim podacima Hrvatske narodne banke, u Hrvatskoj posluje 19 banaka: {| class="wikitable sortable" style="text-align: center; ; font-size: 95%;" |- !width="180"|Banka !width="90"|Sjedište !width="150"|Web stranice !width="90"|[[Society for Worldwide Interbank Financial Telecommunication|SWIFT]] šifra |- |align="left"|[[Addiko Bank]] |[[Zagreb]] |[http://www.addiko.hr www.addiko.hr] |HAAB HR 22 |- |align="left"|[[Agram Banka]] |[[Zagreb]] |[http://www.agrambanka.hr/ www.agrambanka.hr] |KREZ HR 2X |- |align="left"|[[Banka Kovanica]] |[[Varaždin]] |[http://www.kovanica.hr www.kovanica.hr] |SKOV HR 22 |- |align="left"|[[Croatia banka]] |[[Zagreb]] |[http://www.croatiabanka.hr www.croatiabanka.hr] |CROA HR 2X |- |align="left"|[[Erste & Steiermärkische Bank]] |[[Rijeka]] |[http://www.erstebank.hr www.erstebank.hr] |ESBC HR 22 |- |align="left"|[[Hrvatska poštanska banka]] |[[Zagreb]] |[http://www.hpb.hr www.hpb.hr] |HPBZ HR 2X |- |align="left"|[[Imex banka]] |[[Split]] |[http://www.imexbanka.hr www.imexbanka.hr] |IMXX HR 22 |- |align="left"|[[Istarska kreditna banka Umag]] |[[Umag]] |[http://www.ikb.hr www.ikb.hr] |ISKB HR 2X |- |align="left"|[[J&T banka]] |[[Varaždin]] |[http://www.jtbanka.hr/ www.jtbanka.hr] |JTBP CZ PP |- |align="left"|[[Karlovačka banka]] |[[Karlovac]] |[http://www.kaba.hr www.kaba.hr] |KALC HR 2X |- |align="left"|[[KentBank]] |[[Zagreb]] |[http://www.kentbank.hr www.kentbank.hr] |KENB HR 22 |- |align="left"|[[OTP banka Hrvatska|OTP banka]] |[[Split]] |[http://www.otpbanka.hr www.otpbanka.hr] |OTPV HR 2X |- |align="left"|[[Partner banka]] |[[Zagreb]] |[http://www.paba.hr www.paba.hr] |PAZG HR 2X |- |align="left"|[[Podravska banka]] |[[Koprivnica]] |[http://www.poba.hr www.poba.hr] |PDKC HR 2X |- |align="left"|[[Privredna banka Zagreb]] |[[Zagreb]] |[http://www.pbz.hr www.pbz.hr] |PBZG HR 2X |- |align="left"|[[Raiffeisenbank Austria]] |[[Zagreb]] |[http://www.rba.hr www.rba.hr] |RZBH HR 2X |- |align="left"|[[Samoborska banka]] |[[Samobor]] |[http://www.sabank.hr www.sabank.hr] |SMBR HR 22 |- |align="left"|[[Slatinska banka]] |[[Slatina]] |[http://www.slatinska-banka.hr www.slatinska-banka.hr] |SBSL HR 2X |- |align="left"|[[Zagrebačka banka]] |[[Zagreb]] |[http://www.zaba.hr www.zaba.hr] |ZABA HR 2X |- |} :Izvor: [http://www.hnb.hr/temeljne-funkcije/supervizija/popis-kreditnih-institucija Hrvatska narodna banka] ==Stambene štedionice== U Hrvatskoj posluje 1 stambena štedionica: {| class="wikitable sortable" style="text-align: center; ; font-size: 95%;" |- !width="180"|Stambena štedionica !width="90"|Sjedište !width="150"|Web stranice |- |align="left"|[[Wüstenrot stambena štedionica]] |[[Zagreb]] |[http://www.wuestenrot.hr www.wuestenrot.hr] |- |} :Izvor: [http://www.hnb.hr/temeljne-funkcije/supervizija/popis-kreditnih-institucija Hrvatska narodna banka] ==Ostale institucije== *[[Hrvatska banka za obnovu i razvitak]], [http://www.hbor.hr www.hbor.hr] ==Predstavništva inozemnih banaka== *[[BKS Bank AG]] *[[Commerzbank AG]] *[[Deutsche Bank AG]] *[[LHB Internationale Handelsbank AG]] *[[Union de Banques Arabes et Françaises]] ==Vanjske poveznice== * [https://novac.com.hr/banks Pregled banaka u Hrvatskoj] ==Izvori== * Hrvatska narodna banka, Banke i štedionice, http://www.hnb.hr/temeljne-funkcije/supervizija/popis-kreditnih-institucija jquwrdhatk74paofknlxb1ipuzb0w0c 0 292731 7427635 7313857 2026-04-10T13:16:52Z Argo Navis 852 7427635 wikitext text/x-wiki {{Infookvir stadion | ime = Ericsson Globe Arena | izvorno_ime = | drugo ime = | staro ime = | nadimak = Globen | vrsta = | slika = Globen från Hammarbybacken, 2016.jpg | slika_opis = | slika2 = | slika2_opis = | plan = | plan_opis = | etimologija = | koordinate = {{coord|59|17.37|N|18|04.59|E|region:SE_type:landmark|display=inline,title}} | koordinate_ref = | smještaj = Johanneshov [[Stockholm]] | dz = ŠVE | površina = | površina ref = | duljina = | duljina ref = | širina = | širina ref = | visina = | visina ref = | dimenzije = | dimenzije ref = | kapacitet = 16000 | kapacitet ref = | teren = | UEFA = | godine izgradnje = | izgradnja = 1986 - 1989 | godina završetka = | arhitekt = Berg Arkitektkontor AB | cijena_izgradnje = | otvoren = 1989 | renoviran = | proširen = | zatvoren = | srušen = | vlasnik = SGA Fastigheter | upravitelj = | korisnici = [[Tre Kronor]] | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis = | pushpin_map = Švedska | mark = | marksize = | pushpin_label = | pushpin_label_position = | zaštita = }} '''Ericsson Globe''' je arena smještena u [[Švedska|švedskom]] [[Glavni grad|glavnom gradu]] [[Stockholm]]u u naselju Johanneshov. Otvorena je [[19. veljače]] [[1989.]] godine i najveća je [[sfera|sferična]] [[Građevine|građevina]] u svijetu. Godine 2021. arena je promijenila ime u Avicii Arena. == Tehnički detalji == Građevina ima [[promjer]] od 110 metara dok je unutarnja visina 85 m. Izgrađena je od [[čelik]]a, [[Beton|betona]] i [[Staklo|stakla]]. Cijelu konstrukciju nosi 48 povijenih [[Čelik|čeličnih]] nosača. Projektirana je od [[Poduzeće|poduzeća]] Berg Arkitektkontor AB a prvi radovi započinju u rujnu 1986. godine. Za [[Hokej na ledu|hokejaške]] utakmice može primiti 13 850 posjetitelja a na [[Koncert|koncerte]] do 16 000 posjetitelja. Rekordna posjećenost je bila [[4. svibnja]] [[2009.]] kada je gostovala [[Metallica]] i kada je broj posjetitelja bio 16 531. U sporednoj dvorani arene ''Annexet'' održavaju se manje manifestacije i ima mjesta za oko 3 950 posjetitelja. ''Annexet'' je u početku bio namijenjen za treninge hokeja međutim sada se tamo održavaju i druge manifestacije poput konferencija, koncerata itd. Na vrhu arene nalazi se oko 40 svečanih [[loža]] i jedan restoran. Arena je dobro povezana [[Podzemna željeznica|podzemnom željeznicom]] s ostalim dijelovima grada a do centralne stanice ''T-Centralen'' stigne se za 9 minuta. U dvije garaže koje pripadaju areni ima oko 1 500 parkirnih mjesta. Usporedba arene sa Suncem: Kad bi ''Globen'' bio Sunce onda bi [[Zemlja]] bila kugla promjera 65 cm na udaljenosti od 7,6 km od [[Sunce|Sunca]]. === Skyview === U veljači [[2010.]] godine ugrađene su dvije gondole koje voze posjetitelje na sam vrh arene, na 130 metara visine. Ova turistička atrakcija zove se "Skyview", a ovaj projekt koštao je 30 milijuna švedskih [[kruna]]. ==Manifestacije== Značajnije manifestacije održane u ''Globenu'' su koncerti koje su održali * [[Bob Dylan]], * [[Black Sabbath]], * [[Guns N' Roses]], * [[Trivium]], * [[Rod Stewart]], * [[Metallica]], * [[Mötley Crüe]], * [[Linkin Park]], * [[Tokio Hotel]], * [[Bullet]], * [[Iron Maiden]], * [[Kiss]] te * [[Rammstein]]. [[Pjesma Eurovizije 2000.]] godine je održana u areni a [[papa]] [[Ivan Pavao II.]] je održao u njoj svečanu [[Misa|Misu]] 1989. godine. Veliki broj utakmica [[Švedska reprezentacija u hokeju na ledu|švedske reprezentacije hokeja na ledu]] odigran je u ovoj areni (dva puta Svjetsko prvenstvo u hokeju), ali i Europsko prvenstvo u [[Odbojka|odbojci]]. == Galerija == <gallery mode="packed"> Datoteka:Globen april 1987.jpg|The Globe u srpnju 1987. Datoteka:Globen aug 1988.jpg|Završni radovi 1988. Datoteka:Globen interior1.jpg|Unutrašnjost arene 1. Datoteka:Globen interior2.jpg|Unutrašnjost arene 2. </gallery> == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} * [https://aviciiarena.se/ Službena stranica Avicii Arene] Pristupljeno: 6. 6. 2023. * [http://www.flickr.com/groups/globen/pool/ Stranica s fotografijama ''Globena''] [[Kategorija:Športski objekti u Švedskoj]] [[Kategorija:Športski objekti u Stockholmu]] cxh7n0hnop02bss38wyk0gk24m4yyx0 0 298059 7427721 7333317 2026-04-10T14:25:39Z ~2026-21935-80 357475 /* Filmske uloge */Uloga. 7427721 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Marija Aleksić |slika = |veličina = |opis slike = |rodno ime = |pseudonim = Marija Aleksić-Šerment |rođenje = [[1923.]] |mjesto rođenja = [[Zagreb]] |smrt = [[22. listopada]] [[1998.]] |mjesto smrti = |zanimanje = |godine rada = |web = |supruga = |suprug = [[Mladen Šerment]] |važnije uloge = |važniji filmovi = |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = }} '''Marija Aleksić''' ([[Kazalište u 1923.|1923]]. – [[Zagreb]], [[22. listopada]] [[Kazalište u 1998.|1998.]]) je bila [[hrvatska]] [[kazalište|kazališna]], [[TV|televizijska]] i [[film]]ska [[glumac|glumica]]. == Filmografija == === Televizijske uloge === * "[[Mejaši (serija)|Mejaši]]" kao Cila Grabarić ([[1970.]]) * "[[Prosjaci i sinovi]]" ([[1972.]]) * "[[Gruntovčani]]" kao Cila Grabarić ([[1975.]]) * "[[Nepokoreni grad]]" kao cvjećarka ([[1982.]]) * "[[Inspektor Vinko]]" kao žena pred dućanom #2 ([[1984.]]) * "[[Putovanje u Vučjak]]" kao Evina mama ([[1986.]]) * "[[Neuništivi (TV serija)|Neuništivi]]" ([[1990.]]) === Filmske uloge === * "[[Svoga tela gospodar (1957)|Svoga tela gospodar]]" kao udovica Jaga ([[1957.]]) * "[[Nije bilo uzalud (1957)|Nije bilo uzalud]]" ([[1957.]]) * "[[H-8 (1958)|H-8]]" kao Ivanova supruga ([[1958.]]) * "[[Sreća dolazi u 9 (1961)|Sreća dolazi u 9]]" kao konobarica ([[1961.]]) * "[[Opasni put (1963)|Opasni put]]" kao Slavkova majka ([[1963.]]) * "[[Licem u lice (1963)|Licem u lice]]" kao Stevanova žena ([[1963.]]) * "[[Lov na jelene (1972)|Lov na jelene]]" kao šankerica Marica ([[1972.]]) * "[[Golgota (1973)|Golgota]]" ([[1973.]]) * "[[Živjeti od ljubavi (1973)|Živjeti od ljubavi]]" kao gazdarica ([[1973.]]) * "[[Krhka igračka (1973)|Krhka igračka]]" ([[1973.]]) * "[[Vlak u snijegu (1976)|Vlak u snijegu]]" kao časna sestra ([[1976.]]) * "[[Mećava (1977)|Mećava]]" kao Markova žena Anka ([[1977.]]) * "[[Rano sazrijevanje Marka Kovača (1981)|Rano sazrijevanje Marka Kovača]]" ([[1981.]]) * "[[Neobični sako (1984)|Neobični sako]]" kao Rozalija Majer ([[1984.]]) * "[[Rani snijeg u Münchenu (1984)|Rani snijeg u Münchenu]]" kao Karlova majka ([[1984.]]) * "[[Horvatov izbor (1985)|Horvatov izbor]]" ([[1985.]]) * "[[Čovjek koji je volio sprovode (1989)|Čovjek koji je volio sprovode]]" kao pralja ([[1989.]]) * "[[Orao (1990)|Orao]]" kao susjeda ([[1990.]]) * "[[Baka bijela (1992)|Baka bijela]]" kao baka Greta ([[1992.]]) == Vanjske poveznice == *{{imdb ime|id=0017986|ime=Marija Aleksić}} {{GLAVNIRASPORED:Aleksić, Marija}} [[Kategorija:Hrvatski filmski glumci]] [[Kategorija:Hrvatski kazališni glumci]] [[Kategorija:Hrvatski televizijski glumci]] e4fhhjxost7lhsmj8wxhifz9lztcaev 0 301274 7427599 7333319 2026-04-10T12:52:02Z ~2026-21935-80 357475 /* Filmografija */ 7427599 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Amand Aliger |slika = |veličina = |opis slike = |rodno ime = |pseudonim = |rođenje = [[13. kolovoza]] [[1904.]] |mjesto rođenja = [[Pardubice]], [[Češka]] |smrt = [[28. studenoga]] [[1990.]] |mjesto smrti = {{Z|HRV}} [[Zagreb]], [[Hrvatska]] |godine rada = |web = |supruga = |suprug = |važnije uloge = |važniji filmovi = |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = }} '''Amand Aliger''' ([[Pardubice]], [[13. kolovoza]] [[1904.]] – [[Zagreb]], [[28. studenog]] [[1990.]]) je bio [[hrvatska|hrvatski]] [[film]]ski i [[kazalište|kazališni]] [[glumac]], [[redatelj]], [[scenograf]], [[slikar]] i [[pisac]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.osijek.hr/index.php/cro/Osijek/Osjecki-spomendan/OSJECKI-SPOMENDAN-13.-kolovoza |title=Osječki spomendan, Osijek.hr |archive-url=https://web.archive.org/web/20151030100851/http://www.osijek.hr/index.php/cro/Osijek/Osjecki-spomendan/OSJECKI-SPOMENDAN-13.-kolovoza |archive-date=30. listopada 2015. |access-date=9. travnja 2011.}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://leksikon.muzej-marindrzic.eu/dundo-maroje-3/ |title=Spominjanje Amanda Alligera kao scenografa i glavnog glumca predstave "Dundo Maroje" u Hrvatskom narodnom kazalištu Osijek 1946. godine u Leksikonu Marina Držića |access-date=2024-05-06}}</ref> == Filmografija == === Filmske uloge === * "[[Kvit posla]]" kao Karlov otac ([[1983.]]) * "[[Usporeno kretanje]]" ([[1979.]]) * "[[Društvo za iznenadne radosti]]" ([[1978.]]) * "[[Gorčina u grlu]]" ([[1973.]]) * "[[Kolinje (1970)|Kolinje]]" kao Blaž ([[1970.]]) * "[[Posljednji vitezovi]]" ([[1963.]]) * "[[Nasljednici putuju zajedno]]" ([[1962.]]) * "[[Poštar zvoni dva puta (1960)|Poštar zvoni dva puta]]" ([[1960.]]) * "[[Čovjek u futroli (1959)|Čovjek u futroli]]" ([[1959.]]) * "[[Iza kazališne rampe (1957)|Iza kazališne rampe]]" ([[1957.]]) * "[[Diploma (1957)|Diploma]]" ([[1957.]]) * "[[Opsada (1956)|Opsada]]" kao agent ([[1956.]]) * "[[Lisinski (1944)|Lisinski]]" ([[1944.]]) * "[[Dvorovi u samoći (1925)|Dvorovi u samoći]]" ([[1925.]]) === Televizijske uloge === * "[[Mejaši (serija)|Mejaši]]" kao Blaž ([[1970.]]) * "[[Fiškal]]" ([[1970.]]) * "[[Sumorna jesen]]" ([[1969.]]) ==Kazališne uloge== * Radnik u gomili, [[Miroslav Krleža]], [[Golgota]], [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu]], [[1922]].; režija [[Branko Gavella]] * Eduard od Walesa, [[William Shakespeare]], [[Richard III]], [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu]], [[1923]].; režija [[Branko Gavella]] * Drugi famulus, [[Miroslav Krleža]], [[Michelangelo Bonarroti]], [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu]], [[1925]].; režija [[Branko Gavella]] * II oficir, [[Milan Ogrizović]], [[U Bečkom Novom Mestu]], [[Narodno pozorište u Beogradu]], sezona [[1928]]. / [[1929.]]; [[režija]] [[Branko Gavella]] * Leone Glembay, [[Miroslav Krleža]], [[Gospoda Glembajevi]], [[Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku]], [[1929]].; režija [[Petar Konjović]] * Član kora, [[Marko Marulić]], [[Judita]], [[Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku]], [[1935]].; režija [[Zora Vuksan Barlović]] * Popiva, [[Marin Držić]], [[Dundo Maroje]], [[Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku]], [[1939]].; režija [[Mirko Perković]] * Dundo Maroje, [[Marin Držić]], [[Dundo Maroje]], [[Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku]], [[1946]].; režija [[Slavko Midžor]] * Niko, [[Marin Držić]], [[Skup]], [[Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku]], [[1950]].; režija [[Ivan Marton]] * Biskup, [[Ranko Marinković]], [[Glorija]], [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu]], sezona [[1955]]./[[1956]].; režija [[Bojan Stupica]] * Lundeen, [[Wouk Hermann]], [[Pobuna na brodu Cane]], [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu]], sezona [[1955]]./[[1956]].; režija [[Bojan Stupica]] * Surab, Domaćin, [[Bertold Brecht]], [[Glorija]], [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu]], sezona [[1956]]./[[1957]].; režija [[Bojan Stupica]] * Oficir neprijateljske vojske, [[Vsevolod Vitaljevič Višnjevski]], [[Optimistička tragedija]], [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu]], sezona [[1957]]./[[1958]].; režija [[Bojan Stupica]] * Gradonačelnik, [[Friedrich Dürrenmatt]], [[Posjet stare dame]], [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu]], sezona [[1958]]./[[1959]].; režija [[Bojan Stupica]] * Bohun, [[George Bernard Shaw]], [[Nikad se ne zna]], [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu]], [[1961]], režija [[Mirko Perković]] * Petar, Matija, [[Milan Ogrizović]], [[Prokletstvo]], [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu]], [[1965]], režija [[Petar Šarčević]] * Gradonačelnik, [[Tadeusz Różewicz]], [[Odlazak umjetnika u gladovanju]], [[Teatar &TD]], [[1977]].; režija [[Marin Carić]] * De La Fointain, [[András Sütő]], [[Zvijezda na lomači]], [[Teatar &TD]], [[1978]].; režija [[Miran Herzog]] == Vanjske poveznice == *{{imdb ime|id=1222189|ime=Amand Alliger}} == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Alliger, Amand}} [[Kategorija:Hrvatski filmski glumci]] [[Kategorija:Hrvatski kazališni glumci]] [[Kategorija:Životopisi, Pardubice]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] af7xc806k11x8u9te6qs7mgie97yfz3 0 303308 7427876 7418801 2026-04-11T00:48:57Z Stephan1000000 219608 108 7427876 wikitext text/x-wiki {{Sadržava japanski tekst}} {{Infookvir animanga/Header |ime_serije = Detektiv Conan |slika = |opis_slike = [[Conan Edogawa]], glavni lik iz serije |izvorno_ime = Meitantei Conan |izvorno_pismo = 名探偵コナン |žanr = [[Crtani film|animirani]], [[komedija]], [[drama]], [[Anime|Shōnen]] }} {{Infookvir animanga/Manga |naslov = |autor = Gosho Aoyama |izdavač = [[Shogakukan]] {{Z|JAP}} |magazin = [[manga|Shōnen Sunday]] {{Z|JAP}} |početak = [[1994.]] |broj = 108 |kraj = }} {{Infookvir animanga/Anime |redatelj = Kenji Kodama, Yasuichiro Yamamoto |producent = Michihiko Suwa, Masahito Yoshioka |skladatelj = Katsuo Ono |studio = [[Tokyo Movie Shinsha]] (TMS) |mreža = [[NTV]], [[Animax]], [[Yomiuri TV]] {{Z|JAP}} |mreža_hrv = {{Z|HRV}} [[Disney XD]] |početak_emitiranja = [[8. siječnja]] [[1996.]] |kraj_emitiranja = |epizode = 1196 |trajanje = 24 [[minute]] }} {{Infookvir animanga/Footer}} '''Detektiv Conan''' ([[Japanski jezik|jap.]] 名探偵コナン, Meitantei Conan) je [[žanr kriminalistike|detektivska]] [[anime|shōnen]] [[manga]] serija koju crta i pise [[Gōshō Aoyama|Gošo Aoyama]]. [[Manga]] je počela izlazit [[1994.]] godine u tjednom ''[[Manga|"Shōnen Nedjelja]]"'' časopisu. U anglosaksonskim zemljama je serija poznata pod nazivom "Case Closed".<ref name="FAQ"> [http://www.funimation.com/case-closed ''Case Closed FAQ''] Funimation Entertainment, [[2004|5. svibnja 2004]]. Preuzeto [[2012|7. siječnja 2012]]</ref> Priča prati sedamnaestogodišnjeg detektiva Šinićija (Shinichi Kudo) koji je nehotice transformiran u dijete nakon što je otrovan. Studio TMS počeo je sa snimanjem ''anime''-verzije 8. siječnja 1996. Autor serije je očekivao da će završiti mangu nakon tri mjeseca, ali zbog iznenadne popularnosti ''manga''-strip je nastavio sa tiskanjem svezaka i daljnjom radnjom, u pratnji ''anime''-adaptacije. Serija je s vremenom stvorila franšizu brojnih drugih multimedijskih projekata, pored manga i anime formata koji redovno izlaze. == Radnja == ''[[Conan Edogawa|Kudo Shinichi]]'' je talentirani sedamnaestogodišnji detektiv koji često radi s policijom. Jedne večeri otišao je sa svojom prijateljicom ''Ran Mouri'' u ''Tropical Land'' (naziv zabavnog parka). Na nesreću dogodilo se krvavo ubojstvo, ali ga je Kudo brzo riješio. Na odlasku kući Kudo je zamijetio dva sumnjiva tipa u crnom. Prateći ih, vidio je jednog tipa kako ilegalno trguje novcem. Ali tada, drugi tip mu se prišuljao iza leđa i onesvijestio ga. Natjeran, Kudo je nehotice progutao eksperimentalni otrov koji ga je pretvorio u sedmogodišnjeg dječaka. Sakrivši svoj identitet nazvao se ''Conan Edogawa'', Conan (prezime autora [[Sherlock Holmes]]a), Edogawa (ime poznatog japanskog pisca za misterije). Sada Kudo tj.Conan živi sa svojom prijateljicom Ran i njezinim ocem Kogoro da otkrije više o kriminalnoj organizaciji. Conan je odlučio glumiti dijete i tako nastaviti svoj život sve dok ne nađe dovoljno dokaza da zaustavi tajanstveni sindikat. Radnja serije se uglavnom odvija u Tokiju i pojedinim dijelovima Japana. Jedan slučaj je isključivo flashback u [[New York]]u te se jednom slučaj odvijao u [[London]]u. == Utjecaj i kritike == Godine [[2001.]] manga je osvojila 46. Shogakukan Manga nagradu u kategoriji [[Anime|shōnen]], ispitanici u online anketi za dvadesetgodišnjake glasovali su za ''Meitantei Conan'' kao jedna od top 3 mangi koju su htjeli nastavit pratit u objavljivanju. ''Case Closed'' se pojavljivao u ''[[The New York Times]]'' za ''bestsellera.'' U [[Francuska|Francuskoj]], serija je bila nominirana za ''Angoulême Festival Graphic'' nagradu među Japanskom publikom. Anime je nerijetko završavao na top 20 ''Animage'' anketama od [[1996.]] do [[2002.]] godine. U Japanskom TV rangiranju ''Detektiv Conan'' je bio često rangiran u top 6. I manga i anime su imali pozitivne odgovore od kritičara za radnju i slučajeve. Američka sinkronizacija je nailazila na negativne kritike zbog mijenjanja imena likovima i pretjeranog editiranja kulturnog sadržaja za lakše razumijevanje od zapadnjačkih fanova. Japanska Vlada je 2006. iskoristila ovu seriju u kampanjama kao maskotu u borbi protiv kriminala među djecom. == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://www.detectiveconanworld.com/wiki/Main_Page Detective Conan Wiki] (engleski) *[https://conanwiki.org/wiki/Hauptseite ConanWiki] (njemački) *[https://conannews.org ConanNews] (njemački) *[http://www.animenewsnetwork.com/encyclopedia/anime.php?id=454 Animenewsnetwork.com] *[http://www.animecrazy.net/detective-conan-episode-list/ Animecrazy.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110504162901/http://www.animecrazy.net/detective-conan-episode-list/ |date=4. svibnja 2011. }} *[http://www.onemanga.com/Detective_Conan/ Onemanga.com] *[http://www.tv.com/detective-conan/show/18537/summary.html tv.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110501032204/http://www.tv.com/detective-conan/show/18537/summary.html |date=1. svibnja 2011. }} [[Kategorija:Manga i anime]] m36vkctpe3t2q2wfhooiryyupauik7p 7427877 7427876 2026-04-11T00:49:13Z Stephan1000000 219608 1197 7427877 wikitext text/x-wiki {{Sadržava japanski tekst}} {{Infookvir animanga/Header |ime_serije = Detektiv Conan |slika = |opis_slike = [[Conan Edogawa]], glavni lik iz serije |izvorno_ime = Meitantei Conan |izvorno_pismo = 名探偵コナン |žanr = [[Crtani film|animirani]], [[komedija]], [[drama]], [[Anime|Shōnen]] }} {{Infookvir animanga/Manga |naslov = |autor = Gosho Aoyama |izdavač = [[Shogakukan]] {{Z|JAP}} |magazin = [[manga|Shōnen Sunday]] {{Z|JAP}} |početak = [[1994.]] |broj = 108 |kraj = }} {{Infookvir animanga/Anime |redatelj = Kenji Kodama, Yasuichiro Yamamoto |producent = Michihiko Suwa, Masahito Yoshioka |skladatelj = Katsuo Ono |studio = [[Tokyo Movie Shinsha]] (TMS) |mreža = [[NTV]], [[Animax]], [[Yomiuri TV]] {{Z|JAP}} |mreža_hrv = {{Z|HRV}} [[Disney XD]] |početak_emitiranja = [[8. siječnja]] [[1996.]] |kraj_emitiranja = |epizode = 1197 |trajanje = 24 [[minute]] }} {{Infookvir animanga/Footer}} '''Detektiv Conan''' ([[Japanski jezik|jap.]] 名探偵コナン, Meitantei Conan) je [[žanr kriminalistike|detektivska]] [[anime|shōnen]] [[manga]] serija koju crta i pise [[Gōshō Aoyama|Gošo Aoyama]]. [[Manga]] je počela izlazit [[1994.]] godine u tjednom ''[[Manga|"Shōnen Nedjelja]]"'' časopisu. U anglosaksonskim zemljama je serija poznata pod nazivom "Case Closed".<ref name="FAQ"> [http://www.funimation.com/case-closed ''Case Closed FAQ''] Funimation Entertainment, [[2004|5. svibnja 2004]]. Preuzeto [[2012|7. siječnja 2012]]</ref> Priča prati sedamnaestogodišnjeg detektiva Šinićija (Shinichi Kudo) koji je nehotice transformiran u dijete nakon što je otrovan. Studio TMS počeo je sa snimanjem ''anime''-verzije 8. siječnja 1996. Autor serije je očekivao da će završiti mangu nakon tri mjeseca, ali zbog iznenadne popularnosti ''manga''-strip je nastavio sa tiskanjem svezaka i daljnjom radnjom, u pratnji ''anime''-adaptacije. Serija je s vremenom stvorila franšizu brojnih drugih multimedijskih projekata, pored manga i anime formata koji redovno izlaze. == Radnja == ''[[Conan Edogawa|Kudo Shinichi]]'' je talentirani sedamnaestogodišnji detektiv koji često radi s policijom. Jedne večeri otišao je sa svojom prijateljicom ''Ran Mouri'' u ''Tropical Land'' (naziv zabavnog parka). Na nesreću dogodilo se krvavo ubojstvo, ali ga je Kudo brzo riješio. Na odlasku kući Kudo je zamijetio dva sumnjiva tipa u crnom. Prateći ih, vidio je jednog tipa kako ilegalno trguje novcem. Ali tada, drugi tip mu se prišuljao iza leđa i onesvijestio ga. Natjeran, Kudo je nehotice progutao eksperimentalni otrov koji ga je pretvorio u sedmogodišnjeg dječaka. Sakrivši svoj identitet nazvao se ''Conan Edogawa'', Conan (prezime autora [[Sherlock Holmes]]a), Edogawa (ime poznatog japanskog pisca za misterije). Sada Kudo tj.Conan živi sa svojom prijateljicom Ran i njezinim ocem Kogoro da otkrije više o kriminalnoj organizaciji. Conan je odlučio glumiti dijete i tako nastaviti svoj život sve dok ne nađe dovoljno dokaza da zaustavi tajanstveni sindikat. Radnja serije se uglavnom odvija u Tokiju i pojedinim dijelovima Japana. Jedan slučaj je isključivo flashback u [[New York]]u te se jednom slučaj odvijao u [[London]]u. == Utjecaj i kritike == Godine [[2001.]] manga je osvojila 46. Shogakukan Manga nagradu u kategoriji [[Anime|shōnen]], ispitanici u online anketi za dvadesetgodišnjake glasovali su za ''Meitantei Conan'' kao jedna od top 3 mangi koju su htjeli nastavit pratit u objavljivanju. ''Case Closed'' se pojavljivao u ''[[The New York Times]]'' za ''bestsellera.'' U [[Francuska|Francuskoj]], serija je bila nominirana za ''Angoulême Festival Graphic'' nagradu među Japanskom publikom. Anime je nerijetko završavao na top 20 ''Animage'' anketama od [[1996.]] do [[2002.]] godine. U Japanskom TV rangiranju ''Detektiv Conan'' je bio često rangiran u top 6. I manga i anime su imali pozitivne odgovore od kritičara za radnju i slučajeve. Američka sinkronizacija je nailazila na negativne kritike zbog mijenjanja imena likovima i pretjeranog editiranja kulturnog sadržaja za lakše razumijevanje od zapadnjačkih fanova. Japanska Vlada je 2006. iskoristila ovu seriju u kampanjama kao maskotu u borbi protiv kriminala među djecom. == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://www.detectiveconanworld.com/wiki/Main_Page Detective Conan Wiki] (engleski) *[https://conanwiki.org/wiki/Hauptseite ConanWiki] (njemački) *[https://conannews.org ConanNews] (njemački) *[http://www.animenewsnetwork.com/encyclopedia/anime.php?id=454 Animenewsnetwork.com] *[http://www.animecrazy.net/detective-conan-episode-list/ Animecrazy.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110504162901/http://www.animecrazy.net/detective-conan-episode-list/ |date=4. svibnja 2011. }} *[http://www.onemanga.com/Detective_Conan/ Onemanga.com] *[http://www.tv.com/detective-conan/show/18537/summary.html tv.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110501032204/http://www.tv.com/detective-conan/show/18537/summary.html |date=1. svibnja 2011. }} [[Kategorija:Manga i anime]] 59wy9smz4nobxoptcjx5ks4r2uqaxpp 0 310146 7427711 7243217 2026-04-10T14:18:29Z Ponor 38361 datum ≠ mjesto 7427711 wikitext text/x-wiki {{Infookvir skladatelj |ime = Ruben Radica |opis_slike = |veličina = |puno_ime = |slika = Ruben Radica.jpg |datum_rođenja = [[19. svibnja]] [[1931.]] |mjesto_rođenja = Split |datum_smrti = [[28. srpnja]] [[2021.]] |mjesto_smrti = Zagreb |djela = <!-- navesti važnija djela, ne zatrpavati sadržaj --> |period = <!-- razdoblje djelovanja --> |utjecaj = |suradnici = |nagrade = vidi [[Ruben Radica#Nagrade i priznanja|Nagrade i priznanja]] |poveznica = <!-- unesite adresu mrežne stranice --> }} '''Ruben Radica''' ([[Split]], [[19. svibnja]] [[1931.]] – [[Zagreb]], [[28. srpnja]] [[2021.]]),<ref name="Info-HAZU">[https://web.archive.org/web/20210801150827/https://www.info.hazu.hr/2021/07/umro-akademik-ruben-radica/ Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti: Umro akademik Ruben Radica] (objavljeno 28. srpnja 2021.), pristupljeno 29. srpnja 2021.</ref> [[Hrvatska|hrvatski]] [[skladatelj]], glazbeni [[pedagog]] i [[akademik]]. Unuk je poznatog hrvatskog skladatelja [[Josip Hatze|Josipa Hatzea]]. Bio je istaknuti [[avangarda|avangardist]] koji je radikalnim eksperimentiranjem stvorio vlastiti stil usredotočen na [[strukturalizam]] s posebnom sklonošću sintetiziranju vodoravnog i okomitog načina glazbenoga mišljenja. Skladao je scensku, simfonijsku i [[komorna glazba|komornu glazbu]].<ref>[[LZMK]] / [[Proleksis enciklopedija]]: [https://proleksis.lzmk.hr/43097/ Radica, Ruben], pristupljeno 31. srpnja 2021.</ref> == Životopis == Ruben Radica je temeljna glazbena znanja dobio od svoga djeda, skladatelja Josipa Hatzea. Na [[Muzička akademija u Zagrebu|Muzičkoj akademiji u Zagrebu]] završio je studij [[dirigiranje|dirigiranja]] u razredu prof. [[Slavko Zlatić|Slavka Zlatića]] (1957.) i [[skladanje|kompozicije]] u razredu prof. [[Milko Kelemen|Milka Kelemena]] (1958.).<ref>Zdenka Weber: Prve skladbe Rubena Radice i Milka Kelemena, Hrvatsko slovo, petak, 28. listopada 2011., str. 19.</ref> U kompoziciji se usavršavao kod [[Vito Frazzi|Vita Frazzija]] na Glazbenoj akademiji Chigiana ([[talijanski jezik|tal.]] ''Accademia Musicale Chigiana'') u [[Siena|Sieni]], [[René Leibowitz|Renéa Leibowitza]] i [[Olivier Messiaen|Oliviera Messiaena]] u [[Pariz]]u te kod [[György Ligeti|Györgyja Ligetija]], [[Pierre Boulez|Pierrea Bouleza]] i [[Henri Pousseur|Henrija Pousseura]] na Međunarodnim ljetnim tečajevima za Novu glazbu ([[njemački jezik|njem.]] ''Internationale Ferienkurse für neue Musik'') u [[Darmstadt]]u.<ref name="HDS">[https://www.hds.hr/clan/radica-ruben/ Hrvatsko društvo skladatelja: Radica, Ruben], pristupljeno 31. srpnja 2021.</ref> Bio je član [[Hrvatsko društvo skladatelja|Hrvatskoga društva skladatelja]] i redoviti ćlan [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]].<ref name="Info-HAZU"/> == Djela (izbor) == * ''Izdaleka'', tri stavka za gudački orkestar (1953.) * ''Varijacije za flautu i jedanaest gudača'' (1955.) * ''Koncert za komorni orkestar'', (1956.) * ''Concerto grosso'' za gudački komorni ansambl i orkestar (1957.) * ''Četiri dramatska epigrama'' za klavirski kvintet (1959.) * ''Concerto abbreviato'' za orkestar i obligatni violončelo (1960.) * ''Formacije'', medijski balet (1963.) * ''19 & 10'', interferencije za recitatora, zbor i orkestar (1965.) * ''Per se I'' za komorni orkestar i Martenotove valove (1968.) * ''Extensio'' za orkestar i klavir (1973.) * ''K a'' za dvije instrumentalne skupine i sintetizator (1977.) * ''Alla madrigalesca'' za mješoviti zbor i orgulje (1978.) * ''Pasija'' za bariton i tri instrumentalne skupine (1981.) * ''Barocchiana'' za malu trubu i gudače (1984.) * ''Prazor'', misterij u deset prizora za glazbenu pozornicu prema istoimenoj poemi [[Jure Kaštelan]]a (1990.) * ''Božanski otvori srca'', tri koncertantna ronda za orkestar i obligatne instrumente (1999.) * ''Poème crépusculaire'' za gudački kvartet (2004.) * ''Litaniae Sanctorum pro Papa Ioanne Paulo'' za komorni orkestar (2005.) == Nagrade i priznanja == * 1973. – godišnja [[nagrada Vladimir Nazor|nagrada "Vladimir Nazor"]] za skladbu ''Extensio''<ref name="HDS-Cantus">[http://www.hds.hr/ea/wp-content/uploads/2013/09/cantus-169-small.pdf Jagoda Martinčević: "Trebalo je istrčati do ruba ponora"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210514172655/https://www.hds.hr/ea/wp-content/uploads/2013/09/cantus-169-small.pdf |date=14. svibnja 2021. }}, HDS ''Cantus'', br. 169 (srpanj 2011.), str. 1, ISSN 1330-4747</ref> * 1978. – Vjesnikova [[Nagrada Josip Štolcer Slavenski|nagrada "Josip Štolcer Slavenski"]] za skladbu ''K a''<ref name="HDS-Cantus"/> * 1991. – Vjesnikova nagrada "Josip Štolcer Slavenski" za misterija za glazbenu pozornicu ''Prazor''<ref name="HDS-Cantus"/> * 1995. – orden [[Red Danice hrvatske|Reda Danice hrvatske]] s likom Marka Marulića<ref name="HDS-Cantus"/> * 2010. – nagrada "Vladimir Nazor" za životno djelo<ref name="Info-HAZU"/><ref name="HDS-Cantus"/> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [[LZMK]] / [[Hrvatska enciklopedija]]: [https://enciklopedija.hr/clanak/51431 Radica, Ruben] * [[Hrvatsko društvo skladatelja]]: [https://www.hds.hr/clan/radica-ruben/ Radica, Ruben] (životopis) * [[HDS ZAMP]] – Baza autora: [https://www.zamp.hr/baza-autora/autor/pregled/133001449 Ruben Radica] (popis djela) * [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti]]: [https://www.info.hazu.hr/clanovi/radica-ruben/ Radica Ruben, akademik] * {{Discogs|a|1140408|Ruben Radica}} {{GLAVNIRASPORED:Radica, Ruben}} [[Kategorija:Životopisi, Split]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] [[Kategorija:Hrvatski skladatelji]] [[Kategorija:Hrvatski glazbeni pedagozi]] [[Kategorija:Akademici HAZU]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Vladimir Nazor]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Josip Štolcer Slavenski]] 4cu5napbk4ccnumgkvvbooar016z87u 0 310610 7427871 6620685 2026-04-10T22:47:47Z ~2026-21935-80 357475 /* Uloge */To sam saznao iz završne špice filma gdje su bile navedene njihove uloge. 7427871 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Infookvir film | naslov filma = Josef | naslov originala = | veličina = | slika = Film Josef plakat.jpg | režija = Stanislav Tomić | producenti = Alka Film | scenarij = Mario-Marko Krce | glavne uloge = Neven Aljinović-Tot<br>[[Alen Liverić]]<br>[[Dražen Šivak]]<br>[[Sandra Lončarić]] | glazba = [[Marko Perković|Marko Perković Thompson]] | snimatelj = | montaža = | distributer = | godina = [[2011.]] | trajanje = 90 minuta | država = [[Hrvatska]] | jezik = [[hrvatski]] <br> [[njemački]] <br> [[ruski]] <br> [[ukrajinski]] | budžet = 900 000 kn | zarada = | žanr = drama <br> ratni <br> igrani <br> dugometražni | web stranica = | imdb_id = 1981645 }} '''''Josef''''' je hrvatski cjelovečernji ratni igrani film iz [[film u 2011.|2011.]] godine koji je režirao [[Stanislav Tomić]]. Prikazuje ratni put hrvatskog vojnika u [[Austrougarska vojska|Austrougarskoj vojsci]] tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] na Galicijskom bojištu.<ref>Smith, Ian Hayden. ''International Film Guide 2012.'' (Međunarodni filmski vodič 2012), 2012. str. 94. {{ISBN|978-1908215017}}.</ref> ==Radnja== [[Istočno bojište (Prvi svjetski rat)|Istočno bojište]], [[Galicija (srednja Europa)|Galicija]], [[1915.|1915. godine]]. Ruski vojnici i [[Čerkezi]] pod zapovjedništvom kapetana Serjože ([[Dražen Šivak]]) pljačkaju mrtve austrijske vojnike u napuštenom rovu, ubijajući preživjele. Nakon što su otišli, jedan vojnik koji je bio samo ranjen ([[Neven Aljinović-Tot]]), dolazi k svijesti, i na sebe oblači odoru i šinjel jednog mrtvog dočasnika kako bi se ugrijao. Kreće opustošenim krajem prema austrijskim položajima i susreće grupicu uplašenih austrijskih vojnika, Hrvata i Mađara [[Kraljevsko hrvatsko domobranstvo|domobrana]], te im se priključuje. No nailazi druga grupa austrijskih vojnika, koju predvodi natporučnik Tiffenbach ([[Alen Liverić]]), te ih sve zarobljavaju pod optužbom za dezertiranje. Pronašavši u vojnikovom džepu dokumente mrtvog dočasnika, Austrijanci povjeruju da je on ta osoba, tj. zugsführer (vodnik) Josef, prvak u mačevanju, te ga u zadnji tren ne strijeljaju. "Novi Josef" sada bude premješten u zapovjedništvo lokalne jedinice, no ubrzo ga šalju na zadatak, pod zapovjedništvom natporučnika Tiffenbacha, koji sumnja da je Josef zapravo varalica. Tijekom jednog napada Čerkeza, Tiffenbach bude teško ranjen, te ga lažni Josef odvlači u jednu kolibu, skida s njega časničku uniformu te ju oblači sebi, nadajući se da će ga Čerkezi poštedjeti. No jedan od Čerkeza ga ubije čim ga ugleda. Nekoliko sati poslije, Tiffenbacha pronalazi žena po imenu Pelagija, te ga uspijeva odnijeti u svoju kolibu u šumi gdje ga njeguje. Kako njegovog gornjeg dijela uniforme nema, ona mu daje onu koju je lažni Josef odbacio, zajedno s dokumentima pravog Josefa. No samo dan poslije dolaze Čerkezi kojima je Pelagija rekla za Tiffenbacha u zamjenu za jednog konja. Tiffenbach se priključuje još dvojici zarobljenih vojnika koje Čerkezi muče i prisiljavaju na težak fizički rad. Nakon što se Čerkezi priključe regularnoj [[Ruska carska vojska|ruskoj vojsci]], Austrijanci iznenada napadaju njihove položaje. Ruski kapetan Serjoža, vidjevši da će Austrijanci dobiti bitku, skida s Tiffenbacha Josefovu uniformu i navlači ju sebi, te se priključuje Austrijancima u borbi protiv svojih bivših suboraca. Nakon bitke, Austrijanci likvidiraju zarobljene Ruse, među njima i Tiffenbacha, za kojega misle da je Rus. Serjoža sjeda u kamion s Austrijancima te im jedan dočasnik počinje objašnjavati kako pravilno koristiti plinske maske. [[Adolf Hitler|Vojnik]] do Serjože brije svoje brkove na specifičan način kako ne bi smetali maski te se predstavlja Serjoži. Kako bi mu odgovorio, Serjoža otvara Josefove dokumente i vidi da na njima piše [[Josip Broz Tito|Josip Broz]]. == Uloge == === Glavne uloge === * [[Neven Aljinović-Tot]] – neimenovani domobran (prvi lažni Josef) * [[Alen Liverić]] – natporučnik Ali Tiffenbach (drugi lažni Josef) * [[Dražen Šivak]] – kapetan Serjoža (treći lažni Josef) * [[Sandra Lončarić]] – Pelagija === Sporedne uloge === * [[Bojan Navojec]] – Jambrek * [[Igor Hamer]] – Sirađu * [[Ivo Gregurević]] – Muđibar * [[Robert Ugrina]] – desetnik Berket * [[Dieter Schaad]] – pukovnik * [[Milan Štrljić]] – bojnik Watzke * [[Vid Balog]] – Štef * [[Draško Zidar]] – ruski bojnik * [[Hana Hegedušić]] – Johanna * [[Viktor Glotz]] – Pišta * [[Božidarka Frajt]] – vlasnica bordela * [[Anne Lise Maxiant]] – higijeničarka * [[Marko Perković|Marko Perković Thompson]] – austrijski vojnik * [[Zorana Rajić]] – prostitutka * [[Nino Sorić]] – zarobljeni dezerter * [[Filip Šovagović]] – dezerter u bijegu * [[Tvrtko Jurić]] – austrijski vojnik u kamionu * [[Filip Pobran]] – ruski kurir * [[Miroslav Buhin]] – lovac na štakore * [[Antonio Farkaš]] – Evgenij * [[Šime Zanze]] – vojnik na mostu * [[Tatjana Kandrač]] – pljačkašica leševa * [[Vanja Stojković]] – ruski vojnik pred zapovjedništvom * [[Jozo Patljak]] – austrijski časnik na kamionu * [[Josipa Patljak]] – medicinska sestra * [[Dubravka Boroša]] – kradljivica kobasica * [[Zlatko Gregorevčić Rus]] – utopljenik * [[Branko Repalust]] – egzekutor * [[Predrag Ličina]], [[Kristijan Milić]] i [[Antonio Nuić]] – ruski vojnici na strijeljanju == Glazba == Uvodnu pjesmu za film skladao je i snimio [[Marko Perković Thompson]], koji ima i manju ulogu u filmu.<ref>[https://www.vecernji.hr/kultura/najbolje-na-kraju-pule-film-josef-o-prvom-svjetskom-ratu-312698 Večernji list] Arsen Oremović. ''Najbolje na kraju Pule – film "Josef" o Prvom svjetskom ratu'', www.vecernji.hr, 22. srpnja 2011. (pristupljeno 18. studenoga 2017.)</ref> == Nagrade == Film je dobio Zlatnu arenu za najbolje posebne efekte na [[Pula film festival|Pulskom filmskom festivalu]] 2011.<ref>[http://www.moj-film.hr/novosti/pregled/nagrade-i-dogadjanja/druga-velika-zlatna-arena-za-tomislava-radica/ Moj Film] Mladen Šagovac. ''Druga Velika Zlatna Arena za Tomislava Radića'', www.moj-film.hr, 23. srpnja 2011. (pristupljeno 18. studenoga 2017.)</ref><ref>[https://www.art-kino.org/hr/film/josef Art Kino Croatia] Josef, www.art-kino.org (pristupljeno 18. studenoga 2017.)</ref> Prikazan je na 5. Danima filma u Mostaru 2011. godine.<ref name="havc">[https://www.havc.hr/hrvatski-film/katalog-hrvatskih-filmova/josef Hrvatski audiovizualni centar] Katalog hrvatskih filmova: Josef, www.havc.hr (pristupljeno 18. studenog 2017.)</ref> == Kritike == [[Slobodna Dalmacija]] ''Jozefa'' je proglasila "ponajboljim hrvatskim filmom 2011. godine":<ref name="slobodna">[http://www.slobodnadalmacija.hr/scena/kultura/clanak/id/143818/josef-je-puno-vise-od-thompsona-ponajbolji-hrvatski-film-ove-godine Slobodna Dalmacija] Marko Njegić. ''"Josef" je puno više od Thompsona, ponajbolji hrvatski film ove godine'', www.slobodnadalmacija.hr, 24. rujna 2011. (pristupljeno 18. studenog 2017.)</ref> {{citat4|center|''U “Josefu”, najugodnijem iznenađenju filmskog festivala u Puli, nema obitelji za ručkom, ali da je ima, objektiv Mirka Pivčevića zasigurno bi pratio zbivanja u čestom pokretu i širom otvorenih “kapaka”. Naravno, eksplozivna naprava u tom bi slučaju bila tik ispod stola, pripravna da se svakog trena aktivira, recimo usred zapaljiva razgovora o politici.'' ''Svejedno, audiovizualna i sadržajna bomba čitavo vrijeme pulsira u “Josefu”, spremna da eksplodira do odjavne špice, a film se gleda na rubu sjedala, baš prema Hitchovu naputku. Debitantski cjelovečernji igrani film Stanislava Tomića prilično je atraktivan i stiliziran, suvereno režiran, s nizom (za domaće pojmove) rijetko doživljenih čulnih senzacija, modernom sinefilskom oku vjerojatno i najprivlačniji hrvatski uradak uz Milićeve [[Živi i mrtvi (2007.)|“Žive i mrtve”]].''}} Slobodna Dalmacija pohvalila je i filmsku glazbu, ali i kritizirala žiri Pulskog festivala koji je podcijenio film:<ref name="slobodna"/> {{citat4|center|''Glazbu je skladao [[Marko Perković Thompson]], i to jako dobro, pa se čini kao da ovo nije njegov prvi susret s filmskim “scoreom”. Opišimo je kao ratničku, sa snažnim prizvukom domaćeg budničkog kolorita karakterističnog za Thompsonov opus. Ako je, po mnogim kritičarima, glazba u filmu prenaglašena, s pokojom “notom previše”, čini se da je “Josef” pao u Thompsonovu sjenu te u medijima doživio svojevrsno divljenje s distancije, napose u Puli. '' ''Opći je konsenzus bio da je film dobar, ali rijetki su se usudili to reći naglas, što je vidljivo i po skromnim dometima u finalnoj podjeli nagrada. Je li “Josefu”, ponajboljem hrvatskom ostvarenju 2011. godine, presudio animozitet prema Thompsonu? Moguće. Kao skladatelj i tumač manje uloge austrougarskog vojnika, Thompson se popeo na pozornicu [[Pulska arena|pulske Arene]] koja mu je dotad bila (koncertno) nedostižna, što je medijima bilo puno zanimljivije od kakvoće “Josefa”.''}} == Teorije o Titovom podrijetlu == Nadahnuće za film bile su i teorije o podrijetlu [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]], poput:<ref name="slobodna"/> * Pravi Tito bio je ubijen i zamijenjen sovjetskim agentom.{{fusg|1}} * Tito je zapravo bio Jošua Ambroz Tito, austrijski Židov. == Zanimljivosti == * U filmu igraju i poznati hrvatski glumci [[Ivo Gregurević]], [[Bojan Navojec]], [[Milan Štrljić]], [[Alen Liverić]] i dr.<ref name="slobodna"/> * U filmu se osim [[hrvatski|hrvatskog]], govori i [[njemački]], [[ruski]] i [[ukrajinski]].<ref name="havc"/> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Hrvatski filmovi 2010-ih]] [[Kategorija:Ratni dramski filmovi]] [[Kategorija:Filmovi o Prvom svjetskom ratu]] 3a164iy23mm0cqfn6vcm2cco3gqidmi 0 311562 7427609 7427205 2026-04-10T13:01:02Z ~2026-21935-80 357475 /* Filmografija */Uloge. 7427609 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Dragan Milivojević |slika = |veličina = |opis slike = |rodno ime = |pseudonim = |rođenje = [[5. studenoga]] [[1938.]] |mjesto rođenja = [[Podgorica]] |smrt = [[22. listopada]] [[1993.]] |mjesto smrti = [[Zagreb]] |zanimanje = kazališni i filmski glumac |godine rada = |web = |supruga = |suprug = |važnije uloge = |važniji filmovi = |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = }} '''Dragan Milivojević''' ([[Podgorica]], Crna Gora, [[5. studenoga]] [[1938.]] – [[Zagreb]], Hrvatska, [[22. listopada]] [[1993.]]) je [[Hrvatska|hrvatski]] [[kazalište|kazališni]] i [[film]]ski [[glumac]]. == Filmografija == * [[Krhotine – Kronika jednog nestajanja (1991.)|Krhotine – Kronika jednog nestajanja]] * [[Papa Siksto V.]] * [[Čarobnjakov šešir]] kao car Mrazomor * [[Anđeo uništenja]] * [[Mlada sila]] * [[Olujna noć]] * [[Diploma za smrt (1989.)|Diploma za smrt]] kao službenik * [[Glembajevi]] * [[Slike iz života jednog šalabahtera]] * [[Banović Strahinja (1981)|Banović Strahinja]] kao Turčin * [[Putovanje u Vučjak]] kao Kraus-Rajterić * [[Nemojte me zvati Robi]] * [[Unutarnje rezerve]] * [[Eter]] * [[Brisani prostor]] * [[Horvatov izbor]] * [[Inspektor Vinko]] kao Mićo * [[Pet mrtvih adresa]] * [[Kvit posla]] kao Karlo Majstorović * [[Car se zabavlja]] kao podanik (treća priča) * [[Vlastiti aranžman]] * [[Kiklop (1982.)|Kiklop]] kao Fred, ista uloga i u istoimenoj seriji iz 1983. * [[Zamke]] * [[Sustanar]] * [[Nepokoreni grad]] * [[Vlastiti aranžman]] * [[Tamburaši (film)|Tamburaši]] kao odvjetnik Ferdo Plaški * [[Banović Strahinja]] * [[Obiteljski album]] * [[Rodoljupci]] * [[Puška u cik zore]] * [[Ljubica]] * [[Čovjek koga treba ubiti]] * [[Prizori iz obiteljskog života]] * [[Sudite me]] * [[Karmine (1978.)|Karmine]] * [[Tomo Bakran]] * [[Nikola Tesla (televizijska serija)|Nikola Tesla]] * [[Marija]] * [[Vrijeme ratno i poratno]] * [[Timon]] * [[Deps]] * [[Krhka igračka]] * [[Kuda idu divlje svinje]] kao potpukovnik * [[Kainov znak]] kao policijski inspektor Knežević * [[Kratka noć]] * [[Pijetlov kljun]] kao mladić koji svira gitaru * [[Put u raj]] * [[I oprosti nam dugove naše]] * [[Ožiljak]] * [[Slučajni život (1969.)|Slučajni život]] * [[Maratonci]] * [[Maskerata]] * [[Poštanski sandučić]] * [[Agent iz Vaduza]] * [[Žur u Magdelandu]] * [[Koksari]] * [[Vrijeme rakova]] * [[Jedan i tri]] * [[Signali nad gradom (1960.)|Signali nad gradom]] kao policijski agent #2 * [[Prometej s otoka Viševice]] kao mladi Grgo * [[Signali nad gradom]] * [[Deveti krug]] === Sinkronizacija === * '''mačak Silvije (Silvester)''' u [[Tweety|Silvestru i Čičiju]]<ref name="u Zagrebu">[http://www.jutarnji.hr/gargamel--papa-strumpf--kremenko-i-vanda-zive-u-zagrebu/311683/ Jutarnji list] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110813200321/http://www.jutarnji.hr/gargamel--papa-strumpf--kremenko-i-vanda-zive-u-zagrebu/311683/ |date=13. kolovoza 2011.}} Sandra Bolanča: Gargamel, Papa Štrumpf, Kremenko i Vanda žive u Zagrebu, 10. listopada 2009.</ref> == Izvori == *{{imdb ime|id=0587524|ime=Dragan Milivojević}} {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Milivojević, Dragan}} [[Kategorija:Hrvatski filmski glumci]] [[Kategorija:Hrvatski kazališni glumci]] [[Kategorija:Hrvatski televizijski glumci]] [[Kategorija:Sinkronizacija crtanih filmova]] [[Kategorija:Životopisi, Podgorica]] osr0rcqtkqtgew78sf8gjfqnhplvrvi 7427865 7427609 2026-04-10T21:58:18Z ~2026-21935-80 357475 /* Filmografija */U kratkom filmu je bio i Robert Borenić kao dječak. 7427865 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Dragan Milivojević |slika = |veličina = |opis slike = |rodno ime = |pseudonim = |rođenje = [[5. studenoga]] [[1938.]] |mjesto rođenja = [[Podgorica]] |smrt = [[22. listopada]] [[1993.]] |mjesto smrti = [[Zagreb]] |zanimanje = kazališni i filmski glumac |godine rada = |web = |supruga = |suprug = |važnije uloge = |važniji filmovi = |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = }} '''Dragan Milivojević''' ([[Podgorica]], Crna Gora, [[5. studenoga]] [[1938.]] – [[Zagreb]], Hrvatska, [[22. listopada]] [[1993.]]) je [[Hrvatska|hrvatski]] [[kazalište|kazališni]] i [[film]]ski [[glumac]]. == Filmografija == * [[Krhotine – Kronika jednog nestajanja (1991.)|Krhotine – Kronika jednog nestajanja]] * [[Papa Siksto V.]] * [[Čarobnjakov šešir]] kao car Mrazomor (glas) * [[Anđeo uništenja]] * [[Mlada sila]] * [[Olujna noć]] * [[Diploma za smrt (1989.)|Diploma za smrt]] kao službenik * [[Glembajevi]] * [[Slike iz života jednog šalabahtera]] * [[Banović Strahinja (1981)|Banović Strahinja]] kao Turčin * [[Putovanje u Vučjak]] kao Kraus-Rajterić * [[Nemojte me zvati Robi]] * [[Unutarnje rezerve]] * [[Eter]] * [[Brisani prostor]] * [[Horvatov izbor]] * [[Inspektor Vinko]] kao Mićo * [[Pet mrtvih adresa]] * [[Kvit posla]] kao Karlo Majstorović * [[Car se zabavlja]] kao podanik (treća priča) * [[Vlastiti aranžman]] * [[Kiklop (1982.)|Kiklop]] kao Fred, ista uloga i u istoimenoj seriji iz 1983. * [[Zamke]] * [[Sustanar]] * [[Nepokoreni grad]] * [[Palčić (1980)|Palčić]] kao poslovni čovjek i psihijatar (glas) * [[Vlastiti aranžman]] * [[Tamburaši (film)|Tamburaši]] kao odvjetnik Ferdo Plaški * [[Banović Strahinja]] * [[Obiteljski album]] * [[Rodoljupci]] * [[Puška u cik zore]] * [[Ljubica]] * [[Čovjek koga treba ubiti]] * [[Prizori iz obiteljskog života]] * [[Sudite me]] * [[Karmine (1978.)|Karmine]] * [[Tomo Bakran]] * [[Nikola Tesla (televizijska serija)|Nikola Tesla]] * [[Marija]] * [[Vrijeme ratno i poratno]] * [[Timon]] * [[Deps]] * [[Krhka igračka]] * [[Kuda idu divlje svinje]] kao potpukovnik * [[Kainov znak]] kao policijski inspektor Knežević * [[Kratka noć]] * [[Pijetlov kljun]] kao mladić koji svira gitaru * [[Put u raj]] * [[I oprosti nam dugove naše]] * [[Ožiljak]] * [[Slučajni život (1969.)|Slučajni život]] * [[Maratonci]] * [[Maskerata]] * [[Poštanski sandučić]] * [[Agent iz Vaduza]] * [[Žur u Magdelandu]] * [[Koksari]] * [[Vrijeme rakova]] * [[Jedan i tri]] * [[Signali nad gradom (1960.)|Signali nad gradom]] kao policijski agent #2 * [[Prometej s otoka Viševice]] kao mladi Grgo * [[Signali nad gradom]] * [[Deveti krug]] === Sinkronizacija === * '''mačak Silvije (Silvester)''' u [[Tweety|Silvestru i Čičiju]]<ref name="u Zagrebu">[http://www.jutarnji.hr/gargamel--papa-strumpf--kremenko-i-vanda-zive-u-zagrebu/311683/ Jutarnji list] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110813200321/http://www.jutarnji.hr/gargamel--papa-strumpf--kremenko-i-vanda-zive-u-zagrebu/311683/ |date=13. kolovoza 2011.}} Sandra Bolanča: Gargamel, Papa Štrumpf, Kremenko i Vanda žive u Zagrebu, 10. listopada 2009.</ref> == Izvori == *{{imdb ime|id=0587524|ime=Dragan Milivojević}} {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Milivojević, Dragan}} [[Kategorija:Hrvatski filmski glumci]] [[Kategorija:Hrvatski kazališni glumci]] [[Kategorija:Hrvatski televizijski glumci]] [[Kategorija:Sinkronizacija crtanih filmova]] [[Kategorija:Životopisi, Podgorica]] ohz4gg3s84gnnnpalf5dqsi1blytewf 0 311886 7427864 6416592 2026-04-10T21:54:42Z ~2026-21935-80 357475 /* Filmske uloge */ 7427864 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Zvonko Strmac |slika = |veličina = |opis slike = |rodno ime = |pseudonim = |rođenje = [[11. listopada]] [[1918.]] |mjesto rođenja = [[Beč]], Austrija |smrt = [[30. ožujka]] [[1996.]] |mjesto smrti = [[Zagreb]], Hrvatska |zanimanje = |godine rada = |web = |supruga = |suprug = |važnije uloge = |važniji filmovi = |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = }} '''Zvonko (Zvonimir) Strmac''' ([[Beč]], Austrija, [[11. listopada]] [[1918.]] – [[Zagreb]], Hrvatska, [[30. ožujka]] [[1996.]]) bio je [[hrvatska|hrvatski]] [[film]]ski i televizijski [[glumac]]. == Filmografija == === Televizijske uloge === * [[Leo i Brigita (1989)|Leo i Brigita]] kao Alojz, 1989. * [[Trgovci i ljubavnici (1986)|Trgovci i ljubavnici]], 1986. * [[Kiklop (TV serija)|Kiklop]], 1983. * [[Čovjek od riječi (1983)|Čovjek od riječi]], 1983. * [[Poglavlje iz zivota Augusta Šenoe]], 1981. * [[Reakcionari (1975)|Reakcionari]], 1975. * [[Agent iz Vaduza]], 1968. * [[Cintek]], 1967. * [[Autobiografija utopljenice]], 1964. * [[Doktor Knok]], 1964. * [[Nokturno u Grand hotelu (1964)|Nokturno u Grand hotelu]], 1964. * [[Jedna od onih godina]], 1963. === Filmske uloge === * [[Kontesa Dora (1993)|Kontesa Dora]], 1993. * [[Krvopijci]] kao psihijatar, 1989. (horor-komedija) * [[Proljeće Janka Potlačeka]] kao konobar, 1988. * [[Glembajevi]], 1988. * [[Olujna noć]], 1987. * [[Visoki napon (1981)|Visoki napon]] kao inženjer Balaš, 1981. * [[Palčić (1980)|Palčić]] kao drvosječa (glas), 1980. (kratki film) * [[Tajna Nikole Tesle]], 1980. * [[Usporeno kretanje]], 1979. * [[Ljubica]] kao psiholog, 1978. * [[Akcija stadion (1977)|Akcija stadion]], 1977. * [[Seljačka buna (1975)|Seljačka buna 1573.]], 1975. * [[Timon]], 1973. * [[Put u raj (1970)|Put u raj]] ([[1970.]]) * [[Goli čovik (1968)|Goli čovik]] kao liječnik Matino, 1968. * [[Abeceda straha]] kao inkasator, 1961. * [[Jubilej gospodina Ikla]] kao Florijan Krkač, 1955. == Televizijske serije == * [[Neuništivi]], 1990. * [[Putovanje u Vučjak]] kao Schwartz, 1986. * [[Kiklop (1982)|Kiklop]], 1983. * [[Nepokoreni grad]], 1982. * [[Anno domini 1573]], 1979. * [[Mačak pod šljemom]], 1978. * [[Nikola Tesla (televizijska serija)|Nikola Tesla]], 1977. == Izvori == *{{imdb ime|id=0834665|ime=Zvonko Strmac}} {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Strmac, Zvonko}} [[Kategorija:Hrvatski filmski glumci]] [[Kategorija:Hrvatski televizijski glumci]] 9chb2fqt4ghzndz9ieaisgaz7tpf2ll 0 317538 7427705 7026397 2026-04-10T14:11:20Z Ponor 38361 datum ≠ mjesto 7427705 wikitext text/x-wiki {{izvor}} {{Skladatelj |ime = Branimir Mihaljević |opis_slike = |veličina = |puno_ime = Branimir Mihaljević |slika = |datum_rođenja = [[8. travnja]] [[1975.]] |mjesto_rođenja = Zagreb |datum_smrti = |djela = |period = [[1993.]] – ''danas'' |utjecaj = |suradnici = [[Minea]], [[Maja Šuput]], [[Zlatko Pejaković]], [[Antonija Šola]], [[Neda Ukraden]], [[Feminnem]], [[Danijela Martinović]], [[Alka Vuica]], [[Leo]] i drugi. |nagrade = }} '''Branimir Mihaljević''' ([[Zagreb]], [[8. travnja]] [[1975.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je [[skladatelj]], [[Glazbeni aranžer|aranžer]] i [[glazbeni producent]]. Glazbeno obrazovanje stekao je u srednjoj glazbenoj školi Vatroslava Lisinkog u rodnom Zagrebu, a paralelno već u tinejdžerskim danima stječe iskustvo studijskih snimanja te već sa 16 godina aranžira prve albume koji se prodaju u zlatnim tiražama.<ref name="HDS">[http://www.hds.hr/clan/mihaljevic-branimir/ Branimir Mihaljević], [[Hrvatsko društvo skladatelja]], pristupljeno 5. prosinca 2017.</ref> Do danas njegov autorski rad u domeni zabavne glazbe broji stotine pjesama koje su otpjevali neki od najpopularnijih izvođača u regiji među kojima su [[Željko Bebek]], [[Crvena jabuka]], [[Oliver Dragojević]], [[Mišo Kovač]], [[Zlatko Pejaković]], [[Giuliano]], [[Nina Badrić]], [[Severina Vučković|Severina]], [[Luka Nižetić]], [[Franka Batelić]], [[Albina Grčić|Albina]], [[Neda Ukraden]], [[Jasmin Stavros]], [[Kemal Monteno]], [[Tedi Spalato]], [[Feminnem]], [[Mate Bulić]], [[Amir Kazić Leo]], [[Hari Mata Hari]], [[Maja Šuput]], [[Antonija Šola]], [[Alka Vuica]], [[Ivan Zak]], Begini, [[Lidija Bačić]], [[Petra Kovačević]], [[Ivo Gamulin Gianni|Ivo Gamulin]] – Gianni i mnogi drugi regionalni, te neki inozemni izvođači među kojima su njemački superstar [[Juergen Drews]], švicarka Beatrice Egli, bugarska diva Preslava te talijanka Ana Oxa. Njegova glazbena širina omogućila mu je da ostvari suradnju kao aranžer i glazbeni producent osim s navedenima i s desetcima drugih izvođača različitih glazbenih stilova među kojima su [[Marko Perković|Thompson]], [[Danijela Martinović]], Mejaši, [[Leteći odred]], [[Bosutski bećari]], [[Miroslav Škoro]], [[Matej Meštrović]] i Sudar Percussion te brojni drugi na ukupno više od dvije tisuće diskografski objavljenih snimaka.{{ni}} U periodu od 1996. do 2002. ostvario je i vlastitu pjevačku karijeru koja je rezultirala sa&nbsp; tri samostalna albuma i brojnim nastupima, a najzapaženija pjesma iz tog perioda je „Daj, daj“ koja je nakon nastupa na [[Dora|Dori]] 1998. postala najemitiranija pjesma u radijskom eteru iste godine.<ref name="HDS" /> Dobitnik je mnogih nagrada, uključujući Porina, brojnih Cesarica uključujući onu za hit godine. Dvije godine za redom (2018. i 2019.) proglašen je Hit autorom godine. Dobio je nagradu Narodnog radija za hit godine, Zlatnu pticu za iznimnu tiražu te nekoliko festivalskih Grand-Prixa, 2010. godine s grupom [[Feminnem]], 2018. s [[Franka Batelić|Frankom]], te 2021. s [[Albina Grčić|Albinom]] predstavljao je Hrvatsku na [[Pjesma Eurovizije 2010.|Eurosongu]].{{ni}} Skladao je glazbu za nekoliko igranih filmova a njegov ''soundtrack'' za film „Slučajni prolaznik“ osvojio je dvije nominacije za nagradu Porin. Skladao je i producirao glazbu za brojne domaće i internacionalne reklamne kampanje, najavne špice i avizo glazbu za relevantne hrvatske medije te namjenske pjesme za brojne sportske i druge manifestacije.<ref name="HDS" /> Bio je glazbeni producent pobjedničkog tima druge sezone HRT-ovog showa „[[The Voice – Najljepši glas Hrvatske|The Voice]]“.{{ni}} Suvlasnik je produkcijske i diskografske tvrtke Karpo Media. Redovni je član Hrvatskog društva skladatelja (HDS) i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika (HZSU) a od 2016. godine je član skupštine predstavnika HDS-a.<ref name="HDS" /> U listopadu [[2020.]] godine Branimir Mihaljević postao je umjetnički direktor [[Zagrebački festival|Zagrebačkog festivala]].{{ni}} Unuk je hrvatskog skladatelja, književnika, novinara i radijskog urednika [[Branko Mihaljević|Branka Mihaljevića]] i sin hrvatskog skladatelja zabavne glazbe i tekstopisca [[Mario Mihaljević|Marija Mihaljevića]].{{ni}} Jedan je od osnivača i član jednog od najboljih [[Rotary Hrvatska|hrvatskih rotary klubova]]: Rotary kluba Zagreb Medveščak.{{ni}} == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Mihaljević, Branimir}} [[Kategorija:Hrvatski skladatelji]] [[Kategorija:Hrvatski pjevači]] [[Kategorija:Hrvatski glazbeni producenti]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] <!-- [[Kategorija:Hrvatski aranžeri]] --> djpb0fa4d1u7g45ks832y38wo49zms4 0 318827 7427701 6898097 2026-04-10T14:09:10Z Ponor 38361 datum ≠ mjesto 7427701 wikitext text/x-wiki {{Skladatelj | ime = Nikša Bratoš | opis_slike = | veličina = 220px | puno_ime = Nikša Bratoš | slika = | datum_rođenja = [[17. kolovoza]] [[1959.]] | mjesto_rođenja = [[Travnik]] | datum_smrti = | djela = | period = [[1985.]] - danas | utjecaj = | suradnici = [[Severina]], [[Arsen Dedić]], [[Oliver Dragojević]], [[Danijela Martinović]], [[Boris Novković]], [[Obećana zemlja]] | nagrade = | poveznica = }} '''Nikša Bratoš''' ([[Travnik]], [[17. kolovoza]] [[1959.]]) je [[hrvat]]ski i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] skladatelj zabavne i pop glazbe, i jedan od najznačajnijih bosanskohercegovačkih i hrvatskih aranžera. Aranžer je i producent velikog broja pjesama grupa "[[Crvena jabuka]]" "[[Obećana Zemlja|Obećana zemlja]]", i izvođača poput [[Goran Karan|Gorana Karana]], [[Tony Cetinski|Tonija Cetinskog]], [[Boris Novković|Borisa Novkovića]].<ref>[http://www.diskografija.com/umjetnik/niksa-bratos.htm Nikša Bratoš - Diskografija]</ref> ==Životopis== Rođen je [[1959.]] godine u [[Travnik]]u gdje završava osnovnu školu, osnovnu glazbenu školu i potom gimnaziju. U glazbenoj školi svira [[violina|violinu]] i [[klarinet]]. Tijekom školovanja aktivno svira u gradskom kamernom orkestru i gradskom puhačkom orkestru. [[1978.]] godine upisuje elektrotehnički fakultet u [[Sarajevo|Sarajevu]] gdje je i diplomirao [[1983.]] godine. Iako se glazbenom produkcijom bavi od [[1980.]] godine, tek se [[1985.]] godine definitivno opredjeljuje za glazbu i počinje raditi kao studijski glazbenik, aranžer i glazbeni producent. == Sinkronizacija == * "[[Snježno kraljevstvo: Olafova pustolovina]]" - Redatelj glazbe ([[2017.]]) * "[[Ljepotica i zvijer (2017.)|Ljepotica i zvijer]]" - Redatelj glazbe ([[2017.]]) * "[[Vaiana: Potraga za mitskim otokom]]" - Redatelj glazbe ([[2016.]]) * "[[Lava (2015.)|Lava]]" - Redatelj glazbe ([[2015.]]) * "[[Snježna groznica (2015.)|Snježna groznica]]" - Redatelj glazbe ([[2015.]]) * "[[Zvončica i čudovište iz Nigdjezemske]]" - Redatelj glazbe ([[2014.]]) * "[[Zvončica i gusarska vila]]" - Redatelj glazbe ([[2014.]]) * "[[Snježno kraljevstvo (2013.)|Snježno kraljevstvo]]" - Redatelj glazbe ([[2013.]]) * "[[Zvončica i tajna krila]]" - Redatelj glazbe ([[2012.]]) * "[[Medvjedić Winnie]]" - Redatelj glazbe ([[2011.]]) * "[[Vrlo zapetljana priča]]" - Redatelj glazbe ([[2010.]]) * "[[Priča o igračkama]], [[Priča o igračkama 2|2]], [[Priča o igračkama 3|3]]" - Redatelj glazbe ([[2010.]]) * "[[Zvončica i veličanstveno vilinsko spašavanje]]" - Redatelj glazbe ([[2010.]]) * "[[Princeza i žabac]]" - Redatelj glazbe ([[2009.]]) * "[[Pinokio (1940.)|Pinokio]]" - Redatelj glazbe ([[2009.]]) * "[[Snjeguljica i sedam patuljaka (1939.)|Snjeguljica i sedam patuljaka]]" - Redatelj glazbe ([[2009.]]) * "[[Zvončica i izgubljeno blago]]" - Redatelj glazbe ([[2009.]]) * "[[Horton]]" - Redatelj vokala ([[2008.]]) * "[[Zvončica]]" - Redatelj glazbe ([[2008.]]) * "[[101 dalmatinac (1961.)|101 dalmatinac]]" - Redatelj glazbe ([[2008.]]) * "[[Trnoružica (1959.)|Trnoružica]]" - Redatelj glazbe ([[2008.]]) * "[[Grom (2008.)|Grom]]" - Redatelj glazbe ([[2008.]]) * "[[Knjiga o džungli 2]]" - Redatelj glazbe [s Nensi Atanasov] ([[2008.]]) * "[[Obitelj Robinson]]" - Redatelj glazbe ([[2007.]]) * "[[Miki Maus i prijatelji]]" - Redatelj glazbe ([[2007.]]) * "[[Auti]]" - Redatelj glazbe ([[2006.]]) * "[[Mala sirena (1989.)|Mala sirena]]" - Redatelj glazbe ([[2006.]]) * "[[Dama i Skitnica]]" - Redatelj glazbe ([[2006.]]) * "[[Bambi 2]]" - Redatelj glazbe ([[2006.]]) * "[[Žuta minuta]]" - Redatelj glazbe ([[2005.]]) == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://web.hgu.hr/index.php?option=content&task=view&id=254&Itemid= HGU] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140925001252/http://web.hgu.hr/index.php?option=content&task=view&id=254&Itemid= |date=25. rujna 2014. }} {{GLAVNIRASPORED:Bratoš, Nikša}} [[Kategorija:Hrvatski skladatelji]] [[Kategorija:Hrvati u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Životopisi, Travnik]] oo29e36cn0aul4kqkqwovsvomzenusx 0 320187 7427707 7107320 2026-04-10T14:13:39Z Ponor 38361 datum ≠ mjesto 7427707 wikitext text/x-wiki {{Infookvir skladatelj | ime = Remi Kazinoti | opis_slike = | veličina = 220px | puno_ime = Remi Kazinoti | slika = | datum_rođenja = [[5. siječnja]] [[1959.]] | mjesto_rođenja = Split | datum_smrti = [[6. kolovoza]] [[2017.]] | mjesto_smrti = Split | djela = | period = [[1983.]] – [[2017.]] | utjecaj = [[More (glazbeni sastav)| More]] | suradnici = [[Oliver Dragojević|Oliver]], [[Giuliano]], [[Magazin (sastav)| Magazin]], [[Gibonni]], [[Petar Grašo]] [[Jelena Rozga]], [[Doris Dragović]], [[Minea]], [[Goran Karan]], [[Danijela Martinović]], [[Dražen Zečić]], [[Meri Cetinić]], [[Matko Jelavić]], [[Ivo Amulić (pjevač)|Ivo Amulić]] i dr., klape Intrade, Maslina, Cambi, Rišpet i Šufit<ref name="teletekst">[http://teletekst.hrt.hr/?str=254-01 ''Umro Remi Kazinoti''], HRT teletekst. Pristupljeno 6. kolovoza 2017.</ref> | nagrade = Nagrada Hrvatske glazbene unije }} '''Remi Kazinoti''' (Remi Casinotti)<ref>[https://www.discogs.com/artist/604219-Remi-Kazinoti?filter_anv=1&anv=R.+Casinotti ''R. Casinotti''], Discogs. Pristupljeno 6. kolovoza 2017.</ref> ([[Split]], [[5. siječnja]] [[glazba u 1959.|1959.]] – [[Split]], [[6. kolovoza]] [[glazba u 2017.|2017.]]<ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/scena/showbizz/clanak/id/500522/velika-tuga-u-splitu-preminuo-remi-kazinoti Velika tuga u Splitu: preminuo Remi Kazinoti] Slobodna Dalmacija (objavljeno i pristupljeno 6. kolovoza 2017.)</ref>) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[glazbenik]], glazbeni aranžer i producent, tekstopisac i skladatelj. Svirao klavijature. Sin saksofonista iz [[Aspalathos Brass]]a, [[Mile Kazinoti]]ja.<ref>[https://www.discogs.com/artist/1482765-Mile-Kazinoti ''Mile Kazinoti''], Discogs. Pristupljeno 6. kolovoza 2017.</ref><ref>[https://www.discogs.com/artist/604219-Remi-Kazinoti ''Remi Kazinoti''], , Discogs. Pristupljeno 6. kolovoza 2017.</ref> Poznat je kao [[glazbeni aranžman|aranžer]] brojnih hrvatskih pjesama, a djelovao je i kao [[skladatelj]]. Završio je nižu glazbenu školu "Josip Hatze", a [[1977.]] završio je gimnaziju "Ćiro Gamulin" i srednju glazbenu školu - teorijski odjel, da bi potom upisao Filozofski fakultet - nastavnički studij u Splitu, koji je završio 1985. godine i stekao zvanje profesora glazbene kulture. Od 1978. do 1980. godine bio je član pratećeg sastava [[Oliver Dragojević|Olivera Dragojevića]], a i radio je kao profesor glazbenog odgoja. Svirao je u splitskom sastavu [[More (glazbeni sastav)|More]]. Najznačajniji dio njegove glazbene karijere obilježen je kroz studijski rad, kao aranžer i producent brojnih uspješnica hrvatske pop glazbe. Za pjesmu ''Jugo'' za koju je glazbu napisao [[Tomislav Mrduljaš]], a stihove Jasminka Ursić / Šime Gržan, u izvedbi Giuliana i [[Marijan Ban|Marjana Bana]] 1999. dobio je Porina u kategoriji ''Pjesma godine'' kao aranžer, a 2001. nagrađen je nagradom [[Porin (nagrada)|Porin]] kao glazbeni producent za album ''Dvi,tri riči'' [[Oliver Dragojević|Olivera Dragojevića]] u kategoriji ''Album godine''. Autor je glazbe za pjesmu ''Brod u boci'' za koju stihove potpisuje [[Zlatan Stipišić Gibonni|Zlatna Stipišić Gibonni.]] Aranžer je, među ostalim, domoljubne pjesme s početka [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] ''Rodila me majka Hrvatica'' (tekst je napisao [[Frane Šiško]], koji je i skladao glazbu) i ''Moj je dragi u narodnoj gardi'' (skladatelj [[Đorđe Novković]], tekst [[Teo Trumbić]]), zatim ''Hajdučke'' ([[Momčilo Popadić|Momčila Popadića]] i [[Zdenko Runjić|Zdenka Runjića]]). Aranžirao brojne skladbe. Nezaobilazan sudionik [[Splitski festival|Splitskog festivala]].<ref name="teletekst"/> [[Hrvatska glazbena unija]] nagradila ga je za sveukupan doprinos hrvatskoj glazbi.<ref name="teletekst"/> Od 1995. do 2016. bio je voditelj Mješovite klape Filip Dević, s kojom je objavio dva nosača zvuka ''Sićaš li se Splita Grada'' i ''Noći u dalmaciji''. Mješovita Klapa redovit je sudionik svih mogućih gradskih i županijskih svečanosti, a čest je i rado slušan gost na lokalnim radio – postajama i relativno čestim i uvijek zapaženim nastupima i na programima javne nacionalne televizijske kuće. Umro je u [[Split]]u u 59. godini od raka pluća. == Izvori == {{izvori}} == Literatura == *[http://www.diskografija.com/umjetnik/remi-kazinoti.htm Diskografija] Remi Kazinoti *[http://www.zamp.hr/aid/sadrzaj/sAutor.htm?CODE=133002939 ZAMP] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080530024641/http://www.zamp.hr/aid/sadrzaj/sAutor.htm?CODE=133002939 |date=30. svibnja 2008. }} Remi Kazinoti {{GLAVNIRASPORED:Kazinoti, Remi}} [[Kategorija:Hrvatski glazbenici]] [[Kategorija:Hrvatski skladatelji]] [[Kategorija:Hrvatski tekstopisci]] [[Kategorija:Životopisi, Split]] [[Kategorija:Hrvatski klavijaturisti]] [[Kategorija:Hrvatski glazbeni producenti]] hy4rwh7fbr32rvzi3x277vig8f0dfhe 0 321528 7427607 7315004 2026-04-10T12:59:17Z Argo Navis 852 7427607 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infookvir stadion | ime = Estadio Independencia | izvorno_ime = | drugo ime = | staro ime = | nadimak = | vrsta = | slika = | slika_opis = | slika2 = | slika2_opis = | plan = | plan_opis = | etimologija = | koordinate = | koordinate_ref = | smještaj = [[Estelí]] | dz = NIK | površina = | površina ref = | duljina = | duljina ref = | širina = | širina ref = | visina = | visina ref = | dimenzije = | dimenzije ref = | kapacitet = 4800 | kapacitet ref = | teren = | UEFA = | godine izgradnje = | izgradnja = | godina završetka = | arhitekt = | cijena_izgradnje = | otvoren = | renoviran = | proširen = | zatvoren = | srušen = | vlasnik = | upravitelj = | korisnici = [[Real Estelí F.C.|Real Estelí]] | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis = | pushpin_map = Nikaragva | mark = | marksize = | pushpin_label = | pushpin_label_position = | zaštita = }} '''Estadio Independencia''' je višenamjenski stadion u [[nikaragva]]nskom gradu [[Estelí]]. Većinom se koristi za nogometne utakmice te se na njemu uglavnom igraju domaće utakmice nogometnog kluba [[Real Estelí F.C.|Real Estelí]]. Stadion ima kapacitet od 4.800 gledatelja. == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.realestelifc.com/ Službena web stranica kluba] [[Kategorija:Nikaragvanski nogometni stadioni|Independencia]] 13gkdp8rikhwl5wyghl5fip377k5daf 0 323173 7427845 7370124 2026-04-10T20:44:15Z Divna Jaksic 974 7427845 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vojna osoba |ime = Søren Kam |slika = Søren Kam.png |opis = |veličina = |datum rođenja = [[2. studenoga]] [[1921.]] |mjesto rođenja = [[Kopenhagen]], [[Danska]] |datum smrti = [[23. ožujka]] [[2015.]] |mjesto smrti = [[Kempten (Allgäu)]], [[Njemačka]] |nacionalnost = [[Danci|Danac]] |puno ime = |nadimak = |supruga = |titule = |knjige = |služba = 1941. - 1945. |čin = [[Obersturmführer]] |ratovi = [[Drugi svjetski rat]] |bitke = |vojska = [[Waffen SS]] |rod = |jedinice = [[5. SS oklopna divizija "Wiking"]] |zapovijedao = |odlikovanja = [[Željezni križ|Viteški križ željeznog križa]] }} '''Søren Kam''' ili '''Sören Kam''' ([[Kopenhagen]], [[2. studenoga]] [[1921.]] – [[Kempten (Allgäu)|Kempten]], [[23. ožujka]] [[2015.]])<ref>[http://www.newsweek.com/danish-most-wanted-nazi-dies-free-man-germany-317862 www.newsweek.com – Danish Most-Wanted Nazi Dies a Free Man in Germany], pristupljeno 31. ožujka 2015. {{engl}}</ref> bio je bivši danski časnik [[Waffen SS]]-a, dobrovoljac, služio je u [[5. SS oklopna divizija "Wiking"|5. SS oklopnoj diviziji "Wiking"]] i napredovao do čina [[Obersturmführer|''Obersturmführera'']] (natporučnika). ==Životopis== Kam je rođen u [[Kopenhagen]]u 2. studenog 1921. Bio je pripadnik [[Danska nacionalsocijalistička radnička stranka|Danske nacionalsocijalističke radničke stranke]]. U vrijeme Drugog svjetskog rata odlikovan je [[Željezni križ|Viteškim križem željeznog križa]], [[Treći Reich|njemačkim]] odlikovanjem za iznimnu [[hrabrost]] i uspješno vodstvo u bitci. Građanin [[Zapadna Njemačka|Zapadne Njemačke]] postao je 1956. Kama traži Danska zbog optužbe da je ubio novinskog uređivača Carla Henrika Clemmensena u [[Kongens Lyngby|Kongens Lynbyu]], predgrađu Kopenhagena.<ref name="BBC">[http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/4085783.stm Danish Nazi 'should face trial']. [[BBC]]. 10. prosinca 2004. Preuzeto 30. prosinca 2011. {{eng oznaka}}</ref> Godine 1999., danski ministar pravosuđa [[Frank Jensen]] traži izruženje Kama, no Njemačka je izručenje odbila. Isti zahtjev Njemačkoj je poslao Jensenov nasljednik [[Lene Espersen]], no 2007. Njemačka je zahtjev odbila s objašnjenjem da je to ''ubojstvo'' bilo ''pokolj'', s toga to djelo spada pod zastaru.<ref name="about">"Johnson, Bridget. [http://worldnews.about.com/od/crime/tp/nazimostwanted.htm Most Wanted Nazis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111016084546/http://worldnews.about.com/od/crime/tp/nazimostwanted.htm |date=16. listopada 2011. }}". About.com. Preuzeto 30. prosinca 2011. {{eng oznaka}}</ref> U dokumentarcu iz 2004. danskog glumca [[Søren Fauli|Sørena Faulia]] ''Min morfars morder'' Kam je govorio o ubojstvu novinara Clemmensena, u istom je dokumentarcu Clemmensenov unuk oprostio Kamu, ali tražeć njegovo priznanje. Kam je kasnije priznao da je sudjelovao u otimanju i ubijanju Clemmensena, no smatra da taj slučaj spada pod zastaru i smatra da je [[smrt]] Clemmensena nesreća. U [[BBC]]-evom radio programu pod naslovom ''The Danish Nazi'' koji je Kama stavio na popis "osam najtraženijih nacističkih ratnih zločinaca", voditelj je stupio u kontakt s Kamom koji mu je dao odgovor na engleskom: "Ja sam dobar čovjek, nisam napravio nikad ništa loše."<ref name="BBCRadio">[http://downloads.bbc.co.uk/podcasts/worldservice/docarchive/doc_20080221-0906.mp3 The Danish Nazi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111230092500/http://downloads.bbc.co.uk/podcasts/worldservice/docarchive/doc_20080221-0906.mp3 |date=30. prosinca 2011. }}. BBC {{eng oznaka}}</ref> Kam sudjeluje na okupljanjima veterana SS-a i u kontaktu je s [[Heinrich Himmler|Himmlerovom]] kćeri [[Gudrun Burwitz]]. ==Sažetak karijere u SS-u== ===Nadnevci prokaknuća=== {| class="wikitable" cellpadding="2" align="center" !width="50%" |Čin !width="50%" |Nadnevak promaknuća |- |''[[Sturmmann]]'' |2. rujna 1941. |- |''[[Rottenführer]] |30. studenog 1941. |- |''[[Unterscharführer]]'' |20. travnja 1942. |- |''Junker'' |1. svibnja 1942. |- |''Standartenjunker'' |1. rujna 1942. |- |''[[Untersturmführer]]'' |30. siječnja 1943. |- |''[[Obersturmführer]]'' |7. veljače 1945. |- |} ===Odlikovanja=== * [[Znak za blisku brobu]] u bronci (1944.) i srebru (1945.) * [[Pješački jurišni znak]] u srebru (?) * [[Željezni križ]] drugog (1941.) i prvog (1944.) stupnja * [[Ranjenički znak]] u željezu (?) i srebru (1944.) * [[Željezni križ|Viteški križ željeznog križa]] (1945.) ==Izvori== {{Izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Kam, Soren}} [[Kategorija:Članovi SS-a]] 77aq9w7x3s907nobrcqdk2x1d5g11j0 0 324005 7427809 6222711 2026-04-10T17:53:02Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7427809 wikitext text/x-wiki '''Mila Markov Španović''' ([[Mali Guber]], [[Livno]], [[9. veljače]] [[1961.]]), [[hrvatska književnost|hrvatska]] je književnica, književna [[prevoditelj]]ica i kulturna djelatnica iz [[Hrvati u Vojvodini|Vojvodine]], rodom iz BiH. Živi i radi u [[Srijemska Mitrovica|Srijemskoj Mitrovici]]. Govori francuski i talijanski. Radi kao sudski tumač za francuski pri Višem sudu u Srijemskoj Mitrovici. Piše prozu i [[poezija|pjesme]]. Poezija joj je slobodna stiha, pri čemu bogato rabi metafore.<ref>[http://www.matis.hr/natjecaji_opsirnije.php?natjecajID=36 Hrvatska matica iseljenika]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Rezultati Natječaja "Silvije Strahimir Kranjčević"</ref> == Životopis == Rodila se u BiH u Malom Guberu 1961. Osnovnu je školu pohađala u Guberu a gimnaziju u [[Livno|Livnu]]. Studirala je francuski jezik na Filozofskom fakultetu u Sarajevu i Beogradu te specijalistički studij prevoditeljstva na odsjeku za romanistiku i poslijediplomski doktorski studij hrvatske kulture na odsjeku za kroatistiku u Zagrebu. Održavala je izvannastavne vježbe hrvatskog jezika i književnosti. Organizirala je s polaznicima Odjela za hrvatski jezik i književnost pri HKC odlaske na recitatorske smotre u Pazovi, Srijemskoj Mitrovici, Subotici i Sečnju. Budući da je sve uzraste uključivala u sate hrvatskoga jezika, pridonijela je početku nastave hrvatskoga jezika u osnovnim školama u Srijemskoj Mitrovici. Pomaže u uredništvu [[Leksikon Hrvata istočnoga Srijema|Leksikonu Hrvata istočnoga Srijema]]. Redovito sudjeluje na susretima hrvatskih pjesnika iz Vojvodine [[Lira naiva]] te na susretima hrvatskih pjesnika iz iseljeništva u Rešetarima. Članica je [[Hrvatsko akademsko društvo|Hrvatskoga akademskog društva]], čijom je voditeljicom Odjela za hrvatski jezik i književnost bila u razdoblju od 2002. do 2007. godine. Bila je članicom Odjela za obrazovanje [[Hrvatsko narodno vijeće Republike Srbije|HNV-a]]. == Djela == *''Maxima minimis...'' (knjiga na hrvatskom, latinskom i francuskom) *''Libertas mea'', zbirka pjesama na hrvatskom i francuskom *''Jezik je zapravo domovina'', stručna knjiga stručnu knjigu pisanu znanstvenim stilom hrvatskoga jezika Pjesme su joj objavljene u zbornicima izdanja *''Molitva i druge pjesme'' Prevela je pjesme [[Nedeljko Terzić|Nedeljka Terzića]] ''Larmes seches''. == Izvori == *{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Kultura. (.), str. 31., 3. listopada 2008. *http://dhkp.hr/component/dhkp/?view=member&cid[0]=376{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Društvo hrvatskih književnih prevodilaca {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.hnv.org.rs/knjiznica/lira_naiva.pdf HNV] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151006081638/http://www.hnv.org.rs/knjiznica/lira_naiva.pdf |date=6. listopada 2015. }} Lira naiva *[http://diurnarius.info/index.php/sr/kultura/11-teatar/25-avez-vous-lu-en-attendant-godot Diurnarius] Mila Markov Španović: Avez-vous lu En attendant Godot *[http://www.udruga-hrvata-iz-srijema.hr/index.php?start=45 Zajednica protjeranih Hrvata iz Srijema Bačke i Banata] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120323114245/http://www.udruga-hrvata-iz-srijema.hr/index.php?start=45 |date=23. ožujka 2012. }} VII. Susreti književnika hrvatskih manjina s književnicima u Republici Hrvatskoj {{GLAVNIRASPORED:Markov Španović, Mila}} [[Kategorija:Hrvatski pjesnici iz Vojvodine]] [[Kategorija:Hrvatski književnici iz Vojvodine]] [[Kategorija:Hrvatski prevoditelji iz Vojvodine]] [[Kategorija:Hrvatski pisci iz Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Životopisi, Livno]] h9hk6wengdxelul0rs2ckom7lynk9b3 0 327688 7427804 7098258 2026-04-10T17:46:09Z Divna Jaksic 974 7427804 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vojna osoba |ime = Đuro Đapić - Đureta |slika = |opis = |veličina = 255px |datum rođenja = [[20. listopada]] [[1920.]] |mjesto rođenja = [[Bitelić]] |datum smrti = [[lipanj]] [[1943.]] |mjesto smrti = Sutjeska |nacionalnost = Srbin |puno ime = Đuro |nadimak = Đuketa |supruga = |suprug = |titule = narodni heroj |knjige = |služba = |čin = |ratovi = II svjetski |bitke =Čilaš,Neretva,Sutjeska, |vojska = NOV Jugoslavije |rod = |jedinice = |zapovijedao = |odlikovanja = }} '''Đuro Đapić - Đureta''' ([[Bitelić]], [[10. listopada]] [[1920.]] – blizina [[manastir Piva|manastira Pive]], [[lipanj]] [[1943.]]<ref name="portal"/>) bio je sudionik [[Narodnooslobodilačka borba|Narodnooslobodilačke borbe]] i [[narodni heroj]]. == Životopis == Rođen je 10. listopada 1920. u podinarskom selu [[Bitelić]]u, u siromašnoj seljačkoj obitelji. U selu nije bilo osnovne škole, a zbog siromaštva otac ga nije mogao dati da pohađa školu u susjednom selu već mu je, kao najstarijem djetetu, povjerio poslove obrade zemlje i čuvanja stoke. Sa svojim vršnjacima i rođacima učio je pisati, a na prelima u dugim zimama slušao je Đuro junačke narodne pjesme, pogotovo one iz prošlosti junačke [[Cetinska krajina|Cetinske krajine]]. Već u sedamnaestoj godini druguje s komunistima Bitelića, jednog od revolucionarnih žarišta sinjskog područja. Godine 1939. sekretar je omladinske grupe svoga sela. Stupivši u organizirani revolucionarni pokret, osjetio je potrebu za učenjem, pa je, u proljeće 1939. godine, s vrlo dobrim uspjehom, privatno u Sinju, položio četiri razreda osnovne Škole. Neposredno pred napad fašističkih sila na Jugoslaviju, Đuro je širio utjecaj KPJ među mladeži Bitelića.<ref name="NHJ"/> Posle kapitulacije stare Jugoslavije, organizirao je, i sam učestvovao u skupljanju oružja i municije i radio na pripremanju ustanka u svom kraju. Sredinom 1941. primljen je u KPJ. 9. VIII 1941. stupio je u Sinjski NOP odred sa svojim drugovima. Učestvovao u napadu na ustaše i kidanju linija na cesti Sinj—Prolog kod [[Čilaš]]a, i s odredom prešao u [[Kamešnica|Kamešnicu]]. Zbog stradanja [[Prvi splitski i solinski odred|Splitskog]] NOP odreda kod Košuta, partijsko rukovodstvo Dalmacije je donijelo odluku da se nekompromitirani partizani privremeno povrate u svoja sela. Đuro je ostao u grupi partizana na Dinari, neumorno radeći na jačanju partijskih organizacija i na širenju bratstva i jedinstva hrvatskog i srpskog naroda ovoga kraja. Poseban je njegov doprinos u uspostavljanju i stalnom funkcioniranju veza Sinja s Bitelićem i [[Vrdovo]]m zbog prihvaćanja novih boraca, naročito onih s primorja.<ref name="portal">[https://www.znaci.org/00001/10_69.htm Portal NHJ]</ref> Posle uspješno izvedenih zadataka u selima Podinarja, Đapić je, odlukom Kotarskog komiteta KPM za Sinj, sredinom prosinca 1941, postavljen za politkomesara Dinarske partizanske grupe (koja se zvala i Dinarski NOP odred). S njome se istakao u napadu na talijansku kolonu, 3. siječnja 1942. na Čilašu, zatim u odbijanju napada jakih talijanskih snaga na slobodnu teritoriju Dinare, travnja 1942, i u drugim borbama koje je vodio Srednjodalmatinski NOP odred. Šestog rujna 1942, formiranjem [[Prva dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|1. dalmatinske NOU brigade]], Đuro je ušao u sastav njenog 1. bataljona i postavljen za vodnika 1. čete. S ovom proslavljenom dalmatinskom jedinicom učestvovao je u svim borbama, a istakao se posebno kao bombaš u napadu na [[Jajce|Jajce]], 26. studenog 1942, i u borbama za [[Prozor|Prozor]], sredinom veljače 1943, u vrijeme [[Bitka na Neretvi|IV neprijateljske ofanzive]]. U prvom napadu je medu prvima, sa svojom jurišnom grupom, pokidao neprijateljsku žičanu ogradu i probio se u grad.<ref name="NHJ"/> Krajem svibnja 1943. u borbama kod manastira Pive je teško ranjen u nogu, i nepokretan prebačen u Centralnu bolnicu, koja se kretala s 3. divizijom NOVJ-a. Nekoliko dana kasnije, između 10. i 12. lipnja 1943, među mnogim ranjenicima NOVJ-a njemački fašisti su ubili i teško ranjenog i nepokretnog Đuru Đapića Đuketu.<ref name="portal"/> Njegovim primjerom pošla je cijela njegova porodica: oca su mu talijanski fašisti uhvatili u selu Hrvace, u proljeće 1942, gdje je išao po partijskom zadatku i otjerali u koncentracioni logor; majka Boja mu je poginula u provođenju jednog od mnogih karavana po Dinari, u zimu 1943; sestra Milica, borac 3. dalmatinske NOU brigade, poginula je u jurišu.[[Narodni heroji Jugoslavije|narodnim herojem]] proglašen je 20. prosinca 1951. godine.<ref name="portal"/><ref name="NHJ">''Narodni heroji Jugoslavije'', 204.-205. str.</ref> == Literatura == *Narodni heroji Jugoslavije, „Mladost“, Beograd 1975. godina *Marinko Perić: "Sinj i Cetinska krajina u borbi za slobodu", Turističko društvo "Cetinska Krajina", Turist biro "Alkar", Sinj 1974. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://www.znaci.org/00001/10_69.htm Biografija Đapić na portalu Narodni heroji Jugoslavije] [[Kategorija:Sudionici NOB-a]] [[Kategorija:Hrvatski komunisti do 1945.]] [[Kategorija:Narodni heroji Jugoslavije]] pttytasmqbexdsa314y4gmmwkl6f3nj 0 334464 7427712 7192256 2026-04-10T14:19:01Z Ponor 38361 datum ≠ mjesto 7427712 wikitext text/x-wiki {{Članak tjedna (ikona)|1. tjedan 2024.}} {{Infookvir skladatelj |ime = Aleksandr Skrjabin |opis_slike = |veličina = |puno_ime = Aleksandr Nikolajevič Skrjabin |slika = Skrjabin Alexander 1.jpg |datum_rođenja = [[6. siječnja]] [[1872.]] |mjesto_rođenja = [[Moskva]], [[Rusko Carstvo]] |datum_smrti = [[27. travnja]] [[1915.]] |mjesto_smrti = Moskva, Rusko Carstvo |djela = Tri simfonije <br> ''Koncert za klavir'' u fis-molu <br> ''Poema ekstaze'' <br> ''Prometej: Poema vatre'' <br> sonate, preludiji, etide i mazurke za klavir |period = [[1882.]] – [[1915.]] |utjecaj = [[Chopin]], [[Liszt]], [[Wagner]], [[Ravel]], [[Debussy]] |suradnici = |nagrade = |poveznica = <!-- unesite adresu mrežne stranice --> }} '''Aleksandr Nikolajevič Skrjabin''' ([[Ruski|rus.]] Алекса́ндр Никола́евич Скря́бин; [[Moskva]], [[6. siječnja]] [[1872.]] – Moskva, [[27. travnja]] [[1915.]]){{fusg|1}} bio je [[Rusi|ruski]] [[pijanist]] i [[skladatelj]]. == Životopis == [[Datoteka:Scriabin-young.jpg|thumb|lijevo|180px|Aleksandr Skrjabin oko 1879.]] [[Datoteka:Zveref and students.jpg|thumb|260px|Nikolaj Zverev okružen učenicima. Slijeva nadesno: Samuelson, Skrjabin (u kadetskoj odori), Maksimov, Rahmanjinov, Černjaev, Keneman i Presman.]] Majka mu je bila pijanistica Ljubov Petrovna Ščetinina. Kako je umrla godinu dana nakon njegova rođenja, tako je brigu o njegovu odrastanju i odgoju tada u najvećoj mjeri preuzela očeva sestra Ljubov Aleksandrovna Skrjabina, koja mu je pružila i prvu [[Glazbeno obrazovanje|glazbenu poduku]]. Aleksandrova je umjetnička nadarenost već u najranijoj dobi bila zapažena: kao petogodišnjak znao je na [[glasovir]]u odsvirati melodije koje bi čuo, godinu dana kasnije počeo je skladati prva djela, pisati [[Poezija|poeziju]], inscenirati i izvoditi dramske predstave u krugu obitelji. U ljeto [[1882.]] počeo je pohađati privatnu nastavu klavira kod [[Georgij Konjus|Georgija Eduardoviča Konjusa]], a u jesen iste godine položio prijemni ispit na Moskovskoj kadetskoj školi. No, tijekom školovanja Aleksandr je često i u raznim prigodama nastupao kao pijanist. [[Sergej Tanejev]] preporučio ga je 1885. ruskom pijanistu i [[pedagog]]u [[Nikolaj Zverev|Nikolaju Zverevu]], koji je odmah prepoznao njegovu nadarenost i kvalitetu izvedbe.<ref>I. F. Belsa: ''Alexander Nikolajewitsch Skrjabin'', str. 14-15.</ref> Nakon tri godine poduke kod Zvereva, Skrjabin je 1888. na moskovskom [[Konzervatorij]]u započeo studij kompozicije kod [[Sergej Tanejev|Sergeja Tanejeva]] i studij glasovira kod [[Vasilij Safonov|Vasilija Safonova]]. Studij skladanja trebao je kasnije nastaviti u razredu [[Anton Arenskij|Antona Arenskija]], ali je zbog nesuglasica s novim profesorom odustao od diplome. 1892. diplomirao je klavir i za nagradu dobio malu Zlatnu medalju (veliku Zlatnu medalju tada je dobio Skrjabinov studijski kolega [[Sergej Rahmanjinov]]). 1894. Skrjabin debitira kao pijanist u [[Sankt Peterburg]]u. Iste godine upoznaje poznatoga ruskoga [[nakladnik]]a i [[Mecena|mecenu]] [[Mitrofan Beljajev|Mitrofana Beljajeva]], koji mu organizira prva koncertna gostovanja u inozemstvu (1895./'96.). Ta su gostovanja i koncerti, prilikom kojih je Skrjabin gotovo isključivo izvodio vlastita djela, utjecali na Skrjabinov međunarodni ugled i karijeru. Nakon koncerta u [[Pariz]]u, 1898. postaje profesorom klavira na moskovskom Konzervatoriju i sve se više afirmira kao skladatelj. U Moskvi se zadržao sljedećih pet godina i u tom je razdoblju skladao brojna djela za glasovir: ciklus [[etida]] op. 8, nekoliko zbirki [[preludij]]a, prve tri [[Sonata|sonate]] i jedini koncert u fis-molu. Od 1904. do 1909. Skrjabin je s obitelji putovao svijetom i živio u inozemstvu: [[Švicarska|Švicarskoj]], [[Italija|Italiji]], [[Francuska|Francuskoj]], [[Belgija|Belgiji]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]]. Njegov je skladateljski ugled u svijetu i u [[Rusko Carstvo|Rusiji]] porastao nakon praizvedbe ''Treće simfonije'' (nazvane još i ''Božanska poema'') 1905. u Parizu, u koji se preselio 1907. Ruski [[impresario]] [[Sergej Djagilev]], koji je u to vrijeme promicao ruske skladatelje i njihovu glazbu, organizirao mu je niz koncerata u zemljama [[Zapadna Europa|zapadne Europe]]. Godine 1909. Skrjabin se vratio u Rusiju, gdje je nastavio skladati. Umro je od [[Sepsa|sepse]] u [[Travanj|travnju]] 1915. u rodnoj Moskvi. == Glazba == [[Datoteka:Scriabin Cord.PNG|thumb|150px|lijevo|Skrjabinov »mistični akord«.]] [[Datoteka:Scriabin-Circle hr.svg|thumb|Skrjabinova predodžba [[Spektar (boja)|spektra boja]] i tonaliteta po [[Kvintni krug|kvintnom krugu]].]] [[Datoteka:Scriabin_keyboard.svg|thumb|Klavijatura Skrjabinova svjetlosnoga glasovira.]] U ranim Skrjabinovim skladbama primjetan je utjecaj [[Frédéric Chopin|Chopina]] i [[Liszt]]a. Kasnije je upoznao glazbu [[Richard Wagner|Wagnera]], [[Ravel]]a i [[Debussy]]a pa je, nadahnut njihovim glazbenim nazorima i idejama, sve samosvjesnije počeo razvijati i vlastiti skladateljski stil. Budući da je bio pijanist, skladao je pretežito glazbu za glasovir, ali i simfonijska djela. S vremenom je napustio tradicijsko poimanje [[tonalitet]]nosti temeljeno na tercno građenim [[akord]]ima i njihovim međusobnim funkcijskim [[Harmonija (glazba)|harmonijskim]] odnosima te je stvorio vlastiti tonski sustav svojevrsne »superkromatike«, rabeći često i tzv. [[Sintetska ljestvica|sintetske ljestvice]]. Temeljem tih ljestvica nastajali su i (sintetski) akordi, koje je najčešće tvorio superponiranjem različitih oblika intervala [[Kvarta|kvarte]]. Jedan od takvih je i tzv. [[mistični akord]]: jer ga je Skrjabin obilno rabio u svojoj posljednjoj dovršenoj skladbi ''Prometej: Poema vatre'', poznat je i pod nazivom »Prometejev akord«. Skrjabin je bio [[Sinestezija|sinestet]] i pojedine je tonove »vezao« uz određene [[Boja|boje]]. Tako je, primjerice, u ''Prometeju'' skladao i dionicu za [[svjetlosni glasovir]]. Težio je, poput Wagnera, [[ideal]]u sveobuhvatnoga umjetničkog djela (''Gesamtkunstwerk''). Njegov je nedovršeni ''[[Misterij (Skrjabin)|Misterij]]'' trebao biti sinteza svih umjetnosti, a predviđao je čak i uporabu određenih [[miris]]a. Svoje skladanje shvaćao je kao misaonu slobodu, kao težnju ka višem stupnju ljudske svijesti.<ref>A. Wehrmeyer: »Aleksandr Nikolajewitsch Skrjabin« (u: ''Geschichte der Musik, Bd. IV: Das 20. Jahrhundert''), str. 172.</ref> U posljednjem se desetljeću svoga života potpuno predao egocentričnom [[Misticizam|misticizmu]] (djelomično pod utjecajem [[Teozofija|teozofa]]), uronivši u dekadentni, egzotično minuciozan stil koji je, na neki način, zvukovni ekvivalent tzv. [[Art Nouveau|nove umjetnosti]].<ref>L. Salter: ''Vodič kroz klasičnu glazbu'', str. 173.</ref> [[Datoteka:Skrjabin_op_11_1.ogg|thumb|Aleksandr Skrjabin svira svoj ''Preludij op. 11, br.1'' (snimljeno u Moskvi za Welte-Mignon u siječnju 1910.)]][[Datoteka:Skrjabin_op_40_2.ogg|thumb|Aleksandr Skrjabin svira svoju ''Mazurku op. 40, br. 2'' (snimljeno u Moskvi za Welte-Mignon u siječnju 1910.)]] === Najznačajnije skladbe === *Sonate, preludiji, etide, mazurke, valceri i nokturna za [[glasovir]] *''Koncert za glasovir i orkestar'' u fis-molu, op. 20 (1896/97) *''Sanjarenje'', simfonijska pjesma op. 24 (''Rêverie'', 1898) *''Prva simfonija'' u E-duru, op. 26 (1900) *''Druga simfonija'' u c-molu, op. 29 (1901) *''Treća simfonija'' u c-molu, op. 43 - ''Božanska poema'' (''Divin poème'', 1902-1904) *''Poema ekstaze'', [[simfonijska pjesma]] op. 54 (''Le Poème de l’Extase'', 1905-1908) *''Prometej: Poema vatre'', simfonijska pjesma op. 60 (''Prométhé: Le Poème du feu'', 1908-1910) *''Misterij'' (1914/15, nedovršeno) === Notna izdanja Skrjabinovih djela === *[http://imslp.org/wiki/Category:Scriabin,_Alexander International Music Score Library Project (IMSLP)] *[http://www.mutopiaproject.org/cgibin/make-table.cgi?Composer=ScriabinA&preview=1 Mutopia Project] *[http://kreusch-sheet-music.net/eng/?page=search&komp=Skrjabin&show_box=true&search=true Kreusch Sheet Music] === Skrjabinove snimke === *[http://www.pianolist.org/music/scriabin_sonata3_2.mp3 Skrjabinova izvedba 3. i 4. stavka vlastite ''Sonate za klavir br. 3, op. 23''] ([http://www.pianola.org/reproducing/reproducing_dea.cfm The Pianola Institute]) == Literatura == # Belsa, Igor Fjodorowitsch: ''Alexander Nikolajewitsch Skrjabin'', Berlin: Verlag Neue Musik, 1986. # Danuser, Hermann: ''Glazba 20. stoljeća'', Zagreb: Hrvatsko muzikološko društvo, 2007. # Plavša, Dušan: »SKRJABIN, Aleksandr Nikolajevič«, u: Kovačević, K. (ur.), ''[[Muzička enciklopedija]]'', Zagreb: [[JLZ]], 1977., sv. 3, str. 366-368. # Salter, Lionel: ''Vodič kroz klasičnu glazbu'', Zagreb: Mladost, 1983., str. 172-173. # Wehrmeyer, Andreas: »Aleksandr Nikolajewitsch Skrjabin«, u: Raeburn, M. & Kendall, A. (ur.), ''Geschichte der Musik, Bd. IV: Das 20. Jahrhundert'', München: Kindler/Mainz: Schott, 1993., str. 171-173. # Wörner, Karl H.: ''Geschichte der Musik'', Göttingen: Vandenhoeck & Ruprecht, 1997., str. 578-579, 613-614 i 659. == Bilješke == #{{fusd|1}} Ovo su datumi rođenja i smrti Aleksandra Skrjabina prema [[Gregorijanski kalendar|Gregorijanskom kalendaru]]. U stručnoj se literaturi, međutim, može naći i datume navedene prema [[Julijanski kalendar|Julijanskom kalendaru]]: 25. prosinca 1871. – 14. travnja 1915. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == === Sestrinski projekti === {{WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = Alexander Scriabin |commonscathr = Aleksandr Skrjabin }} === Mrežna sjedišta === *[https://enciklopedija.hr/clanak/56508 Skrjabin, Aleksandr Nikolajevič (Nikolaevič)] Hrvatska enciklopedija. LZMK (životopis) *[http://proleksis.lzmk.hr/46133/ LZMK / Proleksis enciklopedija:: Skrjabin, Aleksandr Nikolajevič] (životopis) *[http://www.scriabinsociety.com/ Scriabin Society of America: Music without end] {{eng icon}} *[http://www.allmusic.com/artist/alexander-scriabin-q7982/biography allmusic – Zoran Minderovic: Alexander Scriabin (životopis)] {{eng icon}} *[http://prometheus.kai.ru/skriab_e.htm Galeyev, B. & Vanechkina, V.: Was Scriabin a Synaesthete?] {{eng icon}} *[http://www.componisten.net/downloads/RachScriabinPsaRev.pdf Garcia, Emanuel E.: Rachmaninoff and Scriabin: Creativity and Suffering in Talent and Genius] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111119025349/http://www.componisten.net/downloads/RachScriabinPsaRev.pdf |date=19. studenoga 2011. }} {{eng icon}} *[http://www.ubu.com/aspen/aspen2/scriabin.html UBUWEB – Faubion Bouwers: Scriabin in Aspen] {{eng icon}} *[http://musicbrainz.org/artist/a4eba7b5-aceb-4acf-b297-3c0a3cd42757 MusicBrainz: Alexander Nikolayevich Scriabin (diskografija)] {{eng icon}} *[https://web.archive.org/web/20140822105435/http://www.yevgenysudbin.com/artist.php?view=essays&rid=456 Yevgeny Sudbin: Scriabin Liner Notes (esej o životu i djelu Aleksandra Skrjabina)] {{eng icon}} *[http://www.ensemblehorizonte.de/mittmann/aufsatz/Grenzgaenge.pdf Jörg-Peter Mittmann: Grenzgänge. Anmerkungen zur harmonischen Analyse der Werke Alexander Skrjabins] {{deu icon}} *[http://www.russisches-musikarchiv.de/werkverzeichnisse/skrjabin-werkverzeichnis.htm Russisches Musikarchiv: Alexander Skrjabin (popis djela)] {{deu icon}} {{GLAVNIRASPORED:Skrjabin, Aleksandr}} [[Kategorija:Ruski pijanisti]] [[Kategorija:Ruski skladatelji]] [[Kategorija:Klasični skladatelji 20. stoljeća]] sk0kkrx1mfhnz99w9yb3rwwyqqb6nrq 0 336532 7427748 7322635 2026-04-10T14:52:50Z Ponor 38361 datum ≠ mjesto 7427748 wikitext text/x-wiki {{Skladatelj |ime = Hans Zimmer |opis_slike = Hans Zimmer (2018.) |veličina = |puno_ime = Hans Florian Zimmer |slika = Hans-Zimmer-profile.jpg |datum_rođenja = [[12. rujna]] [[1957.]] |mjesto_rođenja = [[Frankfurt na Majni]] <br> [[Njemačka]] {{Z|NJE}} |datum_smrti = |mjesto_smrti = |djela = Glazba za filmove: <br> ''[[Kralj lavova]]'' <br> ''[[Grimizna plima (1995.)|Grimizna plima]]'' <br> ''[[Gladijator (2000.)|Gladijator]]'' <br> ''[[Posljednji samuraj]]'' <br> ''[[Vitez tame (2008.)|Vitez tame]]'' |period = 1977. do danas |utjecaj = |suradnici = [[Stanley Myers]] <br> [[Harry Gregson-Williams]] <br> [[James Dooley]] <br> [[Geoff Zanelli]] <br> [[Henning Lohner]] <br> [[Steve Jablonsky]] |nagrade = 4 nagrade ''[[Grammy]]'' <br> 2 ''[[Zlatni globus|Zlatna globusa]]'' <br> Nagrada ''[[Oscar]]'' <br> Nagrada [[BAFTA]] <br> ''[[Classical BRIT Award]]'' <br> Nagrada ''[[Satelitte (nagrada)|Satelitte]]'' <br> ''[[Nagrada Saturn]]'' }} '''Hans Florian Zimmer''' ([[Frankfurt na Majni]], [[12. rujna]] [[1957.]]), [[Njemačka|njemački]] [[skladatelj]] i [[glazbeni producent]]. == Životopis == Hans Zimmer je odrastao i školovao se u Njemačkoj i [[Engleska|Engleskoj]], gdje je pohađao privatnu školu ''Hurtwood House'' ([[Dorking]], [[Surrey]]). Glazbenu je karijeru započeo kao klavijaturist, surađujući s [[Novi val|novovalnim]] sastavima [[The Buggles]], [[Krisma]] i [[Helden]]. Živeći u [[London]]u, u studiju tvrtke ''Air-Edel Associates'' skladao je glazbu za [[Oglašavanje|reklame]] i radijske jingleove. 1980-ih upoznaje poznatoga engleskoga skladatelja filmske glazbe [[Stanley Myers|Stanleya Myersa]], od kojega je mnogo naučio o skladanju glazbe za simfonijski [[orkestar]]. Zimmer i Myers zajedno su skladali glazbu za nekoliko filmova: ''[[Moonlighting (1982)|Moonlighting]]'' (1982), ''[[Uspjeh je najbolja osveta]]'' (''Success is the Best Revenge'',1984), ''[[Beznačajnost (film)|Beznačajnost]]'' (''Insignificance'', 1985) i ''[[Moja lijepa praonica]]'' (''My Beautiful Laundrette'', 1985). Glazbom za film ''[[Terminal Exposure]]'' (1987) Zimmer postiže svoj prvi samostalni i zapaženi uspjeh. Prekretnica ka njegovim novim značajnim postignućima na području [[Filmska glazba|filmske glazbe]] bile su [[Partitura|partiture]] za filmove ''[[Kišni čovjek]]'' (''Rain Man'', 1988) i ''[[Vozeći gospođicu Daisy]]'' (''Driving Miss Daisy'', 1989). Njegovu glazbu karakterizira spretno kombiniranje [[Elektronička glazba|elektroničkih zvukova]] sa zvukovnim mogućnostima tradicionalnoga simfonijskog orkestra. Do danas je skladao glazbu za više od stotinu filmova, od kojih su mnogi nagrađeni [[Oscar]]ima: ''[[Kralj lavova]]'' (''The Lion King'', 1994), ''[[Grimizna plima (1995.)|Grimizna plima]]'' (''Crimson Tide'', 1995), ''[[Gladijator (2000.)|Gladijator]]'' (''Gladiator'', 2000), ''[[Posljednji samuraj]]'' (''The Last Samurai'', 2003), ''[[Vitez tame (2008.)|Vitez tame]]'' (''The Dark Knight'', 2008) i ''[[Početak (2010.)|Početak]]'' (''Inception'', 2010). Dobitnik je i četiri ''[[Grammy]]a'', dva ''[[Zlatni globus|Zlatna globusa]]'', nagrade Britanske akademije za filmsku i televizijsku umjetnost ([[BAFTA]]), nagrade ''[[Classical BRIT Award|Classical BRIT]]'' te nagrade ''[[Satelitte (nagrada)|Satelitte]]''. 2010. dobio je svoju zvijezdu u [[Hollywood|holivudskoj]] Ulici slavnih (''Hollywood Walk of Fame''), a godinu dana kasnije i u ''Boulevard der Stars'' u [[Berlin]]u. Upravitelj je glazbenoga odjela filmskog studija [[DreamWorks]], ali rado surađuje i s brojnim drugim aranžerima i skladateljima koje je okupio u vlastitoj glazbenoj produkcijskoj kući [[Remote Control Productions]]: [[Harry Gregson-Williams]], [[James Dooley]], [[Geoff Zanelli]], [[Henning Lohner]], [[Steve Jablonsky]], [[Mark Mancina]], [[Klaus Badelt]], [[Lorne Balfe]], [[Stephen Barton]], [[John Van Tongeren]] i [[John Powell]] tek su neki od mnogih njegovih vjernih i vrijednih suradnika. Sa suprugom Suzannom živi u [[Los Angeles, Kalifornija|Los Angelesu]]; otac je četvero djece. == Najznačajnije nagrade == *1994. Nagrada ''[[Oscar]]'' za najbolju originalnu glazbu u animiranom filmu ''[[Kralj lavova]]''. *1995. ''[[Zlatni globus]]'' za glazbu u animiranom filmu ''Kralj lavova''. *1995. ''[[Grammy]]'' za najbolji instrumentalni i vokalni aranžman (''Kralj lavova''). *1995. ''Grammy'' za najbolji dječji glazbeni album (''Kralj lavova''). *1996. ''Grammy'' za najbolju glazbu u filmu ''[[Grimizna plima (1995.)|Grimizna plima]]''. *1996. ''Nagrada Richard Kirk'' BMI-a (Broadcast Music, Inc.) za životno djelo. *1999. ''Nagrada [[Satellite (nagrada)|Satellite]]'' za glazbu u filmu ''[[Tanka crvena linija (1998.)|Tanka crvena linija]]''. *2000. Nagrada BFCA (Broadcast Film Critics Association) za glazbu u filmu ''[[Gladijator (2000.)|Gladijator]]''. *2001. ''[[Zlatni globus]]'' za glazbu u filmu ''Gladijator''. *2001. ''Nagrada Satellite'' za glazbu u filmu ''Gladijator''. *2003. ''Nagrada Frederick Loewe'' na Međunarodnom filmskom festivalu u Palm Springsu. *2003. Nagrada NBR-a (National Board of Review) za životno djelo. *2003. ''Nagrada Henry Mancini'' ASCAP-a (American Society of Composers, Authors and Publishers) za životno djelo. *2004. ''Nagrada Satellite'' za glazbu u filmu ''[[Posljednji samuraj]]''. *2008. ''[[Nagrada Saturn]]'' za najbolju glazbu u filmu ''[[Vitez tame (2008.)|Vitez tame]]'' (zajedno s [[James Newton Howard|Jamesom Newtonom Howardom]]). *2008. ''Nagrada [[Classical BRIT Award|Classical BRIT]]'' za najbolju glazbu u filmu ''Vitez tame'' (zajedno s Jamesom Newtonom Howardom). *2009. ''[[Grammy]]'' za najbolju glazbu u filmu ''Vitez tame'' (zajedno s Jamesom Newtonom Howardom). *2010. ''[[Nagrada Saturn]]'' za najbolju glazbu u filmu ''[[Početak (2010.)|Početak]]''. *2011. ''Nagrada [[World Soundtrack Award|World Soundtrack]]'' za najbolju originalnu glazbu u filmu ''Početak''. *2011. Nagrada WAFCA (Washington D.C. Area Film Critics Association) za glazbu u filmu ''Početak''. == Glazba za računalne igre i videoigre == *2009. ''[[Call of Duty (serijal)#Call of Duty: Modern Warfare 2|Call of Duty: Modern Warfare 2]]'' u suradnji s [[Lorne Balfe|Lorneom Balfeom]]. *2011. ''[[Crysis 2]]'' u suradnji s Lorneom Balfeom, [[Tilman Sillescu|Tilmanom Sillescuom]] i [[Borislav Slavov|Borislavom Slavovim]]. *2011. ''[[Skylanders Spyro's Adventure]]'' u suradnji s Lorneom Balfeom. == Izvori i vanjske poveznice == *[http://www.hanszimmer.com/ Službena stranica Hansa Zimmera] {{eng oznaka}} *{{imdb ime|id=0001877|ime=Hans Zimmer}} *[http://www.decca.com/artists/hans-zimmer-12307 DECCA: Hans Zimmer] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101225032844/http://decca.com/artists/hans-zimmer-12307 |date=25. prosinca 2010. }} {{eng oznaka}} *[http://www.filmtracks.com/composers/zimmer.shtml FILMTRACKS: Hans Zimmer] {{eng oznaka}} *[http://www.filmscoremonthly.com/features/zimmer.asp FilmScore: Hans Zimmer. Interview by Edwin Black] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080716025014/http://www.filmscoremonthly.com/features/zimmer.asp |date=16. srpnja 2008. }} {{eng oznaka}} *[http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/7526033.stm BBC – Talking Shop: Hans Zimmer] {{eng oznaka}} == Sestrinski projekti == {{WProjekti |commonscat = Hans Zimmer |commonscathr = Hans Zimmer }} {{GLAVNIRASPORED:Zimmer, Hans}} [[Kategorija:Njemački skladatelji]] [[Kategorija:Skladatelji filmske glazbe]] [[Kategorija:Njemački glazbeni producenti]] [[Kategorija:Dobitnici Oscara za najbolju originalnu glazbu]] [[Kategorija:Dobitnici Zlatnog globusa]] [[Kategorija:Dobitnici BAFTA-e]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Saturn]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Grammy]] [[Kategorija:Kultura u Frankfurtu na Majni]] o0m82kkv7cje1js71lq6cfn8q1yn16r 0 457174 7427785 7114662 2026-04-10T16:44:04Z CommonsDelinker 3582 [[c:COM:CDC|Bot]]: zamjena Golden_robes.jpg s Icon_of_Our_Saviour_of_the_Golden_robes._Novgorod_icon-painting_school,_XI_century,_Veliky_Novgorod,_Russia.jpg 7427785 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Vladimirskaya.jpg|mini|230px|desno|[[Vladimirska Gospa]]]] '''Ruske ikone''' počele su nastajati, nakon što je [[Kijevska Rus']] poprimila [[pravoslavlje]] [[988.]] godine. Ove su [[ikona|ikone]] u početku strogo slijedile principe izrade iz [[bizantska umjetnost|bizantske umjetnosti]]. Kako je [[vrijeme]] prolazilo, [[Rusi]] su razvili vrste i [[stil]]ove izrade ikona, kakvi nisu poznati u ostalom pravoslavnom svijetu. Sredinom 17. stoljeća promjene u [[liturgija|liturgiji]] i praksi, koje je pokrenuo ruski [[patrijarh]] [[Patrijarh Nikon|Nikon]] dovele su do velikih trzavica u [[Ruska pravoslavna crkva|Ruskoj pravoslavnoj crkvi]]. Među ostalim, želio je osuvremeniti izradu ikona. Tradicionalisti, "stari ritualisti" ili "stari vjernici", nastavili su s tradicionalnom izradom ikona, dok je glavna struja Ruske pravoslavne crkve izmijenila svoju dosadašnju praksu. Od tog vremena, ikone poprimaju i utjecaj zapadnog [[slikarstvo|slikarstva]] i počinju imati više dodirnih točaka sa [[slika]]ma u ostalim kršćanskim zajednicama. S vremenom, približile su se katoličkoj sakralnoj umjetnosti. Ruske ikone obično su slike na [[drvo|drvu]], često male, iako se u nekim [[crkva]]ma i [[samostan]]ima mogu naći i puno veće. Neke ruske ikone izrađuju se od bakra. Neke imaju metalni pokrov [[riza|rizu]] kao zaštitu. U mnogim [[dom]]ovima pobožnih ljudi u [[Rusija|Rusiji]], ikone vise na [[zid]]u u tzv. "crvenom kutku" (rus. красный угол). Bogata [[povijest]] i razrađena vjerska [[simbolika]] mogu se vidjeti na ikonama. U ruskim crkvama, [[brod (arhitektura)|brod]] je obično odvojen od svetišta - [[ikonostas]]om (ruski: иконостас), tj. "zidom" punim ikona s duplim [[vrata|vratima]] u sredini. Rusi ponekad govore, da se ikone pišu, jer je ista riječ za slikati i pisati (rus. писать). Ikone se smatraju slikovnim [[Evanđelje]]m, stoga je težnja, da se Evanđelje vjerodostojno predstavi u slikovnom obliku na ikonama. Među najpoznatijim ruskim ikonama su: [[Vladimirska Gospa]] te ikona [[Andrej Rubljov (slikar)|Andreja Rubljova]]: [[Sveto Trojstvo]] (ili Anđeli kod Mamre). Obje se ikone čuvaju u [[Tretjakova galerija|Tretjakovoj galeriji]] u [[Moskva|Moskvi]]. Andrej Rubljov smatra se najvećim ruskim slikarom ikona uz [[Teofan Grk|Teofana Grka]] i [[Prohor iz Gorodeca|Prohora iz Gorodeca]]. == Galerija == <gallery> Datoteka:Angelsatmamre-trinity-rublev-1410.jpg|[[Andrej Rubljov (slikar)|Andrej Rubljov]]: Sveto Trojstvo ili Anđeli kod Mamre Datoteka:Icon 01011 Bogorodica Kazanskaya.jpg|[[Kazanska Gospa]] Datoteka:Bogolyubskaya ikona s Zosimoy i Savvatiem.jpg|[[Bogoljubovo|Bogoljubska]] ikona Datoteka:Icon of Our Saviour of the Golden robes. Novgorod icon-painting school, XI century, Veliky Novgorod, Russia.jpg|Jedna od najstarijih ruskih ikona iz 11. stoljeća Datoteka:Novgorod George.jpg|[[Sveti Juraj]] Datoteka:Christos Acheiropoietos.jpg|[[Mandilion]] Datoteka:Goldenlocks.jpg|[[Arkanđeo]] [[Gabrijel]] sa zlatnim uvojcima. Datoteka:Большая икона Толгской Богоматери.jpg|Gospa [[Tolga|Tolška]] Datoteka:Feofan Donskaja.jpg|[[Gospa Donska]] </gallery> {{Commonscat|Icons of Russia}} [[Kategorija:Ruska likovna umjetnost]] [[Kategorija:Pravoslavlje u Rusiji]] [[Kategorija:Ikone]] 8j8ndxrlgsgb48o0yrzbw67sgcyaxem 0 460903 7427787 7339360 2026-04-10T16:46:01Z CommonsDelinker 3582 [[c:COM:CDC|Bot]]: zamjena Św_Jan_Klimak,_Jerzy_i_Błażej.jpg s Święci_Jan_Klimak,_Jerzy_Zwycięski_i_Błażej._Nowogrodzka_Szkoła_Malarstwa_Ikonowego,_XIII_wiek.jpg 7427787 wikitext text/x-wiki {{Infookvir svetac | ime = Sveti Ivan Klimak | slika = Święci Jan Klimak, Jerzy Zwycięski i Błażej. Nowogrodzka Szkoła Malarstwa Ikonowego, XIII wiek.jpg | opis_slike = Na ikoni iz 13. stoljeća prikazan Sveti Ivan Ljestvičar sa [[Sveti Juraj|sv. Jurom]] i [[Sveti Blaž|sv. Vlahom]] | naslov = redovnik | nadnevak rođenja = oko [[579.]] | mjesto rođenja = [[Sirija]] | nadnevak smrti = oko [[605.]] | mjesto smrti = [[Sinaj]] | nadnevak proglašenja slugom Božjim = | nadnevak proglašenja blaženim = | nadnevak proglašenja svetim = | slavi se u = [[Rimokatolička Crkva]] <br> [[Pravoslavna Crkva]]<br>[[Istočne katoličke Crkve]] | nadnevak spomendana = [[30. ožujka]] | simboli na slikama toga svetca = ljestve, redovnička odjeća, knjiga u ruci | zaštitnik = | zaštitnik zemljopisno = | zaštitnik zanimanja = | glavna svetišta = }} '''Sveti Ivan Klimak''' (''Ljestvičar'', [[grčki|grč.]]: Ἰωάννης τῆς Κλίμακος; [[Sirija]], oko [[579.]], - brdo [[Sinaj]], [[ožujak]] [[649.]]) – [[kršćanstvo|kršćanski]] redovnik i [[svetac]]. Slavi se [[30. ožujka]]. == Životopis == O njemu je sačuvano jako malo podataka iako je zbog svojih dvaju djela veoma popularan istočni asket. Živio je u 6. i 7. st. u samostanu na podnožju [[Sinaj]]a. U taj je samostan stupi a 16 godina.<ref>[http://sveci.net/index.php/component/content/article/2-uncategorised/3670-sveti-ivan-klimak sveci.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304134209/http://sveci.net/index.php/component/content/article/2-uncategorised/3670-sveti-ivan-klimak |date=4. ožujka 2016. }}, pristupljeno 5. kolovoza 2015.</ref> Djelo ''Ljestve (Klimax) prema raju'' odigralo je značajnu ulogu u formiranju istočnih redovnika. Podijeljeno je u 30 stuba, [[Jakovljeve ljestve|Jakovljevih ljestava]] po kojima se uzdiže od zemlje prema nebu. U prvom dijelu raspravlja o ljudskim manama i [[požuda]]ma, a u drugom o vrlinama. == Izvori == {{Izvori}} {{wikicitat}} {{GLAVNIRASPORED:Ivan Klimak, Sveti}} [[Kategorija:Kršćanski sveci]] [[Kategorija:Svećenici]] suv203nxssuevccyewnpzs86ymq9rqc 0 465056 7427780 6689011 2026-04-10T16:16:05Z ~2026-22189-64 357540 Nema dokaza, samo priča koje nisu dokazane... Sinan paša smatra se da je poreklom sa tla Italije, za šta postoje konkretno i određeni dokazi po realnim istorijski činjenicama... A nema ni dokaza da je zvan hrvat... 7427780 wikitext text/x-wiki '''Sinan-paša Hrvat''' (tur. ''Sinan Paşa, Sinanüddin Yusuf Paşa'') (u. [[21. prosinca]] [[1553.]]) je bio [[admiral]] mornarice [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Iz [[Hrvati|hrvatske]] je obitelji.,<ref>[http://www.posavski-vremeplov.com/zapisi-o-zemlji/bosna-i-hrvatska-uo%C4%8Di-turskog-osvajanja-i-pad Posavski vremeplov] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120501161248/http://www.posavski-vremeplov.com/zapisi-o-zemlji/bosna-i-hrvatska-uo%C4%8Di-turskog-osvajanja-i-pad/ |date=1. svibnja 2012. }} Bosna i Hrvatska uoči turskog osvajanja (iz [[Trpimir Macan]] „Povijest hrvatskoga naroda“ Str. 114-126, 187-192)</ref><ref>(tur.) Kılıç, Abdullah, "Sinan Paşa", (1999) Yaşamları ve Yapıtlarıyla Osmanlılar Ansiklopedisi, İstanbul:Yapı Kredi Kültür Sanat Yayıncılık A.Ş. C.2 s.343-344 {{ISBN|975-08-0072-9}}<br> '' '''Hırvat''' asıllı '''Hristiyan''' bir ailenin çocuğu olarak Saraybosna yakınlarında olan ya Butomır ya da Sarajovska Polje adlı bir köyde doğmuştur. Ailesinin adının Öpüçoviç veya Cığaliç olduğu bildirilmektedir. Erkek Kardesi Damat Rustem Pasa yaninda Nefise adli bir kiz kardesi oldugu bilinmektedir''</ref> Brat je [[Rustem-paša Hrvat|Rustem-paše Hrvata]](po nekim pričama koje nisu dokazane kao istorijske činjenice) osmanskog generala i državnika. Naslijedio ga je na funkciji admirala 1553. godine [[Pijale-paša Hrvat]]. Na dužnost admirala [[osmanska mornarica|osmanske mornarice]] ([[kapudan-paša]]) postavio ga je njegov brat 1550. godine. Unatoč tome, [[Francuzi|francuski]] [[putopis]]ac [[Nicolas de Nicolay]] opisuje Rustemov prijezir prema članovima vlastite obitelji koje je ostavio kao prosjake na istanbulskim ulicama nakon što su ga došli posjetiti. Čak je i vlastitoga oca prepustio krajnjoj bijedi i siromaštvu.<ref>G. Goodwin 2006, str. 41.-42., 145.-146.: Sinan-pašu je godine 1553. na mjestu admirala otomanske mornanrice naslijedio [[Pijale-paša Hrvat|Pijale-paša]], koji je možda bio podrijetlom s Pelješca. Na tom je mjestu ostao gotovo do svoje smrti 1578. godine. Bio je jedan od najsposobnijih otomanskih admirala. Oženio je Sulejmanovu unuku Gevher Han, kćer budućega sultana [[Selim II.|Selima II.]]</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Hrvati]] [[Kategorija:Paše Osmanskog Carstva]] tw3ivahmoxjkd6ktk092sk27k0j323d 7427783 7427780 2026-04-10T16:41:54Z Runolist 263374 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-22189-64|~2026-22189-64]] ([[User talk:~2026-22189-64|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:InternetArchiveBot|InternetArchiveBot]] 6689011 wikitext text/x-wiki '''Sinan-paša Hrvat''' (tur. ''Sinan Paşa, Sinanüddin Yusuf Paşa'') (u. [[21. prosinca]] [[1553.]]) je bio [[admiral]] mornarice [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Iz [[Hrvati|hrvatske]] je obitelji.,<ref>[http://www.posavski-vremeplov.com/zapisi-o-zemlji/bosna-i-hrvatska-uo%C4%8Di-turskog-osvajanja-i-pad Posavski vremeplov] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120501161248/http://www.posavski-vremeplov.com/zapisi-o-zemlji/bosna-i-hrvatska-uo%C4%8Di-turskog-osvajanja-i-pad/ |date=1. svibnja 2012. }} Bosna i Hrvatska uoči turskog osvajanja (iz [[Trpimir Macan]] „Povijest hrvatskoga naroda“ Str. 114-126, 187-192)</ref><ref>(tur.) Kılıç, Abdullah, "Sinan Paşa", (1999) Yaşamları ve Yapıtlarıyla Osmanlılar Ansiklopedisi, İstanbul:Yapı Kredi Kültür Sanat Yayıncılık A.Ş. C.2 s.343-344 {{ISBN|975-08-0072-9}}<br> '' '''Hırvat''' asıllı '''Hristiyan''' bir ailenin çocuğu olarak Saraybosna yakınlarında olan ya Butomır ya da Sarajovska Polje adlı bir köyde doğmuştur. Ailesinin adının Öpüçoviç veya Cığaliç olduğu bildirilmektedir. Erkek Kardesi Damat Rustem Pasa yaninda Nefise adli bir kiz kardesi oldugu bilinmektedir''</ref> Brat je [[Rustem-paša Hrvat|Rustem-paše Hrvata]], osmanskog generala i državnika. Naslijedio ga je na funkciji admirala 1553. godine [[Pijale-paša Hrvat]]. Na dužnost admirala [[osmanska mornarica|osmanske mornarice]] ([[kapudan-paša]]) postavio ga je njegov brat 1550. godine. Unatoč tome, [[Francuzi|francuski]] [[putopis]]ac [[Nicolas de Nicolay]] opisuje Rustemov prijezir prema članovima vlastite obitelji koje je ostavio kao prosjake na istanbulskim ulicama nakon što su ga došli posjetiti. Čak je i vlastitoga oca prepustio krajnjoj bijedi i siromaštvu.<ref>G. Goodwin 2006, str. 41.-42., 145.-146.: Sinan-pašu je godine 1553. na mjestu admirala otomanske mornanrice naslijedio [[Pijale-paša Hrvat|Pijale-paša]], koji je možda bio podrijetlom s Pelješca. Na tom je mjestu ostao gotovo do svoje smrti 1578. godine. Bio je jedan od najsposobnijih otomanskih admirala. Oženio je Sulejmanovu unuku Gevher Han, kćer budućega sultana [[Selim II.|Selima II.]]</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Hrvati]] [[Kategorija:Paše Osmanskog Carstva]] tgv37f9g86rdedxjkt2ims696bbe4gb 0 476239 7427611 6301345 2026-04-10T13:01:55Z Argo Navis 852 7427611 wikitext text/x-wiki {{Infookvir stadion | ime = Estadio Defensores del Chaco | izvorno_ime = | drugo ime = | staro ime = Estadio de Puerto Sajonia | nadimak = | vrsta = | slika = Defensores del Chaco 6-10-2016 2.jpg | slika_opis = | slika2 = | slika2_opis = | plan = | plan_opis = | etimologija = | koordinate = | koordinate_ref = | smještaj = [[Barrio Sajonia]], [[Asunción]] | dz = PAR | površina = | površina ref = | duljina = | duljina ref = | širina = | širina ref = | visina = | visina ref = | dimenzije = | dimenzije ref = | kapacitet = 42354 | kapacitet ref = | teren = trava | UEFA = | godine izgradnje = | izgradnja = | godina završetka = | arhitekt = | cijena_izgradnje = | otvoren = [[1917.]] | renoviran = 1939., 1996., 2007. | proširen = | zatvoren = | srušen = | vlasnik = [[Paragvajski nogometni savez]] | upravitelj = | korisnici = [[Paragvajska nogometna reprezentacija]] | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis = | pushpin_map = Paragvaj | mark = | marksize = | pushpin_label = | pushpin_label_position = | zaštita = }} '''Estadio Defensores del Chaco''' je višenamjenski [[stadion]] u glavnom [[paragvaj]]skom gradu [[Asunción]]u. Trenutačno se koristi uglavnom za [[Nogomet|nogometne]] [[Utakmica|utakmice]]. Stadion je nekada imao kapacitet od preko 50.000 mjesta, ali je tijekom godina stadion više puta renoviran te kapacitet danas iznosi 42.354 mjesta. == Povijest == Stadion je otvoren [[1917.]] godine i njegov prvi naziv bio je ''Estadio de Puerto Sajonia'' jer je smješten u dijelu Asuncióna koji se naziva Sajonia. Nakon što je [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaj]] osvojio zlatnu olimpijsku medalju u [[Nogomet na OI 1924.|nogometu 1924.]] paragvajski je nogometni savez odlučio preimenovati stadion u ''Urugvaj'' u čast južnoameričkom narodu. Kasnije je vraćeno staro ime Estadio de Puerto Sajonia. Tijekom [[Rat za Chaco|rata za Chaco]], stadion je bio korišten kao skladište streljiva i u druge vojne svrhe. Nakon rata, stadion je dobio današnje ime Estadio Defensores del Chaco ([[hrvatski|hrv.]] ''Stadion branitelja Chaca'') u čast vojnicima koji su sudjelovali u ratu između Paragvaja i [[Bolivija|Bolivije]]. Tri puta je renoviran (1939., [[1996.]] i 2007.). [2] Stadion nije u vlasništvu niti jednog športskog kluba (to je nacionalni stadion) i koristi se prvenstveno za domaće utakmice [[Paragvajska nogometna reprezentacija|paragvajske nogometne reprezentacije]] i međunarodne nogometne klupske turnire kao što su [[Copa Libertadores]] i [[Copa Sudamericana]]. Na ovom stadionu su [[1999.]] godine igrane utakmice [[Copa America|Copa Americe]], uključujući i finale u kojem je [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]] pobijedio [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaj]]. == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} * [http://www.apf.org.py Službene stranice Paragvajskog nogometnog saveza] [[Kategorija:Nogometni stadioni]] [[Kategorija:Nogomet u Paragvaju]] [[Kategorija:Građevine u Paragvaju]] jllc7grn28hg8qe11oben1we8xgsjkz 0 485627 7427797 7001271 2026-04-10T17:39:01Z Divna Jaksic 974 {{GLAVNIRASPORED:Colleoni, Bartolomeo}} 7427797 wikitext text/x-wiki {{Infokvir vojna osoba |ime=Bartolomeo Colleoni |slika=Cristofano dell'altissimo, bartolomeo colleoni, ante 1568.JPG |opis=Portret Bartolomea Colleonija, palača [[Uffizi]], [[Firenca]] |datum rođenja=između [[1395.]] – [[1400.]] |mjesto rođenja=selo Solza pored [[Bergamo|Bergama]], [[Lombardija]] |datum smrti=[[2. studenog]] [[1475.]] |mjesto smrti=dvorac Malpaga (''Castello di Malpaga'') okolica Bergama |nacionalnost=[[Talijan]] |puno ime= |nadimak= |supruga= |suprug= |titule = |knjige= |služba= |čin=[[kondotjer]] |ratovi= |bitke= |vojska=plaćenička vojska u službi [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] i [[Milansko Vojvodstvo|Milanskog Vojvodstva]] |rod= |jedinice= |zapovijedao= |odlikovanja= }} '''Bartolomeo Colleoni''' (rođen u selu Solza pored [[Bergamo|Bergama]], [[Lombardija]], [[1395.]] / [[1400.]] – umro u dvorcu Malpaga u okolici Bergama [[2. studenog]] [[1475.]]) bio je poznati [[Talijani|talijanski]] [[kondotjer]]. ==Životopis== Colleoni je rođen u selu Solza, u okolici [[Bergamo|Bergama]] ([[Lombardija]]). U Bergamu si je za života izgradio veličanstvenu grobnicu - ''Cappellu Colleoni'', na zemlji koju je zaplijenio nakon što ga je odbila lokalna [[bratovština]] (''Consiglio della Misericordia''). Bio je iz plemićke obitelji, koju su Viscontiji protjerali s ostalim [[Gvelfi i Gibelini|Gvelfima]]. Bartolomeov otac Paolo zaplijenio je [[dvorac]] Trezzo na prijevaru, te ga je silom zadržao sve dok ga nisu usmrtili rođaci, vjerojatno po nalogu [[Milansko Vojvodstvo|milanskog]] vojvode [[Filippo Maria Visconti|Filippa Maria Viscontija]]. [[Datoteka:Bartolomeo Colleoni by Andrea del Verrocchio.jpg|mini|lijevo|220px|Konjički spomenik Bartolomeu Colleoniju od [[Andrea del Verrocchio|Verrocchija]] u [[Venecija|Veneciji]]]] Bartolomeo Colleoni ušao je u vojničku službu s 14 godina kod [[Filippo d'Arcelli|Filippa d'Arcellija]], novog vladara [[Piacenza|Piacenze]]. Od [[1424.]] bio je u jedinici [[kondotjer]]a [[Jacopo Caldora|Jacopa Caldora]], s kojim je ušao u [[Plaćenici|plaćeničku]] službu kod kraljice [[Ivana II. Napuljska|Ivane II. Napuljske]] za koju se borio u ''Bitci kod Aquile'' [[1424.]], protiv kondotjera [[Braccio de Montone|Braccia da Montonea]], kojeg su pobijedili i ubili. Istaknuo se u opsadi [[Bologna|Bologne]] [[1425.]], kao borac Caldore, kojeg je angažirao [[papa]]. Od [[1431.]] godine služi u jedinici kondotjera [[Francesco Bussone|Francesca Bussonea poznatijim kao Carmagnola]] kojeg je angažirala [[Mletačka Republika]]<ref>Giuliana Crevatin: ''Vita di Bartolomeo Colleoni'', Manziana, Vecchiarelli ed., 1990. {{ISBN|88-85316-16-6}}, str. 136.</ref> Zajedno s Carmagnolom sudjeluje u neuspjelom napadu na [[Cremona|Cremonu]] u rujnu [[1431.]] koji potom pada u nemilost mletaka. Tada počinje politički pad Carmagnole, kojeg je mletački senat iduće godine osudio na smrt i javno pogubio u Veneciji ([[1432.]]) Colleoni je ptom stupio u izravnu službu [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]], što se smatra krunom njegovog kondotjerskog života i vrhunac njegove karijere. Iako je kondotjer [[Gianfrancesco Gonzaga]] nominalno bio vrhovni zapovjednik, Colleoni je zapravo bio pravi vođa mletačke vojske. Uspio je ponovo zauzeti za Mletačku Republiku mnoge gradove i komune od [[Milano|Milana]]. Kada je kondotjer Gonzaga prebjegao neprijateljskoj vlasti Milana, Colleoni je nastavio služiti [[Mlečani]]ma pod novim kondotjerom [[Erasmo da Narni|Erasmom da Narni]] (poznatijim kao Gattamelata) i [[Francesco Sforza|Francescom Sforza]], pobijedivši u bitkama kod [[Brescia|Bresce]], [[Verona|Verone]], te kod [[Lago di Garda|Jezera Garda]]. Nakon sklopljenog mira između [[Milansko Vojvodstvo|Milanskog Vojvodstva]] i [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] [[1441.]], Colleoni je prebjegao u Milano, zajedno sa Sforzom [[1443.]] godine. Ispočetka je dobro primljen, ali je ubrzo pao u nemilost i sumnje podozrivog Viscontija, te je zatvoren u [[Monza|Monzi]], gdje je ostao zatočen sve do smrti vojvode Viscontija [[1447.]] Vlast u Milanskom Vojvodstvu je tada prigrabio kontotjer Sforza, pod čijim je zapovjedništvom Colleoni bio dobar dio života, ali se [[1448.]] godine ipak vraća u [[Mletačka Republika|Veneciju]]. Ojađen što ga nisu izabrali za kapetana on je ponovo otišao [[Francesco Sforza|Sforzi]] u [[Milano]], ali je Mletačka Republika uvidjela da ne može njega, te mu ponudila da se vrati uz veća primanja. Vratio se u Veneciju [[1455.]] i bio imenovan doživotnim kapetanom (''Capitano generale'') Mletačke Republike. Ipak je povremeno ratovao za svoj račun, kad je Venecija bila u miru, ali je ostao na raspolaganju Mletačkoj Republici kad god je zaratila, sve do svoje smrti. [[Datoteka:Bergamo cappella colleoni 06.jpg|mini|220px|Grobnica Bartolomea Colleonija u Bergamu]] Iako je često mijenjao strane, njemu nije pripisana niti jedna izdaja, a isto tako njegove jedinice nisu pljačkale krajeve kroz koja su prolazile, poput ostalih plačeničkih vojski. Kad nije ratovao Colleoni, se bavio unapređenjem [[Zemljoradnja|zemljoradnje]] na velikim imanjima koje je dobio od Mletačke Republike, i karitativnim radom. Prije svoje smrti [[1475.]] u dvorcu Malpaga, ostavio je veliku svotu novaca namijenjenog Veneciji za rat protiv [[Mletačko-osmanski ratovi|Osmanskog carstva]], uz zahtjev da mu Republika podigne konjanički spomenik ispred [[bazilika sv. Marka|bazilike sv. Marka]]. Spomenik mu je izradio [[Firenca|firentinski]] [[kipar]] [[Andrea del Verrocchio|Andreo Verrocchio]] ali nakon njegove smrti, mletačke su vlasti donijele odluku o nepostavljanju kipova po [[Trg svetog Marka, Venecija|Trgu svetog Marka]], te su lukavo zaključili da je najbolje rješenje smjestiti njegov spomenik ispred [[Scuola Grande di San Marco|Scuole Grande di San Marco]]. To je također bio Trg sv. Marka, ali ne onaj koji je obećan Colleoniju.<ref name="sm">{{Citiranje časopisa |url=http://www.veneziasi.it/it/luoghi-interesse/scuola-grande-san-marco.html |title=Scuola Grande di San Marco, s portala Scopri venezia (pristupljeno 14. 04. 2011.) |archive-url=https://web.archive.org/web/20120818141851/http://www.veneziasi.it/it/luoghi-interesse/scuola-grande-san-marco.html |archive-date=18. kolovoza 2012. |access-date=1. svibnja 2013.}}</ref> Kao rezidenciju Colleoni je izabrao ''dvorac Malpaga'', kojeg je kupio [[1465.]] i kroz naredne godine obnovio. ==Zanimljivosti== [[Kraljevina Italija|Talijanska]] kraljevska mornarica ''Regia Marina'' izgradila je [[1930.]] [[krstarica|krstaricu]] klase ''Condottieri'' kojoj je dala ime "Bartolomeo Colleoni". == Literatura == * Belotti, Bortolo: ''La vita di Bartolomeo Colleoni''. - Bergamo: Ist. ital. d'arti grafiche, 1923 {{it icon}} * Michael Edward Mallett: ''Colleoni, Bartolomeo. In: Dizionario Biografico degli Italiani'', 27 {{it icon}} * Claudio Rendina: ''I capitani di ventura''. (1994) Rome: Newton Compton {{it icon}} * Giuliana Crevatin: ''Vita di Bartolomeo Colleoni'', Manziana, Vecchiarelli ed., 1990. {{ISBN|88-85316-16-6}} {{it icon}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://cronologia.leonardo.it/storia/biografie/colleon.htm COLLEONI BARTOLOMEO - CONDOTTIERO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111006164034/http://cronologia.leonardo.it/storia/biografie/colleon.htm |date=6. listopada 2011. }} {{it icon}} {{GLAVNIRASPORED:Colleoni, Bartolomeo}} [[Kategorija:Srednji vijek]] [[Kategorija:Povijest Italije do 1815.]] [[Kategorija:Mletački vojni zapovjednici]] m2oh45riscqndtydzqcbw8zcdtg119l 0 487157 7427663 7256710 2026-04-10T13:46:19Z Argo Navis 852 −[[Kategorija:Infrastruktura kopnenog prometa u Osijeku]]; ±[[Kategorija:Željeznički promet u Osijeku]]→[[Kategorija:Željeznička infrastruktura u Osijeku]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7427663 wikitext text/x-wiki {|{{Željeznička pruga zaglavlje‎}} {{BS-zaglavlje|Varaždin – Koprivnica – Osijek – Dalj}} {{BS-Infobox |slika = Vara%C5%BEdin_%28Bahnhof%29.jpg |slika_veličina = 250px |opis = Željeznički kolodvor Varaždin 2015. godine |karta = |karta_veličina = |karta_opis = |duljina = 250 |širina = S }} {{BS-table}} {{BS-2|CONTg||[[Željeznička pruga Zaprešić – Varaždin – Čakovec|prema Čakovcu]]}} {{BS-2|INT||[[Varaždin]]}} {{BS3-2|CONTgq|O1=STRc2|ABZgr|O2=ABZg3||[[Željeznička pruga Varaždin – Golubovec|prema Ivancu]]}} {{BS3-2|CONT1|HST|O2=STRc4||[[Željeznička pruga Zaprešić – Varaždin – Čakovec|prema Zaboku]]|[[Zbelava]]}} {{BS-2|hKRZWae||[[Plitvica]]}} {{BS-2|SKRZ-Au||[[Autocesta A4]] [[Datoteka:Motorway-A4-Hex-Green.svg|25px]]}} {{BS-2|BHF||[[Jalžabet]]}} {{BS-2|HST||[[Novakovec (Jalžabet)|Novakovec]]}} {{BS-2|HST||[[Martijanec]]}} {{BS-2|BHF||[[Ludbreg]]}} {{BS-2|hKRZWae||[[Bednja (rijeka)|Bednja]]}} {{BS-2|HST||[[Čukovec (Ludbreg)|Čukovec]]}} {{BS-2|BHF||[[Rasinja]]}} {{BS-2|HST||[[Kunovec Breg|Kunovec-]][[Subotica Podravska|Subotica]]}} {{BS3-2||ABZg+l|CONTfq||[[Željeznička pruga Dugo Selo – Botovo|prema Botovu]]}} {{BS-2|INT||[[Koprivnica]]}} {{BS3-2|CONTgq|ABZgr+xr|||[[Željeznička pruga Dugo Selo – Botovo|prema Križevcima]]}} {{BS-2|BHF||[[Bregi]]}} {{BS-2|HST||[[Novigrad Podravski]]}} {{BS-2|hKRZWae||[[Kanal Komarnica]]}} {{BS-2|BHF||[[Virje]]}} {{BS-2|BHF||[[Đurđevac]]}} {{BS-2|HST||[[Kalinovac]]}} {{BS3-2|CONTgq|ABZg+r|||[[Željeznička pruga Križevci – Kloštar|prema Bjelovaru]]}} {{BS-2|INT||[[Kloštar]]}} {{BS-2|BHF||[[Pitomača]]}} {{BS-2|HST||[[Vukosavljevica]]}} {{BS-2|BHF||[[Špišić Bukovica]]}} {{BS-2|HST||[[Virovitica]] Grad}} {{BS5-2|||ABZgxl+l|ENDExeq|exCONTfq||''prema [[Barča|Barči]]}} {{BS3-2||INT|BUS||[[Virovitica]]}} {{BS-2|BHF||[[Suhopolje]]}} {{BS-2|HST||[[Pčelić]]}} {{BS3-2|CONTgq|ABZgr|||[[Željeznička pruga Pčelić – Daruvar – Banova Jaruga|prema Daruvaru]]}} {{BS-2|BHF||[[Cabuna]]}} {{BS-2|HST||[[Bistrica (Slatina)|Podravska Bistrica]]}} {{BS-2|HST||[[Sladojevci]]}} {{BS-2|BHF||[[Slatina]]}} {{BS-2|HST||[[Nova Bukovica]]}} {{BS-2|HST||[[Mikleuš]]}} {{BS-2|hKRZWae||[[Voćinska rijeka]]}} {{BS-2|HST||[[Čačinci]]}} {{BS-2|HST||[[Zdenci]]-[[Orahovica]]}} {{BS-2|HST||[[Feričanci]]}} {{BS-2|hKRZWae||[[Iskrica]]}} {{BS-2|BHF||[[Đurđenovac]]}} {{BS-2|HST||[[Velimirovac]]}} {{BS3-2|CONTgq|ABZg+r|||[[Željeznička pruga Nova Kapela-Batrina – Našice|prema Pleternici]]}} {{BS-2|INT||[[Našice]]}} {{BS-2|HST||[[Jelisavac]]}} {{BS-2|HST||[[Breznica Našička|Našička Breznica]]}} {{BS-2|hKRZWae||Breznica}} {{BS-2|HST||[[Niza]]}} {{BS-2|BHF||[[Koška]]}} {{BS-2|HST||[[Normanci]]}} {{BS-2|HST||[[Cret Bizovački|Cret]]}} {{BS-2|INT||[[Bizovac]]}} {{BS3-2||ABZgl|CONTfq||[[Željeznička pruga Bizovac – Belišće|prema Belišću]]}} {{BS-2|HST||[[Samatovci]]}} {{BS-2|SKRZ-Au||[[Autocesta A5]] [[Datoteka:Motorway-A5-Hex-Green.svg|25px]]}} {{BS-2|hKRZWae||[[Stara Drava]]}} {{BS3-2||BHF|BUS||[[Josipovac]]}} {{BS-2|hKRZWae||[[Crni Fok]]}} {{BS-2|HST||[[Višnjevac (Osijek)|Višnjevac]] IPK}} {{BS-2|HST||[[Višnjevac (Osijek)|Višnjevac]]}} {{BS-2|HST||Frigis-Osijek}} {{BS3-2||HST|BUS||Petrove Gore}} {{BS-2|HST||Vodovod}} {{BS3-2|vCONTgq|SPLe+r|O2=STR|||pruge prema [[Željeznička pruga Osijek – Strizivojna-Vrpolje|Đakovu]] i [[Željeznička pruga Vinkovci – Osijek|Vinkovcima]]}} {{BS5-2||uCONTgq|uTUNNEL1q|O3=STR|uABZq+lr|uCONTgeq|Vinkovačka cesta ([[Datoteka:BSicon_TRAM1.svg|20px]] [[Tramvajski promet u Osijeku|2]])|Županijska ulica ([[Datoteka:BSicon_TRAM1.svg|20px]] [[Tramvajski promet u Osijeku|2]])}} {{BS5-2|||INT|O3=HUBaq|uINT(R)f|O4=HUBeq|BUS|[[Osijek]]|Kolodvor}} {{BS5-2|||STR|uSTRl|uCONTfq||Ulica Stjepana Radića ([[Datoteka:BSicon_TRAM1.svg|20px]] [[Tramvajski promet u Osijeku|2]])}} {{BS3-2||ABZgl|CONTfq||[[Željeznička pruga Beli Manastir – Osijek|prema Belom Manastiru]]}} {{BS3-2||HST|BUS||Osijek OLT}} {{BS3-2||BHF|BUS||Osijek Donji Grad}} {{BS-2|HST||Standard}} {{BS-2|HST||Osijek Luka}} {{BS-2|BHF||[[Sarvaš]]}} {{BS-2|HST||[[Bijelo Brdo (Erdut)|Bijelo Brdo]]}} {{BS3-2|CONTgq|ABZg+r|||[[Željeznička pruga Vukovar-Borovo naselje – Erdut – DG|prema Vukovaru]]}} {{BS-2|BHF||[[Dalj]]}} {{BS-2|CONTf||[[Željeznička pruga Vukovar-Borovo naselje – Erdut – DG|prema Erdutu]]}} |} |} '''Željeznička pruga [[Varaždin]] – [[Dalj]]''' (često i ''Podravska magistrala'') jednokolosječna je neelektrificirana regionala pruga duljine 250 km. Veći dio pruge prolazi kroz [[Podravina|Podravinu]], izravno povezujući dva najveća podravska grada [[Varaždin]] i [[Osijek]]. Pruga je od velikog značaja za putnički, ali i za teretni promet (drvo, poljoprivredno - prehrambeni proizvodi, luka Osijek). {| class="wikitable" ! Dionica || Godina otvaranja |- |Varaždin – Koprivnica || 1937. |- |Koprivnica – Virovitica|| 1912. |- |Virovitica – Slatina|| 1885. |- |Slatina – Osijek|| 1895. |- |Osijek – Dalj || 1870. |} == Galerija slika == <gallery> Slika:Railway Station in Koprivnica.jpg|Kolodvor [[Koprivnica]] Slika:Osijek Train Station.JPG|Kolodvor [[Osijek]] Slika:Osijek, nádraží, prosklený nadchod II.jpg|Nathodnik u [[Osijek|Osijeku]] Slika:Zeljeznicka postaja u Slatini.JPG|Kolodvor [[Slatina]] </gallery> == Vanjske poveznice == {{commonscat-inline|Varaždin–Dalj railway}} *[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_01_3_60.html ''Odluka o razvrstavanju željezničkih pruga''] Narodne novine br.3/2014. [[Kategorija:Željezničke pruge u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Građevine u Varaždinu]] [[Kategorija:Virovitica]] [[Kategorija:Građevine u Koprivnici]] [[Kategorija:Željeznička infrastruktura u Osijeku]] el9k9dp7mqplz26l3mj7euhwg2klm0v 0 489500 7427803 6262735 2026-04-10T17:44:18Z Divna Jaksic 974 7427803 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vojna osoba |ime = Denis Davidov |slika = Denisdavydov.jpg |opis = George Dawe: D. Davidov, 1828. |veličina = 250px |datum rođenja = [[27. srpnja]] [[1784.]] |mjesto rođenja = [[Moskva]]<br />[[Rusko Carstvo]] |datum smrti = [[4. svibnja]] [[1839.]] |mjesto smrti = Gornja Maza<br />Sizranski kotar<br />[[Simbirska gubernija]] |nacionalnost = |puno ime = Denis Vasiljevič Davidov |nadimak = |supruga = |suprug = |titule = |knjige = |služba = |čin = [[general pukovnik]] |ratovi = |bitke = Bitka kod La Rothièrea |vojska = |rod = [[konjica]] |jedinice = |zapovijedao = Ahtirska husarska pukovnija |odlikovanja = Orden svetog Georgija 4. stupnja<br />Orden svetog Vladimira 2., 3. i 4. stupnja<br />Orden svete Ane 1. i 2. stupnja<br />Medalja za osvajanje Pariza<br />Orden za vojničku hrabrost 2. stupnja<br />Orden "Pour le Mérite"<br />Križ za pobjedu kod Preußisch Eylaua }} '''Denis Vasiljevič Davidov''' (rus. '''Дени́с Васи́льевич Давы́дов'''), [[Moskva]], [[Rusko Carstvo]], [[16. srpnja]] ([[27. srpnja]]) [[1784.]] – Gornja Maza, Sizranski kotar, [[Simbirska gubernija]], [[22. travnja]] ([[4. svibnja]]) [[1839.]]; ideolog i jedan od zapovjednika partizanskog pokreta za vrijeme [[Napoleonova invazija na Rusiju|domovinskog rata 1812.]], [[general pukovnik]]; ruski [[pjesnik]], najznačajniji predstavnik tzv. "[[husarsko pjesništvo|husarske poezije]]".<ref>Orlov, V.N., [http://feb-web.ru/feb/irl/il0/il6/il6-3742.htm Denis Davydov], Povijest ruske književnosti u 10 tomova, AN SSSR, Moskva, Lenjingrad, 1941.-1956., tom VI, Književnost 1820-1830-ih, 1953., str. 374-389</ref> ==Bilješke== {{Izvori}} ==Vanjske poveznice== * Projekt [http://www.denisdavydov.org.ru/ Denisdavydov.org.ru] * Projekt '''"100 velikih vojskovođa"''': [http://100.histrf.ru/commanders/davydov-denis-vasilevich/ D.V. Davidov] {{GLAVNIRASPORED:Davidov, Denis}} {{Mrva-vojni-zap}} [[Kategorija:Ruski pjesnici]] [[Kategorija:Ruska vojna povijest]] [[Kategorija:Ruski književnici]] [[Kategorija:Ruski vojni zapovjednici]] [[Kategorija:Životopisi, Rusija]] 2sd1fj2v2ycw1kyes0frge7psur2cd4 0 489752 7427617 6760860 2026-04-10T13:05:05Z Argo Navis 852 7427617 wikitext text/x-wiki {{Infookvir stadion | ime = Estadio El Sadar | izvorno_ime = | drugo ime = | staro ime = Estadio El Sadar (1967. – 2005.)<br>Reyno de Navarra (2005. – 2011.) | nadimak = | vrsta = | slika = Inside_Estadio_Reyno_de_Navarra.JPG | slika_opis = | slika2 = | slika2_opis = | plan = | plan_opis = | etimologija = | koordinate = {{coord|42|47|48|N|1|38|13|W|display=inline,title}} | koordinate_ref = | smještaj = [[Pamplona]] | dz = ŠPA | površina = | površina ref = | duljina = | duljina ref = | širina = | širina ref = | visina = | visina ref = | dimenzije = 105 x 67,5 [[metar|m]] | dimenzije ref = | kapacitet = 23.516 | kapacitet ref = | teren = trava | UEFA = | godine izgradnje = | izgradnja = | godina završetka = | arhitekt = Tomás Arrarás | cijena_izgradnje = | otvoren = [[2. rujna]] [[1967.]] | renoviran = [[1989.]], [[2003.]] | proširen = | zatvoren = | srušen = | vlasnik = | upravitelj = | korisnici = [[CA Osasuna|Osasuna]] (1967. – danas) | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis = | pushpin_map = Španjolska | mark = | marksize = | pushpin_label = | pushpin_label_position = | zaštita = }} '''Estadio El Sadar''' je nogometni [[stadion]] koji se nalazi u [[Španjolska|španjolskom]] gradu [[Pamplona|Pamploni]] te je dom klubu [[CA Osasuna|Osasuni]]. Otvoren je [[1967.]] godine te ima kapacitet od 23.516 mjesta. == Povijest == Stadion je dobio ime po rijeci Sadar koja teče pokraj njega i to ime je nosio skoro 40 godina. Nakon toga, naziv je [[2005.]] godine zbog sponzora promijenjen u '''Reyno de Navarra'''. Istekom sponzorskog ugovora [[2011.]], vraćeno je staro ime El Sadar. Otvoren je [[2. rujna]] [[1967.]] te je zamijenio Estadio San Juan koji je prodan godinu ranije. Prilikom svečanog otvaranja odigrana je prijateljska utakmica između [[Real Zaragoza|Real Zaragoze]] i portugalske [[Vitória Futebol Clube (Setúbal)|Vitorije de Setúbal]]. Sljedeći dan [[CA Osasuna|Osasuna]] je odigrala svoju prvu utakmicu na novom stadionu te je pobijedila Vitoriju s 3:0. Prvi gol za klub zabio je Osaba u 28. minuti. [[29. prosinca]] [[2005.]] reprezentacija [[Nogometna reprezentacija Navare|Navare]] odigrala je ondje prijateljsku utakmicu protiv [[Kineska nogometna reprezentacija|Kine]] i slavila s 1:0.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.futnavarra.es/docs_descarga/revistafnf19.pdf |title=FutNavarra.es |archive-url=https://web.archive.org/web/20091224043207/http://www.futnavarra.es/docs_descarga/revistafnf19.pdf |archive-date=24. prosinca 2009. |access-date=27. lipnja 2013.}}</ref> Osim nogometa, stadion služi i za održavanje koncerata tako da je na njemu [[Bon Jovi]] imao koncert [[5. lipnja]] [[1996.]] u sklopu turneje [[These Days Tour]]. ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [http://www.thefootballstadiums.com/reyno-de-navarra-pamplona Informacije o stadionu] [[Kategorija:Španjolski nogometni stadioni]] erzenrkottaj0hhkm24655mzk9k78v5 0 490931 7427750 6846443 2026-04-10T14:55:17Z Ponor 38361 datum ≠ mjesto 7427750 wikitext text/x-wiki {{Skladatelj |ime=Berislav Šipuš |opis_slike= |puno_ime= |slika=Berislav_Šipuš.jpg ‎ |veličina= |datum_rođenja=[[14. svibnja]] [[1958.]] |mjesto_rođenja= [[Zagreb]], [[Hrvatska]] |datum_smrti= |mjesto_smrti= |djela= '''''Amori somersi''''' <br> '''''Ciaccona''''' za gudački orkestar <br> '''''Spatial''''' za orkestar <br> '''''...E sarrai sola sul lago''''' <br> '''''Goan Concerto''''' za timpanistu i gudački orkestar <br> balet '''''Proces''''' <br> '''''Ama''''' – koncert za četiri gitare i gudače <br> '''''Balada za usamljene''''' |period= 1979. do danas |utjecaj= |suradnici= |nagrade= ''[[Rektorova nagrada Sveučilišta u Zagrebu]]'' <br> ''[[Nagrada Sedam sekretara SKOJ-a]]'' <br> ''[[Nagrada Muzičkog biennala Zagreb]]'' <br> ''[[Nagrada Hrvatskoga glazbenog zavoda]]'' <br> ''[[Nagrada Josip Štolcer Slavenski]]'' <br> ''[[Nagrada Boris Papandopulo]]'' <br> ''[[Nagrada Vladimir Nazor]]'' |}} '''Berislav Šipuš''' ([[Zagreb]], [[14. svibnja]] [[1958.]]), [[hrvat]]ski [[skladatelj]], [[Dirigiranje|dirigent]] i [[Glazba|glazbeni]] [[pedagog]]. Od prosinca 2011. do travnja 2015. obavljao je dužnost zamjenika ministrice kulture [[Hrvatska|Republike Hrvatske]].<ref name="Ministarstvo">[http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=7235 Ministarstvo kulture RH: Berislav Šipuš (životopis)], pristupljeno 10. srpnja 2013.</ref> Dana 24. travnja 2015. godine imenovan je [[Ministarstvo kulture RH|ministrom kulture RH]].<ref>[http://www.index.hr/mobile/clanak.aspx?category=vijesti&id=816304 Index.hr – Sabor potvrdio: Berislav Šipuš je novi ministar kulture], pristupljeno 24. travnja 2015.</ref> == Životopis == Usporedno sa studijem [[Povijest umjetnosti|povijesti umjetnosti]] na zagrebačkom [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]] studirao je i diplomirao [[Skladba|kompoziciju]] (1987.) na [[Muzička akademija u Zagrebu|Muzičkoj akademiji u Zagrebu]] u razredu prof. [[Stanko Horvat|Stanka Horvata]]. U kompoziciji se usavršavao kod [[Gilberto Bosco|Gilberta Bosca]] u Udinama (1986.) te [[François-Bernard Mâche|François-Bernarda Mâchea]] i [[Iannis Xenakis|Iannisa Xenakisa]] u [[Pariz]]u (1987.).<ref name="Ministarstvo"/> Dirigiranje je usavršavao kod [[Vladimir Kranjčević|Vladimira Kranjčevića]], [[Željko Brakanović|Željka Brkanovića]], [[Krešimir Šipuš|Krešimira Šipuša]] i [[Milan Horvat|Milana Horvata]].<ref name="Osor">[http://www.osorskeveceri.org/news.php?kat_id=55&news_id=75 Osorske glazbene večeri: Berislav Šipuš] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130720003139/http://www.osorskeveceri.org/news.php?kat_id=55&news_id=75 |date=20. srpnja 2013. }}, pristupljeno 10. srpnja 2013.</ref> Od 1979. – 1982. djeluje kao [[korepetitor]] [[Balet]]a [[HNK u Zagrebu]], od 1987. – 1989. nastavnik teorije glazbe na Glazbenom učilištu [[Elly Bašić]] u Zagrebu, od 1988. – 1989. je korepetitor u Bermuda Civic Ballet, a 1989. producent u [[Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog|Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog]]. 1989. započinje suradnju s [[Teatro alla Scala]] u [[Milano|Milanu]], gdje je korepetitor Baleta (1989. – 1999.), dirigent [[Orkestar|orkestra]] u baletnim produkcijama (1997. – 1999.) te korepetitor i asistent dirigentima u Operi (1999. – 2001.). Istodobno je aktivan i u Zagrebu, osobito na Muzičkoj akademiji, gdje je predavač teorijskih glazbenih predmeta (1988. – 1989.), docent na Odsjeku za kompoziciju i glazbenu teoriju (od 1998.), izvanredni profesor (od 2005.) i redovni profesor od 2009. Bio je producent (1987. i 1989.) i umjetnički direktor (od 1997. do 2011.) [[Muzički biennale Zagreb|Muzičkog biennala Zagreb]]. Od 2001. do 2005. bio je ravnatelj [[Zagrebačka filharmonija|Zagrebačke filharmonije]] i umjetnički voditelj [[Cantus Ansambl|ansambla Cantus]]. Od 2012. godine počasni je umjetnički voditelj tog ansambla. Od godine 2007. voditelj je i prvi dirigent Hrvatskog komornog orkestra.<ref>[http://www.osorskeveceri.org/news.php?kat_id=71&news_id=51 www.osorskeveceri.org – Hrvatski komorni orkestar]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pristupljeno 10. srpnja 2013.</ref> Poslije smrti [[Daniel Marušić|Daniela Marušića]], bio je umjetnički direktor [[Osorske glazbene večeri|Osorskih glazbenih večeri]] (od 2009. do 2011.) te predsjednik-volonter Hrvatske glazbene mladeži. Berislav Šipuš član je [[Hrvatsko društvo skladatelja|Hrvatskog društva skladatelja]], a od svibnja 2012. i član suradnik Razreda za glazbenu umjetnost i muzikologiju [[HAZU]].<ref>[http://info.hazu.hr/bsipus_biografija info.hazu.hr – Berislav Šipuš], pristupljeno 10. srpnja 2013.</ref> == Popis djela == * Vidi [http://www.zamp.hr/baza-autora/autor/pregled/133002342 HDS ZAMP: Berislav Šipuš (popis djela)] == Nagrade i priznanja == * 1985. – [[Rektorova nagrada Sveučilišta u Zagrebu]] * 1985. – Prva i Treća nagrada na 15. međunarodnom natjecanju Muzičke omladine u [[Beograd]]u * 1985. – [[Nagrada Sedam sekretara SKOJ-a]] * 1987. – [[Nagrada Muzičkog biennala Zagreb]] * 1988. – [[Nagrada Hrvatskoga glazbenog zavoda]] * 1995. – [[Vjesnik]]ova [[Nagrada Josip Štolcer Slavenski]] * 2002. – [[Nagrada Boris Papandopulo]] Hrvatskog društva skladatelja * 2004. – Odličje Reda Viteza umjetnosti i književnosti Ministarstva kulture [[Francuska|Republike Francuske]] * 2009. – Odličje [[Red Danice hrvatske|Reda Danice hrvatske]] s likom Marka Marulića * 2009. – [[Nagrada Vladimir Nazor]] (godišnja) za [[balet]] ''Proces'' * 2009. – Nagrada Boris Papandopulo Hrvatskog društva skladatelja * 2014. – Odličje Predsjednika Republike Italije, Reda ''Zvijezda Italije'' i naslov ''Commendatore'' == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=7235 Ministarstvo kulture RH: Berislav Šipuš] (životopis) *[http://www.hds.hr/clan/sipus-berislav/#members Hrvatsko društvo skladatelja: Berislav Šipuš] (životopis) *[http://info.hazu.hr/bsipus_biografija Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti: Berislav Šipuš] (životopis) *[http://www.osorskeveceri.org/news.php?kat_id=55&news_id=75 Osorske glazbene večeri: Berislav Šipuš] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130720003139/http://www.osorskeveceri.org/news.php?kat_id=55&news_id=75 |date=20. srpnja 2013. }} (životopis) *[http://www.iscm.org/catalogue/composers/%C5%A1ipu%C5%A1-berislav-m-croatia International Society for Contemporary Music: Šipuš, Berislav] {{Webarchive|url=https://archive.today/20150423102823/http://www.iscm.org/catalogue/composers/%C5%A1ipu%C5%A1-berislav-m-croatia |date=23. travnja 2015. }} {{engl}} (životopis) {{Ministarstvo kulture}} {{GLAVNIRASPORED:Šipuš, Berislav}} [[Kategorija:Hrvatski skladatelji]] [[Kategorija:Hrvatski dirigenti]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Josip Štolcer Slavenski]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Vladimir Nazor]] [[Kategorija:Ministri kulture Vlade Republike Hrvatske‎]] [[Kategorija:Dobitnici_nagrade_HAZU]] byoj3np8tviaad3zf29v7uesi9n8imi 0 491121 7427782 6905901 2026-04-10T16:39:02Z Oksimormon 189017 /* Kvalifikacije za 1. saveznu ligu */ 7427782 wikitext text/x-wiki '''[[Prvenstvo Jugoslavije u košarci]]''' za 1967. godinu je osvojila momčad ''[[KK Zadar|Zadra]]''. == Ljestvice == === 1. liga === {| class="wikitable" !poz !klub !ut !pob !por !koševi !bod |-bgcolor="gold" |1. ||[[KK Zadar|Zadar]] |22 ||19 ||3 ||1982:1562 ||38 |- |2. ||[[KK Union Olimpija|Olimpija Ljubljana]] |22 ||17 ||5 ||1870:1710 ||34 |- |3. ||[[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda Beograd]] |22 ||15 ||7 ||1851:1661 ||30 |- |4. ||[[OKK Beograd]] |22 ||13 ||9 ||1748:1618 ||26 |- |5. ||[[KK Željezničar Karlovac|Željezničar Karlovac]] |22 ||12 ||10 ||1582:1550 ||24 |- |6. ||[[KK Split|Split]] |22 ||11 ||11 ||1667:1663 ||22 |- |7. ||[[KK Partizan Beograd|Partizan Beograd]] |22 ||11 ||11 ||1759:1696 ||22 |- |8. ||[[KK Cibona|Lokomotiva Zagreb]] |22 ||10 ||12 ||1749:1713 ||20 |- |9. ||[[KK Radnički Beograd|Radnički Beograd]] |22 ||9 ||13 ||1761:1794 ||18 |- |10. ||Borac Čačak |22 ||8 ||14 ||1525:1775 ||16 |-bgcolor="orangered" |11. ||Rabotnički Skoplje |22 ||7 ||15 ||1448:1729 ||14 |-bgcolor="orangered" |12. ||[[KK Svjetlost Brod|BSK Slavonski Brod]] |22 ||0 ||22 ||1638:2100 ||0 |} Sastav prvaka: [[Josip Ðerda]], [[Krešimir Ćosić]], [[Miljenko Valčić]], [[Petar Jelić]], [[Đuro Stipčević]], [[Željko Troskot]], Brajković, [[Milan Komazec]], [[Petar Anić]], Laura, [[Jure Košta]], [[Bruno Marcelić]], [[Mile Marcelić]], I. Troskot, Ortika. Trener: [[Đorđo Zdrilić]]<ref name="Marić">[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20000612/prilozi-sp4.htm Rochlitzer i Sovitti] Drago Marić: Pino i Krešo - dvojac za sva vremena, Slobodna Dalmacija, 12. lipnja 2000.</ref> === Kvalifikacije za 1. saveznu ligu === {| class="wikitable" !poz !klub !ut !pob !por !koševi !bod |-bgcolor="turquoise" |1. ||[[KD Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]] |5 || 5|| 0|| 370:305||10 |-bgcolor="turquoise" |2. ||Mlada Bosna Sarajevo |5 || 4|| 1|| 382:356||8 |- |3. ||Pirot |5 || 3|| 2|| 390:356||6 |- |4. ||[[KK Mladost Zagreb|Mladost Zagreb]] |5 || 2|| 3|| 375:370||4 |- |5. ||Ivangrad |5 || 1|| 4|| 379:382||2 |- |6. ||Mavrovo Gostivar |5 || 0|| 5|| 320:456||0 |}Izvor:<ref>{{Citiranje weba|title=KK"Pirot", prvi put od svog osnivanja, postao član Prve lige Srbije|url=https://www.plusonline.rs/kk-pirot-prvi-put-od-svog-osnivanja-postao-lan-prve-lige-srbije|access-date=2024-04-03|website=Pirot Plus Online}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=https://www.dlib.si/listalnik/URN_NBN_SI_doc-KWKKUNHH/2/index.html|url=https://www.dlib.si/listalnik/URN_NBN_SI_doc-KWKKUNHH/2/index.html|access-date=2026-04-10|website=FlippingBook}}</ref> == Izvori == *[https://web.archive.org/web/20080702123851/http://nsl.kosarka.co.yu/History2.aspx Wayback arhiva, košarkaška liga Srbije,] prvenstva 1945. – 1991. {{izvori}} {{mrva-koš}} {{Košarkaško prvenstvo Jugoslavije}} [[Kategorija:Prvenstvo Jugoslavije u košarci|1967]] mtkh6ml5ir09gttw80aofw2kz5zc9pl 0 496471 7427819 7342151 2026-04-10T18:24:07Z Oksimormon 189017 /* Rezultatska križaljka */ 7427819 wikitext text/x-wiki '''[[Prvenstvo Jugoslavije u košarci]]''' za 1969./70. je osvojila momčad ''[[KK Union Olimpija|Olimpije]]'' iz [[Ljubljana|Ljubljane]]. == Prva savezna liga == {| class="wikitable" !poz !klub !ut !pob !por !koševi !bod |-bgcolor="gold" |1. ||[[KK Union Olimpija|Olimpija Ljubljana]] |22 ||18 ||4 ||2137:1761 ||36 |- |2. ||[[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda Beograd]] |22 ||17 ||5 ||1951:1750 ||34 |- |3. ||[[KK Split|Jugoplastika Split]] |22 ||17 ||5 ||1913:1671 ||34 |- |4. ||[[KK Cibona|Lokomotiva Zagreb]] |22 ||14 ||8 ||1984:1890 ||36 |- |5. ||[[OKK Beograd]] |22 ||14 ||8 ||1720:1653 ||28 |- |6. ||[[KK Zadar|Zadar]] |22 ||10 ||12 ||1704:1754 ||20 |- |7. ||Rabotnički Skoplje |22 ||10 ||12 ||1673:1631 ||19 (-1) |- |8. ||Borac Čačak |22 ||9 ||13 ||1734:1827 ||18 |- |9. ||[[KK Partizan Beograd|Partizan Beograd]] |22 ||8 ||14 ||1751:1752 ||16 |- |10. ||[[KK Željezničar Karlovac|Željezničar Karlovac]] |22 ||8 ||14 ||1632:1660 ||30 |-bgcolor="salmon" |11. ||[[KK Radnički Beograd|Radnički Beograd]] |22 ||7 ||15 ||1780:1775 ||14 |-bgcolor="orangered" |12. ||Maribor 66 |22 ||0 ||22 ||1446:2292 ||0 |} <small>Radnički iz Beograda se iste godine vratio u Prvu saveznu ligu kroz Drugu saveznu ligu (igranu u međusezoni)..</small> == Druga savezna liga == === Zapad === igrano 1970. (nakon prve lige)<ref>{{Citiranje weba|title=https://www.dlib.si/listalnik/URN_NBN_SI_doc-NI6RH4E0/2/index.html|url=https://www.dlib.si/listalnik/URN_NBN_SI_doc-NI6RH4E0/2/index.html|access-date=2024-04-23|website=FlippingBook}}</ref> {| class="wikitable" !poz !klub !ut !pob !por !koševi !bod |-bgcolor="turquoise" |1. ||[[KK Svjetlost Brod|Oriolik Slavonski Brod]] ||22 ||17 ||5 || ||34 |- |2. ||[[KK Bosna Sarajevo|Bosna Sarajevo]] ||22 ||15 ||7 || ||30 |- |3. ||[[KK Željezničar Sarajevo|Željezničar Sarajevo]] ||22 ||15 ||7 || ||30 |- |4. ||[[KK Mladost|Mladost Zagreb]] ||22 ||14 ||8 || ||28 |- |5. ||[[KK Istragradjevno|Istragradjevno Pula]] ||22 ||12 ||10 || ||24 |- |6. ||[[KK Branik Maribor|Maribor 66]] ||22 ||11 ||11 || ||22 |- |7. ||[[KK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]] ||22 ||11 ||11 || ||22 |- |8. ||[[KK Karlovac 67|Karlovac 67]] ||22 ||9 ||13 || ||18 |- |9. ||[[KD Slovan|Slovan Ljubljana]] ||22 ||8 ||14 || ||16 |- |10. ||[[KK Helios Domžale|Domžale]] ||22 ||7 ||15 || ||14 |- |11. ||[[KK Lesonit|Lesonit Ilirska Bistrica]] ||22 ||6 ||16 || ||12 |- |12. ||[[KK Vrhnika|Vrhnika]] ||22 ||6 ||16 || ||12 |} ==== Rezultatska križaljka ==== {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align: center" !kratica !!klub !!ORI !!BOS !!ŽSA !!MLA !!PUL !!MAR !!BBL !!KAR!!SLV!!DOM !LES !VRH |- |'''ORI'''|| align="left" |[[KK Svjetlost Brod|Oriolik Slavonski Brod]] | bgcolor="gainsboro" | || 82-72|| 85-62|| 61-41|| 87-62|| 76-64|| 76-55|| 101-75|| 98-51||81-68 |96-61 |86-69 |- |'''BOS''' || align="left" |[[KK Bosna Sarajevo|Bosna Sarajevo]] | 75-65|| bgcolor="gainsboro" | || 83-69|| 60-'''61p'''|| 96-61|| 85-66|| || 107-77|| 80-68||67-60 |60-59 |92-77 |- |'''ŽSA''' || align="left" |[[KK Željezničar Sarajevo|Željezničar Sarajevo]] | 66-50|| 64-61|| bgcolor="gainsboro" | || 83-'''95'''|| 80-63|| 104-75|| 89-72|| 80-66|| 93-68||83-77 |92-65 |89-77 |- |'''MLA'''|| align="left" |[[KK Mladost|Mladost Zagreb]] | 71-67|| 61-56|| 62-'''65'''|| bgcolor="gainsboro" | || 77-67|| 90-77|| 80-61|| 75-64|| 57-53||83-68 |93-55 |103-67 |- |'''PUL'''|| align="left" |[[KK Istragradjevno|Istragradjevno Pula]] | 78-73|| 71-70|| 81-69|| 67-63|| bgcolor="gainsboro" | || 73-69|| 75-66|| 79-67|| 76-66||75-65 |X-'''X''' |83-81 |- |'''MAR''' || align="left" |[[KK Branik Maribor|Maribor 66]] | 76-'''77'''|| 79-53|| 74-'''80'''|| 57-'''62'''|| 87-60|| bgcolor="gainsboro" | || 50-'''70'''|| 94-77|| 93-75||80-71 |80-64 |81-77 |- |'''BBL''' || align="left" |[[KK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]] | 79-'''94'''|| 67-52|| 63-'''69'''||58-57 | 75-'''76'''|| 101-88|| bgcolor="gainsboro" | || 89-78|| ||81-67 |87-52 |73-'''84''' |- |'''KAR''' || align="left" |[[KK Karlovac 67|Karlovac 67]] |73-52 | 72-'''74'''|| 86-81|| 81-73|| 94-82|| 81-60|| 73-'''75'''|| bgcolor="gainsboro" | || 105-81||76-62 |71-70 |70-60 |- |'''SLV''' || align="left" |[[KD Slovan|Slovan Ljubljana]] | 72-'''87'''|| 79-'''83'''|| 74-'''81p'''|| 74-'''85'''|| 73-60|| 69-'''70'''|| 77-'''80'''|| 74-72|| bgcolor="gainsboro" | ||81-76 |90-48 |80-79 |- |'''DOM''' || align="left" |[[KK Helios Domžale|Domžale]] | 71-'''90'''|| 67-'''83'''|| 78-72|| 97-72|| 90-74|| 64-'''67'''||75-65 | 88-77|| 57-'''62'''|| bgcolor="gainsboro" | |80-71 |65-'''69''' |- |'''LES'''|| align="left" |[[KK Lesonit|Lesonit Ilirska Bistrica]] |58-'''64''' |65-48 |64-63 |54-53 |64-'''66''' |58-'''65''' |63-44 |80-79 |58-'''63''' |59-55 |bgcolor="gainsboro" | |89-74 |- |'''VRH'''||align="left" |[[KK Vrhnika|Vrhnika]] |76-'''84''' |81-'''86''' |75-'''76''' |84-79 |65-64 |71-'''91''' |78-'''79''' |91-88 |63-'''80''' |59-'''66''' |84-69 |bgcolor="gainsboro" | |- | colspan="14" align="left" | p - rezultat nakon produžetka |} === Istok === igrano 1970. (nakon prve lige) {| class="wikitable" !poz !klub !ut !pob !por !koševi !bod |-bgcolor="turquoise" |1. ||[[KK Radnički Beograd|Radnički Beograd]] ||22 |||||| || |} == Izvori == *[https://web.archive.org/web/20080702123851/http://nsl.kosarka.co.yu/History2.aspx Wayback arhiva, košarkaška liga Srbije,] prvenstva 1945. – 1991. * Vinko Bajrović, Milorad Bibić: ''Od Starog Placa do vrha Europe'', Split, 2005. {{izvori}} {{mrva-koš}} {{Košarkaško prvenstvo Jugoslavije}} [[Kategorija:Prvenstvo Jugoslavije u košarci|1969-70]] 3jfw9zsyxwaduhm9gouhmoge787r3z4 7427827 7427819 2026-04-10T18:56:21Z Oksimormon 189017 /* Zapad */ 7427827 wikitext text/x-wiki '''[[Prvenstvo Jugoslavije u košarci]]''' za 1969./70. je osvojila momčad ''[[KK Union Olimpija|Olimpije]]'' iz [[Ljubljana|Ljubljane]]. == Prva savezna liga == {| class="wikitable" !poz !klub !ut !pob !por !koševi !bod |-bgcolor="gold" |1. ||[[KK Union Olimpija|Olimpija Ljubljana]] |22 ||18 ||4 ||2137:1761 ||36 |- |2. ||[[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda Beograd]] |22 ||17 ||5 ||1951:1750 ||34 |- |3. ||[[KK Split|Jugoplastika Split]] |22 ||17 ||5 ||1913:1671 ||34 |- |4. ||[[KK Cibona|Lokomotiva Zagreb]] |22 ||14 ||8 ||1984:1890 ||36 |- |5. ||[[OKK Beograd]] |22 ||14 ||8 ||1720:1653 ||28 |- |6. ||[[KK Zadar|Zadar]] |22 ||10 ||12 ||1704:1754 ||20 |- |7. ||Rabotnički Skoplje |22 ||10 ||12 ||1673:1631 ||19 (-1) |- |8. ||Borac Čačak |22 ||9 ||13 ||1734:1827 ||18 |- |9. ||[[KK Partizan Beograd|Partizan Beograd]] |22 ||8 ||14 ||1751:1752 ||16 |- |10. ||[[KK Željezničar Karlovac|Željezničar Karlovac]] |22 ||8 ||14 ||1632:1660 ||30 |-bgcolor="salmon" |11. ||[[KK Radnički Beograd|Radnički Beograd]] |22 ||7 ||15 ||1780:1775 ||14 |-bgcolor="orangered" |12. ||Maribor 66 |22 ||0 ||22 ||1446:2292 ||0 |} <small>Radnički iz Beograda se iste godine vratio u Prvu saveznu ligu kroz Drugu saveznu ligu (igranu u međusezoni)..</small> == Druga savezna liga == === Zapad === igrano 1970. (nakon prve lige)<ref>{{Citiranje weba|title=https://www.dlib.si/listalnik/URN_NBN_SI_doc-NI6RH4E0/2/index.html|url=https://www.dlib.si/listalnik/URN_NBN_SI_doc-NI6RH4E0/2/index.html|access-date=2024-04-23|website=FlippingBook}}</ref> {| class="wikitable" !poz !klub !ut !pob !por !koševi !bod |-bgcolor="turquoise" |1. ||[[KK Svjetlost Brod|Oriolik Slavonski Brod]] ||22 ||17 ||5 || ||34 |- |2. ||[[KK Bosna Sarajevo|Bosna Sarajevo]] ||22 ||15 ||7 || ||30 |- |3. ||[[KK Željezničar Sarajevo|Željezničar Sarajevo]] ||22 ||15 ||7 || ||30 |- |4. ||[[KK Mladost|Mladost Zagreb]] ||22 ||14 ||8 || ||28 |- |5. ||[[KK Istragradjevno|Istragradjevno Pula]] ||22 ||12 ||10 || ||24 |- |6. ||[[KK Branik Maribor|Maribor 66]] ||22 ||11 ||11 || ||22 |- |7. ||[[KK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]] ||22 ||11 ||11 || ||22 |- |8. ||[[KK Karlovac 67|Karlovac 67]] ||22 ||9 ||13 || ||18 |- |9. ||[[KD Slovan|Slovan Ljubljana]] ||22 ||8 ||14 || ||16 |- |10. ||[[KK Helios Domžale|Domžale]] ||22 ||7 ||15 || ||14 |- |11. ||[[KK Lesonit|Lesonit Ilirska Bistrica]] ||22 ||7 ||15 || ||12 |- |12. ||[[KK Vrhnika|Vrhnika]] ||22 ||6 ||16 || ||12 |} ==== Rezultatska križaljka ==== {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align: center" !kratica !!klub !!ORI !!BOS !!ŽSA !!MLA !!PUL !!MAR !!BBL !!KAR!!SLV!!DOM !LES !VRH |- |'''ORI'''|| align="left" |[[KK Svjetlost Brod|Oriolik Slavonski Brod]] | bgcolor="gainsboro" | || 82-72|| 85-62|| 61-41|| 87-62|| 76-64|| 76-55|| 101-75|| 98-51||81-68 |96-61 |86-69 |- |'''BOS''' || align="left" |[[KK Bosna Sarajevo|Bosna Sarajevo]] | 75-65|| bgcolor="gainsboro" | || 83-69|| 60-'''61p'''|| 96-61|| 85-66|| || 107-77|| 80-68||67-60 |60-59 |92-77 |- |'''ŽSA''' || align="left" |[[KK Željezničar Sarajevo|Željezničar Sarajevo]] | 66-50|| 64-61|| bgcolor="gainsboro" | || 83-'''95'''|| 80-63|| 104-75|| 89-72|| 80-66|| 93-68||83-77 |92-65 |89-77 |- |'''MLA'''|| align="left" |[[KK Mladost|Mladost Zagreb]] | 71-67|| 61-56|| 62-'''65'''|| bgcolor="gainsboro" | || 77-67|| 90-77|| 80-61|| 75-64|| 57-53||83-68 |93-55 |103-67 |- |'''PUL'''|| align="left" |[[KK Istragradjevno|Istragradjevno Pula]] | 78-73|| 71-70|| 81-69|| 67-63|| bgcolor="gainsboro" | || 73-69|| 75-66|| 79-67|| 76-66||75-65 |X-'''X''' |83-81 |- |'''MAR''' || align="left" |[[KK Branik Maribor|Maribor 66]] | 76-'''77'''|| 79-53|| 74-'''80'''|| 57-'''62'''|| 87-60|| bgcolor="gainsboro" | || 50-'''70'''|| 94-77|| 93-75||80-71 |80-64 |81-77 |- |'''BBL''' || align="left" |[[KK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]] | 79-'''94'''|| 67-52|| 63-'''69'''||58-57 | 75-'''76'''|| 101-88|| bgcolor="gainsboro" | || 89-78|| ||81-67 |87-52 |73-'''84''' |- |'''KAR''' || align="left" |[[KK Karlovac 67|Karlovac 67]] |73-52 | 72-'''74'''|| 86-81|| 81-73|| 94-82|| 81-60|| 73-'''75'''|| bgcolor="gainsboro" | || 105-81||76-62 |71-70 |70-60 |- |'''SLV''' || align="left" |[[KD Slovan|Slovan Ljubljana]] | 72-'''87'''|| 79-'''83'''|| 74-'''81p'''|| 74-'''85'''|| 73-60|| 69-'''70'''|| 77-'''80'''|| 74-72|| bgcolor="gainsboro" | ||81-76 |90-48 |80-79 |- |'''DOM''' || align="left" |[[KK Helios Domžale|Domžale]] | 71-'''90'''|| 67-'''83'''|| 78-72|| 97-72|| 90-74|| 64-'''67'''||75-65 | 88-77|| 57-'''62'''|| bgcolor="gainsboro" | |80-71 |65-'''69''' |- |'''LES'''|| align="left" |[[KK Lesonit|Lesonit Ilirska Bistrica]] |58-'''64''' |65-48 |64-63 |54-53 |64-'''66''' |58-'''65''' |63-44 |80-79 |58-'''63''' |59-55 |bgcolor="gainsboro" | |89-74 |- |'''VRH'''||align="left" |[[KK Vrhnika|Vrhnika]] |76-'''84''' |81-'''86''' |75-'''76''' |84-79 |65-64 |71-'''91''' |78-'''79''' |91-88 |63-'''80''' |59-'''66''' |84-69 |bgcolor="gainsboro" | |- | colspan="14" align="left" | p - rezultat nakon produžetka |} === Istok === igrano 1970. (nakon prve lige) {| class="wikitable" !poz !klub !ut !pob !por !koševi !bod |-bgcolor="turquoise" |1. ||[[KK Radnički Beograd|Radnički Beograd]] ||22 |||||| || |} == Izvori == *[https://web.archive.org/web/20080702123851/http://nsl.kosarka.co.yu/History2.aspx Wayback arhiva, košarkaška liga Srbije,] prvenstva 1945. – 1991. * Vinko Bajrović, Milorad Bibić: ''Od Starog Placa do vrha Europe'', Split, 2005. {{izvori}} {{mrva-koš}} {{Košarkaško prvenstvo Jugoslavije}} [[Kategorija:Prvenstvo Jugoslavije u košarci|1969-70]] izbbqhbd62btqbp9fn5vzxcdqw0bjkb 7427828 7427827 2026-04-10T18:57:52Z Oksimormon 189017 /* Rezultatska križaljka */ 7427828 wikitext text/x-wiki '''[[Prvenstvo Jugoslavije u košarci]]''' za 1969./70. je osvojila momčad ''[[KK Union Olimpija|Olimpije]]'' iz [[Ljubljana|Ljubljane]]. == Prva savezna liga == {| class="wikitable" !poz !klub !ut !pob !por !koševi !bod |-bgcolor="gold" |1. ||[[KK Union Olimpija|Olimpija Ljubljana]] |22 ||18 ||4 ||2137:1761 ||36 |- |2. ||[[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda Beograd]] |22 ||17 ||5 ||1951:1750 ||34 |- |3. ||[[KK Split|Jugoplastika Split]] |22 ||17 ||5 ||1913:1671 ||34 |- |4. ||[[KK Cibona|Lokomotiva Zagreb]] |22 ||14 ||8 ||1984:1890 ||36 |- |5. ||[[OKK Beograd]] |22 ||14 ||8 ||1720:1653 ||28 |- |6. ||[[KK Zadar|Zadar]] |22 ||10 ||12 ||1704:1754 ||20 |- |7. ||Rabotnički Skoplje |22 ||10 ||12 ||1673:1631 ||19 (-1) |- |8. ||Borac Čačak |22 ||9 ||13 ||1734:1827 ||18 |- |9. ||[[KK Partizan Beograd|Partizan Beograd]] |22 ||8 ||14 ||1751:1752 ||16 |- |10. ||[[KK Željezničar Karlovac|Željezničar Karlovac]] |22 ||8 ||14 ||1632:1660 ||30 |-bgcolor="salmon" |11. ||[[KK Radnički Beograd|Radnički Beograd]] |22 ||7 ||15 ||1780:1775 ||14 |-bgcolor="orangered" |12. ||Maribor 66 |22 ||0 ||22 ||1446:2292 ||0 |} <small>Radnički iz Beograda se iste godine vratio u Prvu saveznu ligu kroz Drugu saveznu ligu (igranu u međusezoni)..</small> == Druga savezna liga == === Zapad === igrano 1970. (nakon prve lige)<ref>{{Citiranje weba|title=https://www.dlib.si/listalnik/URN_NBN_SI_doc-NI6RH4E0/2/index.html|url=https://www.dlib.si/listalnik/URN_NBN_SI_doc-NI6RH4E0/2/index.html|access-date=2024-04-23|website=FlippingBook}}</ref> {| class="wikitable" !poz !klub !ut !pob !por !koševi !bod |-bgcolor="turquoise" |1. ||[[KK Svjetlost Brod|Oriolik Slavonski Brod]] ||22 ||17 ||5 || ||34 |- |2. ||[[KK Bosna Sarajevo|Bosna Sarajevo]] ||22 ||15 ||7 || ||30 |- |3. ||[[KK Željezničar Sarajevo|Željezničar Sarajevo]] ||22 ||15 ||7 || ||30 |- |4. ||[[KK Mladost|Mladost Zagreb]] ||22 ||14 ||8 || ||28 |- |5. ||[[KK Istragradjevno|Istragradjevno Pula]] ||22 ||12 ||10 || ||24 |- |6. ||[[KK Branik Maribor|Maribor 66]] ||22 ||11 ||11 || ||22 |- |7. ||[[KK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]] ||22 ||11 ||11 || ||22 |- |8. ||[[KK Karlovac 67|Karlovac 67]] ||22 ||9 ||13 || ||18 |- |9. ||[[KD Slovan|Slovan Ljubljana]] ||22 ||8 ||14 || ||16 |- |10. ||[[KK Helios Domžale|Domžale]] ||22 ||7 ||15 || ||14 |- |11. ||[[KK Lesonit|Lesonit Ilirska Bistrica]] ||22 ||7 ||15 || ||12 |- |12. ||[[KK Vrhnika|Vrhnika]] ||22 ||6 ||16 || ||12 |} ==== Rezultatska križaljka ==== {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align: center" !kratica !!klub !!ORI !!BOS !!ŽSA !!MLA !!PUL !!MAR !!BBL !!KAR!!SLV!!DOM !LES !VRH |- |'''ORI'''|| align="left" |[[KK Svjetlost Brod|Oriolik Slavonski Brod]] | bgcolor="gainsboro" | || 82-72|| 85-62|| 61-41|| 87-62|| 76-64|| 76-55|| 101-75|| 98-51||81-68 |96-61 |86-69 |- |'''BOS''' || align="left" |[[KK Bosna Sarajevo|Bosna Sarajevo]] | 75-65|| bgcolor="gainsboro" | || 83-69|| 60-'''61p'''|| 96-61|| 85-66|| || 107-77|| 80-68||67-60 |60-59 |92-77 |- |'''ŽSA''' || align="left" |[[KK Željezničar Sarajevo|Željezničar Sarajevo]] | 66-50|| 64-61|| bgcolor="gainsboro" | || 83-'''95'''|| 80-63|| 104-75|| 89-72|| 80-66|| 93-68||83-77 |92-65 |89-77 |- |'''MLA'''|| align="left" |[[KK Mladost|Mladost Zagreb]] | 71-67|| 61-56|| 62-'''65'''|| bgcolor="gainsboro" | || 77-67|| 90-77|| 80-61|| 75-64|| 57-53||83-68 |93-55 |103-67 |- |'''PUL'''|| align="left" |[[KK Istragradjevno|Istragradjevno Pula]] | 78-73|| 71-70|| 81-69|| 67-63|| bgcolor="gainsboro" | || 73-69|| 75-66|| 79-67|| 76-66||75-65 |X-'''X''' |83-81 |- |'''MAR''' || align="left" |[[KK Branik Maribor|Maribor 66]] | 76-'''77'''|| 79-53|| 74-'''80'''|| 57-'''62'''|| 87-60|| bgcolor="gainsboro" | || 50-'''70'''|| 94-77|| 93-75||80-71 |80-64 |81-77 |- |'''BBL''' || align="left" |[[KK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]] | 79-'''94'''|| 67-52|| 63-'''69'''||58-57 | 75-'''76'''|| 101-88|| bgcolor="gainsboro" | || 89-78|| ||81-67 |87-52 |73-'''84''' |- |'''KAR''' || align="left" |[[KK Karlovac 67|Karlovac 67]] |73-52 | 72-'''74'''|| 86-81|| 81-73|| 94-82|| 81-60|| 73-'''75'''|| bgcolor="gainsboro" | || 105-81||76-62 |71-70 |70-60 |- |'''SLV''' || align="left" |[[KD Slovan|Slovan Ljubljana]] | 72-'''87'''|| 79-'''83'''|| 74-'''81p'''|| 74-'''85'''|| 73-60|| 69-'''70'''|| 77-'''80'''|| 74-72|| bgcolor="gainsboro" | ||81-76 |90-48 |80-79 |- |'''DOM''' || align="left" |[[KK Helios Domžale|Domžale]] | 71-'''90'''|| 67-'''83'''|| 78-72|| 97-72|| 90-74|| 64-'''67'''||75-65 | 88-77|| 57-'''62'''|| bgcolor="gainsboro" | |80-71 |65-'''69''' |- |'''LES'''|| align="left" |[[KK Lesonit|Lesonit Ilirska Bistrica]] |58-'''64''' |48-'''65''' |64-63 |54-53 |64-'''66''' |58-'''65''' |63-44 |80-79 |58-'''63''' |59-55 |bgcolor="gainsboro" | |89-74 |- |'''VRH'''||align="left" |[[KK Vrhnika|Vrhnika]] |76-'''84''' |81-'''86''' |75-'''76''' |84-79 |65-64 |71-'''91''' |78-'''79''' |91-88 |63-'''80''' |59-'''66''' |84-69 |bgcolor="gainsboro" | |- | colspan="14" align="left" | p - rezultat nakon produžetka |} === Istok === igrano 1970. (nakon prve lige) {| class="wikitable" !poz !klub !ut !pob !por !koševi !bod |-bgcolor="turquoise" |1. ||[[KK Radnički Beograd|Radnički Beograd]] ||22 |||||| || |} == Izvori == *[https://web.archive.org/web/20080702123851/http://nsl.kosarka.co.yu/History2.aspx Wayback arhiva, košarkaška liga Srbije,] prvenstva 1945. – 1991. * Vinko Bajrović, Milorad Bibić: ''Od Starog Placa do vrha Europe'', Split, 2005. {{izvori}} {{mrva-koš}} {{Košarkaško prvenstvo Jugoslavije}} [[Kategorija:Prvenstvo Jugoslavije u košarci|1969-70]] i4z9zma0n9ple6uyttnazfekqh8vm1r 0 499958 7427741 6934572 2026-04-10T14:42:10Z Ponor 38361 datum ≠ mjesto 7427741 wikitext text/x-wiki {{Skladatelj |ime=John Milton Cage Jr. |opis_slike= |veličina = |puno_ime= |slika=John Cage (1988).jpg |datum_rođenja=[[5. rujna]] [[1912.]] |mjesto_rođenja=[[Los Angeles]] |datum_smrti=[[12. kolovoza]] [[1992.]] |mjesto_smrti=[[New York City]] |djela= |period= |utjecaj= |suradnici= |nagrade= |}} '''John Milton Cage Jr.''' ([[Los Angeles]], [[5. rujna]] [[1912.]] – [[New York City]], [[12. kolovoza]] [[1992.]]) bio je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[skladatelj]]. Poznat je po svojim pionirskim skladbama u području [[Elektronička glazba|elektroničke glazbe]]. Jedan je od najznačajnih skladatelja [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. '''Glavna djela:''' * Silence (1943.) {{mrva}} {{GLAVNIRASPORED:Cage, John}} [[Kategorija:Američki skladatelji]] [[Kategorija:Skladatelji elektroakustičke glazbe]] g8o81dqz1pgbj3mb2ze6ullkwd3qy5h 0 500992 7427751 6864752 2026-04-10T14:55:58Z Ponor 38361 datum ≠ mjesto 7427751 wikitext text/x-wiki {{Skladatelj |ime=Saša Nestorović |opis_slike= |puno_ime= |slika= |veličina= |datum_rođenja=[[1964.]] |mjesto_rođenja= [[Zagreb]], [[Hrvatska]] |datum_smrti= |mjesto_smrti= |djela= |period= [[1989.]] do danas |utjecaj= |suradnici= |nagrade= ''Nagrada Hrvatskog društva glazbenih umjetnika'' <br> ''Nagrada festivala Splitsko ljeto'' <br> ''Nagrada festivala Judita'' <br> |}} '''Saša Nestorović''' ([[Zagreb]],[[1964.]]) hrvatski je šef-dirigent, saksofonist. ==Životopis== Završio je [[Muzička akademija u Zagrebu|Muzičku akademiju]] u klasi Josipa Nochte. Osvojio je brojne nagrade tijekom glazbenog školovanja a i kasnije kao što je nagrada Hrvatskog društva glazbenih umjetnika [[Darko Lukić]], Nagrada festivala [[Splitsko ljeto]], [[Judita]] i dr. Stalni je član [[Zagrebački kvartet saksofona|Zagrebačkog kvarteta saksofona]] od [[1989.]] godine. Nastupao je diljem [[Europa|Europe]] i [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a. Godine [[1999.]] nastupio je prvi put unutar ansambla za suvremenu glazbu Acezantez, čiji je ostao član. ==Jazz orkestar== Saša Nestorović djeluje kao jazz glazbenik, saksofonist, skladatelj i docent na zagrebačkoj [[Muzička akademija u Zagrebu|Muzičkoj akademiji]]. Od [[1997.]] do [[1999.]] godine dobio je priznanje Hrvatske glazbene unije za najistaknutijeg tenor i sopran-saksofonista. Predstavio je [[Hrvatska|Hrvatsku]] u Big Bandu Europske radijske unije [[1999.]] godine u [[Montreal]]u. Član je brojnih priznatih hrvatskih jazz sastava kao što su Zagreb Jazz Portrait, Boilers All Stars, [[New Deal (glazbeni sastav)|New Deal]]. [[Jazz orkestar Hrvatske radiotelevizije]] vodi od [[2007.]] godine. == Ostalo == * "[[Neparožderi]]" - saksofon ([[2017.]]) ==Vidi još== * [[Jazz orkestar Hrvatske radiotelevizije]] {{GLAVNIRASPORED:Nestorović, Saša}} [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] [[Kategorija: Hrvatski dirigenti]] [[Kategorija: Hrvatski glazbenici]] [[Kategorija:Jazz glazbenici]] d4utq87qjekla108dhej5wkgokz7jdm 0 501401 7427737 7223201 2026-04-10T14:35:35Z Ponor 38361 datum ≠ mjesto 7427737 wikitext text/x-wiki {{Skladatelj |ime = Arno Babadžanjan |opis_slike = Arno Babadžanjan na armenskoj poštanskoj marki iz 1997. |veličina = 220px |puno_ime = |slika = ArmenianStamps-116.jpg |datum_rođenja = 22. siječnja 1921. |mjesto_rođenja = Erevan |datum_smrti = 11. studenoga 1983. |mjesto_smrti = Moskva |djela = ''Piano trio'',{{-}}''Herojske balade'' |period = [[neoklasicizam]] |utjecaj = |suradnici = [[Jevgenij Jevtušenko]],{{-}}[[Robert Roždestvenski]] |nagrade = [[Staljinova nagrada]] (1951., 1953.),{{-}}[[Državna nagrada Armenske SSR]] (1967. i 1983.) }} '''Arno Babadžanjan''' ({{arm.|Առնո Բաբաջանյան}}, [[Ruski jezik|ruski]]: Арно Бабаджанян; [[Erevan]], 22. siječnja 1921. - [[Moskva]], 11. studenog 1983.) bio je [[Armenci|armenski]] skladatelj i pijanist u vrijeme [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]]. == Životopis == Babadžanjan je rođen u [[Erevan]]u, glavnom gradu [[Armenija|Armenije]]. Njegov otac Harutjun bio je iz [[Iğdır]]a u [[Turska|Turskoj]]. Već s pet godina pokazivao je izvanrednu glazbenu nadarenost, pa je skladatelj [[Aram Hačaturjan]] predložio njegovo glazbeno školovanje. Dvije godine kasnije, 1928., sa sedam godina Babadžanjan se upisao na [[Erevanski državno konzervatorij Komitas]]. Svoje školovanje nastavio je 1938. u [[Moskva|Moskvi]] zajedno s [[Visarion Šebalin|Visarionom Šebalinom]]. Poslije toga se vratio u Erevan, gdje je, između 1950. i 1956., podučavao na kozervatoriju Komitas. U to vrijeme je, 1952., napisao ''Piano trio'' u [[fis mol]]u. Skladba je dobila velike pohvale i smatrana je remek-djelom još od premijere. Nakon toga, Babadžjan izvodi koncertne turneje širom [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] i Europe. Za svoja djela imenovan je Narodnim umjetnikom Sovjetskog Saveza 1971. Kao skladatelj, Babadžanjan se bavio brojnim žanrovima te je pisao i popularne pjesme u suradnji s vodećim pjesnicima, među kojima su [[Evgenij Jevtušenko]] i [[Robert Roždestvenski]] između ostalih. Većina Babadžanjanovih skladbi ima korijen u armenskoj narodnoj glazbi i folkloru. Način na koji rabi armensku narodnu glazbu je u virtuoznom stilu [[Sergej Rahmanjinov|Sergeja Rahmanjinova]] i Hačaturjana. Na njegov kasniji rad utjecali su [[Sergej Prokofjev]] i [[Béla Bartók]]. Babadžanjan je također bio i istaknuti pijanist te je na svojim koncertima izvodio i vlastite skladbe. [[Dmitrij Šostakovič]] nazvao ga je "briljantnim učiteljem klavira". == Počasti == Babadžanjan je 1951. dobio [[Staljinova nagrada|Staljinovu nagradu]] za skladbu ''Herojske balade'' za klavir s orkestrom te [[Red crvene zastave rada]]. Narodnim umjetnikom [[Armenska Sovjetska Socijalistička Republika|Armenske Sovjetske Socijalističke Republike]] imenovan je 1956., a Sovjetskog Saveza 1971. Dobitnik je dvije [[Staljinova nagrada|Državne nagrade SSSR-a]] (1951. i 1953.) i dvije [[Državna nagrada Armenske SSR|Državne nagrade Armenske SSR]] (1967. i 1983.). == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Babadžanjan, Arno}} [[Kategorija:Armenski glazbenici]] [[Kategorija:Klasični skladatelji 20. stoljeća]] [[Kategorija:Skladatelji]] [[Kategorija:Životopisi, Erevan]] s47sqh7r1suighhys291z81i9rzdhzo 0 510959 7427613 6850306 2026-04-10T13:04:11Z Argo Navis 852 7427613 wikitext text/x-wiki {{Infookvir stadion | ime = Estadio de Gran Canaria | izvorno_ime = | drugo ime = | staro ime = | nadimak = | vrsta = | slika = Estadiogc7septiembre2008.jpg | slika_opis = | slika2 = | slika2_opis = | plan = | plan_opis = | etimologija = | koordinate = {{coord|28|06|01.3|N|15|27|24.1|W|display=inline,title}} | koordinate_ref = | smještaj = [[Las Palmas de Gran Canaria|Las Palmas]] | dz = ŠPA | površina = | površina ref = | duljina = | duljina ref = | širina = | širina ref = | visina = | visina ref = | dimenzije = 105×68 [[metar|m]]<ref name="Las Palmas"/> | dimenzije ref = | kapacitet = 33.111<ref name="Las Palmas"/> | kapacitet ref = | teren = trava<ref name="Las Palmas"/> | UEFA = | godine izgradnje = | izgradnja = | godina završetka = | arhitekt = | cijena_izgradnje = | otvoren = [[2003.]]<ref name="Las Palmas">{{Citiranje časopisa |url=http://www.transfermarkt.de/de/ud-las-palmas-/stadion/verein_472.html |title=Transfermarkt.de - Estadio de Gran Canaria |access-date=30. travnja 2014. |archive-date=2. svibnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140502000347/http://www.transfermarkt.de/de/ud-las-palmas-/stadion/verein_472.html |url-status=dead}}</ref> | renoviran = | proširen = | zatvoren = | srušen = | vlasnik = otok [[Gran Canaria]]<ref name="Las Palmas"/> | upravitelj = otok [[Gran Canaria]] | korisnici = [[UD Las Palmas|Las Palmas]]<br />(2003. - danas) | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis = | pushpin_map = Španjolska Kanari#Španjolska | mark = | marksize = | pushpin_label = | pushpin_label_position = | zaštita = }} '''Estadio de Gran Canaria''' je višenamjenski [[stadion]] te je smješten u [[Las Palmas de Gran Canaria|Las Palmasu]], glavnom gradu [[Kanarsko otočje|kanarskog]] otoka [[Gran Canaria|Gran Canarije]]. Od [[2003.]] godine dom je lokalnom prvoligašu [[UD Las Palmas|Las Palmasu]] čime je zamijenio stariji [[Estadio Insular]]. Riječ je o modernom i najvećem stadionu na [[Kanarsko otočje|kanarskim otocima]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.stadionwelt.de/sw_stadien/index.php?folder=sites&site=ligen&land=Spanien |title=Stadien Spanien |archive-url=https://web.archive.org/web/20140303090412/http://www.stadionwelt.de/sw_stadien/index.php?folder=sites&site=ligen&land=Spanien |archive-date=3. ožujka 2014. |access-date=30. travnja 2014.}}</ref> koji zadovoljava standarde [[FIFA|FIFA-e]] i [[IAAF|IAAF-a]]. Službeno je otvoren [[2003.]] godine prijateljskom utakmicom u kojoj je domaći [[UD Las Palmas|Las Palmas]] slavio nad briselskim [[RSC Anderlecht|Anderlechtom]] s 2:1. Također, ondje je i [[Španjolska nogometna reprezentacija|španjolska reprezentacija]] odigrala dvije nogometne utakmice a selekcija [[Nogometna reprezentacija Kanarskih otoka|Kanara]] jedan susret. Osim nogometa, Estadio de Gran Canaria se koristio i za [[motocross]] natjecanjima u slobodnom stilu<ref>[http://www.youtube.com/watch?v=mZhiAHFQkbI FreeStyle Gran Canaria (Banda de Agaete) y Trenecito de motos]</ref> te za koncerte. Tako su ondje svoje koncerte održali [[Bryan Adams]], [[Shakira]], [[La Oreja de Van Gogh]], [[Juanes]], [[Gloria Estefan]] i [[Sting]]. == Odigrane utakmice na stadionu == {{footballbox |bg = #eeeeee |datum = [[18. kolovoza]] [[2004.]]<br />??? |momčad1 = {{NogRep-d|ŠPA}} |rezultat = 3:2 <br> |momčad2 = {{NogRep|VEN}} |strijelci1 = [[Fernando Morientes|Morientes]] 40'<br>[[Raúl Tamudo|Tamudo]] 51', 65'<br> |strijelci2 = [[Jorge Alberto Rojas|Rojas]] 45'<br>[[Rafael Castellín|Castellín]] 90' |stadion = Estadio de Gran Canaria, [[Las Palmas de Gran Canaria|Las Palmas]] <br />'''Utakmica''': prijateljska utakmica<br />'''Gledatelja:''' ???<br />'''Sudac''': ???}} {{footballbox |bg = #eeeeee |datum = [[21. studenog]] [[2007.]]<br />18:00 |momčad1 = {{NogRep-d|ŠPA}} |rezultat = 1:0 <br> |momčad2 = {{NogRep|SJI}} |strijelci1 = [[Xavi]] 52' |strijelci2 = |stadion = Estadio de Gran Canaria, [[Las Palmas de Gran Canaria|Las Palmas]] <br />'''Utakmica''': kvalifikacije za [[Euro 2008|EURO 2008]]<br />'''Gledatelja:''' 31.000<br />'''Sudac''': Herbert Fandel ([[Njemačka]])}} {{footballbox |bg = #eeeeee |datum = [[28. prosinca]] [[2007.]]<br />??? |momčad1 = [[Datoteka:Flag_of_the_Canary_Islands.svg|20px]] [[Nogometna reprezentacija Kanarskih otoka|Kanarski otoci]] |rezultat = 2:0 <br> |momčad2 = {{NogRep|ANG}} |strijelci1 = [[Adrián Martín Cardona|Cardona]] 36'<br>[[Jorge Larena|Larena]] 47'<br> |strijelci2 = |stadion = Estadio de Gran Canaria, [[Las Palmas de Gran Canaria|Las Palmas]] <br />'''Utakmica''': prijateljska utakmica<br />'''Gledatelja:''' ???<br />'''Sudac''': ???}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} [[Kategorija:Španjolski nogometni stadioni]] [[Kategorija:Kanari]] p4o5oqb7eu887lqocroi6hgr2u5s4dn 7427616 7427613 2026-04-10T13:04:36Z Argo Navis 852 7427616 wikitext text/x-wiki {{Infookvir stadion | ime = Estadio de Gran Canaria | izvorno_ime = | drugo ime = | staro ime = | nadimak = | vrsta = | slika = Estadiogc7septiembre2008.jpg | slika_opis = | slika2 = | slika2_opis = | plan = | plan_opis = | etimologija = | koordinate = {{coord|28|06|01.3|N|15|27|24.1|W|display=inline,title}} | koordinate_ref = | smještaj = [[Las Palmas de Gran Canaria|Las Palmas]] | dz = ŠPA | površina = | površina ref = | duljina = | duljina ref = | širina = | širina ref = | visina = | visina ref = | dimenzije = 105×68 [[metar|m]]<ref name="Las Palmas"/> | dimenzije ref = | kapacitet = 33.111<ref name="Las Palmas"/> | kapacitet ref = | teren = trava<ref name="Las Palmas"/> | UEFA = | godine izgradnje = | izgradnja = | godina završetka = | arhitekt = | cijena_izgradnje = | otvoren = [[2003.]]<ref name="Las Palmas">{{Citiranje časopisa |url=http://www.transfermarkt.de/de/ud-las-palmas-/stadion/verein_472.html |title=Transfermarkt.de - Estadio de Gran Canaria |access-date=30. travnja 2014. |archive-date=2. svibnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140502000347/http://www.transfermarkt.de/de/ud-las-palmas-/stadion/verein_472.html |url-status=dead}}</ref> | renoviran = | proširen = | zatvoren = | srušen = | vlasnik = otok [[Gran Canaria]]<ref name="Las Palmas"/> | upravitelj = otok [[Gran Canaria]] | korisnici = [[UD Las Palmas|Las Palmas]]<br />(2003. - danas) | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis = | pushpin_map = Španjolska Kanari | mark = | marksize = | pushpin_label = | pushpin_label_position = | zaštita = }} '''Estadio de Gran Canaria''' je višenamjenski [[stadion]] te je smješten u [[Las Palmas de Gran Canaria|Las Palmasu]], glavnom gradu [[Kanarsko otočje|kanarskog]] otoka [[Gran Canaria|Gran Canarije]]. Od [[2003.]] godine dom je lokalnom prvoligašu [[UD Las Palmas|Las Palmasu]] čime je zamijenio stariji [[Estadio Insular]]. Riječ je o modernom i najvećem stadionu na [[Kanarsko otočje|kanarskim otocima]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.stadionwelt.de/sw_stadien/index.php?folder=sites&site=ligen&land=Spanien |title=Stadien Spanien |archive-url=https://web.archive.org/web/20140303090412/http://www.stadionwelt.de/sw_stadien/index.php?folder=sites&site=ligen&land=Spanien |archive-date=3. ožujka 2014. |access-date=30. travnja 2014.}}</ref> koji zadovoljava standarde [[FIFA|FIFA-e]] i [[IAAF|IAAF-a]]. Službeno je otvoren [[2003.]] godine prijateljskom utakmicom u kojoj je domaći [[UD Las Palmas|Las Palmas]] slavio nad briselskim [[RSC Anderlecht|Anderlechtom]] s 2:1. Također, ondje je i [[Španjolska nogometna reprezentacija|španjolska reprezentacija]] odigrala dvije nogometne utakmice a selekcija [[Nogometna reprezentacija Kanarskih otoka|Kanara]] jedan susret. Osim nogometa, Estadio de Gran Canaria se koristio i za [[motocross]] natjecanjima u slobodnom stilu<ref>[http://www.youtube.com/watch?v=mZhiAHFQkbI FreeStyle Gran Canaria (Banda de Agaete) y Trenecito de motos]</ref> te za koncerte. Tako su ondje svoje koncerte održali [[Bryan Adams]], [[Shakira]], [[La Oreja de Van Gogh]], [[Juanes]], [[Gloria Estefan]] i [[Sting]]. == Odigrane utakmice na stadionu == {{footballbox |bg = #eeeeee |datum = [[18. kolovoza]] [[2004.]]<br />??? |momčad1 = {{NogRep-d|ŠPA}} |rezultat = 3:2 <br> |momčad2 = {{NogRep|VEN}} |strijelci1 = [[Fernando Morientes|Morientes]] 40'<br>[[Raúl Tamudo|Tamudo]] 51', 65'<br> |strijelci2 = [[Jorge Alberto Rojas|Rojas]] 45'<br>[[Rafael Castellín|Castellín]] 90' |stadion = Estadio de Gran Canaria, [[Las Palmas de Gran Canaria|Las Palmas]] <br />'''Utakmica''': prijateljska utakmica<br />'''Gledatelja:''' ???<br />'''Sudac''': ???}} {{footballbox |bg = #eeeeee |datum = [[21. studenog]] [[2007.]]<br />18:00 |momčad1 = {{NogRep-d|ŠPA}} |rezultat = 1:0 <br> |momčad2 = {{NogRep|SJI}} |strijelci1 = [[Xavi]] 52' |strijelci2 = |stadion = Estadio de Gran Canaria, [[Las Palmas de Gran Canaria|Las Palmas]] <br />'''Utakmica''': kvalifikacije za [[Euro 2008|EURO 2008]]<br />'''Gledatelja:''' 31.000<br />'''Sudac''': Herbert Fandel ([[Njemačka]])}} {{footballbox |bg = #eeeeee |datum = [[28. prosinca]] [[2007.]]<br />??? |momčad1 = [[Datoteka:Flag_of_the_Canary_Islands.svg|20px]] [[Nogometna reprezentacija Kanarskih otoka|Kanarski otoci]] |rezultat = 2:0 <br> |momčad2 = {{NogRep|ANG}} |strijelci1 = [[Adrián Martín Cardona|Cardona]] 36'<br>[[Jorge Larena|Larena]] 47'<br> |strijelci2 = |stadion = Estadio de Gran Canaria, [[Las Palmas de Gran Canaria|Las Palmas]] <br />'''Utakmica''': prijateljska utakmica<br />'''Gledatelja:''' ???<br />'''Sudac''': ???}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} [[Kategorija:Španjolski nogometni stadioni]] [[Kategorija:Kanari]] d1a3yoe9y2mjajgj9e4352md9aplpp6 0 516645 7427716 6944836 2026-04-10T14:22:42Z Ponor 38361 datum ≠ mjesto 7427716 wikitext text/x-wiki {{Skladatelj |ime = Olja Jelaska |opis_slike = Olja Jelaska (2014.) |veličina = |puno_ime = |slika = Olja_Jelaska.jpg |datum_rođenja = <!--- Na zamolbu Olje Jelaske molimo ne unositi datum rođenja! ---> [[1967.]] |mjesto_rođenja = [[Split]], [[Hrvatska]] |datum_smrti = |djela = mini-[[opera]] ''Komorni trio'' <br> ''Sfinge'' <br> ''Pinina haljina'' <br> ''Pjesma o valovima'' <br> ''Dubrovačka siesta'' <br> ''Na putu za Sion'' <br> ''Meštrovićev san'' <br> ''Kaleidoskop'' <br> ''Jutro na moru'' |period = [[1992.]] do danas |utjecaj = |suradnici = |nagrade = Rektorova nagrada <br> Nagrada [[HGZ]]-a <br> [[Nagrada Josip Štolcer Slavenski|Nagrada J. Š. Slavenski]] <br> [[Nagrada Vladimir Nazor]] |poveznica = [http://www.oljajelaska.com/ www.oljajelaska.com] }} '''Olja Jelaska''' ([[Split]], <!--- Na zamolbu Olje Jelaske molimo ne unositi datum rođenja! --->[[1967.]]) [[hrvat]]ska je [[skladatelj]]ica i [[Glazba|glazbena]] [[pedagog]]inja. == Životopis == Poslije završene glazbene škole u Splitu, Olja Jelaska je na [[Muzička akademija u Zagrebu|Muzičkoj akademiji u Zagrebu]] upisala najprije studij [[Teorija glazbe|teorije glazbe]], a potom i studij [[Skladba|kompozicije]]. 1992. diplomirala je na Teorijsko-nastavničkom odsjeku, a dvije godine poslije i kompoziciju u razredu [[prof.]] [[Marko Ruždjak|Marka Ruždjaka]]. Djelo s kojim je diplomirala kompoziciju – komorna [[opera]] ''Komorni trio'' – praizvedeno je 1997. u [[HNK u Splitu|Hrvatskom narodnom kazalištu u Splitu]], a iste je godine izvedeno i u programu [[MBZ|Muzičkog biennala]] u [[Zagreb]]u.<ref name="OLJA">[http://www.oljajelaska.com/Sadrzaj/biografija-3 oljajelaska.com – Biografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304223410/http://www.oljajelaska.com/Sadrzaj/biografija-3 |date=4. ožujka 2016. }}, pristupljeno 9. kolovoza 2014.</ref> Po završetku studija u Zagrebu, usavršavala se na seminarima za suvremenu glazbu u [[Białystok]]u (1995.) i [[Darmstadt]]u (1996.). Godine 1998. sudjelovala je u radu mediteranskih glazbenih akademija u [[Sirija|sirijskom]] glavnom gradu [[Damask]]u. Njezine su skladbe izvođene u sklopu programa poznatih glazbenih priredba u Hrvatskoj i inozemstvu, primjerice [[Muzički biennale Zagreb|Muzičkog biennala]] u Zagrebu, glazbenih tribina u [[Opatija|Opatiji]] i [[Pula|Puli]], [[DLJI|Dubrovačkih ljetnih igara]], [[Osorske glazbene večeri|Osorskih glazbenih večeri]], te na mnogim glazbenim [[festival]]ima u Sloveniji, Portugalu, Italiji, Americi, Švedskoj i drugdje.<ref name="OLJA"/> Surađuje s mnogim hrvatskim glazbenicima i umjetnicima te instrumentalnim ansamblima, koji često i rado izvode i praizvode njene skladbe. Među njima su: [[Cantus Ansambl]], [[Zagrebački gitarski trio]], [[Zagrebački kvartet saksofona]], [[Zagrebački puhački trio]], [[Zagrebački kvartet]], [[Zagrebačka filharmonija]], [[Varaždinski komorni orkestar]], [[Orkestar Oružanih snaga Republike Hrvatske|Simfonijski puhački orkestar OSRH]], [[Zadarski komorni orkestar]], [[Zbor HRT-a|Mješoviti zbor HRT]], [[Zagrebački solisti]], HNK u Splitu, [[Ansambl Acoustic project]] i mnogi drugi.<ref name="OLJA"/> Od godine 1995. Olja Jelaska je članica [[Hrvatsko društvo skladatelja|Hrvatskoga društva skladatelja]].<ref name="HDS"/> Mnoge su njezine skladbe snimljene, a neke i objavljene u [[RH|Hrvatskoj]] i inozemstvu. Osim skladateljskih ostvarenja, do danas je za notna izdanja [[MIC|Muzičkoga informativnoga centra]] Koncertne direkcije Zagreb priredila i glasovirske izvatke triju značajnih glazbeno-scenskih djela hrvatskih skladatelja: ''Majke Božje od Kamenitih vrata'' [[Božidar Širola|Božidara Širole]], ''Dužijance'' [[Josip Andrić|Josipa Andrića]] i ''Mislava'' [[Ivan pl. Zajc|Ivana pl. Zajca]].<ref name="HDS">[http://www.hds.hr/clan/jelaska-olja/#members Hrvatsko društvo skladatelja: Olja Jelaska], pristupljeno 9. kolovoza 2014.</ref> Diskografska kuća [[Cantus Records]] je u ediciji »Hrvatski suvremeni skladatelji« 2006. objavila njezin prvi autorski [[CD]]. Na tom nosaču zvuka objavljena su djela koja je Olja Jelaska skladala do 2003.<ref>[http://www.cantus.hr/infonaslova.php?id=196 Cantus.hr – »Hrvatski suvremeni skladatelji: Olja Jelaska«] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080215073848/http://www.cantus.hr/infonaslova.php?id=196 |date=15. veljače 2008. }}, pristupljeno 9. kolovoza 2014.</ref> {{citat|Komponiranje je za skladatelja jedinstveni način poniranja u samog sebe, način otkrivanja unutarnjeg svemira <br> u kojem vrijeme ne postoji i koji ne podliježe ostalim zakonima fizičkog svijeta.|www.oljajelaska.com – Naslovnica}} == Djela == [[Datoteka:Olja&Pepe Romero.jpg|mini|280px|Olja Jelaska, [[Zagrebački solisti]] i gitarist [[Pepe Romero]] poslije praizvedbe ''Dubrovačke sieste'' na [[DLJI|Dubrovačkim ljetnim igrama]] 2011.]] === Orkestralne skladbe === * ''Sfinge'' – tri stavka za simfonijski [[Puhačka glazbala|puhački]] [[orkestar]] (1997.) * ''Bunar zvuka'' – tri stavka za kvartet [[saksofon]]a i orkestar (2005.) * ''Modri val'' za simfonijski orkestar (2013.) * ''Endless vibration'' za veliki kineski nacionalni orkestar (2017.) === Koncertantne skladbe === * ''Pjesma o valovima'' – za [[alt]]-[[Flauta|flautu]] i [[Gudačka glazbala|gudački]] orkestar (2009.) * ''Na sunčanoj strani'' – koncert za [[klarinet]] i gudački orkestar (2010.) * ''Dubrovačka siesta'' – za [[Gitara|gitaru]] i gudački orkestar (2011.) * ''Painted metamorphosis'' – za puhački trio (oboa, klarinet i fagot) i ansambl kineskih tradicijskih glazbala (2016.) * ''Nocturno'' – za marimbu, fagot i gudače === Skladbe za komorne sastave === * ''Acquerello'' – za puhački kvintet ( 1992.) * ''Kometi'' – za limeni puhački kvintet (1993.) * ''Na dnu mora'' – za flautu/alt-flautu/''[[Pikolo|piccolo]]'' i [[udaraljke]] (1996.) * ''A Ring of Smoke'' – za multiinstrumentalista (bas-klarinet, [[klavir]], tam-tam, flexaton) (1998.) * ''Duo'' – tri stavka za flautu, [[vibrafon]] i triangl (1998.) * ''Maske'' – pet stavaka za kvartet saksofona (1999.) * ''Pinina haljina'' – za gitarski trio (1999.) * ''Tamariska'' – za flautu i [[gudački kvartet]] (2000.) * ''Giardino'' – za [[Violina|violinu]], klarinet i klavir (2001.) * ''Kaleidoskop'' – četiri stavka za flautu, klarinet i gudački kvartet (2003.) * ''Leptiri'' – tri stavka za sedam instrumenata (flauta, klarinet, [[fagot]] i gudački kvartet) (2005.) * ''Maslačak'' – tri stavka za gudački kvartet (2007.) * ''Poljubac mora'' – tri stavka za flautu/alt-flautu i gudački kvartet (2008.) * ''Korona mjeseca'' – za flautu, [[kontrabas]] i vibrafon (2009.) * ''Jutro na moru'' – za violinu i komorni ansambl (klarinet, fagot, [[Rog (glazbalo)|rog]], gudački kvintet, udaraljke) (2009.) * ''U šumi'' – za komorni ansambl (flauta/alt-flauta, gudački kvintet, klavir i udaraljke) (2009.) * ''Miris cedra libanonskog'' – za klarinet i klavir ( 2011.) * ''Rozeta'' – tri stavka za[[Oboa|obou]], klarinet i fagot (2011.) * ''Meštrovićev san'' – [[suita]] za bas-flautu/sopran-flautu i klavir (2012.) * ''Rodinova Meditacija'' – za marimbu, klarinet i klavir (2015.) * ''Blue vs Orange'' – za dvije marimbe (2016.) === Vokalne i vokalno-instrumentalne skladbe === * ''El agave'' – tri pjesme za [[mezzosopran]], obou, klarinet i fagot (1992.) * ''Zavjetno stablo'' – četiri pjesme za mezzosopran i gudački orkestar (1992.) * ''Komorni trio'' – mini-[[opera]] prema istoimenoj [[Drama|drami]] [[Slavko Batušić|Slavka Batušića]] (1994.) * ''Amfore'' – pet pjesama za mezzosopran, flautu, obou, klarinet, fagot i klavir (1995.) * ''Tri meditacije o istini'' – tri pjesme za [[sopran]], klarinet, udaraljke i gudački kvartet (2001.) * ''San o jedru i soli'' – za [[Pjevački zbor|mješoviti zbor]] (1999.) * ''Tvoje ime'' – za mješoviti zbor i komorni ansambl (2006.) * ''Cvijet šaronski'' – tri pjesme za sopran, klarinet i klavir (2008.) * ''Lahor blagi'' – za sopran, klarinet i klavir (2010.) === Skladbe za soliste === * ''Tri slike'' – tri stavka za gitaru (2000.) * ''Marijin ružičnjak'' – za [[orgulje]] (2008.) * ''Na putu za Sion'' – za klavir (2010.) * ''Fantazija (hommage a Britten)'' – za gitaru (2012.) == Nagrade i priznanja == * 1993. – Rektorova nagrada [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]] * 1994. – nagrada [[HGZ|Hrvatskoga glazbenog zavoda]] * 2006. – [[Vjesnik]]ova [[nagrada Josip Štolcer Slavenski]] za 2005. godinu za skladbu ''Leptiri''<ref>[http://www.cantus.hr/kat3.php?id3=210&id=7 Cantus Ansambl – 33. Memorijal Josip Štolcer Slavenski, Čakovec] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140714231900/http://www.cantus.hr/kat3.php?id3=210&id=7 |date=14. srpnja 2014. }}, pristupljeno 5. srpnja 2014.</ref> * 2014. – [[Nagrada Vladimir Nazor]] (godišnja za 2013.) za četiri skladbe praizvedene u 2013. godini<ref>[http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=10783 Ministarstvo kulture RH: Dobitnici nagrade ''Vladimir Nazor'' za 2013.], pristupljeno 5. srpnja 2014.</ref> * 2018. – nagrada [[HAZU]] za 2017. godinu za skladbu ''Modri val'' za simfonijski orkestar<ref>[https://www.cro-kultura.com/?p=3936#sthash.irgcXXEp.dpbs Cro-kultura – U HAZU dodijeljene su Akademijine nagrade za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj za 2017. godinu], objavljeno 28. travnja 2018., pristupljeno 23. siječnja 2019.</ref> * 2018. – diskografska nagrada Porin za skladbu ''Rodinova Meditacija'' za marimbu, klarinet i klavir<ref>[https://cantus.hr/index.php?opt=news&act=mlist&id=60&lang=hr Cantus.hr – Izdanjima Cantusa i Hrvatskog društva skladatelja pripalo šest nominacija za glazbenu nagradu Porin!], pristupljeno 23. siječnja 2019.</ref> == Diskografija == * »Hrvatski suvremeni skladatelji: Olja Jelaska«, [[Cantus Records|Cantus]]/[[HRT]], CD 989 052 067 2, 2006. * »Olja Jelaska: Vjetar u planini Karmel«, Hrvatsko društvo skladatelja, Cantus d.o.o., CD 9889849722, 2017. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.oljajelaska.com/ Olja Jelaska – službene stranice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141221174101/http://www.oljajelaska.com/ |date=21. prosinca 2014. }} {{hrv oznaka}} {{engl}} *[http://www.hds.hr/clan/jelaska-olja/#members Hrvatsko društvo skladatelja: Olja Jelaska] (životopis) *[http://www.zamp.hr/baza-autora/autor/pregled/153776133 HDS ZAMP – Baza autora: Olja Jelaska] (popis djela) *[http://www.matica.hr/vijenac/354/Pinina%20haljina/ Matica.hr – Ivan Ćurković: »Pinina haljina« / CD KLASIKA: Olja Jelaska] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170309192411/http://www.matica.hr/vijenac/354/Pinina%20haljina/ |date=9. ožujka 2017. }} *[http://www.vecernji.hr/glazba/cuveni-spanjolski-gitarist-pepe-romero-praizveo-olju-jelasku-317375 Večernji.hr – Denis Derk: »Čuveni španjolski gitarist Pepe Romero praizveo Olju Jelasku«] *[http://www.operatoday.com/content/2010/06/olja_jelaska_an.php OperaToday.com – Olja Jelaska. An Interview by Tom Moore] {{engl}} *[http://www.discogs.com/artist/1181872-Olja-Jelaska Discogs.com – Olja Jelaska] (diskografija) {{dopusnica|www.oljajelaska.com|Olje Jelaske|Glazba|Olja Jelaska}} {{GLAVNIRASPORED:Jelaska, Olja}} [[Kategorija:Hrvatski skladatelji]] [[Kategorija:Hrvatski glazbeni pedagozi]] [[Kategorija:Životopisi, Split]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Josip Štolcer Slavenski]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Vladimir Nazor]] [[Kategorija:Dobitnici diskografske nagrade Porin]] [[Kategorija:Dobitnici_nagrade_HAZU]] hm0b80s3nvicogc24r1yw46x5tcbipj 0 521481 7427868 7192228 2026-04-10T22:08:43Z ~2026-21935-80 357475 /* Filmografija */Popravak linka za film. 7427868 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Krešimir Zidarić |slika = Krešimir Zidarić.jpg |veličina = 200px |opis slike = |rodno ime = |pseudonim = |rođenje = [[20. veljače]] [[1933.]] |mjesto rođenja = [[Tearce]], [[Makedonija]] |smrt = [[22. svibnja]] [[1998.]] |mjesto smrti = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] |zanimanje = |godine rada = |web = |supruga = |suprug = |važnije uloge = |važniji filmovi = |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = }} '''Krešimir Zidarić''' ([[Tearce]] pokraj [[Tetovo|Tetova]], [[20. veljače]] [[1933.]] – [[Zagreb]], [[22. svibnja]] [[1998.]]) bio je [[hrvat]]ski [[kazalište|kazališni]], [[TV|televizijski]] i [[film]]ski [[glumac]]. == Životopis == Krešimir Zidarić je [[1956.]] diplomirao na [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu]]. Iste je godine postao i članom [[Gradsko dramsko kazalište Gavella|Dramskoga kazališta »Gavella«]], čiji je također ravnatelj bio u razdoblju od 1972. do 1983. Godine 1968. s [[Tomislav Bakarić|Tomislavom Bakarićem]] i [[Veselko Tenžera|Veselkom Tenžerom]] osnovao je »Teatar Tu i Tamo« (3T). U domaćem se dramskom repertoaru osobito istaknuo kao tumač [[Miroslav Krleža|Krležinih]] likova: Herkul u ''Kraljevu'', Radnik u ''Golgoti'', Lukač u ''Vučjaku'', Oliver u ''Ledi'' i Ignjat Glembay u ''[[Gospoda Glembajevi|Gospodi Glembajevima]]''. Nastupao je i na [[DLJI|Dubrovačkim ljetnim igrama]] te u drugim zagrebačkim kazalištima: u [[Teatar &TD|Teatru &TD]] posebno se istaknuo kao Bukara u kazališnoj drami (kasnije i filmu) ''Predstava Hamleta u Mrduši Donjoj'' [[Ivo Brešan|Ive Brešana]].<ref>{{Citiranje weba |title=Zidarić, Krešimir |url=https://enciklopedija.hr/clanak/67220 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=27. studenoga 2014.}}</ref> == Filmografija == * [[1959.]] – ''[[Vlak bez voznog reda (1959)|Vlak bez voznog reda]]'' - Buda * [[1960.]] - ''[[Deveti krug (1960.)|Deveti krug]]'' - redarstvenik * [[1960.]] - ''[[Austerlitz (1960.)|Austerlitz]]'' * [[1960.]] - ''[[Stoljetna eskadra]]'' (TV serija) * [[1962.]] - ''[[Scherzo za Marula]]'' * [[1962.]] - ''[[Građanin Dahlke]]'' * [[1962.]] - ''[[Pravda (1962)|Pravda]]'' (kratki film) * [[1963.]] - ''[[Crne i bijele košulje]]'' * [[1963.]] - ''[[Zara (1963)|Zara]]'' * [[1963.]] - ''[[U prolazu]]'' * [[1963.]] - ''[[Sumrak (1963)|Sumrak]]'' * [[1964.]] - ''[[Čuvaj se senjske ruke]]'' - Crni Miko * [[1964.]] - ''[[Dva bijela hljeba]]'' * [[1964.]] - ''[[Pred smrt]]'' * [[1965.]] - ''[[Tu negdje pokraj nas]]'' (TV serija) * [[1965.]] - ''[[Tartuffe (1965)|Tartuffe]]'' * [[1965.]] - ''[[Sasvim malo skretanje]]'' * [[1966.]] - ''[[Mirotvorci]]'' * [[1966.]] - ''[[Dileme]]'' (TV serija) * [[1966.]] - ''[[Sastanak sa komandantom]]'' * [[1966.]] - ''[[Sedma sila]]'' (TV serija) - sekretar redakcije * [[1967.]] - ''[[Kineski zid (1967)|Kineski zid]]'' * [[1967.]] - ''[[Za njegovo dobro]]'' - Damir * [[1967.]] – ''[[Kad je mač krojio pravdu]]'' (TV serija) * [[1967.]] – ''[[Breza (1967.)|Breza]]'' - žandar #2 * [[1967.]] - ''[[Iluzija (1967.)|Iluzija]]'' - Šimić * [[1967.]] - ''[[Ljubov Jarovaja]]'' * [[1968.]] - ''[[Politička večera]]'' * [[1968.]] - ''[[Tango ((1968)|Tango]]'' * [[1968.]] - ''[[Djeca iz susjedstva]]'' * [[1969.]] - ''[[Dnevnik Očenašeka]]'' (TV serija) - spiker na ulici * [[1969.]] – ''[[Divlji anđeli (1969.)|Divlji anđeli]]'' - automehaničar * [[1969.]] - ''[[Meteor (1969)|Meteor]]'' * [[1969.]] - ''[[Ujak Jim i ujak Billy]]'' * [[1969.]] - ''[[Guske koje nisu spasile Rim]]'' * [[1969.]] - ''[[Hokus-pokus (Jugoslavensko radno vrijeme)]]'' (kratki film) * [[1970.]] - ''[[Fiškal]]'' * [[1970.]] - ''[[Veliki i mali]]'' (TV serija) - milicioner * [[1970.]] - ''[[Overnjonski senatori]]'' * [[1970.]] - ''[[Sam čovjek]]'' - Valentinov otac trgovac (TV serija) * [[1970.]] - ''[[Zlatousti]]'' * [[1970.]] - ''[[Moji dragi dobrotvori (1970.)|Moji dragi dobrotvori]]'' - direktor tvornice Kalinić * [[1971.]] - ''[[Kuda idu divlje svinje]]'' (TV serija) - Krvavi Stipe * [[1972.]] - ''[[Klupa na Jurjevskom]]'' (TV serija) - Marko Marić * [[1972.]] - ''[[Rođendan male Mire]]'' * [[1972.]] - ''[[Dramolet po Čiribiliju]]'' * [[1972.]] - ''[[Auto trubi, mi smo rodoljubi]]'' - drug direktor * [[1972.]] - ''[[Teret dokaza]]'' * [[1972.]] - ''[[Madeleine, moja ljubavi]]'' (kratki film) - suprug * [[1973.]] – ''[[Živjeti od ljubavi (1973.)|Živjeti od ljubavi]]'' - suputnik u vlaku * [[1973.]] – ''[[Predstava Hamleta u Mrduši Donjoj (1973.)|Predstava Hamleta u Mrduši Donjoj]]'' - Bukara/Kralj * [[1974.]] - ''[[Čovik i po]]'' - Petar Rak * [[1974.]] - ''[[Deps]]'' - policijski inspektor * [[1974.]] - ''[[U registraturi]]'' - sluga Petar * [[1974.]] - ''[[Nož (1974)|Nož]]'' (kratki film) * [[1975.]] - ''[[Kuća]]'' - Žarko * [[1975.]] - ''[[Car se zabavlja]]'' - car Neron (četvrta priča) * [[1977.]] - ''[[Marija (1977)|Marija]]'' (TV serija) * [[1977.]] - ''[[Bombaški proces]]'' * [[1978.]] - ''[[Karmine (1978.)|Karmine]]'' - Kolački * [[1978.]] - ''[[Aretej]]'' (TV-kazališna predstava) * [[1978.]] - ''[[Tomo Bakran]]'' - stražar Petar Kodrnja * [[1978.]] - ''[[Prilagođavanje]]'' - zidar * [[1978.]] - ''[[Mačak pod šljemom]]'' (TV serija) - komandant brigade Kušlec * [[1979.]] - ''[[Groznica (1979)|Groznica]]'' - očuh * [[1980.]] - ''[[Punom parom (TV serija)|Punom parom]]'' (TV serija) * [[1980.]] – [[1981.]] – ''[[Velo misto]]'' (TV serija) - Baćo * [[1981.]] - ''[[Snađi se, druže]]'' - komandant brigade Kušlec * [[1981.]] - ''[[Poglavlje iz života Augusta Šenoe]]'' * [[1982.]] – ''[[Nepokoreni grad (TV serija)|Nepokoreni grad]]'' (TV serija) * [[1984.]] - ''[[Zadarski memento]]'' - Lovre * [[1984.]] - ''[[Evo ti ga, mister Flips!]]'' - Paja * [[1984.]] - ''[[U pozadini]]'' - Đurđević * [[1985.]] - ''[[Horvatov izbor]]'' * [[1986.]] - ''[[Putovanje u Vučjak]]'' (TV serija) - Stanko Vukelja * [[1988.]] – ''[[Kad ftičeki popevleju]]'' * [[1988.]] - ''[[U sredini mojih dana]]'' - direktor * [[1988.]] - ''[[Mlada sila]]'' * [[1988.]] – ''[[Gospodski život Stipe Zvonarova]]'' - upravnik * [[1989.]] - ''[[Priča o Duhu]]'' - otac * [[1989.]] - ''[[Krvopijci (1989)|Krvopijci]]'' - policajac u botaničkom vrtu * [[1989.]] - ''[[Ptice nebeske]]'' (TV serija) - nepoznati gospodin * [[1990.]] - ''[[Ljeto za sjećanje]]'' * [[1990.]] - ''[[Tražim srodnu dušu]]'' - gospodin Gec * [[1991.]] - ''[[Pariži - Istra]]'' (kratki film) * [[1992.]] - ''[[Jaguar (1992)|Jaguar]]'' * [[1994.]] – ''[[Gospa (1994.)|Gospa]]'' - biskupov vozač * [[1995.]] - ''[[Mrtva točka]]'' * [[1997.]] - ''[[Pont Neuf]]'' - Rozenkovski * [[1998.]] – ''[[Transatlantic (1998.)|Transatlantic]]'' === Sinkronizacija === * "[[Tom i Jerry kao klinci]]" ([[1992.]]) * "[[Lisica Skočibarica]]" kao vuk (90-te) * "[[Busove priče]]" kao Bus Bus ([[1993.]]) * "[[Asterix u Americi]]" kao Obelix ([[1994.]]) * "[[Asterix Gal]]" kao Obelix ([[1997.]]) * "[[Asterix i Kleopatra]]" kao Obelix ([[1997.]]) * "[[Asterix i dvanaest zadataka]]" kao Obelix ([[1997.]]) * "[[Asterix protiv Cezara]]" kao Obelix ([[1997.]]) (Blitz Film i Video verzija) * "[[Asterix u Britaniji]]" kao Obelix ([[1997.]]) * "[[Popaj i sin]]" kao Bluto ([[1997.]]) (HRT verzija) * "Bajke s druge strane prozora: Blagdanska pripovijest o rogatoj skitnici" kao Djed Božićnjak ([[1997.]]) == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://enciklopedija.hr/clanak/67220 Zidarić, Krešimir] Hrvatska enciklopedija. LZMK *[http://mojtv.hr/filmografija/glumac/34633/kresimir-zidaric.aspx Moj TV.hr – Krešimir Zidarić] (filmografija) *{{imdb ime|id=0956006|ime=Krešimir Zidarić}} (filmografija) {{Dobitnici nagrade Vladimir Nazor za kazališnu umjetnost}}{{Mrva-biog-film}} {{GLAVNIRASPORED:Zidarić, Krešimir}} [[Kategorija:Hrvatski filmski glumci]] [[Kategorija:Hrvatski kazališni glumci]] [[Kategorija:Hrvatski televizijski glumci]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Vladimir Nazor]] 906vihhrgffd461q4zxhckns4rgojoc 0 526398 7427719 7394773 2026-04-10T14:24:17Z Ponor 38361 datum ≠ mjesto 7427719 wikitext text/x-wiki {{Infookvir skladatelj |ime = Dušan Bačić |opis_slike = |veličina = |puno_ime = Dušan Bačić |slika = |datum_rođenja = [[11. svibnja]] [[1982.]] |mjesto_rođenja = Beograd |datum_smrti = |djela = ''Da se nađemo na pola puta'', ''Tarapana'', ''Slučajno'' |period = [[2007.]] - danas |utjecaj = |suradnici = [[Neda Ukraden]], [[Jasmin Stavros]], [[Željko Bebek]], [[Učiteljice]], [[Branimir Mihaljević]], Bojan Dragojević |nagrade = |poveznica = http://www.dusanbacic.com/ }} '''Dušan Bačić''' ([[Beograd]], [[11. svibnja]] [[1982.]]) je srpski skladatelj i tekstopisac.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.dusanbacic.com/o-autoru.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20150111204336/http://www.dusanbacic.com/o-autoru.html |archive-date=11. siječnja 2015. |access-date=11. siječnja 2015.}}</ref> == Karijera == Odrastao je i živi na [[Voždovac (općina)|Voždovcu]]. Kao dijete, u osnovnoj školi, pokazao je interes za glazbu i tražio od roditelja da ga upišu na satove klavira. S 8 godina je počeo pohađati satove. Bio je jedini dječak u školskom zboru. Također, istodobno se interesira za pisanje, pa piše svoju prvu pjesmu s 9 godina, a od tada svakodnevno piše. Završio je Dvanaestu beogradsku gimnaziju. Tih godina, počeo se ozbiljnije baviti muzikom, već sklada, bježi sa satova i nastupa po [[beograd]]skim klubovima. Prekretnica se dogodila [[1999.]] godine, u jesen, posle bombardiranja. Kao šesnaestogodišnjak, Dušan Bačić, upoznaje [[Neda Ukraden|Nedu Ukraden]] i počinje nastupati kao klavijaturist s njom. Ta suradnja traje već 15 godina. Uz [[Neda Ukraden|Nedu Ukraden]] je proputovao planet više puta, [[Amerika]], [[Europa]], [[Australija]]. Tada je prvi put imao priliku upoznati svijet showbussinessa, naučiti mnoge stvari i da upozna ljude s raznih krajeva planeta. Sve vrijeme sklada i piše i pokušava da nađe izvođača koji bi izveo barem jednu njegovu pjesmu. Sanja da barem jednom čuje svoju pjesmu na radiju. Kao autor, ali i kao izvođač konkurira na mnoge festivale, ali bezuspješno. [[2007.]] godine Neda Ukraden pristaje da uvrsti Dušanove dvije pjesme na album. Pjesme ''Vrijeme je'' i ''Haljina'' prolaze zapaženo. Poslije toga radi još nekoliko pjesama za druge izvođače, kao i pjesmu ''Kad sam kod kuće'' s [[Neda Ukraden|Nedom Ukraden]], te ulazi u finale [[Hrvatski radijski festival|Hrvatskog radijskog festivala]]. Od tog trenutka dobiva veće samopouzdanje i u suradnji s producentom Bojanom Dragojevićem. [[2009.]] objavljuje pjesmu ''Da se nađemo na pola puta'', koja veoma brzo postaje veliki hit na cijelom [[Balkanski poluotok|Balkanu]]. Milijuni pregleda na [[YouTube]]u, zlatni tiraž u [[Srbija|Srbiji]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Dušan i Bojan nastavljaju suradnju i odmah zatim objavljuju pjesmu ''[[Na Balkanu]]'', koja ima ogromnu popularnost širom [[Balkanski poluotok|Balkana]], ''Naše malo slavlje'' s Ivanom Selakov, ''Tetovaža'' s [[Neda Ukraden|Nedom]] i [[Ivan Zak|Ivanom Zakom]], ''Tarapana'' sa [[Severina Vučković|Severinom]], koja postaje jedan od njenih najvećih hitova. Redaju se uspješne suradnje i sa [[Željko Bebek|Željkom Bebekom]], [[Antonija Šola|Antonijom Šolom]], [[Crvena jabuka|Crvenom jabukom]], producentom [[Branimir Mihaljević|Branimirom Mihaljevićem]] i tekstopiscem Fayom. S [[Jasmin Stavros|Jasminom Stavrosom]] snima hit ''Opala''. U [[Lipanj|lipnju]] [[2013.]] izlazi pjesma ''Slučajno'' sa Sašom Kovačevićem, koja za tri dana ostvaruje rekordnu gledanost na [[YouTube]]u, od 1 200 000 pregleda. == Suradnje == * [[Antonija Šola]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.dusanbacic.com/antonija-sola.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20140808224838/http://www.dusanbacic.com/antonija-sola.html |archive-date=8. kolovoza 2014. |access-date=11. siječnja 2015.}}</ref> ** ''Nezgodna ''([[2013.]]) * Anika<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.dusanbacic.com/anika.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20140511194054/http://www.dusanbacic.com/anika.html |archive-date=11. svibnja 2014. |access-date=11. siječnja 2015.}}</ref> ** ''Zbogom ljubavi'' ([[2013.]]) * Grupa Boss<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.dusanbacic.com/boss-band.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20140511194059/http://www.dusanbacic.com/boss-band.html |archive-date=11. svibnja 2014. |access-date=11. siječnja 2015.}}</ref> ** ''U pola dva ''([[2013.]]) ** ''Da ne volim te ja ''([[2014.]]) * Bucka<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.dusanbacic.com/bucka.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20140511194105/http://www.dusanbacic.com/bucka.html |archive-date=11. svibnja 2014. |access-date=11. siječnja 2015.}}</ref> ** ''Srno malena ''([[2011.]]) ** ''Da napravim se luda ''([[2011.]]) * [[Baruni]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.dusanbacic.com/baruni.html |title=Arhivirana kopija |access-date=11. siječnja 2015. |archive-date=19. lipnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210619194717/http://www.dusanbacic.com/baruni.html |url-status=dead }}</ref> ** ''Ima nešto i u ljubavi ''([[2014.]]) * Clea & Kim<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.dusanbacic.com/clea-i-kim.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20140511194110/http://www.dusanbacic.com/clea-i-kim.html |archive-date=11. svibnja 2014. |access-date=11. siječnja 2015.}}</ref> ** ''Poslušaj ''([[2012.]]) ** ''Nije ti dobro (Girls Night) ''(featuring [[Neda Ukraden]]) ([[2012.]]) * [[Crvena jabuka|Crvena jabuka]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.dusanbacic.com/crvena-jabuka.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20140511193946/http://www.dusanbacic.com/crvena-jabuka.html |archive-date=11. svibnja 2014. |access-date=11. siječnja 2015.}}</ref> ** ''Hoćeš, nećeš ''([[2013.]]) * Darus Despot<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.dusanbacic.com/darus-despot.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20140511194115/http://www.dusanbacic.com/darus-despot.html |archive-date=11. svibnja 2014. |access-date=11. siječnja 2015.}}</ref> ** ''Grešna i lijepa ''([[2013.]]) * [[Ivan Zak]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.dusanbacic.com/ivan-zak.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20140511193952/http://www.dusanbacic.com/ivan-zak.html |archive-date=11. svibnja 2014. |access-date=11. siječnja 2015.}}</ref> ** ''Tetovaža ''(featuring [[Neda Ukraden]]) ([[2010.]]) ** ''Rulet ''([[2010.]]) * Ivana Selakov<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.dusanbacic.com/ivana-selakov.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20140511193957/http://www.dusanbacic.com/ivana-selakov.html |archive-date=11. svibnja 2014. |access-date=11. siječnja 2015.}}</ref> ** ''Naše malo slavlje ''([[2011.]]) * Ivana Pavković<ref>http://www.dusanbacic.com/ivana-pavkovic.html{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> ** ''Nek' pukne bruka ''([[2014.]]) * [[Ines Erbus]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.dusanbacic.com/ines-erbus.html |title=Arhivirana kopija |access-date=11. siječnja 2015. |archive-date=19. lipnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210619180706/http://www.dusanbacic.com/ines-erbus.html |url-status=dead }}</ref> ** ''Moje oči plave ''([[2014.]]) * Igor X<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.dusanbacic.com/igor-x-kosti%c4%87.html |title=Arhivirana kopija |access-date=11. siječnja 2015. |archive-date=19. lipnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210619190810/http://www.dusanbacic.com/igor-x-kosti%C4%87.html |url-status=dead }}</ref> ** ''Dok izbrojiš do dva ''([[2015.]]) * [[Jasmin Stavros]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.dusanbacic.com/jasmin-stavros.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20140511194007/http://www.dusanbacic.com/jasmin-stavros.html |archive-date=11. svibnja 2014. |access-date=11. siječnja 2015.}}</ref> ** ''Opala ''([[2012.]]) ** ''Ljubomorni ljudi ''([[2013.]]) ** ''Nema natrag ''(featuring [[Učiteljice]]) ([[2014.]]) * [[Jelena Rozga]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.dusanbacic.com/jelena-rozga.html |title=Arhivirana kopija |access-date=11. siječnja 2015. |archive-date=19. lipnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210619173105/http://www.dusanbacic.com/jelena-rozga.html |url-status=dead }}</ref> ** ''Tsunami ''([[2014.]]) ** ''Otrov ''([[2015.]]) * Josip Joop<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.dusanbacic.com/josip-joop.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20140808224859/http://www.dusanbacic.com/josip-joop.html |archive-date=8. kolovoza 2014. |access-date=11. siječnja 2015.}}</ref> ** ''Samo je [[Sava]] znala ''([[2014.]]) * [[Kemal Monteno]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.dusanbacic.com/kemal-monteno.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20140511194125/http://www.dusanbacic.com/kemal-monteno.html |archive-date=11. svibnja 2014. |access-date=11. siječnja 2015.}}</ref> ** ''Pao snijeg po dunjama ''(featuring [[Neda Ukraden]]) ([[2012.]]) * Kristina<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.dusanbacic.com/kristina.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20140511194130/http://www.dusanbacic.com/kristina.html |archive-date=11. svibnja 2014. |access-date=11. siječnja 2015.}}</ref> ** ''Odnijela te votka ''([[2012.]]) ** ''Prvi dan života ''([[2013.]]) ** ''Brzo i bezobrazno ''([[2013.]]) * Karma<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.dusanbacic.com/karma.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20140511194120/http://www.dusanbacic.com/karma.html |archive-date=11. svibnja 2014. |access-date=11. siječnja 2015.}}</ref> ** ''Nema problema ''(featuring Aleksandar Olujić) ([[2013.]]) ** ''La Noche Es Perfecta ''(featuring Edward Sanchez) ([[2013.]]) * Kumovi<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.dusanbacic.com/kumovi.html |title=Arhivirana kopija |access-date=11. siječnja 2015. |archive-date=19. lipnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210619190107/http://www.dusanbacic.com/kumovi.html |url-status=dead }}</ref> ** ''Ja sam uvijek loše birao ''([[2014.]]) * [[Lidija Bačić]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.dusanbacic.com/lidija-bacic.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20140511194012/http://www.dusanbacic.com/lidija-bacic.html |archive-date=11. svibnja 2014. |access-date=11. siječnja 2015.}}</ref> ** ''Naivna sam, ali nisam luda ''([[2013.]]) * Martina Vrbos<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.dusanbacic.com/martina-vrbos.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20140511194017/http://www.dusanbacic.com/martina-vrbos.html |archive-date=11. svibnja 2014. |access-date=11. siječnja 2015.}}</ref> ** ''Nisam dobro k'o što izgledam ''([[2014.]]) * Milica Todorović<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.dusanbacic.com/milica-todorovic.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20140511194022/http://www.dusanbacic.com/milica-todorovic.html |archive-date=11. svibnja 2014. |access-date=11. siječnja 2015.}}</ref> ** ''Tri čaše ''([[2013.]]) * [[Maja Šuput]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.dusanbacic.com/maja-suput.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20140511194135/http://www.dusanbacic.com/maja-suput.html |archive-date=11. svibnja 2014. |access-date=11. siječnja 2015.}}</ref> ** ''Loš po mene ''([[2012.]]) * Megamix Band<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.dusanbacic.com/megamix-band.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20140511194145/http://www.dusanbacic.com/megamix-band.html |archive-date=11. svibnja 2014. |access-date=11. siječnja 2015.}}</ref> ** ''Daj natoči ''([[2012.]]) * Mira Škorić<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.dusanbacic.com/mira-skoric.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20140511194150/http://www.dusanbacic.com/mira-skoric.html |archive-date=11. svibnja 2014. |access-date=11. siječnja 2015.}}</ref> ** ''Medaljon ''([[2012.]]) * MC Yankoo<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.dusanbacic.com/mc-yankoo.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20140511194141/http://www.dusanbacic.com/mc-yankoo.html |archive-date=11. svibnja 2014. |access-date=11. siječnja 2015.}}</ref> ** ''Luda noć ''(featuring Olja Karleuša) ([[2012.]]) * [[Neda Ukraden]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.dusanbacic.com/neda-ukraden.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20140808224904/http://www.dusanbacic.com/neda-ukraden.html |archive-date=8. kolovoza 2014. |access-date=11. siječnja 2015.}}</ref> ** ''Haljina ''([[2006.]]) ** ''Ne, to nisam ja ''(featuring Reni) ([[2008.]]) ** ''Kad sam kod kuće ''([[2009.]]) ** ''Da se nađemo na pola puta ''([[2009.]]) ** ''Tetovaža ''(featuring [[Ivan Zak]]) ([[2010.]]) ** ''[[Na Balkanu]] ''([[2011.]]) ** ''Nije ti dobro (Girls Night) ''(featuring Clea & Kim) ([[2012.]]) ** ''Pao snijeg po dunjama ''(featuring [[Kemal Monteno]]) ([[2012.]]) ** ''Slobodni smo kao ptice ''(featuring [[Zlatko Pejaković]]) ([[2012.]]) ** ''Bilo pa prošlo ''([[2012.]]) ** ''Drugi slučaj ''([[2012.]]) ** ''Koliko tuga košta ''([[2012.]]) ** ''Viljamovka ''([[2013.]]) ** ''Neću prežaliti ''([[2014.]]) ** ''Svaka druga ''([[2014.]]) ** ''Noći u Brazilu ''(featuring Učiteljice) ([[2014.]]) * Olja Karleuša<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.dusanbacic.com/olja-karleusa.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20140511194200/http://www.dusanbacic.com/olja-karleusa.html |archive-date=11. svibnja 2014. |access-date=11. siječnja 2015.}}</ref> ** ''Luda noć ''(featuring MC Yankoo) ([[2012.]]) * Reni<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.dusanbacic.com/reni.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20140511194039/http://www.dusanbacic.com/reni.html |archive-date=11. svibnja 2014. |access-date=11. siječnja 2015.}}</ref> ** ''Još jedna kukavica ''(featuring [[Neda Ukraden]]) ([[2008.]]) * Raoul<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.dusanbacic.com/raoul.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20140511194029/http://www.dusanbacic.com/raoul.html |archive-date=11. svibnja 2014. |access-date=11. siječnja 2015.}}</ref> ** ''Pentru ea ''([[2013.]]) * Randevu Band<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.dusanbacic.com/randevu-bend.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20140511194211/http://www.dusanbacic.com/randevu-bend.html |archive-date=11. svibnja 2014. |access-date=11. siječnja 2015.}}</ref> ** ''Kad te ljubav dotakne'' ([[2013.]]) * Renato<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.dusanbacic.com/renato.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20140511194034/http://www.dusanbacic.com/renato.html |archive-date=11. svibnja 2014. |access-date=11. siječnja 2015.}}</ref> ** ''Da te volim ''([[2014.]]) * [[Severina Vučković|Severina]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.dusanbacic.com/severina.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20140511195131/http://www.dusanbacic.com/severina.html |archive-date=11. svibnja 2014. |access-date=11. siječnja 2015.}}</ref> ** ''Tarapana ''([[2012.]]) ** ''Generale ''(featuring Učiteljice) ([[2014.]]) * Saša Kovačević<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.dusanbacic.com/sasa-kovacevic.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20140511194044/http://www.dusanbacic.com/sasa-kovacevic.html |archive-date=11. svibnja 2014. |access-date=11. siječnja 2015.}}</ref> ** ''Slučajno ''([[2013.]]) ** ''Noć do podne ''([[2014.]]) * Slobodan Đurković<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.dusanbacic.com/slobodan-djurkovic.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20140511195137/http://www.dusanbacic.com/slobodan-djurkovic.html |archive-date=11. svibnja 2014. |access-date=11. siječnja 2015.}}</ref> ** ''Htela bi još jednom ''([[2014.]]) * Stevan Anđelković<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.dusanbacic.com/steva-andjelkovic.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20140810033906/http://www.dusanbacic.com/steva-andjelkovic.html |archive-date=10. kolovoza 2014. |access-date=11. siječnja 2015.}}</ref> ** ''Nije rano da se pije ''([[2013.]]) ** ''Kišno leto ''(featuring Tanja Savić) ([[2014.]]) * Tijana Milentijević<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.dusanbacic.com/tijana-milentijevic.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20140724001320/http://www.dusanbacic.com/tijana-milentijevic.html |archive-date=24. srpnja 2014. |access-date=11. siječnja 2015.}}</ref> ** ''Mlada, lepa, pametna ''([[2014.]]) * Tanja Savić<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.dusanbacic.com/tanja-savic.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20140810010835/http://www.dusanbacic.com/tanja-savic.html |archive-date=10. kolovoza 2014. |access-date=11. siječnja 2015.}}</ref> ** ''Kišno leto ''(featuring Stevan Anđelković) ([[2014.]]) * Učiteljice<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.dusanbacic.com/uciteljice.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20141008044756/http://www.dusanbacic.com/uciteljice.html |archive-date=8. listopada 2014. |access-date=11. siječnja 2015.}}</ref> ** ''Nema natrag ''(featuring [[Jasmin Stavros]]) ([[2014.]]) ** ''Noći u Brazilu ''(featuring [[Neda Ukraden]]) ([[2014.]]) ** ''Nisam ja tvoja učiteljica ''([[2014.]]) ** ''Generale ''(featuring [[Severina Vučković|Severina]]) ([[2014.]]) * [[Zlatko Pejaković]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.dusanbacic.com/zlatko-pejakovic.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20140511194049/http://www.dusanbacic.com/zlatko-pejakovic.html |archive-date=11. svibnja 2014. |access-date=11. siječnja 2015.}}</ref> ** ''Slobodni smo kao ptice ''([[2012.]]) * [[Željko Bebek]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.dusanbacic.com/zeljko-bebek.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20140511195333/http://www.dusanbacic.com/zeljko-bebek.html |archive-date=11. svibnja 2014. |access-date=11. siječnja 2015.}}</ref> ** ''Gdje sam bio ''([[2012.]]) == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Bačić, Dušan}} [[Kategorija:Srbijanski skladatelji]] [[Kategorija:Životopisi, Beograd]] lq1nrx2o8zjtbesehdqi2rnq9x6wq27 0 527129 7427914 7278795 2026-04-11T07:28:05Z Michaeljas 137254 /* Životopis */ 7427914 wikitext text/x-wiki {{stil}} {{esej}} {{pravopis}} [[Datoteka:Marija Braut i Miroslav Vajdić.jpg|alt=Marija Braut i Miroslav Vajdić|thumb|188x240px|[[Marija Braut]] i Miroslav Vajdić (autor fotografije: Miroslav Vajdić)]] '''Miroslav Vajdić''' ([[Zagreb]], [[24. listopada]] [[1956.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] je [[fotograf]]. == Životopis == Miroslav Vajdić rođen je u Zagrebu 1956. godine od [[otac|oca]] Dragutina i [[majka|majke]] Katice. Godinama je radio kao glazbeni urednik na [[radiopostaja]]ma [[Radio 101]] i [[Radio Samobor]] te se bavio [[slikanje]]m i fotografijom.<ref name="uriho">{{Citiranje weba |title=Miroslav Vajdić: Kalendarium • Akademija Art Zagreb |url=https://akademija-art.hr/2020/01/04/miroslav-vajdi-kalendarium/ |access-date=26. kolovoza 2021. |website=akademija-art.hr}}</ref> Fotografije su mu objavljivanje u [[knjiga]]ma, publikacijama, cd izdanjima te na raznim [[web stranica]]ma. Izlagao je u zemlji<ref>[https://www.flickr.com/photos/miroslav-vajdic/sets/72157633899674166/ flickr.com: Miroslav Vajdic], pristupljeno 22. kolovoza 2020.</ref> te na velikom broju skupnih izložbi van Hrvatske a zadnja samostalna izožba bila je u ''Galeriji Sunce'' u Zagrebu.<ref name="uriho" /><ref>[http://opak.crolib.hr/cgi-bin/unicat.cgi?form=D1511111005 Crolist / Vajdić, Miroslav - Katalog izložbe] ({{ISBN|978-953-7577-35-3}}), pristupljeno 22. kolovoza 2020.</ref> U monografiji PORTRET HRVATSKE 2020<ref>[https://hfc.hr/news/29_portret-hrvatske-2020.html Portret Hrvatske 2020] - pristupljeno 22. kolovoza 2020.</ref> objavljen je portret [[Drago Plečko]]. Diplomirao je fotografiju na Shaw Academy a posjeduje i Harvard cerifikat o fotografskim znanjima i vještinama, član je Hrvatskog novinarskog društva. '''Kontrolirani autoportret''' ( Controlled Self-Portrait ) 2015 godine u 6 mjesecu na Trgu bana Jelačića Miroslav Vajdić postavio je foto aparat na stalku sa žičanim okidačem te pustio ljude da se samostalno fotografiraju i rade auto-portret uz njegove upute vezane uz kompoziciju i kadar a objekti su samostalno odlučivali o vremenu okidanja te položaju lica te iz tog razloga serija fotografija i tehnika ima ime "Kontrolirani autoportret" '''"Coronaquake" -''' Za vrijeme trajanja korone i potresa u Zagrebu prvi je počeo upotrebljavati opisnu riječ '''"Coronaquake"''' što je detaljnije opisano na stranici Urban Dictionary<ref>[https://www.urbandictionary.com/define.php?term=coronaquake Coronaquaqe] Urban Dictionary - pristupljeno 26. kolovoza 2021.</ref> == O radu == Miroslav Vajdić s posebnim je [[dar]]om za lijepo (Dr. sc. Ljubomir Radovančević)<ref>[https://akademija-art.hr/2020/01/04/miroslav-vajdi-kalendarium/ Miroslav Vajdić: Kalendarium], akademija-art.hr, pristupljeno 22. kolovoza 2020.</ref> i vrlo lako dokazuje da nije sve u najnovijem [[fotoaparat]]u i [[objektiv]]u, već da ipak moramo biti povezani s onim dijelom naše unutrašnje prirode koji će nam omogućiti da probudimo [[emocije]], kako u nama, tako i u promatračima. Kreativan je i poznat fotograf.<ref name="uriho" /> Suradnik je agencije Pixsell te magazina Timeout.com - pristupljeno 22. kolovoza 2020.<ref>[https://www.timeout.com/croatia/art/a-view-from-croatia-miroslav-vajdic A view from Croatia: Miroslav Vajdić] - pristupljeno 22. kolovoza 2020.</ref> kao i mnogih drugih. * 1990 - Video, YU Video FEST 1990, Vrsac, YU Best video - Miroslav Vajdić video "Life is life" * 1990 – Knjiga ,Plažanin Darko – Svakidašnji put / Ilustracije : Miroslav Vajdić – UDK 886.2-1 – Kataloški ID : 1005070480362 * 1990 – Knjiga ,Marijan Čekolj – Haiku komunikacija / Ilustracije : Miroslav Vajdić * 2008 – Knjiga Keith Seedon - Tractatus Philosophicus / fotografije Miroslav Vajdić –  ISBN 10: 0955684455ISBN 13: 9780955684456 * 2011 - Katalog izložbe,Miroslav Vajdić: Kalendarium - ISBN: 978-953-7577-35-3. * 2011 - CD USX records - Damian Brochey aka Dasubot -Elektronicity - photos by Miroslav Vajdić * 2011 - CD Winter snute feat Freesound project - photos by Miroslav Vajdić * 2015 - Cultural Heritage of East Central Europe: A Historical Outline -  By Wojciech Roszkowski Photo by: Miroslav Vajdić -  <nowiki>ISBN 978-83-64091-55-1</nowiki>  ISSN 2450-5749 * 2017 – Knjiga Maja Wentz – Coming second / fotografije Miroslav Vajdić * 2017 - China in the Balkans: the battleof principles - Michal Makocki, Photo: Miroslav Vajdić * 2018 - Android app - Photo memory - photos by Miroslav Vajdić * 2018 - iPhone app - Love camera pro, Chalermphan Pikulvech - photos by Miroslav Vajdić * 2020 - Grafika, CD Bach, St John Passion - Collegium Japan, MASAAKI SUZUKI - photos by Miroslav Vajdić * 2020 - Portret Hrvatske 2020, ISBN 978-953-48010-2-4, portret Drage plečka * 2022 - Knjiga Dubrovnik in black and white, Photo: Miroslav Vajdić – ISBN-13 979-8839788862 * 2022 - Monografija, zaboravljena industrijska baština - Vesna Ivezić Photo: Miroslav Vajdić - ISBN 978-953-8379-53-6 Tijekom svog kreativnog stvaranja bavio se [[slikanje]]m i fotografijom ponekad pokušavajući spojiti sve forme u jedinstvenu cjelinu, ali na kraju svega ostala je [[fotografija]] kojom se bavi dugi niz [[godina]]. Objektivom lovi promjene, mjesta i događaje koji lako promaknu oku ali one koje uvijek ostaju u [[duša|duši]]. Na njegovim fotografijama vidi se što znači ne isključiti [[emocije]] iz procesa stvaranja. Koliko je kreativan i maštovit u stvaranju fotografije toliko je korektan u prezentaciji dokumentarističke fotografije uvijek stavljajući neki svoj osobni pečat unutar kompozicije, svjetla i sjene. Plodonosan, kreativan i sposoban nesebično podijeliti fotografije u okviru slobodnih licenci te nesebično doprinosi humanitarnim akcijama, više o tome u Susedgradskim novinama.A Marc Rowlands u Time out magazine<ref>[https://en.wikipedia.org/wiki/Time_Out_(magazine)] - pristupljeno 10. listopada 2022.</ref> piše članak koji kaže "A View From Croatia prethodno je ponudio deset najboljih snimaka svojih istaknutih fotografa. Međutim, u slučaju Miroslava Vajdića bilo je nemoguće odabrati tako ograničen broj primjera. Stoga mi je čast predstaviti ovo prošireno priznanje jedinstvenom talentu suvremene fotografije u Hrvatskoj.<ref>[https://www.timeout.com/croatia/art/a-view-from-croatia-miroslav-vajdic Time out] - pristupljeno 26. kolovoza 2021.</ref> == O slikarstvu i fotografiji == Ilustrirao je knjige [[Darko Plažanin|Darka Plažanina]] (''Svakidašnji put''),<ref>[http://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=10&sort=0&spid0=10&spv0=Pla%C5%BEanin%2C+Darko&xm0=1&selectedId=86006531 Svakidašnji put : haiku / Darko Plažanin ; ilustracije Miroslav Vajdić], pristupljeno 22. kolovoza 2020.</ref> Marijana Čekolja (''Haiku komunikacija'' i ''Slike prirode'').<ref name="uriho" /> Njegove fotografije krase stranice raznih knjiga, audio cd-ova, [[film]]ova, reklamnih [[plakat]]a, [[video spot]]ova, mobilnih aplikacija te više stotina web stranica. Dugogodišnji je suradnik Openphoto projekta, te Svjetske fotografske organizacije kao i mnogih drugih fotografskih udruženja. == Izložbe i nagrade == === Skupne izložbe === * 2008 Kaptol centar – Vichy * 2017 Charlot ( Paris-France ) - Composing with colors exhibition * 2018 Rendez-vous Photo Fair, Strasbourg – France – Borders exhibition *2018 Orms – Cape Town – Art of photography exhibition *2018 Mia photo fair – Milano – Best of 2017 exhibition *2018 Berlin blue art – Berlin - Art of Black & White *2018 Blank Wall Gallery - Athens- Greece - City scenes exhibition *2018 The Canvas Gallery - Singapoure – Monochrome exhibition *2019 Photo Syntesis - Sofia - Street photography exhibition *2019 BBA Gallery – Berlin - My Favorite Shot exhibition *2019 Art Market – Budapest – Amazing Architecture *2019 Valid World Hall – Barcelona -People in the City *2019 #4 annual Israeli photography convention – Tel-Aviv, Israel *2019 Galerija Modulor – Zagreb - Trešnjevački fotomaraton/Jarun *2020 Laurent Gallery - Melbourne, Australia – Borders *2020 Laurent Gallery- Melbourne, Australia-My Exhibition Shot *2020 Laurent Gallery- Melbourne, Australia-Best of BW photos *2020 The Fridge Gallery - Washington DC, USA.- Mostly Black *2020 Gallery Gora -Montreal - Canada - Photogenic *2020 KGZ Knjižnica Gajnice- Laboratorij Gajnice *2021 Valid World Hall – Barcelona, Spain - Powerful Lighting *2021 Blank Wall Gallery - Athens, Greece.- "Our Amazing Planet" *2021 Akademija art – Godinu dana nakon potresa u Zagrebu – on line izložba *2022 Beauty Of The Earth - FotoZA gallery - Johannesburg_South Africa *2022 40ti Zagreb salon - 2 fotografije u konkurenciji *2024 Bridgeport Art Center - Chicago - "Your Favorite Nature Shot" *2024 Modeka Gallery - Manila, Philippines "Art of Black & White" === Priznanja === *2012 – The international library of photography – Editor’s choice award *2013 - Unique Picture Contest "Best Of 2013 Photography" fotografija ‘’Harbour at sunset’’ *2018 – ''Wiki Loves Monuments 2018’’- winner<ref>[https://commons.wikimedia.org/wiki/Commons:Wiki_Loves_Monuments_2018_in_Croatia Wiki Loves Monuments 2018 in Croatia] - pristupljeno 22. kolovoza 2020.</ref> *2018 - Photo illustration (c) Miroslav Vajdic - ''Autoportret se pojavljuje u spotu "Pour oublier " poznatog francuskog kantautora Kendji Girac s više od 120 milijuna pregleda ’’-<ref>{{Citiranje weba |title=Kendji Girac - Pour oublier |url=https://www.youtube.com/watch?v=iToH6GuN2S4 |access-date=12. prosinca 2021. |language=en}}</ref> *2019 – ''Wiki Loves Monuments 2019’’- winner – Miroslav Vajdić - Veliki Tabor Castle.<ref>[https://commons.wikimedia.org/wiki/Commons:Wiki_Loves_Monuments_2019_in_Croatia Wiki Loves Monuments 2019 in Croatia] - pristupljeno 22. kolovoza 2020.</ref> *2019 - Galerija Modulor – Zagreb - Trešnjevački fotomaraton/Jarun - winner<ref>[https://cekate.hr/program/tresnjevacki-fotomaraton-2019-jarun/ Trešnjevački fotomaraton 2019/Jarun] - pristupljeno 22. kolovoza 2020.</ref> *2020 - PORTRET HRVATSKE 2020 – Miroslav Vajdić - Portret Drago Plečko<ref>[https://hfc.hr/news/29_portret-hrvatske-2020.html Portret Hrvatske 2020.] - pristupljeno 22. kolovoza 2020.</ref> *2021 - ''Wiki Loves Earth 2021 Croatia’’- pobjednik<ref>[https://commons.wikimedia.org/wiki/Commons:Wiki_Loves_Earth_2021_in_Croatia#Winners Wiki Loves Earth 2021 - Croatia] - pristupljeno 26. kolovoza 2021.</ref> *2021 - ''Foto natječaj Hrvatskog čitateljskog društva Smiješak’’- pohvala<ref>[http://hcd.hr/2021/09/07/rezultati-16-foto-natjecaja-smijesak-citajte/ Foto natječaj Hrvatskog čitateljskog društva Smiješak] - pristupljeno 23. listopada 2021.</ref> *2021 – Moja Opatija – Grad u oku kamere – Centar Gervais - zahvala *2021 – ''Wiki Loves Monuments 2021 - winner – Miroslav Vajdić - pobjednik -5 fotografija.<ref>[[Wikipedija:Wiki_voli_spomenike#Pobjedni%C4%8Dke_slike_u_hrvatskom_izboru_2021.]] - pristupljeno 12. studenoga 2021.</ref> *2022 - ''Wiki Loves Earth 2022 Croatia’’- pobjednik - 3 fotografije.<ref>[https://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Wiki_voli_Zemlju] - pristupljeno 21. kolovoza 2022.</ref> *2022 - ''Wiki Loves Monuments 2022 Croatia’’- pobjednik - 5 fotografija.<ref>[https://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Wiki_voli_spomenike] - pristupljeno 18. studeni 2022.</ref> *2022 - 40ti Zagreb salon - 2 fotografije u konkurenciji *2023 - ''Wiki Loves Earth 2023 Croatia’’- pobjednik - 6 fotografija.<ref>[https://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Wiki_voli_Zemlju] - pristupljeno 20. kolovoza 2023.</ref> *2023 - ''Wiki Loves Monuments 2023’’. <ref>[https://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Wiki_voli_spomenike#Pobjedni%C4%8Dke_slike_u_hrvatskom_izboru_2023] - pristupljeno 12. studeni 2024.</ref> *2024 - ''Wiki Loves Monuments 2024’’ pobjednik -5 fotografija. <ref>https://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Wiki_voli_spomenike#Pobjedni%C4%8Dke_slike_u_hrvatskom_izboru_2024] - pristupljeno 12. studeni 2024.</ref> *2025 - ''Wiki Loves Earth 2025 Croatia’’- pobjednik - 2 fotografije.<ref>[https://commons.wikimedia.org/wiki/Commons:Wiki_Loves_Earth_2025/Winners] - pristupljeno 28. kolovoza 2025.</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [https://akademija-art.hr/2020/01/04/miroslav-vajdi-kalendarium/ Galerija Sunce - izložba] * [https://books.google.hr/books?id=wXb6YsEkBYoC&pg=PA65&dq=miroslav+vajdi%C4%87&hl=hr&sa=X&ei=_n7tVJ37FcPMyAPljYK4DQ&ved=0CBoQ6AEwAA#v=onepage&q=miroslav%20vajdi%C4%87&f=false Fotografije u knjizi: Tractatus Philosophicus od Keith Seddon] * [https://books.google.hr/books?id=2440OgAACAAJ&dq=inauthor:%22Darko+Pla%C5%BEanin%22&hl=hr&sa=X&ei=F3_tVL26GeisygO5zIKACA&ved=0CDAQ6AEwAw ilustracije u knjizi Darka Plažanina] * [https://akademija-art.hr/2020/01/04/miroslav-vajdi-kalendarium/ Akademija art - izložba] * [https://www.urbandictionary.com/define.php?term=coronaquake Coronaquake - Urban Dictionary] * [https://www.timeout.com/croatia/art/a-view-from-croatia-miroslav-vajdic/ Time Out Magazine - A view from Croatia: Miroslav Vajdić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210920181048/https://www.timeout.com/croatia/art/a-view-from-croatia-miroslav-vajdic |date=20. rujna 2021. }} * [https://akademija-art.hr/2021/03/21/miroslav-vajdic-potres-u-zagrebu-na-prvu-godisnjicu-online-izlozba// Akademija art - izložba - Godinu dana nakon potresa u Zagrebu] * [https://susedgradskenovine.wordpress.com/2020/04/30/miroslav-vajdic// Susedgradske novine] {{GLAVNIRASPORED:Vajdić, Miroslav}} [[Kategorija:Hrvatski fotografi]] [[Kategorija:Hrvatski slikari]] [[Kategorija:Urednici na Radiju 101]] n4vqc6zceoa0kclnrich9h983orrlcs 0 527482 7427760 7419084 2026-04-10T15:01:54Z Ponor 38361 oko 1503. 7427760 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Agnes Waterhouse | slika = Agnes Waterhouse.jpg | veličina = 130px | rođenje = oko [[1503.]] | djeca = [[Joan Waterhouse]] | smrt = [[29. srpnja]] [[1566.]] | uzrok_smrti = žrtva lova na vještice }} '''Agnes Waterhouse''' (o. 1503. – 29. srpnja 1566.<ref>''The examination and confession of certaine Wytches at Chensforde in the Countie of Essex before the Quenes Maiesties Judges the XXVI daye of July anno 1566''</ref>) bila je prva žena u [[Engleska|Engleskoj]] koja je pogubljena zbog vjerovanja da je [[vještica]].<ref>''Witchcraft in Europe, 400-1700: a documentary history''</ref><ref>Notestein, Wallace (1965). ''A history of witchcraft in England from 1558 to 1718''.</ref><ref>Kathy Lynn Emerson, ''A Who's Who of Tudor Women''</ref><ref>Emerson, Kathy Lynn (1984). ''Wives and daughters : the women of sixteenth century England''.</ref> Agnes je bila sestra Elizabeth Francis i majka Joan Waterhouse.<ref>Hester, Marianne (1992). ''Lewd women and wicked witches : a study of the dynamics of male domination''.</ref> Sve tri žene su bile optužene da su vještice. Živjele su u [[Hatfield Peverel|Hatfieldu Peverelu]]. Upravo su Agnes optužili da je [[Magija|magijom]] ubila nekog Williama Fynnea (? – 1565.) te su joj sudili u [[Chelmsford]]u. Optužili su ju da je ubila svog muža i izazivala [[bolest]]i.<ref>[http://kristina-fragner.wikia.com/wiki/Agnes_Waterhouse Kristina Fragner, Agnes Waterhouse]</ref> Njezina je kći uspjela izbjeći pogubljenje. Elizabeth je sestri dala [[Mačke|mačku]] zvanu [[Sotona]] (''Satan'', ''Sathan''), ali se vjerovalo da se mačka preobrazila u [[Žabe|žabu]]. Agnes je navodno često molila [[Bog]]a, ali uvijek na [[Latinski jezik|latinskom]] jer joj je Sotona zabranio moliti na [[Engleski jezik|engleskom]]. == Izvori == {{Izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Waterhouse, Agnes}} [[Kategorija:Životopisi, Engleska]] [[Kategorija:Žrtve lova na vještice]] 5zq41ipiac6q8okc5t05jjq5abo5l64 0 537579 7427806 7051646 2026-04-10T17:46:49Z Divna Jaksic 974 7427806 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vojna osoba |ime = Sulejman Filipović |slika = Sulejman Filipović, Drvar 1944.jpg |opis = Sulejman Filipović, Drvar 1944. |veličina = 200px |datum rođenja = [[28. veljače]] [[1896.]] <ref name="Ko"/>) |mjesto rođenja = [[Glamoč]], [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti = [[22. prosinca]] [[1971.]] |mjesto smrti = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] |nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]]<ref name="Ko"/> |državljanstvo = [[Osmansko Carstvo]] (do 1908.<!-- http://www.azoo.hr/images/izdanja/manjine/09.html -->), [[Austro-Ugarska]] (do 1918.), [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Država SHS]] (1918.), [[Kraljevina Jugoslavija]] (do 1941.), [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] (1941. – 1945.), [[Kraljevina Jugoslavija]] (<!-- do II. zasjedanja AVNOJ-a (ili) -->do 13. veljače 1945.<!-- Odluka AVNOJ-a broj 132. od 3. veljače 1945. god. »Odluka o ukidanju i nevažnosti svih pravnih propisa donijetih od strane okupatora i njegovih pomagača za vrijeme okupacije; o važnosti odluka koje su za to vrijeme donesene; o ukidanju pravnih propisa koji su bili na snazi u času neprijateljske okupacije« (»Službeni list FNRJ«, broj 4 od 13. veljače 1945.). -->), [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] ([[Demokratska Federativna Jugoslavija|DFJ]] od 28. kolovoza 1945.; [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SRBiH]]) |puno ime = Sulejman Filipović |nadimak = |supruga = |suprug = |titule = |knjige = |služba = 1920. — 1941., zarobljen 1941., 1941. — 1953. (naposljetku u pričuvi) |čin = pričuvni general-major (vidi [[#Činovi|popis činova]]) |ratovi = [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|Drugi svjetski rat]] (na području [[Drugi svjetski rat u Bosni i Hercegovini|BiH]]) |bitke = |vojska = [[Kraljevska jugoslavenska vojska]] (do 1941.), [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|Domobranstvo]] (do 1943.), [[Jugoslavenska narodna armija]] (do 1953.) |rod = [[pješaštvo]] ([[kopnena vojska]]) |jedinice = Tuzlanska domobranska brigada 3. pješačke divizije<!-- Tuzlanski domobranski garnizon --> |zapovijedao = Tuzlanska domobranska brigada |odlikovanja = [[Orden narodnog oslobođenja]] }} '''Sulejman Filipović''' ([[Glamoč]], [[28. veljače]] [[1896.]] – [[Sarajevo]], [[22. prosinca]] [[1971.]]), [[časnik]] Jugoslavenske vojske, sudionik [[Narodnooslobodilačka borba|Narodnooslobodilačke borbe]] i [[političar|društveno-politički radnik]] FNR Jugoslavije i NR Bosne i Hercegovine. == Životopis == Rodio se je [[28. veljače]] [[1896.]]<ref name="EJ"/> godine u [[Glamoč]]u. Srednju je školu završio u Sarajevu. Pripadao je krugu nacionalno-revolucionarne omladine<!-- možda [[Mlada Bosna]]? Ipak bilo ih je više 'omladinâ', primjerice okupljenih oko časopisa "Val", "Vihor", revije »Glas Juga«. Citat: "Odmah nakon donošenja Vidovdanskog ustava 1921. godine jačaju i na Sveučilištu opozicijske političke grupe, razočarane neostvarenim idealima predratne nacionalno-revolucionarne omladine." -->, zbog čega su ga austrougarske vlasti uhitile [[1914.]] godine. Od [[1920.]] do [[1941.]] godine bio je djelatnim časnikom Jugoslavenske kraljevske vojske. Godine 1941. kratkotrajno su ga držali zarobljenim pripadnici [[Wehrmacht]]a. Kao [[domobrani|domobranski]] pukovnik<ref name="Ko">''Ko je ko u Jugoslaviji'', I. izd., 1957., str. 186.</ref> i zapovjednik Tuzlanske brigade, mjeseca [[listopad]]a godine [[1943.]] prigodom [[Prva tuzlanska operacija NOVJ|prvoga oslobođenja Tuzle]], s oko 5000<ref name="Ko"/> vojnika i svim<ref name="Ko"/> časnicima (po drugom tumačenju 2200 vojnika i 74 časnika<ref>Pawlovitch, 2008., str. 202.</ref>), prešao je u [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|Narodnooslobodilačku vojsku i partizanske odrede Jugoslavije]]. Na [[Drugo zasjedanje AVNOJ-a|Drugom zasjedanju]] [[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije|AVNOJ]]-a, mjeseca studenoga 1943., izabran je u [[Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije]], a 1943. i [[1944.]] godine u Predsjedništvo [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine|ZAVNOBiH]]-a. Do 9. prosinca 1944. bio je povjerenikom za šume i rude. Poslije [[drugi svjetski rat|drugoga svjetskoga rata]] bio je ministrom šumarstva u [[Privremena vlada Demokratske Federativne Jugoslavije|Privremenoj Vladi Demokratske Federativne Jugoslavije]], članom Privrednoga savjeta Vlade FNRJ, potpredsjednikom Narodne skupštine FNRJ,<ref name="EJ">Enciklopedija Jugoslavije, II. izd., 1986., str. 151.</ref> [[prvi potpredsjednik|prvim potpredsjednikom]] Vlade [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Narodne Republike Bosne i Hercegovine]] (do [[1948.]]<ref name="Ko"/>) i dopredsjednikom Prezidija Narodne skupštine NR Bosne i Hercegovine. Bio je članom Izvršnoga odbora Narodne fronte Jugoslavije, te Saveznoga odbora [[Socijalistički savez radnog naroda Jugoslavije|Socijalističkoga saveza radnoga naroda Jugoslavije]] i Glavnoga odbora [[Socijalistički savez radnog naroda Bosne i Hercegovine|Socijalističkoga saveza radnoga naroda Bosne i Hercegovine]].<ref name="EJ"/> Umirovljen je godine [[1953.]]<ref name="Ko"/> Umro je [[22. prosinca]] [[1971.]]<ref name="EJ"/> godine u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Nositelj je [[Orden narodnog oslobođenja|Ordena narodnoga oslobođenja]],<ref name="Ko"/> [[Orden bratstva i jedinstva|Ordena bratstva i jedinstva I. reda]]<ref name="Ko"/> i partizanskoga križa [[Poljska|Republike Poljske]].<ref name="Ko"/> Izjašnjavao se [[Hrvati|Hrvatom]].<ref name="Ko"/> == Činovi == * [[dopukovnik|potpukovnik]], [[Kraljevska jugoslavenska vojska]] * [[pukovnik]], [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|Hrvatsko domobranstvo]] (od 1942. [[Domobranstvo (NDH)|Domobranstvo]]) * [[činovi u Oružanim snagama SFRJ|''rezervni'']] [[general-major]], [[Jugoslavenska narodna armija]] (do 1951. [[Jugoslavenska armija]]) == Povezani članci == * [[Kazimir Poje]] == Literatura == {{Commonscat|Sulejman Filipović}} * Nedim Šarac, ''FILIPOVIĆ, Sulejman'', u enciklopediji: Jakov Sirotković, gl. ur., ''Enciklopedija Jugoslavije'', II. izd., 4. sv.: E – Hrv, [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža|Jugoslavenski leksikografski zavod Miroslava Krleže]], Zagreb, 1986., str. 151. * Stevan K. Pavlowitch, ''Hitler's new disorder: the Second World War in Yugoslavia'', Columbia University Press, New York, 2008., {{ISBN|978-0-231-70050-4}}, {{Google knjige|R8d2409V9tEC|digitalna preslika}} * Slavko Janković, Mihajlo Milanović, redaktori, ''Ko je ko u Jugoslaviji : biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima'', 1. izd., »Sedma sila« – novinsko-izdavačko preduzeće Udruženja novinara Srbije, Beograd, 1957., str. 186. {{COBISS.SR|id=4864263}} * ''[[Vojna enciklopedija]]'', II. izd., Sv. II., 1978., str. 765. == Izvori == {{Izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Filipović, Sulejman}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Časnici Vojske Kraljevine Jugoslavije]] [[Kategorija:Domobranski časnici u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Hrvatski političari u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Jugoslavenski vojni zapovjednici u Travanjskom ratu]] [[Kategorija:Partizanski zapovjednici]] [[Kategorija:Vojni zapovjednici u JNA]] [[Kategorija:Životopisi, Glamoč]] [[Kategorija:Hrvati u Bosni i Hercegovini]] lnbm3tyy62rfhp9htqi5vwtkmyqptyj 7427807 7427806 2026-04-10T17:47:37Z Divna Jaksic 974 7427807 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vojna osoba |ime = Sulejman Filipović |slika = Sulejman Filipović, Drvar 1944.jpg |opis = Sulejman Filipović, Drvar 1944. |veličina = 200px |datum rođenja = [[28. veljače]] [[1896.]] <ref>"Ko"</ref> |mjesto rođenja = [[Glamoč]], [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti = [[22. prosinca]] [[1971.]] |mjesto smrti = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] |nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]]<ref name="Ko"/> |državljanstvo = [[Osmansko Carstvo]] (do 1908.<!-- http://www.azoo.hr/images/izdanja/manjine/09.html -->), [[Austro-Ugarska]] (do 1918.), [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Država SHS]] (1918.), [[Kraljevina Jugoslavija]] (do 1941.), [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] (1941. – 1945.), [[Kraljevina Jugoslavija]] (<!-- do II. zasjedanja AVNOJ-a (ili) -->do 13. veljače 1945.<!-- Odluka AVNOJ-a broj 132. od 3. veljače 1945. god. »Odluka o ukidanju i nevažnosti svih pravnih propisa donijetih od strane okupatora i njegovih pomagača za vrijeme okupacije; o važnosti odluka koje su za to vrijeme donesene; o ukidanju pravnih propisa koji su bili na snazi u času neprijateljske okupacije« (»Službeni list FNRJ«, broj 4 od 13. veljače 1945.). -->), [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] ([[Demokratska Federativna Jugoslavija|DFJ]] od 28. kolovoza 1945.; [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SRBiH]]) |puno ime = Sulejman Filipović |nadimak = |supruga = |suprug = |titule = |knjige = |služba = 1920. — 1941., zarobljen 1941., 1941. — 1953. (naposljetku u pričuvi) |čin = pričuvni general-major (vidi [[#Činovi|popis činova]]) |ratovi = [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|Drugi svjetski rat]] (na području [[Drugi svjetski rat u Bosni i Hercegovini|BiH]]) |bitke = |vojska = [[Kraljevska jugoslavenska vojska]] (do 1941.), [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|Domobranstvo]] (do 1943.), [[Jugoslavenska narodna armija]] (do 1953.) |rod = [[pješaštvo]] ([[kopnena vojska]]) |jedinice = Tuzlanska domobranska brigada 3. pješačke divizije<!-- Tuzlanski domobranski garnizon --> |zapovijedao = Tuzlanska domobranska brigada |odlikovanja = [[Orden narodnog oslobođenja]] }} '''Sulejman Filipović''' ([[Glamoč]], [[28. veljače]] [[1896.]] – [[Sarajevo]], [[22. prosinca]] [[1971.]]), [[časnik]] Jugoslavenske vojske, sudionik [[Narodnooslobodilačka borba|Narodnooslobodilačke borbe]] i [[političar|društveno-politički radnik]] FNR Jugoslavije i NR Bosne i Hercegovine. == Životopis == Rodio se je [[28. veljače]] [[1896.]]<ref name="EJ"/> godine u [[Glamoč]]u. Srednju je školu završio u Sarajevu. Pripadao je krugu nacionalno-revolucionarne omladine<!-- možda [[Mlada Bosna]]? Ipak bilo ih je više 'omladinâ', primjerice okupljenih oko časopisa "Val", "Vihor", revije »Glas Juga«. Citat: "Odmah nakon donošenja Vidovdanskog ustava 1921. godine jačaju i na Sveučilištu opozicijske političke grupe, razočarane neostvarenim idealima predratne nacionalno-revolucionarne omladine." -->, zbog čega su ga austrougarske vlasti uhitile [[1914.]] godine. Od [[1920.]] do [[1941.]] godine bio je djelatnim časnikom Jugoslavenske kraljevske vojske. Godine 1941. kratkotrajno su ga držali zarobljenim pripadnici [[Wehrmacht]]a. Kao [[domobrani|domobranski]] pukovnik<ref name="Ko">''Ko je ko u Jugoslaviji'', I. izd., 1957., str. 186.</ref> i zapovjednik Tuzlanske brigade, mjeseca [[listopad]]a godine [[1943.]] prigodom [[Prva tuzlanska operacija NOVJ|prvoga oslobođenja Tuzle]], s oko 5000<ref name="Ko"/> vojnika i svim<ref name="Ko"/> časnicima (po drugom tumačenju 2200 vojnika i 74 časnika<ref>Pawlovitch, 2008., str. 202.</ref>), prešao je u [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|Narodnooslobodilačku vojsku i partizanske odrede Jugoslavije]]. Na [[Drugo zasjedanje AVNOJ-a|Drugom zasjedanju]] [[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije|AVNOJ]]-a, mjeseca studenoga 1943., izabran je u [[Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije]], a 1943. i [[1944.]] godine u Predsjedništvo [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine|ZAVNOBiH]]-a. Do 9. prosinca 1944. bio je povjerenikom za šume i rude. Poslije [[drugi svjetski rat|drugoga svjetskoga rata]] bio je ministrom šumarstva u [[Privremena vlada Demokratske Federativne Jugoslavije|Privremenoj Vladi Demokratske Federativne Jugoslavije]], članom Privrednoga savjeta Vlade FNRJ, potpredsjednikom Narodne skupštine FNRJ,<ref name="EJ">Enciklopedija Jugoslavije, II. izd., 1986., str. 151.</ref> [[prvi potpredsjednik|prvim potpredsjednikom]] Vlade [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Narodne Republike Bosne i Hercegovine]] (do [[1948.]]<ref name="Ko"/>) i dopredsjednikom Prezidija Narodne skupštine NR Bosne i Hercegovine. Bio je članom Izvršnoga odbora Narodne fronte Jugoslavije, te Saveznoga odbora [[Socijalistički savez radnog naroda Jugoslavije|Socijalističkoga saveza radnoga naroda Jugoslavije]] i Glavnoga odbora [[Socijalistički savez radnog naroda Bosne i Hercegovine|Socijalističkoga saveza radnoga naroda Bosne i Hercegovine]].<ref name="EJ"/> Umirovljen je godine [[1953.]]<ref name="Ko"/> Umro je [[22. prosinca]] [[1971.]]<ref name="EJ"/> godine u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Nositelj je [[Orden narodnog oslobođenja|Ordena narodnoga oslobođenja]],<ref name="Ko"/> [[Orden bratstva i jedinstva|Ordena bratstva i jedinstva I. reda]]<ref name="Ko"/> i partizanskoga križa [[Poljska|Republike Poljske]].<ref name="Ko"/> Izjašnjavao se [[Hrvati|Hrvatom]].<ref name="Ko"/> == Činovi == * [[dopukovnik|potpukovnik]], [[Kraljevska jugoslavenska vojska]] * [[pukovnik]], [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|Hrvatsko domobranstvo]] (od 1942. [[Domobranstvo (NDH)|Domobranstvo]]) * [[činovi u Oružanim snagama SFRJ|''rezervni'']] [[general-major]], [[Jugoslavenska narodna armija]] (do 1951. [[Jugoslavenska armija]]) == Povezani članci == * [[Kazimir Poje]] == Literatura == {{Commonscat|Sulejman Filipović}} * Nedim Šarac, ''FILIPOVIĆ, Sulejman'', u enciklopediji: Jakov Sirotković, gl. ur., ''Enciklopedija Jugoslavije'', II. izd., 4. sv.: E – Hrv, [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža|Jugoslavenski leksikografski zavod Miroslava Krleže]], Zagreb, 1986., str. 151. * Stevan K. Pavlowitch, ''Hitler's new disorder: the Second World War in Yugoslavia'', Columbia University Press, New York, 2008., {{ISBN|978-0-231-70050-4}}, {{Google knjige|R8d2409V9tEC|digitalna preslika}} * Slavko Janković, Mihajlo Milanović, redaktori, ''Ko je ko u Jugoslaviji : biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima'', 1. izd., »Sedma sila« – novinsko-izdavačko preduzeće Udruženja novinara Srbije, Beograd, 1957., str. 186. {{COBISS.SR|id=4864263}} * ''[[Vojna enciklopedija]]'', II. izd., Sv. II., 1978., str. 765. == Izvori == {{Izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Filipović, Sulejman}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Časnici Vojske Kraljevine Jugoslavije]] [[Kategorija:Domobranski časnici u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Hrvatski političari u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Jugoslavenski vojni zapovjednici u Travanjskom ratu]] [[Kategorija:Partizanski zapovjednici]] [[Kategorija:Vojni zapovjednici u JNA]] [[Kategorija:Životopisi, Glamoč]] [[Kategorija:Hrvati u Bosni i Hercegovini]] 4ti91axjfgzhtxiyvys01u1kfrz5kit 0 537874 7427699 7191561 2026-04-10T14:08:32Z Ponor 38361 datum ≠ mjesto 7427699 wikitext text/x-wiki {{Infookvir skladatelj |ime = Željko Brkanović |opis_slike = |veličina = |puno_ime = |slika = Zeljko Brkanovic.jpg |datum_rođenja = [[20. prosinca]] [[1937.]] |mjesto_rođenja = Zagreb |datum_smrti = [[7. lipnja]] [[2018.]] |mjesto_smrti = Crikvenica |djela = ''Nomos'', simfonijska pjesma <br> ''Divertimento'' za gudače <br> ''Sinfonia dinamica'' <br> ''Koncert za klavir i orkestar'' <br> ''Koncert za violinu i orkestar'' <br> ''Koncert za violinu, violončelo i orkestar'' <br> ''Concerto da camera'' <br> ''I. gudački kvartet'' <br> ''Klavirski trio'' <br> ''Suita Mediterana'' za gitaru <br> ''Sonata a tre'' <br> ''Tonalna sonata'' za klavir <br> ''Marc-Antonie de Dominis'', opera |period = [[1960-ih]] – [[2018.]] |utjecaj = |suradnici = |nagrade = nagrada "Josip Štolcer Slavenski" <br> nagrada "Vladimir Nazor" <br> Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića <br> "Porin" za životno djelo |poveznica = <!-- unesite adresu mrežne stranice --> }} '''Željko Brkanović''' ([[Zagreb]], [[20. prosinca]] [[1937.]] – [[Crikvenica]], [[7. lipnja]] [[2018.]]),<ref>[http://www.hds.hr/clan/brkanovic-zeljko/ Hrvatsko društvo skladatelja / Članovi: Brkanović, Željko], pristupljeno 9. lipnja 2018.</ref><ref>[http://magazin.hrt.hr/447215/preminuo-skladatelj-i-dirigent-zeljko-brkanovic HRT Magazin: Preminuo skladatelj i dirigent Željko Brkanović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180611102516/http://magazin.hrt.hr/447215/preminuo-skladatelj-i-dirigent-zeljko-brkanovic |date=11. lipnja 2018. }}, pristupljeno 9. lipnja 2018.</ref> [[Hrvatska|hrvatski]] [[skladatelj]], [[dirigent]], [[pijanist]] i [[glazba|glazbeni]] [[pedagog]], rodom iz [[Škaljari|Škaljara]]. Sin hrvatskog skladatelja [[Ivan Brkanović|Ivana Brkanovića]].<ref>[http://hrvaticg.com/2012/04/15/hrvatski-glasnik-broj-84/ Hrvatski glasnik, str. 47-51: "Bokelji u Hrvatskoj"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150408010128/http://hrvaticg.com/2012/04/15/hrvatski-glasnik-broj-84/ |date=8. travnja 2015. }}, pristupljeno 3. travnja 2015.</ref><ref name="FDK">[http://fdk.hr/osoba/zeljko-brkanovic/ FDK Omiš: Željko Brkanović], pristupljeno 3. travnja 2015.</ref> Opus Željka Brkanovića broji dvjestotinjak<ref>[http://www.zamp.hr/baza-autora/autor/pregled/133002014 HDS ZAMP – Baza autora: Željko Brkanović], pristupljeno 10. lipnja 2018.</ref> solističkih, orguljskih, komornih, koncertantnih, orkestralnih i scenskih djela, zborskih skladbi i solo popijevki te više obradba kojima pripada i posljednje veliko očevo djelo – ''Missa profana croatica'', [[oratorij]] za sole, mješoviti zbor i orkestar iz [[1986.]] koje je Željko Brkanović dovršio [[1994.]] godine.<ref name="DUX">[http://www.radiodux.me/vijesti/drustvo/memoriam-zeljko-brkanovic www.radiodux.me – In memoriam Željko Brkanović], pristupljeno 10. lipnja 2018.</ref> Vlastite skladbe većinom je temeljio na naslijeđenim, klasičnim oblicima, koje je preobražavao obrađujući ih suvremenim tehnikama i izražajnim sredstvima ([[aleatorika]], [[elektronska glazba|elektronski zvuci]], [[mikrotonalnost]]). Osobitu je sklonost očitovao prema arhaičnim elementima i [[mit|mitskim sadržajima]] (''Nomos'', ''Karijatide'') te prema djetinjem izrazu (''Šest lekcija''), a ponekad se nadahnjivao i [[folklor|folklornim motivima]] (''Sedam pjesama Hrvata iz Hercegszanta'', ''Bokeljski scherzo''). Mjestimice se služio brojnim [[udaraljke|udaraljkama]] da bi istaknuo ritmsku komponentu [[skladba|skladbe]]. U traganju za novim zvukovnim senzibilitetom u svoju je glazbu unio novoromantičku izražajnost.<ref name="HBL">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2834 Hrvatski biografski leksikon: Brkanović, Željko] ([[Ivona Ajanović-Malinar|Ivona Ajanović]], 1989.), pristupljeno 10. lipnja 2018.</ref> == Životopis == Na [[Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu|Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu]] diplomirao je [[glasovir]] kod [[Svetislav Stančić|Svetislava Stančića]] (1962.).<ref>{{Citiranje weba |title=Brkanović, Željko |url=https://enciklopedija.hr/clanak/9585 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=10. lipnja 2018.}}</ref> Studij kompozicije započeo je kod svog oca, a završio na [[Fakultet za muzičku umjetnost u Skoplju|Fakultetu za muzičku umjetnost u Skoplju]] kod [[Toma Prošev|Tome Proševa]] (od 1976. do 1979.).<ref name="HBL"/> U skladanju se usavršavao u [[Stuttgart]]u kod znamenitog skladatelja [[Erhard Karkoschka|Erharda Karkoschke]],<ref name="PORIN">[http://arhiva.porin.info/dobitnici-nagrada-za-zivotno-djelo/zeljko-brkanovic-582 PORIN – Dobitnici nagrada za životno djelo: Željko Brkanović], pristupljeno 10. lipnja 2018.</ref> a polazio je i tečajeve dirigiranja na [[Glazbena akademija Chigiana|Glazbenoj akademiji Chigiana]] u [[Siena|Sieni]] 1965. kod [[Hermann Scherchen|Hermanna Scherchena]] i [[Bruno Rigacci|Bruna Rigaccija]].<ref name="HBL"/> Od [[1963.]] godine djelovao je kao dirigent u Hrvatskim narodnim kazalištima u Splitu i Zagrebu, a [[1969.]] prelazi na [[RTV Zagreb]] (danas Hrvatsku radioteleviziju), gdje je u okviru Umjetničkog programa bio urednik, producent i dirigent, ostvarivši mnoge snimke djela hrvatskih autora. Nakon kraćega djelovanja na zagrebačkoj Funkcionalnoj glazbenoj školi, [[1980.]] postaje [[docent]] na Muzičkim akademijama u [[Podgorica|Podgorici]] (utemeljio Teoretsko-kompozitorski odjel) i Zagrebu. Od [[1983.]] do umirovljenja [[2008.]] bio je [[izvanredni profesor|izvanredni]], a potom [[redoviti profesor]] teorijskih glazbenih predmeta i kompozicije na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Od [[2011.]] surađivao je s [[Umjetnička akademija u Splitu|Umjetničkom akademijom u Splitu]] gdje je predavao kompoziciju. Godine [[2017.]] dodijeljeno mu je i počasno zvanje [[professor emeritus]] [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]].<ref name="PORIN"/><ref name="DUX"/> Intenzivno se bavi skladanjem od 1970. godine. Djela su mu izvođena u Hrvatskoj i u inozemstvu: među njima se osobito ističu ''Tonalna sonata'' za klavir (1977.) i ''Koncert za klavir i orkestar'' (1980.), za koji je dobio prestižnu [[Nagrada Josip Štolcer Slavenski|nagradu Josip Štolcer Slavenski]].<ref name="FDK"/> Preminuo je 7. lipnja 2018. u Crikvenici u 81. godini života nakon kratke [[bolest]]i.<ref>[https://narod.hr/kultura/umro-skladatelj-dirigent-zeljko-brkanovic Narod.hr – Umro skladatelj i dirigent Željko Brkanović], pristupljeno 9. lipnja 2018.</ref> == Djela (izbor) == === Orkestralna === * ''Nomos'', simfonijska pjesma (1975.) * ''Divertimento'' za gudače (1977.) * ''Karijatide (1978.)'' * ''Sinfonia dinamica'' (1980.) * ''Riccercari'' (1985.) * ''II. simfonija'' (1991.) * ''Con variazione'' za gudače (2000.) === Koncertantna === * ''Koncert za klavir i orkestar'' (1981.) * ''Koncert za violinu i orkestar'' (1983.) * ''Koncert za violinu, violončelo i orkestar'' (1991.) * ''Lirski koncert'' za klavir i orkestar (1998.) * ''Siciliana'' za klavir i gudače (1998.) * ''Koncertni rondo'' za klavir i puhački orkestar (1999.) * ''Mostarski koncert'' za klavir i orkestar (2002.) * ''Koncert za gitaru, udaraljke i gudače'' (2010.) * ''Concerto da camera'' za bayan ,gudače i udaraljke (2011.) * ''Concerto 1.'' za klavir i komorni ansambl (2016.) === Komorna === * ''I. gudački kvartet'' (1974.) * ''Ugođaj'' za engleski rog i harfu (1976.) * ''Šest lekcija'' za pantomimičara, magnetofonsku vrpcu i komorni sastav (1978.) * ''Recitativ, arija i ...'' za violončelo i klavir (1979.) * ''Kolaž za kontrabas i klavir (1979.)'' * ''Trijanina proljeća'' za duhački trio i udaraljke (1981.) * ''Klavirski trio'' (1988.) * ''Vocatio aus Stuttgart'' za flautu, fagot i klavir (1988.) * ''Introdukcija i Allegro'' za kontrabas i klavir (1989.) * ''Suita Mediterana'' za gitaru (1990.) * ''Zoov-cool'', „ratni kvartet“ za klarinet, violinu, violončelo i klavir (1991.) * ''Pjesmarica I.'' za kvartet gitara (1993.) * ''Pjesmarica II.'' za trio gitara (1993.) * ''II. gudački kvartet'' (1994.) * ''Sonata a tre'' za trio gitara (1996.) * ''Koncert za udaraljke i trio klarineta'' (1997.) * ''Harmony in exist'' za harmoniku (1997.) * ''Pavana i Gagliarda'' za violinu i gitaru (1999.) * ''Ugođaji'' za obou i marimbu (2002.) * ''Bagatela'' za rog in F i klavir (2004.) * ''Nimtyros'' za flautu i gitaru (2004.) * ''Klavirski kvintet'' (2007.) * ''Andante'' za gudački kvartet (2013.) * ''Quartet 3.'' za kvartet saxofona (2017.) * ''Za Vas'', kvartet za flautu ,violinu, kontrabas i klavir (2018.) === Klavirska === * ''Tonalna sonata'' (1977.) * ''Sonetne minijature'' (1975.) * ''Preludiji'' (1992.) * ''Sentimentalni valcer'' (2003.) * ''Pesante et brillante'' (2012.) === Orguljska === * ''Antependij'' (1989.) * ''Cithara'' (1994.) * ''Svečani preludij'' (1995.) === Scenska === * ''Pastorala'', balet-pantomima (1989.) * ''Marc-Antonie de Dominis'', opera (2015.) === Vokalna === * ''Uspavanka za poginule'' za recitatora i mješoviti zbor (1973.) * ''Quassi sonet'' za ženski zbor a cappella (1976.) * ''Zapis svjetla'' za mješoviti zbor a cappella (1977.) * ''Domovinska'' za ženski zbor, orgulje i udaraljke (1983.) * ''Bokeljski scherzo'' za dječji zbor i klavir (1993.) * ''Figurice'', ciklus pjesama za glas i klavir (1993.) * ''Prijatelju sveti'' za glas i orgulje (1995.) * ''Lux mundi'' za marimbu i mješoviti zbor (2002.) * ''Intimni madrigali'' za mješoviti zbor (2003.) * ''Orijašu Kristov'' za ženski zbor i orgulje (2004.) * ''Antiphonae'' za mješoviti zbor i orgulje (2016.) === Obradbe === * ''Sedam pjesama Hrvata iz Hercegszánta'' za sopran i tamburaški orkestar (1975.) * Girolamo Fiorelli: ''Missa br. 2'' za četiri solista, muški zbor i orkestar (1978.) * ''Hrvatske božićne pjesme'', obrade za glas, zbor i orkestar (1980.) * ''Križni put'' za klavir, flautu ,obou, engleski rog, fagot i orgulje (1981.) * Ivan Brkanović: ''Missa profana Croatica'' za mezzosopran, bariton, mješoviti zbor i orkestar (dovršio 1994.) * Ferdo Livadić: ''Popjevke na njemačke stihove'', obrada za glas i gudački orkestar * Ivan Brkanović: ''Intermezzo'' iz opere ''Ekvinocij'', obrada za simfonijski orkestar (2009.) * Ivan Brkanović: ''Ti si balzam'' iz opere ''Zlato Zadra'', obrada za glas i klavir (2014.) * Ivan Brkanović: ''Krijes planine'', obrada za harmoniku solo == Nagrade i priznanja == Željko Brkanović dobitnik je nagrade "Josip Štolcer Slavenski" ([[1982.]]) za ''Koncert za klavir i orkestar'', godišnje [[Nagrada Vladimir Nazor|nagrade "Vladimir Nazor"]] za autorski [[koncert]] održan u povodu 65. obljetnice života ([[2002.]]) te više skladateljskih poticajnih priznanja [[Ministarstvo kulture RH|Ministarstva kulture Republike Hrvatske]].<ref name="DUX"/> [[Porin (nagrada)|Diskografsku nagradu Porin]] primio je [[1996.]] za realizaciju [[CD|CD-a]] "Misa profana Croatica" Ivana Brkanovića te [[1999.]] za skladbu ''Tonalna sonata'' za klavir. Iste je godine odlikovan [[Red Danice hrvatske|Redom Danice hrvatske]] s likom Marka Marulića za izniman doprinos nacionalnoj glazbenoj kulturi, a [[2014.]] dobiva i prestižnu nagradu Porin za životno djelo.<ref name="DUX"/> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [[LZMK]] / [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]]: [https://enciklopedija.hr/clanak/9585 Brkanović, Željko] * LZMK / [[Hrvatski biografski leksikon]]: [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2834 Brkanović, Željko] * [https://obljetnica.hrt.hr/leksikon?s=b HRT / Leksikon radija i televizije: Brkanović, Željko] * [http://www.zamp.hr/baza-autora/autor/pregled/133002014 HDS ZAMP – Baza autora: Željko Brkanović] (popis djela) * {{Discogs|a|1052890|Željko Brkanović}} {{Dobitnici Porina za životno djelo}} {{GLAVNIRASPORED:Brkanović, Željko}} [[Kategorija:Hrvatski skladatelji]] [[Kategorija:Hrvatski dirigenti]] [[Kategorija:Hrvatski pijanisti]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Josip Štolcer Slavenski]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Vladimir Nazor]] [[Kategorija:Dobitnici diskografske nagrade Porin]] e28u0811rqozqnljyxfppokytuivcv2 0 538640 7427697 7256709 2026-04-10T14:07:35Z Argo Navis 852 | pushpin_map = Hrvatska Osijek | pushpin_label = 7427697 wikitext text/x-wiki {{most | Ime = Sulejmanov most | Alternativno ime = Osječki most | Slika = Osječki most sultana Sulejmana.jpg | Opis slike = stari prikaz Osječkog mosta sultana Sulejmana | Premošćuje = rijeku [[Drava]] | Mjesto = [[Osijek]] | dz = HRV | Vrijeme gradnje = [[1566.]] | Otvorenje = | Saniranje = | Rušenje = [[1664.]] | Uprava nad mostom = | Konstrukcija = [[drvo]] | Namjena = | Mostarina = | Projektant = [[Mimar Sinan]] | Suradnici = | Graditelj = | Podizvođači = | Ukupna dužina = ~6.000 | Visina mosta = | Širina mosta = 6 | Najveći raspon = | koordinate = {{coord|45.5633|18.6928|format=dms|display=it}} | koordinate_ref = | pushpin_map = Hrvatska Osijek | pushpin_label = | Karta = }} '''Sulejmanov most'''<ref>[https://www.matica.hr/hr/428/sulejmanov-most-u-osijeku-23756/ Članak u "Hrvatskoj reviji" br.2/2014. Matice hrvatske]</ref> naziv je za [[most]] koji se nalazio u blizini [[Osijek]]a na rijeci [[Drava|Dravi]]. Napravljen je, kako sam naziv kaže, za vrijeme vladavine [[Osmansko Carstvo|osmanskog]] [[sultan]]a [[Sulejman I. Veličanstveni|Sulejmana I. Veličanstvenog]] [[1566.]] godine. == Gradnja mosta == [[Datoteka:EmperorSuleiman.jpg|mini|250px|Sulejman I.]] Sulejman je [[1526.]] osvojio Osijek i znao je da, ako želi doći u [[Mađarska|Mađarsku]], treba prijeći Dravu. Također je znao da je sam grad izuzetno važan strateški položaj, jer su Osmanlije mogli preko Osijeka i [[Bosna|Bosne]] doći na [[Jadransko more|Jadransku obalu]]. Sama gradnja nije trebala predstavljati problem, jer je sličan teren i na Mohačkom polju gdje se odigrala [[Mohačka bitka|važna bitka]] u kojoj su Osmanlije odnijeli pobjedu. Jedini problemi na koji su graditelji nailazili bili su povećanje visine rijeke te nedostatak materijala za gradnju takvog dugačkog mosta. Most se počeo graditi, a Sulejman je onda prema Mađarskoj krenuo obilaznim putem. Veliku ulogu u gradnji imao je i [[Pečuh|pečuški]] [[Sandžak-beg|sandžakbeg]] [[Hamza]] i [[Požega|požeški]] sandžakbeg [[Nesuh]]. Svaki od njih je počeo graditi most sa svoje strane Drave, a kako je Hamza-beg imao veći udio, on se često navodi kao graditelj mosta. Godine 1566. Sulejman kreće u osvajanje Beča i htio je prijeći preko mosta što prije, te su radovi tada tekli ubrzanije pa je most dovršen [[19. srpnja]] [[1566.]], a dan kasnije je Sulejman prešao preko njega. === Izgled mosta === Most je bio dugačak čak 6 km (do [[Darda|Darde]])<ref>[https://www.jutarnji.hr/kultura/sulejmanov-most-na-dravi-ceka-obnovu-zadnji-je-put-preko-njega-presao-mrtav-u-sjedecem-polozaju-4675268 Članak u "Jutarnjem list" od 7. rujna 2016.g.]</ref> i širok 6 metara tako da su se dvije kočije mogle mirno mimoići. Stajao je na lancima povezanim čamcima na kojima su se učvrstile daske. Sa svake strane imao je ograde, tako da je mogao sa strane ići i po jedan pješak. Svi su građani Carstva, osim vojnika i plemića, trebali plaćati mostarinu, a most se redovito i održavao.<ref>[http://www.matica.hr/hr/428/Sulejmanov%20most%20u%20Osijeku/ O mostu na internetskim stranicama Matice Hrvatske] </ref> == Kraj mosta == Godine 1663. veliki vezir [[Fazıl Ahmed-paša Ćuprilić|Ahmed-paša Ćuprilić]] napušta bojište u [[Austrija|Austriji]] kako bi otišao na zimovanje u Beograd. Hrvatski ban [[Nikola VII. Zrinski]] odlučio je iskoristiti priliku dok vezir bio u Beogradu, te je poduzeo [[Zimska vojna Nikole Zrinskog Čakovečkog|vojni pohod]] u južnu Ugarsku, došao do Drave i spalio most.<ref>[https://hrcak.srce.hr/clanak/95669 Članak iz 2010. objavljen na stranicama "HRČAK-SRCE-a"]</ref> Tome u čast španjolski je kralj [[Filip IV., španjolski kralj|Filip IV.]] Zrinskog uvrstio u red [[Vitezovi zlatnog runa|Vitezova zlatnog runa]]. Čim je veliki vezir čuo vijest o spaljivanju mosta, odmah je došao u Osijek kako bi pokušao sanirati štetu. Most je za nekoliko mjeseci uglavnom popravljen, a do kraja tek 10. kolovoza iste godine, na isti dan kada je sklopljen [[Mir u Vasváru]], čime je privremeno prekinut sukob između [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]] i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Nakon toga most je skoro dvadeset godina bio u civilnoj uporabi, sve do [[1685.]] kada je austrijski general [[Jacob Lesle]] htio napasti Osijek. Plan je bio da prijeđe s vojskom most, usput da ga zapale te vrate Osijek, ali Turci su bili pametniji te su dio most rastavili na lađe i pustili da ih Drava odnese. Lesle je uspio onda samo spaliti građevine koje su bile u njegovoj okolici, pa je most ostao u ruševinama. Godine 1686. [[vojvoda]] [[Ludvig Badenski]] osvaja [[Pečuh]] i [[Šikloš]] te odlazi u napad [[Darda|Dardu]], Turci preko mosta bježe u Osijek, a vojvoda naređuje da se most spali. Cijeli most je gorio do [[4. listopada]]. Veliki vezir [[Sari Sulejman-paša|Sulejman-paša]] 1687. pokušao je ponovno napasti Osijek i ponovno izgraditi most, ali je taj pohod neuspio [[12. kolovoza]] kada je vezir poražen u [[Bitka kod Mohača 1687.|haršanjskoj bitci]], a [[29. rujna]] Turci napuštaju [[Osijek]]. == Osijek i most == Svih ovih godina Osijek je ovisio o mostu, jer su tim putem prolazili i trgovci te je tako Osijek postao trgovačko središte [[Slavonija|Slavonije]], što je i danas. Pohodom [[Nikola Zrinski|Nikole Zrinskog]], Osijek je također postao slavan u [[Europa|Europi]]. Potpunim uništenjem Osijek je izgubio to prometno i geografsko obilježje. [[Car]] [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Josip II.]] [[1777.]] gradi cestu Osijek-Darda. Most je bio toliko čudesan da su ga mnogi povjesničari smatrali svjetskim čudom i bio je nazvan ''Il ponte famoso d'Essek'' ili ''slavni osječki most''. Godine [[2008.]] prilikom čišćenja jednog ribnjaka u [[Darda|Dardi]] graditelji su naišli na arheološke ostatke za koje se pretpostavlja da pripadaju mostu. Radi toga su Grad Osijek i Turistička zajednica grada Osijeka Europskim fondovima poslali projekt o obnovi mosta.<ref>[http://www.24sata.hr/express/sultanovo-cudo-preko-drave-izgradio-cudesni-prijelaz-279642 Članak o mostu u "24 Sata"]</ref> == Povezani članci == * [[Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću]] * [[Zimska vojna Nikole Zrinskog Čakovečkog]] == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Mostovi na Dravi u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Infrastruktura kopnenog prometa u Osijeku]] [[Kategorija:Nikola VII. Zrinski]] [[Kategorija:Pješački mostovi u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Povijest Osijeka]] eepygcw7nfozptrlxwr4ttbaruaapix 0 555482 7427610 7315005 2026-04-10T13:01:04Z Argo Navis 852 7427610 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infookvir stadion | ime = Estadio Glorias Costeñas | izvorno_ime = | drugo ime = | staro ime = | nadimak = | vrsta = | slika = | slika_opis = | slika2 = | slika2_opis = | plan = | plan_opis = | etimologija = | koordinate = | koordinate_ref = | smještaj = [[Bluefields]] | dz = NIK | površina = | površina ref = | duljina = | duljina ref = | širina = | širina ref = | visina = | visina ref = | dimenzije = | dimenzije ref = | kapacitet = 4000 | kapacitet ref = | teren = | UEFA = | godine izgradnje = | izgradnja = | godina završetka = | arhitekt = | cijena_izgradnje = | otvoren = | renoviran = | proširen = | zatvoren = | srušen = | vlasnik = | upravitelj = | korisnici = [[Deportivo Bluefields]] | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis = | pushpin_map = Nikaragva | mark = | marksize = | pushpin_label = | pushpin_label_position = | zaštita = }} '''Estadio Glorias Costeñas''' je višenamjenski stadion u [[nikaragva]]nskom gradu [[Bluefields]]. Većinom se koristi za nogometne utakmice te se na njemu uglavnom igraju domaće utakmice nogometnog kluba [[Deportivo Bluefields]] i bejzbolskog tima Costa Caribe. Stadion ima kapacitet od 4.000 gledatelja. == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * {{Eng oznaka}} [https://web.archive.org/web/20120912153357/http://www.worldstadiums.com/middle_america/countries/nicaragua.shtml Podatci o stadionu] [[Kategorija:Nikaragvanski nogometni stadioni|Glorias Costeñas]] cag8rxnrypte4qtpov71l5g5j8nni7y 0 555639 7427624 7315002 2026-04-10T13:09:02Z Argo Navis 852 7427624 wikitext text/x-wiki {{Infookvir stadion | ime = Estadio Cacique Diriangén | izvorno_ime = | drugo ime = | staro ime = | nadimak = | vrsta = | slika = | slika_opis = | slika2 = | slika2_opis = | plan = | plan_opis = | etimologija = | koordinate = | koordinate_ref = | smještaj = [[Diriamba]] | dz = NIK | površina = | površina ref = | duljina = | duljina ref = | širina = | širina ref = | visina = | visina ref = | dimenzije = | dimenzije ref = | kapacitet = 7500 | kapacitet ref = | teren = | UEFA = | godine izgradnje = | izgradnja = | godina završetka = | arhitekt = | cijena_izgradnje = | otvoren = 1992. | renoviran = | proširen = | zatvoren = | srušen = | vlasnik = | upravitelj = | korisnici = Diriangen FC | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis = | pushpin_map = Nikaragva | mark = | marksize = | pushpin_label = | pushpin_label_position = | zaštita = }} '''Estadio Cacique Diriangén''' je višenamjenski stadion u [[nikaragva]]nskom gradu [[Diriamba]]. Većinom se koristi za nogometne utakmice te se na njemu uglavnom igraju domaće utakmice nogometnog kluba Diriangen FC.<ref>{{Citiranje weba|date=15. listopada 2017.|title=Estadio «Cacique Diriangén» cuenta con sistema de iluminación de primera|url=https://www.vivanicaragua.com.ni/2017/10/15/deportes/estadio-cacique-diriangen-cuenta-con-sistema-de-iluminacion-de-primera/|url-status=live|website=Viva Nicaragua – Canal 13}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * stadionwelt.de: [http://www.stadionwelt.de/sw_stadien/index.php?stadion=estadio-nacional-cacique-diriangen-92&folder=sites&site=fotos&id=2402&page=1 Bildergalerie] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304062427/http://www.stadionwelt.de/sw_stadien/index.php?stadion=estadio-nacional-cacique-diriangen-92&folder=sites&site=fotos&id=2402&page=1 |date=4. ožujka 2016. }} {{deu oznaka}} [[Kategorija:Nikaragvanski nogometni stadioni|Cacique Diriangén]] nzmogjg4w37lzc3316okxc209eoxhse 0 555948 7427608 7315003 2026-04-10T13:00:03Z Argo Navis 852 7427608 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infookvir stadion | ime = Estadio Olímpico de San Marcos | izvorno_ime = | drugo ime = | staro ime = | nadimak = | vrsta = | slika = | slika_opis = | slika2 = | slika2_opis = | plan = | plan_opis = | etimologija = | koordinate = | koordinate_ref = | smještaj = [[San Marcos]] | dz = NIK | površina = | površina ref = | duljina = | duljina ref = | širina = | širina ref = | visina = | visina ref = | dimenzije = | dimenzije ref = | kapacitet = 3000 | kapacitet ref = | teren = | UEFA = | godine izgradnje = | izgradnja = | godina završetka = | arhitekt = | cijena_izgradnje = | otvoren = | renoviran = | proširen = | zatvoren = | srušen = | vlasnik = | upravitelj = | korisnici = FC San Marcos | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis = | pushpin_map = Nikaragva | mark = | marksize = | pushpin_label = | pushpin_label_position = | zaštita = }} '''Estadio Olímpico de San Marcos''' je višenamjenski stadion u [[nikaragva]]nskom gradu [[San Marcos]]. Većinom se koristi za nogometne utakmice te se na njemu uglavnom igraju domaće utakmice nogometnog kluba FC San Marcos. == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Nikaragvanski nogometni stadioni|Olímpico de San Marcos]] koxs55i73kn1s9eih1e3gs5dwwag9hi 0 567435 7427731 6279154 2026-04-10T14:31:39Z Ponor 38361 datum ≠ mjesto 7427731 wikitext text/x-wiki {{Infookvir skladatelj |ime = Alfred Švarc |opis_slike = |veličina = |puno_ime = |slika = |datum_rođenja = [[24. travnja]] [[1907.]] |mjesto_rođenja = Križevci |datum_smrti = [[21. studenog]] [[1986.]] |mjesto_smrti = Križevci |djela = |period = 20. stoljeće |utjecaj = |suradnici = |nagrade = |poveznica = }} '''Alfred Švarc''' (Schwarz), ([[Križevci]], [[24. travnja]] [[1907.]] – Križevci, [[21. studenoga]] [[1986.]]) bio je hrvatski [[skladatelj]] i [[pravnik]].<ref name="MIC">[http://mic.hr/products/piano-sonata-op-11 – Tamara Jurkić Sviben: »Alfred Švarc: Sonata za klavir op. 11«] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161003175703/http://mic.hr/products/piano-sonata-op-11 |date=3. listopada 2016. }}, pristupljeno 25. srpnja 2016.</ref><ref>[http://leksikon.muzej-marindrzic.eu/svarc-alfred/ http://leksikon.muzej-marindrzic.eu/ – Nedjeljko Fabrio: »ŠVARC, ALFRED«], pristupljeno 25. srpnja 2016.</ref> ==Životopis== Još kao dijete otkrio je svoju muzikalnost i sa sedam godina počeo učiti [[klavir]]. Uz gimnazijsko obrazovanje u [[Zagreb]]u nastavio je učiti klavir u klasi Ernesta Krautha na Srednjoj školi Muzičke akademije. Životno zvanje stekao je na [[Pravni fakultet u Zagrebu|Pravnom fakultetu]] na kojem je 1933. diplomirao i stekao doktorat. Usporedo s pravnim studijem, Švarca je kontinuirano zaokupljala glazba te je upisao [[dirigiranje]] na [[Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu|Visokoj školi Muzičke akademije]]. Alfred Švarc (tada Schwarz) zabilježen je i kao student kompozicije u klasi [[Blagoje Bersa|Blagoja Berse]] na Muzičkoj akademiji u Zagrebu što potvrđuje i Bersin dnevnik od [[14. listopada]] [[1929.]] godine . Prvo predstavljanje i recepcija Alfreda Švarca kao skladatelja dogodila se na XVIII. Javnoj priredbi državne muzičke akademije u sklopu skladateljske večeri apsolvenata škole Blagoja Berse. Švarc se uz [[Miroslav Magdalenić|Miroslava Magdalenića]] i [[Milo Cipra|Emila Cipru]] predstavio sa svojim ''Prvim gudačkim kvartetom'' nastalim 1930. godine. U osvrtu na navedenu večer mladih skladatelja [[Pavao Markovac]] ističe kako su kod Švarca vidljivi europski uzori, dok [[Božidar Širola]] primjećuje: „Alfred Schwarz nastoji se osamostaliti i iz sebe stvarati bez uzora ili bolje prema uzorima romantičnim i modernim.“<ref name="MIC"></ref> ==O djelima== Alfred Švarc pripada skladateljima koji su, u vrijeme kada hrvatskom glazbenom scenom dominira neonacionalni smjer, odabrali vlastiti skladateljski put koji se temelji na kasnoromantičkim i tada važećim skladateljsko-tehničkima izričajima. Razočaran studijem glazbe jer mu Akademija nije pružala ono što je zamislio, zaposlio se 1933. godine u Križevcima kao odvjetnik te je radio u [[Daruvar]]u i [[Bjelovar]]u. Skoro dvadeset godina nije skladao ([[1930.]] – [[1950.]]), iako se za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] bavio glazbom u njemačkom zarobljeništvu u [[Osnabrück]]u gdje je vodio pjevački zbor logoraša. Švarc je razdoblje neskladanja ispunio intenzivnim studijem melodike, harmonije i polifonije te njihove međusobne zavisnosti i njihova jedinstva. Kada se [[1950.]] godine vratio skladanju, uz posao suca koji je obavljao u [[Glina (grad)|Glini]] od [[1945.]] do [[1969.]] godine, nastojao je nadoknaditi izgubljeno vrijeme intenzivnim stvaralačkim radom, izgrađujući vlastiti skladateljski stil. Djela mu se odlikuju individualno koncipiranim melodijskim linijama, izvornim i specifičnim harmonijskim rješenjima, bujnom polifonijom, a nadasve bogatom sadržajnošću i dubokom glazbenom proživljenošću. Preko stotinu djela u njegovu opusu postavljaju visoke tehničke zahtjeve pred izvođače što je vjerojatno i razlogom da je samo devet djela predstavljeno javnosti za skladateljeva života od kojih dva studentska: ''Prvi gudački kvartet'' (1930.) i ''Etida za klavir'' (1930.) te sedam zrelih djela: ''Gudački kvartet u A-duru'' (1951.), ''Fragmenti iz rata'' za zbor (1955.), simfonijska pjesma ''Pjesma o mladom heroju'' (1958.), orkestralna ''Predigra za veselu igru'' (1961.), ''Pjesme moje tuge'' za alt i orkestar (1962.), ''Minijature za klavir'' (1965.) i ''Koncert za klavir, violinu i violončelo'' (1973.).<ref name="MIC"></ref> ==Popis djela (izbor)== * 2. gudački kvartet (1951.) * 3. gudački kvartet (1951.) * ''Sonata za glasovir'' (1951.) * 1. simfonija ''"Dramatična"'' (1952.) * ''Fragmenti iz rata'' za zbor i orkestar (1955.) * ''Eroika'', simfonijska poema (1956.) * ''Komorna simfonija'' (1956.) * ''Simfonijske varijacije i fuga na narodnu temu'' (1958.) * ''Bakonja fra Brne'', simfonijska poema (1958.) * ''Dundo Maroje'', simfonijska poema (1959.) * ''Kralj Lear'', simfonijska poema (1959.) * 4. gudački kvartet ''"Putevi života"'' (1959.) * 5. gudački kvartet (1960.) * ''Povratak bez doma'', kantata (1960.) * 6. gudački kvartet ''"Dva svijeta"'' (1961.) * 7. gudački kvartet ''"Na dnu"'' (1961.) * ''Pjesme moje tuge'' za glas i glasovir (1962.) * ''Rekvijem'', kantata (1963.) * ''S one strane'' – simfonijska pjesma o mladom heroju, op. 38<ref>[http://quercus.mic.hr/quercus/person/392 / http://quercus.mic.hr/ – »Alfred Švarc«] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161003181318/http://quercus.mic.hr/quercus/person/392 |date=3. listopada 2016. }}, pristupljeno 25. srpnja 2016.</ref> ==Izvori== {{izvori}} ==Literatura== {{dopusnica|www.mic.hr|Muzičkog informativnog centra|Glazba|Muzički informativni centar Koncertne direkcije Zagreb}} {{GLAVNIRASPORED:Švarc, Alfred}} [[Kategorija:Hrvatski skladatelji]] [[Kategorija:Životopisi, Križevci]] lny87v3e7iar2vj4cltnlkoyfs864io 0 567560 7427824 6205911 2026-04-10T18:30:49Z Divna Jaksic 974 7427824 wikitext text/x-wiki {{Infookvir skladatelj |ime = Rikard Schwarz |opis_slike = |veličina = |puno_ime = Rikard Dundo Schwarz (Švarc, Schwartz) |slika = |datum_rođenja = [[20. rujna]] [[1897.]] |mjesto_rođenja = [[Zagreb]] |datum_smrti = [[1941.]] |mjesto_smrti = [[Koncentracijski logor Jasenovac]] |djela = ''Romantička simfonija u c-molu'' <br> ''Dečja svita'', za glasovir <br> ''Arapske noći'' |period = 20. stoljeće |utjecaj = |suradnici = |nagrade = |poveznica = }} '''Rikard Schwarz''' ([[Zagreb]], [[20. rujna]] [[1897.]] – [[Jasenovac]], potkraj [[1941.]]) bio je hrvatski [[skladatelj]], [[dirigent]] i [[glazbeni pisac]].<ref name="MIC">[http://mic.hr/products/arabian-nights-five-songs-to-texts-from-the-collection-arabian-nights – Tamara Jurkić Sviben: »Rikard Schwarz: Arapske noći - pet pjesama na tekstove iz zbirke Arapske noći«] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160215035402/http://mic.hr/products/arabian-nights-five-songs-to-texts-from-the-collection-arabian-nights |date=15. veljače 2016. }}, pristupljeno 27. srpnja 2016.</ref><ref>http://www.hrvatskarijec.rs/vest/A2117/Mo%C2%ADja-spo%C2%ADmen-ploca/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160817005530/http://www.hrvatskarijec.rs/vest/A2117/Mo%C2%ADja-spo%C2%ADmen-ploca/ |date=17. kolovoza 2016. }} http://www.hrvatskarijec.rs// – »Moja spomen-ploča«], pristupljeno 25. srpnja 2016.</ref> ==Životopis== Potomak je zagrebačke [[Židovi u Hrvatskoj|židovske obitelji]] podrijetlom iz [[Velika Kaniža|Nagykanizse]] u [[Mađarska|Mađarskoj]]. Otac Ljudevit, pravnik i političar (Zagreb, [[1858.]] – Zagreb, [[1943.]]) bio je prvi zastupnik židovskog podrijetla u [[Hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]] ([[1887.]] – [[1906.]] i [[1910.]] – [[1913.]]), zastupnik u Hrvatsko-ugarskom državnom saboru u [[Budimpešta|Budimpešti]] ([[1892.]] – [[1913.]]) te gradski zastupnik u Zagrebačkoj skupštini ([[1892.]] – [[1904.]]). Majka Irda (Sida), rođena Kraus [[1870.]] godine, umrla je u Zagrebu [[6. veljače]] [[1904.]] godine ostavivši iza sebe četvero djece: sinove Rikarda i Vilima te kćeri Nadu i Anamariju. Rikard Schwarz stekao je osnovno i gimnazijsko obrazovanje u Zagrebu. Usporedo se glazbeno školovao na školi [[Hrvatski glazbeni zavod|Hrvatskog glazbenog zavoda]] u Zagrebu gdje je učio violinu u klasi [[Vaclav Huml|Vàclava Humla]], glasovir u klasi Ernesta Krautha i teorijske predmete kod [[Franjo Dugan|Franje Dugana]] i [[Fran Lhotka|Frana Lhotke]]. Pred samu maturu počinje se baviti i skladanjem te piše svoje prve skladbe posvećene glasoviru: ''Mali preludij'' ([[20. travnja]] [[1916.]]) i ''Andante'' ([[18. kolovoza]] [[1916.]]). Iste godine inspiriran stihovima hrvatskog pjesnika [[Dragutin Domjanić|Dragutina Domjanića]], Rikard Schwarz sklada dvije solo pjesme pod nazivom ''U mistične noći'' i ''Mrtvo jezero''. Prve skladateljske pokušaje prekinule su okolnosti [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i poziv u vojsku. U to vrijeme Schwarz sklada ''Sve utaman'' ([[17. lipnja]] [[1917.]]), još jednu solo pjesmu za sopran i glasovir na stihove [[Vladimir Nazor|Vladimira Nazora]]. Po povratku iz vojske, [[1918.]], prema očevoj želji, započinje studij kemije na Tehničkom fakultetu u Zagrebu (1918./19.), a ubrzo prelazi na Visoku tehničku školu u Beču. Bogat glazbeni život Beča i čvrsta uvjerenost u glazbeni poziv usmjerili su Rikarda Schwarza prema umjetnosti te se već iste [[1919.]] godine upisuje kao redovni student na Staatsakademie für Musik und darstellende Kunst u Beču. Rikard je u Beču slušao predavanja [[Arnold Schönberg|Arnolda Schönberga]], [[Alban Berg|Albana Berga]] i Josepha Marxa te glasovir kod Franza Josepha Mosera i dirigiranje kod Ludwiga Kaisera. U okrilju tada suvremene skladateljske škole Arnolda Schönberga, pod vodstvom mentora Albana Berga, Schwarz u bečkom razdoblju sklada osam skladbi: ''Sonata za violinu i glasovir u c-molu'', ''Variationen und Fugato über ein Menuetto von Mozart'' für Klavier 2hdg, ''Fünf Lieder nach Gedichten aus „Arabischen Nächten“ von Hans Bethge'', ''Gudački kvartet u B-duru'', solo pjesma ''Ponekad biva'' iz ciklusa [[Rainer Maria Rilke|Rainera Marie Rilkea]] ''Die frühen Gedichte'' ([[1919.]]), ''Prelude'' za glasovir (1921.), dva zbora na jidiš tekstove ''Inser rebenju'' i ''Kinder kimt'' te orkestralna balada ''Pod palubom'' (za bariton i orkestar) prema [[Vladimir Nazor|Nazorovom]] mini-ciklusu Galeoti. U ostavštini se nalazi i fragment skladbe ''Uspavanka'' za violinu i orkestar ili možda glasovir te partitura ''Romantičke simfonije'' skladane u [[Novi Sad|Novom Sadu]] [[1938.]] godine. Po završetku studija [[1922.]], Rikard se vraća u Zagreb gdje, u želji predstaviti svoje „bečke“ radove, [[28. rujna]] [[1922.]] priređuje skladateljsku večer u [[Hrvatski glazbeni zavod|Hrvatskom glazbenom zavodu]]. Glazbena kritika prepoznala je Rikardovo skladateljsko umijeće. ''Violinsku sonatu u c-molu'' i ''Gudači kvartet u B-duru'' (danas nije sačuvan) uspijeva plasirati u [[Beč]] i [[Southampton]]. Kvartet Gottesmann u Beču [[1922.]] godine izvodi ''Gudači kvartet u B-duru'', dok ''Violinsku sonatu'' s velikim uspjehom izvodi njegov šogor, violinist Miroslav Schlik ili Shlik (suprug Rikardove sestre Anamarije) u [[Southampton]]u u ožujku i lipnju iste godine. U travnju [[1923.]] godine, Schlik s još tri engleska umjetnika izvodi i Gudački kvartet u B-duru. Rikard Schwarz, kako sam piše, „zbog financijskih razloga“, prekida daljnji studij u Beču te glazbenu djelatnost, pretežno pedagošku, dirigentsku i publicističku, nastavlja u [[Osijek]]u i [[Split]]u. U Osijeku je, uz Maksa Ungera, Schwarz bio jedan od tvoraca ideje prerastanja Muzičke škole u Gradski konzervatorij. Zaslužan je za izradu nastavnog plana i stvaranje knjižnice Gradskog konzervatorija. Od [[1924.]] godine djeluje kao operni dirigent u [[Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku|Narodnom kazalištu]], kao zborovođa Pjevačkog društva ''„Kuhač“'', pedagog na Gradskom konzervatoriju i kao glazbeni kritičar u listu ''[[Die Drau]]'', ''Kazališnom listu'', ''Jugoslovenskom muzičaru'' i ''[[Hrvatski list (dnevni list, Osijek)|Hrvatskom listu]]''. Vrlo često, uz dirigenta [[Lav Mirski|Lava Mirskog]], dirigira osječkom Filharmonijom i operetnim predstavama. Financijske poteškoće u glazbenom odjelu osječkog Kazališta i Filharmonije, usmjerile su Schwarzovu pozornost prema Splitu gdje krajem [[1926.]] godine djeluje u [[Hrvatsko narodno kazalište u Splitu|Operi]]. U Splitu, [[1. travnja]] [[1927.]], u suradnji s violinisticom [[Mary Žeželj]] i pijanisticom Jelkom Karlovac osniva privatnu školu. Kratak boravak u Splitu, za Schwarza bio je vrlo plodan pa pored pedagoške djelatnosti vodi orkestar i zbor Pjevačkog društva ''„Zvonimir“'' te priređuje simfonijski koncert Splitske filharmonije. Kontinuirano se javlja kao glazbeni kritičar u listovima [[Novo doba (Split)|Novo doba]] i [[Jutarnji list]]. Kako je i za vrijeme boravka u Splitu, Schwarz ugovorno bio još uvijek vezan za osječko Kazalište, a čiji operetni ansambl prelazi u [[Beograd]], Schwarz ponovno mora seliti, što mu je, iako ne po osobitoj volji, odredilo daljnji radni vijek. Od [[1927.]] godine pedagošku djelatnost nastavlja kao nastavnik glasovira i teorije na Muzičkoj školi »Stanković« u [[Beograd]]u gdje od [[12. studenog]] [[1929.]] do [[1937.]] djeluje i kao pomoćnik direktora. Kao novinar se javlja u Glasniku Muzičkog društva „Stanković“. Godine [[1929.]], uz skladatelje [[Miloje Milojević|Miloja Milojevića]] i [[Kosta Manojlović|Kostu Manojlovića]], pokreće glazbeni časopis ''Muzika''. Publicističku djelatnost razvija pišući i za ''Zvuk'', ''Radio Beograd'', ''Muzičar'' te u listovima [[Morgenblatt]], ''Židov'' i ''Sportsko-turistički Lloyd''. Pored glazbeno-kritičarskih napisa u novinama, Schwarz vrlo često piše članke o povijesno-glazbenim temama. S predavanjima iz povijesti glazbe sudjeluje u radu Kolarčevog narodnog univerziteta od [[1934.]] do [[1938.]] te kao dirigent orkestra škole „Stanković“ priprema opernu klasu s kojom nastupa u Narodnom pozorištu s djelima [[Christoph Willibald Gluck|Glucka]], [[Giovanni Battista Pergolesi|Pergolesija]] i [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozarta]]. Posljednja etapa Schwarzove skladateljske i dirigentske djelatnosti vezana je uz [[Novi Sad]]. Tamošnja Muzička škola „Isidor Bajić“, pod Schwarzovim ravnateljstvom, od [[1936.]] do [[1940.]], doživljava period preporoda, kada poduzima brojne aktivnosti i ostvaruje iznimne uspjehe. Schwarz Muzičku školu vodi pod nazivom ''Narodni konzervatorijum'' te priređuje popularne koncerte s predavanjima uz sudjelovanje solista, školskog zbora i orkestra. U Novom Sadu, [[1938.]] godine, Rikard Schwarz postaje otac sina Luje (Ludvig-Milorad), dok mu supruga Verica rođ. Jovanović umire od posljedica poroda. Godine [[1940.]] [[Mobilizacija|mobiliziran]] je u [[Sarajevo]] i [[Makedonija|Makedoniju]]g. Nakon [[Travanjski rat|Travanjskog rata]] [[1941.]] godine bježi iz Novog Sada u Zagreb gdje mu se nalaze otac, sestra i sin. Dana [[30. lipnja]] [[1941.]] uhićen je te odveden u Zagrebački zbor, a odatle 2. ili 3. srpnja u [[Gospić]], zatim u paški logor Slana te naposljetku u logor [[Sabirni logor Jasenovac|Krapje (Jasenovac I)]], gdje je prema postojećim indicijama umro od gladi i iscrpljenosti prije kraja [[1941.]]<ref name="MIC"></ref> ==O djelima== Skladateljski opus Rikarda Schwarza moguće je analizirati na osnovu 27 sačuvanih djela. Njegove ranije skladbe nastale u [[Beč]]u između [[1918.]] i [[1921.]] pokazuju harmonijsku smjelost i težnju modernijem glazbenom izrazu po uzoru na skladatelje [[Druga bečka škola|Druge bečke škole]], ali se primjećuje i otklon prema [[Neoklasicizam|neoklasicizmu]] (''Sonata za violinu i klavir u c-molu'', [[1921.]]). Za povijest hrvatske glazbe posebno su zanimljive prve solo pjesme na tekstove [[Dragutin Domjanić|Dragutina Domjanića]] i [[Vladimir Nazor|Vladimira Nazora]], radi odnosa tekstualnog predloška te vokalne i instrumentalne dionice. Schwarz upravo načinom tretiranja glasovirske dionice u odnosu na vokalnu i načinom deklamacije teksta u pojedinim dijelovima pokazuje suvremenost izraza i svoj afinitet prema „modernom“. Najradikalniji iskorak Schwarz je ostvario u ''II. gudačkom kvartetu'' i glasovirskoj skladbi ''Albumblatt'' gdje napušta tonalitetne okosnice. Neoklasicizmu se „vraća“ i svojim posljednjim opusom, ''Romantičkom simfonijom'', iz [[1938.]] [[Instrumentalna glazba|Instrumentalna djela]] obuhvaćaju skladbe za [[glasovir]] nastale u razdoblju od [[1915.]] do [[1938.]] godine. U rukopisu se nalazi skladba ''Bez naslova'' (Zagreb, [[1915.]]), ''Mali preludij'' (Zagreb, [[1916.]]), ''Prelude'' (Beč, [[1921.]]), ''Variationen und Fugato über ein Menuetto von Mozart für Klavier'' 2hdg (Beč, [[1922.]]), ''Albumblatt'' (Zagreb, [[1923.]]?) te ''Glasovirska skica'' za nepoznati scenski komad (oko [[1937.]] – [[1938.]]?). Godine [[1935.]] štampa državne štamparije [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] u [[Beograd]]u tiska skladbu ''Svečana muzika'' u slavu 27. X. 1935.<ref name="MIC"></ref> ==Djela== *''Skladba bez naslova'' za glasovir (1915.) *''Mali preludij'' za glasovir (1916.) *''Mrtvo jezero'' za alt i glasovir (1916.) *''U mistične noći'' za mezzosopran i glasovir (1917.) *''Ponekad biva'' za alt i glasovir (1919.) *''Fünf Lieder nach Gedichten aus den "Arabischen Nächten"'' (1921.) *''Inser rebenju'' za muški zbor (1921.) *''Pod palubom'', balada za bariton i orkestar (1921.) *''Prelude'' za glasovir (1921.) *''Sonata za violinu i glasovir'' u c-molu (1921.) *''Kinder kimt'' za mješoviti zbor (1922.) *''Variationen und Fugato über ein Menuetto von Mozart für Klavier'' 2hdg. (1922.) *''Albumblatt'' za glasovir (1923.) *''Schluf man Kind'' za sopran i mješoviti zbor (1923.) *''2. kvartet'' (1924.) *''Dečja svita'' za glasovir (1935.) *''Svečana muzika u slavu 27.X. 1935'' za glasovir (1935.) *''Prolećna molitva za reči'' za ženski zbor (1938.) *''Romantička simfonija u c-molu'' (1938.) *''Snoviđenja za život pravi'' za mješoviti zbor (1938.) *Glazbeni brojevi za igrokaz ''"Izmira"'' za mješoviti zbor i orkestar *''Uzdaj se u Boga (Graničari)'' za mješoviti zbor i orkestar *Solo pjesme<ref>[http://quercus.mic.hr/quercus/person/1291 / http://quercus.mic.hr/ – »Rikard Švarc«] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161003181313/http://quercus.mic.hr/quercus/person/1291 |date=3. listopada 2016. }}, pristupljeno 25. srpnja 2016.</ref> ==Izvori== {{izvori}} {{dopusnica|www.mic.hr|Muzičkog informativnog centra|Glazba|Muzički informativni centar Koncertne direkcije Zagreb}} {{GLAVNIRASPORED:Schwarz, Rikard}} [[Kategorija:Hrvatski skladatelji]] [[Kategorija:Hrvatski dirigenti]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] [[Kategorija:Židovi u Hrvatskoj]] 8pmqt6jo1ymn02kdqxosrf9gshwdwsb 0 569831 7427789 7167933 2026-04-10T16:59:13Z MaGa 20797 dodana kategorija [[:Kategorija:Slivno|Slivno]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7427789 wikitext text/x-wiki {{coord|43.009458|17.565852|display=title}} [[slika:Brstanik Opuzen (6).JPG|minijatura|desno|250px|Ostatci Brštanika]] {{dz}} '''Brštanik''' je srednjovjekovni grad na lijevoj obali [[Neretva|Neretve]], pored grada [[Opuzen]]a. Prvi spomen datira u [[12. stoljeće|XII. stoljeće]], kao posjed [[Humska zemlja|humskoga]] kneza [[Miroslav (humski knez)|Miroslava]], zatim manastira sv. Petra i Pavla na [[Lim (rijeka)|Limu]]. Bosanski kralj [[Tvrtko]] na temeljima postojeće [[Rimljani|rimske]] utvrde [[1373.]] gradi utvrdu koja je osim obrambene uloge služila i kao trgovište [[sol]]i. [[Dubrovačka Republika|Dubrovčani]] ga ruše [[1472.]], a [[Osmansko Carstvo|Osmanlije]] [[1483.]]<ref>{{Citiranje weba |title=Brštanik |url=https://enciklopedija.hr/clanak/9773 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=4. rujna 2016.}}</ref> Njenom je gradnjom Tvrtko dobio izlaz na more, a namjerom gradnje [[Brodogradilište|brodogradilišta]] planirao je spriječiti gospodarsko-prometnu ovisnost o Dubrovniku.<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/13762/ Brštanik] Proleksis enciklopedija, pristupljeno 4. rujna 2016.</ref> [[Mletačka Republika]] ga u današnjem obliku obnavlja [[1686.]], a sve do [[1878.]] služio je kao utvrda s vojnom posadom. Od [[1886.]] godine služio je kao [[bolnica]] za oboljele od [[Kolera|kolere]], a [[1938.]] je zapaljen. Utvrda je danas u ruševnom stanju.<ref>[http://www.opuzen.hr/stranica/povijesni-razvoj/19 Grad Opuzen: Povijesni razvoj] opuzen.hr, pristupljeno 4. rujna 2016.</ref> Izvorni oblik nepoznat je zbog čestih rušenja i obnova. Nalazi se na popisu [[Kulturno dobro|zaštićenih kulturnih dobara]] Republike Hrvatske.<ref>[https://web.archive.org/web/20191106181215/https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212&kdId=383898863 Podgradina, Utvrda Brštanik] Arhivirana stranica Ministarstva kulture RH (pristupljeno 20. ožujka 2017.)</ref> == Izvori == {{commonscat}} {{izvori}} [[Kategorija:Utvrde u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Opuzen]] [[Kategorija:Zaštićene vojne i obrambene građevine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji]] [[Kategorija:Slivno]] p65a3do7ftwxbjw5pz4uwddqpqviilf 14 572713 7427665 5218115 2026-04-10T13:48:34Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Kultura u Vinkovcima|Kultura u Vinkovcima]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Vinkovci|Vinkovci]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7427665 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Građevine u Hrvatskoj po gradovima|Vinkovci]] [[Kategorija:Vinkovci]] ti4lbf4ze3jbcw249m9dblsdfrw5ql3 0 576617 7427834 6680208 2026-04-10T20:05:28Z ~2026-22391-65 357561 7427834 wikitext text/x-wiki [[File:Roman - Pair of Gold Earrings - Walters 571522, 571523.jpg|thumb|right|Naušnice iz razdoblja [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] (treće stoljeće): zlato, granati, granulacija, filigran.]] '''Naušnice''' su [[nakit]] koji se nosi na [[Uho|ušima]]. Postoje naušnice za probušene uši te one koje se na uho postavljaju malenom kvačicom , klipsom. Češće ih nose [[Žena|žene]]. Naušnica koja se na uho stavlja neposredno nakon bušenja naziva se ''medicinka''; ona se nosi oko 15 dana. ==Povijest== [[File:Earrings amphorae BM 2331.jpg|thumb|right|Zlatne starogrčke naušnice nastale u 1. ili 2. st. prije Krista.]] === Antika === Najstariji nalaz, star između 7500 i 8200 godina, naušnice su nađene u gradu [[Chifeng]]u u [[Unutarnja Mongolija|Unutarnjoj Mongoliji]]. Izrađene su od [[žad]]a. U [[Ur]]u su žene nosile naušnice mjesečastog oblika. Kod [[Egipćani|Egipćana]] na naušnice nailazimo od 18. dinastije. Grkinje su nosile razne vrste naušnica, dok su one u [[bizant]]skom stilu utjecale i na oblike istih u cijelom [[mediter]]anskom području te u [[islam]]skim zemljama. U doba [[Stari Rim|Rim]]a često su nošene naušnice izrađene na proboj, dodatno ukrašene i dragim kamenjem. === Europski srednji vijek === U radu Oswalda von Wolkensteina u jednoj se pjesmi opisuju naušnice koje je nosila jedna aragonska plemkinja. === Novovjekovno doba u srednjoj Europi === U 16. stoljeću naušnice se samo mjestice spominju, dok su u 17. i 18. stoljeću već bile uobičajene, no ograničene na plemkinje, najčešće kapljastog ili kruškolikog [[oblik]]a. <gallery heights="125" caption="Suvremene naušnice na sajmu u Indiji"> Datoteka:Earrings in a fair in India 02.jpg Datoteka:Pair of Earrings in a fair in India.jpg Datoteka:Earrings in a fair in India 03.jpg </gallery> == Vidi još == * [[Morčić]] * [[Djevojka s bisernom naušnicom (slika)]] ==Dodatna literatura== * Mascetti, Daniela and Triossi, Amanda. Earrings: From Antiquity to the Present. Rizoli International Publications, Inc. [[New York City, New York|New York,]] 1990. ==Vanjske poveznice== * [http://www.zlatarna-jozef-gjoni.hr/nakit/tradicionalni-hrvatski-nakit/konavoske-zlatne-nausnice/ Konavoske zlatne naušnice] [[Kategorija:Nakit]] [[Kategorija:Tjelesne modifikacije]] 5ugieyy815z73ypkezlkira5yx5mayi 7427879 7427834 2026-04-11T02:45:12Z Artus 90507 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-22391-65|~2026-22391-65]] ([[User talk:~2026-22391-65|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Argo Navis|Argo Navis]] 6680208 wikitext text/x-wiki [[File:Roman - Pair of Gold Earrings - Walters 571522, 571523.jpg|thumb|right|Naušnice iz razdoblja [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] (treće stoljeće): zlato, granati, granulacija, filigran.]] '''Naušnice''' su [[nakit]] koji se nosi na [[Uho|ušima]]. Postoje naušnice za probušene uši te one koje se na uho postavljaju malenom kvačicom, klipsom. Češće ih nose [[Žena|žene]]. Naušnica koja se na uho stavlja neposredno nakon bušenja naziva se ''medicinka''; ona se nosi oko 15 dana. ==Povijest== [[File:Earrings amphorae BM 2331.jpg|thumb|right|Zlatne starogrčke naušnice nastale u 1. ili 2. st. prije Krista.]] === Antika === Najstariji nalaz, star između 7500 i 8200 godina, naušnice su nađene u gradu [[Chifeng]]u u [[Unutarnja Mongolija|Unutarnjoj Mongoliji]]. Izrađene su od [[žad]]a. U [[Ur]]u su žene nosile naušnice mjesečastog oblika. Kod [[Egipćani|Egipćana]] na naušnice nailazimo od 18. dinastije. Grkinje su nosile razne vrste naušnica, dok su one u [[bizant]]skom stilu utjecale i na oblike istih u cijelom [[mediter]]anskom području te u [[islam]]skim zemljama. U doba [[Stari Rim|Rim]]a često su nošene naušnice izrađene na proboj, dodatno ukrašene i dragim kamenjem. === Europski srednji vijek === U radu Oswalda von Wolkensteina u jednoj se pjesmi opisuju naušnice koje je nosila jedna aragonska plemkinja. === Novovjekovno doba u srednjoj Europi === U 16. stoljeću naušnice se samo mjestice spominju, dok su u 17. i 18. stoljeću već bile uobičajene, no ograničene na plemkinje, najčešće kapljastog ili kruškolikog [[oblik]]a. <gallery heights="125" caption="Suvremene naušnice na sajmu u Indiji"> Datoteka:Earrings in a fair in India 02.jpg Datoteka:Pair of Earrings in a fair in India.jpg Datoteka:Earrings in a fair in India 03.jpg </gallery> == Vidi još == * [[Morčić]] * [[Djevojka s bisernom naušnicom (slika)]] ==Dodatna literatura== * Mascetti, Daniela and Triossi, Amanda. Earrings: From Antiquity to the Present. Rizoli International Publications, Inc. [[New York City, New York|New York,]] 1990. ==Vanjske poveznice== * [http://www.zlatarna-jozef-gjoni.hr/nakit/tradicionalni-hrvatski-nakit/konavoske-zlatne-nausnice/ Konavoske zlatne naušnice] [[Kategorija:Nakit]] [[Kategorija:Tjelesne modifikacije]] k8zl4d22st2aoiyjlg7e7zruem096ai 0 581802 7427754 7366035 2026-04-10T14:58:47Z Ponor 38361 datum ≠ mjesto 7427754 wikitext text/x-wiki {{Skladatelj | ime = Peter Machajdík | opis_slike = | veličina = | slika = MACHAJDIK 2022.JPG|230px|mini|desno|Peter Machajdík | slika_širina = 250px | država = {{Z+X|SLK}} | prebivalište = [[Bratislava]] | datum_rođenja = [[1. lipnja]] [[1961.]] | mjesto_rođenja = [[Bratislava]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | profesija = [[skladatelj]] | Službena stranica = [http://www.machajdik.de vebsajt] }} '''Peter Machajdík''' ([[Bratislava]], [[1. lipnja]] [[1961.]]) [[Slovačka|slovački]] je [[skladatelj]] orkestralne, elektro-akustičke [[glazba|glazbe]], kao i glazbe za [[film]] i [[kazalište]]. On je također [[likovna umjetnost|likovni umjetnik]]. Početkom 1990-ih godina školovao se u [[Amsterdam]]u i [[Graz]]u. Pažnju svjetske javnosti Machajdík je privukao multimedijalnim projektom "Intimna glazba", koji je u suradnji s perkusionistom [[David Moss|Davidom Mossom]] i plesačicom Doroteom Rust predstavio na festivalu „Inventionen“ u [[Berlin]]u [[1994.]] godine. Od tada se njegova djela izvode i emitiraju širom [[svijet]]a (Njemačka, Italija, Austrija, Nizozemska, SAD, Finska, Francuska, Srbija, Ukrajina). Neke od njegovih [[kompozicija]] nastale su kao suradnja s mnogim eminentnim umjetnicima. Godine [[1992.]], Peter Machajdík dobio je stipendiju njemačke službe za akademsku razmjenu (Berliner Künstlerprogramm des DAAD)<ref>http://www.berliner-kuenstlerprogramm.de/de/gast.php?id=515 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180612143302/http://www.berliner-kuenstlerprogramm.de/de/gast.php?id=515 |date=12. lipnja 2018. }} DAAD Berlin Preuzeto 17. travnja 2017.</ref> u području glazbe. Također, dobitnik je nagrada međunarodnog natjecanja za elektro-akustičnu glazbu Russolo-Pratela,<ref>http://luigi.russolo.free.fr/winners.html#1989 Concorso Internazionale Luigi Russolo Preuzeto 17. travnja 2017.</ref> fondacije Slovačka glazba, Češkoga radija, Udruženja harmonikaša [[Njemačka|Njemačke]], Glazbenoga festivala u [[Bratislava|Bratislavi]] i dr. Od 2015. predaje soundart na [[Košice|košickoj]] Fakultetu umetnosti. Član je Slovačkog društva skladatelja. Prihvaćen od publike i od kritike, za skladateljski je rad višestruko nagrađivan. Autor je opsežnoga opusa solističkih, komornih, zborskih, orkestralnih i koncertantnih: Wie der Wind in den Dünen za 12 gudača (2011.), Namah za gudače (2000.), Seas and Deserts za gudački kvartet i audio playback (2015.), Portus pacis za orgulje (2015.), Senahh za flautu i klavir (2015.), Nell'autunno del suo abbraccio insonne za harfu (2004.), The Son za gitaru i gudački kvartet (2017.), Behind the Waves za violu i gudače (2016.), The Immanent Velvet za klavir (2011.), To the Rainbow So Close Again za gudački kvartet (2004.) i dr. == Diskografija == === Albuma === * 1995: ''The ReR Quarterly © Quarterly'', ReR Volume 4 No 1 CD - ReR 0401 Recommended Records * 2003: ''Namaste suite'' (Guido Arbonelli - klarineti) © Mnemes HCD 102 * 2008: ''Nuove musice per tromba 6'' (Ivano Ascari - truba) © AZ 5005 * 2008: ''The healing heating'' (R(A)DIO(CUSTICA) SELECTED 2008) © Češki radio * 2008: ''Namah''<ref>{{cite web |title=Album NAMAH |url=http://petermachajdik.weebly.com/namah.html |access-date=8. svibnja 2017. |archive-date=19. listopada 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20141019200550/http://petermachajdik.weebly.com/namah.html |url-status=dead }}</ref> © musica slovaca SF 00542131 * 2009: ''Minimal harp'' (Floraleda Sacchi - harfa) © DECCA / Universal 476 317 * 2011: ''Inside the tree''<ref>{{cite web |title=Album INSIDE THE TREE |url=http://petermachajdik.weebly.com/inside.html}}</ref> (muzika za violončelo, harfu i elektronike) © Amadeus Arte Catalogue No. AA11003 * 2012: ''Czechoslovak chamber duo'' ([[Antonín Dvořák]] / Peter Machajdík / Mikuláš Schneider-Trnavský) Češki radio #CR0591-2 * 2012: ''A marvelous love'' - New Music for Organ (Američki orguljaš Carson Cooman igra skladbe Petera Machajdika, Patricie Van Ness, Jima Daltona, Tima Rozema, Ala Bennera, Thomasa Åberga i Harolda Stovera), Albany Records, TROY1357 * 2012: ''The Immanent Velvet''<ref>{{cite web |title=Album THE IMMANENT VELVET |url=http://petermachajdik.weebly.com/velvet.html}}</ref> (kamerna muzika za piano, gitaru, violončelo, harfu i gudački orkestar), Azyl Records, R266-0024-2-331 * 2015: ''Elektrická gitara''<ref>{{cite web |title=Album ELEKTRICKÁ GITARA |url=http://www.hevhetia.sk/Hevhetia/portal/ViewItem.xhtml?id=3416 |access-date=8. svibnja 2017. |archive-date=5. siječnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180105111824/http://www.hevhetia.sk/Hevhetia/portal/ViewItem.xhtml?id=3416 |url-status=dead }}</ref> (kompozicija LET Petera Machajdika za električne gitare i kompozicije Luciana Beria, Daniela Mateja, Boška Milakovića, Juraja Vajó, Pavola Bizona, Ivana Buffa), Hevhetia HV 0070-2-331 == Službena stranica == *[http://www.machajdik.com/ Službena stranica Petera Machajdíka] {{eng icon}} == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Machajdík, Peter}} [[Kategorija:Životopisi, Bratislava]] [[Kategorija:Slovački umjetnici]] [[Kategorija:Skladatelji]] jl6s8ma0y3n24g38w4m3vzq7r2zr6bv 0 581974 7427680 7427520 2026-04-10T14:01:18Z Argo Navis 852 7427680 wikitext text/x-wiki {{Infookvir stadion | ime = ŠC "Mačkamama" | izvorno_ime = | slika = Igralište Mačkamama.jpg | UEFA = | nadimak = | prijašnja_imena = | lokacija = [[Osijek]] | dz = HRV | koordinate = | pushpin_map = Hrvatska Osijek | pushpin_label = | cijena_izgradnje = | arhitekt = | izgradnja = | otvoren = | renoviran = | proširen = | zatvoren = | srušen = | vlasnik = | upravitelj = | korisnici = NK Mursa i ŽNK Osijek | kapacitet = 1000 | teren = trava | dimenzije = }} '''ŠC Mačkamama''' je nogometni [[stadion]] u gradu [[Osijek]]u (Bosutsko naselje), u Gackoj 1.<ref name="športski objekti">(): [http://www.sportski-objekti.hr/objekti/sc-mackamama ŠC Mačkamama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170420144635/http://www.sportski-objekti.hr/objekti/sc-mackamama |date=20. travnja 2017. }}, Športski objekti d.o.o. Pristupljeno 20. travnja 2017.</ref> == Povijest == Godine 2005. završena je izgradnja športskog centra. Izgrađeno je igralište za mali nogomet, košarkaško igralište, boćalište, odbojkaško igralište u pijesku, izgrađene su tribine i prilazni prostor.<ref name="športski objekti"/> Stadion je kapaciteta 1000 gledatelja. == Klubovi == ŽNK Osijek i [[NK Mursa-Zanatlija Osijek|NK Mursa]]<ref>D.L.: [http://www.glas-slavonije.hr/292367/6/Na-igralistu-Mackamama-trenira-80-djecaka-i-mladica?keepThis=true&TB_iframe=true&height=650&width=650 ''Na igralištu Mačkamama trenira 80 dječaka i mladića''], Glas Slavonije, 3. veljače 2016. Pristupljeno 20. travnja 2016.</ref> su dva kluba koja koriste ovaj teren za utakmice i treninge. Na glasu je kao "hram ženskog nogometa".<ref>[http://nogos.info/4161_%C5%A0C-Ma%C4%8Dkamama-treba-ostati-hram-%C5%BEenskog-nogometa.htm ''ŠC Mačkamama treba ostati hram ženskog nogometa''], Nogos.info, 25. rujna 2014.</ref> == Povezani članci == * [[Mačkamama]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *Mijo Jozić: [http://sportalo.hr/osjecke-nogometasice-slavile-spartaka/ ''Osječke nogometašice slavile protiv Spartaka''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170420234825/http://sportalo.hr/osjecke-nogometasice-slavile-spartaka/ |date=20. travnja 2017. }}, Sportalo, 17. ožujka 2017. [[Kategorija:Hrvatski nogometni stadioni]] [[Kategorija:Športski objekti u Osijeku]] [[Kategorija:Nogomet u Osijeku]] gsdf276mhuux4jrevhwmecr9hq6qdu2 7427681 7427680 2026-04-10T14:01:59Z Argo Navis 852 7427681 wikitext text/x-wiki {{Infookvir stadion | ime = ŠC Mačkamama | izvorno_ime = | slika = Igralište Mačkamama.jpg | UEFA = | nadimak = | prijašnja_imena = | lokacija = [[Osijek]] | dz = HRV | koordinate = | pushpin_map = Hrvatska Osijek | pushpin_label = | cijena_izgradnje = | arhitekt = | izgradnja = | otvoren = | renoviran = | proširen = | zatvoren = | srušen = | vlasnik = | upravitelj = | korisnici = NK Mursa i ŽNK Osijek | kapacitet = 1000 | teren = trava | dimenzije = }} '''ŠC Mačkamama''' je nogometni [[stadion]] u gradu [[Osijek]]u (Bosutsko naselje), u Gackoj 1.<ref name="športski objekti">(): [http://www.sportski-objekti.hr/objekti/sc-mackamama ŠC Mačkamama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170420144635/http://www.sportski-objekti.hr/objekti/sc-mackamama |date=20. travnja 2017. }}, Športski objekti d.o.o. Pristupljeno 20. travnja 2017.</ref> == Povijest == Godine 2005. završena je izgradnja športskog centra. Izgrađeno je igralište za mali nogomet, košarkaško igralište, boćalište, odbojkaško igralište u pijesku, izgrađene su tribine i prilazni prostor.<ref name="športski objekti"/> Stadion je kapaciteta 1000 gledatelja. == Klubovi == ŽNK Osijek i [[NK Mursa-Zanatlija Osijek|NK Mursa]]<ref>D.L.: [http://www.glas-slavonije.hr/292367/6/Na-igralistu-Mackamama-trenira-80-djecaka-i-mladica?keepThis=true&TB_iframe=true&height=650&width=650 ''Na igralištu Mačkamama trenira 80 dječaka i mladića''], Glas Slavonije, 3. veljače 2016. Pristupljeno 20. travnja 2016.</ref> su dva kluba koja koriste ovaj teren za utakmice i treninge. Na glasu je kao "hram ženskog nogometa".<ref>[http://nogos.info/4161_%C5%A0C-Ma%C4%8Dkamama-treba-ostati-hram-%C5%BEenskog-nogometa.htm ''ŠC Mačkamama treba ostati hram ženskog nogometa''], Nogos.info, 25. rujna 2014.</ref> == Povezani članci == * [[Mačkamama]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *Mijo Jozić: [http://sportalo.hr/osjecke-nogometasice-slavile-spartaka/ ''Osječke nogometašice slavile protiv Spartaka''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170420234825/http://sportalo.hr/osjecke-nogometasice-slavile-spartaka/ |date=20. travnja 2017. }}, Sportalo, 17. ožujka 2017. [[Kategorija:Hrvatski nogometni stadioni]] [[Kategorija:Športski objekti u Osijeku]] [[Kategorija:Nogomet u Osijeku]] ozbvty0yfwzcviuukm654212gvdc816 0 585720 7427859 6971550 2026-04-10T21:31:22Z Divna Jaksic 974 dodan {{Infookvir atletičar}} 7427859 wikitext text/x-wiki {{Infookvir atletičar | ime =Abdi Bile | slika =Bile Abdi (482x321).jpg | slika_širina = <!-- Samo za slike uže od 220px --> | slika_opis = | puno_ime =Abdi Bile | nadimak = | datum_rođenja =[[28. prosinca]] [[1962.]] | mjesto_rođenja =[[Laascaanood]], [[Somalija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | visina = 1,85 | težina = <!-- "kg" se dodaje automatski --> | državljanstvo = | karijera = | discipline = 800 m, 1500 m, 1 milja, 3000 m | trener = | klub = | rekordi = | medalje = {{Medalje vrh2}} {{Medalje šport | [[Atletika]]}} {{Medalje SP}} {{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1987.|SP 1987. - Rim]] | 1500 m}} {{Medalje bronca| [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1993.|SP 1993. - Stuttgart]] | 1500 m}} {{Medalje dno}} }} '''Abdi Bile''' ([[Laascaanood]], [[28. prosinca]] [[1962.]]), pravim imenom '''Cabdi Bille Cabdi''', bio je somalijski srednjeprugaš, natjecatelj u utrakama na 800 i 1500 metara. Kratkotrajno je držao svjetski rekord u utrci na 1500 metara. Za Somaliju je nastupio na dvjema [[OI|Olimpijskim igrama]] i tri [[Svjetska prvenstva u atletici]], osvojivši svjetsko zlato i Kontinentalni kup. Smatra se najboljim somalijskim atletičarem te se ubraja među najbolja somalijske športaše.<ref name="runner"> [http://www.runnersworld.com/rt-web-exclusive/abdi-bile-returns-to-somalia Runner's World] Paul Gains, ''Abdi Bile se vratio u Somaliju'' {{eng oznaka}}, 23. travnja 2011. (pristupljeno 11. lipnja 2017.) </ref> == Životopis == Rođen je u gradu [[Laascaanood]]u na sjeveru Somalije [[1962.]] u stočarskoj nomadskoj obitelji. Srednju školu završio je u [[Erigavo|Erigavu]]. Kao dijete igrao je [[nogomet]], a u srednjoj se školi počeo baviti [[trčanje]]m, isprva iz [[hobi]]ja. Na nagovor i preporuku nastavnika tjelesne kulture postaje član atletskog kluba i započinje športsku karijeru.<ref>[http://www.allgedo.com/2012/04/29/tarikhda-cabdi-bile-cabdi-oo-ah-ordaagii-caanka-ahaa-ee-soomaaliya/ Allgedo Online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230302085313/https://www.allgedo.com/2012/04/29/tarikhda-cabdi-bile-cabdi-oo-ah-ordaagii-caanka-ahaa-ee-soomaaliya/ |date=2. ožujka 2023. }} Abdirasak Ahme Jama, ''Tarikhda Cabdi Bile Cabdi oo ah ordaagii caanka ahaa ee Soomaaliya'' '''(<small>som.</small>)''', www.allgedo.com, 29. travnja 2012. (pristupljeno 11. lipnja 2017.)</ref> Prvi veliki uspjeh ostvaruje plasmanom na [[OI 1984.|Olimpijske igre 1984.]] u [[Los Angeles]]u, gdje je u utrci na 800 metara osvojio 5. mjesto u četvrtzavršnici, a na 1500 metara 4. mjesto u izlučnim utrkama. Na svečanosti otvaranja nosio je [[zastava Somalije|somalijsku zastavu]]. Osvajanjem srebrnog odličja na Afričkom prvenstvu 1985. ostvaruje prvi veliki uspjeh na nekom međunarodnom natjecanju. Kao veliko iznenađenje [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1987.|Svjetskog prvenstva 1987.]] u [[Rim]]u, osvaja zlatno odličje u utrci na 1500 metara. Time postaje prvi Somalac koji je ostvario taj uspjeh. Na Sveučilištu Georgea Masona u [[Virginia|Virginiji]] diplomirao je oglašavački menadžment.<ref name="nytimes"> [http://www.nytimes.com/1988/05/08/sports/olympic-profile-abdi-bile-running-as-a-nation-watches.html?pagewanted=all&src=pm/ The New York Times] Michael Janofsky, ''Abdi Bile, olimpijski profil'' {{eng oznaka}}, www.nytimes.com, 8. svibnja 1988. (pristupljeno 11. lipnja 2017.) </ref> Odlične rezultate niže i krajem [[1980-ih]] i početkom [[1990-ih]]. Tako na Svjetskom kupu 1989. u [[Barcelona|Barceloni]] osvaja zlatno odličje, ponovno u utrci na 1500 metara. Uspješan je i na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1993.|Svjetskom prvenstvu 1993.]] u njemačkom [[Stuttgart]]u, gdje osvaja broncu. Iste godine osvaja i srebrno odličje na Svjetskom atletskom finalu u [[London]]u, a na istom natjecanju [[1994.]] u [[Pariz]]u osvaja brončano odličje, također na 1500 metara. To mu je ujedno bilo i posljednje odličje s velikih natjecanja. Zbog teške ozljede propustio je [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1991.|Svjetsko prvenstvo 1991.]], kao i [[OI 1988.|Olimpijske igre 1988.]] i [[OI 1992.|1992.]] Najveći uspjeh na [[OI|olimpijskim igrama]] ostvaruje [[OI 1996.|1996.]] u američkoj [[Atlanta|Atlanti]], gdje se plasirao u samu završnicu utrke na 1500 metara, u kojoj je završio na 6. mjestu. I na tim igrama bio je stjegonoša Somalije. Nakon Igara prekida profesionalnu karijeru i posvećuje se [[humanitarni rad|humanitarnom radu]] sudjelujući na brojnim utrkama. Oženjen je i otac troje djece: kćeri Majde (r. [[1988.]]) i sinova Ahmeda (r. [[1993.]]) i Mohammeda (r. [[2001.]]) Ahmed je također srednjeprugaš te drži rekord Virginie u krosu te na 1000 i 1600 metara. Bio je i dvostruki američki juniorski prvak na 800 metara. Od [[2011.]] ponovno živi u Somaliji, gdje postaje atletski trener.<ref name="runner"/> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Bile, Abdi}} [[Kategorija:Somalijski športaši]] [[Kategorija:Srednjoprugaši]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u atletici]] [[Kategorija:Humanitarci]] [[Kategorija:Atletski treneri]] n50u98g8shznmju5qcnkr1p79xu70k5 0 590882 7427882 7416702 2026-04-11T04:21:04Z ~2026-19944-81 356626 Dodana nova knjiga "Dika nebeska" 7427882 wikitext text/x-wiki {{Infookvir svećenik | ime_svećenika = Antun Tonči Trstenjak | pravo_ime = | slika = | slika_širina = | slika_opis = | datum_rođenja = [[1. ožujka]] [[1944.]] | mjesto_rođenja = [[Kotoriba]], [[Hrvatska]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | zaređen_za_svećenika = [[7. siječnja]] [[1973.]] | titula = doktor | djela_u_službi = | počasti_u_njegovo_ime = }} '''Antun (Tonči) Trstenjak''' ([[Kotoriba]], [[1. ožujka]] [[1944.]]), [[hrvat]]ski [[Katolička crkva|katolički]] [[svećenik]], [[Družba Isusova|isusovac]], pisac, televizijski [[novinar]] i urednik. == Životopis == Rođen je u mjestu [[Kotoriba]] u [[Međimurje|Međimurju]]. Stupio je u [[Družba Isusova|Družbu Isusovu]] 1961. godine. Veliku maturu položio je 1966. u [[Nadbiskupska klasična gimnazija u Zagrebu|Nadbiskupskoj klasičnoj gimnazij]]<nowiki/>i u [[Zagreb]]u, nakon čega je nastavio studirati [[filozofija|filozofiju]] i [[teologija|teologiju]] na [[Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove|FTI-u]].<ref name="leksikon radija i televizije">[http://obljetnica.hrt.hr/leksikon/t/trstenjak-antun-tonci/ ''Trstenjak, Antun (Tonči)''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170813232704/http://obljetnica.hrt.hr/leksikon/t/trstenjak-antun-tonci/ |date=13. kolovoza 2017. }}, Leksikon radija i televizije, HRT. Pristupljeno 13. kolovoza 2017.; ''Trstenjak Antun'' , ''Who is who u Hrvatskoj,'' Hübners Who is Who, Zug,2011.</ref> [[Kardinal]] [[Franjo Kuharić]] zaredio ga je za svećenika u [[varaždinska katedrala|varaždinskoj katedrali]] 7. siječnja 1973.<ref>[http://verbum.hr/knjige/autor-trstenjak-tonci/ Verbum] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170813225639/http://verbum.hr/knjige/autor-trstenjak-tonci/ |date=13. kolovoza 2017. }} ''Autor: Tonči Trstenjak'' Preuzeto 12. kolovoza 2017. godine</ref> Studirao je pastoralnu teologiju i katehetiku na [[Salezijanci|Salezijanskom papinskom sveučilištu]] u Rimu. Doktorirao je na [[Papinsko sveučilište Gregoriana|Papinskom sveučilištu Gregoriana]] u [[Rim]]u 1987. s tezom o [[Aleksandar Komulović|Aleksandru Komuloviću]] (1548. – 1608.). Bio je od 1988. do 1991. urednik [[časopis]]a ''[[Obnovljeni Život]]''. U četiri mandata s prekidima (1988. – 2008.) bio je u vodstvu Hrvatske zajednice bračnih susreta. Bio je predsjednik Zavičajnog društva Međimurje u Zagrebu, član ''Katehetskog vijeća'' BKJ i [[Hrvatska biskupska konferencija|HBK]] (1978. – 1992.) i član ''Odbora za sredstva društvene komunikacije'' HBK od 1994. – 2009.<ref>[http://www.biskupija-varazdinska.hr/vijesti/misno-slavlje-i-koncert-u-varazdinskoj-katedrali-uoci-bogojavljenja/1595 Varaždinska biskupija] M. Štefanec: ''Misno slavlje i koncert u varaždinskoj katedrali uoči Bogojavljenja''. 5. siječnja 2013. Preuzeto 12. kolovoza 2017. godine</ref> Godine 1989. počeo je surađivati na Zagrebačkom radiju. Bio je od siječnja 1991. prvi sudionik i suosnivač najdugovječnije religijske emisije prvog programa Hrvatskog radija "Duhovna misao". Dugi niz godina - 1991. do 2009. - radio je na [[HRT|Hrvatskoj radio-televiziji]] kao [[televizijski novinar]] i urednik u Religijskoj redakciji. Prvo je bio novinar u ''Informativnom programu HRT'' zadužen za religijske teme a 1993. osniva i uređuje Program religijske kulture HTV. Organizirao je prvi izravni televizijski prijenos mise iz [[krčka katedrala|krčke katedrale]] 23. veljače 1991., prvi izravni prijenos Križnoga puta s papom Ivanom Pavlom II. (1992.). Jedan je od organizatora i komentatora prigodom svih triju posjeta Ivana Pavla II. Hrvatskoj. Prigodom prvog dolaska Pape 1994. osmislio je i bio suorganizator u povijesti papinih putovanja prvog TV-maratona - izravnog televizijskog prijenosa od zagrebačke zračne luke do Kaptola. Snimio je desetak dokumentarnih filmova u seriji [[Hrvatske katoličke misije (HRT)|Hrvatske katoličke misije]] i [[Hrvatski duhovni velikani (HRT)|Hrvatski duhovni velikani]]. Bio je voditelj brojnih kontakt-emisija i sudionik u stvaranju te uređivanju mnoštva emisija Religijskog programa: [[U početku bijaše riječ (HRT)|U početku bijaše riječ]], Biblija, [[Mir i dobro (HRT)|Mir i dobro]], [[Duhovni izazovi (HRT)|Duhovni izazovi]], [[Ekumena (HRT)|Ekumena]].<ref name="leksikon radija i televizije"/> Od 1980. do 2012. bio je sveučilišni profesor na Filozofsko-teološkom institutu i [[Fakultet filozofije i religijskih znanosti|Filozofskom fakultetu Družbe Isusove]]. Predavao je [[Katehetska metodologija|Pastoralnu teologiju, Katehetiku]], Medijske znanosti i [[Didaktika|didaktiku]].<ref>[http://www.ffdi.hr/fakultet/nastavnici Filozofski fakultet Družbe Isusove] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170813222218/http://www.ffdi.hr/fakultet/nastavnici |date=13. kolovoza 2017. }} ''Nastavnici'' Preuzeto 12. kolovoza 2017. godine</ref> Za najstariji religijski mjesečnik u Hrvatskoj ''Glasnik Srca Isusova i Marijina'' od 2009. piše kratke priče pa je tako nastala zbirka "Božićna pomaranča – priče jednog svećenika", koja je objavljena [[2013.]] godine i "Zaljubljeni kapelan - pripovijesti za vele i male" objavljena 2019. Do sada je napisao i objavio preko 50 znanstvenih članaka u ''[[Obnovljeni Život|Obnovljenom životu]]'' i raznim znanstvenim zbornicima te oko 150 kratkih priča, u kojima iznosi pred čitatelje bogato životno iskustvo i sjećanja satkana ponajprije od doživljenog i proživljenog. Objavio je i preko stotinu tekstova i reportaža u domaćim i stranim tiskovinama.<ref>[http://emedjimurje.rtl.hr/glazba-i-kultura/pater-tonci-trstenjak-u-rodnoj-kotoribi-promovirao-svoju-knjigu E-Međimurje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170813232320/http://emedjimurje.rtl.hr/glazba-i-kultura/pater-tonci-trstenjak-u-rodnoj-kotoribi-promovirao-svoju-knjigu |date=13. kolovoza 2017. }} A. Fuš: ''Pater Tonči Trstenjak u rodnoj Kotoribi promovirao svoju knjigu''. 26. travnja 2014. Preuzeto 12. kolovoza 2017. godine</ref> Hrvatsko društvo katoličkih novinara dodijelilo mu je 24. svibnja 2022. nagradu za životno djelo ''za dugogodišnje kvalitetno novinarsko, publicističko i uredničko djelovanje u širenju Radosne vijesti putem medija, te ustanovljenje religijskoga programa na Hrvatskoj televiziji''.<ref>https://ika.hkm.hr/novosti/dodijeljene-nagrade-i-priznanja-hrvatskoga-drustva-katolickih-novinara-2</ref> == Djela == * 2003. ''Duhovna misao - Riječi duhovnika s Hrvatskog radija'', Zagreb, Znanje * 2013. ''Božićna pomaranča: Priče jednoga svećenika,'' Zagreb: Kršćanska sadašnjost. * 2010. ''[[Marijan Gajšak]] - Sakralna umjetnost,'' monografija, Zagreb: FTI, * 2017. [https://Hrvatska&#x20;zajednica&#x20;bračnih&#x20;susreta ''Bračni susreti'']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}''- Povijest HZBS'', monografija, Zagreb: HZBS, * 2019. ''Zaljubljeni kapelan: Pripovijesti za vele i male''. Zagreb: Kršćanska sadašnjost. * 1989. ''[[Aleksandar Komulović|Alessandro Komulović]] S.J. 1548. – 1608. (Profilo biografico), "''[https://sjweb.info/arsi/en/publications/ahsi/ Archivium Historicum S.J.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210418094044/http://www.sjweb.info/arsi/en/publications/ahsi/ |date=18. travnja 2021. }}", LVIII. 1989. 43-86 * 2019. ''Zaljubljeni kapelan -pripovijesti za male i vele'', Kršćanska sadašnjost, Zagreb * 2023. ''Aleksandar Komulović, Split1548.- Dubrovnik 1608.,'' Književni krug, Split. * 2026. ''Dika nebeska: i druge pripovijesti za vele i male.'' Zagreb: Kršćanska sadašnjost. == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Trstenjak, Tonči}} [[Kategorija:Hrvatski katolički svećenici]] [[Kategorija:Hrvatski isusovci]] [[Kategorija:Hrvatski novinari]] [[Kategorija:Zaposlenici HRT-a]] [[Kategorija:Diplomanti Papinskog sveučilišta Gregoriana]] a5ylga3qdt6v27c8e5fjq4vurooaj5w 0 591870 7427861 7000403 2026-04-10T21:49:13Z Divna Jaksic 974 dodan {{Infookvir atletičar}} 7427861 wikitext text/x-wiki {{pravopis}} {{Infookvir atletičar | ime =Bojana Bjeljac | slika =Frankfurt-Marathon-2018-0027.jpg | slika_širina = <!-- Samo za slike uže od 220px --> | slika_opis = | puno_ime = | nadimak = | datum_rođenja =[[10. travnja]] [[1989.]] | mjesto_rođenja =[[Bosanski Novi]], [[BiH]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | visina = <!-- npr. 1,78 "m" se dodaje automatski --> | težina = <!-- "kg" se dodaje automatski --> | državljanstvo = [[Hrvatska|hrvatsko]] | karijera = | discipline = Trčanje na duge pruge | trener = [[Mladen Kršek]] | klub = [[AK Dinamo Zrinjevac]] | rekordi = | medalje = }} '''Bojana Bjeljac''' ([[Bosanski Novi]],<ref>[https://www.nezavisne.com/sport/ostali_sportovi/Bojana-Bjeljac-U-BiH-me-ne-cijene/404575 Bojana Bjeljac: U BiH me ne cijene] Nezavisne novine (objavljeno 24. prosinca 2016., pristupljeno 29. kolovoza 2017.)</ref> [[10. travnja]] [[1989.]]<ref>{{Citiranje weba |url=https://worldathletics.org/athletes/croatia/bojana-bjeljac-14665027 |title=Bojana BJELJAC |access-date=2021-08-12 |website=worldathletics.org}}</ref>) [[hrvat]]ska je atletska trkačica na duge staze i [[maraton]]ka. Državna je rekorderka na 3000 m na otvorenom i u dvorani, 5000 m na otvorenom i u dvorani, 10.000 m i u [[maraton]]u. Prva je [[hrvat]]ska [[atletičar]]ka, računajući natjecanja i na otvorenom i u dvorani, koja je 3000 m otrčala ispod devet minuta ([[2023]]. u dvorani).<ref>https://sportske.jutarnji.hr/sn/sport-mix/atletika/bojana-bjeljac-srusila-hrvatski-rekord-na-3000-metara-lucija-grd-briljantna-na-preponama-15302612</ref> Prvakinja Hrvatske u maratonu bila je 2017., a u polumaratonu 2018 i 2019. Srušila je seniorski rekord Hrvatske na 10.000 m na stazi 33:08,1 u Zagrebu 30. ožujka 2019. i na 5000 m u Regensburgu 29. svibnja 2019. 15:43,73. U [[Berlin]]u 2021. postavila je rekord Hrvatske na 10 km na cesti 32,12. Nastupila je na SP u polumaratonu u Valenciji 2018 i Gdynia 2020 i na SP u Londonu u maratonu 2017. Na EP u Berlinu 2018. na maratonu osvojila je 20. mjesto. Ima nastup na SP u maratonu [[Doha]] 2019.<ref name="inter">[http://www.sportinterview.net/bojana-bjeljac/ Sport Interview] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170828231945/http://www.sportinterview.net/bojana-bjeljac/ |date=28. kolovoza 2017. }} Bojana Bjeljac (pristupljeno 28. kolovoza 2017.)</ref> Na svojim prvim Olimpijskim igrama u [[OI 2020|Tokiju 2021.]] godine završila je maratonsku utrku na 53.mjestu od 88 trkačica, a na [[OI 2024.]] godine u Parizu na 71. mjestu. Trenira je [[Mladen Kršek]], najuspješniji hrvatski dugoprugaški trener. Osobni rekord joj je 2:27,42 na maratonu u Valenciji 1. prosinca 2019. To je drugi rezultat svih vremena u Hrvatskoj i norma za [[OI 2020.|OI u Tokiju 2020.]] U polumaratonu rekord joj je 1:11,12 Gdynia 17. listopada 2020.<ref name="inter"/> Članica je [[AK Dinamo Zrinjevac]].<ref>[http://www.ak-dinamo.hr/od-rekreativke-do-prvakinje-u-maratonu/ Od rekreativke do prvakinje u maratonu] AK Dinamo Zrinjevac (objavljeno 8. travnja 2017., pristupljeno 29. kolovoza 2017.)</ref> == Izvori == {{Izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Bjeljac, Bojana}} [[Kategorija:Hrvatski dugoprugaši]] [[Kategorija:Hrvatski atletičari olimpijci]] [[Kategorija:Hrvatski športaši iz Bosne i Hercegovine]] ls65inpsaetpsw18zka6txds30aqmb1 7427863 7427861 2026-04-10T21:54:26Z Divna Jaksic 974 7427863 wikitext text/x-wiki {{pravopis}} {{Infookvir atletičar | ime =Bojana Bjeljac | slika =Frankfurt-Marathon-2018-0027.jpg | slika_širina = <!-- Samo za slike uže od 220px --> | slika_opis = | puno_ime = | nadimak = | datum_rođenja =[[10. travnja]] [[1989.]] | mjesto_rođenja =[[Bosanski Novi]], [[BiH]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | visina = <!-- npr. 1,78 "m" se dodaje automatski --> | težina = <!-- "kg" se dodaje automatski --> | državljanstvo = [[Hrvatska|hrvatsko]] | karijera = | discipline = Trčanje na duge pruge | trener = [[Mladen Kršek]] | klub = [[AK Dinamo Zrinjevac]] | rekordi = | medalje = }} '''Bojana Bjeljac''' ([[Bosanski Novi]],<ref>[https://www.nezavisne.com/sport/ostali_sportovi/Bojana-Bjeljac-U-BiH-me-ne-cijene/404575 Bojana Bjeljac: U BiH me ne cijene] Nezavisne novine (objavljeno 24. prosinca 2016., pristupljeno 29. kolovoza 2017.)</ref> [[10. travnja]] [[1989.]]<ref>{{Citiranje weba |url=https://worldathletics.org/athletes/croatia/bojana-bjeljac-14665027 |title=Bojana BJELJAC |access-date=2021-08-12 |website=worldathletics.org}}</ref>) [[hrvat]]ska je atletska trkačica na duge staze i [[maraton]]ka. Državna je rekorderka na 3000 m na otvorenom i u dvorani, 5000 m na otvorenom i u dvorani, 10.000 m i u [[maraton]]u. Prva je [[hrvat]]ska [[atletičar]]ka, računajući natjecanja i na otvorenom i u dvorani, koja je 3000 m otrčala ispod devet minuta ([[2023]]. u dvorani).<ref>https://sportske.jutarnji.hr/sn/sport-mix/atletika/bojana-bjeljac-srusila-hrvatski-rekord-na-3000-metara-lucija-grd-briljantna-na-preponama-15302612</ref> Prvakinja Hrvatske u maratonu bila je 2017., a u polumaratonu 2018 i 2019. Srušila je seniorski rekord Hrvatske na 10.000 m na stazi 33:08,1 u Zagrebu 30. ožujka 2019. i na 5000 m u Regensburgu 29. svibnja 2019. 15:43,73. U [[Berlin]]u 2021. postavila je rekord Hrvatske na 10 km na cesti 32,12. Nastupila je na SP u polumaratonu u Valenciji 2018 i Gdynia 2020 i na SP u Londonu u maratonu 2017. Na [[Europsko prvenstvo u atletici – Berlin 2018.|EP u Berlinu 2018.]] na maratonu osvojila je 20. mjesto. Nastupila je u maratonskoj utrci na SP u [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2019.|Dohi 2019.]]<ref name="inter">[http://www.sportinterview.net/bojana-bjeljac/ Sport Interview] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170828231945/http://www.sportinterview.net/bojana-bjeljac/ |date=28. kolovoza 2017. }} Bojana Bjeljac (pristupljeno 28. kolovoza 2017.)</ref> Na svojim prvim Olimpijskim igrama u [[OI 2020.|Tokiju 2021.]] godine završila je maratonsku utrku na 53.mjestu od 88 trkačica, a na [[OI 2024.]] godine u Parizu na 71. mjestu. Trenira je [[Mladen Kršek]], najuspješniji hrvatski dugoprugaški trener. Osobni rekord joj je 2:27,42 na maratonu u Valenciji 1. prosinca 2019. To je drugi rezultat svih vremena u Hrvatskoj i norma za [[OI 2020.|OI u Tokiju 2020.]] U polumaratonu rekord joj je 1:11,12 Gdynia 17. listopada 2020.<ref name="inter"/> Članica je [[AK Dinamo Zrinjevac]].<ref>[http://www.ak-dinamo.hr/od-rekreativke-do-prvakinje-u-maratonu/ Od rekreativke do prvakinje u maratonu] AK Dinamo Zrinjevac (objavljeno 8. travnja 2017., pristupljeno 29. kolovoza 2017.)</ref> == Izvori == {{Izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Bjeljac, Bojana}} [[Kategorija:Hrvatski dugoprugaši]] [[Kategorija:Hrvatski atletičari olimpijci]] [[Kategorija:Hrvatski športaši iz Bosne i Hercegovine]] 8g9k2ci7n17gnwyhs4uj9qz7p5cbw0g 0 592087 7427820 6596676 2026-04-10T18:24:45Z Divna Jaksic 974 7427820 wikitext text/x-wiki {{Infookvir atletičar | ime = Nadine Müller | slika = 12-07-05-kienbaum-einkleidung-olympia-068.jpg | slika_širina = | slika_opis = Nadine Müller [[2012.]] godine. | puno_ime = | nadimak = | datum_rođenja = [[21. studenog]] [[1985.]] | mjesto_rođenja = [[Leipzig]], [[Njemačka]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | visina = 1,93 | težina = 90 | državljanstvo = njemačko | karijera = | discipline = [[bacanje diska]] | rekordi = | medalje = {{Medalje SP}} {{Medalje srebro| [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2011.|Daegu 2011.]]| bacanje diska}} {{Medalje bronca| [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2015.|Peking 2015.]]| bacanje diska}} {{Medalje EP}} {{Medalje srebro| [[Europsko prvenstvo u atletici – Helsinki 2012.|Helsinki 2012.]]|bacanje diska}} }} '''Nadine Müller''' ([[Leipzig]], [[21. studenog]] [[1985.]]) njemačka je bacačica diska, europska i svjetska doprvakinja u toj disciplini. {{mrva-sport}} {{GLAVNIRASPORED:Müller, Nadine}} [[Kategorija:Njemački bacači diska]] 2x8owfunu15cwg2sxf6k9sdi5pmt91x 0 599697 7427706 7196871 2026-04-10T14:12:04Z Ponor 38361 datum ≠ mjesto 7427706 wikitext text/x-wiki {{Skladatelj |ime = Johann Pachelbel |opis_slike = Johann Pachelbel |veličina = 220px |puno_ime = Johann Pachelbel |slika = Johann Pachelbel Signature.svg |datum_rođenja = [[1. rujna]] [[1653.]] |mjesto_rođenja = ''Slobodni carski grad'' [[Nürnberg]], [[Njemačka]] |datum_smrti = [[9. ožujka]] [[1706.]] |mjesto_smrti = ''Slobodni carski grad'' [[Nürnberg]], [[Njemačka]] |djela = [[Kanon]] i Gigue<ref name="A1">{{cite web|url=https://hrvatski.en-academic.com/94868/gigue|title=Gigue|work=hrvatski.en-academic.com|accessdate=25. rujna 2022.|quote=|language=hrvatski|trans-title=Gigue}}</ref> u D-[[dur]]u poznat kao [[Pachelbelov kanon]], Hexachordum<ref name="A3">{{cite web|url=https://proleksis.lzmk.hr/25839/|title=Heksakord|work=proleksis.lzmk.hr|accessdate=25. rujna 2022.|quote=|language=hrvatski|trans-title=Heksakord}}</ref> Apollinis (Šest Apolonovih žica), Chaconne<ref name="A2">{{cite web|url=https://enciklopedija.hr/clanak/11384|title=Chaconne|work=enciklopedija.hr|accessdate=25. rujna 2022.|quote=|language=hrvatski|trans-title=Chaconne}}</ref> u D-[[Mol (glazba)|molu]], Kanon u D-molu, [[Tokata]] u G-molu (T.246), Chaconne u F-molu |period = [[Barokna glazba]] |utjecaj = |suradnici = |nagrade = |poveznica = }} '''Johann Christoph Pachelbel''' ''[[Njemački jezik|njem.]]: [ˈpaxɛlbl̩ ]'', ([[Nürnberg]], [[1. rujna]] [[1653.]]{{fusg|bilj1}} - Nürnberg, [[9. ožujka]] [[1706.]]{{fusg|bilj}}), njemački [[skladatelj]] i [[Orgulje|orguljaš]], utjecajni skladatelj [[Protestantizam|protestantske]] [[Bogoslužje|liturgijske]] glazbe. == Životopis == Prvu poduku u glazbi dobio je od privatnih učitelja (Heinrich Schwemmer, G. C. Wecker, Kaspar Prentz i dr.). Isprva dvorski orguljaš u [[Eisenach]]u ([[1677.]] – [[1678.]]), karijeru je nastavio kao orguljaš u protestantskoj crkvi u [[Erfurt]]u ([[1678.]] – [[1690.]]), na dvoru u [[Württemberg]]u ([[1690.]] – [[1692.]]) te u [[crkva]]ma u [[Gotha|Gothi]] ([[1692.]] – [[1695.]]) i [[Nürnberg]]u ([[1695.]] – [[1706.]]). == Djelo == Plodan [[skladatelj]] pretežno protestantske liturgijske glazbe, Pachelbel je pisao glazbu za [[orgulje]], [[čembalo]] i komorne ansamble te različite pjevačke oblike. Za glazbala s tipkama skladao je orguljske korale, fuge, neliturgijske skladbe ([[tokata|tokate]], [[preludij]]e,<ref name="A4">{{cite web|url=https://proleksis.lzmk.hr/42585/|title=Preludij|work=proleksis.lzmk.hr|accessdate=25. rujna 2022.|quote=|language=hrvatski|trans-title=Preludij}}</ref> ricercare,<ref name="A5">{{cite web|url=https://enciklopedija.hr/clanak/52756|title=Ricercar|work=enciklopedija.hr|accessdate=25. rujna 2022.|quote=|language=hrvatski|trans-title=Ricercar}}</ref> fantazije, chaconne i dr.), koralne varijacije i [[suita|suite]], a u mediju vokalne glazbe arije, [[motet]]e, mise, tzv. svete koncerte i večernje.<ref name="lzmk"> [https://enciklopedija.hr/clanak/46059 LZMK Hrvatska enciklopedija] Natuknica: Pachelbel, Johann pod struke: umjetnost / glazba, www.enciklopedija.hr (pristupljeno 29. prosinca 2017.) </ref> Bitna je značajka njegovih [[skladba]] tehnička virtuoznost ostvarena [[kontrapunkt]]iranjem i variranjem na temelju [[Cantus firmus|cantus firmusa]].<ref> [https://proleksis.lzmk.hr/40247/ LZMK Proleksis enciklopedija] Natuknica: Pachelbel, Johann pod struke: glazbene umjetnosti i balet, ličnosti, proleksis.lzmk.hr (pristupljeno 29. prosinca 2017.) </ref> Pachelbela se za [[život]]a, ali i poslije, smatralo jednim od najvećih i najnaprednijih njemačkih glazbenika, pripadnika naraštaja koji su prethodili [[Johann Sebastian Bach|J. S. Bachu]] i [[Georg Friedrich Händel|G. F. Händelu]], koji je znatno pridonio izgradnji stila njemačkog glazbenoga baroka punoga retoričkih i opisnih figura.<ref name="lzmk"/> Danas je široko poznat po svojem kanonu za tri violine i continuo ([[Pachelbelov kanon]]). == Bilješke == {{fusd|bilj1}} Nadnevak krštenja po julijanskom kalendaru (U protestantskim dijelovima Njemačke vrijeme se računalo po julijanskom kalendaru do 1700. godine) <br> {{fusd|bilj2}} Nadnevak pokopa po gregorijanskom kalendaru (negdje se navodi i 3. ožujka) == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Pachelbel, Johann}} [[Kategorija:Njemački skladatelji]] 9jv4n5xngd2hgj7925cgoxy0gk4vt2q 0 600064 7427734 7027335 2026-04-10T14:34:05Z Ponor 38361 datum ≠ mjesto 7427734 wikitext text/x-wiki {{nedostaju izvori}} {{Skladatelj |ime=Borna Erceg |opis_slike= Borna Erceg, premijera opere Turia i Plamenko |puno_ime=Borna Erceg |datum_rođenja=[[10. rujna]] [[1996.]] |mjesto_rođenja=[[Šibenik]], [[Hrvatska]] |djela=''[[Turia i Plamenko]]'', ''[[Koncertna Misa]]'' |slika=A26Borna.jpg |veličina=220px }} '''Borna Erceg''' ([[Šibenik]], [[10. rujna]] [[1996.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je [[pijanist]] i [[skladatelj]]. == Životopis == Borna Erceg rođen je 10. rujna 1996. godine u Šibeniku. S nepunih 10 godina počeo je pohađati nastavu klavira kod cijenjene šibenske profesorice [[Marija Sekso|Marije Sekso]]. S 11 godina se upisuje u glazbenu školu [[Ivan Lukačić|Ivana Lukačića]] u klasi profesorice Gordane Pavić, a maturirao je u klasi profesorice Kristine Pešić sa 16 godina. Godine 2014. je upisao Muzičku akademiju u [[Zagreb]]u, u klasi prof. Srđana Čaldarovića, kao prvi na listi, a 2016. dolazi u klasu prof. Vesne Podrug na Umjetničku akademiju u [[Split]]u. Osim klavirom, Borna se uvelike bavi kompozicijom i dirigiranjem, ali njegova "prva ljubav" je opera, stoga već s 14 godina počeo raditi s pjevačima kao korepetitor. Borna je do sada napisao nekolicinu instrumentalnih, vokalno-instrumentalnih i zborskih djela, te dva velika djela: Koncertna misa i komična opera Turia i Plamenko koja je praizvedena u prosincu 2016. godine. Dobitnik je dviju drugih nagrada na državnom natjecanju, prvu nagradu na državnim natjecanju komornih sastava i Međunarodnom natjecanju Lav Mirski, prve nagrade na državnom natjecanju iz solfeggia, dvije druge nagrade na međunarodnom natjecanju Daleki akordi i drugu nagradu na Međunarodnom natjecanju pijanista Jurica Murai. Redovito surađuje s raznim zborovima, pjevačima i instrumentalistima. Bio je službeni korepetitor na vokalnom masterclassu Kammersängerin [[Olivera Miljaković|Olivere Miljaković]], primadone [[Radmila Bakočević|Radmile Bakočević]] i Nelli Manuilenko. Također je bio službeni korepetitor masterclass radionice Nikole Ruževića, profesora violončela na [[University of North Texas]]. U duetu s mezzosopranisticom Jelenom Pletikosom i drugim glazbenicima, Borna osmišljava i održava koncerte s ciljem približavanja klasične glazbe široj publici (npr. Koncert neozbiljne ozbiljne glazbe). == Djela == Borna Erceg je napisao na desetke instrumentalnih, vokalno instrumentalnih i zborskih djela, kao što su: - Notturno, pjesma za alt i klavir (tekst: [[Antun Gustav Matoš]]) - praizveden 2012. godine; - Večernji vidik, pjesma za mezzosoprana i klavir (tekst: [[Dobriša Cesarić]]) - praizvedena 2015. godine; - VodkaLiza, šala za klarinet i klavir - praizvedena 2014. godine; - Suita za klavir - praizvedena 2014. godine; - Okrunio si ga, Gospodine, za dva soprana i orkestar - praizveden 2015. godine i snimljen na nosač zvuka "Šibenik pjeva svome svecu" (izdavač Samostan sv. Frane Šibenik); - Scena Teute, koncertna arija za mezzosoprana, violu i klavir; - Šaljivi valcer, za tri violončela i klavir; - Koncertna misa, za mješoviti zbor, dva solo soprana, solo alt, solo violina i orgulje - praizvedba 2015.godine; - [[Turia i Plamenko]], komična opera u jednom činu (libreto: Jelena Pletikosa) - praizvedba 2016. godine. == Turia i Plamenko == * [[Turia i Plamenko|Više o operi Turia i Plamenko]]. Turia i Plamenko je nova hrvatska komična opera autorskog dvojca: Borna Erceg i Jelena Pletikosa. Glazbu je napisao Borna Erceg, a libreto Jelena Pletikosa. Praizvedena je u Hrvatskom narodnom kazalištu u Šibeniku 1. prosinca 2016. godine povodom 950. obljetnice spomena Grada Šibenika. Opera je nastala iz velike ljubavi prema vokalno-scenskoj umjetnosti u nadi da će tu umjetnost približiti širem broju ljudi. Opera Turia i Plamenko je prozvana je ''dječjom operom za odrasle'' jer je izazvala oduševljenje kod publike svih uzrasta. == Vanjske poveznice == * [http://sibenskiportal.rtl.hr/2016/11/25/foto-borna-erceg-ljudi-klasicnu-glazbu-dozivljavaju-kao-povrce-zdravo-i-dosadno/ Borna Erceg - Ljudi klasičnu glazbu doživljavaju kao povrće] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180103011631/http://sibenskiportal.rtl.hr/2016/11/25/foto-borna-erceg-ljudi-klasicnu-glazbu-dozivljavaju-kao-povrce-zdravo-i-dosadno/ |date=3. siječnja 2018. }} * [http://magazin.hrt.hr/361635/turia-i-plamenko-prva-sibenska-komicna-opera HRT: Turia i Plamenko - prva šibenska komična opera] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180102074215/http://magazin.hrt.hr/361635/turia-i-plamenko-prva-sibenska-komicna-opera |date=2. siječnja 2018. }} * [http://sibenskiportal.rtl.hr/2016/12/01/foto-turia-i-plamenko-odusevili-i-nasmijali-sibencane/ Foto: Turia i Plamenko oduševili i nasmijali šibenčane] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180102073306/http://sibenskiportal.rtl.hr/2016/12/01/foto-turia-i-plamenko-odusevili-i-nasmijali-sibencane/ |date=2. siječnja 2018. }} * [https://www.youtube.com/watch?v=elLIFhOwwW4/ YouTube: Turia i Plamenko - kako je nastala opera] {{GLAVNIRASPORED:Erceg, Borna}} [[Kategorija:Hrvatski skladatelji]] [[Kategorija:Hrvatski pijanisti]] [[Kategorija:Životopisi, Šibenik]] n47058x15m095ydj3a3z5f9vr83lc6v 0 606149 7427810 7421009 2026-04-10T17:54:45Z Divna Jaksic 974 7427810 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Zvonimir Grčman | slika = | veličina = | opis_slike = | pseudonim = | rođenje = [[12. veljače]] [[1927.]] | mjesto_rođenja = [[Vršac]] | smrt = [[27. siječnja]] [[1987.]] | mjesto_smrti = [[Zagreb]] | nacionalnost = | poznat_po = | zanimanje = fotoizvjestitelj, filmski snimatelj | nagrade = Nagrada Otokar Keršovani }} '''Zvonimir Grčman''' ([[Vršac]], [[12. veljače]] [[1927.]] - [[Zagreb]], [[27. siječnja]] [[1987.]]), hrvatski filmski snimatelj i [[fotoizvjestitelj]]<ref name="HL"/> Radio je kao [[filmski snimatelj]] u [[Zagreb]]u i [[Beograd]]u. Zatim se zaposlio u [[Vjesnik]]u u kojem je radio do odlaska u mirovinu. Snimio je brojne svjetski poznate osobe i događaje (npr. [[poplava u Zagrebu 1964.]], uz fotografske majstore kao [[Jerko Bilać]], [[Alojz Boršić]], [[Ivan Grgić]], [[Vladko Lozić]], [[Ivan Medar]], [[Drago Rendulić]], [[Šime Radovčić]] i [[Josip Vranić]]<ref>[http://www.culturenet.hr/default.aspx?id=5051 Culturenet.hr] ''Poplava u Zagrebu 1964. - 2004.'' (pristupljeno 27. veljače 2018.)</ref>). Ima vrlo bogat opus snimanja privatnog života [[Tito|Josipa Broza Tita]].<ref name="HL">Hrvatski leksikon A-K, Naklada leksikon, Zagreb, str. 413</ref> Fotografijama je opremio knjigu ''Priča o gradu Zagrebu'' Zdenka Kuzmića.<ref>[http://www.mvep.hr/hr/o-hrvatskoj/literatura-o-hrvatskoj/turisticke-monografije/zagreb/ MVEP] Turističke monografije. Zdenko Kuzmić: Priča o gradu Zagrebu, Zagreb : "August Šenoa", 1990. </ref> Jedan je od niza velikih hrvatskih majstora fotografije [[socijalistički realizam|socijalističkog realizma]], čiji opus krasi fundus Zbirke hrvatske fotografije [[Fotoklub Zagreb|Fotokluba Zagreb]]: [[Tošo Dabac]], Zvonimir Grčman, [[Aleksandar Kukec]], [[Ivan Medar]], [[Milan Pavić]], [[Drago Rendulić]], [[Ante Roca]], [[Žorž Skrygin]], [[Zlatko Šurjak]], [[Zlatko Zrnec]] i [[Vilko Zuber]].<ref>[http://www.mgz.hr/hr/izlozbe/socijalisticki-realizam---iz-zbirke-hrvatske-fotografije-fotokluba-zagreb,134.html Muzej grada Zagreba] [[Zdenko Kuzmić]]: ''Izložba Socijalistički realizam - iz Zbirke hrvatske fotografije Fotokluba Zagreb. Najava 06.07.2006 - 10.09.2006'' (pristupljeno 27. veljače 2018.)</ref> Autor je fotografije glazbenog albuma [[Tereza Kesovija|Tereze Kesovije]] ''[[Na suncu]]''<ref>[https://www.discogs.com/Tereza-Kesovija-Na-Suncu/release/3062753 Discogs] ''Tereza Kesovija: Na suncu'' (pristupljeno 27. veljače 22018.)</ref> Pokopan je na groblju na Mirogoju.<ref>(eng.) [https://billiongraves.com/grave/Zvonimir-Gr%C4%8Dman/22982561 BillionGraves] Zvonimir Grčman (1927-1987) Grave Site (pristupljeno 27. veljače 22018.)</ref> == Nagrade == * [[Nagrada Otokar Keršovani]] 1982./1983. za životno djelo u novinarstvu, novinar Vjesnika<ref>[http://www.hnd.hr/uploads/Popis_dobitnika_nagrada_HND.pdf HND] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140327104437/http://www.hnd.hr/uploads/Popis_dobitnika_nagrada_HND.pdf |date=27. ožujka 2014. }} Popis dobitnika nagrada HND</ref> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Grčman, Zvonimir}} [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] [[Kategorija:Hrvatski fotografi]] [[Kategorija:Vojvođanski Hrvati]] [[Kategorija:Vršac]] 8mz616266org6fqtqpwy0tgrrp677j3 14 607398 7427841 6798496 2026-04-10T20:35:17Z نوفاك اتشمان 32162 + 7427841 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Logori|Rat u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Progoni i ratni zločini u Ratu u Bosni i Hercegovini]] awmgxwqk9amp42k7vuv8p2gj9nlcivi 7427842 7427841 2026-04-10T20:35:56Z نوفاك اتشمان 32162 +[[Kategorija:Građevine u Bosni i Hercegovini]] ([[:en:User:Ponor/CoolCat|CoolCat]]) 7427842 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Logori|Rat u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Progoni i ratni zločini u Ratu u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Građevine u Bosni i Hercegovini]] 5do4f62ttarleguo53n7fwffz84m003 0 612151 7427727 7161124 2026-04-10T14:29:58Z Ponor 38361 datum ≠ mjesto 7427727 wikitext text/x-wiki {{Infookvir skladatelj |ime = Mirko Krstičević |opis_slike = |veličina = |puno_ime = |slika = |datum_rođenja = [[5. listopada]] [[1948.]] |mjesto_rođenja = Šibenik |datum_smrti = |djela = |period = |utjecaj = |suradnici = |nagrade =1982.-Nagrada za najbolju glazbu na Međunarodnom filmskom festivalu u Beogradu<br> 1999.-Povelja HAZU-a i Nagrade SLUK-a za najbolju glazbu (lutkarska opera Halugica)<br> 2004.-Nagrada hrvatskog glumišta za najbolju lutkarsku predstavu<br> 2005.-Nagrada za najbolju predstavu hrvatskog centra ASSITEJ (Lepeza mladosti)<br> 2010.-Posebno priznanje za umjetnost Slobodne Dalmacije.<br> 2013.-Nagrada Silvije Bombardelli, za iznimni skladateljski doprinos hrvatskoj glazbenoj umjetnosti |poveznica = }} '''Mirko Krstičević''' ([[Šibenik]], [[5. listopada]] [[1948.]]) hrvatski glazbenik i skladatelj. Najpoznatiji je kao utemeljitelj i član bivše rock skupine [[Metak (glazbeni sastav)|Metak]]. Živi i radi u [[Split]]u. Skladao je [[glazba|glazbu]] za stotridesetidvije [[kazalište|kazališne]] predstave, glazbu za četrdeset i pet [[film]]ova, trideset skladbi za solo instrumente. Skladao je četiri [[opera|opere]]. Autor je [[glazbena obrada|aranžmana]] i orkestracija za sto i pedeset skladbi. Napisao je dvadeset i tri skladbe za solo instrumente. Skladao je četrdeset i dvije skladbe [[pop]]ularne i [[rock]] glazbe. [[Producent|Producirao]] je dvanaest albuma.<ref>[https://www.slobodnadalmacija.hr/scena/kultura/clanak/id/279095/mirko-krsticevic-putem-glazbe-zelim-siriti-radost-u-ljudskim-dusama Slobodna Dalmacija.hr] „Mirko Krstičević: Putem glazbe želim širiti radost u ljudskim dušama“ Intervju 07.07.2015. vodila [[Eda Vujević]], pristupljeno 13. svibnja 2018.</ref> == Životopis == U Split je doselio iz Šibenika [[1957.]] godine.<ref name="mandeta">[http://damir-vrdoljak-mandeta.com.hr/index.php/novinar/intervjui/146-mirko-krsticevic#.WvdGmHnyFkg Damir Vrdoljak Mandeta.com] intervju Mirko Krstičević, pristupljeno 13. svibnja 2018.</ref> [[Teorija glazbe|Teoriju glazbe]] je diplomirao na Pedagoškoj akademiji u [[Split]]u, a potom i na Muzičkoj akademiji u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Kompoziciju je studirao kod Mladena Pozajića i M. Špilera. Kraće vrijeme djeluje kao srednjoškolski pedagog, nakon čega stječe status slobodnog umjetnika. Suosnivač je splitskog glazbenog studija Tetrapak. Prva skupina koju je osnovao bila je rock skupina Che, koja je izvodila vlastite pjesme, u kojoj je svirao bas gitaru. Osnovana je na [[ljeto]] 1969. godine. Zajedno s Rankom Bobanom i [[Momčilo Popadić|Momčilom Popadićem]] na [[proljeće]] 1978. godine u Prigradici na [[Korčula|Korčuli]] osniva skupinu [[Metak (glazbeni sastav)|Metak]].<ref name="mandeta"/> U skupini je autor pjesama i tekstova, a svira i [[bas gitara|bas gitaru]].<ref>[[Zlatko Gall]], ''Splitska dica od zidića do vječnosti'' Croatia Records 2018. {{ISBN|978-953-7011-73-4}}, str. 150</ref> Od [[2000.]] do [[2008.]] surađuje s Turističkom zajednicom grada Splita na projektu „Šušur po gradu“ osmišljavajući i organizirajući stotinjak glazbenih i kulturnih događaja godišnje. Od 2004. do 2007. tajnik je Splitskog filharmonijskog društva. Godine 2007. osniva Splitsko društvo za suvremenu glazbu Splithesis kojeg sačinjavaju sedam splitskih skladatelja suvremene glazbe, dvanaest glazbenika i dirigent. Godine [[2015.]] osniva vlastiti orkestar The highway to Well family, kojeg čine četrnaest glazbenika i tri pjevača. Kao [[skladatelj]], glazbenik i aranžer surađuje s mnogim rock i pop sastavima i izvođačima. Skladbe su mu izvođene u desetak zemalja. Redovni je član [[Hrvatsko društvo skladatelja|Hrvatskog društva skladatelja]] i Hrvatskog društva filmskih djelatnika. Godine [[2021.]] osniva Umjetničku organizaciju ARTHESIS za suvremenu glazbu i likovnu umjetnost.<ref>[https://min-kulture.gov.hr/istaknute-teme/registar-umjetnickih-organizacija/16606?nid=1688 Umjetnička organizacija ARTHESIS, za suvremenu glazbu i likovnu umjetnost], Registar umjetničkih organizacija, Ministarstvo kulture i medija, pristupljeno 8. studenog 2023.</ref> Godine 2024. objavljuje LP "All and nothing at all" izbor iz svoje filmske i scenske glazbe 1978. – 1988. (u izdanju "Fox & His Friends")<ref>[https://foxandhisfriends.org/post/742247800982700032/fox012lp-mirko-krsti%C4%8Devi%C4%87-all-and-nothing-at (FOX012LP) MIRKO KRSTIČEVIĆ - ALL AND NOTHING AT ALL (FILM AND THEATRE MUSIC 1977 - 1988) LP]</ref><ref>[https://glazba.hr/vijesti/mirko-krsticevic-long-play/ Druga strana Mirka Krstičevića]</ref><ref>[https://music-box.hr/2024/02/27/recenzija-mirko-krsticevic-all-and-nothing-at-all-tajnovito-misteriozno-nedokucivo/ RECENZIJA: Mirko Krstičević: “All and Nothing at All” – tajnovito, misteriozno, nedokučivo…]</ref><ref>[https://www.youtube.com/playlist?list=PL7a9M6mf5csoiPwlTrHUUd0nx_a_jpnNs FOX012LP YouTube MIRKO KRSTIČEVIĆ - ALL & NOTHING AT ALL ]</ref> == Djela== === Opere === * 1997. Krvava svadba -operni mjuzikl * 1999. Halugica, pjev(a)na igra s figurama i maskama * 2018. Atlantida – Legenda o Dan'zoru, pjev(a)na igra s figurama i maskama *2020 Atlantida II - Lu'blis Kaoamos (legenda o Sunčevom junaku) === Komorne skladbe === *''Španjolski ples'' za simfonijski orkestar, gitaru i sempler *''Mekriles'', verzija za gudače prema slikama E. Muncha Melankolija, Krik i Ples života *''Mekriles'', verzija za gudački kvartet *''Ciklus Fragmenti'' o vremenu kad su ptice, životinje i stabla govorili (Novalis): *''Fragment br. 174'', verzija za gudače /gudački kvartet *''Fragment br. 205'', verzija za klavir i gudače *''U srcu Narnije'', verzija za glasovir, vibrafon, zvončiće i gudače *''Naš život nije san — ali treba biti i možda će biti'' za instrumentalni ansambl 2008. *''Šum jutarnjih zvijezda'', tri minijature za instrumentalni ansambl 2008. *''Stipa Felix'', za instrumentalni ansambl 2009. *''Pazi, Metla!'', za instrumentalni ansambl 2009. *''Once upon a time in Paris'', za klarinet, violončelo i klavir 2010. *''Do not fear! you’re not alone!'', za sopran i projekt Splithesis 2010. *''Ubuntu - ja jesam jer mi jesmo'', za klavirski kvintet 2023. === Vokalno instrumentalne skladbe === *Svečana pjesma, za dva soprana, tenor, bariton, mješoviti zbor i simfonijski orkestar (J. Fiamengo) *Jutarnja molitva, za mješoviti zbor i gudače (Stari zavjet) *Himna br. 2, verzija za bariton i glasovir (Novalis) *Himna br. 2, verzija za bariton, glasovir i gudače *Ciklus Fragmenti… O vremenu kad su ptice, životinje i stabla govorili ([[Novalis]]) *Fragment br. 15, za gudače, komorni mješoviti zbor, flautu, klavir, klavijature i udaraljke *Fragment br. 257, za gudače, komorni mješoviti zbor, klavir, klarinet, klavijature i udaraljke *Fragment br. 261, za gudače, komorni mješoviti zbor, klavir, klavijature i udaraljke *Fragment br. 266, za gudače, komorni mješoviti zbor, obou, klavir, klavijature i udaraljke *Fragment br. 205 za gudače, komorni mješoviti zbor, klavir, udaraljke *The highway to Well family, snimljen a neobjavljeni CD za vokale i komorni rock orkestar, 2023/24 '''Skladbe za solo instrumente''' *U srcu Narnije, za klavir solo *About the time He walked around, pet skladbi za gitaru solo, (2014.) *Fragment 205, za klavir solo === Mjuzikl === *''Ježeva kućica'', dječji mjuzikl *''Noina arka'', dječji mjuzikl === Scenska glazba === *''Heraklo'' (M. Matković), 1977. *''Marinkove pupomanske festivalije'', lutkarska igra (I. Tolić), 1978. *''Igra biografijom'' (M. Frisch), 1979. *''Ivica i Marica'', strip drama (Sršen/Gozze), 1979. *''Mefist''o (K.Mann), 1983. *''Strah i nada SR Njemačke'' (F.X. Kroetz), 1986. *''Trojanskog rata neće biti'' (J. Giraudoux), 1986. *''Novela od Stanca'' (M. Držić), 1987. *''Palikuće'' (M.Frisch), 1988. *''Gorke suze Petre von Kant'' (R.W. Fassbinder), 1989. *''Pustolov pred vratima'' (M. Begović), 1990. *''Tomislav i Adriana (H. Hitrec), 1993. *''Povijest Split''a (J. Boko), 1995. *''Prvi hrvatski sabor'', poetski recital, 1996. *''Božić u našu kaletu'' (V. Kljaković)'', 1996. *''Kako je izdan Isus'' (I. A. Nenadić), 1996. *''Posljednja noć karnevala'' (C. Goldoni), 1996. *''Prvi dan maloga Pipa'' (D. Adam), 1996. *''San Ivanjske noći'' (W. Shakespeare), 1996. *''Zar baš moram?'' (D. Adam), 1996. *''Zeko traži mamu'' (D. Adam), 1996. *''Povijest Splita II'' (J. Boko), 1997. *''Ajant (Sofoklo)'', 1998.; Pipo i prijatelji (D. Adam), 1998. *''Kate Kapuralica ''(V. Stulli), 2002. *''Ježeva kućica'' (B. Ćopić), 2003. *''Pipo i Pipa u l.a'' (D. Adam), 2003. *Itd.... === Filmska glazba === *''Put oko svijeta'', glazba za dječju tv seriju (4 epizode) (I. Tolić), 1977. *''Ljuba par lui même'' (S. Pavić), 1979. *''Vodovod'' (T.Crvelin), 1980. *''Izgnanstvo'' (I.Martinac), 1982. *''Jugoplastika'' (B. Žižić), 1982. *''Ceste Dalmacije'' (T. Crvelin), 1982. *''Vrijeme heroja'' (A. Stasenko), 1982. *''I. L. Lavčević'' (T. Crvelin), 1982. *''Pucari'' (M. Sršen), 1983. *''Sve i ništa'' (I.Martinac) 1983. *''Čovjek s ulice'' (I. Bošnjak), 1983. *''Riviera'' (T. Crvelin), 1984. *''Solaris'' (T. Crvelin), 1984. *''Dok Trogir'' (I. Bošnjak), 1985. *''Iž'' (T. Crvelin), 1985. *''Ljubav u sarkofagu'' (I. Bošnjak), 1985. *''Pedeset godina poslije'' (I. Bošnjak), 1985. *''Babina'' (N. Blaić) 1986. *''Brodosplit'' (L. Zafranović), 1986. *''BIS'' (I. Bošnjak), 1986. *''Kuća na pijesku'' (I.Martinac), 1986. *''Marjuča ili smrt'' (V. Kljaković), 1987. *''Riviera Kardeljevo'' (T. Crvelin), 1989. *''Brodosplit II'' (L. Zafranović), 1989. *''Viking line'' (L. Zafranović), 1990. *''Pedeset godina košarke u Splitu'' (I. Bošnjak), 1995. *Itd... ==Izvori== {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.hds.hr/clan/krsticevic-mirko/ HDS, Hrvatsko društvo skladatelja] * [http://www.zamp.hr/baza-autora/autor/pregled/133001423 ZAMP, baza autora] * [https://www.discogs.com/artist/848082-Mirko-Krstičević Discogs] {{GLAVNIRASPORED:Krstičević, Mirko}} [[Kategorija:Životopisi, Šibenik]] [[Kategorija:Životopisi, Split]] [[Kategorija:Hrvatski skladatelji]] nasyslolkc29v32tm2df0br1jfth2ad 0 633361 7427950 7383593 2026-04-11T11:28:12Z Makenzis 188047 7427950 wikitext text/x-wiki {{ nogometni klub | ime kluba = FK Žalgiris | slika = | puno ime = Futbolo klubas Žalgiris | nadimak = | godina osnivanja = [[1947.]] Dinamo Vilnius <br /> [[2009.]] VMFD Žalgiris | igralište = [[LFF stadionas]], <br /> [[Vilnius]], [[Litva]] | navijači = | kapacitet stadiona = 5000 | direktor = {{Z|LIT}} Mindaugas Kasperūnas | trener = {{Z|LIT}} [[Nerijus Mačiulis (1983)|Nerijus Mačiulis]]<ref>[https://fkzalgiris.lt/permainos-zalgirio-trenerio-poste/ Permainos „Žalgirio“ trenerio poste]</ref> | liga = [[TOPLYGA]] | sezona = 2025. | plasman = 3. | trenutačna sezona = A lyga 2026. | pattern_la1 = | pattern_b1 = _rioave1819h | pattern_ra1 = | pattern_sh1 = _nikeblack | pattern_so1 = _nikeblack | leftarm1 = FFFFFF | body1 = FFFFFF | rightarm1 = FFFFFF | shorts1 = FFFFFF | socks1 = FFFFFF | pattern_la2 = | pattern_b2 = _rioave1819h | pattern_ra2 = | pattern_sh2 = _nikewhite | pattern_so2 = _nikewhite | leftarm2 = 00A650 | body2 = FFFFFF | rightarm2 = 00A650 | shorts2 = 00A650 | socks2 = 00A650 | pattern_la3 = | pattern_b3 = _nikepark7tr | pattern_ra3 = | pattern_sh3 = _nikewhite | pattern_so3 = _nikewhite | leftarm3 = 780000 | body3 = 7800000 | rightarm3 = 780000 | shorts3 = 780000 | socks3 = 000000 }} '''Futbolo klubas Žalgiris''' je [[nogometni klub]] iz [[Vilnius]]a u [[Litva|Litvi]]. Natječe se u [[A lyga|A lygi]]. == Povijest == Osnovan je [[1947.]] godine kao '''Dinamo Vilnius'''. Godine 2008. je bankrotirao.<ref>http://www.fkzalgiris.lt/lt/fk_zalgiris</ref> Godine [[2009.]] osnovan je '''Vilniaus miesto futbolo draugija Žalgiris'''. U elitnom razredu je od [[2010.]] godine. U [[2015.]] godini klub je kupio ime FK Žalgiris i naslove. == Uspjesi == *'''A lyga''' :prvak (11): 1991., 1991./92., 1998./99., 2013., 2014., 2015., 2016., 2020, 2021., 2022., 2024. :doprvak (13): 1992./93, 1993./94., 1996./97., 1997./98., 1999., 2000., 2011., 2012., 2017., 2018., 2019., 2023. *'''Nacionalni kup''' :(14): 1991., 1992./93., 1993./94., 1996./97., 2003., 2011./12., 2012./13., 2013./14., 2014./15., 2015./16., 2016., 2018., 2021., 2022. *'''Superkup''' :(8): 2003., 2013., 2014., 2015., 2016., 2017., 2020., 2023. == Sezoni == {|class="wikitable" ! Sezona ! Rang ! Liga ! Plasman ! Promjena |- | bgcolor="#F4DC93" style="text-align:center;"| '''2009.''' | bgcolor="#F4DC93" style="text-align:center;"| '''2.''' | bgcolor="#F4DC93" style="text-align:center;"| '''Pirma lyga''' | bgcolor="#F5F5F5" style="text-align:center;"| '''6.''' |<ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito09.html#1lyga</ref> |- | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''2010.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''A lyga''' | bgcolor="#DEB678" style="text-align:center;"| '''3.''' |<ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2010.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''2011.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''A lyga''' | bgcolor="#BBBBBB" style="text-align:center;"| '''2.''' |<ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2011.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''2012.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''A lyga''' | bgcolor="#BBBBBB" style="text-align:center;"| '''2.''' |<ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2012.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''2013.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''A lyga''' | bgcolor="#FFFF00" style="text-align:center;"| '''1.''' |<ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2013.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''2014.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''A lyga''' | bgcolor="#FFFF00" style="text-align:center;"| '''1.''' |<ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2014.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''2015.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''A lyga''' | bgcolor="#FFFF00" style="text-align:center;"| '''1.''' |<ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2015.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''2016.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''A lyga''' | bgcolor="#FFFF00" style="text-align:center;"| '''1.''' |<ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2016.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''2017.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''A lyga''' | bgcolor="#BBBBBB" style="text-align:center;"| '''2.''' |<ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2017.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''2018.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''A lyga''' | bgcolor="#BBBBBB" style="text-align:center;"| '''2.''' |<ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2018.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''2019.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''A lyga''' | bgcolor="#BBBBBB" style="text-align:center;"| '''2.''' |<ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2019.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#DDFFDD" style="text-align:center;"| '''2020.''' | bgcolor="#DDFFDD" style="text-align:center;"| '''2.''' | bgcolor="#DDFFDD" style="text-align:center;"| '''[[A lyga]]''' | bgcolor="#FFFF00" style="text-align:center;"| '''1.''' |<ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2020.html</ref> |- | bgcolor="#DDFFDD" style="text-align:center;"| '''2021.''' | bgcolor="#DDFFDD" style="text-align:center;"| '''2.''' | bgcolor="#DDFFDD" style="text-align:center;"| '''[[A lyga]]''' | bgcolor="#FFFF00" style="text-align:center;"| '''1.''' |<ref>https://www.rsssf.org/tablesl/lito2021.html</ref> |- | bgcolor="#DDFFDD" style="text-align:center;"| '''2022.''' | bgcolor="#DDFFDD" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#DDFFDD" style="text-align:center;"| '''[[A lyga]]''' | bgcolor="#FFFF00" style="text-align:center;"| '''1.''' |<ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2022.html</ref> |- | bgcolor="#DDFFDD" style="text-align:center;"| '''2023.''' | bgcolor="#DDFFDD" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#DDFFDD" style="text-align:center;"| '''[[A lyga]]''' | bgcolor="#BBBBBB" style="text-align:center;"| '''2.''' |<ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2023.html</ref> |- | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''2024.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''A lyga''' | bgcolor="#FFFF00" style="text-align:center;"| '''1.''' | <ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2024.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#DDFFDD" style="text-align:center;"| '''2025.''' | bgcolor="#DDFFDD" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#DDFFDD" style="text-align:center;"| '''[[A lyga]]''' | bgcolor="#DEB678" style="text-align:center;"| '''3.''' | <ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2025.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#DDFFDD" style="text-align:center;"| '''2026.''' | bgcolor="#DDFFDD" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#DDFFDD" style="text-align:center;"| '''[[TOPLYGA]]''' | bgcolor="#" style="text-align:center;"| '''.''' | <ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2026.html#alyga</ref> |- |} == Boje kluba == Klupske boje su bijela i zelena. {| class="wikitable" style="font-size: 90%; text-align: center; border=1 cellspacing=0" |- | style="background:Green;color:White" width="150" height="50" |'''Žalgiris''' | style="background:White;color:Black" width="150" height="50" |'''Žalgiris''' |} == Stadion == Žalgiris domaće utakmice igra na LFF stadionu, čiji je kapacitet 5.000 sjedećih mjesta. == Značajni igrači == * {{Z|HRV}} [[Mario Grgurović]] (2011. – 2012.) * {{Z|HRV}} [[Andro Švrljuga]] (2012. – 2015.) * {{Z|BIH}} [[Semir Kerla]] (2014. – 2015.) == Treneri == * {{Z|LIT}} [[Mindaugas Čepas]] (2008. – 2009.) * {{Z|LIT}} [[Igoris Pankratjevas]] (2009. – 2010.) * {{Z|LIT}} [[Vitalijus Stankevičius]] (2011.) * {{Z|HRV}} [[Damir Petravić]] (2012.) * {{Z|POLJ}} [[Marek Zub]] (2012. – 2014.) * {{Z|LIT}} [[Valdas Dambrauskas]] (2014. – 2017.) * {{Z|BJE}} [[Aleksandr Brazevich]] (2017.) * {{Z|LIT}} [[Aurelijus Skarbalius]] (2017. – 2018.) * {{Z|LIT}} [[Valdas Urbonas]] (2018. – 2019.)<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.fkzalgiris.lt/naujienos/n7325_zalgirio_komandos_vairas_patyrusiam_specialistui.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20180625104000/http://www.fkzalgiris.lt/naujienos/n7325_zalgirio_komandos_vairas_patyrusiam_specialistui.html |archive-date=25. lipnja 2018. |access-date=3. siječnja 2019.}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.fkzalgiris.lt/naujienos/n7555.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20190204231103/http://www.fkzalgiris.lt/naujienos/n7555.html |archive-date=4. veljače 2019. |access-date=4. veljače 2019.}}</ref> * {{Z|POLJ}} [[Marek Zub]] (2019.)<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.fkzalgiris.lt/naujienos/n7563.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20190214002833/http://www.fkzalgiris.lt/naujienos/n7563.html |archive-date=14. veljače 2019. |access-date=13. veljače 2019.}}</ref> * {{Z|POR}} [[João Luís Martins]] (2019.)<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.fkzalgiris.lt/naujienos/n7711.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20190716101200/http://www.fkzalgiris.lt/naujienos/n7711.html |archive-date=16. srpnja 2019. |access-date=16. srpnja 2019.}}</ref><ref>https://alyga.lt/naujiena/zalgiris-atsisveikino-su-laikinuoju-strategu/6392</ref> * {{Z|BJE}} [[Aliaksei Baga]] (2020.)<ref>http://www.fkzalgiris.lt/naujienos/n7815.html</ref> * {{Z|KAZ}} Vladimir Čeburin (2021. – 2025.)<ref>[https://fkzalgiris.lt/ceburinas-atsisveikina/ V. Čeburinas palieka „Žalgirį“]</ref><ref>[https://www.sportas.lt/naujiena/526242/vladimiras-ceburinas-atsisveikino-su-zalgiriu Vladimiras Čeburinas atsisveikino su „Žalgiriu“]</ref> * {{Z|LTU}} [[Rolandas Džiaukštas]] (2025. – ) == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [https://fkzalgiris.lt/ Službena web-stranica] * [https://www.toplyga.lt/komanda/zalgiris Profil], TOPLYGA {{TOPLYGA}} [[Kategorija:Litavski nogometni klubovi|Žalgiris Vilnius]] [[Kategorija:Vilnius|Žalgiris]] kw2vwbkqs2eltpkv33d6xwo9sv6zwa8 7427951 7427950 2026-04-11T11:28:23Z Makenzis 188047 /* Treneri */ 7427951 wikitext text/x-wiki {{ nogometni klub | ime kluba = FK Žalgiris | slika = | puno ime = Futbolo klubas Žalgiris | nadimak = | godina osnivanja = [[1947.]] Dinamo Vilnius <br /> [[2009.]] VMFD Žalgiris | igralište = [[LFF stadionas]], <br /> [[Vilnius]], [[Litva]] | navijači = | kapacitet stadiona = 5000 | direktor = {{Z|LIT}} Mindaugas Kasperūnas | trener = {{Z|LIT}} [[Nerijus Mačiulis (1983)|Nerijus Mačiulis]]<ref>[https://fkzalgiris.lt/permainos-zalgirio-trenerio-poste/ Permainos „Žalgirio“ trenerio poste]</ref> | liga = [[TOPLYGA]] | sezona = 2025. | plasman = 3. | trenutačna sezona = A lyga 2026. | pattern_la1 = | pattern_b1 = _rioave1819h | pattern_ra1 = | pattern_sh1 = _nikeblack | pattern_so1 = _nikeblack | leftarm1 = FFFFFF | body1 = FFFFFF | rightarm1 = FFFFFF | shorts1 = FFFFFF | socks1 = FFFFFF | pattern_la2 = | pattern_b2 = _rioave1819h | pattern_ra2 = | pattern_sh2 = _nikewhite | pattern_so2 = _nikewhite | leftarm2 = 00A650 | body2 = FFFFFF | rightarm2 = 00A650 | shorts2 = 00A650 | socks2 = 00A650 | pattern_la3 = | pattern_b3 = _nikepark7tr | pattern_ra3 = | pattern_sh3 = _nikewhite | pattern_so3 = _nikewhite | leftarm3 = 780000 | body3 = 7800000 | rightarm3 = 780000 | shorts3 = 780000 | socks3 = 000000 }} '''Futbolo klubas Žalgiris''' je [[nogometni klub]] iz [[Vilnius]]a u [[Litva|Litvi]]. Natječe se u [[A lyga|A lygi]]. == Povijest == Osnovan je [[1947.]] godine kao '''Dinamo Vilnius'''. Godine 2008. je bankrotirao.<ref>http://www.fkzalgiris.lt/lt/fk_zalgiris</ref> Godine [[2009.]] osnovan je '''Vilniaus miesto futbolo draugija Žalgiris'''. U elitnom razredu je od [[2010.]] godine. U [[2015.]] godini klub je kupio ime FK Žalgiris i naslove. == Uspjesi == *'''A lyga''' :prvak (11): 1991., 1991./92., 1998./99., 2013., 2014., 2015., 2016., 2020, 2021., 2022., 2024. :doprvak (13): 1992./93, 1993./94., 1996./97., 1997./98., 1999., 2000., 2011., 2012., 2017., 2018., 2019., 2023. *'''Nacionalni kup''' :(14): 1991., 1992./93., 1993./94., 1996./97., 2003., 2011./12., 2012./13., 2013./14., 2014./15., 2015./16., 2016., 2018., 2021., 2022. *'''Superkup''' :(8): 2003., 2013., 2014., 2015., 2016., 2017., 2020., 2023. == Sezoni == {|class="wikitable" ! Sezona ! Rang ! Liga ! Plasman ! Promjena |- | bgcolor="#F4DC93" style="text-align:center;"| '''2009.''' | bgcolor="#F4DC93" style="text-align:center;"| '''2.''' | bgcolor="#F4DC93" style="text-align:center;"| '''Pirma lyga''' | bgcolor="#F5F5F5" style="text-align:center;"| '''6.''' |<ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito09.html#1lyga</ref> |- | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''2010.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''A lyga''' | bgcolor="#DEB678" style="text-align:center;"| '''3.''' |<ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2010.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''2011.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''A lyga''' | bgcolor="#BBBBBB" style="text-align:center;"| '''2.''' |<ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2011.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''2012.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''A lyga''' | bgcolor="#BBBBBB" style="text-align:center;"| '''2.''' |<ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2012.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''2013.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''A lyga''' | bgcolor="#FFFF00" style="text-align:center;"| '''1.''' |<ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2013.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''2014.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''A lyga''' | bgcolor="#FFFF00" style="text-align:center;"| '''1.''' |<ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2014.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''2015.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''A lyga''' | bgcolor="#FFFF00" style="text-align:center;"| '''1.''' |<ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2015.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''2016.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''A lyga''' | bgcolor="#FFFF00" style="text-align:center;"| '''1.''' |<ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2016.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''2017.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''A lyga''' | bgcolor="#BBBBBB" style="text-align:center;"| '''2.''' |<ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2017.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''2018.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''A lyga''' | bgcolor="#BBBBBB" style="text-align:center;"| '''2.''' |<ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2018.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''2019.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''A lyga''' | bgcolor="#BBBBBB" style="text-align:center;"| '''2.''' |<ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2019.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#DDFFDD" style="text-align:center;"| '''2020.''' | bgcolor="#DDFFDD" style="text-align:center;"| '''2.''' | bgcolor="#DDFFDD" style="text-align:center;"| '''[[A lyga]]''' | bgcolor="#FFFF00" style="text-align:center;"| '''1.''' |<ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2020.html</ref> |- | bgcolor="#DDFFDD" style="text-align:center;"| '''2021.''' | bgcolor="#DDFFDD" style="text-align:center;"| '''2.''' | bgcolor="#DDFFDD" style="text-align:center;"| '''[[A lyga]]''' | bgcolor="#FFFF00" style="text-align:center;"| '''1.''' |<ref>https://www.rsssf.org/tablesl/lito2021.html</ref> |- | bgcolor="#DDFFDD" style="text-align:center;"| '''2022.''' | bgcolor="#DDFFDD" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#DDFFDD" style="text-align:center;"| '''[[A lyga]]''' | bgcolor="#FFFF00" style="text-align:center;"| '''1.''' |<ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2022.html</ref> |- | bgcolor="#DDFFDD" style="text-align:center;"| '''2023.''' | bgcolor="#DDFFDD" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#DDFFDD" style="text-align:center;"| '''[[A lyga]]''' | bgcolor="#BBBBBB" style="text-align:center;"| '''2.''' |<ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2023.html</ref> |- | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''2024.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''A lyga''' | bgcolor="#FFFF00" style="text-align:center;"| '''1.''' | <ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2024.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#DDFFDD" style="text-align:center;"| '''2025.''' | bgcolor="#DDFFDD" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#DDFFDD" style="text-align:center;"| '''[[A lyga]]''' | bgcolor="#DEB678" style="text-align:center;"| '''3.''' | <ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2025.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#DDFFDD" style="text-align:center;"| '''2026.''' | bgcolor="#DDFFDD" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#DDFFDD" style="text-align:center;"| '''[[TOPLYGA]]''' | bgcolor="#" style="text-align:center;"| '''.''' | <ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2026.html#alyga</ref> |- |} == Boje kluba == Klupske boje su bijela i zelena. {| class="wikitable" style="font-size: 90%; text-align: center; border=1 cellspacing=0" |- | style="background:Green;color:White" width="150" height="50" |'''Žalgiris''' | style="background:White;color:Black" width="150" height="50" |'''Žalgiris''' |} == Stadion == Žalgiris domaće utakmice igra na LFF stadionu, čiji je kapacitet 5.000 sjedećih mjesta. == Značajni igrači == * {{Z|HRV}} [[Mario Grgurović]] (2011. – 2012.) * {{Z|HRV}} [[Andro Švrljuga]] (2012. – 2015.) * {{Z|BIH}} [[Semir Kerla]] (2014. – 2015.) == Treneri == * {{Z|LIT}} [[Mindaugas Čepas]] (2008. – 2009.) * {{Z|LIT}} [[Igoris Pankratjevas]] (2009. – 2010.) * {{Z|LIT}} [[Vitalijus Stankevičius]] (2011.) * {{Z|HRV}} [[Damir Petravić]] (2012.) * {{Z|POLJ}} [[Marek Zub]] (2012. – 2014.) * {{Z|LIT}} [[Valdas Dambrauskas]] (2014. – 2017.) * {{Z|BJE}} [[Aleksandr Brazevich]] (2017.) * {{Z|LIT}} [[Aurelijus Skarbalius]] (2017. – 2018.) * {{Z|LIT}} [[Valdas Urbonas]] (2018. – 2019.)<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.fkzalgiris.lt/naujienos/n7325_zalgirio_komandos_vairas_patyrusiam_specialistui.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20180625104000/http://www.fkzalgiris.lt/naujienos/n7325_zalgirio_komandos_vairas_patyrusiam_specialistui.html |archive-date=25. lipnja 2018. |access-date=3. siječnja 2019.}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.fkzalgiris.lt/naujienos/n7555.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20190204231103/http://www.fkzalgiris.lt/naujienos/n7555.html |archive-date=4. veljače 2019. |access-date=4. veljače 2019.}}</ref> * {{Z|POLJ}} [[Marek Zub]] (2019.)<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.fkzalgiris.lt/naujienos/n7563.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20190214002833/http://www.fkzalgiris.lt/naujienos/n7563.html |archive-date=14. veljače 2019. |access-date=13. veljače 2019.}}</ref> * {{Z|POR}} [[João Luís Martins]] (2019.)<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.fkzalgiris.lt/naujienos/n7711.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20190716101200/http://www.fkzalgiris.lt/naujienos/n7711.html |archive-date=16. srpnja 2019. |access-date=16. srpnja 2019.}}</ref><ref>https://alyga.lt/naujiena/zalgiris-atsisveikino-su-laikinuoju-strategu/6392</ref> * {{Z|BJE}} [[Aliaksei Baga]] (2020.)<ref>http://www.fkzalgiris.lt/naujienos/n7815.html</ref> * {{Z|KAZ}} Vladimir Čeburin (2021. – 2025.)<ref>[https://fkzalgiris.lt/ceburinas-atsisveikina/ V. Čeburinas palieka „Žalgirį“]</ref><ref>[https://www.sportas.lt/naujiena/526242/vladimiras-ceburinas-atsisveikino-su-zalgiriu Vladimiras Čeburinas atsisveikino su „Žalgiriu“]</ref> * {{Z|LTU}} [[Rolandas Džiaukštas]] (2025. – 2026.) == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [https://fkzalgiris.lt/ Službena web-stranica] * [https://www.toplyga.lt/komanda/zalgiris Profil], TOPLYGA {{TOPLYGA}} [[Kategorija:Litavski nogometni klubovi|Žalgiris Vilnius]] [[Kategorija:Vilnius|Žalgiris]] ozpwzqmf5gogmrtgerhmqx8xk1ml1s7 0 633813 7427585 6402945 2026-04-10T12:36:28Z Argo Navis 852 7427585 wikitext text/x-wiki {{Infookvir stadion | ime = Elland Road | izvorno_ime = | drugo ime = | staro ime = Old Peacock Ground<ref name=wafllERstats/> | nadimak = | vrsta = | slika = Leeds United - 31559864360.jpg | slika_opis = | slika2 = | slika2_opis = | plan = | plan_opis = | etimologija = | koordinate = {{coord|53|46|40|N|1|34|20|W|type:landmark_region:GB|display=inline,title}} | koordinate_ref = | smještaj = [[Leeds]]<br/>[[West Yorkshire]] | lokacija = [[Leeds]]<br/>[[West Yorkshire]] | dz = UK,*ENG | površina = | površina ref = | duljina = | duljina ref = | širina = | širina ref = | visina = | visina ref = | dimenzije = 105m x 68m<ref name="cap2021"/> | dimenzije ref = | kapacitet = 37,792<ref name="cap2021">{{cite web|title=Premier League Handbook 2020/21|url=https://resources.premierleague.com/premierleague/document/2021/04/07/6ebff069-a7ee-415d-afbd-15878b6d33b2/2020-21-PL-Handbook-240321.pdf|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20210412002820/https://resources.premierleague.com/premierleague/document/2021/04/07/6ebff069-a7ee-415d-afbd-15878b6d33b2/2020-21-PL-Handbook-240321.pdf|archive-date=12 April 2021|access-date=12 April 2021|publisher=Premier League|page=20}}</ref> | kapacitet ref = | teren = [[GrassMaster]] (hibridna trava) | UEFA = | godine izgradnje = | izgradnja = [[1897.]]<ref name=wafllERstats>{{cite web |url=http://www.wafll.com/elland-road/elland-road-stats.html |title=Elland Road – Information |access-date=3 April 2008 |publisher=wafll.com |archive-date=3 March 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303182125/http://www.wafll.com/elland-road/elland-road-stats.html |url-status=live }}</ref> | godina završetka = | arhitekt = | cijena_izgradnje = | otvoren = 1897.<ref name=wafllERstats/> | renoviran = 1920-ih, 1953., 1971., 1994., 2006., 2011.–2012.<ref name=wafllERstats/> | proširen = 1905., 1920-ih, 1957., 1968., 1970., 1974., 1989., 1991., 1994.<ref name=wafllERstats/> | zatvoren = | srušen = | vlasnik = [[Andrea Radrizzani|Greenfield Investment Pte Ltd]]{{efn|Greenfield Investment je u vlasništvu predsjednika kluba Leeds Uniteda, [[Andrea Radrizzani|Andrea Radrizzanija]], koji ne naplaćuje najam kluba za Elland Road.}}<ref name="Hay">{{cite news|url=http://www.yorkshireeveningpost.co.uk/sport/football/leeds-united/leeds-united-become-owners-of-elland-road-once-again-1-8620963|date=28 June 2017|access-date=28 June 2017|newspaper=Yorkshire Evening Post|title=Leeds United become owners of Elland Road once again|first=Phil|last=Hay|archive-date=30 June 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170630232244/http://www.yorkshireeveningpost.co.uk/sport/football/leeds-united/leeds-united-become-owners-of-elland-road-once-again-1-8620963|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.reuters.com/article/uk-soccer-england-championship-leeds/leeds-repurchase-home-ground-elland-road-idUKKBN19K0LH|publisher=Reuters|access-date=14 April 2019|date=29 June 2017|title=Leeds repurchase home ground Elland Road|archive-date=14 April 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190414133113/https://www.reuters.com/article/uk-soccer-england-championship-leeds/leeds-repurchase-home-ground-elland-road-idUKKBN19K0LH|url-status=live}}</ref> | upravitelj = | korisnici = '''Nogomet'''<br />[[Leeds United F.C.|Leeds United]] (1919.–danas)<br />[[Yorkshire Amateur A.F.C.|Yorkshire Amateur]] (1919.–1920.)<br />[[Leeds City F.C.|Leeds City]] (1904.–1919.)<br /> '''Ragbi league'''<br />[[Hunslet R.L.F.C.|Hunslet]] (1983.–1994.)<br />[[Holbeck Rugby Club|Holbeck]] (1897.–1904.) | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis = | pushpin_map = Engleska | mark = | marksize = | pushpin_label = | pushpin_label_position = | zaštita = }} '''Elland Road''' je nogometni stadion koji se nalazi u [[Leeds]]u, Engleska. Na njemu domaće utakmice još od osnivanja 1919. godine igra nogometni klub [[Leeds United F.C.]]. Kapacitet stadiona je 37.890 sjedećih mjesta. Stadion je otvoren 1887. godine. Prije osnivanja Leeds Uniteda na Elland Roadu su igrali Leeds City i Holbeck Rugby Club. Najveća posjeta je zabilježena 15. marta 1967. godine na utakmici između Leeds Uniteda i Sunderlanda kojoj je prisustvovalo 57.892 gledalaca. Na stadionu su muzičke koncerte održali: Queen, U2, Happy Mondays, Kaiser Chiefs i Rod Stewart. Elland Road je 12. najveći stadion u Engleskoj. == Napomene == {{Notelist}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{commonscat-inline|Elland Road Stadium}} [[Kategorija:Engleski nogometni stadioni]] [[Kategorija:Leeds]] h98y3jcj43ohgnaxby7xxp1ltm9tor9 7427587 7427585 2026-04-10T12:40:00Z Argo Navis 852 7427587 wikitext text/x-wiki {{Infookvir stadion | ime = Elland Road | izvorno_ime = | drugo ime = | staro ime = Old Peacock Ground<ref name=wafllERstats/> | nadimak = | vrsta = | slika = Leeds United - 31559864360.jpg | slika_opis = | slika2 = | slika2_opis = | plan = | plan_opis = | etimologija = | koordinate = {{coord|53|46|40|N|1|34|20|W|type:landmark_region:GB|display=inline,title}} | koordinate_ref = | smještaj = [[Leeds]]<br/>[[West Yorkshire]] | dz = UK,*ENG | površina = | površina ref = | duljina = | duljina ref = | širina = | širina ref = | visina = | visina ref = | dimenzije = 105m x 68m<ref name="cap2021"/> | dimenzije ref = | kapacitet = 37,792<ref name="cap2021"/> | kapacitet ref = | teren = [[GrassMaster]] (hibridna trava) | UEFA = | godine izgradnje = | izgradnja = [[1897.]]<ref name="wafllERstats"/> | godina završetka = | arhitekt = | cijena_izgradnje = | otvoren = 1897.<ref name="wafllERstats"/> | renoviran = 1920-ih, 1953., 1971., 1994., 2006., 2011.–2012.<ref name="wafllERstats"/> | proširen = 1905., 1920-ih, 1957., 1968., 1970., 1974., 1989., 1991., 1994.<ref name="wafllERstats"/> | zatvoren = | srušen = | vlasnik = [[Andrea Radrizzani|Greenfield Investment Pte Ltd]]{{efn|Greenfield Investment je u vlasništvu predsjednika kluba Leeds Uniteda, [[Andrea Radrizzani|Andrea Radrizzanija]], koji ne naplaćuje najam kluba za Elland Road.}}<ref name="Hay"/><ref name="Reuters"/> | upravitelj = | korisnici = '''Nogomet'''<br />[[Leeds United F.C.|Leeds United]] (1919.–danas)<br />[[Yorkshire Amateur A.F.C.|Yorkshire Amateur]] (1919.–1920.)<br />[[Leeds City F.C.|Leeds City]] (1904.–1919.)<br /> '''Ragbi league'''<br />[[Hunslet R.L.F.C.|Hunslet]] (1983.–1994.)<br />[[Holbeck Rugby Club|Holbeck]] (1897.–1904.) | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis = | pushpin_map = Engleska | mark = | marksize = | pushpin_label = | pushpin_label_position = | zaštita = }} '''Elland Road''' je nogometni stadion koji se nalazi u [[Leeds]]u, Engleska. Na njemu domaće utakmice još od osnivanja 1919. godine igra nogometni klub [[Leeds United F.C.]]. Kapacitet stadiona je 37.890 sjedećih mjesta. Stadion je otvoren 1887. godine. Prije osnivanja Leeds Uniteda na Elland Roadu su igrali Leeds City i Holbeck Rugby Club. Najveća posjeta je zabilježena 15. marta 1967. godine na utakmici između Leeds Uniteda i Sunderlanda kojoj je prisustvovalo 57.892 gledalaca. Na stadionu su muzičke koncerte održali: Queen, U2, Happy Mondays, Kaiser Chiefs i Rod Stewart. Elland Road je 12. najveći stadion u Engleskoj. == Napomene == {{Notelist}} == Izvori == {{izvori|refs= <ref name="cap2021">{{cite web|title=Premier League Handbook 2020/21|url=https://resources.premierleague.com/premierleague/document/2021/04/07/6ebff069-a7ee-415d-afbd-15878b6d33b2/2020-21-PL-Handbook-240321.pdf|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20210412002820/https://resources.premierleague.com/premierleague/document/2021/04/07/6ebff069-a7ee-415d-afbd-15878b6d33b2/2020-21-PL-Handbook-240321.pdf|archive-date=12 April 2021|access-date=12 April 2021|publisher=Premier League|page=20}}</ref> <ref name="Hay">{{cite news|url=http://www.yorkshireeveningpost.co.uk/sport/football/leeds-united/leeds-united-become-owners-of-elland-road-once-again-1-8620963|date=28 June 2017|access-date=28 June 2017|newspaper=Yorkshire Evening Post|title=Leeds United become owners of Elland Road once again|first=Phil|last=Hay|archive-date=30 June 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170630232244/http://www.yorkshireeveningpost.co.uk/sport/football/leeds-united/leeds-united-become-owners-of-elland-road-once-again-1-8620963|url-status=live}}</ref> <ref name="Reuters">{{cite web|url=https://www.reuters.com/article/uk-soccer-england-championship-leeds/leeds-repurchase-home-ground-elland-road-idUKKBN19K0LH|publisher=Reuters|access-date=14 April 2019|date=29 June 2017|title=Leeds repurchase home ground Elland Road|archive-date=14 April 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190414133113/https://www.reuters.com/article/uk-soccer-england-championship-leeds/leeds-repurchase-home-ground-elland-road-idUKKBN19K0LH|url-status=live}}</ref> <ref name="wafllERstats">{{cite web |url=http://www.wafll.com/elland-road/elland-road-stats.html |title=Elland Road – Information |access-date=3 April 2008 |publisher=wafll.com |archive-date=3 March 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303182125/http://www.wafll.com/elland-road/elland-road-stats.html |url-status=live }}</ref> }} == Vanjske poveznice == {{commonscat-inline|Elland Road Stadium}} [[Kategorija:Engleski nogometni stadioni]] [[Kategorija:Leeds]] p5azo3uwd43ykixptt0h74hn69cqnrx 0 637272 7427934 6445605 2026-04-11T10:05:30Z Folkekirken256 330840 Sine, naučite pisat 7427934 wikitext text/x-wiki '''Ulsterske dragovoljačke snage ''', ''Ulster Volunteer Force'', ''UVF'', probritanska je paravojna teroristička skupina u [[Sjeverna Irska|Sjevernoj Irskoj]], osnovana [[1912.]] ali s današnjim ustrojom organizirana je 1966. Cilj skupine je da Sjeverna Irska ostane dio [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] Skupina je ubila 480 osoba a njihov najpoznatiji atentat izveden je u prosincu [[1971.]] kada je bomba koju je postavila u jedan bar u [[Belfast]]u ubila 15 osoba.<ref>{{Citiranje časopisa |title=BBC - History - NI: The Troubles - Fact Files |url=http://www.bbc.co.uk/history/recent/troubles/fact_files.shtml?ff=p09 |accessdate=2019-03-01}} </ref> Smatra se također da skupina stoji iza najsmrtonosnijeg bombaškog atentata tijekom [[Sjevernoirski sukob|Sjevernoirskog sukoba]], kada je u atentatima u [[Bombaški atentat u Dublinu i Monaghanu|Dublinu i Monaghanu]] poginulo 33 osobe.<ref>{{Citiranje novina |title=Ireland's unsolved bomb massacre |url=https://www.bbc.com/news/world-europe-27399721 |date=2014-05-14 |accessdate=2019-03-01 |language=en-GB |last=Diarmaid Fleming}} </ref> UVF je imala poveznice sa strankom Progressive Unionist Party. 1980-ih je UVF dobivala pomoć britanske tajne službe u identifikaciji republikanaca i socijalista u Irskoj, informacije koje je UVF često koristila u smtonosnim napadima.<ref> {{Citiranje časopisa|title=BBC NEWS {{!}} UK {{!}} N Ireland {{!}} Dark side of the war|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/northern_ireland/766926.stm|accessdate=2019-03-01}}</ref> Od 1994. je na snagu stupilo primirje i UVF je položila svoje oružje. U jednoj izjavi iz 2007. skupina je izjavila da se protivi nasilju, ali ne želi ići toliko u krajnost da ih se razoruža. Međutim, oružje je "izvan dosega" članova skupine i prestalo se s vojnom obukom. == Izvori == {{izvori}} {{Sjevernoirski sukob}} [[Kategorija:Terorizam u Sjevernoj Irskoj]] [[Kategorija:Sjevernoirski sukob]] bncx72y3yvoz2e67afkocn1jjpcuq4i 0 638761 7427927 7404589 2026-04-11T09:33:13Z ~2026-12628-61 353447 legemda 7427927 wikitext text/x-wiki '''Božena Volić''' ([[Zagreb]], [[27. svibnja]] {{književnost u|1949}}), hrvatska književnica iz Bosne i Hercegovine<ref name="Upriličena promocija">[http://travnicki.info/uprilicena-promocija-romana-kraljicin-izbor-bozene-volic-foto/ Travnicki.info] ''Upriličena promocija romana "Kraljičin izbor" Božene Volić ''. 18. ožujka 2019. (pristupljeno 19. ožujka 2019.)</ref> == Životopis == U djetinjstvu s obitelji doselila je u [[Travnik]], u kojem je završila osnovnu i srednju školu, a u Sarajevu Pedagošku akademiju. Cijeli radni vijek radila kao [[učiteljica]] [[razredna nastava|razredne nastave]]. Objavila je knjige svih žanrova. U djelima posebnu pozornost posvećuje dječjim čitateljima.<ref name="Upriličena promocija"/> Redovno piše kratke priče za Glasilo za informiranje HKD "Napredak" u Travniku, suradnik je Lista za sretno djetinjstvo "Cvitak" iz Međugorja, pisala je i za dječji list "Palčić" u Sarajevu. == Djela == *"Kaži igrokazom" (2004., igrokazi za djecu) *"U zagrljaju katedrale" (2005., dramski tekst) *"Istinu ne možeš skriti" (2006. , dramski tekst) *"Crvenkapac" (2009., priče i igrokazi za djecu) *"Mravac" (2010., dramski tekst) *"Aždaja Triton" (2011. legenda) *"Na krilima riječi" (2011., priče i igrokazi za djecu), *"Legende i priče središnje Bosne" (2013., legende i priče; "Kameni krinovi" i "Izgubljeno kraljevstvo")<ref name="predstavljanje">[https://www.nedjelja.ba/hr/kultura/vijesti/predstavljene-knjige-bosna-u-legendama-pricama-romanu/10784 Nedjelja] KT: ''Predstavljene knjige “Bosna u legendama, pričama, romanu”'', 13. lipnja 2019. (pristupljeno 6. srpnja 2019.)</ref> *"Tajna starog grada Travnika" (2014., priča) *"Jadranski mirakul" (2015., slikovnica za djecu) *"Robi" (2016., roman za tinejdžere) *"Iskra" (2017., slikovnica za djecu) *"Mirna Bosna" (2018., priče) *"Kraljičin izbor" (2019., roman) *"Istok" (2020., roman) *"Vretenca" (slikovnica, izdata u RH 2021.) *"Zrnca mudrosti" (2021., basne) *"Travnička trilogija" (2021., pripovijetke, poezija, dramski tekstovi) *"Bosanski kod" (2022., roman) *„Poetski akvarel” (2023., zbirka poezije) *„Tir i Tori” (2024., slikovnica) *„Dječji svijet sreće” (2024., knjiga: poezija, pripovijetke, igrokazi) *„Tajna Starog grada Travnika” (2025., knjiga: legenda) Zastupljena je u antologiji ''Izbor priča hrvatskih pisaca za djecu u Bosni i Hercegovini'', 2006., priredio [[Željko Ivanković]]. == Nagrade == *Povelja 2010. Sarajevo, P. Erich von Brandis * Književna nagrada "Krešimir Šego" za 2020. g. Na 45. [[Međunarodni dječji festival|Međunarodnom dječjem festivalu]] u [[Šibenik]]u, == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Volić, Božena}} [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] [[Kategorija:Životopisi, Travnik]] [[Kategorija:Hrvatski romanopisci iz Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Hrvatski pisci za djecu iz Bosne i Hercegovine]] ehbgtn0anigmipc0wpn8konzn2ef9rj 0 645231 7427742 7170791 2026-04-10T14:42:49Z Ponor 38361 datum ≠ mjesto 7427742 wikitext text/x-wiki {{Infookvir skladatelj |ime = Philippe de Vitry |opis_slike = |veličina = |puno_ime = |slika = |datum_rođenja = [[31. listopada]] [[1291.]] |mjesto_rođenja = [[Vitry-en-Artois]] |datum_smrti = [[9. lipnja]] [[1361.]] |mjesto_smrti = [[Meaux]] |djela = |period = [[Ars antiqua]] i [[Ars nova]], [[Srednji vijek]] |utjecaj = |suradnici = |nagrade = |poveznica = }} '''Philippe de Vitry''' ([[Vitry-en-Artois]], [[31. listopada]] [[1291.]] – [[Meaux]], [[9. lipnja]] [[1361.]]) je bio [[Francuska|francuski]] [[skladatelj]], [[Teorija_glazbe#Glazbeni_teoretičari|glazbeni teoretičar]], [[pjesnik]] i [[biskup]]. Pretpostavlja se da je bio sin kraljevskoga notara te je tako od početka bio povezan s [[Francuska|francuskim]] dvorom. Nekoliko je puta bio na političkim, diplomatskim i upravnim funkcijama, a služio je nekolicini [[Popis francuskih vladara|francuskih kraljeva]]. Godine [[1351.]] postavljen je za [[biskup]]a [[Meaux]]a, a to će mjesto zadržati do smrti. Bio je vodeća intelektualna ličnost svojega doba, o čem svjedoče i dva [[Francesco Petrarca|Petrarkina]] pisma u kojima ga je nazvao »jedinim istinskim pjesnikom među [[Francuzi]]ma«. Vitryjevo stvaralaštvo djelovalo je revolucionarno na tijek [[Glazba#Glazba_kroz_povijest|povijesti glazbe]] te je otvorilo put novom razdoblju, nazvanom [[ars nova]]. Njegova istoimena rasprava (Nova umjetnost – Ars nova, oko [[1322.]]), u kojoj tumači teoriju tadašnje menzuralne notacije, sačuvana je u više različitih verzija. Vitryjeva je glazba bila posve nepoznata sve do [[1921.]], kada je u [[Ivrea|Ivrei]] u [[Italija|Italiji]] pronađen kodeks sa sedam njegovih [[motet]]a. Od njegovih [[balada]] i [[rondeau]]a ništa nije sačuvano.<ref>{{Citiranje weba |title=Philippe de Vitry |url=https://enciklopedija.hr/clanak/64934 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat}} {{GLAVNIRASPORED:de Vitry, Philippe}} [[Kategorija:Francuski skladatelji]] [[Kategorija:Skladatelji srednjovjekovne glazbe]] [[Kategorija:Srednjovjekovni glazbeni teoretičari]] [[Kategorija:Francuski glazbeni teoretičari]] 06urnj01zaodgne9m5h0p2xlp2ngu46 0 651285 7427720 7118294 2026-04-10T14:25:08Z Ponor 38361 datum ≠ mjesto 7427720 wikitext text/x-wiki {{Infookvir skladatelj |ime = Vladimir Usačevski/Vladimir Ussachevsky |opis_slike = |veličina = |puno_ime = Владимир Алексеевич Усачевский (transliteracija: Vladimir Aleksejevič Usačevskij) |slika = |mjesto_rođenja = [[Hailar (distrikt)|Hailar]], [[Kina]], |datum_rođenja = [[3. studenog]] [[1911.]] |mjesto_smrti = [[New York City, New York|New York City]] |datum_smrti = [[2. siječnja]] [[1990.]] |djela = |period = |utjecaj = |suradnici = |nagrade = |poveznica = }} '''Vladimir Aleksejevič Usačevski''' ili '''Vladimir Ussachevsky''' ([[Ruski jezik|ruski]]: Владимир Алексеевич Усачевский, [[Engleski jezik|engleski]]: ''Vladimir Alexeevich Ussachevsky'') ([[Hailar (distrikt)|Hailar]], [[Kina]], [[3. studenog]] [[1911.]] – [[New York City, New York|New York City]] [[2. siječnja]] [[1990.]]) bio je [[Rusi|rusko]]-[[Amerikanci|američki]] skladatelj, najpoznatiji po svojem doprinosu [[Elektronička glazba|elektroničkoj glazbi]]. == Životopis == Vladimir Usačevski rodio se [[3. studenog]] [[1911.]] godine u [[Hailar (distrikt)|Hailarskome distriktu]], [[Unutarnja Mongolija]], [[Kina]], činovniku [[Ruska carska vojska|Ruske carske vojske]] zaduženog za obranu interesa [[Transsibirska pruga|Transsibirske pruge]].<ref>Hartsock, Ralph & Carl John Rahkonen. ''Vladimir Ussachevsky: A Bio-bibliography''. Greenwood Publishing Group, 2000</ref> Usačevski se [[1930.]] godine preselio u [[Sjedinjene Američke Države]] te je tamo studirao glazbu na [[Pomona College]]u u [[Claremont (Kalifornija)|Claremontu]], [[Kalifornija]] (B.A., [[1935.]]) i na [[Eastman School of Music]]u u [[Rochester, New York|Rochesteru]], [[New York (savezna država)|New York]]u (M.M., [[1936.]], Ph.D., [[1939.]]). Usačevskijeva rana, neoromanička djela skladana su za tradicionalne instrumente, dok su njegova kasnija djela, od [[1951.]] godine pa nadalje, elektronička.<ref name="Salzman">Salzman, Eric. [http://www.dramonline.org/albums/vladimir-ussachevsky-electronic-and-acoustic-works-1957-1972/notes "Vladimir Ussachevsky: Electronic And Acoustic Works 1957-1972"]. Liner notes. [[New World Records]].</ref> Usačevski je bio predsjednik [[American Composers Alliance]]a od [[1968.]] do [[1970.]] godine te je bio savjetnik glazbene izdavačke kuće [[Composers Recordings, Inc.|CRI]]-a, koja je objavljivala [[Nosač zvuka|nosače zvuka]] njegovih skladbi. Albume njegovih skladbi također su izdavale i druge glazbene izdavačke kuće kao što su Capstone, d'Note i New World labels. == Učiteljska karijera == Godine [[1947.]], nakon završenog vojnog roka u obavještajnoj diviziji [[Oružane snage SAD-a|Oružanih snaga SAD-a]], postao je članom fakulteta [[Sveučilište Columbia|Sveučilišta Columbia]], na kojem je predavao do umirovljenja [[1980.]] godine. Godine [[1959.]] s [[Otto Luening|Ottom Lueningom]] osnovao je [[Computer Music Center|Columbia-Princeton Electronic Music Center]] u [[New York City, New York|New York Cityju]].<ref name="Salzman"/> Godine [[1965.]], dok je rukovodio Centrom za elektroničku glazbu, specificirao je [[ADSR]], osnovni dio modernih [[sintesajzer]]a, [[sampler]]a i elektroničkih instrumenata.<ref>{{cite web |url=https://www.nytimes.com/2005/08/23/arts/music/23moog.html?pagewanted=all |title=Robert Moog, Creator of Music Synthesizer, Dies at 71 |accessdate=2019-09-08}}</ref> Usačevski je također predavao na [[Sveučilište Utah|Sveučilištu Utah]], na kojem je bio i "skladatelj u rezidenciji". Među njegovim značajnijim učenicima su [[Charles Wuorinen]], [[Alice Shields]], [[Ilhan Mimaroglu]], [[Faye-Ellen Silverman]], [[Charles L. Bestor]], [[Ingram Marshall]], [[Joan Tower]], [[Wendy Carlos]], [[Kenjiro Ezaki]] i [[Richard Einhorn]]. == Djela == "VLADIMIR USSACHEVSKY ELECTRONIC AND ACOUSTIC WORKS 1957–1972". New York: New World Records (80654-2), 2007.<ref name="Salzman"/> <br> Ovo je kompilacija originalnih nosača zvuka koje je objavljivao CRI tijekom [[1960-ih]] i [[1970-ih]]. * ''Metamorphosis'' ([[1957.]]) * ''Linear Contrasts'' ([[1958.]]) * ''Wireless Fantasy'' ([[1960.]]) * ''Of Wood and Brass'' ([[1965.]]) * ''Computer Piece No. 1'' ([[1968.]]) * ''Two Sketches for a Computer Piece'' ([[1971.]]) * ''Three Scenes from The Creation'' ([[1960.]]; izm. [[1973.]]) * ''Missa Brevis'' ([[1972.]]) "Vladimir Ussachevsky: Film Music". New York: New World Records (80389), 1990.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.newworldrecords.org/album.cgi?rm=view&album_id=80389 |title=New World Records: Album Details |archive-url=https://web.archive.org/web/20181103211847/http://www.newworldrecords.org/album.cgi?rm=view&album_id=80389 |archive-date=3. studenoga 2018. |access-date=8. rujna 2019.}}</ref> * ''Suite from No Exit'' ([[1962.]]) * ''Line of Apogee'' ([[1967.]]) == Izvori == {{izvori}} == Vidi još == * [[Columbia–Princeton Electronic Music Center (album)]] == Vanjske poveznice == * [https://web.archive.org/web/20120728083042/http://artofthestates.org/cgi-bin/composer.pl?comp=107 Art of the States: Vladimir Ussachevsky] * [https://acousmata.com/post/87601846/incantation-for-tape Slušajte Usačevskijev "Incantation for Tape" (zajedno s Otto Luening) na Acousmata music blog] * CMC (prije poznat kao Columbia-Princeton Electronic Music Center) [http://music.columbia.edu/cmc/history/ Stranica povijest] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101101161816/http://music.columbia.edu/cmc/history/ |date=1. studenoga 2010. }} * [http://www.bruceduffie.com/ussachevsky.html Intervju s Vladimirom Usačevskijem], 31. listopada 1987. * [http://www.namm.org/library/oral-history/vladimir-ussachevsky Intervju s Vladimirom Usačevskijem] NAMM Oral History Library (1987.) {{GLAVNIRASPORED:Usačevski, Vladimir}} [[Kategorija:Ruski skladatelji]] [[Kategorija:Američki skladatelji]] [[Kategorija:Klasični skladatelji 20. stoljeća]] [[Kategorija:Skladatelji elektroakustičke glazbe]] 8bqmahqq41uyis7nposnbxbi5prrdxs 0 652769 7427881 6702850 2026-04-11T04:17:29Z ~2026-22391-65 357561 7427881 wikitext text/x-wiki '''Kosmos 2473''':= трупачок от концлагерных неадекватов старикашек азиатов., хуй с причмокиванием сосавших прямо во время войны врагу и пиндосам тоже. Пиндосов, ILS на электрический стул с семьями, любовницами, скотиной. Los.. , ruski vojni [[komunikacijski satelit]] iz programa [[Kosmos (satelit)|Kosmos]]. Vrste je [[Garpun]] (br. 11). Lansiran je [[21. rujna]] [[svemirski letovi u 2011.|2011.]] godine u 22:47 UT s [[Kozmodrom Bajkonur|kozmodroma Bajkonura]] (Tjuratama) s mjesta 81/24. Lansiran je u [[geostacionarna orbita|geostacionarnu orbitu]] oko planeta Zemlje [[raketa nosač|raketom nosačem]] [[Proton-M|Protonom-M]]-[[Briz-M]]. [[Orbita]] je 35778 km u [[perigej]]u i 35793 km u apogeju. Orbitne [[Inklinacija|inklinacije]] je 0,10°. [[Spacetrack]]ov [[satelitski kataloški broj|kataloški broj]] je 37806. [[COSPAR]]ova oznaka je 2011-048-A. Zemlju obilazi u 1436,06 minuta. Mase je 1400 kg. Služi kao vojni relej. Za napajanje je opremljen razmjestivim solarnim panelima i baterijama. Razgonski blok Briz-M br. 88529 ostao je u geostacionarnoj orbiti, a torusni spremnik Briz-M DTB u [[geostacionarna transferna orbita|geostacionarnoj transfernoj orbiti]] oko Zemlje. == Izvori == *[http://www.pereplet.ru/space/chrono/chrono.html А.Железняков. Энциклопедия "Космонавтика". Хроника освоения космоса.] (rus.) *[https://www.heavens-above.com/ Heavens-above] (engl.) *[http://nssdc.gsfc.nasa.gov/nmc/spacecraftDisplay.do?id=2011-048A NASA] (engl.) *[http://www.planet4589.org/space/log/satcat.txt Planet4589.org] Tablični prikaz podataka o satelitima (engl.) *[https://www.n2yo.com/satellite/?s=37806 N2YO] Satellite Database - Tehnical Details - Real Time Satellite Tracking and Predictions (engl.) *[https://space.skyrocket.de/doc_sdat/garpun.htm Gunter's Space Page] Garpun (14F136) (engl.) {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://www.n2yo.com/database/ N2YO.com] Search Satellite Database (engl.) *[https://celestrak.com/satcat/satcat-format.php Celes Trak] SATCAT Format Documentation (engl.) *[http://atlantikwall.1-ws.com/kunstman/nodecay.txt?i=1 Kunstman] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190812021830/http://atlantikwall.1-ws.com/kunstman/nodecay.txt%3Fi%3D1 |date=12. kolovoza 2019. }} Satellites in Orbit (engl.) {{Sateliti Kosmos 2400 - 2599}} {{GLAVNIRASPORED:2473, Kosmos}} [[Kategorija:Sateliti Kosmos]] eww1mg5jl88vlhwhvops6rt9yu1lnds 7427883 7427881 2026-04-11T04:36:46Z نوفاك اتشمان 32162 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-22391-65|~2026-22391-65]] ([[User talk:~2026-22391-65|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:InternetArchiveBot|InternetArchiveBot]] 6702850 wikitext text/x-wiki '''Kosmos 2473''', ruski vojni [[komunikacijski satelit]] iz programa [[Kosmos (satelit)|Kosmos]]. Vrste je [[Garpun]] (br. 11). Lansiran je [[21. rujna]] [[svemirski letovi u 2011.|2011.]] godine u 22:47 UT s [[Kozmodrom Bajkonur|kozmodroma Bajkonura]] (Tjuratama) s mjesta 81/24. Lansiran je u [[geostacionarna orbita|geostacionarnu orbitu]] oko planeta Zemlje [[raketa nosač|raketom nosačem]] [[Proton-M|Protonom-M]]-[[Briz-M]]. [[Orbita]] je 35778 km u [[perigej]]u i 35793 km u apogeju. Orbitne [[Inklinacija|inklinacije]] je 0,10°. [[Spacetrack]]ov [[satelitski kataloški broj|kataloški broj]] je 37806. [[COSPAR]]ova oznaka je 2011-048-A. Zemlju obilazi u 1436,06 minuta. Mase je 1400 kg. Služi kao vojni relej. Za napajanje je opremljen razmjestivim solarnim panelima i baterijama. Razgonski blok Briz-M br. 88529 ostao je u geostacionarnoj orbiti, a torusni spremnik Briz-M DTB u [[geostacionarna transferna orbita|geostacionarnoj transfernoj orbiti]] oko Zemlje. == Izvori == *[http://www.pereplet.ru/space/chrono/chrono.html А.Железняков. Энциклопедия "Космонавтика". Хроника освоения космоса.] (rus.) *[https://www.heavens-above.com/ Heavens-above] (engl.) *[http://nssdc.gsfc.nasa.gov/nmc/spacecraftDisplay.do?id=2011-048A NASA] (engl.) *[http://www.planet4589.org/space/log/satcat.txt Planet4589.org] Tablični prikaz podataka o satelitima (engl.) *[https://www.n2yo.com/satellite/?s=37806 N2YO] Satellite Database - Tehnical Details - Real Time Satellite Tracking and Predictions (engl.) *[https://space.skyrocket.de/doc_sdat/garpun.htm Gunter's Space Page] Garpun (14F136) (engl.) {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://www.n2yo.com/database/ N2YO.com] Search Satellite Database (engl.) *[https://celestrak.com/satcat/satcat-format.php Celes Trak] SATCAT Format Documentation (engl.) *[http://atlantikwall.1-ws.com/kunstman/nodecay.txt?i=1 Kunstman] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190812021830/http://atlantikwall.1-ws.com/kunstman/nodecay.txt%3Fi%3D1 |date=12. kolovoza 2019. }} Satellites in Orbit (engl.) {{Sateliti Kosmos 2400 - 2599}} {{GLAVNIRASPORED:2473, Kosmos}} [[Kategorija:Sateliti Kosmos]] 1h5ayi5a6m2i683uc3jm2ld17e2ji3o 0 652925 7427667 7402774 2026-04-10T13:50:09Z Argo Navis 852 m = Hrvatska Osijek 7427667 wikitext text/x-wiki {{infookvir vjerski objekt | ime = Evangelička crkva | izvorno ime = | drugo ime = | slika = Evangelistička crkva - panoramio.jpg | veličina_slike = | opis_slike = Evangelička crkva u Osijeku | slika2 = | veličina_slike2 = | opis_slike2 = | prijašnja_imena = | lokacija = [[Osijek]] | dz = HRV | koordinate = {{coord|45.559800|18.681078|format=dms|display=it}} | koordinate_ref = | pushpin_map = Hrvatska Osijek | pushpin_label = | arhitekt = | godine izgradnje = 1904-1908 | godina završetka = [[1908.]] | renoviran = | srušen = | religija = [[Luteranizam]] | patron = | fasada = | arhitektonski stil= | materijal = | dimenzije = | zaštita = }} '''Evangelička crkva u Osijeku''' je jedina [[Evangelička Crkva|evangelička]] [[crkva]] u [[Osijek]]u. ==Povijest== Zgradu crkve je započela gradnja u [[1904.]] godine u Jägerovoj ulici, i završili su u [[1908.]] godine.<ref>[https://ecrh.hr/osijek/ Crkvena općina Osijek], pristupljeno 29. rujna 2019.</ref> Harmonij je izradila tvrtka Ernst Hinkel iz Ulma koja je osnovana 1880. godine. Ima dva manuala i klasično izrađenu pedalnu klavijaturu.<ref>[https://ecrh.hr/2020/11/12/restauracija-harmonija-u-crkvenoj-opcini-osijek Restauracija harmonija u Crkvenoj općini Osijek]</ref> == Izvori == {{izvori}} ==Vanjske poveznice== [[Kategorija:Crkve u Osijeku]] [[Kategorija:Luteranske crkve]] [[Kategorija:Protestantizam u Hrvatskoj]] 6amyaxhg99sguaq95xqtvpytdm50vc1 0 661671 7427939 6164327 2026-04-11T10:33:41Z ~2026-22322-84 357601 navođenje izvora 7427939 wikitext text/x-wiki Pravilo '''Jakubinski-Meyer''', također poznato kao '''zakon Jakubinskoga i Meyera''' je pravilo [[glasovna promjena|glasovnih promjena]] koje je djelovalo unutar [[čakavski dijalekt|čakavskog dijalekta hrvatskoga jezika]] u 12. i 13. st. Pravilo je dobilo ime po Lavu Jakubinskom koji ga je otkrio 1925.<ref>Jakubinskij, Lav. 1925. Die Vertretung des urslav. ě im Čakavischen. ''Zeitschrift für slavische Philologie'' 1, str.&nbsp;381–396</ref> i Karlu H. Meyeru koji je nadopunio pravilo 1926.<ref>Meyer, K.H. 1926. Beiträge zum Čakavischen. ''Archiv für slavische Philologie'' 40, str.&nbsp;222–265</ref> Pravilo Jakubinski-Meyer objašnjava "mješoviti" ostvaraj slavenskog [[jat]]a u [[Srednjočakavski_dijalekt|čakavskim ikavsko ekavskim dijalektima]]:<ref name="Brozovic1988a">[[Dalibor Brozović|Brozović, Dalibot]]. 1988. ''Čakavsko narječje'', u separatu ''Jezik srpskohrvatski / hrvatskosrpski, hrvatski ili srpski'', JLZ Miroslav Krleža: Zagreb.</ref> * ispred dentalnih suglasnika (''t'', ''d'', ''s'', ''z'', ''l'', ''r'', ''n'') ako iza njih slijede stražnji samoglasnici (''a'', ''o'', ''u'') ili ako su na kraju riječi, jat prelazi u ''e'' (''l<b>e</b>to'', ''kol<b>e</b>no'', ''m<b>e</b>ra'') * u svim drugim slučajevima, jet prelazi u ''i'' (''d<b>i</b>ca'', ''vr<b>i</b>me'', ''r<b>i</b>ka'', ''br<b>i</b>g''). Ovo pravilo također vrijedi za kajkavske ikavske govore [[Duga Resa|Duge Rese]], [[Ogulin]]a, [[Karlovac|Karlovca]] i [[Žumberak|Žumberka]].<ref name="Mihaljević2002">[[Milan Mihaljević|Mihaljević, Milan]]. 2002. ''Slavenska poredbena gramatika, 1. dio, Uvod i fonologija'', [[Zagreb]]: [[Školska knjiga]], 2002.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Čakavsko narječje]] [[Kategorija:Kajkavsko narječje]] [[Kategorija:Povijest hrvatskoga jezika]] [[Kategorija:Dijalektologija]] 5qeeqdxndz14g1r2t8nfvolqkp2gekb 0 664415 7427753 6801837 2026-04-10T14:57:08Z Ponor 38361 datum ≠ mjesto 7427753 wikitext text/x-wiki {{Skladatelj |ime= Stefanija Turkevyč |opis_slike= |puno_ime= Stefanija Ivanivna Turkevyč Lisovs'ka |slika= Stefania Turkewich.jpg |datum_rođenja= 25. travnja 1898. |mjesto_rođenja= [[Lavov]], [[Austro-Ugarska]] |datum_smrti= 8. travnja 1977. |mjesto_smrti= Cambridge, Engleske |period= |utjecaj= |suradnici= |nagrade= |djela= |}} '''Stefanija Ivanivna Turkevyč Lisovs'ka''', od 1937. '''Lukijanovič''', ukr. Стефа́нія Іванівна Турке́вич Лісовська; od 1937. Лукіяно́вич, eng. Stefania Turkevich, ([[25. travnja]] [[1898.]], [[Lavov|Lviv]], [[Austro-Ugarska]] - [[8. travnja]] [[1977.]], [[Cambridge]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velika Britanija]]) bila je prva [[Ukrajina|ukrajinska]] [[pijanist]]ica, [[skladatelj]]ica i [[Muzikologija|muzikologinja]]. Zbog njezinih stavova <!-- statu, I think these are the attidudes --> radove joj je Sovjetski Savez zabranio.<!-- i u Ukrajini i drugdje po SSSR --><ref>{{cite web |url=http://www.ukrainianartsong.ca/new-page-1/ |title=Ukrainian Art Song Project – Stefania Turkewich |access-date=28. siječnja 2020. |archive-date=22. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160322103631/http://www.ukrainianartsong.ca/new-page-1/ |url-status=bot: unknown }}</ref> [[File:Turkevycz family in Ukraine circa 1915.jpg|thumb|upright|265px| Srednji red (slijeva nadesno): sestra [[Irena Turkevyč-Martinec'|Irena]], brat Lev (s reketom), Stefania, oko 1915. godine]] == Studije == Rodila se je 1898. u Lavovu u svećeničkoj obitelji. Bila je prvim djetetom u obitelji svećenika, zborskog dirigenta, kateheta i glazbenog kritičara [[Ivan Emanuil Turkevyča|Ivana Emanuila Turkevyča]] (ukr. ''Івана Емануїла Туркевича'') (1872. – 1936.)<ref>{{Cite web |url=https://uk.rodovid.org/wk/Запис:796143 |title=Іван Емануїл Туркевич нар. 1872 пом. 12 грудня 1936 |publisher=Родовід |accessdate=2019-12-07}}</ref> i Sofije Kormoš. Iala je mlađu sestru [[Irena Turkevyč-Martinec'|Irenu Turkevyč-Martinec']] i mlađeg brata [[Lev Ivanovyč Turkevyč|Leva Ivanovyča Turkevyča]]. Djed [[Lev Sofronovyč Turkevyč]] i otac Ivan Emanuil bili su svećenici. Mati Sofija bila je pijanistica, koja je učila svirati kod [[Karol' Mikuli|Karolja Mikule]] i Williama Kurza, također je pratila mladu opernu pjevačicu [[Solomija Krušeljnicka|Solomiju Krušeljnicku]].<ref>(ukr.) Павлишин С. Перша українська композиторка Стефанія Туркевич-Лісовська-Лукіянович. — Львів : БаК, 2004. — 157 с. — {{ISBN|966-706-55-02}}., str. 7</ref> Stefanija je započela studij muzike kod [[Vasilj Barvins'ky|Vasilja Barvinskog]] na [[Lavovska nacionalna glazbena akademija imena Mikole Lysenka|Višem glazbenom institutu imena Mikole Lysenka]] (ukr. Львівська національна музична академія імені Миколи Лисенка), a od 1914. do 1916. nastavila je studij u Beču kao pijanistica kod [[William Kurz|Williama Kurza]]. Nakon Prvog svjetskog rata studirala je kod [[Adolf Chibinski|Adolfa Chibinskog]] na [[Sveučilište u Lavovu|Sveučilištu u Lavovu]], a također je pohađala njegova predavanja o teoriji glazbe u Lavovu.<ref name="ukrainians">{{cite web |url=http://www.ukrainiansintheuk.info/ukr/02/turkevych-u.htm/ |title=Українці в Сполученому Королівстві |author=Роман Кравець |publisher=Інтернет-енциклопедія |accessdate=2018-08-28 |language=uk |archive-date=27. travnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170427003457/http://www.ukrainiansintheuk.info/ukr/02/turkevych-u.htm/ |url-status=dead }}</ref> Godine 1919. napisala je svoje prvo glazbeno djelo - ''Liturgiju'', koje je izvedeno nekoliko puta u [[katedrala sv. Jurja u Lavovu|katedrali svetog Jurja]] u Lavovu. Godine 1921. studirala je kod [[Guido Adler|Guida Adlera]] na [[Sveučilište u Beču|Sveučilištu u Beču]], gdje je i diplomirala 1923. godine na magisteriju. Godine 1925. udala se i preselila sa suprugom u [[Berlin]], gdje je studirala kod [[Arnold Schönberg|Arnolda Schoenberga]], a u tom se razdoblju rodila i kći Zoe.<ref>{{cite web |url=http://esu.com.ua/search_articles.php?id=55702 |language=uk|title=Зоя Робертівна Лісовська-Нижанківська, Enciklopedija suvremene Ukrajine |access-date=2018-12-17}}</ref> 1930. godine otputovala je u Prag, Čehoslovačku, studirao kod Zdeněk Nejedlý na [[Karlovo sveučilište u Pragu|Karlovo sveučilište]], i je nastavila [[Sveučilište|sveučilišni]] studij na Muzičkoj akademiji radi obrane doktorske disertacije 1934. o ukrajinskom [[folklor]]u u ruskim operama. Iste godine doktorirala je [[Muzikologija|muzikologiju]] u Pragu i postala prva žena iz [[Galicija (srednja Europa)|Galicije]] (tada dio [[Poljska|Poljske]]) koja je doktorirala.<ref>[http://www.ukrainiansintheuk.info/ukr/02/turkevych-u.htm Интернет енциклопедија]</ref> Nakon toga vratila se u rodni [[Lavov]], gdje je do početka Drugog svjetskog rata radila kao [[učitelj]]ica [[glazbena teorija|glazbene teorije]] i [[Glasovir|klavira]]. == Poslijeratno razdoblje == Za vrijeme rata radila je kao mentorica i koncertna voditeljica u Lavovu, a kasnije izvanredna profesorica, a nakon rata preselila se u [[Austrija|Austriju]] i kasnije u [[Italija|Italiju]] da bi upoznala svog drugog muža, [[liječnik]]a koji je radio za britansku vojsku.<ref>{{cite web |url=http://www.ukrainiansintheuk.info/ukr/02/lukianovych-u.htm |title=Narcyz Lukianowicz (Нарциз Лукіянович) |language=uk}}</ref> U jesen 1946. preselila se u [[Velika Britanija (otok)|Veliku Britaniju]] gdje se vratila svom kreativnom radu i od tog vremena do kraja života napisala je većinu svojih [[Skladba|skladbâ]].<ref>{{cite web |url=http://www.svoboda-news.com/arxiv/pdf/1970/Svoboda-1970-098.pdf#search=%22june%202%22 |title=Svoboda |access-date=28. siječnja 2020. |archive-date=9. srpnja 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160709223615/http://www.svoboda-news.com/arxiv/pdf/1970/Svoboda-1970-098.pdf#search=%22june%202%22 |url-status=dead }}</ref> == Kompozicije == '''Simfonije''' 1. Симфонія – Simfonija br. 1 – 1937.<br /> 2. Симфонія no. 2(a) – Simfonija br. 2(a) – 1952.<br /> 2. Симфонія no. 2(b) (2-гий варіант) – Simfonija br. 2(b) (2. inačica)<br /> 3. Симфонієта – Symphoniette – 1956.<br /> 4. Три Симфонічні Ескізи – Tri simfonične skice – 3-го травня, 1975.<br /> 5. Симфонічна поема – Simfonična poema «La Vitа»<br /> 6. Space Symphony – Svemirska simfonija - 1972.<br /> 7. Суіта для подвійного струнного оркестру – Suita za dvostruki gudački orkestar<br /> 8. Fantazija za dvostruki gudački orkestar '''Baleti''' 9. Руки – Ruke – Bristol, 1957.<br /> 10. Перли – Perle<br /> 11. Весна (Дитячий балет) – Proljeće – (dječji balet) 1934. – 5.<br /> 12. Мавка (a) – Mavka – Šumska nimfa – 1964. – 7. – Belfast<br /> 12. Мавка (b) – Mavka – Šumska nimfa – 1964. – 7. – Belfast<br /> 13. Страхопуд – Strašilo – 1976. '''Opere''' 14. Мавка – Mavka – (nedovršena) zasnovana na ''[[Šumska pjesma|Šumskoj pjesmi]]'' (Лісова пісня) [[Lesja Ukrajinka|Lesje Ukrajinke]] '''Dječje opere''' 15. «Цар Ох» або Серце Оксани – Car Oh ili Oksanino srce – 1960.<br /> 16. «Куць» – Kuc'<br /> 17. «Яринний городчик» – Jarinski gradić (1969.) '''Skladbe za zbor''' 18. Літургія - Liturgija - 1919.<br /> 19. Псалом Шептицькому - Psalam Šeptickomu<br /> 20. До Бою <br /> 21. Триптих - Triptih<br /> 22. Колискова (А-а, котика нема) - Uspavanka (A-a, nema mačka), 1946. '''Instrumentalne skladbe za komorne glazbe''' 23. Соната для скрипки і фортепіано, 1935. – Sonata za violinu i fortepiano<br /> 24. (a) Cтрунний квартет, 1960. – 1970. – Gudački kvartet<br /> 24. (b) Cтрунний квартет, 1960. – 1970. – Gudački kvartet<br /> 25. Тріо для скрипки, альта і віолончела, 1960. – 1970. – Trio za violinu, violu i violončelo<br /> 26. Квінтет для двох скрипок, альта, віолончела фортепіано, 1960. – 1970. – Kvintet za dvije violine, alt, violončelo i fortepiano<br /> 27. Тріо для флейти, кларнету, фагота, 1972. – Trio za flautu, klarinet i fagot '''Skladbe za fortepiano''' 28. Варіації на Українську тему, 1932. – Varijacije na ukrajinsku temu<br /> 29. Фантазія: Суїта фортепянна на Українські теми – Fantazija: Suita za klavir na ukrajinske teme, 1940.<br /> 30. Імпромпту – Impromptu, 1962.<br /> 31. Гротеск – Groteska, 1964.<br /> 32. Гірська сюїта – Gorska suita, 1966. – 1968.<br /> 33. Цикл п’єс для дітей – Ciklus komada za djecu, 1936. – 1946.<br /> 34. Українські коляди та щедрівки – Ukrajinske [[kolenda|kolende]] i [[ščedrivka|ščedrivke]]<br /> 35. Вістку голосить – Vijest kličem<br /> 36. Christmas with Harlequin - Božić s harlekinom, 1971. '''Razno''' :i. – Серце – Srce - solo glas s orkestrom :ii. – Лорелеї – Lorelei – pripovjedač, harmonij i klavir, 1919. – tekst: Lesja Ukrajinka :iii. – Май – Svibanj – 1912. :iv. – Тема народної пісні – Tema narodne pjesme :v. – На Майдані – Na Majdanu, komad za klavir :vi. – Не піду до леса з конечкамі – Лемківська пісня – - lemkovska pjesma <!-- Ne ću poći do šume s .... конечкамі??? --> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://web.archive.org/web/20160322103631/http://www.ukrainianartsong.ca/new-page-1/ Ukrainian Art Song Project – Stefania Turkewich] pristupljeno 24. studenoga 2019. *[https://www.youtube.com/watch?v=L5bdWrAzMaw&list=OLAK5uy_l7CWjtrPCiFJlL_P63SWExwmO6Hc5oMYs Stefania Turkewich: Galicians I |The Art Songs] pristupljeno 24. studenoga 2019. *[http://www.salomeamuseum.lviv.ua/events/10.htm Музичко меморијални музеј] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210113201027/https://www.salomeamuseum.lviv.ua/events/10.htm |date=13. siječnja 2021. }} pristupljeno 24. studenoga 2019. {{GLAVNIRASPORED:Turkevič, Stefania}} [[Kategorija:Skladatelji]] [[Kategorija:Životopisi, Lavov]]<!-- ukrajinski umjetnici --> [[Kategorija:Muzikolozi]] [[Kategorija:Britanski umjetnici]] [[Kategorija:Ukrajinski pijanisti]] <!-- živila i radila u UK --> 2q41wx6pp40qkrjjiysz7dbqh47va00 0 664850 7427755 7190079 2026-04-10T14:59:15Z Ponor 38361 datum ≠ mjesto 7427755 wikitext text/x-wiki {{Skladatelj |ime= Irena Turkevič-Martinec |opis_slike= |puno_ime= |slika= Irena Turkevycz-Martynec.jpg |datum_rođenja= 25. prosinca 1899. |mjesto_rođenja= [[Brodi]], [[Ukrajina]] |datum_smrti= 5. srpnja 1983. |mjesto_smrti= [[Winnipeg]], [[Kanada]] |period= |utjecaj= |suradnici= |nagrade= |djela= }} '''Irena Turkevič-Martinec'''' (također: ́Írína (Írena) Turkevich-Martinec; Brody, [[Ukrajina]] [[25. prosinca]] [[1899.]] – [[Winnipeg]], [[Kanada]], [[5. srpnja]] [[1983.]]) bila je primadona u [[Lavovsko kazalište opere i baleta|Lavovskom kazalištu opere i baleta]], a nastupala je u [[Pariz]]u, [[Beč]]u, [[Berlin]]u, [[Prag]]u i mnogim drugim europskim gradovima.<ref name="Marunchak, M.H.">Marunchak, M.H. The Ukrainian Canadians: A History. Ukrainian Free Academy of Sciences, Winnipeg, Ottawa, 1970., str. 677.</ref> == Rani život == [[Slika:Turkevycz family in Ukraine circa 1915.jpg|thumb|upright|265px|Srednji red (slijeva udesno): Irena, brat Lev (s reketom), sestra [[Stefanija Turkevyč|Stefanija]], oko 1915.]] Irena se rodila 25. prosinca 1899. u Brodiju, u [[Lavovska oblast|današnjoj Lavovskoj oblasti]]. Bila je treće dijete u obitelji svećenika, zborovođe, vjeroučitelja i glazbenog kritičara [[Ivan Turkevič|Ivana Turkeviča]]. Mati joj je bila Sofija Kormošiva.<ref name="MICT">{{cite web |url=http://meest-online.com/culture/elehiya-zhyttya/ |title=Елегія життя |author=Житкевич, Анатолій |publisher=MICT |accessdate=2018-05-07 |archive-date=13. lipnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200613145316/http://meest-online.com/culture/elehiya-zhyttya/ |url-status=dead }}</ref> Kad je Irena imala šest godina, njen otac imenovan je katehetom Učiteljskog sjemeništa u [[Zališčyky|Zališčycima]], gdje mu je proviđena posebna kuća koja se nalazila u blizini rijeke [[Dnjestar|Dnjestra]]. Bio je duša gradskoga glazbenog života, često je u nj uključivao suprugu Sofiju, glazbeno nadarenu pijanisticu, kao i njihovu djecu. Irenu je o glazbi prvo poučavala mati, a poslije se u njihovom domu pojavila profesionalna učiteljica glazbe. Irena je svoje glazbene i umjetničke vještine stjecala od malih nogu i sudjelovala je na [[Taras Grigorovič Ševčenko|Ševčenkovim]] koncertima.<ref name="MICT"/> Irenin otac imenovan je katehetom Druge ukrajinske gimnazije u Lavovu 1911. godine, a obitelj se je onamo doselila trajno. U Lavovu se Irena upisala u Srednju školu [[Bazilijanke|sestara bazilijanki]], gdje je uz školu učila svirati i [[Glasovir|klavir]], a [[Stanislav Ljudkevyč]] predavao joj je teoriju glazbe.<ref name="MICT"/> Prije izbijanja [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], obitelj je otišla u Beč, gdje su boravili do 1916. godine. Irenin otac vodio je zbor u Beču u crkvi svete Barbare, koji je u to vrijeme bio jedan od najvećih i najboljih ukrajinskih crkvenih zborova u Europi.<ref>[http://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?linkpath=pages%5CS%5CA%5CSaintBarbarasChurch.htm Saint Barbara's Church] Internet Encyclopaedia of Ukraine </ref> Po povratku u Lavov, Irena je nastavila školovanje u Srednjoj školi sestara bazilijanki.<ref name="MICT"/> == Studije == Irena je postala studentica prava na Sveučilištu u Lavovu. Kad je započela studij glazbe, to je bilo na Državnom konzervatoriju u Lavovu, s profesorima Fljam-Plomens'kym i profesorom Zarembom. Završila je dramsku školu u Lavovu, studirajući kod profesora Kozlovskog i kod profesora Kryžanivskog, ([[Bohdan Kryžanivsky]]). Svojom koncertnom aktivnošću započela je 1923. godine kao solistica s lavovskim zborom ''Banduristom''.<ref name="MICT"/> Na opernoj pozornici prvo je glumila Mařenku u operi [[Prodana nevjesta|Prodanoj nevjesti]] [[Bedřicha Smetana|Bedřicha Smetane]]. Ova je [[opera]] postavljena u Ukrajinskom kazalištu pod ravnanjem [[Josyp Stadnyk|Josypa Stadnyka]] povodom stogodišnjice skladateljevog rođendana.<ref>{{cite web |url=http://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?linkpath=pages%5CU%5CK%5CUkrainskaBesidaTheater.htm |title=Ukrainska Besida Theater – Internet Encyclopedia of Ukraine}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?linkpath=pages%5Cs%5Ct%5Cstadnykyosyp.htm |title=Stadnyk, Yosyp – Internet Encyclopedia of Ukraine}}</ref> 21. lipnja 1929. godine na pozornici [[Lavovska opera|Lvovskog kazališta opere i baleta]] izvedena je predstava opere [[Fidelio|Fidelija]] [[Ludwig van Beethoven|Lugwiga van Beethovena]]. Stariji studenti konzervatorija u Lavovu sudjelovali su pod vodstvom svog učitelja [[Adam Soltis|Adama Soltisa]]. Među tim izvođačima bila je Irena. U recenziji u časopisu Dilo, 22. lipnja 1929. godine, Irena je istaknuta i dobila je pohvale.<ref>{{cite web |url=http://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?linkpath=pages%5CD%5CI%5CDiloIT.htm |title=Dilo – Internet Encyclopedia of Ukraine}}</ref> Okušala se u ulozi dramatičarke i redateljice. Pisac Zinovyj Knyš pisao je u svojim memoarima o glazbenom životu Lavova i o Ireni koja je 1929. organizirala kazališnu skupinu u očevoj kući i postavila predstave: ''Grijeh'' [[Volodymyr Vynnyčenko|Volodymyra Vinnyčenka]] i ''Vatre svetog Ivana'' [[Hermann Sudermann|Hermanna Sudermanna]].<ref>{{cite web |url=http://www.theatrehistory.com/german/sudermann004.html |title=The Fires of St. John}}</ref> U proljeće 1930. održao se njen prvi [[solistički koncert]] na kojem je Irena izvela arije ''Gorislava'' iz opere [[Ruslan i Ljudmila|Ruslana i Ljudmile]] [[Mihail Glinka|Mihaila Glinke]] te nekoliko romansâ i i ukrajinskih narodnih pjesama.<ref name="MICT"/> Odšla je u [[Berlin]] 1930. godine, gdje je u to vrijeme živjela njezina sestra [[Stefanija Turkevyč|Stefanija]], a Irena je tri godine studirala na Berlinskom sveučilištu umjetnosti kod profesora Weissenborna, koji je sa studentima radio kao Dietrich Fischer-Diskau.<ref>{{cite web |url=http://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?linkpath=pages\T\U\Turkevych6LukiianovychStefaniia.htm |title=Turkevych-Lukiianovych, Stefaniia – Internet Encyclopedia of Ukraine}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.salomeamuseum.lviv.ua/events/10.htm |title=Музично-меморіальний музей Соломії Крушельницької у Львові |access-date=1. veljače 2020. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20210113201027/https://www.salomeamuseum.lviv.ua/events/10.htm |archivedate=13. siječnja 2021.}}</ref> Naučila je kontrolu glasa u Berlinskoj državnoj operi, a dramsko obrazovanje završila je na Muzičkom fakultetu. Irena se 1933. preselila u Prag gdje je njezina sestra Stefania predavala klavir i bila je u pratnji Praškog konzervatorija. Održavala je satove glasova s profesorima na [[Praški konzervatorij|Praškom konzervatoriju]] i pjevala u Praškoj operi.<ref name="MICT"/> == Karijera == Irena se udala za političara, Volodimira Martinca,<ref>{{cite web |url=http://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?linkpath=pages%5CM%5CA%5CMartynetsVolodymyr.htm |title=Volodymyr Martynets – Internet Encyclopedia of Ukraine}}</ref> pratila ga tamo gde ih je njegov posao vodio i dobro se snalazila u pjevanju u gradovima diljem [[Europa|Evrope]]. Ovaj nomadski život trajao je 12 godina.<ref name="MICT"/> U ljeto 1942. Irene i njezin suprug vratili su se u Lviv, gdje su je pozvali da se pridruži Lvivskom kazalištu opere i baleta. Od 1942. do 1944. pjevala je ove uloge u sljedećim operama: {| class="wikitable" style="margin-left: auto; margin-right: auto; border: none;" ! scope="col" style="width: 225px;" | Opera ! scope="col" style="width: 225px;" | Skladatelj ! scope="col" style="width: 225px;" | Uloga |- | Zaporozhets za Dunayem || Semen Hulak-Artemovsky || Oksana |- | Kateryna || Mykola Arkas || Mati |- | Halka || [[Stanisław Moniuszko]] || Halka |- | Faust || [[Charles Gounod]] || Margarita |- | [[Carmen]] || [[Georges Bizet]] || Micaëla |- | Traviata || [[Giuseppe Verdi]] || Violetta |- | [[Manon]] || [[Jules Massenet]] || Маnon |- | [[Tosca]] || [[Giacomo Puccini]] || Тоsca |- | [[Pikova dama (Čajkovski)|Pikova dama]] || [[Petar Iljič Čajkovski]] || Lisa |} U ljeto 1943. Irena je sa sopranisticom Ninom Ševčenko i baritonom Mihailom Olhovom otišla na veliku koncertnu turneju po gradovima i selima Galicije. Njezin se glas često čuo na radiju Lviv. Njezin suprug, političar, bio je svjestan mijenjanja krajolika koji donosi rat. U proljeće 1944. Irene i skupina iz lyonske opere spakirali su se i uputili na zapad prema Njemačkoj, samo nekoliko tjedana prije dolaska sovjetske vojske. Irena je postala voditeljica ansambala Duma u Karlsbadu u Badenu, a Orlik u Berchtesgadenu u Njemačkoj. Između ostalih djela, ovi su kolektivi postavili opere: opera [[Natalka Poltavka]] i lirsko-fantastična opera ''[[Utopljena]]'' ukrajinskog skladatelja [[Mykola Lysenko|Mykole Lysenka]], [[libreto]] je napisao ukrajinski pisac i dramatičar [[Myhailo Starycky]] iz priče [[Gogolj |Nikolajske Gogolove]] ''Svibanjska noć'' iz zbirke [[Večeri na majuru kraj Dikanjke]] ([[Večeri na zaselku kraj Dikanjke]]).<ref>{{cite web |url=http://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?linkpath=pages%5CS%5CT%5CStarytskyMykhailo.htm |language=en |title=Mykhailo Starytsky |work=Internet Encyclopedia of Ukraine |access-date=2018-04-09}}</ref> == Kanada == Irena se 1949. godine preselila u [[Kanada|Kanadu]] i nastanila se u [[Winnipeg]]u. Njezin suprug preuzeo je dužnost urednika novina (New Road), a Irena je postala članica kazališta ''Renesans'' ([[Engleski jezik|eng]]. Renaissance, ukr. Ренесанс).<ref name="MICT"/> 1960. postala je vrlo aktivna radeći s dječjom operom u Winnipegu pri Kanadsko-ukrajinskom zavodu Prosvita, Arlington Street, u gradu [[North End (Winnipeg, Kanada)|North Endu]].<ref>Martynowych, Orest T., [https://umanitoba.ca/faculties/arts/departments/ukrainian_canadian_studies/media/15_The_Canadian_Ukrainian_Institute_Prosvita.pdf The Canadian Ukrainian Institute 'Prosvita'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201120012154/http://umanitoba.ca/faculties/arts/departments/ukrainian_canadian_studies/media/15_The_Canadian_Ukrainian_Institute_Prosvita.pdf |date=20. studenoga 2020. }}</ref> Sama njezina prisutnost privukla je talentiranu skupinu glazbenika, koreografa, scenografa i kostimografa. Djeci je bila poznata kao Pani Martynec' (Пані Мартинець). Godine 1964. izveli su ''Kozu Derezu'' Mykole Lysenka.<ref>Канадійський Фармер/Canadian Farmer, May 25, 1964, page 8</ref> Godine 1965. glumila je ''Snježnu kraljicu'' (Зимова Краля) Mykole Lysenka. I ''Koza Dereza'' (Коза-Дереза) i ''Snježna kraljica'' upriličeni su u kazalištu (Pantages Playhouse) Winnipeg.<ref>Український Голос/Ukrainian Voice, March 3, 1965, page 8</ref><ref>The Winnipeg Tribune, February 27, 1965, page 13</ref> Godine 1967. njezina glazbena skupina otputovala je iz Winnipega vlakom do Montreala da bi upriličila nastup ''Koza Dereza'' na Međunarodnoj i univerzalnoj izložbi [[Expo 67]], koji je također održan u spomen na stogodišnjicu Kanade. Iz Montreala su izvođači odvedeni u Ottawu na koncert.<ref name="Marunchak, M.H." /> == Nasljedstvo == [[Ukrajinski kanadski kongres]] uručio je Ireni ''Ševčenkovu medalju'' [[7. listopada]] 1977. u Winnipegu.<ref>{{cite web |url=http://www.ucc.ca/awards/shevchenko-medal-award/recipients/ |title=Shevchenko Medal Award}}</ref> Irena Turkevič-Martinec preminula je 5. srpnja 1983. u Winnipegu u Kanadi. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://newspaperarchive.com/winnipeg-free-press-jul-06-1983-p-48/ Obituary for Irena Turkevycz-Martynec] *[https://www.findagrave.com/memorial/148893921/irene-martynec Gravesite of Irene Martynec] [[Kategorija:Operni pjevači]] [[Kategorija:Soprani]] 66u4ehfn05wyv1q1efbnh3sqtsno1vc 0 666400 7427905 7427269 2026-04-11T06:05:18Z IndexAccount 131684 /* Regularne velike lože */ 7427905 wikitext text/x-wiki {{multiple image | align = right | header = | perrow = | image1 = Ugle logo.png | width1 = 150 | image2 = GLS-newlogo.png | width2 = 150 | image3 = GLI Oval Coat of Arms.jpg | width3 = 99 | footer = [[Ujedinjena velika loža Engleske]] (UGLE), [[Velika loža Škotske]] (GLS) i [[Velika loža Irske]] (GLI) su "[[matične velike lože]]" regularnog slobodnog zidarstva. }} '''Regularno slobodno zidarstvo''' ([[engl.]] ''Regular Freemasonry''; [[Francuski jezik|fran.]] ''régularité maçonnique''), poznato i kao '''angloameričko slobodno zidarstvo''' (''Anglo-American Freemasonry''), predstavlja jedan od dva glavna ustroja [[Slobodno zidarstvo|slobodnog zidarstva]]. Temelji se na nekoliko ključnih načela: u [[Loža (slobodno zidarstvo)|plavoj loži]] obvezno je čitanje [[Svezak svetog zakona|svetih knjiga]], svaki član mora iskreno vjerovati u [[Veliki graditelj svih svjetova|Vrhovno biće]], ženama je pristup organizaciji zabranjen, a rasprave o religiji i politici strogo su zabranjene. Kao uzor i temeljni model za organizaciju i pravila ovog oblika slobodnog zidarstva služi [[Ujedinjena velika loža Engleske]] (UGLE), najstarija [[velika loža]] osnovana 1717. godine u [[London]]u. U okviru slobodnog zidarstva, regularnost predstavlja ključni kriterij na temelju kojeg velike lože odlučuju hoće li međusobno priznati svoje statuse. Ovo priznavanje omogućava formalnu interakciju između velikih loža te posjećivanje članova drugih [[Velika loža|nadležnosti]]. Svaka velika loža neovisno određuje standarde regularnosti, zbog čega ti kriteriji nisu univerzalni i mogu se značajno razlikovati među različitim nadležnostima. Velike lože koje zadovoljavaju standarde regularnosti, ali nisu priznate od strane Ujedinjene velike lože Engleske, često se svrstavaju u tzv. [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalni pravac slobodnog zidarstva]]. Iako dijele slična načela, ove lože zadržavaju svoju autonomiju i vlastitu interpretaciju vrijednosti slobodnog zidarstva, što doprinosi raznolikosti unutar globalne slobodnozidarske zajednice. == Regularnost i njegovo podrijetlo == === Povijesno === Postoji niz skupina slobodnozidarskih ustroja koje sebe smatraju ''regularnim'' a druge prepoznaju kao ''regularne'', a ostale smatraju neregularnim. Ne postoji globalno centralizirani organizacijski sustav slobodnog zidarstva i stoga kriteriji za regularnost nisu konzistentni u svim velikim ložama. ==== "Drevni" i "Moderni" ==== Koncept regularnosti najprije se pojavljuje u Paynenovim propisima, a tiskan je u [[Andersonove Konstitucije|Andersonovim ''Konstitucijama'']]. U Propisu VIII., stavak drugi, nalazimo:<ref>{{Citiranje knjige|title=The Constitutions of the Free-Masons (1734)|last=Anderson|first=James|publisher=|year=1734.|pages=62|url=https://digitalcommons.unl.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1028&context=libraryscience|last2=Franklin|first2=Benjamin|language=en}}</ref> {{citat2|Ako neka skupina ili broj slobodnih zidara samostalno preuzme na sebe osnivanje [[Loža (slobodno zidarstvo)|Lože]] bez Odluke [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|''Velikog Meštra'']], ''regularne Lože'' ih ne smiju priznavati niti ih smatrati ''ispravnom Braćom'' i valjano osnovanima, niti odobravati njihove postupke i djela; već ih moraju tretirati kao ''[[Odmetnik]]e'', sve dok se ne ponize onako kako to ''Veliki Meštar'' u svojoj ''Mudrosti'' odredi i dok ih on ne odobri svojom ''Odlukom'', koja mora biti priopćena ''ostalim Ložama'', prema uobičajenoj praksi kada se ''nova Loža'' upisuje u ''Registar Loža''.}} S [[amandman]]ima objavljenim u ''Konstitucijama'' iz 1738. godine uveden je izraz ''regularna loža''.<ref>{{Citiranje časopisa|title=Anderson's Constitutions of 1738|journal=Quatuor Coronatorum Antigrapha|volume=VII.|pages=156|year=1890}}</ref> Argumenti o tome što bi trebalo predstavljati ''ispravno'' slobodno zidarstvo pojavili su se 1720-ih godina kada su neke lože iz [[Prva Velika loža Engleske|prve Velike lože Engleske]] počele mijenjati staru metodu crtanja simbola lože na podu kredom i drvenim ugljenom s trakom, pričvršćenjom na pod, i prijenosivim metalnim slovima. Time je nova velika loža dobila nadimak "Moderni".<ref>{{Citiranje časopisa|title=The Craft in the 18th Century|journal=Ars Quatuor Coronatorum|last=Heiron|first=Arthur|volume=XXXVII.|pages=66|year=1924.}}</ref> Ista loža je 1735. godine odbila primiti zapovjednika i nadzornika iz jedne irske lože koji su tvrdili da su izaslanici svog velikog majstora sve dok ne prihvate engleske konstitucije, što su oni odbili.<ref>{{Citiranje časopisa|title=The Minutes of the Grand Lodge of Freemasons of England, 1723–1739|journal=Quatuor Coronatorum Antigrapha|volume=X.|pages=259|year=1913.}}</ref> Godine 1751. nastalo je jezgro druge velike lože, [[Drevna velika loža Engleske|Drevne velike lože Engleske]], koja nije prihvatila novotarije od izvornika.<ref name="bcy">{{Citiranje weba|title=The Formation of the Grand Lodge of the Antients.|url=https://freemasonry.bcy.ca/aqc/ancients.html|access-date=2025-02-16|last=Clarke|first=I. R.|language=en}}</ref> Njihova knjiga s konstitucijama (''[[Ahiman Rezon]]'' prema njihovog velikog tajnika [[Laurence Dermott|Laurencea Dermotta]]) sugerira da su "Moderni" sada u strahu promijenili svoje lozinke zbog otkrivenja objavljenih tijekom 1730-ih kako ne bi svojim članovima omogućilo ulazak u lože izvan njihove nadležnosti.<ref>{{Citiranje knjige|title=Ahiman rezon: or, A help to a brother; shewing the excellency of secrecy, and the first cause, or motive, of the institution of free-masonry [&c. Followed by] A choice collection of masons songs|last=Dermott|first=Laurence|year=1764.|url=https://books.google.hr/books?id=RnUIAAAAQAAJ&redir_esc=y|language=en}}</ref> Proces ujedinjavanja ove dvije velike lože započeo je 1809. godine kada su Moderni uspostavili prijelaznu Ložu "Proglašenja" ([[Engleski jezik|engl]]. ''Lodge of Promulgation'') kako bi svoj obred uskladili s Drevnima. Ovo je 1813. godine omogućilo utemeljenje [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]]. ==== Međaši slobodnog zidarstva ==== {{glavni|Međaši slobodnog zidarstva}} Paynenovi propisi iz 1720. godine spominju nužnost održavanja "starih međaša" reda, ali nitko ih nije pokušao definirati. Tek 1858. godine američki liječnik i pisac [[Albert Mackey]] objavio je [[Međaši slobodnog zidarstva#Mackeyevih 25 međaša|popis od 25 međaša]] koji, iako nisu svuda prihvaćeni, čine osnovu nekih američkih [[Velika loža|nadležnosti]].<ref name="bcy"/><ref>{{Citiranje weba|title=Landmarks of Freemasonry|url=https://freemasonry.bcy.ca/grandlodge/landmarks.html|access-date=2025-02-16|language=en}}</ref> Pokušaji formuliranja osnova regularnosti dolaze tek kasnije u [[Engleska|Engleskoj]], a nastaju kako bi se priznala nova [[Nacionalna velika loža Francuske]] koja se tek odvojila od [[Veliki orijent Francuske|Velikog orijenta Francuske]] označenog [[kontinentalno slobodno zidarstvo|neregularnim]]. Godine 1913. u pismu novog velikog majstora neovisne i regularne Nacionalne velike lože Francuske i francuskih kolonija navode se obveze njegovih loža za koje se smatra regularnim. # Tijekom rada [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]], [[Svezak svetog zakona|Biblija]] će uvijek biti otvorena na [[Oltar (slobodno zidarstvo)|oltaru]]. # [[Obred (slobodno zidarstvo)|Obredi]] će se provoditi u strogoj sukladnosti s [[Ispravljeni škotski obred|Rektificiranim obredom]], kojeg slijede ove lože, a koji je sastavljen 1778. godine i službeno potvrđen 1782. godine. Po tom je ritualu 1792. godine primljen i vojvoda od Kenta. # Loža će se uvijek otvarati i zatvarati zazivom u ime [[Veliki graditelj svih svjetova|Velikog arhitekta Svemira]]. Svi pozivi reda i loža bit će tiskani sa simbolima Velikog arhitekta Svemira. # U loži neće biti dopuštene nikakve rasprave o religijskim ili političkim temama. # Loža kao takva neće sudjelovati u političkim pitanjima, ali svaki pojedini Brat zadržava potpunu slobodu mišljenja i djelovanja. # U ložu će biti primljeni samo oni Braća koje Velika loža Engleske priznaje kao istinsku Braću. Čini se da su ovi principi poslužili kao temelj za ''Osnovna načela za prepoznavanje velike lože'' iz 1929. godine, koje još uvijek koristi [[Ujedinjena velika loža Engleske]].<ref>{{Citiranje weba|title=My Approach to Masonic History|url=http://www.freemasons-freemasonry.com/bernheim27.html|access-date=2025-02-16|last=Bernheim|first=Alain|date=2011-05-26|language=en}}</ref> ==== Veliki arhitekt Svemira ==== {{glavni|Veliki graditelj svih svjetova|Spor oko Velikog graditelja svih svjetova}} Godine 1813., nakon ujedinjenja ''[[Drevna velika loža Engleske|Drevnih]]'' i ''[[Prva Velika loža Engleske|Modernih]]'', Ujedinjena velika loža Engleske donijela je novu ''Konstituciju''. Ta je Konstitucija bila temeljena na Andersonovim ''Konstitucijama'' Modernih i ''Ahiman Rezonu'' Drevnih, a propisivao je obvezno prihvaćanje [[Veliki graditelj svih svjetova|Velikog arhitekta Svemira]]. [[Veliki orijent Francuske]] je u početku prilagodio svoju Konstituciju kako bi se uskladio s postojećim pravilima. Međutim, 1877. godine, na prijedlog protestantskog pastora [[Frederic Desmons|Frédérica Desmonsa]] tijekom konvencije Velikog orijenta Francuske, članovi su odlučili ukloniti sve reference na Velikog arhitekta Svemira iz Konstitucije.<ref>{{Citiranje weba|title=Address to the 2002 California Masonic Symposium|url=http://www.calodges.org/no406/FRANC-OR.HTM|access-date=2025-02-16|last=Bauer|first=Alain|date=2002-07-27|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20090107185550/http://www.calodges.org/no406/FRANC-OR.HTM|archive-date=2009-01-07|website=calodges.org|language=en}}</ref> Ovu su odluku smatrali povratkom izvornim [[Andersonove Konstitucije|Andersonovim ''Konstitucijama'']] iz 1723. godine. Prve dvije rečenice Konstitucije Velikog orijenta Francuske glasile su: "''Njegova načela slobodnog zidarstva su postojanje [[Bog]]a, [[besmrtnost]] duše i ljudska solidarnost. Smatra slobodu savjesti urođenim pravom svakog čovjeka i ne isključuje nikoga zbog njegovih uvjerenja.''" Nakon promjene, one su postale: "''Njegova načela su sloboda savjesti i ljudska solidarnost. Ne isključuje nikoga zbog njegovih uvjerenja.''" Ova odluka dovela je do raskola između Velikog orijenta Francuske i Ujedinjene velike lože Engleske.<ref>{{Citiranje weba|title=The history of the present Grand Lodge of France revisited|url=http://www.freemasons-freemasonry.com/bernheim10.html|access-date=2025-02-16|last=Bernheim|first=Alain|language=en}}</ref> Od [[Slobodno zidarstvo#Teološki raskol|velikog raskola 1877.]] godine, slobodno zidarstvo podijeljeno je na dvije grane: [[kontinentalno slobodno zidarstvo]] i regularno slobodno zidarstvo. Te dvije tradicije nisu u međusobno priznatim odnosima, budući da većina loža engleskog stila smatra kontinentalne lože neregularnima. Veliki orijent Francuske i Ujedinjena velika loža Engleske postali su osnovni modeli za ove [[Slobodno zidarstvo#Evolucija glavnih grana|dvije različite tradicije slobodnog zidarstva]]. === Današnje === Najveća skupina međusobno priznatih velikih loža svoju regularnost crpi iz jedne ili više [[Matične velike lože|matičnih velikih loža]] – [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] (UGLE), [[Velika loža Škotske|Velike lože Škotske]] (GLoS) i [[Velika loža Irske|Velike lože Irske]] (GLoI). Njihovo priznanje temelji se na kriterijima poznatim kao "Osnovna načela za priznavanje velike lože" ([[engl.]] ''Basic Principles for Grand Lodge Recognition''), koje su ove velike lože zajednički kodificirale i objavile 4. rujna 1929. godine. Iako su tada službeno objavljena, ta načela nisu bila nova – razvijala su se i usavršavala tijekom najmanje 150 godina prije njihove formalizacije.<ref>{{Citiranje weba|title=Book of Constitutions - Craft Rules|url=https://www.ugle.org.uk/about-us/book-constitutions|access-date=2025-02-16|website=ugle.org.uk|language=en}}</ref> # Regularnost podrijetla; tj. svaka [[velika loža]] mora biti zakonito uspostavljena od strane [[Popis regularnih masonskih velikih loža|priznate velike lože]] ili od najmanje tri regularno konstituirane lože. # Uvjet za članstvo jest vjerovanje u [[Veliki graditelj svih svjetova|Vrhovnog velikog arhitekta Svemira]] i [[Božja volja|Njegovu otkrivenu volju]]. #Svi kandidati za inicijaciju moraju položiti svoju obvezu na, ili u neposrednom pogledu na, otvoreni [[Svezak svetog zakona|Sveti zakon]], što podrazumijeva [[otkrivenje]] odozgo koja je obvezujuća za savjest pojedinca koji se inicira. # Članstvo velike lože i pojedinih loža mora se sastojati isključivo od osoba koje su primljene u slobodno zidarstvo kao [[Muškarac|muškarci]]. Velika loža ne smije imati nikakav slobodnozidarski odnos s tijelima koja primaju [[Slobodno zidarstvo i žene|žene u slobodno zidarstvo]].{{efn|Izmijenjeni tekst stavka 4. usvojen 12. rujna 2018.}} # Velika loža mora imati punu nadležnost nad ložama pod svojim okriljem, što znači da mora biti odgovorna, neovisna i samoupravna organizacija s isključivim i neospornim autoritetom nad [[Simbolički stupnjevi|simboličkim stupnjevima slobodnog zidarstva]] (učenik, pomoćnik i majstor) unutar svoje nadležnosti. Ne smije biti podložna niti dijeliti taj autoritet s bilo kojim [[Vrhovno vijeće Škotskog obreda|vrhovnim vijećem]] ili [[Slobodnozidarski redovi|drugim tijelom]] koje polaže pravo na kontrolu ili nadzor nad tim [[Stupanj (slobodno zidarstvo)|stupnjevima]]. # [[Tri velika svjetla]] slobodnog zidarstva ([[Svezak svetog zakona|primjerak svete knjige]], [[kutnik i šestar]]) uvijek moraju biti izložena kada su velika loža ili njezine podložne lože u radu, pri čemu je najvažniji od njih Sveti zakon. # Rasprave o religiji i politici unutar lože strogo su zabranjene. # Načela [[Međaši slobodnog zidarstva|drevnih međaša]], običaja i prakse [[Loža (slobodno zidarstvo)|plavih loža]] moraju se strogo poštivati. Prvi pokušaj kodificiranja upravljanja slobodnim zidarstvom bili su [[Stare dužnosti#Regensburški statuti (1459.)|''Regensburški statuti'']] iz 1459. godine, koji organizacije [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|kontinentalnog slobodnog zidarstva]] smatraju temeljem slobodnog zidarstva. Međutim, najpoznatija kodifikacija u zemljama engleskog govornog područja nastala je zahvaljujući [[James Anderson (slobodni zidar)|Jamesu Andersonu]], koji je 1723. godine objavio ''Konstitucije'', u kojima je izložio temeljna načela slobodnog zidarstva prema vlastitom viđenju. Na tim temeljima je [[Albert Mackey]] 1856. godine dodatno razradio [[Međaši slobodnog zidarstva#Mackeyevih 25 međaša|sustav 25 međaša]] ili ključnih obilježja slobodnog zidarstva, koje su široko prihvaćene u Sjedinjenim Američkim Državama. Ujedinjena velika loža Engleske smatra se najstarijom velikom Ložom koja djeluje neprekidno. Iako je službeno osnovana 1813. godine s prvim velikim majstorom, smatra se izravnim nasljednikom mnogo starije [[Prva Velika loža Engleske|Velike lože Londona]], koja je osnovana 1717. godine spajanjem četiri ranije postojeće lože. Ne postoji nikakav zapis o nekoj starijoj organizaciji koja bi sebe nazivala velikom ložom. Tri od te četiri izvorne lože i danas postoje te su dio Ujedinjene velike loža Engleske, kao lože [[Loža "Antika"|"Antika" br. 2]], [[Loža "Kraljevska kuća Somerset i Inverness"|"Kraljevska kuća Somerset i Inverness" br. 4]] i [[Loža "Fortitude i Stari Cumberland"|"Fortitude i Stari Cumberland" br. 12]].<ref>{{Citiranje weba|title=Lodge of Antiquity (2)|url=https://www.dhi.ac.uk/lane/record.php?ID=3|access-date=2025-02-16|website=dhi.ac.uk|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Royal Somerset House and Inverness Lodge (4)|url=https://www.dhi.ac.uk/lane/record.php?ID=7|access-date=2025-02-16|website=dhi.ac.uk|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Lodge of Fortitude and Old Cumberland (12)|url=https://www.dhi.ac.uk/lane/record.php?ID=22|access-date=2025-02-16|website=dhi.ac.uk|language=en}}</ref> Budući da su osnovane prije nego što je nastala Velika loža Londona, one djeluju bez uobičajenih povelja te imaju neka unutarnja pravila i [[Časnici masonske lože|dužnosti]] koje se razlikuju od standardnog ustroja. Pošto im se ne zna točan datum osnutka i starije su od najstarije velike lože, one se nazivaju ložama "od pamtivijeka" (''time immemorial''). Od 1717. godine, osnovane su brojne druge velike lože, a mnoge od njih tražile su priznanje od Ujedinjene velike lože Engleske, koji se stoga smatra mjerilom regularnosti slobodnog zidarstva. == Regularne velike lože == {{glavni|Popis regularnih velikih loža}} === Europa === [[Ujedinjena velika loža Engleske]] (UGLE), uspostavljena 1717. godine, u Europi priznaje sljedeće velike lože kao regularne:<ref>{{Citiranje časopisa |url=https://www.ugle.org.uk/about-us/foreign-grand-lodges |title=Foreign Grand Lodges Recognised by the United Grand Lodge of England |archive-date=24. listopada 2019. |access-date=21. veljače 2020.}}</ref> {{div col|colwidth=30em}} *{{Z|IRS}}{{Z|SJI}} [[Velika loža Irske]] (1725.) *{{Z|ŠKO}} [[Velika loža Škotske]] (1736.) *{{Z|NIZ}} [[Veliki orijent Nizozemske]] (1756.) *{{Z|ŠVE}} [[Švedski red slobodnih zidara]] (1760.) *{{Z|ITA}} [[Veliki orijent Italije]] (1805./1859.){{efn|Veliki orijent Italije nije operativno radio između 1814. i 1859. godine.}} *{{Z|LUX}} [[Velika loža Luksemburga]] (1844.) *{{Z|ŠVI}} [[Velika loža "Alpina" Švicarske]] (1844.) *{{Z|DAN}} [[Danski red slobodnih zidara]] (1858.) *{{Z|GRČ}} [[Velika loža Grčke]] (1867.) *{{Z|NOR}} [[Norveški red slobodnih zidara]] (1891.) *{{Z|TUR}} [[Velika loža Turske]] (1909./1951.){{efn|Velika loža Turske nije operativno radila između 1936. i 1951. godine.}} *{{Z|FRA}} [[Nacionalna velika loža Francuske]] (1913.) *{{Z|AUT}} [[Velika loža Austrije]] (1918.) *{{Z|FIN}} [[Velika loža Finske]] (1924.) *{{Z|ISL}} [[Velika loža Islanda]] (1951.) *{{Z|NJE}} [[Ujedinjene velike lože Njemačke]] (1958.) *{{Z|BEL}} [[Regularna velika loža Belgije]] (1979.) *{{Z|ŠPA}} [[Velika loža Španjolske]] (1982.) *{{Z|MAĐ}} [[Simbolička velika loža Mađarske|Simbolička velika loža sv. Ivana Mađarske]] (1989.) *{{Z|ČEŠ}} [[Velika loža Češke]] (1990.) *{{Z|POLJ}} [[Nacionalna velika loža Poljske]] (1991.){{efn|Nacionalna velika loža Poljske je prethodno djelovala od 1920. do 1938. godine.}} *{{Z|POR}} [[Regularna velika loža Portugala|Legalna/Regularna velika loža Portugala]] (1991.){{efn|Legalna/Regularna velika loža Portugala je reorganizirana 1996. godine. }} *{{Z|BUG}} [[Ujedinjena velika loža Bugarske]] (1992./2001.){{efn|Ujedinjena velika loža Bugarske je uspostavljena 2001. godine spajanjem dvije velike lože, od kojih je starija osnovana 1992. godine.}} *{{Z|RUM}} [[Nacionalna velika loža Rumunjske]] (1993.) *{{Z|ITA}} [[Regularna velika loža Italije]] (1993.) *{{Z|SRB}} [[Regularna velika loža Srbije]] (1993.) *{{Z|RUS}} [[Velika loža Rusije]] (1995.) *{{Z|HRV}} [[Velika loža Hrvatske]] (1997.) *{{Z|EST}} [[Velika loža Estonije]] (1999.) *{{Z|SLO}} [[Velika loža Slovenije]] (1999.) *{{Z|MOL}} [[Velika loža Moldavije]] (1999.) *{{Z|AND}} [[Velika loža Andore]] (2000.) *{{Z|ARM}} [[Velika loža Armenije]] (2002.) *{{Z|LIT}} [[Velika loža Litve]] (2002.) *{{Z|LAT}} [[Velika loža Latvije]] (2003.) *{{Z|SMR}} [[Velika loža San Marina|Najuzvišenija velika loža Republike San Marino]] (2003.) *{{Z|MLT}} [[Suverena velika loža Malte]] (2004.) *{{Z|BIH}} [[Velika loža Bosne i Hercegovine]] (2005.) *{{Z|UKR}} [[Velika loža Ukrajine]] (2005.) *{{Z|MAK}} [[Velika loža Makedonije]] (2005.) *{{Z|CG}} [[Velika loža Crne Gore]] (2006.) *{{Z|CIP}} [[Velika loža Cipra]] (2006.) *{{Z|AZE}} [[Nacionalna velika loža Azerbajdžana]] (2008.) *{{Z|SLK}} [[Velika loža Slovačke]] (2009.) *{{Z|MNK}} [[Velika loža Monaka|Regularna nacionalna velika loža Kneževine Monako]] (2011.) {{div col end}} === Amerika === {{glavni|COGMNA|Međuamerička masonska konfederacija}} === Svjetska konferencija === {{glavni|Svjetska konferencija regularnih masonskih velikih loža}} == Vidi još == * [[Matične velike lože]] * [[Tradicionalno slobodno zidarstvo]] * [[Prince Hall slobodno zidarstvo]] == Bilješke == {{notelist}} == Izvori == {{izvori}} {{Slobodno zidarstvo}} [[Kategorija:Slobodnozidarski rječnik i koncepti]] [[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Ujedinjenom Kraljevstvu]] jxjt9yegq6xcjzfdqhlv5y5ltslmn61 0 666807 7427900 7380739 2026-04-11T05:51:46Z IndexAccount 131684 /* Obredi iz 19. stoljeća */ 7427900 wikitext text/x-wiki '''Obred''' ([[engl.]] ''rite''; [[Francuski jezik|fran.]] ''rite'') je koherentan skup [[Ritual (slobodno zidarstvo)|rituala]], [[Simbolika slobodnog zidarstva|simbolike]] i praksi koji definiraju ceremonijal u [[Slobodno zidarstvo|slobodnom zidarstvu]]. Riječ ''[[obred]]'' u određenim [[Velika loža|nadležnostima]] zamjenjena je riječima ''[[ritual]]'', ''[[sustav]]'' ili ''[[režim]]''. Nastali pojavom spekulativnih loža, obredi su uspostavljeni kako bi se standardizirala i uskladila praksa u [[Loža (slobodno zidarstvo)|loži]]. Stoga, riječ je o definiranju svih načina, postupaka i slijedova po kojim se moraju voditi tijekom vođenja ceremonija. Nadahnuti drevnim ili operativnim tradicijama i ''[[Biblija|Biblijom]]'', obredi propisuju geste, jezik, pokrete i stavove. No, unatoč sličnom idealu, slobodni zidari svoje aktivnosti obavljaju na različite načine. Tako je od sredine [[18. stoljeće|18. stoljeća]], posebno sa [[Regularno slobodno zidarstvo|svađom između Drevnih i Modernih]] unutar [[Ujedinjena velika loža Engleske|engleskog slobodnog zidarstva]], svako stoljeće vidjelo pojavu novih i različitih obreda. Loža obično prakticira samo jedan obred, dok ih [[velika loža]] može držati nekoliko. Obredi su sastavljeni od [[simbol]]a, [[riječ]]i, [[gesta]] i [[znak]]ova. Iako se čini nemogućim nabrojati sve obrede koji su se nekada prakticirali, autori i povjesničari obično priznaju postojanje pedesetak relativno različitih obreda. Međutim, uglavnom se prakticira samo nekoliko. Obredi su niz progresivnih [[Stupanj (slobodno zidarstvo)|stupnjeva]] koje dodjeljuju različita [[Slobodnozidarski redovi|tijela ili redovi]] slobodnog zidarstva. U nekim skučajevima, kao što je u [[Yorčki obred|Yorčkom obredu]], to je zbirka odvojenih tijela koje bi inače djelovale samostalno. [[Visoki masonski stupnjevi|Sustavi slobodnozidarskih stupnjeva]] često pripadaju [[Slobodnozidarski redovi|pridruženim tijelima]] slobodnog zidarstva kojima se [[Majstor (slobodno zidarstvo)|majstor]] može priključiti nakon [[Simbolički stupnjevi|stupnjeva plave lože]]. Slobodnozidarski obredi nemaju [[Hijerarhija|hijerarhiju]] i ne može se reći koji je bolji od drugog. Svaki od njih odgovara osjetljivosti i posebnom pristupu povijesti [[duhovnost]]i. == Etimologija == Pojam [[obred]] dolazi od [[Latinski jezik|latinskog]] ''ritus'' (utvrđen, u redu) i starog oblika ''rit''. Proučavanje [[Etimologija|etimološkog]] korijena ove riječi dovodi do pojmova rasporeda, niza, broja (od [[Grčki jezik|grčkog]] ''arithmos''), pa do reda (''rtam''). == Razlika između reda i obreda == {{glavni|Slobodnozidarski redovi}} Pojmovi "obred" i "red" u slobodnom zidarstvu često se koriste na način koji može izazvati nedoumice, čak i među onima dobro upućenima u slobodnozidarske tradicije.<ref>{{Citiranje weba|title=Masonic orders and degrees|url=https://freemasonry.bcy.ca/texts/masonic_degrees.html|access-date=2025-08-20|website=freemasonry.bcy.ca|language=en}}</ref> Obred u slobodnom zidarstvu označava progresivan sustav [[Stupanj (slobodno zidarstvo)|stupnjeva]], koji član prolazi kroz inicijaciju, pri čemu svaki stupanj donosi nova simbolička i filozofska učenja. Obredi mogu uključivati samo [[Simbolički stupnjevi|tri osnovna stupnja]] ili proširene sustave s [[Visoki masonski stupnjevi|dodatnim višim stupnjevima]]. S druge strane, red ili pridruženo tijelo predstavlja organizaciju unutar slobodnog zidarstva, koja ima vlastitu strukturu, hijerarhiju i terminologiju. Redovi su povezani s [[Velika loža|velikom ložom]], ali često upravljaju posebnim stupnjevima koji nisu dio osnovnog obrednog sustava. Razumijevanje ove razlike ključno je za bolje shvaćanje složenog sustava slobodnog zidarstva, osobito u kontekstu različitih nadležnosti i organizacijskih struktura.<ref>{{Citiranje weba|title=Systeme, Lehrarten, Riten|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Systeme,_Lehrarten,_Riten|access-date=2025-12-08|website=freimaurer-wiki.de}}</ref> ''Primjeri razlike:'' * [[Škotski obred|Drevni i prihvaćeni škotski obred]] sastoji se od 33 stupnja i njima upravljaju dvije različite organizacije. Prva tri stupnja (plave lože) pod nadležnošću su [[Velika loža|velike lože]] i dodjeljuju se u [[Loža (slobodno zidarstvo)|loži]]. Viši stupnjevi (od 4. do 33.) pod nadležnošću su Škotskog reda, kojim upravlja "veliko vijeće". Ovi stupnjevi se dodjeljuju u [[Loža visokih stupnjeva|specifičnim jedinicama]], kao što su [[loža savršenstva]], [[kapitel ružinog križa]] i druge, ovisno o stupnju. * [[Francuski obred]] obuhvaća 7 stupnjeva i također ima dvostruku upravljačku strukturu. Prva tri stupnja dodjeljuju se unutar velike lože, dok su viši stupnjevi (od 4. do 7.) pod nadležnošću Francuskog reda, kojim upravlja "veliki glavni kapitel". * [[Emulacijski obred]], [[Standardni škotski obred]] i [[Schröderov obred]] sastoje se isključivo od tri osnovna stupnja, kojima u potpunosti upravlja velika loža, bez dodatnih redova i viših stupnjeva. * [[Kraljevski red Škotske]], [[Red vitezova masona]] i [[Crveni križ cara Konstatina]] nisu povezani s prva tri stupnja slobodnog zidarstva. Članstvo je dostupno isključivo [[Majstor (slobodno zidarstvo)|majstorima]], a redovima upravljaju [[Loža visokih stupnjeva|različita tijela]]. U tim slučajevima, stupnjevima upravlja posebna velika loža (odvojena od one koja upravlja plavim ložama), veliko vijeće ili velika imperijalna konklava, ovisno o redu kojem pripadaju. == Prevladavajući obredi == Najrasprostranjeniji slobodnozidarski obredi danas diljem svijeta su: *[[Yorčki obred]], uglavnom u Sjedinjenim Državama; *[[Emulacijski obred]], uglavnom u Ujedinjenom Kraljevstvu i bivšim britanskim kolonijama; *[[Škotski obred|Drevni i prihvaćeni škotski obred]], diljem svijeta, posebno s obzirom na njegov sustav [[Visoki masonski stupnjevi|viših stupnjeva]]; *[[Francuski obred]], uglavnom u Francuskoj, Brazilu i kontinentalnoj Europi. Drgui obredi, poput [[Ispravljeni škotski obred|Ispravljenog škotskog obreda]] ili [[Obred Memfisa-Mizraima|Egipatskog obreda]], imaju suženu rasprostranjenost, ponekad dovodeći i do samog nestanka nekih od njih. == Kronologija fomrianja obreda == Vremenom je razvijeno mnogo različitih sustava slobodnozidarskih [[Stupanj (slobodno zidarstvo)|stupnjeva]], među kojima su neki u uporabi ili su do sada prestali postojati. Poznati sustavi stupnjeva su: === Povijesni obredi === *'''[[Obred starih dužnosti]]''' – ovdje se navodi isključivo radi podsjetnika, jer se zapravo nije radilo o obredu primanja u [[Loža (slobodno zidarstvo)|ložu slobodnih zidara]]. Riječ je o nazivu koji su neki autori, poput Patricka Négriera,<ref name=":0">{{Citiranje knjige|title=La TULIP : histoire du rite du Mot de maçon de 1637 à 1730|last=Négrier|first=Patrick|publisher=Ivoire-clair|year=2005.|isbn=9782913882393|location=Saint-Hilaire-de-Riez|url=https://www.google.hr/books/edition/La_TULIP/o9cTAAAACAAJ?hl=hr|language=fr}}</ref> dali ceremoniji prijema u zidarsko društvo prije 17. stoljeća, koja nije uključivala prijenos tajne riječi. Ta se praksa danas više ne primjenjuje. *'''[[Obred slobodnozidarske riječi]]''' – obred potvrđen oko 1637. godine u prvim škotskim ložama slobodnih zidara, posebno u [[Matična loža "Kilwinning"|Loži "Kilwinning"]]. Obred je sada izumro.<ref name=":0"/> *'''[[Standardni škotski obred]]''' – službeni obred po kojem radi [[Velika loža Škotske]], prisutna na gotovo svim kontinentima. Iz obitelji je anglosaksonskih obreda poput Emulacijskog obreda. Potječe iz prvih škotskih loža poput [[Loža "Edinburgh"|Lože "Edinburgh" (Marijina kapela)]] – najstariji zapis datira iz 1599. godine. Riječ "standardno" označava "tradicionalno" ili "uobičajeno" jer svaka loža u Škotskoj ima svoju posebnost. === Obredi iz 18. stoljeća === [[File:YorkApron.png|mini|desno|[[Pregača (slobodno zidarstvo)|Pregača]] u [[Yorčki obred|Yorčkom obredu]].]] [[File:Tablier maître Rite écossais rectifié.png|mini|desno|Pregača u [[Ispravljeni škotski obred|Ispravljenom škotskom obredu]]]] *'''Obred Modernih''' – naziv koji se može dati obredu koji je prakticirala [[prva Velika loža Engleske]] u vrijeme [[Andersonove Konstitucije|Andersonovih ''Konstitucija'']], oko 1723. godine.<ref name=":1">{{Citiranje knjige|title=Histoire générale de la franc-maçonnerie|last=Naudon|first=Paul|publisher=Presses universitaires de France|year=1981.|isbn=2-13-037281-3|pages=|url=https://www.google.hr/books/edition/Histoire_g%C3%A9n%C3%A9rale_de_la_Franc_Ma%C3%A7onne/4yAiAAAAMAAJ?hl|language=fr}}</ref> Sastavljen na temelju izvornih tekstova i Obreda slobodnozidarske riječi, spojio se s Obredom Drevnih 1813. godine. *'''Obred Drevnih''' – obred koji je prakticirala [[Drevna velika loža Engleske]], a posebno Loža "York" 1756. godine.<ref name=":1"/> Njene konstitucije objavljene su pod nazivom ''[[Ahiman Rezon]]''. Spojio se s Obredom Modernih 1813. godine. *'''[[Obred posvojenja]]''' – obred se pojavio u Francuskoj, gdje su je prakticirale [[Slobodno zidarstvo i žene|ženske lože]], poznate kao lože posvojenja. Posebnog simbolizma, različitog od onog kod drugih obreda, osobito po tome što se ne odnosi na izgradnju [[Salomonov hram|Salomonova hrama]]. Gotovo je potpuno nestao do kraja [[Prvo Francusko Carstvo|Prvog francuskog carstva]] i danas se radi samo u [[Velika ženska loža Francuske|Velikoj ženskoj loži Francuske]]. *'''[[Yorčki obred]]''' – proizašao iz ekspanzije Drevne velike lože Engleske u Sjevernoj Americi, prakticira ga nekoliko tisuća loža, uglavnom u Sjedinjenim Državama. *'''[[Striktna opservancija]]''' – obred je početkom 1750-ih godine u Njemačkoj osnovao [[barun]] [[Karl Gotthelf von Hund]]. Obred se kasnije ugasio, nakon smrti svog utemeljitelja. *'''[[Švedski obred]]''' – pojavio se oko 1759. godine, vrlo je kršćanski nastrojen u svojoj simbolici, uobičajen je u [[Skandinavija|skandinavskim zemljama]] i, u ograničenoj mjeri, u Njemačkoj gdje je poznat kao '''[[Zinnendorfski obred]]'''. *'''[[Obred kraljevske tajne]]''' (također poznat kao '''Obred savršenstva''') – točno podrijetlo ovog obreda, koji je navodno utemeljen 1762. godine, još je danas predmet rasprave među povjesničarima. Njegovih 25 stupnjeva preuzeto je 1801. godine u 33 stupnja [[Škotski obred|Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda]]. *'''[[Draškovićeva opservancija]]''' – obred je 1775. godine u [[Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima|tadašnjoj Hrvatskoj]] uspostavio grof [[Ivan VIII. Drašković|Ivan Drašković Trakošćanski]]. * '''[[Zöllnerov obred]]''' – obred u sedam stupnja kojeg je stvorio [[Johann Friedrich Zöllner]] na temelju Striktne opservancije a usvojila ga je [[Velika nacionalna matična loža "Tri globusa"]], čiji je Zöllner bio veliki majstor. *'''[[Ispravljeni škotski obred]]''' – [[Kršćanstvo|kršćanski]] obred koji je utemeljen od 1778. do 1782. godine u [[Lyon]]u, u Francuskoj. *'''Obred sedam stupnjeva''', poznat i kao '''[[Balduinov obred]]''' – obred koji je formiran oko 1780. godine, danas postoji i prakticira se samo u okrugu [[Bristol]] u Engleskoj. *'''[[Francuski obred]]''' – obred koji je standardizirao u Francuskoj u razdoblju od 1783. do 1786. godine. Izravno izveden iz Obreda Modernih od kojeg je preuzeo većinu karakteristika, i danas je obred koji se najviše prakticira u Francuskoj, osobito unutar [[Veliki orijent Francuske|Velikog orijenta Francuske]], kao i u Brazilu. Prisutan je i u mnogim ložama u Europi i svijetu. *'''[[Filozofski škotski obred]]''' – osnovan je u Parizu 1776. godine, a utemeljio ga je hermetist Alexandre Boileau, učenik poznatog francuskog ezoteričara Antoinea-Josepha. Pernétyja. Danas se prakticira u Belgiji.<ref>{{Citiranje weba|title=Les Rites Ecossais Première partie|url=https://www.gadlu.info/wp-content/uploads/2018/05/NUMERO-17.pdf|access-date=2025-07-27|date=travanj 2018|website=gadlu.info|language=fr}}</ref> * '''[[Adonhiramitski obred]]''' – obred francuskog podrijetla iz 1781. koji je svoju primjenu dobio pod okriljem [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Regularni ustroj|Velikog orijenta Brazila]]. === Obredi iz 19. stoljeća === [[File:Tablier Maçonnique de Maître du R.E.A.A.jpg|mini|desno|[[Pregača (slobodno zidarstvo)|Pregača]] u [[Škotski obred|Škotskom obredu]]]] *'''[[Škotski obred|Drevni i prihvaćeni škotski obred]]''', poznati i kao '''Rose Croix''' u Engleskoj – utemeljen 1801. godine u [[Charleston, Južna Karolina|Charlestonu, Južna Karolina]], od rituala francuskog podrijetla, prakticira ga nekoliko tisuća loža u Europi, kojima se pridodaje nekoliko tisuća loža na [[Visoki masonski stupnjevi|višim stupnjevima]] diljem svijeta. * '''[[Fesslerov obred]]''' – obred koje je formirao [[Ignacije Aurelije Fessler]] na zahtjev [[Velika loža Pruske|Velike lože Pruske "Kraljevski York"]] u [[Berlin]]u. *'''[[Obred Mizraima]]''' – razvijen u Francuskoj oko 1810. od strane braće Bédarride, danas je jedna od sastavnica takozvanog [[Obred Memfisa-Mizraima|Egipatskog obreda]]. Nema podataka da se obred danas radi samostalno. *'''[[Emulacijski obred]]''' – obred koji je uspostavila [[Ujedinjena velika loža Engleske]] (UGLE) 1813. godine kao odgovor na svađu između "Drevnih" i "Modernih". *'''[[Schröderov obred]]''' – obred u tri stupnja kojeg je stvorio [[Friedrich Ludwig Schröder]] a usvojila ga je 1811. godine [[Velika loža Hamburga]], čiji je Schröder bio [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki majstor]]. Bio je najdemokratskiji od svih obreda koji su se prakticirali u Njemačkoj prije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] što ga je učinilo uspješnim. Prakticira se u Njemačkoj, Brazilu, Srbiji i dr. *'''[[Meksički nacionalni obred]]''' – obred je formiran u Meksiku 1834. godine.<ref>{{Citiranje weba|url=http://ritonacionalmx.org/|title=Rito Nacional Mexicano|access-date=2024-10-04|website=ritonacionalmx.org|language=es}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://ritonacionalmexicano.org.mx/|title=Rito Nacional Mexicano - Supremo Gran Oriente del Rito Nacional Mexicano|access-date=2024-10-04|website=ritonacionalmexicano.org.mx|language=es|archive-date=7. listopada 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20241007144830/https://ritonacionalmexicano.org.mx/|url-status=dead}}</ref> Rituali stupnjeva uglavnom su prilagođeni iz [[Drevni i prihvaćeni škotski obred|Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda]]. *'''[[Obred Memfisa]]''' – standardizirao se u Francuskoj oko 1838. godine pod utjecajem [[Jean Étienne Marconis de Nègre|Jeana Étiennea Marconisa de Nègrea]]. *'''[[Talijanski simbolički obred]]''' – obred je uspostavio [[Veliki orijent Italije]] tijekom 1860-ih i 1870-ih godina kako bi se oslobodio stranih utjecaja.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.ritosimbolico.net/presentazione.html|title=Serenissima Gran Loggia del Rito Simbolico Italiano|access-date=2024-10-04|website=ritosimbolico.net|language=it}}</ref> *'''[[Austrijski obred]]''' – obred koji je za potrebe [[Velika loža Ugarske|Velike lože sv. Ivana Ugarske]] prvi prilagodio [[Hermann Beigel]], a od 1918. ga preuzima [[Velika loža Austrije]].<ref>{{Citiranje weba|title=Die Entstehung des österreichischen Rituals|url=https://www.freimaurer-wiki.de/index.php/Die_Entstehung_des_%C3%B6sterreichischen_Rituals|access-date=2025-12-08|last=Ernst|first=Franz|website=freimaurer-wiki.de|year=2015.}}</ref> *'''[[Obred Memfisa-Mizraima|Drevni i primitivni obred Memfisa-Mizraima]]''' – utmeljen je u [[Napulj]]u u Italiji u rujnu 1881. godine spajanjem dvaju obreda – Obred Mizraima i Obred Memfisa. === Obredi iz 20. stoljeća === *'''[[Drevni i primitivni obred]]''' – obred koje je formirao [[John Yarker]] na temelju Obreda Memfisa-Mizraima.<ref>{{Citiranje weba|title=The Antient and Primitive Rite of Masonry|url=https://freemasonry.bcy.ca/kneph/aprm.html|access-date=2025-12-13|website=freemasonry.bcy.ca|language=en}}</ref> *'''Brazilski obred''' ([[Portugalski jezik|por.]] ''Rito Brasileiro'') – kojeg je uspostavio i standardizirao [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Brazil|Veliki orijent Brazila]] 1914. godine.<ref>{{Citiranje weba|title=História do Rito Brasileiro|url=https://www.supremoconclavedobrasil.com.br/wp-content/uploads/2023/07/SCBRB-HISTORIA-DO-RITO-BRASILEIRO.pdf|access-date=2025-12-13|last=Dourado|first=César Roberto Daniel|website=supremoconclavedobrasil.com.br|language=pt}}</ref> *'''[[Kvapilov obred]]''' – utemeljen početkom 1920-ih od strane [[Nacionalna velika loža Čehoslovačke|Nacionalne velike lože Čehoslovačke]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.freimaurer-wiki.de/index.php/Slowakei#Stand_2016:_Die_slowakische_Freimaurerei_ist_gesichert|title=Stand 2016: Die slowakische Freimaurerei ist gesichert|access-date=2025-12-13|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}</ref> * '''[[Turski obred]]''' – kojeg je uspostavila i standardizirala [[Velika loža Turske]] tijekom 1960-ih.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.mason.org.tr/notes-for-visitors|title=Notes for Visiting Brethren|access-date=2025-12-13|website=mason.org.tr|language=en}}</ref> * '''[[Škotski obred iz 1962.]]''', poznati i kao '''Obnovljeni škotski obred''' – obred predstavlja adogmatsku inačicu [[Drevni i prihvaćeni škotski obred|Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda]] kojeg je 1962. godine uspostavio [[Veliki orijent Belgije]].<ref>{{Citiranje knjige|title=Histoire du Souverain collège du rite écossais pour la Belgique|last=Aloïs|first=H.L.|publisher=Editions maçonniques de France|year=2002.|isbn=9782847210293|url=https://www.google.hr/books/edition/Histoire_du_Souverain_coll%C3%A8ge_du_rite/sbGCPQAACAAJ?hl=hr|language=fr|location=Pariz}}</ref> *'''[[Salomonov operativni obred]]''' – utemeljen u Francuskoj 1974. godine, prakticira se uglavnom u Francuskoj, unutar [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Francuska|Inicijacijskog i tradicionalnog reda kraljevske umjetnosti]] (OITAR).<ref name="nos">{{Citiranje weba|url=https://www.nos-colonnes.com/collections/rite-operatif-de-salomon|title=Rite Opératif de Salomon (ROS)|access-date=2025-12-13|website=nos-colonnes.com|language=fr}}</ref> *'''[[Primitivni škotski obred]]''' – obred prema ezoteričaru [[Robert Ambelain|Robertu Ambelainu]] koji je proglasio "buđenje" 1985. godine, ovo bi bio obred koji su prakticirali [[Jakobitizam|jakobinski]] prognanici u Saint-Germain-en-Layeu 1688. godine što nijedan do danas poznat povijesni dokument ne može sa sigurnošću potvrditi.<ref>{{Citiranje weba|title=Le Rite Ecossais Primitif|url=https://www.glsrep.fr/le-rite-ecossais-primitif|access-date=2025-12-10|website=glsrep.fr|language=fr}}</ref> == Veliki kolegij obreda == U [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]], Veliki kolegij obreda ([[Engleski jezik|engl.]] ''Grand College of Rites'') usredotočen je na prikupljanje i objavljivanje tekstova iz [[Ritual (slobodno zidarstvo)|slobodnozidarskih rituala]] koji se trenutačno ne koriste u Americi, kao i na izumrle kvazimasonske rituale koja koriste druga bratstva i društva. Pored toga, jedan od ciljeva je i sprječavanje, u široj zajednici slobodnog zidarstva, obnavljanja ili korištenja bilo kakvih rituala koji se u SAD-u trenutačno ne koriste.<ref>{{Citiranje weba|url=https://grandcollegeofrites.org/|title=Grand College of Rites of the United States of America|access-date=2024-08-15|website=grandcollegeofrites.org|language=en}}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Slobodno zidarstvo}} [[Kategorija:Slobodnozidarski obredi|*]] s3f929l9pu6c08h51v09y0yajmr7wlk 0 668575 7427893 7372523 2026-04-11T05:33:22Z IndexAccount 131684 /* Povijest */ 7427893 wikitext text/x-wiki {{Infookvir organizacija |ime = Unija masona Mediterana |izvorno ime = L'Union Maçonnique de la Méditerranée |logo = Unimasmed.png |veličina = 200px |logo opis = |skraćenica = UMM |moto = |utemeljena = [[1. studenoga]] [[2001.]] |osnivač = [[Velika loža Italije]] |mjesto osnivanja = Castellammare di Stabia, [[Italija]] |prestala postojati = |tip = [[Međunarodni savezi (slobodno zidarstvo)|međunarodni savez]] |središte = |lokacija = [[Sredozemlje]] |ključni ljudi = |broj članova = 24 |web stranica = {{URL|http://www.unimasmed.eu/|unimasmed.eu}} }} '''Unija masona Mediterana''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''L'Union Maçonnique de la Méditerranée'', [[Talijanski jezik|tali.]] ''Unione Massonica del Mediterraneo'', [[Engleski jezik|engl.]] ''Masonic Union of the Mediterranean''), skraćeno '''UMM''', je [[Međunarodni savezi (slobodno zidarstvo)|međunarodni savez]] koji okuplja [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|adogmatske i liberalne]] [[Slobodno zidarstvo|slobodnozidarske]] [[Velika loža|velike lože]] u koje dolaze iz zemalja koje okružuju [[Sredozemno more]] ili su povezane sa [[Sredozemlje|sredozemnom]] kulturom. Prema svojim osnivačkim dokumentima, Unija masona Mediterana predstavlja lanac inicijacijske i [[Kultura|kulturne]] povezanosti koji radi na očuvanju i razvoju sredozemne kulture i povijesti, širenju slobodnog zidarstva nadahnutog sredozemnim vrijednostima te proučavanju aktualnih problema koji se odnose na pojedine zemlje članice ove unije.<ref>{{Citiranje knjige|title=(Re)Penser la Politique Internationale du Grand Orient de France: 2018-2019|publisher=[[Veliki orijent Francuske|Grand Orient de France]]|year=2019|pages=11|url=https://ldi-nc.nc/wp-content/uploads/2019/07/Livre-Blanc-GODF.pdf|language=fr|chapter=B. Les Organisations Obédientielles}}</ref> == Povijest == Unija masona Mediterana formalno je osnovana potpisivanjem protokola o razumijevanju 2001. godine, premda su pripremni sastanci održani već 2000. godine.<ref name=":3"/> Krajem listopada 2001. godine održan je susretu u Castellammare di Stabia kod [[Napulj]]a na inicijativu [[Velika loža Italije|Velike lože Italije]]<ref name=":10"/> s ciljem osnaživanja zajedništva slobodnih zidara u [[Sredozemlje|mediteranskom području]] na temelju zajedničke mediteranske tradicije koja je pretočena u slobodnozidarsku praksu. Nakon tri dana konstruktivnih i sadržajnih rasprava, 1. studenoga 2001. godine potpisan je osnivački akt novoosnovnoag saveza pod nazivom Ujedinjeni lanac masonskih redova Mediterana ([[Talijanski jezik|tali.]] ''Catena di Unione Massonica Iniziatica Mediterranea'', [[Engleski jezik|engl.]] ''Uniting Bond of the Freemasonic Orders of the Mediterranean''). Uniju je osnovalo devet velikih loža iz Italije, Francuske, Španjolske, Grčke, Libanon i Turske.<ref name=":10">{{Citiranje weba|title=Unione Massonica del Mediterraneo, UMM|url=https://www.granloggiafemminile.it/attivita-estere/umm|access-date=2025-06-25|website=granloggiafemminile.it|language=it}}</ref><ref name=":3">{{Citiranje weba|title=U.M.M. - Unione Massonica del Mediterraneo|url=http://www.granloggia.it/page/umm-unione-massonica-del-mediterraneo|access-date=2025-06-25|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150215091329/http://www.granloggia.it/page/umm-unione-massonica-del-mediterraneo|archive-date=2015-02-15|website=granloggia.it|language=it}}</ref> Sljedeća, četvrta, konferencija održana je 2003. godine u [[Beirut]]u, u organizaciji [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Libanon|Velika loža cedara]]. Osim što je donijela niz poticajnih ideja i pokazala zajedništvo u ciljevima među sredozemnim velikim ložama, konferencija je poslužila i za definiranje organizacijskih elemenata nove Unije. Na tom je skupu formaliziran naziv "Unija masona Mediterana", odabran je službeni logotip, a stalna koordinacija povjerena je Velikoj loži Italije. Također je donesena odluka o redovitom održavanju godišnjih susreta te su utvrđeni kriteriji za prijam novih članica.<ref name=":3"/> U [[Venecija|Veneciji]] 8. studenoga 2009. godine usvojena je [[deklaracija]] po kojoj su se članovi obvezali da će poduzeti konkretne akcije u cilju razvoja mladeži u mediteranskim zemaljama.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.godf.org/index.php/actualite/details/liens/position/nom/Prise-de-position/slug/declaration-de-l-union-ma-onnique-de-la-mediterranee|title=Déclaration de l’Union Maçonnique de la Méditerranée|date=2009-11-10|access-date=2023-08-01|website=godf.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20200321112527/https://www.godf.org/index.php/actualite/details/liens/position/nom/Prise-de-position/slug/declaration-de-l-union-ma-onnique-de-la-mediterranee|archive-date=2020-03-21|url-status=dead|language=fr}}</ref> U travnju 2011. godine u [[Montpellier]]u je održan 11. susret članica Unije u organizaciji [[Velika ženska loža Francuske|Velike ženske lože Francuske]] i [[Le Droit Humain|Francuska federacija "Le Droit Humain"]].<ref name=":1">{{Citiranje weba|url=http://www.glff.org/lunion-macionnique-de-la-mediterranee.html|title=L'Union Maçonnique de la Méditerranée|access-date=2023-08-01|website=glff.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20161220232339/http://www.glff.org:80/lunion-macionnique-de-la-mediterranee.html|archive-date=2016-12-20|url-status=dead|language=fr}}</ref> U ožujku 2014. godine održan je susret u [[Istanbul]]u.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.gadlu.info/droit-humain-et-lunion-maconnique-mediterraneenne.html|title=Droit Humain et l’Union Maçonnique Méditerranéenne|date=2014-03-18|access-date=2023-08-01|website=gadlu.info|archive-url=https://web.archive.org/web/20200320204420/https://www.gadlu.info/droit-humain-et-lunion-maconnique-mediterraneenne.html|archive-date=2020-03-20|url-status=dead|language=fr}}</ref> U [[Toledo|Toledu]] 15. travnja 2016. godine 17 članica ove unije potpisalo je ''Deklaraciju o načelima i namjerama''.<ref>{{Citiranje weba|title=Déclaration de Principes et d’Intentions|url=https://www.memphismisraim.pt/index.php/noticias/noticias/u-m-m-union-maconnique-mediterraneenne-16-encontro|access-date=2024-12-31|website=memphismisraim.pt|language=fr}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|title=Déclaration de Principes et d’Intentions|journal=Officinae - rivista trimestrale della Gran Loggia d'Italia|date=2016-06-30|url=https://issuu.com/gldialam/docs/officinae_2_giu_2016_web|language=fr, it|url-status=dead|access-date=31. prosinca 2024.|archive-date=26. travnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250426111800/https://issuu.com/gldialam/docs/officinae_2_giu_2016_web}}</ref> Dvadeseta konferencija ove unije održan je u [[Istanbul]]u, u Turskoj, početkom travnja 2023. godine.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.umm2023.org/|title=20th Meeting of the Mediterranean Masonic Union|access-date=2023-08-01|website=umm2023.org|language=en}}</ref> U ožujku 2025. godine se konferencija održala u španjolskom gradu [[Palma de Mallorca]].<ref>{{Citiranje weba|title=L’Union Maçonnique de la Méditerranée se réunit à Palma de Majorque en 2025|url=https://450.fm/2025/01/17/lunion-maconnique-de-la-mediterranee-se-reunit-a-palma-de-majorque-en-2025/|access-date=2025-06-11|date=2025-01-17|website=450.fm|language=fr}}</ref> == Članstvo == Unija je u [[2020.]] godini imala 24 članice, i to:<ref name=":1"/><ref name=":0">{{Citiranje weba|url=https://www.granloggiafemminile.it/attivita-estere/umm|title=L’Unione Massonica del Mediterraneo, UMM|access-date=2023-08-01|website=granloggiafemminile.it|language=it}}</ref> {{div col|colwidth=33em}} *{{Z|ALB}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Albanija|Velika albanska loža "Ilirija"]] *{{Z|FRA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Francuska|Francuska federacija "Le Droit Humain"]] *{{Z|FRA}} [[Velika ženska loža Francuske]] *{{Z|FRA}} [[Veliki orijent Francuske]]{{refn|group=OSN.|name=OSN}} *{{Z|FRA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Francuska|Velika opća mješovita loža]] *{{Z|GRČ}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Grčka|Međunarodni slobodnozidarski red "Delfi"]]{{refn|group=OSN.|name=OSN}} *{{Z|GRČ}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Grčka|Veliki najuzvišeniji orijent Grčke]]{{refn|group=OSN.|name=OSN}} *{{Z|GRČ}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Grčka|Velika ženska loža Grčke]] *{{Z|HRV}} [[Velika nacionalna loža Hrvatske]] *{{Z|ITA}} [[Velika loža Italije]]{{refn|group=OSN.|name=OSN|Ova velika loža je suosnivač Unije masona Mediterana.}} *{{Z|ITA}} [[Velika ženska loža Italije|Velika ženska masonska loža Italije]]{{refn|group=OSN.|name=OSN}} *{{Z|LBN}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Libanon|Velika ujedinjena libanonska loža]] *{{Z|LBN}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Libanon|Velika loža cedara]]{{refn|group=OSN.|name=OSN}} *{{Z|LBN}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Libanon|Velika loža središnjeg Libanona]]{{refn|group=OSN.|name=OSN}} *{{Z|MAR}} [[Popis masonskih velikih loža u Africi#Maroko|Velika loža Maroka]] *{{Z|MAR}} [[Popis masonskih velikih loža u Africi#Maroko|Velika ženska loža Maroka]] *{{Z|POR}} [[Velika ženska loža Portugala]] *{{Z|POR}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Portugal|Veliki orijent Luzitanije]] *{{Z|POR}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Portugal|Velika simbolička loža Luzitanije]] *{{Z|POR}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Portugal|Velika simbolička loža Portugala]] *{{Z|SLO}} [[Veliki orijent Slovenije]] *{{Z|ŠPA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Španjolska|Velika simbolička loža Španjolske]]{{refn|group=OSN.|name=OSN}} *{{Z|ŠPA}} [[Velika ženska loža Španjolske]] *{{Z|TUR}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Turska|Velika liberalna loža Turske]]{{refn|group=OSN.|name=OSN}} {{div col end}} == Vidi još == * [[Alijansa masona Europe]] * [[CLIPSAS]] * [[CGLEM|Konfederacija velikih loža Europe i Mediterana]] ==Bilješke== {{izvori|group=OSN.}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{URL|http://www.unimasmed.eu/|Službena stranica}} {{Slobodno zidarstvo}} [[Kategorija:Međunarodne masonske udruge]] 5nsvnapy1l9khu4na0on6iqprvy18kp 7427894 7427893 2026-04-11T05:33:52Z IndexAccount 131684 /* Članstvo */ 7427894 wikitext text/x-wiki {{Infookvir organizacija |ime = Unija masona Mediterana |izvorno ime = L'Union Maçonnique de la Méditerranée |logo = Unimasmed.png |veličina = 200px |logo opis = |skraćenica = UMM |moto = |utemeljena = [[1. studenoga]] [[2001.]] |osnivač = [[Velika loža Italije]] |mjesto osnivanja = Castellammare di Stabia, [[Italija]] |prestala postojati = |tip = [[Međunarodni savezi (slobodno zidarstvo)|međunarodni savez]] |središte = |lokacija = [[Sredozemlje]] |ključni ljudi = |broj članova = 24 |web stranica = {{URL|http://www.unimasmed.eu/|unimasmed.eu}} }} '''Unija masona Mediterana''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''L'Union Maçonnique de la Méditerranée'', [[Talijanski jezik|tali.]] ''Unione Massonica del Mediterraneo'', [[Engleski jezik|engl.]] ''Masonic Union of the Mediterranean''), skraćeno '''UMM''', je [[Međunarodni savezi (slobodno zidarstvo)|međunarodni savez]] koji okuplja [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|adogmatske i liberalne]] [[Slobodno zidarstvo|slobodnozidarske]] [[Velika loža|velike lože]] u koje dolaze iz zemalja koje okružuju [[Sredozemno more]] ili su povezane sa [[Sredozemlje|sredozemnom]] kulturom. Prema svojim osnivačkim dokumentima, Unija masona Mediterana predstavlja lanac inicijacijske i [[Kultura|kulturne]] povezanosti koji radi na očuvanju i razvoju sredozemne kulture i povijesti, širenju slobodnog zidarstva nadahnutog sredozemnim vrijednostima te proučavanju aktualnih problema koji se odnose na pojedine zemlje članice ove unije.<ref>{{Citiranje knjige|title=(Re)Penser la Politique Internationale du Grand Orient de France: 2018-2019|publisher=[[Veliki orijent Francuske|Grand Orient de France]]|year=2019|pages=11|url=https://ldi-nc.nc/wp-content/uploads/2019/07/Livre-Blanc-GODF.pdf|language=fr|chapter=B. Les Organisations Obédientielles}}</ref> == Povijest == Unija masona Mediterana formalno je osnovana potpisivanjem protokola o razumijevanju 2001. godine, premda su pripremni sastanci održani već 2000. godine.<ref name=":3"/> Krajem listopada 2001. godine održan je susretu u Castellammare di Stabia kod [[Napulj]]a na inicijativu [[Velika loža Italije|Velike lože Italije]]<ref name=":10"/> s ciljem osnaživanja zajedništva slobodnih zidara u [[Sredozemlje|mediteranskom području]] na temelju zajedničke mediteranske tradicije koja je pretočena u slobodnozidarsku praksu. Nakon tri dana konstruktivnih i sadržajnih rasprava, 1. studenoga 2001. godine potpisan je osnivački akt novoosnovnoag saveza pod nazivom Ujedinjeni lanac masonskih redova Mediterana ([[Talijanski jezik|tali.]] ''Catena di Unione Massonica Iniziatica Mediterranea'', [[Engleski jezik|engl.]] ''Uniting Bond of the Freemasonic Orders of the Mediterranean''). Uniju je osnovalo devet velikih loža iz Italije, Francuske, Španjolske, Grčke, Libanon i Turske.<ref name=":10">{{Citiranje weba|title=Unione Massonica del Mediterraneo, UMM|url=https://www.granloggiafemminile.it/attivita-estere/umm|access-date=2025-06-25|website=granloggiafemminile.it|language=it}}</ref><ref name=":3">{{Citiranje weba|title=U.M.M. - Unione Massonica del Mediterraneo|url=http://www.granloggia.it/page/umm-unione-massonica-del-mediterraneo|access-date=2025-06-25|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150215091329/http://www.granloggia.it/page/umm-unione-massonica-del-mediterraneo|archive-date=2015-02-15|website=granloggia.it|language=it}}</ref> Sljedeća, četvrta, konferencija održana je 2003. godine u [[Beirut]]u, u organizaciji [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Libanon|Velika loža cedara]]. Osim što je donijela niz poticajnih ideja i pokazala zajedništvo u ciljevima među sredozemnim velikim ložama, konferencija je poslužila i za definiranje organizacijskih elemenata nove Unije. Na tom je skupu formaliziran naziv "Unija masona Mediterana", odabran je službeni logotip, a stalna koordinacija povjerena je Velikoj loži Italije. Također je donesena odluka o redovitom održavanju godišnjih susreta te su utvrđeni kriteriji za prijam novih članica.<ref name=":3"/> U [[Venecija|Veneciji]] 8. studenoga 2009. godine usvojena je [[deklaracija]] po kojoj su se članovi obvezali da će poduzeti konkretne akcije u cilju razvoja mladeži u mediteranskim zemaljama.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.godf.org/index.php/actualite/details/liens/position/nom/Prise-de-position/slug/declaration-de-l-union-ma-onnique-de-la-mediterranee|title=Déclaration de l’Union Maçonnique de la Méditerranée|date=2009-11-10|access-date=2023-08-01|website=godf.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20200321112527/https://www.godf.org/index.php/actualite/details/liens/position/nom/Prise-de-position/slug/declaration-de-l-union-ma-onnique-de-la-mediterranee|archive-date=2020-03-21|url-status=dead|language=fr}}</ref> U travnju 2011. godine u [[Montpellier]]u je održan 11. susret članica Unije u organizaciji [[Velika ženska loža Francuske|Velike ženske lože Francuske]] i [[Le Droit Humain|Francuska federacija "Le Droit Humain"]].<ref name=":1">{{Citiranje weba|url=http://www.glff.org/lunion-macionnique-de-la-mediterranee.html|title=L'Union Maçonnique de la Méditerranée|access-date=2023-08-01|website=glff.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20161220232339/http://www.glff.org:80/lunion-macionnique-de-la-mediterranee.html|archive-date=2016-12-20|url-status=dead|language=fr}}</ref> U ožujku 2014. godine održan je susret u [[Istanbul]]u.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.gadlu.info/droit-humain-et-lunion-maconnique-mediterraneenne.html|title=Droit Humain et l’Union Maçonnique Méditerranéenne|date=2014-03-18|access-date=2023-08-01|website=gadlu.info|archive-url=https://web.archive.org/web/20200320204420/https://www.gadlu.info/droit-humain-et-lunion-maconnique-mediterraneenne.html|archive-date=2020-03-20|url-status=dead|language=fr}}</ref> U [[Toledo|Toledu]] 15. travnja 2016. godine 17 članica ove unije potpisalo je ''Deklaraciju o načelima i namjerama''.<ref>{{Citiranje weba|title=Déclaration de Principes et d’Intentions|url=https://www.memphismisraim.pt/index.php/noticias/noticias/u-m-m-union-maconnique-mediterraneenne-16-encontro|access-date=2024-12-31|website=memphismisraim.pt|language=fr}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|title=Déclaration de Principes et d’Intentions|journal=Officinae - rivista trimestrale della Gran Loggia d'Italia|date=2016-06-30|url=https://issuu.com/gldialam/docs/officinae_2_giu_2016_web|language=fr, it|url-status=dead|access-date=31. prosinca 2024.|archive-date=26. travnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250426111800/https://issuu.com/gldialam/docs/officinae_2_giu_2016_web}}</ref> Dvadeseta konferencija ove unije održan je u [[Istanbul]]u, u Turskoj, početkom travnja 2023. godine.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.umm2023.org/|title=20th Meeting of the Mediterranean Masonic Union|access-date=2023-08-01|website=umm2023.org|language=en}}</ref> U ožujku 2025. godine se konferencija održala u španjolskom gradu [[Palma de Mallorca]].<ref>{{Citiranje weba|title=L’Union Maçonnique de la Méditerranée se réunit à Palma de Majorque en 2025|url=https://450.fm/2025/01/17/lunion-maconnique-de-la-mediterranee-se-reunit-a-palma-de-majorque-en-2025/|access-date=2025-06-11|date=2025-01-17|website=450.fm|language=fr}}</ref> == Članstvo == Unija je 2020. godine imala 24 članice, i to:<ref name=":1"/><ref name=":0">{{Citiranje weba|url=https://www.granloggiafemminile.it/attivita-estere/umm|title=L’Unione Massonica del Mediterraneo, UMM|access-date=2023-08-01|website=granloggiafemminile.it|language=it}}</ref> {{div col|colwidth=33em}} *{{Z|ALB}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Albanija|Velika albanska loža "Ilirija"]] *{{Z|FRA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Francuska|Francuska federacija "Le Droit Humain"]] *{{Z|FRA}} [[Velika ženska loža Francuske]] *{{Z|FRA}} [[Veliki orijent Francuske]]{{refn|group=OSN.|name=OSN}} *{{Z|FRA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Francuska|Velika opća mješovita loža]] *{{Z|GRČ}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Grčka|Međunarodni slobodnozidarski red "Delfi"]]{{refn|group=OSN.|name=OSN}} *{{Z|GRČ}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Grčka|Veliki najuzvišeniji orijent Grčke]]{{refn|group=OSN.|name=OSN}} *{{Z|GRČ}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Grčka|Velika ženska loža Grčke]] *{{Z|HRV}} [[Velika nacionalna loža Hrvatske]] *{{Z|ITA}} [[Velika loža Italije]]{{refn|group=OSN.|name=OSN|Ova velika loža je suosnivač Unije masona Mediterana.}} *{{Z|ITA}} [[Velika ženska loža Italije|Velika ženska masonska loža Italije]]{{refn|group=OSN.|name=OSN}} *{{Z|LBN}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Libanon|Velika ujedinjena libanonska loža]] *{{Z|LBN}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Libanon|Velika loža cedara]]{{refn|group=OSN.|name=OSN}} *{{Z|LBN}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Libanon|Velika loža središnjeg Libanona]]{{refn|group=OSN.|name=OSN}} *{{Z|MAR}} [[Popis masonskih velikih loža u Africi#Maroko|Velika loža Maroka]] *{{Z|MAR}} [[Popis masonskih velikih loža u Africi#Maroko|Velika ženska loža Maroka]] *{{Z|POR}} [[Velika ženska loža Portugala]] *{{Z|POR}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Portugal|Veliki orijent Luzitanije]] *{{Z|POR}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Portugal|Velika simbolička loža Luzitanije]] *{{Z|POR}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Portugal|Velika simbolička loža Portugala]] *{{Z|SLO}} [[Veliki orijent Slovenije]] *{{Z|ŠPA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Španjolska|Velika simbolička loža Španjolske]]{{refn|group=OSN.|name=OSN}} *{{Z|ŠPA}} [[Velika ženska loža Španjolske]] *{{Z|TUR}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Turska|Velika liberalna loža Turske]]{{refn|group=OSN.|name=OSN}} {{div col end}} == Vidi još == * [[Alijansa masona Europe]] * [[CLIPSAS]] * [[CGLEM|Konfederacija velikih loža Europe i Mediterana]] ==Bilješke== {{izvori|group=OSN.}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{URL|http://www.unimasmed.eu/|Službena stranica}} {{Slobodno zidarstvo}} [[Kategorija:Međunarodne masonske udruge]] l10x5a2rmpbap77myejn007uuimi8er 0 670842 7427901 7408899 2026-04-11T05:59:34Z Croxyz 205325 Zatipak 7427901 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} '''''Pjesma Hrvata''''' je [[davorija]] [[Dimitrija Demeter|Dimitrije Demetera]]: dio je poeme ''Grobničko polje'' napisane [[1842.]] godine<ref name="HR">{{Citiranje weba |title=davorija |url=https://enciklopedija.hr/clanak/14046 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=3. srpnja 2020.}}</ref> u povodu 600. obljetnice [[bitka na Grobničkom polju|bitke na Grobničkom polju]] i pobjede [[Hrvat]]a nad [[Mongolsko Carstvo|Mongolima]]. Za razliku od ostatka poeme, koja je pisana [[deseterac|desetercima]] i [[dvanaesterac|dvanaestercima]], ova je davorija pisana [[osmerac (stih)|osmercima]].<ref>[https://www.lektire.hr/pjesma-hrvata-pjesma/ Lektire.hr – ''Pjesma Hrvata''], pristupljeno 3. srpnja 2020.</ref> Demeterove je stihove uglazbio [[Vatroslav Lisinski]].<ref>[https://proleksis.lzmk.hr/17300/ Proleksis enciklopedija: Demeter, Dimitrija], pristupljeno 3. srpnja 2020.</ref><ref>[http://virtualna.nsk.hr/lisinski/2019/10/18/prosto-zrakom-ptica-leti-pucka-pjesma-opus-5/ www.virtualna.nsk.hr – Prosto zrakom ptica leti: pučka pjesma: opus 5] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200703124027/http://virtualna.nsk.hr/lisinski/2019/10/18/prosto-zrakom-ptica-leti-pucka-pjesma-opus-5/ |date=3. srpnja 2020. }}, pristupljeno 3. srpnja 2020.</ref> Pjesma je i u doba [[Hrvatski narodni preporod|hrvatskoga narodnoga preporoda]] bila vrlo popularna, a danas je poznatija po prvom stihu »Prosto zrakom ptica leti«.<ref name="HR"/> == Tekst pjesme== <poem> Prosto zrakom ptica leti, Prosto gore zvijer prolazi, A ja da se lancim speti Dam tuđincu da me gazi? Tko ne voli umrijet prije, U tom naša krv ne vrije! Znam da moji pradjedovi Cijelim svijetom gospođahu; A ja jezik da njihovi U robskome tajim strahu? Tko ne voli umrijet prije, U tom naša krv ne vrije! Sam ću ubit mog jedinca, Nož u srce rinut žene; Neg da vidim od tuđinca Slobode mi porušene. Tko to izvest gotov nije, U tom naša krv ne vrije! Sâm ću palit krov nad glavom, Pripravit si grob gorući; Neg' da tuđin mojim pravom U mojoj se bani kući. Tko to izvest gotov nije, U tom naša krv ne vrije! </poem> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == === Sestrinski projekti === {{ WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = |commonscathr = |wikizvor = Prosto zrakom |wikicitat = }} {{Ilirski pokret}} [[Kategorija:Hrvatske domoljubne pjesme]] [[Kategorija:Hrvatske lirske pjesme]] 3hjrvbmu6qxo879fajqvmf11nmzl8vp 0 671200 7427717 7367137 2026-04-10T14:23:39Z Ponor 38361 datum ≠ mjesto 7427717 wikitext text/x-wiki {{Jubilarni članak|217.000}} {{Infookvir skladatelj |ime = Edgard Varèse |opis_slike = Edgard Varese |veličina = 220 px |puno_ime = Edgard Victor Achille Charles Varèse |slika = Edgard Varese.gif |datum_rođenja = [[22. prosinca]] [[1883.]] |mjesto_rođenja = Pariz |datum_smrti = [[6. studenoga]] [[1965.]] |mjesto_smrti = New York |djela = ''[[Amériques]]'', ''[[Hyperprism]]'', ''[[Ionisation]]'', ''[[Octandre]]'', ''[[Ecuatorial]]'', ''[[Déserts]]'', ''[[Poème électronique]]'' |period = [[20. stoljeće]] |utjecaj = |suradnici = |nagrade = |poveznica = }} '''Edgard Victor Achille Charles Varèse''', također znan i kao '''Edgar Varèse'''<ref name="MacDonald">{{harvnb|MacDonald|2003|p=xi}}</ref> ([[Pariz]], [[22. prosinca]] [[1883.]] – [[New York City, New York|New York]], [[6. studenoga]] [[1965.]]),<ref>[http://brahms.ircam.fr/composers/composer/3262/ Životopis Edgard Varèsea], [[IRCAM]], pristupljeno 24. ožujka 2020.</ref> [[SAD|američki]] je [[skladatelj]] [[Francuska|francuskoga]] podrijetla.<ref>{{Citiranje weba |title=Varèse, Edgar |url=https://enciklopedija.hr/clanak/63896 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=24. ožujka 2020.}}</ref> Kod Varèseove glazbe naglašen je [[timbar]] i [[Ritam (glazba)|ritam]]. Vlastitoj glazbenoj estetici nadjenuo je izraz „organizirani zvuk“.<ref>Goldman, Richard Franko. 1961. "Varèse: Ionisation; Density 21.5; Intégrales; Octandre; Hyperprism; Poème Electronique. Instrumentalists, cond. Robert Craft. Columbia MS 6146 (stereo)" (in Reviews of Records). Musical Quarterly 47, br. 1. (January):133–34.</ref> Varèseova koncepcija glazbe odražava njegovu viziju „zvuka kao žive materije“ i „glazbenoga prostora koji je otvoren, a ne ograničen“.<ref>[[Chou Wen-chung]], 1966a, [https://web.archive.org/web/20160814144138/http://www.jstor.org/stable/832383 "Open Rather Than Bounded"], ''Perspectives of New Music 5'', no. 1 (Autumn–Winter): 1–6 </ref> Elemente glazbe zamišljao je kao „[[zvučna masa|zvučne mase]]“ i smatrao je da je njihova organizacija nalik prirodnom fenomenu [[kristalizacija|kristalizacije]].<ref>[[Chou Wen-chung]], 1966b, [https://www.jstor.org/stable/741034?seq=1 "Varèse: A Sketch of the Man and His Music"], ''The Musical Quarterly 52'', br. 2 (April): 151–170.</ref> Varèse je smatrao da „se tvrdoglavo prilagođenim ušima sve novo u glazbi oduvijek nazivalo bukom“ i ustvrdio je: „Što je glazba osim organizirane buke?“<ref>Varèse, Edgard, i [[Chou Wen-chung]]. 1966. [https://www.jstor.org/stable/832385 "The Liberation of Sound"], ''Perspectives of New Music 5'', no. 1 (Autumn–Winter): 11–19.</ref> Iako njegova cjelovita preživjela djela sveukupno traju oko tri sata, nekoliko značajnih skladatelja kasnoga [[20. stoljeće|20. stoljeća]] istaknuli su njegovu utjecajnost. Varèse je vidio potencijal u korištenju elektroničkih medija za proizvodnju zvuka; zbog upotrebe novih glazbala i elektroničkih resursa dobio je titulu „oca elektroničke glazbe“,<ref>{{Cite book |last=Carpentier |first=Alejo |title=Concierto barroco |publisher=Gallimard |year=1991 |isbn=2-07-038315-6 |location=Paris |pages=8}}</ref> a [[Henry Miller]] nazvao ga je „stratosferskim divom zvuka“.<ref>Woodstra, Chris; Brennan, Gerald; Schrott, Allen, eds. (2005). All Music Guide to Classical Music: The Definitive Guide to Classical Music. San Francisco: Backbeat Books. ISBN 0879308656. [[OCLC]] [https://www.worldcat.org/title/all-music-guide-to-classical-music-the-definitive-guide-to-classical-music/oclc/61295944 61295944].</ref> Varèse je također aktivno promicao izvedbe djela drugih skladatelja 20. stoljeća, godine [[1921.]] osnovao je [[International Composers' Guild]], a [[1926.]] godine [[Pan-American Association of Composers]].<ref>[https://www.britannica.com/biography/Edgard-Varese#ref159180 "Edgard Varese | American composer"], ''[[Encyclopædia Britannica]]'', pristupljeno 24. ožujka 2020.</ref> == Životopis == === Rani život === Edgard Victor Achille Charles Varèse rođen je [[22. prosinca]] [[1883.]] godine u [[Pariz]]u. Kada je bio star nekoliko tjedana, njegovi su ga roditelji poslali prastricu po majki i drugoj rodbini u selo [[Le Villars]] u [[Burgundija|Burgundiji]] kako bi ga oni odgojili. Tamo je postao vrlo blizak s Claudeom Cortotom, djedom s majčine strane, koji je također bio djed [[pijanist]]u [[Alfred Cortot|Alfredu Cortotu]], Varèseovome prvome rođaku. Njegova ljubav prema djedu bila je veća nego njegova ljubav prema roditeljima.<ref> Varèse, Edgard; Jolivet, André (2002). Jolivet-Erlih, Christine (ed.), [https://books.google.hr/books?id=RdcZAQAAIAAJ&redir_esc=y Correspondance 1931–1965], ''Contrechamps'', str. 110.</ref> U kasnim [[1880-ih|1880-ima]] vratio se roditeljima. Godine [[1893.]] bio je priseljen preseliti se s roditeljima u [[Torino]] u [[Italija|Italiji]], dijelom kako bi živio s očevom rodbinom jer je njegov otac bio talijanskoga porijekla. Ondje mu je prvu pravu glazbenu poduku držao [[Giovanni Bolzoni (skladatelj)|Giovanni Bolzoni]], dugogodišnji direktor torinskoga konzervatorija. Godine [[1895.]] skladao je svoju prvu [[opera|operu]] pod nazivom ''Martin Pas'', koja je danas izgubljena.<ref>[http://opera.stanford.edu/composers/V.html "Opera Composers: V"], ''opera.stanford.edu'', pristupljeno 26. ožujka 2020.</ref> Pod utjecajem svojega oca, koji je bio inženjer, upisao se na [[Politehničko sveučilište u Torinu]] te je tamo počeo studirati [[inženjerstvo]]. Njegov interes za glazbu nije se svidio njegovome ocu, koji je zahtijevao da se Edgard u potpunosti posveti inženjerstvu. Taj sukob postajao je sve veći i veći, a pogotovo nakon smrti njegove majke [[1900.]] godine. Sukob je prestao [[1903.]] godine kada se Edgard odselio u [[Pariz]].<ref name="Jedanaest">[https://web.archive.org/web/20160305030441/http://www.stevengrimo.com/varese/chapter_1.html "The Music of Edgar Varese – Historical Perspective"], ''stevengrimo.com'', pristupljeno 26. ožujka 2020.</ref> Godine [[1904.]] počeo je studirati na konzervatoriju [[Schola Cantorum de Paris]], čiji su osnivači bili učenici [[César Franck|Césara Francka]]. Među Varèseovima učiteljima bio je i [[Albert Roussel]]. Nakon toga otišao je studirati skladanje na [[Conservatoire de Paris]]u s [[Charles-Marie Widor|Charles-Marieom Widorom]]. U tome razdoblju skladao je velik broj ambicioznih orkestralnih skladbi, no njih je samo izvodio Varèse u [[redukcija (glazba)|transkripciji za klavir]]. Jedna od takvih skladbi je ''Rhapsodie romane'', koja je nastala oko [[1905.]] godine. Tu je skladbu nadahnula [[Romanička arhitektura|romanička]] crkva sv. Filiberta u [[Tournus]]u. Godine [[1907.]] preselio se u [[Berlin]] i iste se godine oženio [[Francuska|francuskom]] glumicom [[Suzanne Bing]] s kojom je imao kćer. Razveli su se [[1913.]] godine. Tijekom tih godina upoznao se s [[Erik Satie|Erikom Satiejem]], [[Richard Strauss|Richardom Straussom]], [[Claude Debussy|Claudeom Debussyjem]] i [[Ferruccio Busoni|Ferrucciom Busonijem]], koji su u to vrijeme naročito utjecali na njega. Sprijateljio se s [[Romain Rolland|Romainom Rollandom]] i [[Hugo von Hofmannsthal|Hugom von Hofmannsthalom]], čije je djelo ''Œdipus und die Sphinx'' počeo prilagođavati u operu koja nikada nije bila dovršena. Dana [[5. siječnja]] [[1911.]] godine u [[Berlin]]u je održana prva izvedba njegove [[simfonijska pjesma|simfonijske pjesme]] ''Bourgogne''. Godine 1915., nakon što je otpušten iz [[Oružane snage Francuske|francuske vojske]] jer je tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskoga rata]] postao invalid, preselio se u [[Sjedinjene Američke Države]]. [[Datoteka:Edgard Varèse in 1915 (retouched).jpg|lijevo|thumb|Edgard Varèse [[1915.]] godine.]] === Rane godine u SAD-u === Edgard Varèse u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim se Američkim Državama]] prvi put počeo baviti glazbenim radom [[1918.]] godine, kad je [[dirigiranje|dirigirao]] [[Hector Berlioz|Berliozov]] [[Requiem (Berlioz)|''Grande Messe des morts'']], također poznat i kao ''Requiem''.{{sfn|Ouellette|1973|p=48-49}} Svoje prve godine u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] proveo je u [[Greenwich Village]]u, gdje je bio redoviti gost u kafiću [[Romany Marie]].<ref>Robert Schulman. Romany Marie: The Queen of Greenwich Village (pp. 64–65). Louisville: Butler Books, 2006. ISBN 1-884532-74-8.</ref> Ondje je upoznao važne doprinositelje američkoj glazbi, promicao svoju viziju o novim [[elektronička glazba|elektroničkim]] glazbalima, dirigirao je orkestrima i osnovao orkestar ''New Symphony Orchestra'' koji je kratkotrajno postojao. U [[New York City|New Yorku]] upoznao je [[Léon Theremin|Léona Theremina]] i druge skladatelje koji su istraživali granice elektroničke glazbe. Otprilike u to vrijeme Varèse je počeo raditi na ''[[Amériques]]'', svojoj prvoj skladbi skladanoj u Sjedinjenim Američkim Državama. Skladba je dovršena [[1921.]] godine, no prvi put ju je izveo [[Filadelfijski orkestar]] [[1926.]] godine pod vodstvom [[Leopold Stokowski|Leopolda Stokowskoga]] (koji je već 1924. izveo Varèseovu skladbu ''Hyperprism'' i koji je [[1927.]] premijerno izveo skladbu ''[[Arcana]]''). Gotova sva djela koja je napisao u [[Europa|Europi]] izgubljena su ili uništena u požaru u jednome [[berlin]]skome skladištu, tako da je u Sjedinjenim Američkim Državama počeo ispočetka. Čini se da je njegovo jedino sačuvano djelo nastalo tijekom njegovoga ranoga djelovanja pjesma ''Un grand sommeil noir'', nastala na temelju stihova [[Paul Verlaine|Paula Verlainea]]. Varèse je još tada imao sačuvanu skladbu ''Bourgogne'', no mnogo godina kasnije u naletu je depresije uništio [[partitura|partituru]]. Nakon što je završio skladbu ''[[Amériques]]'', Varèse je s [[Carlos Salzedo|Carlosom Salzedom]] osnovao [[International Composers' Guild]], posvećen izvedbama novih skladbi sjevernoameričkih i europskih skladatelja. U [[manifest]]u International Composers' Guilda iz [[srpanj|srpnja]] [[1921.]] godine nalazi se izjava: {{Citat|Današnji skladatelji odbijaju umrijeti. Shvatili su potrebu ujedinjavanja i borbe za pravo svakoga pojedinca da osigura pravedno i slobodno predstavljanje vlastitoga djela.}}{{sfn|Ouellette|1973|p=66}} Godine [[1922.]] Varèse je posjetio [[Berlin]], gdje je osnovao sličnu njemačku organizaciju s [[Ferruccio Busoni|Ferruccijem Busonijem]]. Nakon večeri tijekom koje je na [[Brooklyn Bridge]]u pio s [[Francis Picabia|Francisom Picaboijom]], Varèse je poslao pjesmu [[dadaizam|dadaističkome]] časopisu [[391 (časopis)|''391'']].{{sfn|Ouellette|1973|p=50}} Isti je časopis izjavio da orkestrira djelo naziva ''Cold Faucet Dance''.{{sfn|Ouellette|1973|p=71}} Kasnije te godine upoznao je Louise McCutcheon (tada Norton), urednicu dadaističkoga časopisa ''Rogue'' koji je uređivala s tadašnjim suprugom.{{sfn|Ouellette|1973|p=51}} Kasnije se udala za Varèsea i postala poznata kao [[Louise Varèse]]; prevodila je radove francuskih pjesnika, a njezina prilagodba pjesama [[Arthur Rimbaud|Arthura Rimbauda]] za izdavačku kuću [[New Directions Publishing|New Directions]] [[James Laughlin|Jamesa Laughlina]] posebice je bila utjecajna. Varèse je skladao mnoga djela za orkestralna glazbala i glasove pod pokroviteljstvom ICG-a tijekom njegovih šest godina postojanja. Tijekom prve polovice [[1920-ih]] skladao je ''Offrandes'', ''Hyperprism'', ''[[Octandre]]'' i ''[[Intégrales]]''. U listopadu [[1927.]] godine uzeo je američko državljanstvo. Nakon dolaska u Sjedinjene Američke Države Varèse se uglavnom služio oblikom imena 'Edgar', no od [[1940-ih]] nadalje nedosljedno se ponovno služio oblikom 'Edgard'.<ref name="MacDonald"/>{{sfn|Ouellette|1973|p=95}} === Život u Parizu === Godine [[1928.]] Varèse se vratio u [[Pariz]] kako bi promijenio jedan dio skladbe ''Amériques'' i u nj uvrstio nedavno konstruirano glazbalo zvano [[Martenotovi valovi]]. Oko [[1930.]] godine skladao je ''[[Ionisation (Varèse)|Ionisation]]'', prvu skladbu [[klasična glazba|klasične glazbe]] za čiju izvedbu su se isključivo koristile [[udaraljke]]. Iako je skladana za već postojeća glazbala, skladba ''Ionisation'' je primjer istraživanja novih zvukova i metoda njihova stvaranja. Godine [[1928.]], kad je pitan što misli o [[džez]]u, rekao je da on ne predstavlja [[Sjedinjene Američke Države|Ameriku]], nego da je „[[Negroidi|crnački]] prozvod koji eksplotiraju [[Židovi]]. Svi njegovi skladatelji su Židovi”, misleći na učenike [[Louis Gruenberg|Louisa Gruenberga]] i [[Nadia Boulanger|Nadije Boulanger]], među kojima su [[Aaron Copland]] i [[Marc Blitzstein]].<ref>Robert Morse Crunden (2000.). Body & Soul: The Making of American Modernism, str. 42–3. ISBN 978-0-465-01484-2.</ref> Godine [[1931.]] bio je kum prijatelju [[Nikolaj Leonidovič Slonimski|Nikolaju Slonimskome]] na njegovu vjenčanju u [[Pariz]]u. Godine [[1933.]], dok je još uvijek bio u [[Pariz]]u, napisao je pismo [[John Simon Guggenheim Memorial Foundation|Guggenheim Foundationu]] i [[Bell Labs|Bell Telephone Laboratoriesu]] u nadi da će dobiti subvenciju za razvijanje studija za elektroničku glazbu. Njegova iduća skladba ''Ecuatorial'' dovršena je [[1934.]] godine, a sadrži dijelove za dva [[teremin]]a violončela, [[puhačka glazbala]], [[udaraljke]] i [[Bas (glas)|bas]]. Očekujući da će dobiti jednu od subvencija, Varèse se s nestrpljenjem vratio u [[Sjedinjene Američke Države]] kako bi realizirao svoju elektroničku skladbu. Na premijeri ''Ecuatoriala'', koja se održala [[15. travnja]] [[1934.]] godine u [[New York City|New Yorku]], dirigent je bio [[Nikolaj Leonidovič Slonimski|Slominski]]. === Povratak u SAD === Varèse je nedzgo zatim napustio [[New York City|New York]] i otišao u [[Santa Fe, Novi Meksiko|Santa Fe]], [[San Francisco]] i [[Los Angeles]]. Godine [[1936.]] skladao je [[solo (glazba)|solo]] djelo za [[flauta|flautu]] zvano ''[[Density 21.5]]''. Također je reklamirao [[teremin]] na svojima putovima po Zapadu, a jedan je i predstavio tijekom predavanja na [[Sveučilište u Novom Meksiku|Sveučilištu u Novome Meksiku]] u [[Albuquerque]]u [[12. studenog]]a [[1936.]] godine. (Sveučilište u svojemu arhivu čuva teremin RCA-e, koji je vjerojatno upravo onaj koji je Varèse predstavio.) Kada se krajem [[1938.]] godine Varèse vratio u [[New York City|New York]], [[Lev Sergejevič Termen]], izumitelj [[teremin]]a poznat kao Léon Theremin u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenima Američkima Državama]], vratio se u [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|Rusku Sovjetsku Federativnu Socijalističku Republiku]]. To je iznimno razočaralo Varèsea, koji se nadao da će moći raditi s njime na dorađivanju njegova glazbala. Varèseu je pristupio glazbeni producent [[Jack Skurnick]], s kojim je izradio [[EMS Recordings]] #401. Objava toga uratka označila je prvi put da su se djela ''Integrales'', ''Density 21.5'', ''Ionisation'' i ''Octandre'' pojavila na gramofonskoj ploči; na snimci su se pojavili flautist [[René Le Roy]], Juilliard Percussion Orchestra i New York Wind Ensemble, kojima je dirigirao Frederic Waldman. ''Ionisation'' je i prvi Varèseov rad snimljen tijekom [[1930-ih]]; izvedbom je dirigirao [[Nikolaj Leonidovič Slominski]], a objavljena je kao Columbijina ploča sa 78 okretaja.<ref name="Darrell">{{cite book |last1=Darrell |first1=R. D. |title=The Gramophone Shop Encyclopedia |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.156393 |year=1936 |publisher=The Gramophone Shop, Inc. |location=New York City |page=484}}</ref><ref>{{cite book |last1=Clough |first1=Francis |last2=Cuming |first2=G. J. |title=The World's Encyclopaedia of Recorded Music |year=1952 |publisher=Sidgwick & Jackson Ltd. |location=London |page=634}}</ref> K tome, krajem [[1930-ih]] snimljena je i skladba ''Octandre'', koja je također objavljena na diskovima sa 78 okretaja – kao cjelovito djelo (New Music Quarterly Recordings 1411)<ref name="NMR">{{cite journal |last1=Hall |first1=David |title=New Music Quarterly Recordings – A Discography |journal=ARSC Journal |year=1984 |volume=16 |issue=1–2 |pages=10–27}}</ref> i kao isječak (3. stavak, Columbia DB1791).<ref name="Darrell"/> Le Roy također je kao solist nastupio na snimci ''[[Density 21.5]]'' objavljenoj [[1948.]] godine.<ref name="NMR"/> Kad je koncem [[1950-ih]] Varèseu pristupio izdavač koji je želio objaviti ''Ecuatorial'', teremini su postali vrlo rijetki, a pogotovo teremeni s vratom; zbog toga je dionicu za teremin prilagodio za [[Martenotovi valovi|Martenotove valove]].<ref>{{cite book |last=Griffiths |first=Paul |title=A Guide to Electronic Music |url=https://archive.org/details/guidetoelectroni0000grif |url-access=registration |publisher=Thames & Hudson |year=1979 |isbn=0-500-27203-4 |page=[https://archive.org/details/guidetoelectroni0000grif/page/10 10]}}</ref> Ta je nova inačica skladbe premijerno izvedena [[1961.]] godine. (''Ecuatorial'' je ponovno izvedena s tereminima s vratom u [[Buffalo, New York|Buffalu]] u [[New York]]u [[2002.]] godine i na [[Holland Festival]]u u [[Amsterdam]]u [[2009.]] godine.) === Pozadina u znanosti === Dok je živio sa svojim ocem inženjerom, Varèse je bio primoran studirati na Institute Techniqueu, visokoj školi u [[Italija|Italiji]] specijaliziranoj za podučavanje matematike i znanosti. Ondje su Varèse naročito počela zanimati djela [[Leonardo da Vinci|Leonarda da Vincija]]. Počeo je proučavati [[zvuk]] zbog svoje ljubavi prema znanosti. Izjavio je: <br> {{Citat|Kada sam bio star oko dvadeset godina, naišao sam na definiciju glazbe za koju se činilo kao da baca svjetlo na moja razmišljanja o glazbi za koju sam vjerovao da bi mogla postojati. [[Józef Maria Hoene-Wroński]], [[poljska|poljski]] fizičar, kemičar, muzikolog i filozof prve polovice 19. stoljeća, definirao je glazbu kao „utjelovljenje inteligencije sadržane u zvukovima“. Bila je to nova i uzbudljiva koncepcija zbog koje sam glazbu počeo doživljavati prostornom – kao tijela zvuka koja se pomiču u prostoru, što je koncepcija koju sam postupno učinio svojom.}}<ref name="Dvadesetpet">[https://web.archive.org/web/20131111073356/http://www.personal.psu.edu/faculty/m/e/meb26/INART55/varese.html INART 55 History of Electroacoustic Music: Edgard Varèse (1883-1965)], pristupljeno 6. travnja 2020.</ref> Varèse je započeo svoje glazbene studije s [[Vincent d'Indy|Vincentom d'Indyjem]] (dirigentom) u [[Schola Cantorum de Paris]]u; ti su studiji trajali od [[1903.]] do [[1905.]] godine.<ref name="Jedanaest" /> Dok je bio u [[Pariz]]u, Varèse je doživio još jedno ključno iskustvo tijekom izvedbe [[Ludwig van Beethoven|Beethovenove]] [[Simfonija br. 7 (Beethoven)|VII. simfonije]] u [[Salle Pleyel]]u. Tijekom [[scherzo]] stavka, možda zbog rezonancije dvorane, Varèse je osjetio kako se glazba raspada i projicira u prostor. Ta ideja ostala je s njime do kraja njegovoga života, a kasnije će je opisati da se glazba sastoji od „zvučnih predmeta koji lebde u prostoru“.<ref name="Dvadesetpet" /> === Nedovršeni projekti === Od kasnih [[1920-ih]] do kraja [[1930-ih]] Varèse se kreativno uglavnom posvetio dvama ambicioznima projektima koji nikada nisu dovršeni i čiji je veći dio materijala uništen, premda su neki elementi iz njih uvršteni u manje radove. Jedan od njih bilo je opsežno scensko djelo koje je u različitima vremenima nosilo različite nazive, a uglavnom se zvalo ''The One-All-Alone'' ili ''Astronomer (L'Astronome)''. To djelo prvotno se trebalo temeljiti na legendama [[Indijanci|Indijanca]], no kasnije je postalo futuristička drama o svjetskoj katastrofi i istovremenom komunikacijom sa zvijezdom [[Sirius]]. [[Libreto]] za tu drugu inačicu, na kojoj je Varèse radio u [[Parizu]] od [[1928.]] do [[1932.]] godine, napisali su [[Alejo Carpentier]], [[Georges Ribemont-Dessaignes]] i [[Robert Desnos]]. Prema Carpentieru napisan je značajan dio toga djela, ali ga je Varèse napustio u korist novoga pristupa u nadi da će moći surađivati s [[Antonin Artaud|Antoninom Artaudom]]. Artuad je napisao libreto zvan ''Il n'y a plus de firmament'' za Varèseov projekt te mu ga je poslao kada se Varèse vratio u [[SAD]], no dotada je Varèse počeo raditi na drugome velikome projektu. Drugi projekt na kojem je Varèse radio bila je [[koralna simfonija]] zvana ''Espace''. Prema izvornom konceptu tekst za zbor trebao je napisati [[André Malraux]]. Kasnije se Varèse odlučio za višejezični tekst [[Hijeratsko pismo|hijeratskih]] fraza koji su trebali pjevati sinkronizirani zborovi u [[Pariz]]u, [[Moskva|Moskvi]], [[Peking]]u i [[New York City|New Yorku]] kako bi stvorili svjetski radiofoni događaj. Varèse je želio da tekstu doprinese [[Henry Miller]], koji je u svome memoaru ''The Air-Conditioned Nightmare'' sugerirao da se ta veličanstvena koncepcija – također neostvarena – na koncu preobrazila u ''[[Déserts]]''. Tijekom rada na obama projektima Varèsea je iznimno razočarao manjak elektroničkih glazbala kojima je planirao ostvariti svoje vizije. Međutim, ipak se poslužio određenima materijalima iz djela ''Espace'' kako bi stvorio kratko djelo ''Étude pour espace''; premijerno je izvedeno 1947. godine i zapravo je njegovo jedino pravo djelo nakon više od deset godina. [[Chou Wen-chung]] izjavio je da je Varèse na različite, međusobno proturječne načine izmijenio ''Étude pour espace'', zbog čega nije više bilo moguće ponovno izvesti to djelo, no na [[Holland Festival]]u iz [[2009.]] godine, na kojem su se izvodila Varèseova „kompletna djela” tijekom vikenda od [[12. lipnja|12.]] do [[14. lipnja]] [[2009.]] godine, Chou je odlučio osmisliti novu izvedbenu inačicu, u kojoj bi se pojavila slična [[Limena puhačka glazbala|limena]] i [[drvena puhačka glazbala]] kao u djelu ''Déserts'' i u kojoj bi se služio projekcijom prostornoga zvuka. Tu inačicu premijerno su izveli ansambl [[Asko/Schönberg]] i Cappella Amsterdam [[14. lipnja]] [[2009.]] godine u koncertnoj dvorani Gashouder, Westergasfabriek, [[Amsterdam]]. Izvedbom je dirigirao [[Péter Eötvös]]. === Međunarodno priznanje === [[Datoteka:Expo58 building Philips.jpg|thumb|[[Paviljon Philips]], koji je dizajnirao skladatelj i arhitekt [[Iannis Xenakis]], na [[Expo 58|Svjetskoj izložbi 1958. godine]], gdje je izvedena skladba ''[[Poème électronique]]'']] Do početka [[1950-ih]] Varèse je počeo komunicirati s novom generacijom skladatelja, među kojima su [[Pierre Boulez]] i [[Luigi Dallapiccola]].{{sfn|Ouellette|1973|p=166}} Kad se vratio u Francusku kako bi dovršio dionice za trake na skladbi ''Déserts'', u tom mu je podvigu pomogao [[Pierre Schaeffer]], koji je tražio prikladne prostore u kojima bi to mogao napraviti. Prva izvedba orkestra i zvuka uz pomoć vrpce održala se kao dio [[ORTF]]-ova programa između djela [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozarta]] i [[Petar Iljič Čajkovski|Čajkovskoga]]. [[Philips]] je angažirao [[Le Corbusier]]a da predstavi paviljon na [[Expo 58|Svjetskoj izložbi 1958. godine]] i, usprkos protivljenju sponzora, Le Corbusier je inzistirao na radu s Varèseom, koji je za taj prostor skladao ''[[Poème électronique]]'', skladbu koju je ondje čulo oko dva milijuna ljudi. Koristeći se zvučnicima kojih je u unutrašnjem prostoru bilo 400 Varèse je oblikovao zvučnu i prostornu instalaciju, kojom je namjeravao stvoriti iskustvo zvuka dok se pomiče kroz prostor. To je djelo u pitanje dovelo očekivanja publike i tradicionalne oblike skladanja, a jednako tako je udahnulo život elektroničkoj sintezi i prezentaciji. Dobilo je miješane kritike. Godine [[1962.]] pozvan je da se pridruži [[Kraljevska švedska glazbena akademija|Kraljevskoj švedskoj glazbenoj akademiji]], a [[1963.]] je dobio Kusevitskijevu nagradu za međunarodne snimke. Godine [[1965.]] dodijeljena mu je medalja Edwarda MacDowella. == Glazbeni utjecaji == Varèsea je tijekom prvih godina skladanja nadahnjivala [[Srednjovjekovna glazba|srednjovjekovna]] i [[renesansna glazba]]. Tijekom svoje karijere osnovao je i dirigirao nekoliko zborova posvećenima tome repertoaru, kao i izvedbi glazbe [[Aleksandr Nikolajevič Skrjabin|Aleksandra Nikolajeviča Skrjabina]], [[Erik Satie|Erika Satieja]], [[Claude Debussy|Claudea Debussyja]], [[Hector Berlioz|Hectora Berlioza]] i [[Richard Strauss|Richarda Straussa]]. U djelu ''[[Arcana]]'' također su prisutni jasni utjecaji i sjećanja na rana djela [[Igor Fjodorovič Stravinski|Igora Fjodoroviča Stravinskoga]], pogotovo na ''[[Petruška|Petrušku]]'' i ''[[Posvećenje proljeća]]''.{{sfn|MacDonald|2003|pp=200–205}} == Studenti i utjecaj == === Studenti === Varèse je bio učitelj mnogima značajnima skladateljima, među kojima su [[Chou Wen-chung]], [[Lucia Dlugoszewski]], [[André Jolivet]], [[Colin McPhee]], [[James Tenney]] i [[William Grant Still]]. === Utjecaj na klasičnu glazbu === Među skladateljima koji su potvrdili ili u svojima djelima pokazali utjecaj Varèsea su: [[Milton Babbitt]],<ref>{{cite web |url=http://musicmavericks.publicradio.org/features/interview_babbitt.html |title=American Mavericks: An interview with Milton Babbitt |first=American Public |last=Media |website=musicmavericks.publicradio.org |accessdate=16. travnja 2020. |url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170621135800/http://musicmavericks.publicradio.org/features/interview_babbitt.html |archivedate=21. lipnja 2017.}}</ref> [[Harrison Birtwistle]], [[Pierre Boulez]], [[John Cage]], [[Morton Feldman]], [[Brian Ferneyhough]], [[Roberto Gerhard]], [[Olivier Messiaen]], [[Luigi Nono]], [[John Palmer (Skladatelj)|John Palmer]], [[Krzysztof Penderecki]], [[Silvestre Revueltas]], [[Wolfgang Rihm]], [[Leon Schidlowsky]], [[Alfred Schnittke]], [[William Grant Still]], [[Karlheinz Stockhausen]], [[Iannis Xenakis]], [[Frank Zappa]] i [[John Zorn]]. === Utjecaj na popularnu glazbu === Varèseovo isticanje [[timbar|timbra]], [[ritam (glazba)|ritma]] i novih oblika tehnologije nadahnuo je generaciju glazbenika koji su počeli djelovati tijekom [[1960-ih]] i [[1970-ih]]. Jedan od najvećih Varèseovih obožavatelja bio je američki gitarist [[Frank Zappa]], koji ga je počeo stalno slušati otkad je prvi put poslušao primjerak albuma ''The Complete Works of Edgard Varèse, Vol. 1''.{{sfn|Zappa|1971}} Taj primjerak albuma objavio je EMS Recordings [[1950.]] godine, a na njemu se nalaze skladbe ''Intégrales'', ''[[Density 21.5]]'', ''Ionisation'' i ''[[Octandre]]''.<ref name="discogs">{{cite web |title=Edgard Varèse, Complete Works Of Edgard Varèse, Volume 1 |url=http://www.discogs.com/Edgard-Var%C3%A8se-Complete-Works-Of-Edgard-Var%C3%A8se-Volume-1/master/267383 |website=Discogs |accessdate=8. siječnja 2016. |url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160127025846/http://www.discogs.com/Edgard-Var%C3%A8se-Complete-Works-Of-Edgard-Var%C3%A8se-Volume-1/master/267383 |archivedate=27. siječnja 2016.}}</ref> Zappi je [[21. prosinca]] [[1955.]] njegova majka za njegov 15. rođendan dopustila da obavi skup međugradski poziv i nazove Varèsea na njegov kućni telefon u New Yorku. U to je vrijeme Varèse bio u [[Bruxelles]]u u [[Belgija|Belgiji]], pa je Zappa razgovarao s njegovom suprugom [[Louise Varèse|Louise]]. Na koncu su Zappa i Varèse razgovarali telefonom i raspravljali o tome da se upoznaju uživo. Iako se to nikada nije dogodilo, Varèse je Zappi poslao pismo. Zappa ga je uokvirio i čuvao u svojem studiju do kraja života. Varèseova privrženost eksperimentiranju kojim je izbrisao granice onoga što je prethodno bilo moguće u glazbi ostavila je trag i u Zappinoj karijeri.<ref>Russo, Greg. ''Cosmik Debris: The Collected History and Improvisations of Frank Zappa.'' New York: Antique Trader Publications, Crossfire Publications, Chris Sansom, 1998, str.&nbsp;9–11</ref> Zappin posljednji projekt bio je ''The Rage and the Fury'', snimka Varèseovih djela. U knjižicama ranijih albuma često je djelomično pogrešno citirao navod iz manifesta ICG-a pišući "Skladatelj sadašnjice odbija umrijeti." === Počasti === * Diskografska kuća [[Varèse Sarabande]] Records nazvana je po skladatelju. * Klavijaturist [[Robert Lamm]] iz [[jazz rock]] grupe [[Chicago (sastav)|Chicago]] napisao je pjesmu "A Hit by Varèse" za album ''[[Chicago V]]'' (iz 1972.). * Skladatelj [[John Zorn]] objavio je šest CD-a posvećenih Varèseu i Antoninu Artaudu: ''[[Moonchild: Songs Without Words|Moonchild]]'', ''[[Astronome]]'', ''[[Six Litanies for Heliogabalus]]'', ''[[The Crucible (album Johna Zorna)|The Crucible]]'', ''[[Ipsissimus]]'' i ''[[Templars: In Sacred Blood]]''. * [[Alan Clayson]] na svoj je album ''One Dover Soul'' iz 2012. uvrstio aranžman skladbe "Un grand sommeil noir". == Glazbena filozofija i skladanje == === Pretpostavke === U nekoliko je navrata Varèse razmišljao o tome kako bi tehnologija mogla sve promijeniti glazbu u budućnosti. Godine [[1936.]] pretpostavio je da će nastati glazbeni strojevi koji će moći izvoditi glazbu istog trena kad skladatelj u njih ubaci [[Partitura|partituru]]. Ti bi strojevi mogli reproducirati "bilo kakve frekvencije" i sama bi partitura morala biti "seizmografska" da bi mogla ilustrirati njihov pravi potencijal.{{sfn|Varèse|1966|p=16}} Godine [[1939.]] proširio je taj koncept i izjavio da bi tim strojem "svatko mogao klikom na gumb mogao reproducirati glazbu na jednak način kako ju je skladao skladatelj – bilo bi to jednako otvaranju knjige."{{sfn|Varèse|1966|p=17}} Varèse nije ostvario te namjere sve dok nije počeo eksperimentirati s [[elektronička vrpca|elektroničkom vrpcom]] tijekom [[1950-ih]] i [[1960-ih]]. === Idée fixe === Neka Varèseova djela, pogotovo ''[[Arcana]]''<ref>Downes, Edward, sleevenotes to CBS Masterworks 76520</ref> koriste se nečime što se naziva ''[[Lajtmotiv|idée fixe]]'', fiksiranom temom koja se ponavlja nekoliko puta u djelu. Najpoznatija upotreba ''idée fixe'' prisutna je u ''[[Symphonie fantastique]]'' [[Hector Berlioz|Hectora Berlioza]]; općenito se ne [[transpozicija|prenosi]], zbog čega se razlikuje od [[lajtmotiv]]a koji je koristio [[Richard Wagner]]. == Djela == [[Datoteka:Slonimsky dirigeant Ionisation.jpg|thumb|280x280px|[[Nikolaj Leonidovič Slonimski]] dirigira [[Ionisation (Varèse)|''Ionisation'']] u [[Havana|Havani]].]] * ''Un grand sommeil noir'', pjesma nastala na temelju stihova [[Paul Verlaine|Paula Verlainea]]. * ''[[Amériques]]'' za veliki orkestar ([[1918.]] – [[1921.]], dorađeno [[1927.]]) * ''Offrandes'' za sopran i komorni orkestar (pjesme [[Vicente Huidobro|Vicentea Huidobra]] i [[José Juan Tablada|Joséa Juana Tablade]]) ([[1921.]]) * ''[[Hyperprism (Varèse)|Hyperprism]]'' za puhačka glazbala i udaraljke ([[1922.]] – [[1923.]]) * ''[[Octandre]]'' za sedam puhačkih glazbala i kontrabas ([[1923.]]) * ''[[Intégrales]]'' za puhačka glazbala i udaraljke ([[1924.]] – [[1925.]]) * ''[[Arcana]]'' za veliki orkestar ([[1925.]] – [[1927.]]) * ''[[Ionisation (Varèse)|Ionisation]]'' za trinaest udaraljkaša ([[1929.]] – [[1931.]]) * ''Ecuatorial'' za bas (glas) ili jednoglasan muški zbor, limena puhačka glazbala, orgulje, udaraljke i teremine (dorađeno [[1961.]] godine za Martenotovi valove (autor teksta [[Francisco Ximénez]]) ([[1932.]] – [[1934.]]) * ''[[Density 21.5]]'' za solo flautu ([[1936.]]) * ''Tuning Up'' za orkestar (skicirano [[1946.]], završio [[Chou Wen-chung]] [[1998.]]) * ''Étude pour espace'' za sopran solo, zbor, dva klavira i udaraljke ([[1947.]], orkestrirao i obradio [[Chou Wen-chung]] za puhačka glazbala i udaraljke za spacijaliziranu izvedbu uživo [[2009.]] godine.) (autori teksta [[Kenneth Patchen]], [[José Juan Tablada]] i [[Ivan od Križa|Sveti Ivan od Križa]]) * ''Dance for [[Burgess Meredith|Burgess]]'' za komorni ansambl ([[1949.]]) * ''[[Déserts]]'' za puhačka glazbala, udaraljke i elektroničku vrpcu ([[1950.]] – [[1954.]]) * ''La procession de verges'' za elektroničku vrpcu (glazba za film ''Around and About Joan Mirò'', režiser Thomas Bouchard) ([[1955.]]) * ''[[Poème électronique]]'' za elektroničku vrpcu ([[1957.]] – [[1954.]]) * ''[[Nocturnal (Varèse)|Nocturnal]]'' za sopran, muški zbor i orkestar, tekst je prilagođen iz djela ''The House of Incest'' od [[Anaïs Nin]] ([[1961.]]), postumno doradio i dovršio [[Chou Wen-chung]] ([[1968.]]) == Izvori == {{izvori}} == Literatura == *{{cite book |last=Bernard |first=Jonathan W. |year=1987 |title=The Music of Edgard Varèse |location=New Haven |publisher=Yale University Press |isbn=0-300-03515-2}} *{{cite book |last=MacDonald |first=Malcolm |year=2003 |title=Varèse: Astronomer in Sound |location=London |publisher=Kahn & Averill |isbn=1-871-08279-X}} *{{cite book |last=Ouellette |first=Fernand |year=1973 |title=Edgard Varèse. A Musical Biography |location=London |publisher=Calder and Boyars |isbn=0714502081}} * {{cite journal |last=Varèse |first=Edgard |year=1966 |volume=5 |issue=1 (Autumn–Winter) |title=The Liberation of Sound |journal=[[Perspectives of New Music]] |pages=11–19|doi=10.2307/832385 |jstor=832385 |url=https://semanticscholar.org/paper/dc5c8f28dfb1a7b5f162657e13a767894ca20de7}}. (Excerpts from lectures by Varèse, compiled and edited with footnotes by [[Chou Wen-chung]].) Partly reprinted in {{cite book |last=Varèse |first=Edgard |editor-last1=Cox |editor-first1=Christoph |editor-last2=Warner |editor-first2=Daniel |others=Excerpts from lectures (1936–1962), compiled and annotated by Chou Wen-chung |year=2004 |title=Audio Culture: Readings in Modern Music |chapter=The Liberation of Sound |pages=17–21 |location=New York |publisher=The Continuum International Publishing |isbn=0826416152 |chapter-url=https://books.google.com.au/books?id=FgDgCOSHPysC&pg=PA17 |accessdate=2014-01-20}}. * {{cite journal |last=Zappa |first=Frank |authorlink=Frank Zappa |year=1971 |volume=1971 |issue=June |pages=61–62 |title=Edgard Varese: The Idol of My Youth |journal=[[Stereo Review]] |url=http://rchrd.com/mfom/zappa-varese.html |accessdate=2014-01-20}} == Dodatna literatura == * [https://news.google.com/newspapers?id=isEgAAAAIBAJ&sjid=qGoFAAAAIBAJ&pg=2977%2C5415202 "Varese, Ultra-Modernist Composer, Prophesies Symphonies in 'Space'"]. ''[[Sun Journal (Lewiston)|The Lewiston Daily Sun]]''. December 8, 1936. * Bodian, Alan. [https://news.google.com/newspapers?id=Jd4QAAAAIBAJ&sjid=EIwDAAAAIBAJ&pg=6173%2C2916514 "Varese of Sullivan Street – A Composer with a Future"]. ''[[The Village Voice]]''. October 10, 1956. * [https://news.google.com/newspapers?id=qu0QAAAAIBAJ&sjid=NYwDAAAAIBAJ&pg=5050%2C391703 "Library Honors Edgar Varese"]. ''The Village Voice''. December 4, 1957. *''Entretiens avec Edgar Varèse par Georges Charbonnier (1954–55)'', 2CD INA coll. Mémoire Vive (2007) * Charbonnier, Georges (2007). 8 entretiens avec Edgar Varèse par Georges Charbonnier (1954–55) (MP3). INA Mémoire vive. ASIN B001KMZ42G. Također je prisutan s 2 CD-a s Varèseovim ''[[Déserts]]'', [[Orchestre National de France]], dirigira [[Hermann Scherchen]], ASIN B001KMZ3ZO. * {{cite book |last=Clayson |first=Alan |year=2002 |title=Edgard Varèse |location=London |publisher=Bobcat Books (Omnibus Press) |isbn=9781860743986}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Edgar Varèse}} * [https://en.wikiquote.org/wiki/Edgard_Var%C3%A8se Edgard Varèse], [[Wikicitat]] na engleskoem * [https://www.imdb.com/name/nm0889679/ Edgard Varèse] na [[IMDB]]-u * {{Allmusic|class=artist|id=q8076|label=Edgard Varèse}} * [https://www.bbc.co.uk/music/artists/9a6d6ce0-3496-4db2-8c7a-f2a9a14548a9 BBC.co.uk: Music Profiles: Edgard Varèse] * [http://www.boydell.co.uk/43832119.HTM''Edgard Varèse:Composer, Sound Sculptor, Visionary''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090916074817/http://www.boydell.co.uk/43832119.HTM |date=16. rujna 2009. }} edited by Felix Meyer and Heidy Zimmermann (Boydell Press in association with the [https://web.archive.org/web/20140202093548/http://www.paul-sacher-stiftung.ch/en/news/2006/the_paul_sacher_centenary.html Sacher Foundation] 2006). This large format and profusely illustrated book of essays on the composer was published to coincide with an exhibition at the Museum Tinguely in Basel. *[http://www.thereminvox.com Thereminvox.com] ** [http://www.thereminvox.com/story/496/ Interview] with musicologist Olivia Mattis about Edgard Varèse's Ecuatorial and the Theremin Cello ** A [http://www.thereminvox.com/story/497/ Letter] to Leon Theremin by Edgard Varèse * [https://web.archive.org/web/20040603210336/http://www.furious.com/perfect/ohm/varese.html OHM- The Early Gurus of Electronic Music: Varese] * [http://sonhors.free.fr/panorama/sonhors3.htm SoNHoRS: Edgard Varèse] (in French) * [http://www.musiquecontemporaine.fr/en/search?disp=all&query=Var%C3%A8se&exp_inl=on&exp_aud=on&so=dd Excerpts from sound archives] {{Webarchive|url=https://archive.is/20130213123659/http://www.musiquecontemporaine.fr/en/search?disp=all&query=Varèse&exp_inl=on&exp_aud=on&so=dd |date=13. veljače 2013. }} of Varèse's works * [http://www.wnyc.org/story/musical-tribute-edgar-varese-april-17-1981/ WNYC.org: A Musical Tribute to Edgar Varèse, April 17, 1981] {{GLAVNIRASPORED:Varèse, Edgard}} [[Kategorija:Francuski skladatelji]] [[Kategorija:Američki skladatelji]] [[Kategorija:Klasični skladatelji 20. stoljeća]] [[Kategorija:Operni skladatelji]] [[Kategorija:Skladatelji elektroakustičke glazbe]] {{ČT?|glazba}} 45p3dv6covzunk8vhhmzmndvph7qbbo 0 672645 7427812 7323320 2026-04-10T17:56:33Z Divna Jaksic 974 7427812 wikitext text/x-wiki {{Infokvir vojna osoba |ime=[[šejh]]<br> Mehmed [[Efendija |ef.]] Hafizović |slika = Mehmed Hafizović.jpg |opis= |veličina=150px |datum rođenja=[[13. siječnja]] [[1957.]] |mjesto rođenja=[[Srebrenica]] |datum smrti= [[2. svibnja]] [[1994.]] |mjesto smrti= [[Kladanj]] |nacionalnost=[[Bošnjaci|Bošnjak]] |puno ime= |nadimak= |supruga= |suprug= |titule = |knjige= |služba= |čin= Major |ratovi=[[Rat u Bosni i Hercegovini]] |bitke= |vojska=[[Armija Republike Bosne i Hercegovine]] |rod= |jedinice= Šejh Hasan Kaimija |zapovijedao= |odlikovanja= [[Zlatni ljiljan (odlikovanje)|Zlatni ljiljan]] }} '''[[Šejh]] Mehmed [[Efendija |ef.]] Hafizović''' ([[Srebrenica]], [[13. siječnja]] [[1957.]] – [[Kladanj]], [[2. svibnja]] [[1994.]]), [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je teolog [[Bošnjaci|bošnjačkog]] podrijetla, šejh [[Nakšibendije|nakšibendijskog]] tarikata i komandant postrojbe "Šejh Hasan Kaimija" koja je djelovala u sastavu 1. muslimansko-podrinjske brdske brigade [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]]. == Životopis == [[Datoteka:Mehmed Hafizović1.jpg|thumb|240px|lijevo|Šejh Mehmed ef. Hafizović u [[Mostar]]u]] Mehmed Hafizović je rođen 13. siječnja 1957. u [[Potočari]]ma Potočarima kod [[Srebrenica|Srebrenice]].<ref>{{cite web |url=http://www.ha-mim.net/Life_Style-detail/sjecanje-na-sehida-mehmed-ef-hafizovica/ |title=Sjećanje na šehida Mehmed ef. Hafizovića |publisher=ha-mim.net |date=2013-05-06 |accessdate=2019-04-15}}</ref> [[Gazi Husrev-begova medresa|Gazi Husrev-begovu medresu]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] završio je 1978. Nakon odsluženja vojnog roka u [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenskoj narodnoj armiji]], postao je imam u [[Mali Zvornik|Malom Zvorniku]] čime je preuzeo dužnost glavnog imama za [[Valjevo|valjevsko]]-[[Kolubarski upravni okrug|kolubarsko]]-[[Užice|užički]] kraj u [[Srbija|Srbiji]].<ref>{{cite web |url=https://nap.ba/news/1346 |title=Sjećanja na emira jedinice „Šejh Hasan Kaimija“: Ef. Hafizović je bio alim i borac |publisher=Patria |date=2014-05-03 |accessdate=2019-04-15}}</ref> Početak [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] zatekao ga je u Malom Zvorniku. S [[džemat]]om je ostao više od mjesec dana pod teškim uslovima. Među posljednjim izbjeglicama izbjegao je u [[Mađarska|Mađarsku]], a potom u [[Hrvatska|Hrvatsku]] gdje se uključio u rad s izbjeglicama.<ref name="MIZ">{{cite web |url=http://medzlis-zvornik.info/v2/aktuelnosti/arhiva/1224-povelja-hasan-kaimija-mehmed-hafizoviu |title=POVELJA HASAN KAIMIJA MEHMED EF. HAFIZOVIĆU |publisher=Medžlis IZ Zvornik |date=2014-06-02 |accessdate=2019-04-15 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190323155449/http://medzlis-zvornik.info/v2/aktuelnosti/arhiva/1224-povelja-hasan-kaimija-mehmed-hafizoviu |archivedate=23. ožujka 2019.}}</ref> Po povratku u Bosnu i Hercegovinu, uključio se u redove 1. muslimansko-podrinjske brdske brigade. Najprije je imenovan za pomoćnika komandanta za moral, a potom za savjetnika za vjerska pitanja. Ubrzo je u okviru brigade osnovao postrojba "Šejh Hasan Kaimija", čiji je postao komandant. Poginuo je 2. svibnja 1994. na dužnosti pomoćnika komandanta bataljona za moral, tokom akcije u rejonu Ašpilja na kladanjskom ratištu kada je nagazio na minu. Pokopan je na [[Groblje|mezarju]] Goli Brijeg u [[Tuzla|Tuzli]]. [[Zlatni ljiljan (odlikovanje)|Zlatnim ljiljanom]], najvišim ratnim priznanjem, postumno je odlikovan 1996. godine<ref name="MIZ"/> Ime Mehmeda ef. Hafizovića nose tekije u [[Kraljevići]]ma,<ref>{{cite web |url=http://medzlis-zvornik.info/v2/aktuelnosti/arhiva/629-tradicionalni-mevlud-i-zikr-u-tekiji-ejh-mehmed-ef-hafizovi |title=Tradicionalni mevlud i zikr u tekiji šejh Mehmed ef. Hafizović |publisher=Medžlis IZ Zvornik |date=2011-05-03 |accessdate=2019-04-15 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190323155953/http://medzlis-zvornik.info/v2/aktuelnosti/arhiva/629-tradicionalni-mevlud-i-zikr-u-tekiji-ejh-mehmed-ef-hafizovi |archivedate=23. ožujka 2019.}}</ref> Redžićima u Donjoj Kamenici,<ref>{{cite web |url=http://zvornicki.ba/tekija-u-kamenici-ostavlja-bez-daha-postaje-prava-turisticka-atrakcija/ |title=Tekija u Kamenici ostavlja bez daha i postaje prava turistička atrakcija |publisher=zvornički.ba |date=2017-03-10 |accessdate=2019-04-15}}</ref> [[Olovo (grad)|Olovu]]<ref>{{cite web |url=http://medzlis-zvornik.info/v2/aktuelnosti/m/1501-predstavnici-tekije-sejh-mehmed-ef-hafizovic-u-posjeti-medzlisu-iz-zvornik |title=Predstavnici tekije "Šejh Mehmed ef. Hafizović" u posjeti Medžlisu IZ Zvornik |publisher=Medžlis IZ Zvornik |date=2016-05-13 |accessdate=2019-04-15 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190406213033/http://medzlis-zvornik.info/v2/aktuelnosti/m/1501-predstavnici-tekije-sejh-mehmed-ef-hafizovic-u-posjeti-medzlisu-iz-zvornik |archivedate=6. travnja 2019.}}</ref> i [[Živinice|Živinicama]],<ref>{{cite web |url=https://muftijstvotz.ba/sejh-dzindo-posjetio-muftiju-fazlovica/ |title=Šejh Džindo posjetio muftiju Fazlovića |publisher=Muftijstvo tuzlansko |date=2014-04-29 |accessdate=2019-04-15}}</ref> kao i džamija u Vasićima u [[Simin Han|Siminom Hanu]] u [[Tuzla|Tuzli]].<ref>{{cite web |url=https://www.medzlistuzla.ba/index.php/novosti/3206-druzenje-mladih-u-dzamiji-sejh-mehmed-ef-hafizovic |title=Druženje mladih u džamiji "Šejh Mehmed-ef. Hafizović" |publisher=Medžlis Islamske zajednice u Tuzli |date=2018-10-04 |accessdate=2019-04-15 |url-status=dead |archive-date=27. listopada 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20211027025930/https://www.medzlistuzla.ba/index.php/novosti/3206-druzenje-mladih-u-dzamiji-sejh-mehmed-ef-hafizovic }}</ref> U tekiji u Kraljevićima tradicionalno se 2. svibnja, na dan pogibije šejha Mehmeda ef. Hafizovića, prouče [[mevlud]] i tevhid. == Djela u Mehmedu Hafizoviću== * [[Edib Kravić]]: ''Riječ imama i šejha šehida Mehmed-efendije Hafizovića: vazovi, dersovi, hutbe'' (Zvornik, 2009.) == Izvori== {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://www.ha-mim.net/Life_Style-detail/sjecanje-na-sehida-mehmed-ef-hafizovica/ Sjećanje na šehida Mehmed ef. Hafizovića] {{GLAVNIRASPORED:Hafizović, Mehmed}} [[Kategorija:Životopisi, Srebrenica]] [[Kategorija:Bošnjački derviški šejhovi]] kp6u8cm70yrb6kdcuh9lpru3fkhv2pf 10 673504 7427942 7251985 2026-04-11T10:46:18Z MaGa 20797 ispravak 7427942 wikitext text/x-wiki {{Citiranje weba|url=http://www.hrvatskiotoci.com/|title=Hrvatski jadranski otoci, otočići i hridi|archiveurl=https://web.archive.org/web/20200803181931/http://hrvatskiotoci.com/|archivedate=2020-08-03|author=Franček Drenovec|date=prosinac 2012.|accessdate=6. studenoga 2020.}} <noinclude>[[Kategorija:Predlošci za pojedinačne izvore]] </noinclude> 8usoh3quur0c8l7yyay7ekgpumxhwwr 0 677893 7427910 7265732 2026-04-11T06:59:11Z ~2026-22255-90 357592 Koloč nikad neće bit kolač 7427910 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Koloč Rock near Nerežišća, island of Brač 20210719 03.jpg|mini|desno|250px|Koloč]]'''Koloč''' je prstenasta stijena na [[Brač]]u,<ref name="bestofbrac">[https://bestofbrac.com/hr/brac-kultura/kolac-koji-ostvaruje-vase-zelje/ Kolač koji ostvaruje vaše želje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200629120829/https://bestofbrac.com/hr/brac-kultura/kolac-koji-ostvaruje-vase-zelje/ |date=29. lipnja 2020. }}, pristupljeno 27. lipnja 2020.</ref> izgrađena od [[vapnenac|vapnenca]] i [[dolomit]]a (mineral [[kalcij]]a i [[magnezij]]a).<ref name="wildcroatia">[http://www.wildcroatia.net/galerije/planine/koloc Koloč], pristupljeno 18. srpnja 2020.</ref> Ovaj zaštićeni geomorfološki [[spomenik prirode]] je titulu stekao 1986. godine. Nalazi se u općini [[Nerežišća]], otprilike dva kilometra od mjesta. Ovaj prirodni kameni slavoluk naziv je dobio po obliku koji podsjeća na pecivo prstenasta oblika.<ref name="bestofbrac"/> Raspon luka je 20,3 m, visina luka 10,6 m, visina stijene je 11,4 m, a visina otvora 10,8 m.<ref name="wildcroatia"/> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice== {{Commonscat-inline|Koloč}} [[Kategorija:Nerežišća]] [[Kategorija:Spomenici prirode u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Krš]] [[Kategorija:Prirodni lukovi]] 3umjp060x7cebtzdzrtvrmmdbviqkw6 0 679739 7427676 7422554 2026-04-10T13:58:05Z Argo Navis 852 7427676 wikitext text/x-wiki {{Infookvir stadion | ime = Opus Arena | izvorno_ime = | slika = Opus Arena Osijek 2025.jpg | UEFA = | nadimak = ''Pampas'' | prijašnja_imena = | lokacija = [[Retfala]], [[Osijek]] | dz = HRV | koordinate = {{coord|45|33|59|N|18|39|27|E|display=inline,title|type:landmark}} | pushpin_map = Hrvatska Osijek | pushpin_label = | cijena_izgradnje = 80 milijuna eura | arhitekt = Sirrah-projekt d.o.o. | izgradnja = od [[2018.]] do [[2023.]] | otvoren = [[22. srpnja]] [[2023.]] | renoviran = | proširen = | zatvoren = | srušen = | vlasnik = NK Osijek | upravitelj = NK Osijek | korisnici = [[NK Osijek]] | kapacitet = 13.005<ref>[https://hnl.hr/klubovi/osijek/ Profil], [[HNL]], pristupljeno 24. srpnja 2025.</ref> | teren = hibridna trava | dimenzije = 105 x 68 m }} '''Opus Arena''' nogometni je stadion u [[Osijek]]u. Nalazi se na predjelu Pampas, na području [[Retfala|Retfale]]. == Povijest == [[Datoteka:Stadion NK Osijeka na Pampasu.jpg|mini|275x275px|Pogled s jugoistočne tribine na teren]] Prema prvom projektu na Pampasu je bila predviđena izgradnja samo kampa sa sedam terena (pet s prirodnom i dva s umjetnom travom) te malog stadiona, kapaciteta oko 3.500 gledatelja, na kojem bi [[NK Osijek|Osijek]] igrao svoje domaće utakmice tijekom obnove [[Stadion Gradski vrt|starog Gradskog vrta]] ili izgradnje novog Gradskog vrta.<ref>Darko Ružić, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/nogomet-mix/foto-osjecko-malo-cudo-od-50-milijuna-pogledajte-kako-ce-izgledati-kamp-u-kojem-ce-stasati-buduce-zvijezde-hrvatskog-ali-i-svjetskog-nogometa-6562461 ''Foto: Osječko 'Malo čudo' od 50 milijuna. Pogledajte kako će izgledati kamp u kojem će stasati buduće zvijezde hrvatskog, ali i svjetskog nogometa!''], sportske.jutarnji.hr, 19. rujna 2017., pristupljeno 22. srpnja 2022.</ref> Zbog očekivanih poteškoća oko imovinsko-pravnih odnosa na području Gradskog vrta, kasnije je odlučeno kako će se novi stadion graditi u sklopu kampa na Pampasu. Konačni projekt predstavljen je dana [[19. travnja]] [[2018.]] godine, a osim stadiona s 12.850 mjesta, obuhvatio je i izgradnju sedam pomoćnih terena.<ref>[https://nk-osijek.hr/vijesti/14949/prestali-smo-sanjati-poceli-smo-zivjeti/ Prestali smo sanjati, počeli smo živjeti!], nk-osijek.hr, pristupljeno 21. srpnja 2020.</ref> Radovi na izgradnji počeli su nedugo nakon predstavljanja raščišćavanjem i pripremom zemljišta te nasipavanjem zemlje i kamenja na dotada močvarno tlo, a sama izgradnja započela je u rujnu [[2019.]] godine. Za izvođača je odabrana osječka tvrtka Eurokamen, za koju se ubrzo pokazalo kako je potkapacitirana za izvođenje velikih građevinskih projekata, zbog čega su radovi na izgradnji od samog početka tekli vrlo sporo te je brzo postalo jasno kako stadion i kamp neće biti završeni tijekom [[2020.]] godine kada je bio predviđen završetak projekta "Pampas 2020". Kako bi se izgradnja ubrzala, NK Osijek je s austrijskom tvrtkom [[Strabag]] dana [[30. studenoga]] [[2021.]] godine potpisao ugovor za izvođenje druge faze radova, koja se trebala raditi zajedno s Eurokamenom<ref>[https://sib.net.hr/sport/nogomet/4151880/strabag-potpisao-ugovor-za-drugu-fazu-stadiona-pampas/ ''Strabag potpisao ugovor za drugu fazu stadiona Pampas''], sib.hr, 3. prosinca 2021., preuzeto 22. srpnja 2022.</ref>, no [[1. ožujka]] [[2022.]] godine iz kluba je objavljeno kako je raskinut ugovor s Eurokamenom zbog, kako je navedeno, dinamike izvođenja radova kojom je ugrožen cijeli projekt i dovršetak stadiona.<ref>Davor Kovačević, [https://www.24sata.hr/sport/osijek-promijenio-izvodaca-radova-na-stadionu-cijeli-je-projekt-s-njima-postao-ugrozen-818961 ''Kasne radovi novog stadiona, u Osijeku reagirali: 'Cijeli projekt s njima je postao ugrožen...'''], 24sata.hr, 1. ožujka 2022., preuzeto 22. srpnja 2022.</ref> Radovi su potom znatno ubrzani, na gradilište je upućen znatno veći broj radnika, njih oko 200, a obavljene su i određene preinake projekta, kojima su iz unutrašnjosti zapadne tribine izbačene prvotno predviđene saune i jacuzziji za VIP goste te su umjesto njih ubačeni smještajni kapaciteti za igrače, a najvažnija posljedica reorganizacije projekta je povećanje ukupnog kapaciteta gledatelja s 12.850 na 13.005.<ref name="SN/OS">{{cite web|url=https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/osijek/evo-kada-ce-biti-gotov-najmoderniji-stadion-u-hrvatskoj-izbaceni-jacuzziji-i-saune-za-vip-goste-15192987 |title=''Evo kada će biti gotov najmoderniji stadion u Hrvatskoj, izbačeni jacuzzi i saune za VIP goste'' |author=Nikola Patković |publisher=[[Sportske novosti]] |website=sportske.jutarnji.hr |date=4. svibnja 2022. |accessdate=5. svibnja 2022. |language=hr}}</ref> Grubi građevinski radovi na stadionu završeni su u prvom tromjesečju [[2023.]] kada je počelo završno opremanje i postavljanje najsuvremenijeg hibridnog travnjaka. Završetak glavnine radova označen je [[1. srpnja]] [[2023.]] kada je stadion prvi put otvoren javnosti i prije svega navijačima koji su ga tom prigodom mogli u cijelosti obići i upoznati uoči početka prodaje godišnjih ulaznica.<ref name="Germanijak">{{cite web|url=https://www.germanijak.hr/nogomet/vijesti/vise-od-pet-tisuca-navijaca-pohodilo-dan-otvorenih-vrata-opus-arene/115714 |title=''Više od pet tisuća navijača pohodilo dan otvorenih vrata Opus Arene'' |author= |publisher=Germanijak.hr |website=germanijak.hr |date=2. srpnja 2023. |accessdate=5. ožujka 2024. |language=hr}}</ref> <gallery mode="packed"> Datoteka:Veljača Pampas.jpg|Stanje na gradilištu u veljači 2020. Datoteka:Lipanj Pampas.jpg|Stanje na gradilištu u lipnju 2020. Datoteka:Studeni Pampas.jpg|Stanje na gradilištu u studenom 2020. Datoteka:Stadion Pampas Osijek ožujak 2021.jpg|Stanje na gradilištu u ožujku 2021. Datoteka:Izgradnja stadiona na Pampasu 2022-(13).jpg|Stanje na gradilištu u srpnju 2022. </gallery> === Prva utakmica === Prva utakmica odigrana je [[22. srpnja]] [[2023.]] godine kada je Osijek u sklopu prvog kola HNL-a u [[NK Osijek 2023./24.#HNL|sezoni 2023./24.]] ugostio Slaven Belupo i pobijedio rezultatom 6:1. Prvi pogodak postigao je [[Ramón Miérez]] u četvrtoj minuti susreta, a na tribina je bilo oko deset tisuća gledatelja.<ref>{{Citiranje weba|title=Osijek na otvaranju velebne Opus Arene utrpao čak šest komada Slaven Belupu|url=https://www.tportal.hr/sport/clanak/osijek-na-otvaranju-velebne-opus-arene-utrpao-cak-sest-komada-slaven-belupu-foto-20230722|access-date=2023-07-26|website=tportal.hr}}</ref> {{nogometna kutija |datum = 22. srpnja 2023. |vrijeme = 21:00 |momčad1 = [[NK Osijek|Osijek]] |rezultat = 6:1 |momčad2 = [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] |strijelci1 = [[Ramón Miérez|Miérez]] {{gol|4}}<br>[[Mijo Caktaš|Caktaš]] {{gol|18}}<br>[[Kristian Fućak|Fućak]] {{gol|36}}<br>[[Darko Nejašmić|Nejašmić]] {{gol|63}}<br>[[Domagoj Bukvić|Bukvić]] {{gol|71}}<br>[[Kristijan Lovrić|Lovrić]] {{gol|83}} |strijelci2 = {{žuti|18}} [[Marko Martinaga|Martinaga]]<br>{{gol|29}} [[Ante Crnac|Crnac]]<br>{{žuti|31}} [[Benedik Mioč|Mioč]]<br>{{žuti|35}} [[Juan Bautista Cascini|Cascini]]<br>{{žuti|57}} [[Arb Manaj|Manaj]] |stadion = [[Opus Arena]], [[Osijek]] |gledatelji = 9992 |sudac = [[Jakov Titlić]] |izvještaj = [https://nk-osijek.hr/utakmice/osijek-slaven-belupo-78093908/ Izvješće]<br>[https://hnl.hr/matches/78093908/osijek-slaven-belupo-6-1/ Izvješće] }} == Povezanost == {| class="wikitable" |- ! način ! postaja ! linija ! udaljenost |- | [[Tramvajski promet u Osijeku|tramvaj]] || Podgrađe || {{RouteBox|1|Dodatak:Tramvajska linija br. 1 u Osijeku|#000000|white}} || 300 m |- | [[Javni gradski promet u Osijeku#Autobusni promet|autobus]] || Opus Arena || {{RouteBox|1|Dodatak:Autobusna linija br. 1 u Osijeku|#2793ff|white}} (Jug II – Kanižlićeva – Opus Arena – Jug II) || 50 m |} == Galerija == <gallery mode="packed"> Datoteka:Prva utakmica na Pampasu, 22.7.2023. (3).jpg|Prva utakmica, odigrana 22. srpnja 2023. Datoteka:Prva utakmica na Pampasu, 22.7.2023. (7).jpg|Prva utakmica, odigrana 22. srpnja 2023. Datoteka:Stadion Pampas, 7.12.2023. (1).jpg|Pogled na stadion s prilaza Datoteka:Opus Arena iz blizine, 2025.jpg|Stadion iz blizine Datoteka:Stadion Pampas, obilazak (1).jpg|Zapadna tribina Datoteka:Stadion Pampas, obilazak (11).jpg|Istočna tribina Datoteka:Stadion Pampas, obilazak (9).jpg|Južna tribina Datoteka:Stadion Pampas, obilazak (6).jpg|Sjeverna tribina </gallery> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} {{NK Osijek}} {{GLAVNIRASPORED:Opus Arena}} [[Kategorija:NK Osijek]] [[Kategorija:Športski objekti u Osijeku]] [[Kategorija:Nogomet u Osijeku]] [[Kategorija:Hrvatski nogometni stadioni]] mdb2wl3ztmq3fs8wrrkk5jugit61773 7427677 7427676 2026-04-10T13:58:37Z Argo Navis 852 /* Povijest */ 7427677 wikitext text/x-wiki {{Infookvir stadion | ime = Opus Arena | izvorno_ime = | slika = Opus Arena Osijek 2025.jpg | UEFA = | nadimak = ''Pampas'' | prijašnja_imena = | lokacija = [[Retfala]], [[Osijek]] | dz = HRV | koordinate = {{coord|45|33|59|N|18|39|27|E|display=inline,title|type:landmark}} | pushpin_map = Hrvatska Osijek | pushpin_label = | cijena_izgradnje = 80 milijuna eura | arhitekt = Sirrah-projekt d.o.o. | izgradnja = od [[2018.]] do [[2023.]] | otvoren = [[22. srpnja]] [[2023.]] | renoviran = | proširen = | zatvoren = | srušen = | vlasnik = NK Osijek | upravitelj = NK Osijek | korisnici = [[NK Osijek]] | kapacitet = 13.005<ref>[https://hnl.hr/klubovi/osijek/ Profil], [[HNL]], pristupljeno 24. srpnja 2025.</ref> | teren = hibridna trava | dimenzije = 105 x 68 m }} '''Opus Arena''' nogometni je stadion u [[Osijek]]u. Nalazi se na predjelu Pampas, na području [[Retfala|Retfale]]. == Povijest == [[Datoteka:Stadion NK Osijeka na Pampasu.jpg|mini|275x275px|Pogled s jugoistočne tribine na teren]] Prema prvom projektu na Pampasu je bila predviđena izgradnja samo kampa sa sedam terena (pet s prirodnom i dva s umjetnom travom) te malog stadiona, kapaciteta oko 3.500 gledatelja, na kojem bi [[NK Osijek|Osijek]] igrao svoje domaće utakmice tijekom obnove [[Stadion Gradski vrt|starog Gradskog vrta]] ili izgradnje novog Gradskog vrta.<ref>Darko Ružić, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/nogomet-mix/foto-osjecko-malo-cudo-od-50-milijuna-pogledajte-kako-ce-izgledati-kamp-u-kojem-ce-stasati-buduce-zvijezde-hrvatskog-ali-i-svjetskog-nogometa-6562461 ''Foto: Osječko 'Malo čudo' od 50 milijuna. Pogledajte kako će izgledati kamp u kojem će stasati buduće zvijezde hrvatskog, ali i svjetskog nogometa!''], sportske.jutarnji.hr, 19. rujna 2017., pristupljeno 22. srpnja 2022.</ref> Zbog očekivanih poteškoća oko imovinsko-pravnih odnosa na području Gradskog vrta, kasnije je odlučeno kako će se novi stadion graditi u sklopu kampa na Pampasu. Konačni projekt predstavljen je dana [[19. travnja]] [[2018.]] godine, a osim stadiona s 12.850 mjesta, obuhvatio je i izgradnju sedam pomoćnih terena.<ref>[https://nk-osijek.hr/vijesti/14949/prestali-smo-sanjati-poceli-smo-zivjeti/ Prestali smo sanjati, počeli smo živjeti!], nk-osijek.hr, pristupljeno 21. srpnja 2020.</ref> Radovi na izgradnji počeli su nedugo nakon predstavljanja raščišćavanjem i pripremom zemljišta te nasipavanjem zemlje i kamenja na dotada močvarno tlo, a sama izgradnja započela je u rujnu [[2019.]] godine. Za izvođača je odabrana osječka tvrtka Eurokamen, za koju se ubrzo pokazalo kako je potkapacitirana za izvođenje velikih građevinskih projekata, zbog čega su radovi na izgradnji od samog početka tekli vrlo sporo te je brzo postalo jasno kako stadion i kamp neće biti završeni tijekom [[2020.]] godine kada je bio predviđen završetak projekta "Pampas 2020". Kako bi se izgradnja ubrzala, NK Osijek je s austrijskom tvrtkom [[Strabag]] dana [[30. studenoga]] [[2021.]] godine potpisao ugovor za izvođenje druge faze radova, koja se trebala raditi zajedno s Eurokamenom<ref>[https://sib.net.hr/sport/nogomet/4151880/strabag-potpisao-ugovor-za-drugu-fazu-stadiona-pampas/ ''Strabag potpisao ugovor za drugu fazu stadiona Pampas''], sib.hr, 3. prosinca 2021., preuzeto 22. srpnja 2022.</ref>, no [[1. ožujka]] [[2022.]] godine iz kluba je objavljeno kako je raskinut ugovor s Eurokamenom zbog, kako je navedeno, dinamike izvođenja radova kojom je ugrožen cijeli projekt i dovršetak stadiona.<ref>Davor Kovačević, [https://www.24sata.hr/sport/osijek-promijenio-izvodaca-radova-na-stadionu-cijeli-je-projekt-s-njima-postao-ugrozen-818961 ''Kasne radovi novog stadiona, u Osijeku reagirali: 'Cijeli projekt s njima je postao ugrožen...'''], 24sata.hr, 1. ožujka 2022., preuzeto 22. srpnja 2022.</ref> Radovi su potom znatno ubrzani, na gradilište je upućen znatno veći broj radnika, njih oko 200, a obavljene su i određene preinake projekta, kojima su iz unutrašnjosti zapadne tribine izbačene prvotno predviđene saune i jacuzziji za VIP goste te su umjesto njih ubačeni smještajni kapaciteti za igrače, a najvažnija posljedica reorganizacije projekta je povećanje ukupnog kapaciteta gledatelja s 12.850 na 13.005.<ref name="SN/OS">{{cite web|url=https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/osijek/evo-kada-ce-biti-gotov-najmoderniji-stadion-u-hrvatskoj-izbaceni-jacuzziji-i-saune-za-vip-goste-15192987 |title=''Evo kada će biti gotov najmoderniji stadion u Hrvatskoj, izbačeni jacuzzi i saune za VIP goste'' |author=Nikola Patković |publisher=[[Sportske novosti]] |website=sportske.jutarnji.hr |date=4. svibnja 2022. |accessdate=5. svibnja 2022. |language=hr}}</ref> Grubi građevinski radovi na stadionu završeni su u prvom tromjesečju [[2023.]] kada je počelo završno opremanje i postavljanje najsuvremenijeg hibridnog travnjaka. Završetak glavnine radova označen je [[1. srpnja]] [[2023.]] kada je stadion prvi put otvoren javnosti i prije svega navijačima koji su ga tom prigodom mogli u cijelosti obići i upoznati uoči početka prodaje godišnjih ulaznica.<ref name="Germanijak">{{cite web|url=https://www.germanijak.hr/nogomet/vijesti/vise-od-pet-tisuca-navijaca-pohodilo-dan-otvorenih-vrata-opus-arene/115714 |title=''Više od pet tisuća navijača pohodilo dan otvorenih vrata Opus Arene'' |author= |publisher=Germanijak.hr |website=germanijak.hr |date=2. srpnja 2023. |accessdate=5. ožujka 2024. |language=hr}}</ref> <gallery mode="packed" heights="100px"> Datoteka:Veljača Pampas.jpg|Stanje na gradilištu u veljači 2020. Datoteka:Lipanj Pampas.jpg|Stanje na gradilištu u lipnju 2020. Datoteka:Studeni Pampas.jpg|Stanje na gradilištu u studenom 2020. Datoteka:Stadion Pampas Osijek ožujak 2021.jpg|Stanje na gradilištu u ožujku 2021. Datoteka:Izgradnja stadiona na Pampasu 2022-(13).jpg|Stanje na gradilištu u srpnju 2022. </gallery> === Prva utakmica === Prva utakmica odigrana je [[22. srpnja]] [[2023.]] godine kada je Osijek u sklopu prvog kola HNL-a u [[NK Osijek 2023./24.#HNL|sezoni 2023./24.]] ugostio Slaven Belupo i pobijedio rezultatom 6:1. Prvi pogodak postigao je [[Ramón Miérez]] u četvrtoj minuti susreta, a na tribina je bilo oko deset tisuća gledatelja.<ref>{{Citiranje weba|title=Osijek na otvaranju velebne Opus Arene utrpao čak šest komada Slaven Belupu|url=https://www.tportal.hr/sport/clanak/osijek-na-otvaranju-velebne-opus-arene-utrpao-cak-sest-komada-slaven-belupu-foto-20230722|access-date=2023-07-26|website=tportal.hr}}</ref> {{nogometna kutija |datum = 22. srpnja 2023. |vrijeme = 21:00 |momčad1 = [[NK Osijek|Osijek]] |rezultat = 6:1 |momčad2 = [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] |strijelci1 = [[Ramón Miérez|Miérez]] {{gol|4}}<br>[[Mijo Caktaš|Caktaš]] {{gol|18}}<br>[[Kristian Fućak|Fućak]] {{gol|36}}<br>[[Darko Nejašmić|Nejašmić]] {{gol|63}}<br>[[Domagoj Bukvić|Bukvić]] {{gol|71}}<br>[[Kristijan Lovrić|Lovrić]] {{gol|83}} |strijelci2 = {{žuti|18}} [[Marko Martinaga|Martinaga]]<br>{{gol|29}} [[Ante Crnac|Crnac]]<br>{{žuti|31}} [[Benedik Mioč|Mioč]]<br>{{žuti|35}} [[Juan Bautista Cascini|Cascini]]<br>{{žuti|57}} [[Arb Manaj|Manaj]] |stadion = [[Opus Arena]], [[Osijek]] |gledatelji = 9992 |sudac = [[Jakov Titlić]] |izvještaj = [https://nk-osijek.hr/utakmice/osijek-slaven-belupo-78093908/ Izvješće]<br>[https://hnl.hr/matches/78093908/osijek-slaven-belupo-6-1/ Izvješće] }} == Povezanost == {| class="wikitable" |- ! način ! postaja ! linija ! udaljenost |- | [[Tramvajski promet u Osijeku|tramvaj]] || Podgrađe || {{RouteBox|1|Dodatak:Tramvajska linija br. 1 u Osijeku|#000000|white}} || 300 m |- | [[Javni gradski promet u Osijeku#Autobusni promet|autobus]] || Opus Arena || {{RouteBox|1|Dodatak:Autobusna linija br. 1 u Osijeku|#2793ff|white}} (Jug II – Kanižlićeva – Opus Arena – Jug II) || 50 m |} == Galerija == <gallery mode="packed"> Datoteka:Prva utakmica na Pampasu, 22.7.2023. (3).jpg|Prva utakmica, odigrana 22. srpnja 2023. Datoteka:Prva utakmica na Pampasu, 22.7.2023. (7).jpg|Prva utakmica, odigrana 22. srpnja 2023. Datoteka:Stadion Pampas, 7.12.2023. (1).jpg|Pogled na stadion s prilaza Datoteka:Opus Arena iz blizine, 2025.jpg|Stadion iz blizine Datoteka:Stadion Pampas, obilazak (1).jpg|Zapadna tribina Datoteka:Stadion Pampas, obilazak (11).jpg|Istočna tribina Datoteka:Stadion Pampas, obilazak (9).jpg|Južna tribina Datoteka:Stadion Pampas, obilazak (6).jpg|Sjeverna tribina </gallery> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} {{NK Osijek}} {{GLAVNIRASPORED:Opus Arena}} [[Kategorija:NK Osijek]] [[Kategorija:Športski objekti u Osijeku]] [[Kategorija:Nogomet u Osijeku]] [[Kategorija:Hrvatski nogometni stadioni]] ghvdb1t4oob0loj9ock6ixqd46ntpar 0 679837 7427724 6211607 2026-04-10T14:28:08Z Ponor 38361 datum ≠ mjesto 7427724 wikitext text/x-wiki {{Infookvir skladatelj |ime = Otto Luening |opis_slike = |veličina = |puno_ime = Otto Clarence Luening |slika = |datum_rođenja = [[15. lipnja]] [[1900.]] |mjesto_rođenja = [[Milwaukee]] |datum_smrti = [[2. rujna]] [[1996.]] |mjesto_smrti = [[New York City, New York|New York City]] |djela = ''A Poem in Cycles & Bells'', ''Gargoyles for Violin & Synthesized Sound'', ''Sounds of New Music'', ''Fantasy in Space'' |period = |utjecaj = |suradnici = |nagrade = |poveznica = }} '''Otto Clarence Luening''' ([[Milwaukee]], [[15. lipnja]] [[1900.]] – [[New York City]], [[2. rujna]] [[1996.]]) bio je [[Njemačka|njemačko]]-[[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[skladatelj]] i [[dirigent]], pionir [[Glazba za vrpcu|glazbe za vrpcu]] i [[Elektronička glazba|elektroničke glazbe]]. == Životopuis == Otto Luening rođen je u [[Milwaukee]]ju [[15. lipnja]] [[1900.]] godine. Njegovi roditelji bili su [[Nijemci]]. Njegov otac Eugene bio je skladatelj i dirigent, a njegova majka Emma Jacobs amaterska pjevačica. Kada je Otto imao 12 godina, preselio se s obitelji u [[München]] gdje je studirao glazbu na ''[[Hochschule für Musik und Theater München]]u''. Sa 17 godina preselio se u [[Švicarska|Švicarsku]] gdje je s [[Ferruccio Busoni|Ferruccijem Busonijem]] i [[Philipp Jarnach|Philippom Jarnachom]] studirao na ''[[Zürcher Hochschule der Künste]]u''. Bio je glumac i [[inspicijent]] ''English Players Companya'' [[James Joyce|Jamesa Joycea]]. Vratio se u [[Sjedinjene Američke Države]] [[1924.]] godine gdje je uglavnom bio dirigent opera u [[Chicago|Chicagu]] i ''[[Eastman School of Music]]u''.<ref name="oscholars">{{Citiranje časopisa |url=http://www.irishdiaspora.net/ids/exhibits/246/mad_scarlet_music.doc |title=The Oscholars: Otto Luening |archive-url=https://web.archive.org/web/20200723015633/http://www.irishdiaspora.net/ids/exhibits/246/mad_scarlet_music.doc |archive-date=23. srpnja 2020. |access-date=22. srpnja 2020.}}</ref> Dirigrao je na premijerama opera ''[[The Mother of Us All]]'' [[Virgil Thomson|Virgila Thomsona]], ''[[The Medium]]'' [[Gian Carlo Menotti|Giana Carla Menottija]] te vlastite opere ''Evangeline''.<ref name="oscholars" /> Dana [[19. travnja]] [[1927.]] godine oženio se s Ethelom Coddom s kojom je bio u braku do [[1959.]] godine. Lueningova djela skladana za vrpcu ''A Poem in Cycles & Bells, Gargoyles for Violin & Synthesized Sound'' i ''Sounds of New Music'' pokazala su rani potencijal [[sintesajzer]]a i posebnih montažnih tehnika u elektroničkoj glazbi. Na koncertu s [[Vladimir Usačevski|Vladimirom Usačevskijem]] održanom [[28. listopada]] [[1952.]] godine u [[Muzej moderne umjetnosti u New Yorku|Muzeju moderne umjetnosti u New Yorku]] izvedeno je djelo ''Fantasy in Space'' koje je sadržavalo manipulirane snimke flauti na magnetnoj vrpci. Zbog tog je djela Otto Luening gostovao na ''[[The Today Show]]u'' kojeg je vodio [[Dave Garroway]]. Godine [[1954.]] osnovao je s [[Douglas Moore|Douglasom Mooreom]] i [[Oliver Daniel|Oliverom Danielom]] ''[[Composers Recordings, Inc.]]'', a [[1958.]] godine s Vladimirom Usačevskijem ''[[Computer Music Center|Columbia-Princeton Electronic Music Center]]''. Dana [[5. rujna]] [[1959.]] godine oženio se s Catherineom Brunsonom koja je bila učiteljica glazbenog. S njom je bio u braku do smrti. Otto Luening umro je u [[New York City]]ju [[2. rujna]] [[1996.]] godine. == Djela == Otto Luening uglazbio je pjesme [[Oscar Wilde|Oscara Wildea]], [[Emily Dickinson]], [[George Gordon Byron|Georgea Gordona Byrona]], [[Walt Whitman|Walta Whitmana]], [[William Blake|Williama Blakea]], [[Percy Bysshe Shelley|Percyja Bysshea Shelleyja]], [[William Sharpe|Williama Sharpea]], [[Sarojini Naidu]], [[Hermann Hesse|Hermanna Hessea]] i [[Johann Wolfgang von Goethe|Johanna Wolfganga von Goethea]].<ref name="oscholars"/> Među tim pjesmama su: „She walks in Beauty”, „Farm Picture”, „Little Vagabond”, „Young Love”, „Wake the serpent not”, „Requiescat”, „Venilia”, „Locations and Times”, „Noon Silence”, „Visor'd”, „Infant Joy”, „Good-night”, „I faint, I perish”, „Transience”, „At Christmas time/In Weihnachtszeiten”, „Ach! wer bringt die schönen Tage”, Songs of Emily Dickinson, „Love's Secret”, „Harp the Monarch Minstrel swept” i ciklus pjesama [[James Joyce|Jamesa Joycea]]. == Učenici == Među Lueningovim učenicima ubrajaju se: [[Sol Berkowitz]], [[Wendy Carlos]],<ref>{{cite book |last=Gagné |first=Nicole V. |year=2012 |title=Historical Dictionary of Modern and Contemporary Classical Music |pages=52 |publisher=Scarecrow Press |location=Lanham, MD; Plymouth (UK) |isbn=978-0-8108-6765-9}}</ref> [[Chou Wen-chung]], [[Gloria Coates]], [[Dan Cooper (glazbenik)|Dan Cooper]], [[John Corigliano]],<ref name="Jones144">Jones, Barrie; ed. (2014). ''The Hutchinson Concise Dictionary of Music''., str. 144., Routledge. {{ISBN|978-1-135-95018-7}}.</ref><ref>{{cite book |last=Gagné |first=Nicole V. |year=2012 |title=Historical Dictionary of Modern and Contemporary Classical Music |pages=66 |publisher=Scarecrow Press |location=Lanham, MD; Plymouth (UK) |isbn=978-0-8108-6765-9}}</ref> [[Philip Corner]],<ref name="Jones144" /> [[Mario Davidovsky]],<ref>{{cite book |last=Gagné |first=Nicole V. |year=2012 |title=Historical Dictionary of Modern and Contemporary Classical Music |pages=72 |publisher=Scarecrow Press |location=Lanham, MD; Plymouth (UK) |isbn=978-0-8108-6765-9}}</ref> [[Charles Dodge (skladatelj)|Charles Dodge]],<ref>Jones, Barrie; ed. (2014). ''The Hutchinson Concise Dictionary of Music''., str. 174., Routledge. {{ISBN|978-1-135-95018-7}}.</ref><ref>{{cite book |last=Gagné |first=Nicole V. |year=2012 |title=Historical Dictionary of Modern and Contemporary Classical Music |pages=80 |publisher=Scarecrow Press |location=Lanham, MD; Plymouth (UK) |isbn=978-0-8108-6765-9}}</ref> [[Roger Goeb]],<ref>{{cite book |last=Randel |first=Don Michael |year=1996 |title=The Harvard biographical dictionary of music |location=Cambridge, MA |pages=316 |publisher=Harvard University Press |isbn=978-0-674-37299-3 |url=https://archive.org/details/harvardbiographi00rand}}</ref> [[Malcolm Goldstein]], [[Daniel Goode]], [[John Heiss]],<ref>{{cite book |last=Randel |first=Don Michael |year=1996 |title=The Harvard biographical dictionary of music |location=Cambridge, MA |pages=373 |publisher=Harvard University Press |isbn=978-0-674-37299-3 |url=https://archive.org/details/harvardbiographi00rand}}</ref> [[Ben Johnston (skladatelj)|Ben Johnston]],<ref>Greene, David Mason (1985). ''Greene's Biographical Encyclopedia of Composers''. str. 1505. Reproducing Piano Roll Fnd.. {{ISBN|978-0-385-14278-6}}.</ref> [[Donald Keats]], [[Karl Korte]], [[Leonard B. Meyer]], [[Joseph Pehrson]], [[Eric Salzman]],<ref>{{cite book |last=Randel |first=Don Michael |year=1996 |title=The Harvard biographical dictionary of music |location=Cambridge, MA |pages=781 |publisher=Harvard University Press |isbn=978-0-674-37299-3 |url=https://archive.org/details/harvardbiographi00rand}}</ref> [[Alice Shields]], [[Seymour Shifrin]],<ref>Jones, Barrie; ed. (2014). ''The Hutchinson Concise Dictionary of Music''., str. 603., Routledge. {{ISBN|978-1-135-95018-7}}.</ref> [[Faye-Ellen Silverman]], [[David Sulzer]], [[Harvey Sollberger]], [[Daniel Waitzman]], [[David Walther]] i [[Charles Wuorinen]]. == Izvori == {{izvori}} == Literatura == * {{citation |title=Contemporary Authors Online |year=2003 |publisher=Gale |location=Detroit |isbn=978-0-7876-3995-2}} == Vidi još == * [[Columbia–Princeton Electronic Music Center (album)]] == Vanjske poveznice == * [http://www.musicianguide.com/biographies/1608003277/Otto-Luening.html Životopis na Musician Guideu] * [https://www.discogs.com/artist/54466-Otto-Luening Diskografija] na [[Discogs]]u * {{imdb ime|id=1149716|ime=Otto Luening}} * [http://archives.nypl.org/mus/18617 Otto Luening papers, 1900–1996], held by the Music Division, [[New York Public Library for the Performing Arts]]. * [http://www.kcstudio.com/luening3.html Intervju], 20. srpnja 1985. {{GLAVNIRASPORED:Luening, Otto}} [[Kategorija:Njemački skladatelji]] [[Kategorija:Američki skladatelji]] [[Kategorija:Klasični skladatelji 20. stoljeća]] [[Kategorija:Operni skladatelji]] [[Kategorija:Skladatelji elektroakustičke glazbe]] [[Kategorija:Američki dirigenti]] [[Kategorija:Njemački dirigenti]] 1qet2coq4vbngwmslb3nnoj0d7whm8l 0 680011 7427713 7402908 2026-04-10T14:19:42Z Ponor 38361 datum ≠ mjesto 7427713 wikitext text/x-wiki {{Infookvir skladatelj | ime = Maurice Jarre | slika = | veličina = 220px | opis_slike = | puno_ime = | datum_rođenja = 13. rujna 1924. | mjesto_rođenja = [[Lyon]] | datum_smrti = 29. ožujka 2009. | mjesto_smrti = [[Los Angeles]] | djela = | period = 1958. – 2001. | suradnici = | utjecaj = | nagrade = | poveznica = }} '''Maurice-Alexis Jarre''' (Lyon, [[13. rujna]] [[1924.]] – [[Los Angeles]], [[29. ožujka]] [[2009.]])<ref>{{Citiranje weba|last=Curry|first=Neil|last2=Appiah|first2=Lidz-Ama|date=2009-03-31|title=Oscar-winning movie legend Maurice Jarre dies|url=http://edition.cnn.com/2009/SHOWBIZ/Movies/03/30/maurice.jarre.composer.obit/index.htm|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20200725122057/http://edition.cnn.com/2009/SHOWBIZ/Movies/03/30/maurice.jarre.composer.obit/index.html|archive-date=2020-07-25|access-date=2020-07-25|website=CNN}}</ref> bio je francuski skladatelj i dirigent uglavnom poznat po filmskoj glazbi. Otac je skladatelja i glazbenika [[Jean-Michel Jarre|Jeana-Michela Jarrea]]. Bio je nominiran za devet [[Oscar]]a, osvojivši tri u kategoriji [[Oscar za najbolju originalnu glazbu]]: [[Lawrence od Arabije (1962.)]], [[Doktor Živago (1965.)]] i [[Put u Indiju (1984.)]]. Osvojio je i četiri [[Zlatni globus|Zlatna globusa]], dvije [[BAFTA]] nagrade i jednu nagradu [[Grammy]]. Poznat je i po suradnji s filmskim redateljem [[David Lean|Davidom Leanom]].<ref>{{Citiranje časopisa |title=Maurice Jarre: Composer who won three Oscars for his work with David Lean |url=https://www.independent.co.uk/news/lifeinfocus/maurice-jarre-death-film-composer-zhivago-passage-to-india-lawrence-of-arabia-david-lean-a8842051.html |date=2019-04-02 |language=en |accessdate=2020-07-25|last=Riley|first=John|journal=The Independent}}</ref> Počevši od filma [[Lawrence od Arabije (1962.)|''Lawrence od Arabije'']]. skladao je muziku za sve njegove buduće filmove. Među ostale značajnije filmove ubrajaju se: * ''[[Vlak (1964.)|Vlak]]'' (1964.) * ''[[Pod zastavom Muhameda (1976.)|Pod zastavom Muhameda]]'' (1976.) * [[Limeni bubanj (1979.)|''Limeni bubanj'']] (1979.) * ''[[Pustinjski lav (1981.)|Pustinjski lav]]'' (1981.) * [[Svjedok (1985.)|''Svjedok'']] (1985.) * ''[[Kobna privlačnost (1987.)|Kobna privlačnost]]'' (1987.) * [[Duh (1990.)|''Duh'']] (1990.) == Zanimljivosti == * Njegov sin [[Jean-Michel Jarre]] potječe iz prvog braka s Francette Pejot. Kada je Jean-Michel Jarre imao pet godina, Maurice Jarre se rastaje od supruge te seli u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Americke Države]], ostavivši Jean-Michela s majkom u Francuskoj.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Jean Michel Jarre: Smooth operator |url=http://www.independent.co.uk/arts-entertainment/music/features/jean-michel-jarre-smooth-operator-557538.html |date=2004-08-23 |language=en |accessdate=2020-07-25|journal=The Independent}}</ref> Zajedničko bavljenje glazbom sa sinom odbijao je sve do svoje smrti 2009. godine. * [[Asteroidi|Asteroid]] [[(4422) Jarre]] je dobio ime po Mauriceu Jarreu i njegovom sinu Jean-Michelu Jarreu. == Izvori == {{Izvori }} [[Kategorija:Skladatelji]] [[Kategorija:Skladatelji dobitnici Oscara za najbolju pjesmu]] {{DEFAULTSORT:Jarre, Maurice}} == Vanjske poveznice == * [[imdbname:0003574|Maurice Jarre]] u internetskoj bazi filmova [[Internet Movie Database|IMDb]] {{Mrva-film}} [[Kategorija:Dobitnici BAFTA-e]] [[Kategorija:Dobitnici Zlatnog globusa]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Grammy]] qi2oa4mq0u9tgmi04iqhefi1e4u04y9 0 682107 7427811 7197062 2026-04-10T17:55:43Z Divna Jaksic 974 7427811 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vojna osoba|ime=Grgur Orlović|datum rođenja=''nepoznat'', prije [[1510.]]|datum smrti=[[29. kolovoza]] [[1526.]]|mjesto smrti=[[Mohač]]|titule=kapetan [[Senj|Senja]] i [[Klis|Klisa]]|ratovi=[[Stogodišnji hrvatsko-turski rat]]|bitke=bitka kod Klisa (1524.), [[Mohačka bitka|bitka na Mohačkom polju (1526.)]];|supruga=[[Marta Orlovčić|Marta Husonhazon]]}} '''Grgur Orlovčić''' (?, prije [[1510.]] – [[Mohač]], [[29. kolovoza]] [[1526.]]<ref>Orlovčić, Grgur. ''Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje.'' Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 19. 8. 2020. <<nowiki>https://enciklopedija.hr/clanak/45555</nowiki>>.</ref>), bio je hrvatski vojskovođa i uz [[Petar Kružić|Petra Kružića]] kapetan [[Senj]]a i [[Kliška tvrđava|Klisa]]. == Podrijetlo == Pripadao je obitelji [[Orlovići|Orlovčić]] hrvatskog plemenitog roda [[Humljani|Humljana]] iz gornjeg [[Pounje|Pounja]].<ref>Orlovčić. ''Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje.'' Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 19. 8. 2020.<https://enciklopedija.hr/clanak/45554>.</ref> Jedno od dobara ove obitelji bio je grad (castrum) [[Čovka]] smješten nešto sjevernije od [[Krug (razdvojba)|Kruga]], prema pretpostavkama većine povjesničara, rodnog mjesta Petra Kružića.<ref> I. Jurković: ''Veliki i osobit razbojnik u službi pape - Petar Kružić, kapetan najjužnijeg dijela protuosmanskoga obrambenog sustava Hrvatske'', str. 164.;</ref> == Životopis == O Orlovčićevu ranom životu poznato je vrlo malo informacija. Bio je sin [[Juraj Orlovčić|Jurja Orlovčića]], hrvatskog velikaša, koji je [[1492.]] bio predstavnik [[Hrvatski sabor|Hrvatskog sabora]] u radu [[Ugarski sabor|Ugarskog sabora]] i njegove supruge [[Klara Orlovčić|Klare Orlovčić]].<ref> I. Jurković: ''Veliki i osobit razbojnik u službi pape - Petar Kružić, kapetan najjužnijeg dijela protuosmanskoga obrambenog sustava Hrvatske'', str. 164.-165. (bilješka);</ref> Poznato je kako ga je nakon službe kraljeva kaštelana u [[Ripač|Ripču]], utvrdi bitnoj za obranu [[Bihać]]a, kralj [[Ludovik II. Jagelović]] [[1521.]] godine imenovao kapetanom grada Senja i poslao ga [[Jeronim Petelinić|Jeronimu Peteliniću]] kao sudruga u službi. Zbog nezadovoljstava Otočana i Senjana Petelinićevom upravom, koja su uskoro došla na vidjelo, kralj je na njegovo mjesto kao sukapetana Orlovčiću izabrao Petra Kružića.<ref> I. Jurković: ''Veliki i osobit razbojnik u službi pape - Petar Kružić, kapetan najjužnijeg dijela protuosmanskoga obrambenog sustava Hrvatske'', str. 165.;</ref> === Međusobna adopcija s Petrom Kružićem === Tri godine kasnije, prema službenoj evidenciji [[Senjski kaptol|Senjskog kaptola]] [[16. svibnja]] [[1524.]],<ref>I. Kukuljević Sakcinski: ''Acta Croatica - Listine hrvatske'', str. 212.-213.; mrežno izdanje priredio Darko Žubrinić; 2010. - http://www.croatianhistory.net/etf/acta.html</ref> senjski su se kapetani međusobno posvojili kao braća i zaključili ugovor o uzajamnom nasljedstvu svih do tada stečenih imanja i svih onih koja će braća tek steći u slučaju da obitelj kojega od njih izumre po muškoj liniji nasljeđivanja. Do ove je odluke najvjerojatnije došlo zbog njihovog međusobnog odnosa zasnovanog na vojničkoj solidarnosti, te zbog sličnosti situacija u kojima su se nalazili (društvenog statusa, istoga zavičajnog podrijetla, raseljeničke povijesti i sl.). Osim navedenog, u to su vrijeme obojica bili i jedinim preostalim muškim pripadnicima vlastitih obitelji, te stoga i jedinim nasljednicima obiteljskih baština. U doba adopcije obojica su već imala malodobnu djecu, ali unatoč toj činjenici bili su, s obzirom na njihov izbor vojne profesije i karijere, svjesni opasnosti izumrća svojih obitelji po muškoj liniji, u slučaju pogibije jednoga od njih, pa su međusobnim posvojenjem zapravo jamčili sigurnu egzistenciju i pravo na uživanje svih stečenih dobara svojim suprugama i kćerima, koja će im svojom zaštitom omogućiti preživjeli "brat".<ref name="#1"> I. Jurković: ''Veliki i osobit razbojnik u službi pape - Petar Kružić, kapetan najjužnijeg dijela protuosmanskoga obrambenog sustava Hrvatske'', str. 166.;</ref> U približno isto vrijeme Orlovčić se Kružiću pridružuje u obrani grada Klisa kao sukapetan, čijim je Kružić bio kapetanom još od [[1518.]] godine. === Smrt i nasljedstvo === Grgur Orlovčić jedan je od brojnih plemića koji je sudjelovao u [[Mohačka bitka|bitci na Mohačkom polju]], gdje je na posljetku i poginuo [[29. kolovoza]] [[1526.]] Iza sebe nije ostavio muških potomaka, te je time njegov rod po muškoj liniji izumro. Nakon njegove smrti dogodio se pretpostavljeni razvoj događaja u njegovoj obitelji vezan uz njegovu međusobnu adopciju s Petrom Kružićem, koji je taj ugovor poštovao, te postao službenim zaštitnikom Orlovčićeve udovice [[Marta Orlovčić|Marte]] i kćeri [[Katarina Kercsenyi|Katarine]], te svih njihovih baštinskih i do tada novostečenih imanja. Primjer Kružićeva poštovanja ovog ugovora može se vidjeti u činjenici kako mu je kralj [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinand]] oko [[1529.]] godine darovao baštinski grad i utvrdu Orlovčića, [[Sokol (utvrda)|Sokol]], na temelju izumrća ove obitelji po muškoj lozi, ali Kružić nakon toga nikad nije osporio vlasništvo nad istim dobrom Orlovčićevoj udovici i kćeri. Također, Marta Orlovčić je bez ikakvih Kružićevih zapreka, početkom [[Veljača|veljače]] [[1534.]] utanačila bračni ugovor s [[Pavle Kercsenyi|Pavlom Kercsenyijem]] za svoju kćer Katarinu i Pavlova sina [[Ladislav Kercsenyi|Ladislava]], u kojemu je kao dio Katarinina miraza naveden i grad Sokol u Kninskoj županiji. Prijenos vlasništva tako nikada nije doveden u pitanje, pa se Ladislav Kercsenyi i nakon Katarinine smrti navodi kao vlasnik istoga grada. Još jedan primjer dobrih odnosa između Marte Orlovčić i Petra Kružića, jest njihovo zajedničko upravljanje vlastelinstvom [[Brezovica]]. Ne postoje zapisi koji bi svjedočili o bilo kakvoj svađi ili nesuglasicama oko diobe dobara ili prihoda ovog vlastelinstva u Križevačkoj županiji, kojeg su Kružić i Orlovčić zajednički dobili u studenom [[1524.]] od kralja Ludovika II. Jagelovića.<ref name="#1"/> == Izvori == {{izvori}} == Vidi još == * [[Petar Kružić]] * [[Kliška tvrđava]] {{GLAVNIRASPORED:Orlovčić, Grgur}} [[Kategorija:Hrvatski vojni zapovjednici]] [[Kategorija:Povijest Hrvatske (1102. – 1527.)]] cieag4emyyl59ufn653wmx8sq6ch2om 0 689114 7427702 7167967 2026-04-10T14:09:48Z Ponor 38361 datum ≠ mjesto 7427702 wikitext text/x-wiki {{Infookvir skladatelj | ime = Dražen Boić | slika = | veličina = | opis_slike = | puno_ime = | datum_rođenja = [[11. travnja]] [[1931.]] | mjesto_rođenja = Zagreb | datum_smrti = [[16. veljače]] [[2013.]] | mjesto_smrti = Zagreb | djela = | period = [[1950-ih]] – [[2013.]] | suradnici = | utjecaj = | nagrade = Diskografska nagrada [[Porin (nagrada)|Porin]] za životno djelo (2013., posth.) | poveznica = }} '''Dražen Boić''' ([[Zagreb]], [[11. travnja]] [[1931.]] – Zagreb, [[16. veljače]] [[2013.]]) hrvatski pijanist i skladatelj. == Životopis == Iako je po struci bio liječnik, cijeli život posvetio je glazbi. Tijekom 1950.-ih zajedno s Mihajlom Švarcom osnovao je klaviristički jazz trio u Hrvatskoj<ref name="porin">{{Citiranje weba |url=http://arhiva.porin.info/dobitnici-nagrada-za-zivotno-djelo/drazen-boic-483 |title=Dražen Boić |author=Dubravko Majnarić |work=arhiva.porin.info |publisher=Institut hrvatske glazbe |accessdate=2020-11-19}}</ref> te je kao [[pijanist]] bio član Plesnog orkestra Radio Zagreba i Orkestra [[Nikica Kalogjera|Nikice Kalogjere]]<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/8438 |title=Boić, Dražen |work=enciklopedija.hr |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |accessdate=2020-11-19}}</ref> Zajedno sa svojim klavirskim triom nastupao je u raznim stranim zemljama među kojima se ističu turneje u [[Australija|Australiji]], po američkim bazama u Europi te u Sovjetskom savezu. Kao [[jazz]] pijanist imao je zapaženu ulogu u obradama klasičnih skladbi u jazz aranžmanu, u raznim jazz skladbama te u skladbama zabavne glazbe.<ref name="porin" /> Od 1983. rado je kao hotelski pijanist u zagrebačkom [[Hotel Esplanade|hotelu Esplanade]], a tijekom [[1990-ih|1990.-ih]] nastupao je i u emisijama na [[Hrvatska radiotelevizija|HRT-u]] (''Nedjeljom popodne'', ''Dobri ljudi'')<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.hds.hr/clan/boic-drazen/ |title=Boić, Dražen |work=hds.hr |publisher=Hrvatsko društvo skladatelja |accessdate=2020-11-19}}</ref> Postumno mu je 2013. godine dodijeljen [[Porin (nagrada)|Porin]] za životno djelo.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.tportal.hr/magazin/clanak/porin-za-zivotno-djelo-posthumno-andeli-potocnik-i-drazenu-boicu-20130312 |title=Porin za životno djelo posthumno Anđeli Potočnik i Draženu Boiću |date=2013-03-12 |work=tportal.hr |publisher=Hrvatski Telekom |accessdate=2020-11-19}}</ref> == Skladbe == Iz opusa mu se ističu nekoliko skladbi: * ''Concertino za klavir i orkestar'', 1955. * ''Tiho i mirno'', 1956. * album ''Razmišljanja'', 2010., u izdanju [[Croatia Records]]a == Izvori == {{izvori}} {{Dobitnici Porina za životno djelo}} {{DEFAULTSORT:Boić, Dražen}} [[Kategorija:Dobitnici Porina za životno djelo]] [[Kategorija:Hrvatski pijanisti]] [[Kategorija:Hrvatski skladatelji]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] 211iu229if5os4efg1g20ogba828lbc 0 691186 7427898 7230634 2026-04-11T05:45:24Z ~2026-22346-02 357588 7427898 wikitext text/x-wiki '''Zbor Izvor''' je [[pjevački zbor]] mladih iz [[Crkva sv. Josipa u Zagrebu|župe sv. Josipa]] na [[zagreb]]ačkoj [[Trešnjevka|Trešnjevci]]<ref> [https://ika.hkm.hr/najave/zbor-mladih-izvor-poziva-na-bozicni-koncert/ Zbor mladih izvor poziva na Božićni koncert] ''[[Informativna katolička agencija]]'', 25. prosinca 2000. </ref> i jedan od najpoznatijih izvođača popularne duhovne glazbe, posebno [[gospel]]a, u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Osnovan je 1993. pod vodstvom Ivane Jelinčić.<ref> [https://www.bitno.net/vijesti/hrvatska/podrzimo-zbor-mladih-%E2%80%9Eizvor/ Podržimo zbor mladih „Izvor“!] ''Bitno'', 11. svibnja 2012. </ref><ref name="ziher"> Glavić, Antonella. [https://www.ziher.hr/tajana-belina-izvor-zbor-obitelj/ Tatjana Belina: "Izvor nije samo zbor, već je i obitelj"] ''Ziher'', 20. prosinca 2016. </ref> Široj javnosti zbor je poznat po nastupu u natjecanju [[HRT|Hrvatske radiotelevizije]] ''Do posljednjeg zbora'' 2011., na kojem je osvojio drugo mjesto. Nastupali na Zagorje blues etno festivalu (2004.),<ref>Lacković, Elvis. [https://www.rmb.hr/izvrsni-zbor-izvor-u-mariji-bistrici-zakljucio-1-zagorje-blues-etno-festival/ Izvrsni zbor Izvor u Mariji Bistrici zaključio 1. Zagorje blues etno festival] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210312073721/https://www.rmb.hr/izvrsni-zbor-izvor-u-mariji-bistrici-zakljucio-1-zagorje-blues-etno-festival/ |date=12. ožujka 2021. }} ''Radio Marija Bistrica'', 16. studenog 2014.</ref> [[Uskrsfest]]u,<ref> [https://hkm.hr/glazba/40-godina-uskrs-festa-kad-vas-ovako-od-srca-pozovu-popularni-izvor-i-marija-husar-morate-doci/ 40 godina Uskrs festa: Kad vas ovako od srca pozovu popularni "Izvor" i Marija Husar, morate doći!] ''[[Hrvatska katolička mreža]]'', 25. travnja 2019. </ref> Bonofestu (2015., s [[Ivana Husar|Ivanom Husar Mlinac]]),<ref>[https://duhovnaglazba.online/zbor-izvor-svima-je-jednako-dao-bonofest-2015 Zbor Izvor - Svima je jednako dao (Bonofest 2015.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210312073743/https://duhovnaglazba.online/zbor-izvor-svima-je-jednako-dao-bonofest-2015 |date=12. ožujka 2021. }} na mrežnom portalu »Duhovna glazba«, pristupljeno 18. prosinca 2020.</ref> Stepinčevim notama u [[Koprivnica|Koprivnici]] (2011.), Dominus festu u [[Osijek]]u (2011.). Na 15. Međunarodnom natjecanju zborskog pjevanja u [[Verona|Veroni]] osvojili su prvo mjesto u kategoriji jazz/blues/pop<ref name="vl"/> te nagradu »Zlatni mikrofon« na prvom Gospel festu u [[Križevci]]ma 2012.<ref name="aa"> [https://akademija-art.hr/2020/01/03/novi-cd-izvor-live-20-godina/ New CD: SOURCE - Live 20 years] {{eng oznaka}} ''akademija-art.hr'', 3. siječnja 2020. </ref> Zbor je surađivao i nastupao s [[Mia Dimšić|Mijom Dimšić]],<ref> [https://www.24sata.hr/promo-sadrzaj/uzivo-pogledajte-koncerta-mije-dimsic-i-zbora-izvor-552581 UŽIVO: pogledajte koncert Mije Dimšić i zbora Izvor] ''24 sata'', 14. prosinca 2017. </ref> [[Oliver Dragojević|Oliverom Dragojevićem]] i [[Zlatan Stipišić|Zlatanom Stipišićem]] (u sklopu koncertne promidžbe albuma ''Familija'' 2017., u [[Arena Zagreb|zagrebačkoj Areni]], [[Pula|Puli]], [[Split]]u, [[Varaždin]]u i [[Osijek]]u te [[Slovenija|Sloveniji]]),<ref name="ziher"/> [[Ivo Gamulin Gianni|Ivom Gamulinom]] (na projektu ''Božićna priča'' 2010.<ref name="aa"/>), [[Gloria Gaynor|Gloriom Gaynor]] (na [[humanitarni rad|humanitarnom]] [[koncert]]u u [[Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog|Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog]]<ref name="aa"/>), [[Ivana Kindl|Ivanom Kindl]] (na albumu ''Gospel u [[Gradsko kazalište Komedija|Komediji]]'', dobitnik [[Porin (nagrada)|Porin]]a 2010. za najbolji album duhovne glazbe),<ref> [http://arhiva.porin.info/dobitnici-po-godinama/2010-121 Dobitnici Porina 2010.] u mrežnoj pismohrani Porina, pristupljeno 18. prosinca 2020. </ref> [[Radojka Šverko|Radojkom Šverko]] i dr.<ref name="vl"> [https://www.vecernji.hr/kultura/zbor-izvor-na-progledaj-srcem-2015-1038847 Zbor Izvor na Progledaj srcem 2015.] ''[[Večernji list]]'', 20. studenoga 2015. </ref> == Diskografija == * ''Izvor'', [[Glas Koncila]], 2003. * ''IZVORni Božić'', Glas Koncila, 2007. (suradnja s [[Ivana Husar|Ivanom]] i [[Marija Husar|Marijom Husar]]) * ''Izbor LIVE 20 godina'', [[Aquarius Records]], 2013. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.zupa-svjosip.hr/zborovi/zbor-izvor/ Zbor] na mrežnim stranicama [[Župa sv. Josipa, Zagreb – Trešnjevka|Župe sv. Josipa u Zagrebu]] * [https://infobiz.fina.hr/public/OIB-59853133622/zbor-izvor Podatci] u bazi [[Financijska agencija|Fine]] * [https://music.apple.com/us/artist/zbor-izvor/815716833 Službena stranica] na [[Apple Music]] * [https://www.deezer.com/hr/artist/5506050 Službene stranice] na [[Deezer]]u * [https://www.facebook.com/Izvor Službena stranica] na [[Facebook]]u * [https://www.youtube.com/user/zborizvor/about Službeni kanal] na [[YouTube]]u [[Kategorija:Gospel]] [[Kategorija:Hrvatski crkveni zborovi]] [[Kategorija:Pjevački zborovi u Zagrebu]] [[Kategorija:Katoličanstvo u Zagrebu]] qpbe9hu49me70epjx55cwm50sdpa08z 828 691943 7427736 7340923 2026-04-10T14:34:47Z Flamingounicorn 243866 test 7427736 Scribunto text/plain local p = {} local formatirajDatum = require('Module:Formatiraj datum') local function getMinMaxIso(isoDatum) local y, m, d = isoDatum:match('(%d+)-(%d+)-(%d+)') if y then return isoDatum, isoDatum end y, m = isoDatum:match('(%d+)-(%d+)') if y and m then local maxDan = formatirajDatum.getMaxDan(y, m) local earliest = string.format("%s-%s-01", y, m) local latest = string.format("%s-%s-%02d", y, m, maxDan) return earliest, latest end y = isoDatum:match('(%d+)') if y then return y .. "-01-01", y .. "-12-31" end return nil, nil end local function stripWikiLink(s) -- zamijeni [[Nešto|tekst]] ili [[tekst]] s njihovim display textom local result = s:gsub('%[%[.-%|(.-)%]%]', '%1'):gsub('%[%[(.-)%]%]', '%1') return result end local function CalculateAge(isoPocetak, isoKraj) if not isoPocetak or not isoKraj then return nil end local p_min, p_max = getMinMaxIso(isoPocetak) local k_min, k_max = getMinMaxIso(isoKraj) if not p_min or not k_max then return nil end local y1_min, m1_min, d1_min = p_max:match('(%d+)-(%d+)-(%d+)') local y2_min, m2_min, d2_min = k_min:match('(%d+)-(%d+)-(%d+)') y1_min, m1_min, d1_min = tonumber(y1_min), tonumber(m1_min), tonumber(d1_min) y2_min, m2_min, d2_min = tonumber(y2_min), tonumber(m2_min), tonumber(d2_min) local minGodine = y2_min - y1_min if (m2_min < m1_min) or (m2_min == m1_min and d2_min < d1_min) then minGodine = minGodine - 1 end local y1_max, m1_max, d1_max = p_min:match('(%d+)-(%d+)-(%d+)') local y2_max, m2_max, d2_max = k_max:match('(%d+)-(%d+)-(%d+)') y1_max, m1_max, d1_max = tonumber(y1_max), tonumber(m1_max), tonumber(d1_max) y2_max, m2_max, d2_max = tonumber(y2_max), tonumber(m2_max), tonumber(d2_max) local maxGodine = y2_max - y1_max if (m2_max < m1_max) or (m2_max == m1_max and d2_max < d1_max) then maxGodine = maxGodine - 1 end if minGodine < 0 or maxGodine > 122 then return nil end if minGodine == maxGodine then if minGodine > 0 then return string.format("%d god.", minGodine) else local mjeseci = (y2_max - y1_max) * 12 + (m2_max - m1_max) if d2_max < d1_max then mjeseci = mjeseci - 1 end if mjeseci < 0 then mjeseci = 0 end return string.format("%d mj.", mjeseci) end else return string.format("%d–%d god.", minGodine, maxGodine) end end function p.birth(frame) local args = frame.args local birthDate = mw.text.trim(args[1] or "") local deathDate = mw.text.trim(args[2] or "") if birthDate == "" then return "" end if string.find(birthDate, 'god', 1, true) or string.find(birthDate, 'godina', 1, true) or string.find(birthDate, 'mj', 1, true) or string.find(birthDate, 'ForceAgeToShow', 1, true) or string.find(birthDate, 'dob', 1, true) then return birthDate end local cleanBirth = stripWikiLink(birthDate) local bdaySpan = formatirajDatum.formatDateWithClass{ args = { [1] = cleanBirth, [2] = 'bday' } } local ISObirth = formatirajDatum.getISO{ args = { [1] = cleanBirth } } local visiblePart = birthDate local category = "" local ns = mw.title.getCurrentTitle().namespace local title = mw.title.getCurrentTitle() if ns == 10 and not title.text:find('/doc$') and not title.text:find('/testcases$') and not title.text:find('/sandbox$') then category = '[[Kategorija:Predlošci koji koriste Modul:Datum i dob]]' end if deathDate == "" then if ISObirth then local today = mw.getContentLanguage():formatDate('Y-m-d') local age = CalculateAge(ISObirth, today) if age then visiblePart = visiblePart .. " (" .. age .. ")" if ns == 0 then category = '[[Kategorija:Stranice s automatskim izračunom dobi osobe]]' end else if ns == 0 then category = '[[Kategorija:Stranice bez izračuna dobi osobe]]' end end else if ns == 0 then category = '[[Kategorija:Stranice bez izračuna dobi osobe]]' end end end if bdaySpan ~= "" then return bdaySpan .. " " .. visiblePart .. category else return visiblePart .. category end end function p.death(frame) local args = frame.args local birthDate = mw.text.trim(args[1] or "") local deathDate = mw.text.trim(args[2] or "") if deathDate == "" then return "" end if string.find(deathDate, 'god', 1, true) or string.find(deathDate, 'godina', 1, true) or string.find(deathDate, 'mj', 1, true) or string.find(deathDate, 'ForceAgeToShow', 1, true) or string.find(deathDate, 'dob', 1, true) then return deathDate end if string.find(birthDate, 'god', 1, true) or string.find(birthDate, 'godina', 1, true) or string.find(birthDate, 'mj', 1, true) or string.find(birthDate, 'ForceAgeToShow', 1, true) or string.find(birthDate, 'dob', 1, true) then return deathDate end local ISObirth = formatirajDatum.getISO{ args = { [1] = stripWikiLink(birthDate) } } local ISOdeath = formatirajDatum.getISO{ args = { [1] = stripWikiLink(deathDate) } } local display = deathDate local ns = mw.title.getCurrentTitle().namespace local title = mw.title.getCurrentTitle() local category = "" if ns == 10 and not title.text:find('/doc$') and not title.text:find('/testcases$') and not title.text:find('/sandbox$') then category = '[[Kategorija:Predlošci koji koriste Modul:Datum i dob]]' end if ISObirth and ISOdeath then local age = CalculateAge(ISObirth, ISOdeath) if age then display = display .. " (" .. age .. ")" if ns == 0 then category = '[[Kategorija:Stranice s automatskim izračunom dobi osobe]]' end else if ns == 0 then category = '[[Kategorija:Stranice bez izračuna dobi osobe]]' end end else if ns == 0 then category = '[[Kategorija:Stranice bez izračuna dobi osobe]]' end end return display .. category end return p fno8jjr83ax0ouvkn1v7yvch7jougka 7427744 7427736 2026-04-10T14:46:09Z Flamingounicorn 243866 7427744 Scribunto text/plain local p = {} local formatirajDatum = require('Module:Formatiraj datum') local function getMinMaxIso(isoDatum) local y, m, d = isoDatum:match('(%d+)-(%d+)-(%d+)') if y then return isoDatum, isoDatum end y, m = isoDatum:match('(%d+)-(%d+)') if y and m then local maxDan = formatirajDatum.getMaxDan(y, m) local earliest = string.format("%s-%s-01", y, m) local latest = string.format("%s-%s-%02d", y, m, maxDan) return earliest, latest end y = isoDatum:match('(%d+)') if y then return y .. "-01-01", y .. "-12-31" end return nil, nil end local function stripWikiLink(s) -- zamijeni [[Nešto|tekst]] ili [[tekst]] s njihovim display textom local result = s:gsub('%[%[.-%|(.-)%]%]', '%1'):gsub('%[%[(.-)%]%]', '%1') return result end local function CalculateAge(isoPocetak, isoKraj) if not isoPocetak or not isoKraj then return nil end local p_min, p_max = getMinMaxIso(isoPocetak) local k_min, k_max = getMinMaxIso(isoKraj) if not p_min or not k_max then return nil end local y1_min, m1_min, d1_min = p_max:match('(%d+)-(%d+)-(%d+)') local y2_min, m2_min, d2_min = k_min:match('(%d+)-(%d+)-(%d+)') y1_min, m1_min, d1_min = tonumber(y1_min), tonumber(m1_min), tonumber(d1_min) y2_min, m2_min, d2_min = tonumber(y2_min), tonumber(m2_min), tonumber(d2_min) local minGodine = y2_min - y1_min if (m2_min < m1_min) or (m2_min == m1_min and d2_min < d1_min) then minGodine = minGodine - 1 end local y1_max, m1_max, d1_max = p_min:match('(%d+)-(%d+)-(%d+)') local y2_max, m2_max, d2_max = k_max:match('(%d+)-(%d+)-(%d+)') y1_max, m1_max, d1_max = tonumber(y1_max), tonumber(m1_max), tonumber(d1_max) y2_max, m2_max, d2_max = tonumber(y2_max), tonumber(m2_max), tonumber(d2_max) local maxGodine = y2_max - y1_max if (m2_max < m1_max) or (m2_max == m1_max and d2_max < d1_max) then maxGodine = maxGodine - 1 end if minGodine < 0 or maxGodine > 122 then return nil end if minGodine == maxGodine then if minGodine > 0 then return string.format("%d god.", minGodine) else local mjeseci = (y2_max - y1_max) * 12 + (m2_max - m1_max) if d2_max < d1_max then mjeseci = mjeseci - 1 end if mjeseci < 0 then mjeseci = 0 end return string.format("%d mj.", mjeseci) end else return string.format("%d–%d god.", minGodine, maxGodine) end end function p.birth(frame) local args = frame.args local birthDate = mw.text.trim(args[1] or "") local deathDate = mw.text.trim(args[2] or "") if birthDate == "" then return "" end if string.find(birthDate, 'god', 1, true) or string.find(birthDate, 'godina', 1, true) or string.find(birthDate, 'mj', 1, true) or string.find(birthDate, 'ForceAgeToShow', 1, true) or string.find(birthDate, 'dob', 1, true) then return birthDate end local cleanBirth = stripWikiLink(birthDate) local sakrij = mw.text.trim(args['sakrijdatum'] or "") ~= "" local bdaySpan = not sakrij and formatirajDatum.formatDateWithClass{ args = { [1] = cleanBirth, [2] = 'bday' } } or "" local ISObirth = formatirajDatum.getISO{ args = { [1] = cleanBirth } } local visiblePart = not sakrij and birthDate or "" local category = "" local ns = mw.title.getCurrentTitle().namespace local title = mw.title.getCurrentTitle() if ns == 10 and not title.text:find('/doc$') and not title.text:find('/testcases$') and not title.text:find('/sandbox$') then category = '[[Kategorija:Predlošci koji koriste Modul:Datum i dob]]' end if deathDate == "" then if ISObirth then local today = mw.getContentLanguage():formatDate('Y-m-d') local age = CalculateAge(ISObirth, today) if age then visiblePart = visiblePart .. " (" .. age .. ")" if ns == 0 then category = '[[Kategorija:Stranice s automatskim izračunom dobi osobe]]' end else if ns == 0 then category = '[[Kategorija:Stranice bez izračuna dobi osobe]]' end end else if ns == 0 then category = '[[Kategorija:Stranice bez izračuna dobi osobe]]' end end end if bdaySpan ~= "" then return bdaySpan .. " " .. visiblePart .. category else return visiblePart .. category end end function p.death(frame) local args = frame.args local birthDate = mw.text.trim(args[1] or "") local deathDate = mw.text.trim(args[2] or "") if deathDate == "" then return "" end if string.find(deathDate, 'god', 1, true) or string.find(deathDate, 'godina', 1, true) or string.find(deathDate, 'mj', 1, true) or string.find(deathDate, 'ForceAgeToShow', 1, true) or string.find(deathDate, 'dob', 1, true) then return deathDate end if string.find(birthDate, 'god', 1, true) or string.find(birthDate, 'godina', 1, true) or string.find(birthDate, 'mj', 1, true) or string.find(birthDate, 'ForceAgeToShow', 1, true) or string.find(birthDate, 'dob', 1, true) then return deathDate end local ISObirth = formatirajDatum.getISO{ args = { [1] = stripWikiLink(birthDate) } } local ISOdeath = formatirajDatum.getISO{ args = { [1] = stripWikiLink(deathDate) } } local sakrij = mw.text.trim(args['sakrijdatum'] or "") ~= "" local display = not sakrij and deathDate or "" local ns = mw.title.getCurrentTitle().namespace local title = mw.title.getCurrentTitle() local category = "" if ns == 10 and not title.text:find('/doc$') and not title.text:find('/testcases$') and not title.text:find('/sandbox$') then category = '[[Kategorija:Predlošci koji koriste Modul:Datum i dob]]' end if ISObirth and ISOdeath then local age = CalculateAge(ISObirth, ISOdeath) if age then display = display .. " (" .. age .. ")" if ns == 0 then category = '[[Kategorija:Stranice s automatskim izračunom dobi osobe]]' end else if ns == 0 then category = '[[Kategorija:Stranice bez izračuna dobi osobe]]' end end else if ns == 0 then category = '[[Kategorija:Stranice bez izračuna dobi osobe]]' end end return display .. category end return p stb0u70tjw7nqaqprmpbydqf9p2b6fu 7427774 7427744 2026-04-10T16:03:56Z Flamingounicorn 243866 vraćeno 7427774 Scribunto text/plain local p = {} function p.vjezba(frame) -- molimo ne mijenjajte linije iznad -- ispod pišite svoj kod local naslovTrenutne = mw.title.getCurrentTitle() -- dohvati naslov trenutne stranice local naslovID = mw.title.new(4) -- dohvati naslov stranice s ID-jem 4 textNaslovTrenutne = 'Naslov trenutne stranice je ' .. naslovTrenutne.prefixedText ..'<br />' textNaslovID = 'Naslov stranice s ID-jem 4 je ' .. naslovID.prefixedText return textNaslovTrenutne .. textNaslovID --ne mijenjajte linije ispod end return p h3enp5xeod94h24zxhzmdw4ac35pqph 2 692253 7427670 7427566 2026-04-10T13:51:03Z Argo Navis 852 Dodavanje stavke na popis zadataka: [[Kapela_sv._Roka_u_Gornjem_gradu_(Osijek)]] 7427670 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|}} == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20230102094634" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]</li> <li id="20240418203101" class="popis-zadataka">[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> <li id="20260311102503" class="popis-zadataka">[[Mletačka kula u Splitu]] 11:25, 11. ožujka 2026. (CET) napiši, ispravi [[Mletačka vrata]]</li> === Prevedi iz početka === <li id="20211019150540" class="popis-zadataka">[[Howland (otok)]] 17:05, 19. listopada 2021. (CEST) loše prevedeno</li> <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250819122041" class="popis-zadataka">[[Zemlja Sveti Martin]] 14:20, 19. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20251212121134" class="popis-zadataka">[[Zagrebačka rezolucija]] 13:11, 12. prosinca 2025. (CET) prevesti iz početka</li> <li id="20251212121453" class="popis-zadataka">[[Ženevska deklaracija (1918.)]] 13:14, 12. prosinca 2025. (CET) prevesti iz početka</li> <li id="20260326144415" class="popis-zadataka">[[Abu Musa]] 15:44, 26. ožujka 2026. (CET) dopuni</li> <li id="20260328125929" class="popis-zadataka">[[Melekeok]] 13:59, 28. ožujka 2026. (CET) </li> <li id="20260328131020" class="popis-zadataka">[[Pianosa (Tremiti)]] 14:10, 28. ožujka 2026. (CET) </li> === Dovrši započete članke === ==== Otoci ==== <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> ==== Ostalo ==== <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260309234007%7C5215151&limit=500 Nove str. od 10.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> <li id="20240110230521" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir mjesečev krater ili more]] 00:05, 11. siječnja 2024. (CET) </li> <li id="20250902091805" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir kečer]] spoji sa [[Predložak:Kečer]] 11:18, 2. rujna 2025. (CEST)</li> == Kategorizacija == <li id="20220810125314" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/QV|Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije članaka</li> <li id="20250206105344" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gospodarske grane]] 11:53, 6. veljače 2025. (CET) </li> <li id="20260209144930" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Američko društvo po saveznim državama i teritorijima]] 15:49, 9. veljače 2026. (CET) Indijanci?</li> === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) Provjeri module lokacijskih karata od F</li> === Kategorizacija - promet === <li id="20230818124640" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Putnički promet]] 14:46, 18. kolovoza 2023. (CEST) nema en, tamo je javni prijevoz</li> <li Uslužne djelatnosti po državama}}id="20231005025134" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Promet po državama]] - sve podkat {{kat:|Uslužne djelatnosti po državama}}</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> === Kategorizacija - povijest === ==== Kategorizacija - vladari ==== <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> === Kategorizacija - religija === <li id="20220118160637" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Pravoslavni metropoliti]] 17:06, 18. siječnja 2022. (CET) što s Crnogorskim? Vladike?</li> === Uskladi nazive podkategorija ili članaka === <li id="20230804131135" class="popis-zadataka">[[Trg hrvatskih velikana]] 15:11, 4. kolovoza 2023. (CEST) standard?</li> <li id="20241129150352" class="popis-zadataka">[[Mauretanija]] 16:03, 29. studenoga 2024. (CET) i/e</li> <li id="20251111141039" class="popis-zadataka">[[Regija Magallanes y de la Antártica Chilena]] provincije ili pokrajine?</li> === Uskladi kategorije od članaka i podkategorija, dodaj iw i commons === <li id="20231211111531" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Administrativne podjele po državama]] 12:15, 11. prosinca 2023. (CET) commons, iw za sve</li> === Izdvoji u podkategorije === <li id="20230818110610" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tvrtke po državama]] 13:06, 18. kolovoza 2023. (CEST) izdvoji proizvodne po državama</li> <li id="20250206135400" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tvrtke]] 14:54, 6. veljače 2025. (CET) => zabava</li> <li id="20230921092834" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodne tvrtke]] 11:28, 21. rujna 2023. (CEST) izdvoji prozvode u podkategorije</li> == Šport == <li id="20220504140706" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Sportski recenzist]] 16:07, 4. svibnja 2022. (CEST) sportski članci, sezone</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20210320173817" class="popis-zadataka">[[Ekonomija]] 18:38, 20. ožujka 2021. (CET) [[:en:Economy_(disambiguation)]]</li> <li id="20211022145032" class="popis-zadataka">[[Pokrajine Madagaskara]] 16:50, 22. listopada 2021. (CEST) provjeri linkove - neki bi trebali voditi na regije</li> <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> <li id="20220210095758" class="popis-zadataka">[[Instrument]] 10:57, 10. veljače 2022. (CET) dsm - sredi</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Karbinci]]</li> <li id="20210926201851" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Administrativne jedinice]] Sve! Bezbroj dsm!</li> === n x krive wp === <li id="20230303130621" class="popis-zadataka">[[Chiapas]] 14:06, 3. ožujka 2023. (CET) Općine vode na dsm ili krive wp!</li> <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === WP:BR === <li id="20220830090803" class="popis-zadataka">[[Dikasterij (Rimska kurija)]] 11:08, 30. kolovoza 2022. (CEST) dsm? vidi en!</li> <li id="20251105095104" class="popis-zadataka">[[Ultra]] 10:51, 5. studenoga 2025. (CET) new dsm</li> <li id="20251111141937" class="popis-zadataka">[[La Plata]] 15:19, 11. studenoga 2025. (CET) [[La Plata (Argentina)]] dsm</li> === WLH dsm === <li id="20251121145109" class="popis-zadataka">[[Posebno:Što vodi ovamo/Ambon]] (76)</li> <li id="20251121145108" class="popis-zadataka">[[Posebno:Što vodi ovamo/Viši sisavci]] (44)</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220830142256" class="popis-zadataka">[[Sveta Sofija Milanska]] 16:22, 30. kolovoza 2022. (CEST) dsm i razjasniti [[Sveta Sofija]]</li> <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20230602123023" class="popis-zadataka">[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20230908124435" class="popis-zadataka">[[Man]] 14:44, 8. rujna 2023. (CEST) dsm na [[Man]]</li> <li id="20230524122258" class="popis-zadataka">[[Discovery]] 14:22, 24. svibnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20240304145604" class="popis-zadataka">[[Margarita]] 15:56, 4. ožujka 2024. (CET) new dsm</li> <li id="20211028062850" class="popis-zadataka">[[Hamilton]] 08:28, 28. listopada 2021. (CEST) new dsm!</li> <li id="20241212151701" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Regije Tanzanije]] 16:17, 12. prosinca 2024. (CET) dsm?</li> <li id="20241212151702" class="popis-zadataka">[[Chaco]] 16:17, 12. prosinca 2024. (CET) new dsm</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20250827154229" class="popis-zadataka">[[Lucky]] 17:42, 27. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> == Spoji u 1 == <li id="20211110141733" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geomorfologija]] 15:17, 10. studenoga 2021. (CET) izdvoji reljef morskog dna, možda i spoji u 1</li> <li id="20250406140227" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tiskani mediji na hrvatskom jeziku u Njemačkoj]] 16:02, 6. travnja 2025. (CEST) ultra kratki članci, spojiti prema [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Tra%C5%BEi_poveznice?target=http%3A%2F%2F161.53.245.120%2FWebCGI.exe%3FTip%3DListic%26Jbmg%3D016307%26Baza%3D1 izvoru]</li> == NPOV == === Provjeriti NPOV === <li id="20210529072017" class="popis-zadataka">[[Bosanskohercegovački Hrvati nakon Daytonskog sporazuma]] 09:20, 29. svibnja 2021. (CEST) provjeri NPOV</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> <li id="20210402125653" class="popis-zadataka">[[Popis popisa]] 14:56, 2. travnja 2021. (CEST) Brisati</li> == Prekratko i/ili brisati == <li id="20220209080209" class="popis-zadataka">[[WestGate Towers (Split)]] 09:02, 9. veljače 2022. (CET) prekratko</li> <li id="20230907070840" class="popis-zadataka">[[Arhiepiskop pećki]] 09:08, 7. rujna 2023. (CEST) uklopi negdje, prekratko</li> === Suradnici s kratki člancima === <li id="20211026093749" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Facasplaca]] 11:37, 26. listopada 2021. (CEST) Prepisano 2004., vidi [https://xtools.wmflabs.org/pages/hr.wikipedia.org/Facasplaca popis]</li> <li id="20211028081701" class="popis-zadataka">[[Suradnik:VodomarBot]] 10:17, 28. listopada 2021. (CEST) Preko [https://xtools.wmflabs.org/pages/hr.wikipedia.org/VodomarBot 5000 loše ubačenih članaka o naseljima]</li> <li id="20230929071649" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Lipice]] 09:16, 29. rujna 2023. (CEST) [https://xtools.wmcloud.org/pages/hr.wikipedia.org/Lipice prekratki članci]</li> <li id="20251128073814" class="popis-zadataka">[[Posebno:Doprinosi/Al Bundy]] 08:38, 28. studenoga 2025. (CET) [https://xtools.wmcloud.org/pages/hr.wikipedia.org/Al_Bundy članci] nisu enciklopedijski, i prekratki su</li> == Upitni kriteriji == == Loši i strojni prijevodi == <li id="20210610121713" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Strojno prevedeni članci]] 86</li> <li id="20210825091415" class="popis-zadataka">[[Posebno:Doprinosi/AustroHungarian1867]] 11:14, 25. kolovoza 2021. (CEST) provjeri njegove prijevode [https://xtools.wmflabs.org/pages/hr.wikipedia.org/AustroHungarian1867 popis]</li> <li id="20211115151004" class="popis-zadataka">[[Posebno:Doprinosi/2A02:2F01:700F:FC00:3017:FAB0:3185:79CE]] 16:10, 15. studenoga 2021. (CET) loši strojni prijevodi</li> == Krivi infookviri == <li id="20230821140329" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice</li> == Popraviti wikikod == <li id="20230912111530" class="popis-zadataka">[[Modul:Unicode data]] 13:15, 12. rujna 2023. (CEST) WLH</li> <li id="20230920234354" class="popis-zadataka">[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!</li> <li id="20240304090323" class="popis-zadataka">[[Predložak:Zaštićen-meta]] 10:03, 4. ožujka 2024. (CET) daje [[:Kategorija:Wikipedia pages with incorrect protection templates‏]]</li> <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == <li id="20210921145627" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?</li> <li id="20211019105638" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sibir]] 12:56, 19. listopada 2021. (CEST) kaos</li> <li id="20251014121427" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Reljefni oblici u Karibima i Karipskom moru]] 14:14, 14. listopada 2025. (CEST) sve karipske države!</li> === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240208071623" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240208071842" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Države i reljefni oblici na 2 kontinenta/oceana === <li id="20211029211758" class="popis-zadataka">[[Hirokitia]] 23:17, 29. listopada 2021. (CEST) Cipar, u Aziji?</li> == Sređivanje administrativnih podjela država == <li id="20221103160032" class="popis-zadataka">[[District of Columbia]] 17:00, 3. studenoga 2022. (CET) isto što i Washington, D.C. ???</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Hrvatski otoci == <li id="20220321135750" class="popis-zadataka">[[Ošljak]] 14:57, 21. ožujka 2022. (CET) i otok i naselje?</li> <li id="20250904133112" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:The Vransko jezero Nature Park in Croatia (Copernicus).jpg]] 15:31, 4. rujna 2025. (CEST) n x otok</li> == Granice == <li id="20241203134410" class="popis-zadataka">[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) </li> <li id="20251110100532" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Državne granice]] 11:05, 10. studenoga 2025. (CET) uskladi od HRV nadalje</li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Lokacijske karte == <li id="20230901092046" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) </li> <li id="20231006115618" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina</li> === Treba nova lokacijska karta === <li id="20231006115700" class="popis-zadataka">[[:Slika:Slavonski Brod, Croatia OpenStreetMap.png]]</li> <li id="20231006115700" class="popis-zadataka">[[:Slika:Osijek, Croatia OpenStreetMap.png]], [[:Kategorija:Građevine u Osijeku]]</li> <li id="20231006115701" class="popis-zadataka">[[:Slika:Gospić, Croatia OpenStreetMap.png]]</li> <li id="20231006115704" class="popis-zadataka">[[:Slika:Knin, Croatia OpenStreetMap.png]]</li> <li id="20260328144250" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Metkoviću]]</li> <li id="20260328144730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Varaždinu]]</li> <li id="20260328144945" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Rijeci]]</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20241104081247" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste jedan od infookvira za građevine bez parametra pushpin map}} - pushipn map zamijeniti s drugom vrstom karte</li> <li id="20241104081247" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir oklopno vozilo s nepoznatim parametrima}} (2)</li> <li id="20231124094718" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir arheološki lokalitet bez parametra koordinate}} (4)</li> <li id="20231124094720" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste zaštićeno kulturno dobro/hrvatska bez parametra slika}} (8)</li> <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra pushpin map}} (15)</li> <li id="20231124094723" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste zaštićeno kulturno dobro/hrvatska bez parametra embed}} (21)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir otok s nepoznatim parametrima}} (41)</li> <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (104)</li> <li id="20231124094714" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (106)</li> <li id="20231124094726" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir stadion bez parametra država}} (278)</li> <li id="20231124094721" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (380)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (684)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoke}} (1193)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1392)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20231129092314" class="popis-zadataka">[[Riječni vodomari]] 10:23, 29. studenoga 2023. (CET) taks prema en</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20250526100620" class="popis-zadataka">[[Trymatococcus]] 12:06, 26. svibnja 2025. (CEST) sin. od [[Brosimum]]</li> <li id="20250526100657" class="popis-zadataka">[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]</li> <li id="20240503074531" class="popis-zadataka">[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?</li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Predlošci za sestrinske projekte == <li id="20240124134754" class="popis-zadataka">[[Predložak:Sister-inline]] 14:47, 24. siječnja 2024. (CET) </li> <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH</li> == Ostalo == <li id="20210322214635" class="popis-zadataka">[[24.]] 22:46, 22. ožujka 2021. (CET) WLH 1-31</li> <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == <li id="20210529080506" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Pokolji]] 10:05, 29. svibnja 2021. (CEST) odijeli terorističke napade od ratnih zločina,bolje osmisli kategorizaciju, vidi en</li> <li id="20211020110356" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Budizam]] 13:03, 20. listopada 2021. (CEST) kategorizirati po uzoru na en</li> <li id="20221028090048" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kalendar]] 11:00, 28. listopada 2022. (CEST) uskladi kat sa en</li> <li id="20250928094740" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]</li> === Prekategoriziraj članke (prema en.) === <li id="20230714080920" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 105</li> <li id="20230519080633" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 87</li> <li id="20250210150620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Komunikacije]] 72</li> <li id="20250928094735" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 53</li> <li id="20230714080916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 52</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 49</li> <li id="20230718124744" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Narodni običaji]] 42</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 36</li> <li id="20250210100330" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kuće]] (34)</li> <li id="20210602075919" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 31</li> <li id="20230519075158" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalni zakoni]] 25</li> <li id="20230818105119" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Dijelovi vozila]] 25</li> <li id="20230720093042" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Faraoni]] 22</li> <li id="20220829105054" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Astronautika u SSSR-u]] 22</li> <li id="20220422132401" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ljudski boravak u svemiru]] 21 - Sojuz i druge podkat.</li> <li id="20250210134416" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Misterije]] 21</li> <li id="20230818105425" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vozila]] 21</li> <li id="20250214113742" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Evolucija čovjeka]] 22-2</li> <li id="20250317115002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodnja]] 16</li> <li id="20230612083138" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Brane]] 15 - odvoji brane od članaka vezanih uz brane, vidi en</li> <li id="20250604062310" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gnoseološki pojmovi]] 13</li> <li id="20250220125925" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ljudska migracija]] 13</li> <li id="20230811114009" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Filmski serijali]] 10 - sredi prema en kategorizaciji - fiktivni uneiverzumi, filmski serijali, franšize...</li> <li id="20250913003002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Mitologija po narodu]] 7</li> <li id="20231013143443" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tehnika]] 7</li> <li id="20250214204249" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Misionarstvo]] 5</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4</li> === Crvene kategorije (prema en.) === <li id="20250210100303" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vedizam]] (3)</li> <li id="20250210100328" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Prognanici]] (3)</li> <li id="20260404215743" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Izbjeglice]] (2)</li> <li id="20250210100319" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Poezija po temama]] (2)</li> <li id="20260403134311" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Martinički športaši]] (2)</li> <li id="20250210100331" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Budističke špilje u Kini]] (2)</li> <li id="20250210100327" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Športski mediji]] (1)</li> <!-- <li id="20250210100332" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100333" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100335" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20221024102056" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Svjetska baština]] (1605) + kultura po državama</li> <li id="20210908102147" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/SSSR]] (1174)</li> <li id="20210908102146" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Vojna oprema]] (1151)</li> <li id="20260126133255" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Katoličke crkve]] (920)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Bitke]] (593)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (333)</li> <li id="20230929075139" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Projektili]] (196) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?</li> <li id="20210908102148" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Vulkanologija]] (176) - neki su ugasli, razvrstaj sve: stratovulkani, aktivni i ugasli... [[:Kategorija:Vulkanologija]] - podkategorije se preklapaju</li> <li id="20230809115321" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Umjetničke nagrade]] (38) po državama, i pod kritika u državama</li> === Brodovi === <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (438)</li> <li id="20231005025317" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Brodovi po zemlji gradnje]] 04:53, 5. listopada 2023. (CEST) vs {{kat:|Brodovi po državama}}</li> <li id="20251202151401" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ratni brodovi po državama]] 16:14, 2. prosinca 2025. (CET) po mornaricama</li> == Nerazvrstano == <li id="20260410135103" class="popis-zadataka">[[Kapela sv. Roka u Gornjem gradu (Osijek)]] 15:51, 10. travnja 2026. (CEST) vjerski objekt</li> dmklc1294h1yuhobipqi1nui0ocn4yr 7427698 7427670 2026-04-10T14:08:08Z Argo Navis 852 /* Nerazvrstano */ 7427698 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|}} == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20230102094634" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]</li> <li id="20240418203101" class="popis-zadataka">[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> <li id="20260311102503" class="popis-zadataka">[[Mletačka kula u Splitu]] 11:25, 11. ožujka 2026. (CET) napiši, ispravi [[Mletačka vrata]]</li> === Prevedi iz početka === <li id="20211019150540" class="popis-zadataka">[[Howland (otok)]] 17:05, 19. listopada 2021. (CEST) loše prevedeno</li> <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250819122041" class="popis-zadataka">[[Zemlja Sveti Martin]] 14:20, 19. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20251212121134" class="popis-zadataka">[[Zagrebačka rezolucija]] 13:11, 12. prosinca 2025. (CET) prevesti iz početka</li> <li id="20251212121453" class="popis-zadataka">[[Ženevska deklaracija (1918.)]] 13:14, 12. prosinca 2025. (CET) prevesti iz početka</li> <li id="20260326144415" class="popis-zadataka">[[Abu Musa]] 15:44, 26. ožujka 2026. (CET) dopuni</li> <li id="20260328125929" class="popis-zadataka">[[Melekeok]] 13:59, 28. ožujka 2026. (CET) </li> <li id="20260328131020" class="popis-zadataka">[[Pianosa (Tremiti)]] 14:10, 28. ožujka 2026. (CET) </li> === Dovrši započete članke === ==== Otoci ==== <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> ==== Ostalo ==== <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260309234007%7C5215151&limit=500 Nove str. od 10.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> <li id="20240110230521" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir mjesečev krater ili more]] 00:05, 11. siječnja 2024. (CET) </li> <li id="20250902091805" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir kečer]] spoji sa [[Predložak:Kečer]] 11:18, 2. rujna 2025. (CEST)</li> == Kategorizacija == <li id="20220810125314" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/QV|Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije članaka</li> <li id="20250206105344" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gospodarske grane]] 11:53, 6. veljače 2025. (CET) </li> <li id="20260209144930" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Američko društvo po saveznim državama i teritorijima]] 15:49, 9. veljače 2026. (CET) Indijanci?</li> === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) Provjeri module lokacijskih karata od F</li> === Kategorizacija - promet === <li id="20230818124640" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Putnički promet]] 14:46, 18. kolovoza 2023. (CEST) nema en, tamo je javni prijevoz</li> <li Uslužne djelatnosti po državama}}id="20231005025134" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Promet po državama]] - sve podkat {{kat:|Uslužne djelatnosti po državama}}</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> === Kategorizacija - povijest === ==== Kategorizacija - vladari ==== <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> === Kategorizacija - religija === <li id="20220118160637" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Pravoslavni metropoliti]] 17:06, 18. siječnja 2022. (CET) što s Crnogorskim? Vladike?</li> === Uskladi nazive podkategorija ili članaka === <li id="20230804131135" class="popis-zadataka">[[Trg hrvatskih velikana]] 15:11, 4. kolovoza 2023. (CEST) standard?</li> <li id="20241129150352" class="popis-zadataka">[[Mauretanija]] 16:03, 29. studenoga 2024. (CET) i/e</li> <li id="20251111141039" class="popis-zadataka">[[Regija Magallanes y de la Antártica Chilena]] provincije ili pokrajine?</li> === Uskladi kategorije od članaka i podkategorija, dodaj iw i commons === <li id="20231211111531" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Administrativne podjele po državama]] 12:15, 11. prosinca 2023. (CET) commons, iw za sve</li> === Izdvoji u podkategorije === <li id="20230818110610" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tvrtke po državama]] 13:06, 18. kolovoza 2023. (CEST) izdvoji proizvodne po državama</li> <li id="20250206135400" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tvrtke]] 14:54, 6. veljače 2025. (CET) => zabava</li> <li id="20230921092834" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodne tvrtke]] 11:28, 21. rujna 2023. (CEST) izdvoji prozvode u podkategorije</li> == Šport == <li id="20220504140706" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Sportski recenzist]] 16:07, 4. svibnja 2022. (CEST) sportski članci, sezone</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20210320173817" class="popis-zadataka">[[Ekonomija]] 18:38, 20. ožujka 2021. (CET) [[:en:Economy_(disambiguation)]]</li> <li id="20211022145032" class="popis-zadataka">[[Pokrajine Madagaskara]] 16:50, 22. listopada 2021. (CEST) provjeri linkove - neki bi trebali voditi na regije</li> <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> <li id="20220210095758" class="popis-zadataka">[[Instrument]] 10:57, 10. veljače 2022. (CET) dsm - sredi</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Karbinci]]</li> <li id="20210926201851" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Administrativne jedinice]] Sve! Bezbroj dsm!</li> === n x krive wp === <li id="20230303130621" class="popis-zadataka">[[Chiapas]] 14:06, 3. ožujka 2023. (CET) Općine vode na dsm ili krive wp!</li> <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === WP:BR === <li id="20220830090803" class="popis-zadataka">[[Dikasterij (Rimska kurija)]] 11:08, 30. kolovoza 2022. (CEST) dsm? vidi en!</li> <li id="20251105095104" class="popis-zadataka">[[Ultra]] 10:51, 5. studenoga 2025. (CET) new dsm</li> <li id="20251111141937" class="popis-zadataka">[[La Plata]] 15:19, 11. studenoga 2025. (CET) [[La Plata (Argentina)]] dsm</li> === WLH dsm === <li id="20251121145109" class="popis-zadataka">[[Posebno:Što vodi ovamo/Ambon]] (76)</li> <li id="20251121145108" class="popis-zadataka">[[Posebno:Što vodi ovamo/Viši sisavci]] (44)</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220830142256" class="popis-zadataka">[[Sveta Sofija Milanska]] 16:22, 30. kolovoza 2022. (CEST) dsm i razjasniti [[Sveta Sofija]]</li> <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20230602123023" class="popis-zadataka">[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20230908124435" class="popis-zadataka">[[Man]] 14:44, 8. rujna 2023. (CEST) dsm na [[Man]]</li> <li id="20230524122258" class="popis-zadataka">[[Discovery]] 14:22, 24. svibnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20240304145604" class="popis-zadataka">[[Margarita]] 15:56, 4. ožujka 2024. (CET) new dsm</li> <li id="20211028062850" class="popis-zadataka">[[Hamilton]] 08:28, 28. listopada 2021. (CEST) new dsm!</li> <li id="20241212151701" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Regije Tanzanije]] 16:17, 12. prosinca 2024. (CET) dsm?</li> <li id="20241212151702" class="popis-zadataka">[[Chaco]] 16:17, 12. prosinca 2024. (CET) new dsm</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20250827154229" class="popis-zadataka">[[Lucky]] 17:42, 27. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> == Spoji u 1 == <li id="20211110141733" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geomorfologija]] 15:17, 10. studenoga 2021. (CET) izdvoji reljef morskog dna, možda i spoji u 1</li> <li id="20250406140227" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tiskani mediji na hrvatskom jeziku u Njemačkoj]] 16:02, 6. travnja 2025. (CEST) ultra kratki članci, spojiti prema [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Tra%C5%BEi_poveznice?target=http%3A%2F%2F161.53.245.120%2FWebCGI.exe%3FTip%3DListic%26Jbmg%3D016307%26Baza%3D1 izvoru]</li> == NPOV == === Provjeriti NPOV === <li id="20210529072017" class="popis-zadataka">[[Bosanskohercegovački Hrvati nakon Daytonskog sporazuma]] 09:20, 29. svibnja 2021. (CEST) provjeri NPOV</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> <li id="20210402125653" class="popis-zadataka">[[Popis popisa]] 14:56, 2. travnja 2021. (CEST) Brisati</li> == Prekratko i/ili brisati == <li id="20220209080209" class="popis-zadataka">[[WestGate Towers (Split)]] 09:02, 9. veljače 2022. (CET) prekratko</li> <li id="20230907070840" class="popis-zadataka">[[Arhiepiskop pećki]] 09:08, 7. rujna 2023. (CEST) uklopi negdje, prekratko</li> === Suradnici s kratki člancima === <li id="20211026093749" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Facasplaca]] 11:37, 26. listopada 2021. (CEST) Prepisano 2004., vidi [https://xtools.wmflabs.org/pages/hr.wikipedia.org/Facasplaca popis]</li> <li id="20211028081701" class="popis-zadataka">[[Suradnik:VodomarBot]] 10:17, 28. listopada 2021. (CEST) Preko [https://xtools.wmflabs.org/pages/hr.wikipedia.org/VodomarBot 5000 loše ubačenih članaka o naseljima]</li> <li id="20230929071649" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Lipice]] 09:16, 29. rujna 2023. (CEST) [https://xtools.wmcloud.org/pages/hr.wikipedia.org/Lipice prekratki članci]</li> <li id="20251128073814" class="popis-zadataka">[[Posebno:Doprinosi/Al Bundy]] 08:38, 28. studenoga 2025. (CET) [https://xtools.wmcloud.org/pages/hr.wikipedia.org/Al_Bundy članci] nisu enciklopedijski, i prekratki su</li> == Upitni kriteriji == == Loši i strojni prijevodi == <li id="20210610121713" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Strojno prevedeni članci]] 86</li> <li id="20210825091415" class="popis-zadataka">[[Posebno:Doprinosi/AustroHungarian1867]] 11:14, 25. kolovoza 2021. (CEST) provjeri njegove prijevode [https://xtools.wmflabs.org/pages/hr.wikipedia.org/AustroHungarian1867 popis]</li> <li id="20211115151004" class="popis-zadataka">[[Posebno:Doprinosi/2A02:2F01:700F:FC00:3017:FAB0:3185:79CE]] 16:10, 15. studenoga 2021. (CET) loši strojni prijevodi</li> == Krivi infookviri == <li id="20230821140329" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice</li> == Popraviti wikikod == <li id="20230912111530" class="popis-zadataka">[[Modul:Unicode data]] 13:15, 12. rujna 2023. (CEST) WLH</li> <li id="20230920234354" class="popis-zadataka">[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!</li> <li id="20240304090323" class="popis-zadataka">[[Predložak:Zaštićen-meta]] 10:03, 4. ožujka 2024. (CET) daje [[:Kategorija:Wikipedia pages with incorrect protection templates‏]]</li> <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == <li id="20210921145627" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?</li> <li id="20211019105638" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sibir]] 12:56, 19. listopada 2021. (CEST) kaos</li> <li id="20251014121427" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Reljefni oblici u Karibima i Karipskom moru]] 14:14, 14. listopada 2025. (CEST) sve karipske države!</li> === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240208071623" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240208071842" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Države i reljefni oblici na 2 kontinenta/oceana === <li id="20211029211758" class="popis-zadataka">[[Hirokitia]] 23:17, 29. listopada 2021. (CEST) Cipar, u Aziji?</li> == Sređivanje administrativnih podjela država == <li id="20221103160032" class="popis-zadataka">[[District of Columbia]] 17:00, 3. studenoga 2022. (CET) isto što i Washington, D.C. ???</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Hrvatski otoci == <li id="20220321135750" class="popis-zadataka">[[Ošljak]] 14:57, 21. ožujka 2022. (CET) i otok i naselje?</li> <li id="20250904133112" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:The Vransko jezero Nature Park in Croatia (Copernicus).jpg]] 15:31, 4. rujna 2025. (CEST) n x otok</li> == Granice == <li id="20241203134410" class="popis-zadataka">[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) </li> <li id="20251110100532" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Državne granice]] 11:05, 10. studenoga 2025. (CET) uskladi od HRV nadalje</li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Lokacijske karte == <li id="20230901092046" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) </li> <li id="20231006115618" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina</li> === Treba nova lokacijska karta === <li id="20231006115700" class="popis-zadataka">[[:Slika:Slavonski Brod, Croatia OpenStreetMap.png]]</li> <li id="20231006115700" class="popis-zadataka">[[:Slika:Osijek, Croatia OpenStreetMap.png]], [[:Kategorija:Građevine u Osijeku]]</li> <li id="20231006115701" class="popis-zadataka">[[:Slika:Gospić, Croatia OpenStreetMap.png]]</li> <li id="20231006115704" class="popis-zadataka">[[:Slika:Knin, Croatia OpenStreetMap.png]]</li> <li id="20260328144250" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Metkoviću]]</li> <li id="20260328144730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Varaždinu]]</li> <li id="20260328144945" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Rijeci]]</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20241104081247" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste jedan od infookvira za građevine bez parametra pushpin map}} - pushipn map zamijeniti s drugom vrstom karte</li> <li id="20241104081247" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir oklopno vozilo s nepoznatim parametrima}} (2)</li> <li id="20231124094718" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir arheološki lokalitet bez parametra koordinate}} (4)</li> <li id="20231124094720" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste zaštićeno kulturno dobro/hrvatska bez parametra slika}} (8)</li> <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra pushpin map}} (15)</li> <li id="20231124094723" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste zaštićeno kulturno dobro/hrvatska bez parametra embed}} (21)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir otok s nepoznatim parametrima}} (41)</li> <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (104)</li> <li id="20231124094714" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (106)</li> <li id="20231124094726" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir stadion bez parametra država}} (278)</li> <li id="20231124094721" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (380)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (684)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoke}} (1193)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1392)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20231129092314" class="popis-zadataka">[[Riječni vodomari]] 10:23, 29. studenoga 2023. (CET) taks prema en</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20250526100620" class="popis-zadataka">[[Trymatococcus]] 12:06, 26. svibnja 2025. (CEST) sin. od [[Brosimum]]</li> <li id="20250526100657" class="popis-zadataka">[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]</li> <li id="20240503074531" class="popis-zadataka">[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?</li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Predlošci za sestrinske projekte == <li id="20240124134754" class="popis-zadataka">[[Predložak:Sister-inline]] 14:47, 24. siječnja 2024. (CET) </li> <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH</li> == Ostalo == <li id="20210322214635" class="popis-zadataka">[[24.]] 22:46, 22. ožujka 2021. (CET) WLH 1-31</li> <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == <li id="20210529080506" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Pokolji]] 10:05, 29. svibnja 2021. (CEST) odijeli terorističke napade od ratnih zločina,bolje osmisli kategorizaciju, vidi en</li> <li id="20211020110356" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Budizam]] 13:03, 20. listopada 2021. (CEST) kategorizirati po uzoru na en</li> <li id="20221028090048" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kalendar]] 11:00, 28. listopada 2022. (CEST) uskladi kat sa en</li> <li id="20250928094740" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]</li> === Prekategoriziraj članke (prema en.) === <li id="20230714080920" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 105</li> <li id="20230519080633" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 87</li> <li id="20250210150620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Komunikacije]] 72</li> <li id="20250928094735" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 53</li> <li id="20230714080916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 52</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 49</li> <li id="20230718124744" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Narodni običaji]] 42</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 36</li> <li id="20250210100330" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kuće]] (34)</li> <li id="20210602075919" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 31</li> <li id="20230519075158" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalni zakoni]] 25</li> <li id="20230818105119" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Dijelovi vozila]] 25</li> <li id="20230720093042" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Faraoni]] 22</li> <li id="20220829105054" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Astronautika u SSSR-u]] 22</li> <li id="20220422132401" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ljudski boravak u svemiru]] 21 - Sojuz i druge podkat.</li> <li id="20250210134416" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Misterije]] 21</li> <li id="20230818105425" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vozila]] 21</li> <li id="20250214113742" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Evolucija čovjeka]] 22-2</li> <li id="20250317115002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodnja]] 16</li> <li id="20230612083138" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Brane]] 15 - odvoji brane od članaka vezanih uz brane, vidi en</li> <li id="20250604062310" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gnoseološki pojmovi]] 13</li> <li id="20250220125925" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ljudska migracija]] 13</li> <li id="20230811114009" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Filmski serijali]] 10 - sredi prema en kategorizaciji - fiktivni uneiverzumi, filmski serijali, franšize...</li> <li id="20250913003002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Mitologija po narodu]] 7</li> <li id="20231013143443" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tehnika]] 7</li> <li id="20250214204249" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Misionarstvo]] 5</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4</li> === Crvene kategorije (prema en.) === <li id="20250210100303" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vedizam]] (3)</li> <li id="20250210100328" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Prognanici]] (3)</li> <li id="20260404215743" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Izbjeglice]] (2)</li> <li id="20250210100319" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Poezija po temama]] (2)</li> <li id="20260403134311" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Martinički športaši]] (2)</li> <li id="20250210100331" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Budističke špilje u Kini]] (2)</li> <li id="20250210100327" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Športski mediji]] (1)</li> <!-- <li id="20250210100332" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100333" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100335" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20221024102056" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Svjetska baština]] (1605) + kultura po državama</li> <li id="20210908102147" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/SSSR]] (1174)</li> <li id="20210908102146" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Vojna oprema]] (1151)</li> <li id="20260126133255" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Katoličke crkve]] (920)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Bitke]] (593)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (333)</li> <li id="20230929075139" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Projektili]] (196) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?</li> <li id="20210908102148" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Vulkanologija]] (176) - neki su ugasli, razvrstaj sve: stratovulkani, aktivni i ugasli... [[:Kategorija:Vulkanologija]] - podkategorije se preklapaju</li> <li id="20230809115321" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Umjetničke nagrade]] (38) po državama, i pod kritika u državama</li> === Brodovi === <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (438)</li> <li id="20231005025317" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Brodovi po zemlji gradnje]] 04:53, 5. listopada 2023. (CEST) vs {{kat:|Brodovi po državama}}</li> <li id="20251202151401" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ratni brodovi po državama]] 16:14, 2. prosinca 2025. (CET) po mornaricama</li> == Nerazvrstano == bk6dwx7qtof3yuz628fflaqeczem3fe 7427700 7427698 2026-04-10T14:08:42Z Argo Navis 852 /* Treba nova lokacijska karta */ 7427700 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|}} == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20230102094634" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]</li> <li id="20240418203101" class="popis-zadataka">[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> <li id="20260311102503" class="popis-zadataka">[[Mletačka kula u Splitu]] 11:25, 11. ožujka 2026. (CET) napiši, ispravi [[Mletačka vrata]]</li> === Prevedi iz početka === <li id="20211019150540" class="popis-zadataka">[[Howland (otok)]] 17:05, 19. listopada 2021. (CEST) loše prevedeno</li> <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250819122041" class="popis-zadataka">[[Zemlja Sveti Martin]] 14:20, 19. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20251212121134" class="popis-zadataka">[[Zagrebačka rezolucija]] 13:11, 12. prosinca 2025. (CET) prevesti iz početka</li> <li id="20251212121453" class="popis-zadataka">[[Ženevska deklaracija (1918.)]] 13:14, 12. prosinca 2025. (CET) prevesti iz početka</li> <li id="20260326144415" class="popis-zadataka">[[Abu Musa]] 15:44, 26. ožujka 2026. (CET) dopuni</li> <li id="20260328125929" class="popis-zadataka">[[Melekeok]] 13:59, 28. ožujka 2026. (CET) </li> <li id="20260328131020" class="popis-zadataka">[[Pianosa (Tremiti)]] 14:10, 28. ožujka 2026. (CET) </li> === Dovrši započete članke === ==== Otoci ==== <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> ==== Ostalo ==== <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260309234007%7C5215151&limit=500 Nove str. od 10.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> <li id="20240110230521" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir mjesečev krater ili more]] 00:05, 11. siječnja 2024. (CET) </li> <li id="20250902091805" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir kečer]] spoji sa [[Predložak:Kečer]] 11:18, 2. rujna 2025. (CEST)</li> == Kategorizacija == <li id="20220810125314" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/QV|Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije članaka</li> <li id="20250206105344" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gospodarske grane]] 11:53, 6. veljače 2025. (CET) </li> <li id="20260209144930" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Američko društvo po saveznim državama i teritorijima]] 15:49, 9. veljače 2026. (CET) Indijanci?</li> === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) Provjeri module lokacijskih karata od F</li> === Kategorizacija - promet === <li id="20230818124640" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Putnički promet]] 14:46, 18. kolovoza 2023. (CEST) nema en, tamo je javni prijevoz</li> <li Uslužne djelatnosti po državama}}id="20231005025134" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Promet po državama]] - sve podkat {{kat:|Uslužne djelatnosti po državama}}</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> === Kategorizacija - povijest === ==== Kategorizacija - vladari ==== <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> === Kategorizacija - religija === <li id="20220118160637" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Pravoslavni metropoliti]] 17:06, 18. siječnja 2022. (CET) što s Crnogorskim? Vladike?</li> === Uskladi nazive podkategorija ili članaka === <li id="20230804131135" class="popis-zadataka">[[Trg hrvatskih velikana]] 15:11, 4. kolovoza 2023. (CEST) standard?</li> <li id="20241129150352" class="popis-zadataka">[[Mauretanija]] 16:03, 29. studenoga 2024. (CET) i/e</li> <li id="20251111141039" class="popis-zadataka">[[Regija Magallanes y de la Antártica Chilena]] provincije ili pokrajine?</li> === Uskladi kategorije od članaka i podkategorija, dodaj iw i commons === <li id="20231211111531" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Administrativne podjele po državama]] 12:15, 11. prosinca 2023. (CET) commons, iw za sve</li> === Izdvoji u podkategorije === <li id="20230818110610" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tvrtke po državama]] 13:06, 18. kolovoza 2023. (CEST) izdvoji proizvodne po državama</li> <li id="20250206135400" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tvrtke]] 14:54, 6. veljače 2025. (CET) => zabava</li> <li id="20230921092834" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodne tvrtke]] 11:28, 21. rujna 2023. (CEST) izdvoji prozvode u podkategorije</li> == Šport == <li id="20220504140706" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Sportski recenzist]] 16:07, 4. svibnja 2022. (CEST) sportski članci, sezone</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20210320173817" class="popis-zadataka">[[Ekonomija]] 18:38, 20. ožujka 2021. (CET) [[:en:Economy_(disambiguation)]]</li> <li id="20211022145032" class="popis-zadataka">[[Pokrajine Madagaskara]] 16:50, 22. listopada 2021. (CEST) provjeri linkove - neki bi trebali voditi na regije</li> <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> <li id="20220210095758" class="popis-zadataka">[[Instrument]] 10:57, 10. veljače 2022. (CET) dsm - sredi</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Karbinci]]</li> <li id="20210926201851" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Administrativne jedinice]] Sve! Bezbroj dsm!</li> === n x krive wp === <li id="20230303130621" class="popis-zadataka">[[Chiapas]] 14:06, 3. ožujka 2023. (CET) Općine vode na dsm ili krive wp!</li> <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === WP:BR === <li id="20220830090803" class="popis-zadataka">[[Dikasterij (Rimska kurija)]] 11:08, 30. kolovoza 2022. (CEST) dsm? vidi en!</li> <li id="20251105095104" class="popis-zadataka">[[Ultra]] 10:51, 5. studenoga 2025. (CET) new dsm</li> <li id="20251111141937" class="popis-zadataka">[[La Plata]] 15:19, 11. studenoga 2025. (CET) [[La Plata (Argentina)]] dsm</li> === WLH dsm === <li id="20251121145109" class="popis-zadataka">[[Posebno:Što vodi ovamo/Ambon]] (76)</li> <li id="20251121145108" class="popis-zadataka">[[Posebno:Što vodi ovamo/Viši sisavci]] (44)</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220830142256" class="popis-zadataka">[[Sveta Sofija Milanska]] 16:22, 30. kolovoza 2022. (CEST) dsm i razjasniti [[Sveta Sofija]]</li> <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20230602123023" class="popis-zadataka">[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20230908124435" class="popis-zadataka">[[Man]] 14:44, 8. rujna 2023. (CEST) dsm na [[Man]]</li> <li id="20230524122258" class="popis-zadataka">[[Discovery]] 14:22, 24. svibnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20240304145604" class="popis-zadataka">[[Margarita]] 15:56, 4. ožujka 2024. (CET) new dsm</li> <li id="20211028062850" class="popis-zadataka">[[Hamilton]] 08:28, 28. listopada 2021. (CEST) new dsm!</li> <li id="20241212151701" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Regije Tanzanije]] 16:17, 12. prosinca 2024. (CET) dsm?</li> <li id="20241212151702" class="popis-zadataka">[[Chaco]] 16:17, 12. prosinca 2024. (CET) new dsm</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20250827154229" class="popis-zadataka">[[Lucky]] 17:42, 27. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> == Spoji u 1 == <li id="20211110141733" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geomorfologija]] 15:17, 10. studenoga 2021. (CET) izdvoji reljef morskog dna, možda i spoji u 1</li> <li id="20250406140227" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tiskani mediji na hrvatskom jeziku u Njemačkoj]] 16:02, 6. travnja 2025. (CEST) ultra kratki članci, spojiti prema [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Tra%C5%BEi_poveznice?target=http%3A%2F%2F161.53.245.120%2FWebCGI.exe%3FTip%3DListic%26Jbmg%3D016307%26Baza%3D1 izvoru]</li> == NPOV == === Provjeriti NPOV === <li id="20210529072017" class="popis-zadataka">[[Bosanskohercegovački Hrvati nakon Daytonskog sporazuma]] 09:20, 29. svibnja 2021. (CEST) provjeri NPOV</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> <li id="20210402125653" class="popis-zadataka">[[Popis popisa]] 14:56, 2. travnja 2021. (CEST) Brisati</li> == Prekratko i/ili brisati == <li id="20220209080209" class="popis-zadataka">[[WestGate Towers (Split)]] 09:02, 9. veljače 2022. (CET) prekratko</li> <li id="20230907070840" class="popis-zadataka">[[Arhiepiskop pećki]] 09:08, 7. rujna 2023. (CEST) uklopi negdje, prekratko</li> === Suradnici s kratki člancima === <li id="20211026093749" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Facasplaca]] 11:37, 26. listopada 2021. (CEST) Prepisano 2004., vidi [https://xtools.wmflabs.org/pages/hr.wikipedia.org/Facasplaca popis]</li> <li id="20211028081701" class="popis-zadataka">[[Suradnik:VodomarBot]] 10:17, 28. listopada 2021. (CEST) Preko [https://xtools.wmflabs.org/pages/hr.wikipedia.org/VodomarBot 5000 loše ubačenih članaka o naseljima]</li> <li id="20230929071649" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Lipice]] 09:16, 29. rujna 2023. (CEST) [https://xtools.wmcloud.org/pages/hr.wikipedia.org/Lipice prekratki članci]</li> <li id="20251128073814" class="popis-zadataka">[[Posebno:Doprinosi/Al Bundy]] 08:38, 28. studenoga 2025. (CET) [https://xtools.wmcloud.org/pages/hr.wikipedia.org/Al_Bundy članci] nisu enciklopedijski, i prekratki su</li> == Upitni kriteriji == == Loši i strojni prijevodi == <li id="20210610121713" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Strojno prevedeni članci]] 86</li> <li id="20210825091415" class="popis-zadataka">[[Posebno:Doprinosi/AustroHungarian1867]] 11:14, 25. kolovoza 2021. (CEST) provjeri njegove prijevode [https://xtools.wmflabs.org/pages/hr.wikipedia.org/AustroHungarian1867 popis]</li> <li id="20211115151004" class="popis-zadataka">[[Posebno:Doprinosi/2A02:2F01:700F:FC00:3017:FAB0:3185:79CE]] 16:10, 15. studenoga 2021. (CET) loši strojni prijevodi</li> == Krivi infookviri == <li id="20230821140329" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice</li> == Popraviti wikikod == <li id="20230912111530" class="popis-zadataka">[[Modul:Unicode data]] 13:15, 12. rujna 2023. (CEST) WLH</li> <li id="20230920234354" class="popis-zadataka">[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!</li> <li id="20240304090323" class="popis-zadataka">[[Predložak:Zaštićen-meta]] 10:03, 4. ožujka 2024. (CET) daje [[:Kategorija:Wikipedia pages with incorrect protection templates‏]]</li> <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == <li id="20210921145627" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?</li> <li id="20211019105638" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sibir]] 12:56, 19. listopada 2021. (CEST) kaos</li> <li id="20251014121427" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Reljefni oblici u Karibima i Karipskom moru]] 14:14, 14. listopada 2025. (CEST) sve karipske države!</li> === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240208071623" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240208071842" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Države i reljefni oblici na 2 kontinenta/oceana === <li id="20211029211758" class="popis-zadataka">[[Hirokitia]] 23:17, 29. listopada 2021. (CEST) Cipar, u Aziji?</li> == Sređivanje administrativnih podjela država == <li id="20221103160032" class="popis-zadataka">[[District of Columbia]] 17:00, 3. studenoga 2022. (CET) isto što i Washington, D.C. ???</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Hrvatski otoci == <li id="20220321135750" class="popis-zadataka">[[Ošljak]] 14:57, 21. ožujka 2022. (CET) i otok i naselje?</li> <li id="20250904133112" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:The Vransko jezero Nature Park in Croatia (Copernicus).jpg]] 15:31, 4. rujna 2025. (CEST) n x otok</li> == Granice == <li id="20241203134410" class="popis-zadataka">[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) </li> <li id="20251110100532" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Državne granice]] 11:05, 10. studenoga 2025. (CET) uskladi od HRV nadalje</li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Lokacijske karte == <li id="20230901092046" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) </li> <li id="20231006115618" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina</li> === Treba nova lokacijska karta === <li id="20231006115700" class="popis-zadataka">[[:Slika:Slavonski Brod, Croatia OpenStreetMap.png]]</li> <li id="20231006115701" class="popis-zadataka">[[:Slika:Gospić, Croatia OpenStreetMap.png]]</li> <li id="20231006115704" class="popis-zadataka">[[:Slika:Knin, Croatia OpenStreetMap.png]]</li> <li id="20260328144250" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Metkoviću]]</li> <li id="20260328144730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Varaždinu]]</li> <li id="20260328144945" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Rijeci]]</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20241104081247" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste jedan od infookvira za građevine bez parametra pushpin map}} - pushipn map zamijeniti s drugom vrstom karte</li> <li id="20241104081247" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir oklopno vozilo s nepoznatim parametrima}} (2)</li> <li id="20231124094718" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir arheološki lokalitet bez parametra koordinate}} (4)</li> <li id="20231124094720" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste zaštićeno kulturno dobro/hrvatska bez parametra slika}} (8)</li> <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra pushpin map}} (15)</li> <li id="20231124094723" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste zaštićeno kulturno dobro/hrvatska bez parametra embed}} (21)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir otok s nepoznatim parametrima}} (41)</li> <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (104)</li> <li id="20231124094714" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (106)</li> <li id="20231124094726" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir stadion bez parametra država}} (278)</li> <li id="20231124094721" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (380)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (684)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoke}} (1193)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1392)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20231129092314" class="popis-zadataka">[[Riječni vodomari]] 10:23, 29. studenoga 2023. (CET) taks prema en</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20250526100620" class="popis-zadataka">[[Trymatococcus]] 12:06, 26. svibnja 2025. (CEST) sin. od [[Brosimum]]</li> <li id="20250526100657" class="popis-zadataka">[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]</li> <li id="20240503074531" class="popis-zadataka">[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?</li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Predlošci za sestrinske projekte == <li id="20240124134754" class="popis-zadataka">[[Predložak:Sister-inline]] 14:47, 24. siječnja 2024. (CET) </li> <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH</li> == Ostalo == <li id="20210322214635" class="popis-zadataka">[[24.]] 22:46, 22. ožujka 2021. (CET) WLH 1-31</li> <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == <li id="20210529080506" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Pokolji]] 10:05, 29. svibnja 2021. (CEST) odijeli terorističke napade od ratnih zločina,bolje osmisli kategorizaciju, vidi en</li> <li id="20211020110356" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Budizam]] 13:03, 20. listopada 2021. (CEST) kategorizirati po uzoru na en</li> <li id="20221028090048" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kalendar]] 11:00, 28. listopada 2022. (CEST) uskladi kat sa en</li> <li id="20250928094740" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]</li> === Prekategoriziraj članke (prema en.) === <li id="20230714080920" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 105</li> <li id="20230519080633" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 87</li> <li id="20250210150620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Komunikacije]] 72</li> <li id="20250928094735" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 53</li> <li id="20230714080916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 52</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 49</li> <li id="20230718124744" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Narodni običaji]] 42</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 36</li> <li id="20250210100330" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kuće]] (34)</li> <li id="20210602075919" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 31</li> <li id="20230519075158" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalni zakoni]] 25</li> <li id="20230818105119" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Dijelovi vozila]] 25</li> <li id="20230720093042" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Faraoni]] 22</li> <li id="20220829105054" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Astronautika u SSSR-u]] 22</li> <li id="20220422132401" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ljudski boravak u svemiru]] 21 - Sojuz i druge podkat.</li> <li id="20250210134416" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Misterije]] 21</li> <li id="20230818105425" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vozila]] 21</li> <li id="20250214113742" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Evolucija čovjeka]] 22-2</li> <li id="20250317115002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodnja]] 16</li> <li id="20230612083138" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Brane]] 15 - odvoji brane od članaka vezanih uz brane, vidi en</li> <li id="20250604062310" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gnoseološki pojmovi]] 13</li> <li id="20250220125925" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ljudska migracija]] 13</li> <li id="20230811114009" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Filmski serijali]] 10 - sredi prema en kategorizaciji - fiktivni uneiverzumi, filmski serijali, franšize...</li> <li id="20250913003002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Mitologija po narodu]] 7</li> <li id="20231013143443" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tehnika]] 7</li> <li id="20250214204249" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Misionarstvo]] 5</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4</li> === Crvene kategorije (prema en.) === <li id="20250210100303" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vedizam]] (3)</li> <li id="20250210100328" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Prognanici]] (3)</li> <li id="20260404215743" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Izbjeglice]] (2)</li> <li id="20250210100319" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Poezija po temama]] (2)</li> <li id="20260403134311" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Martinički športaši]] (2)</li> <li id="20250210100331" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Budističke špilje u Kini]] (2)</li> <li id="20250210100327" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Športski mediji]] (1)</li> <!-- <li id="20250210100332" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100333" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100335" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20221024102056" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Svjetska baština]] (1605) + kultura po državama</li> <li id="20210908102147" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/SSSR]] (1174)</li> <li id="20210908102146" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Vojna oprema]] (1151)</li> <li id="20260126133255" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Katoličke crkve]] (920)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Bitke]] (593)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (333)</li> <li id="20230929075139" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Projektili]] (196) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?</li> <li id="20210908102148" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Vulkanologija]] (176) - neki su ugasli, razvrstaj sve: stratovulkani, aktivni i ugasli... [[:Kategorija:Vulkanologija]] - podkategorije se preklapaju</li> <li id="20230809115321" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Umjetničke nagrade]] (38) po državama, i pod kritika u državama</li> === Brodovi === <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (438)</li> <li id="20231005025317" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Brodovi po zemlji gradnje]] 04:53, 5. listopada 2023. (CEST) vs {{kat:|Brodovi po državama}}</li> <li id="20251202151401" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ratni brodovi po državama]] 16:14, 2. prosinca 2025. (CET) po mornaricama</li> == Nerazvrstano == eu7ziwkajomdygiuldmcte8sk8b3n3i 0 697359 7427710 7191678 2026-04-10T14:18:00Z Ponor 38361 datum ≠ mjesto 7427710 wikitext text/x-wiki {{Infookvir skladatelj |ime=Philip Glass |opis_slike=Philip Glass 1993. u [[Firenca|Firenci]] |veličina = <!-- ako se ne navede, osnovna je 220px --> |puno_ime = <!-- prikazat će se kao "Rodno ime" --> |slika=Philip Glass in Florence, Italy - 1993.jpg |datum_rođenja= [[31. siječnja]] [[1937.]] |mjesto_rođenja = [[Baltimore]], SAD |datum_smrti = |djela = Opera ''Einstein on the Beach'' <br/> ''Koncert za violinu i orkestar'' <br/> ''Glassworks'' |period = Klasična glazba 20. stoljeća <br/> Suvremena klasična glazba |utjecaj = |suradnici = |nagrade = |poveznica = }} '''Philip Glass''' ([[Baltimore]], [[31. siječnja]] [[1937.]]), [[SAD|američki]] [[skladatelj]] i [[pijanist]], jedan od najutjecajnijih skladatelja druge polovice dvadesetog stoljeća.<ref>Naxos Classical Music Spotlight podcast: Philip Glass Heroes Symphony</ref><ref>{{citation |periodical=[[New York (časopis) |New York]] |url=http://nymag.com/news/features/influentials/16903/ |title=The Most Influential People in Classical and Dance |date=8. svibnja 2006. |access-date=10. studenoga 2008.}}</ref><ref>{{citation |title=''The Guardian'' Profile: Philip Glass |url=https://www.theguardian.com/Archive/Article/0,4273,4306156,00.html |date=24. studenoga 2001. |first=John |last=O'Mahony |access-date=10. studenoga 2008. |periodical=[[The Guardian]] |location=London}}</ref> Glassov opus, koji karakteriziraju ponavljajuće glazbene fraze i pomicanje glazbenih slojeva, povezuje se s glazbom [[Minimalizam|minimalizma]].<ref name="LLC1985">{{cite book |author=SPIN Media LLC |title=SPIN |url=https://archive.org/details/bub_gb_9ugCQfxwym0C |date=Svibanj 1985. |publisher=SPIN Media LLC |pages=[https://archive.org/details/bub_gb_9ugCQfxwym0C/page/n54 55]– |issn=0886-3032}}</ref> Philip Glass sam sebe opisuje kao skladatelja "glazbe ponavljajućih struktura"<ref name="bio">{{citation |title=Biography |url=http://www.philipglass.com/bio.php |quote=Glazbeni stil koji je Glass razvijao kasnije je prozvan "minimalizmom", pojmom koji se Glassu samom nije nikada sviđao, te se radije nazivao "skladateljem ponavljajućih struktura". Veći dio njegovih ranih radova utemeljen je na proširenom razrađivanju kratkih, elegantnih melodijskih fragmenata koji se provlače u vidu "auralne tapiserije". |archive-url=https://web.archive.org/web/20130804233252/http://www.philipglass.com/bio.php |url-status=dead |publisher=PhilipGlass.com |access-date=10. studenoga 2008. |archive-date=4. kolovoza 2013.}}</ref> čijem je razvoju stilski pridonio.<ref>{{citation |url=http://nymag.com/nymetro/arts/music/pop/reviews/485/ |title=Is Glass Half Empty? |periodical=[[New York (časopis) |New York]] |first=Ethan |last=Smith |access-date=10. studenoga 2008.}}</ref><ref name="appomattox">{{citation |url=https://www.nytimes.com/2007/09/23/arts/music/23smit.html |periodical=[[The New York Times]] |title=If Grant Had Been Singing at Appomattox |date=23. rujna 2007. |first=Steve |last=Smith}}</ref> Osnovao je glazbenu skupinu [[Philip Glass Ensemble]] s kojom još uvijek nastupa svirajući klavijature. Napisao je mnoge [[Opera|opere]], djela za glazbeni teatar, dvanaest [[simfonija]], jedanaest koncerata, osam [[gudački kvartet|gudačkih kvarteta]] te skladao [[filmska glazba|filmsku]] i [[komorna glazba|komornu glazbu]]. Tri puta je nominiran za [[Oscar]]a. ==Izvori== {{izvori}} == Vanjske poveznice == === Sestrinski projekti === {{ WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = Philip Glass |commonscathr = Philip Glass |wikizvor = |wikicitat = }} === Mrežna mjesta === * [[LZMK]] / [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]]: [https://enciklopedija.hr/clanak/22200 Glass, Philip] * LZMK / [[Proleksis enciklopedija]]: [https://proleksis.lzmk.hr/23614/ Glass, Philip] {{Mrva-biog-glaz}} {{GLAVNIRASPORED:Glass, Philip}} [[Kategorija:Američki skladatelji]] [[Kategorija:Američki pijanisti]] [[Kategorija:Klasični_skladatelji_20._stoljeća]] 1lwbebhmxz2cwzg6uq2gd6i8il1d48b 10 698810 7427889 7417235 2026-04-11T05:26:05Z IndexAccount 131684 7427889 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | navbar = {{#if:Slobodno zidarstvo | | bez}} | naziv = Slobodno zidarstvo | naslov = [[Slobodno zidarstvo]] | slika = | stanje = collapsed | style = text-align:center; | osnovna-style = | naslov-style = {{#if:&#35;90ccf0| background:&#35;90ccf0}} | grupa-style = background:#EEEEEE; padding-right: 1em; text-align:right; width:14%; | popis-style = | parni-style = | neparni-style = | bodystyle = | iznad-style = text-align:center; background:#EEEEEE; | iznad = Bratstva koja potječu iz Ujedinjenog Kraljevstva u 18. stoljeću, razvrstana po [[Slobodnozidarski redovi|redovima]], [[Loža (slobodno zidarstvo)|ložama]], [[Orijent (slobodno zidarstvo)|lokacijama]] i [[Obred (slobodno zidarstvo)|obredima]] | grupa1 = općenito | popis1 = [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]] ([[Orijent (slobodno zidarstvo)|orijent]] • [[Časnici masonske lože|dužnosnici]] • [[Starješina (slobodno zidarstvo)|starješina]] • [[istraživačka loža]] • [[Hram (slobodno zidarstvo)|hram]] • [[soba za razmišljanje]]) • [[loža visokih stupnjeva]] • [[Velika loža|velika loža/orijent]] ([[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki majstor]] • [[pokrajinska velika loža]]) • [[Stupanj (slobodno zidarstvo)|stupanj]] ([[Simbolički stupnjevi|simbolički]] • [[Visoki masonski stupnjevi|visoki / dodatni]]) • [[slobodni zidar po viđenju]] | grupa2 = temelji | popis2 = [[Slobodnozidarski zapisi|zapisi]] • [[Stare dužnosti]] • [[Andersonove Konstitucije|Andersonove ''Konstitucije'']] • [[Međaši slobodnog zidarstva]] • [[Mitovi i legende u slobodnom zidarstvu|mitovi i legende]] • [[Obred slobodnozidarske riječi|Slobodnozidarska riječ]] | grupa3 = [[Ritual (slobodno zidarstvo)|ritual]] i [[Simbolika slobodnog zidarstva|simbolika]] | popis3 = [[kutnik i šestar]] • [[Svezak svetog zakona]] • [[Veliki graditelj svih svjetova]] ([[Spor oko Velikog graditelja svih svjetova|spor]]) • [[tapis]] • [[Hiram Abif]] • [[Svevideće oko]] • [[Regalije (slobodno zidarstvo)|regalije]] ([[Pregača (slobodno zidarstvo)|pregača]]) • [[plamteća zvijezda]] • [[bratski lanac]] • [[Sveti Ivan u slobodnom zidarstvu|Sveti Ivan]] ([[Ivanje (slobodno zidarstvo)|Ivanje]]) • [[Tri točke (slobodno zidarstvo)|tri točke]] • [[Jakovljeve ljestve (slobodno zidarstvo)|jakovljeve ljestve]] • [[Glazba u slobodnom zidarstvu|glazba]] • [[Tajna (slobodno zidarstvo)|tajna]] • ''[[Anno Lucis]]'' | grupa4 = glavni oblici | popis4 = [[Regularno slobodno zidarstvo|regularno / angloameričko]] ([[Prince Hall slobodno zidarstvo|afroameričko]] • [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalno]]) • [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|kontinentalno / adogmatsko / liberalno]] ([[Mješovito slobodno zidarstvo|mješovito]] • [[Slobodno zidarstvo i žene|žensko]]) | grupa5 = [[Obred (slobodno zidarstvo)|obredi / rituali / sustavi]] | popis5 = [[Austrijski obred|Austrijski]] • [[Adonhiramitski obred|Adonhiramitski]] • [[Balduinov obred|Balduinov]] • [[Draškovićeva opservancija|Draškovićev]] • [[Drevni i primitivni obred|Drevni i primitivni]] • [[Emulacijski obred|Emulacijski]] • [[Fesslerov obred|Fesslerov]] • [[Francuski obred|Francuski]] • [[Filozofski škotski obred|Filozofski škotski]] • [[Ispravljeni škotski obred|Ispravljeni škotski]] • [[Kvapilov obred|Kvapilov]] • [[Obred kraljevske tajne|Kraljevska tajna]] • [[Meksički nacionalni obred|Meksički nacionalni]] • [[Obred Memfisa-Mizraima|Memfis-Mizraim]] ([[Obred Memfisa|Memfis]] • [[Obred Mizraima|Mizraim]]) • [[Obred posvojenja|Posvojenje]] • [[Striktna opservancija ]] • [[Salomonov operativni obred|Salomonov operativni]] • [[Schröderov obred|Schröderov]] • [[Škotski obred|Drevni i prihvaćeni škotski]] • [[Škotski obred iz 1962.|Obnovljeni škotski]] • [[Primitivni škotski obred|Primitivni škotski]] • [[Standardni škotski obred|Standardni škotski]] • [[Švedski obred|Švedski]] ([[Zinnendorfski obred|Zinnendorfski]]) • [[Talijanski simbolički obred|Talijanski simbolički]] • [[Turski obred|Turski]] • [[Yorčki obred|Yorčki]] ([[Duncanov obred|Duncanov]]) • [[Zöllnerov obred|Zöllnerov]] | grupa6 = [[Slobodnozidarski redovi|dodatni redovi i tijela]] | popis6 = [[Škotski obred|Škotski red]] • [[Yorčki obred|Američki sustav]] ([[Kraljevski luk]] • [[Kripta (slobodno zidarstvo)|Kripta]] • [[Templari (slobodno zidarstvo)|Templari]]) • Engleski sustav ([[Sveti kraljevski luk]] • [[Red majstora znaka|Majstor znaka]] / [[Mornar kraljevske arke]] • [[Kripta (slobodno zidarstvo)|Kraljevski i odabrani majstori]] • [[Templari (slobodno zidarstvo)|Templari]] / [[Vitez Malte (slobodno zidarstvo)|Malteški]] • [[Red tajnog nadzornika|Tajni nadzornik]] / [[Red grimizne vrpce|Grimizna vrpca]]) • [[Crveni križ cara Konstatina]] • [[Savezni masonski stupnjevi|Savezni stupnjevi]] • [[Red vitezova masona|Vitez mason]] • [[Kraljevski red Škotske]] • [[Ispravljeni škotski obred|Vitez dobročinitelj Svetog grada]] • [[Švedski obred|Švedski red]] • [[Red sv. Tome iz Akre|Sv. Toma iz Akre]] • [[Red Ethelstana|Ethelstan]] • [[Rozenkrojcersko društvo]] • [[Svećenici vitezovi templari Svetog kraljevskog luka|Svećenici vitezovi templari]] • [[Operativno zidarstvo|Operativci]] | grupa7 = po državama | popis7 = [[Slobodno zidarstvo u Hrvatskoj|Hrvatska]] • [[Slobodno zidarstvo u Austriji|Austrija]] • [[Slobodno zidarstvo u Bosni i Hercegovini|Bosna i Hercegovina]] • [[Slobodno zidarstvo u Crnoj Gori|Crna Gora]] • [[Slobodno zidarstvo u Mađarskoj|Mađarska]] • [[Slobodno zidarstvo u Sjevernoj Makedoniji|Sjeverna Makedonija]] • [[Slobodno zidarstvo u Sloveniji|Slovenija]] • [[Slobodno zidarstvo u Srbiji|Srbija]] | grupa8 = [[Regularno slobodno zidarstvo|regularne velike lože]]<br><small>(Europa)</small> | popis8 = [[Velika loža Hrvatske|Hrvatska]] • [[Velika loža Albanije|Albanija]]† • [[Velika loža Andore|Andora]] • [[Velika loža Armenije|Armenija]] • [[Velika loža Austrije|Austrija]] • [[Nacionalna velika loža Azerbajdžana|Azerbajdžan]] • [[Regularna velika loža Belgije|Belgija]] • [[Velika loža Bjelorusije|Bjelorusija]]† • [[Velika loža Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] • [[Ujedinjena velika loža Bugarske|Bugarska]] • [[Velika loža Crne Gore|Crna Gora]] • [[Velika loža Cipra|Cipar]] • [[Velika loža Češke|Češka]] • [[Danski red slobodnih zidara|Danska]] • [[Ujedinjena velika loža Engleske|Engleska]] • [[Velika loža Estonije|Estonija]] • [[Velika loža Finske|Finska]] • [[Nacionalna velika loža Francuske|Francuska]] • [[Velika loža Grčke|Grčka]] ([[Nacionalna velika loža Grčke|Nacionalna]]†) • [[Ujedinjena velika loža Gruzije|Gruzija]]† • [[Velika loža Irske|Irska]] • [[Velika loža Islanda|Island]] • Italija ([[Regularna velika loža Italije|Regularna]] • [[Veliki orijent Italije|Veliki orijent]]) • [[Velika loža Latvije|Latvija]] • [[Velika loža Litve|Litva]] • [[Velika loža Luksemburga|Luksemburg]] • [[Simbolička velika loža Mađarske|Mađarska]] • [[Suverena velika loža Malte|Malta]] • [[Velika loža Moldavije|Moldavija]] • [[Velika loža Monaka|Monako]] • [[Veliki orijent Nizozemske|Nizozemska]] • [[Norveški red slobodnih zidara|Norveška]] • [[Ujedinjene velike lože Njemačke|Njemačka]] • [[Nacionalna velika loža Poljske|Poljska]] • [[Regularna velika loža Portugala|Portugal]] • [[Nacionalna velika loža Rumunjske|Rumunjska]] • [[Velika loža Rusije|Rusija]] • [[Velika loža San Marina|San Marino]] • [[Velika loža Makedonije|Sjeverna Makedonija]] • [[Velika loža Slovačke|Slovačka]] • [[Velika loža Slovenije|Slovenija]] • [[Regularna velika loža Srbije|Srbija]] • [[Velika loža Škotske|Škotska]] • [[Velika loža Španjolske|Španjolska]] • [[Švedski red slobodnih zidara|Švedska]] • [[Velika loža "Alpina" Švicarske|Švicarska]] • [[Velika loža Turske|Turska]] • [[Velika loža Ukrajine|Ukrajina]] | grupa9 = [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalne velike lože]] | popis9 = [[Velika regularna loža Hrvatske|Hrvatska]] • [[Velika loža Belgije|Belgija]] • Francuska ([[Velika loža Francuske|Velika loža]] • [[Velika tradicionalna i simbolička loža "Opera"|Opera]] • [[Velika loža francuskog masonskog saveza|Savez]]) • [[Velika loža Gruzije|Gruzija]] • [[Velika loža Kosova|Kosovo]] • [[Velika regularna loža Slovenije|Slovenija]] • [[Velika nacionalna loža Makedonije|Sjeverna Makedonija]] • Srbija ([[Velika nacionalna loža Srbije|Nacionalna]] • [[Velika masonska loža Srbije|Masonska]] • [[Velika loža Srbije 1919|Velika loža]]) | grupa10 = [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|liberalne velike lože]] | popis10 = Hrvatska ([[Velika nacionalna loža Hrvatske|Nacionalna]] • [[Velika simbolička loža Hrvatske|Simbolička]] • [[Le Droit Humain Hrvatska|Le Droit Humain]]) • [[Veliki orijent Austrije|Austrija]] • [[Veliki orijent Belgije|Belgija]] • [[Velika regularna loža Crne Gore|Crna Gora]] • [[Veliki orijent Francuske|Francuska]] • [[Velika loža Italije|Italija]] • [[Veliki orijent Mađarske|Mađarska]] • [[Veliki orijent Rumunjske|Rumunjska]] • [[Veliki orijent Slovenije|Slovenija]] • [[Liberalna velika loža Srbije|Srbija]] • [[Časni red univerzalne komasonerije|Univerzalna komasonerija]] | grupa11 = [[Slobodno zidarstvo i žene|ženske velike lože]] | popis11 = [[Velika ženska loža Belgije|Belgija]] • [[Velika ženska loža Bugarske|Bugarska]] • [[Velika ženska loža Francuske|Francuska]] • [[Velika ženska loža Italije|Italija]] • [[Velika ženska loža Njemačke|Njemačka]] • [[Velika ženska loža Portugala|Portugal]] • [[Velika ženska loža Srbije|Srbija]] • [[Velika ženska loža Španjolske|Španjolska]] • [[Velika ženska loža Švicarske|Švicarska]] • [[Velika ženska loža Turske|Turska]] • Velika Britanija ([[Red slobodnih zidarica|Red]] • [[Časno bratstvo drevnih slobodnih zidara|Časno bratstvo]]) | grupa12 = [[Popis masonskih velikih loža|popisi velikih loža]] | popis12 = [[Popis masonskih velikih loža u Africi|Afrika]] • [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji|Azija]] • [[Popis masonskih velikih loža u Europi|Europa]] • [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi|Južna Amerika]] • [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi|Sjeverna Amerika]] • [[Popis masonskih velikih loža u Srednjoj Americi|Srednja Amerika]] • [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji|Oceanija]] • [[Popis regularnih velikih loža|regularne]] | grupa13 = [[Međunarodni savezi (slobodno zidarstvo)|međunarodni savezi]] | popis13 = regularne ([[Svjetska konferencija regularnih masonskih velikih loža|Svjetska konferencija]] • [[COGMNA]] • [[Prince Hall Afilacija|PHA]] • [[Međuamerička masonska konfederacija|CMI]]) • tradicionalne ([[CIGLU]] • [[CGLEM]] / [[CMSA]] • [[SOGLIA]]) • mješovite ([[CLIPSAS]] • [[Alijansa masona Europe]] • [[Međunarodna liberalna masonska unija|UMLI]] • [[Le Droit Humain]] • [[Adogmatska udruga srednje i istočne Europe|AACEE]] • [[Unija masona Mediterana]] • [[Masonska unija Balkana]] • [[Catena|Unija Catena]]) • ženske ([[CLIMAF]] • [[FAMAF]]) • po kontinentima ([[Savezi velikih loža u Južnoj Americi|Južna Amerika]] • [[Savezi velikih loža u Srednjoj Americi|Srednja Amerika]]) • ''[[Međunarodna masonska asocijacija]]'' | grupa14 = izučavanje | popis14 = [[Povijest slobodnog zidarstva|povijest]] ([[Povijest slobodnog zidarstva u Hrvatskoj|Hrvatska]]) • [[masonologija]] • [[Historiografija slobodnog zidarstva|historiografija]] • [[teorija prijelaza]] • [[Muzej slobodnog zidarstva|muzeji]] | grupa15 = slobodno zidarstvo i religija | popis15 = [[Kršćanstvo i slobodno zidarstvo|Kršćanstvo]] ([[Katolička Crkva i slobodno zidarstvo|Katolička Crkva]]) • [[Veliki graditelj svih svjetova|Vrhovno Biće]] • [[Svezak svetog zakona|Knjiga Svetog zakona]] • [[Sveti Ivan u slobodnom zidarstvu|Sveti Ivan]] ([[Ivanje (slobodno zidarstvo)|Dan sv. Ivana]]) • [[Sveti Andrija u slobodnom zidarstvu|Sveti Andrija]] | grupa16 = [[protumasonstvo]] | popis16 = [[Masonske teorije urota|teorije urota]] ([[Teorije masonske urote u Francuskoj revoluciji|Francuska revolucija]] • [[Judeomasonska urota|judeomasonstvo]]) • [[Antimasonska izložba]] • [[Papinski dokumenti protiv slobodnog zidarstva|papinski dokumenti]] | ispod = † – ''reglarne velike lože s djelimičnim priznanjem'' | ispod-style = background:#EEEEEE; text-align:center; }}<noinclude> [[Kategorija:Skupni slobodnozidarski predlošci]] </noinclude> l28ctqvu1idso55pu09rcew8uw4xwvk 0 698889 7427892 7403393 2026-04-11T05:31:08Z IndexAccount 131684 /* Povijest */ 7427892 wikitext text/x-wiki {{Infookvir organizacija |ime = Adogmatska udruga srednje i istočne Europe |izvorno ime = Association Adogmatique de l'Europe Centrale et de l'Est |logo = Aacee_logo2026.png |veličina = 200px |logo opis = |skraćenica = AACEE |moto = |utemeljena = [[14. lipnja]] [[2008.]] |osnivač = |mjesto osnivanja = [[Budimpešta]], Mađarska |prestala postojati = |tip = [[Međunarodni savezi (slobodno zidarstvo)|međunarodni savez]] |svrha = |središte = [[Bruxelles]], [[Belgija]]<ref>{{Citiranje weba|url=https://opencorporates.com/companies/be/0808077108|title=Association Adogmatique de l'Europe Centrale et de L'Est|access-date=2023-07-15|website=opencorporates.com}}</ref> |lokacija = [[Srednjoistočna Europa]] |ključni ljudi = |broj članova = |web stranica = {{URL|https://aacee.eu/|aacee.eu}} }} '''Adogmatska udruga srednje i istočne Europe''' ([[Engleski jezik|engl.]] ''Adogmatic Association Central and Eastern Europe'', [[Francuski jezik|fran]]. ''Association Adogmatique de l'Europe Centrale et de l'Est''), skraćeno '''AACEE''', je [[Međunarodni savezi (slobodno zidarstvo)|međunarodni savez]] koji okuplja [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|adogmatske i liberalne]] [[Slobodno zidarstvo|slobodnozidarske]] [[Velika loža|velike lože]] u [[Srednjoistočna Europa|srednjoistočnoj Europi]]. == Svrha == Adogmatska udruga srednje i istočne Europe ima za cilj okupiti [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|liberalne]] slobodnozidarske velike lože srednjoistočne Europe kako bi promovirala vrijednosti [[Demokracija|demokracije]], potpore, [[solidarnost]]i i povezanosti zemalja srednjoistočne Europe unutar [[Europska unija|Europske unije]]. Asocijacija promiče i štiti ljudske vrijednosti kako bi održala ili vratila mir između [[čovjek]]a i [[Čovječanstvo|čovječanstva]], posebno u [[Europa|europskom]] prostoru.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.vnlh.hr/povelje.html|title=VNLH - Povelje prijateljstva|access-date=2023-05-16|website=vnlh.hr|archive-url=https://web.archive.org/web/20200217104249/http://vnlh.hr/povelje.html|archive-date=2020-02-17|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=AACEE Presentation's Statement|url=https://www.aacee.eu/english/who_we_are|access-date=2025-09-25|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20241208050427/https://www.aacee.eu/english/who_we_are|archive-date=2024-12-08|website=aacee.eu|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://freemasonry.network/liberals/international-organizations-liberal-freemasonry/aacee/|title=A.A.C.E.E.|access-date=2023-07-15|website=freemasonry.network|language=en}}</ref> Članovi asocijacije sastaju se tri do četiri puta godišnje u jednom od važnih gradova srednjoistočne Europe. == Povijest == [[Slika:Aacee_logo.png|mini|150px|desno|Prethodni logo Adogmatske udruge (do 2026.).]] Adogmatska udruga srednje i istočne Europe je osnovana 14. lipnja 2008. godine u [[Budimpešta|Budimpešti]], Mađarska, sporazumom između četiri [[velika loža|velike lože/orijenta]], i to [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Austrija|Velike liberalne lože Austrije]], [[Veliki orijent Austrije|Velikog orijenta Austrije]], [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Mađarska|Velikog orijenta Mađarske]] i [[Veliki orijent Rumunjske|Velikog orijenta Rumunjske]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://nagyoriens.hu/page/aacee|title=AACEE - Közép- és Kelet-Európai Adogmatikus Szabadkőműves Egyesület|access-date=2023-07-15|website=nagyoriens.hu|archive-url=https://web.archive.org/web/20210418151035/https://nagyoriens.hu/page/aacee|archive-date=2021-04-18|url-status=dead}}</ref> U studenom 2024. godine veliki majstor [[Liberalna velika loža Srbije|Liberalne velike lože Srbije]], Vladimir Marković, izabran je za predsjednika Adogmatske udruge.<ref>{{Citiranje weba|title=N:.U:. Vladimir Marković izabran za predsednika A.A.C.E.E.|url=https://lvls.org.rs/nu-vladimir-markovic-izabran-za-predsednika-aacee|date=2024-11-19|access-date=2024-11-24|website=lvls.org.rs}}</ref> U ožujku 2025. u [[Beograd]]u održana je godišnja skupština Adogmatske udruge.<ref>{{Citiranje weba|title=Masonske vrednosti i demokratija|url=https://radar.nova.rs/drustvo/masonske-vrednosti-i-demokratija/|access-date=2025-04-01|date=2025-03-27|website=radar.nova.rs}}</ref> U listopadu 2025. godine godišnja skupština Adogmatske udruge je održana u [[Zagreb]]u na kojoj su primljene tri nove članice, kao i četri nove pridružene članice.<ref name=":4">{{Citiranje weba|title=General Assembly of the A.A.C.E.E. 2025 in Zagreb|url=https://aacee.eu/general-assembly-of-the-aacee-2025-in-zagreb|access-date=2025-10-14|date=2025-10-13|website=aacee.eu|language=en}}</ref> == Ustroj == Sjedište Adogmatske udruge je u [[Bruxelles]]u, [[Belgija]]. Registrirana je kao [[nevladina udruga]] prema belgijskom zakonu. === Članstvo === U listopadu 2025. godine Udruga okuplja 9 [[velika loža|velikih loža]] u punopravnom članstvu:<ref name=":7">{{Citiranje weba|title=Members of the A.A.C.E.E.|url=https://aacee.eu/members|access-date=2025-09-25|website=aacee.eu|language=en}}</ref><ref name=":4"/> {{div col|colwidth=33em}} *{{Z|AUT}} [[Velika liberalna loža Austrije]] *{{Z|AUT}} [[Veliki orijent Austrije]] *{{Z|HRV}} [[Velika nacionalna loža Hrvatske]] *{{Z|MAĐ}} [[Veliki orijent Mađarske]] *{{Z|POLJ}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Poljska|Veliki orijent Poljske]] *{{Z|RUM}} [[Veliki orijent Rumunjske]] *{{Z|SLO}} [[Veliki orijent Slovenije]] *{{Z|SRB}} [[Liberalna velika loža Srbije|Velika liberalna loža Srbije]] *{{Z|SRB}} [[Velika ženska loža Srbije]] {{div col end}} U statusu promatrača su tri velike lože:<ref name=":7"/> *{{Z|BUL}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Bugarska|Velika univerzalna loža Bugarske]] *{{Z|EST}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Estonija|Veliki orijent Estonije]] *{{Z|GRČ}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Grčka|Velika ženska masonska loža Grčke]] U statusu promatrača-osnivača su dva velika orijenta:<ref name=":7"/> *{{Z|BEL}} [[Veliki orijent Belgije]] *{{Z|FRA}} [[Veliki orijent Francuske]] Također, Udruga ima i četiri velike lože kao pridružene članice:<ref name=":4"/> *{{Z|POR}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Portugal|Veliki orijent Luzitanije]] *{{Z|POR}}{{Z|ŠPA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#|Veliki iberijski orijent]] * {{Z|ŠPA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Španjolska|Velika simbolička loža Španjolske]]{{efn|Velika simbolička loža Španjolske je bivša punopravna članica.}} *{{Z|FRA}}{{Z|ŠVE}}{{Z|BEL}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Čile|Veliki orijent Latinske Amerike]]{{efn|Veliki orijent Latinske Amerike ima svoje lože još u Čileu, Argentini, Ekvadoru, Urugvaju i Gvatemali.}} ==== Bivše članice ==== Tijekom godina u članstvu Udruge bile su i:<ref name="pressalert">{{Citiranje weba|url=https://www.pressalert.ro/2015/03/premiera-masonii-din-marele-orient-al-romaniei-ies-pentru-prima-data-la-rampa-cu-o-intalnire-publica-la-timisoara-ce-dezvaluiri-au-facut-video/|title=Masonii din Marele Orient al României ies pentru prima dată la rampă cu o întâlnire publică la Timişoara|date=2015-03-22|access-date=2023-08-21|website=pressalert.ro|last=Stanici|first=Georgeta}}</ref> * {{Z|FRA}} [[Velika ženska loža Francuske]] * {{Z|GRČ}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Grčka|Međunarodni slobodnozidarski red "Delfi"]] * {{Z|POR}} [[Velika ženska loža Portugala]] * {{Z|CG}} [[Velika regularna loža Crne Gore]] === Vodstvo === Adogmatsku udrugu srednje i istočne Europe predstavlja i zastupa predsjednikkoji se bira na trogodišnje [[Mandat (politika)|razdoblje]]. *{{Z|MAĐ}} Andràs David (? – 2024.)<ref>{{Citiranje weba|url=https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/fr/MEMO_13_942|title=Meeting with the Representatives of Philosophical and Non-Confessional Organizations|access-date=2023-07-15|website=ec.europa.eu}}</ref> *{{Z|SRB}} Vladimir Marković (od 2024.)<ref>{{Citiranje weba|title=N:.U:. Vladimir Marković izabran za predsednika A.A.C.E.E.|url=https://lvls.org.rs/nu-vladimir-markovic-izabran-za-predsednika-aacee|date=2024-11-19|access-date=2024-11-24|website=lvls.org.rs}}</ref> == Vidi još == * [[Alijansa masona Europe]] * [[CLIPSAS]] * [[Unija masona Mediterana]] == Bilješke == {{notelist}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{URL|https://aacee.eu/|Službena stranica}} {{Slobodno zidarstvo}} [[Kategorija:Međunarodne masonske udruge]] jizoe27pzorisejn45qyfq88bgdyc9l 0 700191 7427895 7402803 2026-04-11T05:38:55Z IndexAccount 131684 7427895 wikitext text/x-wiki {{slično|velikoj loži osn. 1990|Veliku ložu Srbije osnovanu 2015.|Velika loža Srbije 1919}} {{slično|modernoj Velikoj loži Jugoslavije|veliku ložu osnovanu 1919.|Velika loža "Jugoslavija"}}{{otheruses2|[[Velika loža Srbije]]}} {{Infookvir organizacija |ime = Velika loža Srbije |izvorno ime = Велика ложа Србије |logo = VelikaLozaSrbije.png |veličina = 200px |logo opis = |skraćenica = VLS |moto = |utemeljena = [[23. lipnja]] [[1990.]] |osnivač = |mjesto osnivanja = |prestala postojati = |tip = [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalna]] [[velika loža]] |središte = [[Beograd]] |lokacija = [[Srbija]]{{efn|Velika loža je djelovala od 1990. do 2003. na području [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavije]], a od 2003. do 2006. na području [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]].}} |ključni ljudi = |broj članova = |web stranica = {{URL|https://www.velikalozasrbije.rs/|velikalozasrbije.rs}} }} '''Velika loža starih i prihvaćenih slobodnih zidara Srbije''' ([[Srpski jezik|srps.]] ''Велика ложа старих и прихваћених слободних зидара Србије''), odnosno '''Velika loža Srbije''' (''Велика ложа Србије''), skraćeno '''VLS''', je [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalna]] [[Slobodno zidarstvo|slobodnozidarska]] [[velika loža]] u [[Srbija|Srbiji]]. Osnovana je 1990. godine kao '''Velika loža Jugoslavije''' (''Велика ложа Југославије''). Prva je velika loža osnovana na području [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] nakon [[Raspad SFRJ|demokratskih promjena]] i ukidanja zabrane slobodnozidarskog organiziranja. Članovi koji su napustili ovu veliku ložu osnovali su [[Regularna velika loža Srbije|Regularnu veliku ložu Srbije]] (1993.) i [[Velika nacionalna loža Srbije|Veliku nacionalnu ložu Srbije]] (1997.), danas dvije najbrojnije muške velike lože u Srbiji. == Povijest == === Velika loža Jugoslavije: 1990. – 2011. === Obnova djelovanja srpskih slobodnih zidara započela je s [[Raspad SFRJ|demokratskim promjenama]] kada je stvoren teren za njihov rad. U ožujku 1989. godine registriraju se tri [[Masonska loža|lože]] u [[Beograd]]u: "Pobratim", "Sloga, rad i postojanstvo" i "Maksimilijan Vrhovac". Ubrzo dolazi i do osnivanja velike lože koja je osnovana 23. lipnja 1990. godine kao Velika loža Jugoslavije unošenjem svjetla od strane [[Ujedinjene velike lože Njemačke]]. Prvi [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|velik majstor]] ove velike lože bio je [[Zoran Nenezić]].<ref name=":0">{{Citiranje časopisa|title=Hronologija srpskog slobodnog zidarstva|journal=Mason|url=https://www.slobodnozidarstvo.org/uploads/23429/documents/Mason_9.pdf|volume=9|pages=44-46|year=2016|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20240620191607/https://www.slobodnozidarstvo.org/uploads/23429/documents/Mason_9.pdf|archive-date=2024-06-20|access-date=2026-03-12}}</ref><ref name=":4"/> Velika loža Jugoslavije je 1992. godine utmeljila tri lože u [[Bugarska|Bugarskoj]] i to "Svjetlost", "Dosluh" i "Zora".<ref name=":7">{{Citiranje weba|title=Ложа „Сговор 92“, ориент София|url=https://sgovor-92.org/|access-date=2026-03-12|website=sgovor-92.org|language=bg}}</ref> Ove tri lože su 5. prosinca 1992. zajedno osnovale [[Ujedinjena velika loža Bugarske|Veliku ložu Bugarske]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.uglb.org/?page_id=29|title=Bulgarian Freemasonry After 1992|access-date=2024-06-09|website=uglb.org|language=en, bg}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=History of Freemasonry in Bulgaria|url=https://www.freimaurer-wiki.de/index.php/En:_History_of_Freemasonry_in_Bulgaria|access-date=2026-03-12|website=freimaurer-wiki.de|language=en}}</ref> Godine 1993. veliki dio članstva se izdvaja i osniva [[Regularna velika loža Srbije|Regularnu veliku ložu Jugoslavije]] (današnja Regularna velika loža Srbije),<ref name=":0"/><ref name=":1">{{Citiranje weba|url=https://www.nin.rs/arhiva/vesti/21666/posvadana-braca|title=Posvađana braća|date=2012-07-05|access-date=2024-04-07|website=nin.rs|last=Ikonić|first=Slobodan}}</ref> koju će nekoliko godina kasnije priznati [[Ujedinjena velika loža Engleske]]. Loža "Ivanjski vijenac" osnovana je u [[Srijemska Mitrovica|Srijemskoj Mitrovici]] u studenom 1994. godine, dok je Loža "Mitropolit Stratimirović" osnovana u listopadu 1995. godine u [[Novi Sad|Novom Sadu]]. Loža "Đorđe Weifert" osnovana je u proljeće 1996. godine u Beogradu, dok je Loža "Njegoš" osnovana u siječnju 1997. godine u [[Kotor]]u.<ref name=":0"/> Godine 1997. veliki dio članstva se izdvaja i osniva [[Velika nacionalna loža Srbije|Veliku nacionalnu ložu Jugoslavije]] (današnja Velika nacionalna loža Srbije),<ref name=":0"/><ref name=":1"/> koju će nekoliko godina kasnije priznati [[Velika loža Francuske]]. Godine 2003. oko stotinu članova prelazi u Regularnu veliku ložu Jugoslavije. U to vrijeme dolazi i do raspuštanja Velike lože Jugoslavije.<ref name=":4">{{Citiranje knjige|title=Masoni u Srbiji|last=Lopušina|first=Marko|publisher=Knjiga komerc|year=2010|isbn=978-86-7712-261-4|location=Beograd|url=https://www.knjizara.com/Masoni-u-Srbiji-Marko-Lopusina-130929}}</ref> === Velika loža Srbije (od 2011.) === Na Skupštini održanoj 27. lipnja 2011. godine Velika loža mijenja naziv u skladu s [[Srbija|nazivom države]] te novi naziv glasi: Velika loža starih i prihvaćenih slobodnih zidara Srbije, skraćeno Velika loža Srbije.<ref>{{Citiranje weba|title=Velika loža starih i prihvaćenih slobodnih zidara Srbije|url=https://www.velikalozasrbije.rs/|access-date=2024-12-18|website=velikalozasrbije.rs|language=sr}}</ref> Godine 2016. osnovana je Loža "Fruška Gora".<ref name=":5"/> == Ustroj == Sjedište Velike lože Srbije je u [[Beograd]]u.<ref name=":3">{{Citiranje weba|url=https://pretraga2.apr.gov.rs/unifiedentitysearch |title=Aгенција за привредне регистре|website=apr.gov.rs|language=sr|trans-title=Agencija za privredne registre }} – Velika loža starih i prihvaćenih slobodnih zidara Srbije (Велика ложа старих и прихваћених слободних зидара Србије) registrirana je udruga upisana u Regisar udruženja pri Agenciji za privredne registre Republike Srbije pod brojem 07551525 od 7. srpnja 1990. godine sa sjedištem na adresi Mačvanska 42, Općina Vračar, Beograd.</ref> === Lože === {{Lokacijska karta+ |Srbija|float=right |width=250 |caption=[[Orijent (slobodno zidarstvo)|Orijenti]] Velike lože Srbije |places= {{Lokacijska karta točka |Srbija |lat=44.816667 |long=20.466667 |label=[[Beograd]] |position=right }} {{Lokacijska karta točka |Srbija |lat=45.25 |long=19.85 |label=<s>''[[Novi Sad]]''</s> |position=right }} {{Lokacijska karta točka |Srbija |lat=44.97 |long=19.6125 |label=<s>''[[Srijemska Mitrovica]]''</s> |position=bottom }} {{Lokacijska karta točka |Srbija |lat=42.43 |long=18.77 |label=<s>''[[Kotor]]''</s> |position=right }} }} U prosincu 2024. godine, pod pokroviteljstvom Velike lože Srbije rade četiri [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]]:<ref name=":5">{{Citiranje weba|title=Lože pod zaštitom VLS|url=https://www.velikalozasrbije.rs/loze-pod-zastitom-vls/|access-date=2024-12-18|website=velikalozasrbije.rs}}</ref> * Loža "Pobratim" (''Ложа "Побратим"'') br. 1, Beograd – nosi naziv po beogradskoj loži utemeljenoj 1891. godine. * Loža "Sloga, rad i postojanstvo" (''Ложа "Слога, рад и постојанство"'') br. 2, Beograd – nosi naziv po beogradskoj loži utemeljenoj 1883. godine. * Loža "Maksimilijan Vrhovac" (''Ложа "Максимилијан Врховац"'') br. 3, Beograd – nosi naziv po [[Zagrebačka biskupija|zagrebačkom biskupu]] i slobodnom zidaru [[Maksimilijan Vrhovac|Maksimilijanu Vrhovcu]], kao i po [[Loža "Maksimilijan Vrhovac"|zagrebačkoj loži]] utemeljenoj 1913. godine. * Loža "Fruška Gora" br. 4{{efn|name=Log|[[Orijent (slobodno zidarstvo)|Orijent]] lože nije poznat.}} – nosi naziv po planini [[Fruška gora]] smještenoj na području [[Vojvodina|Vojvodine]]. Pod okriljem Velike lože Jugoslavije radile su sljedeće lože u [[Beograd]]u, [[Srijemska Mitrovica|Srijemskoj Mitrovici]], [[Novi Sad|Novom Sadu]] i crnogorskom gradu [[Kotor]]u te bugarskoj [[Sofija|Sofiji]]:<ref name=":4"/> * Loža "Šumadija", Beograd – nosila naziv po beogradskoj loži utemeljenoj 1910. godine. * Loža "Svjetlost Balkana Garibaldi", Beograd – nosila naziv po beogradskoj loži utemeljenoj [[1876.]] godine te talijanskom revolucionaru i slobodnom zidaru [[Giuseppe Garibaldi|Giuseppeu Garibaldu]]. * Loža "Ivanjski vijenac", Srijemska Mitrovica – nosila naziv po vijencu napravljenom od [[Ivanjsko cvijeće|Ivanjskog cvijeća]] kojeg pravoslavni Srbi po običaju stavljaju na Ivanjdan na vrata svojih kuća. * Loža "Mitropolit Stratimirović", Novi Sad – nosila naziv po karlovačkom metropolitu i slobodnom zidaru [[Stefan Stratimirović|Stefanu Stratimiroviću]], kao i po novosadskoj loži utemeljenoj 1924. godine. * Loža "Đorđe Weifert", Beograd – nosila naziv po bankaru i slobodnom zidaru [[Đorđe Weifert|Đorđu Weifertu]], prvom velikom majstoru [[Velika loža "Jugoslavija"|Velike lože "Jugoslavija"]]. * Loža "Njegoš", Kotor – nosila naziv po crnogorskom državnom i crkvenom poglavaru, književniku i slobodnom zidaru [[Petar II. Petrović Njegoš|Petru II. Petroviću Njegošu]]. *{{Z|BUL}} Loža "Svjetlost" (''Ложа "Светлина"''), Sofija – nosila naziv po [[svjetlost]]i; izdvojila se 1992. godine i formirala Veliku ložu Bugarske. *{{Z|BUL}} Loža "Dosluh" (''Ложа "Сговор"''), Sofija<ref name=":7"/> – nosila naziv po dosluhu, što označava tajni dogovor; izdvojila se 1992. godine i formirala Veliku ložu Bugarske. *{{Z|BUL}} Loža "Zora" (''Ложа "Заря"''), Sofija – nosila naziv po [[Zora|zori]]; izdvojila se 1992. godine i formirala Veliku ložu Bugarske. === Uprava === Velikom ložom Srbije upravlja [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki majstor]] koji se bira na trogodišnje razdoblje. Veliki majstori bili su:<ref name=":4"/> *{{Z|SCG}} [[Zoran Nenezić]] (1990. – 1996.) *{{Z|SCG}} Milan Lajhner (''[[Vršitelj dužnosti|v.d.]]'', 1996 – 1997.){{efn|Lajhner je kasnije bio i veliki majstor [[Velika nacionalna loža Srbije|Velike nacionalne lože Jugoslavije]], od 1997. do 2001. godine.}} *{{Z|SRB}} Aleksandar Bogdanić (od 2021.) === Obredi === Primarni [[Obred (slobodno zidarstvo)|obred]] Velike lože Srbije je [[Schröderov obred]]. Velika loža upravlja [[Simbolički stupnjevi|simboličkim stupnjevima]] [[Loža (slobodno zidarstvo)|plave lože]] (učenik, pomoćnik i majstor) i delegira upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] na [[Slobodnozidarski redovi|dodatna tijela i redove]]. == Pridružena tijela i redovi == Upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim masonskim stupnjevima]] Velika loža Jugoslavije provodila je kroz [[Slobodnozidarski redovi|pridružena tijela i redove]] od kojih svaki predstavlja jedan [[Slobodnozidarski obred|obred]] a na temelju potpisanih [[konkordat]]a. * Vrhovni savjet Škotskog reda Jugoslavije (''Врховни савет Шкотског реда Југославије'') – nadležno za rad [[Škotski obred|Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda]]. === Škotski red === Vrhovni savjet Škotskog reda Jugoslavije bio je [[Slobodnozidarski redovi|dodatni red]] nadležan za [[Visoki masonski stupnjevi|visoke stupnjeve]] [[Škotski obred|Škotskog obreda]]. Uspostavljen je 1991. godine u [[Prag]]u pod pokroviteljstvom [[Vrhovno vijeće Škotskog obreda SAD, južna jurisdikcija|Vrhovno vijeće SAD, južne jurisdikcije]].<ref name=":10"/><ref>{{Citiranje weba|title=Freemasonry in Yugoslavia, 1764–1992|url=https://skirret.com/papers/freemasonry_in_yugoslavia.html|last=Nenezic|first=Zoran D.|access-date=2024-10-18|website=skirret.com|language=en}}</ref> [[Veliki zapovjednik|Veliki zapovjednici]] (''suvereni komanderi'') Vrhovnog savjeta Jugoslavije bili su [[Zoran Nenezić]] (1991. – 1996.), [[Lazar Ristovski]] (1996. – 1997.) i Ivan Draškoci (1997.).<ref name=":10">{{Citiranje weba|url=https://sirijus.rs/5-2-kratka-istorija-vrhovnog-saveta-srbije/|title=Kratka istorija Vrhovnog Saveta Srbije|access-date=2024-04-16|website=sirijus.rs}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://dekalog.rs/index.php/inspiration/53-porodica-draskoci-i-sirenje-svetlosti-u-branicevski-okrugu|title=Porodica Draškoci i širenje svetlosti u Braničevskom okrugu|access-date=2024-04-16|website=dekalog.rs}}</ref><ref name=":4"/> == Poznati članovi == * [[Silvije Degen]], hrvatski odvjetnik i političar<ref>{{Citiranje weba|url=https://freemasonry-croatia.org/sadrzaj/web-stranice-velike-loze-hrvatske|title=Prva otvorena ofanziva hrvatske masonerije!|access-date=2024-04-05|website=freemasonry-croatia.org}}</ref><ref name=":9"/><ref name=":11"/> * [[Asim Kurjak]], hrvatski liječnik<ref name=":9">{{Citiranje weba|title=Tuđman i masonstvo|url=https://shp.ueuo.com/Masoni.html|access-date=2025-08-19|last=Mužić|first=Ivan|date=|website=shp.ueuo.com|author-link=Ivan Mužić}}</ref><ref name=":11">{{Citiranje weba|title=Hrvati i masoni: 20 godina slobodnozidarske lože|url=https://glasistrenovine.hr/arhiva-portala/pregled-vijesti/hrvati-i-masoni-20-godina-slobodnozidarske-loze-483294|access-date=2025-08-19|last=Grakulić|first=Dubravko|date=2014-11-30|website=glasistrenovine.hr}}</ref> * [[Dragan Malešević Tapi]], srbijanski slikar * [[Zlatko Mateša]], hrvatski političar i sportski djelatnik<ref name=":9"/><ref name=":11"/> * [[Zoran Nenezić]], srbijanski novinar i publicist * [[Branko Šömen]], slovenski i hrvatski književnik i publicist<ref>{{Citiranje weba|title='Slobodni zidari? U Hrvatskoj radi 12 velikih loža od kojih barem tri treba izbjegavati'|url=https://express.24sata.hr/politika-i-drustvo/slobodni-zidari-u-hrvatskoj-radi-12-velikih-loza-od-kojih-barem-tri-treba-izbjegavati-30215|access-date=2025-07-18|last=Pavešković|first=Antun|date=2025-07-14|website=express.24sata.hr}}</ref> == Vidi još == * [[Slobodno zidarstvo u Srbiji]] * [[Škotski red u Srbiji]] ==Bilješke== {{notelist}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{URL|https://www.velikalozasrbije.rs/|Službena stranica}} {{SZuSRB}} [[Kategorija:Velike lože|Sr]] [[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Srbiji]] [[Kategorija:Srbijanske udruge]] [[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Crnoj Gori]] cfansiox6ew183sb9ne4w7kn7cjd63y 7427896 7427895 2026-04-11T05:39:18Z IndexAccount 131684 /* Lože */ 7427896 wikitext text/x-wiki {{slično|velikoj loži osn. 1990|Veliku ložu Srbije osnovanu 2015.|Velika loža Srbije 1919}} {{slično|modernoj Velikoj loži Jugoslavije|veliku ložu osnovanu 1919.|Velika loža "Jugoslavija"}}{{otheruses2|[[Velika loža Srbije]]}} {{Infookvir organizacija |ime = Velika loža Srbije |izvorno ime = Велика ложа Србије |logo = VelikaLozaSrbije.png |veličina = 200px |logo opis = |skraćenica = VLS |moto = |utemeljena = [[23. lipnja]] [[1990.]] |osnivač = |mjesto osnivanja = |prestala postojati = |tip = [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalna]] [[velika loža]] |središte = [[Beograd]] |lokacija = [[Srbija]]{{efn|Velika loža je djelovala od 1990. do 2003. na području [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavije]], a od 2003. do 2006. na području [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]].}} |ključni ljudi = |broj članova = |web stranica = {{URL|https://www.velikalozasrbije.rs/|velikalozasrbije.rs}} }} '''Velika loža starih i prihvaćenih slobodnih zidara Srbije''' ([[Srpski jezik|srps.]] ''Велика ложа старих и прихваћених слободних зидара Србије''), odnosno '''Velika loža Srbije''' (''Велика ложа Србије''), skraćeno '''VLS''', je [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalna]] [[Slobodno zidarstvo|slobodnozidarska]] [[velika loža]] u [[Srbija|Srbiji]]. Osnovana je 1990. godine kao '''Velika loža Jugoslavije''' (''Велика ложа Југославије''). Prva je velika loža osnovana na području [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] nakon [[Raspad SFRJ|demokratskih promjena]] i ukidanja zabrane slobodnozidarskog organiziranja. Članovi koji su napustili ovu veliku ložu osnovali su [[Regularna velika loža Srbije|Regularnu veliku ložu Srbije]] (1993.) i [[Velika nacionalna loža Srbije|Veliku nacionalnu ložu Srbije]] (1997.), danas dvije najbrojnije muške velike lože u Srbiji. == Povijest == === Velika loža Jugoslavije: 1990. – 2011. === Obnova djelovanja srpskih slobodnih zidara započela je s [[Raspad SFRJ|demokratskim promjenama]] kada je stvoren teren za njihov rad. U ožujku 1989. godine registriraju se tri [[Masonska loža|lože]] u [[Beograd]]u: "Pobratim", "Sloga, rad i postojanstvo" i "Maksimilijan Vrhovac". Ubrzo dolazi i do osnivanja velike lože koja je osnovana 23. lipnja 1990. godine kao Velika loža Jugoslavije unošenjem svjetla od strane [[Ujedinjene velike lože Njemačke]]. Prvi [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|velik majstor]] ove velike lože bio je [[Zoran Nenezić]].<ref name=":0">{{Citiranje časopisa|title=Hronologija srpskog slobodnog zidarstva|journal=Mason|url=https://www.slobodnozidarstvo.org/uploads/23429/documents/Mason_9.pdf|volume=9|pages=44-46|year=2016|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20240620191607/https://www.slobodnozidarstvo.org/uploads/23429/documents/Mason_9.pdf|archive-date=2024-06-20|access-date=2026-03-12}}</ref><ref name=":4"/> Velika loža Jugoslavije je 1992. godine utmeljila tri lože u [[Bugarska|Bugarskoj]] i to "Svjetlost", "Dosluh" i "Zora".<ref name=":7">{{Citiranje weba|title=Ложа „Сговор 92“, ориент София|url=https://sgovor-92.org/|access-date=2026-03-12|website=sgovor-92.org|language=bg}}</ref> Ove tri lože su 5. prosinca 1992. zajedno osnovale [[Ujedinjena velika loža Bugarske|Veliku ložu Bugarske]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.uglb.org/?page_id=29|title=Bulgarian Freemasonry After 1992|access-date=2024-06-09|website=uglb.org|language=en, bg}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=History of Freemasonry in Bulgaria|url=https://www.freimaurer-wiki.de/index.php/En:_History_of_Freemasonry_in_Bulgaria|access-date=2026-03-12|website=freimaurer-wiki.de|language=en}}</ref> Godine 1993. veliki dio članstva se izdvaja i osniva [[Regularna velika loža Srbije|Regularnu veliku ložu Jugoslavije]] (današnja Regularna velika loža Srbije),<ref name=":0"/><ref name=":1">{{Citiranje weba|url=https://www.nin.rs/arhiva/vesti/21666/posvadana-braca|title=Posvađana braća|date=2012-07-05|access-date=2024-04-07|website=nin.rs|last=Ikonić|first=Slobodan}}</ref> koju će nekoliko godina kasnije priznati [[Ujedinjena velika loža Engleske]]. Loža "Ivanjski vijenac" osnovana je u [[Srijemska Mitrovica|Srijemskoj Mitrovici]] u studenom 1994. godine, dok je Loža "Mitropolit Stratimirović" osnovana u listopadu 1995. godine u [[Novi Sad|Novom Sadu]]. Loža "Đorđe Weifert" osnovana je u proljeće 1996. godine u Beogradu, dok je Loža "Njegoš" osnovana u siječnju 1997. godine u [[Kotor]]u.<ref name=":0"/> Godine 1997. veliki dio članstva se izdvaja i osniva [[Velika nacionalna loža Srbije|Veliku nacionalnu ložu Jugoslavije]] (današnja Velika nacionalna loža Srbije),<ref name=":0"/><ref name=":1"/> koju će nekoliko godina kasnije priznati [[Velika loža Francuske]]. Godine 2003. oko stotinu članova prelazi u Regularnu veliku ložu Jugoslavije. U to vrijeme dolazi i do raspuštanja Velike lože Jugoslavije.<ref name=":4">{{Citiranje knjige|title=Masoni u Srbiji|last=Lopušina|first=Marko|publisher=Knjiga komerc|year=2010|isbn=978-86-7712-261-4|location=Beograd|url=https://www.knjizara.com/Masoni-u-Srbiji-Marko-Lopusina-130929}}</ref> === Velika loža Srbije (od 2011.) === Na Skupštini održanoj 27. lipnja 2011. godine Velika loža mijenja naziv u skladu s [[Srbija|nazivom države]] te novi naziv glasi: Velika loža starih i prihvaćenih slobodnih zidara Srbije, skraćeno Velika loža Srbije.<ref>{{Citiranje weba|title=Velika loža starih i prihvaćenih slobodnih zidara Srbije|url=https://www.velikalozasrbije.rs/|access-date=2024-12-18|website=velikalozasrbije.rs|language=sr}}</ref> Godine 2016. osnovana je Loža "Fruška Gora".<ref name=":5"/> == Ustroj == Sjedište Velike lože Srbije je u [[Beograd]]u.<ref name=":3">{{Citiranje weba|url=https://pretraga2.apr.gov.rs/unifiedentitysearch |title=Aгенција за привредне регистре|website=apr.gov.rs|language=sr|trans-title=Agencija za privredne registre }} – Velika loža starih i prihvaćenih slobodnih zidara Srbije (Велика ложа старих и прихваћених слободних зидара Србије) registrirana je udruga upisana u Regisar udruženja pri Agenciji za privredne registre Republike Srbije pod brojem 07551525 od 7. srpnja 1990. godine sa sjedištem na adresi Mačvanska 42, Općina Vračar, Beograd.</ref> === Lože === {{Lokacijska karta+ |Srbija|float=right |width=250 |caption=[[Orijent (slobodno zidarstvo)|Orijenti]] Velike lože Srbije |places= {{Lokacijska karta točka |Srbija |lat=44.816667 |long=20.466667 |label=[[Beograd]] |position=right }} {{Lokacijska karta točka |Srbija |lat=45.25 |long=19.85 |label=<s>''[[Novi Sad]]''</s> |position=right }} {{Lokacijska karta točka |Srbija |lat=44.97 |long=19.6125 |label=<s>''[[Srijemska Mitrovica]]''</s> |position=bottom }} {{Lokacijska karta točka |Srbija |lat=42.43 |long=18.77 |label=<s>''[[Kotor]]''</s> |position=right }} }} U prosincu 2024. godine, pod pokroviteljstvom Velike lože Srbije rade četiri [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]]:<ref name=":5">{{Citiranje weba|title=Lože pod zaštitom VLS|url=https://www.velikalozasrbije.rs/loze-pod-zastitom-vls/|access-date=2024-12-18|website=velikalozasrbije.rs}}</ref> * Loža "Pobratim" (''Ложа "Побратим"'') br. 1, Beograd – nosi naziv po beogradskoj loži utemeljenoj 1891. godine. * Loža "Sloga, rad i postojanstvo" (''Ложа "Слога, рад и постојанство"'') br. 2, Beograd – nosi naziv po beogradskoj loži utemeljenoj 1883. godine. * Loža "Maksimilijan Vrhovac" (''Ложа "Максимилијан Врховац"'') br. 3, Beograd – nosi naziv po [[Zagrebačka biskupija|zagrebačkom biskupu]] i slobodnom zidaru [[Maksimilijan Vrhovac|Maksimilijanu Vrhovcu]], kao i po [[Loža "Maksimilijan Vrhovac"|zagrebačkoj loži]] utemeljenoj 1913. godine. * Loža "Fruška Gora" br. 4{{efn|name=Log|[[Orijent (slobodno zidarstvo)|Orijent]] lože nije poznat.}} – nosi naziv po planini [[Fruška gora]] smještenoj na području [[Vojvodina|Vojvodine]]. Pod okriljem Velike lože Jugoslavije radile su sljedeće lože u [[Beograd]]u, [[Srijemska Mitrovica|Srijemskoj Mitrovici]], [[Novi Sad|Novom Sadu]] i crnogorskom gradu [[Kotor]]u te bugarskoj [[Sofija|Sofiji]]:<ref name=":4"/> * Loža "Šumadija", Beograd – nosila naziv po beogradskoj loži utemeljenoj 1910. godine. * Loža "Svjetlost Balkana Garibaldi", Beograd – nosila naziv po beogradskoj loži utemeljenoj 1876. godine te talijanskom revolucionaru i slobodnom zidaru [[Giuseppe Garibaldi|Giuseppeu Garibaldu]]. * Loža "Ivanjski vijenac", Srijemska Mitrovica – nosila naziv po vijencu napravljenom od [[Ivanjsko cvijeće|Ivanjskog cvijeća]] kojeg pravoslavni Srbi po običaju stavljaju na Ivanjdan na vrata svojih kuća. * Loža "Mitropolit Stratimirović", Novi Sad – nosila naziv po karlovačkom metropolitu i slobodnom zidaru [[Stefan Stratimirović|Stefanu Stratimiroviću]], kao i po novosadskoj loži utemeljenoj 1924. godine. * Loža "Đorđe Weifert", Beograd – nosila naziv po bankaru i slobodnom zidaru [[Đorđe Weifert|Đorđu Weifertu]], prvom velikom majstoru [[Velika loža "Jugoslavija"|Velike lože "Jugoslavija"]]. * Loža "Njegoš", Kotor – nosila naziv po crnogorskom državnom i crkvenom poglavaru, književniku i slobodnom zidaru [[Petar II. Petrović Njegoš|Petru II. Petroviću Njegošu]]. *{{Z|BUL}} Loža "Svjetlost" (''Ложа "Светлина"''), Sofija – nosila naziv po [[svjetlost]]i; izdvojila se 1992. godine i formirala Veliku ložu Bugarske. *{{Z|BUL}} Loža "Dosluh" (''Ложа "Сговор"''), Sofija<ref name=":7"/> – nosila naziv po dosluhu, što označava tajni dogovor; izdvojila se 1992. godine i formirala Veliku ložu Bugarske. *{{Z|BUL}} Loža "Zora" (''Ложа "Заря"''), Sofija – nosila naziv po [[Zora|zori]]; izdvojila se 1992. godine i formirala Veliku ložu Bugarske. === Uprava === Velikom ložom Srbije upravlja [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki majstor]] koji se bira na trogodišnje razdoblje. Veliki majstori bili su:<ref name=":4"/> *{{Z|SCG}} [[Zoran Nenezić]] (1990. – 1996.) *{{Z|SCG}} Milan Lajhner (''[[Vršitelj dužnosti|v.d.]]'', 1996 – 1997.){{efn|Lajhner je kasnije bio i veliki majstor [[Velika nacionalna loža Srbije|Velike nacionalne lože Jugoslavije]], od 1997. do 2001. godine.}} *{{Z|SRB}} Aleksandar Bogdanić (od 2021.) === Obredi === Primarni [[Obred (slobodno zidarstvo)|obred]] Velike lože Srbije je [[Schröderov obred]]. Velika loža upravlja [[Simbolički stupnjevi|simboličkim stupnjevima]] [[Loža (slobodno zidarstvo)|plave lože]] (učenik, pomoćnik i majstor) i delegira upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] na [[Slobodnozidarski redovi|dodatna tijela i redove]]. == Pridružena tijela i redovi == Upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim masonskim stupnjevima]] Velika loža Jugoslavije provodila je kroz [[Slobodnozidarski redovi|pridružena tijela i redove]] od kojih svaki predstavlja jedan [[Slobodnozidarski obred|obred]] a na temelju potpisanih [[konkordat]]a. * Vrhovni savjet Škotskog reda Jugoslavije (''Врховни савет Шкотског реда Југославије'') – nadležno za rad [[Škotski obred|Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda]]. === Škotski red === Vrhovni savjet Škotskog reda Jugoslavije bio je [[Slobodnozidarski redovi|dodatni red]] nadležan za [[Visoki masonski stupnjevi|visoke stupnjeve]] [[Škotski obred|Škotskog obreda]]. Uspostavljen je 1991. godine u [[Prag]]u pod pokroviteljstvom [[Vrhovno vijeće Škotskog obreda SAD, južna jurisdikcija|Vrhovno vijeće SAD, južne jurisdikcije]].<ref name=":10"/><ref>{{Citiranje weba|title=Freemasonry in Yugoslavia, 1764–1992|url=https://skirret.com/papers/freemasonry_in_yugoslavia.html|last=Nenezic|first=Zoran D.|access-date=2024-10-18|website=skirret.com|language=en}}</ref> [[Veliki zapovjednik|Veliki zapovjednici]] (''suvereni komanderi'') Vrhovnog savjeta Jugoslavije bili su [[Zoran Nenezić]] (1991. – 1996.), [[Lazar Ristovski]] (1996. – 1997.) i Ivan Draškoci (1997.).<ref name=":10">{{Citiranje weba|url=https://sirijus.rs/5-2-kratka-istorija-vrhovnog-saveta-srbije/|title=Kratka istorija Vrhovnog Saveta Srbije|access-date=2024-04-16|website=sirijus.rs}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://dekalog.rs/index.php/inspiration/53-porodica-draskoci-i-sirenje-svetlosti-u-branicevski-okrugu|title=Porodica Draškoci i širenje svetlosti u Braničevskom okrugu|access-date=2024-04-16|website=dekalog.rs}}</ref><ref name=":4"/> == Poznati članovi == * [[Silvije Degen]], hrvatski odvjetnik i političar<ref>{{Citiranje weba|url=https://freemasonry-croatia.org/sadrzaj/web-stranice-velike-loze-hrvatske|title=Prva otvorena ofanziva hrvatske masonerije!|access-date=2024-04-05|website=freemasonry-croatia.org}}</ref><ref name=":9"/><ref name=":11"/> * [[Asim Kurjak]], hrvatski liječnik<ref name=":9">{{Citiranje weba|title=Tuđman i masonstvo|url=https://shp.ueuo.com/Masoni.html|access-date=2025-08-19|last=Mužić|first=Ivan|date=|website=shp.ueuo.com|author-link=Ivan Mužić}}</ref><ref name=":11">{{Citiranje weba|title=Hrvati i masoni: 20 godina slobodnozidarske lože|url=https://glasistrenovine.hr/arhiva-portala/pregled-vijesti/hrvati-i-masoni-20-godina-slobodnozidarske-loze-483294|access-date=2025-08-19|last=Grakulić|first=Dubravko|date=2014-11-30|website=glasistrenovine.hr}}</ref> * [[Dragan Malešević Tapi]], srbijanski slikar * [[Zlatko Mateša]], hrvatski političar i sportski djelatnik<ref name=":9"/><ref name=":11"/> * [[Zoran Nenezić]], srbijanski novinar i publicist * [[Branko Šömen]], slovenski i hrvatski književnik i publicist<ref>{{Citiranje weba|title='Slobodni zidari? U Hrvatskoj radi 12 velikih loža od kojih barem tri treba izbjegavati'|url=https://express.24sata.hr/politika-i-drustvo/slobodni-zidari-u-hrvatskoj-radi-12-velikih-loza-od-kojih-barem-tri-treba-izbjegavati-30215|access-date=2025-07-18|last=Pavešković|first=Antun|date=2025-07-14|website=express.24sata.hr}}</ref> == Vidi još == * [[Slobodno zidarstvo u Srbiji]] * [[Škotski red u Srbiji]] ==Bilješke== {{notelist}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{URL|https://www.velikalozasrbije.rs/|Službena stranica}} {{SZuSRB}} [[Kategorija:Velike lože|Sr]] [[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Srbiji]] [[Kategorija:Srbijanske udruge]] [[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Crnoj Gori]] 2dhm59uoapae7q0xafn9hd0xeuuhpag 0 700893 7427781 7410090 2026-04-10T16:37:13Z CommonsDelinker 3582 [[c:COM:CDC|Bot]]: zamjena 2022_pattern_Tudor_Crown_(2D)_Sodacan_style.svg s 2022_pattern_Tudor_Crown_(Sodacan_style)_2D.svg 7427781 wikitext text/x-wiki {{multiple image | align = right | header = Britanski prinčevi u odori velikog majstora | image1 = Grand Master of England Freemason apron (Edward VII).jpg | width1 = 170 | caption1 = Princ [[Eduard VII.|Albert Eduard od Walesa]] bio je veliki majstor [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] (1874. – 1901.). Godine 1901. naslijedio je svoju majku, kraljicu [[Viktorija, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva|Viktoriju]], kao vladar Ujedinjenog Kraljevstva. | image2 = Duke of Connaught scan.jpg | width2 = 157 | caption2 = Princ [[Arthur, vojvoda od Connaughta i Strathearna]], treći sin kraljice Viktorije, bio je veliki majstor Ujedinjene velike lože Engleske (1901. – 1939.). Na tom mjestu naslijedio je svog starijeg brata, kralja Eduarda. }} {{slično|slobodnozidarskoj tituli|titulu u viteškom redu|Veliki majstor (red)}} '''Veliki majstor''' ([[engl.]] ''Grand Master''; [[njem.]] ''Großmeister''; [[Talijanski jezik|tali.]] ''Gran Maestro''), negdje i '''veliki meštar''', počasna je [[titula]] i [[Dužnostnik|dužnost]] u [[Slobodno zidarstvo|slobodnom zidarstvu]], dodijeljena slobodnom zidaru koji je izabran za nadzor [[Velika loža|slobodnozidarske nadležnosti]]. Veliki majstor predsjedava [[Velika loža|velikom ložom]], odnosno [[Simbolički stupnjevi|simboličkim stupnjevima]], i ima posebna prava u pripadajućim [[Loža (slobodno zidarstvo)|ložama]] koje čine njegovu nadležnost. Ova titula vuče korijene iz dužnosti [[Veliki majstor (red)|velikih majstora]] u [[Viteški redovi|viteškim redovima]]<ref>{{Citiranje weba|title=Grand Master's Powers|url=https://masonicworld.com/articles/Files/Grand-Masters-Powers.htm|access-date=2025-01-02|website=masonicworld.com|language=en}}</ref> i javalja se početkom [[18. stoljeće|18. stoljeća]] u [[London]]u osnivanjem [[Prva Velika loža Engleske|prve velike lože]] i izborom [[Anthony Sayer|Anthonyja Sayera]] na tu dužnost.<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=The role of a Grand Master|url=https://masons.au/news/The-role-of-a-Grand-Master/|access-date=2025-01-02|website=masons.au|language=en}}</ref> U većini slučajeva, iako ne uvijek, velikog majstora se oslovljava s "najčasniji veliki majstor" ([[engl.]] ''Most Worshipful Grand Master'').<ref>{{Citiranje weba|title=Most Worshipful Grand Master|url=https://www.grandlodgefl.com/m-w-grand-master/|access-date=2025-01-02|website=grandlodgefl.com|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Our Grand Master of the Grand Lodge of Illinois A. F. & A. M|url=https://ilmason.org/grand-master|access-date=2025-01-02|website=ilmason.org|language=en}}</ref> Primjer drugačijeg oslovljavanja je [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Pennsylvania|Velika loža Pennsylvanije]] gdje se on oslovljava s "najplemenitiji veliki majstor" (''Right Worshipful Grand Master'').<ref>{{Citiranje weba|title=The Right Worshipful Grand Master|url=https://pagrandlodge.org/GrandMaster/|access-date=2025-01-02|website=pagrandlodge.org|language=en}}</ref> U [[Velika loža Škotske|Velikoj loži Škotske]] ova dužnost nosi specifičan naziv "veliki majstor mason" (''Grand Master Mason'').<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.grandlodgescotland.com/glos/G.M.M.%27s/grand_master_masons.htm|title=Grand Master Masons of the Grand Lodge of Scotland|access-date=2025-01-02|website=grandlodgescotland.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20060721234553/http://www.grandlodgescotland.com/glos/G.M.M.%27s/grand_master_masons.htm|archive-date=2006-07-21|url-status=dead|language=en}}</ref> Postoje i drugačiji nazivi titule velikog majstora. Primjer je [[Velika nacionalna loža Hrvatske]] u kojoj puni naslov glasi ''[[veliki zapovjednik|suvereni veliki zapovjednik]] velikog majstora''.<ref>{{Citiranje weba|title=Struktura VNLH|url=https://vnlh.eu/struktura/|access-date=2025-01-02|website=vnlh.eu}}</ref> == Dužnosti == Kao što [[Starješina (slobodno zidarstvo)|starješina]] [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]] svake godine imenuje [[Časnici masonske lože|časnike lože]] koji mu pomažu u vođenju rada, tako i veliki majstor svake velike lože svake godine imenuje časnike velike lože koji mu pružaju podršku u obavljanju njegovih dužnosti.<ref name=":0"/> Velike lože često biraju ili imenuju zamjenike velikih majstora, koji su ponekad poznati i kao pokrajinski zamjenici velikih majstora. Ovi zamjenici imaju ovlasti zamijeniti velikog majstora u slučaju njegove spriječenosti, osiguravajući kontinuitet u upravljanju velikom ložom.<ref name=":0"/> U [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjenoj velikoj loži Engleske]], ako je veliki majstor princ [[Kraljevska obitelj|kraljevske krvi]], odnosno član [[Windsori|Kraljevske obitelji]], ima ovlast imenovati "pro velikog majstora" ("pro" na [[Latinski jezik|latinskom]] "za"). Pro veliki majstor djeluje kao njegov glavni savjetnik i predstavlja ga u situacijama kada zbog kraljevskih obveza veliki majstor nije u mogućnosti osobno sudjelovati.<ref name=":1">{{Citiranje weba|title=UGLE Governance|url=https://www.ugle.org.uk/about-us/ugle-governance|access-date=2025-01-02|website=ugle.org.uk|language=en}}</ref> Važno je napomenuti da se funkcija pro velikog majstora razlikuje od uloge zamjenika velikog majstora, jer svaki od njih ima specifične dužnosti i odgovornosti unutar [[Velika loža|slobodnozidarske strukture]]. == Tradicije == Postoje dvije različite tradicije povezane s obnašanjem dužnosti velikog majstora. U [[Europa|europskoj]] praksi, veliki majstor često može biti ponovno izabran na više uzastopnih mandata, omogućujući dugotrajnije vođenje [[Velika loža|slobodnozidarske nadležnosti]]. Nasuprot tome, u mnogim drugim zemljama, mandat velikog majstora ograničen je na razdoblje od jedne do tri godine, nakon čega se povlači iz aktivne službe.<ref name=":0"/> U nekoliko europskih zemalja položaj velikog majstora tradicionalno su zauzimali članovi [[Kraljevska obitelj|kraljevskih obitelji]] ili visokog [[Plemstvo|plemstva]], dok je u nekim [[Protestantizam|protestantskim]] [[Sjeverna Europa|sjevernoeuropskim]] zemljama ovu dužnost povijesno obnašao čak i [[kralj]]. U Engleskoj i Walesu, trenutni [[Ujedinjena velika loža Engleske#Uprava|veliki majstor Ujedinjene velike lože Engleske]] je princ [[Edward, vojvoda od Kenta]]. On je prvi put izabran na tu poziciju [[1967.]] godine i od tada je svake godine ponovno biran, što svjedoči o njegovoj trajnoj posvećenosti slobodnom zidarstvu.<ref name=":1"/> === Engleska kraljevska obitelj === {{multiple image | align = right | header = Britanski kraljevi koji su nosili titulu velikog majstora | image1 = George IV of Great Britain.jpg | width1 = 150 | caption1 = [[Đuro IV., kralj Velike Britanije i Irske|Đuro IV.]], prije stupanja na [[prijestolje]] 1820., bio je veliki majstor [[Prva Velika loža Engleske|Velike lože Engleske]] (1792. – 1812.) i [[Velika loža Škotske]] (1806. – 1820.)<ref name=":3">{{Citiranje weba|url=http://www.grandlodgescotland.com/glos/G.M.M.%27s/grand_master_masons.htm|title=Grand Master Masons of the Grand Lodge of Scotland|access-date=2024-07-25|website=grandlodgescotland.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20060721234553/http://www.grandlodgescotland.com/glos/G.M.M.%27s/grand_master_masons.htm|archive-date=2006-07-21|url-status=dead|language=en}}</ref> | image2 = Edward VII in coronation robes (cropped).jpg | width2 = 159 | caption2 = [[Eduard VII.]] bio je veliki majstor [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] (1874. – 1901.), prije stupanja na prijestolje [[1901.]] godine. | image3 = King George VI LOC matpc.14736 (colorized).jpg | width3 = 153 | caption3 = [[Đuro VI., kralj Ujedinjenog Kraljevstva|Đuro VI.]] bio je veliki majstor Velike lože Škotske (1936. – 1937.)<ref name=":3"/> i to u trenutku stupanja na prijestolje u prosincu 1936. }} Donji popis uključuje [[Popis engleskih i britanskih vladara|britanske vladare]] i članove [[Windsori|kraljevske obitelji]] koji su bili ili jesu veliki majstori. [[Kruna]] ([[File:2022 pattern Tudor Crown (Sodacan style) 2D.svg|19px]]) označava vladara, dok [[kutnik i šestar]] ([[File:Square compasses.svg|20px]]) označavaju velikog majstora. {{Tree list}} *[[Fridrik, princ od Walesa]] ** [[File:2022 pattern Tudor Crown (Sodacan style) 2D.svg|19px]] [[Đuro III., kralj Velike Britanije i Irske|Đuro III.]] ***[[File:Square compasses.svg|20px]][[File:2022 pattern Tudor Crown (Sodacan style) 2D.svg|19px]] [[Đuro IV., kralj Velike Britanije i Irske|Đuro IV.]]<ref name=":3"/><ref name=":4"/> ***[[File:2022 pattern Tudor Crown (Sodacan style) 2D.svg|19px]] [[Vilim IV., kralj Ujedinjenog Kraljevstva|Vilim IV.]] ***[[File:Square compasses.svg|20px]] [[Edward, vojvoda od Kenta i Strathearna]]<ref>{{Citiranje časopisa|title=Part XI - The Great Cleavage in Freemasonry: An Account of the "Ancient" Grand Lodge|journal=The Builder Magazine|last=Haywood|first=H. L.|url=http://www.freemasons-freemasonry.com/ancient_grand_lodge.html|volume=10|year=1924|language=en|issue=4}}</ref> ****[[File:2022 pattern Tudor Crown (Sodacan style) 2D.svg|19px]] [[Viktorija, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva|Viktorija]] *****[[File:Square compasses.svg|20px]][[File:2022 pattern Tudor Crown (Sodacan style) 2D.svg|19px]] [[Eduard VII.]] ******[[File:2022 pattern Tudor Crown (Sodacan style) 2D.svg|19px]] [[Đuro V., kralj Ujedinjenog Kraljevstva|Đuro V.]] *******[[File:Square compasses.svg|20px]][[File:2022 pattern Tudor Crown (Sodacan style) 2D.svg|19px]] [[Đuro VI., kralj Ujedinjenog Kraljevstva|Đuro VI.]]<ref name=":3"/> ********[[File:2022 pattern Tudor Crown (Sodacan style) 2D.svg|19px]] [[Elizabeta II.]] *********[[File:2022 pattern Tudor Crown (Sodacan style) 2D.svg|19px]] '''[[Karlo III., kralj Ujedinjenog Kraljevstva|Karlo III.]]''' *******[[File:Square compasses.svg|20px]] [[George, vojvoda od Kenta]] ********[[File:Square compasses.svg|20px]] '''[[Edward, vojvoda od Kenta]]''' *****[[File:Square compasses.svg|20px]] [[Arthur, vojvoda od Connaughta i Strathearna]]<ref name=":4"/> ***[[File:Square compasses.svg|20px]][[File:T07 König.svg|19px]] Ernest Augustus od Hannovera ***[[File:Square compasses.svg|20px]] [[Augustus Frederick, vojvoda od Sussexa]]<ref name=":4"/> **[[File:Square compasses.svg|20px]] [[Henry, vojvoda od Cumberlanda i Strathearna]]<ref name=":4">{{Citiranje knjige|title=The Craft: A History of English Freemasonry|last=Hamill|first=John|publisher=Crucible|year=1986|isbn=9780850304602|pages=159–160|url=https://www.google.hr/books/edition/The_Craft/WWzaAAAAMAAJ?hl=hr|language=en}}</ref> {{Tree list/end}} == Poznati veliki majstori == U nastavku je prikazan popis istanknutih pojedinaca koji su kroz povijest obnašali dužnost velikog majstora u okviru svojih [[Velika loža|velikih loža]], ostavivši trag u razvoju slobodnog zidarstva. {{div col|colwidth=33em}} *{{Z|ENG}} [[Anthony Sayer]] ([[Prva Velika loža Engleske|Velika loža Londona i Westminstera]], 1717.) *{{Z|ENG}} [[John Theophilus Desaguliers]] ([[Prva Velika loža Engleske|Velika loža Londona i Westminstera]], 1719.) *{{Z|ŠKO}} [[William St Clair od Roslina]] ([[Velika loža Škotske]], 1736. – 1737.) *{{Z|FRA}} [[Louis-Philippe Joseph, vojvoda Orléanski|Louis-Philippe II., vojvoda Orléanski]] ([[Veliki orijent Francuske]], 1771. – 1792.) *{{Z|ENG}}{{Z|ŠKO}} princ [[Đuro IV., kralj Velike Britanije i Irske|George Augustus od Walesa]] ([[Prva Velika loža Engleske|Velika loža Engleske]], 1792. – 1812. i Velika loža Škotske, 1806. – 1820.) *[[Datoteka:Flag of the Napoleonic Kingdom of Italy.svg|23px]] knez [[Eugène de Beauharnais]] ([[Veliki orijent Italije]], 1805. – 1814.) *{{Z|FRA}} knez [[Joseph Bonaparte]] (Veliki orijent Francuske, 1805. – 1814.) *[[Datoteka:Flag of the Kingdom of Westphalia.svg|23px]] kralj [[Jérôme Bonaparte]] (Veliki orijent Vestfalije, 1807. – 1813.) *[[Datoteka:Flag of the Kingdom of Naples (1811).svg|23px]] kralj [[Joachim Murat]] (Velika loža Napulja, 1808. – 1815.) *{{Z|ŠVE|0000}} kralj [[Karlo XIII. Švedski|Karlo XIII.]] ([[Švedski red slobodnih zidara]], 1809. – 1818.) *{{Z|NIZ}} princ [[Frederik od Nizozemske]] ([[Veliki orijent Nizozemske]], 1816. – 1881.) *{{Z|ENG}} princ [[Augustus Frederick, vojvoda od Sussexa|Augustus, vojvoda od Sussexa]] ([[Ujedinjena velika loža Engleske]], 1813. – 1843.) *{{Z|ŠVE|0000}} kralj [[Karlo XIV. Ivan]] (Švedski red slobodnih zidara, 1818. – 1844.) *{{Z|SAD|0000}} [[Andrew Jackson]] ([[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Tennessee|Velika loža Tennesseeja]], 1822. – 1824.) *[[Datoteka:Flag of Hanover 1837-1866.svg|23px]] kralj Ernest Augustus ([[Velika loža Hannovera]], 1828. – 1851.)<ref>{{Citiranje weba|title=The Influence of Kings on Craft Freemasonry with Especial Reference to Great Britain|url=https://www.freemasons-freemasonry.com/royal_family_and_freemasonry.html|access-date=2026-03-02|last=Barrett|first=David|date=|website=freemasons-freemasonry.com|language=en}}</ref> *{{Z|ŠVE|0000}} kralj [[Oskar I. Švedski|Oskar I.]] (Švedski red slobodnih zidara, 1844. – 1859.) *{{Z|DAN}} kralj [[Fridrik VII. Danski|Fridrik VII.]] ([[Danski red slobodnih zidara]], 1858. – 1863.) *{{Z|ŠVE|0000}} kralj [[Karlo XV. Švedski|Karlo XV.]] (Švedski red slobodnih zidara, 1859. – 1872.) *{{Z|ITAK}} [[Giuseppe Garibaldi]] (Veliki orijent Italije, 1864.) *{{Z|DAN}} kralj [[Fridrik VIII. Danski|Fridrik VIII.]] (Danski red slobodnih zidara, 1871. – 1912.) *{{Z|ŠVE}} kralj [[Oskar II. Švedski|Oskar II.]] (Švedski red slobodnih zidara, 1872. – 1907.) *{{Z|ENG}} princ [[Eduard VII.|Albert Edward od Walesa]] ([[Ujedinjena velika loža Engleske]], 1874. – 1901.) *{{Z|NIZ}} princ [[Aleksandar, princ od Orangea|Aleksandar od Orangea]] (Veliki orijent Nizozemske, 1882. – 1884.) *{{Z|ŠVI}} [[Élie Ducommun]] ([[Velika loža "Alpina" Švicarske]], 1890. – 1895.) *{{Z|ENG}} princ [[Arthur, vojvoda od Connaughta i Strathearna]] (Ujedinjena velika loža Engleske, 1901. – 1939.) *{{Z|ŠVE}} kralj [[Gustav V. Švedski|Gustav V.]] (Švedski red slobodnih zidara, 1907. – 1950.) *{{Z|DAN}} kralj [[Kristijan X.]] (Danski red slobodnih zidara, 1912. – 1947.) *{{Z|DSHS}} [[Adolf Mihalić]] ([[Velika loža "Ljubav bližnjega"]], 1918. – 1919.) *{{Z|KJUG}} [[Đorđe Weifert]] ([[Velika loža "Jugoslavija"|Velika loža SHS "Jugoslavija"]], 1919. – 1933.) *{{Z|ŠKO}} kralj [[Đuro VI., kralj Ujedinjenog Kraljevstva|Đuro VI.]] ([[Velika loža Škotske]], 1936. – 1937.) *{{Z|ENG}} princ [[George, vojvoda od Kenta]] (Ujedinjena velika loža Engleske, 1939. – 1942.) *{{Z|SAD|1913}} senator [[Harry S. Truman]] ([[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Missouri|Velika loža Missourija]], 1940. – 1941.) *{{Z|ŠVE}} kralj [[Gustav VI. Adolf]] (Švedski red slobodnih zidara, 1950. – 1973.) *{{Z|ISL}} predsjednik [[Sveinn Björnsson]] ([[Islandski red slobodnih zidara]], 1951. – 1952.) *{{Z|ISL}} predsjednik [[Asgeir Asgeirsson]] (Islandski red slobodnih zidara, ?) *{{Z|ENG}} princ [[Edward, vojvoda od Kenta]] (Ujedinjena velika loža Engleske, od 1967.) *{{Z|HRV}} [[Marijan Hanžeković (mlađi)|Marijan Hanžeković]] ([[Velika loža Hrvatske]], 2015. – 2018.) *{{Z|HRV}} [[Nikica Gabrić]] ([[Velika regularna loža Hrvatske]], 2018. – 2025.) {{div col end}} == Vidi još == * [[Veliki zapovjednik]] * [[Majstor (slobodno zidarstvo)]] == Izvori == {{izvori}} {{Slobodno zidarstvo}} [[Kategorija:Masonski veliki majstori|*]] [[Kategorija:Slobodnozidarski rječnik i koncepti]] [[Kategorija:Titule]] j7s8gvz2k6urcgvnsg4g26a118rhg5o 0 702600 7427733 6521770 2026-04-10T14:32:20Z Ponor 38361 datum ≠ mjesto 7427733 wikitext text/x-wiki {{Infookvir skladatelj |ime = Henryk Jan Botor |opis_slike = <!-- ako samo želite navesti ime, ostavite prazno --> |veličina = <!-- ako se ne navede, osnovna je 220px --> |puno_ime = <!-- prikazat će se kao "Rodno ime" --> |slika = <!-- navesti bez poveznice, npr. test.jpg --> |datum_rođenja = [[16. ožujka]] [[1960.]] |datum_smrti = |djela = |period = suvremena klasična glazba |utjecaj = |suradnici = |nagrade = |poveznica = <!-- unesite adresu mrežne stranice --> }} '''Henryk Jan Botor''' ([[16. ožujka]] [[1960.]]) [[Poljaci|poljski]] je [[skladatelj]], [[Orgulje|orguljaš]], [[dirigent]] i [[Glazbena pedagogija|glazbeni pedagog]], istaknuti suvremeni skadatelj orguljske i [[Liturgijska glazba|liturgijske glazbe]]. Sveučilišni je predavač na Katedri crkvene glazbe Glazbene akademije u Krakowu. Osnovnu [[glazbena škola|glazbenu školu]] pohađa u rodnom Tychyu, a srednju u Bielsko-Białi, smjer [[glasovir]]. Na Glazbenoj akademiji u [[Krakow]]u diplomirao [[glazbena pedagogija|glazbenu pedagogiju]] (1984.), [[skladanje]] (u klasi prof. Stanchowskog, 1989.) i [[orgulje]] (u klasi prof. Semeniuk-Podraz, 1989.). Usavršavao se 1990. na ljetnoj orguljaškoj školi u Haarlemu te u [[Njemačka|Njemačkoj]] i [[Nizozemska|Nizozemskoj]]. Nastupao i surađivao s Narodnim simfonijskim orkestrom Poljskog radija, Krakowskom i Šleskom filharmonijom. Koncertirao na Šleskim danima poljske glazbe, Glazbenim danima krakovskih skladatelja i diljem Poljske.<ref>[https://archive.today/20180111155508/https://www.polmic.pl/index.php?option=com_mwosoby&view=czlowiek&id=157&Itemid=0&lang=pl Životopis] na stranicama Poljskog glazbenog informativnog centra. Pristupljeno 17. svibnja 2020.</ref> Skladao je [[filmska glazba|glazbu]] za četiri [[dokumentarni film|dokumentarna filma]].<ref> [https://www.filmweb.pl/person/Henryk+Jan+Botor-572610 Filmska glazba] u bazi podataka ''Filmweb''. Pristupljeno 17. svibnja 2020. </ref> Dobitnik je prve nagrade na Natjecanju »Vox Basilicae Calissiensis« (1997.) i treće nagrade na Međunarodnom skladateljskom natjecanju u Krakowu (2004.). == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Botor, Henryk Jan}} [[Kategorija:Dirigenti]] [[Kategorija:Glazbeni pedagozi]] [[Kategorija:Orguljaši]] [[Kategorija:Poljski skladatelji]] [[Kategorija:Poljski glazbeni pedagozi]] 2nr1skutko3gmnk1foiznbmf2dw6gnp 0 707445 7427728 7191817 2026-04-10T14:30:39Z Ponor 38361 datum ≠ mjesto 7427728 wikitext text/x-wiki {{Infookvir skladatelj |ime = Ottorino Respighi |opis_slike = Ottorino Respighi 1934. godine |veličina = 250 px |puno_ime = |slika = Respighi 1934.jpg |datum_rođenja = [[9. srpnja]] [[1879.]] |mjesto_rođenja = Bologna |datum_smrti = [[18. travnja]] [[1936.]] |mjesto_smrti = Rim |djela = Rimske fontane <br> Rimske pinije <br> Rimske svečanosti |period = [[neoklasicizam (glazba)|neoklasicizam]] |utjecaj = |suradnici = |nagrade = |poveznica = }} [[File:Respighi signature (vect).svg|right|thumb|260 px|Potpis]] '''Ottorino Respighi''' ([[Bologna]], [[9. srpnja]] [[1879.]] – [[Rim]], [[18. travnja]] [[1936.]]) bio je [[Italija|talijanski]] [[skladatelj]]. Najpoznatiji je po svojim [[simfonijska pjesma|simfonijskim pjesmama]] ''Rimske fontane'', ''Rimske pinije'' i ''Rimske svečanosti''.<ref name="LZMK">{{Citiranje weba |title=Ottorino Respighi |url=https://enciklopedija.hr/clanak/52540 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=18. kolovoza 2021.}}</ref><ref name="PRO">[https://proleksis.lzmk.hr/43778/ Ottorino Respighi], [[Proleksis enciklopedija]], pristupljeno 18. kolovoza 2021.</ref> == Životopis == Rođen je u [[Bologna|Bologni]] 9. srpnja 1879. U ranom djetinjstvu počeo je svirati [[klavir]] i [[violina|violinu]]. Svoje prvo stručnu glazbeno obrazovanje dobio je u [[Conservatorio Giovanni Battista Martini|Liceo Musicale di Bologni]] gdje je kod Federica Sartija učio violinu i [[viola|violu]], a kompoziciju kod [[Luigi Torchi (glazbenik)|Luigija Torchija]] i [[Giuseppe Martucci|Giuseppea Martuccija]]. Na početku 20. stoljeća u dvije je prilike učio orkestraciju kod [[Nikolaj Rimski-Korsakov|Nikolaja Rimski-Korsakova]]. To je značajno utjecalo na Respighijev skladateljski rad. Poslije toga kratko je učio kod [[Max Bruch|Maxa Brucha]] u [[Berlin]]u. Respighi se veoma rano počeo zanimati za ranu glazbu, najvećim djelom za glazbu 17. i 18. stoljeća. Taj njegov interes pokazuje se kroz mnogobrojne transkripcije. Respighi se 1913. seli u [[Rim]]. Postao je profesor na tamošnjem [[Conservatorio Santa Cecilia|Liceo Musicale di Santa Ceciliji]], a kasnije ravnateljem novoosnovanog [[konzervatorij]]a Conservatorio di Sancta Cecilia. Skladao je djela namijenjena [[orkestar|orkestru]] i [[komorna glazba|komornim sastavima]], [[opera|opere]], [[balet]]e, [[kantata|kantate]] i [[popijevka|popijevke]]. Na operama je surađivao s [[libretist]]om [[Claudio Guastalla|Claudiom Guastallom]]. Bio je zalagatelj obnove talijanske glazbene kulture. Bio je istaknuti skladatelj [[programna glazba|programne glazbe]] te je povezivao tradiciju s modernim. Umro je u Rimu 18. travnja 1936.<ref name="LZMK" /><ref name="PRO" /> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat}} * [https://enciklopedija.hr/clanak/52540 Ottorino Respighi] [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]] * [https://proleksis.lzmk.hr/43778/ Ottorino Respighi], [[Proleksis enciklopedija]] {{GLAVNIRASPORED:Respighi, Ottorino}} [[Kategorija:Talijanski skladatelji]] [[Kategorija:Klasični skladatelji 20. stoljeća]] [[Kategorija:Operni skladatelji]] 49s8v9qw40halogxpi2eb3vj9og7j0p 0 707456 7427722 7191772 2026-04-10T14:26:23Z Ponor 38361 datum ≠ mjesto 7427722 wikitext text/x-wiki {{Infookvir skladatelj | ime = Alfred Schnittke | opis_slike = fotografija Schnittkea 1989. | veličina = 220 px | puno_ime = Aljfred Garijevič Šnitke | slika = Alfred Schnittke April 6 1989 Moscow.jpg | datum_rođenja = [[24. studenoga]] [[1934.]] | mjesto_rođenja = [[Engeljs]] | datum_smrti = [[3. kolovoza]] [[1998.]] | mjesto_smrti = [[Hamburg]] }} '''Alfred Schnittke''' ili '''Aljfred Garijevič Šnitke''' ([[Ruski jezik|ruski]]: Альфре́д Га́рриевич Шни́тке) ([[Engeljs]], [[24. studenog]] [[1934.]] – [[Hamburg]], [[3. kolovoza]] [[1998.]]) bio je [[Njemačka|njemački]] [[skladatelj]] [[Rusija|ruskog]] podrijetla. == Životopis == Rođen je 24. studenog 1934. u [[Engeljs]]u, [[Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika Povolških Nijemaca|ASSR Povolških Nijemaca]], [[Sovjetski Savez]]. Od 1946. do 1948. studirao je glazbu u [[Beč]]u, a od 1949. do 1961. u [[Moskva|Moskvi]]. U Sovjetskom savezu djelovao je kao slobodni skladatelj. Uglavnom je skladao za kazalište i film. Tijekom razdoblja od 1962. do 1984. skladao je glazbu za 66 filma. Schnittke se također bavio i [[Glazbena pedagogija|glazbenom pedagogijom]] te je objavio niz članaka o modernoj glazbi. Do 1985. Schnittke je od državne kulturne politike izmjenično dobivao priznanja i osude za svoja djela i stil. Šest godina kasnije seli se u [[Hamburg]]. Skladao je [[balet]]e, [[opera|opere]] te djela za orkestre, komorne i vokalne sastave. Njegov glazbeni stil na početku je bio pod utjecajem [[Dmitrij Šostakovič|Dmitrija Dmitrijeviča Šostakoviča]] te ruske tradicije, a kasnije pod utjecajem [[serijalizam|serijalizma]] i [[Aleatorika|aleatorike]] te kombinacijom raznih skladateljskih izričaja od renesansnog do suvremenog. Umro je u Hamburgu 3. kolovoza 1998.<ref>{{Citiranje weba |title=Alfred Schnittke |url=https://enciklopedija.hr/clanak/54941 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=19. kolovoza 2021.}}</ref> == Glazba == === Simfonije === * Simfonija br. 0 (1957.) * Simfonija br. 1 (1969. – 74.) * Simfonija br. 2 "''Sv. Florijan''" (1979.) * Simfonija br. 3 (1981.) * Simfonija br. 4 (1983.) * Simfonija br. 5 [Concerto Grosso br. 4] (1988.) * Simfonija br. 6 (1992.) * Simfonija br. 7 (1993.) * Simfonija br. 8 (1994.) * Simfonija br. 9 (1996. – 97.) === Violina i orkestar === * Koncert za violinu i orkestar br. 1 (1957.) * Koncert za violinu i komorni orkestar br. 2 (1966.) * Koncert za violinu i komorni orkestar br. 3 (1978.) * Koncert za violinu i orkestar br. 4 (1984.) === Klavir i orkestar === * ''Poème'' za klavir i orkestar (1953.) * Koncert za klavir i orkestar (1960.) * Glazba za klavir i komorni orkestar (1964.) * Koncert za klavir i gudački orkestar (1979.) * Koncert za klavir za četiri ruke i komorni orkestar (1988.) === Violončelo i orkestar === * Koncert za violončelo i orkestar br. 1 (1985./1986.) * Koncert za violončelo i orkestar br. 2 (1990.) === Viola i orkestar === * Koncert za violu i orkestar (1985.) * ''Monologue'' za violu i gudače (1989.) * Koncert za violu i mali orkestar (1997.) === Zborska glazba === * ''Nagasaki,'' oratorij (1958.) * ''Pjesme rata i mira,'' kantata (1959.) * ''Glasovi prirode'', vokaliza (1972.) * Rekvijem (1974. – 75.) * ''Minnesang'', za 52 glasa (1981.) * ''Seid Nüchtern und Wachet...,'' kantata (1983.) * ''Tri sveta himna'' (1983. – 84.) * [[Koncert za zbor (Schnittke)|Koncert za zbor]] (1984. – 85.) * ''Psalmi pokajanja'' (1988.) === Komorna glazba === * Gudački kvartet br. 1 (1966.) * Serenada za violinu, klarinet, kontrabas, klavir i udaraljke (1968.) * ''Quasi una Sonata'', sonata br. 2 za violinu i klavir (1968; orkestrirano, 1987.) * ''Kanon in memoriam Igoru Stravinskom'', za gudački kvartet (1971.) * ''Suita u starom stilu'', za violinu i klavir ili čembalo (1972.) * ''Gratulationsrondo'', za violinu i klavir (1973.) * Himan I za violončelo, harfu i timpane (1974.) * Himan II za violončelo i kontrabas (1974.) * Himan III za violončelo, fagot, čembalo i zvona ili timpane (1974.) * Himan IV za violončelo, fagot, kontrabas, čembalo, harfu, timpane i zvona (1974. – 1979.) * ''Preludij in memoriam Dmitriju Šostakoviču'', za dvije violine (1975.) * ''Cantus Perpetuus'', za glazbalo s tipkama i udaraljke (1975.) * Kvintet za klavir i gudače (1972. – 76.) * ''Stille Nacht'', aranžman za violinu i klavir (1978.) * Sonata za violončelo i klavir br. 1 (1978.) * ''Stille Musik'', za violinu i violončelo (1979.) * ''Omaž Stravinskom, Prokofjevu i Šostakoviču'', za klavir za šest ruku (1979.) * Gudački kvartet br. 2 (1981.) * Septet za flautu, dva klarineta, violinu, violu, violončelo i čembalo ili orgulje (1981. – 1982.) == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat}} * [https://enciklopedija.hr/clanak/54941 Alfred Schnittke] [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]] * [https://proleksis.lzmk.hr/58726/ Alfred Garrijevič Šnitke (Schnittke)], [[Proleksis enciklopedija]] * [https://bigenc.ru/music/text/4944721 ШНИ́ТКЕ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210923094832/https://bigenc.ru/music/text/4944721 |date=23. rujna 2021. }}, [[Velika ruska enciklopedija]] * [https://www.schnittke.org/en/index.html Web-stranica o Schnittkeu] * [https://www.imdb.com/name/nm0006289/ Profil], [[IMDb]] {{GLAVNIRASPORED:Schnittke, Alfred}} [[Kategorija:Njemački skladatelji]] [[Kategorija:Ruski skladatelji]] [[Kategorija:Skladatelji klasične glazbe]] 6197s0qg21txtudlmg3k1qp1vh6gilk 0 715969 7427756 7318460 2026-04-10T14:59:46Z Ponor 38361 datum ≠ mjesto 7427756 wikitext text/x-wiki {{Infookvir skladatelj |ime=Ludovico Einaudi |opis_slike= Ludovico Einaudi 2018. |veličina = |puno_ime = Ludovico Maria Enrico Einaudi |slika=Ludovico Einaudi in Tehran 12 (cropped)2.jpg |datum_rođenja= [[23. studenoga]] [[1955.]] |mjesto_rođenja= {{Z|ITA}} [[Torino]], [[Italija]] |datum_smrti = |djela = ''I giorni''<br>''Nightbook''<br>''In a Time Lapse'' |period = [[Suvremena klasična glazba]] |utjecaj = |suradnici = Ballaké Sissoko<br>Dživan Gasparijan |nagrade = |poveznica = http://www.ludovicoeinaudi.com/ }} '''Ludovico Maria Enrico Einaudi''' ([[Torino]], [[23. studenoga]] [[1955.]]) talijanski je [[pijanist]] i [[skladatelj]]. Školovao se na Konzervatoriju "Giuseppe Verdi" u [[Milano|Milanu]]. Započeo je svoju karijeru kao skladatelj [[Suvremena klasična glazba|suvremene klasične glazbe]], ali je kasnije eksperimentirao s drugim stilovima i žanrovima, poput [[pop]]a, [[rock]]a, [[Narodna glazba|narodne]] i [[Svjetska glazba|svjetske glazbe]].<ref name="telegraph">{{Citiranje weba |last=Sweeting |first=Adam |date=16. srpnja 2012. |title=BT River of Music: Ludovico Einaudi interview for London 2012 |url=https://www.telegraph.co.uk/culture/music/worldfolkandjazz/9403722/BT-River-of-Music-Ludovico-Einaudi-interview-for-London-2012.html |access-date=12. siječnja 2012. |publisher=The Telegraph}}</ref> Einaudi je skladao partiture za brojne filmove i televizijske produkcije, kao što su ''[[Ovo je Engleska (TV serija)|Ovo je Engleska]]'', ''[[Nedodirljivi (2011.)|Nedodirljivi]]'', ''[[Još sam tu (2010.)|Ja sam tu]]'', TV miniseriju ''[[Doktor Živago (TV miniserija)|Doktor Živago]]'' i ''Acquario'' (1996.), za koju je osvojio i talijansku nagradu ''Grolla d'oro'' za filmsku glazbu. Njegova je glazba korištena kao partitura za [[Zlatni globus]] i [[Oscar]]om nagrađene filmove ''[[Nomadland (film)|Nomadland]]'' i ''[[Otac (2020.)|Otac]].''<ref>{{Citiranje weba|last=Pingitore|first=Silvia|date=2021-05-23|title=Interview with Ludovico Einaudi on writing music scores for Academy Award-winning films|url=https://the-shortlisted.co.uk/ludovico-einaudi-interview/|url-status=live|access-date=2021-07-22|website=the-shortlisted.co.uk|language=en-GB}}</ref> Izdao je i niz solo albuma za [[Glasovir|klavir]] i druge instrumente, a posebno se ističu ''[[I Giorni]]'' 2001., ''[[Nightbook]]'' 2009. i ''[[In a Time Lapse]]'' 2013. Dana [[1. ožujka]] [[2019.]], Einaudi je najavio projekt u sedam dijelova pod nazivom ''[[Seven Days Walking]]'', koji je objavljen tijekom sedam mjeseci iste godine. == Rani život i obrazovanje == Einaudi je rođen u [[Torino|Torinu]] u [[Pijemont]]u.<ref>{{Citiranje weba |title=Ludovico Einaudi |url=https://www.imdb.com/name/nm0251801/ |access-date=12. siječnja 2012. |publisher=IMDB}}</ref> Njegov je otac [[Giulio Einaudi]] bio značajan izdavač,<ref name="rock">[http://archive.rockpaperscissors.biz/index.cfm/fuseaction/current.bio/project_id/696.cfm "Bio / More About Ludovico Einaudi"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160813132141/http://archive.rockpaperscissors.biz/index.cfm/fuseaction/current.bio/project_id/696.cfm}}, ''rockpaperscissors.biz''. Retrieved 5 June 2016.</ref> osnivač izdavačke kuće ''Giulio Einaudi Editore'', koji surađivao s piscima kao [[Italo Calvino|Italo Calvinao]] i [[Primo Levi]],<ref>[https://www.nytimes.com/1999/04/07/arts/giulio-einaudi-italian-author-and-publisher-is-dead-at-87.html Wolfgang Saxon. "Giulio Einaudi, Italian Author And Publisher, Is Dead at 87"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210319072955/https://www.nytimes.com/1999/04/07/arts/giulio-einaudi-italian-author-and-publisher-is-dead-at-87.html}}, ''The New York Times'' (Archives), April 7, 1999. Retieved 2020-11-02.</ref> a njegov je djed po ocu [[Luigi Einaudi]] bio [[predsjednik Italije]] od [[1948.]] do [[1955.]] Njegova majka Renata Aldrovandi, bila je pijanistica,<ref name="bluefat">{{Citiranje weba |title=History and Mystery The piano spheres of Ludovico Einaudi: Interview |url=http://www.bluefat.com/1007/Ludovico_Einaudi.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20110324121247/http://www.bluefat.com/1007/Ludovico_Einaudi.htm |archive-date=24. ožujka 2011. |access-date=12. siječnja 2012. |publisher=Bluefat}}</ref> kao i njezin otac Waldo Aldrovandi.<ref name="rock" /> Einaudi je počeo skladati vlastitu glazbu kao [[Adolescencija|adolescent]], najprije pišući skladbe za gitaru.<ref name="mianly">{{Citiranje weba |date=Veljača 2010. |title=Ludovico Einaudi |url=http://www.mainlypiano.com/Interviews/Einaudi_2_10.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20110705132006/http://www.mainlypiano.com/Interviews/Einaudi_2_10.html |archive-date=5. srpnja 2011. |access-date=12. siječnja 2012. |publisher=Mainly Piano}}</ref> Školovao se na [[Milanski konzervatorij|Konzervatoriju "Giuseppe Verdi"]] u Milanu, gdje je diplomirao kompoziciju [[1982.]]<ref>{{Citiranje weba |title=Ludovico Einaudi |url=http://www.ponderosa.it/en/artists/36 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20090510100242/http://www.ponderosa.it/en/artists/36 |archive-date=10. svibnja 2009. |access-date=12. siječnja 2012. |publisher=Ponderosa Music}}</ref> Iste je godine pohađao satove [[Orkestar|orkestra]] kod kompozitora [[Luciano Berio|Luciana Berija]] i ubrzo dobiva stipendiju za [[Tanglewood glazbeni festival|Tanglewood Music Festival]] u [[Massachusetts|Massachusetsu]].<ref name="cn">{{Citiranje weba |title=Ludovico Einaudi |url=http://www.chesternovello.com/Default.aspx?TabId=2431&State_2905=2&composerId_2905=414#Full |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20080417045413/http://www.chesternovello.com/Default.aspx?TabId=2431&State_2905=2&composerId_2905=414#Full |archive-date=17. travnja 2008. |access-date=12. siječnja 2012. |publisher=Chester Novello}}</ref> Pod vodstvom Luciana Berija, započeo je eksperimentiranje s drugim stilovima i žanrovima, a učio je i surađujući s glazbenicima kao što su [[Ballaké Sissoko]] iz [[Mali]]ja i [[Dživan Gasparijan]] iz [[Armenija|Armenije]].<ref name="mianly" /> Njegova je glazba [[Ambijentalna glazba|ambijentalna]], meditativna i često introspektivna, s tendencijom k [[Minimalizam|minimalizmu]] i suvremenom popu.<ref name="cn" /> == Glazbena karijera == === 1980-ih === Nakon studija na konzervatoriju u [[Milano|Milanu]] i kasnije kod Luciana Berija, Einaudi je nekoliko godina skladao eksperimentirajući s tradicionalnim glazbenim oblicima, uključujući nekoliko komornih skladba i skladba za orkestar.<ref name="cn2">{{Citiranje weba |title=Ludovico Einaudi |url=http://www.chesternovello.com/Default.aspx?TabId=2431&State_2905=2&composerId_2905=414#Full |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20080417045413/http://www.chesternovello.com/Default.aspx?TabId=2431&State_2905=2&composerId_2905=414#Full |archive-date=17. travnja 2008. |access-date=12. siječnja 2012. |publisher=Chester Novello}}</ref> Ubrzo je privukao međunarodnu pozornost i njegova je glazba izvođena u [[La Scala|Teatro alla Scala]], [[Tanglewood glazbeni festival|Tanglewood Music Festivalu]], [[Lincolnov centar izvedbenih umjetnosti|Lincoln Centru]] i [[Sveučilište u Kaliforniji, Los Angeles|UCLA]] Center for Performing Arts.<ref name="minderovic">{{Citiranje weba |last=Minderovic |first=Zoran |title=Ludovico Einaudi |url=http://www.allmusic.com/artist/ludovico-einaudi-mn0000083707 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210319073004/https://www.allmusic.com/artist/ludovico-einaudi-mn0000083707 |archive-date=19. ožujka 2021. |access-date=12. siječnja 2012. |publisher=Allmusic}}</ref> Sredinom 1980-ih počeo je tražiti osobniji izraz u nizu djela za ples i [[Multimedija|multimediju]],<ref name="minderovic2">{{Citiranje weba |last=Minderovic |first=Zoran |title=Ludovico Einaudi |url=http://www.allmusic.com/artist/ludovico-einaudi-mn0000083707 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210319073004/https://www.allmusic.com/artist/ludovico-einaudi-mn0000083707 |archive-date=19. ožujka 2021. |access-date=12. siječnja 2012. |publisher=Allmusic}}</ref> a kasnije i za klavir.<ref name="cn3">{{Citiranje weba |title=Ludovico Einaudi |url=http://www.chesternovello.com/Default.aspx?TabId=2431&State_2905=2&composerId_2905=414#Full |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20080417045413/http://www.chesternovello.com/Default.aspx?TabId=2431&State_2905=2&composerId_2905=414#Full |archive-date=17. travnja 2008. |access-date=12. siječnja 2012. |publisher=Chester Novello}}</ref> Skladao je i glazbu za kazalište i ples, među kojom se ističu kompozicije za Sul filo d'Orfeo 1984.,<ref name="einaudi">{{Citiranje weba |title=Home |url=http://www.ludovicoeinaudi.com/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20080409194410/http://www.ludovicoeinaudi.com/ |archive-date=9. travnja 2008. |access-date=12. siječnja 2012. |publisher=LudovicoEinaudi.com}}</ref> glazba za plesno-kazališnu predstavu ''Time Out'' koju je napisao [[Andrea De Carlo]],<ref name="minderovic3">{{Citiranje weba |last=Minderovic |first=Zoran |title=Ludovico Einaudi |url=http://www.allmusic.com/artist/ludovico-einaudi-mn0000083707 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210319073004/https://www.allmusic.com/artist/ludovico-einaudi-mn0000083707 |archive-date=19. ožujka 2021. |access-date=12. siječnja 2012. |publisher=Allmusic}}</ref> 1988., predstavu ''The Wild Man'' 1990., i The Emperor 1991.<ref name="einaudi" /> Među kasnijim suradnjama ističu se ''Salgari'' (''Per terra e per mare''), opera/balet po narudžbi [[Arena u Veroni|Arene di Verona]] (1995.) s tekstovima [[Emilio Salgari|Emilia Salgarija]], [[Rabindranath Tagore|Rabindranatha Tagorea]] i Charlesa Dukea Jr.,<ref name="minderovic3" /> i ''E.A. Poe'' (1997.), zamišljen kao glazbena pratnja za nijeme filmove.<ref name="einaudi" /> === Filmska glazba === Sredinom 1990-ih, Einaudi je komponirao više zvučnih zapisa za film. Započeo je s filmskom glazbom za dva filma Michelea Sordilla, ''Da qualche parte in città'' 1994. i ''Acquario'' 1996., za koje je dobio nagradu [[Grolla d'oro]] za najbolju filmsku glazbu. Godine 1998. skladao je soundtrack za ''Treno di panna'' i partituru za ''Giorni dispari'' Dominicka Tambasca.<ref name="einaudi2">{{Citiranje weba |title=Home |url=http://www.ludovicoeinaudi.com/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20080409194410/http://www.ludovicoeinaudi.com/ |archive-date=9. travnja 2008. |access-date=12. siječnja 2012. |publisher=LudovicoEinaudi.com}}</ref> Godine 2000. surađivao je s [[Antonello Grimaldi|Antonellom Grimaldijem]] na ''Un delitto impossibile'', a komponirao je i soundtrack za ''Fuori del mondo'', koji je bio nominiran za [[Oscar]]a i za koji je [[Echo Klassik|2002. osvojio nagradu Echo Klassik]] u Njemačkoj.<ref name="einaudi3">{{Citiranje weba |title=Home |url=http://www.ludovicoeinaudi.com/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20080409194410/http://www.ludovicoeinaudi.com/ |archive-date=9. travnja 2008. |access-date=12. siječnja 2012. |publisher=LudovicoEinaudi.com}}</ref> Nakon izlaska njegovog debitantskog albuma, neki su ulomci uključeni u film ''[[Aprile]]'' Nannija Morettija.<ref name="einaudi3" /> Godine 2002., njegov soundtrack za ''Luce dei miei occhi'' proglašen je najboljim soundtrackom na [[Talijanske glazbene nagrade|talijanskim glazbenim nagradama]] 2002. godine.<ref name="einaudi3" /> Godine 2002. Einaudi je osvojio talijansku nagradu za najbolju filmsku glazbu za ''[[Luce dei miei occhi]]''.<ref name="cn4">{{Citiranje weba |title=Ludovico Einaudi |url=http://www.chesternovello.com/Default.aspx?TabId=2431&State_2905=2&composerId_2905=414#Full |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20080417045413/http://www.chesternovello.com/Default.aspx?TabId=2431&State_2905=2&composerId_2905=414#Full |archive-date=17. travnja 2008. |access-date=12. siječnja 2012. |publisher=Chester Novello}}</ref> Allmusic je u svojoj recenziji za TV seriju ''[[Doktor Živago (TV miniserija)|Doktor Živago]]'' iz 2002. dao ocjenu 4,5/5 zvjezdica i objavio sjajnu kritiku, uspoređujući Einaudijevu vještinu [[Maurice Jarre|s partiturom Mauricea Jarrea]] prethodne filmske adaptacije.<ref>{{Citiranje weba |title=Doctor Zhivago: Review |url=http://www.allmusic.com/album/doctor-zhivago-mw0001036280 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210319073005/https://www.allmusic.com/search/albums/doctor+zhivago |archive-date=19. ožujka 2021. |access-date=12. siječnja 2012. |publisher=Allmusic}}</ref> Godine 2004. njegov soundtrack za ''[[Sotto falso nome]]'' dobio je nagradu za najbolju filmsku glazbu na [[Avignonski filmski festival|Avignonskom filmskom festivalu]].<ref name="einaudi4">{{Citiranje weba |title=Home |url=http://www.ludovicoeinaudi.com/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20080409194410/http://www.ludovicoeinaudi.com/ |archive-date=9. travnja 2008. |access-date=12. siječnja 2012. |publisher=LudovicoEinaudi.com}}</ref> Godine 2010. Einaudi je napisao glazbu za trailer filma ''[[Crni labud (film)|Crni labud]]''.<ref>{{Citiranje weba |title=Ludovico Einaudi: Media |url=http://www.evolutionpromotion.com/ludovicoeinaudi/ |access-date=12. siječnja 2012. |publisher=Evolution Promotion |archive-date=10. svibnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210510050706/http://evolutionpromotion.com/ludovicoeinaudi/ |url-status=dead }}</ref> Njegov "Due Tramonti" prikazan je u filmu ''[[Još sam tu (film iz 2010.)|I'm Still Here]]'' (2010.) u režiji [[Casey Affleck|Caseyja Afflecka]]. Njegova skladba "Nuvole Bianche" prikazana je u filmu ''[[Podmukao (film)|Insidious]]'' (2010.), redatelja [[James Wan|Jamesa Wana]], britanskoj TV drami ''[[Ovo je Engleska 86|This Is England 86]]'', te u TV seriji ''[[Derek (pilot epizoda)|Derek]]'' (2012.), koju je režirao [[Ricky Gervais]] i u kojoj je glumio. Za ''The Intouchables'' (2011.), najveći kinofilm u francuskoj povijesti, pridonio je pjesmama "Fly", "Writing Poems", "L'origine nascosta", "Cache-cache", "Una Mattina" i "Primavera ." U filmu ''[[Ovo je Engleska|This Is England]]'' nalazimo njegove kompozicije ''Fuori dal mondo'' i ''Dietro casa''. Britanska TV dramska serija ''[[Ovo je Engleska '88|This Is England '88]]'' također sadržava pjesme "Fuori Dalla Notte", "Solo" (bonus pjesma iz ''Nightbooka''), "Berlin Song" i "Distacco".<ref>{{Citiranje weba |title=Radionomy |url=https://www.radionomy.com/de/artist/102589/Ludovico-Einaudi |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170831083750/https://www.radionomy.com/de/artist/102589/Ludovico-Einaudi |archive-date=31. kolovoza 2017. |access-date=2017-08-31 |website=www.radionomy.com}}</ref> Einaudi je 2016. sudjelovao u Greenpeaceovoj kampanji za spašavanje Arktika.<ref>{{Citiranje novina |last=Jiménez |first=Elvira |last2=Tellnes |first2=Erlend |date=2016-06-20 |title=Ludovico Einaudi performs with 8 million voices to save the Arctic |work=greenpeace.org |url=http://www.greenpeace.org/international/en/news/Blogs/makingwaves/Ludovico-Einaudi-grand-piano-Arctic-ocean-8-million-voices/blog/56808/ |access-date=2016-01-21}}</ref><ref>{{Citiranje weba |date=2016-09-12 |title=A pianist's elegy for the Arctic » Yale Climate Connections |url=https://yaleclimatemediaforum.org/2016/09/a-pianists-elegy-for-the-arctic/ |access-date=2020-10-27 |website=Yale Climate Connections |language=en-US |url-status=dead}}</ref> Godine 2020. njegova je glazba korištena u filmovima ''[[Nomadland]]'' i ''The Father''. === Samostalna izdanja === [[Datoteka:Ludovico_Einaudi3.jpg|lijevo|mini|270x270px|Ludovico Einaudi u [[Kvirinalska palača|palači Kvirinal]] 2008.]] Einaudi je potpisao ugovor s izdavačkom kućom Decca Records, a izdaje ga Chester Music Limited. Nakon multimedijski inspiriranog ''Time Outa'' 1988., 1992. izdaje ''[[Stanza (album)|Stanze]]'', koju je skladao za harfu. Album je izvela [[Cecilia Chailly]], jedna od prvih glazbenica koja je koristila [[Električna harfa|električnu harfu]]. Einaudi je 1996. izdao svoj prvi solo klavirski album, ''[[Le Onde]]'', putem producentske kuće [[Glazbena grupa Bertelsmann|BMG]]. Album se temelji na romanu ''[[Valovi|The Waves]]'' britanske spisateljice [[Virginia Woolf|Virginije Woolf]] i doživio je velikii uspjeh, osobito u Italiji i Velikoj Britaniji.<ref name="einaudi5">{{Citiranje weba |title=Home |url=http://www.ludovicoeinaudi.com/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20080409194410/http://www.ludovicoeinaudi.com/ |archive-date=9. travnja 2008. |access-date=12. siječnja 2012. |publisher=LudovicoEinaudi.com}}</ref> Njegov nastavak iz 1999., ''[[Eden Roc (album)|Eden Roc]]'', također je objavljen putem BMG-a. Na projektu je surađivao s [[Armenija|armenskim]] [[duduk]] glazbenikom [[Djivan Gasparyan|Djivanom Gasparyanom]].<ref name="einaudi5" /> Njegovo sljedeće solo klavirsko izdanje, ''[[Ja Giorni|I Giorni]]'' (2001.), inspirirano je putovanjima po Africi.<ref name="einaudi6">{{Citiranje weba |title=Home |url=http://www.ludovicoeinaudi.com/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20080409194410/http://www.ludovicoeinaudi.com/ |archive-date=9. travnja 2008. |access-date=12. siječnja 2012. |publisher=LudovicoEinaudi.com}}</ref> Solo klavirska pjesma "I Giorni" bila je predstavljena u [[BBC|promociji BBC-jevih]] umjetničkih i kulturnih programa<ref>{{Citiranje weba |date=17. studenoga 2010. |title=Airtel's New AD – Endless Goodbye |url=https://www.youtube.com/watch?v=_BR0JB3z6gI |access-date=23. veljače 2012. |publisher=YouTube}}</ref> i privukla je veliko zanimanje zbog emitiranja djela [[Greg James (DJ)|Grega Jamesa]] [[BBC Radio 1|na BBC Radiju 1]] u lipnju 2011. James je spomenuo da je ovu kompoziciju doživljavao terapeutskom dok je studirao na sveučilištu.<ref>{{Citiranje weba |last=James |first=Greg |title=Greg James' blog: Ludovico Einaudi |url=https://www.bbc.co.uk/blogs/gregjames/2011/06/ludovico_einaudi.html |access-date=23. veljače 2012. |publisher=BBC}}</ref> Zbog ponovljenih emitiranja tog mjeseca, pjesma je ušla na [[UK Singles Chart]] na 32 mjesto 12. lipnja 2011.<ref name="official">{{Citiranje weba |date=18. lipnja 2011. |title=2011-06-18 Top 40 Official UK Singles Archive |url=https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/20110612/7501/ |access-date=23. veljače 2012. |publisher=Official Charts Company}}</ref> Godine 2003. Einaudi je objavio live album ''[[Koncert La Scale 03.03.03|La Scala Concert 03.03.03]]'', koji je snimljen u poznatoj [[La Scala|opernoj kući La Scala]] u Milanu. Njegov album iz 2003. ''[[Diario Mali]]'' je plod Einaudijeve suradnje s [[mali]]jskim glazbenikom [[Ballaké Sissoko|Ballakéom Sissoko]]. Godine 2004. Einaudi izdaje album ''[[Una Mattina]]'' za producentsku kuću [[Decca Records]].<ref name="einaudi7">{{Citiranje weba |title=Home |url=http://www.ludovicoeinaudi.com/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20080409194410/http://www.ludovicoeinaudi.com/ |archive-date=9. travnja 2008. |access-date=12. siječnja 2012. |publisher=LudovicoEinaudi.com}}</ref> ''[[Divenire|Album Divenire]]'' iz 2006. čine kompozicije za klavir uz pratnju orkestra. Album također sadrži hvaljenu pjesmu "Primavera". Snimio ju je [[Kraljevski filharmonijski orkestar Liverpoola|Royal Liverpool Philharmonic Orchestra]], s Einaudijem koji je svirao klavir. Ubrzo nakon objavljivanja, Einaudi je otišao na turneju u razne gradove u Velikoj Britaniji, svirajući i glazbu na ''Divenireu'' i orkestralne aranžmane svojih drugih djela. Album je zauzeo prvo mjesto na ljestvici [[iTunes]] klasične glazbe.<ref name="telegraph2">{{Citiranje weba |last=Sweeting |first=Adam |date=16. srpnja 2012. |title=BT River of Music: Ludovico Einaudi interview for London 2012 |url=https://www.telegraph.co.uk/culture/music/worldfolkandjazz/9403722/BT-River-of-Music-Ludovico-Einaudi-interview-for-London-2012.html |access-date=12. siječnja 2012. |publisher=The Telegraph}}</ref> U listopadu 2009. ''[[Noćna knjiga|izlazi Nightbook]]''. Na albumu je Einaudi krenuo u novom smjeru sa svojom glazbom jer je ugradio sintetizirane zvukove uz svoj klavir.<ref name="cn5">{{Citiranje weba |title=Ludovico Einaudi |url=http://www.chesternovello.com/Default.aspx?TabId=2431&State_2905=2&composerId_2905=414#Full |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20080417045413/http://www.chesternovello.com/Default.aspx?TabId=2431&State_2905=2&composerId_2905=414#Full |archive-date=17. travnja 2008. |access-date=12. siječnja 2012. |publisher=Chester Novello}}</ref> Album je osmišljen i snimljen u dogovoru s njemačkim slikarom i kiparom [[Anselm Kiefer|Anselmom Kieferom]] u čijem je izložbenom prostoru Einaudi nastupio prvog dana otvaranja galerije. Neka je djela iz albuma napisao inspiriran bubnjevima i elektronskom glazbom Whitetree Projecta, izvođačkog tria koji su formirali Robert i Ronald Lippok iz [[Za Rococo Rot|To Rococo Rot]], njemačke grupe elektronske glazbe i samog Einaudija.<ref name="bluefat2">{{Citiranje weba |title=History and Mystery The piano spheres of Ludovico Einaudi: Interview |url=http://www.bluefat.com/1007/Ludovico_Einaudi.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20110324121247/http://www.bluefat.com/1007/Ludovico_Einaudi.htm |archive-date=24. ožujka 2011. |access-date=12. siječnja 2012. |publisher=Bluefat}}</ref> U Italiji je album postao zlatni s više od 35.000 prodanih primjeraka. Einaudijev album ''[[U vremenskom odmaku|In a Time Lapse]]'' objavljen je 21. siječnja 2013.<ref>{{Citiranje weba |title=In a Time Lapse |url=http://www.allmusic.com/album/release/in-a-time-lapse-mr0003856950 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200919121659/https://www.allmusic.com/album/release/in-a-time-lapse-mr0003856950 |archive-date=19. rujna 2020. |access-date=12. travnja 2013. |publisher=AllMusic}}</ref> s kojim je bio na turnejama u SAD-u i Kanadi. Također se pojavio na [[KCRW|KCRW-]]<nowiki/>u u Los Angelesu.<ref>{{Citiranje weba |title=Ludovico Einaudi: Videos |url=http://www.evolutionpromotion.com/ludovicovideos/ |access-date=12. siječnja 2012. |publisher=Evolution Promotion |archive-date=14. lipnja 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230614115443/http://www.evolutionpromotion.com/ludovicovideos/ |url-status=dead }}</ref> Dana 17. rujna 2013., Einaudi je izveo različite pjesme iz ''In a Time Lapse'', zajedno s novim ansamblom, na godišnjem iTunes festivalu održanom u Roundhouseu u Londonu. Grupa je uvježbala ovaj nastup u štali Einaudijeve kuće.<ref>{{Citiranje novina |title=Traditional compositions |language=en |work=Classic FM |url=http://www.classicfm.com/composers/einaudi/guides/facts/ludovico-einaudi/ |access-date=2017-08-31}}</ref> U ožujku 2016. održana je svjetska premijera novog koncerta za klavir "Domino" u Royal Liverpool Philharmonic Orchestra.<ref>{{Citiranje novina |last=Jones |first=Catherine |date=2016-03-02 |title=Einaudi's Domino effect at Liverpool's Philharmonic Hall |work=liverpoolecho |url=http://www.liverpoolecho.co.uk/whats-on/music-nightlife-news/einaudis-domino-effect-liverpools-philharmonic-10929782 |access-date=2017-08-31}}</ref> == Diskografija == === Studijski albumi === [[Datoteka:Ludovico_Einaudi4.jpg|desno|mini|260x260px|Einaudi 2008.]] * ''Time Out'' (razni instrumenti; eksperimentalni) (1988.) * ''Stanza'' (harfa) (1992.) * ''Salgari'' (razni instrumenti; balet) (1995.) * ''Le Onde'' (klavir) (1996.) * ''Eden Roc'' (klavir i gudači) (1999.) * ''I Giorni'' (klavir) (2001.) * ''Diario Mali'' (klavir, kora) (2003.) * ''Una Mattina'' (klavir, violončelo) (2004.) * ''Divenire'' (klavir, gudački orkestar, elektronska glazba) (2006.) * ''Nightbook'' (klavir, elektronska glazba) (2009.) * ''In a Time Lapse''<ref>{{Citiranje weba |title=In a Time Lapse |url=https://www.facebook.com/note.php?note_id=10151288655722156 |access-date=2. veljače 2013. |publisher=Facebook}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=welcome « In A Time Lapse |url=http://inatimelapse.pushexp.com/home/ |access-date=2. veljače 2013. |publisher=Inatimelapse.pushexp.com}}</ref> (klavir, elektroska glazba) (2013.) * ''Projekt Taranta'' (klavir, elektronska glazba, orkestar, violončelo, kora) (2015.) * ''Elements'' (klavir, elektronska glazba, orkestar) (2015.) * ''Seven Days Walking'' (klavir, violina, viola, violončelo) (2019.) * ''12 Songs from Home'' (klavir) (2020.) *''Einaudi Undiscovered'' (klavir) (2020.) *''Cinema'' (klavir) (2021.) === Albumi uživo === * ''Koncert La Scale 03.03.2003.'' * ''Uživo u Berlinu'' (2007.) * ''iTunes festival: London 2007.'' (2007.) * ''Uživo u Pragu'' (2009.) * ''Koncert Royal Albert Halla'' (2010.) * ''La notte della Taranta 2010.'' (2011.) * ''iTunes festival: London 2013.'' (2013.) * ''U vremenskoj turneji'' (2014.) * ''Elementi, posebno izdanje obilaska'' (2016.) === Kompilacije === * ''Echoes: kolekcija Einaudi'' (2003.) * ''I primi capolavori'' (2010.) * ''Islands: Essential Einaudi'' (2011.) * ''Einaudi Essentiel'' (2012.) * ''Undiscovered'' (2020.)<ref>{{Citiranje weba|last=Kelly|first=Sharon|date=2020-08-14|title=Ludovico Einaudi Announces New Collection: 'Einaudi Undiscovered' {{!}}|url=https://www.udiscovermusic.com/classical-news/ludovico-einaudi-undiscovered/|access-date=2020-08-30|website=uDiscover Music|language=en-US}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Album Undiscovered, Various Composers by Ludovico Einaudi {{!}} Qobuz: download and streaming in high quality|url=http://www.qobuz.com/us-en/album/undiscovered-ludovico-einaudi/xsimkawro19hc|access-date=2020-08-30|website=Qobuz|language=en-US}}</ref> * ''Cinema'' (2021.)<ref>{{Citiranje weba |date=23. travnja 2021. |title=Ludovico Einaudi Announces New Album 'Cinema' |url=https://www.udiscovermusic.com/classical-news/ludovico-einaudi-announces-cinema/ |access-date=4. lipnja 2021. |website=udiscovermusic.com}}</ref> === Remiksevi === * ''Table Vs Ludovico Einaudi'' (2002.) * ''Elements, Remixes'' (2016.) === Singlovi === * "Ultimi Fuochi" (1998.) * "Blusound" (2001.) * "Night" (2015.) * "Elements" (2015.) * "Drop" (2015.) * "Elegy for the Arctic"<ref>{{cite web |title=Elegy For The Arctic |url=https://www.youtube.com/watch?v=2DLnhdnSUVs |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180421055527/https://www.youtube.com/watch?v=2DLnhdnSUVs |archive-date=21. travnja 2018. |access-date=21. travnja 2018. |language=en |df=dmy-all}}</ref> (2016.) * "Luminous" (2021.)<ref>{{Cite web |date=15. listopada 2021. |title=Ludovico Einaudi releases first new solo piano album in 20 years |url=https://www.pianistmagazine.com/news/ludovico-einaudi-releases-first-new-solo-piano-album-in-20-years/}}</ref> === S glazbenim bendom Whitethree === ''Cloudland''<ref>{{Citiranje weba |title=Cloudland |url=http://www.ponderosa.it/it/albums/42 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090430163003/http://www.ponderosa.it/it/albums/42 |archive-date=30. travnja 2009. |access-date=5. ožujka 2009. |language=it}}</ref> (2009.) === Glazba za film === [[Datoteka:Ludovico_Einaudi.jpg|desno|mini|270x270px|Einaudi na solo nastupu 2008.]] * ''Treno di panna'' (Redatelj: Andrea De Carlo) (1988.) * ''Da qualche parte in città'' (Redatelj: Michele Sordillo) (1994.) * ''Acquario'' Redatelj: Michele Sordillo) (1996.) * ''Aprile'' (Redatelj: [[Nanni Moretti]]) (1998.) * ''Giorni dispari'' (Redatelj: Dominick Tambasco) (1998.) * ''Fuori dal mondo'' (Redatelj: Giuseppe Piccioni) (1999.) * ''La vita altrui'' (Redatelj: Michele Sordillo) (2000.) * ''Un delitto impossibile'' (Redatelj: Antonio Luigi Grimaldi) (2000.) * ''Le parole di mio padre'' (Redatelj: Francesca Comencini) (2001.) * ''Alexandreia'' (Redatelj: Maria Iliou) (200.1) * ''Luce dei miei occhi'' (Redatelj: Giuseppe Piccioni) – Talijanska glazbena nagrada za najbolju filmsku glazbu *Doktor Živago (TV mini serija, Redatelj: Giacomo Campiotti) (2002.) * ''Sotto falso nome'' (Redatelj: Roberto Andò) – Nagrada za najbolju filmsku glazbu na Avignonskom Filmskom Festivalu 2004. (2004.) * ''Mission: Saturn'' (2004.) * ''This Is England'' (Redatelj: [[Shane Meadows]])<ref name="Dietro casa & Fuori dal mondo">Including ''Dietro casa'' and ''Fuori dal mondo''.</ref> (2006.) * ''This Is England '86'' (Redatelj: [[Shane Meadows]])<ref name="Dietro casa & Fuori dal mondo" /> (2010.) * ''Stargate Universe – Pathogen'' (2010.) * ''Sangandaan – Landas ng Buhay'' (2010.) * ''I'm Still Here'' (Redatelj: Casey Affleck) (2010.) * ''Das Ende ist mein Anfang'' – njemački film (2010.) * ''Black Swan'' trailer (Redatelj: [[Darren Aronofsky]]) (2010.) * ''This Is England '88'' (Redatelj: [[Shane Meadows]])<ref>Including ''Berlin Song''.</ref> (2011.) * ''Intouchables'' – (Redatelj: Olivier Nakache i Eric Toledano) (2011.) * ''Primavera'' – (dokumentarni film) (2011.) * ''J. Edgar'' – (Redatelj: [[Clint Eastwood]]) (2012.) * ''Derek'' (pilot epizoda) – (Redatelj: Ricky Gervais) (2012.) * ''The Water Diviner'' – (Redatelj: [[Russell Crowe]]) (2014.) * ''Mommy'' – (Redatelj: Xavier Dolan) (2014.) * ''This Is England '90'' – (Redatelj: Shane Meadows) (2015.) * ''The Third Murder'' – (Redatelj: [[Hirokazu Koreeda]]) (2017.) * ''The Father'' - Redatelj: [[Florian Zeller]]) (2020.) * ''Nomadland'' - Redatelj: [[Chloé Zhao]]) (2020.) * ''Cosmos: Possible Worlds'' - (TV serija, redatelj: [[Ann Druyan]]; epizoda: "The Sacrifice of Cassini", scenarij [[Alan Silvestri]]) (2020.) === Ostalo === [[Datoteka:Ludovico_Einaudi_2014.jpg|desno|mini|Einaudi na koncertu u [[Moskva|Moskvi]], 12. rujna 2014.]] * [[BBC]] – pozadinska glazba uz minutu šutnje za nedavne smrti na utrkama prije Formule 1 Airtel Grand Prix Indije (30. listopada). (2011.) * Airtel India TV reklama {{YouTube|_BR0JB3z6gI|Endless Goodbye}} – ulomak iz "I Giorni". (2011.) * Procter & Gamble TV reklama "Najbolji posao" za Olimpijske igre 2012. ({{YouTube|FLeFfJ1XuEk|ulomak iz "Divenire"}}). (2012.) * Brojne epizode BBC-jevog ''[[Top Gear (TV serija iz 2002.)|Top Geara,]]'' uključujući Bolivia Special iz 2009. * Godina nastanka nepoznata: Nacionalna košarkaška asocijacija (NBA) Amerike, {{YouTube|1=zT4D0t3jH5k&list=FLR1Fox-KBu7quXkkkJdzamw}}. * [[Priče o igračkama Jamesa Maya|Božićni specijal Jamesa Maya Priče o igračkama]], ulomak iz "Divenire". (2012.) * Pozadinska glazba "The Snow Prelude N. 03 in C-dur" za reklame ''Nationwide Building Society''. (2012.) * Vodafone RED, ulomak iz "Walk". (2013.) * BBC – Šegrt – Epizoda 7: Karavani (Lady Labyrinth & The Crane Dance).<ref>{{Citiranje weba |title=Caravans, Series 9, The Apprentice – BBC One |url=https://www.bbc.co.uk/programmes/b02x9vg7}}</ref> (2013.) * Oglas British Airwaysa: {{YouTube|NOfnC2sjCEA|Today, Tomorrow}}, "Experience (Starkey Remix)" za reklamu (2013.) * [[Één]] 'ROĐENDAN', belgijski dokumentarac fotografkinje [[Lieve Blancquaert]] – 9 epizoda.<ref>[https://web.archive.org/web/20131231000057/http://www.birth-day.be/en/tv "The TV series" (2013)], ''birth-day.be/en/tv''.</ref> – [[U vremenskom odmaku|"Life"]] kao uvodna i vanjska pjesma * Službeni trailer "The Book Thief" – "Life" – {{YouTube|hEnLF-pCybw|The Book Thief: Official Trailer #1 HD (2014), 20centuryfox}}. * "Pokretna umjetnost" [[Louie Schwartzberg]], Netflix serija. (2013.) * Najava prvog izgleda za " {{YouTube|Khl02WOSfXQ|Valiant Hearts: The Great War official trailer (UK)}}. (2013.) * Procter & Gamble TV reklama za Olimpijske igre u Sočiju 2014. – "Primavera". (2014.) * Duhovni vodič Alana Wattsa, Izbori – {{YouTube|D7CH9cRN8Rg}}. (2014.) * Nike Golf oglas, Rory Mcilroy posveta Tigeru Woodsu – "Nuvole Bianche". (2015.) * ANZ Australija: {{YouTube|1kB1EoEwrG8|Welcome to Your World, Your Way}}. (2015.) * UFC 193 promo video: UFC 193: Rousey vs. Holly Holm – {{YouTube|F7_aMZM5xuc|Revolution}}. (2015.) * BBC: "Fly" korištena kao glazbena tema za TV seriju [[Doktor Foster (TV serija)|Doktor Foster]]. (2015.) * RTVE: "Nuvole Bianche" korištena kao glazbena tema reklame za Španjolsku lutriju 2015. (2015.) * BBC MasterChef, "Life" je korišten kada je proglašen pobjednik. (2015.) * SKY Sports, "Experience" glazba za reklame [[Otvoreno prvenstvo 2016|Golf Open 2016]]. (2016.) * Procter & Gamble TV reklama {{YouTube|rdQrwBVRzEg|Strong}} za Olimpijske igre u Riju 2016, "Experience" glazba za reklamu. (2016.) * Amazon Prime – Svećenik i imam se sastaju na šalici čaja. Ulomak iz "I Giorni". (2016.) * Finale serije Sense8 “''Amor Vincit Omnia''”, “''Experience''” - završna scena. (2018.) == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{commons|Ludovico Einaudi}} * {{Službena|http://www.ludovicoeinaudi.com/}}, pristupljeno 22. prosinca 2021. * [http://www.evolutionpromotion.com/ludovicoeinaudi/ Web stranica tvrtke Evolution Promotion] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210510050706/http://evolutionpromotion.com/ludovicoeinaudi/ |date=10. svibnja 2021. }}, pristupljeno 22. prosinca 2021. * [https://www.wisemusicclassical.com/composer/414/Ludovico-Einaudi/ Biografija Ludovica Einaudija - Chester Novello], pristupljeno 22. prosinca 2021. * [https://soundcloud.com/ludovicoeinaudi Ludovico Einaudi] na [[SoundCloud]]u, pristupljeno 22. prosinca 2021. * [https://www.facebook.com/ludovicoeinaudi Ludovico Einaudi] na [[Facebook]]u, pristupljeno 22. prosinca 2021. * [https://twitter.com/LudovicoEinaud Ludovico Einaudi] na [[Twitter]]u, pristupljeno 22. prosinca 2021. * [https://web.archive.org/web/20140714165116/http://www.vilarmonia.com/?q=node%2F41 Ludovico Einaudi – Virtualna međunarodna filharmonija], pristupljeno 22. prosinca 2021. {{GLAVNIRASPORED:Einaudi, Ludovico}} [[Kategorija:Talijanski skladatelji]] [[Kategorija:Talijanski glazbenici]] [[Kategorija:Skladatelji filmske glazbe]] olob0lrdw91gmgyvv3m6bx08hqrt957 0 716092 7427825 7427548 2026-04-10T18:38:01Z ~2026-22376-95 357556 Dodao sam tekst 7427825 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | bg_color = | ime_serije = Kumovi | slika = Kumovi logo.jpg | natpis_pod_slikom = | orig_naslov = | format_serije = [[sapunica]]{{efn|Iako je počela kao [[telenovela]], serija je s vremenom i brojem epizoda prerasla format telenovele, te postala sapunica.}} | autor = [[Dea Matas]]<br>[[Nataša Buljan]] <small>(prvih 40 epizoda)</small> | razvoj = | redatelj = [[Darko Drinovac]]<br>[[Robert Orhel]]<br>[[Tomislav Rukavina (redatelj)|Tomislav Rukavina]]<br>[[Zoran Margetić]] | scenarist = [[Tomislav Hrpka]]<br>[[Milijan Ivezić]]<br>[[Vedrana Klepica]]<br>[[Nikola Šimić]] <small>(sezona 2)</small><br>[[Zrinka Pavlić]] <small>(sezona 2)</small><br>[[Daria Stilin]] <small>(sezona 1)</small><br>[[Irena Jakelić]] <small>(sezona 1)</small> | glazba = [[Tonči Huljić]] | uvodna_glazba = ''Ti budi ti'' – [[Marko Škugor]] i [[Madre Badessa]] | glumci = [[Momčilo Otašević]]<br>[[Ana Uršula Najev]]<br>[[Vladimir Tintor]]<br>[[Vedran Mlikota]]<br>[[Milan Štrljić]]<br>[[Olga Pakalović]]<br>[[Nika Barišić]]<br>[[Daria Lorenci|Daria Lorenci Flatz]]<br>[[Stojan Matavulj]]<br>[[Barbara Vicković]]<br>[[Radoslava Mrkšić]]<br>[[Mirna Mihelčić]]<br>[[Lovre Kondža]]<br>[[Lara Obad]]<br>[[Ratko Glavina]]<br>[[Ecija Ojdanić]]<br>[[Konstantin Haag]]<br>[[Petra Kraljev]]<br>[[Mijo Kevo]]<br>[[Đorđe Kukuljica]]<br>[[Domagoj Ivanković]] | pripovjedač = | država = {{Z+X|HRV}} | jezik = [[Hrvatski jezik|hrvatski]] | broj_epizoda = 686+ <!-- Molimo pisati epizode prikazane do današnjeg dana --> | broj_sezona = 6 | producent = [[Sanja Tucman]]<br>[[Josip Žuvan]] <small>(kreativni)</small> | izvršni_producent = [[Boris Pavelić]] | urednik = [[Jelena Gotovac]] | lokacija = [[Vrlika]] i okolica<br>[[Novi Zagreb]]<br>[[Zagreb]]<br>[[Sinj]]<br>[[Split]]<br>[[Bosna i Hercegovina]]<br>[[Ljubljana]] | trajanje_epizode = 45 – 50 minuta | tv_kuća = [[Nova TV]] | ostale_kuće = {{Z|SRB}} [[Nova S]]<br>{{Z|SLO}} [[POP TV]]<br>{{Z|BIH}} [[Nova BH]]<br>{{Z|MAK}} [[TV Alfa]] | početak_serije = {{premijera|7|2|2022|l}} | kraj_serije = | web_stranica = https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi | imdb_id = 16636212 }} '''''Kumovi''''' je [[hrvatska]] [[sapunica]] koja se prikazuje na [[Nova TV|Novoj TV]] od [[7. veljače]] [[2022.]] u večernjem terminu.<ref>{{Citiranje weba|date=2021-12-24|title=Nova TV snima "Kumove"|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/nova-tv-snima-kumove---689740.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20220515194958/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/nova-tv-snima-kumove---689740.html|archive-date=2022-05-15|access-date=2024-05-04|website=[[Nova TV]]}}</ref><ref name=":3">{{Citiranje weba|date=2022-01-28|title=Nova uzbudljiva dramska serija ''Kumovi'' od 7. veljače na Novoj TV|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/nova-uzbudljiva-dramska-serija-kumovi-od-7-veljace-na-novoj-tv---693893.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20220128130102/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/nova-uzbudljiva-dramska-serija-kumovi-od-7-veljace-na-novoj-tv---693893.html|archive-date=2022-01-28|access-date=2024-05-04|website=[[Nova TV]]}}</ref> Tijekom prikazivanja, serija je postigla visoku gledanost u Hrvatskoj,<ref>{{Citiranje weba|date=2024-01-06|title=Nova TV: 'Kumovi' su bili najpopularnija serija u Hrvatskoj u protekloj godini|url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/nova-tv-kumovi-su-bili-najpopularnija-serija-u-hrvatskoj-u-protekloj-godini-15412452|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240106125318/https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/nova-tv-kumovi-su-bili-najpopularnija-serija-u-hrvatskoj-u-protekloj-godini-15412452|archive-date=2024-01-06|access-date=2024-05-04|website=[[Jutarnji list]]|language=hr-hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2022-09-20|title="MasterChef" i "Kumovi" najgledaniji zabavni sadržaji na svim televizijama|url=https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/masterchef-i-kumovi-najgledaniji-zabavni-sadrzaji-na-svim-televizijama---743203.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20221002165638/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/masterchef-i-kumovi-najgledaniji-zabavni-sadrzaji-na-svim-televizijama---743203.html|archive-date=2022-10-02|access-date=2024-05-04|website=[[Nova TV]]|language=hr}}</ref> i u nekim susjednim zemljama.<ref name=":4" /><ref name=":6" /><ref name=":7" /><ref name=":8" /> Snimanje treće sezona završeno je [[25. studenoga]] [[2023.]], nakon čega je Nova TV objavila kako se serija privodi kraju, s ukupno 423 epizode.<ref name=":423 ep.">{{Citiranje weba|date=27. studenoga 2023.|title=Rastaju se Kumovi – pala zadnja klapa serije, glumci izrazito emotivni!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/rastaju-se-kumovi-pala-zadnja-klapa-serije-glumci-izrazito-emotivni---814690.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231127232056/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/rastaju-se-kumovi-pala-zadnja-klapa-serije-glumci-izrazito-emotivni---814690.html|archive-date=27. studenoga 2023.|access-date=27. studenoga 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref> Međutim, u veljači [[2024.]] odlučeno je da će se serija ipak obnoviti za četvrtu sezonu. Snimanja je započelo krajem veljače,<ref name=":10">{{Citiranje weba|date=2024-03-01|title=Nova TV najavila da prestaje snimati ‘Kumove‘, a onda se dogodio potpuni preokret: Šokirali su se i glumci...|url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/nova-tv-najavila-da-prestaje-snimati-kumove-a-onda-se-dogodio-potpuni-preokret-sokirali-su-se-i-glumci-15433951|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240302235158/https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/nova-tv-najavila-da-prestaje-snimati-kumove-a-onda-se-dogodio-potpuni-preokret-sokirali-su-se-i-glumci-15433951|archive-date=2024-03-02|access-date=2024-03-18|website=[[Jutarnji list]]}}</ref> dok je prikazivanje započelo [[30. travnja]] [[2024.]]<ref name=":5">{{Citiranje weba|date=2024-04-30|title=Kumovi, 30. travnja|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/epizoda/4/1|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240501194740/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/epizoda/4/1|archive-date=2024-05-01|access-date=2024-05-01|website=[[Nova TV]]}}</ref> Na dodjeli nagrada časopisa [[Story (časopis)|''Story'']], [[5. lipnja]] 2024., serija je osvojila nagradu publike za najbolju televizijsku seriju.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-06-05|title=Ovo je najbolja hrvatska serija: 'Nitko od nas nije očekivao ovakav uspjeh'|url=https://story.hr/Celebrity/a297272/storyjevu-nagradu-za-tv-seriju-godine-osvajaju-kumovi.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240605143703/https://story.hr/Celebrity/a297272/storyjevu-nagradu-za-tv-seriju-godine-osvajaju-kumovi.html|archive-date=2024-06-05|access-date=2024-06-05|website=story.hr|language=hr}}</ref> Dana [[7. studenoga]] [[2024.]] emitirana je jubilarka, 500. epizoda. Serija je obnovljena i za šestu sezonu koja se snima od studenoga 2025.<ref name=":11">{{Citiranje weba|title=Fenomen! Glumačka ekipa iz Kumova postala je poput velike obitelji|url=https://showbuzz.dnevnik.hr/inmagazin/poput-velike-obitelji-glumacka-ekipa-iz-kumova-o-odnosima-ljubavi-i-prijateljstvu---935919.html|access-date=2025-11-08|website=Showbuzz|language=hr}}</ref><ref name=":snimanje.S6">{{Citiranje weba|date=2025-11-13|title=Hit serija Nove TV krenula sa snimanjem novih nastavaka|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/hit-serija-nove-tv-krenula-sa-snimanjem-novih-nastavaka---946104.html|url-status=bot: unknown|archive-url=https://web.archive.org/web/20251114185815/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/hit-serija-nove-tv-krenula-sa-snimanjem-novih-nastavaka---946104.html|archive-date=14. studenoga 2025.|access-date=2025-11-14|website=[[Nova TV]]|language=hr}}</ref> ''Kumovi'' je druga hrvatska serija po broju epizoda, a prema planu trebala bi imati ukupno više od 642 epizode.<ref>{{Citiranje weba|date=2023-11-28|title=Ovo su najdugovječnije domaće serije: Jedna od njih emitirala se kroz više od 800 epizoda...|url=https://www.24sata.hr/show/ovo-su-najdugovjecnije-domace-serije-jedna-od-njih-emitirala-se-kroz-vise-od-800-epizoda-949464|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231128092504/http://www.24sata.hr/show/ovo-su-najdugovjecnije-domace-serije-jedna-od-njih-emitirala-se-kroz-vise-od-800-epizoda-949464|archive-date=2023-11-28|access-date=2024-03-18|website=24sata}}</ref> == Radnja == [[Obitelj]] i [[ljubav]] glavne su radnje serije koja se odvija u izmišljenom mjestu Zaglave. [[Cesta]] koja ide prema zabačenome kraju dijeli Zaglave na dva suprotstavljena tabora: s jedne je strane [[obitelj]] Macan, novopečeni bogataši i [[gastarbeiter]]i, a s druge je strane obitelj Akrap, vlastodršci i starosjedioci, dok je u sredini obitelj Gotovac, [[kriminal]]ci iz [[velegrad]]a. Sve tri obitelji povezane su [[kum (obitelj)|kumstvom]] i interesom. Sukobit će se u utrci za [[novac|novcem]] i odlučivati o sudbini mjesta. Boreći se za svoje snove, i za život, stavljat će na kocku ono najvrijednije što imaju. Kad kumovi saznaju da su i braća, njihovo neprijateljstvo još se više rasplamsa, tad počinje natjecanje za očevu ostavštinu. Tijekom nadolazećih sezona dolaze i novi obrati koji mijenjaju tijek i radnju serije. == Pregled serije == [[Nova TV]] započela je emitiranje serije [[7. veljače]] [[2022.]]<ref name=":3" /> Nakon 96 epizoda, [[21. lipnja]] [[2022.]] emitiranje prve sezone privremeno je prekinuto zbog ljetne stanke, tijekom koje su snimani preostali nastavci.<ref name=":0">{{Citiranje weba|date=17. lipnja 2022.|title=Prije ljetne pauze ne propustite posljednju epizodu "Kumova", najgledanije serije ove godine!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/prije-ljetne-pauze-ne-propustite-posljednju-epizodu-kumova-najgledanije-serije-ove-godine---729049.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220623054144/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/prije-ljetne-pauze-ne-propustite-posljednju-epizodu-kumova-najgledanije-serije-ove-godine---729049.html|archive-date=2022-06-23|access-date=21 lipnja 2022.|website=[[Nova TV]]}}</ref> Emitiranje je nastavljeno [[29. kolovoza]],<ref>{{Citiranje weba|date=26. kolovoza 2022.|title=Ne propustite povratak "Kumova" – ovog ponedjeljka od 20.15 na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/ne-propustite-povratak-kumova-ovog-ponedjeljka-od-20-15-na-novoj-tv---739349.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230924182527/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/ne-propustite-povratak-kumova-ovog-ponedjeljka-od-20-15-na-novoj-tv---739349.html|archive-date=24. rujna 2023.|access-date=5. siječnja 2024.|website=[[Nova TV]]}}</ref> a posljednja epizoda prve sezone prikazana je [[16. prosinca]] [[2022.]]<ref name=":1">{{Citiranje weba|date=16. prosinca 2022.|title=Je li ovo početak njihovog novog i boljeg života?|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-je-li-ovo-pocetak-njihovog-novog-i-boljeg-zivota---756831.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20221216172711/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-je-li-ovo-pocetak-njihovog-novog-i-boljeg-zivota---756831.html|archive-date=16. prosinca 2022.|access-date=16. prosinca 2022.|website=[[Nova TV]]}}</ref> Druga sezona počela se prikazivati [[6. veljače]] [[2023.]]<ref name=":2">{{Citiranje weba|date=31. siječnja 2023.|title=Ne propustite novu sezonu serije ''Kumovi'' od 6.veljače na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/ne-propustite-novu-sezonu-serije-kumovi-od-6-veljace-na-novoj-tv---763955.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230131230215/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/ne-propustite-novu-sezonu-serije-kumovi-od-6-veljace-na-novoj-tv---763955.html|archive-date=1. veljače 2023.|access-date=1. veljače 2023.|website=Nova TV}}</ref> Emitiranje je privremeno obustavljeno [[26. svibnja]] 2023., nakon prikazivanje dvostruke epizode (77. i 78.) zbog ljetne stanke,<ref>{{Citiranje weba|date=26. svibnja 2023.|title=Večeras finale sezone hit serije "Kumovi"|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-veceras-finale-sezone-hit-serije-kumovi---783842.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230528141534/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-veceras-finale-sezone-hit-serije-kumovi---783842.html|archive-date=28. svibnja 2023.|access-date=5. siječnja 2024.|website=[[Nova TV]]}}</ref> a nastavljeno je [[4. rujna]] 2023..<ref>{{Citiranje weba|date=31. kolovoza 2023.|title=Kumovi: Uzbudljivo okupljanje na setu serije 'Kumovi' – glumci najavili novu sezonu od 4. rujna na Novoj TV|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/uzbudljivo-okupljanje-na-setu-serije-kumovi-glumci-najavili-novu-sezonu-od-4-rujna-na-novoj-tv---799761.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230902140030/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/uzbudljivo-okupljanje-na-setu-serije-kumovi-glumci-najavili-novu-sezonu-od-4-rujna-na-novoj-tv---799761.html|archive-date=2. rujna 2023.|access-date=5. siječnja 2024.|website=[[Nova TV]]}}</ref> Posljednja epizoda druge sezone prikazana je [[28. prosinca]] [[2023.]]<ref>{{Citiranje weba|date=28. prosinca 2023.|title=Večeras ne propustite finale sezone hit serije "Kumovi" - uskoro stiže i nova sezona na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-veceras-ne-propustite-finale-sezone-hit-serije-kumovi-uskoro-stize-i-nova-sezona-na-novoj-tv---820017.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231228145231/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-veceras-ne-propustite-finale-sezone-hit-serije-kumovi-uskoro-stize-i-nova-sezona-na-novoj-tv---820017.html|archive-date=28. prosinca 2023.|access-date=5. siječnja 2024.|website=[[Nova TV]]}}</ref> Treća sezona počela je s prikazivanjem [[15. siječnja]] [[2024.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2024-01-09|title=Od ponedjeljka, 15. siječnja nova sezona omiljenih Kumova na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-od-15-sijecnja-nova-sezona-omiljenih-kumova-na-novoj-tv---821417.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240109220806/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-od-15-sijecnja-nova-sezona-omiljenih-kumova-na-novoj-tv---821417.html|archive-date=2024-01-09|access-date=2024-05-04|website=[[Nova TV]]}}</ref> Od [[18. ožujka]] prikazivane su po dvije epizode dnevno. Završna epizoda treće sezone prikazana je [[29. travnja]] 2024. Serija je obnovljena za četvrtu sezonu u [[Veljača|veljači]] 2024.,<ref name=":10" /> a emitiranje je započelo [[30. travnja]] 2024.<ref name=":5" /> Od [[27. svibnja]] ponovno se prikazivala po jedna epizoda dnevno. Ljetna stanka počela je [[31. svibnja]]<ref>{{Citiranje weba|date=2024-06-03|title=Kumovi na pauzi|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-na-pauzi---851736.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240603130646/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-na-pauzi---851736.html|archive-date=2024-06-03|access-date=2024-06-03|website=[[Nova TV]]|language=hr}}</ref> i trajala do [[2. rujna]], kada je nastavljen ostatak sezone.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-08-22|title=Novi nastavci popularne serije "Kumovi"od ponedjeljka 2. rujna u 20:15 na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-novi-nastavci-popularne-serije-kumovi-od-ponedjeljka-2-rujna-u-20-15-na-novoj-tv---865055.html|url-status=live|access-date=2024-08-24|website=[[Nova TV]]}}</ref> Tijekom prvog tjeedna jesenskog emitiranja prikazivane su po dvije epizode dnevno. Finale četvrte sezone prikazano je [[11. studenoga]] 2024. Serija je obnovljena i za petu sezonu.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-09-07|title=Ove jeseni će se biti teško odlučiti koju lošu domaću TV seriju gledati |url=https://www.index.hr/magazin/clanak/ove-jeseni-ce-se-biti-tesko-odluciti-koju-losu-domacu-tv-seriju-gledati/2596555.aspx|url-status=live|access-date=2024-09-07|website=index.hr|language=hr}}</ref> Snimanje je započelo u listopadu 2024., što je potvrdio i glumac [[Vedran Mlikota]] za magazin "''Ekran''" [[Večernji list|Večernjeg lista]].<ref name=":peta sezona najava">{{Citiranje knjige|last=Volarić|first=Toni|url=http://archive.org/details/ekran-24-5-2024-vedran-mlikota-zivotna-prica|title=Ekran broj 2052 (24. 5. 2024.) – Vedran Mlikota – Životna priča|date=2024-05-24|publisher=[[Večernji list]]|pages=8–13}}</ref><ref name=":peta sezona snimanje">{{Citiranje weba|date=2024-10-08|title=Zvijezde Kumova slave početak snimanja još jedne sezone obožavane serije: "Nazdravljamo...''|url=https://showbuzz.dnevnik.hr/celebrity/ecija-ojdanic-nazdravila-s-kolegama-uoci-pocetka-snimanja-pete-sezone-kumova---872935.html|url-status=live|access-date=2024-10-08|website=showbuzz.dnevnik.hr|language=hr}}</ref> Emitiranje je počelo [[12. studenoga]] 2024., odmah nakon završetka četvrte sezone.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-10-31|title=NOVA TV • utorak, 12. studenoga 2024. • TvProfil|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-11-12&kanal=nova|url-status=dead|access-date=2024-10-31|website=tvprofil.com|language=hr-HR|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-11-12&kanal=nova}}</ref> Zimska stanka trajala je od [[13. prosinca]] [[2024.]] do [[2. veljače]] [[2025.]] Epizoda 78. planirana za emitiranje [[8. svibnja]] 2025. nije bila prikazana na televiziji zbog posebne emisije povodom izbora novog [[Papa|pape]]. Iako nije emitirana u redovnom terminu, epizoda je objavljena na platformi [[Nova Plus]], a televizijsko emitiranje održano je [[12. svibnja]] 2025. Ljetna stanka trajala je od [[13. svibnja]] do [[31. kolovoza]] [[2025.]],<ref>{{Citiranje weba|date=2025-05-02|title="Kumovi" još idući tjedan na Novoj TV, novi nastavci stižu na jesen|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-jos-iduci-tjedan-na-novoj-tv-novi-nastavci-stizu-na-jesen---911103.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250507132823/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-jos-iduci-tjedan-na-novoj-tv-novi-nastavci-stizu-na-jesen---911103.html|archive-date=2025-05-07|access-date=2025-05-07|website=[[Nova TV]]|language=hr}}</ref> a nastavak sezone od [[1. rujna]] iste godine.<ref>{{Citiranje weba|date=2025-08-26|title=„Kumovi“ se vraćaju 1. rujna u 20:15 s novim zapletima i dobrim starim humorom|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-se-vracaju-1-rujna-u-20-15-s-novim-zapletima-i-dobrim-starim-humorom---931068.html|url-status=live|access-date=2025-08-26|website=[[Nova TV]]|language=hr}}</ref> Kraj sezone je bio [[10. prosinca]]. Iako je peta sezona trebala biti posljednja, šesta sezona je najavljena u rujnu 2025. od strane glumca Lovre Kondže,<ref name=":11" /> a snimanje je započelo u studenome iste godine.<ref name=":snimanje.S6" /> Prikazivanje je počelo 11. prosinca 2025., odmah nakon završetka pete sezone, a dan poslije, 12. prosinca je krenula zimska stanka koja je trajala do [[31. siječnja]] [[2026.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2026-01-28|title=Omiljeni ''Kumovi'' od nedjelje, 1. veljače ponovno na malim ekranima!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/omiljeni-kumovi-od-nedjelje-2-veljace-ponovno-na-malim-ekranima---959996.html|url-status=live|access-date=2026-01-28|website=[[Nova TV (Hrvatska)]]|language=hr}}</ref> {{Pregled serije | infoA = Ljetna stanka | boja1 = #B30E1C | epizode1 = 171 | premijera1 = {{premijera|7|2|2022|l}} | finale1 = {{finale|16|12|2022|l}} | infoA1 = {{nowrap|''[[22. lipnja]] – [[28. kolovoza]] [[2022.]]''}} | boja2 = #003C92 | epizode2 = 161 | premijera2 = {{premijera|6|2|2023|l}} | finale2 = {{finale|28|12|2023|l}} | infoA2 = {{nowrap|''[[27. svibnja]] – [[3. rujna]] [[2023.]]''}} | boja3 = #62C42F | epizode3 = 90 | premijera3 = {{premijera|15|1|2024|l}} | finale3 = {{finale|29|4|2024|l}} | infoA3 = {{nowrap|''Nema, nastavlja se na 4. sezonu''}} | boja4 = #FFFF00 | epizode4 = 80 | premijera4 = {{premijera|30|4|2024|l}} | finale4 = {{finale|11|11|2024|l}} | infoA4 = {{nowrap|''[[31. svibnja]] [[2024.]] – [[2. rujna]] [[2024.]]''}} | boja5 = #800080 | epizode5 = 140 | premijera5 = {{premijera|12|11|2024|l}} | finale5 = {{finale|10|12|2025|l}} | infoA5 = {{nowrap|''[[13. svibnja]] [[2025.]] – [[31. kolovoza]] [[2025.]]''}} | boja6 = #FF8C00 | epizode6 = 110 | premijera6 = {{premijera|11|12|2025|l}} | finale6 = {{TBA}} | infoA6 = ― }} ==Glumačka postava == ===Glavne uloge=== {|class="wikitable sortable" !<small>Glumac</small> !<small>Lik</small> !<small>Kratki opis lika</small> !<small>Sezona 1</small> !<small>Sezona 2</small> !<small>Sezona 3</small> !<small>Sezona 4</small> !<small>Sezona 5</small> !<small>Sezona 6</small> |- | <small>[[Momčilo Otašević]]</small> ! <small>Janko Gotovac</small> | <small>Glavni muški lik, suvlasnik hotela Macan, Aljošin i Vesnin sin, Larin brat, Lucin suprug i otac malog Andrije</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Ana Uršula Najev]]</small> ! <small>Lucija Akrap Gotovac ''Luce''</small> | <small>Glavni ženski lik, liječnica u lokalnoj ordinaciji, Zvonina i Anđelina kći, Martinova sestra, Jankova supruga i majka malog Andrije</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Vladimir Tintor]]</small> ! <small>Aljoša Gotovac</small> | <small>Suvlasnik hotela Macan, bivši financijski savjetnik, Vesnin suprug, Larin i Jankov otac, Stipanov izvanbračni sin, Vinkov i Šimin polubrat, djed malog Andrije</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Olga Pakalović]]</small> ! <small>Vesna Gotovac</small> | <small>Aljošina supruga, Jankova i Larina majka, baka malog Andrije, šefica kuhinje u hotelu Macan</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Daria Lorenci Flatz]]</small> ! <small>Jadranka Macan</small> | <small>Vinkova supruga, Matijina i Perina majka, Cvitina baka, gastarbajterica porijeklom iz [[Bosna i Hercegovina|BiH]]</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Vedran Mlikota]]</small> ! <small>Vinko Macan</small> | <small>Suvlasnik hotela Macan, Stipanov sin, Aljošin i Šimin polubrat, Jadrankin suprug, otac Zlatana, Matije i Pere, djed Cvite, Stipe, Mile i Arije, bivši vlasnik benzinske postaje ''Macan Benz''</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Nika Barišić]]</small> ! <small>Lara Cukela<br><small>(''djev. Gotovac)''</small></small> | <small>Aljošina i Vesnina kći, Jankova sestra, Tomijeva supruga, po zanimanju dizajnerica, tetka malog Andrije</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Stojan Matavulj]]</small> ! <small>Zvonimir Akrap ''Zvone''</small> | <small>Bivši načelnik općine Zaglave, Anđelin suprug, Lucin i Martinov otac, djed Cvite i malog Andrije</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Barbara Vicković]]</small> ! <small>Anđela Akrap</small> | <small>Zvonina supruga, Lucina i Martinova majka, baka Cvite i malog Andrije</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Radoslava Mrkšić]]</small> ! <small>Ivka Macan</small> | <small>Stipanova starija sestra i desna ruka, Stanislavova polusestra, Vinkova, Aljošina i Šimina teta, Andrijina djevojka iz mladih dana</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Mirna Mihelčić]]</small> ! <small>Matija Macan</small> | <small>Vinkova i Jadrankina starija kćer, Perina sestra, Zlatanova polusestra, Cvitina majka, Martinova zaručnica, bivša načelnica općine Zaglave</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Lovre Kondža]]</small> ! <small>Martin Akrap</small> | <small>Bivši načelnik općine Zaglave, lokalni zabavljač i uposlenik turističke zajednice, Lucin brat, Zvonin i Anđelin sin, Matijin zaručnik, Cvitin otac</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Petra Kraljev]]</small> ! <small>Milica Skelin<br><small>''(djev. Crljen)''</small></small> | <small>Direktorica turističke zajednice, bivša tajnica u općini i bivša v.d. načelnica općine Zaglave, Vedranina sestra i Markova supruga</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Mijo Kevo]]</small> ! <small>Marko Skelin ''Šank''</small> | <small>Vlasnik zgrade općine, bivši referent u općini i bivši v.d. načelnik općine Zaglave, Zvonina desna ruka i Miličin suprug, Goranov otac</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Ecija Ojdanić]]</small> ! <small>Mirjana Bogdan</small> | <small>Zlatanova majka, vlasnica gostione ''Kod Bogdana'', bivša Aljošina cura iz mladih dana, Vinkova bivša simpatija, baka Stipe i blizanki Mile i Arije</small> ! style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Domagoj Ivanković]]</small> ! <small>Josip Kvasina</small> | <small>Bivši zaposlenik u Vinkovoj benzinskoj postaji ''Macan Benz'', Stipanov najodaniji suradnik, Martinov najbolji prijatelj, odselio se u [[Irska|Irsku]], a kasnije u [[Norveška|Norvešku]]</small> ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! colspan="3" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! ? |- | <small>[[Marina Redžepović]]</small> ! <small>Šima Mamić Macan</small> | <small>Bivša načelnica općine Zaglave, bivša državna revizorica, Stipanova i Kajina izvanbračna kći, Vinkova i Aljošina polusestra</small> ! ! style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Fabijan Pavao Medvešek]]</small> ! <small>Tomislav Cukela ''Tommy''</small> | <small>Stanislavov sin, po zanimanju fotograf, došao u Zaglave s ocem Stanislavom, Larin suprug, tetak malog Andrije</small> ! colspan="2" | ! colspan="4" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Žarko Radić]]</small> ! <small>Stanislav Cukela ''Stanley''</small> | <small>Bivši Župan [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinske županije]], bivši načelnik općine Zaglave, umirovljenik koji se vratio iz Kanade u Zaglave, Tomislavov otac, Ivkin i Stipanov polubrat, Vinkov, Aljošin i Šimin stric</small> ! colspan="2" | ! colspan="4" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Matija Prskalo]]</small> ! <small>Spomenka Crljen</small> | <small>Miličina i Vedranina majka, baka Stipe i blizanki Mile i Arije, povratnica iz [[Njemačka|Njemačke]] u Zaglave</small> ! colspan="3" | ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Tea Ljubešić]]</small> ! <small>Pere Macan #2</small> | <small>Vinkova i Jadrankina mlađa kći, Matijina sestra, Zlatanova polusestra, Cvitina tetka koja se vratila sa studiranja iz Amerike</small> ! colspan="4" | ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Zdravko Vukelić]]</small> ! <small>Božo Zovko ''Braco''</small> | <small>Poduzetnik, sin bivšeg župana Jadranka, Hrvojkin suprug</small> ! colspan="4" | ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Andrija Tomić]]</small> ! <small>Goran Aviani</small> | <small>Novi policajac u Zaglavama, Karmelin i Markov izvanbračni sin</small> ! colspan="4" | ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |} ====Seriju su napustili==== {|class="wikitable sortable" !<small>Glumac</small> !<small>Lik</small> !<small>Kratki opis lika</small> !<small>Sezona 1</small> !<small>Sezona 2</small> !<small>Sezona 3</small> !<small>Sezona 4</small> !<small>Sezona 5</small> !<small>Sezona 6</small> |- | <small>[[Milan Štrljić]]</small> ! <small>Stipan Macan † </small> | <small>Vinkov, Aljošin i Šimin otac, Ivkin brat, Stanislavov polubrat, Jankov, Larin, Matijin, Perin i Zlatanov djed, bogati starosjedilac mjesta</small> ! colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Lara Obad]]</small> ! <small>Pere Macan #1</small> | <small>Vinkova i Jadrankina mlađa kći, Matijina sestra, Zlatanova polusestra, Cvitina tetka koja se vratila sa studiranja iz Amerike</small> ! colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="2" | |- | <small>[[Ratko Glavina]]</small> ! <small>Andrija Akrap ''Dida'' †</small> | <small>Zvonin senilni otac, Martinov i Lucin djed, Anđelin svekar, Cvitin i Andrijin pradjed, Ivkin momak iz mladih dana</small> ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! colspan="4" | |- | <small>[[Stjepan Perić]]</small> ! <small>Vice Vuletić</small> | <small>Povjerenik grada Sinja, Šimin bivši dečko</small> ! colspan="3" | ! style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! colspan="2" | |- | <small>[[Linda Begonja]]</small> ! <small>Jasenka Runje</small> | <small>Glavna negativka četvrte sezone, bivša gradonačelnica grada Sinja, Vinkova bivša djevojka iz mladosti</small> ! colspan="3" | ! style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! colspan="2" | |- | <small>[[Konstantin Haag]]</small> ! <small>Zlatan Bogdan</small> | <small>Mirjanin i Vinkov izvanbračni sin, Matijin i Perin polubrat, seoski klesar, Lucin bivši dečko, Vedranin suprug, otac Stipe i blizanki Mile i Arije</small> ! colspan="5" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! |- | <small>[[Jagoda Kumrić|Jagoda Kumrić Haag]]</small> ! <small>Vedrana Bogdan<br><small>''(djev. Crljen)''</small></small> | <small>Miličina sestra, Zlatanova supruga, majka Stipe i blizanki Mile i Arije, bivša svjetska putnica</small> ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! |} === Sporedne uloge === {|class="wikitable sortable" !<small>Glumac</small> !<small>Lik</small> !<small>Kratki opis lika</small> !<small>Sezona 1</small> !<small>Sezona 2</small> !<small>Sezona 3</small> !<small>Sezona 4</small> !<small>Sezona 5</small> |- | <small>[[Boris Svrtan]]</small> ! <small>Vlado Herceg †</small> | <small>Glavni negativac prve dvije sezone, bivši ministar u Vladi, Valentinin otac i Daničin brat</small> ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Mladen Vulić]]</small> ! <small>Jure Soldo †</small> | <small>Negativac, vlasnik restorana ''Kod Solde'' i Mikulin otac</small> ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="4" | |- | <small>[[Đorđe Kukuljica]]</small> ! <small>Mate Šušnjara †</small> | <small>Odvjetnik, obiteljski prijatelj Macana i kum Vinku</small> ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Velimir Čokljat]]</small> ! <small>svećenik</small> | <small>Svećenik u Zaglavama</small> ! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:centar;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Dražen Mikulić]]</small> ! <small>Darko Jurić</small> | <small>Glavni policijski inspektor u Zaglavama</small> ! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:centar;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Mirko Ilibašić]]</small> ! <small>Jure Nimac</small> | <small>Policijski inspektor u Sinju, bivši policajac u Zaglavama</small> ! colspan="4" style="background:#fdd; text-align:centar;" |<small>Sporedna uloga</small> ! |- | <small>[[Toni Malenica]]</small> ! <small>Petar</small> | <small>Bivši poštar u Zaglavama, premješten u [[Zadvarje]]</small> ! colspan="4" style="background:#fdd; text-align:centar;" |<small>Sporedna uloga</small> ! |- | <small>[[Šime Zanze]]</small> ! <small>Frane Peruša</small> | <small>Mještanin Zaglava</small> ! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:centar;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Irena Matas]]</small> ! <small>Zdenka</small> | <small>Prodavačica na pijaci</small> ! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:centar;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Ante Krstulović]]</small> ! <small>Ante</small> | <small>Prodavač na ''pijaci'', Sandrin muž i Tonijev otac</small> ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Iva Kraljević]]</small> ! <small>Sandra</small> | <small>Antina žena i Tonijeva majka, krojačica</small> ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Vlasta Ramljak]]</small> ! <small>Danica Macan<br><small>''(djev. Herceg, bivš. Turudić)''</small></small> | <small>Sestra bivšeg ministra Hercega i Valentinina teta, bivša pravnica, posljednja Stipanova žena</small> ! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Tena Nemet Brankov]]</small> ! <small>Valentina Anđelini<br><small>''(djev. Herceg)''</small></small> | <small>Bivša Jankova supruga , kći ministra Hercega i Daničina nećakinja</small> ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="4" | |- | <small>[[Anica Kontić]]</small> ! <small>Katarina Bulj ''Kate''</small> | <small>Stanislavova asistentica u županiji, ranije radila kao konobarica u kafiću ''Kod Bogdana'', kao kućna pomoćnica kod Stanislava i kao kućna pomoćnica kod Macana i Gotovaca</small> ! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Asja Jovanović]]</small> ! <small>Lidija Gabrijela Skelin ''Stana'' †</small> | <small>Markova majka, nastarija mještanka Zaglava prije smrti</small> ! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Ivan Čuić]]</small> ! <small>Nenad Derdić ''Neno''</small> | <small>Šimin bivši dečko</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Mirela Brekalo]]</small> ! <small>Kaja Mamić †</small> | <small>Šimina majka, Stipanova nekadašnja ljubavnica</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Nives Celzijus]]</small> ! <small>Iris</small> | <small>Negativka, žena koja se pretvarala da je Zvonina ljubavnica i time ucjenjivala Zvonu</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Davor Sabo]]</small> ! <small>Elvis</small> | <small>Vedranin prijatelj iz [[BiH]] i bivši suprug, oženio se Vedranom kako bi dobio [[hrvatsko državljanstvo]]</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Filip Juričić (glumac)|Filip Juričić]]</small> ! <small>Alen Lončarić</small> | <small>Negativac, pomoćnik ministra zdravstva, pokušao zavesti Lucu</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Alen Šalinović]]</small> ! <small>Vedran Kuzmanić ''Kuzma''</small> | <small>Negativac, kriminalac, vlasnik gostione ''Kod Klepe'', stari poznanik Vinka i Aljoše, Šimin bivši ljubavnik</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="2" | ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Nataša Janjić|Nataša Janjić Medančić]]</small> ! <small>Fani</small> | <small>Voditeljica banke u Sinju, Jankova bivša šefica</small> ! colspan="2" | ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="2" | |- | <small>[[Slavko Juraga]]</small> ! <small>Jadranko Zovko</small> | <small>Glavni negativac treće i šeste sezone, župan Splitsko-dalmatinske županije i član stranke HSDLZ</small> ! colspan="2" | ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Vladimir Posavec Tušek]]</small> ! <small>Oliver</small> | <small>Investitor i bivši Jankov šef</small> ! colspan="2" | ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="2" | |- | <small>[[Karmen Sunčana Lovrić]]</small> ! <small>Tonka</small> | <small>Zaposlenica hotela Macan, ranije radila u banci u Sinju i na benzinskoj pumpi ''Macan Benz''</small> ! colspan="2" | ! colspan="3" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Mara Brkić]]</small> ! <small>Cvita Macan-Akrap</small><ref>{{Citiranje weba|date=2024-05-15|title=Pet joj je godina tek, a već je glumačka zvijezda: Malena Mara osvaja ulogom u Kumovima!|url=https://showbuzz.dnevnik.hr/inmagazin/pet-joj-je-godina-tek-a-vec-je-glumacka-zvijezda-malena-mara-osvaja-ulogom-u-kumovima---848690.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240516014623/http://showbuzz.dnevnik.hr/inmagazin/pet-joj-je-godina-tek-a-vec-je-glumacka-zvijezda-malena-mara-osvaja-ulogom-u-kumovima---848690.html|archive-date=2024-05-16|access-date=2024-05-17|website=showbuzz.dnevnik.hr|language=hr}}</ref> | <small>Martinova i Matijina kćerka</small> ! colspan="3" | ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Bartol Jaker]]</small> ! <small>Stipe Bogdan</small> | <small>Zlatanov i Vedranin sin, brat Mile i Arije</small> ! colspan="3" | ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Duško Valentić]] †</small> ! <small>Vjekoslav Cukela</small> | <small>Stanislavov rođak, čovjek koji je došao na izmjeru</small> ! colspan="3" | !style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! |- | <small>[[Anja Matković]]</small> ! <small>Marina Švarc</small> | <small>Liječnica u Zagrebu i Lucina prijateljica</small> ! colspan="3" | ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! |- |<small>[[Anica Kovačević]]</small> !<small>Hrvojka Runje</small> |<small>Bivša službenica grada Sinja i bivša v.d. načelnica općine Zaglave, Bracina bivša supruga, Jadrankova bivša nevjesta i Katina rođakinja</small> ! colspan="3" | ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- |<small>[[Franko Jakovčević]]</small> !<small>Frane Žaja</small> |<small>Novi liječnik u Zaglavama, Perina simpatija</small> ! colspan="3" | ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- |<small>[[Alin Antunović]]</small> !<small>Karmela Aviani</small> |<small>Goranova majka, Markova bivša djevojka</small> ! colspan="4" | ! colspan="1" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |} === Gostujuće uloge === * [[Krunoslav Belko]] kao Davor, ministrov vozač * [[Alen Liverić]] kao Damir, odvjetnik obitelj Gotovac * [[Romina Knežić]] kao voditeljica [[Dnevnik Nove TV|Dnevnika Nove TV]] * [[Jure Jerolimov]] kao poštar Iko Perajica * [[Petar Pereža]] kao voditelj [[Dnevnik Nove TV|Dnevnika Nove TV]] * [[Šiško Horvat Majcan]] kao policajac Šime * [[Dražen Bratulić]] kao doktor * [[Dajana Čuljak]] kao Ivana, Lucina prijateljica, Lukina žena * [[Andrej Dojkić]] kao Luka, Jankov prijatelj, Ivanin muž * [[Gianna Kotroman]] kao mještanka Zaglava * [[Marko Petrić]] kao Roko, konobar u restoranu ''Kod Solde'' * [[Ivica Pucar]] kao inspektor Tonči * [[Anita Matić|Anita Matić Delić]] kao Marija, Jadrankina i Vinkova prijateljica, Matijina kuma * [[Slaven Knezović]] kao Veljko, Stipanov prijatelj, bosanski policajac * [[Rijad Gvozden]] kao bosanski policajac * [[Bojana Gregorić Vejzović]] kao Jagoda Krizmanić †, Aljošina i Vesnina prijateljica * [[Enes Vejzović]] kao Lovro Krizmanić †, Aljošin i Vesnin prijatelj * [[Mario Valentić]] kao Saša, fizioterapeut u toplicama * [[Dijana Vidušin]] kao liječnica * [[Dušan Gojić]] kao liječnik * [[Jadranka Elezović]] kao gospođa u toplicama * [[Ljiljana Bogojević]] kao Ruža, bivša kućna pomoćnica obitelji Gotovac * [[Zijad Gračić]] kao primarijus Filipović * [[Nikša Kušelj]] kao vidoviti Stojan/Sven Brdski, producent Avokado TV-a{{Efn|Glumac Nikša Kušelj igrao je dvije uloge u seriji: u prvoj sezoni igrao je vidovnjaka Stojana, dok je u četvrtoj sezoni igrao Svena Brdskog, producenta koji je snimao Vesninu emisiju.}} * [[Ana Maras|Ana Maras Harmander]] kao Anica, Josipova bivša djevojka i konobarica u gostionici u [[Sinj]]u * [[Gorana Marin]] kao Nevenka Šušnjara, Matina bivša žena * [[Vinko Kraljević]] kao Miljenko, Jadrankin otac * [[Jasna Ornela Beri]] kao Jasminka †, Jadrankina majka * [[Armin Ćatić]] kao Ibro, Jadrankin stari prijatelj * [[Davor Jureško]] kao Stjepan Srića †, beskućnik, Daničin prijatelj * [[Filip Nola]] kao patolog * [[Robert Kurbaša]] kao Viktor, Aničin brat * [[Petar Burić]] kao Mikula Soldo, Soldin sin * [[Marija Miholjek]] kao voditeljica [[Dnevnik Nove TV|Dnevnika Nove TV]] * [[Saša Kopljar]] kao voditelj [[Dnevnik Nove TV|Dnevnika Nove TV]] * [[Dora Fišter Toš|Dora Fišter]] kao sutkinja Tanja Jović * [[Krunoslav Klabučar]] kao inspektor Margetić u prvoj sezoni, u petoj sezoni se pojavljuje kao Zlatanov odvjetnik{{Efn|Glumac Krunoslav Klabučar igrao je također dvije uloge u seriji: u prvoj sezoni inspektora Margetića, a u petoj sezoni Zlatanovog odvjetnika.}} * [[Sanja Marin]] kao psihijatrica * [[Antonija Stanišić]] kao sutkinja * [[Marko Makovičić|Marko Makovčić]] kao županijski državni odvjetnik * [[Dean Krivačić]] kao beskućnik * [[Goran Grgić]] kao Ilija Ivezović, sudac * [[Adrian Pezdirc]] kao Šimin pomoćnik * [[Hrvoje Klobučar]] kao Boris Kovačević, fotograf i paparazzo * [[Adnan Prohić]] kao policajac * [[Ranko Zidarić]] kao Zdravko Šarić, šef u revizorskom uredu i bivši Šimin šef * [[Mladen Čutura]] kao Miljenko Novaković, javni bilježnik * [[Lucija Alfier]] kao Vlatka, uposlenica na recepciji u hotelu Macan, bivša poštarica i konobarica u kafiću u [[Sinj]]u{{Efn|Lik koji je u seriji igrala Lucija Alfier, u početku se zvao Brankica, da bi poslije postala Vlatka.}} * [[Marijana Mikulić]] kao Vera Leško, inspektorica [[USKOK]]-a * [[Vedran Dakić]] kao Jakov * [[Katarina Šestić]] kao Melita Tresić * [[Iva Mihalić]] kao Bella (Nediljka), Zlatanova bivša djevojka, Kuzmina bivša žena * [[Vid Ćosić]] kao Mauro, Larin prijatelj, ekološki aktivist * [[Danijela Evđenić]] kao Pia, Larina prijateljica, ekološka aktivistica * [[Robert Ugrina]] kao mesar Jere * [[Mijo Pavelko]] kao Toma * [[Dunja Sepčić]] kao inspektorica * [[Iva Šimić Šakoronja]] kao Alenova supruga * [[Zvonimir Novosel]] kao Srećko Veselica * [[Magdalena Živaljić Tadić]] kao Amber * [[Lujo Kunčević]] kao Greg Glibota, glazbenik * [[Erna Rudnički]] kao Brigita * [[Sandra Lončarić]] kao Tereza Bujić, kiparica * [[Saša Buneta]] kao Radimir Pustinjak, turist * [[Ružica Maurus]] kao Tamara, recepcionarka * [[Draško Zidar]] kao Zdravko Đipalo ''Đip/Valentino'' * [[Tamara Šoletić]] kao Pavlica Đuzel, Magdalenina majka * [[Jasna Bilušić]] kao Emilija Pekčec, statičarka * [[Marin Stević]] kao Leonardo Tretinjak * [[Hrvoje Zalar]] kao Adalbert Kekić †, savjetnik u ministarstvu, Zvonin poznanik * [[Alan Katić]] kao Mirko, geodet * [[Nikola Baće]] kao Lovro, geodet * [[Tonka Mršić]] kao novinarka * [[Jelena Miholjević]] kao Nives Štulhofer ''(djev. Tabak)'', Zvonina rodica * [[Lucia Stefania Glavich Mandarić]] kao Marija Štulhofer, Nivesina kćer, Larina prijateljica * [[Luka Juričić]] kao Ante Nogalo, javni bilježnik na ostavinskoj raspravi dide Akrapa * [[Tomislav Šalov]] kao utjerivač dugova * [[Petar Baljak]] kao fotograf * [[Davor Svedružić]] kao Grgo Sanader, beskućnik * [[Ana Marija Bokor]] kao Aljošina i Vesnina bračna savjetnica * [[Ivana Boban|Ivana Boban Dragić]] kao Ana Lorenci, menadžerica [[Hrvatski nogometni savez|HNS]]-a * [[Nebojša Borojević]] kao Miljenko Perdić, liječnik alternativne medicine * [[Gianna Kotroman]] kao medicinska sestra * [[Damir Šaban]] kao majstor na obnovi Stanine stare kuće * [[Gordan Miljanović]] kao Mihovil ''(Miho)'', konobar u Hotelu Macan, bivši konobar u restoranu ''Kod'' ''Klepe'' * [[Dražen Zečić]] kao Dražen Zečić * [[Pero Juričić]] kao Danko †, pacijent koji je bio u bolničkoj sobi s Vinkom * [[Mia Biondić]] kao Maja Košta, predstavnica RUI-ja * [[Vini Juričić]] kao Sara Beller, trenerica * [[Zlatan Zuhrić]] kao Ivica Golemac, Zvonin prijatelj i direktor Sinjskog vodovoda * [[Paško Vukasović]] kao Drago Golemac, Ivičin sin * [[Igor Kovač]] kao Kristijan Mađarević * [[Romina Tonković]] kao Aimee * [[Željko Königsknecht]] kao Helmut * [[Tomislav Čubelić]] kao Tiho * [[Barbara Nola]] kao Natalija Velkovska * [[Filip Radoš]] kao Ilija Šaran * [[Roni Lepej]] kao Mirkan, novi poštar u Zaglavama * [[Zlatko Ožbolt]] kao Jure Delaš, Lucin profesor * [[Dora Dimić Rakar]] kao glas umjetne inteligencije == Vrijeme i mjesto radnje == [[Datoteka:Dinara near Polača5.jpg|mini|250px|Čest [[motiv]] u seriji pogled na zapadni dio [[Dinara|Dinare]].]] [[Datoteka:Utvrda Prozor.jpg|mini|250px|[[Prozor (tvrđava u Vrlici)|Utvrda Prozor]] iznad [[Vrlika|Vrlike]].]] Radnja serije odvija se u obližnjem selu Zaglave, koje s pogledom na [[Vrličko polje]] i [[Dinara|Dinaru]] utjelovljuje gradić [[Vrlika]]. Manji dio mjesta, zaselaka i mjesno [[groblje]] koji se protežu istočno od [[Državna cesta D1|državne ceste D1]] nalaze se u [[Park prirode Dinara|Parku prirode Dinara]]. Iznad samoga naselja na nepristupačnoj stijeni stoji [[Srednji vijek|srednjovjekovna]] [[Prozor (tvrđava u Vrlici)|utvrda Prozor]] koja dominira nad gradom i pogledom na širu okolicu. Glavni trg Zaglava utjelovljuje set sa snimanja serije [[Dar mar (televizijska serija)|''Dar mar'']] u [[Novi Zagreb|Novom Zagrebu]]. Neke scene su snimane i u [[Sinj]]u, [[Split]]u i [[Zagreb]]u, a nekoliko scena snimljeno je i u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] te u [[Ljubljana|Ljubljani]]. Lokacije snimanja dobro su raspoređene tako da sve izgleda kao prava Dalmatinska zagora. == Glazba == [[Diskografska kuća]] [[Tonika Records]] 28. veljače 2022. na svom [[YouTube]] kanalu objavljuje [[videospot]] s cijelom pjesmom uvodne glazbe serije ''Ti budi ti'', koju pjeva [[Šibenik|šibenski]] [[tenor]] [[Marko Škugor]]. Pjesma je obrada instrumentske verzije ''Still Water'' koju je [[Tonči Huljić]] skladao, a potom [[Maksim Mrvica]] odsvirao 2002. godine. Napravljen je samo manji aranžmanski zahvat, s tekstom [[Vjekoslava Huljić|Vjekoslave Huljić]], te glazbeno uobličeno izvedbom [[glazbeni sastav|glazbenoga sastava]] [[Tonči Huljić & Madre Badessa band|Madre Badessa]].<ref>{{Citiranje weba|date=2022-03-01|title=Janko i Luce u videospotu naslovne pjesme hit serije „Kumovi“|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/janko-i-luce-u-videospotu-naslovne-pjesme-hit-serije-kumovi---698077.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20220301182125/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/janko-i-luce-u-videospotu-naslovne-pjesme-hit-serije-kumovi---698077.html|archive-date=2022-03-01|access-date=2024-05-04|website=[[Nova TV]]}}</ref> == Međunarodna prikazivanja == {| class="wikitable" style="text-align: center;" !Država !TV mreža !Sezona !Premijera !Finale |- | rowspan="8" |{{Z+X|SRB}} | rowspan="4" |[[Nova S]] !1. |[[7. lipnja]] [[2022.]]<ref>{{Citiranje weba|date=6. lipnja 2022.|title=Najpopularnija hrvatska TV drama „Kumovi“ sutra ekskluzivno kreće na TV Nova S|url=https://nova.rs/zabava/film/najpopularnija-hrvatska-tv-drama-kumovi-sutra-ekskluzivno-krece-na-tv-nova-s/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220621000456/https://nova.rs/zabava/film/najpopularnija-hrvatska-tv-drama-kumovi-sutra-ekskluzivno-krece-na-tv-nova-s/|archive-date=21. lipnja 2022.|access-date=21. lipnja 2022.|website=[[Nova S|nova.rs]]}}</ref> |[[2. ožujka]] [[2023.]] |- !2. |[[10. srpnja]] [[2023.]]<ref name=":4">{{Citiranje weba|date=7. srpnja 2023.|title=Drugu sezonu serije “Kumovi” ne propustite pogledati od 10. srpnja na TV Nova!|url=https://nova.rs/kultura/ne-propustite-drugu-sezonu-serije-kumovi-od-10-jula-na-tv-nova/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230713105602/https://nova.rs/kultura/ne-propustite-drugu-sezonu-serije-kumovi-od-10-jula-na-tv-nova/|archive-date=13. srpnja 2023.|access-date=13. srpnja 2023.|website=[[Nova S|nova.rs]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=10. srpnja 2023.|title=Večeras počinje druga sezona "Kuma": Zapleti, drama i tajne - doznajemo što vas čeka u novim epizodama|url=https://nova.rs/kultura/veceras-pocinje-druga-sezona-serije-kumovi-zapleti-drama-i-tajne-otkrivamo-sta-vas-ocekuje-u-novim-epizodama/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230713105002/https://nova.rs/kultura/veceras-pocinje-druga-sezona-serije-kumovi-zapleti-drama-i-tajne-otkrivamo-sta-vas-ocekuje-u-novim-epizodama/|archive-date=13. srpnja 2023.|access-date=13. srpnja 2023.|website=[[Nova S|nova.rs]]}}</ref> |[[29. veljače]] [[2024.]] |- !3. |[[4. lipnja]] [[2024.]] |[[7. studenog]] [[2024.]] |- !4. |[[3. siječnja]] [[2025.]] |{{TBA}} |- | colspan="4" style="background:darkgray"| |- | rowspan="3" |[[Nova Series]] !1. |[[24. ožujka]] [[2023.]] |[[13. rujna]] [[2023.]] |- !2. |[[14. rujna]] [[2023.]] |[[30. studenoga]] [[2023.]] (78. epizoda)<ref>{{Citiranje weba|date=2023.|title=Nova Series – četvrtak, 30. studenoga 2023. – TvProfil|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2023-11-30&kanal=nova-series|url-status=dead|access-date=2024-03-18|website=tvprofil.com|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2023-11-30&kanal=nova-series}}</ref> |- !3. | colspan="2" {{TBA}} |- | colspan="5" style="background:darkgray"| |- | rowspan="5" |{{Z+X|SLO}} | rowspan="5" |[[POP TV]]<br>[[Voyo]] !1. |[[19. prosinca]] [[2022.]]<ref name=":6">{{Citiranje weba|date=19. prosinca 2022.|title=Na POP TV prihaja priljubljena hrvaška serija Botri|url=https://www.24ur.com/popin/film_tv/na-pop-tv-prihaja-priljubljena-hrvaska-serija-botri.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20221219182137/https://www.24ur.com/popin/film_tv/na-pop-tv-prihaja-priljubljena-hrvaska-serija-botri.html|archive-date=19. prosinca 2022.|access-date=21. svibnja 2023.|website=24ur.com}}</ref> |[[24. srpnja]] [[2023.]] |- !2. |[[26. srpnja]] [[2023.]]<ref>{{Citiranje weba|date=21. srpnja 2023.|title=Na Pop TV konec prve sezone serije Botri|url=https://njena.svet24.si/clanek/svet-slavnih/64b8ead99e735/na-pop-tv-konec-prve-sezone-serije-botri|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230721160834/https://njena.svet24.si/clanek/svet-slavnih/64b8ead99e735/na-pop-tv-konec-prve-sezone-serije-botri|archive-date=21. srpnja 2023.|access-date=28. srpnja 2023.|website=njena.svet24.si}}</ref> |[[15. ožujka]] [[2024.]]<ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=2024-03-10|title=Koliko delov ima serija Botri? Konec serije Botri 2. sezona na POP TV marca 2024, saj prihaja Masterchef Slovenija 2024|trans-title=Koliko dijelova ima serija Kumovi? Kraj serije Kumovi 2. sezona na POP TV u ožujku 2024., jer dolazi Masterchef Slovenija 2024.|url=https://www.blog.uporabnastran.si/2024/03/11/koliko-delov-ima-serija-botri-konec-serije-botri-2-sezona-na-pop-tv-marca-2024-saj-prihaja-masterchef-slovenija-2024/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240315210754/https://www.blog.uporabnastran.si/2024/03/11/koliko-delov-ima-serija-botri-konec-serije-botri-2-sezona-na-pop-tv-marca-2024-saj-prihaja-masterchef-slovenija-2024/|archive-date=2024-03-15|access-date=2024-03-15|website=uporabnastran.si|language=sl}}</ref> |- !3. | [[17. lipnja]] [[2024.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2024-05-30|title=Nova sezona serije Botri prihaja na POP TV|url=https://www.zadovoljna.si/traci/oddaje/botri-nova-sezona.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240530111637/https://www.zadovoljna.si/traci/oddaje/botri-nova-sezona.html|archive-date=2024-05-30|access-date=2024-05-30|website=zadovoljna.si|language=sl}}</ref> | [[9. siječnja]] [[2025.]]<ref name=":9">{{Citiranje weba|date=2024-12-20|title=Četrta sezona serije "Botri" kmalu na Pop TV!|trans-title=Četvrta sezona serije "Kumovi" uskoro na Pop TV!|url=https://www.infomiks.si/cetrta-sezona-serije-botri-kmalu-na-pop-tv/|url-status=live|access-date=2025-01-02|website=INFOMIKS|language=sl-SI}}</ref> |- !4. | [[10. siječnja]] [[2025.]]<ref name=":9" /> | [[1. kolovoza]] [[2025.]] |- !5. | [[4. kolovoza]] [[2025.]] | {{TBA}} |- | colspan="5" style="background:darkgray"| |- | rowspan="5" |{{Z+X|BIH}} | rowspan="5" |[[Nova BH]] !1. |[[27. veljače]] [[2023.]]<ref>{{Citiranje weba|last=|date=2023-02-08|title=”Kumovi” – nova uzbudljiva dramska serija uskoro na Novoj BH|url=https://novabh.tv/kumovi-nova-uzbudljiva-dramska-serija-uskoro-na-novoj/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230328111417/https://novabh.tv/kumovi-nova-uzbudljiva-dramska-serija-uskoro-na-novoj/|archive-date=2023-03-28|access-date=2024-03-18|website=[[Nova BH]]}}</ref><ref name=":7">{{Citiranje weba|date=2023-02-21|title=Stižu "Kumovi", u ponedjeljak uveče ne prepustite premijeru – Nova BH|url=https://www.facebook.com/novabhtv/photos/a.2144331428912302/6337057389639664/|url-status=live|access-date=2024-03-18|website=[[Nova BH]]}}</ref> |[[23. listopada]] [[2023.]] |- !2. |[[24. listopada]] [[2023.]] |[[26. rujna]] [[2024.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2024-09-26|title=četvrtak, 26. rujna 2024|url-status=dead|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-09-26&kanal=nova-bh|website=TvProfil|access-date=17. rujna 2024.|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-09-26&kanal=nova-bh}}</ref> |- !3. | [[27. rujna]] [[2024.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2024-09-27|title=petak, 27. rujna 2024|url-status=dead|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-09-27&kanal=nova-bh|website=TvProfil|access-date=17. rujna 2024.|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-09-27&kanal=nova-bh}}</ref> | [[21. ožujka]] [[2025.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2025-03-21|title=petak, 21. ožujka 2025|url-status=dead|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-03-21&kanal=nova-bh|website=TvProfil|access-date=19. ožujka 2025.|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-03-21&kanal=nova-bh}}</ref> |- !4. | [[24. ožujka]] [[2025.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2025-03-24|title=ponedjeljak, 24. ožujka 2025|url-status=dead|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-03-24&kanal=nova-bh|website=TvProfil|access-date=19. ožujka 2025.|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-03-24&kanal=nova-bh}}</ref> | [[27. listopada]] [[2025.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2025-10-27|title=ponedjeljak, 27. listopada 2025|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-10-27&kanal=nova-bh|website=TvProfil|access-date=27. listopada 2025.|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-10-27&kanal=nova-bh|url-status=dead}}</ref> |- !5. | [[28. listopada]] [[2025.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2025-10-28|title=utorak, 28. listopada 2025|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-10-28&kanal=nova-bh|website=TvProfil|access-date=28. listopada 2025.|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-10-28&kanal=nova-bh|url-status=dead}}</ref> | {{TBA}} |- | colspan="5" style="background:darkgray"| |- | rowspan="3" |{{Z+X|MAK}} | rowspan="3" |Alfa !1. |[[18. rujna]] [[2023.]]<ref name=":8">{{Citiranje weba|date=19. rujna 2023.|title=Алфа ја стартуваше најновата хрватска серија „Кумови“|trans-title=Alfa je lansirala najnoviju hrvatsku seriju "Kumovi"|url=https://www.tvpaket.com.mk/alfa-ja-startuvase-najnovata-hrvatska-serija-kumovi/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231019195018/https://www.tvpaket.com.mk/alfa-ja-startuvase-najnovata-hrvatska-serija-kumovi/|archive-date=19. listopada 2023.|access-date=19. listopada 2023.|website=tvpaket.com.mk|language=mk}}</ref> | {{TBA}} |- !2. | colspan="2" {{TBA}} |- !3. | colspan="2" {{TBA}} |- | colspan="5" style="background:darkgray"| |- |} == Adaptacije == Serija je dobila adaptaciju u [[Mađarska|Mađarskoj]], na kanalu {{ill|RTL (Mađarska)|hu|RTL (Magyarország)}}, pod nazivom ''{{ill|Pokoli rokonok|hu|Pokoli rokonok}}'', a s emitiranjem počela je [[2. siječnja]] [[2025.]] godine.<ref>{{Citiranje weba|lang=hu|date=21. lipnja 2024.|title= Dobó Katával jönnek a Pokoli rokonok az RTL-re|url=https://port.hu/cikk/tv/dobo-kataval-jonnek-a-pokoli-rokonok-az-rtl-re/article-102787|url-status=live|access-date=10. prosinca 2024. |website=www.port.hu}}</ref><ref>{{Citiranje weba|lang=hu|date=7. prosinca 2024. |title= Hamarosan indul az RTL új sorozata, a Pokoli rokonok|url=https://reklaminvazio.blog.hu/2024/12/07/hamarosan_indul_az_rtl_uj_sorozata_a_pokoli_rokonok|url-status=live |access-date=10. prosinca 2024. |website=reklaminvazio.blog.hu}}</ref><ref>{{Citiranje weba|lang=hu|date=17. prosinca 2024.|title= Poloki rokonok - Címlap|url=https://rtl.hu/pokolirokonok|access-date=17. prosinca 2024.|website=www.rtl.hu}}</ref> == Bilješke == {{notelist}} == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * {{službena|https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi|ime=Službena stranica serije ''Kumovi''}} [[Nova TV]] * {{službena|https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/popis-autora-i-suradnika-serije-kumovi---694679.html|Popis autora i suradnika 1. i 2. sezone serije ''Kumovi''}} Nova TV –{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230528102339/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/popis-autora-i-suradnika-serije-kumovi---694679.html|date=2023-05-28}} *{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240508200633/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/popis-autora-i-suradnika-serije-kumovi-s4-ep-1-80---845586.html |title=Popis autora i suradnika 4. sezone serije Kumovi |date=2024-05-08}} * {{službena|https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/popis-autora-i-suradnika-serije-kumovi-s5-ep-1-24---845586.html|Popis autora i suradnika 5. sezone serije ''Kumovi''}} Nova TV – {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241121221121/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/popis-autora-i-suradnika-serije-kumovi-s5-ep-1-24---845586.html |date=2024-11-21}} * {{službena|https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/popis-suradnika-6-sezone-serije-kumovi---951389.html|Popis autora i suradnika 6. sezone serije ''Kumovi''}} Nova TV – {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20251211152842/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/popis-suradnika-6-sezone-serije-kumovi---951389.html |date=2025-12-12}} * [https://novaplus.dnevnik.hr/home?id=d843ff82-7bb7-47e3-9173-73810d912156 Arhiva epizoda] Nova Plus * {{imdb|id=16636212|naslov=Kumovi}} {{Domaća televizijska produkcija na Novoj TV}} [[Kategorija:Hrvatske televizijske sapunice]] [[Kategorija:Televizijske serije koje su počele 2022.]] e1uuk5prfdda1hs27qcentea1i7ldy4 7427858 7427825 2026-04-10T21:26:52Z ~2026-17532-03 355560 /* Pregled serije */ 7427858 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | bg_color = | ime_serije = Kumovi | slika = Kumovi logo.jpg | natpis_pod_slikom = | orig_naslov = | format_serije = [[sapunica]]{{efn|Iako je počela kao [[telenovela]], serija je s vremenom i brojem epizoda prerasla format telenovele, te postala sapunica.}} | autor = [[Dea Matas]]<br>[[Nataša Buljan]] <small>(prvih 40 epizoda)</small> | razvoj = | redatelj = [[Darko Drinovac]]<br>[[Robert Orhel]]<br>[[Tomislav Rukavina (redatelj)|Tomislav Rukavina]]<br>[[Zoran Margetić]] | scenarist = [[Tomislav Hrpka]]<br>[[Milijan Ivezić]]<br>[[Vedrana Klepica]]<br>[[Nikola Šimić]] <small>(sezona 2)</small><br>[[Zrinka Pavlić]] <small>(sezona 2)</small><br>[[Daria Stilin]] <small>(sezona 1)</small><br>[[Irena Jakelić]] <small>(sezona 1)</small> | glazba = [[Tonči Huljić]] | uvodna_glazba = ''Ti budi ti'' – [[Marko Škugor]] i [[Madre Badessa]] | glumci = [[Momčilo Otašević]]<br>[[Ana Uršula Najev]]<br>[[Vladimir Tintor]]<br>[[Vedran Mlikota]]<br>[[Milan Štrljić]]<br>[[Olga Pakalović]]<br>[[Nika Barišić]]<br>[[Daria Lorenci|Daria Lorenci Flatz]]<br>[[Stojan Matavulj]]<br>[[Barbara Vicković]]<br>[[Radoslava Mrkšić]]<br>[[Mirna Mihelčić]]<br>[[Lovre Kondža]]<br>[[Lara Obad]]<br>[[Ratko Glavina]]<br>[[Ecija Ojdanić]]<br>[[Konstantin Haag]]<br>[[Petra Kraljev]]<br>[[Mijo Kevo]]<br>[[Đorđe Kukuljica]]<br>[[Domagoj Ivanković]] | pripovjedač = | država = {{Z+X|HRV}} | jezik = [[Hrvatski jezik|hrvatski]] | broj_epizoda = 687+ <!-- Molimo pisati epizode prikazane do današnjeg dana --> | broj_sezona = 6 | producent = [[Sanja Tucman]]<br>[[Josip Žuvan]] <small>(kreativni)</small> | izvršni_producent = [[Boris Pavelić]] | urednik = [[Jelena Gotovac]] | lokacija = [[Vrlika]] i okolica<br>[[Novi Zagreb]]<br>[[Zagreb]]<br>[[Sinj]]<br>[[Split]]<br>[[Bosna i Hercegovina]]<br>[[Ljubljana]] | trajanje_epizode = 45 – 50 minuta | tv_kuća = [[Nova TV]] | ostale_kuće = {{Z|SRB}} [[Nova S]]<br>{{Z|SLO}} [[POP TV]]<br>{{Z|BIH}} [[Nova BH]]<br>{{Z|MAK}} [[TV Alfa]] | početak_serije = {{premijera|7|2|2022|l}} | kraj_serije = | web_stranica = https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi | imdb_id = 16636212 }} '''''Kumovi''''' je [[hrvatska]] [[sapunica]] koja se prikazuje na [[Nova TV|Novoj TV]] od [[7. veljače]] [[2022.]] u večernjem terminu.<ref>{{Citiranje weba|date=2021-12-24|title=Nova TV snima "Kumove"|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/nova-tv-snima-kumove---689740.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20220515194958/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/nova-tv-snima-kumove---689740.html|archive-date=2022-05-15|access-date=2024-05-04|website=[[Nova TV]]}}</ref><ref name=":3">{{Citiranje weba|date=2022-01-28|title=Nova uzbudljiva dramska serija ''Kumovi'' od 7. veljače na Novoj TV|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/nova-uzbudljiva-dramska-serija-kumovi-od-7-veljace-na-novoj-tv---693893.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20220128130102/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/nova-uzbudljiva-dramska-serija-kumovi-od-7-veljace-na-novoj-tv---693893.html|archive-date=2022-01-28|access-date=2024-05-04|website=[[Nova TV]]}}</ref> Tijekom prikazivanja, serija je postigla visoku gledanost u Hrvatskoj,<ref>{{Citiranje weba|date=2024-01-06|title=Nova TV: 'Kumovi' su bili najpopularnija serija u Hrvatskoj u protekloj godini|url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/nova-tv-kumovi-su-bili-najpopularnija-serija-u-hrvatskoj-u-protekloj-godini-15412452|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240106125318/https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/nova-tv-kumovi-su-bili-najpopularnija-serija-u-hrvatskoj-u-protekloj-godini-15412452|archive-date=2024-01-06|access-date=2024-05-04|website=[[Jutarnji list]]|language=hr-hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2022-09-20|title="MasterChef" i "Kumovi" najgledaniji zabavni sadržaji na svim televizijama|url=https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/masterchef-i-kumovi-najgledaniji-zabavni-sadrzaji-na-svim-televizijama---743203.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20221002165638/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/masterchef-i-kumovi-najgledaniji-zabavni-sadrzaji-na-svim-televizijama---743203.html|archive-date=2022-10-02|access-date=2024-05-04|website=[[Nova TV]]|language=hr}}</ref> i u nekim susjednim zemljama.<ref name=":4" /><ref name=":6" /><ref name=":7" /><ref name=":8" /> Snimanje treće sezona završeno je [[25. studenoga]] [[2023.]], nakon čega je Nova TV objavila kako se serija privodi kraju, s ukupno 423 epizode.<ref name=":423 ep.">{{Citiranje weba|date=27. studenoga 2023.|title=Rastaju se Kumovi – pala zadnja klapa serije, glumci izrazito emotivni!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/rastaju-se-kumovi-pala-zadnja-klapa-serije-glumci-izrazito-emotivni---814690.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231127232056/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/rastaju-se-kumovi-pala-zadnja-klapa-serije-glumci-izrazito-emotivni---814690.html|archive-date=27. studenoga 2023.|access-date=27. studenoga 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref> Međutim, u veljači [[2024.]] odlučeno je da će se serija ipak obnoviti za četvrtu sezonu. Snimanja je započelo krajem veljače,<ref name=":10">{{Citiranje weba|date=2024-03-01|title=Nova TV najavila da prestaje snimati ‘Kumove‘, a onda se dogodio potpuni preokret: Šokirali su se i glumci...|url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/nova-tv-najavila-da-prestaje-snimati-kumove-a-onda-se-dogodio-potpuni-preokret-sokirali-su-se-i-glumci-15433951|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240302235158/https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/nova-tv-najavila-da-prestaje-snimati-kumove-a-onda-se-dogodio-potpuni-preokret-sokirali-su-se-i-glumci-15433951|archive-date=2024-03-02|access-date=2024-03-18|website=[[Jutarnji list]]}}</ref> dok je prikazivanje započelo [[30. travnja]] [[2024.]]<ref name=":5">{{Citiranje weba|date=2024-04-30|title=Kumovi, 30. travnja|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/epizoda/4/1|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240501194740/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/epizoda/4/1|archive-date=2024-05-01|access-date=2024-05-01|website=[[Nova TV]]}}</ref> Na dodjeli nagrada časopisa [[Story (časopis)|''Story'']], [[5. lipnja]] 2024., serija je osvojila nagradu publike za najbolju televizijsku seriju.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-06-05|title=Ovo je najbolja hrvatska serija: 'Nitko od nas nije očekivao ovakav uspjeh'|url=https://story.hr/Celebrity/a297272/storyjevu-nagradu-za-tv-seriju-godine-osvajaju-kumovi.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240605143703/https://story.hr/Celebrity/a297272/storyjevu-nagradu-za-tv-seriju-godine-osvajaju-kumovi.html|archive-date=2024-06-05|access-date=2024-06-05|website=story.hr|language=hr}}</ref> Dana [[7. studenoga]] [[2024.]] emitirana je jubilarka, 500. epizoda. Serija je obnovljena i za šestu sezonu koja se snima od studenoga 2025.<ref name=":11">{{Citiranje weba|title=Fenomen! Glumačka ekipa iz Kumova postala je poput velike obitelji|url=https://showbuzz.dnevnik.hr/inmagazin/poput-velike-obitelji-glumacka-ekipa-iz-kumova-o-odnosima-ljubavi-i-prijateljstvu---935919.html|access-date=2025-11-08|website=Showbuzz|language=hr}}</ref><ref name=":snimanje.S6">{{Citiranje weba|date=2025-11-13|title=Hit serija Nove TV krenula sa snimanjem novih nastavaka|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/hit-serija-nove-tv-krenula-sa-snimanjem-novih-nastavaka---946104.html|url-status=bot: unknown|archive-url=https://web.archive.org/web/20251114185815/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/hit-serija-nove-tv-krenula-sa-snimanjem-novih-nastavaka---946104.html|archive-date=14. studenoga 2025.|access-date=2025-11-14|website=[[Nova TV]]|language=hr}}</ref> ''Kumovi'' je druga hrvatska serija po broju epizoda, a prema planu trebala bi imati ukupno više od 642 epizode.<ref>{{Citiranje weba|date=2023-11-28|title=Ovo su najdugovječnije domaće serije: Jedna od njih emitirala se kroz više od 800 epizoda...|url=https://www.24sata.hr/show/ovo-su-najdugovjecnije-domace-serije-jedna-od-njih-emitirala-se-kroz-vise-od-800-epizoda-949464|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231128092504/http://www.24sata.hr/show/ovo-su-najdugovjecnije-domace-serije-jedna-od-njih-emitirala-se-kroz-vise-od-800-epizoda-949464|archive-date=2023-11-28|access-date=2024-03-18|website=24sata}}</ref> == Radnja == [[Obitelj]] i [[ljubav]] glavne su radnje serije koja se odvija u izmišljenom mjestu Zaglave. [[Cesta]] koja ide prema zabačenome kraju dijeli Zaglave na dva suprotstavljena tabora: s jedne je strane [[obitelj]] Macan, novopečeni bogataši i [[gastarbeiter]]i, a s druge je strane obitelj Akrap, vlastodršci i starosjedioci, dok je u sredini obitelj Gotovac, [[kriminal]]ci iz [[velegrad]]a. Sve tri obitelji povezane su [[kum (obitelj)|kumstvom]] i interesom. Sukobit će se u utrci za [[novac|novcem]] i odlučivati o sudbini mjesta. Boreći se za svoje snove, i za život, stavljat će na kocku ono najvrijednije što imaju. Kad kumovi saznaju da su i braća, njihovo neprijateljstvo još se više rasplamsa, tad počinje natjecanje za očevu ostavštinu. Tijekom nadolazećih sezona dolaze i novi obrati koji mijenjaju tijek i radnju serije. == Pregled serije == [[Nova TV]] započela je emitiranje serije [[7. veljače]] [[2022.]]<ref name=":3" /> Nakon 96 epizoda, [[21. lipnja]] [[2022.]] emitiranje prve sezone privremeno je prekinuto zbog ljetne stanke, tijekom koje su snimani preostali nastavci.<ref name=":0">{{Citiranje weba|date=17. lipnja 2022.|title=Prije ljetne pauze ne propustite posljednju epizodu "Kumova", najgledanije serije ove godine!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/prije-ljetne-pauze-ne-propustite-posljednju-epizodu-kumova-najgledanije-serije-ove-godine---729049.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220623054144/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/prije-ljetne-pauze-ne-propustite-posljednju-epizodu-kumova-najgledanije-serije-ove-godine---729049.html|archive-date=2022-06-23|access-date=21 lipnja 2022.|website=[[Nova TV]]}}</ref> Emitiranje je nastavljeno [[29. kolovoza]],<ref>{{Citiranje weba|date=26. kolovoza 2022.|title=Ne propustite povratak "Kumova" – ovog ponedjeljka od 20.15 na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/ne-propustite-povratak-kumova-ovog-ponedjeljka-od-20-15-na-novoj-tv---739349.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230924182527/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/ne-propustite-povratak-kumova-ovog-ponedjeljka-od-20-15-na-novoj-tv---739349.html|archive-date=24. rujna 2023.|access-date=5. siječnja 2024.|website=[[Nova TV]]}}</ref> a posljednja epizoda prve sezone prikazana je [[16. prosinca]] [[2022.]]<ref name=":1">{{Citiranje weba|date=16. prosinca 2022.|title=Je li ovo početak njihovog novog i boljeg života?|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-je-li-ovo-pocetak-njihovog-novog-i-boljeg-zivota---756831.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20221216172711/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-je-li-ovo-pocetak-njihovog-novog-i-boljeg-zivota---756831.html|archive-date=16. prosinca 2022.|access-date=16. prosinca 2022.|website=[[Nova TV]]}}</ref> Druga sezona počela se prikazivati [[6. veljače]] [[2023.]]<ref name=":2">{{Citiranje weba|date=31. siječnja 2023.|title=Ne propustite novu sezonu serije ''Kumovi'' od 6.veljače na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/ne-propustite-novu-sezonu-serije-kumovi-od-6-veljace-na-novoj-tv---763955.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230131230215/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/ne-propustite-novu-sezonu-serije-kumovi-od-6-veljace-na-novoj-tv---763955.html|archive-date=1. veljače 2023.|access-date=1. veljače 2023.|website=Nova TV}}</ref> Emitiranje je privremeno obustavljeno [[26. svibnja]] 2023., nakon prikazivanje dvostruke epizode (77. i 78.) zbog ljetne stanke,<ref>{{Citiranje weba|date=26. svibnja 2023.|title=Večeras finale sezone hit serije "Kumovi"|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-veceras-finale-sezone-hit-serije-kumovi---783842.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230528141534/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-veceras-finale-sezone-hit-serije-kumovi---783842.html|archive-date=28. svibnja 2023.|access-date=5. siječnja 2024.|website=[[Nova TV]]}}</ref> a nastavljeno je [[4. rujna]] 2023..<ref>{{Citiranje weba|date=31. kolovoza 2023.|title=Kumovi: Uzbudljivo okupljanje na setu serije 'Kumovi' – glumci najavili novu sezonu od 4. rujna na Novoj TV|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/uzbudljivo-okupljanje-na-setu-serije-kumovi-glumci-najavili-novu-sezonu-od-4-rujna-na-novoj-tv---799761.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230902140030/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/uzbudljivo-okupljanje-na-setu-serije-kumovi-glumci-najavili-novu-sezonu-od-4-rujna-na-novoj-tv---799761.html|archive-date=2. rujna 2023.|access-date=5. siječnja 2024.|website=[[Nova TV]]}}</ref> Posljednja epizoda druge sezone prikazana je [[28. prosinca]] [[2023.]]<ref>{{Citiranje weba|date=28. prosinca 2023.|title=Večeras ne propustite finale sezone hit serije "Kumovi" - uskoro stiže i nova sezona na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-veceras-ne-propustite-finale-sezone-hit-serije-kumovi-uskoro-stize-i-nova-sezona-na-novoj-tv---820017.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231228145231/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-veceras-ne-propustite-finale-sezone-hit-serije-kumovi-uskoro-stize-i-nova-sezona-na-novoj-tv---820017.html|archive-date=28. prosinca 2023.|access-date=5. siječnja 2024.|website=[[Nova TV]]}}</ref> Treća sezona počela je s prikazivanjem [[15. siječnja]] [[2024.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2024-01-09|title=Od ponedjeljka, 15. siječnja nova sezona omiljenih Kumova na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-od-15-sijecnja-nova-sezona-omiljenih-kumova-na-novoj-tv---821417.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240109220806/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-od-15-sijecnja-nova-sezona-omiljenih-kumova-na-novoj-tv---821417.html|archive-date=2024-01-09|access-date=2024-05-04|website=[[Nova TV]]}}</ref> Od [[18. ožujka]] prikazivane su po dvije epizode dnevno. Završna epizoda treće sezone prikazana je [[29. travnja]] 2024. Serija je obnovljena za četvrtu sezonu u [[Veljača|veljači]] 2024.,<ref name=":10" /> a emitiranje je započelo [[30. travnja]] 2024.<ref name=":5" /> Od [[27. svibnja]] ponovno se prikazivala po jedna epizoda dnevno. Ljetna stanka počela je [[31. svibnja]]<ref>{{Citiranje weba|date=2024-06-03|title=Kumovi na pauzi|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-na-pauzi---851736.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240603130646/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-na-pauzi---851736.html|archive-date=2024-06-03|access-date=2024-06-03|website=[[Nova TV]]|language=hr}}</ref> i trajala do [[2. rujna]], kada je nastavljen ostatak sezone.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-08-22|title=Novi nastavci popularne serije "Kumovi"od ponedjeljka 2. rujna u 20:15 na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-novi-nastavci-popularne-serije-kumovi-od-ponedjeljka-2-rujna-u-20-15-na-novoj-tv---865055.html|url-status=live|access-date=2024-08-24|website=[[Nova TV]]}}</ref> Tijekom prvog tjeedna jesenskog emitiranja prikazivane su po dvije epizode dnevno. Finale četvrte sezone prikazano je [[11. studenoga]] 2024. Serija je obnovljena i za petu sezonu.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-09-07|title=Ove jeseni će se biti teško odlučiti koju lošu domaću TV seriju gledati |url=https://www.index.hr/magazin/clanak/ove-jeseni-ce-se-biti-tesko-odluciti-koju-losu-domacu-tv-seriju-gledati/2596555.aspx|url-status=live|access-date=2024-09-07|website=index.hr|language=hr}}</ref> Snimanje je započelo u listopadu 2024., što je potvrdio i glumac [[Vedran Mlikota]] za magazin "''Ekran''" [[Večernji list|Večernjeg lista]].<ref name=":peta sezona najava">{{Citiranje knjige|last=Volarić|first=Toni|url=http://archive.org/details/ekran-24-5-2024-vedran-mlikota-zivotna-prica|title=Ekran broj 2052 (24. 5. 2024.) – Vedran Mlikota – Životna priča|date=2024-05-24|publisher=[[Večernji list]]|pages=8–13}}</ref><ref name=":peta sezona snimanje">{{Citiranje weba|date=2024-10-08|title=Zvijezde Kumova slave početak snimanja još jedne sezone obožavane serije: "Nazdravljamo...''|url=https://showbuzz.dnevnik.hr/celebrity/ecija-ojdanic-nazdravila-s-kolegama-uoci-pocetka-snimanja-pete-sezone-kumova---872935.html|url-status=live|access-date=2024-10-08|website=showbuzz.dnevnik.hr|language=hr}}</ref> Emitiranje je počelo [[12. studenoga]] 2024., odmah nakon završetka četvrte sezone.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-10-31|title=NOVA TV • utorak, 12. studenoga 2024. • TvProfil|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-11-12&kanal=nova|url-status=dead|access-date=2024-10-31|website=tvprofil.com|language=hr-HR|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-11-12&kanal=nova}}</ref> Zimska stanka trajala je od [[13. prosinca]] [[2024.]] do [[2. veljače]] [[2025.]] Epizoda 78. planirana za emitiranje [[8. svibnja]] 2025. nije bila prikazana na televiziji zbog posebne emisije povodom izbora novog [[Papa|pape]]. Iako nije emitirana u redovnom terminu, epizoda je objavljena na platformi [[Nova Plus]], a televizijsko emitiranje održano je [[12. svibnja]] 2025. Ljetna stanka trajala je od [[13. svibnja]] do [[31. kolovoza]] [[2025.]],<ref>{{Citiranje weba|date=2025-05-02|title="Kumovi" još idući tjedan na Novoj TV, novi nastavci stižu na jesen|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-jos-iduci-tjedan-na-novoj-tv-novi-nastavci-stizu-na-jesen---911103.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250507132823/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-jos-iduci-tjedan-na-novoj-tv-novi-nastavci-stizu-na-jesen---911103.html|archive-date=2025-05-07|access-date=2025-05-07|website=[[Nova TV]]|language=hr}}</ref> a nastavak sezone od [[1. rujna]] iste godine.<ref>{{Citiranje weba|date=2025-08-26|title=„Kumovi“ se vraćaju 1. rujna u 20:15 s novim zapletima i dobrim starim humorom|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-se-vracaju-1-rujna-u-20-15-s-novim-zapletima-i-dobrim-starim-humorom---931068.html|url-status=live|access-date=2025-08-26|website=[[Nova TV]]|language=hr}}</ref> Kraj sezone je bio [[10. prosinca]]. Iako je peta sezona trebala biti posljednja, šesta sezona je najavljena u rujnu 2025. od strane glumca Lovre Kondže,<ref name=":11" /> a snimanje je započelo u studenome iste godine.<ref name=":snimanje.S6" /> Prikazivanje je počelo 11. prosinca 2025., odmah nakon završetka pete sezone, a dan poslije, 12. prosinca je krenula zimska stanka koja je trajala do [[31. siječnja]] [[2026.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2026-01-28|title=Omiljeni ''Kumovi'' od nedjelje, 1. veljače ponovno na malim ekranima!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/omiljeni-kumovi-od-nedjelje-2-veljace-ponovno-na-malim-ekranima---959996.html|url-status=live|access-date=2026-01-28|website=[[Nova TV (Hrvatska)]]|language=hr}}</ref> {{Pregled serije | infoA = Ljetna stanka | boja1 = #B30E1C | epizode1 = 171 | premijera1 = {{premijera|7|2|2022|l}} | finale1 = {{finale|16|12|2022|l}} | infoA1 = {{nowrap|''[[22. lipnja]] – [[28. kolovoza]] [[2022.]]''}} | boja2 = #003C92 | epizode2 = 161 | premijera2 = {{premijera|6|2|2023|l}} | finale2 = {{finale|28|12|2023|l}} | infoA2 = {{nowrap|''[[27. svibnja]] – [[3. rujna]] [[2023.]]''}} | boja3 = #62C42F | epizode3 = 90 | premijera3 = {{premijera|15|1|2024|l}} | finale3 = {{finale|29|4|2024|l}} | infoA3 = {{nowrap|''Nema, nastavlja se na 4. sezonu''}} | boja4 = #FFFF00 | epizode4 = 80 | premijera4 = {{premijera|30|4|2024|l}} | finale4 = {{finale|11|11|2024|l}} | infoA4 = {{nowrap|''[[31. svibnja]] [[2024.]] – [[2. rujna]] [[2024.]]''}} | boja5 = #800080 | epizode5 = 140 | premijera5 = {{premijera|12|11|2024|l}} | finale5 = {{finale|10|12|2025|l}} | infoA5 = {{nowrap|''[[13. svibnja]] [[2025.]] – [[31. kolovoza]] [[2025.]]''}} | boja6 = #FF8C00 | epizode6 = 110 | premijera6 = {{premijera|11|12|2025|l}} | finale6 = {{TBA}} | infoA6 = ― }} ==Glumačka postava == ===Glavne uloge=== {|class="wikitable sortable" !<small>Glumac</small> !<small>Lik</small> !<small>Kratki opis lika</small> !<small>Sezona 1</small> !<small>Sezona 2</small> !<small>Sezona 3</small> !<small>Sezona 4</small> !<small>Sezona 5</small> !<small>Sezona 6</small> |- | <small>[[Momčilo Otašević]]</small> ! <small>Janko Gotovac</small> | <small>Glavni muški lik, suvlasnik hotela Macan, Aljošin i Vesnin sin, Larin brat, Lucin suprug i otac malog Andrije</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Ana Uršula Najev]]</small> ! <small>Lucija Akrap Gotovac ''Luce''</small> | <small>Glavni ženski lik, liječnica u lokalnoj ordinaciji, Zvonina i Anđelina kći, Martinova sestra, Jankova supruga i majka malog Andrije</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Vladimir Tintor]]</small> ! <small>Aljoša Gotovac</small> | <small>Suvlasnik hotela Macan, bivši financijski savjetnik, Vesnin suprug, Larin i Jankov otac, Stipanov izvanbračni sin, Vinkov i Šimin polubrat, djed malog Andrije</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Olga Pakalović]]</small> ! <small>Vesna Gotovac</small> | <small>Aljošina supruga, Jankova i Larina majka, baka malog Andrije, šefica kuhinje u hotelu Macan</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Daria Lorenci Flatz]]</small> ! <small>Jadranka Macan</small> | <small>Vinkova supruga, Matijina i Perina majka, Cvitina baka, gastarbajterica porijeklom iz [[Bosna i Hercegovina|BiH]]</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Vedran Mlikota]]</small> ! <small>Vinko Macan</small> | <small>Suvlasnik hotela Macan, Stipanov sin, Aljošin i Šimin polubrat, Jadrankin suprug, otac Zlatana, Matije i Pere, djed Cvite, Stipe, Mile i Arije, bivši vlasnik benzinske postaje ''Macan Benz''</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Nika Barišić]]</small> ! <small>Lara Cukela<br><small>(''djev. Gotovac)''</small></small> | <small>Aljošina i Vesnina kći, Jankova sestra, Tomijeva supruga, po zanimanju dizajnerica, tetka malog Andrije</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Stojan Matavulj]]</small> ! <small>Zvonimir Akrap ''Zvone''</small> | <small>Bivši načelnik općine Zaglave, Anđelin suprug, Lucin i Martinov otac, djed Cvite i malog Andrije</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Barbara Vicković]]</small> ! <small>Anđela Akrap</small> | <small>Zvonina supruga, Lucina i Martinova majka, baka Cvite i malog Andrije</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Radoslava Mrkšić]]</small> ! <small>Ivka Macan</small> | <small>Stipanova starija sestra i desna ruka, Stanislavova polusestra, Vinkova, Aljošina i Šimina teta, Andrijina djevojka iz mladih dana</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Mirna Mihelčić]]</small> ! <small>Matija Macan</small> | <small>Vinkova i Jadrankina starija kćer, Perina sestra, Zlatanova polusestra, Cvitina majka, Martinova zaručnica, bivša načelnica općine Zaglave</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Lovre Kondža]]</small> ! <small>Martin Akrap</small> | <small>Bivši načelnik općine Zaglave, lokalni zabavljač i uposlenik turističke zajednice, Lucin brat, Zvonin i Anđelin sin, Matijin zaručnik, Cvitin otac</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Petra Kraljev]]</small> ! <small>Milica Skelin<br><small>''(djev. Crljen)''</small></small> | <small>Direktorica turističke zajednice, bivša tajnica u općini i bivša v.d. načelnica općine Zaglave, Vedranina sestra i Markova supruga</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Mijo Kevo]]</small> ! <small>Marko Skelin ''Šank''</small> | <small>Vlasnik zgrade općine, bivši referent u općini i bivši v.d. načelnik općine Zaglave, Zvonina desna ruka i Miličin suprug, Goranov otac</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Ecija Ojdanić]]</small> ! <small>Mirjana Bogdan</small> | <small>Zlatanova majka, vlasnica gostione ''Kod Bogdana'', bivša Aljošina cura iz mladih dana, Vinkova bivša simpatija, baka Stipe i blizanki Mile i Arije</small> ! style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Domagoj Ivanković]]</small> ! <small>Josip Kvasina</small> | <small>Bivši zaposlenik u Vinkovoj benzinskoj postaji ''Macan Benz'', Stipanov najodaniji suradnik, Martinov najbolji prijatelj, odselio se u [[Irska|Irsku]], a kasnije u [[Norveška|Norvešku]]</small> ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! colspan="3" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! ? |- | <small>[[Marina Redžepović]]</small> ! <small>Šima Mamić Macan</small> | <small>Bivša načelnica općine Zaglave, bivša državna revizorica, Stipanova i Kajina izvanbračna kći, Vinkova i Aljošina polusestra</small> ! ! style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Fabijan Pavao Medvešek]]</small> ! <small>Tomislav Cukela ''Tommy''</small> | <small>Stanislavov sin, po zanimanju fotograf, došao u Zaglave s ocem Stanislavom, Larin suprug, tetak malog Andrije</small> ! colspan="2" | ! colspan="4" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Žarko Radić]]</small> ! <small>Stanislav Cukela ''Stanley''</small> | <small>Bivši Župan [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinske županije]], bivši načelnik općine Zaglave, umirovljenik koji se vratio iz Kanade u Zaglave, Tomislavov otac, Ivkin i Stipanov polubrat, Vinkov, Aljošin i Šimin stric</small> ! colspan="2" | ! colspan="4" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Matija Prskalo]]</small> ! <small>Spomenka Crljen</small> | <small>Miličina i Vedranina majka, baka Stipe i blizanki Mile i Arije, povratnica iz [[Njemačka|Njemačke]] u Zaglave</small> ! colspan="3" | ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Tea Ljubešić]]</small> ! <small>Pere Macan #2</small> | <small>Vinkova i Jadrankina mlađa kći, Matijina sestra, Zlatanova polusestra, Cvitina tetka koja se vratila sa studiranja iz Amerike</small> ! colspan="4" | ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Zdravko Vukelić]]</small> ! <small>Božo Zovko ''Braco''</small> | <small>Poduzetnik, sin bivšeg župana Jadranka, Hrvojkin suprug</small> ! colspan="4" | ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Andrija Tomić]]</small> ! <small>Goran Aviani</small> | <small>Novi policajac u Zaglavama, Karmelin i Markov izvanbračni sin</small> ! colspan="4" | ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |} ====Seriju su napustili==== {|class="wikitable sortable" !<small>Glumac</small> !<small>Lik</small> !<small>Kratki opis lika</small> !<small>Sezona 1</small> !<small>Sezona 2</small> !<small>Sezona 3</small> !<small>Sezona 4</small> !<small>Sezona 5</small> !<small>Sezona 6</small> |- | <small>[[Milan Štrljić]]</small> ! <small>Stipan Macan † </small> | <small>Vinkov, Aljošin i Šimin otac, Ivkin brat, Stanislavov polubrat, Jankov, Larin, Matijin, Perin i Zlatanov djed, bogati starosjedilac mjesta</small> ! colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Lara Obad]]</small> ! <small>Pere Macan #1</small> | <small>Vinkova i Jadrankina mlađa kći, Matijina sestra, Zlatanova polusestra, Cvitina tetka koja se vratila sa studiranja iz Amerike</small> ! colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="2" | |- | <small>[[Ratko Glavina]]</small> ! <small>Andrija Akrap ''Dida'' †</small> | <small>Zvonin senilni otac, Martinov i Lucin djed, Anđelin svekar, Cvitin i Andrijin pradjed, Ivkin momak iz mladih dana</small> ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! colspan="4" | |- | <small>[[Stjepan Perić]]</small> ! <small>Vice Vuletić</small> | <small>Povjerenik grada Sinja, Šimin bivši dečko</small> ! colspan="3" | ! style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! colspan="2" | |- | <small>[[Linda Begonja]]</small> ! <small>Jasenka Runje</small> | <small>Glavna negativka četvrte sezone, bivša gradonačelnica grada Sinja, Vinkova bivša djevojka iz mladosti</small> ! colspan="3" | ! style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! colspan="2" | |- | <small>[[Konstantin Haag]]</small> ! <small>Zlatan Bogdan</small> | <small>Mirjanin i Vinkov izvanbračni sin, Matijin i Perin polubrat, seoski klesar, Lucin bivši dečko, Vedranin suprug, otac Stipe i blizanki Mile i Arije</small> ! colspan="5" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! |- | <small>[[Jagoda Kumrić|Jagoda Kumrić Haag]]</small> ! <small>Vedrana Bogdan<br><small>''(djev. Crljen)''</small></small> | <small>Miličina sestra, Zlatanova supruga, majka Stipe i blizanki Mile i Arije, bivša svjetska putnica</small> ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! |} === Sporedne uloge === {|class="wikitable sortable" !<small>Glumac</small> !<small>Lik</small> !<small>Kratki opis lika</small> !<small>Sezona 1</small> !<small>Sezona 2</small> !<small>Sezona 3</small> !<small>Sezona 4</small> !<small>Sezona 5</small> |- | <small>[[Boris Svrtan]]</small> ! <small>Vlado Herceg †</small> | <small>Glavni negativac prve dvije sezone, bivši ministar u Vladi, Valentinin otac i Daničin brat</small> ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Mladen Vulić]]</small> ! <small>Jure Soldo †</small> | <small>Negativac, vlasnik restorana ''Kod Solde'' i Mikulin otac</small> ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="4" | |- | <small>[[Đorđe Kukuljica]]</small> ! <small>Mate Šušnjara †</small> | <small>Odvjetnik, obiteljski prijatelj Macana i kum Vinku</small> ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Velimir Čokljat]]</small> ! <small>svećenik</small> | <small>Svećenik u Zaglavama</small> ! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:centar;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Dražen Mikulić]]</small> ! <small>Darko Jurić</small> | <small>Glavni policijski inspektor u Zaglavama</small> ! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:centar;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Mirko Ilibašić]]</small> ! <small>Jure Nimac</small> | <small>Policijski inspektor u Sinju, bivši policajac u Zaglavama</small> ! colspan="4" style="background:#fdd; text-align:centar;" |<small>Sporedna uloga</small> ! |- | <small>[[Toni Malenica]]</small> ! <small>Petar</small> | <small>Bivši poštar u Zaglavama, premješten u [[Zadvarje]]</small> ! colspan="4" style="background:#fdd; text-align:centar;" |<small>Sporedna uloga</small> ! |- | <small>[[Šime Zanze]]</small> ! <small>Frane Peruša</small> | <small>Mještanin Zaglava</small> ! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:centar;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Irena Matas]]</small> ! <small>Zdenka</small> | <small>Prodavačica na pijaci</small> ! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:centar;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Ante Krstulović]]</small> ! <small>Ante</small> | <small>Prodavač na ''pijaci'', Sandrin muž i Tonijev otac</small> ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Iva Kraljević]]</small> ! <small>Sandra</small> | <small>Antina žena i Tonijeva majka, krojačica</small> ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Vlasta Ramljak]]</small> ! <small>Danica Macan<br><small>''(djev. Herceg, bivš. Turudić)''</small></small> | <small>Sestra bivšeg ministra Hercega i Valentinina teta, bivša pravnica, posljednja Stipanova žena</small> ! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Tena Nemet Brankov]]</small> ! <small>Valentina Anđelini<br><small>''(djev. Herceg)''</small></small> | <small>Bivša Jankova supruga , kći ministra Hercega i Daničina nećakinja</small> ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="4" | |- | <small>[[Anica Kontić]]</small> ! <small>Katarina Bulj ''Kate''</small> | <small>Stanislavova asistentica u županiji, ranije radila kao konobarica u kafiću ''Kod Bogdana'', kao kućna pomoćnica kod Stanislava i kao kućna pomoćnica kod Macana i Gotovaca</small> ! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Asja Jovanović]]</small> ! <small>Lidija Gabrijela Skelin ''Stana'' †</small> | <small>Markova majka, nastarija mještanka Zaglava prije smrti</small> ! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Ivan Čuić]]</small> ! <small>Nenad Derdić ''Neno''</small> | <small>Šimin bivši dečko</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Mirela Brekalo]]</small> ! <small>Kaja Mamić †</small> | <small>Šimina majka, Stipanova nekadašnja ljubavnica</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Nives Celzijus]]</small> ! <small>Iris</small> | <small>Negativka, žena koja se pretvarala da je Zvonina ljubavnica i time ucjenjivala Zvonu</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Davor Sabo]]</small> ! <small>Elvis</small> | <small>Vedranin prijatelj iz [[BiH]] i bivši suprug, oženio se Vedranom kako bi dobio [[hrvatsko državljanstvo]]</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Filip Juričić (glumac)|Filip Juričić]]</small> ! <small>Alen Lončarić</small> | <small>Negativac, pomoćnik ministra zdravstva, pokušao zavesti Lucu</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Alen Šalinović]]</small> ! <small>Vedran Kuzmanić ''Kuzma''</small> | <small>Negativac, kriminalac, vlasnik gostione ''Kod Klepe'', stari poznanik Vinka i Aljoše, Šimin bivši ljubavnik</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="2" | ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Nataša Janjić|Nataša Janjić Medančić]]</small> ! <small>Fani</small> | <small>Voditeljica banke u Sinju, Jankova bivša šefica</small> ! colspan="2" | ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="2" | |- | <small>[[Slavko Juraga]]</small> ! <small>Jadranko Zovko</small> | <small>Glavni negativac treće i šeste sezone, župan Splitsko-dalmatinske županije i član stranke HSDLZ</small> ! colspan="2" | ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Vladimir Posavec Tušek]]</small> ! <small>Oliver</small> | <small>Investitor i bivši Jankov šef</small> ! colspan="2" | ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="2" | |- | <small>[[Karmen Sunčana Lovrić]]</small> ! <small>Tonka</small> | <small>Zaposlenica hotela Macan, ranije radila u banci u Sinju i na benzinskoj pumpi ''Macan Benz''</small> ! colspan="2" | ! colspan="3" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Mara Brkić]]</small> ! <small>Cvita Macan-Akrap</small><ref>{{Citiranje weba|date=2024-05-15|title=Pet joj je godina tek, a već je glumačka zvijezda: Malena Mara osvaja ulogom u Kumovima!|url=https://showbuzz.dnevnik.hr/inmagazin/pet-joj-je-godina-tek-a-vec-je-glumacka-zvijezda-malena-mara-osvaja-ulogom-u-kumovima---848690.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240516014623/http://showbuzz.dnevnik.hr/inmagazin/pet-joj-je-godina-tek-a-vec-je-glumacka-zvijezda-malena-mara-osvaja-ulogom-u-kumovima---848690.html|archive-date=2024-05-16|access-date=2024-05-17|website=showbuzz.dnevnik.hr|language=hr}}</ref> | <small>Martinova i Matijina kćerka</small> ! colspan="3" | ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Bartol Jaker]]</small> ! <small>Stipe Bogdan</small> | <small>Zlatanov i Vedranin sin, brat Mile i Arije</small> ! colspan="3" | ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Duško Valentić]] †</small> ! <small>Vjekoslav Cukela</small> | <small>Stanislavov rođak, čovjek koji je došao na izmjeru</small> ! colspan="3" | !style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! |- | <small>[[Anja Matković]]</small> ! <small>Marina Švarc</small> | <small>Liječnica u Zagrebu i Lucina prijateljica</small> ! colspan="3" | ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! |- |<small>[[Anica Kovačević]]</small> !<small>Hrvojka Runje</small> |<small>Bivša službenica grada Sinja i bivša v.d. načelnica općine Zaglave, Bracina bivša supruga, Jadrankova bivša nevjesta i Katina rođakinja</small> ! colspan="3" | ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- |<small>[[Franko Jakovčević]]</small> !<small>Frane Žaja</small> |<small>Novi liječnik u Zaglavama, Perina simpatija</small> ! colspan="3" | ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- |<small>[[Alin Antunović]]</small> !<small>Karmela Aviani</small> |<small>Goranova majka, Markova bivša djevojka</small> ! colspan="4" | ! colspan="1" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |} === Gostujuće uloge === * [[Krunoslav Belko]] kao Davor, ministrov vozač * [[Alen Liverić]] kao Damir, odvjetnik obitelj Gotovac * [[Romina Knežić]] kao voditeljica [[Dnevnik Nove TV|Dnevnika Nove TV]] * [[Jure Jerolimov]] kao poštar Iko Perajica * [[Petar Pereža]] kao voditelj [[Dnevnik Nove TV|Dnevnika Nove TV]] * [[Šiško Horvat Majcan]] kao policajac Šime * [[Dražen Bratulić]] kao doktor * [[Dajana Čuljak]] kao Ivana, Lucina prijateljica, Lukina žena * [[Andrej Dojkić]] kao Luka, Jankov prijatelj, Ivanin muž * [[Gianna Kotroman]] kao mještanka Zaglava * [[Marko Petrić]] kao Roko, konobar u restoranu ''Kod Solde'' * [[Ivica Pucar]] kao inspektor Tonči * [[Anita Matić|Anita Matić Delić]] kao Marija, Jadrankina i Vinkova prijateljica, Matijina kuma * [[Slaven Knezović]] kao Veljko, Stipanov prijatelj, bosanski policajac * [[Rijad Gvozden]] kao bosanski policajac * [[Bojana Gregorić Vejzović]] kao Jagoda Krizmanić †, Aljošina i Vesnina prijateljica * [[Enes Vejzović]] kao Lovro Krizmanić †, Aljošin i Vesnin prijatelj * [[Mario Valentić]] kao Saša, fizioterapeut u toplicama * [[Dijana Vidušin]] kao liječnica * [[Dušan Gojić]] kao liječnik * [[Jadranka Elezović]] kao gospođa u toplicama * [[Ljiljana Bogojević]] kao Ruža, bivša kućna pomoćnica obitelji Gotovac * [[Zijad Gračić]] kao primarijus Filipović * [[Nikša Kušelj]] kao vidoviti Stojan/Sven Brdski, producent Avokado TV-a{{Efn|Glumac Nikša Kušelj igrao je dvije uloge u seriji: u prvoj sezoni igrao je vidovnjaka Stojana, dok je u četvrtoj sezoni igrao Svena Brdskog, producenta koji je snimao Vesninu emisiju.}} * [[Ana Maras|Ana Maras Harmander]] kao Anica, Josipova bivša djevojka i konobarica u gostionici u [[Sinj]]u * [[Gorana Marin]] kao Nevenka Šušnjara, Matina bivša žena * [[Vinko Kraljević]] kao Miljenko, Jadrankin otac * [[Jasna Ornela Beri]] kao Jasminka †, Jadrankina majka * [[Armin Ćatić]] kao Ibro, Jadrankin stari prijatelj * [[Davor Jureško]] kao Stjepan Srića †, beskućnik, Daničin prijatelj * [[Filip Nola]] kao patolog * [[Robert Kurbaša]] kao Viktor, Aničin brat * [[Petar Burić]] kao Mikula Soldo, Soldin sin * [[Marija Miholjek]] kao voditeljica [[Dnevnik Nove TV|Dnevnika Nove TV]] * [[Saša Kopljar]] kao voditelj [[Dnevnik Nove TV|Dnevnika Nove TV]] * [[Dora Fišter Toš|Dora Fišter]] kao sutkinja Tanja Jović * [[Krunoslav Klabučar]] kao inspektor Margetić u prvoj sezoni, u petoj sezoni se pojavljuje kao Zlatanov odvjetnik{{Efn|Glumac Krunoslav Klabučar igrao je također dvije uloge u seriji: u prvoj sezoni inspektora Margetića, a u petoj sezoni Zlatanovog odvjetnika.}} * [[Sanja Marin]] kao psihijatrica * [[Antonija Stanišić]] kao sutkinja * [[Marko Makovičić|Marko Makovčić]] kao županijski državni odvjetnik * [[Dean Krivačić]] kao beskućnik * [[Goran Grgić]] kao Ilija Ivezović, sudac * [[Adrian Pezdirc]] kao Šimin pomoćnik * [[Hrvoje Klobučar]] kao Boris Kovačević, fotograf i paparazzo * [[Adnan Prohić]] kao policajac * [[Ranko Zidarić]] kao Zdravko Šarić, šef u revizorskom uredu i bivši Šimin šef * [[Mladen Čutura]] kao Miljenko Novaković, javni bilježnik * [[Lucija Alfier]] kao Vlatka, uposlenica na recepciji u hotelu Macan, bivša poštarica i konobarica u kafiću u [[Sinj]]u{{Efn|Lik koji je u seriji igrala Lucija Alfier, u početku se zvao Brankica, da bi poslije postala Vlatka.}} * [[Marijana Mikulić]] kao Vera Leško, inspektorica [[USKOK]]-a * [[Vedran Dakić]] kao Jakov * [[Katarina Šestić]] kao Melita Tresić * [[Iva Mihalić]] kao Bella (Nediljka), Zlatanova bivša djevojka, Kuzmina bivša žena * [[Vid Ćosić]] kao Mauro, Larin prijatelj, ekološki aktivist * [[Danijela Evđenić]] kao Pia, Larina prijateljica, ekološka aktivistica * [[Robert Ugrina]] kao mesar Jere * [[Mijo Pavelko]] kao Toma * [[Dunja Sepčić]] kao inspektorica * [[Iva Šimić Šakoronja]] kao Alenova supruga * [[Zvonimir Novosel]] kao Srećko Veselica * [[Magdalena Živaljić Tadić]] kao Amber * [[Lujo Kunčević]] kao Greg Glibota, glazbenik * [[Erna Rudnički]] kao Brigita * [[Sandra Lončarić]] kao Tereza Bujić, kiparica * [[Saša Buneta]] kao Radimir Pustinjak, turist * [[Ružica Maurus]] kao Tamara, recepcionarka * [[Draško Zidar]] kao Zdravko Đipalo ''Đip/Valentino'' * [[Tamara Šoletić]] kao Pavlica Đuzel, Magdalenina majka * [[Jasna Bilušić]] kao Emilija Pekčec, statičarka * [[Marin Stević]] kao Leonardo Tretinjak * [[Hrvoje Zalar]] kao Adalbert Kekić †, savjetnik u ministarstvu, Zvonin poznanik * [[Alan Katić]] kao Mirko, geodet * [[Nikola Baće]] kao Lovro, geodet * [[Tonka Mršić]] kao novinarka * [[Jelena Miholjević]] kao Nives Štulhofer ''(djev. Tabak)'', Zvonina rodica * [[Lucia Stefania Glavich Mandarić]] kao Marija Štulhofer, Nivesina kćer, Larina prijateljica * [[Luka Juričić]] kao Ante Nogalo, javni bilježnik na ostavinskoj raspravi dide Akrapa * [[Tomislav Šalov]] kao utjerivač dugova * [[Petar Baljak]] kao fotograf * [[Davor Svedružić]] kao Grgo Sanader, beskućnik * [[Ana Marija Bokor]] kao Aljošina i Vesnina bračna savjetnica * [[Ivana Boban|Ivana Boban Dragić]] kao Ana Lorenci, menadžerica [[Hrvatski nogometni savez|HNS]]-a * [[Nebojša Borojević]] kao Miljenko Perdić, liječnik alternativne medicine * [[Gianna Kotroman]] kao medicinska sestra * [[Damir Šaban]] kao majstor na obnovi Stanine stare kuće * [[Gordan Miljanović]] kao Mihovil ''(Miho)'', konobar u Hotelu Macan, bivši konobar u restoranu ''Kod'' ''Klepe'' * [[Dražen Zečić]] kao Dražen Zečić * [[Pero Juričić]] kao Danko †, pacijent koji je bio u bolničkoj sobi s Vinkom * [[Mia Biondić]] kao Maja Košta, predstavnica RUI-ja * [[Vini Juričić]] kao Sara Beller, trenerica * [[Zlatan Zuhrić]] kao Ivica Golemac, Zvonin prijatelj i direktor Sinjskog vodovoda * [[Paško Vukasović]] kao Drago Golemac, Ivičin sin * [[Igor Kovač]] kao Kristijan Mađarević * [[Romina Tonković]] kao Aimee * [[Željko Königsknecht]] kao Helmut * [[Tomislav Čubelić]] kao Tiho * [[Barbara Nola]] kao Natalija Velkovska * [[Filip Radoš]] kao Ilija Šaran * [[Roni Lepej]] kao Mirkan, novi poštar u Zaglavama * [[Zlatko Ožbolt]] kao Jure Delaš, Lucin profesor * [[Dora Dimić Rakar]] kao glas umjetne inteligencije == Vrijeme i mjesto radnje == [[Datoteka:Dinara near Polača5.jpg|mini|250px|Čest [[motiv]] u seriji pogled na zapadni dio [[Dinara|Dinare]].]] [[Datoteka:Utvrda Prozor.jpg|mini|250px|[[Prozor (tvrđava u Vrlici)|Utvrda Prozor]] iznad [[Vrlika|Vrlike]].]] Radnja serije odvija se u obližnjem selu Zaglave, koje s pogledom na [[Vrličko polje]] i [[Dinara|Dinaru]] utjelovljuje gradić [[Vrlika]]. Manji dio mjesta, zaselaka i mjesno [[groblje]] koji se protežu istočno od [[Državna cesta D1|državne ceste D1]] nalaze se u [[Park prirode Dinara|Parku prirode Dinara]]. Iznad samoga naselja na nepristupačnoj stijeni stoji [[Srednji vijek|srednjovjekovna]] [[Prozor (tvrđava u Vrlici)|utvrda Prozor]] koja dominira nad gradom i pogledom na širu okolicu. Glavni trg Zaglava utjelovljuje set sa snimanja serije [[Dar mar (televizijska serija)|''Dar mar'']] u [[Novi Zagreb|Novom Zagrebu]]. Neke scene su snimane i u [[Sinj]]u, [[Split]]u i [[Zagreb]]u, a nekoliko scena snimljeno je i u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] te u [[Ljubljana|Ljubljani]]. Lokacije snimanja dobro su raspoređene tako da sve izgleda kao prava Dalmatinska zagora. == Glazba == [[Diskografska kuća]] [[Tonika Records]] 28. veljače 2022. na svom [[YouTube]] kanalu objavljuje [[videospot]] s cijelom pjesmom uvodne glazbe serije ''Ti budi ti'', koju pjeva [[Šibenik|šibenski]] [[tenor]] [[Marko Škugor]]. Pjesma je obrada instrumentske verzije ''Still Water'' koju je [[Tonči Huljić]] skladao, a potom [[Maksim Mrvica]] odsvirao 2002. godine. Napravljen je samo manji aranžmanski zahvat, s tekstom [[Vjekoslava Huljić|Vjekoslave Huljić]], te glazbeno uobličeno izvedbom [[glazbeni sastav|glazbenoga sastava]] [[Tonči Huljić & Madre Badessa band|Madre Badessa]].<ref>{{Citiranje weba|date=2022-03-01|title=Janko i Luce u videospotu naslovne pjesme hit serije „Kumovi“|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/janko-i-luce-u-videospotu-naslovne-pjesme-hit-serije-kumovi---698077.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20220301182125/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/janko-i-luce-u-videospotu-naslovne-pjesme-hit-serije-kumovi---698077.html|archive-date=2022-03-01|access-date=2024-05-04|website=[[Nova TV]]}}</ref> == Međunarodna prikazivanja == {| class="wikitable" style="text-align: center;" !Država !TV mreža !Sezona !Premijera !Finale |- | rowspan="8" |{{Z+X|SRB}} | rowspan="4" |[[Nova S]] !1. |[[7. lipnja]] [[2022.]]<ref>{{Citiranje weba|date=6. lipnja 2022.|title=Najpopularnija hrvatska TV drama „Kumovi“ sutra ekskluzivno kreće na TV Nova S|url=https://nova.rs/zabava/film/najpopularnija-hrvatska-tv-drama-kumovi-sutra-ekskluzivno-krece-na-tv-nova-s/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220621000456/https://nova.rs/zabava/film/najpopularnija-hrvatska-tv-drama-kumovi-sutra-ekskluzivno-krece-na-tv-nova-s/|archive-date=21. lipnja 2022.|access-date=21. lipnja 2022.|website=[[Nova S|nova.rs]]}}</ref> |[[2. ožujka]] [[2023.]] |- !2. |[[10. srpnja]] [[2023.]]<ref name=":4">{{Citiranje weba|date=7. srpnja 2023.|title=Drugu sezonu serije “Kumovi” ne propustite pogledati od 10. srpnja na TV Nova!|url=https://nova.rs/kultura/ne-propustite-drugu-sezonu-serije-kumovi-od-10-jula-na-tv-nova/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230713105602/https://nova.rs/kultura/ne-propustite-drugu-sezonu-serije-kumovi-od-10-jula-na-tv-nova/|archive-date=13. srpnja 2023.|access-date=13. srpnja 2023.|website=[[Nova S|nova.rs]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=10. srpnja 2023.|title=Večeras počinje druga sezona "Kuma": Zapleti, drama i tajne - doznajemo što vas čeka u novim epizodama|url=https://nova.rs/kultura/veceras-pocinje-druga-sezona-serije-kumovi-zapleti-drama-i-tajne-otkrivamo-sta-vas-ocekuje-u-novim-epizodama/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230713105002/https://nova.rs/kultura/veceras-pocinje-druga-sezona-serije-kumovi-zapleti-drama-i-tajne-otkrivamo-sta-vas-ocekuje-u-novim-epizodama/|archive-date=13. srpnja 2023.|access-date=13. srpnja 2023.|website=[[Nova S|nova.rs]]}}</ref> |[[29. veljače]] [[2024.]] |- !3. |[[4. lipnja]] [[2024.]] |[[7. studenog]] [[2024.]] |- !4. |[[3. siječnja]] [[2025.]] |{{TBA}} |- | colspan="4" style="background:darkgray"| |- | rowspan="3" |[[Nova Series]] !1. |[[24. ožujka]] [[2023.]] |[[13. rujna]] [[2023.]] |- !2. |[[14. rujna]] [[2023.]] |[[30. studenoga]] [[2023.]] (78. epizoda)<ref>{{Citiranje weba|date=2023.|title=Nova Series – četvrtak, 30. studenoga 2023. – TvProfil|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2023-11-30&kanal=nova-series|url-status=dead|access-date=2024-03-18|website=tvprofil.com|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2023-11-30&kanal=nova-series}}</ref> |- !3. | colspan="2" {{TBA}} |- | colspan="5" style="background:darkgray"| |- | rowspan="5" |{{Z+X|SLO}} | rowspan="5" |[[POP TV]]<br>[[Voyo]] !1. |[[19. prosinca]] [[2022.]]<ref name=":6">{{Citiranje weba|date=19. prosinca 2022.|title=Na POP TV prihaja priljubljena hrvaška serija Botri|url=https://www.24ur.com/popin/film_tv/na-pop-tv-prihaja-priljubljena-hrvaska-serija-botri.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20221219182137/https://www.24ur.com/popin/film_tv/na-pop-tv-prihaja-priljubljena-hrvaska-serija-botri.html|archive-date=19. prosinca 2022.|access-date=21. svibnja 2023.|website=24ur.com}}</ref> |[[24. srpnja]] [[2023.]] |- !2. |[[26. srpnja]] [[2023.]]<ref>{{Citiranje weba|date=21. srpnja 2023.|title=Na Pop TV konec prve sezone serije Botri|url=https://njena.svet24.si/clanek/svet-slavnih/64b8ead99e735/na-pop-tv-konec-prve-sezone-serije-botri|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230721160834/https://njena.svet24.si/clanek/svet-slavnih/64b8ead99e735/na-pop-tv-konec-prve-sezone-serije-botri|archive-date=21. srpnja 2023.|access-date=28. srpnja 2023.|website=njena.svet24.si}}</ref> |[[15. ožujka]] [[2024.]]<ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=2024-03-10|title=Koliko delov ima serija Botri? Konec serije Botri 2. sezona na POP TV marca 2024, saj prihaja Masterchef Slovenija 2024|trans-title=Koliko dijelova ima serija Kumovi? Kraj serije Kumovi 2. sezona na POP TV u ožujku 2024., jer dolazi Masterchef Slovenija 2024.|url=https://www.blog.uporabnastran.si/2024/03/11/koliko-delov-ima-serija-botri-konec-serije-botri-2-sezona-na-pop-tv-marca-2024-saj-prihaja-masterchef-slovenija-2024/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240315210754/https://www.blog.uporabnastran.si/2024/03/11/koliko-delov-ima-serija-botri-konec-serije-botri-2-sezona-na-pop-tv-marca-2024-saj-prihaja-masterchef-slovenija-2024/|archive-date=2024-03-15|access-date=2024-03-15|website=uporabnastran.si|language=sl}}</ref> |- !3. | [[17. lipnja]] [[2024.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2024-05-30|title=Nova sezona serije Botri prihaja na POP TV|url=https://www.zadovoljna.si/traci/oddaje/botri-nova-sezona.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240530111637/https://www.zadovoljna.si/traci/oddaje/botri-nova-sezona.html|archive-date=2024-05-30|access-date=2024-05-30|website=zadovoljna.si|language=sl}}</ref> | [[9. siječnja]] [[2025.]]<ref name=":9">{{Citiranje weba|date=2024-12-20|title=Četrta sezona serije "Botri" kmalu na Pop TV!|trans-title=Četvrta sezona serije "Kumovi" uskoro na Pop TV!|url=https://www.infomiks.si/cetrta-sezona-serije-botri-kmalu-na-pop-tv/|url-status=live|access-date=2025-01-02|website=INFOMIKS|language=sl-SI}}</ref> |- !4. | [[10. siječnja]] [[2025.]]<ref name=":9" /> | [[1. kolovoza]] [[2025.]] |- !5. | [[4. kolovoza]] [[2025.]] | {{TBA}} |- | colspan="5" style="background:darkgray"| |- | rowspan="5" |{{Z+X|BIH}} | rowspan="5" |[[Nova BH]] !1. |[[27. veljače]] [[2023.]]<ref>{{Citiranje weba|last=|date=2023-02-08|title=”Kumovi” – nova uzbudljiva dramska serija uskoro na Novoj BH|url=https://novabh.tv/kumovi-nova-uzbudljiva-dramska-serija-uskoro-na-novoj/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230328111417/https://novabh.tv/kumovi-nova-uzbudljiva-dramska-serija-uskoro-na-novoj/|archive-date=2023-03-28|access-date=2024-03-18|website=[[Nova BH]]}}</ref><ref name=":7">{{Citiranje weba|date=2023-02-21|title=Stižu "Kumovi", u ponedjeljak uveče ne prepustite premijeru – Nova BH|url=https://www.facebook.com/novabhtv/photos/a.2144331428912302/6337057389639664/|url-status=live|access-date=2024-03-18|website=[[Nova BH]]}}</ref> |[[23. listopada]] [[2023.]] |- !2. |[[24. listopada]] [[2023.]] |[[26. rujna]] [[2024.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2024-09-26|title=četvrtak, 26. rujna 2024|url-status=dead|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-09-26&kanal=nova-bh|website=TvProfil|access-date=17. rujna 2024.|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-09-26&kanal=nova-bh}}</ref> |- !3. | [[27. rujna]] [[2024.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2024-09-27|title=petak, 27. rujna 2024|url-status=dead|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-09-27&kanal=nova-bh|website=TvProfil|access-date=17. rujna 2024.|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-09-27&kanal=nova-bh}}</ref> | [[21. ožujka]] [[2025.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2025-03-21|title=petak, 21. ožujka 2025|url-status=dead|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-03-21&kanal=nova-bh|website=TvProfil|access-date=19. ožujka 2025.|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-03-21&kanal=nova-bh}}</ref> |- !4. | [[24. ožujka]] [[2025.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2025-03-24|title=ponedjeljak, 24. ožujka 2025|url-status=dead|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-03-24&kanal=nova-bh|website=TvProfil|access-date=19. ožujka 2025.|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-03-24&kanal=nova-bh}}</ref> | [[27. listopada]] [[2025.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2025-10-27|title=ponedjeljak, 27. listopada 2025|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-10-27&kanal=nova-bh|website=TvProfil|access-date=27. listopada 2025.|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-10-27&kanal=nova-bh|url-status=dead}}</ref> |- !5. | [[28. listopada]] [[2025.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2025-10-28|title=utorak, 28. listopada 2025|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-10-28&kanal=nova-bh|website=TvProfil|access-date=28. listopada 2025.|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-10-28&kanal=nova-bh|url-status=dead}}</ref> | {{TBA}} |- | colspan="5" style="background:darkgray"| |- | rowspan="3" |{{Z+X|MAK}} | rowspan="3" |Alfa !1. |[[18. rujna]] [[2023.]]<ref name=":8">{{Citiranje weba|date=19. rujna 2023.|title=Алфа ја стартуваше најновата хрватска серија „Кумови“|trans-title=Alfa je lansirala najnoviju hrvatsku seriju "Kumovi"|url=https://www.tvpaket.com.mk/alfa-ja-startuvase-najnovata-hrvatska-serija-kumovi/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231019195018/https://www.tvpaket.com.mk/alfa-ja-startuvase-najnovata-hrvatska-serija-kumovi/|archive-date=19. listopada 2023.|access-date=19. listopada 2023.|website=tvpaket.com.mk|language=mk}}</ref> | {{TBA}} |- !2. | colspan="2" {{TBA}} |- !3. | colspan="2" {{TBA}} |- | colspan="5" style="background:darkgray"| |- |} == Adaptacije == Serija je dobila adaptaciju u [[Mađarska|Mađarskoj]], na kanalu {{ill|RTL (Mađarska)|hu|RTL (Magyarország)}}, pod nazivom ''{{ill|Pokoli rokonok|hu|Pokoli rokonok}}'', a s emitiranjem počela je [[2. siječnja]] [[2025.]] godine.<ref>{{Citiranje weba|lang=hu|date=21. lipnja 2024.|title= Dobó Katával jönnek a Pokoli rokonok az RTL-re|url=https://port.hu/cikk/tv/dobo-kataval-jonnek-a-pokoli-rokonok-az-rtl-re/article-102787|url-status=live|access-date=10. prosinca 2024. |website=www.port.hu}}</ref><ref>{{Citiranje weba|lang=hu|date=7. prosinca 2024. |title= Hamarosan indul az RTL új sorozata, a Pokoli rokonok|url=https://reklaminvazio.blog.hu/2024/12/07/hamarosan_indul_az_rtl_uj_sorozata_a_pokoli_rokonok|url-status=live |access-date=10. prosinca 2024. |website=reklaminvazio.blog.hu}}</ref><ref>{{Citiranje weba|lang=hu|date=17. prosinca 2024.|title= Poloki rokonok - Címlap|url=https://rtl.hu/pokolirokonok|access-date=17. prosinca 2024.|website=www.rtl.hu}}</ref> == Bilješke == {{notelist}} == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * {{službena|https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi|ime=Službena stranica serije ''Kumovi''}} [[Nova TV]] * {{službena|https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/popis-autora-i-suradnika-serije-kumovi---694679.html|Popis autora i suradnika 1. i 2. sezone serije ''Kumovi''}} Nova TV –{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230528102339/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/popis-autora-i-suradnika-serije-kumovi---694679.html|date=2023-05-28}} *{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240508200633/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/popis-autora-i-suradnika-serije-kumovi-s4-ep-1-80---845586.html |title=Popis autora i suradnika 4. sezone serije Kumovi |date=2024-05-08}} * {{službena|https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/popis-autora-i-suradnika-serije-kumovi-s5-ep-1-24---845586.html|Popis autora i suradnika 5. sezone serije ''Kumovi''}} Nova TV – {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241121221121/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/popis-autora-i-suradnika-serije-kumovi-s5-ep-1-24---845586.html |date=2024-11-21}} * {{službena|https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/popis-suradnika-6-sezone-serije-kumovi---951389.html|Popis autora i suradnika 6. sezone serije ''Kumovi''}} Nova TV – {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20251211152842/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/popis-suradnika-6-sezone-serije-kumovi---951389.html |date=2025-12-12}} * [https://novaplus.dnevnik.hr/home?id=d843ff82-7bb7-47e3-9173-73810d912156 Arhiva epizoda] Nova Plus * {{imdb|id=16636212|naslov=Kumovi}} {{Domaća televizijska produkcija na Novoj TV}} [[Kategorija:Hrvatske televizijske sapunice]] [[Kategorija:Televizijske serije koje su počele 2022.]] onsmux3qw252xl7vtuelxkjdcs3unqa 0 717619 7427739 6557150 2026-04-10T14:37:22Z Ponor 38361 datum ≠ mjesto 7427739 wikitext text/x-wiki {{Skladatelj |ime = Josip Tonžetić |opis_slike = Josip Tonžetić |puno_ime = Josip Tonžetić |slika = |datum_rođenja = [[28. ožujka]] [[1930.]] |mjesto_rođenja = [[Hutin]] |datum_smrti = [[16. prosinca]] [[2022.]] |mjesto_smrti = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] |djela = |period = |nagrade = |}} '''Josip Tonžetić''' ([[Hutin]] kod Karlovca, [[28. ožujka]] [[1930.]] - [[Zagreb]], [[9. siječnja]] [[2022.]]) hrvatski klarinetist i pedagog. == Biografija == '''Josip Tonžetić''' je rođen u [[Hutin|Hutinu]] kod Karlovca, [[28. ožujka]] [[1930.]] godine. Studije [[Klarinet|klarineta]] upisao je 1946., a završio je 1954. godine na ''Muzičkoj akademiji''<ref>[http://www.fmu.bg.ac.rs/ ''Muzička akademija u Beogradu'']</ref> u Beogradu u klasi renomiranog profesora ''Brune Bruna''<ref>[[Vlastimir Peričić|V. Peričić,]] [http://klarinetknjige.wordpress.com/category/zasluzni-klarinetisti/bruno-brun/ ''Studenti profesora Bruno Bruna'']</ref>. 1959. godine osvojio je 1. nagradu na Natjecanju muzičkih umjetnika Jugoslavije. Godinu dana se usavršavao (1963/1964.) u [[Pariz|Parizu]] kod čuvenog profesora ''Ulysse Delécluse''.<ref>[http://www.whyvandoren.com/instructional/images/vandomag1us.pdf ''Ulysse Delécluse''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140318184809/http://www.whyvandoren.com/instructional/images/vandomag1us.pdf |date=18. ožujka 2014. }}, Pristupljeno 16. 7. 2013.</ref> Od 1950. do 1959. je bio prvi klarinetist orkestra Beogradske opere, a od 1959. do 1972. je svirao na mjestu prvog klarinetista orkestra [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|opere HNK u Zagrebu]] i [[Zagrebačka filharmonija|Zagrebačke filharmonije]]. Na [[Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu|Muzičkoj akademiji u Zagrebu]] predavao je od 1960. do 2000., a od 2000. do 2011. iz mirovine kao vanjski suradnik. == Izvođačka djelatnost == Uspješno je nastupao kao solist na klarinetu. Solistički je nastupao sa Zagrebačkom, Slovenskom, Skopskom i Beogradskom filharmonijom, sa [[Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije|Simfonijskim orkestrom RTZ]]-a te brojnim komornim sastavima. == Pedagoška djelatnost == Autor je udžbenika "29 etida za klarinet" tiskanog 1995. godine koji se i dalje koristi u srednjim glazbenim školama u Hrvatskoj i na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Autor je ciklusa od 9 emisija "Razvoj klarineta od orkestra do sola" emitiranog 1990. godine na Hrvatskom radiju. Na Muzičkoj akademiji u Zagrebu predaje klarinet honorarno od 1960. Godine 1965. postaje docent, 1974. izvanredni profesor, 1985. redoviti profesor, a od 2000. do 2011. iz mirovine predaje kao vanjski suradnik. U njegovom razredu je diplomiralo sedamdeset troje studenata, trojica su završili magisterij, a dvojica usavršavanje. Bio je dugogodišnji voditelj ciklusa Mladi za mlade Hrvatske glazbene mladeži koji je javnosti predstavljao istaknute studente Muzičke akademije u Zagrebu. Zbog velikih zasluga u radu Muzičke akademije, 2021. godine dobio je Dekanovo priznanje. == Diskografija == Od mnogih snimki za radio i televiziju u privatnoj nakladi izdao je CD "Josip Tonžetić" s djelima [[Gerald_Finzi|Geralda Finzija]], Johannes Brahms, Louis Spohr i [[Tihomil Vidošić]]. U kompilaciji 12 ploča Antologija hrvatske glazbe koju je izdala Matica Hrvatska 1973. godine, kao član Duhačkog kvinteta izvodi djelo Aubade skladatelja Milo Cipra. == Članci i literatura == * ''Leksikon jugoslavenske muzike'', Zagreb, 1984, sv. I, 467. * ''40 godina Fakulteta muzičke umetnosti (Muzičke akademije) 1937-1977'', Univerzitet umetnosti u Beogradu, Beograd, 1977, 106 str. * ''50 godina Fakulteta muzičke umetnosti (Muzičke akademije)'', Univerzitet umetnosti, Beograd, 1988, 167 str. ==Izvori== {{izvori}} == Vidi još == * [[Bruno Brun]] * [[Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu]] {{GLAVNIRASPORED:Tonžetić, Josip}} [[Kategorija:Hrvatski glazbenici]] [[Kategorija:Hrvatski glazbeni pedagozi]] tuc9la69lokd4f4sorjhxmmkxz8wkod 0 718486 7427758 6333015 2026-04-10T15:00:27Z Ponor 38361 datum ≠ mjesto 7427758 wikitext text/x-wiki {{Skladatelj |ime=František Kmoch |slika=František Kmoch (1848-1912).jpg |datum_rođenja=1. kolovoza 1848. |datum_smrti=30. travnja 1912. |djela=Česká muzika, Kolíne, Kolíne, Muziky, muziky |mjesto_rođenja=Zásmuky |mjesto_smrti=Kolín }} '''František Kmoch''' ([[1. kolovoza]] [[1848.]] – [[30. travnja]] [[1912.]]), dirigent i skadatelj. == Život i karijera == František Kmoch rođen je u [[Zásmuky|Zásmukyju]] kod Kolína u [[Češka (povijesna pokrajina)|Češkoj]]. Otac mu je bio krojač i klarinetist koji je izvodio narodnu glazbu. František je već s 10 godina skladao manje komade. Godine 1868. studirao je na Učiteljskom učilištu u [[Prag]]u, a već je godinu dana kasnije postao učitelj. Uz učiteljsko zanimanje nastavio se razvijati kao dirigent i skladatelj. Godine 1873. isključen je iz daljnjeg rada kao instruktor zbog navodnog zanemarivanja svojih dužnosti, ali nagađa se da je odluka bila politička budući da Kmoch nije skrivao svoje simpatije prema Sokolskom pokretu. Godine 1868. postao je dirigent Sokolskog [http://www.kmochovahudba.cz puhačkog orkestra u Kolínu] . Tijekom Gimnastičkog festivala u Pragu 1873. njegov Orkestar nastupao je na ceremoniji otvaranja. Publika je srdačno prihvatila njihovu izvedbu od koje je veliki dio sadržavao Kmochov autorski dio. Gradska glazbena organizacija u Kolínu također ga je odabrala za svog dirigenta te je odmah uz nju osnovao i glazbenu školu. Razni gradovi, uključujući Prag, pozvali su ga da postane dirigent svojih gradskih puhačkih orkestara, ali Kmoch je radije ostao u Kolínu. Sa svojim izvrsnim puhačkim orkestrom bio je na izletima u [[Beč|Beču]], [[Budimpešta|Budimpešti]], [[Krakov|Krakovu]], pa čak i na tromjesečnom putovanju [[Rusija|Rusijom]] . Umro je u Kolínu . == Stil == Kao odgovor na vojne koračnice [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskog carstva]], napisao je koračnice koje su bile duboko ukorijenjene u češku tradiciju, [[folklor]] i narodnu glazbu. U njegovim koračnicama, ''trio'' je gotovo uvijek bio potpomognut tekstom koji je mnogo značio u izražavanju češke nacionalne svijesti. U znak zahvalnosti, grad Kolín organizira ''Kmochův Kolín'' festival svake godine od 1961. godine, koji privlači istaknute puhačke orkestre iz cijele Europe među kojima su sudjelovali i hrvatski puhački orkestri. U gradskom parku Kolín stoji skulptura s likom Františeka Kmocha, a puhački orkestar u gradu i danas nosi njegovo ime. == Vanjske poveznice == * [http://members.aol.com/czechplus/czplkmochpcs.html Kratka biografija] * [https://web.archive.org/web/20110607105336/http://archiv.radio.cz/postfila/1998/0185_e.html Pečat] [[Kategorija:Češki dirigenti]] [[Kategorija:Klasični skladatelji 20. stoljeća]] dgwm2f4wsgoj3ioqynvxz0mtm0uj560 0 723959 7427795 7366399 2026-04-10T17:37:49Z Divna Jaksic 974 7427795 wikitext text/x-wiki {{Infokvir vojna osoba |ime=Ismet Bajramović |slika=Ismet Bajramović.jpg |opis= |datum rođenja= [[26. travnja]] [[1966.]] |mjesto rođenja = [[Sarajevo]] |datum smrti=[[17. prosinca]] [[2008.]] |mjesto smrti= [[Sarajevo]] |nacionalnost=[[Bošnjaci|Bošnjak]] |nadimak=Ćelo |supruga= |titule= |knjige= |služba=1992. – 1993. (Armija RBiH) |čin=[[Datoteka:15-Brigadir ARBiH 1992.png|30px]] Brigadir |ratovi=[[Rat u BiH]] |bitke=[[Opsada Sarajeva]] |vojska=[[Armija Republike Bosne i Hercegovine]] |rod=[[pješaštvo]] |jedinice= |zapovijedao=Vojna policija Armije RBiH |odlikovanja= }} '''Ismet Bajramović''' zvani '''Ćelo''' ([[Sarajevo]], [[26. travnja]] [[1966.]] – [[Sarajevo]], [[17. prosinca]] [[2008.]].) bivši je komandant Vojne policije [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]]. == Životopis == Ismet Bajramović je rođen u [[Sarajevo|Sarajevu]], 26. travnja 1966. godine. Odrastao je uz dvije sestre i brata. Išao je u Osnovnu školu Franjo Kluz na Koševskom brdu, a poslije toga upisao je Strojarsku tehničku na Marijinom dvoru. Još u osnovnoj školi izdavajao se od ostale djece ponajviše svojom fizičkom građom i snagom. Navodno je još kao učenik četvrtog osnovne štitio svoju raju iz razreda od onih koji su završavali osmi razred, pa čak i onih koji su bili srednjoškolci, a dolazili da osnovcima otmu koji dinar. Još kao srednjoškolac u Strojarskoj školi, početkom osamdesetih godina 20. stoljeća, Ćelu je pratio glas jednog od najžešćih sarajevskih uličnih mladića tog doba.<ref name="banjalukain.com">{{cite web|url=https://banjalukain.com/clanak/111681/zestoki-momci-sa-sarajevskog-asfalta-kojih-vise-nema|title=Žestoki momci sa sarajevskog asfalta kojih više nema...|publisher=banjalukain.com|date=2017-08-05|accessdate=2020-12-30|archive-date=14. veljače 2020.|archive-url=https://web.archive.org/web/20200214162348/http://banjalukain.com/clanak/111681/zestoki-momci-sa-sarajevskog-asfalta-kojih-vise-nema|url-status=dead}}</ref> Prvi put je osuđen 1985. godine zbog silovanja. Poslan je u [[Zenica|Zenicu]] na izdržavanje kazne. U to vrijeme u zeničkom zatvoru bili su i kasniji osnivači [[Stranka demokratske akcije|SDA]] i njene sive eminencije, Omer Behmen i Hasan Čengić. Početkom rata, Ćelo se istakao u dvije odlučujuće bitke za Sarajevo. Prvo, 02. svibnja 1992. godine kada se na Skenderiji vodila bitka za Predsjedništvo BiH sa niškim specijalcima JNA. Tom prilikom jedan od specijalaca je zarobio Ćelu i svjestan da se našao u totalnom okruženju sarajevskih branitelja, tražio da ga "zarobljenik Ćelo" sprovede do njegovih u [[Opća bolnica Abdulah Nakaš (Sarajevo)|Vojnu bolnicu]], koja je još uvijek bila pod kontrolom [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]. Drugu značajnu ulogu je imao u Pofalićkoj bitki 16. svibnja 1992. godine, kada su njegovi i Topini vojnici zoljama i osama prvi razbili srpske bunkere.<ref name="banjalukain.com"/> Neposredno pred [[rat u Bosni i Hercegovini]], Ismet Bajramović počinje raditi za kasnijeg ministra unutarnjih poslova Republike Bosne i Hercegovine Aliju Delimustafića, kao utjerivač dugova, da bi na početku rata bio postavljen za zamjenika komandanta Vojne policije Kerima Lučarevića, a kad je Lučarević unaprijeđen, Bajramović je preuzeo njegovu dužnost. U prvoj čistki koja je napravljena u Armiji RBiH, Ćelo je ostao "neraspoređen". Tada su podnesene i prve krivične prijave protiv njega i Fahrije Karkina, koji je u Vojnoj policiji bio pravni savjetnik. Optuženi su za kriminal, dok je Bajramović bio terećen i zbog ubojstva vojnika [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije RBiH]] Zorana Vučića. U međuvremenu je Bajramović ranjen snajperskim hicem u grudi i uz pismenu saglasnost vođe [[Srbi Bosne i Hercegovine|bosanskih Srba]], [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]], izmješten na liječenje u [[Ancona|Anconu]]. Karkin je osuđen na pet godina zatvora i - amnestiran. Ismet Bajramović iz Italije odlazi na Zapad. Nakon što se vratio u Sarajevo, pričao je da je u [[Njemačka|Njemačkoj]] držao dva restorana u kojima su nastupale estradne zvijezde, predvođene [[Halid Bešlić|Halidom Bešlićem]] i [[Haris Džinović|Harisom Džinovićem]]. Ono što nije pričao jeste da je u Njemačkoj suđen zbog organiziranog kriminala. U Sarajevu je kupio kafe Estradu, registrirao firmu i počeo se baviti "biznisom". Na [[Ilidža|Ilidži]], 31. ožujka 2000. godine, u restoranu Brajlović ubijen je Rahman Hajdarpašić Rašo, bivši folk pjevač. Za ubojstvo je optužen Ismet Bajramović, Mahir Rađo i Mevsud Ličina. U tom procesu, Bajramovića je 4. veljače 2001. godine sarajevski sudija Salem Miso osudio na 20 godina zatvora. U zatvoru je proveo pet godina. Do odlaska u zatvor zbog ubojstva Rahmana Ajdarpašića, Ismet Bajramović je važio za najpoznatijeg prijestolničkog kriminalca, bliskog vlasti SDA i samoj obitelji [[Alija Izetbegović|Alije Izetbegovića]].<ref>{{cite web |url=https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/od-utjerivaca-dugova-do-biznismena|title=Biografija: Ismet Bajramović Ćelo: Od utjerivača dugova do "biznismena"|publisher=bhdani.oslobodjenje.ba|date=2017-08-05 |accessdate=2020-12-30}}</ref> U obnovljenom postupku 2005. godine, presuda mu je ukinuta i proces je vraćen na početak. Posljednje godine života proveo je uglavnom u bolnici. Tri godine kasnije, 17. prosinca 2008., Bajramović je izvršio samoubojstvo pucavši sebi u sljepoočnicu iz pištolja u svom stanu u Sarajevu. Uzrok tog čina ni danas nije poznat.<ref name="banjalukain.com"/> == Izvori == {{izvori|2}} == Vanjske poveznice == * [https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/od-utjerivaca-dugova-do-biznismena Biografija: Ismet Bajramović Ćelo: Od utjerivača dugova do "biznismena"] (bhdani.com) {{GLAVNIRASPORED:Bajramović, Ismet Ćelo}} [[Kategorija:Životopisi, Sarajevo]] [[Kategorija:Vojni zapovjednici Armije BiH]] c95lhhgoop70yztn9b11w9b9753fc33 2 727804 7427919 7427228 2026-04-11T08:15:03Z Ame71 128419 /* Prvenstvo provincije */ 7427919 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza | sezona = 1929./30. | izdanje = 11. | država = {{Z|Kr JUG}} [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum = | prvaci = [[HAŠK]] <small>(4. naslov)</small> | promovirani = [[ŠK Grafičar Zagreb|Grafičar]] | degradirani = [[AŠK Croatia Zagreb|Croatia]] | kontinentalni kup1 = | kvalifikanti kup1 = | kontinentalni kup2 = | kvalifikanti kup2 = | kontinentalni kup3 = | kvalifikanti kup3 = | kontinentalni kup4 = | kvalifikanti kup4 = | utakmica = 56 | golova = 280 | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = [[HAŠK|HAŠK]] 10:3 [[ŠK Željezničar Zagreb|Željezničar]] <br> [[HŠK Concordia Zagreb|Concordia]] 11:2 [[HŠK Zagorac Zagreb|Sokol]] | pobjednički niz = [[HŠK Concordia Zagreb|Concordia]] (10) | niz neporaženosti = [[HAŠK|HAŠK]] (13) | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1928./29.|1928./29.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1930./31.|1930./31.]] }} '''Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1929./30.''' bilo je jedanaesto po redu nogometno natjecanje u organizaciji [[Zagrebački nogometni podsavez|Zagrebačkog nogometnog podsaveza]]. Natjecanje je započelo [[10. studenog]] [[1929.]] godine, a završilo [[22. lipnja]] [[1930.]] godine. Utakmice su odigrane u burnoj sezoni u kojoj je [[Jugoslavenski nogometni savez]] prebačen iz [[Zagreb]]a u [[Beograd]], a [[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb|Građanski]] je imao razdor u klubu (stari – mladi), te je nastao novi klub [[ZŠK Građanski 1911|Građanski 1911]]. Prvakom je postao [[HAŠK|HAŠK]], drugi put za redom, nakon što je [[15. lipnja]] [[1930.]] godine u predzadnjoj utakmici pred 4000 gledatelja na [[Stadion Maksimir|Igralištu HAŠK-a]] u [[Maksimir]]u pobijedio [[HŠK Concordia Zagreb|Concordiju]] 3:0. == Natjecateljski sustav == U I. razredu igralo je 8 momčadi [[Bergerove tablice|dvokružnim natjecateljskim sustavom]]. Prvak i doprvak plasirali su se u [[Prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1930.|prednatjecanje državnog prvenstva]], a posljednja momčad na ljestvici ispala je u II. razred. == Prvenstvo Zagreba == === I. razred === ==== Rezultati ==== {|class="wikitable" !rezultatska križaljka !HAŠ !CON !GRA !VIK !ŠPA !SOK !ŽEL !CRO |- ! [[HAŠK|HAŠK]] ! HAŠ | 2:1 | 0:0 | 9:1 | 4:2<ref name="Politika, 19.12.1929., str. 9">Rezultat utakmice izračunat na osnovu svih rezultata i ljestvice objavljene u izvoru [http://scc.digital.bkp.nb.rs/document/P-2484-1929 Politika, 19.12.1929., str. 9] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150204031534/http://scc.digital.bkp.nb.rs/document/P-2484-1929 |date=4. veljače 2015. }}</ref> | 4:0 | 10:3 | 6:1 |- ! [[HŠK Concordia Zagreb|Concordia]] | 0:3 ! CON | 5:0 | 1:0 | 9:1 | 6:1 | 5:2 | 9:2<ref name="Politika, 19.12.1929., str. 9"/> |- ! [[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb|Građanski]] | 3:1 | 0:2 ! GRA | 3:0<ref>Utakmica je registrirana 3:0 za Građanski jer igrači Viktorije nisu htjeli igrati utakmicu, a zahtijevali su da se utakmica odgodi zbog loših vremenskih prilika</ref> | 4:2 | 5:0 | 1:0 | 8:0 |- ! [[ZŠK Viktorija|Viktorija]] | 2:3 | 3:8 | 3:1 ! VIK | 2:0 | 6:0 | 1:1 | 1:1 |- ! [[NK Šparta Elektra Zagreb|Šparta]] | 0:3 | 0:9 | 2:3 | 2:1 ! ŠPA | 1:1 | 1:0 | 2:0 |- ! [[HŠK Zagorac Zagreb|Sokol]] | 0:3 | 2:11 | 1:2 | 2:1 | ?<ref>Iz dostupnih izvora nepoznat je rezultat utakmice Šparta – Sokol. Rezultat nije moguće jednoznačno izračunati iz konačne ljestvice jer ista sadrži pogrešku. Izračun pokazuje dva rezultata: 2:0 za Špartu i/ili 3:0 za Sokol</ref> ! SOK | 2:1 | 5:1 |- ! [[ŠK Željezničar Zagreb|Željezničar]] | 1:5<ref>U izvoru [http://scc.digital.bkp.nb.rs/document/P-2484-1930 Politika, 07.04.1930., str. 9] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150121042111/http://scc.digital.bkp.nb.rs/document/P-2484-1930 |date=21. siječnja 2015. }} se u uvodu opisa utakmice navodi rezultat 2:5, a na kraju teksta 1:5. Na osnovu ljestvice objavljene u [http://scc.digital.bkp.nb.rs/document/P-2484-1930 Politici 29.04.1930.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150121042111/http://scc.digital.bkp.nb.rs/document/P-2484-1930 |date=21. siječnja 2015. }} točan rezultat je 1:5</ref> | 0:3 | 1:7<ref>Iz izvora [http://scc.digital.bkp.nb.rs/document/P-2484-1930 Politika, 16.06.1930., str. 11] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150121042111/http://scc.digital.bkp.nb.rs/document/P-2484-1930 |date=21. siječnja 2015. }} rezultat utakmice je 1:6. S obzirom na navedeni rezultat i ljestvicu iz izvora [http://povijestdinama.com/index.php/2012-04-24-15-03-12/1921-1930/sezona-192930 Povijestdinama.com, Sezona 1929/30.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150123055716/http://povijestdinama.com/index.php/2012-04-24-15-03-12/1921-1930/sezona-192930 |date=23. siječnja 2015. }} najvjerojatnije je točan rezultat 1:7</ref> | 1:1 | 6:3 | 0:1 ! ŽEL | 2:1 |- ! [[AŠK Croatia Zagreb|Croatia]] | 0:8 | 0:8 | 0:9 | 2:7<ref>Iz dostupnih izvora nepoznat je rezultat utakmice Viktorija – Croatia. Na osnovu svih rezultata i konačne ljestvice dobiva se rezultat 7:2 za Viktoriju</ref> | 0:2 | 1:0 | 0:4 ! CRO |} '''Jesenski dio:'''<br/> 10. 11. 1929. HAŠK – Viktorija 9:1, Concordia – Šparta 9:1, Sokol – Croatia 5:1, Građanski – Željezničar 1:0<br/> 17. 11. 1929. Viktorija – Šparta 2:0, Sokol – Željezničar 2:1, Građanski – Croatia 8:0, HAŠK – Concordia 2:1<br/> 24. 11. 1929. Građanski – Sokol 3:0, Viktorija – Željezničar 1:1, Concordia – Croatia 9:2, HAŠK – Šparta 4:2<br/> 1. 12. 1929. Concordia – Građanski 5:0, Viktorija – Sokol 6:0, HAŠK – Croatia 6:1, Šparta – Željezničar 1:0<br/> 8. 12. 1929. Viktorija – Croatia 1:1, Šparta – Sokol 1:1, Concordia – Željezničar 5:2, HAŠK – Građanski 0:0<br/> 15. 12. 1929. HAŠK – Sokol 4:0, Građanski – Šparta 4:2, Željezničar – Croatia 3:1, Concordia – Viktorija 1:0<br/> 12. 1. 1930. Građanski – Viktorija 3:0, Concordia – Sokol 6:1, HAŠK – Željezničar 10:3<br/> 19. 1. 1930. Croatia – Šparta 2:0<br/> '''Proljetni dio:'''<br/> 22. 3. 1930. Željezničar – Croatia 4:0, Concordia – Sokol 11:2, HAŠK – Šparta 3:0, Viktorija – Građanski 3:1<br/> 30. 3. 1930. Concordia – Šparta 9:0, Građanski – Croatia 9:0, HAŠK – Sokol 3:0, Viktorija – Željezničar 1:1<br/> 6. 4. 1930. HAŠK – Željezničar 5:1, Concordia – Viktorija 8:3, Šparta – Croatia 2:0<br/> 27. 4. 1930. Građanski – Šparta 3:2, Croatia – Sokol 1:0<br/> 4. 5. 1930. Šparta – Sokol 2:0, Viktorija – Croatia 7:2<br/> 18. 5. 1930. Concordia – Građanski 2:0, Sokol – Željezničar 1:0, Šparta – Viktorija 2:1, HAŠK – Croatia 8:0<br/> 25. 5. 1930. Concordia – Željezničar 3:0, HAŠK – Viktorija 3:2, Građanski – Sokol 2:1<br/> 1. 6. 1930. Sokol – Viktorija 2:1<br/> 8. 6. 1930. Concordia – Croatia 8:0, Željezničar – Šparta 6:3<br/> 15. 6. 1930. Građanski – Željezničar 7:1, HAŠK – Concordia 3:0<br/> 22. 6. 1930. Građanski – HAŠK 3:1 ==== Ljestvica ==== {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |-style="background:#FFEFD5;" |1. || [[HAŠK]] ||14||12||1||1||61||14||4,357||25 |-style="background:#FFEFD5;" |2. || [[HŠK Concordia Zagreb|Concordia]] ||14||12||0||2||77||16||4,813||24 |- |3. || [[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb|Građanski]] ||14||10||1||3||49||15||3,267||21 |- |4. || [[ZŠK Viktorija|Viktorija]] ||14||4||3||7||29||34||0,853||11 |- |5. || [[NK Šparta Elektra Zagreb|Šparta]] ||14||5||1||8||18||45||0,400||11 |- |6. || [[HŠK Zagorac Zagreb|Sokol]] ||14||4||1||9||15||44||0,341||9 |- |7. || [[ŠK Željezničar Zagreb|Željezničar]] ||14||3||2||9||22||41||0,537||8 |- style="background:#FFAAAA |8. || [[AŠK Croatia Zagreb|Croatia]] ||14||1||1||12||9||71||0,127||3 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="exyu">[https://web.archive.org/web/20160701162609/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/61-1929-1930#zagrebački-podsavez-i-razred exyufudbal, ZAGREBAČKI PODSAVEZ - I RAZRED]</ref><ref name="nicoletti"/> </small> |} * Prvak HAŠK i doprvak Concordia plasirali su se u [[Prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1929.|prednatjecanje državnog prvenstva]] * Croatia je ispala u II. razred === II. razred === * Sudionici: 10.<ref name="maks">[https://web.archive.org/web/20160304133841/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1929-30_treci_razred.htm nk-maksimir.hr]</ref> * Prvak II. razreda prvenstva Zagreba bio je [[ŠK Grafičar Zagreb|Grafičar]], te se time plasirao u I. razred za sezonu [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1930./31.|1930./31.]] === III. razred === 15. 9. 1929. Sava – Borongaj 15:2, Olympia – Maksimir 2:0, Pekarski – Atena 4:3, Ferraria – Zmaj 4:3, Poštanski – ZŠK 4:1<br/> 22. 9. 1929. Sava – Pekarski 0:0, Ferraria – Maksimir 6:2, Atena – Zmaj 2:2, Poštanski – Olympia 2:2, ZŠK – Borongaj 2:1<br/> 29. 9. 1929. Sava – Zmaj 1:2, Pekarski – Borongaj 2:1, Atena – Maksimir 0:5, ZŠK – Olympia 2:2, Ferraria – Poštanski 2:2<br/> 13. 10. 1929. Maksimir – Borongaj 3:0, Poštanski – Pekarski 1:1, Ferraria – Sava 1:0, Atena – Olympia 1:4<br/> 20. 10. 1929. ZŠK – Maksimir 4:0, Olympia – Borongaj 5:2, Ferraria – Pekarski 3:1, Poštanski – Pekarski 1:1, Atena – Sava 1:2<br/> 27. 10. 1929. Udruženi – Poštanski 5:1<br/> 3. 11. 1929. Pekarski – Zmaj 1:3, Udruženi – Borongaj 3:1, Ferraria – Olympia 3:0, Poštanski – Sava 0:1<br/> 10. 11. 1929. Udruženi – Ferraria 1:5, Pekarski – Olympia 0:2, ZŠK – Sava 3:5<br/> 17. 11. 1929. ZŠK – Ferraria 0:0, Sava – Maksimir 8:0, Zmaj – Borongaj 2:2<br/> 4. 11. 1929. Poštanski – Maksimir 1:3, Olympia – Zmaj 2:1, ZŠK – Zmaj 0:2<br/> 8. 12. 1929. Ferraria – Borongaj 1:2, Sava – Olympia 1:1, Maksimir – Zmaj 2:3<br/> 15. 12. 1929. ZŠK – Zmaj 0:2, Poštanski – Borongaj 1:4. Pekarski – Maksimir 0:0<br/> 22. 12. 1929. ZŠK – Pekarski 3:3, Maksimir – Olympia 3:2, Sava – Udruženi 2:0<br/> 29. 12. 1929. Udruženi – ZŠK 1:4<br/> 23. 3. 1930. Borongaj – Zmaj 4:0, Maksimir – Olympia 3:2, Sava – Udruženi 2:0, ZŠK – Pekarski 3:1<br/> 30. 3. 1930. Borongaj – Maksimir 3:1, Ferraria – Pekarski 5:1, Olympia – Zmaj 3:1. ZŠK – Udruženi 2:1<br/> 6. 4. 1930. Olympia – Borongaj 2:2, Pekarski – Maksimir 6:0, Ferraria – Zmaj 5:1<br/> 13. 4. 1930. Ferraria – Maksimir 2:0, Sava – Zmaj 3:0, Pekarski – Borongaj 9:0<br/> 27. 4. 1930. ZŠK – Borongaj (prekid, nastavljeno 11.5.1930.) 5:0<br/> 4. 5. 1930. ZŠK – Ferraria 2:2, Pekarski – Zmaj 5:0, Sava – Olympia 1:3, Udruženi – Maksimir 4:1<br/> 11. 5. 1930. Sava – Ferraria 0:4, ZŠK – Maksimir 4:0, Udruženi – Borongaj 1:2<br/> 18. 5. 1930. Udruženi – Pekarski 3:1<br/> 25. 5. 1930. Pekarski – Olympia 1:3, Zmaj – Maksimir 1:5, ZŠK – Sava 0:0, Ferraria – Borongaj 2:1<br/> 1. 6. 1930. ZŠK – Olympia 0:2, Udruženi – Zmaj 3:1, Sava – Pekarski 6:0<br/> 15. 6. 1930. Sava – Maksimir 8:1, ZŠK – Zmaj 3:6, Udruženi – Olympia 1:5<br/> 22. 6. 1930. Sava – Borongaj 4:1, Ferraria – Udruženi 2:0, Sava – Udruženi 2:0 {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- style="background:#B0FFB0;" |1. || [[ŠK Ferraria Zagreb|Ferraria]] ||17||13||3||1||48||16||3,000||29 |- |2. || [[HŠK Olympia Zagreb|Olympia]] ||17||10||4||3||39||21||1,857||24 |- |3. || [[HŠK Sava Zagreb|Sava]] ||17||10||3||4||57||19||3,000||23 |- |4. || [[ŠK Zagreb|ZŠK]] ||17||7||5||5||38||30||1,266||19 |- |5. || [[Prvi pekarski ŠK Zagreb|Pekarski]] ||17||5||4||8||36||36||1,000||14 |- |6. || [[HŠK Zmaj Zagreb|Zmaj]] ||17||5||3||9||28||45||0,622||13 |- |7. || [[HŠK Borongaj Zagreb|Borongaj]] ||17||5||2||10||28||58||0,482||12 |- |8. || [[Hrvatski udruženi športski klub Zagreb|Udruženi]] ||17||5||1||11||30||44||0,681||11 |- |9. || [[NK Maksimir Zagreb|Maksimir]] ||17||5||1||11||26||54||0,481||11 |- | || [[NK Poštar Zagreb|Poštanski]] ||colspan="8"|<center> <small> ''Odustali'' |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="maks"/> </small> |} * Poštanski je nestao tijekom zimske stanke, ali s obzirom dan je odigrao pola sezone, međusobni ishodi ostaju. Krajem listopada 1929. došlo je do ujedinjenja Atene i Borca u Udruženi (Hrvatski Udruženi Športski Klub).<ref name="maks"/> === IV. razred === * Sudionici: 8.<ref name="maks"/> == Prvenstvo provincije == Gospićka župa osnovana je 1931. kao deseta župa ZNP-a za klubove [[Gospić]]a. Župa je ukinuta 1933., a klubovi s njezina područja pripojeni su drugoj karlovačkoj župi.<ref>[http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], str. 163.</ref> {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Župa || Prvak |- | [[Prvenstvo Sušačke župe u nogometu 1929./30.|Sušačka župa]] || [[HNK Orijent|Orient Sušak]] |- | [[Prvenstvo Karlovačke župe u nogometu 1929./30.|Karlovačka župa]] || [[Građanski ŠK Karlovac|Građanski Karlovac]] |- | [[Prvenstvo Varaždinske župe u nogometu 1929./30.|Varaždinska župa]] || [[NK Čakovec|ČŠK Čakovec]] |- | [[Prvenstvo Bjelovarske župe u nogometu 1929./30.|Bjelovarska župa]] || [[Križevački građanski ŠK|KGŠK Križevci]] |- | [[Prvenstvo Brodske župe u nogometu 1929./30.|Brodska župa]] || [[NK Marsonia Slavonski Brod|BŠK Marsonija]] |- | [[Prvenstvo Banjalučke župe u nogometu 1929./30.|Banjalučka župa]] || [[ŠK Balkan Banja Luka|Balkan Banja Luka]] |- | [[Prvenstvo Bosanskokrajinske župe u nogometu 1929./30.|Bosanskokrajinska župa]] || [[FK Sloboda Novi Grad|Sloboda B. Novi]] |- | [[Prvenstvo Sisačke župe u nogometu 1929./30.|Sisačka župa]] || [[ŠK Slavija Sisak|Slavija Sisak]] |- | [[Prvenstvo Velikogoričke župe u nogometu 1929./30.|Velikogorička župa]] || [[HLSK Olimp Velika Gorica|Olimp V. Gorica]] |- | [[Prvenstvo Moslavačke župe u nogometu 1929./30.|Moslavačka župa]] || [[SŠU Graničar Ɖurđevac|Graničar Ɖurđevac]] |- |colspan="6" align="left"|<small> Izvori:<ref name="nicoletti">[https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1926-30/ claudionicoletti.eu]</ref><ref name="milorad">[http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], str. 148-149.</ref> </small> |} {| class="wikitable" style="text-align: center" |- |colspan="3" style="background-color:#D0D0D0" align=center|'''1. kolo''' || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''Rez.'''</small> |- | [[SŠU Graničar Ɖurđevac|Graničar Ɖurđevac]] ||–|| '''[[NK Čakovec|ČŠK Čakovec]]''' || 2:3 |- | '''[[Križevački građanski SK|KGŠK Križevci]]''' ||–|| [[HNK Orijent|Orient Sušak]] || 2:1 |- | '''[[ŠK Slavija Sisak|Slavija Sisak]]''' ||–|| [[FK Sloboda Novi Grad|Sloboda B. Novi]] || 1:0 |- |colspan="3" style="background-color:#D0D0D0" align=center|'''2. kolo''' || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''Rez.'''</small> |- | '''[[NK Čakovec|ČŠK Čakovec]]''' ||–|| [[Križevački građanski ŠK|KGŠK Križevci]] || 5:1 |- | '''[[ŠK Slavija Sisak|Slavija Sisak]]''' ||–|| [[HLSK Olimp Velika Gorica|Olimp V. Gorica]] || 6:0 |- |colspan="3" style="background-color:#D0D0D0" align=center|'''3. kolo''' || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''Rez.'''</small> |- | '''[[ŠK Slavija Sisak|Slavija Sisak]]''' ||–|| [[NK Čakovec|ČŠK Čakovec]] || 3:2 |- |colspan="3" style="background-color:#D0D0D0" align=center|'''Polufinale''' || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''Rez.'''</small> |- | '''[[ŠK Slavija Sisak|Slavija Sisak]]''' ||–|| [[Građanski ŠK Karlovac|Građanski Karlovac]] || 2:1 |- | '''[[NK Marsonia Slavonski Brod|BŠK Marsonija]]''' ||–|| [[ŠK Balkan Banja Luka|Balkan Banja Luka]] || 8:2 |- |colspan="3" style="background-color:#D0D0D0" align=center|'''Finale''' || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''[[Zagreb]]<br />20. 7. 1930.'''</small> |- |bgcolor="#B0FFB0;"| '''[[NK Marsonia Slavonski Brod|BŠK Marsonija]]''' ||–|| [[ŠK Slavija Sisak|Slavija Sisak]] || 2:0 |- |colspan="5" align="left"|<small> Izvori:<ref name="nicoletti"/><ref name="milorad"/> </small> |} * Marsonija je prvak provincijskog prvenstva ZNP-a == Finale podsaveza == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- |colspan="3" style="background-color:#D0D0D0" align=center|'''Finale''' || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''[[Brod na Savi]]<br />24. 8. 1930.'''</small> |- | [[NK Marsonia Slavonski Brod|BŠK Marsonija]] ||–||bgcolor="gold"| '''[[HAŠK|HAŠK Zagreb]]''' || 1:3 |- |colspan="5" align="left"|<small> Izvori:<ref name="milorad"/> </small> |} * HAŠK je prvak podsaveza == Poveznice == * [[Zagrebački nogometni savez]] * [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1930.]] * [[Prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1930.]] == Vanjske poveznice == Konačna ljestvica preuzeta iz izvora [http://povijestdinama.com/index.php/2012-04-24-15-03-12/1921-1930/sezona-192930 Povijestdinama.com Sezona 1929/30.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150123055716/http://povijestdinama.com/index.php/2012-04-24-15-03-12/1921-1930/sezona-192930 |date=23. siječnja 2015. }} sadrži najvjerojatnije pogrešku. Ukupan zbroj postignutih pogodaka svih momčadi i ukupan zbroj primljenih pogodaka svih momčadi nije jednak (277:282) * Antun Škrtić, H.A.Š.K. 1903-1993 - HRVATSKI AKADEMSKI ŠPORTSKI KLUB, [1993.] Zagreb, str. 45 {{ISBN|953-96001-0-3}} * [http://povijestdinama.com/index.php/2012-04-24-15-03-12/1921-1930/sezona-192930 Povijest GNK Dinamo: Sezona 1929/30.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150123055716/http://povijestdinama.com/index.php/2012-04-24-15-03-12/1921-1930/sezona-192930 |date=23. siječnja 2015. }} * [http://povijestdinama.com/index.php/2012-04-24-15-03-12/1931-1940/sezona-193031 Povijest GNK Dinamo: Sezona 1930/31.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150123055721/http://povijestdinama.com/index.php/2012-04-24-15-03-12/1931-1940/sezona-193031 |date=23. siječnja 2015. }} * (srpski) [http://scc.digital.bkp.nb.rs/collection/politika Politika, brojevi od 11.11.1929., str. 9; 18.11.1929., str 10; 25.11.1929., str. 10; 02.12.1929., str. 10; 09.12.1929., str. 9; 16.12.1929., str. 9; 19.12.1929., str. 9; 23.12.1929., str. 9; 13.01.1930., str. 10; 20.01.1930, str. 10; 24.03.1930., str. 9; 25.03.1930., str. 9; 31.03.1930., str. 11; 07.04.1930., str. 9; 28.04.1930., str. 10; 29.04.1930., str. 9; 19.05.1930., str. 10; 26.05.1930., str. 10; 02.06.1930., str. 9; 15.06.1930., str. 12; 16.06.1930., str. 11; 23.06.1930., str. 10] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150204011407/http://scc.digital.bkp.nb.rs/collection/politika |date=4. veljače 2015. }} * [https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1926-30/ KINGDOM OF SLOVENES, CROATES AND SERBS 1926-30] * [https://web.archive.org/web/20160701162609/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/61-1929-1930#zagrebački-podsavez-i-razred exyufudbal, ZAGREBAČKI PODSAVEZ - I RAZRED] * Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 148-149. * [https://web.archive.org/web/20160304133841/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1929-30_treci_razred.htm nk-maksimir.hr, Sezona 1929./30.] == Izvori == <small> {{izvori}} </small> {{sport start}} {{Prvenstva grada Zagreba u nogometu}} {{ZNP sezone}} {{YU nogomet 1929./30.}} {{sport kraj}} <!-- [[Kategorija:Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza|1929-30]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja po sezonama (1918. – 1941.)|1929-30 Zagreb]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini Jugoslaviji - sezona 1929./30.|Zagreb ]] --> f9p9itrqj4k1siedgk01ikobqe3hwar 7427920 7427919 2026-04-11T08:18:49Z Ame71 128419 /* Prvenstvo provincije */ 7427920 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza | sezona = 1929./30. | izdanje = 11. | država = {{Z|Kr JUG}} [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum = | prvaci = [[HAŠK]] <small>(4. naslov)</small> | promovirani = [[ŠK Grafičar Zagreb|Grafičar]] | degradirani = [[AŠK Croatia Zagreb|Croatia]] | kontinentalni kup1 = | kvalifikanti kup1 = | kontinentalni kup2 = | kvalifikanti kup2 = | kontinentalni kup3 = | kvalifikanti kup3 = | kontinentalni kup4 = | kvalifikanti kup4 = | utakmica = 56 | golova = 280 | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = [[HAŠK|HAŠK]] 10:3 [[ŠK Željezničar Zagreb|Željezničar]] <br> [[HŠK Concordia Zagreb|Concordia]] 11:2 [[HŠK Zagorac Zagreb|Sokol]] | pobjednički niz = [[HŠK Concordia Zagreb|Concordia]] (10) | niz neporaženosti = [[HAŠK|HAŠK]] (13) | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1928./29.|1928./29.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1930./31.|1930./31.]] }} '''Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1929./30.''' bilo je jedanaesto po redu nogometno natjecanje u organizaciji [[Zagrebački nogometni podsavez|Zagrebačkog nogometnog podsaveza]]. Natjecanje je započelo [[10. studenog]] [[1929.]] godine, a završilo [[22. lipnja]] [[1930.]] godine. Utakmice su odigrane u burnoj sezoni u kojoj je [[Jugoslavenski nogometni savez]] prebačen iz [[Zagreb]]a u [[Beograd]], a [[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb|Građanski]] je imao razdor u klubu (stari – mladi), te je nastao novi klub [[ZŠK Građanski 1911|Građanski 1911]]. Prvakom je postao [[HAŠK|HAŠK]], drugi put za redom, nakon što je [[15. lipnja]] [[1930.]] godine u predzadnjoj utakmici pred 4000 gledatelja na [[Stadion Maksimir|Igralištu HAŠK-a]] u [[Maksimir]]u pobijedio [[HŠK Concordia Zagreb|Concordiju]] 3:0. == Natjecateljski sustav == U I. razredu igralo je 8 momčadi [[Bergerove tablice|dvokružnim natjecateljskim sustavom]]. Prvak i doprvak plasirali su se u [[Prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1930.|prednatjecanje državnog prvenstva]], a posljednja momčad na ljestvici ispala je u II. razred. == Prvenstvo Zagreba == === I. razred === ==== Rezultati ==== {|class="wikitable" !rezultatska križaljka !HAŠ !CON !GRA !VIK !ŠPA !SOK !ŽEL !CRO |- ! [[HAŠK|HAŠK]] ! HAŠ | 2:1 | 0:0 | 9:1 | 4:2<ref name="Politika, 19.12.1929., str. 9">Rezultat utakmice izračunat na osnovu svih rezultata i ljestvice objavljene u izvoru [http://scc.digital.bkp.nb.rs/document/P-2484-1929 Politika, 19.12.1929., str. 9] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150204031534/http://scc.digital.bkp.nb.rs/document/P-2484-1929 |date=4. veljače 2015. }}</ref> | 4:0 | 10:3 | 6:1 |- ! [[HŠK Concordia Zagreb|Concordia]] | 0:3 ! CON | 5:0 | 1:0 | 9:1 | 6:1 | 5:2 | 9:2<ref name="Politika, 19.12.1929., str. 9"/> |- ! [[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb|Građanski]] | 3:1 | 0:2 ! GRA | 3:0<ref>Utakmica je registrirana 3:0 za Građanski jer igrači Viktorije nisu htjeli igrati utakmicu, a zahtijevali su da se utakmica odgodi zbog loših vremenskih prilika</ref> | 4:2 | 5:0 | 1:0 | 8:0 |- ! [[ZŠK Viktorija|Viktorija]] | 2:3 | 3:8 | 3:1 ! VIK | 2:0 | 6:0 | 1:1 | 1:1 |- ! [[NK Šparta Elektra Zagreb|Šparta]] | 0:3 | 0:9 | 2:3 | 2:1 ! ŠPA | 1:1 | 1:0 | 2:0 |- ! [[HŠK Zagorac Zagreb|Sokol]] | 0:3 | 2:11 | 1:2 | 2:1 | ?<ref>Iz dostupnih izvora nepoznat je rezultat utakmice Šparta – Sokol. Rezultat nije moguće jednoznačno izračunati iz konačne ljestvice jer ista sadrži pogrešku. Izračun pokazuje dva rezultata: 2:0 za Špartu i/ili 3:0 za Sokol</ref> ! SOK | 2:1 | 5:1 |- ! [[ŠK Željezničar Zagreb|Željezničar]] | 1:5<ref>U izvoru [http://scc.digital.bkp.nb.rs/document/P-2484-1930 Politika, 07.04.1930., str. 9] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150121042111/http://scc.digital.bkp.nb.rs/document/P-2484-1930 |date=21. siječnja 2015. }} se u uvodu opisa utakmice navodi rezultat 2:5, a na kraju teksta 1:5. Na osnovu ljestvice objavljene u [http://scc.digital.bkp.nb.rs/document/P-2484-1930 Politici 29.04.1930.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150121042111/http://scc.digital.bkp.nb.rs/document/P-2484-1930 |date=21. siječnja 2015. }} točan rezultat je 1:5</ref> | 0:3 | 1:7<ref>Iz izvora [http://scc.digital.bkp.nb.rs/document/P-2484-1930 Politika, 16.06.1930., str. 11] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150121042111/http://scc.digital.bkp.nb.rs/document/P-2484-1930 |date=21. siječnja 2015. }} rezultat utakmice je 1:6. S obzirom na navedeni rezultat i ljestvicu iz izvora [http://povijestdinama.com/index.php/2012-04-24-15-03-12/1921-1930/sezona-192930 Povijestdinama.com, Sezona 1929/30.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150123055716/http://povijestdinama.com/index.php/2012-04-24-15-03-12/1921-1930/sezona-192930 |date=23. siječnja 2015. }} najvjerojatnije je točan rezultat 1:7</ref> | 1:1 | 6:3 | 0:1 ! ŽEL | 2:1 |- ! [[AŠK Croatia Zagreb|Croatia]] | 0:8 | 0:8 | 0:9 | 2:7<ref>Iz dostupnih izvora nepoznat je rezultat utakmice Viktorija – Croatia. Na osnovu svih rezultata i konačne ljestvice dobiva se rezultat 7:2 za Viktoriju</ref> | 0:2 | 1:0 | 0:4 ! CRO |} '''Jesenski dio:'''<br/> 10. 11. 1929. HAŠK – Viktorija 9:1, Concordia – Šparta 9:1, Sokol – Croatia 5:1, Građanski – Željezničar 1:0<br/> 17. 11. 1929. Viktorija – Šparta 2:0, Sokol – Željezničar 2:1, Građanski – Croatia 8:0, HAŠK – Concordia 2:1<br/> 24. 11. 1929. Građanski – Sokol 3:0, Viktorija – Željezničar 1:1, Concordia – Croatia 9:2, HAŠK – Šparta 4:2<br/> 1. 12. 1929. Concordia – Građanski 5:0, Viktorija – Sokol 6:0, HAŠK – Croatia 6:1, Šparta – Željezničar 1:0<br/> 8. 12. 1929. Viktorija – Croatia 1:1, Šparta – Sokol 1:1, Concordia – Željezničar 5:2, HAŠK – Građanski 0:0<br/> 15. 12. 1929. HAŠK – Sokol 4:0, Građanski – Šparta 4:2, Željezničar – Croatia 3:1, Concordia – Viktorija 1:0<br/> 12. 1. 1930. Građanski – Viktorija 3:0, Concordia – Sokol 6:1, HAŠK – Željezničar 10:3<br/> 19. 1. 1930. Croatia – Šparta 2:0<br/> '''Proljetni dio:'''<br/> 22. 3. 1930. Željezničar – Croatia 4:0, Concordia – Sokol 11:2, HAŠK – Šparta 3:0, Viktorija – Građanski 3:1<br/> 30. 3. 1930. Concordia – Šparta 9:0, Građanski – Croatia 9:0, HAŠK – Sokol 3:0, Viktorija – Željezničar 1:1<br/> 6. 4. 1930. HAŠK – Željezničar 5:1, Concordia – Viktorija 8:3, Šparta – Croatia 2:0<br/> 27. 4. 1930. Građanski – Šparta 3:2, Croatia – Sokol 1:0<br/> 4. 5. 1930. Šparta – Sokol 2:0, Viktorija – Croatia 7:2<br/> 18. 5. 1930. Concordia – Građanski 2:0, Sokol – Željezničar 1:0, Šparta – Viktorija 2:1, HAŠK – Croatia 8:0<br/> 25. 5. 1930. Concordia – Željezničar 3:0, HAŠK – Viktorija 3:2, Građanski – Sokol 2:1<br/> 1. 6. 1930. Sokol – Viktorija 2:1<br/> 8. 6. 1930. Concordia – Croatia 8:0, Željezničar – Šparta 6:3<br/> 15. 6. 1930. Građanski – Željezničar 7:1, HAŠK – Concordia 3:0<br/> 22. 6. 1930. Građanski – HAŠK 3:1 ==== Ljestvica ==== {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |-style="background:#FFEFD5;" |1. || [[HAŠK]] ||14||12||1||1||61||14||4,357||25 |-style="background:#FFEFD5;" |2. || [[HŠK Concordia Zagreb|Concordia]] ||14||12||0||2||77||16||4,813||24 |- |3. || [[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb|Građanski]] ||14||10||1||3||49||15||3,267||21 |- |4. || [[ZŠK Viktorija|Viktorija]] ||14||4||3||7||29||34||0,853||11 |- |5. || [[NK Šparta Elektra Zagreb|Šparta]] ||14||5||1||8||18||45||0,400||11 |- |6. || [[HŠK Zagorac Zagreb|Sokol]] ||14||4||1||9||15||44||0,341||9 |- |7. || [[ŠK Željezničar Zagreb|Željezničar]] ||14||3||2||9||22||41||0,537||8 |- style="background:#FFAAAA |8. || [[AŠK Croatia Zagreb|Croatia]] ||14||1||1||12||9||71||0,127||3 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="exyu">[https://web.archive.org/web/20160701162609/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/61-1929-1930#zagrebački-podsavez-i-razred exyufudbal, ZAGREBAČKI PODSAVEZ - I RAZRED]</ref><ref name="nicoletti"/> </small> |} * Prvak HAŠK i doprvak Concordia plasirali su se u [[Prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1929.|prednatjecanje državnog prvenstva]] * Croatia je ispala u II. razred === II. razred === * Sudionici: 10.<ref name="maks">[https://web.archive.org/web/20160304133841/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1929-30_treci_razred.htm nk-maksimir.hr]</ref> * Prvak II. razreda prvenstva Zagreba bio je [[ŠK Grafičar Zagreb|Grafičar]], te se time plasirao u I. razred za sezonu [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1930./31.|1930./31.]] === III. razred === 15. 9. 1929. Sava – Borongaj 15:2, Olympia – Maksimir 2:0, Pekarski – Atena 4:3, Ferraria – Zmaj 4:3, Poštanski – ZŠK 4:1<br/> 22. 9. 1929. Sava – Pekarski 0:0, Ferraria – Maksimir 6:2, Atena – Zmaj 2:2, Poštanski – Olympia 2:2, ZŠK – Borongaj 2:1<br/> 29. 9. 1929. Sava – Zmaj 1:2, Pekarski – Borongaj 2:1, Atena – Maksimir 0:5, ZŠK – Olympia 2:2, Ferraria – Poštanski 2:2<br/> 13. 10. 1929. Maksimir – Borongaj 3:0, Poštanski – Pekarski 1:1, Ferraria – Sava 1:0, Atena – Olympia 1:4<br/> 20. 10. 1929. ZŠK – Maksimir 4:0, Olympia – Borongaj 5:2, Ferraria – Pekarski 3:1, Poštanski – Pekarski 1:1, Atena – Sava 1:2<br/> 27. 10. 1929. Udruženi – Poštanski 5:1<br/> 3. 11. 1929. Pekarski – Zmaj 1:3, Udruženi – Borongaj 3:1, Ferraria – Olympia 3:0, Poštanski – Sava 0:1<br/> 10. 11. 1929. Udruženi – Ferraria 1:5, Pekarski – Olympia 0:2, ZŠK – Sava 3:5<br/> 17. 11. 1929. ZŠK – Ferraria 0:0, Sava – Maksimir 8:0, Zmaj – Borongaj 2:2<br/> 4. 11. 1929. Poštanski – Maksimir 1:3, Olympia – Zmaj 2:1, ZŠK – Zmaj 0:2<br/> 8. 12. 1929. Ferraria – Borongaj 1:2, Sava – Olympia 1:1, Maksimir – Zmaj 2:3<br/> 15. 12. 1929. ZŠK – Zmaj 0:2, Poštanski – Borongaj 1:4. Pekarski – Maksimir 0:0<br/> 22. 12. 1929. ZŠK – Pekarski 3:3, Maksimir – Olympia 3:2, Sava – Udruženi 2:0<br/> 29. 12. 1929. Udruženi – ZŠK 1:4<br/> 23. 3. 1930. Borongaj – Zmaj 4:0, Maksimir – Olympia 3:2, Sava – Udruženi 2:0, ZŠK – Pekarski 3:1<br/> 30. 3. 1930. Borongaj – Maksimir 3:1, Ferraria – Pekarski 5:1, Olympia – Zmaj 3:1. ZŠK – Udruženi 2:1<br/> 6. 4. 1930. Olympia – Borongaj 2:2, Pekarski – Maksimir 6:0, Ferraria – Zmaj 5:1<br/> 13. 4. 1930. Ferraria – Maksimir 2:0, Sava – Zmaj 3:0, Pekarski – Borongaj 9:0<br/> 27. 4. 1930. ZŠK – Borongaj (prekid, nastavljeno 11.5.1930.) 5:0<br/> 4. 5. 1930. ZŠK – Ferraria 2:2, Pekarski – Zmaj 5:0, Sava – Olympia 1:3, Udruženi – Maksimir 4:1<br/> 11. 5. 1930. Sava – Ferraria 0:4, ZŠK – Maksimir 4:0, Udruženi – Borongaj 1:2<br/> 18. 5. 1930. Udruženi – Pekarski 3:1<br/> 25. 5. 1930. Pekarski – Olympia 1:3, Zmaj – Maksimir 1:5, ZŠK – Sava 0:0, Ferraria – Borongaj 2:1<br/> 1. 6. 1930. ZŠK – Olympia 0:2, Udruženi – Zmaj 3:1, Sava – Pekarski 6:0<br/> 15. 6. 1930. Sava – Maksimir 8:1, ZŠK – Zmaj 3:6, Udruženi – Olympia 1:5<br/> 22. 6. 1930. Sava – Borongaj 4:1, Ferraria – Udruženi 2:0, Sava – Udruženi 2:0 {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- style="background:#B0FFB0;" |1. || [[ŠK Ferraria Zagreb|Ferraria]] ||17||13||3||1||48||16||3,000||29 |- |2. || [[HŠK Olympia Zagreb|Olympia]] ||17||10||4||3||39||21||1,857||24 |- |3. || [[HŠK Sava Zagreb|Sava]] ||17||10||3||4||57||19||3,000||23 |- |4. || [[ŠK Zagreb|ZŠK]] ||17||7||5||5||38||30||1,266||19 |- |5. || [[Prvi pekarski ŠK Zagreb|Pekarski]] ||17||5||4||8||36||36||1,000||14 |- |6. || [[HŠK Zmaj Zagreb|Zmaj]] ||17||5||3||9||28||45||0,622||13 |- |7. || [[HŠK Borongaj Zagreb|Borongaj]] ||17||5||2||10||28||58||0,482||12 |- |8. || [[Hrvatski udruženi športski klub Zagreb|Udruženi]] ||17||5||1||11||30||44||0,681||11 |- |9. || [[NK Maksimir Zagreb|Maksimir]] ||17||5||1||11||26||54||0,481||11 |- | || [[NK Poštar Zagreb|Poštanski]] ||colspan="8"|<center> <small> ''Odustali'' |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="maks"/> </small> |} * Poštanski je nestao tijekom zimske stanke, ali s obzirom dan je odigrao pola sezone, međusobni ishodi ostaju. Krajem listopada 1929. došlo je do ujedinjenja Atene i Borca u Udruženi (Hrvatski Udruženi Športski Klub).<ref name="maks"/> === IV. razred === * Sudionici: 8.<ref name="maks"/> == Prvenstvo provincije == Contea di Varaždin Questa è la terza contea della Zrinski ZNP in cui competono le squadre provenienti dalle seguenti località: Varaždin, Ivanec, Čakovec, Samobor, Oroslavlje, Ludbreg. Dal 1932, le squadre del territorio di Čakovec e Pustakovec sono passate alla LJNP e sono state accorpate alla contea di Maribor. Nello stesso anno, le squadre di Koprivnica, che fino ad allora avevano gareggiato nella quarta contea di Bjelovar, sono state accorpate alla contea di Varaždin. Dal 1936, le squadre del territorio di Đurđevac e Đelekovac sono state accorpate a questa contea. Gospićka župa osnovana je 1931. kao deseta župa ZNP-a za klubove [[Gospić]]a. Župa je ukinuta 1933., a klubovi s njezina područja pripojeni su drugoj karlovačkoj župi.<ref>[http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], str. 163.</ref> {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Župa || Prvak |- | [[Prvenstvo Sušačke župe u nogometu 1929./30.|Sušačka župa]] || [[HNK Orijent|Orient Sušak]] |- | [[Prvenstvo Karlovačke župe u nogometu 1929./30.|Karlovačka župa]] || [[Građanski ŠK Karlovac|Građanski Karlovac]] |- | [[Prvenstvo Varaždinske župe u nogometu 1929./30.|Varaždinska župa]] || [[NK Čakovec|ČŠK Čakovec]] |- | [[Prvenstvo Bjelovarske župe u nogometu 1929./30.|Bjelovarska župa]] || [[Križevački građanski ŠK|KGŠK Križevci]] |- | [[Prvenstvo Brodske župe u nogometu 1929./30.|Brodska župa]] || [[NK Marsonia Slavonski Brod|BŠK Marsonija]] |- | [[Prvenstvo Banjalučke župe u nogometu 1929./30.|Banjalučka župa]] || [[ŠK Balkan Banja Luka|Balkan Banja Luka]] |- | [[Prvenstvo Bosanskokrajinske župe u nogometu 1929./30.|Bosanskokrajinska župa]] || [[FK Sloboda Novi Grad|Sloboda B. Novi]] |- | [[Prvenstvo Sisačke župe u nogometu 1929./30.|Sisačka župa]] || [[ŠK Slavija Sisak|Slavija Sisak]] |- | [[Prvenstvo Velikogoričke župe u nogometu 1929./30.|Velikogorička župa]] || [[HLSK Olimp Velika Gorica|Olimp V. Gorica]] |- | [[Prvenstvo Moslavačke župe u nogometu 1929./30.|Moslavačka župa]] || [[SŠU Graničar Ɖurđevac|Graničar Ɖurđevac]] |- |colspan="6" align="left"|<small> Izvori:<ref name="nicoletti">[https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1926-30/ claudionicoletti.eu]</ref><ref name="milorad">[http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], str. 148-149.</ref> </small> |} {| class="wikitable" style="text-align: center" |- |colspan="3" style="background-color:#D0D0D0" align=center|'''1. kolo''' || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''Rez.'''</small> |- | [[SŠU Graničar Ɖurđevac|Graničar Ɖurđevac]] ||–|| '''[[NK Čakovec|ČŠK Čakovec]]''' || 2:3 |- | '''[[Križevački građanski SK|KGŠK Križevci]]''' ||–|| [[HNK Orijent|Orient Sušak]] || 2:1 |- | '''[[ŠK Slavija Sisak|Slavija Sisak]]''' ||–|| [[FK Sloboda Novi Grad|Sloboda B. Novi]] || 1:0 |- |colspan="3" style="background-color:#D0D0D0" align=center|'''2. kolo''' || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''Rez.'''</small> |- | '''[[NK Čakovec|ČŠK Čakovec]]''' ||–|| [[Križevački građanski ŠK|KGŠK Križevci]] || 5:1 |- | '''[[ŠK Slavija Sisak|Slavija Sisak]]''' ||–|| [[HLSK Olimp Velika Gorica|Olimp V. Gorica]] || 6:0 |- |colspan="3" style="background-color:#D0D0D0" align=center|'''3. kolo''' || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''Rez.'''</small> |- | '''[[ŠK Slavija Sisak|Slavija Sisak]]''' ||–|| [[NK Čakovec|ČŠK Čakovec]] || 3:2 |- |colspan="3" style="background-color:#D0D0D0" align=center|'''Polufinale''' || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''Rez.'''</small> |- | '''[[ŠK Slavija Sisak|Slavija Sisak]]''' ||–|| [[Građanski ŠK Karlovac|Građanski Karlovac]] || 2:1 |- | '''[[NK Marsonia Slavonski Brod|BŠK Marsonija]]''' ||–|| [[ŠK Balkan Banja Luka|Balkan Banja Luka]] || 8:2 |- |colspan="3" style="background-color:#D0D0D0" align=center|'''Finale''' || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''[[Zagreb]]<br />20. 7. 1930.'''</small> |- |bgcolor="#B0FFB0;"| '''[[NK Marsonia Slavonski Brod|BŠK Marsonija]]''' ||–|| [[ŠK Slavija Sisak|Slavija Sisak]] || 2:0 |- |colspan="5" align="left"|<small> Izvori:<ref name="nicoletti"/><ref name="milorad"/> </small> |} * Marsonija je prvak provincijskog prvenstva ZNP-a == Finale podsaveza == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- |colspan="3" style="background-color:#D0D0D0" align=center|'''Finale''' || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''[[Brod na Savi]]<br />24. 8. 1930.'''</small> |- | [[NK Marsonia Slavonski Brod|BŠK Marsonija]] ||–||bgcolor="gold"| '''[[HAŠK|HAŠK Zagreb]]''' || 1:3 |- |colspan="5" align="left"|<small> Izvori:<ref name="milorad"/> </small> |} * HAŠK je prvak podsaveza == Poveznice == * [[Zagrebački nogometni savez]] * [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1930.]] * [[Prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1930.]] == Vanjske poveznice == Konačna ljestvica preuzeta iz izvora [http://povijestdinama.com/index.php/2012-04-24-15-03-12/1921-1930/sezona-192930 Povijestdinama.com Sezona 1929/30.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150123055716/http://povijestdinama.com/index.php/2012-04-24-15-03-12/1921-1930/sezona-192930 |date=23. siječnja 2015. }} sadrži najvjerojatnije pogrešku. Ukupan zbroj postignutih pogodaka svih momčadi i ukupan zbroj primljenih pogodaka svih momčadi nije jednak (277:282) * Antun Škrtić, H.A.Š.K. 1903-1993 - HRVATSKI AKADEMSKI ŠPORTSKI KLUB, [1993.] Zagreb, str. 45 {{ISBN|953-96001-0-3}} * [http://povijestdinama.com/index.php/2012-04-24-15-03-12/1921-1930/sezona-192930 Povijest GNK Dinamo: Sezona 1929/30.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150123055716/http://povijestdinama.com/index.php/2012-04-24-15-03-12/1921-1930/sezona-192930 |date=23. siječnja 2015. }} * [http://povijestdinama.com/index.php/2012-04-24-15-03-12/1931-1940/sezona-193031 Povijest GNK Dinamo: Sezona 1930/31.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150123055721/http://povijestdinama.com/index.php/2012-04-24-15-03-12/1931-1940/sezona-193031 |date=23. siječnja 2015. }} * (srpski) [http://scc.digital.bkp.nb.rs/collection/politika Politika, brojevi od 11.11.1929., str. 9; 18.11.1929., str 10; 25.11.1929., str. 10; 02.12.1929., str. 10; 09.12.1929., str. 9; 16.12.1929., str. 9; 19.12.1929., str. 9; 23.12.1929., str. 9; 13.01.1930., str. 10; 20.01.1930, str. 10; 24.03.1930., str. 9; 25.03.1930., str. 9; 31.03.1930., str. 11; 07.04.1930., str. 9; 28.04.1930., str. 10; 29.04.1930., str. 9; 19.05.1930., str. 10; 26.05.1930., str. 10; 02.06.1930., str. 9; 15.06.1930., str. 12; 16.06.1930., str. 11; 23.06.1930., str. 10] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150204011407/http://scc.digital.bkp.nb.rs/collection/politika |date=4. veljače 2015. }} * [https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1926-30/ KINGDOM OF SLOVENES, CROATES AND SERBS 1926-30] * [https://web.archive.org/web/20160701162609/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/61-1929-1930#zagrebački-podsavez-i-razred exyufudbal, ZAGREBAČKI PODSAVEZ - I RAZRED] * Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 148-149. * [https://web.archive.org/web/20160304133841/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1929-30_treci_razred.htm nk-maksimir.hr, Sezona 1929./30.] == Izvori == <small> {{izvori}} </small> {{sport start}} {{Prvenstva grada Zagreba u nogometu}} {{ZNP sezone}} {{YU nogomet 1929./30.}} {{sport kraj}} <!-- [[Kategorija:Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza|1929-30]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja po sezonama (1918. – 1941.)|1929-30 Zagreb]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini Jugoslaviji - sezona 1929./30.|Zagreb ]] --> 9icg5azx139x0odu0qveb5v9jkfz3mm 0 733703 7427831 7393494 2026-04-10T19:24:41Z Gosn Frenki 312899 /* Kao glavni izvođač */ 7427831 wikitext text/x-wiki {{Infookvir glazbenik | Ime = Miach | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = Mia Čičak | Žanr = {{hlist|[[suvremeni R&B|R&B]]|[[pop]]|[[trap (glazba)|trap]]<ref>{{Citiranje weba|title=Miach|url=https://www.yem.hr/izvodjaci/miach/|access-date=2024-04-23|website=yem|language=hr}}</ref>}} | Zanimanje = {{hlist|pjevačica|tekstopiskinja}} | Djelatno_razdoblje = [[2021.]] – ''danas'' | Instrument = | Producentska_kuća = {{hlist|[[Aquarius Records]]|[[yem (hrv. izdavačka kuća)|yem]]}} | Rođenje = [[25. svibnja]] [[1997.]] | Mjesto rođenja = [[Zagreb]] | Img = | Img_size = 200px | Img_capt = Miach u 2023. godini }} '''Mia Čičak''' ([[Zagreb]], [[25. svibnja]] [[1997.]]),<ref>{{Citiranje weba|date=9. travnja 2025.|title=Nemojte biti spori🩷|url=https://www.instagram.com/p/DIO-dNLomAG/|url-status=live|access-date=2025-04-10|website=Instagram}}</ref> poznatija pod umjetničkim imenom '''Miach''', [[hrvatska]] je [[Pjevanje|pjevačica]]. U rujnu 2022. objavila je debitantski [[EP]] ''Između nas'' za [[Aquarius Records]], a godinu poslije, u studenome 2023. svoj debitantski studijski album ''[[Insomnia (album Miach)|Insomnia]]''. Surađivala je s raznim izvođačima kao što su [[Grše]], [[Hiljson Mandela]], [[Peki]], [[tam]] i drugi. Dana 29. ožujka 2025. izdala je drugi EP pod nazivom [[F4ZE]].<ref>{{Citiranje weba|date=28. ožujka 2025.|title=Miach objavila novi singl “FAZA” kojim najavljuje EP “F4ZE”|url=https://www.muzika.hr/miach-objavila-novi-singl-faza-kojim-najavljuje-ep-f4ze/|url-status=live|access-date=2025-07-17|website=Muzika.hr}}</ref> == Rani život == Mia Čičak rođena je i odrasla u Zagrebu.<ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=2022-05-11|title=Neodoljiva Miach novo je ime na sceni - poslušajte njezin singl "Budi tu"|url=https://www.zgportal.com/zgscena/neodoljiva-miach-novo-je-ime-na-sceni-poslusajte-njezin-singl-budi-tu/|url-status=live|access-date=2022-12-02|website=ZGportal Zagreb|language=hr}}</ref> Tijekom osnovne škole bavila se [[taekwondo|taekwondoom]] u kojem ima crni pojas.<ref name="Early">{{cite news |last= Prkačin|first= Ivana| url=https://www.pressreader.com/croatia/24sata/20211204/282303913420855| title=Glazba je čekala na pravi trenutak| work=24sata |language=hr | date= 4 December 2021 | access-date= 19 March 2023}}</ref> Završila je preddiplomski sveučilišni studij [[Međunarodni odnosi|Međunarodnih odnosa]], a trenutno završava diplomski studij Poslovne ekonomije i globalizacije na [[Visoka poslovna škola Zagreb|Visokoj poslovnoj školi Libertas u Zagrebu]].<ref>{{Citiranje weba|date=2022-11-19|title=Gloria - Vlasnica jesenskog hita mlađe generacije: Glazbenica Miach otkrila nam je sva svoja lica|url=https://www.gloria.hr/gl/scena/price/vlasnica-jesenskog-hita-mlade-generacije-glazbenica-miach-otkrila-nam-je-sva-svoja-lica-15277456|access-date=2023-03-19|website=www.gloria.hr|language=hr-hr}}</ref> == Karijera == === 2021. – 2023.: Počeci karijere i proboj na glazbenu scenu === U veljači 2021. pokrenula je YouTube kanal pod nazivom Mia Čičak na kojem objavljuje akustične obrade. Iste godine udružila se s hrvatskim tekstopiscima i producentima [[Vlaho Arbulić|Vlahom Arbulićem]] i [[Lockroom|Mihovilom Šoštaršićem]] (poznatijim kao ''Lockroom'') te je počela raditi na svojim prvim pjesmama u njihovom studiju ''Republika''.<ref>{{Citiranje weba|last=v|first=k|date=2022-05-11|title=Neodoljiva Miach novo je ime na sceni - poslušajte njezin singl "Budi tu"|url=https://www.zgportal.com/zgscena/neodoljiva-miach-novo-je-ime-na-sceni-poslusajte-njezin-singl-budi-tu/|access-date=2022-12-02|website=ZGportal Zagreb|language=hr}}</ref> Njihov prvi projekt bio je njezin debitantski singl "23 32" koji je samostalno izdala potkraj 2021.<ref>{{Citiranje weba|last=Marko|date=2022-02-17|title=INSTAGRAM POLUDIO ZA NOVIM MASHUPOM: MIACH JE BUDUĆA ZVIJEZDA NA SCENI!|url=https://enterzagreb.hr/2022/02/17/instagram-poludio-za-novim-mashupom-miach-je-buduca-zvijezda-na-sceni/|access-date=2022-12-02|website=Enter Zagreb|language=en-US}}</ref> Početkom 2022. potpisala je diskografski ugovor s kućom [[Aquarius Records]] i nedugo zatim objavila svoj drugi singl "Budi tu".<ref>{{Citiranje weba|last=muzika.hr|date=2022-05-23|title=Miach je novo ime koje treba zapamtiti, ima singl tjedna "Budi tu" ⋆ Muzika.hr|url=https://www.muzika.hr/miach-budi-tu/|access-date=2022-12-02|website=Muzika.hr|language=hr}}</ref> Njezin treći singl, "Trnci", objavljen je u srpnju 2022. Nastavljajući suradnju s tekstopiscem i producentom Šoštarićem, počela je raditi na svojem debitantskom EP-u ''Između nas'', koji je objavila 19. rujna 2022.<ref>{{Citiranje weba|date=2022-09-29|title=Miach: Svoju muziku bih opisala kao miks između R'n'B-a i popa, ali to nije nužno nešto što ciljam|url=https://ravnododna.com/miach-svoju-muziku-bih-opisala-kao-miks-izmedu-rnb-a-i-popa-ali-to-nije-nuzno-nesto-sto-ciljam/|access-date=2022-12-02|website=ravnododna|language=hr}}</ref> Glavni singl EP-a "NLO" nastao je u suradnji s reperom [[Hiljson Mandela|Hiljsonom Mandelom]].<ref>{{Citiranje weba|last=Marko|date=2022-09-20|title=Domaća scena dobila hit: Miach i Hiljson Mandela spojili se za catchy stvar NLO!|url=https://enterzagreb.hr/2022/09/20/domaca-scena-dobila-hit-miach-i-hiljson-mandela-spojili-se-za-catchy-stvar-nlo/|access-date=2022-12-02|website=Enter Zagreb|language=en-US}}</ref> Debitirajući na 28. mjestu, "NLO" je postao njezin prvi singl koji se našao na ljestvici [[HR Top 40]].<ref>{{Citiranje weba|date=2022-10-03|title=Vatra preuzela vrh, Miach prvi puta na HR Top 40|url=https://www.top-lista.hr/www/2022/10/03/vatra-preuzela-vrh-miach-prvi-puta-na-hr-top-40/|access-date=2022-12-02|website=Top Lista|language=hr}}</ref> Nedugo zatim pjesma je bila nominirana za nagradu [[Cesarica – Hit godine|Cesarice za hit godine]] te je osvojila istoimenu nagradu za mjesec listopad.<ref>{{Citiranje weba|title=MIACH FEAT HILJSON MANDELA – NLO – Cesarica – Hit godine|url=https://cesarica.org/index.php/2022/10/10/miach-feat-hiljson-mandela-nlo/|access-date=2022-12-02|language=en-US|archive-date=5. prosinca 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20221205211852/https://cesarica.org/index.php/2022/10/10/miach-feat-hiljson-mandela-nlo/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Miach & Hiljson Mandela osvojili su Cesaricu za Hit listopada s pjesmom „NLO“! – Cesarica – Hit godine|url=https://cesarica.org/index.php/2022/11/29/miach-hiljson-mandela-osvojili-su-cesaricu-za-hit-listopada-s-pjesmom-nlo-2/|access-date=2022-12-02|language=en-US|archive-date=2. prosinca 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20221202213520/https://cesarica.org/index.php/2022/11/29/miach-hiljson-mandela-osvojili-su-cesaricu-za-hit-listopada-s-pjesmom-nlo-2/|url-status=dead}}</ref> Dana 30. rujna 2022. održala je svoj prvi koncert u sklopu programa Lil Drito festivala u [[Tvornica kulture|Tvornici kulture]] u Zagrebu. Na dodjeli nagrada Cesarica 2023. Čičak je s pjesmom "NLO" bila nominirana u kategoriji Pjesme godine, ali je izgubila od pjesme [[Eni Jurišić]] i [[Matija Cvek|Matije Cveka]] "Trebaš li me".<ref>{{Citiranje weba|last=Sučić|first=Lucija|date=2023-01-28|title=Hit 2022. je pjesma »Trebaš li me« Eni Jurišić i Matije Cveka|url=https://www.novilist.hr/scena/hit-2022-je-pjesma-trebas-li-me-eni-jurisic-i-matije-cveka/|access-date=2023-03-19|website=Novi list|language=en}}</ref> Dana 8. veljače 2023. nominirana je za 30. dodjelu [[Porin (nagrada)|Porina]] u kategoriji Najboljeg novog izvođača.<ref>{{Citiranje weba|date=2023-03-06|title=Jutarnji list - Nakon suradnje s Hiljsonom Mandelom i nominacije za Porin, mlada glazbenica ima novi hit|url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/nakon-suradnje-s-hiljsonom-mandelom-i-nominacije-za-porin-mlada-glazbenica-ima-novi-hit-15312702|access-date=2023-03-19|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr}}</ref> Singl "SMS" objavila je 6. ožujka 2023. godine.<ref>{{Citiranje weba|last=mixer|date=2023-03-07|title=SMS - Miach predstavlja novu post prekid himnu|url=https://mixer.hr/glazba/mixmusic/sms-miach-predstavlja-novu-post-prekid-himnu/|access-date=2023-03-19|website=Mixer|language=hr}}</ref> Dana 24. ožujka 2023., hrvatski reper [[Baks]] objavio je pjesmu "Gram" sa svojeg albuma ''Dopamin'', na kojoj je gostovala.<ref>{{Citiranje weba|last=Vizinger|first=Tena|date=2023-03-20|title=Baks "Dopamin": osamnaestogodišnja trap nada u trećem studijskom izdanju ⋆ Muzika.hr|url=https://www.muzika.hr/albumi/baks-dopamin-osamnaestogodisnja-trap-nada-u-trecem-studijskom-izdanju/|access-date=2023-06-13|website=Muzika.hr|language=hr}}</ref> Nastupila je na Sea Star festivalu u [[Umag|Umagu]] 20. svibnja 2023.<ref>{{Citiranje weba|title=Nika Turković, Joker Out i Dzipsii stižu na Sea Star festival|url=https://glazba.hr/vijesti/sve-vijesti/nika-turkovic-joker-out-i-dzipsii-stizu-na-sea-star-festival/|access-date=2023-06-13|website=Glazba.hr|language=hr}}</ref> U lipnju 2023. objavila je ljetni ''remix'' svojeg singla "SMS".<ref>{{Citiranje weba|last=Pavlinić|first=Ivan|date=2023-06-05|title=Miach - SMS (Summer Remix)|url=https://www.zabavni.hr/2023/06/05/miach-sms-summer-remix/|access-date=2023-06-13|website=Zabavni Radio|language=hr}}</ref> U listopadu je gostovala na EP-ju ''Besmrtni 2'' [[Goca Rip|Goce R.I.P.-a]], na pjesmi "Navike".<ref>{{Citiranje weba|last=Journal|date=2023-10-10|title=Nakon pjesme NLO, Miach ima novu suradnju koja miriše na hit|url=https://www.journal.hr/kultura/glazba/goca-rip-besmrtni-2-album/|access-date=2023-11-16|website=Journal.hr|language=hr}}</ref> === 2023. – danas: Prvi studijski album === 21. studenoga 2023. godine objavila je svoj debitantski studijski album ''[[Insomnia (album Miach)|Insomnia]]'' uz glazbeni video za pjesmu "Led" na kojoj gostuje reper [[Grše]].<ref>{{Citiranje weba|last=muzika.hr|date=2023-11-21|title=Miach objavila debitantski album "Insomnia" uz videospot "Led" ft. Grše ⋆ Muzika.hr|url=https://www.muzika.hr/miach-objavila-debitantski-album-insomnia-uz-videospot-led-ft-grse/|access-date=2023-11-23|website=Muzika.hr|language=hr}}</ref> Prvi samostalni koncert, rasprodan dva tjedna prije održavanja, Miach je održala u zagrebačkoj Tvornici kulture 8. ožujka 2024. godine.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-02-27|title=Miach rasprodala prvi samostalni koncert u zagrebačkoj Tvornici kulture|url=https://www.vecernji.hr/showbiz/miach-rasprodala-prvi-samostalni-koncert-u-zagrebackoj-tvornici-kulture-1749788|url-status=live|access-date=2024-03-08|website=[[Večernji list]]|language=hr}}</ref> Miach je 22. ožujka osvojila nagradu [[Večernjakova ruža 2023.|Večernjakova ruža]] u kategoriji Novo lice godine,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/showbiz/miach-nakon-osvojene-ruze-jos-ne-vjerujem-da-sam-je-osvojila-moram-proslaviti-ovu-nagradu-1756165|access-date=2024-03-24|website=www.vecernji.hr}}</ref> a na 31. dodjeli Porina 23. ožujka osvojila je sa Gršom nagradu za Najbolju vokalnu suradnju, na pjesmi "Led".<ref>{{Citiranje weba|title=Na dodjeli Porina nije bilo nikakve sumnje: Ova pjesma je apsolutni hit godine|url=https://story.hr/Celebrity/a290158/dobitnici-nagrade-porin-2024.html|access-date=2024-03-24|website=story.hr|language=hr}}</ref>. Početkom veljače 2024. izdala je singl Fantazija (feat. [[Grše]]). Dana 8. ožujka pjesma "Tempo" nominirana je za hit ožujka nagrade Cesarica.<ref>{{Citiranje weba|title=MARTIN, OLIVER I MIACH U KONKURENCIJI ZA HIT OŽUJKA!|url=https://cesarica.org/martin-oliver-i-miach-u-konkurenciji-za-hit-ozujka/|access-date=2024-04-09|website=cesarica.org|language=hr}}</ref> U svibnju 2024, Miach je svoj glas posudila u animiranoj komediji Imaginarni prijatelji.<ref>{{Citiranje weba|title=PREDSTAVLJAMO SLUŽBENI TRAILER I LIKOVE ZA FILM “IMAGINARNI PRIJATELJI” JOHNA KRASINSKOG|url=https://cinestartvchannels.hr/redstavljamo-sluzbeni-trailer-i-likove-za-film-imaginarni-prijatelji-johna-krasinskog/|access-date=2024-06-17|website=cinestartvchannels.hr|language=hr}}</ref> U lipnju 2024. Miach je također svoj glas posudila liku Valentini Ortiz u nastavku animiranog hita [[Izvrnuto obrnuto 2]].<ref>{{Citiranje weba|title=Dugoočekivani animirani nastavak s Disney potpisom konačno stiže u kina|url=https://www.index.hr/magazin/clanak/dugoocekivani-animirani-nastavak-s-disney-potpisom-konacno-stize-u-kina/2572735.aspx|access-date=2024-06-17|website=index.hr|language=hr}}</ref> Miach je 7. kolovoza 2024. nastupila u [[Amfiteatar u Puli|Pulskoj areni]] kao predgrupa [[Jason Derulo|Jasonu Derulu]].<ref>{{Citiranje weba|title=Jason Derulo i Miach u Pulskoj Areni|url=https://glazba.hr/vijesti/miach-kao-predgrupa-jasonu-derulou-u-pulskoj-areni/|access-date=2024-07-25|website=glazba.hr}}</ref><ref>[https://magazin.hrt.hr/zabava/pop-zvijezda-jason-derulo-nastupio-u-pulskoj-areni-11699359 Pop zvijezda Jason Derulo nastupio u pulskoj Areni], HRT, objavljeno 8. kolovoza 2024., pristupljeno 18. kolovoza 2024.</ref> Dana 7. listopada 2024. pjesma "Iluzija" nominirana je za hit listopada nagrade Cesarica.<ref>{{Citiranje weba|title=Za Hit rujna u konkurenciji Baby Lasagna, Miach i Nina|url=https://cesarica.org/za-hit-rujna-u-konkurenciji-baby-lasagna-miach-i-nina/|language=hr}}</ref> Dana 28. listopada 2024. Miach i [[Hiljson Mandela]] objavili su singl »Anđeo« kao dio službenog soundtracka za hrvatsku televizijsku seriju [[Sram (televizijska serija)|Sram]].<ref>{{Citiranje weba|title=Miach i Hiljson Mandela objavili suradnju “[[Anđeo (pjesma)|Anđeo]]”, naslovnu pjesmu za novu teen seriju “Sram”|url=https://www.muzika.hr/hiljson-mandela-i-miach-predstavili-suradnju-andeo-naslovnu-pjesmu-za-novu-teen-seriju-sram/|language=hr}}</ref> S tom su pjesmom postali prvi glazbenici pod diskografskom kućom Yem koji su dosegli prvo mjesto lista [[HR Top 40|HR Top40]] i [[Billboard Croatia]]. Pjesma također drži prvo mjesto na [[Shazam|Shazamu]].<ref>{{Citiranje weba|title=Hiljson Mandela i Miach prvi na Billboardu, HR Top 40 i Shazamu|url=https://glazba.hr/vijesti/sve-vijesti/hiljson-mandela-i-miach-prvi-i-na-billboardu-i-na-hr-top-40/|language=hr}}</ref> Dana 29. listopada 2024. Miach je postala dobitnica nagrade "Moj prvi Music Pub" koju dodjeljuje hrvatski novinar [[Zlatko Turkalj]] u sklopu svoje emisije Music Pub [[Hrvatski radio|Hrvatskog radija]] koja se dodjeljuje od 1992. godine glazbenicima za njihov glazbeni rad u tekućoj godini.<ref>{{Citiranje weba|title=Miach, Ana i Martin dobitnici nagrade Music Pub|url=https://radio.hrt.hr/drugi-program/glazba/miach-ana-i-martin-dobitnici-nagrade-music-pub-11832943|language=hr}}</ref> Miach je uz [[Hiljson Mandela|Hiljsona Mandelu]], [[Grše|Gršu]], [[Josipa Lisac|Josipu Lisac]] i [[Baby Lasagna|Baby Lasagnu]] nastupila na dočeku Nove godine 2025. na [[Trg_bana_Jelačića_(Zagreb)|Trgu Bana Jelačića]] u [[Zagreb]]u.<ref>{{Citiranje weba|title=Grad Zagreb otkrio tko će pjevati na Trgu za doček Nove 2025. godine!|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/zagreb/grad-zagreb-otkrio-tko-ce-pjevati-na-trgu-za-docek-nove-2025-godine-15513236|language=hr}}</ref> Drugi samostalni koncert održan je 5. travnja 2025. u Tvornici kulture u Zagrebu.<ref>{{Citiranje weba|title=Miach najavila drugi samostalni koncert u zagrebačkoj Tvornici kulture|url=https://www.index.hr/amp/magazin/clanak/miach-najavila-drugi-samostalni-koncert-u-zagrebackoj-tvornici-kulture/2636944.aspx|website=Index.hr}}</ref> Miach će sa [[Hiljson Mandela|Hiljsonom Mandelom]], [[z++]] i [[Baby Lasagna|Baby Lasagnom]] nastupiti na popularnom hrvatskom EDM festivalu [[Forestland (festival)|Forestlandu]] koji se održava 18. i 19. srpnja 2025. u [[Međimurje|Međimurju]]<ref>{{Citiranje weba|title=Miach, Hiljson & z++ dolaze na Forestland|url=https://glazba.hr/vijesti/miach-hiljson-z-dolaze-na-forestland/|language=hr}}</ref> Miach je u kategoriji za Pjevačicu godine osvojila nagradu [[Zlatni studio 2025.]], a konkurencija su joj bile [[Doris Dragović]] i [[Vanna]].<ref>{{Citiranje weba|title=Najveći medijski spektakl godine: Ovo su svi dobitnici nagrade Zlatni Studio!|url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/najveci-medijski-spektakl-godine-ovo-su-svi-dobitnici-nagrade-zlatni-studio-15548617|language=hr}}</ref> Miach je bila najavila svoj drugi solo koncert u zagrebačkoj Tvornici kulture koji se održao 5. travnja 2025.<ref>{{Citiranje weba|title=Miach najavila svoj drugi samostalni koncert u zagrebačkoj Tvornici kulture|url=https://glazba.hr/vijesti/sve-vijesti/miach-najavila-svoj-drugi-samostalni-koncert-u-zagrebackoj-tvornici-kulture/|language=hr}}</ref> Koncert je u nekoliko sati rasprodan te je tako postao najbrže rasprodani koncert diskografske kuće YEM u Tvornici, a radi velike potražnje prebačen je u Boćarski dom. Miach je najavljena kao nova headlinerica umaškog EDM festivala [[:en:Sea Star Festival|Sea Star]] koji se održao u [[Umag|Umagu]] od 22. do 25. [[svibanj|svibnja]] 2025. godine.<ref>{{Citiranje weba|title=Pop senzacija Miach nova je headlinerica Sea Star Festivala!|url=https://www.seastarfestival.com/vijesti/pop-senzacija-miach-nova-je-headlinerica-sea-star-festivala|language=hr}}</ref> Magazin Story je povodom 23. rođendana, 13. svibnja, uz podršku partnera 12. put po redu nagradio brojne domaće i regionalne medijske, umjetničke i estradne zvijezde za njihov doprinos kulturi i umjetnosti. Između ostalih je nagrađena i Miach za singl [[Anđeo (pjesma)|Anđeo]], duet sa [[Hiljson Mandela|Hiljsonom Mandelom]].<ref>{{Citiranje weba|title=Miach je dobitnica naše posebne nagrade, a za Story je otkrila tajnu svog uspjeha: 'To je podiglo cijelu priču'|url=https://story.hr/Celebrity/a341718/hit-godine-je-andjeo-u-izvedbi-miach-hiljsona-mandele.html|language=hr}}</ref> U svibnju 2025, Miach je svoj glas posudila u animiranom filmu [[Lilo&Stitch]] kao Nani Pelekai.<ref>{{Citiranje weba|title=Svečana premijera filma "Lilo i Stitch" oduševila i velike i male|url=https://www.vecernji.hr/showbiz/svecana-premijera-filma-lilo-i-stitch-odusevila-i-velike-i-male-1863324|access-date=2025-08-22|website=večernji.hr|language=hr}}</ref> == Glazbeni stil i utjecaji == === Glazbeni stil i tekstopisanje === Svoje prve pjesme koje je sama napisala opisuje kao mješavinu [[Suvremeni R&B|modernog R&B]] i [[pop]] zvuka.<ref>{{Citiranje weba|last=Petrović|first=Martina|date=2022-11-03|title=Upoznajte Miach, novu 'it' djevojku domaće glazbene scene|url=https://www.journal.hr/kultura/glazba/intervju-miach/|access-date=2023-03-19|website=Journal.hr|language=hr}}</ref> Svoja životna iskustva koristi kao inspiraciju svom radu, ali je izjavila da su "neki tekstovi u potpunosti proizvod njezine mašte, a ne kao obično autobiografski".<ref>{{Citiranje weba|title=Miach: „Idem dan za danom, ali potajno sanjam san“|url=https://glazba.hr/citaj/intervju/miach-intervju/|access-date=2023-03-19|website=Glazba.hr|language=hr}}</ref> U intervjuu za portal Glazba.hr istaknula je kako joj pisanje pjesme lako pada jer je "pisala pjesme kao dijete, a u jednom trenutku čak i knjigu".<ref>{{Citiranje weba|title=Miach: „Idem dan za danom, ali potajno sanjam san“|url=https://glazba.hr/citaj/intervju/miach-intervju/|access-date=2023-03-19|website=Glazba.hr|language=hr}}</ref> === Utjecaji === Kao svoje glazbene utjecaje navodi [[Snoh ​​Aalegra|Snoh ​​Aalegru]], [[Jhené Aiko]], [[Nicki Minaj]], [[Drake|Drakea]], [[Lil Wayne|Lil Waynea]] i [[Summer Walker]].<ref>{{Citiranje weba|last=Petrović|first=Martina|date=2022-11-03|title=Upoznajte Miach, novu 'it' djevojku domaće glazbene scene|url=https://www.journal.hr/kultura/glazba/intervju-miach/|access-date=2023-03-19|website=Journal.hr|language=hr}}</ref><ref name="Early">{{cite news |last= Prkačin|first= Ivana| url=https://www.pressreader.com/croatia/24sata/20211204/282303913420855| title=Glazba je čekala na pravi trenutak| work=24sata |language=hr | date= 4 December 2021 | access-date= 19 March 2023}}</ref> == Diskografija == === Albumi === {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |- ! scope="col" rowspan="2"| Naslov ! scope="col" rowspan="2"| Detalji ! scope="col" colspan="1"| Plasman na ljestvici |- ! scope="col" style="width:3em;font-size:85%;" | [[Top of the Shops|HR]]<br/> |- ! scope="row"| ''[[Između nas (Miach EP)|Između nas]]'' | * Objavljeno: 19. rujna 2022. * Format: digitalni format, preuzimanje * Diskografska kuća: [[Aquarius Records]] |– |- ! scope="row"| ''Između nas (Live Session)'' | * Objavljeno: 5. prosinca 2022. * Format: digitalni format, preuzimanje * Diskografska kuća: Aquarius Records | – |- !''[[Insomnia (album Miach)|Insomnia]]'' | * Objavljeno: 21. studenoga 2023. * Format: digitalni format * Diskografska kuća: [[Yem (izdavačka kuća)|yem]] |– |- ! scope="row"| ''[[F4ZE]]'' | * Objavljeno: 29. ožujka 2025. * Format: digitalni format * Diskografska kuća: [[Yem (izdavačka kuća)|yem]] |– |} === Singlovi === ==== Kao glavni izvođač ==== {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |- ! scope="col" rowspan="2"| Naslov ! scope="col" rowspan="2"| Godina ! scope="col" colspan="2"| Plasman na ljestvici ! scope="col" rowspan="2"| Album |- ! scope="col" style="width:3em; font-size:85%;"| [[HR Top 100]] <ref name="HR">Plasman na HR Top 40 ljestvici: * Za "NLO": {{Cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-40-tjedan-2022-26-09-2022-02-10-2022/|title=HRtop40 40. tjedan 2022.|date=10 October 2022 |publisher=top-lista|language=hr|access-date=2. prosinca 2022. |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20221013084037/https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-40-tjedan-2022-26-09-2022-02-10-2022/|archive-date=13 October 2022}} *Za "SMS": {{Citiranje weba|date=2023-03-26|title=HRtop40 12. tjedan 2023. (13.03.2023. – 19.03.2023.)|url=https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-12-tjedan-2023-13-03-2023-19-03-2023/|access-date=2023-06-13|website=Top Lista|language=hr}} *Za "Led": {{Citiranje weba|title=HRtop40 49. tjedan 2023. (27.11.2023. – 03.12.2023.)|url=https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-49-tjedan-2023-27-11-2023-03-12-2023/|access-date=2024-02-27|website=Top Lista|language=hr}} *Za "Tempo": {{Cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-08-tjedan-2024-12-02-2024-18-02-2024/|title=HRtop40 8. tjedan 2024.|date=26 February 2024 |publisher=top-lista|language=hr|access-date=19 March 2024 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240301223042/https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-08-tjedan-2024-12-02-2024-18-02-2024/|archive-date=1 March 2024}} *Za "Fantazija": {{Citiranje weba|url=https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-09-tjedan-2024-19-02-2024-25-02-2024/|title=HRtop40 9. tjedan 2024. (19.02.2024. – 25.02.2024.)|access-date=14. travnja 2024.}} *Za "Iluzija": {{Citiranje weba|url=https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-37-tjedan-2024-02-09-2024-08-09-2024/|title=HRtop40 37. tjedan 2024.|access-date=15. rujna 2024.}} * Za "Anđeo": {{Cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-46-tjedan-2024-04-11-2024-10-11-2024/|title=HRtop40 46. tjedan 2024. (04.11.2024. – 10.11.2024.)|publisher=top-lista|language=hr|access-date=17. studenoga 2024.|url-status=live}} * Za "Tika Taka": {{Cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/hrtop100-17-ozujka-2025/|title=HRtop100 – 17 March 2025|publisher=Top lista|language=hr|access-date=7 April 2025}} * Za "Honolulu": {{Cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/hrtop100-11-kolovoza-2025/|title=HRtop100 – 11 August 2025|publisher=Top lista|language=hr|access-date=11 August 2025}} *Za "Sante" i "Venera": {{Cite web|title=HR TOP 100 – 9. veljače 2026.|url=https://www.top-lista.hr/www/hrtop100-9-veljace-2026/|publisher=Top lista|language=hr|access-date=9 February 2026}} </ref> ! scope="col" style="width:3em; font-size:85%" |[[Croatia Songs|HR Billboard]] <ref name="CRO">Plasman na Croatia Songs ljestvici: *Za "Fantazija": {{Citiranje weba|title=Croatia Songs (Week of 17 February 2024)|url=https://www.billboard.com/charts/croatia-songs-hotw/2024-02-17/|access-date=19 March 2024|website=Billboard|language=en-US}} *Za "Led": {{Citiranje weba|title=Croatia Songs (Week of 21 December 2024)|url=https://www.billboard.com/charts/croatia-songs-hotw/2024-12-21/|access-date=20 December 2024|website=Billboard|language=en-US}} *Za "Anđeo": {{Citiranje weba|title=Croatia Songs (Week of 23 November 2024)|url=https://www.billboard.com/charts/croatia-songs-hotw/2024-11-23|access-date=9. studenoga 2024}} *Za "Tika Taka": {{Cite magazine|url=https://www.billboard.com/charts/croatia-songs-hotw/2025-02-15/|title=Croatia Songs (Week of February 15, 2025)|magazine=Billboard|access-date=11 February 2025}} *Za "FAZA": {{Cite magazine|title=Croatia Songs (Week of 12 April 2025)|url=https://www.billboard.com/charts/croatia-songs-hotw/2025-04-12/|magazine=Billboard|access-date=8 April 2025}} *Za "Sante": {{Cite magazine|title=Croatia Songs (Week of 31 January 2026)|url=https://www.billboard.com/charts/croatia-songs-hotw/2026-01-31/|magazine=Billboard|access-date=27 January 2026}} </ref> |- ! scope="row"| "23 32" | 2021. | – | – | rowspan="3"| ''Singl'' |- ! scope="row"| "Budi tu" | rowspan="3"| 2022. | – | – |- ! scope="row"| "Trnci" | – | – |- ! scope="row"| "NLO" <span style="font-size:85%;">(s [[Hiljson Mandela|Hiljsonom Mandelom]])</span> | 6. | – | rowspan="1"| ''Između nas'' |- ! scope="row"| "SMS" | rowspan="2" | 2023. | 19. | – |rowspan="1"|''Singl'' |- ! scope="row"| "Led" (s [[Grše|Gršom]]) |2. |7. |rowspan="2"|''[[Insomnia (album Miach)|Insomnia]]'' |- ! scope="row"|"Tempo" |rowspan="3"|2024. |12. |– |- ! scope="row"| "Iluzija" | 9. |– |rowspan="2"|''Singl'' |- ! scope="row"| "[[Anđeo (pjesma)|Anđeo]]" <span style="font-size:85%;">(u suradnji sa [[Hiljson Mandela]])</span> za "[[Sram (televizijska serija)|Sram]]" | 1. | 1. |- ! scope="row"| "FAZA" |rowspan="2"|2025. | 2. | 8. |rowspan="2"|''[[F4ZE]]'' |- ! scope="row"| "Honolulu" | 3. |– |- ! scope="row"| "Sante" <span style="font-size:85%;">(s [[Grše|Gršom]])</span> |rowspan="3"|2026. | 1. | 1. | ''Singl'' |- ! scopw="row"| "Venera" <span style="font-size:85%;">(u suradnji sa [[Luzeri|Luzerima]])</span> za "[[Sram (televizijska serija)|Sram]]" | 22. | – | ''Singl'' |- ! scopw="row"| "Restart" <span style="font-size:85%;">(s [[Peki|Pekijem]])</span> | – | – | rowspan="3"|''[[Drito (album)|Drito]]'' |- |} ==== Kao gostujući izvođač ==== {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" ! rowspan="2" scope="col" |Naslov ! rowspan="2" scope="col" |Godina ! colspan="2" scope="col" |Plasman ! rowspan="2" scope="col" |Album |- ! scope="col" style="width:3em; font-size:85%;"| [[HR Top 40|HR]] <ref name="HR"/> ! scope="col" style="width:3em; font-size:85%" |[[Croatia Songs|HR Billboard]] <ref name="CRO"/> |- ! scope="row"| "Gram" <span style="font-size:85%;">(s [[Baks|Baksom]])</span> | rowspan="2" | 2023. |– |– |''Dopamin'' |- ! scope="row"| "Navike" <span style="font-size:85%;">(s [[Goca Rip|Gocom R.I.P.]])</span> |– |– |''Besmrtni 2'' |- ! scope="row"| "Fantazija" <span style="font-size:85%;">(s [[Grše|Gršom]])</span> | rowspan="3" | 2024. |15. |1. |Dalmatino |- ! scope="row"| "Vatra" <span style="font-size:85%;">(s [[Bejbe]])</span> |– |– |''Glasne tišine'' |- ! scope="row"| "Vanilla Sky" <span style="font-size:85%;">(s [[Tam]])</span> |– |– |''Singl'' |- ! scope="row"| "Tika Taka" <span style="font-size:85%;">(s [[Peki|Pekijem]])</span> | 2025. |38. |24. |Fortuna Deluxe |- |} == Filmografija == {| class="wikitable sortable" ! Godina ! Film ! Uloga ! Bilješke |- | rowspan="2" | 2024. | Imaginarni prijatelji | Puk | hrvatska sinkronizacija |- | [[Izvrnuto obrnuto 2]] | Valentina Ortiz | hrvatska sinkronizacija |- | rowspan="1" | 2025. | Lilo&Stitch | Nani Pelekai | hrvatska sinkronizacija |- |} ==Nagrade i nominacije== {| class="wikitable sortable" |- ! Godina ! Nagrada ! Kategorija ! Izvođač / Djelo ! Rezultat ! class="unsortable" | {{Abbr|Ref.|Reference}} |- | rowspan="1" |2022. | rowspan="2"|Cesarica | Hit listopada |rowspan="2"|"NLO" |{{pobjeda}} |<ref>{{cite web|url=https://glazba.hr/vijesti/sve-vijesti/miach-hiljson-mandela-osvojili-su-cesaricu/|title=Miach & Hiljson Mandela osvojili su Cesaricu za pjesmu "NLO"|publisher=glazba.hr|date=29 November 2022|language=hr|access-date=30 June 2024}}</ref> |- | rowspan="2" | 2023. | Hit godine | {{nominiran}} |<ref>{{cite web |url=https://www.tportal.hr/showtime/clanak/publika-je-odlucila-evo-tko-je-slavio-na-dodjeli-cesarice-foto-20230127 |title=Publika je odlučila: Evo tko je slavio na dodjeli Cesarice |publisher=tportal.hr|date=27 January 2023|language=hr |accessdate=9 April 2024}}</ref> |- | [[Porin (nagrada)|Porin]] | Novi izvođač godine | Miach | {{nominiran}} |<ref name="porin2023">{{cite web |url=https://www.porin.org/content/nominacije-30-porin |title=Nominacije 30. Porin |publisher=Porin|date=8 February 2023 |language=Croatian |accessdate=9 April 2024}}</ref> |- | rowspan="11" | 2024. | Cesarica | Hit prosinca |"Led" | {{Pobjeda}} |<ref>{{cite web |url=https://www.unison.hr/hr/novosti/miach-feat-grse-dobitnici-cesarice-za-hit-prosinca |title=Miach feat. Grše dobitnici Cesarice za Hit prosinca! |publisher=Hrvatski glazbeni savez|date=5 January 2024|language=hr |accessdate=13 February 2024}}</ref> |- | {{ill|Zlatni studio|lt=Zlatni studio|hr}} | Najbolje novo lice u glazbi | rowspan="2"| Miach | {{nominiran}} |<ref>{{cite web |last=Premec|first=Tina|url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/miach-od-malena-sam-znala-da-znam-pjevati-ali-tek-je-sada-doslo-pravo-vrijeme-15418575 |title=Miach: Od malena sam znala da znam pjevati, ali tek je sada došlo pravo vrijeme...|publisher=Jutarnji list|date= 23 January 2024|language=hr |accessdate=9 April 2024}}</ref> |- | {{ill|Večernjakova ruža|lt=Večernjakova ruža|hr}} | Novo lice godine | {{Pobjeda}} |<ref>{{cite web |url=https://www.vecernji.hr/showbiz/vecernjakova-ruza-2023-otkrivamo-sve-nominirane-za-najprestizniju-medijsku-nagradu-1738686 |title=Večernjakova ruža 2023.: Otkrivamo sve nominirane za najprestižniju medijsku nagradu |publisher=Večernji list|date=15 January 2024|language=hr |accessdate=9 April 2024}}</ref> |- | Cesarica | Hit veljače |"Fantazija" | {{Pobjeda}} |<ref>{{cite web |url=https://glazba.hr/vijesti/cesarica-za-hit-veljace-u-rukama-grse-i-miach/ |title=Grše feat. Miach dobitnici Cesarice za Hit Veljače! |publisher=Glazba.hr|date=26 March 2024|language=hr |accessdate=9 April 2024}}</ref> |- |Porin |Najbolja vokalna suradnja |"Led" | {{Pobjeda}} |<ref>{{Cite web |title=Dodijeljene prve statue Porina! {{!}} Porin |url=https://www.porin.org/?q=content/dodijeljene-prve-statue-porina |access-date=2024-04-09 |website=www.porin.org}}</ref> |- |rowspan="2"|Cesarica | Hit ožujka |"Tempo" | {{nominiran}} |<ref>{{cite web |url=https://cesarica.org/martin-oliver-i-miach-u-konkurenciji-za-hit-ozujka/ |title=MARTIN, OLIVER I MIACH U KONKURENCIJI ZA HIT OŽUJKA! |publisher=Cesarica.org|date=8 April 2024|language=hr |accessdate=9 April 2024}}</ref> |- | Hit rujna |"Iluzija" | {{nominiran}} |<ref>{{cite web |url=https://cesarica.org/za-hit-rujna-u-konkurenciji-baby-lasagna-miach-i-nina/ |title=BABY LASAGNA; MIACH I NINA U KONKURENCIJI ZA HIT RUJNA! |publisher=Cesarica.org|date=7 October 2024|language=hr |accessdate=12 October 2024}}</ref> |- | Moj prvi Music Pub | Nagrada urednika |Miach | {{Pobjeda}} |<ref>{{cite web |url=https://radio.hrt.hr/drugi-program/glazba/miach-ana-i-martin-dobitnici-nagrade-music-pub-11832943 |title=Miach, Ana i Martin dobitnici nagrade Music Pub |publisher=radio.hrt.hr|date=29 October 2024|language=hr |accessdate=30 October 2024}}</ref> |- |rowspan="3"|Cesarica | Hit studenog |"Anđeo" | {{Pobjeda}} |<ref>{{cite web |url=https://cesarica.org/hiljson-mandela-i-miach-magazin-i-petar-graso-u-konkurenciji-za-hit-studenog/ |title=Hiljson Mandela i Miach, Magazin i Petar Grašo u konkurenciji za hit studenog |publisher=Glazba.hr|date=9 December 2024|language=hr |accessdate=9 December 2024}}</ref> |- | Hit godine |"Fantazija" | {{nominiran}} |<ref>{{cite web |url=https://glazba.hr/vijesti/cesarica/cesarica-glasanje-2024/ |title=Glasaj za hit godine!|publisher=Cesarica.org|date=23 January 2025|language=hr |accessdate=31 January 2025}}</ref> |- | Hit godine |"Anđeo" | {{nominiran}} |<ref>{{cite web |url=https://cesarica.org/hit-duet-koji-je-osvojio-cesaricu-za-hit-studenog-andeo-hiljsona-mandele-i-miach/ |title=Hit duet koji je osvojio Cesaricu za Hit studenog: “Anđeo” Hiljsona Mandele i Miach |publisher=Cesarica.org|date=24 December 2024|language=hr |accessdate=2 January 2025}}</ref> |- | rowspan="8" | 2025. |rowspan="2"|{{ill|Zlatni studio|lt=Zlatni studio|hr}} | Najbolja pjevačica | rowspan="1"| Miach | {{Pobjeda}} |<ref>{{cite web |url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/objavljene-su-nominacije-za-zlatni-studio-konkurencija-je-i-ovog-puta-zestoka-vasi-glasovi-odlucuju-pobjednike-15529932?cx_linkref=jl_home_vijesti_druga_pasica |title=Objavljene su nominacije za Zlatni Studio, konkurencija je i ovog puta žestoka: Vaši glasovi odlučuju pobjednike!|publisher=Jutarnji list|date= 6 December 2024|language=hr |accessdate=6 December 2024}}</ref> |- | Najbolja pjesma | rowspan="1"| "Fantazija" | {{nominiran}} |<ref>{{cite web |url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/objavljene-su-nominacije-za-zlatni-studio-konkurencija-je-i-ovog-puta-zestoka-vasi-glasovi-odlucuju-pobjednike-15529932?cx_linkref=jl_home_vijesti_druga_pasica |title=Objavljene su nominacije za Zlatni Studio, konkurencija je i ovog puta žestoka: Vaši glasovi odlučuju pobjednike!|publisher=Jutarnji list|date= 6 December 2024|language=hr |accessdate=6 December 2024}}</ref> |- | rowspan="2"| Cesarica | Hit ožujka |"Tika-taka" | {{nominiran}} |<ref>{{cite web |url=https://glazba.hr/vijesti/cesarica/cesarica-glasanje-2025/ |title=Thompson, Baks, Peki i Miach u utrci za Hit ožujka |publisher=Cesarica.org|accessdate=14 April 2025}}</ref> |- | Hit travnja |"Faza" | {{Pobjeda}} |<ref>{{cite web |url=https://cesarica.org/za-hit-travnja-natjecu-se-kuku-i-baby-lasagna-miach-i-ivan-zak/ |title=Za Hit travnja natječu se Kuku$ i Baby Lasagna, Miach i Ivan Zak! |publisher=Cesarica.org|accessdate=13 May 2025}}</ref> |- | Story Hall of Fame | Hit godine |"Anđeo" | {{Pobjeda}} |<ref>{{cite web |url=https://story.hr/Celebrity/a341718/hit-godine-je-andjeo-u-izvedbi-miach-hiljsona-mandele.html |title=Miach je dobitnica naše posebne nagrade, a za Story je otkrila tajnu svog uspjeha: 'To je podiglo cijelu priču' |publisher=Story.hr|accessdate=14 May 2025}}</ref> |- | Cesarica | Hit srpnja |"Honolulu" | {{nominiran}} |<ref>{{cite web |url=https://glazba.hr/vijesti/cesarica/cesarica-glasanje-2025/ |title=Miach, Jelena Rozga i Thompson u konkurenciji za Hit srpnja |publisher=Cesarica.org|accessdate=11 August 2025}}</ref> |- | rowspan="2"| Music Pub Zlatka Turkalja | Nagrada za pjesmu godine |"Anđeo" | {{Pobjeda}} |<ref>{{cite web |url=https://magazin.hrt.hr/zabava/prvi-dobitnici-nagrade-music-pub-za-2025-miach-hiljson-mandela-nina-badric-i-jakov-jozinovic-12443927 |title=Prvi dobitnici nagrade "Music pub" za 2025.- Miach, Hiljson Mandela, Nina Badrić i Jakov Jozinović |publisher=hrt.hr|accessdate=9 December 2025}}</ref> |- | Nagrada za hit godine |"Anđeo" | {{Pobjeda}} |<ref>{{cite web |url=https://magazin.hrt.hr/zabava/prvi-dobitnici-nagrade-music-pub-za-2025-miach-hiljson-mandela-nina-badric-i-jakov-jozinovic-12443927 |title=Prvi dobitnici nagrade "Music pub" za 2025.- Miach, Hiljson Mandela, Nina Badrić i Jakov Jozinović |publisher=hrt.hr|accessdate=9 December 2025}}</ref> |- | rowspan="2" | 2026. | [[Zlatni studio 2026.|Zlatni studio]] | Najbolji izvođač/ica | Miach | {{nominiran}} |<ref>{{cite web |url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/glazbenice-2025-rekordi-novi-valovi-15652756 |title=U borbi za najprestižniju medijsku nagradu pet pjevačica među kojima su i prekaljene zvijezde i nove ikone mladih |publisher=jutarnji.hr|accessdate=15 December 2025}}</ref> |- | {{ill|Večernjakova ruža|lt=Večernjakova ruža|hr}} | Glazbenik godine | Miach (sa [[Hiljson Mandela]]) | {{nominiran}} |<ref>{{cite web |url=https://www.vecernji.hr/showbiz/tko-su-nominirani-za-vecernjakovu-ruzu-odabrano-40-najpopularnijih-u-osam-kategorija-1925158 |title=Tko su nominirani za Večernjakovu ružu: Odabrano 40 najpopularnijih u osam kategorija |publisher=Večernji list|date=18 January 2026|language=hr |accessdate=18 January 2026}}</ref> |} == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.yem.hr/izvodjaci/miach/ Profil na ''yem.hr''] [[Kategorija:Hrvatski tekstopisci]] [[Kategorija:Dobitnici Večernjakove ruže]] [[Kategorija:Dobitnici Zlatnog studija]] [[Kategorija:Hrvatski trap glazbenici]] [[Kategorija:Miach| ]] qhnqwxeb96y6ch5ermhqdmamlm27asp 0 736933 7427643 7389062 2026-04-10T13:30:23Z Argo Navis 852 | pushpin_map = Hrvatska Osijek 7427643 wikitext text/x-wiki {{Infookvir groblje | ime = Groblje Svete Ane | slika = (Z-5843) Groblje sv. Ane, Ulica sv. Ane, Osijek.jpg | opis slike = Groblje Svete Ane | utemeljeno = [[1754.]] | napušteno = | lokacija = Ul. Svete Ane 90, [[Gornji grad (Osijek)|Gornji grad]], [[Osijek]] | pushpin_map = Hrvatska Osijek | dz = HRV | tip = | stil = | vlasnik = [[Osijek]] | veličina = 5,39 ha | broj grobova = 10.051 | broj ukopa = | broj kremacija = | uvjeti najma = | internet stranica = <br/> {{Zaštićeno kulturno dobro/Hrvatska|embed=yes | naziv = Groblje sv. Ane | reg. broj = Z-5843 | lokacija = 31000 Osijek | autor = [[Ante Slaviček]], [[Frano Kršinić]], [[Antun Augustinčić]] | koordinate = {{Coord|45.5533617|18.670772|format=dms|region:HR-14_type:landmark_source:OSM|display=inline,title}} | pravni status = Zaštićeno kulturno dobro | vrsta = Nepokretna pojedinačna | klasifikacija = Memorijalne građevine }} }} '''Groblje Svete Ane''' je [[Osijek|osječko]] gradsko [[groblje]], smješteno u naselju [[Gornji grad (Osijek)|Gornji grad]].<ref name="kulturnadobra">{{Kulturnadobra|oznaka=|naziv=Groblje sv. Ane|pristupljeno=2023-01-31|Z-5843}}</ref> == Opis == Groblje sv. Ane u Osijeku, prema podacima kanonske vizitacije iz [[1754.]] godine, tih je godina u funkciji s obzirom da mu je prethodila izgradnja [[lazaret]]a [[1748.]] godine zbog haranja [[Kuga|kuge]]. Današnji raspored groblja baziran je na osnovi prikaza grobnih polja kakav se očitava na planu iz [[1922.]] godine. Izdvojene su dvije skupine grobnih spomenika po svojim dostignućima bitnim za očuvanje kulturne baštine. Prvu skupinu čine grobni spomenici stilskih oznaka zrelog [[Historicizam|historicizma]] i [[Secesija|secesije]] sa [[skulptura]]ma poznatih umjetnika tvoreći time arhitektonsko-umjetničku cjelinu. Drugu skupinu čine pojedinačni nadgrobni spomenici izdvojeni poradi vrsnosti obrtničkog rada anonimnih autora koji se očituje u kvaliteti vrste odabranog materijala i stilskim karakteristikama koje oblikovanjem, dekoracijom i jednostavnim izričajem korespondiraju bogato izdjelanim grobnim spomenicima prve skupine, doprinoseći time povijesnoj, dokumentarnoj i umjetničkoj vrijednosti groblja. == Zaštita == Pod oznakom Z-5843 zavedeno je kao [[Nepokretna kulturna baština|nepokretno kulturno dobro]] – nepokretna pojedinačna, pravna statusa [[zaštićeno kulturno dobro|zaštićena kulturnog dobra]], klasificirano kao "memorijalne građevine".<ref name="kulturnadobra"/> == Znamenite osobe == Znamenite osobe pokopane na groblju sv. Ane su: {{stupci|3| * [[Bela Adamović Čepinski]] * [[Vladoje Aksmanović]] * [[Saša Anočić]] * [[Pavle Blažek]] * [[Josip Bösendorfer]] * [[Ivica Čandrlić]] * [[Ernest Dubac]] * [[Vladimir Džanko]] * [[Ferdo Fabing]] * [[Ivica Fekete]] * [[Miroslav Gantar]] * [[Paulina Hermann]], zvana Mačkamama, u zajedničkoj kosturnici<ref>{{Citiranje weba |url=https://osijek.in/na-danasnji-dan-rodjena-je-paulina-hermann-mackamama/ |title=Na današnji dan rođena je Paulina Hermann (Mačkamama) |last=Sajko |first=Maja |date=2022-06-01 |website=osijek.in |publisher=Portal Osijek.in |access-date=2023-02-23 |quote=Paulina Hermann pokopana je na gradskom groblju Sveta Ana, međutim njezina grobnica danas više ne postoji jer godinama nitko za nju nije plaćao grobljansku pristojbu.}}</ref> * [[Radovan Knežević]] * [[Pajo Kolarić]] * [[Gustav Lechner]] * [[Branko Mihaljević]] * [[Lav Mirski]] * [[Dragutin Neumann]] * [[Julije Njikoš]] * [[Ljudevit Pelzer]] * [[Franjo Rupnik]] * [[Viktor Sonnenfeld]] * [[Jovan Stanisavljević|Jovan Stanisavljević Čaruga]] * [[Gita Šerman-Kopljar]] * [[Adolf Waldinger]] }} == Izvori == {{Izvori}} {{Ministarstvo kulture}} [[Kategorija:Groblja u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Građevine u Osijeku]] [[Kategorija:Zaštićene memorijalne građevine u Osječko-baranjskoj županiji]] swhowv73z6cpav567pzh3499wonxh0a 0 737296 7427650 7211215 2026-04-10T13:32:55Z Argo Navis 852 Hrvatska Osijek 7427650 wikitext text/x-wiki {{Infookvir zgrada | ime = Hotel Royal | izvorno ime = | slika = Hotel Royal zz 2.jpg | veličina_slike = | opis_slike = Hotel Royal | slika2 = | veličina_slike2 = | opis_slike2 = | prijašnja_imena = | lokacija = Kapucinska ulica 34, [[Gornji grad (Osijek)|Gornji grad]], [[Osijek]] | dz = HRV | koordinate = {{Coord|45.5613578|18.6788349|format=dms|region:HR-14_type:landmark_source:OSM|display=inline,title}} | koordinate_ref = | pushpin_map = Hrvatska Osijek | pushpin_label = | cijena_izgradnje = | arhitekt = [[Ivan Domes]] | godine izgradnje = [[1904.]]–[[1905.]] | godina završetka = [[1905.]] | renoviran = | srušen = | fasada = | arhitektonski stil= [[neobarok]] | materijal = | dimenzije = | zaštita = {{Zaštićeno kulturno dobro/Hrvatska|embed=yes | reg. broj = Z-3448 | pravni status = Zaštićeno kulturno dobro | vrsta = Nepokretna pojedinačna | klasifikacija = Javne građevine }} }} '''Hotel Royal''' je dvokatna zgrada u Kapucinskoj ulici 34 u [[Osijek]]u, Hrvatska.<ref name="kulturnadobra">{{Kulturnadobra|Z-3448|naziv=Hotel Royal|pristupljeno=2023-02-09|sadržaj=preuzet}}</ref> == Opis == Reprezentativnu dvokatnu zgradu, projektirao je [[Ivan Domes|Ivan Eduard Domes]] [[1904.]] – [[1905.]] godine za hotelsku namjenu. Pročelje kasnog [[Historicizam|historicizma]] oblikovano je [[neobarok]]nim izrazom. Reprezentativnost same zgrade očituje se i u oblikovanju unutrašnjeg prostora koji je u prizemlju imao kasno historicističku [[Kafić|kavanu]] s ljetnim vrtom, [[Secesija|secesijsku]] [[Kino|kino dvoranu]]. Arhitektonska vrijednost zgrade je u [[Proporcije|proporcijama]], ritmu masa i [[Ploha (likovna umjetnost)|ploha]], funkcionalnom oblikovanju prostora bogate dekorativnosti koje stvara scenski ugođaj s harmonično uklopljenim dekorativnim detaljima i arhitektonskim elementima. Tako naglašena reprezentativna funkcija zgrade pokazuje visoku razinu društvenog života Osijeka početkom XX. stoljeća. == Zaštita == Pod oznakom Z-3448 zaveden je kao [[Nepokretna kulturna baština|nepokretno kulturno dobro]] – nepokretna pojedinačna, pravna statusa [[zaštićeno kulturno dobro|zaštićena kulturnog dobra]], klasificiran kao "javne građevine".<ref name="kulturnadobra"/> == Izvori == {{Izvori}} {{Ministarstvo kulture}} [[Kategorija:Arhitektura historicizma u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Građevine u Osijeku]] [[Kategorija:Zaštićene javne građevine u Osječko-baranjskoj županiji]] [[Kategorija:Hoteli u Hrvatskoj|Rozal]] [[Kategorija:Gospodarstvo Osijeka]] d1789rwtfl2x2a1uw62ci0i7pa8hb8n 0 737649 7427654 7211206 2026-04-10T13:35:27Z Argo Navis 852 Hrvatska Osijek 7427654 wikitext text/x-wiki {{Infookvir zgrada | ime = Vila Neumann | izvorno ime = | slika = Muzej likovnih umjetnosti Osijek.jpg | opis_slike = Vila Neumann | slika2 = | veličina_slike2 = | opis_slike2 = | prijašnja_imena = | lokacija = [[Europska avenija]] 9, [[Gornji grad (Osijek)|Gornji grad]], [[Osijek]] | dz = HRV | koordinate = {{Coord|45.5604615|18.6838156|format=dms|region:HR-14_type:landmark_source:OSM|display=inline,title}} | koordinate_ref = | pushpin_map = Hrvatska Osijek | pushpin_label = | cijena_izgradnje = | arhitekt = [[Josip Vancaš]] | godine izgradnje = | godina završetka = [[1895.]] | renoviran = | srušen = | fasada = | arhitektonski stil= [[secesija]] | materijal = | dimenzije = | zaštita = {{Zaštićeno kulturno dobro/Hrvatska|embed=yes | reg. broj = Z-2336 | pravni status = Zaštićeno kulturno dobro | vrsta = Nepokretna pojedinačna | klasifikacija = Javne građevine }} }} '''Vila Neumann''' je jednokatna zgrada u [[Europska avenija|Europskoj aveniji]] 9 u [[Osijek]]u, Hrvatska.<ref name="kulturnadobra">{{Kulturnadobra|Z-2336|naziv=Vila Neumann|pristupljeno=2023-02-23|sadržaj=preuzet}}</ref> == Opis == Vila Dr. [[Dragutin Neumann|Dragutina]] i Adele Neumann, gdje je od [[1964.]] godine smješten [[Muzej likovnih umjetnosti u Osijeku|Muzej likovnih umjetnosti]], izgrađena je po projektima arhitekta [[Josip Vancaš|Josipa pl. Vancaša]] [[1895.]] godine. U odnosu na ugaonu lokaciju i [[tlocrt]]nu razigranu dispoziciju atraktivnog položaja i stilske prepoznatljivost to je arhitektura koja posjeduje i kulturno povijesnu vrijednost, kao kuća osječkog uglednog građanina i predsjednika hrvatskog sabora, a danas kao kulturna ustanova s novom funkcijom Muzeja likovnih umjetnosti. Reprezentativni primjer arhitekture kasnog historicizma s neorenesansnim estetskim komponentama, odlikuje se skladnošću i čistoćom kompozicije fasade u kojoj je uravnoteženi raster otvora dominantan. == Zaštita == Pod oznakom Z-2336 zavedena je kao [[Nepokretna kulturna baština|nepokretno kulturno dobro]] – nepokretna pojedinačna, pravna statusa [[zaštićeno kulturno dobro|zaštićena kulturnog dobra]], klasificiran kao "javne građevine".<ref name="kulturnadobra"/> == Izvori == {{Izvori}} {{Ministarstvo kulture}} [[Kategorija:Secesijske građevine u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Građevine u Osijeku]] [[Kategorija:Zaštićene javne građevine u Osječko-baranjskoj županiji]] 9giby39cmk4ekwy6y9jtwwzxc1ul829 7427655 7427654 2026-04-10T13:35:37Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Vile (građevine)|Vile (građevine)]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7427655 wikitext text/x-wiki {{Infookvir zgrada | ime = Vila Neumann | izvorno ime = | slika = Muzej likovnih umjetnosti Osijek.jpg | opis_slike = Vila Neumann | slika2 = | veličina_slike2 = | opis_slike2 = | prijašnja_imena = | lokacija = [[Europska avenija]] 9, [[Gornji grad (Osijek)|Gornji grad]], [[Osijek]] | dz = HRV | koordinate = {{Coord|45.5604615|18.6838156|format=dms|region:HR-14_type:landmark_source:OSM|display=inline,title}} | koordinate_ref = | pushpin_map = Hrvatska Osijek | pushpin_label = | cijena_izgradnje = | arhitekt = [[Josip Vancaš]] | godine izgradnje = | godina završetka = [[1895.]] | renoviran = | srušen = | fasada = | arhitektonski stil= [[secesija]] | materijal = | dimenzije = | zaštita = {{Zaštićeno kulturno dobro/Hrvatska|embed=yes | reg. broj = Z-2336 | pravni status = Zaštićeno kulturno dobro | vrsta = Nepokretna pojedinačna | klasifikacija = Javne građevine }} }} '''Vila Neumann''' je jednokatna zgrada u [[Europska avenija|Europskoj aveniji]] 9 u [[Osijek]]u, Hrvatska.<ref name="kulturnadobra">{{Kulturnadobra|Z-2336|naziv=Vila Neumann|pristupljeno=2023-02-23|sadržaj=preuzet}}</ref> == Opis == Vila Dr. [[Dragutin Neumann|Dragutina]] i Adele Neumann, gdje je od [[1964.]] godine smješten [[Muzej likovnih umjetnosti u Osijeku|Muzej likovnih umjetnosti]], izgrađena je po projektima arhitekta [[Josip Vancaš|Josipa pl. Vancaša]] [[1895.]] godine. U odnosu na ugaonu lokaciju i [[tlocrt]]nu razigranu dispoziciju atraktivnog položaja i stilske prepoznatljivost to je arhitektura koja posjeduje i kulturno povijesnu vrijednost, kao kuća osječkog uglednog građanina i predsjednika hrvatskog sabora, a danas kao kulturna ustanova s novom funkcijom Muzeja likovnih umjetnosti. Reprezentativni primjer arhitekture kasnog historicizma s neorenesansnim estetskim komponentama, odlikuje se skladnošću i čistoćom kompozicije fasade u kojoj je uravnoteženi raster otvora dominantan. == Zaštita == Pod oznakom Z-2336 zavedena je kao [[Nepokretna kulturna baština|nepokretno kulturno dobro]] – nepokretna pojedinačna, pravna statusa [[zaštićeno kulturno dobro|zaštićena kulturnog dobra]], klasificiran kao "javne građevine".<ref name="kulturnadobra"/> == Izvori == {{Izvori}} {{Ministarstvo kulture}} [[Kategorija:Secesijske građevine u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Građevine u Osijeku]] [[Kategorija:Zaštićene javne građevine u Osječko-baranjskoj županiji]] [[Kategorija:Vile (građevine)]] 7n00ylkti7bcwu4i7zcy2cb7rqgi313 0 737722 7427687 7211211 2026-04-10T14:04:03Z Argo Navis 852 7427687 wikitext text/x-wiki {{Infookvir zgrada | ime = Palača Normann | izvorno ime = | slika = Županijsko poglavarstvo, Osijek (1).jpg | veličina_slike = | opis_slike = Danas se ovdje nalazi županijsko poglavarstvo Osječko-baranjske županije | slika2 = | veličina_slike2 = | opis_slike2 = | prijašnja_imena = | lokacija = Trg Ante Starčevića 2, [[Gornji grad (Osijek)|Gornji grad]], [[Osijek]] | dz = HRV | koordinate = {{Coord|45.5609809|18.6772039|format=dms|region:HR-14_type:landmark_source:OSM|display=inline,title}} | koordinate_ref = | pushpin_map = Hrvatska Osijek | pushpin_label = | cijena_izgradnje = | arhitekt = [[Josip Vancaš]] | godine izgradnje = [[1890.]] – [[1891.]] | godina završetka = [[1891.]] | renoviran = | srušen = | fasada = | arhitektonski stil= [[neorenesansa]] | materijal = | dimenzije = | zaštita = {{Zaštićeno kulturno dobro/Hrvatska|embed=yes | naziv = Zgrada Županijskog poglavarstva | reg. broj = Z-2334 | pravni status = Zaštićeno kulturno dobro | vrsta = Nepokretna pojedinačna | klasifikacija = Javne građevine }} }} '''Palača Normann''' je jednokatna zgrada na [[Trg Ante Starčevića|Trgu Ante Starčevića]] 2 u [[Osijek]]u, Hrvatska.<ref name="kulturnadobra">{{Kulturnadobra|Z-2334|naziv=Zgrada Županijskog poglavarstva|pristupljeno=2023-02-24|sadržaj=preuzet}}</ref> == Opis == Palača grofa Gustava Normanna izgrađena je [[1891.]] godine na glavnom trgu. Zgradu je dao izgraditi kao gradsku rezidencijalnu palaču grof Gustav Normann Ehrenfelski, vlastelin iz [[Valpovo|Valpova]] po nacrtima arhitekta [[Josip Vancaš|Josipa pl. Vancaša]], a graditelj je bio Franz Wybiral. Danas je u toj zgradi sjedište osječko-baranjskog župana. Jednokatna zgrada pravokutnog [[tlocrt]]a građena je masivno s primjereno snažnim proporcijama. Zgrada ima urbanističku i stilsku vrijednost historicističke palače 19. stoljeća izgrađene u duhu [[Neorenesansa|neorenesanse]]. == Zaštita == Pod oznakom Z-2334 zavedena je kao [[Nepokretna kulturna baština|nepokretno kulturno dobro]] – nepokretna pojedinačna, pravna statusa [[zaštićeno kulturno dobro|zaštićena kulturnog dobra]], klasificiran kao "javne građevine".<ref name="kulturnadobra"/> == Izvori == {{Izvori}} {{Ministarstvo kulture}} [[Kategorija:Arhitektura historicizma u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Palače u Osijeku]] [[Kategorija:Zaštićene javne građevine u Osječko-baranjskoj županiji]] s4kud3ff1j9ir9fojoytjzxoehxk4oj 0 739660 7427596 7068892 2026-04-10T12:46:05Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Hladni rat|Hladni rat]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Političko nasilje|Političko nasilje]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7427596 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Sharpeville Massacre Graves, Phelindaba Cemetery, Sharpeville, Vereeniging, South Africa.jpg|mini|desno|Grobovi žrtava pokolja u Sharpevilleu.]] '''Pokolj u Sharpevilleu''' dogodio se [[21. ožujka]] [[1960.]] godine u [[Južnoafrička Republika|južnoafričkom]] gradiću [[Sharpeville]]u, kada je policija otvorila vatru na sudionike jednodnevnog prosvjeda za prava crnog domorodačkog stanovništva. Policija je u pucnjavi ubila 69 ljudi, a ranila njih 180. == Prosvjedi i pokolj == Organizacije koje su se zalagale za ukidanje segregacije i nastupale protiv politike [[apartheid]]a, pokrenule su aktiviniju politiku tijekom procesa [[Dekolonizacija Afrike|dekolonizacije Afrike]]. [[Afrički nacionalni kongres]] (ANK) je pokrenuo kampanju niza prosvjeda širom Južnoafričke Republike protiv segregacijskih zakona. Prosvjedi su trebali započeti [[31. ožujka]], ali su pobornici [[Panafrikanistički kongres|Panafrikanističkog kongresa]] organizirali svoj prosvjed u Sharpevilleu 21. ožujka.<ref>{{Cite web |url=http://www.sowetan.co.za/News/Article.aspx?id=1125732 |title=Arhivirana kopija |access-date=17. siječnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100328210712/http://www.sowetan.co.za/News/Article.aspx?id=1125732# |archive-date=28. ožujka 2010. |url-status=dead |df= }}</ref> Tog se dana masa od 5000 do 7000 ljudi okupila pred lokalnom policijskom postajom<ref>[http://www.sahistory.org.za/pages/governence-projects/sharpeville/menu.htm Remember Sharpeville] at South African History</ref>. Do 10 sati ujutro, situacija je unatoč velikom broju građana bila relativno mirna, a u postaji je bilo 20-ak policajaca. Međutim, policija je bila pripremljena za ovakve manifestacije. Uskoro je bilo oko 19 000 prosvjednika i situacija je postala napeta. Prema pojedinim izvorima, pojedinci u masi počeli su „vrijeđati, prijetiti i dobacivati provokacije“.<ref name="vaque1989">{{Cite book |editor1-first=Charles C. |editor1-last=Thomas McGhee |editor2-first=N/A |editor2-last=N/A |title=The plot against South Africa |year=1989|edition=2nd |publisher=Varama Publishers |location=Pretoria |isbn=978-0-620-14537-4|pages=}}</ref> Uskoro ih je okružilo 130 policajaca naoružanih vatrenim oružjem, dok su prosvjednici imali samo kamenje u rukama.<ref name="TimeArticle">{{cite news | title=The Sharpeville Massacre | publisher=Time Magazine | date=4. travnja 1960. | url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,869441,00.html | access-date=17. siječnja 2013. | archive-date=20. ožujka 2011. | archive-url=https://web.archive.org/web/20110320144620/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,869441,00.html | url-status=dead }}</ref> Policajci su se počeli približavati prosvjednicima u nastojanju da ih raštrkaju i rastjeraju s prosvjeda. Pojedinci su počeli bacati kamenje i nastojali probiti policijske barikade. Oko 13 sati su počela naguravanja, a dvojica policijskih časnika naredili su svojim podređenima da napune oružje mecima.<ref name="vaque1989"/> Prosvjednici su probili barikadu, nakon čega je nekoliko policajaca palo na zemlju, a zatim je uslijedila pucnjava koja je trajala 40-ak sekundi. Ubijeno je 69 ljudi, od čega 8 žena i 10 djece, a 180 je bilo ozlijeđeno. Mnogima je pucano u leđa dok su bježali u panici.<ref name="Reeves">{{cite web | last=Reeves | first=Rt. Reverend Ambrose | title=The Sharpeville Massacre - A watershed in South Africa | publisher=sahistory.org.za | url=http://www.sahistory.org.za/pages/library-resources/articles_papers/1960-sharpeville-massacre-rev-ambrose.html | accessdate=17. siječnja 2013. | archive-url=https://www.webcitation.org/6HwgMDvXA?url=http://www.sahistory.org.za/topic/sharpeville-massacre-watershed-south-africa-reverend-ambrose-reeves | archive-date=7. srpnja 2013. | url-status=dead }}</ref> U policijskom izvještaju je bilo navedeno kako je nekolicina mladih i neiskusnih policajaca u napadu panike otvorila vatru, nakon čega je uslijedila lančana reakcija. == Posljedice == Pokolj u Sharpevilleu je među domorodačkim stanovništvom odmah pokrenuo višetjedne demonstracije, prosvjedne marševe, [[štrajk]]ove i pobune širom zemlje. Vlada je [[30. ožujka]] proglasila izvanredno stanje, pri čemu je uhićeno više od 18 000 ljudi, aktivista i boraca za domorodačka prava. U mnogim zemljama u svijetu također su se održavali prosvjedi, a [[Ujedinjeni narodi]] osudili su pokolj. Dana [[1. travnja]], [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda]] izglasalo je [[Rezolucija 134|Rezoluciju 134]], kojom je osuđena rasistička politika JAR-a. Vlada JAR-a zabranila je legalno djelovanje ANK-a i PAK-a, a pokolj je bio i povod da ove organizacije prijeđu s pasivnog na aktivan otpor rasističkoj politici. Svaka od ovih organizacija osnovala je vlastito militantno krilo ([[Poko]] i [[Umkhonto we Sizwe]]). == Izvori == {{izvori}} == Literatura == * {{Cite book | ref= harv|editor1-first=Charles C. |editor1-last=Thomas McGhee |editor2-first=N/A |editor2-last=N/A |title=The plot against South Africa |year=1989|edition=2nd |publisher=Varama Publishers |location=Pretoria |isbn=978-0-620-14537-4|pages=}} [[Kategorija:Povijest Južne Afrike]] [[Kategorija:Političko nasilje]] toyaqnfuzqw832zqdh4wtx3zekld8yq 0 739662 7427595 7402448 2026-04-10T12:45:42Z Argo Navis 852 +[[Kategorija:Johannesburg]]; +[[Kategorija:Političko nasilje]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7427595 wikitext text/x-wiki [[Slika:Hector Pieterson Memorial.jpg|mini|desno|Spomenik Hectoru Pietersonu i djeci pobijenoj u Sowetu 1976. godine.]] '''Ustanak u Sowetu''', poznat i pod imenom '''16. lipnja''', bio je niz prosvjeda koje su [[16. lipnja]] [[1976.]] godine<ref>{{cite web|title=The birth and death of apartheid|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/575204.stm|accessdate=15. ožujka 2013.}}</ref> organizirali srednjoškolski učenici u gradu [[Soweto|Sowetu]] u [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]]. Završio je pucnjavom policije po nenaoružanim civilima. Procjenjuje se da je u prosvjedima sudjelovalo oko 20 000 učenika, a u policijskoj represiji i pucnjavi stradalo između 176 do 600 civila.{{sfn|Harrison|1983|pp=}}<ref>([[Les Payne]] of Newsday said at least 850 murders were documented) Elsabe Brink; Gandhi Malungane; Steve Lebelo; Dumisani Ntshangase; Sue Krige, ''Soweto 16 June 1976'', 2001, 9</ref> Danas se u JAR-u 16. lipnja slavi kao [[Dan mladih]] u spomen na ove događaje.<ref>[https://web.archive.org/web/20121113160255/http://www.southafrica.info/about/history/soweto-150606.htm The Soweto Uprising and Youth Day] Pristupljeno 3. travnja 2023.</ref> == Povod za prosvjede == Politika [[apartheid]]a koju je vladajuća bjelačka manjina provodila nad većinskim domorodačkim i nebjelačkim stanovništvom manifestirala se u svim aspektima društva. Tako je zakonom iz [[1974.]] godine započelo uvođenje [[Afrikaans|afrikanerskog jezika]] u svim crnačkim školama na kojem se trebalo odvijati pola nastave (druga polovica na [[engleski jezik|engleskom jeziku]]).{{sfn|Sifiso Mxolisi Ndlovu|pp=327}} Pošto je afrikanerski bio jezik vladajuće bjelačke manjine, domorodci su u znak otpora najviše koristili engleski i vlastite domorodačke jezike. Uvođenje afrikanerskog viđeno je kao još jedan instrument otuđivanja domorodaca i njihovog poistovjećivanja s neželjenom vlašću. Jedan od vođa antiapartheidskog pokreta, [[Desmond Tutu]], opisao je da su domorodci afrikanerski jezik vidjeli kao „jezik tlačitelja“.<ref>''The Youth Struggle'',{{cite web|url=http://www.sahistory.org.za/pages/governence-projects/june16/struggle.htm|title=The 1976 Students' Revolt|publisher=South African History Online}}</ref> Situacija je kulminirala [[30. travnja]] 1976., kada su učenici Osnovne škole „Orlando West” počeli [[štrajk]]ati odbijajući ići u školu.<ref name="sahistory">{{cite web|url=http://www.sahistory.org.za/pages/governence-projects/june16/struggle.htm|title=The 1976 Students' Revolt|publisher=South African History Online}}</ref> == Prosvjedi i pokolj == Ujutro 16. lipnja 1976. godine tisuće domorodačkih učenika izašlo je iz svojih škola na Stadion Orlando na demonstracije protiv afrikanerskog jezika. Prosvjede je isplanirao Akcijski komitet predstavničkog vijeća učenika Soweta, a podržali su ih i učitelji lokalnih škola. Planirano je da prosvjedi prođu mirno i bez incidenata.<ref>{{cite web|url=http://socialistworld.net/eng/2006/06/19safrica.html|title=The Soweto uprising 1976|publisher=socialistworld.net|accessdate=15. ožujka 2013.|archive-url=https://web.archive.org/web/20130515033714/http://www.socialistworld.net/eng/2006/06/19safrica.html|archive-date=15. svibnja 2013.|url-status=dead}}</ref> Nakon početka prosvjednog [[marš]]a, učenici su vidjeli da je policija blokirala ulicu kojom su planirali nastaviti. Vođa akcijskog komiteta zatražio je od prosvjednika da ostanu mirni i ne provociraju policiju, nakon čega je marš nastavljen drugom ulicom prema osnovnoj školi Orlando. Prema školi je produžila skupina od 3000 do 10 000 učenika.<ref>{{cite web|url=http://www.vryeafrikaan.co.za/site/lees.php?id=611|title=Soweto, 1976: ’n Inklusiewe herbegin 30 jaar later?|language=Afrikaans|publisher=Die Vrye Afrikaan|author=F.I.J. van Rensburg|access-date=3. travnja 2023.|archive-date=8. ožujka 2016.|archive-url=https://web.archive.org/web/20160308053144/http://vryeafrikaan.co.za/site/lees.php?id=611|url-status=dead}}</ref> Prema izjavi policijskog pukovnika Kleingelda (koji je prvi ispalio hitac na učenike) [[2006.]] godine, neki od učenika počeli su bacati kamenje na policajce, dok su drugi nastavili marširati. Kleingeld je prvi ispalio hitac, što je uzrokovalo paniku i kaos. Učenici su počeli bježati na sve strane, te su i ostali policajci otvorili paljbu<ref>[https://web.archive.org/web/20110606180439/http://www.sahistory.org.za/pages/governence-projects/june16/extract-soweto-uprising.html The Youth Struggle 16 June 1976]</ref>. Jedan od prvih ustrijeljenih bio je 13-godišnji [[Hector Pieterson]], koji je podlegao ozljedama. Postao je simbol događaja u Sowetu.{{sfn|Sifiso Mxolisi Ndlovu|pp=344}} Među poginulima je bilo i dvoje bijelaca, od kojih je jedan bio dr. [[Melville Edelstein]], koji je život posvetio poboljšanju životnih uvjeta za crnce. Policija je nakon pucnjave pustila pse na maloljetnike, koji su odgovorili kamenovanjem pasa. Policajci su nakon toga pucali izravno ciljajući u djecu. Neredi i prosvjedi potrajali su do sumraka istog dana, iako su policijske ophodnje obilazile četvrt i sljedeći dan. Obično se procjenjuje da je broj ubijenih bio između 176 do 600 ljudi{{sfn|Harrison|1983|pp=}}. Izvorni vladini dokumenti tvrdili su da je u pucnjavi smrtno stradalo samo 23 učenika. Broj ranjenih procenjuje se na više od tisuću. == Posljedice == Prosvjedi i pokolj u Sowetu potvrdili su vodeću ulogu [[Afrički nacionalni kongres|Afričkog nacionalnog kongresa]] u borbi za oslobođenje domorodačkog stanovništva (ANK je tvrdio da se rasistička vlada ne može ukloniti miroljubivim metodama, nego samo oružanom borbom)<ref>Southern Africa: the new politics, ed Basil Davidson, Penguin Books, 1976</ref>. Događaji u Sowetu označili su dolazak borbe oporbe direktno na tlo Južnoafričke Republike, jer se borba dotad vodila samo iz susjednih država, uglavnom u [[Rodezija|Rodeziji]], [[Jugozapadna Afrika|Jugozapadnoj Africi]] ([[Namibija]]) i [[Angola|Angoli]]. Južnoafrička vlada je ubrzo na području JAR-a pokrenula osnivanje [[Bantustan|bantustana]], grupe nominalno nezavisnih domorodačkih država, čin kojim je htjela prikazati navodnu podršku samoopredjeljenja domorodačkog stanovništva. Bantustani su zapravo bili satelitske države JAR-a i nijedna druga država u svijetu ih nije priznala. [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda]] izglasalo je [[Rezolucija 392|Rezoluciju 392]], kojom je osuđen pokolj i režim apartheida. == Unutarnje poveznice == * [[Hector Pieterson]] * [[Pokolj u Sharpevilleu]] == Izvori == {{izvori|2}} == Literatura == * {{Cite book|ref=harv|last=Harrison|first=David|title=The White Tribe of Africa|url=http://books.google.com/books?id=LgwWMUbyNVUC|year=1983|publisher=University of California Press|isbn=978-0-520-05066-2}} * {{Cite book |ref= harv |url= http://www.sadet.co.za/docs/RTD/vol2/Volume%202%20-%20chapter%207.pdf |title= The Road to Democracy in South Africa |volume= 2 |chapter= The Soweto Uprising |author= Sifiso Mxolisi Ndlovu |publisher= South African Democracy Education Trust |access-date= 15. ožujka 2013. |archive-date= 25. travnja 2012. |archive-url= https://web.archive.org/web/20120425122947/http://www.sadet.co.za/docs/RTD/vol2/Volume%202%20-%20chapter%207.pdf |url-status= }} == Vanjske poveznice == * [http://audio.theguardian.tv/sys-audio/Guardian/audio/2006/06/13/antoinette.mp3 Guardian Unlimited audio recording of Antoinette Sithole on the Soweto uprising] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110811162325/http://audio.theguardian.tv/sys-audio/Guardian/audio/2006/06/13/antoinette.mp3 |date=11. kolovoza 2011. }} * [http://www.archive.org/details/linktv_soweto20070321 Soweto Uprising (2007) at the Internet Archive] * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/june/16/newsid_2514000/2514467.stm BBC video of the Soweto uprisings] * [http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/5085450.stm "S. Africa marking Soweto uprising" - BBC] * [http://download.guardian.co.uk/sys-audio/Guardian/audio/2006/06/13/antoinette.mp3 Guardian Unlimited audio recording of Antoinette Sithole (Pieterson) on the Soweto uprising] * [https://web.archive.org/web/20080820073513/http://www.sowetouprisings.com/ An extensive mashup with info on the events on 16 June 1976] * [https://web.archive.org/web/20110607052607/http://www.sahistory.org.za/pages/governence-projects/june16/index.htm Youth and the National Liberation Struggle 1894-1994 South African History Online] * Helena Pohlandt-McCormick. [http://www.gutenberg-e.org/pohlandt-mccormick "I Saw a Nightmare…" Doing Violence to Memory: The Soweto Uprising, 16 June 1976] Columbia University Press, 2005 [[Kategorija:Povijest Južne Afrike]] [[Kategorija:Bune]] [[Kategorija:Johannesburg]] [[Kategorija:Političko nasilje]] 2m18054j43wfz3b711i8yg0mvv48tu7 0 740104 7427839 7271839 2026-04-10T20:26:37Z ~2026-22067-30 357564 7427839 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Dvojnice.jpg|mini|Dvojnice]] '''Dvojnice''' (duplice, vidalice, svirale, volarice, ovčarice, fiavòle, feiavòle, sopele pastierske, surle; tal. flauto doppio, eng. double whistle)<ref>http://www.iti-museum.com/hr/instrumenti/dvojnice</ref> su srpski narodno [[Puhačka glazbala|puhačko glazbalo]] napravljeno od [[Drvo (materijal)|drveta]]. Sviraju se isključivo dvoglasno. == Opis == Dvojnice su dvije svirale napravljene od jednog komada drveta kako bi se mogle svirati istovremeno, najčešće u [[Terca|tercama]], ali se mogu postići i drugi [[Interval (glazbena teorija)|intervali]] između tonova. Može se odsvirati do šest tonova pojedine [[Oktava|oktave]]. Ponekad je moguće odsvirati neke tonove u nekoliko oktava prepuhivanjem, ali intonacija najčešće nije čista. Ovisno o regiji i izrađivaču instrumenta, dvojnice mogu biti različitih izgleda i dužina. Starije dvojnice najčešće su netemperirane s istom širinom rupica i istim razmakom između njih. Novije dvojnice su temperirane te najčešće imaju [[Dur|durski]] raspored tonova.<ref>{{Citiranje weba|title=Hrvatska tradicijska glazbala – Croatian traditional instruments|url=https://gajde.com/|access-date=2023-04-16|language=hr}}</ref><ref name=":0">{{Citiranje weba|title=dvojnice · Grinnell College Musical Instrument Collection · Grinnell College Libraries|url=https://omeka-s.grinnell.edu/s/MusicalInstruments/item/2961|access-date=2023-04-16|website=omeka-s.grinnell.edu}}</ref> Rasprostranjene su po cijelom [[Balkanski poluotok|Balkanu]], a koriste se za pratnju plesova i pjesama, uglavnom [[Kolo (ples)|kola]].<ref name=":0" /> == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Drvena puhačka glazbala]] b5huucyo42cv6sbptvpnfrmzuqcxu4n 7427878 7427839 2026-04-11T02:43:58Z Artus 90507 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-22067-30|~2026-22067-30]] ([[User talk:~2026-22067-30|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] 6803366 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Dvojnice.jpg|mini|Dvojnice]] '''Dvojnice''' (duplice, vidalice, svirale, volarice, ovčarice, fiavòle, feiavòle, sopele pastierske, surle; tal. flauto doppio, eng. double whistle)<ref>http://www.iti-museum.com/hr/instrumenti/dvojnice</ref> su narodno [[Puhačka glazbala|puhačko glazbalo]] napravljeno od [[Drvo (materijal)|drveta]]. Sviraju se isključivo dvoglasno. == Opis == Dvojnice su dvije svirale napravljene od jednog komada drveta kako bi se mogle svirati istovremeno, najčešće u [[Terca|tercama]], ali se mogu postići i drugi [[Interval (glazbena teorija)|intervali]] između tonova. Može se odsvirati do šest tonova pojedine [[Oktava|oktave]]. Ponekad je moguće odsvirati neke tonove u nekoliko oktava prepuhivanjem, ali intonacija najčešće nije čista. Ovisno o regiji i izrađivaču instrumenta, dvojnice mogu biti različitih izgleda i dužina. Starije dvojnice najčešće su netemperirane s istom širinom rupica i istim razmakom između njih. Novije dvojnice su temperirane te najčešće imaju [[Dur|durski]] raspored tonova.<ref>{{Citiranje weba|title=Hrvatska tradicijska glazbala – Croatian traditional instruments|url=https://gajde.com/|access-date=2023-04-16|language=hr}}</ref><ref name=":0">{{Citiranje weba|title=dvojnice · Grinnell College Musical Instrument Collection · Grinnell College Libraries|url=https://omeka-s.grinnell.edu/s/MusicalInstruments/item/2961|access-date=2023-04-16|website=omeka-s.grinnell.edu}}</ref> Rasprostranjene su po cijelom [[Balkanski poluotok|Balkanu]], a koriste se za pratnju plesova i pjesama, uglavnom [[Kolo (ples)|kola]].<ref name=":0" /> == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Drvena puhačka glazbala]] n4segpespsd5gq2el1yl88o3wkdqaw9 10 740504 7427903 7371630 2026-04-11T06:04:31Z IndexAccount 131684 7427903 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | navbar = {{#if:Velika loža Hrvatske | | bez}} | naziv = VLH | naslov = [[Velika loža Hrvatske]] | slika = | stanje = collapsed | style = text-align:center; | osnovna-style = | naslov-style = {{#if:&#35;b0c4de| background:&#35;b0c4de}} | grupa-style = background:#EEEEEE; padding-right: 1em; text-align:right; width:14%; | popis-style = | parni-style = | neparni-style = | bodystyle = | iznad-style = text-align:center; background:#EEEEEE; | iznad = [[Regularno slobodno zidarstvo|Regularna]] [[Slobodno zidarstvo|slobodnozidarska]] [[velika loža]] u Hrvatskoj, utemeljena [[1997.]] godine. | grupa1 = povijest | popis1 = [[Loža "Ilirija"]] ([[Velika loža Austrije]] • [[Čedo Kirchner]] • [[Branimir Horvat]]) | grupa2 = [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]] | popis2 =[[Loža "Grof Ivan Drašković"|"Grof Ivan Drašković" br. 1]] • [[Loža "Hrvatska vila"|"Hrvatska vila" br. 2]] • [[Loža "Tri svjetla"|"Tri svjetla" br. 3]] • [[Loža "Savršeni savez"|"Savršeni savez" br. 5]] • [[Loža "Pravednost"|"Pravednost" br. 10]] • [[Loža "Mudrost"|"Mudrost" br. 13]] • [[Loža "Maksimilijan Vrhovac"|"Maksimilijan Vrhovac" br. 14]] • [[Loža "Sirius"| "Sirius B" br. 15]] • [[Loža "Budnost"|"Budnost" br. 16]] | grupa3 = [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki majstori]] | popis3 = [[Igor Francetić (liječnik)|Igor Francetić]] <small>(1997. – 2000.)</small> • [[Radovan Horvat |Radovan Horvat]] <small>(2000. – 2006.)</small> • [[Dragan Kukavica]] <small>(2006. – 2015.)</small> • [[Marijan Hanžeković (mlađi)|Marijan Hanžeković]] <small>(2015. – 2018.)</small> • [[Slobodan Kuvalja]] <small>(2018. – 2024.)</small> • [[Zvonko Jadrešin]] <small>(od 2024.)</small> | grupa4 = [[Slobodnozidarski redovi|dodatni redovi]] <br>[[Visoki masonski stupnjevi|visokih stupnjeva]] | popis4 = [[Škotski obred|Drevni i prihvaćeni škotski red]] • [[Yorčki obred|York]] ([[Kraljevski luk]] • [[Kripta (slobodno zidarstvo)|Kripta]] • [[Templari (slobodno zidarstvo)|Vitez templar]] • [[Crveni križ cara Konstatina]]) • [[Šrajneri]]* • [[Obred Memfisa-Mizraima|Memfis-Mizraim]]* | grupa5 = povezano | popis5 = [[Austrijski obred]] • [[Svjetska konferencija regularnih masonskih velikih loža|Svjetska konferencija regularnih velikih loža]] ([[Popis regularnih velikih loža|Popis]]) • [[Škotski red u Hrvatskoj]] | ispod = [[Slobodno zidarstvo u Hrvatskoj]] | ispod-style = background:#EEEEEE; text-align:center; }}<noinclude> [[Kategorija:Velika loža Hrvatske|*]] [[Kategorija:Skupni slobodnozidarski predlošci]] </noinclude> 2kjvze8pcro3plu6vrd3oj632o2ypct 0 742185 7427738 7293892 2026-04-10T14:36:56Z Ponor 38361 datum ≠ mjesto 7427738 wikitext text/x-wiki {{Žene u crvenom}} {{Skladatelj |ime = Maja Perfiljeva |opis_slike = |veličina = |puno_ime = Maja Perfiljeva |slika = |datum_rođenja = [[1. svibnja]] [[1941]]. |mjesto_rođenja = [[Tivat]] |datum_smrti = [[8. srpnja]] [[2019]]. |mjesto_smrti = Zagreb |djela = |period = [[1965.]] – [[2019]]. |utjecaj = |suradnici = [[Indexi]], [[Josipa Lisac]], [[Duško Lokin]], [[Kićo Slabinac]], [[Gabi Novak]], [[Dalibor Brun]], [[Vesna Pisarović]] i drugi. |nagrade = |poveznica=}} '''Maja Perfiljeva''' ([[Tivat]], [[Crna Gora]], [[1. svibnja]] [[1941]]. – [[Zagreb]], [[8. srpnja]] [[2019]].) bila je [[hrvat]]ska [[pjesnik]]inja, profesorica [[hrvatski|hrvatskog jezika]] i književnosti i [[slikar]]ica. Najpoznatija je kao autorica brojnih tekstova poznatih pjesama [[pop]] i [[rock]] [[glazba|glazbe]]<ref>https://www.maxportal.hr/premium-sadrzaj/da-sam-ja-netko-umrla-maja-perfiljeva-autorica-najljepsih-hrvatskih-balada/ Preuzeto 29. svibnja 2023.</ref> tijekom 70-ih godina 20. stoljeća. Najviše je surađivala sa [[Sarajevo|sarajevskom]] rock grupom [[Indexi]], a njen tekst „I Can't Forget” otpjevao je britanski rock bend [[The Shadows]]. == Djetinjstvo == Rođena je u Tivtu, u [[Boka kotorska|Boki kotorskoj]] u Crnoj Gori 1941. godine. Njen [[otac]] Igor Perfiljev [[Rusi|ruski]] je emigrant, rođen u [[Čita (Čitska oblast, Rusija)|Čiti]] u istočnom [[Sibir]]u. Nakon što je izbjegao iz Rusije nakon revolucionarnih zbivanja, bio je primljen u elitnu Pomorsku akademiju u [[Dubrovnik]]u, odakle je kao mladi kadet na školskom [[jedrenjak]]u uplovio u luku Tivat, u Boki kotorskoj, gdje je upoznao svoju buduću ženu. [[Majka]] Maje Perfiljeve [[kći]] je [[Talijani|Talijanke]] i tadašnjeg [[gradonačelnik]]a Tivta. Maja Perfiljeva rano je djetinjstvo provela u Tivtu. Osnovnu školu i gimnaziju završila je u [[Dubrovnik]]u i [[Split]]u, jer se [[obitelj]] selila. Njezina je majka htjela da studira [[arhitektura|arhitekturu]] ili [[medicina|medicinu]], ali je Maja htjela studirati [[književnost]]. Na majčino inzistiranje upisala je arhitekturu, završila prvu godinu i nakon toga upisala studij književnosti na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]]. == Autorica pjesama == Nakon završenog studija dugo se nije mogla zaposliti pa je pisala pjesme. Konačno se zaposlila u srednjoj tehničkoj školi, gdje je predavala [[hrvatski jezik]] i književnost, ali je nastavila pisati tekstove za razne festivale. Bila je deset godina u [[brak]]u s doajenom hrvatske [[šansona|šansone]] [[Hrvoje Hegedušić|Hrvojem Hegedušićem]]. Ona ga je nagovorila da sudjeluju na [[Splitski festival|Splitskom festivalu]] 1965. godine, s pjesmom "Riva u noći", koju su izveli [[Zdenka Vučković]] i [[Ivo Robić]]. [[Pjesma]] nije ušla u [[finale]]. Sljedeća pjesma koju je napisala bila je “[[Bokeljska noć]]”. Skladba je u izvedbi [[Vice Vukov]]a pobijedila na Splitskom festivalu 1966. godine. Sljedeće godine na [[Pjesma Intervizije|festivalu "Intervizija"]] u [[Bratislava|Bratislavi]] ova pjesma pobjeđuje i osvaja nagradu "Zlatni ključ". Inspiraciju za ovu pjesmu pronašla je u manifestaciji Bokeljska noć<ref>https://www.vijesti.me/zabava/151229/zauvijek-zaljubljena-u-svoju-boku Preuzeto 29. svibnja 2023.</ref> koja se u [[Kotor]]u održava već dva stoljeća. Na [[Opatijski festival|Opatijskom festivalu]], [[Kornelije Kovač]] upoznao je ju s ostalim članovima sarajevske rock grupe [[Indexi]]. Nakon Opatije, Indexi su nastupili u [[Zagreb]]u i pozvali Maju Perfiljevu da na [[koncert]]u čita svoje pjesme. Bilo je to u vrijeme kad je objavila svoju prvu knjigu pjesama. S Indexima surađuje od [[1971]]. godine i za njih je napisala mnogo tekstova pjesama. Prva pjesma koju je napisala za njih bila je tada veliki [[hit]] "Da sam ja netko".<ref>https://www.politika.rs/scc/clanak/338560/Da-sam-ja-netko-Indeksima-u-cast Preuzeto 29. svibnja 2023.</ref> Uslijedilo je još 14 pjesama Indexa, koje je napisala, među kojima su: "Sanjam", "Balada", "Hej ti", "Moja hrana" i dr. Osim za Indexe, Maja je pisala tekstove i za mnoge druge glazbenike među kojima su: [[Josipa Lisac]], [[Duško Lokin]], [[Krunoslav Slabinac]], [[Gabi Novak]], [[Dalibor Brun]], [[Vesna Pisarović]], [[Silente]], [[Marina Perazić]], [[Aleksandar Obradović]], [[Mišo Kovač]], [[Boris Novković]], [[Radojka Šverko]], [[Ismeta Krvavac]], [[Dušanka Belada]], [[Anita Popović]], [[Nikola Trtica]], [[Miro Ungar]] i drugi. Neke od njenih najpoznatijih pjesama osim već spomenutih su: "Moje ludo srce" ([[Mirko Cetinski]]), "Niko nije kao ti" ([[Josipa Lisac]]), "Gazi, dragi, srce moje" ([[Gabi Novak]]), "Tvoja mati je legla da spava" ([[Milo Hrnić]]), "Žalit ćemo dušo, žalit ćemo" ([[Krunoslav Slabinac]]), "Tužna je Anuška" (Krunoslav Slabinac) i dr. == Slikarstvo == Maja Perfiljeva sa [[slikarstvo]]m se upoznala u djetinjstvu. Dok je [[obitelj]] živjela u Dubrovniku, živjela je kod ruskog [[liječnik]]a Milnikova, kod kojega je često dolazio slikar Aleksej Vasiljevič Hansen, koji je Majinu ocu predavao nacrtnu geometriju na Pomorskoj akademiji. Sama Maja počela je slikati u [[Beč]]u, gdje je boravila tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]], sa starijom sestrom Asje, koja je također umjetnica. Radila je slike na [[svila|svili]].<ref>https://montenegrina.net/%e2%80%9eto-malo-zemlje-i-to-malo-mora/ Preuzeto 29. svibnja 2023.</ref> == Privatni život == Maja se vrlo rano udala za šest godina starijeg [[Hrvoje Hegedušić|Hrvoja Hegedušića]] s kojim je započela svoj put u svijet glazbe. [[Brak]] je trajao 10 godina, a Hegedušić ga je opisao kao boemski. Nakon razvoda više se nije udavala. Živjela je na [[Medveščak]]u u [[Zagreb]]u, gdje je i preminula 8. srpnja 2019. godine. == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Perfiljeva, Maja}} [[Kategorija:Hrvatski tekstopisci]] [[Kategorija:Životopisi, Tivat]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] [[Kategorija:Rusi u Hrvatskoj]] 1npecpvw5m43ozmelx7hswe7hike6bu 0 746444 7427775 6843998 2026-04-10T16:05:24Z Flamingounicorn 243866 točka poslije godine 7427775 wikitext text/x-wiki '''Adolf Sabljak''' (Therezien Stadt, [[Češka|Česka]], [[10. studenoga]] [[1886.|1886]]. – [[Zagreb]], [[18. lipnja]] [[1945.]]) je bio [[general]] u [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]]. {{Infokvir vojna osoba|ime=Adolf Sabljak|slika=Adolfsabljak.png|datum rođenja=10. studenoga 1886.|datum smrti=18. lipnja 1945.|nacionalnost=Hrvat|odlikovanja=Velered s Danicom|čin=General|vojska=[[Datoteka:Flag_of_Austria-Hungary_1869-1918.svg|20px]] [[Austro-Ugarska]] {{Z|KJUG}} [[Kraljevska jugoslavenska vojska|Jugoslavenska vojska]]<br /> {{Z|NDH}} [[Hrvatske oružane snage]]|opis=Slika Adolfa Sabljaka}} == Životopis == Adolf Sabljak rođen je u Terezinu [[10. studenoga]] [[1886.|1886]]. Bio je [[časnik]] u [[Austrougarska vojska|austrougarskoj vojsci]] i [[Kraljevska jugoslavenska vojska|vojsci Kraljevine Jugoslavije]]. Umirovljen [[1923.|1923]]. u [[Činovi u oružanim snagama NDH|činu]] [[Bojnik|majora]]. Bio upravitelj tvornice likera i alkohola u Zagrebu. === Vojna špijunaža === Tridesetih godina bio jedan od ključnih veza [[Ustaše|ustaškog pokreta]] u migraciji s [[Hrvatska|Hrvatskom]], prikupljao je vojne i druge podatke o stanju u [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslaviji]] i slao ustaškom vodstvu. U Uzdanici rukovodio vojnom [[Špijunaža|špijunažom]]. === Nezavisna Država Hrvatska === Nakon osnutka [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] bio je reaktiviran i unaprijeđen u [[Činovi u oružanim snagama NDH|čin]] glavnog stožernog pukovnika, te imenovan [[Zapovjednik|zapovjednikom]] u Zapovjedništvu grada [[Zagreb|Zagreba]]. Istodobno bio [[Pobočnik|krilni poglavni pobočnik]]. Pratio je [[Ante Pavelić|Pavelića]] u lipnju [[1941.]] prilikom posjeta [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]]. U jesen 1942. boravio na [[Istočno bojište (Drugi svjetski rat)|istočnom bojištu]] kao promatrač i časnik za vezu [[369. pojačana pješačka pukovnija|369. pješačke pukovnije]] s njemačkim zapovjedništvom. Ratnom dnevniku pukovnije priložio je ''Historijski zapis o Staljingradu''. Iz [[Bitka za Staljingrad|staljingradskog]] okruženja uspio se [[5. prosinca|5. prosinca.]] [[1942.|1942]]. [[Zrakoplov|zrakoplovom]] vratiti u pozadinu i ubrzo u [[Zagreb]], gdje i dalje obnaša dužnost zapovjednika Zapovjedništva grada. U [[Veljača|veljači]] [[1944.]] promaknut je u [[Činovi u oružanim snagama NDH|čin]] [[General|generala]]. Od [[Rujan|rujna]] do [[Studeni|studenoga]] [[1944.|1944]]. imenovan povjerenikom [[Ravnateljstvo za javni red i sigurnost|GRAVSIGUR-a]] za provođenje zaštitnih mjera na područjima velikih župa Cetina, Usora i Soli, Vrhbosna, Hum i Dubrava. === Smrt === Pri povlačenju, u [[Svibanj|svibnju]] [[1945.|1945]]. zarobljen je u [[Austrija|Austriji]], izručen [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenskim]] vlastima i na suđenju u [[Beograd|Beogradu]] [[22. rujna]] [[1945.]] osuđen na smrt. Prema službenim podacima o smrti ubijen prije presude. == Literatura == * ''[[Tko je tko u NDH|Tko je tko u NDH: Hrvatska 1941.–1945.]]'', Minerva, Zagreb, 1997., [[Međunarodni standardni knjižni broj|ISBN]] [[Posebno:Traži ISBN/953-6377-03-9|953-6377-03-9]], str. 353. * [https://www.sistory.si/pdfPrikazovalnik.php?urn=34878 Zakonska odredba o osnutku Reda i Kolajne krune kralja Zvonimira] [[Kategorija:Domobranski časnici u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Austrougarski vojni zapovjednici]] [[Kategorija:Časnici Vojske Kraljevine Jugoslavije]] iy8nawswi88go0zcdeyp94haxy3yzdg 0 746531 7427931 7333370 2026-04-11T09:55:56Z ~2026-22268-33 357600 7427931 wikitext text/x-wiki {{POKAŽINASLOV:index.hr}} {{Infookvir novine|ime=Index.hr|tip=[[Mrežni portal|portal za vijesti]]<br>[[tabloid]]|utemeljen=10. prosinca 2002.<ref name="povijest">{{cite web|url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/15-godina-indexa-povijest/1011291.aspx|title=15 godina Indexa|work=Index.hr|language=hr|date=4 December 2017|access-date=14 June 2018}}</ref>|jezik=hrvatski|sjedište=[[Zagreb]]|stranice=https://www.index.hr|politička orijentacija=lijeva<ref name="Publizistik"/>|slika=[[File:Index.hr logo 2024.png|250px]]}} '''Index.hr''' hrvatski je [[Tabloid|tabloidski]] [[mrežni portal]]<ref name="nacional">{{cite magazine|last=Skender|first=Melisa|date=12 April 2005|title=Matija Babić - tvorac prvog hrvatskog dnevnog tabloida|language=hr|trans-title=Matija Babić - creator of the first Croatian daily tabloid|magazine=[[Nacional]]|issue=491|url=http://arhiva.nacional.hr/clanak/14151/matija-babic-tvorac-prvog-hrvatskog-dnevnog-tabloida|url-status=live|access-date=14 June 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20120713080704/http://www.nacional.hr/clanak/14151/matija-babic-tvorac-prvog-hrvatskog-dnevnog-tabloida|archive-date=13 July 2012}}</ref><ref name="Publizistik">{{cite journal|last1=Grbeša|first1=Marijana|last2=Volarević|first2=Marija|date=2021|title=Media in Croatia: from freedom fighters to tabloid avengers|journal=Publizistik|publisher=[[Springer Science+Business Media|Springer]]|volume=66|issue=3–4|pages=621–636|doi=10.1007/s11616-021-00683-y|quote=Index.hr is a tabloid-style news site that has a reputation of an independent, liberal, and strongly opposition outlet... The least trusted brands are two tabloid news sites with a strong ideological slant, Index.hr with a strong liberal bias and Dnevno.hr with a clear right-wing agenda.|doi-access=free|s2cid=237478738}}</ref> započet u prosincu 2002. godine sa sjedištem u [[Zagreb|Zagrebu]], a utemeljio ga je novinar [[Matija Babić]]. Isprva je osmišljen kao mrežna stranica za prikupljanje vijesti iz [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Srbija|Srbije]] i [[Slovenija|Slovenije]]. Stranica je brzo počela rasti u popularnosti, a s vremenom je počela objavljivati sve više vlastitih članaka, čime je uz porast broja zaposlenika Index.hr postao i samostalna [[Mediji|medijska]] organizacija. U istraživanju iz 2021. Index je opisan „neovisnim, liberalnim i čvrsto opozicijskim portalom” sa „snažnom liberalnom pristranošću”.<ref name="Publizistik" /> Prema američkoj tvrtci Alexa Internet, Index je 2010. godine bio 6. mrežna stranica po popularnosti u Hrvatskoj<ref>{{cite web|title=Top Sites in Croatia|url=http://www.alexa.com/topsites/countries/HR|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110902090249/http://www.alexa.com/topsites/countries/HR|archive-date=2011-09-02|access-date=2010-03-11|publisher=[[Alexa Internet]]}}</ref> te Bosni i Hercegovini.<ref>{{cite web|title=Top Sites in Bosnia and Herzegovina|url=http://www.alexa.com/topsites/countries/BA|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20100209025104/http://www.alexa.com/topsites/countries/BA|archive-date=2010-02-09|access-date=2010-03-11|publisher=[[Alexa Internet]]}}</ref> Do 2018. godine Index je postao vodeći mrežni portal za vijesti u Hrvatskoj.<ref>{{cite web|last=Peruško|first=Zrinjka|year=2018|title=Croatia - Reuters Institute Digital News Report|url=http://www.digitalnewsreport.org/survey/2018/croatia-2018/|url-status=live|access-date=14 June 2018|work=digitalnewsreport.org|publisher=Reuters Institute for the Study of Journalism}}</ref><ref>{{cite web|last=Peruško|first=Zrinjka|year=2022|title=Croatia - Reuters Institute Digital News Report|url=https://reutersinstitute.politics.ox.ac.uk/digital-news-report/2022/croatia|url-status=live|access-date=25 December 2022|work=digitalnewsreport.org|publisher=Reuters Institute for the Study of Journalism}}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{mrva-mediji}} [[Kategorija:Mediji u Zagrebu]] [[Kategorija:Hrvatski mrežni portali]] jxunhd2u5zlzzs33zd868zklpgqrhc2 0 746692 7427902 7380743 2026-04-11T06:00:08Z IndexAccount 131684 /* Povijest */ 7427902 wikitext text/x-wiki {{glavni|Stupanj (slobodno zidarstvo)}} {{multiple image | align = right | header = | image1 = | width1 = 252 | caption1 = | image2 = Structure of Masonic appendant bodies in England and Wales.jpg | width2 = 250 | caption2 = | footer = [[Organigram]]i visokih stupnjeva za članove [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]]. }} U [[Slobodno zidarstvo|slobodnom zidarstvu]] prva tri stupnja koji se dodjeljuju u [[Loža (slobodno zidarstvo)|loži]] čine osnovne [[Stupanj (slobodno zidarstvo)|stupnjeve]]. Slobodno zidarstvo [[Simbolički stupnjevi|prva tri stupnja]] naziva se "simboličko", "plavo" ili – u zemljama [[Engleski jezik|engleskog govornog]] područja – obrtničko slobodno zidarstvo (''Craft Masonry''). Ova tri temeljna stupnja s vremenom su dodani razni sustavi izbornih '''visokih stupnjeva''' (zvanih "[[Slobodnozidarski redovi|dodatni redovi]]"), koji se rade u takozvanim vijećima ili u kapitelima. Ovi stupnjevi ne smatraju se nadogradnjom ili "nastavkom" simboličkih stupnjeva, nego imaju za cilj produbljivanje učenja stupnjeva učenika, pomoćnika i majstora. Zbog toga se danas često označavaju kao '''stupnjevi spoznaje''' ili '''stupnjevi usavršavanja'''. == Povijest == [[Datoteka:Freemasons structure.jpg|mini|desno|230px|Dijagram dva glavna [[Obred (slobodno zidarstvo)|obreda]] u Sjedinjenim Državama.]] {{glavni|Stupanj (slobodno zidarstvo)}} Slobodno zidarstvo u početku je imalo samo dva stupnja: [[Učenik (slobodno zidarstvo)|učenika]] ([[Engleski jezik|engl.]] ''Entered Apprentice'') i onaj [[Pomoćnik (slobodno zidarstvo)|pomoćnika]] (''Fellow Craft''). Treći stupanj, [[Majstor (slobodno zidarstvo)|majstora]], pojavio se kasnije, oko 1725. godine, u [[London]]u.<ref>{{Citiranje knjige|title=Histoire de la franc-maçonnerie française|last=Dachez|first=Roger|publisher=PUF|year=2003.|isbn=9782130535393|location=Pariz|pages=61|url=https://www.google.hr/books/edition/_/iTXdPQAACAAJ?hl=hr&sa=X&ved=2ahUKEwiygdGnj5GMAxUhRzABHa0dKnAQre8FegQIChAD|language=fr|author-link=Roger Dachez}}</ref> Od 1730-ih, različiti autori, uglavnom u [[Kraljevina Francuska|Francuskoj]] i [[Kraljevstvo Velike Britanije|Engleskoj]], pisali su [[Ritual (slobodno zidarstvo)|rituale]] za mnoge [[Slobodnozidarski redovi|dodatne stupnjeve]] koji su trebali nastaviti i obogatiti mitologiju prva tri.<ref>{{Citiranje weba|url=https://yveshivertmesseca.wordpress.com/2018/01/02/les-premiers-pas-des-hauts-grades-en-france-1735-1745/|title=Les Premiers pas des Hauts Grades en France (1735/1745)|date=2018-01-02|access-date=2023-08-23|last=Hivert-Messeca|first=Yves|language=fr}}</ref> Stoga su slobodni zidari osnovali "više radionice" u kojima su se prakticirali novi rituali, nudeći majstoru, osim prva tri stupnja, potragu za njegovim duhovnim i moralnim putovanjem. Povjesničari broje više od stotinu dodatnih redova u 1760-ima. Svi ovi stupnjevi mogu se grupirati u manji broj tematskih cjelina. Tako su, slijedeći legendu o [[Hiram Abif|Hiramu]] ([[Majstor (slobodno zidarstvo)|3. stupanj, majstor]]), različiti nizovi stupnjeva ugrađeni u progresivnu i koherentnu cjelinu, glavne [[Obred (slobodno zidarstvo)|obrede slobodnog zidarstva]], na kraju 18. stoljeća i početak 19. stoljeća. Nakon toga, nove "visoki stupnjevi", ponekad strukturirani u neovisne obrede, ponekad integrirani u postojeće, nastavili su se pisati, ali puno sporijim tempom. Na početku 21. stoljeća možemo uočiti ukupan broj različitih stupnjeva prema obredima (svi uključuju [[Simbolički stupnjevi|tri simbolička stupnja]]):<ref>{{Citiranje weba|title=An Introduction to the High Degrees of Freemasonry|url=https://www.freemasons-freemasonry.com/high_degrees_freemasonry.html|access-date=2025-12-26|last=Bogdan|first=Henrik|website=freemasons-freemasonry.com|year=2006.|language=en}}</ref> *[[Drevni i prihvaćeni škotski obred]]: 33 stupnja<ref>{{Citiranje weba|title=Frequently Asked Questions|url=https://scottishrite.org/about/questions/|access-date=2025-04-02|website=scottishrite.org|language=en}}</ref> *[[Yorčki obred]]: 12 ili 13 stupnjeva, ovisno o zemlji<ref>{{Citiranje weba|title=York Rite Degrees and Orders|url=https://okyorkrite.org/wp-content/uploads/2017/07/York-Rite-Degrees-and-Orders.pdf|access-date=2025-04-25|website=okyorkrite.org|language=en}}</ref> *[[Švedski obred]]: 10 stupnjeva, plus jedan administrativni izvan strukture stupnjeva<ref>{{Citiranje weba|title=Swedish Rite FAQ|url=https://freemasonry.bcy.ca/texts/swedish_faq.html|access-date=2025-07-22|date=2010-04-18|website=freemasonry.bcy.ca|language=en}}</ref> *[[Francuski obred]]: 7 stupnjeva, plus jedan administrativni izvan strukture stupnjeva; *[[Ispravljeni škotski obred]]: 8 stupnjeva; *[[Obred Memfisa-Mizraima]]: 99 stupnjeva.<ref>{{Citiranje weba|title=Full degree list of the Ancient & Primitive Rite of Memphis-Misraïm|url=https://cyclopedia-masonica.org/memphis-misraim-degrees-full/|access-date=2025-07-16|website=cyclopedia-masonica.org|language=en}}</ref> *[[Adonhiramitski obred]]: 33 stupnja<ref>{{Citiranje weba|title=Graus do Rito Adonhiramita 1874-2023|url=https://www.adonhiramita.org.br/post/graus-do-rito-adonhiramita|access-date=2026-02-03|website=adonhiramita.org.br|language=pt}}</ref> == Praktično == Tijela ili [[Loža visokih stupnjeva|lože koja prakticiraju "visoke stupnjeve"]] razlikuju se od [[Ivanovska loža|Ivanovskih loža]] koje djeluju u okviru [[Simbolički stupnjevi|prva tri stupnja]] slobodnog zidarstva. Nose različite nazive, ovisno o stupnjevima koje dodjeljuju, no u širem smislu nazivaju se "višim redovima" ili "radionicama usavršavanja". U pravilu, takva tijela organizirana su u zasebne strukture, odvojene od nadležnosti ([[Velika loža|velikih loža ili velikih orijenata]]) koje okupljaju lože simboličkih, tj. prvih triju, stupnjeva. == Visoki stupnjevi po obredima == {{glavni|Drevni i prihvaćeni škotski obred|Yorčki obred|Švedski obred|Francuski obred|Ispravljeni škotski obred}} === Drevni i prihvaćeni škotski obred === {{div col|colwidth=25em}} *4° – tajni majstor *5° – savršeni majstor *6° – osobni tajnik *7° – starješina i sudac *8° – intendant gradnje *9° – izabranik devetorice *10° – izabranik petnaestorice *11° – izabranik dvanaestorice *12° – veliki majstor arhitekt *13° – kraljevski luk Salomona *14° – veliki izabrani potpuni i svijetli zidar *15° – vitez istoka ili vitez mača *16° – princ Jeruzalema *17° – vitez istoka i zapada *18° – [[vitez ružinog križa]] *19° – veliki biskup *20° – majstor simboličke lože *21° – patrijarh noahid *22° – princ Libanona *23° – poglavar Šatora sastanka *24° – princ Šatora sastanka *25° – vitez mesingane zmije *26° – princ milosrđa *27° – vitez Sunca *28° – vitez zapovjednik Hrama *29° – vitez svetog Andrije *30° – [[vitez kadoš]] *31° – inspektor inkvizitor zapovjednik *32° – uzvišeni princ kraljevske tajne *33° – [[suvereni veliki generalni inspektor]] {{div col end}} === Yorčki obred === {{div col|colwidth=25em}} *4° – majstor znaka *5° – (virtualni) bivši majstor *6° – najuzvišeniji majstor *7° – Kraljevski luk *8° – kraljevski majstor *9° – odabrani majstor *10° – nadizvrstan majstor *11° – vitez Crvenog križa *12° – vitez Malte *13° – vitez Hrama {{div col end}} === Švedski obred === {{div col|colwidth=25em}} *4°/5° – učenik i pomoćnik sv. Andrije, dvostruki stupanj *6° – majstor sv. Andrije *7° – slavniji brat, vitez od Istoka *8° – najslavniji brat, vitez Zapada *9° – prosvijećeni brat lože sv. Ivana *10° – prosvijećeniji brat lože sv. Andrije *(11°) – najprosvijećeniji brat, vitez i zapovjednik Crvenog križa {{div col end}} === Francuski obred === * 4° – tajni odabranik * 5° – škotski veliki odabranik * 6° – vitez istoka * 7° – vitez orla, savršeni slobodni zidar imenom Rose-Croix === Ispravljeni škotski obred === {{div col|colwidth=25em}} * 4° – škotski majstor sv. Andrije * 5° – sekularni novak * 6° – vitez dobročinitelj Svetog grada * 7° – zavjetovani vitez * 8° – veliki zavjetovani vitez {{div col end}} == Izvori == {{izvori}} {{Slobodno zidarstvo}} [[Kategorija:Slobodnozidarski stupnjevi]] j724g2kbhjqkb63q4gs5c0jxm31yoxz 0 747512 7427885 7332307 2026-04-11T05:22:43Z IndexAccount 131684 7427885 wikitext text/x-wiki {{Infookvir organizacija |ime = Svjetska konferencija regularnih masonskih velikih loža |izvorno ime = World Conference of Masonic Regular Grand Lodges |logo = |veličina = 250px |logo opis = |skraćenica = WCMRGL |moto = |utemeljena = [[19. ožujka]] [[1995.]] |mjesto osnivanja = [[Ciudad de México]], Meksiko |prestala postojati = |tip = |središte = |ključni ljudi = |broj članova = 245 |slogan = |web stranica = }} '''Svjetska konferencija regularnih masonskih velikih loža''' ([[Engleski jezik|engl.]] ''World Conference of Masonic Regular Grand Lodges'') je [[Međunarodni savezi (slobodno zidarstvo)|međunarodni savez]] i skup [[Slobodno zidarstvo|slobodnozidarskih]] [[Velika loža|velikih loža]] koje pripadaju [[Regularno slobodno zidarstvo|regularnom ustroju]], odnosno koje su prepoznate kao takve od [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] (UGLE) i drugih [[Matične velike lože|matičnih velikih loža]]. == Povijest == Prvi sastanak regularnih velikih loža pod nazivom '''Svjetski susret velikih majstora slobodnog zidarstva''' ([[Engleski jezik|engl.]] ''World Meeting of Grand Masters of Freemasonry'') organiziran je sredinom ožujka 1995. godine u [[Meksiko|Meksiku]] na kojem je nazočilo 37 velikih loža. Središnja tema sastanka bila je ''Slobodno zidarstvo u trećem tisućljeću: izazovi i strategije''.<ref name=":0">{{Citiranje časopisa|title=The World Conference of Masonic Grand Lodges|journal=The Voice of Freemasonry|url=https://issuu.com/grandlodgedc/docs/2008_-_vol_25_no1/s/10836279|last=Jackson|first=Thomas W.|volume=25|pages=9-10|publisher=Grand Lodge of Washington|year=2008}}</ref><ref name=":1">{{Citiranje weba|url=https://linfordresearch.info/fordownload/Research%20Papers/Alvarez%20Bega.pdf|title=Brief History Of The World Conference Of Masonic Grand Lodges|access-date=2023-09-02|website=linfordresearch.info|last=Alvarez|first=Juan|year=2005|language=en}}</ref> Na trećem sastanku u [[New York City, New York|New York-u]] u svibnju 1998. godine, na kojem su sudjelovale 63 velike lože, utvrđene su temeljnje pretpostavke za daljnje fukncioniranje Konferencije; promijenjen je naziv u Svjetsku konferenciju regularnih masonskih velikih loža kako bi se skup otvorio i za velike tajnike; utvrđena je svrha i pravila skupa; utvrđena je organizacijska struktura Konferencije imenovanjem izvršnog tajnika. Od tada se Konferencija organizira svakih 18 mjeseci na drugom [[kontinent]]u.<ref name=":1"/> Na XIII. konferenciji u [[Bukurešt]]u u svibnju 2014. godine po prvi put su održani izbori za izvršnog tajnika koferencije na mandat od četiri i pol godine. Tako je izabran Radu Bălănescu, veliki majstor [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Rumunjska|Nacionalne velike lože Rumunjske]], naslijedivši tom prigodom dugogodišnjeg izvršnog tajnika Thomasa Jackson koji je tu dužnost obnašao 16 godina.<ref name=":4"/> === Dosadašnje konferencije === Regularne velike lože do sada su se sastajale preko 15 puta, i to: {{div col|colwidth=33em}} * I. – [[Ciudad de México]] i [[Acapulco]], [[Meksiko]], 1995.<ref name=":0"/><ref name=":1"/> * II. – [[Lisabon]], [[Portugal]], 1996.<ref name=":0"/><ref name=":1"/> * III. – [[New York City, New York|New York City]], [[Sjedinjene Američke Države]], 1998.<ref name=":0"/><ref name=":1"/> * IV. – [[São Paulo]], [[Brazil]], 1999.<ref name=":0"/><ref name=":1"/> * V. – [[Madrid]], [[Španjolska]], 2001.<ref name=":0"/><ref name=":1"/> * VI. – [[New Delhi]], [[Indija]], 2002.<ref name=":0"/><ref name=":1"/> * VII. – [[Santiago de Chile]], [[Čile]], 2004.<ref name=":0"/><ref name=":1"/> * VIII. – [[Pariz]], [[Francuska]], 2006.<ref name=":0"/> * IX. – [[Washington]], Sjedinjene Američke Države, 2008.<ref name=":0"/> * X. – [[Libreville]], [[Gabon]], 2009.<ref name=":5">{{Citiranje časopisa|title=Around The World: Fraternal Culture|journal=California Freemason|url=https://californiafreemason.org/wp-content/uploads/sites/12/2019/05/CFM_AprMay2014_M01.pdf|last=Simone|first=Michelle|volume=62|pages=3-5|publisher=Grand Lodge of California|issue=4|year=2014|language=en}}</ref> * XI. – [[Cartagena de Indias|Cartagena]], [[Kolumbija]], 2011.<ref name=":5"/> * XII. – [[Chennai]], Indija, 2012.<ref>{{Citiranje weba|url=https://freemasonry-cg.com/xii-world-conference-of-masonic-grand-lodges-in-india/|title=XII World Conference of Masonic Grand Lodges|access-date=2023-09-02|website=freemasonry-cg.com|language=en}}</ref> * XIII. – [[Bukurešt]], [[Rumunjska]], 2014.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.romfilatelia.ro/en/world-conference-of-masonic-regular-grand-lodges/|title=World Conference of Masonic Regular Grand Lodges|access-date=2023-09-02|website=romfilatelia.ro|language=en}}</ref><ref name=":4">{{Citiranje weba|url=http://mason33.org/content/loja-masonica-romania/index.php/conferinta-mondiala/engleza/the-13th-world-conference-of-regular-masonic-grand-lodges|title=The 13th World Conference Of Regular Masonic Grand Lodges|access-date=2023-09-02|website=mason33.org|language=en}}</ref> * XIV. – [[San Francisco, Kalifornija|San Francisco]], Sjedinjene Američke Države, 2015.<ref>{{Citiranje weba|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/En:_XIV_World_Conference_of_Regular_Masonic_Grand_Lodges|title=XIV. World Conference of Regular Masonic Grand Lodges|access-date=2023-09-02|website=freimaurer-wiki.de|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=http://www.wcrmgl.com/|title=XIV WORLD CONFERENCE|access-date=2023-09-02|website=wcrmgl.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20141222225939/http://www.wcrmgl.com/#sectionAbout|archive-date=2014-12-22|url-status=dead}}</ref> * XV. – [[Antananarivo]], [[Madagaskar]], 2017.<ref>{{Citiranje weba|url=https://glnm.org/xvth-world-conference-regular-masonic-grand-lodges|title=XVth World Conference of Regular Masonic Grand Lodges|access-date=2023-09-02|website=glnm.org|language=en}}</ref> * XVI. – [[Panamá]], [[Panama]], 2018.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.freemason.org.ua/en-US/News/Grand-Lodge-of-Ukraine-participated-in-the-XVI-World-Conference-of-Regular-Masonic-Grand-Lodges-i.aspx?ID=56|title=Grand Lodge of Ukraine participated in the XVI World Conference of Regular Masonic Grand Lodges in the Republic of Panama 2018|access-date=2023-09-02|website=freemason.org.ua|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.freimaurer-wiki.de/index.php/En:_XVI_WORLD_CONFERENCE_of_Regular_Masonic_Grand_Lodges|title=XVI WORLD CONFERENCE of Regular Masonic Grand Lodges|access-date=2023-09-02|website=freimaurer-wiki.de|language=en}}</ref> * <s>XVII. – [[Nazaret]], [[Izrael]], 2020.</s><ref>{{Citiranje weba|url=https://freem.elementor.cloud/en/the-program/|title=Program of the 17st Session of the World Conference of Regular Masonic Grand Lodges|access-date=2023-09-02|website=elementor.cloud|language=en}}</ref> (nije se održalo) * XVII. – [[Berlin]], [[Njemačka]], 2021.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.freimaurer.org/wcrmgl|title=World Conference 2021 in Berlin|access-date=2023-09-02|website=freimaurer.org|language=en}}</ref> * XVIII. – [[Jeruzalem]], Izrael, 2023.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.scottishrite.org.il/The%20XVIII%20World%20Conference%20of%20Regular%20Grand%20Lodges.html|title=The XVIII World Conference of Regular Masonic Grand Lodges|access-date=2023-09-02|website=scottishrite.org.il}}</ref> * XIX. – Foz do Iguaçu, [[Paraná (brazilska savezna država)|Paraná]], Brazil, 2024.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.worldconference2024.com/|title=XIX World Conference of Regular Masonic Grand Lodges|access-date=2024-03-26|website=worldconference2024.com|language=en}}</ref> * XX. – [[Kaapstad]], [[Južna Afrika|Južnoafrička Republika]], 2026.<ref>{{Citiranje weba|title=XX World Conference of Regular Masonic Grand Lodges|url=https://www.xxwc2026.com/EN/web/|access-date=2025-05-22|website=xxwc2026.com|language=en}}</ref> {{div col end}} == Ustroj == === Članice === {{glavni|Popis regularnih masonskih velikih loža}} === Izvršni tajnici === Dosadašnji izvršni tajnici Konferencije su: # {{DZ|SAD}} Thomas W. Jackson, veliki tajnik [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Pennsylvania|Velike lože Pennsylvanije]] (1998. – 2014.)<ref name=":1"/><ref name=":4"/> # {{DZ|RUM}} Radu Bălănescu, veliki majstor [[Nacionalna velika loža Rumunjske|Nacionalne velike lože Rumunjske]] (2014. – 2018.)<ref name=":4"/> # {{DZ|ŠPA}} Oscar de Alfonso Ortega, veliki majstor [[Velika loža Španjolske|Velike lože Španjolske]] (2018. – 2023.)<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.lavanguardia.com/vida/20181119/453033914761/la-gran-logia-de-espana-coordinara-la-masoneria-mundial-hasta-el-ano-2023.html|title=La Gran Logia de España coordinará la masonería mundial hasta el año 2023|date=2018-11-19|access-date=2023-09-02|website=lavanguardia.com|language=es}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Great honour for the MW Grand Master of Spain, MWBro Oscar de Alfonso Ortega|url=https://glpvalencia.com/archives/4072|access-date=2025-11-12|date=2018-11-19|website=glpvalencia.com|language=en}}</ref> == Vidi još == * [[CIGLU]] == Izvori == {{izvori}} {{Slobodno zidarstvo}} [[Kategorija:Međunarodne masonske udruge]] 0c903saok7ip1l0ireuytunwxrsmdbq 7427904 7427885 2026-04-11T06:05:03Z IndexAccount 131684 /* Članice */ 7427904 wikitext text/x-wiki {{Infookvir organizacija |ime = Svjetska konferencija regularnih masonskih velikih loža |izvorno ime = World Conference of Masonic Regular Grand Lodges |logo = |veličina = 250px |logo opis = |skraćenica = WCMRGL |moto = |utemeljena = [[19. ožujka]] [[1995.]] |mjesto osnivanja = [[Ciudad de México]], Meksiko |prestala postojati = |tip = |središte = |ključni ljudi = |broj članova = 245 |slogan = |web stranica = }} '''Svjetska konferencija regularnih masonskih velikih loža''' ([[Engleski jezik|engl.]] ''World Conference of Masonic Regular Grand Lodges'') je [[Međunarodni savezi (slobodno zidarstvo)|međunarodni savez]] i skup [[Slobodno zidarstvo|slobodnozidarskih]] [[Velika loža|velikih loža]] koje pripadaju [[Regularno slobodno zidarstvo|regularnom ustroju]], odnosno koje su prepoznate kao takve od [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] (UGLE) i drugih [[Matične velike lože|matičnih velikih loža]]. == Povijest == Prvi sastanak regularnih velikih loža pod nazivom '''Svjetski susret velikih majstora slobodnog zidarstva''' ([[Engleski jezik|engl.]] ''World Meeting of Grand Masters of Freemasonry'') organiziran je sredinom ožujka 1995. godine u [[Meksiko|Meksiku]] na kojem je nazočilo 37 velikih loža. Središnja tema sastanka bila je ''Slobodno zidarstvo u trećem tisućljeću: izazovi i strategije''.<ref name=":0">{{Citiranje časopisa|title=The World Conference of Masonic Grand Lodges|journal=The Voice of Freemasonry|url=https://issuu.com/grandlodgedc/docs/2008_-_vol_25_no1/s/10836279|last=Jackson|first=Thomas W.|volume=25|pages=9-10|publisher=Grand Lodge of Washington|year=2008}}</ref><ref name=":1">{{Citiranje weba|url=https://linfordresearch.info/fordownload/Research%20Papers/Alvarez%20Bega.pdf|title=Brief History Of The World Conference Of Masonic Grand Lodges|access-date=2023-09-02|website=linfordresearch.info|last=Alvarez|first=Juan|year=2005|language=en}}</ref> Na trećem sastanku u [[New York City, New York|New York-u]] u svibnju 1998. godine, na kojem su sudjelovale 63 velike lože, utvrđene su temeljnje pretpostavke za daljnje fukncioniranje Konferencije; promijenjen je naziv u Svjetsku konferenciju regularnih masonskih velikih loža kako bi se skup otvorio i za velike tajnike; utvrđena je svrha i pravila skupa; utvrđena je organizacijska struktura Konferencije imenovanjem izvršnog tajnika. Od tada se Konferencija organizira svakih 18 mjeseci na drugom [[kontinent]]u.<ref name=":1"/> Na XIII. konferenciji u [[Bukurešt]]u u svibnju 2014. godine po prvi put su održani izbori za izvršnog tajnika koferencije na mandat od četiri i pol godine. Tako je izabran Radu Bălănescu, veliki majstor [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Rumunjska|Nacionalne velike lože Rumunjske]], naslijedivši tom prigodom dugogodišnjeg izvršnog tajnika Thomasa Jackson koji je tu dužnost obnašao 16 godina.<ref name=":4"/> === Dosadašnje konferencije === Regularne velike lože do sada su se sastajale preko 15 puta, i to: {{div col|colwidth=33em}} * I. – [[Ciudad de México]] i [[Acapulco]], [[Meksiko]], 1995.<ref name=":0"/><ref name=":1"/> * II. – [[Lisabon]], [[Portugal]], 1996.<ref name=":0"/><ref name=":1"/> * III. – [[New York City, New York|New York City]], [[Sjedinjene Američke Države]], 1998.<ref name=":0"/><ref name=":1"/> * IV. – [[São Paulo]], [[Brazil]], 1999.<ref name=":0"/><ref name=":1"/> * V. – [[Madrid]], [[Španjolska]], 2001.<ref name=":0"/><ref name=":1"/> * VI. – [[New Delhi]], [[Indija]], 2002.<ref name=":0"/><ref name=":1"/> * VII. – [[Santiago de Chile]], [[Čile]], 2004.<ref name=":0"/><ref name=":1"/> * VIII. – [[Pariz]], [[Francuska]], 2006.<ref name=":0"/> * IX. – [[Washington]], Sjedinjene Američke Države, 2008.<ref name=":0"/> * X. – [[Libreville]], [[Gabon]], 2009.<ref name=":5">{{Citiranje časopisa|title=Around The World: Fraternal Culture|journal=California Freemason|url=https://californiafreemason.org/wp-content/uploads/sites/12/2019/05/CFM_AprMay2014_M01.pdf|last=Simone|first=Michelle|volume=62|pages=3-5|publisher=Grand Lodge of California|issue=4|year=2014|language=en}}</ref> * XI. – [[Cartagena de Indias|Cartagena]], [[Kolumbija]], 2011.<ref name=":5"/> * XII. – [[Chennai]], Indija, 2012.<ref>{{Citiranje weba|url=https://freemasonry-cg.com/xii-world-conference-of-masonic-grand-lodges-in-india/|title=XII World Conference of Masonic Grand Lodges|access-date=2023-09-02|website=freemasonry-cg.com|language=en}}</ref> * XIII. – [[Bukurešt]], [[Rumunjska]], 2014.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.romfilatelia.ro/en/world-conference-of-masonic-regular-grand-lodges/|title=World Conference of Masonic Regular Grand Lodges|access-date=2023-09-02|website=romfilatelia.ro|language=en}}</ref><ref name=":4">{{Citiranje weba|url=http://mason33.org/content/loja-masonica-romania/index.php/conferinta-mondiala/engleza/the-13th-world-conference-of-regular-masonic-grand-lodges|title=The 13th World Conference Of Regular Masonic Grand Lodges|access-date=2023-09-02|website=mason33.org|language=en}}</ref> * XIV. – [[San Francisco, Kalifornija|San Francisco]], Sjedinjene Američke Države, 2015.<ref>{{Citiranje weba|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/En:_XIV_World_Conference_of_Regular_Masonic_Grand_Lodges|title=XIV. World Conference of Regular Masonic Grand Lodges|access-date=2023-09-02|website=freimaurer-wiki.de|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=http://www.wcrmgl.com/|title=XIV WORLD CONFERENCE|access-date=2023-09-02|website=wcrmgl.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20141222225939/http://www.wcrmgl.com/#sectionAbout|archive-date=2014-12-22|url-status=dead}}</ref> * XV. – [[Antananarivo]], [[Madagaskar]], 2017.<ref>{{Citiranje weba|url=https://glnm.org/xvth-world-conference-regular-masonic-grand-lodges|title=XVth World Conference of Regular Masonic Grand Lodges|access-date=2023-09-02|website=glnm.org|language=en}}</ref> * XVI. – [[Panamá]], [[Panama]], 2018.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.freemason.org.ua/en-US/News/Grand-Lodge-of-Ukraine-participated-in-the-XVI-World-Conference-of-Regular-Masonic-Grand-Lodges-i.aspx?ID=56|title=Grand Lodge of Ukraine participated in the XVI World Conference of Regular Masonic Grand Lodges in the Republic of Panama 2018|access-date=2023-09-02|website=freemason.org.ua|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.freimaurer-wiki.de/index.php/En:_XVI_WORLD_CONFERENCE_of_Regular_Masonic_Grand_Lodges|title=XVI WORLD CONFERENCE of Regular Masonic Grand Lodges|access-date=2023-09-02|website=freimaurer-wiki.de|language=en}}</ref> * <s>XVII. – [[Nazaret]], [[Izrael]], 2020.</s><ref>{{Citiranje weba|url=https://freem.elementor.cloud/en/the-program/|title=Program of the 17st Session of the World Conference of Regular Masonic Grand Lodges|access-date=2023-09-02|website=elementor.cloud|language=en}}</ref> (nije se održalo) * XVII. – [[Berlin]], [[Njemačka]], 2021.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.freimaurer.org/wcrmgl|title=World Conference 2021 in Berlin|access-date=2023-09-02|website=freimaurer.org|language=en}}</ref> * XVIII. – [[Jeruzalem]], Izrael, 2023.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.scottishrite.org.il/The%20XVIII%20World%20Conference%20of%20Regular%20Grand%20Lodges.html|title=The XVIII World Conference of Regular Masonic Grand Lodges|access-date=2023-09-02|website=scottishrite.org.il}}</ref> * XIX. – Foz do Iguaçu, [[Paraná (brazilska savezna država)|Paraná]], Brazil, 2024.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.worldconference2024.com/|title=XIX World Conference of Regular Masonic Grand Lodges|access-date=2024-03-26|website=worldconference2024.com|language=en}}</ref> * XX. – [[Kaapstad]], [[Južna Afrika|Južnoafrička Republika]], 2026.<ref>{{Citiranje weba|title=XX World Conference of Regular Masonic Grand Lodges|url=https://www.xxwc2026.com/EN/web/|access-date=2025-05-22|website=xxwc2026.com|language=en}}</ref> {{div col end}} == Ustroj == === Članice === {{glavni|Popis regularnih velikih loža}} === Izvršni tajnici === Dosadašnji izvršni tajnici Konferencije su: # {{DZ|SAD}} Thomas W. Jackson, veliki tajnik [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Pennsylvania|Velike lože Pennsylvanije]] (1998. – 2014.)<ref name=":1"/><ref name=":4"/> # {{DZ|RUM}} Radu Bălănescu, veliki majstor [[Nacionalna velika loža Rumunjske|Nacionalne velike lože Rumunjske]] (2014. – 2018.)<ref name=":4"/> # {{DZ|ŠPA}} Oscar de Alfonso Ortega, veliki majstor [[Velika loža Španjolske|Velike lože Španjolske]] (2018. – 2023.)<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.lavanguardia.com/vida/20181119/453033914761/la-gran-logia-de-espana-coordinara-la-masoneria-mundial-hasta-el-ano-2023.html|title=La Gran Logia de España coordinará la masonería mundial hasta el año 2023|date=2018-11-19|access-date=2023-09-02|website=lavanguardia.com|language=es}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Great honour for the MW Grand Master of Spain, MWBro Oscar de Alfonso Ortega|url=https://glpvalencia.com/archives/4072|access-date=2025-11-12|date=2018-11-19|website=glpvalencia.com|language=en}}</ref> == Vidi još == * [[CIGLU]] == Izvori == {{izvori}} {{Slobodno zidarstvo}} [[Kategorija:Međunarodne masonske udruge]] sngmedr30xv21nz80wutmeumukuzil3 0 747660 7427886 7416100 2026-04-11T05:23:42Z IndexAccount 131684 IndexAccount premješta stranicu [[Popis regularnih masonskih velikih loža]] na [[Popis regularnih velikih loža]] 7416100 wikitext text/x-wiki [[Regularno slobodno zidarstvo]] je jedan od dva glavna [[Slobodno zidarstvo|slobodnozidarska]] ustroja. Drugi je [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|kontinentalni]] (liberalni, adogmatski). {{Z|ENG}}{{Z|WAL}} [[Ujedinjena velika loža Engleske]] (UGLE), kao osnovni ustroj "regularnsti", priznaje 247 velikih loža diljem svijeta kao regularne.<ref name=":0">{{Citiranje weba|url=https://www.ugle.org.uk/about-us/foreign-grand-lodges|title=Foreign Grand Lodges Recognised by the United Grand Lodge of England|access-date=2026-03-31|website=ugle.org.uk|language=en}}</ref> Regularne velike lože su raspoređene po svim [[kontinent]]ima.<ref name=":0"/> * [[#Europa|Europa]] (45) * [[#Afrika|Afrika]] (18) * [[#Azija i Oceanija|Azija i Oceanija]] (12) * [[#Sjeverna Amerika|Sjeverna Amerika]] (98) * [[#Srednja Amerika|Srednja Amerika]] (22) * [[#Južna Amerika|Južna Amerika]] (52) == Europa == Regularne velike lože u [[Europa|Europi]] su:<ref name=":0"/> {{div col|colwidth=25em}} *{{Z|ALB}} <s>[[Velika loža Albanije]]</s>{{efn|[[Velika loža Albanije]] imala je priznanje regularnosti od [[Matične velike lože|matičnih velikih loža]] od 2014. do 2018. godine.}} *{{Z|AND}} [[Velika loža Andore]] *{{Z|ARM}} [[Velika loža Armenije]] *{{Z|AUT}} [[Velika loža Austrije]] *{{Z|AZE}} [[Nacionalna velika loža Azerbajdžana]] *{{Z|BEL}} [[Regularna velika loža Belgije]] *{{Z|BIH}} [[Velika loža Bosne i Hercegovine]] *{{Z|BUG}} [[Ujedinjena velika loža Bugarske]] *{{Z|CIP}} [[Velika loža Cipra]] *{{Z|CG}} [[Velika loža Crne Gore]] *{{Z|ČEŠ}} [[Velika loža Češke]] *{{Z|DAN}} [[Danski red slobodnih zidara]] *{{Z|EST}} [[Velika loža Estonije]] *{{Z|FIN}} [[Velika loža Finske]] *{{Z|FRA}} [[Nacionalna velika loža Francuske]] *{{Z|GRČ}} [[Velika loža Grčke]] *{{Z|GRČ}} <s>[[Nacionalna velika loža Grčke]]</s>{{efn|[[Nacionalna velika loža Grčke]] imala je priznanje regularnosti od Ujedinjene velike lože Engleske od 1993. do 1999. godine. Velike lože Irske i Škotske i dalje je priznaju kao regularnu.}} *{{Z|HRV}} [[Velika loža Hrvatske]] *{{Z|IRS}}{{Z|SJI}} [[Velika loža Irske]] *{{Z|ISL}} [[Velika loža Islanda]] *{{Z|ITA}} [[Regularna velika loža Italije]] *{{Z|ITA}} [[Veliki orijent Italije]] *{{Z|LAT}} [[Velika loža Latvije]] *{{Z|LIT}} [[Velika loža Litve]] *{{Z|LUX}} [[Velika loža Luksemburga]] *{{Z|MAĐ}} [[Simbolička velika loža Mađarske|Simbolička velika loža sv. Ivana Mađarske]] *{{Z|MAK}} [[Velika loža Makedonije]] *{{Z|MLT}} [[Suverena velika loža Malte]] *{{Z|MOL}} [[Velika loža Moldavije]] *{{Z|MNK}} [[Velika loža Monaka|Regularna nacionalna velika loža Kneževine Monako]] *{{Z|NIZ}} [[Veliki orijent Nizozemske]] *{{Z|NOR}} [[Norveški red slobodnih zidara]] *{{Z|NJE}} [[Ujedinjene velike lože Njemačke]] *{{Z|POLJ}} [[Nacionalna velika loža Poljske]] *{{Z|POR}} [[Regularna velika loža Portugala|Legalna/Regularna velika loža Portugala]] *{{Z|RUM}} [[Nacionalna velika loža Rumunjske]] *{{Z|RUS}} [[Velika loža Rusije]] *{{Z|SMR}} [[Velika loža San Marina|Najuzvišenija velika loža Republike San Marino]] *{{Z|SLK}} [[Velika loža Slovačke]] *{{Z|SLO}} [[Velika loža Slovenije]] *{{Z|SRB}} [[Regularna velika loža Srbije]] *{{Z|ŠKO}} [[Velika loža Škotske]] *{{Z|ŠPA}} [[Velika loža Španjolske]] *{{Z|ŠVE}} [[Švedski red slobodnih zidara]] *{{Z|ŠVI}} [[Velika loža "Alpina" Švicarske]] *{{Z|TUR}} [[Velika loža Turske]] *{{Z|UKR}} [[Velika loža Ukrajine]] {{div col end}} == Afrika == Regularne velike lože u [[Afrika|Africi]] su:<ref name=":0"/> {{div col|colwidth=25em}} *{{Z|BEN}} [[Popis masonskih velikih loža u Africi#Benin|Velika loža Benina]] *{{Z|BUF}} [[Popis masonskih velikih loža u Africi#Burkina Faso|Velika loža Burkine Faso]] *{{Z|GAB}} [[Popis masonskih velikih loža u Africi#Gabon|Velika loža Gabona]] *{{Z|GAN}} [[Popis masonskih velikih loža u Africi#Gana|Velika loža Gane]] *{{Z|GVI}} [[Popis masonskih velikih loža u Africi#Gvineja|Nacionalna velika loža Gvineje]] *{{Z|JAR}} [[Popis masonskih velikih loža u Africi#Južna Afrika|Velika loža Južne Afrike]] *{{Z|KAM}} [[Popis masonskih velikih loža u Africi#Kamerun|Velika loža Kameruna]] *{{Z|KON}} [[Popis masonskih velikih loža u Africi#Kongo, Republika|Velika loža Konga]]{{efn|Velika loža Konga djeluje u [[Republika Kongo|Republici Kongo]], Brazzaville.}} *{{Z|LBR}} [[Popis masonskih velikih loža u Africi#Liberija|Velika loža Liberije]] *{{Z|MAD}} [[Popis masonskih velikih loža u Africi#Madagaskar|Nacionalna velika loža Madagaskara]] *{{Z|MALI}} [[Popis masonskih velikih loža u Africi#Mali|Nacionalna velika loža Malija]] *{{Z|MAU}} [[Popis masonskih velikih loža u Africi#Mauricijus|Velika loža Mauricijusa]] *{{Z|MAR}} [[Popis masonskih velikih loža u Africi#Maroko|Regularna velika loža Kraljevine Maroko]] *{{Z|MOZ}} [[Popis masonskih velikih loža u Africi#Mozambik|Velika loža Mozambika]] *{{Z|NIG}} [[Popis masonskih velikih loža u Africi#Nigerija|Velika loža Nigerije]] *{{Z|OSK}} [[Popis masonskih velikih loža u Africi#Obala Bjelokosti|Velika loža Obale Bjelokosti]] *{{Z|SEN}} [[Popis masonskih velikih loža u Africi#Senegal|Velika loža Senegala]] *{{Z|TOG}} [[Popis masonskih velikih loža u Africi#Togo|Nacionalna velika loža Togoa]] {{div col end}} == Azija i Oceanija == Regularne velike lože na području [[Azija|Azije]], [[Australija|Australije]] i [[Oceanija|Oceanije]] su:<ref name=":0"/> {{div col|colwidth=33em}} *{{Z|AUS}} '''Australija''' ima 6 velikih loža po [[Savezne države i teritoriji u Australiji|svojim saveznim državama i teritorijima]]. **{{Z|TASM}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Australija|Velika loža Tasmanije]] **{{Z|VICT}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Australija|Ujedinjena velika loža Viktorije]] **{{Z|QUEE}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Australija|Ujedinjena velika loža Queenslanda]] **{{Z|Z AUS}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Australija|Velika loža Zapadne Australije]] **{{Z|JU AUS}}{{Z|SJ TER}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Australija|Velika loža Južne Australije i Sjevernog teritorija]] **{{Z|NJW}}{{Z|TAGG}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Australija|Ujedinjena velika loža Novog Južnog Walesa i Teritorija australskog glavnog grada]] *{{Z|FIL}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Filipini|Velika loža Filipina]] *{{Z|IND}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Indija|Velika loža Indije]] *{{Z|IZR}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Izrael|Velika loža Države Izrael]] *{{Z|JAP}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Japan|Velika loža Japana]] *{{Z|TAJV}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Tajvan|Velika loža Kine]]{{efn|Velika loža Kine djeluje u [[Republika Kina|Republici Kina]], poznatijoj kao Tajvan.}} *{{Z|NZL}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Novi Zeland|Velika loža Novog Zelanda]] {{div col end}} == Sjeverna Amerika == Regularne velike lože na području [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]] ([[Kanada]] i [[Sjedinjene Američke Države]]) su:<ref name=":0"/> === Kanada === {{Z|KAN}} '''Kanada''' ima 11 velikih loža prema [[Pokrajine i teritoriji Kanade|svojim pokrajinama i teritorijima]].{{efn|name=SA|Regularne velike lože u Kanadi i Sjedinjenim Američkim Državama koordiniraju svoje aktivnosti putem organizacija [[COGMNA|Konferenciju velikih majstora u Sjevernoj Americi ]] te [[Prince Hall Afilacija|Konferenciju velikih majstora Prince Hall Afilacije]].}} {{div col|colwidth=25em}} *{{Z|ALBE}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Regularni ustroj|Velika loža Alberte]] *{{Z|BKOL}}{{Z|YUK}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Regularni ustroj|Velika loža Britanske Kolumbije i Yukona]] *{{Z|MANI}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Regularni ustroj|Velika loža Manitobe]] *{{Z|NFLAB}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Regularni ustroj|Velika loža Newfoundlanda i Labradora]] *{{Z|N BRUN}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Regularni ustroj|Velika loža Novog Brunswicka]] *{{Z|N ŠKOT}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Regularni ustroj|Velika loža Nove Škotske]] *{{Z|ONT}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Regularni ustroj|Velika loža Kanade u pokrajini Ontario]] *{{Z|ONT}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Regularni ustroj|Prince Hall velika loža Ontarija]] *{{Z|OTPE}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Regularni ustroj|Velika loža Otoka Princa Edvarda]] *{{Z|QUE}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Regularni ustroj|Velika loža Quebeca]] *{{Z|SASK}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Regularni ustroj|Velika loža Saskatchewana]] {{div col end}} === Sjedinjene Američke Države === {{Z|SAD}} '''Sjedinjene Američke Države''' imaju 86 velikih loža po [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|svojim saveznim državama]].{{efn|name=SA}} [[COGMNA|Glavne velike lože]] po saveznim državama su: {{div col|colwidth=25em}} *{{Z|ALAB}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Alabama|Velika loža Alabame]] *{{Z|ALJA}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Aljaska|Velika loža Aljaske]] *{{Z|ARIZ}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Arizona|Velika loža Arizone]] *{{Z|ARKN}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Arkansas|Velika loža Arkansasa]] *{{Z|COLO}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Kolorado|Velika loža Kolorada]] *{{Z|CONN}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Connecticut|Velika loža Connecticuta]] *{{Z|DLWR}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Delaware|Velika loža Delawarea]] *{{Z|FLOR}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Florida|Velika loža Floride]] *{{Z|FLOR}}{{Z|BLZ}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Florida|Velika loža unije Floride i Belizea]] *{{Z|GEOR}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Georgia|Velika loža Georgije]] *{{Z|HAWA}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Havaji|Velika loža Havaja]] *{{Z|IDAH}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Idaho|Velika loža Idaha]] *{{Z|ILLI}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Illinois|Velika loža Illinoisa]] *{{Z|INDI}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Indiana|Velika loža Indiane]] *{{Z|IOWA}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Iowa|Velika loža Iowe]] *{{Z|JU DAK}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Južna Dakota|Velika loža Južne Dakote]] *{{Z|JU KAR}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Južna Karolina|Velika loža Južne Karoline]] *{{Z|KAL}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Kalifornija|Velika loža Kalifornije]] *{{Z|KANS}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Kansas|Velika loža Kansasa]] *{{Z|KTKY}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Kentucky|Velika loža Kentuckyja]] *{{Z|LOUI}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Louisiana|Velika loža Louisiane]] *{{Z|MAIN}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Maine|Velika loža Mainea]] *{{Z|MARY}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Maryland|Velika loža Marylanda]] *{{Z|MASS}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Massachusetts|Velika loža Massachusettsa]] *{{Z|MICH}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Michigan|Velika loža Michigana]] *{{Z|MINN}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Minnesota|Velika loža Minnesote]] *{{Z|MISS}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Mississippi|Velika loža Mississippija]] *{{Z|MSRI}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Missouri|Velika loža Missourija]] *{{Z|MTNA}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Montana|Velika loža Montane]] *{{Z|N MEKS}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Novi Meksiko|Velika loža Novog Meksika]] *{{Z|NEBR}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Nebraska|Velika loža Nebraske]] *{{Z|NEVA}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Nevada|Velika loža Nevade]] *{{Z|NEWH}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#New Hampshire|Velika loža New Hampshirea]] *{{Z|NEWJ}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#New Jersey|Velika loža New Jerseyja]] *{{Z|NEWY}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#New York|Velika loža Države New York]] *{{Z|OHIO}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Ohio|Velika loža Ohija]] *{{Z|OKLA}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Oklahoma|Velika loža Oklahome]] *{{Z|OREG}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Oregon|Velika loža Oregona]] *{{Z|PENN}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Pennsylvania|Velika loža Pennsylvanije]] *{{Z|RHOD}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Rhode Island|Velika loža Rhode Islanda]] *{{Z|SJ DAK}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Sjeverna Dakota|Velika loža Sjeverne Dakote]] *{{Z|SJ KAR}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Sjeverna Karolina|Velika loža Sjeverne Karoline]] *{{Z|TENN}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Tennessee|Velika loža Tennesseeja]] *{{Z|TEX}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Teksas|Velika loža Teksasa]] *{{Z|UTAH}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Utah|Velika loža Utaha]] *{{Z|VERM}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Vermont|Velika loža Vermonta]] *{{Z|VIRG}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Virginija|Velika loža Virginije]] *{{Z|WA DC}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Distrikt Columbia|Velika loža Distrikta Columbia]] *{{Z|WASH}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Washington|Velika loža Washingtona]] *{{Z|WISC}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Wisconsin|Velika loža Wisconsina]] *{{Z|WYOM}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Wyoming|Velika loža Wyominga]] *{{Z|Z VIRG}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Zapadna Virginija|Velika loža Zapadne Virginije]] {{div col end}} [[Prince Hall Afilacija|Prince Hall velike lože]] po saveznim državama su: {{div col|colwidth=25em}} *{{Z|ALAB}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Alabama|Prince Hall velika loža Alabame]] *{{Z|ALJA}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Aljaska|Prince Hall velika loža Aljaske]] *{{Z|ARIZ}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Arizona|Prince Hall velika loža Arizone]] *{{Z|COLO}}{{Z|UTAH}}{{Z|WYOM}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Kolorado|Prince Hall velika loža Kolorada i njezine nadležnosti]] *{{Z|CONN}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Connecticut|Prince Hall velika loža Connecticuta]] *{{Z|DLWR}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Delaware|Prince Hall velika loža Delawarea]] *{{Z|GEOR}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Georgia|Prince Hall velika loža Georgije]] *{{Z|HAWA}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Havaji|Prince Hall velika loža Havaja]] *{{Z|ILLI}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Illinois|Prince Hall velika loža Illinoisa]] *{{Z|INDI}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Indiana|Prince Hall velika loža Indiane]] *{{Z|IOWA}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Iowa|Prince Hall velika loža Iowe]] *{{Z|KAL}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Kalifornija|Prince Hall velika loža Kalifornije]] *{{Z|KANS}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Kansas|Prince Hall velika loža Kansasa]] *{{Z|MARY}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Maryland|Prince Hall velika loža Marylanda]] *{{Z|MASS}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Massachusetts|Prince Hall velika loža Massachusettsa]] *{{Z|MICH}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Michigan|Prince Hall velika loža Michigana]] *{{Z|MINN}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Minnesota|Prince Hall velika loža Minnesote]] *{{Z|MSRI}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Missouri|Prince Hall velika loža Missourija]] *{{Z|N MEKS}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Novi Meksiko|Prince Hall velika loža Novog Meksika]] *{{Z|NEBR}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Nebraska|Prince Hall velika loža Nebraske]] *{{Z|NEVA}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Nevada|Prince Hall velika loža Nevade]] *{{Z|NEWJ}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#New Jersey|Prince Hall velika loža New Jerseyja]] *{{Z|NEWY}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#New York|Prince Hall velika loža Države New York]] *{{Z|OHIO}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Ohio|Prince Hall velika loža Ohija]] *{{Z|OKLA}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Oklahoma|Prince Hall velika loža Oklahome]] *{{Z|OREG}}{{Z|IDAH}}{{Z|MTNA}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Oregon|Prince Hall velika loža Oregona, Idaha i Montane]] *{{Z|PENN}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Pennsylvania|Prince Hall velika loža Pennsylvanije]] *{{Z|RHOD}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Rhode Island|Prince Hall velika loža Rhode Islanda]] *{{Z|SJ KAR}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Sjeverna Karolina|Prince Hall velika loža Sjeverne Karoline i njezine nadležnosti]] *{{Z|TENN}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Tennessee|Prince Hall velika loža Tennesseeja]] *{{Z|TEX}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Teksas|Prince Hall velika loža Teksasa]] *{{Z|VIRG}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Virginija|Prince Hall velika loža Virginije]] *{{Z|WA DC}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Distrikt Columbia|Prince Hall velika loža Distrikta Columbia]] *{{Z|WASH}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Washington|Prince Hall velika loža za Državu Washington i njezine nadležnosti]] *{{Z|WISC}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Wisconsin|Prince Hall velika loža Wisconsina]] {{div col end}} == Srednja Amerika == Regularne velike lože na području [[Srednja Amerika|Srednje Amerike]], [[Meksiko|Meksika]] i [[Karibi|Kariba]] su:<ref name=":0"/> {{div col|colwidth=25em}} *{{Z|BLZ}} [[Popis masonskih velikih loža u Srednjoj Americi#Belize|Velika loža Belizea]] *{{Z|DOM}} [[Popis masonskih velikih loža u Srednjoj Americi#Dominikanska Republika|Velika loža Dominikanske Republike]] *{{Z|GUA}} [[Popis masonskih velikih loža u Srednjoj Americi#Gvatemala|Velika loža Gvatemale]] *{{Z|HAI}} [[Popis masonskih velikih loža u Srednjoj Americi#Haiti|Veliki orijent Haitija 1824.]] *{{Z|HON}} [[Popis masonskih velikih loža u Srednjoj Americi#Honduras|Velika loža Hondurasa]] *{{Z|KOS}} [[Popis masonskih velikih loža u Srednjoj Americi#Kostarika|Velika loža Kostarike]] *{{Z|KUB}} [[Popis masonskih velikih loža u Srednjoj Americi#Kuba|Velika loža Kube]] *{{Z|MEKS}} [[Popis masonskih velikih loža u Srednjoj Americi#Regularni ustroj|Jorčka velika loža Meksika]] *{{Z|PAN}} [[Popis masonskih velikih loža u Srednjoj Americi#Panama|Velika loža Paname]] *{{Z|PUE}} [[Popis masonskih velikih loža u Srednjoj Americi#Portoriko|Velika loža Portorika]] *{{Z|SAL}} [[Popis masonskih velikih loža u Srednjoj Americi#Salvador|Velika loža Cuscatlana u Salvadoru]] *{{Z|BAH}} [[Popis masonskih velikih loža u Srednjoj Americi#Bahami|Prince Hall velika loža Zajednice Bahamâ]] *{{Z|BAR}}{{Z|ATG}}{{Z|DMA}}{{Z|GRD}}{{Z|LCA}}{{Z|GUY}} [[Popis masonskih velikih loža u Srednjoj Americi#|Prince Hall velika loža Kariba i jurisdikcija]] {{div col end}} {{Z|MEKS}} '''Meksiko''' ima devet velikih loža u nekim [[Savezne države Meksika|svojim saveznim državama]]. {{div col|colwidth=33em}} *{{Z|BCALI}} [[Popis masonskih velikih loža u Srednjoj Americi#Regularni ustroj|Velika loža države Baja California]] *{{Z|COAH}} [[Popis masonskih velikih loža u Srednjoj Americi#Regularni ustroj|Velika loža "Benito Juárez" Države Coahuila ]] *{{Z|JALI}} [[Popis masonskih velikih loža u Srednjoj Americi#Regularni ustroj|Velika loža "Zapadni Meksiko" Države Jalisco]] *{{Z|NUEV}} [[Popis masonskih velikih loža u Srednjoj Americi#Regularni ustroj|Velika loža Države Nuevo León]] *{{Z|OAXA}} [[Popis masonskih velikih loža u Srednjoj Americi#Regularni ustroj|Velika loža "Benito Juárez" Države Oaxaca]] *{{Z|PUEB}} [[Popis masonskih velikih loža u Srednjoj Americi#Regularni ustroj|Velika loža "Časna vojska orijenta" Države Puebla]] *{{Z|SANL}} [[Popis masonskih velikih loža u Srednjoj Americi#Regularni ustroj|Velika loža suverene i neovisne Države San Luis Potosi]] *{{Z|TAMA}} [[Popis masonskih velikih loža u Srednjoj Americi#Regularni ustroj|Velika loža Države Tamaulipas]] *{{Z|VERA}} [[Popis masonskih velikih loža u Srednjoj Americi#Regularni ustroj| Ujedinjena meksička velika loža u Velikom orijentu Veracruza]] {{div col end}} == Južna Amerika == Regularne velike lože na području [[Južna Amerika|Južne Amerike]] su:<ref name=":0"/> {{div col|colwidth=33em}} *{{Z|ARG}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Argentina|Velika loža Argentine]] *{{Z|BOL}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Bolivija|Velika loža Bolivije]] *{{Z|BRA}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Regularni ustroj|Veliki orijent Brazila]] *{{Z|ČIL}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Čile|Velika loža Čilea]] *{{Z|EKV}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Ekvador|Velika loža Ekvadora]] *{{Z|PAR}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Paragvaj|Simbolička velika loža Paragvaja]] *{{Z|PER}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Peru|Velika loža Perua]] *{{Z|URU}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Urugvaj|Velika loža slobodnog zidarstva Urugvaja]] *{{Z|VEN}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Venezuela|Velika loža Republike Venezuele]] {{div col end}} {{Z|KOL}} '''Kolumbija''' ima sedam velikih loža koje imaju nadležnost nad različitim [[Kolumbijski departmani|departmanima]] (ekvivalent [[Županija|županijama]]). {{div col|colwidth=33em}} * [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Kolumbija|Nacionalna velika loža Kolumbije]]{{efn|Nacionalna velika loža Kolumbije ima sjedište u Barranquilli.}} * [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Kolumbija|Velika loža Kolumbije]]{{efn|Velika loža Kolumbije ima sjedište u Bogoti.}} * [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Kolumbija|Zapadna velika loža Kolumbije]]{{efn|Zapadna velika loža Kolumbije ima sjedište u Caliju.}} * [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Kolumbija|Najuzvišenija nacionalna velika loža Kolumbije]]{{efn|Najuzvišenija nacionalna velika loža Kolumbije ima sjedište u Cartageni.}} * [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Kolumbija|Orijentalna velika loža Kolumbije "Francisco de Paula Santander"]] * [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Kolumbija|Velika loža Anda]]{{efn|Velika loža Anda ima sjedište u Bucaramangi.}} * [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Kolumbija|Velika loža "Benjamin Herrera"]] {{div col end}} === {{Z|BRA}} Brazil === U Brazilu ravnopravno djeluju tri pravca regularnih velikih loža/orijenata, i to [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Regularni ustroj|Veliki orijent Brazila]] koji ima nadležnost nad cijelim Brazilom, [[CMSB|27 velikih loža]] po [[Države Brazila|federalnim državama]] te [[COMAB|9 velikih orijenta]] po federalnim državama. Velike lože po federalnim državama su: {{div col|colwidth=25em}} *{{Z|AMAP}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Velike lože|Velika loža Amapá]] *{{Z|AMAZ}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Velike lože|Velika loža Amazonas]] *{{Z|ACRE}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Velike lože|Velika loža Države Acre]] *{{Z|ALAG}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Velike lože|Velika loža Države Alagoas]] *{{Z|BAHI}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Velike lože|Velika loža Države Bahia]] *{{Z|CEAR}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Velike lože|Velika loža Države Ceará]] *{{Z|ESSA}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Velike lože|Velika loža Države Espírito Santo]] *{{Z|DIFEB}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Velike lože|Velika loža Brazilskog federalnog distrikta]] *{{Z|GOIA}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Velike lože|Velika loža Države Goiás]] *{{Z|MARA}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Velike lože|Velika loža Države Maranhão]] *{{Z|MAGOS}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Velike lože|Velika loža Države Mato Grosso Do Sul]] *{{Z|MAGO}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Velike lože|Velika loža Mato Grosso]] *{{Z|MIGE}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Velike lože|Velika loža Države Minas Gerais]] *{{Z|PRAN}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Velike lože|Velika loža Države Parana]] *{{Z|PARA}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Velike lože|Velika loža Pará]] *{{Z|PRAI}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Velike lože|Velika loža Države Paraiba]] *{{Z|PERN}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Velike lože|Velika loža Pernambuco]] *{{Z|PIAU}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Velike lože|Velika loža Piaui]] *{{Z|RIOJ}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Velike lože|Velika loža Države Rio de Janeiro]] *{{Z|RGDN}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Velike lože|Velika loža Države Rio Grande do Norte]] *{{Z|RGDS}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Velike lože|Velika loža Države Rio Grande do Sul]] *{{Z|RORA}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Velike lože|Velika loža Države Roraima]] *{{Z|ROND}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Velike lože|Velika loža Države Rondônije]] *{{Z|SACA}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Velike lože|Velika loža Santa Catarina]] *{{Z|SAPA}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Velike lože|Velika loža Države São Paulo]] *{{Z|SERG}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Velike lože|Velika loža Države Sergipe]] *{{Z|TOCA}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Velike lože|Velika loža Države Tocantins]] {{div col end}} Veliki orijenti po federalnim državama su: {{div col|colwidth=25em}} *{{Z|MAGO}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Veliki orijenti|Veliki orijent Države Mato Grosso]] *{{Z|MIGE}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Veliki orijenti|Veliki orijent Minas Gerais]] *{{Z|MAGOS}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Veliki orijenti|Veliki orijent Mato Grosso Do Sul]] *{{Z|RGDN}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Veliki orijenti|Veliki orijent Rio Grande do Norte]] *{{Z|RGDS}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Veliki orijenti|Veliki orijent Države Rio Grande do Sul]] *{{Z|SACA}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Veliki orijenti|Veliki orijent Santa Catarina]] *{{Z|PRAN}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Veliki orijenti|Veliki orijent Parane]] *{{Z|SAPA}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Veliki orijenti|Veliki orijent Paulista]] *{{Z|RIOJ}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Veliki orijenti|Veliki orijent Rio de Janeiro]] {{div col end}} == Vidi još == * [[Popis masonskih velikih loža]] == Bilješke == {{notelist|33em}} == Izvori == {{izvori}} {{UGLE}} {{Slobodno zidarstvo}} [[Kategorija:Popisi masonskih velikih loža|regularne]] szme5jo0ihj1zlu1jbuz8nkrh7g7bl1 0 762899 7427897 7373130 2026-04-11T05:42:49Z IndexAccount 131684 /* Lože */ 7427897 wikitext text/x-wiki {{Infookvir organizacija |ime = Liberalna velika loža Srbije |izvorno ime = Либерална велика ложа Србије |logo = Logo-lvls.png |veličina = 200px |logo opis = |skraćenica = LVRS |moto = |utemeljena = [[13. ožujka]] [[2020.]] |osnivač = |mjesto osnivanja = |prestala postojati = |tip = [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|liberalna]] [[velika loža]] |središte = [[Beograd]] |lokacija = [[Srbija]] |ključni ljudi = |broj članova = |web stranica = {{URL|http://lvls.org.rs/}} }} '''Liberalna velika loža Srbije''' ([[Srpski jezik|srp]]. ''Либерална велика ложа Србије''), skraćeno '''LVRS''', je [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|liberalna i adogmatska]] te [[Mješovito slobodno zidarstvo|mješovita]] [[Slobodno zidarstvo|slobodnozidarska]] [[velika loža|velika loža]] u [[Srbija|Srbiji]]. Osnovana je 2020. godine. Članica je nekoliko značajnijih [[Međunarodni savezi (slobodno zidarstvo)|međunarodnih saveza]], uključujući [[CLIPSAS]]. == Povijest == Šest [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]] pod zaštitom [[Ujedinjene velike lože Srbije|Ujedinjenih velikih loža Srbije]] 2018. godine zajednički odlučuje da se okrenu prakticiranju [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|liberalnog slobodnog zidarstva]]. One se obraćaju za pomoć liberanim [[Velika loža|nadležnostima]] u susjedstvu što je rezultiralo stvaranjem prve iberalne velike lože u Srbiji.<ref>{{Citiranje weba|url=https://lvls.rs/slobodno-zidarstvo-u-srbiji|title=Slobodno zidarstvo u Srbiji|access-date=2024-04-14|website=lvls.rs}}</ref> Tako je Liberalna velika loža Srbije utemeljena 13. ožujka 2020. godine u [[Beograd]]u uz pomoć [[Veliki orijent Austrije|Velikog orijenta Austrije]], [[Veliki orijent Rumunjske|Velikog orijenta Rumunjske]] i [[Veliki orijent Slovenije|Velikog orijenta Slovenije]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://lvls.rs/o-nama|title=Liberalna Velika Loža Srbije|access-date=2024-04-14|website=lvls.rs}}</ref> Generalna skupština [[CLIPSAS]]-a prihvatila je 20. svibnja 2023. godine ovu veliku ložu u punopravno članstvo skupa s još tri velike lože.<ref name=":0"/> U studenom 2024. godine [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki majstor]] ove velike lože, Vladimir Marković, izabran je za predsjednika [[Adogmatska udruga srednje i istočne Europe|Adogmatske udruge srednje i istočne Europe]] (AACEE).<ref>{{Citiranje weba|title=N:.U:. Vladimir Marković izabran za predsednika A.A.C.E.E.|url=https://lvls.org.rs/nu-vladimir-markovic-izabran-za-predsednika-aacee|date=2024-11-19|access-date=2024-11-24|website=lvls.org.rs}}</ref> U ožujku 2025. u Beogradu održan je [[Okrugli stol (rasprava)|okrugi stol]] na temu "Slobodnozidarske vrijednosti i [[demokracija]]", kada je i organizirana skupština Adogmatske udruge.<ref>{{Citiranje weba|title=Masonske vrednosti i demokratija|url=https://radar.nova.rs/drustvo/masonske-vrednosti-i-demokratija/|access-date=2025-04-01|date=2025-03-27|website=radar.nova.rs}}</ref> == Ustroj == Sjedište Liberalne velike lože Srbije je u [[Beograd]]u.<ref>{{Citiranje weba|url=https://pretraga.apr.gov.rs/search|title=Aгенција за привредне регистре|website=apr.gov.rs|language=sr|trans-title=Agencija za privredne registre|access-date=19. prosinca 2024.|archive-date=19. prosinca 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20241219234002/https://pretraga.apr.gov.rs/search|url-status=dead}} – Liberalna velika loža Srbije (Либерална велика ложа Србије) registrirana je udruga upisana u Regisar udruženja pri Agenciji za privredne registre Republike Srbije pod brojem 28302525 od 13. ožujka 2020. godine sa sjedištem na adresi Terazije 35, Općina Stari Grad, Beograd.</ref> === Lože === {{Lokacijska karta+ |Srbija |float=right |width=150 |caption=[[Orijent (slobodno zidarstvo)|Orijenti]] Liberalne velike lože Srbije |places= {{Lokacijska karta točka |Srbija |lat=44.816667 |long=20.466667 |label=[[Beograd]] |position=right }} {{Lokacijska karta točka |Srbija |lat=45.766667 |long=19.1 |label=[[Sombor]] |position=right }} }} Godine 2026. u sastavu ove velike lože nalazi se šest [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]], od toga pet u Beogradu i jednu u [[Sombor]]u:<ref>{{Citiranje weba|url=https://lvls.rs/loze|title=LVRS lože|access-date=2024-04-14|website=lvls.rs}}</ref> * Loža "Magna Veritas" br. 1, Beograd – nosi naziv po latinskom izrazi koji znači "Velika istina". * Loža "Sloga, rad i postojanstvo" (''Ложа "Слога, рад и постојанство"'') br. 2, Beograd – nosi naziv po beogradskoj loži utemeljenoj 1883. godine. * Loža "Mihajlo Pupin" (''Ложа "Михајло Пупин"'') br. 3, Beograd – nosi naziv po znanstveniku i slobodnom zidaru [[Mihajlo Pupin|Mihajlu Pupinu]]. * Loža "Libertas" br. 4, Beograd – nosi naziv po [[Latinski jezik|latinskoj]] riječi za [[Sloboda|slobodu]] te po Libertas, božici i [[Personifikacija|personifikaciji]] slobode u [[Rimska mitologija|rimskoj mitologiji]]. * Loža "Svjetlost Balkana" (''Ложа "Светлост Балкана"'') br. 5, Beograd – nosi naziv po beogradskoj loži utemeljenoj 1876. godine.<ref>{{Citiranje weba|url=https://sirijus.rs/14-1-loza-svetlost-balkana-1876-1882/|title=Loža "Svetlost Balkana" (1876 – 1882.)|date=2019-12-01|access-date=2024-04-14|website=sirijus.rs}}</ref> * Loža "Budućnost" (''Ложа "Будућност"'') br. 6, Sombor – nosi naziv po somborskoj loži utemeljenoj 1908. godine. === Uprava === Liberalnom velikom ložom Srbije upravlja [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki majstor]] koji se bira na trogodišnje razdoblje. Dosadašnji veliki majstori su: # Vladimir S. Marković (od 2020.){{efn|Marković je prethodno bio veliki majstor [[Ujedinjene velike lože Srbije|Ujedinjenih velikih loža Srbije]] u dva navrata, 2011. – 2014. te 2015. – 2017.}} === Međunarodna suradnja === Ova velika loža je članica nekoliko [[Međunarodni savezi (slobodno zidarstvo)|međunarodnih saveza]]:<ref name=":1">{{Citiranje weba|url=https://lvls.rs/medjunarodni-odnosi|title=Međunarodni odnosi LVLS|access-date=2024-04-14|website=lvls.rs}}</ref><ref name=":0">{{Citiranje weba|url=https://clipsas.org/membres/|title=CLIPSAS Membres|access-date=2024-04-14|website=clipsas.org|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Members of the A.A.C.E.E.|url=https://aacee.eu/members|access-date=2025-09-25|website=aacee.eu|language=en}}</ref> {{div col|colwidth=33em}} *[[Masonska unija Balkana]] (od lipnja 2022.) *[[CLIPSAS]] (od svibnja 2023.), *[[Adogmatska udruga srednje i istočne Europe]] *[[Alijansa masona Europe]] (promatrač) {{div col end}} Također, ova velika loža potpisala je povelje o prijateljstvu i međusobnom priznavanju s preko 30 drugih velikih loža, među kojima su i [[Veliki orijent Francuske]] (2025.), [[Veliki orijent Austrije]], [[Veliki orijent Rumunjske]], [[Veliki orijent Slovenije]] i [[Velika nacionalna loža Hrvatske]] (2022.).<ref name=":1"/><ref>{{Citiranje weba|url=https://vnlh.eu/clanstva-i-povelje/|title=VNLH - Članstva i Povelje|access-date=2024-04-14|website=vnlh.eu}}</ref> === Obredi === Primarni [[Obred (slobodno zidarstvo)|obred]] Liberalne velike lože Srbije je [[Drevni i prihvaćeni škotski obred]]. Velika loža upravlja [[Simbolički stupnjevi|simboličkim stupnjevima]] [[Loža (slobodno zidarstvo)|plave lože]] (učenik, pomoćnik i majstor) i delegira upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] na [[Slobodnozidarski redovi|dodatna tijela i redove]]. == Pridružena tijela i redovi == [[Slika:VSS33LVLS.png|mini|desno|175px|Vrhovni savjet Srbije 33. i posljednjeg stupnja]] Upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] Liberalna velika loža Srbije provodi kroz [[Slobodnozidarski redovi|pridružena tijela i redove]] od kojih svaki predstavlja jedan [[Slobodnozidarski obred|obred]] a na temelju potpisanih [[konkordat]]a. * Vrhovni savjet Srbije 33. i posljednjeg stupnja Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda ([[Srpski jezik|srp]]. ''Врховни савет Србије 33. и последњег степена Древног и прихваћеног шкотског обреда'') – nadležan za rad [[Škotski obred|Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda]].<ref name=":33">{{Citiranje weba|title=Vrhovni savet Srbije 33. i poslednjeg stepena|url=https://lvls.org.rs/vrhovni-savet-srbije-dpso|access-date=2025-11-21|website=lvls.org.rs}}</ref> === Škotski red === Vrhovni savjet Srbije 33. i posljednjeg stupnja je [[Slobodnozidarski redovi|dodatni red]] nadležan za visoke stupnjeve Škotskog obreda. Pod okriljem Vrhovnog savjeta Srbije 33. i posljednjeg stupnja rade dvije [[Loža savršenstva|lože savršenstva]] te po jedan [[kapitel ružinog križa]] i [[Areopag (slobodno zidarstvo)|areopag]]:<ref name=":33"/> * Loža savršenstva "Tajni ključ" (''Ложа усавршавања "Тајни кључ"'') * Loža savršenstva "Istina" (''Ложа усавршавања "Истина"'') * Kapitel ružinog križa "Sveti Sava" (''Огранак ружиног крста "Свети Сава"'') – nosi naziv po arhiepiskopu i princu [[Sveti Sava|Svetom Savi]]. * Areopag "Aurora" (''Ареопаг "Аурора"'') – nosi naziv po drugom nazivu za [[Polarna svjetlost|polarnu svjetlost]]. [[Veliki zapovjednik|Suvereni veliki zapovjednik]] (''suvereni veliki komander'') Vrhovnog savjeta je Vladimir Marković.<ref name=":33"/> == Vidi još == * [[Slobodno zidarstvo u Srbiji]] * [[Škotski red u Srbiji]] * [[Popis masonskih velikih loža u Europi]] ==Bilješke== {{notelist}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{URL|http://lvls.org.rs/|Službena stranica}} {{SZuSRB}} {{Slobodno zidarstvo}} [[Kategorija:Velike lože|Sr]] [[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Srbiji]] [[Kategorija:Srbijanske udruge]] 2s30z5bhjt7u883m3qwb5tvo5m9pdle 0 765098 7427890 7263556 2026-04-11T05:26:20Z IndexAccount 131684 /* Regularno slobodno zidarstvo */ 7427890 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Square and Compasses.svg|mini|desno|200px|Masonski [[kutnik i šestar]] (s ili bez slova "G")]] Ovo je popis svih provjerljivih [[Slobodno zidarstvo|slobodnozidarskih (masonskih)]] [[Velika loža|velikih loža]]. [[Velika loža|Masonska "velika loža"]], često nazvana i "veliki orijent", predstavlja upravno tijelo koje nadzire pojedinačne [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože slobodnih zidara]] unutar određenog [[Zemljopisno područje|zemljopisnog područja]], poznatog kao [[Velika loža|"nadležnost"]]. Ta nadležnost obično odgovara suverenoj [[Država|državi]] ili nekoj drugoj značajnoj [[Administrativna jedinica|upravnoj jedinici]]. Veličina velikih loža varira – neke broje tisuće članova raspoređenih u stotine podređenih loža, dok su druge znatno manje, s tek nekoliko desetaka članova okupljenih u nekoliko lokalnih loža. U nekim područjima postoji samo jedna velika loža, dok je u većini slučajeva prisutno barem dvije. Nerijetko nekoliko velikih loža polaže pravo na istu nadležnost ili djeluje na preklapajućim područjima, što često izaziva rasprave o [[legitimnost]]i. Nisu sve velike lože i veliki orijenti međusobno priznati kao legitimni, no takvo priznanje, iako ključno unutar slobodnog zidarstva, nije relevantno za ovaj popis. Uvrštenje na popis zahtijeva isključivo postojanje fizičke, a ne isključivo virtualne ili online nazočnosti. U [[Slobodno zidarstvo|slobodnom zidarstvu]] postoje dva glavna ustroja: [[regularno slobodno zidarstvo]] (autoriteti [[Ujedinjena velika loža Engleske]]) i [[kontinentalno slobodno zidarstvo]] (autoriteti [[Veliki orijent Francuske]] i [[CLIPSAS]]). == Afrika == {{glavni|Popis masonskih velikih loža u Africi}} == Azija i Oceanija == {{glavni|Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji}} Popis velikih loža u Aziji i Oceaniji obuhvaća [[Azija|Aziju]] bez azijskih dijelova Rusije i Tuske, [[Australija|Australiju]], [[Novi Zeland]] i [[Oceanija|Oceaniju]]. == Europa == {{glavni|Popis masonskih velikih loža u Europi}} == Južna Amerika == {{glavni|Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi}} == Sjeverna Amerika == {{glavni|Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi}} Popis velikih loža u Sjevernoj Americi obuhvaća [[Kanada|Kanadu]] i [[Sjedinjene Američke Države]]. == Srednja Amerika == {{glavni|Popis masonskih velikih loža u Srednjoj Americi}} Popis velikih loža u Srednjoj Americi obuhvaća [[Meksiko]], kopneni most između Sjeverne i Južne Amerike te [[Karibi|Karibe]] uključujući zavisna područja. == Regularno slobodno zidarstvo == {{glavni|Regularno slobodno zidarstvo|Popis regularnih velikih loža|Međunarodni simpozij loža "Europa"}} == Međunarodne organizacije == {{glavni|Međunarodni savezi (slobodno zidarstvo)}} == Vidi još == * [[Pokrajinska velika loža]] * [[Slobodnozidarski redovi]] {{Slobodno zidarstvo}} [[Kategorija:Popisi masonskih velikih loža|*]] 22st3sm2wyxpj0ii4lnyhql2xyy6knr 0 767408 7427936 7415172 2026-04-11T10:22:06Z ~2026-22322-84 357601 malo popravljen članak 7427936 wikitext text/x-wiki {{Brisanje|kakvi su nam kriteriji?|datum=Kolovoz 2024.|predlagatelj=Croxyz}} {{Infookvir glazbenik | Ime = Klapa Kana G. | Logo = | Logo_opis = | Img = | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = skupina | Pseudonim = | Osnivanje = 2021. | Mjesto = [[Špansko]], [[Zagreb]] | Žanr = [[klapsko pjevanje]] | Djelatno_razdoblje = | Producentska_kuća = | Angažman = | URL = | Originalna postava = | Sadašnji članovi = Dominik Jelić <br> Ivan Paleka <br> Ivan Tomić <br> Ivša Galić <br> Bruno Batista <br> Dominik Tomić <br> Filip Kokorić <br> Lovre Laskač | Bivši članovi = | nagrade = v. [[Klapa Kana G.#Nagrade|''Nagrade'']] | Značajni instrumenti = [[glas]] ([[a cappella]]) }} '''Klapa Kana G.''' je muška [[klapa]] iz Zagreba. Osnovana je [[2021.]] godine. Klapa nosi ime po mjestu u Galileji ([[Kana Galilejska]]) u kojemu je Isus Krist na svadbi učinio svoje prvo čudo pretvorivši vodu u [[vino]], naznačivši time početak svojega javnoga djelovanja.<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=Klapa Kana G|url=https://fdk.hr/klapa/kana-g/|url-status=live|access-date=2024-10-05|website=FDK}}</ref> Kana G. je nastupila na Večeri klapa debitanata 57. [[FDK Omiš|Festivala dalmatinskih klapa Omiš]] 2023. i osvojila prvo mjesto, te izborila nastup na izbornim večerima Festivala, a kasnije i na završnoj večeri muških klapa.<ref>[https://www.morski.hr/klapa-kana-g-iz-zagreba-najbolji-debitant-omiskog-festivala/ Klapa Kana G. iz Zagreba najbolji debitant omiškog Festivala] morski.hr, pristupljeno 8. srpnja 2024.</ref><ref>[https://www.vecernji.hr/kultura/festival-dalmatinskih-klapa-omis-nastupilo-60-klapa-vidi-se-napredak-u-odnosu-na-proslu-godinu-1697244 Festival dalmatinskih klapa Omiš: Nastupilo gotovo 60 klapa iz zemlje i inozemstva] vecernji.hr, pristupljeno 8. srpnja 2024.</ref> Od [[2022.]] godine klapa organizira klapski koncert „Tradicionalne ćakule kod Gospe Žalosne“ u župnoj crkvi u [[Špansko]]m.<ref>[https://ika.hkm.hr/najave/klapski-koncert-tradicionalne-cakule-kod-gospe-zalosne-u-spanskom/ Klapski koncert „Tradicionalne ćakule kod Gospe Žalosne“ u Španskom] [[Informativna katolička agencija]], pristupljeno 8. srpnja 2024.</ref> Nastupali su i izvan Hrvatske.<ref>[http://www.sveti-jeronim.org/proslava-svetkovine-sv-jeronima-u-rimu-3/#more-15736 Proslava svetkovine sv. Jeronima u Rimu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241003110710/http://www.sveti-jeronim.org/proslava-svetkovine-sv-jeronima-u-rimu-3/#more-15736 |date=3. listopada 2024. }} [[Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima]]. Objavljeno 30. rujna 2024.</ref> == Članovi == *Dominik Jelić (prvi tenor) *Ivan Paleka (drugi tenor) *Ivan Tomić (drugi tenor) *Ivša Galić (drugi tenor/bariton) *Bruno Batista (bariton) *Dominik Tomić (bariton) *Filip Kokorić (bas) *Lovre Laskač (bas) *Voditelj: Matija Škvorc, mag. mus. == Nagrade == * Prva nagrada/plaketa za najboljeg debitanta (57. FDK Omiš 2023.)<ref name=":0" /> * Zlatna nagrada u kategoriji B - folklorna zborska glazba (Slavonia Cantat 2023., [[Slavonski Brod]]) * Zlatna nagrada u kategoriji C - popularna zborska glazba (Slavonia Cantat 2023., Slavonski Brod) * II. nagrada na Festivalu tradicijske glazbe u Zagrebu (2025., KDVL) == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://fdk.hr/klapa/kana-g/ Klapa Kana G.] na stranicama [[Festival dalmatinskih klapa Omiš|Festivala dalmatinskih klapa u Omišu]] [[Kategorija:Hrvatske klape]] [[Kategorija:Zagrebački glazbeni sastavi]] 88ulcqv2o7373qdrmbi1g5211vo4og7 0 768679 7427906 7382257 2026-04-11T06:05:27Z Space2006 222664 /* Najstariji ljudi u Hrvatskoj (107+) */ 7427906 wikitext text/x-wiki Ovo je popis [[Najstariji ljudi|najstarijih ljudi]] koji su živjeli ili trenutno žive na području [[Hrvatska|Hrvatske]]. Popis je ograničen na one koji su doživjeli 107 i više godina. *Najstarija osoba, i jedina u Hrvatskoj koja je doživjela 110 godina (izuzev iseljenika) je bila Nina Valjalo (1908. – 2018.), koja je umrla u dobi od 110 godina i 115 dana. *Najstariji muškarac u povijesti Hrvatske je bio [[Josip Kršul]] (1911. – 2021.), koji je umro u dobi od 109 godina i 85 dana. *Trenutno je najstarija živuća osoba u Hrvatskoj Hilda Hećej (rođena 23. travnja 1918.) u dobi od 107 godina, a najstariji živući muškarac u Hrvatskoj je general Ivan Mišković (rođen 24. listopada 1920.) u dobi od 105 godina.<ref>{{Cite web|url=https://gerontology.fandom.com/wiki/List_of_oldest_people_from_Croatia|title=List of oldest people from Croatia|url-status=live|website=Gerontology Wiki|access-date=25 August 2025|language=en}}</ref> ==Najstariji ljudi u Hrvatskoj (107+)== [[File:Josip Kršul.jpg|thumb|250px|Josip Kršul, najstariji muškarac u povijesti Hrvatske]] {{legend2|#F9F9F9|Potvrđena dob (umrli)|border=1px solid #AAAAAA}}<br> {{legend2|#99FF99|Potvrđena dob (živi)|border=1px solid #AAAAAA}}<br> {{legend2|#FFB6B6|Nepotvrđena dob|border=1px solid #AAAAAA}}<br> {|class=wikitable style=font-size:90% !Мjesto !Ime !Spol !Datum rođenja !Datum smrti !Dob |-bgcolor=F9F9F9 !1. |Nina Valjalo<ref>{{Cite web|url=https://www.mojevrijeme.hr/magazin/2018/02/baka-ministrice-obuljen-uskoro-slavi-110-rodendan/|title=Baka ministrice Obuljen uskoro slavi 110. rođendan|date=25 December 2018|website=Moje Vrijeme|archive-url=https://web.archive.org/web/20220601123539/https://www.mojevrijeme.hr/magazin/2018/02/baka-ministrice-obuljen-uskoro-slavi-110-rodendan/|archive-date=1 June 2022|url-status=live|access-date=9 October 2022}}</ref> |align=center|Ž |6. srpnja 1908. |29. listopada 2018. |110 godina, 115 dana |- !2. |Маra Gabelica<ref>{{Cite web |url=https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/zagora/mara-iz-imotskog-rodena-je-1914-najstarija-je-hrvatica-koja-je-primila-cjepivo-u-107-sam-se-cipila-onom-astrom-i-evo-me-zive-i-zdrave-jedva-cekam-i-drugu-dozu-1093771 |title=Baka Mara je rođena 1914. i najstarija je Hrvatica koja je primila cjepivo: ‘U 107. sam se cipila onom Astrom i evo me žive i zdrave. Jedva čekam drugu dozu!‘ |date=24 April 2021 |website=Slobodna Dalmacija |url-status=live |access-date=9 October 2022}}<br>{{Cite web |url=https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/zagora/sjecate-se-bake-mare-iz-zmijavaca-najstarije-hrvatice-koja-je-primila-cjepivo-protiv-covida-upravo-je-proslavila-svoj-108-rodendan-vedra-vesela-i-zdrava-1222886 |title=Sjećate se bake Mare iz Zmijavaca, najstarije Hrvatice koja je primila cjepivo protiv Covida? Upravo je proslavila svoj 108. rođendan, vedra, vesela i zdrava |date=9 September 2022 |website=Slobodna Dalmacija |url-status=live |access-date=9 October 2022}}<br>{{Cite web |url=https://slobodnadalmacija.hr/split-i-zupanija/zagora/u-110-godini-zivota-otisla-je-najstarija-hrvatica-prezivjela-je-dva-svjetska-rata-nista-joj-nije-mogla-ni-korona-1392541 |title=U 110. godini života otišla je najstarija Hrvatica, preživjela je dva svjetska rata, ništa joj nije mogla ni korona... |date=29 May 2024 |website=Slobodna Dalmacija |url-status=live |access-date=24 August 2024}}</ref> |align=center|Ž |8. rujna 1914. |27. svibnja 2024. |109 godina, 262 dana |- !3. |Marija Herman<ref>{{Cite web |url=https://www.varazdinske-vijesti.hr/drustvo/varazdinka-marija-herman-ima-107-godina-i-savjet-za-sve-ne-budite-nervozni-63902 |title=Varaždinka Marija Herman ima 107 godina i savjet za sve: "Ne budite nervozni!" |date=17. listopada 2022 |website=Varaždinske Vijesti |archive-url=https://web.archive.org/web/20221018080145/https://varazdinske-vijesti.hr/drustvo/varazdinka-marija-herman-ima-107-godina-i-savjet-za-sve-ne-budite-nervozni-63902 |archive-date=18. listopada 2022. |url-status=live |access-date=8. ožujka 2023.}}</ref> |align=center|Ž |23. ožujka 1915. |28. listopada 2024. |109 godina, 218 dana |- !4. |Ruža Sertić<ref>{{Cite web|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/109-nova-godina-bake-ruze-sertic-707459|title=109. nova godina bake Ruže Sertić|date=2 January 2001|website=Večernji list|archive-url=https://web.archive.org/web/20220621175258/https://www.vecernji.hr/vijesti/109-nova-godina-bake-ruze-sertic-707459|archive-date=21 June 2022|url-status=live|access-date=9 October 2022}}</ref> |align=center|Ž |16. svibnja 1893. |4. listopada 2002. |109 godina, 141 dan |- !5. |[[Josip Kršul]]<ref>{{Cite web|url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/selce-marinac-josip-krsul-s-iwo-jime-slavi-109-rodjendan---631525.html |title=Josip danas slavi 109. rođendan! Živuća je legenda, borio se na slavnom otoku Iwo Jima, a ovih dana ima jednu važnu poruku: "Neću joj dati gušta!" |date=10 December 2020 |website=Dnevnik |archive-url=https://web.archive.org/web/20220623060630/https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/selce-marinac-josip-krsul-s-iwo-jime-slavi-109-rodjendan---631525.html |archive-date=23. lipnja 2022. |url-status=unfit |access-date=9 October 2022 }}</ref> |align=center|M |10. prosinca 1911. |5. ožujka 2021. |109 godina, 85 dana |- !6. |Аnđela Šoštarić<ref>{{Cite web|url=https://zapad.tv/andela-sostaric-iz-drenja-brdoveckog-proslavila-108-rodendan/ |title=Anđela Šoštarić iz Drenja Brdovečkog proslavila 108 rođendan |date=5 August 2021 |website=TV ZAPAD |archive-url=https://web.archive.org/web/20220309185456/https://zapad.tv/andela-sostaric-iz-drenja-brdoveckog-proslavila-108-rodendan/ |archive-date=9 March 2022 |url-status=live |access-date=9 October 2022}}</ref> |align=center|Ž |2. kolovoza 1913. |8. svibnja 2022. |108 godina, 279 dana |- !7. |Јеla Kranjčić<ref>{{Cite web|url=https://archive.ph/6tEHu |title=Umrla najstarija Hrvatica |date=2 January 2001 |website=HR Monitor |archive-url=https://web.archive.org/web/20220805122645/https://archive.ph/6tEHu |archive-date=5. kolovoza 2022. |url-status=unfit |access-date=9 October 2022 }}</ref> |align=center|Ž |15. ožujka 1893. |9. prosinca 2001. |108 godina, 269 dana |- !8. |[[Anđa Perić|Аnđa Perić]]<ref>{{Cite web|url=https://www.24sata.hr/news/umrla-najstarija-hrvatica-an-a-peric-u-listopadu-je-slavila-108-612880 |title=Umrla najstarija Hrvatica Anđa Perić, u listopadu je slavila 108 |date=7 February 2019 |website=24sata |archive-url=https://web.archive.org/web/20220622193949/https://www.24sata.hr/news/umrla-najstarija-hrvatica-an-a-peric-u-listopadu-je-slavila-108-612880 |archive-date=22 June 2022 |url-status=live |access-date=9 October 2022}}</ref> |align=center|Ž |13. listopada 1910. |7. veljače 2019. |108 godina, 117 dana |- !9. |Каtarina Pucić<ref>{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/life/zivotne-price/u-dobi-od-108-godina-umrla-najstarija-hrvatica-bila-je-dobri-i-vedri-duh-svog-malog-istarskog-mjesta-svjedok-burne-povijesti-zivjela-je-skromno-5978201 |title=U DOBI OD 108 GODINA UMRLA NAJSTARIJA HRVATICA Bila je dobri i vedri duh svog malog istarskog mjesta, svjedok burne povijesti, živjela je skromno |date=29 April 2017 |website=Jutarnji list |archive-url=https://web.archive.org/web/20220622202348/https://www.jutarnji.hr/life/zivotne-price/u-dobi-od-108-godina-umrla-najstarija-hrvatica-bila-je-dobri-i-vedri-duh-svog-malog-istarskog-mjesta-svjedok-burne-povijesti-zivjela-je-skromno-5978201 |archive-date=22 June 2022 |url-status=live |access-date=9 October 2022}}</ref> |align=center|Ž |19. travnja 1909. |27. travnja 2017. |108 godina, 8 dana |- !10. |Маrija Bibulić<ref>{{Cite web|url=http://fonet.rs/magazin/35952927/nona-marija-preminula-u-108-godini.html |title=Nona Marija preminula u 108. godini|date=16 April 2021 |website=FoNet |archive-url=https://web.archive.org/web/20220414200938/https://fonet.rs/magazin/35952927/nona-marija-preminula-u-108-godini.html |archive-date=14 April 2022 |url-status=live |access-date=9 October 2022}}</ref> |align=center|Ž |5. lipnja 1913. |16. travnja 2021. |107 godina, 315 dana |-bgcolor=99FF99 !11. |Hilda Hećej<ref>{{Citiranje weba |title=Zagrepčanka Hilda proslavila 107. rođendan: 'Hvala joj na mudrosti' |url=https://www.mirovina.hr/fotodana/zagrepcanka-hilda-proslavila-107-rodendan-hvala-joj-na-mudrosti/ |date=29 April 2025 |website= Mirovina |access-date=4 May 2024}}</ref> |align=center|Ž |23. travnja 1918. |'''''Živa je''''' |{{age|1918|4|23}} |- !12. |Маrgarita Dorkin<ref>{{Cite web|url=https://slobodnadalmacija.hr/zadar/zadar-plus/margarita-dorkin-najstarija-stanovnica-preka-proslavila-106-rodendan-1134215 |title=Margarita Dorkin, najstarija stanovnica Preka, proslavila 106. rođendan!|date=11 October 2021|website=Slobodna Dalmacija|url-status=live|access-date=12 October 2022}}<br>{{Cite web |url=https://www.nasiskolji.hr/2022/10/10/najstarija-precanka-sretan-107-rodendan-draga-teta-rita/ |title=NAJSTARIJA PREČANKA Sretan 107. rođendan, draga teta Rita! |date=10 October 2022 |website=Naši školji |url-status=live |access-date=12 October 2022}}</ref> |align=center|Ž |10. listopada 1915. |16. svibnja 2023. |107 godina, 218 dana |- !13. |Аnte Toni Beritić<ref>{{Cite web|url=https://slobodnadalmacija.hr/kultura/kako-zivit-39-108-godina-i-pri-tome-pivat-39-i-smijat-39-se-sve-ce-vam-to-ispovidit-39-sjor-toni-u-svome-libru-623915 |title=Kako živit' 108 godina, i pri tome pivat' i smijat' se... sve će vam to ispovidit' šjor Toni u svome libru |date= |website=Slobodna Dalmacija |archive-url=https://web.archive.org/web/20220622141356/https://slobodnadalmacija.hr/kultura/kako-zivit-39-108-godina-i-pri-tome-pivat-39-i-smijat-39-se-sve-ce-vam-to-ispovidit-39-sjor-toni-u-svome-libru-623915 |archive-date=22 June 2022 |url-status=live |access-date=9 October 2022}}</ref> |align=center|М |14. siječnja 1895. |27. srpnja 2002. |107 godina, 194 dana |- !14. |Dora Sukanec<ref>{{Cite web|url=https://www.zagrebonline.hr/umrla-najstarija-zagrepcanka-107-godisnja-dora-sukanec/ |title=Umrla najstarija Zagrepčanka Dora Sukanec |date=30 July 2010 |website=Zagreb Online |archive-url=https://web.archive.org/web/20220408012637/https://www.zagrebonline.hr/umrla-najstarija-zagrepcanka-107-godisnja-dora-sukanec/ |archive-date=8 April 2022 |url-status=live |access-date=8 October 2022}}</ref> |align=center|Ž |1. veljače 1903. |29. srpnja 2010. |107 godina, 178 dana |- !15. |Božo Kralj<ref>{{Cite web |url=https://slobodnadalmacija.hr/dubrovnik/zupanija/konavle/dundo-bozo-kralj-veteran-iz-pridvorja-prezivio-je-sest-drzava-i-tri-rata-ronio-u-podmornici-i-mjerio-vrijeme-no-uvijek-se-vracao-bastini-1221217 |title=Dundo Božo Kralj, veteran iz Pridvorja: Preživio je šest država i tri rata, ‘ronio‘ u podmornici i mjerio vrijeme, no uvijek se vraćao baštini |date=3 September 2022 |website=Slobodna Dalmacija |url-status=live |access-date=9 October 2022}}<br>{{Cite web |url=https://slobodnadalmacija.hr/dubrovnik/zupanija/konavle/najstariji-konavljanin-u-krugu-obitelji-zakoracio-u-108-godinu-zivota-dundo-bozo-sretan-rodendan-1231234 |title=Najstariji Konavljanin u krugu obitelji zakoračio u 108. godinu života: Dundo Božo, sretan rođendan! |date=10 October 2022 |website=Slobodna Dalmacija |url-status=live |access-date=12 October 2022}}<br>{{Cite web |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/u-108-godini-zivota-preminuo-je-bozo-kralj-kao-meteorolog-dhmz-a-radio-je-67-godina-1653614 |title=U 108. godini života preminuo je Božo Kralj, kao meteorolog DHMZ-a radio je 67 godina |date=31 January 2023 |website=Večernji list |url-status=live |access-date=5 February 2023}}</ref> |align=center|М |9. listopada 1915. |30. siječnja 2023. |107 godina, 113 dana |- !16. |Тоmica Mudrinić<ref>{{Cite web|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=863989 |title=Baka Tomica proslavila 107. rođendan sa šalom Hajduka oko vrata |date=22 December 2015 |website=INDEX |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220630034204/https://www.index.hr/sport/clanak/baka-tomica-proslavila-107-rodjendan-sa-salom-hajduka-oko-vrata/863989.aspx |archive-date=30 June 2022 |url-status=live |access-date=9 October 2022}}</ref> |align=center|Ž |21. prosinca 1908. |31. ožujka 2016. |107 godina, 101 dan |-bgcolor=99FF99 !17. |Zita Tomašić<ref>{{Citiranje weba|title=ČESTITAMO Zita Tomašić iz Kravarskoga proslavila spektakularni 107. rođendan!|url=https://www.kronikevg.com/cestitamo-zita-tomasic-iz-kravarskoga-proslavila-spektakularni-107-rodendan/|website=Kronike Velike Gorice|date=2025-12-19|access-date=2025-12-25|language=hr}}</ref> |align=center|Ž |19. prosinca 1918. |'''''Živa je''''' |{{age|1918|12|19}} |-bgcolor=99FF99 !18. |Ivka Brčić |align=center|Ž |21. veljače 1919. |'''''Živa je''''' |{{age|1919|2|21}} |- !19. |Ivan Jaklič<ref>{{Cite web|url=https://www.dnevnik.si/224801 |title=Umrl je najstarejši Hrvat, sicer rojen v Ljubljani |date=24 January 2007 |website=Dnevnik |url-status=live |access-date=9 October 2022}}</ref> |align=center|М |4. prosinca 1899. |21. siječnja 2007. |107 godina, 48 dana |- !20. |Јоsipa Talan<ref>{{Cite web|url=https://www.varazdinske-vijesti.hr/crna-kronika/preminula-najstarija-stanovnica-varazdinske-zupanije-josipa-talan-30287 |title=Preminula najstarija stanovnica Varaždinske županije Josipa Talan|date=3 April 2019 |website=Varaždinske Vijesti |archive-url=https://web.archive.org/web/20220622124642/https://www.varazdinske-vijesti.hr/crna-kronika/preminula-najstarija-stanovnica-varazdinske-zupanije-josipa-talan-30287 |archive-date=22 June 2022 |url-status=live |access-date=9 October 2022}}</ref> |align=center|Ž |17. veljače 1912. |2. travnja 2019. |107 godina, 44 dana |- !21. |Izolda Krmpotić<ref>{{Cite web|url=https://www.mojevrijeme.hr/magazin/2014/10/preminula-izolda-krmpotic-107-najstarija-hrvatica/ |title=Preminula Izolda Krmpotić (107), najstarija Hrvatica |date=6 October 2014 |website=Moje Vrijeme |archive-url=https://web.archive.org/web/20220621054213/https://www.mojevrijeme.hr/magazin/2014/10/preminula-izolda-krmpotic-107-najstarija-hrvatica/ |archive-date=21 June 2022 |url-status=live |access-date=9 October 2022}}</ref> |align=center|Ž |2. rujna 1907. |13. rujna 2014. |107 godina, 11 dana |- !22. |Каta Čavić<ref>{{Cite web|url=https://www.zadarskilist.hr/clanci/07112008/najstarija-zadranka-kata-cavic-proslavila-107-rodendan |title=Najstarija Zadranka Kata Čavić proslavila 107. rođendan |date=7 November 2008 |website=Zadarski list |archive-url=https://web.archive.org/web/20220621055359/https://www.zadarskilist.hr/clanci/07112008/najstarija-zadranka-kata-cavic-proslavila-107-rodendan |archive-date=21. lipnja 2022. |url-status=unfit |access-date=9 October 2022 }}</ref> |align=center|Ž |7. studenog 1901. |14. studenog 2008. |107 godina, 7 dana |} == Najstariji hrvatski iseljenici (108+) == {{izvor}} {|class=wikitable style=font-size:90% !Мjesto !Ime !Spol !Datum rođenja !Datum smrti !Dob !Mjesto smrti/stanovanja |- !1. |[[Jelisaveta Veljković|Јеlisaveta Veljković]] |align=center|Ž |18. srpnja 1904. |20. listopada 2016. |112 godina, 94 dana |{{ZD+X/S|SRB}} |- !2. |Маrgerita Butiri |align=center|Ž |8. svibnja 1908. |23. lipnja 2020. |112 godina, 46 dana |{{ZD+X/I|KAN}} |- !3. |Мilka Bauković |align=center|Ž |5. veljače 1915. |23. siječnja 2026. |110 godina, 352 dana |{{ZD+X/S|SRB}} |- !4. |Маrija Ruljančić |align=center|Ž |14. lipnja 1913. |18. svibnja 2024. |110 godina, 339 dana |{{ZD+X/I|AUS}} |- !5. |Hermina Dunc |align=center|Ž |24. veljače 1898. |14. lipnja 2008. |110 godina, 111 dana |{{ZD+X/A|AUT}} |- !6. |Каrolina Pular |align=center|Ž |9. studenog 1908. |16. veljače 2019. |110 godina, 89 dana |{{ZD+X/S|SAD}} |- !7. |Еzio Ongaro |align=center|М |20. lipnja 1907. |12. travnja 2017. |109 godina, 296 dana |{{ZD+X/I|ITA}} |- !8. |Аna Dodić Buršić |align=center|Ž |31. listopada 1900. |13. ožujka 2010. |109 godina, 133 dana |{{ZD+X/I|ITA}} |- !9. |Аna Zupičić |align=center|Ž |30. siječnja 1902. |2. lipnja 2011. |109 godina, 123 dana |{{ZD+X/I|ITA}} |- !10. |Jovan Pribanić |align=center|М |22. lipnja 1909. |31. svibnja 2018. |108 godina, 343 dana |{{ZD+X/S|SAD}} |- !11. |Domenica Bernetti |align=center|Ž |20. veljače 1917. |25. siječnja 2026. |108 godina, 339 dana |{{ZD+X/I|ITA}} |- !12. |Mercede Salvi |align=center|Ž |8. travnja 1916. |13. siječnja 2025. |108 godina, 280 dana |{{ZD+X/I|ITA}} |- !13. |Аntonija Palijaga |align=center|Ž |20. srpnja 1913. |12. ožujka 2022. |108 godina, 235 dana |{{ZD+X/I|ITA}} |- !14. |Lusi Smilović |align=center|Ž |16. lipnja 1906. |3. siječnja 2015. |108 godina, 201 dana |{{ZD+X/I|ITA}} |- !15. |Маrija Sindici |align=center|Ž |15. siječnja 1908. |11. ožujka 2016. |108 godina, 56 dana |{{ZD+X/I|ITA}} |- !16. |Аntonija Bertotto |align=center|Ž |14. siječnja 1914. |5. ožujka 2022. |108 godina, 50 dana |{{ZD+X/I|ITA}} |- !17. |Mileva Grbić |align=center|Ž |15. rujna 1902. |31. listopada 2010. |108 godina, 46 dana |{{ZD+X/S|SRB}} |} == Izvori == {{reflist}} ev77c400e59otmm77gk7k3zui5a7uxx 7427908 7427906 2026-04-11T06:08:10Z Space2006 222664 7427908 wikitext text/x-wiki Ovo je popis [[Najstariji ljudi|najstarijih ljudi]] koji su živjeli ili trenutno žive na području [[Hrvatska|Hrvatske]]. Popis je ograničen na one koji su doživjeli 107 i više godina. *Najstarija osoba, i jedina u Hrvatskoj koja je doživjela 110 godina (izuzev iseljenika) je bila Nina Valjalo (1908. – 2018.), koja je umrla u dobi od 110 godina i 115 dana. *Najstariji muškarac u povijesti Hrvatske je bio [[Josip Kršul]] (1911. – 2021.), koji je umro u dobi od 109 godina i 85 dana. *Trenutno je najstarija živuća osoba u Hrvatskoj Hilda Hećej (rođena 23. travnja 1918.) u dobi od 107 godina, a najstariji živući muškarac u Hrvatskoj je general Ivan Mišković (rođen 24. listopada 1920.) u dobi od 105 godina.<ref>{{Cite web|url=https://gerontology.fandom.com/wiki/List_of_oldest_people_from_Croatia|title=List of oldest people from Croatia|url-status=live|website=Gerontology Wiki|access-date=25 August 2025|language=en}}</ref> ==Najstariji ljudi u Hrvatskoj (107+)== [[File:Josip Kršul.jpg|thumb|250px|Josip Kršul, najstariji muškarac u povijesti Hrvatske]] {{legend2|#F9F9F9|Potvrđena dob (umrli)|border=1px solid #AAAAAA}}<br> {{legend2|#99FF99|Potvrđena dob (živi)|border=1px solid #AAAAAA}}<br> {{legend2|#FFB6B6|Nepotvrđena dob|border=1px solid #AAAAAA}}<br> {|class=wikitable style=font-size:90% !Мjesto !Ime !Spol !Datum rođenja !Datum smrti !Dob |-bgcolor=F9F9F9 !1. |Nina Valjalo<ref>{{Cite web|url=https://www.mojevrijeme.hr/magazin/2018/02/baka-ministrice-obuljen-uskoro-slavi-110-rodendan/|title=Baka ministrice Obuljen uskoro slavi 110. rođendan|date=25 December 2018|website=Moje Vrijeme|archive-url=https://web.archive.org/web/20220601123539/https://www.mojevrijeme.hr/magazin/2018/02/baka-ministrice-obuljen-uskoro-slavi-110-rodendan/|archive-date=1 June 2022|url-status=live|access-date=9 October 2022}}</ref> |align=center|Ž |6. srpnja 1908. |29. listopada 2018. |110 godina, 115 dana |- !2. |Маra Gabelica<ref>{{Cite web |url=https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/zagora/mara-iz-imotskog-rodena-je-1914-najstarija-je-hrvatica-koja-je-primila-cjepivo-u-107-sam-se-cipila-onom-astrom-i-evo-me-zive-i-zdrave-jedva-cekam-i-drugu-dozu-1093771 |title=Baka Mara je rođena 1914. i najstarija je Hrvatica koja je primila cjepivo: ‘U 107. sam se cipila onom Astrom i evo me žive i zdrave. Jedva čekam drugu dozu!‘ |date=24 April 2021 |website=Slobodna Dalmacija |url-status=live |access-date=9 October 2022}}<br>{{Cite web |url=https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/zagora/sjecate-se-bake-mare-iz-zmijavaca-najstarije-hrvatice-koja-je-primila-cjepivo-protiv-covida-upravo-je-proslavila-svoj-108-rodendan-vedra-vesela-i-zdrava-1222886 |title=Sjećate se bake Mare iz Zmijavaca, najstarije Hrvatice koja je primila cjepivo protiv Covida? Upravo je proslavila svoj 108. rođendan, vedra, vesela i zdrava |date=9 September 2022 |website=Slobodna Dalmacija |url-status=live |access-date=9 October 2022}}<br>{{Cite web |url=https://slobodnadalmacija.hr/split-i-zupanija/zagora/u-110-godini-zivota-otisla-je-najstarija-hrvatica-prezivjela-je-dva-svjetska-rata-nista-joj-nije-mogla-ni-korona-1392541 |title=U 110. godini života otišla je najstarija Hrvatica, preživjela je dva svjetska rata, ništa joj nije mogla ni korona... |date=29 May 2024 |website=Slobodna Dalmacija |url-status=live |access-date=24 August 2024}}</ref> |align=center|Ž |8. rujna 1914. |27. svibnja 2024. |109 godina, 262 dana |- !3. |Marija Herman<ref>{{Cite web |url=https://www.varazdinske-vijesti.hr/drustvo/varazdinka-marija-herman-ima-107-godina-i-savjet-za-sve-ne-budite-nervozni-63902 |title=Varaždinka Marija Herman ima 107 godina i savjet za sve: "Ne budite nervozni!" |date=17. listopada 2022 |website=Varaždinske Vijesti |archive-url=https://web.archive.org/web/20221018080145/https://varazdinske-vijesti.hr/drustvo/varazdinka-marija-herman-ima-107-godina-i-savjet-za-sve-ne-budite-nervozni-63902 |archive-date=18. listopada 2022. |url-status=live |access-date=8. ožujka 2023.}}</ref> |align=center|Ž |23. ožujka 1915. |28. listopada 2024. |109 godina, 218 dana |- !4. |Ruža Sertić<ref>{{Cite web|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/109-nova-godina-bake-ruze-sertic-707459|title=109. nova godina bake Ruže Sertić|date=2 January 2001|website=Večernji list|archive-url=https://web.archive.org/web/20220621175258/https://www.vecernji.hr/vijesti/109-nova-godina-bake-ruze-sertic-707459|archive-date=21 June 2022|url-status=live|access-date=9 October 2022}}</ref> |align=center|Ž |16. svibnja 1893. |4. listopada 2002. |109 godina, 141 dan |- !5. |[[Josip Kršul]]<ref>{{Cite web|url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/selce-marinac-josip-krsul-s-iwo-jime-slavi-109-rodjendan---631525.html |title=Josip danas slavi 109. rođendan! Živuća je legenda, borio se na slavnom otoku Iwo Jima, a ovih dana ima jednu važnu poruku: "Neću joj dati gušta!" |date=10 December 2020 |website=Dnevnik |archive-url=https://web.archive.org/web/20220623060630/https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/selce-marinac-josip-krsul-s-iwo-jime-slavi-109-rodjendan---631525.html |archive-date=23. lipnja 2022. |url-status=unfit |access-date=9 October 2022 }}</ref> |align=center|M |10. prosinca 1911. |5. ožujka 2021. |109 godina, 85 dana |- !6. |Аnđela Šoštarić<ref>{{Cite web|url=https://zapad.tv/andela-sostaric-iz-drenja-brdoveckog-proslavila-108-rodendan/ |title=Anđela Šoštarić iz Drenja Brdovečkog proslavila 108 rođendan |date=5 August 2021 |website=TV ZAPAD |archive-url=https://web.archive.org/web/20220309185456/https://zapad.tv/andela-sostaric-iz-drenja-brdoveckog-proslavila-108-rodendan/ |archive-date=9 March 2022 |url-status=live |access-date=9 October 2022}}</ref> |align=center|Ž |2. kolovoza 1913. |8. svibnja 2022. |108 godina, 279 dana |- !7. |Јеla Kranjčić<ref>{{Cite web|url=https://archive.ph/6tEHu |title=Umrla najstarija Hrvatica |date=2 January 2001 |website=HR Monitor |archive-url=https://web.archive.org/web/20220805122645/https://archive.ph/6tEHu |archive-date=5. kolovoza 2022. |url-status=unfit |access-date=9 October 2022 }}</ref> |align=center|Ž |15. ožujka 1893. |9. prosinca 2001. |108 godina, 269 dana |- !8. |[[Anđa Perić|Аnđa Perić]]<ref>{{Cite web|url=https://www.24sata.hr/news/umrla-najstarija-hrvatica-an-a-peric-u-listopadu-je-slavila-108-612880 |title=Umrla najstarija Hrvatica Anđa Perić, u listopadu je slavila 108 |date=7 February 2019 |website=24sata |archive-url=https://web.archive.org/web/20220622193949/https://www.24sata.hr/news/umrla-najstarija-hrvatica-an-a-peric-u-listopadu-je-slavila-108-612880 |archive-date=22 June 2022 |url-status=live |access-date=9 October 2022}}</ref> |align=center|Ž |13. listopada 1910. |7. veljače 2019. |108 godina, 117 dana |- !9. |Каtarina Pucić<ref>{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/life/zivotne-price/u-dobi-od-108-godina-umrla-najstarija-hrvatica-bila-je-dobri-i-vedri-duh-svog-malog-istarskog-mjesta-svjedok-burne-povijesti-zivjela-je-skromno-5978201 |title=U DOBI OD 108 GODINA UMRLA NAJSTARIJA HRVATICA Bila je dobri i vedri duh svog malog istarskog mjesta, svjedok burne povijesti, živjela je skromno |date=29 April 2017 |website=Jutarnji list |archive-url=https://web.archive.org/web/20220622202348/https://www.jutarnji.hr/life/zivotne-price/u-dobi-od-108-godina-umrla-najstarija-hrvatica-bila-je-dobri-i-vedri-duh-svog-malog-istarskog-mjesta-svjedok-burne-povijesti-zivjela-je-skromno-5978201 |archive-date=22 June 2022 |url-status=live |access-date=9 October 2022}}</ref> |align=center|Ž |19. travnja 1909. |27. travnja 2017. |108 godina, 8 dana |- bgcolor="99FF99" !10. |Hilda Hećej<ref>{{Citiranje weba |title=Zagrepčanka Hilda proslavila 107. rođendan: 'Hvala joj na mudrosti' |url=https://www.mirovina.hr/fotodana/zagrepcanka-hilda-proslavila-107-rodendan-hvala-joj-na-mudrosti/ |date=29 April 2025 |website= Mirovina |access-date=4 May 2024}}</ref> | align="center" |Ž |23. travnja 1918. |'''''Živa je''''' |{{age|1918|4|23}} |- !11. |Маrija Bibulić<ref>{{Cite web|url=http://fonet.rs/magazin/35952927/nona-marija-preminula-u-108-godini.html |title=Nona Marija preminula u 108. godini|date=16 April 2021 |website=FoNet |archive-url=https://web.archive.org/web/20220414200938/https://fonet.rs/magazin/35952927/nona-marija-preminula-u-108-godini.html |archive-date=14 April 2022 |url-status=live |access-date=9 October 2022}}</ref> |align=center|Ž |5. lipnja 1913. |16. travnja 2021. |107 godina, 315 dana |- !12. |Маrgarita Dorkin<ref>{{Cite web|url=https://slobodnadalmacija.hr/zadar/zadar-plus/margarita-dorkin-najstarija-stanovnica-preka-proslavila-106-rodendan-1134215 |title=Margarita Dorkin, najstarija stanovnica Preka, proslavila 106. rođendan!|date=11 October 2021|website=Slobodna Dalmacija|url-status=live|access-date=12 October 2022}}<br>{{Cite web |url=https://www.nasiskolji.hr/2022/10/10/najstarija-precanka-sretan-107-rodendan-draga-teta-rita/ |title=NAJSTARIJA PREČANKA Sretan 107. rođendan, draga teta Rita! |date=10 October 2022 |website=Naši školji |url-status=live |access-date=12 October 2022}}</ref> |align=center|Ž |10. listopada 1915. |16. svibnja 2023. |107 godina, 218 dana |- !13. |Аnte Toni Beritić<ref>{{Cite web|url=https://slobodnadalmacija.hr/kultura/kako-zivit-39-108-godina-i-pri-tome-pivat-39-i-smijat-39-se-sve-ce-vam-to-ispovidit-39-sjor-toni-u-svome-libru-623915 |title=Kako živit' 108 godina, i pri tome pivat' i smijat' se... sve će vam to ispovidit' šjor Toni u svome libru |date= |website=Slobodna Dalmacija |archive-url=https://web.archive.org/web/20220622141356/https://slobodnadalmacija.hr/kultura/kako-zivit-39-108-godina-i-pri-tome-pivat-39-i-smijat-39-se-sve-ce-vam-to-ispovidit-39-sjor-toni-u-svome-libru-623915 |archive-date=22 June 2022 |url-status=live |access-date=9 October 2022}}</ref> |align=center|М |14. siječnja 1895. |27. srpnja 2002. |107 godina, 194 dana |- !14. |Dora Sukanec<ref>{{Cite web|url=https://www.zagrebonline.hr/umrla-najstarija-zagrepcanka-107-godisnja-dora-sukanec/ |title=Umrla najstarija Zagrepčanka Dora Sukanec |date=30 July 2010 |website=Zagreb Online |archive-url=https://web.archive.org/web/20220408012637/https://www.zagrebonline.hr/umrla-najstarija-zagrepcanka-107-godisnja-dora-sukanec/ |archive-date=8 April 2022 |url-status=live |access-date=8 October 2022}}</ref> |align=center|Ž |1. veljače 1903. |29. srpnja 2010. |107 godina, 178 dana |- bgcolor="99FF99" !15. |Zita Tomašić<ref>{{Citiranje weba|title=ČESTITAMO Zita Tomašić iz Kravarskoga proslavila spektakularni 107. rođendan!|url=https://www.kronikevg.com/cestitamo-zita-tomasic-iz-kravarskoga-proslavila-spektakularni-107-rodendan/|website=Kronike Velike Gorice|date=2025-12-19|access-date=2025-12-25|language=hr}}</ref> | align="center" |Ž |19. prosinca 1918. |'''''Živa je''''' |{{age|1918|12|19}} |- !16. |Božo Kralj<ref>{{Cite web |url=https://slobodnadalmacija.hr/dubrovnik/zupanija/konavle/dundo-bozo-kralj-veteran-iz-pridvorja-prezivio-je-sest-drzava-i-tri-rata-ronio-u-podmornici-i-mjerio-vrijeme-no-uvijek-se-vracao-bastini-1221217 |title=Dundo Božo Kralj, veteran iz Pridvorja: Preživio je šest država i tri rata, ‘ronio‘ u podmornici i mjerio vrijeme, no uvijek se vraćao baštini |date=3 September 2022 |website=Slobodna Dalmacija |url-status=live |access-date=9 October 2022}}<br>{{Cite web |url=https://slobodnadalmacija.hr/dubrovnik/zupanija/konavle/najstariji-konavljanin-u-krugu-obitelji-zakoracio-u-108-godinu-zivota-dundo-bozo-sretan-rodendan-1231234 |title=Najstariji Konavljanin u krugu obitelji zakoračio u 108. godinu života: Dundo Božo, sretan rođendan! |date=10 October 2022 |website=Slobodna Dalmacija |url-status=live |access-date=12 October 2022}}<br>{{Cite web |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/u-108-godini-zivota-preminuo-je-bozo-kralj-kao-meteorolog-dhmz-a-radio-je-67-godina-1653614 |title=U 108. godini života preminuo je Božo Kralj, kao meteorolog DHMZ-a radio je 67 godina |date=31 January 2023 |website=Večernji list |url-status=live |access-date=5 February 2023}}</ref> |align=center|М |9. listopada 1915. |30. siječnja 2023. |107 godina, 113 dana |- !17. |Тоmica Mudrinić<ref>{{Cite web|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=863989 |title=Baka Tomica proslavila 107. rođendan sa šalom Hajduka oko vrata |date=22 December 2015 |website=INDEX |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220630034204/https://www.index.hr/sport/clanak/baka-tomica-proslavila-107-rodjendan-sa-salom-hajduka-oko-vrata/863989.aspx |archive-date=30 June 2022 |url-status=live |access-date=9 October 2022}}</ref> |align=center|Ž |21. prosinca 1908. |31. ožujka 2016. |107 godina, 101 dan |- bgcolor="99FF99" !18. |Ivka Brčić<ref>{{Citiranje weba|date=2026-02-21|title=Živjeli, gospođo Ivka! Ima 107 godina, a i dalje brine o cvijeću|url=https://www.24sata.hr/news/zivjeli-gospodo-ivka-ima-107-godina-a-i-dalje-obraduje-vrt-1109736|access-date=2026-04-11|website=www.24sata.hr|language=hr}}</ref> | align="center" |Ž |21. veljače 1919. |'''''Živa je''''' |{{age|1919|2|21}} |- !19. |Ivan Jaklič<ref>{{Cite web|url=https://www.dnevnik.si/224801 |title=Umrl je najstarejši Hrvat, sicer rojen v Ljubljani |date=24 January 2007 |website=Dnevnik |url-status=live |access-date=9 October 2022}}</ref> |align=center|М |4. prosinca 1899. |21. siječnja 2007. |107 godina, 48 dana |- !20. |Јоsipa Talan<ref>{{Cite web|url=https://www.varazdinske-vijesti.hr/crna-kronika/preminula-najstarija-stanovnica-varazdinske-zupanije-josipa-talan-30287 |title=Preminula najstarija stanovnica Varaždinske županije Josipa Talan|date=3 April 2019 |website=Varaždinske Vijesti |archive-url=https://web.archive.org/web/20220622124642/https://www.varazdinske-vijesti.hr/crna-kronika/preminula-najstarija-stanovnica-varazdinske-zupanije-josipa-talan-30287 |archive-date=22 June 2022 |url-status=live |access-date=9 October 2022}}</ref> |align=center|Ž |17. veljače 1912. |2. travnja 2019. |107 godina, 44 dana |- !21. |Izolda Krmpotić<ref>{{Cite web|url=https://www.mojevrijeme.hr/magazin/2014/10/preminula-izolda-krmpotic-107-najstarija-hrvatica/ |title=Preminula Izolda Krmpotić (107), najstarija Hrvatica |date=6 October 2014 |website=Moje Vrijeme |archive-url=https://web.archive.org/web/20220621054213/https://www.mojevrijeme.hr/magazin/2014/10/preminula-izolda-krmpotic-107-najstarija-hrvatica/ |archive-date=21 June 2022 |url-status=live |access-date=9 October 2022}}</ref> |align=center|Ž |2. rujna 1907. |13. rujna 2014. |107 godina, 11 dana |- !22. |Каta Čavić<ref>{{Cite web|url=https://www.zadarskilist.hr/clanci/07112008/najstarija-zadranka-kata-cavic-proslavila-107-rodendan |title=Najstarija Zadranka Kata Čavić proslavila 107. rođendan |date=7 November 2008 |website=Zadarski list |archive-url=https://web.archive.org/web/20220621055359/https://www.zadarskilist.hr/clanci/07112008/najstarija-zadranka-kata-cavic-proslavila-107-rodendan |archive-date=21. lipnja 2022. |url-status=unfit |access-date=9 October 2022 }}</ref> |align=center|Ž |7. studenog 1901. |14. studenog 2008. |107 godina, 7 dana |} == Najstariji hrvatski iseljenici (108+) == {{izvor}} {|class=wikitable style=font-size:90% !Мjesto !Ime !Spol !Datum rođenja !Datum smrti !Dob !Mjesto smrti/stanovanja |- !1. |[[Jelisaveta Veljković|Јеlisaveta Veljković]] |align=center|Ž |18. srpnja 1904. |20. listopada 2016. |112 godina, 94 dana |{{ZD+X/S|SRB}} |- !2. |Маrgerita Butiri |align=center|Ž |8. svibnja 1908. |23. lipnja 2020. |112 godina, 46 dana |{{ZD+X/I|KAN}} |- !3. |Мilka Bauković |align=center|Ž |5. veljače 1915. |23. siječnja 2026. |110 godina, 352 dana |{{ZD+X/S|SRB}} |- !4. |Маrija Ruljančić |align=center|Ž |14. lipnja 1913. |18. svibnja 2024. |110 godina, 339 dana |{{ZD+X/I|AUS}} |- !5. |Hermina Dunc |align=center|Ž |24. veljače 1898. |14. lipnja 2008. |110 godina, 111 dana |{{ZD+X/A|AUT}} |- !6. |Каrolina Pular |align=center|Ž |9. studenog 1908. |16. veljače 2019. |110 godina, 89 dana |{{ZD+X/S|SAD}} |- !7. |Еzio Ongaro |align=center|М |20. lipnja 1907. |12. travnja 2017. |109 godina, 296 dana |{{ZD+X/I|ITA}} |- !8. |Аna Dodić Buršić |align=center|Ž |31. listopada 1900. |13. ožujka 2010. |109 godina, 133 dana |{{ZD+X/I|ITA}} |- !9. |Аna Zupičić |align=center|Ž |30. siječnja 1902. |2. lipnja 2011. |109 godina, 123 dana |{{ZD+X/I|ITA}} |- !10. |Jovan Pribanić |align=center|М |22. lipnja 1909. |31. svibnja 2018. |108 godina, 343 dana |{{ZD+X/S|SAD}} |- !11. |Domenica Bernetti |align=center|Ž |20. veljače 1917. |25. siječnja 2026. |108 godina, 339 dana |{{ZD+X/I|ITA}} |- !12. |Mercede Salvi |align=center|Ž |8. travnja 1916. |13. siječnja 2025. |108 godina, 280 dana |{{ZD+X/I|ITA}} |- !13. |Аntonija Palijaga |align=center|Ž |20. srpnja 1913. |12. ožujka 2022. |108 godina, 235 dana |{{ZD+X/I|ITA}} |- !14. |Lusi Smilović |align=center|Ž |16. lipnja 1906. |3. siječnja 2015. |108 godina, 201 dana |{{ZD+X/I|ITA}} |- !15. |Маrija Sindici |align=center|Ž |15. siječnja 1908. |11. ožujka 2016. |108 godina, 56 dana |{{ZD+X/I|ITA}} |- !16. |Аntonija Bertotto |align=center|Ž |14. siječnja 1914. |5. ožujka 2022. |108 godina, 50 dana |{{ZD+X/I|ITA}} |- !17. |Mileva Grbić |align=center|Ž |15. rujna 1902. |31. listopada 2010. |108 godina, 46 dana |{{ZD+X/S|SRB}} |} == Izvori == {{reflist}} muaemfaozbpaiv6jafu1wdagueb9bf2 0 768984 7427907 7393078 2026-04-11T06:07:26Z IndexAccount 131684 7427907 wikitext text/x-wiki {{Infookvir organizacija |ime = COGMNA |izvorno ime = |logo = COGMNA.png |veličina = 200px |logo opis = |skraćenica = |moto = |utemeljena = [[17. studenoga]] [[1925.]] |osnivač = |mjesto osnivanja = [[Chicago]], [[Illinois]] |prestala postojati = |tip = [[Međunarodni savezi (slobodno zidarstvo)|međunarodna organizacija]]<br>[[Nevladina udruga|nevladina ]] i [[neprofitna organizacija|neprofitna udruga]] |svrha = |središte = Dousman, [[Wisconsin]] |lokacija = [[Sjeverna Amerika]] |ključni ljudi = |broj članova = 61 |web stranica = {{URL|https://www.cogmna.info/|cogmna.info}} }} '''Konferencija velikih majstora slobodnih zidara u Sjevernoj Americi ''' ([[Engleski jezik|engl.]] ''Conference of Grand Masters of Masons in North America''), skraćeno '''COGMNA''', je [[Međunarodni savezi (slobodno zidarstvo)|međunarodna]], [[Nevladina udruga|nevladina ]] i [[neprofitna organizacija|neprofitna udruga]] koja okuplja [[Slobodno zidarstvo|slobodnozidarske]] [[Velika loža|velike lože]] u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] koje pripadaju [[Regularno slobodno zidarstvo|regularnom ustroju]]. Konferencija predstavljaju oko 2 milijuna slobodnih zidara u Sjevernoj Americi. [[Popis regularnih velikih loža#Sjeverna Amerika|Regularne velike lože u Americi]] koje pripadaju [[Prince Hall slobodno zidarstvo|slobodnom zidarstvu Princa Halla]] imaju svoju [[Prince Hall Afilacija|odvojenu organizaciju]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.conferenceofgrandmasterspha.org/|title=Conference of Grand Masters Prince Hall Masons|access-date=2024-08-27|website=conferenceofgrandmasterspha.org|language=en}}</ref> == Povijest == Ideja o okupljanju [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|velikih majstora]] sjevernoameričkih [[Velika loža|velikih loža]] izrasla je početkom 20. stoljeća, u vremenu kada su velike lože djelovale potpuno neovisno, a komunikacija među njima bila ograničena na povremenu korespondenciju i neformalne posjete. Prvi koraci u tom smjeru poduzeti su 1909. godine u [[Philadelphia|Philadelphiji]], kada su se po prvi put neformalno sastali veliki majstori iz više [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|američkih saveznih država]]. Taj susret nije imao formalni karakter, ali je potaknuo ideju da bi godišnje okupljanje moglo služiti kao prostor dijaloga među vodećim slobodnim zidarima kontinenta.<ref>{{Citiranje weba|title=Three Great Masonic Organizations: The Question of a Connection|url=https://gwmemorial.org/blogs/news/three-great-masonic-organizations|access-date=2025-10-27|date=2014-09-17|website=gwmemorial.org|language=en}}</ref> Ključni trenutak zbio se 1923. godine u [[Washington]]u na sjednici tadašnje Udruge masonske službe Sjeverne Amerike. Ondje je prvi put ozbiljno predloženo da se ustanovi stalna konferencija velikih majstora. Dvije godine kasnije, 17. studenoga 1925., u [[Chicago|Chicagu]] je održan službeni sastanak na inicijativu Richarda C. Davenporta, tadašnjeg velikog majstora [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Illinois|Velike loža Illinoisa]]. Taj datum danas se uzima kao dan utemeljenja ove konferencije. Od tada konferencija se održava redovito svake godine, izuzev 1945. kada su na snazi putne restikcije zbog [[Drugi svjetski rat|rata]].<ref>{{Citiranje weba|title=The Grand Masters’ Conference|url=https://skirret.com/archive/stb/stb1965-01.html|access-date=2025-10-27|last=Hahn|first=Conrad|date=Siječanj 1965.|website=skirret.com|language=en}}</ref> Kroz desetljeća, Konferencija se institucionalno oblikovala u formalno tijelo, danas registrirano kao [[neprofitna organizacija]]. == Povjerenstvo za informiranje o priznavanju == '''Povjerenstvo za informiranje o priznavanju''' (''Commission on Information for Recognition'') je neovisno tijelo koje prikuplja, uspoređuje i povremeno revidira informacije o [[Velika loža|velikim ložama]] u drugim zemljama za potrebe velikih loža u Konferenciji. Povjerenstvo niti savjetuje niti daje preporuke za priznanje bilo koje velike lože već samo ukazuje zadovoljava li ne zadovoljava određena velika loža [[Regularno slobodno zidarstvo|uvjete regularnosti]]. Uspostavljeno je 1951. godine.<ref name=":1">{{Citiranje weba|url=https://masonicrecognition.org/|title=Commission on Information for Recognition|access-date=2024-08-27|website=masonicrecognition.org|language=en}}</ref> Standardi za priznavanje usvojeni su 1952. godine. Ovo se smjernice koriste za ocjenu regularnosti pojedine velike lože te se time određuje je li vrijedna razmatranja za priznanje od strane članica Konferencije. Standardi za priznavanje se u osnovi mogu sažeti na sljedeće:<ref name=":1"/> #[[legitimnost]] podrijetla – konkretno: osnovana pod okriljem druge [[Popis regularnih masonskih velikih loža|regularne velike lože]] od najmanje tri [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]]; #isključiva [[Državno područje|teritorijalna]] nadležnost, osim u slučaju uzajamnog pristanka i/ili [[Međunarodni ugovor|sporazuma]]; #poštivanje [[Međaši slobodnog zidarstva#Moderna tumačenja|drevnih međaša]] – konkretno: vjerovanje u [[Bog|Vrhovno biće]], ''[[Svezak svetog zakona]]'' kao dio postavke lože te zabrana rasprava o [[Religija|religiji]] i [[Politika|politici]] (unutar lože). == Ustroj == Sjedište Konferencija je u Dousmanu, [[Wisconsin]]. Konferencija se sastaje jednom godišnje, svake treće subote u [[Veljača|veljači]].<ref name=":0"/> === Članstvo === U 2026. godini, članstvo Konferencije čine 61 [[velika loža]], od toga 52 su u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] (uključujući Distrikt Columbia i Portoriko), sedam u [[Kanada|Kanadi]], te po jedna iz [[Meksiko|Meksika]] i [[Njemačka|Njemačke]].<ref name=":0">{{Citiranje weba|url=https://www.cogmna.info/|title=Conference of Grand Masters of Masons in North America|access-date=2024-08-27|website=cogmna.info|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.cogmna.info/wp-content/uploads/2022/01/Proceedings-COGMNA-2021.pdf|title=Proceedings of the 108th Conference of Grand Masters of Masons in North America|date=2021-02-20|access-date=2024-08-27|website=cogmna.info|pages=4-11|language=en}}</ref> {{div col|col[[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Arizona]]width=25em}} *{{Z|ALBE}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Regularni ustroj|Velika loža Alberte]] *{{Z|BKOL}}{{Z|YUK}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Regularni ustroj|Velika loža Britanske Kolumbije i Yukona]] *{{Z|MANI}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Regularni ustroj|Velika loža Manitobe]] *{{Z|NFLAB}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Regularni ustroj|Velika loža Newfoundlanda i Labradora]] *{{Z|ONT}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Regularni ustroj|Velika loža Kanade u pokrajini Ontario]] *{{Z|QUE}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Regularni ustroj|Velika loža Quebeca]] *{{Z|SASK}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Regularni ustroj|Velika loža Saskatchewana]] *{{Z|NJE}} [[Američko-kanadska velika loža]] *{{Z|MEKS}} [[Popis masonskih velikih loža u Srednjoj Americi#Regularni ustroj|Jorčka velika loža Meksika]] *{{Z|PUE}} [[Popis masonskih velikih loža u Srednjoj Americi#Portoriko|Velika loža Portorika]] *{{Z|ALAB}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Alabama|Velika loža Alabame]] *{{Z|ALJA}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Aljaska|Velika loža Aljaske]] *{{Z|ARIZ}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Arizona|Velika loža Arizone]] *{{Z|ARKN}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Arkansas|Velika loža Arkansasa]] *{{Z|CONN}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Connecticut|Velika loža Connecticuta]] *{{Z|WA DC}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Distrikt Columbia|Velika loža Distrikta Columbia]] *{{Z|DLWR}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Delaware|Velika loža Delawarea]] *{{Z|FLOR}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Florida|Velika loža Floride]] *{{Z|GEOR}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Georgia|Velika loža Georgije]] *{{Z|HAWA}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Havaji|Velika loža Havaja]] *{{Z|IDAH}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Idaho|Velika loža Idaha]] *{{Z|ILLI}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Illinois|Velika loža Illinoisa]] *{{Z|INDI}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Indiana|Velika loža Indiane]] *{{Z|IOWA}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Iowa|Velika loža Iowe]] *{{Z|JU DAK}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Južna Dakota|Velika loža Južne Dakote]] *{{Z|JU KAR}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Južna Karolina|Velika loža Južne Karoline]] *{{Z|KANS}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Kansas|Velika loža Kansasa]] *{{Z|KAL}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Kalifornija|Velika loža Kalifornije]] *{{Z|COLO}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Kolorado|Velika loža Kolorada]] *{{Z|KTKY}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Kentucky|Velika loža Kentuckyja]] *{{Z|LOUI}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Louisiana|Velika loža Louisiane]] *{{Z|MAIN}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Maine|Velika loža Mainea]] *{{Z|MARY}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Maryland|Velika loža Marylanda]] *{{Z|MASS}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Massachusetts|Velika loža Massachusettsa]] *{{Z|MICH}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Michigan|Velika loža Michigana]] *{{Z|MINN}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Minnesota|Velika loža Minnesote]] *{{Z|MISS}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Mississippi|Velika loža Mississippija]] *{{Z|MSRI}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Missouri|Velika loža Missourija]] *{{Z|MTNA}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Montana|Velika loža Montane]] *{{Z|NEBR}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Nebraska|Velika loža Nebraske]] *{{Z|NEVA}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Nevada|Velika loža Nevade]] *{{Z|NEWH}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#New Hampshire|Velika loža New Hampshirea]] *{{Z|NEWJ}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#New Jersey|Velika loža New Jerseyja]] *{{Z|NEWY}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#New York|Velika loža Države New York]] *{{Z|N MEKS}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Novi Meksiko|Velika loža Novog Meksika]] *{{Z|OHIO}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Ohio|Velika loža Ohija]] *{{Z|OKLA}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Oklahoma|Velika loža Oklahome]] *{{Z|OREG}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Oregon|Velika loža Oregona]] *{{Z|PENN}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Pennsylvania|Velika loža Pennsylvanije]] *{{Z|RHOD}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Rhode Island|Velika loža Rhode Islanda]] *{{Z|SJ DAK}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Sjeverna Dakota|Velika loža Sjeverne Dakote]] *{{Z|SJ KAR}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Sjeverna Karolina|Velika loža Sjeverne Karoline]] *{{Z|TENN}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Tennessee|Velika loža Tennesseeja]] *{{Z|TEX}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Teksas|Velika loža Teksasa]] *{{Z|UTAH}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Utah|Velika loža Utaha]] *{{Z|VERM}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Vermont|Velika loža Vermonta]] *{{Z|VIRG}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Virginija|Velika loža Virginije]] *{{Z|WASH}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Washington|Velika loža Washingtona]] *{{Z|WISC}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Wisconsin|Velika loža Wisconsina]] *{{Z|WYOM}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Wyoming|Velika loža Wyominga]] *{{Z|Z VIRG}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Zapadna Virginija|Velika loža Zapadne Virginije]] {{div col end}} == Povezane organizacije == Konferencija je povezana sa sljedećim udrugama: * Udruga masonske službe Sjeverne Amerike (''Masonic Service Association of North America'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://msana.com/|title=The Masonic Service Association of North America|access-date=2024-08-27|website=msana.com|language=en}}</ref> * Nacionalna masonska zaklada za djecu (''National Masonic Foundation for Children'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://masonicmodel.org/|title=National Masonic Foundation for Children|access-date=2024-08-27|website=masonicmodel.org|language=en}}</ref> * Nacionalni masonski spomen dom "George Washington" (''[[:en:George Washington Masonic National Memorial|George Washington National Masonic Memorial]]'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://gwmemorial.org/|title=George Washington National Masonic Memorial|access-date=2024-08-27|website=gwmemorial.org|language=en}}</ref> == Vidi još == * [[Matične velike lože]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{URL|https://www.cogmna.info/|Službena stranica}} * {{URL|https://masonicrecognition.org/|Službena stranica Povjerenstva za informiranje o priznavanju}} {{Slobodno zidarstvo}} [[Kategorija:Međunarodne masonske udruge]] [[Kategorija:Organizacije u SAD-u]] [[Kategorija:Slobodno zidarstvo u SAD-u]] [[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Kanadi]] j6tv3d4soi65ixzctk7dxh8tiabgrxy 828 776332 7427574 7427216 2026-04-10T12:00:14Z WP-ROBot 324743 Bot: ažuriranje 7427574 Scribunto text/plain local rob = { ['@UPDATED@'] = '4 2026', ['Branko Drinovac Lega'] = { { mjesec = "Prosinac 2021.", status = "obrisano" }}, ['20. ITF Croatia Open'] = { { mjesec = "Prosinac 2021.", status = "zadržano" }}, ['Ivan Mance'] = { { mjesec = "Prosinac 2021.", status = "obrisano" }}, ['Geo info centar'] = { { mjesec = "Prosinac 2021.", status = "obrisano" }}, ['Osnovna škola Jabukovac - Zagreb'] = { { mjesec = "Prosinac 2021.", status = "obrisano" }}, ['Kriza 3. stoljeća'] = { { mjesec = "Prosinac 2021.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Osnovne škole u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Prosinac 2021.", status = "zadržano" }}, ['Total TV'] = { { mjesec = "Prosinac 2021.", status = "zadržano" }}, ['Umjetnički aktivizam'] = { { mjesec = "Prosinac 2021.", status = "zadržano" }, { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "zadržano" }}, ['17. Otvoreno prvenstvo Hrvatske u taekwondou'] = { { mjesec = "Prosinac 2021.", status = "zadržano" }}, ['O pastiri, čudo novo'] = { { mjesec = "Siječanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Šime Barešić'] = { { mjesec = "Siječanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Dinko Zlatko Pavić'] = { { mjesec = "Siječanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Chorillo Paravic'] = { { mjesec = "Siječanj 2022.", status = "zadržano" }, { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Razgovor o predlošku:Artsakh'] = { { mjesec = "Siječanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Tuđman: Nepoznata priča'] = { { mjesec = "Siječanj 2022.", status = "zadržano" }}, ['Mandarinjani'] = { { mjesec = "Veljača 2022.", status = "OBRISANO" }}, ['Autonomna ženska kuća Zagreb'] = { { mjesec = "Ožujak 2022.", status = "zadržano" }}, ['Neva Tölle'] = { { mjesec = "Ožujak 2022.", status = "zadržano" }}, ['Platforma Doma mladih'] = { { mjesec = "Ožujak 2022.", status = "zadržano" }}, ['Memgraph'] = { { mjesec = "Ožujak 2022.", status = "zadržano" }}, ['Stipe Ćorlukić'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Pokolj u Buči'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "zadržano" }}, ['Miloš Jovanović'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "zadržano" }}, ['Vera Stipetić'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Krilić'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "Zadržano" }}, ['Francesco Mussoni'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Športsko društvo Chaumont'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Sandra skender'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Vrtlli (Tribunj)'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Vrtli (Tribunj)'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Krsto Radić'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "zadržano" }}, ['Ivan Rora'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['SD Trudbenik'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Martin Davorin Krmpotić'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "zadržano" }}, ['Dobrovoljno vatrogasno društvo Oštarije'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Mihaljević Barak'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['LasMegan'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis igrača Calcia Catania'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Popis besplatnih i javno dostupnih sveučilišnih video predavanja'] = { { mjesec = "Svibanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Simon2001 devrait sucer sa bite'] = { { mjesec = "Svibanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Komarnik (razdvojba)'] = { { mjesec = "Svibanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Princeton, New Jersey'] = { { mjesec = "Svibanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Stanislav Petrov'] = { { mjesec = "Svibanj 2022.", status = "zadržano" }}, ['Šrilankanska reprezentacija u hokeju na travi'] = { { mjesec = "Svibanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Taraxacum ziwaschum'] = { { mjesec = "Svibanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Michael Ilić'] = { { mjesec = "Svibanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Kartvelski narodi'] = { { mjesec = "Svibanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Izumiranje novinarstva'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Marijana Soldo'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Srpanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Suradnik:Freyaprameswari0'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Stevo Popović'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Većeslav Šupuk'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Turković'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Ikica Čuvalo'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Jalija'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Sobna kala'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Sejmen'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Kršćanska apologetika'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Siva skala'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Catholiq'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Nikica Vujica'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Adriane Lopes'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Jerko Pavličević'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Bob Graditelj'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Velika Britanija tijekom raspada Jugoslavije'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Milicija sela Teočaka'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Pokolj u Zabilju'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Sunčana obala'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Coface'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Hope Channel Hrvatska'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['OVB Hrvatska'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Veijo Baltzar'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "zadržano" }}, ['Klinika Svjetlost'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Falun Gong (knjiga)'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Apiol'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Natrijev flourid'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Sodium fluoride'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Razgovor sa suradnikom:Khả Vân Đại Hãn'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Non Serviam'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Vatroslav Jagic'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Transeksualnost'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Transrodnost (razdvojba)'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Estera'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Jugokomunisti'] = { { mjesec = "Srpanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Davor (mitologija)'] = { { mjesec = "Srpanj 2022.", status = "zadržano" }}, ['Ivan &#39;Ike&#39; Mandurić'] = { { mjesec = "Srpanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Lejla Šehović'] = { { mjesec = "Srpanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Safet - Meho Mehmedbašić'] = { { mjesec = "Srpanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Autobahn police simulator 3'] = { { mjesec = "Srpanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Aleksandar Racz'] = { { mjesec = "Srpanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Orsat cvjetinović'] = { { mjesec = "Srpanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Radost Sotone'] = { { mjesec = "Kolovoz 2022.", status = "obrisano" }}, ['Don&#39;t Ask, Don&#39;t Tell'] = { { mjesec = "Kolovoz 2022.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis tiskanih medija'] = { { mjesec = "Kolovoz 2022.", status = "obrisano" }}, ['Leopold II. Belgijski'] = { { mjesec = "Kolovoz 2022.", status = "obrisano" }}, ['Crvena stijena (Bar)'] = { { mjesec = "Kolovoz 2022.", status = "zadržano" }}, ['Visoka Glavica'] = { { mjesec = "Kolovoz 2022.", status = "obrisano" }}, ['Socijalistička partija Hrvatske-lijeva alternativa'] = { { mjesec = "Kolovoz 2022.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatsko-bošnjački savez'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Farmakopeja'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Anel &#34;Jugobeat&#34; Halilagić'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Crkvina (pojam)'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Josip diminić'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Nedjeljko Ostarčević'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['IFIMES'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Torpedo 18/24'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['POGON - Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Podsusedsko Dolje'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Sandro Užila'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Jerry Blaskovich'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Marquinhos Trad'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['XOXO'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Crkva sv. Luke u Mostaru'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Crkva sv. Stjepana u Mostaru'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Crkva sv. Ruže Viterbske u Mostaru'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Crkva sv. Ivana u Sutini'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Franjevački samostan i crkva sv. Antuna Padovanskog u Mostaru'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Crkva sv. Jakova u Mostaru'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['MonetizeAd'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Karavlasi'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Mariana Dražić'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Popis popisa'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "zadržano" }, { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }, { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Treneri NK Inter-Zaprešića'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Čarobna Olovka'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Brza cesta B1 (Bosna i Hercegovina)'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Vučni vlak'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Dona Nahod'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Jurica Blažević nogometni sudac'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Starohrvatska mitologija'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Ahejska liga'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['ASK'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Ljeljo'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "zadržano" }}, ['Radost Satane'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Lino Dussi'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Vesna Zvonarević'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Marin Tomičić'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Pomoć:IPA za hrvatski i srpski'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Salvadorska šahovska reprezentacija'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Pokolj na Vlašiću 1992.'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Rudarski pozdrav'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Gradske Bitange'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:HDZ-ovi gradonačelnici'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Stadion Elić Luka'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Minut Srca Mog'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Curry'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "zadržano" }}, ['Božidar Maslov'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Корисник:Petar strainovic/песак'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Loly toons'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Whatodoo'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Vladimir Radojković'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Fridrik I. Lijepi'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Renan Contar'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Andreja Gribl'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Na livadi na Jankovcu'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Superbabekillah'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['3. ŽNL Istarska 2011./12.'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "zadržano" }}, ['Tradicija esperanta u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "zadržano" }}, ['Lukas Jurić'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Suha snježno-šumska klima'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:NK Pampas'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Alen Juginović'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['KK Varoš'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "zadržano" }}, ['Hrvatsko pjevačko društvo Zvonimir'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "zadržano" }}, ['Glazbeno pjevačko društvo Guslar'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Šćakavski dijalekt'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['XTERRA kros triatlon u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Negotin'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "Zadržano" }}, ['Vimana'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "zadržano" }}, ['Pametno za Split i Dalmaciju'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Anton Kikaš'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "zadržano" }}, ['Datoteka:Severina Velika Polana.jpg'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Zapadnoštokavski dijalekt'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Jekavska čakavica'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Kraško gorje'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Krški otoci'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Katarina Duplančić'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski Kišobran'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['SBL'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Odbijeni prijedlozi za proglašenje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Plebiscit u Bajskom trokutu 1919.'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Milivoj Bolobanić'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "zadržano" }}, ['Hrvatska formula liga'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Taekwondo Klub Plovanija'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Egzodus Hrvata i drugih nesrba iz BiH kod Davora kolovoza i rujna 1995.'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['El-Arish (logor)'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Koprivnica u Domovinskom ratu'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Hrsport (internet stranica)'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['DalmacijaPortal'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Chat (internetska stranica)'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['James Connolly'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "zadržano" }}, ['Ratni zločin u Lori'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Zemljopis Britanskih prekomorskih područja'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Arijana Gigliani Philipp'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Vrabac'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Vito Cuic'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Anel Topcagic'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Francesco Morosin'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Danko Ivšinović'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "zadržano" }}, ['Emina Hadid'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/25. studenog 2022.'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Gornji Zelenikovac'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "zadržano" }}, ['Helpinver'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Palaunski jezik'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Palauski jezik'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Usporedba emisija u transportu'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Simodmart (producent)'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Katica Prpić'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Pokolj u Srijemskoj Kamenici u listopadu 1944.'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Komemorativne kovanice od €2'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "zadržano" }}, ['Bep-Kororoti'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/prosinac 2022.'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Johann Christian Daniel von Schreber'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Eleazar Menachem od Shecha'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Zagrebački kvartovi'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Vinko Tadić'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "zadržano" }}, ['Repelent-1'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Otok Nelson (Južni Shetlandski otoci)'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Otok Cornwallis (Južni Shetlandski otoci)'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Mensur Bektić'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Srdjan Podrug'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Promet Makarska d.o.o.'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "zadržano" }}, ['Mikromitra'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:MŽNL Osijek-Vinkovci'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Dan slobode i demokracije u Češkoj 2021.'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Dragutin Golik Zmija'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "zadržano" }}, ['Bijela Hrvatska država'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Dafne Ružić'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Lјevica (Srbija)'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Knjižnica centra za njemački jezik Vokabula'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Internetske enciklopedije'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Glavne istine katoličke vjere'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Matija Bujak'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Tomaš Jakić'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Stipan Vert'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Marko Ostrogonac'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Antun Žvan'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Osnovna škola Majstora Radovana'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Amon Ra'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "zadržano" }}, ['NFS (Network File System)'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Network-attached Storage'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Network Attached Storage'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Trachurus lathami'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Podmornica klase Invincible'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Muzej vojne i ratne povijesti'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "zadržano" }}, ['Antonia Darder'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Istok Hrvatske'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Marija od Tecka'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Karolini'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Nogomani'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Suradnik:Matej36'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Svjetsko prvenstvo u nogometu 2030.'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Neodgovarajući sadržaj 22. rujna 2022.'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Josip Ivančić (glazbenik)'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "zadržano" }}, ['Hamzagic'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Edílson (nogometaš, rođen 1986.)'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Luan .(nogometaš, rođen 1999.)'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Poomphuang Duangchan'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Porijeklo porodice Saračević'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Rasim Gačanović'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Antonia Darder'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Majstori (televizijska serija)'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "zadržano" }}, ['Župna crkva sv. Marija Magdalena, Ivanec'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Knjiga o klimi'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "zadržano" }}, ['Morana (bend)'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Marko Vojnić'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Wikipedija:Antonio Blažanović'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Antonio Blažanović'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Antonio Blažanović'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Vranja Begić'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Zoran Subošić'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Bitka na Kosovu Polju'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dalibor Drlje'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Fik'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Crnojevića Rijeka'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Flying disc'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Mirce'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Porfirij'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatska u revoluciji 1848.-1849.'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['NK Olimpija Ljubljana (1911.-2005.)'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Varaždinska županija (1868.-1918.)'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Svjetionik Otočić Tri Sestrice - Rivanj'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Ivona Maglica'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Noćići'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Aleks Bralić'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Crkvena desetina'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['The Karambol'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Max &#38; Intro'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Nacrt:Thiago Silva'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Francuska nacionalna knjiž'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dalmatinski Kapeleti'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Metodisti'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Amer Kadić'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Erwin Zeidler (Podmaršal)'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Španjolsko Kolonijalno Carstvo'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nizozemsko Kolonijalno Carstvo'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Portugalsko Kolonijalno Carstvo'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Superznalac'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Scooby-Doo and the Alien Invaders'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Scooby-Doo and the Cyber Chase'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Marko Bralić'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Muški skok u vis na Panameričkim igrama 2007.'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Aleks Bralić'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Ngawi'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Ngawi'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Leon Žilavi (Magic Leon)'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "zadržano" }}, ['Katedrala Sv. Jakova'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Katedrala Svetog Jakova u Šibeniku'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Fabijan Paponja'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Krešimir Pandžić'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dubrovački'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Tin Herceg'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Divan (Osmansko carstvo)'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Scooby-Doo! Pirates Ahoy!'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Scooby-Doo! and the Loch Ness Monster'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kazahstanski Kanat'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Milan Turković'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Popis izmišljenih naroda i rasa'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['4. tisućljeće'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis igrača Iličeveca Mariupol'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Informacijski sustav'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Bugarsko Carstvo'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['1. ŽNL Virovitičko-podravska 2022/2023'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Systems Network Architecture'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Branimir Čičmak'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Cook Craig'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2022./23.'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "zadržano" }}, ['Opsada Jeruzalema (70)'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Aikido klub rovinj'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Europski demokratski studenti (EDS)'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dragana Lucija Ratković Aydemir'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "zadržano" }}, ['Hodanje Filipa Zovke'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Čang Kai-Šek'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Čang Kai-šek'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Crno More'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/10. veljače 2023.'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Karas'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Popisi vrsta:Biljke'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "zadržano" }}, ['Marijan Varjačić'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "zadržano" }}, ['Episkop (pravoslavlje)'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "zadržano" }}, ['Kapelska svijetlica'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Stalna kulturno-povijesna izložba Glagoljica'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "zadržano" }}, ['Sveštenik'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "zadržano" }}, ['Tveni'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "OBRISANO" }}, ['Nk Pešcanici'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Ragnar Lothbrok'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "zadržano" }}, ['Luka Škabić'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Stjepan Hršak'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "OBRISANO" }}, ['Župni stan u Tuzli'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "OBRISANO" }}, ['Crkva sv. Ilije na Ilinčici'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "OBRISANO" }}, ['Babylon Berlin'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Pohod Vlatka Kosače na Bosnu 1481.'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Soli (općina)'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Drago Dujmišić'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Emil Stjepan Čondrić'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Pokolj u osječkom zatvoru 1945.'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "zadržano" }, { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Gaudencija Šplajt'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Antun Kostić'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Subašić'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Mijo Drvarić'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "zadržano" }}, ['Laurencija Ćurić'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Pavao Ivakić'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Oratorij Sveta Rožalija'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Antonio Gorišek'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Parselust'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Gvožđanka'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Patrola na cesti (TV serija)'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Muštanica'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Boran Bego'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Polis-Jadran-Europa'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Врањ или врењача'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Paulytza'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Martić-Ivica'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kodifikacija'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Branko Bošnjak (pjesnik)'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Zine El Abidine Ben Ali'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Koksara'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Porfirit'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Popis boćarskih klubova u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Marijan Kudrna'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:DB Nord'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Vladimir Šumanović'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis poznatih osoba iz Mostara'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Tatarska osvajanja'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Gladiator Matchplay'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Leonida Domijan Fišter'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Eugenia Simonetti'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['HighVani'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Adis Bevrnja'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Petar Topić (Pajke)'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Pjesma Eurovizija 2024.'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Sveti Ivan pustinjak'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:DugaResaFest'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Ivan Vrabac'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Elektrotehnička škola Zagreb'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Velika suverena loža Hrvatske &#34;grof Drašković&#34;'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Sto najznamenitijih Srba po SANU'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Velika Suverena Loža Hrvatske &#39;&#39;grof Drašković&#39;&#39;'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis nogometnih klubova u Bosni i Hercegovini'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Sezonski radnik'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['HUP Zagreb'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Prva liga (televizijska serija)'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Lockroom'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Dario Oreški'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis igrača Volina Lutsk'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis igrača FK Kubana Krasnodar'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Procjena rizika'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski hercegovački Bleiburg'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Marin Rogić'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Bruno Marić'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['The Spoons'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Radić-Molnarova formula'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Valentino (pjevač)'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatske blues snage'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Drago Vukušić'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Herman Vukušić (psihijatar)'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Mirko Vukušić'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Hercegovački plodovi Mediterana'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Poslovanje gotovinom u NDH'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Prijelaz s jedne vjere na drugu u NDH'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:The Spoons'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Herman Vukušić dr.med.'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Operacija Štit'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Ave, Ars Horvatiana'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Kokić'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Manifest aksiomatske književnosti'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Koordinator 1 i 2'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Šije (1970.)'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Vander elst viza'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Prijava gradilišta'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Stipe Jelaska'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Klub hokeja na ledu Kune'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Meneghetti Wine Hotel &#38; Winery'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Čobanac'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Salatić'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nevena Todorović'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Alojzije Čukman'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Veljko Deur'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Socijalna stanica'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Središnjica za ogrjev'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Pero Vukota'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nevenka Belić Dragičević'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Gojko Kremenić'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Morsini'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Jared Fogle'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Poptropica'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Luka Lučić'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['DVD Svinjarevci'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Bitka Kod broda Zrinskoga na Uni'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Gradilište'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['SEO EDUKACIJA'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Katarina Krtinić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Histerza'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nada Grubišić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Goran Filipi'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Lista najpopularnijih internet portala'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Bro hengounel'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Franko Franetović'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Prvi hrvatski redarstvenik'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Biokovska jela'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Boris Dabo'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }, { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Feliks Niedzielski'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Troslovnik'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Josip Radić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Uzgoj lješnjaka u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Predložak:Kosovo-napomena'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['E-mail marketing'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis rodova:Dodatak'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Johnny Hardwick'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Rudika Vida'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Islamska vjeroispovijest'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Ana Merlin'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Duran Çetin'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Predikatno vino'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Lavanderman'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Katolički oblikovatelji kulture'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Mate Božić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Mišael Bob Vidaković'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dječje prihvatilište Sisak (film)'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Index portal'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Radio 808'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Distribucija'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Fero-Term'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Guida di Fiume'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Maria Simonetti'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nicolò Turcinovich'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Moon Ga-young'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Renderiranje'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Segmentacija'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Aegukka'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Sofija Velkovska'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Husitski ratovi'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Gellert Grindelwald'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Niva'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Razgovor sa suradnikom:Przewodniczący Towarzysz'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Zoran Žukina'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['OK kanal'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Radio KCM'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Zadužbina Milana Mladenovića'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Augustin Dragan Dujmušić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Kronologija Domovinskog rata'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['MasterChef Srbija'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dora Kršul'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Eduard Nöthig'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Andrej Dimitrijević'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Super1'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Gradske bitange'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Milena Zajović'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Newsmax Adria'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Tokijski babilonski toranj'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Christina Zwicker'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['LukaSkabic'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Crnogorska država 1698. – 1851.'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Petar Milošević'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Links d.o.o.'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Playbox Shorts'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Teodor Sziginyi'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Velike tajne arheologije'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Otvoren um, vjerno srce'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['O poniznosti i slavi Krista'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Liposukcijska dijeta'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kenan Mandra'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Trinity (Teksas)'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Manje važni Hufflepuffi'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Stjepan Sorić'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Divizijun'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['FK Vitez'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Muncimir (panonski knez)'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Yoon Suk-yeol'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Godina koju pamtimo'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Josip Gjuran'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Mladen Čuvalo'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Berto Dragičević'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Astronomsko društvo Meteor'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['István Lukács (komunist)'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski registar tamburaša'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Međuknjižnična posudba'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Šokačka rapsodija'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Radio Tvornica'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Radio Nacional'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski tamburaški brevijar'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Sjeverni Han'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Tara Glončak Karapandžić'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Ivanković'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Matija Kujundžić'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Jelisaveta Jurčak'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Treći kanal'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Abadon'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Akcija Zenit'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Dragi Šestić'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Nacionaln park Nyungwe'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Povijest Podgorača'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kapetan Zaspan'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Vitlaci'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['65 (film)'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Desislava Petrova'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Travanjska revolucija 1941.'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Genocid transrodnih'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Josip Kraja'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Agami Hando'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Jasna A. Petrović'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Petra Radin'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Mark Biondich'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Mandić'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Logor Motel na Rostovu'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Treći svjetski rat'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Stanko Nižić'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Ryszard Kołodziej'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Rashrvaćivanje'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Dekroatizacija Hrvata u Vojvodini'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Razgovor:Travanjska revolucija 1941.'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Ivo Pavić (aktivist)'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski identitet'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Pavle Mensur'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Eko-centar NERKA'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Zeleni plan'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['ZEO Nobilis'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Memento (1996)'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Program Impact4Values'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nazivi žitarica na raznim jezicima'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Godišnjak Građanske kraljevske gimnazije u Rijeci'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['E.ON Hrvatska'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Srbi koji su se borili protiv Velike Srbije'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Bogdan Tomenčuk'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Džakar dzong'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Arterarij'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Le Petit Versailles'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Iskorak (predstava)'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Smoqua'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Proces (udruga)'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Zeleni kašasti sok'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Ferratum'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatska udruga Benedikt'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kontraakcija'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['HULU Split'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['MLAZ'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Klub Mini Teatar'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga za promicanje obrazovanja DELFIN'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Udruga Mladi za Domovinu'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }, { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Mirovna grupa Oaza'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dobrotvorni institut Hrvatske'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dalmatinski vinski klub'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Etno-eko udruga Jabuka'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Forum za slobodu odgoja'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Fotografski kutak'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Građanska akcija'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Financijski klub'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga za promicanje amaterskog sporta'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Eko-centar Caput Insulae Beli'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Dupinov san'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Mozartine'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga Zajedno do zdravlja'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga osoba s invaliditetom Sunce Makarska'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga studenata Koprivničko-križevačke županije'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga mladih grada Čabra &#34;Prosper&#34;'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga mladih antifašista grada Zagreba'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga Kvart'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga bivših učenika Škole primijenjene umjetnosti'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga mladih Par Selo – Dubrave'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Godine za pamćenje'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga športskih ribolovaca &#34;Amur&#34; Ladimirevci'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga &#34;Tutoria&#34;'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga &#34;Sretna obitelj&#34;'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga &#34;Mladi poduzetnik&#34;'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Siva) (zona – prostor suvremene i medijske umjetnosti'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['IDEMO Institut za demokraciju'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Znanost.org'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['VeDRA'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Jurica Galić Juka'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['L&#39;Arco romano : letteratura e varieta'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Moji dani'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Komarnica Team'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Branko Stipić'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Teaching and Learning International Survey'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Goran Tomčić'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Hrvatske i svjetske &#34;zvijezde&#34;'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Biciklić'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Josip Grbavac'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Ljevičarska omladina (Kina)'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nacionalni park jezera Manyara'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nacionalni park Tarangire'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nacionalni park Kilimandžaro'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Osnovna škola Kozala'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Darko Tipurić'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Mario Marević'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Eryops'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nicole Cherry'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['T-Com'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga Kupa'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Globalnet'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Gaude, Mater Polonia'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Ogi i žohari'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Ogi i žohari (2013.)'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Tomica i prijatelji: Priča o hrabrosti'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Solana Pag'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Tribina &#34;Braća Kašanin&#34;'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Miralem Alečković'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga žena „Hrvatsko srce” Peteranec'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Zamijenite nam tugu osmijehom'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Zajednica tehničke kulture Grada Belog Manastira'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['SNK'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Prednja lateralna ploština ramene kosti'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Queer'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Krengetog'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Stanica vodovodne Bubny'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Damir Plavšić'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Cesare Cantù'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Jerković duliba'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Gornje Dulibe'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Lađin porat'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Milanov Vrh'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Urije'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Sylvester Graham'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['John Harvey Kellogg'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Arnold Ehret'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Veganstvo'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Sirova veganska prehrana'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kampo'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Vegetarijanska prehrana'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['El Musicante glazbena škola'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Lajoš Nađ'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Mima Karaula'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Zvonimir Šuljak'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Bruno Rački'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Grb Kornice'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Srednja škola Bedekovčina'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Zgrada Srednje škole Bedekovčina'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Popis brojeva do 10 000'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Naselje Jakova Gotovca'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Pisanje imena vladara'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['HULK'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Športska udruga &#34;Stjepan Grgac&#34; Petrovec'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Savez udruga Molekula'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Inicijativa Glas obespravljenih'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Mi2-MaMa'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Asuka-dera'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Spekulativni dizajn'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['The Voice Kids Hrvatska'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Helena Janečić'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Flex'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Nociceptivna bol'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Obje su na nečem bijelom'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Operacija Dolac'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Operacija Proboj-1'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['HCL.hr'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Online instrukcije'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Vedska matematika'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Zooplus'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Popis zemalja prema kreditnom rangu'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Marijana Tole'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Žegar'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Merla'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Vojna oprema u Oružanim snagama RH'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Mato Lapsanović'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Samosuosjećanje'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatska mladež'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['UBU'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['2023. godina u hrvatskoj televiziji'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['2024. godina u hrvatskoj televiziji'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Predložak:GodineTV'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kontrakultura'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Popis gostujućih uloga u &#34;Zakonu!&#34;'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dobrovoljno vatrogasno društvo Budrovac'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Bitka na Kosovu (1831.)'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Ana Bertić'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nesuh-aga Vučjaković'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Selena Andrić'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Paavo Airola'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "zadržano" }}, ['SSŠ kralja Zvonimira'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "zadržano" }}, ['Korejski Hladni Rat'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Ben'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/Prosinac 2024.'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Goran Leš'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Agnès Thill'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "zadržano" }}, ['Wikipedija:Wikiprojekt Srednja Europa'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "zadržano" }}, ['Jonis Bashir'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "zadržano" }}, ['Mario Bratulić'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Klupsko prvenstvo Hrvatske o odbojci na pijesku za muškarce 2012.'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dino Petrić'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Zlatko Pinter'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Zdravstvo Hrvatske'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Canal Panda'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "zadržano" }}, ['Toni Volarić'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:European Tour'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kuća Mojsović u Splitu'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Antonio Kiselić Ledinsky'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Vinko Karmelić Štrika'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski knezovi'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "zadržano" }}, ['Regije Bosne i Hercegovine'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['REDACTED'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['HNK Busnovi'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Media Stres'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Vk jablanac'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Heffer Wolfe'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Filburt'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Rocko'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Radoslav'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Apetit'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "zadržano" }}, ['Nezavisna kultura u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Crnogorska Evropska Stranka'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Montenegrin European Party'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Zemlje hrvatske krune'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kazalište u Toriku'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "zadržano" }}, ['Prva srednja informatička škola, Zagreb'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Denis Tomić'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Leo Škaro'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['RIToBeats'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Istraživanje ključnih riječi'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Čuvari srca'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Popis epizoda Čiste ljubavi'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Bruno Javor'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['SNK Vrpolje'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Povijest zavarivanja'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Hipoglikemik'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Oliver Topalović'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Petar Žeko'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Marina Ilakovac Kveder'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Orečeva Draga'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Orečeva Draga (Posušje, BiH)'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Rezervoar Karabutov'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Jörmungandr'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Slano jezero (Srbija)'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Prva PR agencija u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Svevišnji'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Svarog trenutak'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dzidzilelya'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nia-Nya'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Voloska'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Kupalo'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Starovjerje'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Vodenjak (mitologija)'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Kolovrat (znak)'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Prava'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nava'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Java (mitologija)'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Triglav (mitologija)'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Danica (mitologija)'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Siniša Režek'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kašmar'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Teufik Selimović'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Julius Schmidlin (stariji)'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Julius Schmidlin (mlađi)'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Graditeljstvo u Hrvatskoj: Arhitektura i urbanizam'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivica Matičević'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Popis beninskih filozofa'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ceca'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Martin Kosovec'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Okrugli stol Eugen Kumičić – život i djelo'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Slaven Pavlović'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dubokovac'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Queer Beograd'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski dan mimoza'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Glazbena škola Ladislav Račić'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Julián Robles (glumac)'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['O endemskom sifilisu u Hrvatskom primorju'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Vita Fiumana : giornale settimanale d&#39;arte di scienza e di letteratura'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Josip Mikulec'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "zadržano" }}, ['Haladž (iranski jezik)'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Salchuq (jezik)'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ćelavi gradonačelnik'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Knjizevnost antike iz srednjeg vijeka odlike predstavnici i djela odlike djela'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Mate Antunović'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Fra Lovro Đurđević iz Đakova'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Angelo Dante Burić'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Imenik morskih životinja važnih za ribolov u Kvarneru i duž obale ugarsko-hrvatske'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Predložak:Pornografski glumci'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Rich Man (band)'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['MOKÉP'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Luo Yunxi'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Maturice'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Matematika i umjetnost'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "zadržano" }}, ['Miro Barešić'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "zadržano" }}, ['KK Zagreb'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "zadržano" }}, ['Amin Milišić'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Li Yundi'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Margarita (hrvatska kraljica)'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Sabine Moussier.jpg'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Pismo „Dear Boss“'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Simplicia'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Joyce Borden Baloković'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Žitnica u Gornjem Miholjcu'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Andrian Konsa'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dalmatinska Akcija'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Gospodarstvo Estonije'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Luksemburške eurokovanice'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Robert Kozina Legenda iz Njemačke'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Veleprodaja'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Milan Bošnjak'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Popis poznatih Hrvata'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nucleus Aerospace'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Radoje Golović'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Marko Plavčić'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Only Records'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Darko Tomašević'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Kremenko'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Velikosrpski mitinzi'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Kataloška jedinica i dvostruka kataloška jedinica'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nikola Grabić'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Posebno:Prefiks_indeks/Dodatak:Popis_igrač'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Popis epizoda serije Živi mrtvaci'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Janjče'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Bilo (Primošten)'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Medvinjak'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Vidljive'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Virginia Kapić'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Kasandar'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Studentski zbor Tehničkoga veleučilišta u Zagrebu'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Karate klub Stolac'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Tomislav Beronić'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Srbi i Hrvati'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Centro Lago di Como'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Viale Bligny (Milano)'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kane i Abel'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Kristina Ikić Baniček'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Dinko Pintarić'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Queer Sport Split'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dear Land of Guyana, of Rivers and Plains'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Knjižara Matice hrvatske'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Galerija Matice hrvatske'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Mladi glazbenici u Matici hrvatskoj'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Petar Mišur'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['1. Zagrebačka NL 2022./23.'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Analogne električne mreže u medicini'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Jana gana mana'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Besim Tafa'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nemanja Kraišnik'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Predložak:Hrvatske kratice'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Vogue Adria'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Aqualifter'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Hram Institut'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Imotska muka'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Dječji zbor &#34;Zdravo maleni&#34;'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Političari 1945. – 1989.'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Lokalci'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Draženka Polović'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Grupa Velvet'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Vidiš'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "zadržano" }, { mjesec = "Veljača 2026.", status = "novo" }}, ['Enis Destan'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Vesna Horvat'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Grupa „Zlatno Doba”'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Bunsenov grijač'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Bade İşcil'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Müge Anlı'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Zehra Güneş'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Sera Kutlubey'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Sremska ofanziva'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Conte Ivano Bajamonti'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Alpha Alpha Gamma ogranak Sigma'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['ŠC Vlačine'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nguyễn Văn Hùng'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Emergentizam'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Župna crkva Kraljice Mira Makarska'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Julius Eker'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "zadržano" }, { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['CW 24 Vijesti'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Bitka za Vitez 1993.'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['NixOS'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Bitka za Meoršje'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dušan Vlašić'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['La Difesa'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Vita fiumana'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Neokonzervativizam'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Twisted Smoke Band'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dan Elwood'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nikola Šimić Tonin'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Alice Tissot'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Bertha Benz'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Sarah Kirsch'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ian Maatsen'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nikiforos (selo)'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nikiforos'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ibrahim-paša Egipatski'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Vodiči i izolatori'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Faris Žunić'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Filip Borelli'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Cherry Kiss'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nastajanje prve profesionalne hrvatske vojske u BiH'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['BokBok'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Tomislav Wittenberg'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Royal Caribbean Cruises'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Petar Bilušić'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Murat Pilav'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Clannad (vizualna novela)'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Župa sv. Jurja mučenika'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Fra Marko Ćosić'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Franjevačka mladež Trsat'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Šćećinski zaljev'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Europska godina osoba s invaliditetom'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Mia Pojatina'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Popovići (Munjava)'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Eden Golan'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Zdravko Klašnja'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Mato Jurić'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['La Vedetta'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Euharistijska zajednica Srca Isusova i Marijina'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Omnia Deo'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Emir Dželilović'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Savez monarhističke omladine'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Prijedor 95'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Miloš Bukejlović'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Gradski stadion Samobor'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Aleksandar Aca Đorđević (redatelj)'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Latifundij'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ercole Rezza'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kršćanstvo u 64.'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Robert Bojanić'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['CW 24 vijesti'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Crveni crveni zastava Rada'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Marijan John Markul'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "Zadržano" }}, ['Stići prije svitanja'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "Zadržano" }}, ['TXCN'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Marija Ančić'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Konzervacija restauracija Michelangelove skulpture Pieta'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Radio stanica'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Radio postaja'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Sveta Julijana iz Liègea'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Worldline'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Oton (porečki biskup)'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Žrtve Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Gavrila Ignjatović'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Mirko Vučković'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "Zadržano" }}, ['H2O: Uz malo vode'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Umbro Futsal Award'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Angiotenzin-konvertirajući enzim (ACE, proteaza)'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Liga prvakinja u rukometu 2007./08.'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Telekom operateri u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kalcineruin'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Mitogenom-aktivirana protein kinaza kinaza kinaza 1 (MAP3K1)'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kuća Octaviusa Quartia'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Konzervacija Pompeja i Herkulanuma'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ideologodija'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Stevan T. Petrović'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Car seat headrest'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Starovjekovna glazba'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Zdenka Čermakova'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Alexa Alex Remić'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nogometne Ikone'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Narod Sistani'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Učenje rada'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Almanacco fiumano'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Petar Mijoč'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski Pokret Nacionalne Obnove'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Likus (Carigradska rijeka)'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Biologija u 1930.'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Moon Kyeong-ha (Mun Kjang-ha)'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Toranja'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nepalci u Njemačkoj'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['André Verdeil'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Brigitte Macron'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Krvavi četvrti'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Sven Kranželić'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Šakić'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Liga budućih šampiona'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Faros ERP - Integralno ERP rješenje za upravljanje poslovanjem u oblaku'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Deca iz vode'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['EQV'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Gru i Malci: Neustrašivi špijuni'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Patke selice'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Jasenka Bulj'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kemal Ljevaković'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Zračni spasioci'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Zrinka Ćorić'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Juraj Zigman'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Piaggio Hexagon'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nina Kamenjarin'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis općinskih načelnika u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Cheltenham Town FC'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Boris Stalić'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Gumix Elastor d.o.o.'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Airalo'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kritika komunizma'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Potpore za samozapošljavanje'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Kristina Restović'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Annuario del Club Alpino Fiumano'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Tonči Težulat'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['MeCP2 (protein)'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Ilirski jezici'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kinoteka'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Danilo Lekić'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Nikolina Butorac'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Narodno obrazovanje'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Tea Šimić'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Josip Joza Mihovilovic'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Školstvo i borba za javni život'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Interseksualnost'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Ana Todorović, dr'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Optimizacija web stranice'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Bogoslovno sjemenište u Šibeniku'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ante Adžija'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Franjevačka provincija Bosna-Hrvatska'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Veliko Rujno'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Kup Hrvatske u atletici'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Bizantsko-slavenski obred'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ljubčo Lazareski'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Đorđe Đuričko'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Benedikt Celegin'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Hang'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Tata od formata'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ženski odbojkaški klub AEK'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Više od igre, više od života'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivana od Évreuxa'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Hugo Schmeisser'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Šikić - Mrvica'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Crkva sv. Luke Evanđelista u Splitu'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Pogreške u Bibliji'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Miran Fabjan'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Miran Fabijan'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Zagorka (2007.)'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['ZeljezniceNet'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Patentno pismo'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivana Knoll'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Sara Lizatović'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Njemačka okupacija Austrije u Drugom svjetskom ratu'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['TP-line'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Razumović'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nika Komadina'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Tomo Mendeš'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Popis masovnih zločina nad Hrvatima u ratu u BiH'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Regina (bosanskohercegovački rock sastav)'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Vanda Dabac'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Adrenalinski park i Zoološki vrt Miško u Cerni'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Rapska fjera'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Nacrt:Vanda Dabac'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Mostir'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Korešnica'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Privor (Žrnovnica)'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Mali Velički potok'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Кolektivna svijest'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Borna Marinić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "zadržano" }}, ['Što je iptv'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Klapa Kana G.'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "novo" }}, ['Marko Mrvoš'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Udruženje farmaceutskih tehničara Crne Gore'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Teška tama (2014.)'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Stjepan Pavletić - Beli Konj'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "novo" }}, ['Viktor Posarić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "novo" }}, ['Rivista di Fiume'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "zadržano" }}, ['Ciparska konferencija o korporativnoj održivosti i odgovornosti'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Limoges Handball'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Pokolj u Nevesinju 14. veljače 1945.'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Marijan Ofak'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "novo" }}, ['Kerim (Mustafa) Dujso'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Marin Sabolović'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "zadržano" }}, ['Plivačašće'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Arduševac'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Marijan Kraljević – King'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "zadržano" }}, ['Edin Hozan'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Vila Kiseljak'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "zadržano" }}, ['Pavao Petričević'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "zadržano" }}, ['Luciano Teixeira'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Raspotočje'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Lagundzic'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Lagundžić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Rujan 2024.", status = "zadržano" }}, ['Poljska sela i zaselci'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Elma Fetić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Senadin Duraković'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "zadržano" }}, ['Karlo Štefanek'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Šest grijeha protiv Duha Svetoga'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "zadržano" }}, ['Flamengo košarkaški klub'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Kraljević'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Genocidni gen'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Crna legenda'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Podvodno istraživački klub Mornar Split'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['As-eko'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Jurica Rakić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Branka Cvjetičanin'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Luka Anić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Novi Život (mrežna stranica)'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Festival fantastične književnosti Pazin'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "zadržano" }, { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Gorice (općina Sztum)'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Lukavi lisac Renato'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Afterfire Band'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Agomiut'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "zadržano" }}, ['Predsjedništvo'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Središnje vijeće'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Noć Hrapočuše'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dramski studio Ilirik'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dalmaland'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "zadržano" }}, ['Hrvatski centar za zaštitu podataka Feralis'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Predsjednik Austrije'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "nacrt" }}, ['Buco i Srđan'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "zadržano" }}, ['Sarajevski proces 1983.'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "zadržano" }}, ['Naselje Jug (Bjelovar)'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Miting u Srbu 27. srpnja 1971.'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Imam Ifret ef. Milaimi'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Popis fašističkih pokreta po državi'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "nacrt" }}, ['KK Sesvetski Kraljevec'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Alumnijada'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Tunja Oršolić Makarić'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "nacrt" }}, ['Posebno:Doprinosi/Šemsi-begBranković'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Filip Budimir'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Marko Vulević'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Mamić'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "zadržano" }}, ['SSC-Khatumo'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Predložak:Anno Domini'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Egzorični atomi'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Agencija za zaštitu osobnih podataka'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kodeksi'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Aleksandar Saša Trajkovski'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['RIS d.o.o.'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "zadržano" }}, ['Vlado Jagodić'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Petar Ušković Croata'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "zadržano" }}, ['Obitelj Báthory (klana Aba)'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Bitka kod Otočca'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Anarhiv'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Anatidaefobija'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "zadržano" }}, ['Matteo Liviero'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Oussama Essabr'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Antonio Pitamitz'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Semahana'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Michael Knowles (politički komentator)'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Balkan zoo'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Zlatni šeširi'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Rob Halford'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "zadržano" }}, ['Konovizija'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "zadržano" }}, ['Gospodar (crnogorska vladarska titula)'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "zadržano" }}, ['Muzej torture u Zagrebu'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "zadržano" }}, ['Pešča ChillOUT'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dražen Puklavec'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Margareta Lekić'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "nacrt" }}, ['Josipa Henizelman'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Alfonsi'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Lukša Andrić'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "zadržano" }}, ['Nikola Bačić'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "zadržano" }}, ['Maša Barišić'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "nacrt" }}, ['Martina Mezak'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Tajči Čekada'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "zadržano" }}, ['Nova Melilla'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Opsada Melille (1774. – 1775.)'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Austrijsko Nadvojvodstvo'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "zadržano" }}, ['Free solo'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatske Zemlje u ranom srednjem vijeku'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "nacrt" }}, ['Richard Phillips'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Aleksandar Šutalo'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Marko Pandurević'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Punčke'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Luka Turčić'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "zadržano" }}, ['RTL (Mađarska)'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kalafati'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Лазар Радан'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Bartók Rádió'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Jezik kalašma'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Duna (TV kanal)'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Biljana Cerin'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "nacrt" }}, ['Hrvatsko kraljevsko vijeće (HKRV)'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "zadržano" }}, ['Ramón Mercader'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Jezik Kalašme'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Andrea Gabrielli'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Petra Somek'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "zadržano" }}, ['Vanja Jovanović'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['8 Ball Pool'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ribarica'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Primarne publikacije'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivica Ivandić'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "zadržano" }}, ['Manuel Malezanovski'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Adipatni Agung Elizabeth Feodorovna dari Rusia'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Fragili come foglie'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ezoy'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Eterno'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Margareta od Valoisa, grofica Bloisa'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kontejner (udruga)'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kulturpunkt'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "zadržano" }}, ['RoUm'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "zadržano" }}, ['Format C (umjetnička organizacija)'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Upravljanje znanjem: kontekst, primjer, vrijednost'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Centar za dokumentiranje nezavisne kulture'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "zadržano" }}, ['Otokultivator'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Centar za cjeloviti razvoj'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "zadržano" }}, ['Udruga Urbana desnica'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "zadržano" }}, ['Hrvatski bedem'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Svijeća (kršćanstvo)'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kršćanski svijet'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "zadržano" }}, ['Kršćanske sekte'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Sibylle Berg'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Transgender pregnancy'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Armin Šistek'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis hrvatskih športaša'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Đački pokret'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Petar Nguyễn Văn Hùng'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "zadržano" }}, ['Ivan Vitezić (1914.)'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "zadržano" }}, ['Barach Barać - plemićka obitelj'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Barach (Barać) - Hrvataka plemička obitelj iz 17. stoljeća'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis japanskih filozofa'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ante Lučić'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "zadržano" }}, ['Mihovil Mijo Kapović'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "zadržano" }}, ['Sveti Red'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ofenziva Tet'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['FXP'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['IMAP'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Distonija'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Barach (Barać) - Hrvatska plemićka obitelj iz 18. stoljeća'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['TVRi'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['M1 (TV kanal)'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Erdős Nikoletta'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Elkan Florida'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ladonja (politička građanska udruga)'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dhampir'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Trstenice'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Clostridium tetani'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Reza Fekri'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Jelenko (televizijska serija)'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['MC Žmala'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Pozlaćene bronce iz Cartocetta da Pergola'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Petra Meštrić'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski ju-jitsu savez'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "nacrt" }}, ['Dina Dogan'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Alen Rajko'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['JCI Hrvatska'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Viktor Hristenko'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Heval Hardem'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Radujte se narodi'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Svim na zemlji'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Tri kralja jahahu'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Narodi nam se'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['O Betleme'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dvorani neba'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nizozemska jezična unija'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Aurora Club'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Papaya Club'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Noćni život u Splitu'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Osnovna škola vidikovac'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Florijan Glavočević'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dom Marianus Marck'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Proljeće je 13. u decembru'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Radio stanice u Sarajevu'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Bilten MZ Jagodnjak'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Mirko Marković (političar)'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Miroljub Stojanović'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Baranjski srednjoškolac'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Sonjine trećice'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Bitka na Brdu Grbavici'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Bitka na Vrdima 1993.'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nino Karamatić'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Potpore za samozapošljavanje u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 762'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Mall of Split'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Embargo EEZ na uvoz oružja u SFRJ'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Joker Split'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Trgovački centar Kaštela'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['City Center One Split'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Arena Centar'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Radio Studio N'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Meteorološki podatci Livno'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['NK Vatrogasac Grižići'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Popis antifašističkih spomenika u Krapinsko-zagorskoj županiji'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Dujmić'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Korporativno tijelo'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Makedonikos BC Kozani'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Prosječna godišnja temperatura zraka'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Poleogeografija'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Kazališno umjetničko osoblje'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Maksimalna brzina vozila'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Širina vozila'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Marko Mrkoci (narodni heroj)'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ilja Iljič Tolstoj'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Korisnik knjižnice'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Zaustavljanje vozila'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ometanje prometa'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kazališno administrativno osoblje'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kazališno tehničko osoblje'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['VANU'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "OBRISANO" }}, ['Skup vozila'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Autor glazbe'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Edikti rimskih magistrata'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Franjo Slabi'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Luksemburška košarkaška reprezentacija'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Pravila (ekonomija)'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Iva Bagić'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Marko Cvitkušić'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Napad u Osnovnoj školi Prečko'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Velika Srbija'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Velikosrpska ideologija'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['DeSADU'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Klub studenata informacijskih znanosti'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Slavonska udruga studenata'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Studentski savjetnik Filozofskog fakulteta'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Udruga podravskih studenata'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['TAI TFX'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['GSLV Mark III'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Zora Dubljević'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Vojna baza Deveselu'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Solar Dynamics Observatory'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Lemana'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Mario marević'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Anzelmo Alaupović'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Klub studenata južne slavistike &#34;A302&#34;'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Organizacije'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Igmas Bidiski'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Concordia discors'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Uloga srpskih medija u ratovima za Veliku Srbiju'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Dentofobija'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Slavko Štimac 2021.jpg'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Neli Fist'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kimi (pjevačica)'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Mirišeš Na Grijeh'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Mit o Titu'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Igor Andrijević'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski kraljevi (serija)'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Thalassotherapia Opatija'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržati" }}, ['Denuncirati'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kulturno-umjetničko društvo &#34;Ivan Goran Kovačić&#34;'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Otvorene inovacije'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Povijesni razvoj misli o svjetlosti'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Balcano'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Grb obitelji Banić'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pjesnički Band Aid'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis samostana Karmelićanki Božanskog Srca Isusova'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Osman Sabitović'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vinko Sokić'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Stjecanje vlasništva'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Grb Novi Travnik.gif'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:VfL Wolfsburg.png'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Adidas logo.png'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:NK Široki Brijeg.svg'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:150px-Besiktas svg.png'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Zastava grada Zagreba.gif'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Supilo.jpg'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Rimsko stvarno pravo'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Maja Bezjak'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Frajer'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kalabić'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Manifestacija &#34;Sve se čaje okupiše&#34;'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Vlasničke tužbe'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Novinarsko voditeljstvo'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Parfumer'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Popis organizacija koje koriste Linux OS'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ponovna uporaba informacija'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Protetika donjih ekstremiteta'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Protetika gornjih ekstremiteta'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Minimum skupa dužine'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Podudarnost mnogokutova'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Hotel Slavija, Split'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Lenovo Logo.svg'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Didak Buntić.jpg'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Glamoc grb.jpg'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Hnk gorica.jpg'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Warner Bros. Records.gif'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Detroit Pistons.gif'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Narodna banka Jugoslavije'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pereslavl-Zalessky'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Jošavica (Vukosavlje, BiH)'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Skupština općine'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dani u kalendaru'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Bitka u Paškoj uvali'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['TOK televizija'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Savez američkog nogometa Srbije'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pokolj u Herama'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Tomislav Novosel'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vautinovo'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Apipet'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Papinsko vijeće za laike, obitelj i život'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Aron Varga'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marko Barešić'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Danish Aviation Systems'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['NKT Flexibles'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Gunnar Peterson'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Iva Buljubašić'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vujović (crnogorska dinastija)'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Osjećanje mjesta'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Strune života'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Auto na korzu'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Infinum'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mario Mlinarić'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Davorin Štetner'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Sidrenje i vez'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Sigurnost na brodu: Ključne mjere zaštite na moru'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dives'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Čišćenje i održavanje: Ključ za dugotrajnost i sigurnost'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Fenksta'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marko Ovčariček'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dragutin Gradečak'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržati" }}, ['Glistoliki mišići (stopalo)'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Slava Kovač'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Prekostojnice'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vlade Lozić'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Luka Knez'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Ivan Pašalić'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Patričar'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Victa'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Harmonija disonance'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Abecedni popisi osoba/A'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Zing'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marko Petrak'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis belgijskih filozofa'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski pisci iz BiH, U'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Naselje sv. Ane'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pregled novčanih kovova Rimskog Carstva'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Oni rokaju za Gospodina'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Betanija (časopis)'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Agencija snob'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vjeronaučna olimpijada 2024./2025. - 1100 godina od Splitskih crkvenih sabora i početaka hrvatskoga kraljevstva (925. - 2025.)'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Amnezija Music'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Popis hrvatskih internetskih portala'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Sporazum u Luki'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatsko jezikoslovlje'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Čedomil Škrobo'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Željko Zadro'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nedjeljko Martinović'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Drago Čolak'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Teofil Leko'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Milivoj Bebek'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ante Šola (Sladojević)'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Izbičijada'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mikroturbina'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['LO Brand'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nebeski rat'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marinko Paponja'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kamenjarska kupina'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Popis indijanskih plemena -klasifikacija II'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ravnice (Omiš)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Polukružno okretanje vozila'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Prostornost broda'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Radno vozilo'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Obilaženje vozila'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pozornica-podij'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pozornica-kutija'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Upravljanje i kontrola poruka'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Američki koncept'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Biskupija Bajza'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Prestrojavanje vozila'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatsko-bajški rječnik'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Lahor, pjevački zbor župe BDM Karmelske'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Odgođeno žalovanje'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ante Raspudić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Natalie Balmix'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Ad Fines'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Samir Elezović'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Grgur II. Šubić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Strahimir Straho Bosnić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivo Mišković'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Karolina Novak'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['The Lee Strasberg Theatre and Film Institute'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Latinske izreke'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['VIDgital'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Arwat'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kalin Georgescu'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dragan Ćurčić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Legenda o nastanku Pazinske jame'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Međunarodna nagrada za književnost „Naji Naaman”'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis rodova D'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis rodova F'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis rodova H'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis rodova M'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis rodova S'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Miriam Mack'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['William Dunst'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['GNK Dinamo u Kupu velesajamskih gradova 1966./67.'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dadi Redžić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marin Babić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Popisi košarkaša hrvatskih klubova'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Popisi košarkaša grčkih klubova'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Popisi košarkaša talijanskih klubova'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Popisi košarkaša ruskih klubova'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Big Bang (trgovački lanac)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Popisi košarkaša klubova iz SAD-a'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Popisi košarkaša srbijanskih klubova'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Senadin'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Žijar Mustafa'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Suradnik:CroStartup'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Narodi svijeta LJ'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Narodi svijeta NJ'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis filozofa/Q'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Klještevica'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Aluin'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Lučki alat'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Blaž Zadranin'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nazarij'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Miho Jakovljev'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kulturno-umjetničko društvo &#34;Meteor&#34;'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Društvo Podravec'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Mala Gorica (Velika Gorica)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Brodski motor'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Tomios Batos'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kompozicija (arhitektura)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['KUD Cetingradska tamburica'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Broj 1 inozemni singlovi 1998. (Hrvatska)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis jezika i dijalekata po linguistovim kodnim nazivima: D'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Razvoj književnosti (Chadwick)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Jure Ćurković'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Drama u odgoju'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Motorne jahte'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Rimska obitelj'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Utvrda na Vrčevu'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nova revolucija u Beču i nastavak ugarskog rata 1848.'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Uređivanje informativnih emisija'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kaolin'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Milan Katičić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Vinodolsko graditeljstvo'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mijo Horvat'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Ivan Bene'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Afrobeats'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Malonogometni turnir ,,Kupres&#39;&#39;'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Komunal'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pravda (umjetnost)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Trajna brzina vozila'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mijenjanje prometne trake'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Srce se bori'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Baš mi je dobro'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis hrvatskih glazbenih sastava'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Trajno slano pecivo'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Bulevard'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Hrvatski dramatici'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Benedikt Dubrovčanin (svećenik)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis zemalja po broju jezika'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Janko Lisak'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Obli kamen'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Regulacija novinarstva'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Merlini'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Joe Flaherty'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski ragbi klub Lokomotiva'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Politički odnosi s javnošću'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Japanska proizvodna filozofija'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marin Jurić Čivro'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Popis nekih sorti bijelog vina'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis nekih sorti crnog vina'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis hrvatskih autohtonih vinskih sorta'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Popis televizijskih postaja'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Popis hrvatskih tamburaških pjesama'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Dražen Jurmanović'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Agencija za razvoj Varaždinske županije'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis nogometaša Hajduka po abecedi'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Alija Husić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Inoceramidae'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Juraj Štefan (hrvatski nogometni sudac)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Anica Kovač'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Aleksandar Ivanko'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Prva sportska kladionica (PSK)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatska Mladenačka Stranka (HMS)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Zlatan Jovanović'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Carigrad'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Maksimilijan Šimrak'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Nedićeva Srbija'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Šimun Caktaš'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ah, taj Ivo!'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Rudolf Štefan (hrvatski nogometni dužnosnik)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis pseudonima'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis hospicija i palijativnih programa u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Paška prezimena'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Leboui'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Indeks pojmova iz etnologije i etnografije'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Alojzije Radoš'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vili Radman'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vinko Sičaja'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Damir Pavić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kristijan Montina'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivo Mihaljević'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mirko Majdandžić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dinko Maslać'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Petar Jeleč'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marko Gelo'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Janko Ćuro'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Zdravko Dadić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marko Dragićević st.'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Dobroslav Begić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Glavna strani'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Slovkigna slavnoj slovinskoj mladosti diackim illirickim i talianskim izgovorom napravglena'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Serafin Sabol'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Kerubin Pehm'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Karlo Lovrić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Josip Ivelić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Bogdan Cvetković'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Frane Vlašić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Bernardin Tomašić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Lujo Zloušić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mijo Čuić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Autobusna linija br. 2 u Ljubljani'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Damir Plavšić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dnevni kalendar'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Anzelmo Alaupović'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Župna kuća u Zenici'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Stjepan Zlatarić (prosvjeta)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Plivit'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Građanska inicijativa Protiv Sječe'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Stanić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Plančanik'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Bavarsko vojvodstvo'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Giuseppe Marotti'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Ivan Baran'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Posebno: Kriva preusmjeravanja'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Olivia Newton-John'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Luka Rašić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Jasmin Muhamed Ali'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivona Ažić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vještice (glazbeni sastav)'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Klapa Izergo'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Klapa Galluna'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nikola Komušanac'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Josip Kopjar'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Radoslav Kujundžić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mihovil Grubišić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Predsjednici Indije'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "nacrt" }}, ['Bašić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Barach'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ciklus crnih knjiga'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kemikalija'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Max Landon Payne'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Maksim Avejski'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Simo Rajić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mario Nobilo'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Boris Grigić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Častimir Majić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pietro Bryan Nabhan'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Melissa Nungaray'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Treba li pisati kako dobri pisci pišu'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Lekcija o drskosti'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marko Gečević Getz'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Roko Serdarević'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Bošnjačko-hrvatski sukob: Livno'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Stjepan Fridl'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Pipin Landenski'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Centri za kulturu Grada Zagreba'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Adna Bakija'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kraljevina Ugarska u dvojnoj monarhiji'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Pitanje naziva bošnjačkog jezika'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "nacrt" }}, ['Anica Kovačič'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Zlatan Martinis'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Istina o sreći'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Umijeće življenja'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Izgubljena vila'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Krvava zemlja'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Sablja (roman)'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Sandokane, platit ćeš!'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Tko se boji lika još (roman)'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dr. Nikola Milojević'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Paula Eleta Barišić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "nacrt" }}, ['Operater'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['TereT'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Most preko Foše u Trogiru'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Arhijerejsko namjesništvo vukovarsko'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ante Čatlak'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Osvoji Jadran'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ostaci zvuka'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Privredne krize'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Razvoj računalnih mreža (Internet)'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Skupljena baština'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Solčak Toka'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Strateško planiranje'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vrijednost robe'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Štete od divljači u prometu'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Teatro Nobile'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Tomislav Tomić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Velike civilizacije život, mit i umjetnost'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Tomislav Žižić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pokora (performans)'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Prodaja i oblikovanje cijena'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Luka Rajić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hippocampus debelius'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ana Majdak'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Gea Gojak'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dalmatinska glazba'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Genocid nad crnogorcima 1918-1929'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski komputisti'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Juha od prokulica'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Edin Glogić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Reflektiranje seizmičkih valova'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Reliable Server Pooling'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nenad Katnić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Doktor strojarstva'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Tvornica keksa i vafla Lasta'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Mato Jakobović'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Seneca Indijanci'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Finag'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Zeko-Pivač'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Darovanje nekretnine'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Knjižnica isusovačkog kolegija u Rijeci'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Timoteo Crnković'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis sarajevskih nogometnih klubova'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Prvi hrvatski kečeri'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Euchee'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Uchee'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Uchean'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Juči (jezična porodica)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Caddo (jezična porodica)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Caddo jezik'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Macro-Siouan'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Macro-Siouan'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Makro-siouanski jezici'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Uchean'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Teppo'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nikica Gilić'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Bijela (Karinsko more)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Andrea Petrek'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['One misle da smo male (roman)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Akademski bonton'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ave, OsEconomia!'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vilijun'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vilikon'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Auron'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Az (roman)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Bizarij'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Krijesnici'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Alemperkina kazivanja'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Atanor'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Alikvot'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Antiatlas'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ars Eugenium'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['OSvojski'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Ekonomijana'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Kreativna riznica'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hepening Vilijun'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Cherrica'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Disocactus &#39;Smithii&#39;'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ijoid narodi'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Wigwassing'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Danijel (zadarski graditelj)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Broj 1 inozemni singlovi 2009. (Hrvatska)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Broj 1 inozemni singlovi 2010. (Hrvatska)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Stanko Dodig'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Bernard Dukić'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Albino Jović'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nikola Milojević'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ludvig dizajn'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Bratislav Živković (vojnik)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski prefiksi'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Lustracija u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Võro (jezik)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Numen'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Sve što niste znali o Krešimiru'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Zlatna Liga (nogomet)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Petar Kalinić'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mark Maret'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nacionalni program djelovanja za mlade'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['O, tempora!'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Folklorna skupina Bilje'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Daniel Radeta'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Meri Gotovac'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Bojan Anđelković'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvoje Raguž'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Broj 1 singlovi (Hrvatska)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Macro-Siouan jezici'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Sijuksi'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Oceti Shakowin'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Sijuksi Indijanci'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dječji doplatak'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Božićna (pjesma BrudBBB-a)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hana rodić'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Toroczkai László'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Filip Tripov Radimir'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Financijski pokazatelji'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mladen Garašić'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Božena Griner'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Higijena opreme u proizvodnji hrane'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Klinički opisi sindroma kroničnog umora'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Narodi Mezopotamije'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Nastović'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Sastav i podjela atmosfere'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Snaga struje i električna energija'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Goran Guksić'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Večernja škola filozofije'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['LOZZ'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Odri Ribarović'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Buča Potok'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Josip Batinić'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Niko Kličan'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Matej Stoprd'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Palača Becadelli'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vrbovac, Bosna i Hercegovina'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Sorikomorfa'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['NK Tornado Lipa'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Olynthia Natura'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Župa Cer'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Leonardo Štimac'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Albin Muslić'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Suradnik:Nepoznati Korisnik'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Šiško'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vanda'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Lavica (pjesma)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Trioxx'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Slovna reforma Ljudevita Gaja'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Amra Imširagić'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Narodi:etnolingvistička klasifikacija naroda svijeta'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Smidovich'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Međunarodna škola HARFA'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Terrakom'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vlatko Lakošeljac'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Srpski svet'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Velikosrpska propaganda'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Humanizam (filozofija)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Antički lančić'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Tena Arapović'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Kultni filmovi'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Kasni modernizam'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['KK Vučići Zagreb'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Com.2.jpg'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "novo" }}, ['Skriveni kurikulum'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Najveće kulture svijeta'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Povijest i kultura Hrvata kroz 1000 godina – Od Velikih seoba do 18. stoljeća'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Seleće pčelarenje'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kremasti med'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Livadni med'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Šegedin'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Vaterpolski klub Veteran &#39;70'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Matko (časopis)'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dugoselska kronika'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Mario Mandarić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Dupilo (pleme)'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Cindori'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vicente Batistic'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Slađan Ćosić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Dragan Grims'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Wikipedija:Međuprojektna saradnja'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Begovi Begzadići'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatska na mučilištu'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kraj programa'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Naida Seebauer'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Igor Plavšić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Anto Batinić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nu Street Food'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Serafski zvuci'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Armin Stifler'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Gaudencije Ivančić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Miro Relota'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Klapa Bibinje'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Klapa Bilice'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Klapa Chorus croaticus'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Klapa Luka Ploče'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Klapa Certissa'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Klapa Subrenum'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Klapa Versi'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Enes Zulić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivančić (plemstvo)'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Konsolidacija drveta'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Katarina Miličević'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Duumvir'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nicusor Dan'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Josip Zvonimir Bošnjaković'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Orion (bend)'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Bista Kardinala Alojzija Stepinca u Koblenzu'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Josip Vukojević'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Ciprijan Brkić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Joakim Trogrančić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vinko Pavić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Juro Vuletić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Stanko Vasilj'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Antonio Tuta'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivica Maček'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Eko Eko'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "nacrt" }}, ['Dragomir Sundać'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivo Bagarić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ratimir Kordić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ćacilend'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Wikipedija:HrW inicijativa/20 GODINA OOMa'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Yasmina Sandoz'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vlatka Planina'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Vesna Jurić-Rukavina'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mili Dueli'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Poduzetnički inkubator Osvit'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Portal hrvatske rječničke baštine'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Robert Marušić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marin Karačić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatska družba povjesničara Dr. Rudolf Horvat'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pokolj na Biokovu 23. svibnja 1948.'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Partizanski poslijeratni zločini u Mrtvom jarku kod Suhopolja'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Josip Zen Ze-Kiun'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kevin Farell'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Zoran Matutinović'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Jakov Jurjević'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Aleksandar Oršić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mario Pinjuh'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nika ilčić'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mario Bajo'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kompare'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Branimir Turković'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Branko Marić'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Bruno Raspudić'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Petar Brkljačić'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Renato Vrban'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Porotokracija'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Petar Matetić'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Aleksandar Vukosavljević'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Wikipedija:Objašnjenje za isticanje Hrvatske'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Wikipedija:Trajno zaštićeni članci'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Istina'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Nemanja Parabucki'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski glas Berlin'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Roland Schweitzer'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nabava.net'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Suradnik:Kubura/Hajdučka Republika Mijata Tomića'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['DUMP Udruga mladih programera'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "ZADRŽANO" }}, ['Ivona Dragaš Bilogrević'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Franjo Marinović'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Tomo Salatić'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Radio Vrbovec'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Roman Korzeń'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Angry Grandpa'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Natko Štiglić'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivanka Škrabec Novak'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Dračevo'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Lonjsko-ilovska zavala'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pop Mart'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['In Vivo (sastav)'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Župa Svete Obitelji u Slavonskom Brodu'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Miljenko Bratoš'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Simfonija br. 8 (Mahler)'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['David Woodard'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Czamalpur'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Red Boys Mladost'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Midtown (Appendix)'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Džamalpur'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Anna Tertel'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pasha Technique'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Laura Gnjatović'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Aleksandar Bjelovuk'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Suradnik:Aradic-es/genocidi u burundiju/'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Tomislav Kukec'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Lošinj (film)'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Alumni klub Zdravstvenog veleučilišta'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Izraelsko-sirijski sukob (2025)'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pazdigrad (Split)'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Alternativa za Hrvatsku'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Zeleni Istre'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Autohtona hrvatska seljačka stranka'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivica Kljajić'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Predložak:Članak u izradi'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Predložak:Obavijesni okvir'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Gestlife Surrogacy'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Svjetlana Marijon'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "nacrt" }}, ['Coolins'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Veseljko vidovoć'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski jezični unitarizam'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatska kulturnopovijesna i suvremena ekumena'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Procesna fizika'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Socijalistička partija Hrvatske – lijeva alternativa'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Jugoslavenska komunistička historiografija'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Henrik V., kralj Francuske'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Filip VII., kralj Francuza'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Valentin Hegol'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Rashrvaćivanje'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "zadržano" }}, ['Richard Saringer'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Zračna luka Vyškov'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vicko Vrdoljak'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Gej muškarac'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "zadržano" }}, ['Bejbe'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Iva i Gloria'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Na dnu oceana postoje neki svjetovi'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mala ivanjska krijesnica'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivanjska krijesnica'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Phengodidae'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['NK Utrina Zagreb'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Samir Avdić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Stefany Žužić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Slavonija 1'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Naša kućica, naša slobodica'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['ŽNK Zagreb 041'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "zadržano" }}, ['Hrvatski rukometni portal'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Slavonija 2'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Prolom voda'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Demokratski HSS'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "zadržano" }}, ['Caplan Artificial'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Aircash'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "nacrt" }}, ['Arrivelli'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ante Čovo'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pokolj fratara u Hercegovini'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "nacrt" }}, ['Teorija grupa'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Filip Škobalj'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Crkva sv. Kasijana u Sukošanu'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['NK Hrvoje Banja Luka'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Theology and Philosophy of Education (znanstveni časopis)'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Josip Dujmović (franjevac)'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Arslan Dučić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ranka Eisenhauer'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marko Markanović'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Gej ikona'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Svatopluk'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hollow Knight: Silksong'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Suspilne'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Stvaranje punka u splitu'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Pongračić Mala Subotica'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Louis Brus'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Krešimir Veselić'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vahid Osmanović'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Jakšić (kipar)'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Moosa Mostafa'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['13. domobranska pukovnija HV'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['14. domobranska pukovnija HV'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['10. domobranska pukovnija HV'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Giannino Castiglioni'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis poginulih branitelja u Domovinskom ratu'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Jonke.jpg'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nagrada Ljudevit Jonke'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Srbofili'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Najman Konferencije'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Autobusna linija br. 167 u Zagrebu'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Gradonačelnici za djecu'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['UMA'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Graham Wale'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nymadema'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Trajni kolač'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Drvo života (biljka)'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatsko ime u Bosni i Hercegovini'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dinamova zaklada Nema predaje'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "zadržano" }}, ['Mirko Šikeždi'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Billy Vigar (nogometaš)'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ada (Topčić Polje)'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "zadržano" }}, ['Janko Strižić'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "zadržano" }}, ['Roko Švoger'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hokejski klub INA'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "zadržano" }}, ['Osječki skauti'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Vidam Trade'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Obavijesti-hr'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nanbudo'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kruhceps'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Blaž Mađer'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Crni Cerak'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "zadržano" }}, ['Aleksander Cepuš'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Damir Ludvig'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mae Ouimun Boonsai'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mae'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Tomislav Čale'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Felix Scwarcenberg'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Lin Shemu'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marcelo Caetano'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Sulejman Nuhić'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Wii U'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "zadržano" }}, ['Marija Aragonska, kći Jakova II.'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Izabela Francuska (1241. – 1271.)'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['DiscoverCars'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['30. stoljeće'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['29. stoljeće'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['28. stoljeće'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['27. stoljeće'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['26. stoljeće'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Drito iz Arene'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Rekli su nam da neće preživjeti'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['BBK T-REX'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kay Rebber Foote'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Eric André'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis iranskih članaka'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Izum laganja'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Sukob Egipta i Etiopije oko Nila'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Zdenko Grgić'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pedro Abreu (gitarist)'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dan hrvatskog drega'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Franjo Radošević'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Natoli'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Zidar Betonsky'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['NK Elektroprijenos Split'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Katja Rožmarić'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Travaš Saša &#38; Band Protuhe'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Muhammad Qasim bin Abdul Karim'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivica prižmić'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Zoran Ukić'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Osnovna škola Sveti Križ Začretje'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Korablja (roman)'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Predrag Figenwald'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Silvija Mutić'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Barišić'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marijana Kužina'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Salonamed'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Lara Demarin'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Geoffrey, sin Henrika II.'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Goran Kovačević - Gorn'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Trgovački kompleks Savelovski'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Synlab'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kamila Beregszásziová'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Male noćne more II'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "zadržano" }}, ['Dvornikov'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "zadržano" }}, ['Ermesinde'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "novo" }}, ['Večernji akt'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Museo Castiglioni'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Tommaso Panizza'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Josip Grabovac'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "nacrt" }}, ['Brzi putnički brod'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Koprivničko-križevački županijski nogometni savez'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "zadržano" }}, ['Zdenko Vazdar'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hír TV'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ujedinjeni protiv fašizma'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Popis malonogometnih turnira u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "novo" }}, ['Jerolim Matković'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Lake Fest'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "zadržano" }}, ['Rahid Ulusel'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nontrinitarizam'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['BK Sljeme'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "nacrt" }}, ['Amedeo Natoli'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['NK Spalato'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "novo" }}, ['Željko Burcar'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Upravljanje objektima'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Šumnik'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "zadržano" }}, ['Etničke grupe Hrvatske'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Lavica'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['NK Metalac Vareš'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "zadržano" }}, ['NK Mladi radnik Vareš'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "zadržano" }}, ['Viale Bligny'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Zsófia Szerafin'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ružica Vukovac'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Javna tajna'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Axel Luttenberger'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dunst'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nina Krajnik'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['FIFA-ina Nagrada za mir'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "zadržano" }}, ['Jakov Jozinović'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['LILI'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Piacenza (pokrajina)'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Sekundarni softver'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Angelina Banović-Markovska'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['PPN Grdani'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatska škola preživljavanja i outdoor-a'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dušan Bekar'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Srdačno vaši'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "zadržano" }}, ['Zvonimir Ivković'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kronologija Domovinskog rata: siječanj 1992.'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "zadržano" }}, ['Mirko Markov Mikas'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "novo" }}, ['Mario Perković'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Tekuće staklo'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Curt O. Schaller'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "zadržano" }}, ['Ivan Goldstein'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Svelte'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis osoba'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "zadržano" }}, ['Vinka Letica'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Virovski Crnac'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vodatel'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "novo" }}, ['Nije mi 22'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "novo" }}, ['Šestoknjižje'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "zadržano" }}, ['Boško Beuk'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Predložak:Hrvatski nogometni klubovi osnovani prije završetka Prvog svjetskog rata'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "novo" }}, ['Tihomir Lešić'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "novo" }}, ['Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija, Norveška i Švedska 2020. – sastavi momčadi'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis poznatih osoba iz Karlovca'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Matko Moslavac'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Luka Moslavac'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "novo" }}, ['Nimco Brands &#38; Liqueurs'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Infiesto (Film, 2023.)'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Tomislav Ribić'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "novo" }}, ['Tomislav Banovac'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Mladen Vukorepa'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Alix'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Nedjeljko Jusup'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "novo" }}, ['Arak (piće)'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Tea Barbie'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Stanica Dyckman Street (IND Osma avenija linija)'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Vladimir Grebenar'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Potok Mahala'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Zora Heger'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Gospodarska zona Brdo'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['ZeCroatianGuy'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['ZeCroatianGuy (ENG)'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Air mihalija'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['ĐanoTrade'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Općina Solin (povijesna općina)'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Josip Džijan'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Baccara'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['Balkanska turneja 2026'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Bruno Hranić'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Lima Len'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "novo" }}, ['Josip Ivanković'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Bruno Hranić'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Nuxgame'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Osnovna škola Galdovo'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Jakša Raguž'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['Goran Vinčić'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "novo" }}, ['29. siječnja u Drugom svjetskom ratu'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "novo" }}, ['Hrvatski holokaust'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Kako su komunisti osvojili vlast: 1944. – 1946.'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Klis-Varoš'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Igor Janev'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Meta-Dijalektika'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Tito, konačni pad'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Feniks podno Velebita'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Claustra'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Dečki iz Rakitja'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Tea Hatadi'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatska, ljubavi moja'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Jean Michel Alfred Vacant'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Hayden Christensen'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['Đuro Šporer'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "novo" }}, ['Gospin dom'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "novo" }}, ['Zvonimir Vučković'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "zadržano" }}, ['Putokaz za Afriku'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "novo" }}, ['Dodatak:Abecedni popis tankera: B'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Prostoria'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Kongres (bend)'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Škalniški'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Josip Ivanković (skladatelj)'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Gashi (pleme)'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "novo" }}, ['Operacija Plavi'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Nada Šakić'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Franjevački samostan i crkva Presvetog Trojstva u Karlovcu'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Izlet (Braća Kumerle)'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Patrik Prnjak'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Domagoj Ćorić'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "novo" }}, ['1. STRD PZO Bjelovar'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Pavo Gagulić'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "novo" }}, ['NK Mosor Klis-Kosa'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "novo" }}, ['Dunkin donuts'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Galerija Događanja'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "novo" }}, ['Joža Batalekov'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Lana Mandarić'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "novo" }}, ['Bogdan Stanojevic'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Ruthless Records'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Davor Vidiš'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "novo" }}, ['Petar Ćurić'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "novo" }}, ['Suradnik:SEO4F'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Tartajun'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "novo" }}, ['SD Crvena zvezda'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "novo" }}, ['Spašavanje Bikini botoma: Lunin film'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['UK Sqft'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Dejan Davidovac'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "novo" }}, ['Həmidə Ömərova'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Teuta Lea Stojaković'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Patrik Vidaković'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['StreetGainZ'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Tea Ljubešić'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Samoborsko prigorje'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "novo" }}, ['Makedonski karaman'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "zadržano" }}, ['Carlotta Sesjak'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Polje (Dugi otok)'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Indonesia Raya (vijesti)'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['José Jesús Villa Pelayo'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "novo" }}, ['Marijana banovac'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Silva Kalčić'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "novo" }}, ['Stajalište Vlade Gotovca o Josipu Brozu Titu'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Josip Čolić'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Marojević'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Marević'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "novo" }}, ['Poljička cesta (Split)'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Frankokovacevic'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Igor Baksa'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Dražen Kocijan Kocka'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "novo" }}, ['Heda Dubac Šohaj'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "novo" }}, ['Crovizija 1992.'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "novo" }}, ['Hrvatska udruga sap korisnika'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "novo" }}, ['Homura Akemi'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Ivana Franke'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "novo" }}, ['Szczepan Sadurski'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "novo" }}, ['Ana Mutevelić'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Hmiljnik (Ukrajina)'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Slavenski kalendar'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "novo" }}, ['Marko Kovačević'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "novo" }}, ['Davcast'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "novo" }} } return rob d0f6wimq8u1dc47tddzk1msbmz4qdtr 3 776436 7427606 7396310 2026-04-10T12:57:55Z Miholovac1 344959 /* Miholovac1 – upit (14:57, 10. travnja 2026.) */ novi odlomak 7427606 wikitext text/x-wiki [[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925/2022. – 2023.|2022. – 2023.]] | [[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925/2024.|2024.]] | [[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|2025.]] ---- {{uvodni tečaj}} '''Croatia 925''', dobro došli na '''[[Wikipedija|Wikipediju]] na [[hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]]''' – slobodnu [[enciklopedija|enciklopediju]]! Pozivamo Vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije započete 16. veljače 2003. godine. Molimo Vas, upoznajte se s osnovnim načelima Wikipedije: : [[Wikipedija:Pet_stupova_Wikipedije|'''Pet stupova Wikipedije''']] − što je i na čemu se temelji Wikipedija : [[Wikipedija:Provjerljivost|'''Izvori i provjerljivost''']] − kako uspješno činiti Wikipediju boljom : [[Wikipedija:Slike|'''Slike''']] − kakve slike smijete postavljati na Wikipediju. Uređivanje možete vježbati na [[Wikipedija:Stranica za vježbanje|'''stranici za vježbanje''']]. U slučaju da Vam zatreba pomoć javite se dodijeljenom mentoru ili postavite pitanje u [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]]; odgovor će brzo stići. Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, a komentare na [[Wikipedija:Stranice za razgovor|stranicama za razgovor]], suradničkim stranicama i [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]] potpisujte tako da na alatnoj traci izaberete [[Slika:Signature_icon.png]] ili [[Slika:OOjs UI icon signature-ltr.svg|20px]] ili tako da napišete četiri tilde, što kod uređivanja izgleda ovako '''<nowiki>~~~~</nowiki>'''. <br> Svoju suradničku stranicu imena »[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Suradnik:Croatia 925]]« možete uređivati po želji, u skladu s [[Wikipedija:Suradnička stranica|pravilima uređivanja suradničke stranice]]. Možete je popuniti [[Wikipedija:Suradnički okvirići|suradničkim okvirima]] i upisati nazive članaka koje ste započeli ili namjeravate stvoriti. Molimo Vas, '''ne stavljajte [[Wikipedija:Kršenje autorskih prava|radove zaštićene autorskim pravima]]''' bez dopuštenja! Nemojte izravno kopirati sadržaje s drugih internetskih stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili ga jednostavno dodajte [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja|ovdje]], a to obvezno napravite prije nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Svi doprinosi Wikipediji pod licencijom su [http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/hr/ Creative Commons: Imenuj autora/Dijeli pod istim uvjetima]. Ako ne želite da se Vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete sav sadržaj sami napisati, najbolje prepričavajući sadržaj vjerodostojnih izvora, ili ćete ga prepisati iz nečeg što je u [[javno vlasništvo|javnom vlasništvu]] ili pod sličnom slobodnom licencijom, uvijek navodeći izvore. '''If you don't speak Croatian''': This is a welcome message sent to new users of the Croatian Wikipedia. Još jednom, dobro došli! –[[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:30, 9. kolovoza 2022. (CEST) == Bibliografija i literatura == Prepoznao sam ''starog prijatelja'' u sažetku [[Special:Diff/7097423/7097424]]. Imali smo prije par godina i raspravu o tim podnaslovima, a ja bih primijetio da se ljudi uglavnom vode opisima tih termina u rjecnik.hr i hjp.znanje.hr: bibliografija je opći popis (ili izbor) publikacija o temi, a literatura ono od bibliografije što je stvarno iskorišteno u članku. U slučaju koji si mijenjao mislim da smo na pola puta pa ne znam što je (zasad) bolje – tebi na razmišljanje. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 15:35, 2. siječnja 2025. (CET) :@[[Suradnik:Ponor|Ponor]]: Gledam u 7. stranicu [http://haw.nsk.hr/arhiva/vol2018/7474/78700/www.hrstud.unizg.hr/images/50014310/Citiranje_parafraziranje_i_upucivanje_na_izvor_e_skripta.pdf ovog] i vidim »bibliografski izvor« i »bibliografska jedinica«, ali ne vidim »''literaturni'' izvor/jedinica«. [https://www.google.com/search?q=bibliografija&client=firefox-b-m&sca_esv=efe6d24389f8b041&ei=I6t2Z6vjKMv97_UPvdeh4QY&oq=bibliografija&gs_lp=EhNtb2JpbGUtZ3dzLXdpei1zZXJwIg1iaWJsaW9ncmFmaWphMgUQABiABDIFEAAYgAQyBRAAGIAEMgUQABiABDIFEAAYgAQyBRAAGIAEMgUQABiABDIFEAAYgARIvxtQrw1YsBpwBHgAkAEBmAGPAaAB1w2qAQQwLjE0uAEDyAEA-AEBmAIRoALBDagCD8ICChAAGLADGNYEGEfCAhYQLhiABBiwAxhDGMcBGIoFGI4FGK8BwgINEAAYgAQYsAMYQxiKBcICChAAGAMY6gIYjwHCAgoQLhgDGOoCGI8BwgILEAAYgAQYsQMYgwHCAggQABiABBixA8ICDhAAGIAEGLEDGIMBGIoFwgIKEAAYgAQYQxiKBcICDhAuGIAEGLEDGNEDGMcBwgIIEC4YgAQYsQPCAhEQLhiABBixAxiDARjHARivAcICCxAAGIAEGJIDGIoFwgINEAAYgAQYQxjJAxiKBcICDhAuGIAEGJIDGMcBGK8BmAML8QXBrypVRM8euYgGAZAGDJIHBDQuMTOgB9JR Bibliografija] mi se nekako činila boljom za naslov tog odlomka. [[Literatura]] je na Wikipediji preusmjeravanje na [[Književnost]]. (Usp. [https://www.enciklopedija.hr/clanak/literatura Literatura] i [https://www.enciklopedija.hr/clanak/bibliografija Bibliografija] na HE.) :''Duboko'' sam razmišljao o tome prošle godine, a i dalje se mislim. Jel imamo neki konsenzus o tome (puno si duže ovdje od mene)? — [[User:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#00246B;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[User talk:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#408EC6;">'''(razgovor)'''</span>]]</small> 16:20, 2. siječnja 2025. (CET) ::Znaš naše rasprave – puno pisanja, rijetko zaključak: [[Wikipedija:Kafić/Arhiv_2022_1#c-Argo_Navis-2022-01-12T16:31:00.000Z-Izvori,_citati_i_reference|Kafić 2022]]. Vidi i [[WP:Literatura]]. ::Janović tvrdi Bibliografija ≈ Literatura. Dva rječnika su složna što je što, sada sam to dodao u [[Special:Diff/7030871/7097436]]. Mislim da ti se "bibliografska jedinica" odnosi na disciplinu imena [[bibliografija]]; na pravopis.hr stoji [http://pravopis.hr/pravilo/bibliografske-jedinice/87/ ''u *popisu literature* &nbsp; *bibliografske jedinice* navode se…''] ::Eto, to je koliko sam ja uspio shvatiti. Naravno da sam u diplomskom radu ono što je literatura nazvao bibliografijom, ali tada sam bio neuk i mlad :D [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:42, 2. siječnja 2025. (CET) :::@[[Suradnik:Ponor|Ponor]]: Što se tiče [[WP:Literatura]], mislim da je tamo pogrešno stavljen {{tl|Efn}} (služi za bilješku s dodatnim objašnjenjem i sl., ne odnosi se na izvor) umjesto {{tl|Sfn}} (kratka, jednostavna uputa s poveznicom #CITEREF na bibliografski zapis izvora). :::<br>Pročitao sam raspravu iz Kafića 2022. Mislim da je [[Suradnik:Croatia 925/Radionica/Odsjek za pisanje članaka I|ovaj moj budući članak]] dobar primjer (premda nema odlomak »Daljne čitanje«) za raspravu na koju bismo se nadovezali sad: recimo kad bi odlomak »[[Suradnik:Croatia 925/Radionica/Odsjek za pisanje članaka I#Izvori|Izvori]]« (gdje je samo predložak {{tl|Izvori}}, a u članku je korišten {{tl|Sfn}}) preimenovali u »Bilješke«, kako bi se onda nazvao [[Suradnik:Croatia 925/Radionica/Odsjek za pisanje članaka I#Bilješke|ovaj odlomak]] (trenutno se zove »Bilješke«, a u njemu su stvarno bilješke s objašnjenjima; koristio sam {{tl|Fusg}} i {{tl|Fusd}} umjesto {{tl|Efn}})? Odlomak »[[Suradnik:Croatia 925/Radionica/Odsjek za pisanje članaka I#Bibliografija|Bibliografija]]« je trenutno ono što bi trebalo biti »Izvori« ili »Literatura«. Kako bi onda to izveo/li? :::<br>U članku [[Tisućita obljetnica Hrvatskoga Kraljevstva]] onda »Bibliografija« može ostati (barem dok se i oni drugi ne upotrijebe kao izvor u članku). — [[User:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#00246B;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[User talk:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#408EC6;">'''(razgovor)'''</span>]]</small> 17:55, 2. siječnja 2025. (CET) ::::Nisam sad čitao staru raspravu, ali tada smo još vrludali. Meni su Bilješke ovo što i tebi, dodatne napomene. Izvori su nam, rekao bih, ono što dobijemo iz {{tag|ref}} i iz {{tl|sfn}} (uputa na izvor *do na stranicu*). Tvoja Bibliografija nije pogrešna, bilo bi ''pogrešnije'' staviti Literatura ako se sve te jedinice ne koriste kao izvori; ako su ti to sve i izvori, može se staviti Literatura, ali nije to baš tako nužno (malo tko zna razliku). Ukratko: (meni je) sve u redu u tvom budućem članku. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:12, 2. siječnja 2025. (CET) :::::@[[Suradnik:Ponor|Ponor]]: Sve se ''kod mene'' u Bibliografija koristilo kao izvor. Pitao sam te jer si u staroj raspravi napisao: :::::{{Citat|1=Uvijek je dakle '''Izvori''' = '''Literatura''' = '''Popis potpunih bibliografskih jedinica''' navedenih prema hrvatskom pravopisu odn. smjernicama u [[WP:Navođenje izvora]].<br><br>'''Bibliografija''' = '''Daljnje čitanje'''. Tu se stavljaju publikacije koje možda i nisu iskorištene u pisanju članka, ali dobro pokrivaju temu i vrijedne su čitanja.<br><br>(…) Nemam ništa protiv toga da se popis svega što se dodaje predlošcima {{tl|sfn}} (prezime autora i br. stranice) ispisuje u cjelini '''Bilješke'''. Ne '''Izvori''' jer u toj cjelini u svim običnim člancima imamo potpune navode izvora (traži se konzistentnost).}} :::::— [[User:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#00246B;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[User talk:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#408EC6;">'''(razgovor)'''</span>]]</small> 18:33, 2. siječnja 2025. (CET) ::::::Napomene (efn i fus), Bilješke (sfn), Literatura (predlošci Citiranje x, koje se poziva iz sfn), Izvori (sve iz ref), Bibliografija (dođe kao vanjske poveznice)? Bi li tako moglo, nisam pametan? Meni se ne sviđa miješanje napomena i kratkih navoda za izvore (autor, stranica). Nemamo pravilo, i dalje autor bira kako će. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:58, 2. siječnja 2025. (CET) :::::::@[[Suradnik:Ponor|Ponor]]: [[Posebno:Diff/7097558|Ovako]]? Vanjske poveznice su ipak samo tri predloška na tekstove na Wikizvoru. Planirao sam dodati odlomak Daljne čitanje ili Bibliografija ako pronađem štogod dobrog. Sori što ne odgovoram brže. — [[User:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#00246B;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[User talk:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#408EC6;">'''(razgovor)'''</span>]]</small> 19:29, 2. siječnja 2025. (CET) ::::::::Savršeno (što se mene tiče)! Imaš ti tu dosta literature, a pitanje je i je li naša uloga raditi dugačke popise ''bibliografije''. Sigurno već za literaturu izabereš najbolje publikacije. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:34, 2. siječnja 2025. (CET) ::::::::Ima tu samo jedna nezgodna stvar: ako netko doda običnu referencu drito u tekst članka onda će se ona prikazati pod Bilješke, a to su nam u svim drugim člancima Izvori. Nije problem, ne treba cjepidlačiti. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:54, 2. siječnja 2025. (CET) :::::::::@[[Suradnik:Ponor|Ponor]]: Istina. A možda i uhvatim ako/kad netko doda (bit će mi na popisu praćenja). Hvala ti svakako! — [[User:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#00246B;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[User talk:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#408EC6;">'''(razgovor)'''</span>]]</small> 20:02, 2. siječnja 2025. (CET) == [[SUR:Danishcow2233|Danishcow2233]] – upit (16:22, 16. siječnja 2025.) == dobar dan zanima me mogu li napraviti stranicu na wikipediji o sebi --[[Suradnik:Danishcow2233|Danishcow2233]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Danishcow2233|razgovor]])</small> 16:22, 16. siječnja 2025. (CET) == [[SUR:JosipaK|JosipaK]] – upit (12:37, 11. veljače 2025.) == Kako izbrisati uredivanja na stranici a da se ne vidi da sam to stavila --[[Suradnik:JosipaK|JosipaK]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:JosipaK|razgovor]])</small> 12:37, 11. veljače 2025. (CET) :@[[Suradnik:JosipaK|JosipaK]]: Administrator Hijerovit već je sakrio izmjenu. — [[User:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#00246B;">'''Croatia 925'''</span>]] [[User talk:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#408EC6;">'''<small>(razgovor)</small>'''</span>]] 13:08, 11. veljače 2025. (CET) == Molba == Daj me molim te uputi na alat koji koristite prilikom pregledavanja je li članak kopiran od negdje. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 18:58, 20. veljače 2025. (CET) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]]: [https://copyvios.toolforge.org/?lang=hr&project=wikipedia Evo ga]. — [[User:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#00246B;">'''Croatia 925'''</span>]] [[User talk:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#408EC6;">'''<small>(razgovor)</small>'''</span>]] 19:02, 20. veljače 2025. (CET) ::Fala. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 19:10, 20. veljače 2025. (CET) == Premještanja == Ahoj! Samo bih te zamolio da za [[posebno:diff/7126314|ovakva]] premještanja zamoliš nekoga s gumbićima, pogotovo ako izvornu stranicu misliš postaviti za brisanje, čisto zbog atribucije i očuvanja povijesti stranice. Ovako se trebaju ukloniti tvoje izmjene i premjestiti nanovo, što znači da si se bezveze "namučio". :)<br> Imamo i onu [[WP:Zahtjev za premještanje stranice]], pa ako niti jedan od nas gumbeka nije aktivan u trenu (ili ako ne znaš tko bi mogao biti), samo ostavi tamo i bude se premjestilo kad – tad. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Hijerovit|<span style="color:#ad0000">'''Hijérovīt'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Hijerovit|^þⰁ_č]] 13:34, 22. veljače 2025. (CET) :@[[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]]: ''Deal.'' :Da ne pokrećem novu raspravu vezanu za [[Posebno:Diff/7133547]], prema [http://gramatika.hr/pravilo/sastavne-recenice/84/ gramatika.hr] »Ne treba upotrebljavati vezničke parove ''ni... niti'' i ''niti... ni''. Umjesto njih treba upotrebljavati simetrični par ''ni... ni'' (…) ili veznički par ''niti… niti''«. A što se tiče opisa datoteke koji počinje riječju s velikim početnim slovom (koja bi se inače pisala malim, npr. »komunistička«) i završava točkom, jednom se vodila raspravi o opisima datoteka, ne sjećam se gdje, al sjećam se da je @[[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune]] u [[Posebno:Diff/7084594]] prepravio veliko u malo. A sad… — [[User:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#00246B;">'''Croatia 925'''</span>]] [[User talk:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#408EC6;">'''<small>(razgovor)</small>'''</span>]] 15:40, 22. veljače 2025. (CET) ::Je, za veznike sam skužio, zato sam poslao zahvalu. Ne znam zašto već dobro vrijeme živim u zabludi da je suprotno, očito sam krivo povezao i sad se moram sjetit gdje sam sve tako. :P<br>Za datoteke se sjećam [[Razgovor_sa_suradnikom:Hijerovit/2021._–_2024.#Opis_slike|jedne rasprave]], ja sam bio među ''tjerateljima'' malog slova, ali ovo je bila i ostala puna rečenica pa svakako mora velikim. Pritom nisam siguran jesmo li ikad dostigli neki novi konsenzus, ali upitno je da ikad hoćemo. Po meni to nema nekog smisla ispravljati vamo – tamo; mislim da ni u školskim udžbenicima ne brinu o tome puno, a posao je ''at this point'' beskrajan. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Hijerovit|<span style="color:#ad0000">'''Hijérovīt'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Hijerovit|^þⰁ_č]] 16:32, 22. veljače 2025. (CET) == [[SUR:Tmatic01|Tmatic01]] – upit (18:51, 1. ožujka 2025.) == Pozdrav kako prebaciti stranicu iz obično objavljene u nacrt koji svi urednici mogu uređivati --[[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 18:51, 1. ožujka 2025. (CET) :@[[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]]: Članke u [[WP:IMPR|glavnom imenskom prostoru]] svi mogu uređivati. U nacrt idu članci koji ispunjavaju kriterije, ali imaju nedovoljno uređen sadržaj i sl. u toj mjeri da ne može biti u glavnom imenskom prostoru, ali je dovoljno značajan da se ne briše. — [[User:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#00246B;">'''Croatia 925'''</span>]] [[User talk:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#408EC6;">'''<small>(razgovor)</small>'''</span>]] 11:46, 2. ožujka 2025. (CET) == Razglednice i 1000. obljetnica == Imaš li neku ideju kako iskoristiti [https://hrcak.srce.hr/file/391199 ovaj rad] u sklopu članka [[Tisućita obljetnica Hrvatskoga Kraljevstva]]? Ja stvarno nemam nikakve ideje. Možda nekakva sekcija odjek proslave u umjetnosti? Naravno, tada bi trebali tragati još umjetničkih izvora. Da postavimo razglednice u članak? Ne znam je li ih smijemo postaviti, tj. jesu li ušle u javno vlasništvo, pogotovo one anonimnih autora. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:01, 4. ožujka 2025. (CET) :Ako misliš sastaviti nekakvu sekciji o umjestnosti, posluži se s [[Tisućita obljetnica Hrvatskoga Kraljevstva#Obilježavanje]]. Također trebali bi nešto napisati o [[Znameniti i zaslužni Hrvati te pomena vrijedna lica u hrvatskoj povijesti od 925–1925]] i Šišićevom djelu Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara (pogledaj [https://marinknezovic.info/wp-content/uploads/2022/07/povijest_hrvata_u_vrijeme_narodnih_vladara_finalno.pdf prvih nekoliko stranica za dodatnu inspiraciju]). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:30, 4. ožujka 2025. (CET) ::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]], na [https://www.copyright.gov/history/copyright-exhibit/lifecycle/ copyright.gov] piše: ''Generally, for most works created after 1978, protection lasts for the life of the author plus 70 years. For anonymous works, pseudonymous works, or works made for hire, the copyright term is 95 years from the year of first publication or 120 years from creation, whichever comes first.'' Mislim da jedino što se može jest postaviti kod nas pod poštenom uporabom. Ne znam kako tebi, ali meni se čini da ima malo previše datoteka u članku. — [[User:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#00246B;">'''Croatia 925'''</span>]] [[User talk:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#408EC6;">'''<small>(razgovor)</small>'''</span>]] 18:22, 4. ožujka 2025. (CET) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]], ovih dana baš i nemam vremena, ali kad ga budem imao, svakako ću pročitati rad i pokušati napisati štogod. — [[User:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#00246B;">'''Croatia 925'''</span>]] [[User talk:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#408EC6;">'''<small>(razgovor)</small>'''</span>]] 21:00, 4. ožujka 2025. (CET) ::::Zaboravio sam nadodati da bismo toj sekcijimogli dodati i [[Hrvatski narodni vladari u filateliji]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:27, 4. ožujka 2025. (CET) == Pitanje == Ima li neki razlog [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom%3APonor&oldid=prev&diff=7162629 ovom uklanjanju]? <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 18:43, 4. travnja 2025. (CEST) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]], oprosti, nije bilo namjerno. Problem je kod one tipke ''ukloni'' što čim je takneš ukloni promjenu, makar bilo i slučajno. — [[User:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#00246B;">'''Croatia 925'''</span>]] [[User talk:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#408EC6;">'''<small>(razgovor)</small>'''</span>]] 19:00, 4. travnja 2025. (CEST) ::Sve OK. ::Po pitanju tipke: produlji malo fitilj.[[Slika:Rolling on the floor.gif|20px]] <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 19:02, 4. travnja 2025. (CEST) == Carica Marija == Zdravo! Hvala! Ponešto [[Marija Brabantska, rimsko-njemačka carica|naučim]] od Vas. Pretpostavljam da se u susjednim državama koriste »svetim rimskim caricama«. — [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 17:39, 11. travnja 2025. (CEST) == Request for help == Hello my friend, I hope you are well. I spoke to you earlier about an article. Since you are a very professional person and you helped me a lot to create an article in Croatian, I am grateful and I need your help again. I wanted you to translate an article to English for me to help Wikipedia and expand it. Since I did not know English, the only way that came to my mind was you. I would be grateful if you could translate the article [Habib Bahmani], the coach of your country's team, into English. I thank you sincerely and sincerely in advance for your cooperation. regards [[Posebno:Doprinosi/2A01:5EC0:B005:424E:58F9:F2D:E9AA:B679|2A01:5EC0:B005:424E:58F9:F2D:E9AA:B679]] 01:59, 12. travnja 2025. (CEST) == Request for help == Hello my friend, I hope you are well. I spoke to you earlier about an article. Since you are a very professional person and you helped me a lot to create an article in Croatian, I am grateful and I need your help again. I wanted you to translate an article to English for me to help Wikipedia and expand it. Since I did not know English, the only way that came to my mind was you. I would be grateful if you could translate the article [[Habib Bahmani]] the coach of your country's team, into English. I thank you sincerely and sincerely in advance for your cooperation. [[Suradnik:Hami2266|Hami2266]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Hami2266|razgovor]])</small> 02:02, 12. travnja 2025. (CEST) == Novi administrator? == Bog Croatio 925, nadam se da si mi dobro! Što bi odgovorio da te netko pita: Vidiš li sebe kao [[Wikipedija:Administratori|administratora]]? {{?}} Nisi tu od jučer, znam da dubinski razumiješ i cijeniš ovaj projekt, poznaješ pravila i vidim da uvijek pokušavaš postupiti u skladu s pravilima i izbjeći nepotrebne sukobe, pogotovo kada se rasprave zaoštre i kada je smirenost najpotrebnija ([[WP:COOL]]). Smatram da kvalitetnim suradnicima uvijek treba dati priliku i tako ''njegovati ''nečiji potencijal, jer od toga ovaj projekt jedino može imati veliku korist. [[Datoteka:Face-badtooth.svg|20px]] Kao što sam i drugima znao napisati: Wikipedija je svakako (i iznad svega) simpatičan hobi u slobodnom vremenu, a nikako prisila ili dodatna obaveza u životu. Mene bi definitivno veselilo kad bi tvoj odgovor bio pozitivan. Malo razmisli i javi mi što si odlučio, rado ću te predložiti za novog administratora, a sve ostalo odlućuje zajednica. [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] Lijepo te pozdravlja, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#135ECB;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 11:52, 15. travnja 2025. (CEST) :@[[Suradnik:Koreanovsky|Koreanovsky]], prije svega, puno ti hvala na povjerenju i pohvalama. :<br>{{Citat|uvijek pokušavaš (…) izbjeći nepotrebne sukobe, pogotovo kada se rasprave zaoštre i kada je smirenost najpotrebnija}} :Da, ali što se tiče sukoba, nije ''baš uvijek'' bio slučaj… premda, svjestan sam grešaka; nastojim i nastojat ću ne ponoviti ih. :<br>Uglavnom, zašto ne? »Nije to ništa posebno.« Vrijedi pokušati pa što bude – bude, zajednica odlučuje. Također, dobro mi došli dodatni alati (brisanje stranica, premještanje stranice na postojeće preusmjeravanje i dr.). :Bez obzira na ishod, vrijedno je pokušati i čuti kritike ostalih suradnika koje će mi kasnije biti naputci za poboljšanje. :<br>Tako da – '''prihvaćam'''. :<br>P.S. Nisam mislio da ću ikada biti predložen za admina pa nisam ni proučavao administratorske ''posliće'' (što me sad čeka). — [[User:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#00246B;">'''Croatia 925'''</span>]] [[User talk:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#408EC6;">'''<small>(razgovor)</small>'''</span>]] 13:51, 17. travnja 2025. (CEST) ::@[[Suradnik:Croatia 925|Croatia 925]], hvala tebi! :-) ::Jedino te još molim da i [[Wikipedija:Administratori/Prijedlozi za administratore/Croatia 925#Prihvaćanje kandidature|''službeno'' prihvatiš kandidaturu]]. ::Pozz, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#135ECB;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 18:51, 17. travnja 2025. (CEST) :::PS: Budi bez brige. Svi smo mi dragovoljci u slobodnom vremenu, Wikipedija nije prisila ili dodatna obaveza. Kako ide ona poslovica? Nitko se nije učen rodio. ;-) :::Postoji uvodni tečaj i priručnik za administratore, a isto tako i nekoliko pomoćnih eseja. :-) [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#135ECB;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 18:54, 17. travnja 2025. (CEST) Draga Kroacijo, od srca ti čestitam na administratorskom statusu! [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] Nažalost, zbog obaveza nisam stigao sudjelovati u glasanju, ali ionako bih bio za – kao i svi ostali koji su glasali. Pozdravljam tvoj dolazak u Wikizrinjevac i želim ti mnogo sreće i uspjeha u novome ruhu! [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]] —[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 19:21, 24. travnja 2025. (CEST) :@[[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune, the Mystic]]: Zahvaljujem! — [[User:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#00246B;">'''Croatia 925'''</span>]] [[User talk:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#408EC6;">'''<small>(razgovor)</small>'''</span>]] 19:58, 24. travnja 2025. (CEST) ::Pridružujem se čestitkama! [[Datoteka:Face-badtooth.svg|20px]] Moj ti je savjet za pročitaš [[Wikipedija:Priručnik za administratore|priručnik za administratore]] i [[Wikipedija:Na pažnju administratorima/Tečaj za administratore|NPA-tečaj]], ali nemoj zaboraviti jedno: Od nikoga se ne očekuje da poznaje baš svako pravilo ovog projekta. [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] Ako zapne, slobodno se javi! Stojim na raspolaganju za sva pitanja! [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]] [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#135ECB;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 23:35, 24. travnja 2025. (CEST) :::@[[Suradnik:Koreanovsky|Koreanovsky]]: Hvala ti! Kad si već tu, dobio sam mail od Matice da je logotip 1100. obljetnice pod licencom CC BY-ND 4.0. Dakle, možemo ga koristiti i kao ikonu, kao logo Wikiprojekta, u drugim člancima itd. — [[User:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#00246B;">'''Croatia 925'''</span>]] [[User talk:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#408EC6;">'''<small>(razgovor)</small>'''</span>]] 17:17, 25. travnja 2025. (CEST) ::::Postoji li poveznica na kojoj se jasno vidi da je logo tako licenciran? :-) [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#135ECB;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 20:03, 25. travnja 2025. (CEST) @[[Suradnik:Koreanovsky|Koreanovsky]]: Izgleda da ne postoji. No, dobio sam mail od samog autora: <hr> Poštovani, korištenje logotipa 1100 g. Hrvatskoga Kraljevstva moguće je pod uvjetima slijedeće licence: {{Quote box| <center>'''CC BY-ND 4.0'''</center> <br>'''Creative Commons Attribution-NoDerivatives 4.0 International''' <br>This licence requires that reusers give credit to the creator. It allows reusers to copy and distribute the material in any medium or format in unadapted form only, even for commercial purposes. <br>'''BY:''' Credit must been given to you, the creator. <br>'''ND:''' No derivatives or adaptation of your work are permitted. }} Svi grafički formati te podaci o autoru dostupni su na linku: https://www.matica.hr/novosti/besplatno-preuzmite-logo-obiljezavanja-1100-godina-hrvatskoga-kraljevstva-406/ Nadam se da će Vam dostupni biti od koristi. Pozdrav Željko Podoreški<br><small>''voditelj službe''</small> '''MATICA HRVATSKA'''<br><small>'''''Komercijalno-tehnička služba'''''</small> <hr> — [[User:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#00246B;">'''Croatia 925'''</span>]] [[User talk:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#408EC6;">'''<small>(razgovor)</small>'''</span>]] 20:47, 25. travnja 2025. (CEST) :@[[Suradnik:Ivi104|Ivi104]], molim te baci oko na odgovor, je li to treba proslijediti na '''info-hr@wikimedia.org'''? [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#135ECB;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 21:14, 25. travnja 2025. (CEST) ::Pridružujem se čestitkama! Nažalost, sve slike licencirane pod ''-ND'' '''ne smijemo koristiti''' (vidi [[:c:Commons:Licensing#Forbidden_licenses]]). —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 21:38, 25. travnja 2025. (CEST) :::@[[Suradnik:Ivi104|Ivi104]], hvala ti na brzom odgovoru. Vratio sam prethodnu [[:Datoteka:Logo 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva.jpeg|(lokalnu) datoteku]] (@[[Suradnik:Croatia 925|Croatia 925]], možeš li samo vratiti predložak za licenciju i sl.)? Onu na commonsu moramo predložiti za [[WP:BB]], nažalost. [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#135ECB;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 22:22, 25. travnja 2025. (CEST) ::::@[[Suradnik:Koreanovsky|Koreanovsky]], šteta. Vratio sam. — [[User:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#00246B;">'''Croatia 925'''</span>]] [[User talk:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#408EC6;">'''<small>(razgovor)</small>'''</span>]] 23:01, 25. travnja 2025. (CEST) == ''Tko se lača mati…'' == …A kako si ga se ti već revno ''matio'' (čestitam!), preporučam pogledati u novi, [[slika:Noto Emoji v2.034 2728.svg|20px]]administratorski[[slika:Noto Emoji v2.034 2728.svg|20px]] odjeljak [[Posebno:Postavke#mw-prefsection-gadgets|dodataka]], posebice ovog "Čist komentar kod brisanja". ;) Evidencija nam je s tim urednija i fokusiranija bez truda oko brisanja sažetka. Time imaš i manje posla ako sadržaj ne bi trebao ostati javno vidljiv (npr. kod vandalizama s naslovom tipa "Najgluplji tupson u Zagrebu" i elaboracijom u tekstu). {{small|Kad takve vandalizme već spominjem, natuknut ću da imaš i opciju skrivanja stavki u [[Posebno:Evidencije|evidenciji brisanja]] za slučajeve kad sâm naslov sadrži osobne podatke koji nikako ne bi smjeli ostati dostupni.}} <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Hijerovit|<span style="color:#ad0000">'''Hijérovīt'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Hijerovit|^þⰁ_č]] 18:28, 25. travnja 2025. (CEST) :Croatio, čestitam ti na administratorskom statusu! Pozdrav, [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 20:30, 25. travnja 2025. (CEST) == [[SUR:Tmatic01|Tmatic01]] – upit (11:52, 3. svibnja 2025.) == Pozz, kako koristiti.svg slike u infookvirima --[[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 11:52, 3. svibnja 2025. (CEST) :@[[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]]: Datoteka prije svega mora biti postavljena na Wikipediji ili na Commonsu. Najčešće se naziv datoteke (bez onog „Datoteka:”/„File:”/„Slika:”) jednostavno upiše ili copy-pastea u parametar za sliku, npr. [[:Datoteka:Flag of Croatia.svg|Flag of Croatia.svg]]. Postoji li konkretni infookvir (i parametar istog) na koji mislite? — [[User:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#00246B;">'''Croatia 925'''</span>]] [[User talk:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#408EC6;">'''<small>(razgovor)</small>'''</span>]] 12:41, 3. svibnja 2025. (CEST) ::Napisao sam članke o nogometnim klubovima, da budem precizniji o Sheffield Wednesdayu i Tigresu. Želim dodati slike koje su korištene na engleskoj wikipediji ali kada dodam ne izlazi slika nego samo tekst kao File:Tigres UANL logo (crest).svg [[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 12:46, 3. svibnja 2025. (CEST) :::@[[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]]: To je zato što datoteka nije postavljena kod nas na hrwiki. Problem s tom datotekom je što taj logo nije slobodan za korištenje (zaštićen je autorskim pravima). Na enwiki su ga postavili pod poštenom uporabom (dimenzije moraju biti manje od 300×300). Inače, podešavati dimenzije slike može se, primjerice, na stranici [https://imageresizer.com/ imageresizer.com]. Datoteke se mogu postaviti putem stranice [[Posebno:Postavi datoteku]] (tamo su i upute za isto). Ja sam postavio dotični logo i dodao ga u članak u izmjeni [[Posebno:Diff/7198076|7198076]]. — [[User:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#00246B;">'''Croatia 925'''</span>]] [[User talk:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#408EC6;">'''<small>(razgovor)</small>'''</span>]] 13:22, 3. svibnja 2025. (CEST) == Brisanje ASCII preusmjerenja == Bok! Najprije, čestitke na administratorskim ovlastima! Primijetio sam da si maloprije izbrisao preusmjerenja [[Wikipedija:Medjuprojektna suradnja]] i [[Wikipedija:Medjuprojektna saradnja]]. Ova dva ASCII preusmjerenja služila bi radi lakše navigacije do stranice inicijative ako korisnik ili korisnica nema postavljenu odgovarajuću tipkovnicu. Stoga vjerjujem da su ona ''korisna'' i treba ih zadržati ''per se''. Stranica koju si naveo u sažetku brisanja ne zabranjuje izričito ovakvu vrstu preusmjerenja. – [[Suradnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa suradnikom:Aca|razgovor]]) 18:26, 5. svibnja 2025. (CEST) :@[[Suradnik:Aca|Aca]]: Zahvaljujem na čestitkama! Nazivi su protivni pravilu [[WP:HRV]] budući da ''medjuprojektna'' i ''saradnja'' nisu riječi hrvatskoga jezika. Prva natuknica u [[WP:PRE#Kada NE koristiti preusmjeravanje]]: :{{Citat|Lako je upasti u zamku: ako za svaki pojam stavimo na sve moguće varijante naziva 5-6 preusmjeravanja '''(nazivi bez dijakritičkih znakova, anglizmi i druge tuđice, pravopisne i ine greške)''', onda ćemo biti sigurni da će svatko lako pronaći stranicu. No previše preusmjeravanja treba izbjegavati, jer kad smo vidjeli u "Općoj enciklopediji" gomilu naputaka "Vidi ovamo"? Tako preusmjeravanje valja rabiti u situacijama navedenim gore, a suvišna preusmjeravanja biti će brisana.}} :— [[User:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#00246B;">'''Croatia 925'''</span>]] [[User talk:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#408EC6;">'''<small>(razgovor)</small>'''</span>]] 20:09, 5. svibnja 2025. (CEST) ::@[[Suradnik:Croatia 925|Croatia 925]]: Ali preusmjerenja ne moraju nužno biti u skladu s pravilom [[WP:HRV]]. Citirano pravilo [[WP:PRE]] u odlomku „Kada koristiti preusmjeravanje” navodi: ::{{citat|Kod korištenja stranih riječi ako postoje hrvatske inačice}} ::Dakle, strane riječi jesu prihvatljve kada su dio službenog imena. ::Inače, ovo nije službeno pravilo o preusmjerenjima, već stranica pomoći (kategorija Pomoć). Također, vrlo je zastarjelo (iz 2006.), tako da gaje potrebno ažurirati i preurediti (jer je trenutačno konfuzno sročeno). – [[Suradnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa suradnikom:Aca|razgovor]]) 20:17, 5. svibnja 2025. (CEST) :::@[[Suradnik:Aca|Aca]]: Naravno, uvijek možeš pitati i nekog drugog administratora (tj. treću stranu) za mišljenje. Evo, primjerice, @[[Suradnik:Ponor|Ponor]] i @[[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]] rade na nacrtu prijedloga smjernice ([[Nacrt:Preusmjeravanje]]). — [[User:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#00246B;">'''Croatia 925'''</span>]] [[User talk:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#408EC6;">'''<small>(razgovor)</small>'''</span>]] 13:00, 9. svibnja 2025. (CEST) == [[SUR:BrendBrief|BrendBrief]] – upit (12:55, 13. svibnja 2025.) == Pozdrav, nedavno sam napravila stranicu Katarina Miličević i ta stranica je obrisana. Nije mi jasno zbog čega se to dogodilo --[[Suradnik:BrendBrief|BrendBrief]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BrendBrief|razgovor]])</small> 12:55, 13. svibnja 2025. (CEST) :@[[Suradnik:BrendBrief|BrendBrief]]: Pozdrav! Stranica je obrisana jer ne ispunjava Wikipedijine kriterije značajnosti (prema smjernicama [[WP:KRTE]] i [[WP:KR]]). — [[User:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#00246B;">'''Croatia 925'''</span>]] [[User talk:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#408EC6;">'''<small>(razgovor)</small>'''</span>]] 13:51, 13. svibnja 2025. (CEST) ::Zahvaljujem na odgovoru. Ipak, moram napomenuti da sam prilikom izrade članka pazila da poštujem Wikipedijina pravila - uključujući kriterije značajnosti prema WP:KR i WP:KRTE. ::Tema članka dokumentirana je u neovisnim, pouzdanim izvorima, koji nisu promotivne prirode, a članak je pisan neutralnim i enciklopedijskim stilom, bez reklamnog tona. ::Zanima me konkretno što nije ispunjavalo kriterije značajnosti? Je li problem bio u izvorima, tonu članka ili nečem trećem? Voljna sam dodatno doraditi članak, proširiti ga i uključiti dodatne izvore, ako je potrebno. ::Unaprijed zahvaljujem na pojašnjenju i savjetima kako bih članak mogla ponovno postaviti u skladu s pravilima zajednice. [[Suradnik:BrendBrief|BrendBrief]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BrendBrief|razgovor]])</small> 14:04, 13. svibnja 2025. (CEST) :::@[[Suradnik:BrendBrief|BrendBrief]]: Kolega je u sažetku brisanja naveo da »ne zadovoljava kriterije ([[WP:KR]])«. Ono što ja vidim je da izvori nisu bili navođeni u skladu sa [[WP:Navođenje izvora#Kako navesti izvor]] i da članak nije oblikovan kako bi trebalo. Vratit ću sadržaj članka u imenski prostor Nacrt ([[Nacrt:Katarina Miličević]]) i otvoriti raspravu o brisanju (drugi suradnici vjerojatno će komentirati), možda se članak „spasi”. — [[User:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#00246B;">'''Croatia 925'''</span>]] [[User talk:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#408EC6;">'''<small>(razgovor)</small>'''</span>]] 14:37, 13. svibnja 2025. (CEST) ::::Hvala vam puno! [[Suradnik:BrendBrief|BrendBrief]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BrendBrief|razgovor]])</small> 17:02, 13. svibnja 2025. (CEST) :::::Poštovani, ima li što novo po pitanju članka? Ako se članak obriše, mogu li napisati novu na navedenu temu? Mogu l nekome poslati da ga provjeri prije objave? [[Suradnik:BrendBrief|BrendBrief]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BrendBrief|razgovor]])</small> 10:10, 19. svibnja 2025. (CEST) ::::::@[[Suradnik:BrendBrief|BrendBrief]]: Stvar je u tome što Vi još uvijek nista ništa promijenili u članku. No, dva suradnika smatraju da je članak za brisanje (što znači da smatraju da ne ispunjava kriterije). Ako ne ispunjava Wikipedijine kriterije enciklopedijske značajnosti, onda članku nije mjesto na Wikipediji (internetskoj enciklopediji), koliko god on dobro bio napisan. — [[User:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#00246B;">'''Croatia 925'''</span>]] [[User talk:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#408EC6;">'''<small>(razgovor)</small>'''</span>]] 10:45, 19. svibnja 2025. (CEST) :::::::Hvala na odgovoru, ali mi uopće nije jasno kako takvom članku nije mjesto na Wikipediji. Manje značajne osobe imaju članke na Wikipediji. Dr. Katarina Miličević je jedna od najznačajnijih osoba za hrvatski turizam. Stvarno mi nije jasno. [[Posebno:Doprinosi/95.168.105.32|95.168.105.32]] 11:19, 19. svibnja 2025. (CEST) ::::::::@[[Suradnik:BrendBrief|BrendBrief]]: Naravno, ako mislite da bi se članak trebao zadržati, možete se slobodno pridružiti raspravi argumentirati ([[Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/Svibanj 2025.#Nacrt:Katarina Miličević]]). — [[User:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#00246B;">'''Croatia 925'''</span>]] [[User talk:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#408EC6;">'''<small>(razgovor)</small>'''</span>]] 11:51, 19. svibnja 2025. (CEST) :::::::::Poštovani, ne dopušta mi sudjelovanje u raspravi [[Posebno:Doprinosi/95.168.105.32|95.168.105.32]] 12:06, 19. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::@[[Suradnik:BrendBrief|BrendBrief]]: Treba kliknuti tri točke desno od naslova rasprave i potom kliknuti „Uredi”. — [[User:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#00246B;">'''Croatia 925'''</span>]] [[User talk:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#408EC6;">'''<small>(razgovor)</small>'''</span>]] 12:17, 19. svibnja 2025. (CEST) :::::::::::Nemam tri točke desno od naslova, ne mogu nigdje kliknuti Uredi... [[Posebno:Doprinosi/95.168.105.32|95.168.105.32]] 12:20, 19. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::::@[[Suradnik:BrendBrief|BrendBrief]]: Onda klikom na ovu poveznicu: https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Rasprava_o_brisanju/Rasprave/Svibanj_2025.&action=edit&section=39. — [[User:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#00246B;">'''Croatia 925'''</span>]] [[User talk:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#408EC6;">'''<small>(razgovor)</small>'''</span>]] 12:25, 19. svibnja 2025. (CEST) == [[SUR:Daniela Topić|Daniela Topić]] – upit (11:12, 24. svibnja 2025.) == Pozdrav, ja sam autor teksta, parasportaš, imam sve izvore koji potvrđuju moju biografiju, želim da moj članak bude javno objavljen i da se vidi kao i za ostale uspješne sportaše, ne znam što trebam napraviti , može pomoć --[[Suradnik:Daniela Topić|Daniela Topić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Daniela Topić|razgovor]])</small> 11:12, 24. svibnja 2025. (CEST) :@[[Suradnik:Daniela Topić|Daniela Topić]]: Pozdrav! Vidim da dva iskusna suradnika sređivaju Vaš članak u skladu s našim smjernicama. Možete pomoći tako da nakon svake tvrdnje u članku navedete izvor (u skladu sa smjernicom [[WP:Navođenje izvora#Kako navesti izvor]]) koji potkrijepljuje tvrdnju. — [[User:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#00246B;">'''Croatia 925'''</span>]] [[User talk:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#408EC6;">'''<small>(razgovor)</small>'''</span>]] 15:10, 24. svibnja 2025. (CEST) == [[SUR:Daniela Topić|Daniela Topić]] – upit (23:48, 24. svibnja 2025.) == Pozdrav, mogu li ja napisati članak za Stipu Barića, parakaratista , sa svim točnim podacima ili on mora sam, pokušavamo sa moga laptopa ali ne ide , blokiran je radi IP adrese , jer radimo s moga laptopa, molim za pomoć --[[Suradnik:Daniela Topić|Daniela Topić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Daniela Topić|razgovor]])</small> 23:48, 24. svibnja 2025. (CEST) :@[[Suradnik:Daniela Topić|Daniela Topić]], proći će vam sada. Dajte nam neke izvore, članke u novinama i slično. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 23:57, 24. svibnja 2025. (CEST) ::@[[Suradnik:Ponor|Ponor]] budem sutra, stavili smo dio clanska ima dosta iizvora o Stipii, hvaka vam na pomoći, ovo danas radimo prvi put i za Danielu i Stipu [[Suradnik:Daniela Topić|Daniela Topić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Daniela Topić|razgovor]])</small> 00:00, 25. svibnja 2025. (CEST) == [[SUR:Stipe Barić|Stipe Barić]] – upit (07:21, 25. svibnja 2025.) == Hvala puno na pomoći, sada imamo dva hrvatska parasportaša koji imaju vrhnske rezultate Stipe i Daniela , hvala vam --[[Suradnik:Stipe Barić|Stipe Barić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stipe Barić|razgovor]])</small> 07:21, 25. svibnja 2025. (CEST) == [[SUR:Stipe Barić|Stipe Barić]] – upit (07:24, 25. svibnja 2025.) == Imam još jedno pitanje, kada u Google unese npr Ivan Kvesić, odmah gore na vrhu tražilice su vidljivi svi podaci, ako se to može napraviti --[[Suradnik:Stipe Barić|Stipe Barić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stipe Barić|razgovor]])</small> 07:24, 25. svibnja 2025. (CEST) :@[[Suradnik:Stipe Barić|Stipe Barić]]: To Google automatski dodaje, doći će (valjda) s vremenom. — [[User:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#00246B;">'''Croatia 925'''</span>]] [[User talk:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#408EC6;">'''<small>(razgovor)</small>'''</span>]] 11:03, 25. svibnja 2025. (CEST) == Join us at the Next CEE Catch up! Learn about Temporary accounts! == Hi everyone, We want to announce the tenth '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Catch Up]]''' session, which will be dedicated to the '''Temporary accounts''', as this important change is going to affect every Wikipedia soon, so it is important for patrollers and functionaries like you to understand this change. On wikis where temporary accounts are enabled, IP addresses of unregistered editors are not visible publicly. Only those who fight spam, vandalism, harassment and disinformation have access to IP addresses there. The session will take place on '''10th of June 2025, 18:00-19:00 CEST''' (check your ''[https://zonestamp.toolforge.org/1749571200 local time]''). If you are interested in this topic, then '''[[:m:Event:CEE Catch up Nr. 10 (June 2025)|sign-up for the session here]]'''. [[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 13:17, 29. svibnja 2025. (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == [[SUR:Daniela Topić|Daniela Topić]] – upit sa stranice [[Nacrt:Daniela Topić]] (17:06, 5. lipnja 2025.) == Što treba napraviti --[[Suradnik:Daniela Topić|Daniela Topić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Daniela Topić|razgovor]])</small> 17:06, 5. lipnja 2025. (CEST) == [[SUR:Krešimir Čivić|Krešimir Čivić]] – upit (16:32, 7. lipnja 2025.) == Poštovanje, želio bih otvoriti stranicu za jedan koncept društvenog uređenja poput digitalne demokracije. Razradio sam sustav prilagođen hrvatskim prilikama, mentalitetu :) --[[Suradnik:Krešimir Čivić|Krešimir Čivić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Krešimir Čivić|razgovor]])</small> 16:32, 7. lipnja 2025. (CEST) == Šopi == Nepravedno sam blokiran na tjedan dana i poslije prijave na meti savjetovano je da se drugi admini uključe u rješavanje problema. Mene je blokirao admin Hijerovit. Ja ovdje pišem članke, trenutačno, vezane za moj kraj i moju narodnost i samo želim na miru uređivat. Molim da se oni nepotrebni predlošci sa članka i kategorije Šopi skinu, jer sam za članak dodao reference gdje je traženo i bit će još dorade. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 06:43, 18. lipnja 2025. (CEST) == [[SUR:Alles007|Alles007]] – upit (17:28, 20. lipnja 2025.) == Da li mogu da napravim ja biografiju za jednu poznatu osobu --[[Suradnik:Alles007|Alles007]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Alles007|razgovor]])</small> 17:28, 20. lipnja 2025. (CEST) :@[[Suradnik:Alles007|Alles007]]: Možete sve dok ta osoba ispunjava Wikipedijine kriterije značajnosti ('''[[WP:KRTE]]'''). — [[User:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#00246B;">'''Croatia 925'''</span>]] [[User talk:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#408EC6;">'''<small>(razgovor)</small>'''</span>]] 19:42, 20. lipnja 2025. (CEST) == [[SUR:Dalibor Katić|Dalibor Katić]] – upit (17:54, 20. lipnja 2025.) == Poštovani, Ja sam na svojoj web stranici www.dalibor-katic.com objavio 358 pjesama. I htio bi da me wikipedia promovira kao pjesnika. Moj životopis možete naći isto na www.dalibor-katic.com Lijep pozdrav s poštovanjem. --[[Suradnik:Dalibor Katić|Dalibor Katić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dalibor Katić|razgovor]])</small> 17:54, 20. lipnja 2025. (CEST) :@[[Suradnik:Dalibor Katić|Dalibor Katić]]: Wikipedija je strogo protiv reklamiranja i promoviranja bilo čega. — [[User:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#00246B;">'''Croatia 925'''</span>]] [[User talk:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#408EC6;">'''<small>(razgovor)</small>'''</span>]] 19:41, 20. lipnja 2025. (CEST) == [[SUR:Samanta221|Samanta221]] – upit (22:16, 21. lipnja 2025.) == Pozdrav, tek sam otvorila nalog i još se uhodavam, i malo sam pogledala vaše članke. I da ne bih bila bezobrazna, neću ja da dopunjujem. Citiram vas "Nakon toga, papinstvo je stvorilo suparničku lozu rimskih careva u zapadnoj Europi – rimsko-njemačke careve – koji su većinom vladali Svetim Rimskim Carstvom od 800. pa sve do raspada Svetoga Rimskog Carstva 1806. godine." Ne 25. decembra Karlo Veliki je krunisan za Franačkog cara (ni u jednom svom dokumentu on sebe ne naziva rimskim carem, samo imperatorom bez naznaka "rimski", Ajnahrd ga nijednom ne spominje kao "rimskog" cara, tokom 10. veka moć prelazi na tzv. Nemačke careve i Otonidi (Liudolfinzi) sebe nazivaju Nemačkim Carevima. Izraz Sveto Rimsko Cartsvo Nemačke narodnosti ne postoji pre XII veka i vladavine Fridriha IBarbarose. Gledaću da editujem druge članke ne moram mentorove:))) Svako dobro. --[[Suradnik:Samanta221|Samanta221]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Samanta221|razgovor]])</small> 22:16, 21. lipnja 2025. (CEST) :@[[Suradnik:Samanta221|Samanta221]]: Pozdrav! Ne, papa Lav III. nije Karla Velikoga 25. prosinca (decembra) 800. okrunio za franačkoga cara, već za cara Rimljana. :''Britannica'' u članku [https://www.britannica.com/topic/Holy-Roman-emperor Holy Roman emperor] navodi: :{{Navod|Holy Roman emperor, ruler and head of state of the Holy Roman Empire. In 800 Charlemagne became the first such leader when Pope Leo III proclaimed him “emperor of the Romans.” The last Holy Roman emperor was Francis II, who dissolved the Holy Roman Empire in 1806 during the Napoleonic Wars.}} :LZMK-ova ''Hrvatska enciklopedija'' u članku [https://www.enciklopedija.hr/clanak/karlo-i-veliki Karlo I. Veliki] navodi: :{{Navod|Na Božić 25. XII. 800. papa Lav III. okrunio je u crkvi Svetoga Petra u Rimu Karla za »rimskoga cara«.}} :''Britannica'' u članku [https://www.britannica.com/place/Holy-Roman-Empire Holy Roman Empire] navodi: :{{Navod|The Holy Roman Empire existed from 800 to 1806.}} :''Britannica Kids'' (jest da je ovo dječja verzija, ali to ju ne čini manje vjerodostojnom; »Encyclopædia Britannica, Inc.« je vlasnik i jedne i druge ''Britannice''), također u članku [https://kids.britannica.com/students/article/Holy-Roman-Empire/274922 Holy Roman Empire]: :{{Navod|From Christmas Day in ad 800 until August 6, 1806, there existed in Europe a peculiar political institution called the Holy Roman Empire.}} :Naravno, naziv »Sveto Rimsko Carstvo« je u opću uporabu ušao tek 1254., ali ako se naziv neke političke tvorevine mijenjao, ne znači da je nastala druga (primjerice, ako ja promijenim ime, znači li to da ja više nisam onaj isti ja ili da jesam, samo pod drugim imenom?). Prva rečenica u [[:en:Holy Roman Empire#Name and general perception]]: ''Since Charlemagne, the realm was merely referred to as the "Roman Empire".'' (kao izvor stoji [https://books.google.com/books?id=eSBIEAAAQBAJ&pg=PA53 ova knjiga]). Sve u svemu, <span style="color:red;">povjesničari se još uvijek dvoje oko toga je li Sveto Rimsko Carstvo nastalo 800. (Karlovom krunidbom) ili 962. (Otonovom krunidbom) – nema jedinstvenoga zaključka među povjesničarima</span>. :I naravno, <u>slobodno možete konstruktivno uređivati sve članke koje želite</u>. Nitko od suradnika nema vlasništvo nad člancima. Nije to ništa „bezobrazno”. Dapače, uvijek možete pokrenuti raspravu s bilo kojim suradnikom. — [[User:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#00246B;">'''Croatia 925'''</span>]] [[User talk:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#408EC6;">'''<small>(razgovor)</small>'''</span>]] 13:09, 22. lipnja 2025. (CEST) == [[SUR:Daniela Topić|Daniela Topić]] – upit (17:37, 6. srpnja 2025.) == Pozdrav, članak se već dulje vrijeme nalazi u nacrtima, isto tako i članak Stipe Barić, kako članke premjestiti u glavni prostor --[[Suradnik:Daniela Topić|Daniela Topić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Daniela Topić|razgovor]])</small> 17:37, 6. srpnja 2025. (CEST) :@[[Suradnik:Daniela Topić|Daniela Topić]]: Članci prvo trebaju biti „wikipedizirani” (srediti ih i oblikovati u skladu s Wikipedijinim pravilima i smjernicama). Također, navode u članku treba potkrijepiti [[WP:VI|vjerodostojnim izvorima]]. Tek tada se mogu vratiti u glavni imenski prostor. — [[User:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#00246B;">'''Croatia 925'''</span>]] [[User talk:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#408EC6;">'''<small>(razgovor)</small>'''</span>]] 12:18, 7. srpnja 2025. (CEST) == [[SUR:Ksaver Buka|Ksaver Buka]] – upit (02:57, 7. srpnja 2025.) == Poštovani, Kako mogu utjecati na to da se na hrvatskoj Wikipediji Ttita nazove diktatorom? Srdačan pozdrav! --[[Suradnik:Ksaver Buka|Ksaver Buka]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ksaver Buka|razgovor]])</small> 02:57, 7. srpnja 2025. (CEST) == [[SUR:Daniela Topić|Daniela Topić]] – upit (12:28, 7. srpnja 2025.) == Ne da mi ništa ispraviti, blokira me, možete mi pomoći urediti tekst za Danielu Topić i Stipu Barić, što nije u skladu s pravilima slobodno izbrišite --[[Suradnik:Daniela Topić|Daniela Topić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Daniela Topić|razgovor]])</small> 12:28, 7. srpnja 2025. (CEST) :@[[Suradnik:Daniela Topić|Daniela Topić]]: Ponor je nešto sređivao i premjestio oba članka u glavni imenski prostor ([[Daniela Topić]] i [[Stipe Barić]]). U članku [[Daniela Topić]] bi trebalo izvore iz literature navesti nakon rečenice ili dijela rečenice koju taj izvor potkrijepljuje. — [[User:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#00246B;">'''Croatia 925'''</span>]] [[User talk:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#408EC6;">'''<small>(razgovor)</small>'''</span>]] 16:14, 7. srpnja 2025. (CEST) ::Hvala Vam, slobodno napravite onako. kako je ispravno [[Posebno:Doprinosi/46.188.165.84|46.188.165.84]] 16:37, 7. srpnja 2025. (CEST) == Molba za pregled nacrta članka o tvrtki Premis == Poštovani, Molim Vas za pomoć. Kreirala sam nacrt članka o tvrtki Premis na svojoj korisničkoj stranici ([[Suradnik:Premis sladoled]]). Poslala sam zahtjev za pregled u Kafiću 4. srpnja, ali još nisam dobila nikakav odgovor. Biste li bili voljni pogledati nacrt i dati mi povratne informacije je li spreman za glavni imenski prostor? Unaprijed hvala! Ana [[Suradnik:Premis sladoled|Premis sladoled]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Premis sladoled|razgovor]])</small> 11:23, 10. srpnja 2025. (CEST) == Bolda et labora == Ahoj! Hvala ti što si dodao bold na [[Fonologija hrvatskoga jezika]]! Zaboravih. :P Mala stvar za pripaziti, ''though'': nije najsretnije imati poveznice u boldanim dijelovima teksta. Englezi imaju svoju [[:en:MOS:BOLDLINK|MoS filozofiju oko toga]], ali to duplo formatiranje također jednostavno ostavlja isti efekt prezasićenosti kao i previše wikipoveznica. Tako da za ubuduće (ako se slažeš), samo ujedno makni te poveznice ako si u mogućnosti. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 10:24, 13. srpnja 2025. (CEST) == Blokiranje IP adresa == ''Ne bih se štel mešat'', ali, blokiranje IP adresa na neograničeno nije dobra stvar. Dosta pružatelja usluga pristupa internetu korisnicima dodjeljuju dinamičke tj. promjenjive adrese koje se kod nekih mijenjaju i svako 24 sata. U prijevodu, ako je blokirana adresa takva, može se dogoditi situacija da tu adresu za dan-dva-...deset dana dobije netko drugi, te mu ni krivu ni dužnu bude onemogućeno uređivanje wikipedije. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 17:14, 15. srpnja 2025. (CEST) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]]: IP prije svega (očigledno) [[WP:NIJEOVDJE|nije ovdje radi stvaranja enciklopedije]]. Nisam znao za te promijenjive adrese. A da mu smanjim blokadu na tjedan dana? — [[User:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#00246B;">'''Croatia 925'''</span>]] [[User talk:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#408EC6;">'''<small>(razgovor)</small>'''</span>]] 17:37, 15. srpnja 2025. (CEST) ::Pa, ovdje na Wikipediji, moglo bi to najviše na 1 tjedan. --[[Suradnik:نوفاك اتشمان|Novak Watchmen]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]])</small> 18:06, 15. srpnja 2025. (CEST) ::Razumijem tvoju reakciju, ali u situaciji kad se dinamička adresa mijenja svako 24 sata, sve preko toga roka nema ni smisla ni logike. Koliko površno pogledam, kolege takve blokiraju na tri dana, ali, kako rekoh, <u>ako je</u> u pitanju 24 sata, onda ''džaba krečiš, eto njega opet'' (sutra, prekosutra,...), a neki potencijalni koji je dobio blokiranu adresu - ni kriv ni dužan. Koliko ja poznam, kablovski operateri imaju dulje rokove mijenjanja adresa (u kom bi slučaju dulji blok imao smisla), ali svejedno, tko će znati kad tko mijenja adrese. Zato si i dobio rukavice, ne da stoje o klinu već da ih (svakodnevno i višekratno, ako treba) koristiš. ::Ono što kod upornih vandala još možeš napraviti je vidjeti obrazac ponašanja pa eventualno biti u kontaktu s Ponorom da napravi kakav filtar koji bi automatski blokirao takve, čisto da se vi ne gnjavite s ''padobrancima'' kojima filtar može spriječiti djelovanje. Uglavnom, ne boj se bojne zvane ''Tipkovnica pametnjakovića u sigurnosti doma''. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 19:50, 15. srpnja 2025. (CEST) :::👍 --[[Suradnik:نوفاك اتشمان|Novak Watchmen]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]])</small> 22:40, 16. srpnja 2025. (CEST) == Growth features - Mentorship and Community updates == ​Hi everyone, Wikimedia Foundation worked on evolving some of the growth features, primarily dedicated to the newcomers in our movement and communities. If you do not know, everyone can access them, activating them from Preferences (in the below of the page). You can learn about these features '''[[mw:Growth|here]]'''. CEE Hub is contacting you (patrollers/admins) directly as we would like to bring to your attention two of these features that we think can be useful for your community: '''[[mw:Growth/Mentor dashboard|Mentorship]]''' and '''[[mw:Growth/Community Updates|Community Updates]]'''. We noticed that the majority of the CEE language editions of Wikipedia does not have active one of these features, so we are encouraging you to check whether your wiki has these features and if not to begin community discussion if you want to introduce them to your editors. If you want to check it, you need to go to the Special:CommunityConfiguration page on your wiki, where all of the growth features are listed. If you need more support with this, please contact Growth team [[mw:Growth/Team|here]]. --[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:28, 16. srpnja 2025. (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == [[SUR:Tomictomo91|Tomictomo91]] – upit (22:26, 24. srpnja 2025.) == Pozdrav, kako otvoriti novu stranicu? --[[Suradnik:Tomictomo91|Tomictomo91]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tomictomo91|razgovor]])</small> 22:26, 24. srpnja 2025. (CEST) :@[[Suradnik:Tomictomo91|Tomictomo91]]: Pozdrav! Koju točno stranicu želite otvoriti? — [[User:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#00246B;">'''Croatia 925'''</span>]] [[User talk:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#408EC6;">'''<small>(razgovor)</small>'''</span>]] 09:48, 25. srpnja 2025. (CEST) == [[SUR:Towep|Towep]] – upit sa stranice [[Nacrt:Zlatko Sviben]] (17:22, 29. srpnja 2025.) == Vezano uz nacrt članka Zlatko Sviben želio bih pitati da li je moguće objaviti samo postojeći životopis na glavnoj stranici wikipedije bez dodataka u nacrtu koji bi se uredili kasnije. --[[Suradnik:Towep|Towep]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Towep|razgovor]])</small> 17:22, 29. srpnja 2025. (CEST) == [[SUR:Djlovesong|Djlovesong]] – upit sa stranice [[Valentin Hegol]] (23:22, 10. kolovoza 2025.) == Zašto je netko moju stranicu predložio za brisanje? Na njoj nema ništa sporno! --[[Suradnik:Djlovesong|Djlovesong]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Djlovesong|razgovor]])</small> 23:22, 10. kolovoza 2025. (CEST) :@[[Suradnik:Djlovesong|Djlovesong]]: Osporeni su kriteriji enciklopedijske značajnosti ([[WP:KRTE]], [[WP:KR]]). Na [[Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/Srpanj 2025.#Valentin Hegol|ovoj stranici]] možete argumentirati zašto bi članak trebalo zadržati. — [[User:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#00246B;">'''Croatia 925'''</span>]] [[User talk:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#408EC6;">'''<small>(razgovor)</small>'''</span>]] 00:22, 11. kolovoza 2025. (CEST) == [[SUR:Nezaustavljiv|Nezaustavljiv]] – upit (05:25, 3. rujna 2025.) == Poštovani, Radujem se što sam dobio mentora, kao nova osoba na Wikipediji, svakako će mi trebati mentor. --[[Suradnik:Nezaustavljiv|Nezaustavljiv]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Nezaustavljiv|razgovor]])</small> 05:25, 3. rujna 2025. (CEST) == [[SUR:Nezaustavljiv|Nezaustavljiv]] – upit (23:46, 5. rujna 2025.) == Poštovani, Nakon što mi je sama Wikipedija ponudila postaviti poveznice na stranici u vezi stranice Demokratska zajednica Mađara Hrvatske, stigla mi je poruka da su moje izmjene automatski uočene kao škodljive. Ja nisam nikakve svoje poveznice stavljao, već sam potvrđivao ponuđene poveznice same Wikipedije. Na kraju nisam postavio nikakve poveznice na navedenoj stranici. Ne razumijem zašto Wikipedija proturiječi samoj sebi. Prvo ponuditi staviti poveznice, poslije javiti mi da su te poveznice automatske uočene kao štetno djelo? --[[Suradnik:Nezaustavljiv|Nezaustavljiv]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Nezaustavljiv|razgovor]])</small> 23:46, 5. rujna 2025. (CEST) == [[SUR:Toni Gregov|Toni Gregov]] – upit (11:05, 28. rujna 2025.) == Poštovani, zašto ne može ići tekst o Nikoli Šimiću Toninom? --[[Suradnik:Toni Gregov|Toni Gregov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Toni Gregov|razgovor]])</small> 11:05, 28. rujna 2025. (CEST) == Lijep pozdrav poštovani mentore == Lijep pozdrav poštovani kolega primio sam poruku da ste vi postali moj mentor. Pedstavljanje nije potrebno jer smo i prije toga radili i komunicirali na Wikipediji. Veselim se radu s vama jer ste uvijek spremni pomoći ljubazni i susretljivi u skladu s najboljom tradicijom Wikipedije, A čini mi se da nam je zajedničko i zanimanje za slične teme. Ja ću nastojati svojim trudom i zalaganjem opravdati pruženu priliku. S štovanjem vaš MedvedekUhec. [[Suradnik:Medvedek Uhec|Medvedek Uhec]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Medvedek Uhec|razgovor]])</small> 17:31, 29. rujna 2025. (CEST) == [[SUR:Ivan Pavleka|Ivan Pavleka]] – upit (21:14, 18. listopada 2025.) == Poštovanje, Kada cu moći dodavati svoje priloge ili editirati postojeće stranice (npr. podatke o općini Gradec u Zagrebačkoj županiji)? --[[Suradnik:Ivan Pavleka|Ivan Pavleka]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivan Pavleka|razgovor]])</small> 21:14, 18. listopada 2025. (CEST) == [[SUR:Pravnik suradnik|Pravnik suradnik]] – upit (16:25, 1. studenoga 2025.) == Lijepi pozdrav. Imam jednu temu oko koje bih želio razgovarati sa vama. Kad budete imali vremena javite mi se. Hvala unaprijed --[[Suradnik:Pravnik suradnik|Pravnik suradnik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pravnik suradnik|razgovor]])</small> 16:25, 1. studenoga 2025. (CET) == Invitation for a session "Tools and features for Users with Extended Rights" == Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you. The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session. The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''. If you have any questions, please contact me. --[[Suradnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]])</small> 14:44, 19. studenoga 2025. (CET) (on behalf of the CEE Hub) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=29165186 --> == [[SUR:MetaDataCore01|MetaDataCore01]] – upit (00:06, 25. studenoga 2025.) == Poštovani, imamo pripremljeno nekoliko tekstova koji su napisani prema smjernicama Wikipedije, ali ih je, nažalost, suradnik @Runolist obrisao bez obrazloženja, odnosno pozivajući se na kriterije, a pritom ih nije podržao nakon ispravka teksta. Smatramo da na ovakav način ne možemo doprinositi. --[[Suradnik:MetaDataCore01|MetaDataCore01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:MetaDataCore01|razgovor]])</small> 00:06, 25. studenoga 2025. (CET) :Saradnik Runolist nema obrazloženje jer su razlozi za njegovo uklanjanje komentara političke naravi, niti su utemeljeni ma standarima i naučnim uzusima. [[Suradnik:Elvir.sig|Elvir.sig]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Elvir.sig|razgovor]])</small> 23:59, 2. prosinca 2025. (CET) == [[SUR:Elvir.sig|Elvir.sig]] – upit sa stranice [[Republika Srpska]] (23:12, 2. prosinca 2025.) == U Bosni i Hercegovini su zvanični jezici Bosanski jezik Srpski jezik Hrvatski jezik --[[Suradnik:Elvir.sig|Elvir.sig]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Elvir.sig|razgovor]])</small> 23:12, 2. prosinca 2025. (CET) == [[SUR:Bojan Jerbic|Bojan Jerbic]] – upit sa stranice [[Suradnik:Bojan Jerbic]] (13:44, 5. prosinca 2025.) == Kako stranicu za vježbanje pretvoriti u redovnu wiki stranicu? --[[Suradnik:Bojan Jerbic|Bojan Jerbic]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bojan Jerbic|razgovor]])</small> 13:44, 5. prosinca 2025. (CET) == [[SUR:Antonija Šola|Antonija Šola]] – upit (19:30, 10. prosinca 2025.) == Pošovani prijatelj želi napriti svoj profil pa sam ja pokušala no ne vidim zahtjev --[[Suradnik:Antonija Šola|Antonija Šola]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Antonija Šola|razgovor]])</small> 19:30, 10. prosinca 2025. (CET) == [[SUR:MetaDataCore01|MetaDataCore01]] – upit (00:00, 13. prosinca 2025.) == Molim obnovu obrisane stranice u korisnički nacrt radi daljnje dorade. Članak je prethodno obrisan nakon rasprave. Smatram da tema ima potencijal za enciklopedijsku obradu te bih želio doraditi tekst u skladu s kriterijima značajnosti i ukloniti sve eventualno sporne dijelove. --[[Suradnik:MetaDataCore01|MetaDataCore01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:MetaDataCore01|razgovor]])</small> 00:00, 13. prosinca 2025. (CET) == [[SUR:Dopisni pjevač|Dopisni pjevač]] – upit (02:59, 14. prosinca 2025.) == Pozdrav, napisala sam clanak HPZ Ivan pl. Zajc koji mi je zbog manjkavosti izvora vraćen u Nacrt. Pa sam ga znacajno dopunila dostupnim izvorima. Molila bih da pogledate sto jos trebam mijenjati da bi se odobrila objava članka. Takpđer sam dio o diskografiji htjela prebaciti u novi podnaslov ali ne znam kako ga izdvojiti bez gubitka sadžaja. Također ne znam mogu li se svi citirani izvori svesti u poseban podnaslov izvori. Hvala na pomoći! --[[Suradnik:Dopisni pjevač|Dopisni pjevač]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dopisni pjevač|razgovor]])</small> 02:59, 14. prosinca 2025. (CET) :uspjela sam urediti poglavlja, izvore, vanjske linkove. Stilizirati, wikipedizirati. I zamolila prijenos u glavni prostor iz nacrta. Mogu li negdje pitati da mi netko iskusniji pogleda i koliko se čeka odgovor za prijenos stranice? Hvala! [[Suradnik:Dopisni pjevač|Dopisni pjevač]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dopisni pjevač|razgovor]])</small> 17:04, 15. prosinca 2025. (CET) == [[SUR:ISMAR Mestrovac|ISMAR Mestrovac]] – upit (13:23, 10. siječnja 2026.) == Ja bi da pišem neki članak o osmanskom carstvu --[[Suradnik:ISMAR Mestrovac|ISMAR Mestrovac]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:ISMAR Mestrovac|razgovor]])</small> 13:23, 10. siječnja 2026. (CET) == [[SUR:Towep|Towep]] – upit sa stranice [[Razgovor o nacrtu:Zlatko Sviben]] (16:25, 26. siječnja 2026.) == Što bi trebalo još napraviti da se nacrt prebaci na glavnu stranicu --[[Suradnik:Towep|Towep]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Towep|razgovor]])</small> 16:25, 26. siječnja 2026. (CET) == [[SUR:Drilgan|Drilgan]] – upit (19:40, 27. siječnja 2026.) == Pozdrav, pretpostavljam da ću članak "Volochaevskaja" preusmjeriti na "mladost", razlog preusmjeravanja: prethodni Naziv projekta --[[Suradnik:Drilgan|Drilgan]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Drilgan|razgovor]])</small> 19:40, 27. siječnja 2026. (CET) == [[SUR:Suradnik78785|Suradnik78785]] – upit sa stranice [[Poljička cesta (Split)]] (20:17, 27. veljače 2026.) == Zašto kad napišem nešto, izbrišemise --[[Suradnik:Suradnik78785|Suradnik78785]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Suradnik78785|razgovor]])</small> 20:17, 27. veljače 2026. (CET) == [[SUR:Miholovac1|Miholovac1]] – upit (14:57, 10. travnja 2026.) == Hej, tko si i možeš li mi pomoći u nekim uređivanjima --[[Suradnik:Miholovac1|Miholovac1]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Miholovac1|razgovor]])</small> 14:57, 10. travnja 2026. (CEST) rpae0ntqc7pudf9gxt3jmxg29u6ljvn 0 779565 7427891 7354340 2026-04-11T05:29:50Z IndexAccount 131684 /* Lože */ 7427891 wikitext text/x-wiki {{Infookvir organizacija |ime = Veliki orijent Belgije |izvorno ime = Grand Orient de Belgique<br>Grootoosten van België |logo = Sceau du Grand Orient de Belgique.png |veličina = 200px |logo opis = |skraćenica = GOB |moto = |utemeljena = [[23. veljače]] [[1833.]] |osnivač = |mjesto osnivanja = |prestala postojati = |tip = [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|liberalna]] [[velika loža]] |središte = [[Bruxelles]] |ključni ljudi = |lokacija = [[Belgija]] |broj članova = |web stranica = {{URL|https://gob.be/|gob.be}} }} '''Veliki orijent Belgije''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grand Orient de Belgique''; [[Nizozemski jezik|nizo]]. ''Grootoosten van België''), skraćeno '''GOB''', je [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|liberalna i adogmatska]] te [[Mješovito slobodno zidarstvo|mješovita]] [[Slobodno zidarstvo|slobodnozidarska]] [[velika loža|velika loža]] u [[Belgija|Belgiji]]. Službeno je osnovan 1833. godine. Tijekom svoje povijesti zauzeo je [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|liberalno i adogmatsko stajalište]], čime se razlikuje od [[Regularno slobodno zidarstvo|regularnih velikih loža]]. Godine 1854. ukinuo je članak u svojim [[statut]]ima koji je zabranjivao rasprave o političkim i religijskim temama u [[Loža (slobodno zidarstvo)|ložama]], a 1872. je uklonio obvezu da se članovi pozivaju na [[Veliki graditelj svih svjetova|Velikog arhitekta Svemira]], što je postalo temeljnom odrednicom njegova liberalnog identiteta. Veliki orijent Belgije danas se ubraja među najvažnije [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|liberalne velike lože]] u Europi, poznate po humanističkoj orijentaciji, otvorenosti prema različitim svjetonazorima i promicanju slobode savjesti u duhu [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]] i [[Sekularizam|sekularizma]]. == Povijest == Dana 16. siječnja 1833. godine, tijekom redovite sjednice, Velika loža uprave Južnih Nizozemskih pokrajina odlučila je, nakon odbijanja autoriteta [[Veliki orijent Nizozemske|nizozemske velike lože]], prerasti u Veliki orijent Belgije. Nova je velika loža uživala zaštitu kralja [[Leopold I. Belgijski|Leopolda I.]], koji je i sam bio slobodni zidar, u skladu s pravilima toga vremena. Godine 1854. Veliki orijent Belgije je ukinuo članak koji je zabranjivao rasprave o političkim i religijskim temama u ložama, čime je izašao iz okvira [[Regularno slobodno zidarstvo|regularnog slobodnog zidarstva]] i prekinuo veze s krugom regularnih velikih loža koje su zadržavale [[Dogma|dogmatski]] pristup. Nakon dugogodišnjih rasprava, 1872. godine Veliki orijent je izmijenio svoje statute i opće propise, ukinuvši [[Spor oko Velikog graditelja svih svjetova|obvezno pozivanje]] na [[Veliki graditelj svih svjetova|Velikog arhitekta Svemira]] u [[Ritual (slobodno zidarstvo)|ritualima]]. Ovom je odlukom slobodno zidarstvo u Belgiji potpuno dekršćanizirano. Zbog toga je u 1870-ima prekinuo veze s [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjenom velikom ložom Engleske]]. Nekoliko mjeseci kasnije, u istom duhu, na program službeno je uvrštena borba za društveni napredak.<ref name=his>{{Citiranje weba|title=Historique: 175 ans et plus…|url=https://gob.be/zoom-sur-le-gob/historique/|access-date=2025-11-11|website=gob.be|language=fr}}</ref> Godine 1921. Veliki orijent Belgije postao je jedan od osnivača i ključnih članova [[Međunarodna masonska asocijacija|Međunarodne masonske asocijacije]], u kojem je ostao do 1950. Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], članovi Velikog orijenta Belgije osnovali su Ložu "Draga sloboda" (''Loge Liberté chérie'') u nacističkom [[Koncentracijski logor|koncentracijskom logoru]] Esterwegen te Ložu "Uporni" (''Loge L'Obstinée'') u nacističkom logoru za ratne zarobljenike Oflag X-D.<ref>{{Citiranje weba|title=The Holocaust, the reason Freemasonry became a ‘secret’ order – World War 2 (1939-1945)|url=https://samilhistory.com/tag/lobstinee/|access-date=2025-02-25|last=Dickens|first=Peter Albert|website=samilhistory.com|language=en}}</ref> Godine 1959. pet loža Velikog orijenta Belgije osnovalo je [[Velika loža Belgije|Veliku ložu Belgije]] s ciljem ponovnog stjecanja [[Regularno slobodno zidarstvo|priznanja regularnosti]] od strane Ujedinjene velike lože Engleske.<ref>{{Citiranje weba|title=Quelle est l’histoire de la Grande Loge de Belgique?|url=https://glb.be/wp1/?page_id=227|access-date=2025-02-25|website=glb.be|language=fr}}</ref> Veliki orijent Belgije postao je 1961. godine jedan od osnivača [[CLIPSAS|CLIPSAS-a]], no napustio ga je 1996. zajedno s Velikim orijentom Francuske zbog nesuglasica oko uloge religijskih uvjerenja u slobodnom zidarstvu. Povodom 150. obljetnice Velikog orijenta Belgije, godine 1987., istaknuti belgijski [[Masonologija|masonolog]] Marcel De Schampheleire održao je govor u kojem je sažeo povijesnu i duhovnu ulogu belgijskog slobodnog zidarstva:<ref name=his/> {{citat|Povijest nam pokazuje koliko je velik doprinos belgijskog slobodnog zidarstva svemu što pridonosi ‘gradnji Hrama čovječanstva’. Ostvarenje tih ciljeva ponekad nailazi na otpor, katkada izaziva napetosti, a često i reakcije na poduzete akcije […] Stav koji je u početku bio religiozan postupno je ustupio mjesto otvorenosti prema slobodnom ispitivanju i nedogmatskom mišljenju, što je na koncu dovelo do prevage izražene laicističke orijentacije među braćom Velikog orijenta.}} Godine 1988. Veliki orijent Belgije, Velika loža Belgije, [[Velika ženska loža Belgije]] i [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Belgija|Belgijska federacija "Le Droit Humain"]] potpisali su sporazum o međusobnom priznanju.<ref>{{Citiranje weba|title=Déclaration Commune de 4 Obédiences Belges|url=https://glb.be/wp1/wp-content/uploads/2024/10/Declaration-commune-FR.pdf|access-date=2025-02-25|date=1988-12-21|website=glb.be|language=fr}}</ref> Kasnije, 1998., ove adogmatske [[Velika loža|nadležnosti]] osnovale su međunarodni savez [[SIMPA]], no 2008. godine Veliki orijent Belgije ponovno se pridružio CLIPSAS-u. Ipak, 2019. godine ponovo istupa iz CLIPSAS-a Od 16. veljače 2020. godine Veliki orijent Belgije svojim ložama daje [[Slobodno zidarstvo i žene|slobodu inicirati i žene]].<ref name=":0"/><ref>{{Citiranje weba|title=Révolution ou évolution au Grand Orient de Belgique ?|url=https://o-re-la.ulb.be/analyses/item/3145-revolution-ou-evolution-au-grand-orient-de-belgique.html|access-date=2025-05-26|last=Schreiber|first=Jean Philippe|date=2020-03-04|website=ulb.be|language=fr}}</ref> == Ustroj == === Lože === U 2024. godini pod okriljem Velikog orijenta Belgije radi 118 [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]].<ref>{{Citiranje weba|title=GOB - Les loges|url=https://gob.be/zoom-sur-le-gob/les-loges/|access-date=2025-02-25|website=gob.be|language=fr, nl}}</ref> Od 2020. godine struktura Velikog orijenta Belgije uključuje tri zajednice loža:<ref name=":0"/> # Zajednica muških loža (''Fédération de Loges masculines''; ''Federatie van mannenloges''); # Zajednica mješovitih loža (''Fédération de Loges mixtes''; ''Federatie van gemengde loges''); # Zajednica ženskih loža (''Fédération de Loges féminines''; ''Federatie van vrouwenloges''). === Međunarodna suradnja === Veliki orijent Belgije je član, ili je bio član, nekoliko [[Međunarodni savezi (slobodno zidarstvo)|međunarodnih saveza]]:<ref>{{Citiranje weba|url=https://clipsas.org/en/membres/|title=Membres of CLIPSAS|access-date=2025-02-25|website=clipsas.org|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=EMA Members|url=https://www.ame-ema.eu/en/ema/obediences|access-date=2025-10-23|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20250720011614/https://www.ame-ema.eu/en/ema/obediences|archive-date=2025-07-20|website=ame-ema.eu|language=en, fr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.pressalert.ro/2015/03/premiera-masonii-din-marele-orient-al-romaniei-ies-pentru-prima-data-la-rampa-cu-o-intalnire-publica-la-timisoara-ce-dezvaluiri-au-facut-video/|title=Masonii din Marele Orient al României ies pentru prima dată la rampă cu o întâlnire publică la Timişoara|date=2015-03-22|access-date=2025-02-25|website=pressalert.ro|last=Stanici|first=Georgeta}}</ref> *''[[Međunarodna masonska asocijacija]]'' (1921. – 1950.), *''[[CLIPSAS]]'' (suosnivač, 1961. – 1996., 2008. – 2019.) *''[[SIMPA]]'' (suosnivač, 1996. – 2008.) *[[Alijansa masona Europe]] (od 2012.), *[[Adogmatska udruga srednje i istočne Europe]] (promatrač). === Obredi === Veliki orijent Belgije upravlja [[Simbolički stupnjevi|simboličkim stupnjevima]] [[Loža (slobodno zidarstvo)|plave lože]] (učenik, pomoćnik i majstor) i delegira upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] na [[Slobodnozidarski redovi|dodatna tijela i redove]]. [[Obred (slobodno zidarstvo)|Obredi]] koji se rade u plavoj loži su:<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=GOB - Valeurs et Rites|url=https://gob.be/zoom-sur-le-gob/structure-rites/|access-date=2025-02-25|website=gob.be|language=fr, nl}}</ref> *[[Francuski obred|Moderni (francuski) obred]], *[[Škotski obred|Drevni i prihvaćeni škotski obred]]. == Pridružena tijela i redovi == Upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] Veliki orijent Belgije provodi kroz [[Slobodnozidarski redovi|pridružena tijela i redove]] od kojih svaki predstavlja jedan [[Obred (slobodno zidarstvo)|obred]] a na temelju potpisanih [[konkordat]]a. * Suvereni kolegij Škotskog obreda za Belgiju (''[[:fr:Souverain Collège du rite écossais pour la Belgique|Souverain Collège du rite écossais pour la Belgique]]'') – nadležno za rad [[Škotski obred iz 1962.|Škotskog obreda iz 1962.]] == Poznati članovi == * [[Jules Bordet]] (1870. – 1961.), imunolog i mikrobiolog<ref name=":1">{{Citiranje weba|title=GOB - Maçons Célèbres|url=https://gob.be/zoom-sur-le-gob/macons-celebres/|access-date=2025-02-25|website=gob.be|language=fr}}</ref> * [[Charles De Coster]] (1827. – 1879.), pisac<ref name=":1"/> * [[Victor Horta]] (1861. – 1947.), arhitekt i dizajner, jedan od prvih i vodećih umjetnika [[Secesija|secesije]]<ref name=":1"/> == Vidi još == * [[Spor oko Velikog graditelja svih svjetova]] * [[Popis masonskih velikih loža u Europi]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{URL|https://gob.be/|Službena stranica}} * {{URL|https://mbfm.be/wp/en/intro-en/|Belgijski muzej slobodnog zidarstva}} {{Slobodno zidarstvo}} [[Kategorija:Velike lože|Belgije]] [[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Belgiji]] 67yhw7080xfr487ctzmund6us7r1f85 0 782728 7427899 7383421 2026-04-11T05:50:09Z IndexAccount 131684 /* Iznimke, posebnosti i neslaganja */ 7427899 wikitext text/x-wiki {{glavni|Škotski obred}} {{multiple image | align = right | header = | image1 = Secret Master 4°.jpg | width1 = 139 | caption1 = | image2 = Perfect Elu 14°.jpg | width2 = 117 | caption2 = | footer = [[Pregača (slobodno zidarstvo)|Pregače]] i ovratnici 4. (lijevo) i 14. (desno) stupnja. }} '''Loža savršenstva''' ([[engl.]] ''Lodge of Perfection''; [[Francuski jezik|fran.]] ''Loge de perfection''), negdje i '''Salomonova loža savršenstva''' (''Solomon's Lodge of Perfection''), predstavlja prvu [[Loža visokih stupnjeva|dodatnu organizacijsku jedinicu]] [[Škotski obred|Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda]], u sustavu [[Slobodno zidarstvo|slobodnog zidarstva]], koja dodjeljue 11 [[Visoki masonski stupnjevi|viših stupnjeva]], od 4. do 14.<ref>{{Citiranje weba|title=Scottish Rite Degrees|url=https://scottishritecanada.ca/about-us/scottish-rite-degrees/|access-date=2025-04-02|website=scottishritecanada.ca|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Frequently Asked Questions|url=https://scottishrite.org/about/questions/|access-date=2025-04-02|website=scottishrite.org|language=en}}</ref><ref name=":0">{{Citiranje weba|title=What is the Lodge of Perfection?|url=https://scottishritenmj.org/blog/what-is-lodge-of-perfection|access-date=2025-04-06|website=scottishritenmj.org|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=4° Through 14° Solomon's Lodge of Perfection|url=https://riscottishrite.org/scottish-rite-bodies/lodge-of-perfection|access-date=2025-04-06|website=riscottishrite.org|language=en}}</ref> Pojam "loža" često se odnosi i na [[Masonski hram|zgradu u kojoj se održavaju sastanci]]. [[Stupanj (slobodno zidarstvo)|Stupnjevi]] koji se izvode u ložama savršenstva poznati su kao "zeleni stupnjevi". Također, poznati su i kao "neizrecivi" ([[engl.]] ''Ineffable''), što dolazi od od latinske riječi ''ineffabilis'', što označava nešto što je nedokučivo, sveto ili neizrecivo riječima, odnosno nešto o čemu se ne bi trebalo govoriti naglas.<ref name=":4">{{Citiranje weba|title=The Degrees of the Lodge of Perfection|url=https://shreveportscottishrite.org/4-14-lodge-of-perfection/|access-date=2025-04-06|website=shreveportscottishrite.org|language=en}}</ref> Slobodni zidari moraju prethodno dosegnuti treći stupanj – tj. postati [[Majstor (slobodno zidarstvo)|majstori]] – u svojoj [[Loža (slobodno zidarstvo)|matičnoj loži]] prije nego što se mogu prijaviti za članstvo u loži savršenstva Škotskog reda.<ref>{{Citiranje weba|title=What is required for membership in 32nd Degree Freemasonry?|url=https://scottishritenmj.org/faq/what-is-required-for-membership-in-32nd-degree-freemasonry|access-date=2025-04-06|website=scottishritenmj.org|language=en}}</ref> Jedanaest stupnjeva lože savršenstva bave se [[Duhovnost|duhovnim pitanjima]], s posebnim naglaskom na neizrecivo ime [[Veliki graditelj svih svjetova|Velikog graditelja]], a često se pozivaju na [[Simbolički stupnjevi|tri simbolička stupnja]] plave lože, povezujući njihova značenja s životnim i svakodnevnim situacijama. Iako predstavljaju ulaz u Škotski red, ovi stupnjevi su daleko od jednostavnih ili površnih. Kao i kod svakog stupnja u slobodnom zidarstvu, potrebne su godine ponovnog promišljanja i svjesne refleksije kako bi se u potpunosti shvatile njihove pouke i dublje simboličke poruke.<ref name=":0"/> == Stupnjevi == Popis stupnjeva [[Regularno slobodno zidarstvo|regularnih]] vrhovnih vijeća Australije, Engleske i Walesa te većine drugih nadležnosti uglavnom se podudara s onim Južne jurisdikcije SAD-a. S druge strane, popis stupnjeva u Sjevernoj jurisdikciji danas je donekle drugačiji i prikazan je u donjoj tablici. Dok, npr. popis stupnjeva Vrhovnog vijeća Kanade predstavlja kombinaciju obje verzije, uz nekoliko jedinstvenih naziva. Stupnjevi 5., 7. i 8. i danas imaju isti naziv. {|class="wikitable" style="text-align:center;" !width=4% rowspan=2 |[[Stupanj (slobodno zidarstvo)|Stupanj]] !rowspan=13| !colspan=2|[[Vrhovno vijeće Škotskog obreda SAD, južna jurisdikcija|Južna jurisdikcija SAD]]<ref name=":4"/><ref>{{Citiranje weba|title=Lodge of Perfection|url=https://www.guthriescottishrite.org/index.php/degrees/lodge-of-perfection/|access-date=2025-04-06|website=guthriescottishrite.org|language=en}}</ref><ref name=":5"/> !rowspan=13| !colspan=2|[[Vrhovno vijeće Škotskog obreda SAD, sjeverna jurisdikcija|Sjeverna jurisdikcija SAD]]<ref name=":0"/><ref>{{Citiranje weba|title=4° Through 14°: Solomon's Lodge of Perfection|url=https://riscottishrite.org/scottish-rite-bodies/lodge-of-perfection|access-date=2025-04-06|website=riscottishrite.org|language=en}}</ref> |- !width=15%|Naziv stupnja !width=33%|Postavka i/ili tema !width=15%|Naziv stupnja !width=33%|Postavka i/ili tema |- |4° |tajni majstor <br><small>''Secret Master''</small> |U blizini Svetinje nad svetinjama u [[Salomonov hram|Salomonovom hramu]] |graditelj<br><small>''Builder''</small> |[[Majstor (slobodno zidarstvo)|Majstor]] traži [[Božanstvo|božansko]] vodstvo. |- |5° |savršeni majstor <br><small>''Perfect Master''</small> |Pogreb [[Hiram Abif|Hirama Abifa]] |savršeni majstor <br><small>''Perfect Master''</small> |Dva [[Aron]]ova sina, iskvarena pohlepom i ambicijom, dopuštaju svetom plamenu da se ugasi. |- |6° |osobni tajnik <br><small>''Intimate Secretary''</small> |Izvanzavjetna priča o dugovima koje je [[Salomon]] dugovao Hiramu iz Tira. |majstor mesingane zmije <br><small>''Master of the Brazen Serpent''</small> |Kad se djeca Izraela suoče s teškim i opasnim putovanjem kroz pustinju, pobune se protiv [[Mojsije|Mojsija]] i [[Bog]]a. |- |7° |starješina i sudac<br><small>''Provost and Judge''</small> |[[Feničani]] i [[Židovi]] zajedno grade Salomonov hram. |starješina i sudac<br><small>''Provost and Judge''</small> |Izgradnja [[Salomonov hram|Salomonovog hrama]]. Spor među radnicima u kojem prevladavaju poštenje i pravda. |- |8° |intendant gradnje<br><small>''Intendant of the Building''</small> |Odabir nasljednika Hirama Abifa |intendant gradnje<br><small>''Intendant of the Building''</small> |Temelji se na priči iz [[Stari zavjet|Starog zavjeta]] o [[Kralj David|kralju Davidu]] i njegovom povjeravanju zadatka svom sinu, budućem kralju [[Salomon]]u. |- |9° |izabranik devetorice<br><small>''Elu of the Nine''</small> {{efn|Također: ''Elect of the Nine'' i ''Elect of Nine''}} |Osveta za ubojstvo Hirama Abifa |majstor Hrama<br><small>''Master of the Temple''</small> |Posvećenje Solomonovog hrama od svećenika različitih vjera. |- |10° |izabranik petnaestorice<br><small>''Elu of the Fifteen''</small> {{efn|Također:''Elect of the Fifteen'' i ''Elect of Fifteen''}} |Pogubljenje ubojica Hirama Abifa |glavni izabranik<br><small>''Master Elect''</small> |Kralj Salomon saznaje za svoju kaznu na koju nema žalbe. |- |11° |izabranik dvanaestorice<br><small>''Elu of the Twelve''</small> {{efn|Također: ''Elect of the Twelve'' i ''Elect of the Twelve''.}} |Pogubljenje ubojica Hirama Abifa |uzvišeni izabrani majstor<br><small>''Sublime Master Elected''</small> |Salomonov poreznik narušava povjerenje naroda. |- |12° |majstor arhitekt{{efn|Negdje i veliki majstor arhitekt (''Grand Master Architect'')}}<br><small>''Master Architect''</small> |Adoniram, nasljednik Hirama Abiffa |majstor milosrđa<br><small>''Master of Mercy''</small> |[[Josip (praotac)|Josip]] oprašta svojoj braći što su ga prodali u [[ropstvo]]. |- |13° |kraljevski luk Salomona{{efn|Negdje i kraljevski luk Henoka (''Royal Arch of Enoch'')}} <br><small>''Royal Arch of Solomon''</small> |[[Henok]]ova skrovita odaja |majstor devetog luka<br><small>''Master of the Ninth Arch''</small> |Dramatizira opasnosti s kojima se ljudi susreću u potrazi za izgubljenom riječi. |- |14° |savršeni izabranik{{efn|Negdje i veliki izabrani potpuni i svijetli zidar (''Grand Elect Perfect and Sublime Master'')}} <br><small>''Perfect Elu''</small> |Ceremonija [[Inicijacija|inicijacije]] |veliki izabrani zidar<br><small>''Grand Elect Mason''</small> |Bit simboličkog slobodnog zidarstva sažeta je u poukama lože savršenstva. |- |} === Regalije === {{multiple image | align = right | header = | image1 = Elect of the Nine 9°.jpg | width1 = 140 | caption1 = | image2 = Grand Master Architect 12°.jpg | width2 = 140 | caption2 = | footer = [[Pregača (slobodno zidarstvo)|Pregače]] i ovratnici 9. (lijevo) i 12. (desno) stupnja. }} [[Slika:Lodge of Perfection SR-NMJ.png|mini|170px|desno|Znak loža savršenstva u [[Vrhovno vijeće Škotskog obreda SAD, sjeverna jurisdikcija|Vrhovnom vijeću Sjeverne jurisdikcije]].]] [[Regalije (slobodno zidarstvo)|Regalije]] stupnjeva uključuje obveznu [[Pregača (slobodno zidarstvo)|pregaču]] i [[Medaljon (slobodno zidarstvo)|medaljon]], od kojih svaka ima svoju posebnost i simboliku. Regalije [[Vrhovno vijeće Škotskog obreda SAD, južna jurisdikcija|Južne jurisdikcije SAD-a]] prema stupnjevima su sljedeće:<ref>{{Citiranje weba|title=Lodge of Perfection|url=https://www.vascottishrite.org/lodge-of-perfection|access-date=2025-04-07|website=vascottishrite.org|language=en}}</ref> *Pregača 4. stupnja izrađena je od bijele i crne [[Tkanina|tkanine]], s istaknutim slovom "[[Z]]" i [[Svevideće oko|Svevidećim okom]]. Medaljon ovog stupnja je [[Ključ (brava)|ključ]] od [[bjelokost]]i s urezanim slovom "Z" na zubcima. *Pregača petog stupnja bijele je boje sa zelenim obrubom, na njoj se nalazi kockasti kamen i [[Hebrejski alfabet|hebrejsko slovo]] [[Jod (slovo)|Jod]]. Medaljon je [[šestar]] otvoren na segment kruga pod [[kut]]em od 60 stupnjeva. * Pregača 6. stupnja kombinira bijelu i crvenu boju, s hebrejskim slovima [[Jod (slovo)|Jod]] i [[He (slovo)|He]] u središtu. U malom [[trokut]]u ispisana su hebrejska slova [[Bet]], [[Nun]] i [[Šin]]. Medaljon je zlatni trokut s istim hebrejskim slovima. * Pregača sedmog stupnja je bijela s crvenim rubom, ukrašenu ključem i pet [[Rozeta (dizajn)|rozeta]]. Medaljon je zlatni ključ. * Pregača osmog stupnja je bijela s crvenim i zelenim elementima. Ukrašena je [[Vaga|vagom]], devetokrakom zvijezdom i trokutom s [[Hebrejski alfabet|hebrejskim slovima]] [[Bet]] (Ben-Khurim), [[Jod (slovo)|Jod]] (Jakinah) i [[Alef (slovo)|Alef]] (Achar). Medaljon je zlatni trokut s istim slovima. *Pregača 9. stupnja je bijela s crnom podstavom, posuta kapima krvi te prikazuje ruku s [[bodež]]om i odrubljenom glavom. Znak je bodež sa zlatnom drškom i srebrnom oštricom. *Pregača 10. stupnja je bijela s crnim preklopom, s prikazom triju [[Luk (arhitektura)|lučnih]] [[vrata]], iznad kojih su glave na kolcima. Medaljon je identičan onome iz 9. stupnja, bodež. *Pregača 11. stupnja je bijela s crnom podstavom i plamtećim srcem u sredini. Medaljon je bodež koji visi na crnoj vrpci s natpisom ''Vincere aut Mori'' (u prijevodu: ''Pobijediti ili umrijeti''). *Pregača dvanaestog stupnja je izvana bijela s plavom i zlatnom podstavom, simbolizirajući povezanost s [[Simbolički stupnjevi|temeljnim stupnjevima]]. Na njoj su prikazani [[kutomjer]], [[ravnalo]], [[šestar]] i vojni [[kompas]]. Medaljon je zlatna sedmerokutna medalja. *Pregača 13. stupnja je ljubičasta s bijelim obrubom. U središtu se nalazi tzv. Henohova delta – [[heksagram]] s ispisanim svetim Božjim imenom ([[Tetragram]]). Medaljon je zlatna okrugla medalja. *Pregača 14. stupnja je od bijele svile, obrubljena zlatom, s ''Neizrecivom'' [[Delta|Deltom]] u središtu, istinski simbolična za ovaj stupanj. Ovaj stupanj ima dvostruki znak. Prvi je [[kvadrant]] – [[šestar]] otvoren na [[Pravi kut|90°]], s [[Kruna|krunom]] na vrhu i devetokrakom zvijezdom na prednjoj strani. Drugi je [[Plamteća zvijezda|plamteća petokraka zvijezda]] s ispisanim [[Tetragram]]om. Šestar počiva na [[Kružnica|kružnici]] s brojevima 3, 5, 7 i 9, simbolima slobodnozidarskog znanja i napretka. == Iznimke, posebnosti i neslaganja == * Godine 2004. [[Vrhovno vijeće Škotskog obreda SAD, sjeverna jurisdikcija|Sjeverna jurisdikcija SAD-a]] iznova je napisala i reorganizirala svoje stupnjeve,<ref>{{Citiranje knjige|title=Freemasons For Dummies|last=Hodapp|first=Christopher|publisher=John Wiley & Sons|year=2021.|isbn=9781119843429|location=Indianapolis|url=https://books.google.hr/books/about/Freemasons_For_Dummies.html?id=jJBDEAAAQBAJ&redir_esc=y|language=en|pages=226-227}}</ref> a dodatne izmjene uvedene su 2006.<ref>{{Citiranje časopisa|title=Ritual Changes|journal=The Northern Light Magazine|url=https://assets.scottishritenmj.org/prod/images/legacy/TNL-November2006.pdf|pages=6|year=2006|language=en}}</ref> Tijekom te dvije revizije promijenjeni su nazivi za 21 od ukupno 33 stupnja. * U nekim nadležnostima uobičajeno je da se izvodi samo 4., 9., 12., 13. i 14. stupanj. * U [[Velika loža Austrije|Austriji]] i [[Velika loža Njemačke|Njemačkoj]], u ložama savršenstva, izvodi se samo 4. i 14. stupanj, dok se preostali stupnjevi dodjeljuju nominalno kroz upute.<ref>{{Citiranje weba|title=Der Alte und Angenommene Schottische Ritus in Österreich: Struktur|url=https://aasr.at/struktur/|access-date=2025-04-07|website=aasr.at|language=de}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Die Arbeitsstätten des Schottischen Ritus|url=https://aasr.net/ateliers/|access-date=2025-04-07|website=aasr.net|language=de}}</ref> * U [[Ujedinjena velika loža Engleske|Engleskoj i Walesu]] kao i [[Velika loža Škotske|Škotskoj]] lože savršenstva ne postoje, a ovi stupnjevi se dodjeljuju samo nominalno u [[Kapitel ružinog križa|kapitelu ružinog križa]].<ref>{{Citiranje weba|title=SC33: Joining Rose Croix - The Journey|url=https://sc33.org.uk/joining-rose-croix/|access-date=2025-04-06|website=sc33.org.uk|language=en}}</ref><ref name=":5">{{Citiranje weba|title=Thirty Three Degrees of the A&ASR - The Supreme Council for Scotland|url=https://www.supremecouncilforscotland.org/degrees|access-date=2025-04-06|website=supremecouncilforscotland.org|language=en}}</ref> == Vidi još == * [[Loža visokih stupnjeva]] == Bilješke == {{notelist}} == Izvori == {{izvori}} {{Škotski obred}} [[Kategorija:Drevni i prihvaćeni škotski obred]] tedmq9xp9g0725jnkkgoulen2biaqbe 10 784899 7427888 7418838 2026-04-11T05:25:42Z IndexAccount 131684 7427888 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | navbar = {{#if:Ujedinjena velika loža Engleske | | bez}} | naziv = UGLE | naslov = [[Ujedinjena velika loža Engleske]] | slika = | stanje = collapsed | style = text-align:center; | osnovna-style = | naslov-style = {{#if:&#35;b0c4de| background:&#35;b0c4de}} | grupa-style = background:#EEEEEE; padding-right: 1em; text-align:right; width:14%; | popis-style = | parni-style = | neparni-style = | bodystyle = | iznad-style = text-align:center; background:#EEEEEE; | iznad = [[Regularno slobodno zidarstvo|Regularna]] [[Slobodno zidarstvo|slobodnozidarska]] [[velika loža]] u Engleskoj i Walesu, utemeljena 1813. godine. | grupa1 = povijest | popis1 = prethodnice ([[Prva Velika loža Engleske]] • [[Drevna velika loža Engleske]]) • ''[[Andersonove Konstitucije|Konstitucije slobodnih zidara]]'' • [[Popis regularnih velikih loža|velike lože u prijateljstvu]] | grupa2 = [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]] | popis2 = [[Loža "Antika"|"Antika" br. 2]] • [[Loža "Quatuor Coronati"|"Quatuor Coronati" br. 2076]] | grupa3 = [[Pokrajinska velika loža|kotarske velike lože]] | popis3 = [[Kotarska velika loža Cipra|Cipar]] • [[Malteška skupina loža|Malta]] • [[Portugalska skupina loža|Portugal]] | grupa4 = [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki majstori]] | popis4 = [[Augustus Frederick, vojvoda od Sussexa|vojvoda od Sussexa]] <small>(1813. – 1843.)</small> • II. grof od Zetlanda <small>(1844. – 1870.)</small> • I. markiz od Ripona <small>(1870. – 1874.)</small> • [[Eduard VII.|princ od Walesa]] <small>(1874. – 1901.)</small> • [[Arthur, vojvoda od Connaughta i Strathearna|vojvoda od Connaughta i Strathearna]] <small>(1901. – 1939.)</small> • [[George, vojvoda od Kenta|I. vojvoda od Kenta]] <small>(1939. – 1942.)</small> • VI. grof od Harewooda <small>(1942. – 1947.)</small> • X. vojvoda od Devonshirea <small>(1947. – 1950.)</small> • XI. grof od Scarbrougha <small>(1951. – 1967.)</small> • [[Edward, vojvoda od Kenta|II. vojvoda od Kenta]] <small>(od 1967.)</small> | grupa5 = [[Obred (slobodno zidarstvo)|obredi]] | popis5 = [[Emulacijski obred]] • [[Balduinov obred]] | grupa6 = [[Slobodnozidarski redovi|redovi]] [[Visoki masonski stupnjevi|visokih stupnjeva]] | popis6 = [[Sveti kraljevski luk]] • [[Red majstora znaka|Majstor znaka]] • [[Mornar kraljevske arke]] • [[Templari (slobodno zidarstvo)|Vitezovi templari]] • [[Vitez Malte (slobodno zidarstvo)|Vitezovi Malte]] • [[Crveni križ cara Konstatina]] • [[Kripta (slobodno zidarstvo)|Kraljevski i odabrani majstori]] • [[Savezni masonski stupnjevi]] • [[Red tajnog nadzornika|Tajni nadzornik]] • [[Red grimizne vrpce|Grimizna vrpca]] • [[Ispravljeni škotski obred|Vitezovi dobročinitelji Svetog grada]] • [[Svećenici vitezovi templari Svetog kraljevskog luka]] • [[Rozenkrojcersko društvo]] • [[Red sv. Tome iz Akre|Sv. Toma iz Akre]] • [[Red Ethelstana|Ethelstan]] • [[Operativno zidarstvo|Operativci]] | grupa7 = [[Hram (slobodno zidarstvo)|hramovi]] | popis7 = [[Freemasons' Hall]] • [[Mark Masons' Hall]] | ispod = [[Matične velike lože]] ([[Velika loža Škotske]] • [[Velika loža Irske]]) • [[Vijeće za slobodno zidarstvo u Velikoj Britaniji|Vijeće za slobodno zidarstvo]] | ispod-style = background:#EEEEEE; text-align:center; }}<noinclude> [[Kategorija:Ujedinjena velika loža Engleske|*]] [[Kategorija:Skupni slobodnozidarski predlošci]] </noinclude> 47zr1v67y31ftnd90ii8cdyei7xtqi9 0 787749 7427800 7415073 2026-04-10T17:41:55Z Divna Jaksic 974 7427800 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vojna osoba | ime = Čedomir Bulat | opis = | nadimak = Čedo | puno ime = | datum_rođenja = | mjesto_rođenja = | država_rođenja = | datum smrti = [[ožujak ]] [[2008.]] | mjesto smrti = [[Beograd]] | država smrti = [[Srbija]] | mjesto_pokopa = | vojska = {{Zastava|SFRJ}} [[JNA]]<br>{{Zastava|RSK}} [[Srpska vojska Krajine|SVK]] | godine službe = | čin = [[Pukovnik]] | postrojba = [[21. kordunaški korpus]] | bitke = [[Domovinski rat]] * [[Opsada Slunja]] * [[Operacija Oluja]]{{Surrendered}} | kasnija_karijera = | nagrade = | rodbina = |slika=}} '''Čedomir Bulat''' (? – [[Beograd]], [[ožujak]] [[2008.]]) bio je [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenski]] i [[Republika Srpska Krajina|srpski]] [[časnik]] tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]]. == Karijera == Bulat je osnovao [[21. kordunski korpus]] [[Srpska vojska Krajine|Srpske vojske Krajine]] 1992. godine i bio zapovjednik korpusa. Postao je poznat po tome što je vojnički istupio pred hrvatskog generala Petra Stipetića i priznao poraz Srpske vojske Krajine u [[Operacija Oluja|operaciji Oluja]] potpisavši kapitulaciju na haubi nekog automobila.<ref>{{Cite web|date=7. kolovoza 2021.|title=Oluja – slavljeni događaj čiji su sudionici marginalizirani|url=https://www.dw.com/hr/oluja-slavljeni-doga%C4%91aj-%C4%8Diji-su-sudionici-marginalizirani/a-58770290|url-status=live|access-date=9. lipnja 2022.|website=Deutsche Welle|language=hr-HR}}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Bulat, Čedomir}} == Vanjske poveznice == * [https://www.politika.rs/scc/clanak/190675/Tri-ratna-druga Tri ratna druga (''Politika'', 9. rujna 2011.)] {{Mrva-biog-srbija}} [[Kategorija:Srbi u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Jugoslavenska vojna povijest]] [[Kategorija:Domovinski rat]] 1vjou4nrynzyiwlurngn18zh6onjz7y 0 790040 7427915 7421161 2026-04-11T07:28:35Z Makenzis 188047 https://toplyga.lt/zaidejas/marko-capan 7427915 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Marko Capan | slika = | opis slike = | država = {{Z+X|HRV}} | datum rođenja = [[24. veljače]] [[2004.]] | datum smrti = | visina = 180 cm | trenutačni klub = [[FK Žalgiris|Žalgiris]] | broj u klubu = 6 | pozicija = [[Vezni igrač (nogomet)|vezni igrač]] | ugovor = | mlade godine = {{0}}{{0}}{{0}}? – [[2013.]] <br> [[2013.]] – [[2018.]]<br /> [[2018.]] – [[2020.]]<br /> [[2020.]] – [[2023.]] | juniorski klubovi = [[NK Mladost Ždralovi|Mladost Ždralovi]]<br> [[NK Bjelovar|Bjelovar]] <br />[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] <br />[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] | godina = [[2023.]] – [[2026.]] <br /> [[2023.]] – [[2024.]] <br /> [[2026.]] – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] <br /> → [[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]] (posudba) <br /> [[FK Žalgiris|Žalgiris]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}5 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}{{0}}22 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br /> {{0}}{{0}}{{0}}6 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine u reprezentaciji = [[2018.]] – [[2019.]] <br /> [[2020.]] <br /> [[2021.]] – [[2022.]] <br /> [[2022.]] – [[2023.]] | reprezentacija = {{NogRep|HRV|do=15}} <br /> {{NogRep|HRV|do=16}} <br /> {{NogRep|HRV|do=18}} <br /> {{NogRep|HRV|do=19}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}8 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}{{0}}{{0}}5 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}{{0}}{{0}}7 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | bilješka = | ažurirano = {{Datum|11|04|2026}} }} '''Marko Capan''' ([[Bjelovar]], [[24. veljače]] [[2004.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogometaš]] koji igra na poziciji [[Vezni igrač (nogomet)|veznog igrača]] za [[FK Žalgiris|Žalgiris]].<ref>{{Citiranje weba|title=Summary - Marko Capan - Results, fixtures, squad, statistics, photos, videos - Soccerway|url=https://int.soccerway.com/players/marko-capan/790844/|access-date=2025-07-23|website=int.soccerway.com}}</ref> == Klupska karijera == Ubrzo nakon što je debitirao za [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] u utakmici protiv [[NK Varaždin Varaždin|Varaždina]] u kojoj je i asistirao [[Dario Melnjak|Dariu Melnjaku]], produžio je ugovor do ljeta 2026. godine.<ref>{{Citiranje weba|title=Marko Capan Hajdukov do ljeta 2026. godine!|url=https://hajduk.hr/vijest/marko-capan-hajdukov-do-ljeta-2026-godine-/15606|access-date=2025-07-23|website=hajduk.hr|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2023-02-18|title=Sportske novosti - Hajduk novim ugovorom vezao klinca koji je debitirao u prvoj momčadi u prošlom kolu domaćeg prvenstva|url=https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/hajduk/hajduk-potpisao-velikog-talenta-koji-je-vec-debitirao-za-prvu-momcad-sada-mogu-biti-dio-najveceg-kluba-15307348|access-date=2025-07-23|website=sportske.jutarnji.hr|language=hr-hr}}</ref> Dana [[15. ožujka]] [[2023.]] Capan je bio kapetan juniorske momčadi Hajduka u utakmici četvrtfinala [[UEFA Liga mladih 2022./23.|UEFA Lige mladih 2022./23.]] protiv [[Borussia Dortmund|Borussie Dortmund]] i zabio je gol u raspucavanju jedanesteraca.<ref>{{Citiranje weba|date=2023-03-15|title=Slobodna Dalmacija - Kapetan Capan u nevjerici: 'Mi smo samo juniori, a tisuće navijača su došle u Njemačku i priredili nam ludnicu'|url=https://slobodnadalmacija.hr/sport/hajduk/kapetan-capan-u-nevjerici-mi-smo-samo-juniori-a-tisuce-navijaca-su-dosle-u-njemacku-i-priredili-nam-ludnicu-1273111|access-date=2025-07-23|website=slobodnadalmacija.hr|language=hr-hr}}</ref> == Reprezentativna karijera == Capan je igrao za selekcije Hrvatske do 15, 16, 18 i 19 godina.<ref>[https://hns.team/igraci/206647/marko-capan/ Profil], [[Hrvatski nogometni savez]], pristupljeno 23. srpnja 2025.</ref> == Trofeji == === Hajduk Split === * [[Hrvatski nogometni kup]]: [[Hrvatski nogometni kup 2022./23.|2022./23.]] == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://hns.team/igraci/206647/marko-capan/ Profil], [[Hrvatski nogometni savez]] * [https://www.transfermarkt.de/marko-capan/profil/spieler/921512 Profil], [[Transfermarkt]] {{GLAVNIRASPORED:Capan, Marko}} [[Kategorija:Hrvatski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Hajduka]] [[Kategorija:Nogometaši NK Širokog Brijega]] [[Kategorija:Životopisi, Split]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] [[Kategorija:Životopisi, Bjelovar]] [[Kategorija:Nogometaši NK Bjelovara]] sfu6nz4n3g0vmnfrluha1yy5rpimbgk 0 793841 7427666 7418376 2026-04-10T13:49:06Z ~2026-17532-03 355560 /* Obitelj Vukas */ 7427666 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | bg_color = #A58668 | ime_serije = Divlje pčele | slika = [[Datoteka:Divlje pčele Plakat.jpg|260px]] | natpis_pod_slikom = službeni [[plakat]] serije | format_serije = [[telenovela]] | žanr = [[dramska serija|obiteljska drama]]<br>romansa | autor = | temeljeno_na = {{Z|GRČ}} Άγριες Μέλισσες (''Agries melisses'') | razvoj = Iva Ilakovac<br>Marija Antić | scenarist = Višna Mamić<br>Nikolina Bogdanović<br>Danko Delač<br>[[Mihaela Erceg]] | redatelj = Stanislav Tomić<br>[[Kristijan Milić]]<br>Jasna Nanut<br>Ivan Pavličić<br>Jadran Puharić<br>Rahela Jagrič Pirc | glumci = Ana Marija Veselčić<br>Lidija Kordić<br>Lidija Penić-Grgaš | pripovjedač = | glazba = [[Ante Gelo]] | uvodna_glazba = | država = {{Z+X|HRV}} | jezik = [[hrvatski]] | broj_sezona = 1 | broj_epizoda = 109 | popis_epizoda = | producent = | izvršni_producent = Iva Grahor<br>Danijel Ivoš | urednik = Ljubo Lasić | lokacija = | trajanje_epizode = 76 min. {{small|(1. ep.)}}<br>50 – 55 min. | produkcijska_kuća = [[RTL (Hrvatska)|RTL]] | tv_kuća = [[RTL (Hrvatska)|RTL]] / [[Voyo]] | početak_serije = {{premijera|3|11|2025|link=da}} | kraj_serije = | ostale_kuće = {{Z|SRB}} {{Z|BIH}} [[Voyo]] | ostale_mreže = {{Z|Crna Gora}} [[Radiotelevizija Crne Gore|RTCG]] – [[TVCG1]] | web_stranica = https://www.rtl.hr/serije/divlje-pcele | imdb_id = 38592526 }} [[Datoteka:Divlje pčele Logotip.png|okvir|Službeni [[logotip]] serije]] '''''Divlje pčele''''' je [[hrvatska]] [[dramska serija|dramska televizijska serija]] koja se prikazuje od [[3. studenoga]] [[2025.]] na televizijskom kanalu [[RTL (Hrvatska)|RTL]] te na [[streaming]] [[Streaming platforma|platformi]] [[Voyo]], na kojoj je od [[9. studenoga]] moguće pratiti nove epizode 24 sata ranije. Serija je dostupna i u [[Srbija|Srbiji]] te [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], gdje se prikazuje isključivo putem platforme Voyo. Predstavlja adaptaciju istoimene [[Grčka|grčke]] televizijske serije {{ill|Agries melisse|el|Άγριες Μέλισσες|italics=yes}} iz [[2019.]] godine. == Glumačka postava == [[RTL (Hrvatska)|RTL]] je [[3. listopada]] [[2025.]] objavio [[Glumačka postava|glumačku postavu]] serije,<ref>{{citiranje weba|date=3. listopada 2025.|title=Obiteljska tajna i borba tri sestre u surovim 50-ima: RTL donosi raskošnu dramsku seriju koja ostavlja bez daha|url=https://www.rtl.hr/novosti/obiteljska-tajna-i-borba-tri-sestre-u-surovim-50-ima-rtl-donosi-raskosnu-dramsku-seriju-koja-ostavlja-bez-daha.html|access-date=3. listopada 2025.|publisher=[[RTL (Hrvatska)|RTL]]}}</ref><ref>{{citiranje weba|date=3. listopada 2025.|title=Stiže nova domaća serija! Toliko je raskošna da će vas ostaviti bez daha!|url=https://redakcija.hr/stize-nova-domaca-serija-toliko-je-raskosna-da-ce-vas-ostaviti-bez-daha|access-date=3. listopada 2025.|website=redakcija.hr}}</ref> dok su likovi s detaljnim opisima predstavljeni naknadno.<ref>{{Citiranje weba|date=2025-11-08|title=Tko je tko u moćnoj obitelji Vukas - vodič kroz likove koji pokreću radnju 'Divljih pčela'|url=https://www.rtl.hr/tv-emisije/divlje-pcele/tko-je-tko-u-mocnoj-obitelji-vukas-vodic-kroz-likove-koji-pokrecu-radnju-divljih-pcela.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20251110032814/https://www.rtl.hr/tv-emisije/divlje-pcele/tko-je-tko-u-mocnoj-obitelji-vukas-vodic-kroz-likove-koji-pokrecu-radnju-divljih-pcela.html|archive-date=2025-11-10|access-date=2025-11-10|website=[[RTL (Hrvatska)]]|language=hr-HR}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2025-11-09|title=Tko je tko u Vrilu - vodič kroz likove koje smo upoznali u prvim epizodama 'Divljih pčela'|url=https://www.rtl.hr/tv-emisije/divlje-pcele/tko-je-tko-u-vrilu-vodic-kroz-likove-koje-smo-upoznali-u-prvim-epizodama-divljih-pcela.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20251110032450/https://www.rtl.hr/tv-emisije/divlje-pcele/tko-je-tko-u-vrilu-vodic-kroz-likove-koje-smo-upoznali-u-prvim-epizodama-divljih-pcela.html|archive-date=2025-11-10|access-date=2025-11-10|website=[[RTL (Hrvatska)]]|language=hr-HR}}</ref> === Obitelj Runje === * [[Ana Marija Veselčić]] kao Katarina Vukas (djev. Runje), Zorina i Cvitina sestra, Petrova udovica * [[Lidija Penić-Grgaš]] kao Cvita Vukas (djev. Runje), Katarinina i Zorina sestra, Nikolina supruga * [[Lidija Kordić]] kao Zora Runje, Katarinina i Cvitina sestra === Obitelj Vukas === * [[Alain Blažević]] kao Ante Vukas, najmoćniji čovjek u selu Vrilo, Mirjanin suprug i Ivičin i Rajkin brat, Petrov, Markov, Terezin i Nikolin otac, Katarinin i Cvitin svekar * [[Sanja Vejnović]] kao Mirjana Vukas, Antina supruga. Petrova, Markova, Terezina i Nikolina majka, Katarinina i Cvitina svekrva * [[Ivan Barišić]] kao Nikola Vukas, Petrov, Markov i Terezin brat, Cvitin suprug * [[Antonio Agostini]] kao Marko Vukas #1, Petrov, Nikolin i Terezin brat (ep 1-68) * [[Marin Klišmanić]] kao Marko Vukas #2, Petrov, Nikolin i Terezin brat (ep 70-) * [[Klemen Novak]] kao Petar Vukas †, sin najmoćnijeg čovjeka u selu Vrilo, Markov, Nikolin i Terezin brat, Katarinin suprug * [[Margarita Mladinić]] kao Tereza Radonić (djev. Vukas), Petrova, Markova i Nikolina setra, Antina kći, Vicina supruga * [[Dragan Veselić]] kao Ivica Vukas, Antin i Rajkin brat, otac Jakova i Josipa * [[Luka Šegota]] kao Jakov Vukas, Ivičin stariji sin, Josipov brat, Teodorin suprug * [[Matko Jukić]] kao Josip Vukas †, Ivičin mlađi sin, Jakovljev brat * [[Arija Rizvić]] kao Teodora Vukas, Jakovljeva supruga * [[Jelena Perčin]] kao Rajka Bauer (djev. Vukas), Antina i Ivičina sestra === Ostali === * [[Davor Pavić]] kao Milan Čavka, Antina desna ruka * [[Marija Borić Jerneić]] kao Karmela Poljak, krčmarica * [[Antonija Julija Blaće]] kao Luce Matić, krojačica, Krstina supruga * [[Jasmin Mekić]] kao Zdravko Šušnjara, načelnik, Ankin suprug * [[Monika Vuco Carev]] kao Anka Šušnjara, Zdravkova supruga * [[Vladimir Posavec Tušek]] kao Ranko Badurina, general * [[Alen Šalinović]] kao Jerko Sikirica, inspektor, Mandin sin * [[Mirela Brekalo]] kao Manda Sikirica, Jerkova majka * [[Amar Bukvić]] kao Toma Domazet * [[Matija Kačan]] kao Veljko Budimir, barmen, Željkov brat * [[Antonio Scarpa (glumac)|Antonio Scarpa]] kao Željko Budimir, brijač, Veljkov brat * [[Zijad Gračić]] kao Don Jere, svećenik * [[Jolanda Tudor]] kao baba Ljuba * [[Jasna Bilušić]] kao Ferida, kućna pomoćnica u kući Ante Vukasa * [[Domagoj Janković]] kao Stipan Šabić, dugogodišnji radnik obitelji Runje === Gosti === * [[Boris Svrtan]] kao Andrija Runje † * [[Ante Gelo]] kao glazbenik * [[Bosko Nusi]] * Neon Kovač Batir kao Matko Šušnjara<ref name=":0">{{Citiranje weba|date=2025-11-03|title=Od Praktikuma do malih ekrana! 🎬 – Praktikum - centar za djecu i mlade|url=https://web.facebook.com/story.php?story_fbid=1302082738624910&id=100064695892363|url-status=live|access-date=2025-11-07|website=[[Facebook]]}}</ref> * Leona Mustapić kao Jelica Šušnjara<ref name=":0" /> * Marla Ibrahimpašić kao mala Katarina<ref name=":0" /> * Dominik Čičak kao mladi Andrija Runje * [[Siniša Pavić (novinar)|Siniša Pavić]] kao Mate * [[Pere Eranović]] kao Vice Radonić, suprug Tereze, Antin i Mirjanin zet * [[Nika Grbelja]] kao Lukrecija Špiljak * [[Milan Pleština]] kao Siniša Špiljak, poslovni suradnik Ante Vukasa * [[Sandra Lončarić]] kao gospođa Špiljak * [[Matija Divić]] kao Mate Mravak * [[Ivana Gulin]] kao gospođa Mravak * [[Josip Lukić]] kao gospodin Mravak * [[Igor Jurinić]] kao pastir * [[Fran Petar Suknaić]] kao Anđelko Badurina, unuk generala Badurine * [[Marina Žužić]] kao Marta Badurina, nevjesta generala Badurine, žena pokojnog Frane Badurine (generalova sina) * [[Draško Zidar]] kao pastir Lovre † * [[Slavko Juraga]] kao odvjetnik Veselinović * [[Ana Majhenić]] kao Anđa * [[Milica Manojlović]] kao gatara Sadija * [[Mirel Huskić]] kao svirač Mirza * [[Martina Mandek]] kao Manuela Radonić * [[Tonka Mršić]] kao Vjerica == Promocija == Svečana pretpremijera serija održala se [[19. listopada]] u [[Muzej Sinjske alke|Muzeju Sinjske alke]].<ref>{{Citiranje weba|title=U Sinju ekskluzivno predstavljena nova RTL-ova dramska serija 'Divlje pčele'! {{!}} RTL|url=https://www.rtl.hr/tv-emisije/divlje-pcele/u-sinju-ekskluzivno-predstavljena-nova-rtl-ova-dramska-serija-divlje-pcele.html|access-date=2025-10-22|website=www.rtl.hr|language=hr-HR}}</ref> [[Premijera|Premijerno]] prikazivanje na televiziji počelo je [[3. studenoga]] [[2025]].<ref>{{Citiranje weba|date=2025-10-20|title=Slobodna Dalmacija - Cijeli Sinj je brujao: prva je bračna noć, a mlada i dvije sestre zatukle su ženika... Zagora pamti ovakve događaje|url=https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/scena/tv-reality/cijeli-sinj-je-brujao-prva-je-bracna-noc-a-mlada-i-dvije-sestre-zatukle-su-zenika-zagora-pamti-ovakve-dogadaje-1511375|access-date=2025-10-22|website=slobodnadalmacija.hr|language=hr-hr}}</ref> ==Izvori== {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{službena|https://www.rtl.hr/serije/divlje-pcele}} rtl.hr * {{imdb|id=38592526|naslov=Divlje pčele}} * {{službena|https://www.instagram.com/divljepcele/}} na [[Instagram]]u * {{službena|https://www.facebook.com/807273462470886}} na [[Facebook]]u {{Televizijski program na RTL-u}} [[Kategorija:Hrvatske dramske serije]] [[Kategorija:Televizijske serije na RTL-u]] [[Kategorija:Televizijske serije koje su počele 2025.]] sh92kc3flcedox2xf51axlvyg9anqte 10 797730 7427583 7410945 2026-04-10T12:34:14Z Argo Navis 852 7427583 wikitext text/x-wiki {{Infookvir stadion | ime = {{{ime|}}} | izvorno_ime = {{{izvorno_ime|{{{izvorno ime|{{{ii|}}}}}}}}} | drugo ime = {{{drugo ime|}}} | staro ime = {{{staro ime|{{{prijašnja_imena|}}}}}} | nadimak = {{{nadimak|}}} | vrsta = {{{vrsta|}}} | slika = {{{slika|}}} | slika_opis = {{{slika_opis|{{{opis slike|}}}}}} | slika2 = {{{slika2|}}} | slika2_opis = {{{slika2_opis|}}} | plan = {{{plan|{{{zemljovid|}}}}}} | plan_opis = {{{plan_opis|{{{zemljovid_opis|}}}}}} | etimologija = {{{etimologija|}}} | koordinate = {{{k|{{{koordinate|}}}}}} | koordinate_ref = {{{koordinate_ref|}}} | smještaj = {{{smještaj|{{{lokacija|}}}}}} | lokacija = {{{lokacija|}}} | dz = {{{dz|}}} | površina = {{{površina|}}} | površina ref = {{{površina ref|}}} | duljina = {{{duljina|}}} | duljina ref = {{{duljina ref|}}} | širina = {{{širina|}}} | širina ref = {{{širina ref|}}} | visina = {{{visina|}}} | visina ref = {{{visina ref|}}} | dimenzije = {{{dimenzije|}}} | dimenzije ref = {{{dimenzije ref|{{{dimenzije_ref|}}}}}} | kapacitet = {{{kapacitet|}}} | kapacitet ref = {{{kapacitet ref|}}} | teren = {{{teren|}}} | UEFA = {{{UEFA|}}} | godine izgradnje = {{{godine izgradnje|}}} | izgradnja = {{{izgradnja|}}} | godina završetka = {{{godina završetka|}}} | arhitekt = {{{arhitekt|}}} | cijena_izgradnje = {{{cijena_izgradnje|{{{cijena izgradnje|}}}}}} | otvoren = {{{otvoren|}}} | renoviran = {{{renoviran|}}} | proširen = {{{proširen|}}} | zatvoren = {{{zatvoren|}}} | srušen = {{{srušen|}}} | vlasnik = {{{vlasnik|}}} | upravitelj = {{{upravitelj|}}} | korisnici = {{{korisnici|}}} | zemljovid_lok = {{{zemljovid_lok|}}} | zemljovid_lok_opis = {{{zemljovid_lok_opis|}}} | pushpin_map = {{{m|{{{pushpin_map|}}}}}} | mark = {{{mark|}}} | marksize = {{{marksize|}}} | pushpin_label = {{{pushpin_label|}}} | pushpin_label_position = {{{pushpin_label_position|}}} | zaštita = {{{zaštita|}}} }}<noinclude> [[Kategorija:Predlošci za formatiranje predložaka]]</noinclude> m46qy561ev839xi4q19szee66vzkdk2 7427586 7427583 2026-04-10T12:37:58Z Argo Navis 852 7427586 wikitext text/x-wiki {{Infookvir stadion | ime = {{{ime|}}} | izvorno_ime = {{{izvorno_ime|{{{izvorno ime|{{{ii|}}}}}}}}} | drugo ime = {{{drugo ime|}}} | staro ime = {{{staro ime|{{{prijašnja_imena|}}}}}} | nadimak = {{{nadimak|}}} | vrsta = {{{vrsta|}}} | slika = {{{slika|}}} | slika_opis = {{{slika_opis|{{{opis slike|}}}}}} | slika2 = {{{slika2|}}} | slika2_opis = {{{slika2_opis|}}} | plan = {{{plan|{{{zemljovid|}}}}}} | plan_opis = {{{plan_opis|{{{zemljovid_opis|}}}}}} | etimologija = {{{etimologija|}}} | koordinate = {{{k|{{{koordinate|}}}}}} | koordinate_ref = {{{koordinate_ref|}}} | smještaj = {{{smještaj|{{{lokacija|}}}}}} | dz = {{{dz|}}} | površina = {{{površina|}}} | površina ref = {{{površina ref|}}} | duljina = {{{duljina|}}} | duljina ref = {{{duljina ref|}}} | širina = {{{širina|}}} | širina ref = {{{širina ref|}}} | visina = {{{visina|}}} | visina ref = {{{visina ref|}}} | dimenzije = {{{dimenzije|}}} | dimenzije ref = {{{dimenzije ref|{{{dimenzije_ref|}}}}}} | kapacitet = {{{kapacitet|}}} | kapacitet ref = {{{kapacitet ref|}}} | teren = {{{teren|}}} | UEFA = {{{UEFA|}}} | godine izgradnje = {{{godine izgradnje|}}} | izgradnja = {{{izgradnja|}}} | godina završetka = {{{godina završetka|}}} | arhitekt = {{{arhitekt|}}} | cijena_izgradnje = {{{cijena_izgradnje|{{{cijena izgradnje|}}}}}} | otvoren = {{{otvoren|}}} | renoviran = {{{renoviran|}}} | proširen = {{{proširen|}}} | zatvoren = {{{zatvoren|}}} | srušen = {{{srušen|}}} | vlasnik = {{{vlasnik|}}} | upravitelj = {{{upravitelj|}}} | korisnici = {{{korisnici|}}} | zemljovid_lok = {{{zemljovid_lok|}}} | zemljovid_lok_opis = {{{zemljovid_lok_opis|}}} | pushpin_map = {{{m|{{{pushpin_map|}}}}}} | mark = {{{mark|}}} | marksize = {{{marksize|}}} | pushpin_label = {{{pushpin_label|}}} | pushpin_label_position = {{{pushpin_label_position|}}} | zaštita = {{{zaštita|}}} }}<noinclude> [[Kategorija:Predlošci za formatiranje predložaka]]</noinclude> pqmojkqmv7xm1iew15hkuuc6ifswo29 4 799309 7427884 7421647 2026-04-11T04:37:04Z نوفاك اتشمان 32162 Reporting [[Special:Contributions/~2026-22391-65|~2026-22391-65]] ([[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]] v3.1b) 7427884 wikitext text/x-wiki {{/Zaglavlje}} == [[Suradnik:Igor Kamber]] – vandalizam/spam == {{status prijave|nije riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Cross-wiki spam. * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 6. siječnja 2026. u 17:23 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === {{nije riješeno}} – suradnik je napravio samo jednu izmjenu, ne vidim potrebu za intervencijom. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 19:42, 18. veljače 2026. (CET) == [[Suradnik:~2026-11948-6]] – vandalizam/spam == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Icodense|Icodense]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 6. siječnja 2026. u 21:36 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === Račun više nije aktivan, ne vidim potrebu za intervencijom. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 19:46, 18. veljače 2026. (CET) == [[Suradnik:~2026-14599-2]] – vandalizam/spam == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Icodense|Icodense]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 8. siječnja 2026. u 01:27 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === Izmjene su uklonjene. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 19:45, 18. veljače 2026. (CET) == '''[REDACTED]''' – vandalizam/spam == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 9. siječnja 2026. u 08:27 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === {{riješeno}}, globalno zaključan. — [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 19:41, 18. veljače 2026. (CET) == '''[REDACTED]''' – vandalizam/spam == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 9. siječnja 2026. u 08:32 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === {{riješeno}}, globalno zaključan. — [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 19:41, 18. veljače 2026. (CET) == [[Suradnik:Mario Raguž]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Der-Wir-Ing|Der-Wir-Ing]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 9. ožujka 2026. u 11:55 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === Suradnik je upozoren na njegovoj stranici za razgovor.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 12:57, 9. ožujka 2026. (CET) == [[Suradnik:~2026-15242-55]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:NDG|NDG]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 10. ožujka 2026. u 18:19 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-18369-01]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse. Block evasion * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 24. ožujka 2026. u 20:35 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-18674-35]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse. Block evasion * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 25. ožujka 2026. u 00:11 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == Unused interface messages == {{status prijave|RIJEŠENO}} * '''Razlog prijave:''' Please delete the following interface messages, as they are no longer used: ** [[MediaWiki:Watchdetails]] ** [[MediaWiki:Wlhideshowbots]] ** [[MediaWiki:Wlhideshowown]] * '''Sporne izmjene/inačice:''' <!-- UNESITE SPORNE INAČICE. --> * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:NguoiDungKhongDinhDanh|NguoiDungKhongDinhDanh]] * '''Vrijeme:''' 25. ožujka 2026. u 01:42 * '''Obrazloženje:''' See [[:m:Steward requests/Miscellaneous#Deleting unused messages from multiple wikis|this SRM request]] and [[:phab:T234776]]. === Komentari drugih suradnika === Ping [[user:Zeljko]]. Thank you! [[Suradnik:Neriah|Neriah]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Neriah|razgovor]])</small> 18:56, 6. travnja 2026. (CEST) === Komentari administratora === {{Riješeno}} <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 17:11, 7. travnja 2026. (CEST) == [[Suradnik:~2026-18672-39]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse. Block evasion * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 30. ožujka 2026. u 10:03 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-19191-06]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse. Block evasion * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 30. ožujka 2026. u 10:05 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:Goran Winchester]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse. Block evasion * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 30. ožujka 2026. u 10:25 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-22391-65]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 11. travnja 2026. u 06:37 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === 64ehw4lfedzuw2ka6uz770t1u35d1le 0 801659 7427921 7414365 2026-04-11T08:38:13Z Cybermb 1634 Pregled plasmana po sezonama - od 2014./15. do 2019./20. 7427921 wikitext text/x-wiki {{radovi}} {{Infookvir nogometni klub | ime kluba = Elektrovojvodina | slika = <!-- --> | puno ime = Fudbalski klub "Elektrovojvodina" Subotica | nadimak = | godina osnivanja = 1925. | godina gašenja = | igralište = ''Stadion "Nikola Tesla"'', [[Subotica]] {{Z|SRB}} [[Srbija]] | kapacitet stadiona = | trener = | liga = GFL Subotiica (VI.) | sezona = 2024./25. | plasman = 8. | trenutačna sezona = | igrači = |pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= |leftarm1= ||body1= ||rightarm1= ||shorts1= ||socks1= |pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= |leftarm2= |body2= ||rightarm2= |shorts2= |socks2= | }} '''Fudbalski klub "Elektrovojvodina"''' ('''''FK Elektrovojvodina; Elektrovojvodina; Elektrovojvodina Subotica''''', srpski: ''Фудбалски клуб Електровојводина'') je [[nogomet]]ni klub iz [[Subotica|Subotice]], [[Sjevernobački okrug|Sjevernobački okrug]], [[Vojvodina]], [[Srbija|Republika Srbija]]. <br> U sezoni 2025./26. seniori ''"Elektrovojvodine"'' se natječu u ''"Gradskoj fudbalskoj ligi Subotica"'', ligi šestog stupnja nogometnog prvenstva Srbije. == O klubu == == Stadion == == Uspjesi == === nakon 2006. === ; Gradska liga Subotica * prvaci: 2014./15., 2015./16., 2016./17. * drugoplasirani: 2008./09., 2013./14., 2017./18. ; Kup GFS Subotica * pobjednici: 2017. === od 1992. do 2006. === ; Kup OFS Subnotica * pobjednik: 1997. ; Kup Regije (Subotica) * pobjednikl: 1998. === od 1945. do 1991. === === do 1945. === == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!dio !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!gol+ !!gol- !!bod !!napomene !!izvori |- |colspan="15"| |- !colspan="15"| Elektrovojvodina |- |2008./09. ||VI. ||Gradska liga Subotica || ||2. ||8 ||14 ||11 ||1 ||2 ||26 ||8 ||34 || |<ref> [https://srbijasport.net/league/251-gfl-subotica/games srbijasport.net, ''GFL Subotica / 2008-2009''], pristupljeno 28. ožujka 2026. </ref> |- |2009./10. ||VI. ||Gradska liga Subotica || ||3. ||12 ||22 ||13 ||2 ||7 ||60 ||27 ||41 || |<ref> [https://srbijasport.net/league/372-gfl-subotica/games srbijasport.net, ''GFL Subotica / 2009-2010''], pristupljeno 28. ožujka 2026. </ref> |- |2010./11. ||VI. ||Gradska liga Subotica || ||7. ||10 (12) ||16 ||5 ||4 ||7 ||23 ||31 ||16 ||<small> ''Elektrovojvodina'' isključena krajem natjecanja |<ref> [https://srbijasport.net/league/495-gfl-subotica/games srbijasport.net, ''GFL Subotica / 2010-2011''], pristupljeno 28. ožujka 2026. </ref> |- |2011./12. ||VI. ||Gradska liga Subotica || ||4. ||12 ||22 ||11 ||4 ||7 ||40 ||23 ||37 || |<ref> [https://srbijasport.net/league/771-gradska-liga-subotica/games srbijasport.net, ''Gradska liga Subotica / 2011-2012''], pristupljeno 28. ožujka 2026. </ref> |- |2012./13. ||VI. ||Gradska liga Subotica || ||8. ||14 ||26 ||12 ||2 ||12 ||67 ||42 ||38 || |<ref> [https://srbijasport.net/league/1105-gradska-liga-subotica/games srbijasport.net, ''Gradska liga Subotica / 2012-2013''], pristupljeno 28. ožujka 2026. </ref> |- |2013./14. ||VI. ||Gradska liga Subotica || ||2. ||12 ||22 ||16 ||2 ||4 ||56 ||20 ||50 || |<ref> [https://srbijasport.net/league/1456-gradska-liga-subotica/games srbijasport.net, ''Gradska liga Subotica / 2013-2014''], pristupljeno 28. ožujka 2026. </ref> |- |2014./15. ||VI. ||Gradska liga Subotica || ||1. ||11 ||20 ||14 ||4 ||2 ||78 ||19 ||46 || |<ref> [https://srbijasport.net/league/1932-gradska-liga-subotica srbijasport.net, ''Gradska liga Subotica / 2014-2015''], pristupljeno 11. travnja 2026. </ref> |- |2015./16. ||VI. ||Gradska liga Subotica || ||1. ||12 ||22 ||18 ||2 ||2 ||92 ||18 ||56 || |<ref> [https://srbijasport.net/league/2462-gradska-liga-subotica srbijasport.net, ''Gradska liga Subotica / 2015-2016''], pristupljeno 11. travnja 2026. </ref> |- |2016./17. ||VI. ||Gradska liga Subotica || ||1. ||11 (12) ||20 ||15 ||3 ||2 ||69 ||28 ||48 || |<ref> [https://srbijasport.net/league/2964-gradska-liga-subotica srbijasport.net, ''Gradska liga Subotica / 2016-2017''], pristupljeno 11. travnja 2026. </ref> |- |2017./18. ||VI. ||Gradska liga Subotica || ||2. ||12 ||22 ||14 ||4 ||4 ||58 ||20 ||46 || |<ref> [https://srbijasport.net/league/3477-gradska-liga-subotica srbijasport.net, ''Gradska liga Subotica / 2017-2018''], pristupljeno 11. travnja 2026. </ref> |- |2018./19. ||VI. ||Gradska liga Subotica || ||3. ||10 ||18 ||10 ||2 ||6 ||43 ||21 ||32 || |<ref> [https://srbijasport.net/league/4050-gradska-liga-subotica srbijasport.net, ''Gradska liga Subotica / 2018-2019''], pristupljeno 11. travnja 2026. </ref> |- |2019./20. ||VI. ||Gradska liga Subotica || ||3. ||11 ||13 ||10 ||2 ||1 ||44 ||15 ||32 || <small> prekinuto zbog pandemije COVID-19 |<ref> [https://srbijasport.net/league/4562-gradska-liga-subotica srbijasport.net, ''Gradska liga Subotica / 2018-2019''], pristupljeno 11. travnja 2026. </ref> |- |} <!-- |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||| --> == Poznati igrači == == Poznati treneri == == Povezani članci == * [[Subotica]] == Vanjske poveznice == * [https://www.facebook.com/groups/111932921534/ ''FK Elektrovojvodina Subotica'', Facebook stranica] * [https://www.instagram.com/fk_elektrovojvodina/?hl=en ''fk_elektrovojvodina'', Instagram stranica] * [https://web.archive.org/web/20140922212219/https://sites.google.com/site/elektrovosha1925/home sites.google.com/site/elektrovosha1925, ''F.k. Elektrovojvodina''], wayback arhiva * [https://srbijasport.net/club/1100-elektrovojvodina/card srbijasport.net, ''Elektrovojvodina Subotica''] * {{en icon}} [https://www.sofascore.com/football/team/fk-elektrovojvodina-subotica/377076 sofascore.com, ''FK Elektrovojvodina Subotica''] * {{en icon}} [https://www.transfermarkt.com/elektrovojvodina-subotica/datenfakten/verein/96973 transfermarkt.com, ''Elektrovojvodina Subotica''] * [https://subotica.info/tagovi/fk-elektrovojvodina subotica.info, ''FK Elektrovojvodina''] * [https://www.subotica.com/tag/fudbalski-klub-elektrovojvodina subotica.com, ''fudbalski klub elektrovojvodina''] * [https://www.gfssubotica.rs/ gfssubotica.rs, ''GFS Subotica''] == Izvori == <small> * [https://www.sportskisavezsubotice.org/index/page/id/48/lg/sr sportskisavezsubotice.org, ''Futbalski Klub Elektrovojvodina - Subotica''], pristupljeno 19. veljače 2026. * [https://www.sportskisavezsubotice.org/index/page/id/24/lg/sr sportskisavezsubotice.org, ''Sportsko društvo Elektrovojvodina''], pristupljeno 19. veljače 2026. * [https://www.subotica.com/vesti/fk-elektrovojvodina-proslavlja-90-godina-postojanja-id24683.html subotica.com, ''FK "Elektrovojvodina" proslavlja 90 godina postojanja''], objavljeno 8. prosinca 2015., pristupljeno 19. veljače 2026. * [https://subotica.info/2017/10/04/fk-elektrovojvodina-osvojila-kup-gradskog-fudbalskog-saveza subotica.info, ''FK Elektrovojvodina osvojila Kup Gradskog fudbalskog saveza''], objavljeno 4. listopada 2017., pristupljeno 19. veljače 2026. * {{en icon}} [https://groundhoppingsrb.blogspot.com/2011/04/fk-elektrovojvodina-3-3-fk-backa-1901-b.html groundhoppingsrb.blogspot.com, ''FK Elektrovojvodina 3-3 FK Bačka 1901 "B"''], objavljeno u travnju 2011., pristupljeno 19. veljače 2026. * [https://gradsubotica.co.rs/suboticki-fudbalski-tereni-i-timovi-20ih-i-30ih-godina/ gradsubotica.co.rs, ''Subotički fudbalski tereni i timovi 20ih i 30ih godina''], objavljeno 3. travnja 2011., pristupljeno 19. veljače 2026. * [https://www.gfssubotica.rs/savez/organi-gfs/skupstina gfssubotica.rs, ''Članovi Skupštine GFS Subotica''], pristupljeno 19. veljače 2026. * [https://www.suboticasport.com/klubovi?keyword=&sport_id=2 suboticasport.com, ''Klubovi / Fudbal''], pristupljeno 19. veljače 2026. {{izvori|49em}} </small> {{Mrva-nogomet-klub-srbija}} {{GLAVNIRASPORED:Elektrovojvodina Subotica, FK}} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Sjevernobačkom okrugu]] [[Kategorija:Nogomet u Subotici]] t61l10u336q0qs4l17114g4gzuet7is 7427922 7427921 2026-04-11T08:52:13Z Cybermb 1634 Pregled plasmana po sezonama - od 2020./21. do 2025./26. 7427922 wikitext text/x-wiki {{radovi}} {{Infookvir nogometni klub | ime kluba = Elektrovojvodina | slika = <!-- --> | puno ime = Fudbalski klub "Elektrovojvodina" Subotica | nadimak = | godina osnivanja = 1925. | godina gašenja = | igralište = ''Stadion "Nikola Tesla"'', [[Subotica]] {{Z|SRB}} [[Srbija]] | kapacitet stadiona = | trener = | liga = GFL Subotiica (VI.) | sezona = 2024./25. | plasman = 8. | trenutačna sezona = | igrači = |pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= |leftarm1= ||body1= ||rightarm1= ||shorts1= ||socks1= |pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= |leftarm2= |body2= ||rightarm2= |shorts2= |socks2= | }} '''Fudbalski klub "Elektrovojvodina"''' ('''''FK Elektrovojvodina; Elektrovojvodina; Elektrovojvodina Subotica''''', srpski: ''Фудбалски клуб Електровојводина'') je [[nogomet]]ni klub iz [[Subotica|Subotice]], [[Sjevernobački okrug|Sjevernobački okrug]], [[Vojvodina]], [[Srbija|Republika Srbija]]. <br> U sezoni 2025./26. seniori ''"Elektrovojvodine"'' se natječu u ''"Gradskoj fudbalskoj ligi Subotica"'', ligi šestog stupnja nogometnog prvenstva Srbije. == O klubu == == Stadion == == Uspjesi == === nakon 2006. === ; Gradska liga Subotica * prvaci: 2014./15., 2015./16., 2016./17. * drugoplasirani: 2008./09., 2013./14., 2017./18., 2021./22., 2022./23. ; Kup GFS Subotica * pobjednici: 2017. === od 1992. do 2006. === ; Kup OFS Subnotica * pobjednik: 1997. ; Kup Regije (Subotica) * pobjednikl: 1998. === od 1945. do 1991. === === do 1945. === == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!dio !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!gol+ !!gol- !!bod !!napomene !!izvori |- |colspan="15"| |- !colspan="15"| Elektrovojvodina |- |2008./09. ||VI. ||Gradska liga Subotica || ||bgcolor="silver"|2. ||8 ||14 ||11 ||1 ||2 ||26 ||8 ||34 || |<ref> [https://srbijasport.net/league/251-gfl-subotica/games srbijasport.net, ''GFL Subotica / 2008-2009''], pristupljeno 28. ožujka 2026. </ref> |- |2009./10. ||VI. ||Gradska liga Subotica || ||bgcolor="goldenrod"|3. ||12 ||22 ||13 ||2 ||7 ||60 ||27 ||41 || |<ref> [https://srbijasport.net/league/372-gfl-subotica/games srbijasport.net, ''GFL Subotica / 2009-2010''], pristupljeno 28. ožujka 2026. </ref> |- |2010./11. ||VI. ||Gradska liga Subotica || ||7. ||10 (12) ||16 ||5 ||4 ||7 ||23 ||31 ||16 ||<small> ''Elektrovojvodina'' isključena krajem natjecanja |<ref> [https://srbijasport.net/league/495-gfl-subotica/games srbijasport.net, ''GFL Subotica / 2010-2011''], pristupljeno 28. ožujka 2026. </ref> |- |2011./12. ||VI. ||Gradska liga Subotica || ||4. ||12 ||22 ||11 ||4 ||7 ||40 ||23 ||37 || |<ref> [https://srbijasport.net/league/771-gradska-liga-subotica/games srbijasport.net, ''Gradska liga Subotica / 2011-2012''], pristupljeno 28. ožujka 2026. </ref> |- |2012./13. ||VI. ||Gradska liga Subotica || ||8. ||14 ||26 ||12 ||2 ||12 ||67 ||42 ||38 || |<ref> [https://srbijasport.net/league/1105-gradska-liga-subotica/games srbijasport.net, ''Gradska liga Subotica / 2012-2013''], pristupljeno 28. ožujka 2026. </ref> |- |2013./14. ||VI. ||Gradska liga Subotica || ||bgcolor="silver"|2. ||12 ||22 ||16 ||2 ||4 ||56 ||20 ||50 || |<ref> [https://srbijasport.net/league/1456-gradska-liga-subotica/games srbijasport.net, ''Gradska liga Subotica / 2013-2014''], pristupljeno 28. ožujka 2026. </ref> |- |2014./15. ||VI. ||Gradska liga Subotica || ||bgcolor="gold"|1. ||11 ||20 ||14 ||4 ||2 ||78 ||19 ||46 || |<ref> [https://srbijasport.net/league/1932-gradska-liga-subotica srbijasport.net, ''Gradska liga Subotica / 2014-2015''], pristupljeno 11. travnja 2026. </ref> |- |2015./16. ||VI. ||Gradska liga Subotica || ||bgcolor="gold"|1. ||12 ||22 ||18 ||2 ||2 ||92 ||18 ||56 || |<ref> [https://srbijasport.net/league/2462-gradska-liga-subotica srbijasport.net, ''Gradska liga Subotica / 2015-2016''], pristupljeno 11. travnja 2026. </ref> |- |2016./17. ||VI. ||Gradska liga Subotica || ||bgcolor="gold"|1. ||11 (12) ||20 ||15 ||3 ||2 ||69 ||28 ||48 || |<ref> [https://srbijasport.net/league/2964-gradska-liga-subotica srbijasport.net, ''Gradska liga Subotica / 2016-2017''], pristupljeno 11. travnja 2026. </ref> |- |2017./18. ||VI. ||Gradska liga Subotica || ||bgcolor="silver"|2. ||12 ||22 ||14 ||4 ||4 ||58 ||20 ||46 || |<ref> [https://srbijasport.net/league/3477-gradska-liga-subotica srbijasport.net, ''Gradska liga Subotica / 2017-2018''], pristupljeno 11. travnja 2026. </ref> |- |2018./19. ||VI. ||Gradska liga Subotica || ||bgcolor="goldenrod"|3. ||10 ||18 ||10 ||2 ||6 ||43 ||21 ||32 || |<ref> [https://srbijasport.net/league/4050-gradska-liga-subotica srbijasport.net, ''Gradska liga Subotica / 2018-2019''], pristupljeno 11. travnja 2026. </ref> |- |2019./20. ||VI. ||Gradska liga Subotica || ||bgcolor="goldenrod"|3. ||11 ||13 ||10 ||2 ||1 ||44 ||15 ||32 || <small> prekinuto zbog pandemije COVID-19 |<ref> [https://srbijasport.net/league/4562-gradska-liga-subotica srbijasport.net, ''Gradska liga Subotica / 2019-2020''], pristupljeno 11. travnja 2026. </ref> |- |2020./21. ||VI. ||Gradska liga Subotica || ||bgcolor="goldenrod"|3. ||11 ||20 ||13 ||1 ||6 ||44 ||28 ||40 || |<ref> [https://srbijasport.net/league/5075-gradska-liga-subotica srbijasport.net, ''Gradska liga Subotica / 2020-2021''], pristupljeno 11. travnja 2026. </ref> |- |2021./22. ||VI. ||Gradska liga Subotica || ||bgcolor="silver"|2. ||12 ||22 ||17 ||1 ||4 ||72 ||53 ||52 || |<ref> [https://srbijasport.net/league/5761-gradska-liga-subotica srbijasport.net, ''Gradska liga Subotica / 2021-2022''], pristupljeno 11. travnja 2026. </ref> |- |2022./23. ||VI. ||Gradska liga Subotica || ||bgcolor="silver"|2. ||12 ||22 ||15 ||5 ||2 ||65 ||27 ||50 || |<ref> [https://srbijasport.net/league/6390-gradska-liga-subotica srbijasport.net, ''Gradska liga Subotica / 2022-2023''], pristupljeno 11. travnja 2026. </ref> |- |2023./24. ||VI. ||Gradska liga Subotica || ||7. ||11 ||20 ||7 ||4 ||9 ||55 ||41 ||25 || |<ref> [https://srbijasport.net/league/6967-gradska-liga-subotica srbijasport.net, ''Gradska liga Subotica / 2023-2024''], pristupljeno 11. travnja 2026. </ref> |- |2024./25. ||VI. ||Gradska liga Subotica || ||8. ||12 ||22 ||9 ||2 ||11 ||53 ||44 ||29 || |<ref> [https://srbijasport.net/league/7478-gradska-liga-subotica srbijasport.net, ''Gradska liga Subotica / 2024-2025''], pristupljeno 11. travnja 2026. </ref> |- |2025./26. ||VI. ||Gradska liga Subotica || || ||11 || || || || || || || || |<ref> [https://srbijasport.net/league/8199-gradska-liga-subotica srbijasport.net, ''Gradska liga Subotica / 2025-2026''], pristupljeno 11. travnja 2026. </ref> |- | || || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || || |- |} == Poznati igrači == == Poznati treneri == == Povezani članci == * [[Subotica]] == Vanjske poveznice == * [https://www.facebook.com/groups/111932921534/ ''FK Elektrovojvodina Subotica'', Facebook stranica] * [https://www.instagram.com/fk_elektrovojvodina/?hl=en ''fk_elektrovojvodina'', Instagram stranica] * [https://web.archive.org/web/20140922212219/https://sites.google.com/site/elektrovosha1925/home sites.google.com/site/elektrovosha1925, ''F.k. Elektrovojvodina''], wayback arhiva * [https://srbijasport.net/club/1100-elektrovojvodina/card srbijasport.net, ''Elektrovojvodina Subotica''] * {{en icon}} [https://www.sofascore.com/football/team/fk-elektrovojvodina-subotica/377076 sofascore.com, ''FK Elektrovojvodina Subotica''] * {{en icon}} [https://www.transfermarkt.com/elektrovojvodina-subotica/datenfakten/verein/96973 transfermarkt.com, ''Elektrovojvodina Subotica''] * [https://subotica.info/tagovi/fk-elektrovojvodina subotica.info, ''FK Elektrovojvodina''] * [https://www.subotica.com/tag/fudbalski-klub-elektrovojvodina subotica.com, ''fudbalski klub elektrovojvodina''] * [https://www.gfssubotica.rs/ gfssubotica.rs, ''GFS Subotica''] == Izvori == <small> * [https://www.sportskisavezsubotice.org/index/page/id/48/lg/sr sportskisavezsubotice.org, ''Futbalski Klub Elektrovojvodina - Subotica''], pristupljeno 19. veljače 2026. * [https://www.sportskisavezsubotice.org/index/page/id/24/lg/sr sportskisavezsubotice.org, ''Sportsko društvo Elektrovojvodina''], pristupljeno 19. veljače 2026. * [https://www.subotica.com/vesti/fk-elektrovojvodina-proslavlja-90-godina-postojanja-id24683.html subotica.com, ''FK "Elektrovojvodina" proslavlja 90 godina postojanja''], objavljeno 8. prosinca 2015., pristupljeno 19. veljače 2026. * [https://subotica.info/2017/10/04/fk-elektrovojvodina-osvojila-kup-gradskog-fudbalskog-saveza subotica.info, ''FK Elektrovojvodina osvojila Kup Gradskog fudbalskog saveza''], objavljeno 4. listopada 2017., pristupljeno 19. veljače 2026. * {{en icon}} [https://groundhoppingsrb.blogspot.com/2011/04/fk-elektrovojvodina-3-3-fk-backa-1901-b.html groundhoppingsrb.blogspot.com, ''FK Elektrovojvodina 3-3 FK Bačka 1901 "B"''], objavljeno u travnju 2011., pristupljeno 19. veljače 2026. * [https://gradsubotica.co.rs/suboticki-fudbalski-tereni-i-timovi-20ih-i-30ih-godina/ gradsubotica.co.rs, ''Subotički fudbalski tereni i timovi 20ih i 30ih godina''], objavljeno 3. travnja 2011., pristupljeno 19. veljače 2026. * [https://www.gfssubotica.rs/savez/organi-gfs/skupstina gfssubotica.rs, ''Članovi Skupštine GFS Subotica''], pristupljeno 19. veljače 2026. * [https://www.suboticasport.com/klubovi?keyword=&sport_id=2 suboticasport.com, ''Klubovi / Fudbal''], pristupljeno 19. veljače 2026. {{izvori|49em}} </small> {{Mrva-nogomet-klub-srbija}} {{GLAVNIRASPORED:Elektrovojvodina Subotica, FK}} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Sjevernobačkom okrugu]] [[Kategorija:Nogomet u Subotici]] 7 5ami6zv5e3nk5zxa2pr75iao14sihct 0 802275 7427913 7414011 2026-04-11T07:25:45Z Cybermb 1634 /* Popis prvaka po sezonama */ od 1950. do 1959. 7427913 wikitext text/x-wiki {{radovi}} Najviši nivo [[američki nogomet|američkog nogometa]] za sveučilišta se d 2006. godine naziva '''NCAA Division I Football Bowl Subdivision''', kojeg organizira [[NCAA|NCAA (''National Collegiate Athletic Association'')]]. <br> Titula prvaka ('''''national championship''''') se dodjeljuje od strane raznih organizacija i njihovih izbora koji potom proglašavaju najbolju sveučilišnu momčad. <br> ''NCAA Division I Football Bowl Subdivision''' je jedina divizija NCAA koja ne daje službenog prvaka. <br> 2014. godine je uveden ''College Football Playoff'', kao zasebno natjecanje, ali njegovog pobjednik NCAA također ne proglašava službenim prvakom.. <br> Iako NCAA za FBS (te ranije sezone najvišeg stupnja) nije službeno proglasila prvake, temeljem izbora pojedinih organizacija i matematičkih model proglašeni prvaci se nalaze u publikaciji ''NCAA Football Bowl Subdivision Records''. <br> Zbog različitih izbora za prvaka, u mnogim sezonama je prvakom proglašeno dvije ili više momčadi. == Organizacije najvišeg ranga == Sveučilišni američki nogomet se povečeo igradi 1869. godine, te momčadi su bile nezavisne (eng. ''independent''). S vremenom su počelli formirati konferencije, ali bez vrhovnog vodstcva. <br> NCAA je osnovana 1906. godine kao ''IAAUS'', a od 1910. godine se naziva ''NCAA''. <br> {| class="wikitable" !razdoblje !!kratica !!naziv !!napomene |- |1869. – 1905. || || ||bez središnje organizacije |- |1906. – 1909. ||IAAUS ||IAAUS || Intercollegiate Athletic Association of the United States |- |1910. – 1961. ||NCAA ||NCAA || |- |1962. – 1972. || ||NCAA University Division || |- |1973. – 1977. || ||NCAA Division I || |- |1978. – 2005. || ||NCAA Division I-A || |- |2006. – || ||NCAA FBS || |- |} == Glavni izbori za NCAA prvake == {| class="wikitable sortable" style="font-size: 85%" !vrsta !!kratica !!naziv izbora (selektora) !!''retroaktivi <br> izbori !!aktivni <br> izbori !!napomene |- |rowspan="22"| Matematički <br> (eng. ''Math'') |A&H ||Anderson & Hester || — ||1997. – || |- |AS ||Alderson System || — ||1994. – 1998. || |- |B(QPRS) ||Berryman (QPRS) ||''1920. – 1989. ||1990. – 2011. || |- |BR ||Billingsley Report ||''1869. – 1969. ||1970. – 2019. || |- |BS ||Boand System ||''1919. – 1929. ||1930. – 1960. || |- |CCR ||Congrove Computer Rankings || — ||1993. – || |- |CM ||Colley Matrix || — ||1992. – || |- |CW ||Caspar Whitney || — ||1905. – 1907. || |- |DeS ||DeVold System ||''1939. – 1944. ||1945. – 2006. || |- |DiS ||Dickinson System ||''1924. ||1925. – 1940. || |- |DuS ||Dunkel System || — ||1929. – 2019. || |- |ERS ||Eck Ratings System || — ||1987. – 2005. || |- |HS ||Houlgate System ||''1885. – 1926. ||1927. – 1958. ||<small> za pojedine sezone nakon 1927. također retroaktivno praglešeni prvaci |- |L ||Litkenhous Ratings || — ||1937. – 1978. <br> 1981. – 1984. || |- |MCFR ||Massey College Football Ratings || — ||1995. – || |- |MGR ||Matthews Grid Ratings || — ||1966. – 1972. <br> 1974. – 2006. || |- |NYT ||''The New York Times || — ||1979. – 2004. || |- |PS ||Poling System ||''1924. – 1934. ||1935. – 1984. || |- |R(FACT) ||Rothman (FACT) ||''1968. – 1970. ||1971. – 2006. || |- |SR ||Sagarin Ratings ||''1919. – 1977. ||1978. – || |- |W ||Wolfe || — ||1992. – || |- |WS ||Williamson System || — ||1932. – 1963. || |- !colspan="6"| |- |rowspan="13"| Glasanje <br> (eng. ''Poll'') |'''AP ||Associated Press || — ||1936. – || |- |'''COACHES''' <br> <small> BRC <br> UP <br> UPI <br> USAT/CNN <br> USAT/ESPN <br> USAT |AFCA Coaches Poll <br> <small> Blue Ribbon Commission <br> United Press <br> United Press International <br> USA Today/CNN <br> USA Today/ESPN <br> USA Today |valign="top"|''1922. – 1949.'' <br> <small> ''1922. – 1949.'' <br> <br> <br> <br> <br> |1950. – <br> <small> <br> 1950. – 1957. <br> 1958. – 1990. <br> 1991. – 1996. <br> 1997. – 2004. <br> 2005. – |<small> izbor za ''Coaches Poll'' <br> BRC je retroaktivno prvake proglasio 2016. godine |- |CFRA ||College Football Researchers Association ||''1919. – 1981. ||1982. – 1992. <br> 2009. – || |- |FN ||Football News || — ||1958. – 2002. || |- |'''FWAA''' <br> <small> FWAA <br> FWAA-NFF ||Football Writers Association of America <br> <small> FWAA <br> FWAA-NFF Super 16 | — ||1954. – <br> <small> 1954. – 2013. <br> 2014. – ||<small> ''FWAA-NFF Super 16'' ne imenuje prvaka, ali donosi svoj poredak nakon regularne sezone |- |HICFP ||Harris Interactive || — ||2005. – 2013. || |- |HAF ||Helms Athletic Foundation ||''1883. – 1940. ||1941. – 1982. || |- |INS ||International News Service || — ||1952. – 1957. || |- |NCF ||National Championship Foundation ||''1869. – 1979. ||1980. – 2000. || |- |'''NFF''' <br> <small> NFF <br> UPI/NFF <br> USAT/NFF <br> NFF <br> FWAA-NFF |National Football Foundation <br> <small> NFF <br> United Press International/NFF <br> USA Today/NFF <br> NFF <br> FWAA-NFF Super 16 | — ||1959. – <br> <small> 1959. – 1990. <br> 1991. – 1992. <br> 1993. – 1996. <br> 1997. – <br> 2014. – |<small> ''FWAA-NFF Super 16'' ne imenuje prvaka, ali donosi svoj poredak nakon regularne sezone |- |SN ||Sporting News || — ||1975. – 2006. || |- |'''TOP25''' <br> <small> USAT <br> USAT/CNN ||Top 25 <br> <small> USA Today <br> USA Today/CNN || — ||1982. – 1990. <br> <small> 1982. <br> 1983. – 1990. || |- |'''UPI ||United Press International || — ||1993. – 1995. || |- !colspan="6"| |- |Istraživački <br> (eng. ''Research'') |PD ||Parke H. Davis ||''1869. – 1932. ||1933. || |- !colspan="6"| |- |Hibridni <br> (eng. ''Hybrid'') |BCS ||Bowl Championship Series || — ||1998. – 2013. ||<small> pobjednik ''BCS Championship Game'' |- !colspan="6"| |- |Doigravanje <br> (eng. ''Playoff'') |CFP ||College Football Playoff || — ||2014. – || |- |} '''Podebljane''' kratice se odnose na izbore prvaka koje NCAA smatra ''"Consensus National Champion"'' == Tvrđeni naslovi == == Neslužbeni naslovi == == Popis prvaka po sezonama == Popis prvaka po sezonama, uključujući naslove: * naslove prema NCAA "glavnim izborima" (eng. ''"major selectors"''), objavljeno u publikaciji ''Football Bowl Subdivision Records'' * tvrđeni (eng. ''claimed'') naslovi od strane sveučilišta, a koji se ne nalaze u ''Football Bowl Subdivision Records'' * naslovi prema izboru ostalih organizacija i istraživača, koje NCAA ne priznaje kao ''major selector'' (općenito, ili za neki period), a koji se ne nalaze u ''Football Bowl Subdivision Records'' {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !sezona !!prvak !!s. država !!konferencija !!omjer !!selektor (NCAA) !!retroaktivno !!NG !!AP / CP !!tvrđen <br> ''claimed'' !!ostali izbori !!napomene !!en. wiki |- !colspan="13"|bez središnje organizacije |- |rowspan="2"|1869. ||''Princeton ||New Jersey ||<small> Independent ||<center> 1-1 ||''BR, NCF, PD ||''da || || || || ||<small> ''Princeton'' do 1896. također kao ''College of New Jersey'' |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1869_college_football_season 1869] |- |''Rutgers ||New Jersey ||<small> Independent ||<center> 1-1 ||''PD ||''da || || || || || |- |1870. ||''Princeton ||New Jersey ||<small> Independent ||<center> 1-0 ||''BR, NCF, PD ||''da || || || || ||<small> ''Princeton'' do 1896. također kao ''College of New Jersey'' |[https://en.wikipedia.org/wiki/1870_college_football_season 1870] |- |''1871. || — || — || — || ||''bez prvaka || || || || || ||<small> nisu igrane utakmice između sveučilišta |[https://en.wikipedia.org/wiki/1871_college_football_season 1871] |- |rowspan="2"|1872. ||''Princeton ||New Jersey ||<small> Independent ||<center> 1-0 ||''BR, NCF, PD ||''da || || || || ||<small> ''Princeton'' do 1896. također kao ''College of New Jersey'' |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1872_college_football_season 1872] |- |''Yale ||Connecticut ||<small> Independent ||<center> 1-0 ||''PD ||''da || || || || || |- |1873. ||''Princeton ||New Jersey ||<small> Independent ||<center> 2-0 ||''BR, NCF, PD ||''da || || || || ||<small> ''Princeton'' do 1896. također kao ''College of New Jersey'' |[https://en.wikipedia.org/wiki/1873_college_football_season 1873] |- |rowspan="3"|1874. ||''Harvard ||Massachusetts ||<small> Independent ||<center> 1-1 ||''PD ||''da || || || || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1874_college_football_season 1873] |- |''Princeton ||New Jersey ||<small> Independent ||<center> 2-0 ||''BR, PD ||''da || || || || ||<small> ''Princeton'' do 1896. također kao ''College of New Jersey'' |- |''Yale ||Connecticut ||<small> Independent ||<center> 1-0 ||''NCF, PD ||''da || || || || || |- |rowspan="3"|1875. ||''Columbia ||New York ||<small> Independent ||<center> 4-1-1 ||''PD ||''da || || || || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1875_college_football_season 1875] |- |''Harvard ||Massachusetts ||<small> Independent ||<center> 4-0 ||''NCF, PD ||''da || || || || || |- |''Princeton ||New Jersey ||<small> Independent ||<center> 2-0 ||''BR, PD ||''da || || || || ||<small> ''Princeton'' do 1896. također kao ''College of New Jersey'' |- |1876. ||''Yale ||Connecticut ||<small> Independent ||<center> 3-0 ||''BR, NCF, PD ||''da || || || || || |[https://en.wikipedia.org/wiki/1876_college_football_season 1876] |- |rowspan="2"|1877. ||''Princeton ||New Jersey ||<small> Independent ||<center> 2-0-1 ||''BR, PD ||''da || || || || ||<small> ''Princeton'' do 1896. također kao ''College of New Jersey'' |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1877_college_football_season 1877] |- |''Yale ||Connecticut ||<small> Independent ||<center> 3-0-1 ||''BR, NCF, PD ||''da || || || || || |- |1878. ||''Princeton ||New Jersey ||<small> Independent ||<center> 6-0 ||''BR, NCF, PD ||''da || || || || ||<small> ''Princeton'' do 1896. također kao ''College of New Jersey'' |[https://en.wikipedia.org/wiki/1878_college_football_season 1878] |- |rowspan="2"|1879. ||''Princeton ||New Jersey ||<small> Independent ||<center> 4-0-1 ||''BR, NCF, PD ||''da || || || || ||<small> ''Princeton'' do 1896. također kao ''College of New Jersey'' |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1879_college_football_season 1879] |- |''Yale ||Connecticut ||<small> Independent ||<center> 3-0-2 ||''PD ||''da || || || || || |- |rowspan="2"|1880. ||''Princeton ||New Jersey ||<small> Independent ||<center> 4-0-1 ||''NCF, PD ||''da || || || || ||<small> ''Princeton'' do 1896. također kao ''College of New Jersey'' |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1880_college_football_season 1880] |- |''Yale ||Connecticut ||<small> Independent ||<center> 4-0-1 ||''BR, NCF, PD ||''da || || || || || |- |rowspan="2"|1881. ||''Princeton ||New Jersey ||<small> Independent ||<center> 7-0-2 ||''BR, PD ||''da || || || || ||<small> ''Princeton'' do 1896. također kao ''College of New Jersey'' |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1881_college_football_season 1881] |- |''Yale ||Connecticut ||<small> Independent ||<center> 5-0-1 ||''NCF, PD ||''da || || || || || |- |1882. ||''Yale ||Connecticut ||<small> Independent ||<center> 8-0 ||''BR, NCF, PD ||''da || || || || || |[https://en.wikipedia.org/wiki/1882_college_football_season 1882] |- |1883. ||''Yale ||Connecticut ||<small> Independent ||<center> 9-0 ||''BR, HAF, NCF, PD ||''da || || || || || |[https://en.wikipedia.org/wiki/1883_college_football_season 1883] |- |rowspan="2"|1884. ||''Princeton ||New Jersey ||<small> Independent ||<center> 9-0-1 ||''BR, PD ||''da || || || || ||<small> ''Princeton'' do 1896. također kao ''College of New Jersey'' |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1884_college_football_season 1884] |- |''Yale ||Connecticut ||<small> Independent ||<center> 8-0-1 ||''BR, HAF, NCF, PD ||''da || || || || || |- |1885. ||''Princeton ||New Jersey ||<small> Independent ||<center> 9-0 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || || ||<small> ''Princeton'' do 1896. također kao ''College of New Jersey'' |[https://en.wikipedia.org/wiki/1885_college_football_season 1885] |- |rowspan="2"|1886. ||''Princeton ||New Jersey ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 7-0-1 ||''BR, PD ||''da || || || || ||<small> ''Princeton'' do 1896. također kao ''College of New Jersey'' |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1886_college_football_season 1886] |- |''Yale ||Connecticut ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0-1 ||''BR, HAF, NCF, PD ||''da || || || || || |- |1887. ||''Yale ||Connecticut ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || || || |[https://en.wikipedia.org/wiki/1887_college_football_season 1887] |- |1888. ||''Yale ||Connecticut ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 13-0 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || || || |[https://en.wikipedia.org/wiki/1888_college_football_season 1888] |- |1889. ||''Princeton ||New Jersey ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 10-0 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || || ||<small> ''Princeton'' do 1896. također kao ''College of New Jersey'' |[https://en.wikipedia.org/wiki/1889_college_football_season 1889] |- |1890. ||''Harvard ||Massachusetts ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 10-0 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || || || |[https://en.wikipedia.org/wiki/1890_college_football_season 1890] |- |1891. ||''Yale ||Connecticut ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 13-0 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || || || |[https://en.wikipedia.org/wiki/1891_college_football_season 1891] |- |1892. ||''Yale ||Connecticut ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 13-0 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || || || |[https://en.wikipedia.org/wiki/1892_college_football_season 1892 ] |- |rowspan="2"|1893. ||''Princeton ||New Jersey ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 11-0 ||''BR, HAF, HS, NCF ||''da || || || || ||<small> ''Princeton'' do 1896. također kao ''College of New Jersey'' |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1893_college_football_season 1893] |- |''Yale ||Connecticut ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 10-1 ||''PD ||''da || || || || || |- |rowspan="3"|1894. ||''Penn ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 12-0 ||''PD ||''da || || || || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1894_college_football_season 1894] |- |''Princeton ||New Jersey ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 8-2 ||''HS ||''da || || || || ||<small> ''Princeton'' do 1896. također kao ''College of New Jersey'' |- |''Yale ||Connecticut ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 16-0 ||''BR, HAF, NCF, PD ||''da || || || || || |- |rowspan="2"|1895. ||''Penn ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 14-0 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1895_college_football_season 1895] |- |''Yale ||Connecticut ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 13-0-2 ||''PD ||''da || || || || || |- |rowspan="2"|1896. ||''Lafayette ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 11-0-1 ||''NCF, PD ||''da || || || || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1896_college_football_season 1896] |- |''Princeton ||New Jersey ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 10-0-1 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || || || |- |rowspan="2"|1897. ||''Penn ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 15-0 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1897_college_football_season 1897] |- |''Yale ||Connecticut ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0-2 ||''PD ||''da || || || || || |- |rowspan="2"|1898. ||''Harvard ||Massachusetts ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 11-0 ||''BR, HAF, HS, NCF ||''da || || || || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1898_college_football_season 1898] |- |''Princeton ||New Jersey ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 11-0-1 ||''PD ||''da || || || || || |- |rowspan="2"|1899. ||''Harvard ||Massachusetts ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 10-0-1 ||''BR, HAF, HS, NCF ||''da || || || || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1899_college_football_season 1899] |- |''Princeton ||New Jersey ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 12-1 ||''BR, PD ||''da || || || || || |- |1900. ||''Yale ||Connecticut ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 12-0 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || || || |[https://en.wikipedia.org/wiki/1900_college_football_season 19010] |- |rowspan="2"|1901. ||''Harvard ||Massachusetts ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 12-0 ||''BR, PD ||''da || || || || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1901_college_football_season 1901] |- |''Michigan ||Michigan ||<small> Western Conference ||<center> 11-0 ||''BR, HAF, HS, NCF ||''da || || || || || |- |rowspan="2"|1902. ||''Michigan ||Michigan ||<small> Western Conference ||<center> 11-0 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1902_college_football_season 1902] |- |''Yale ||Connecticut ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 11-0-1 ||''PD ||''da || || || || || |- |rowspan="2"|1903. ||''Michigan ||Michigan ||<small> Western Conference ||<center> 11-0-1 ||''BR, NCF ||''da || || || || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1903_college_football_season 1903] |- |''Princeton ||New Jersey ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 11-0 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || || || |- |rowspan="3"|1904. ||''Michigan ||Michigan ||<small> Western Conference ||<center> 10-0 ||''BR, NCF ||''da || || || || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1904_college_football_season 1904] |- |''Minnesota ||Minnesota ||<small> Western Conference ||<center> 13-0 ||''BR ||''da || || || || || |- |''Penn ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 12-0 ||''HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || || || |- |rowspan="2"|1905. ||''Chicago ||Illinois ||<small> Western Conference ||<center> 10-0 ||''BR, HAF, HS, NCF ||''da || || || || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1905_college_football_season 1905] |- |Yale ||Connecticut ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 10-0 ||CW, ''PD || || || || || || |- !colspan="13"|IAAUS (''Intercollegiate Athletic Association of the United States'') |- |rowspan="3"|1906. ||''Princeton ||New Jersey ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0-1 ||''HAF, NCF ||''da || || || || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1906_college_football_season 1906] |- |''Vanderbilt ||Tennessee ||<small> Southern Intercollegiate Athletic Association ||<center> 8-1 ||''BR ||''da || || || || || |- |Yale ||Connecticut ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0-1 ||''BR'', CW, ''PD'' || || || || || || |- |rowspan="2"|1907. ||''Penn ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 11-1 ||''BR ||''da || || || || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1907_college_football_season 1907] |- |Yale ||Connecticut ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0-1 ||''BR'', CW, ''HAF, HS, NCF, PD'' || || || || || || |- |rowspan="3"|1908. ||''Harvard ||Massachusetts ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0-1 ||''BR ||''da || || || || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1908_college_football_season 1908] |- |''LSU ||Louisiana ||<small> Southern Intercollegiate Athletic Association ||<center> 10-0 ||''NCF ||''da || || || || || |- |''Penn ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 11-0-1 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || || || |- |1909. ||''Yale ||Connecticut ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 10-0 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || || || |[https://en.wikipedia.org/wiki/1909_college_football_season 1909] |- !colspan="13"| NCAA (''National Collegiate Athletic Association'') |- |rowspan="4"|1910. ||''Auburn ||Alabama ||<small> Southern Intercollegiate Athletic Association ||<center> 6-1 ||''BR ||''da || || || || || |rowspan="4"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1910_college_football_season 1910] |- |''Harvard ||Massachusetts ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0-1 ||''BR, HAF, HS, NCF ||''da || || || || || |- |''Michigan ||Michigan ||<small> Independents (Midwestern) ||<center> 3-0-3 ||''BR ||''da || || || || || |- |''Pittsburgh ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0 ||''NCF ||''da || || || || || |- |rowspan="4"|1911. ||''Minnesota ||Minnesota ||<small> Western Conference ||<center> 6-0-1 ||''BR ||''da || || || || || |rowspan="4"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1911_college_football_season 1911] |- |''Penn State ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 8-0-1 ||''NCF ||''da || || || || || |- |''Princeton ||New Jersey ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 8-0-2 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || || || |- |''Vanderbilt ||Tennessee ||<small> Southern Intercollegiate Athletic Association ||<center> 8-1 ||''BR ||''da || || || || || |- |rowspan="3"|1912. ||''Harvard ||Massachusetts ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1912_college_football_season 1912] |- |''Penn State ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 8-0 ||''NCF ||''da || || || || || |- |''Wisconsin ||Wisconsin ||<small> Western Conference ||<center> 7-0 ||''BR ||''da || || || || || |- |rowspan="3"|1913. ||''Auburn ||Alabama ||<small> Southern Intercollegiate Athletic Association ||<center> 8-0 ||''BR ||''da || || || || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1913_college_football_season 1913] |- |''Chicago ||Illinois ||<small> Western Conference ||<center> 7-0 ||''BR, PD ||''da || || || || || |- |''Harvard ||Massachusetts ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0 ||''HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || || || |- |rowspan="3"|1914. ||''Army ||New York ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0 ||''HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1914_college_football_season 1914] |- |''Illinois ||Illinois ||<small> Western Conference ||<center> 7-0 ||''BR, PD ||''da || || || || || |- |''Texas ||Teksas ||<small> Independents (Southern) ||<center> 8-0 ||''BR ||''da || || || || || |- |rowspan="5"|1915. ||''Cornell ||New York ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0 ||''HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || || || |rowspan="5"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1915_college_football_season 1915] |- |''Minnesota ||Minnesota ||<small> Western Conference ||<center> 6-0-1 ||''BR ||''da || || || || || |- |''Nebraska ||Nebraska ||<small> Missouri Valley Conference ||<center> 8-0 ||''BR ||''da || || || || || |- |''Oklahoma ||Oklahoma ||<small> Southwest Conference ||<center> 10-0 ||''BR ||''da || || || || || |- |''Pittsburgh ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 8-0 ||''PD ||''da || || || || || |- |rowspan="3"|1916. ||''Army ||New York ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0 ||''PD ||''da || || || || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1916_college_football_season 1916] |- |''Georgia Tech ||Georgia ||<small> Southern Intercollegiate Athletic Association ||<center> 8-0-1 ||''BR ||''da || || || || || |- |''Pittsburgh ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 8-0 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || || || |- |1917. ||''Georgia Tech ||Georgia ||<small> Southern Intercollegiate Athletic Association ||<center> 9-0 ||''BR, HAF, HS, NCF ||''da || || || || || |[https://en.wikipedia.org/wiki/1917_college_football_season 1917] |- |rowspan="2"|1918. ||''Michigan ||Michigan ||<small> Big Ten Conference ||<center> 5-0 ||''BR, NCF ||''da || || || || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1918_college_football_season 1918] |- |''Pittsburgh ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 4-1 ||''HAF, HS, NCF ||''da || || || || || |- |rowspan="5"|1919. ||''Centre ||Kentucky ||<small> Southern Intercollegiate Athletic Association ||<center> 9-0 ||''SR ||''da || || || || || |rowspan="5"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1919_college_football_season 1919] |- |''Harvard ||Massachusetts ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0-1 ||''CFRA, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || || || |- |''Illinois ||Illinois ||<small> Big Ten Conference ||<center> 6-1 ||''BR, BS, CFRA, PD, SR ||''da || || || || || |- |''Notre Dame ||Indiana ||<small> Independents (Midwestern) ||<center> 9-0 ||''NCF, PD ||''da || || || || || |- |''Texas A&M ||Teksas ||<small> Southwest Conference ||<center> 10-0 ||''BR, NCF ||''da || || || || || |- |rowspan="5"|1920. ||''California ||Kalifornija ||<small> Pacific Coast Conference ||<center> 9-0 ||''CFRA, HAF, HS, NCF, SR ||''da || || || || || |rowspan="5"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1920_college_football_season 1920] |- |''Georgia ||Georgia ||<small> Southern Intercollegiate Athletic Association ||<center> 8-0-1 ||''B(QPRS) ||''da || || || || || |- |''Harvard ||Massachusetts ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 8-0-1 ||''BS ||''da || || || || || |- |''Notre Dame ||Indiana ||<small> Independents (Midwestern) ||<center> 9-0 ||''BR, PD ||''da || || || || || |- |''Princeton ||New Jersey ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 6-0-1 ||''BS, PD ||''da || || || || || |- |rowspan="6"|1921. ||''California ||Kalifornija ||<small> Pacific Coast Conference ||<center> 9-0-1 ||''BR, BS, CFRA, SR ||''da || || || || || |rowspan="6"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1921_college_football_season 1921] |- |''Cornell ||New York ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 8-0 ||''HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || || || |- |''Iowa ||Iowa ||<small> Big Ten Conference ||<center> 7-0 ||''BR, PD ||''da || || || || || |- |''Lafayette ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0 ||''BS, PD ||''da || || || || || |- |''Vanderbilt ||Tennessee ||<small> Southern Intercollegiate Athletic Association ||<center> 7-0-1 ||''B(QPRS) ||''da || || || || || |- |''Washington & Jefferson ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 10-0-1 ||''BS ||''da || || || || || |- |rowspan="5"|1922. ||''California ||Kalifornija ||<small> Pacific Coast Conference ||<center> 9-0 ||''BR, HS, NCF, SR ||''da || || || || || |rowspan="5"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1922_college_football_season 1922] |- |''Cornell ||New York ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 8-0 ||''HAF, PD ||''da || || || || || |- |''Iowa ||Iowa ||<small> Big Ten Conference ||<center> 7-0 ||''BR ||''da || || || || || |- |''Princeton ||New Jersey ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 8-0 ||''BS, CFRA, NCF, PD, SR ||''da || || || || || |- |''Vanderbilt ||Tennessee ||<small> Southern Conference <br> Southern Intercollegiate Athletic Association ||<center> 8-0-1 ||''B(QPRS) ||''da || || || || || <small> ''Vanderbilt'' član obje konferencije <br> SIAA klasificirana kao ''minor'' konferencija |- |rowspan="5"|1923. ||''California ||Kalifornija ||<small> Pacific Coast Conference ||<center> 9-0-1 ||''HS ||''da || || || || || |rowspan="5"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1923_college_football_season 1923] |- |''Cornell ||New York ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 8-0 ||''SR ||''da || || || || || |- |''Illinois ||Illinois ||<small> Big Ten Conference ||<center> 8-0 ||''BS, CFRA, HAF, NCF, PD, SR, B(QPRS) ||''da || || || || || |- |''Michigan ||Michigan ||<small> Big Ten Conference ||<center> 8-0 ||''BR, NCF ||''da || || || || || |- |''Yale ||Connecticut ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 8-0 ||''B(QPRS) ||''da || || || || || |- |rowspan="2"|1924. ||''Notre Dame ||Indiana ||<small> Independents (Midwestern) ||<center> 10-0 ||''BR, BS, CFRA, DiS, HAF, HS, NCF, PS, SR, B(QPRS) ||''da || || || || || <small> DiS je objavljen 1925. godine, pa se navodi i kao aktivan izbor |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1924_college_football_season 1924] |- |''Penn ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-1-1 ||''PD ||''da || || || || || |- |rowspan="3"|1925. ||''Alabama ||Alabama ||<small> Southern Conference ||<center> 10-0 ||''BR, BS, CFRA, HAF, HS, NCF, PS, SR, B(QPRS) ||''da || || || || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1925_college_football_season 1925] |- |Dartmouth ||New Hampshire ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 8-0 ||DiS, ''PD'' || || || || || || |- |''Michigan ||Michigan ||<small> Big Ten Conference ||<center> 7-1 ||''SR ||''da || || || || || |- |rowspan="5"|1926. ||''Alabama ||Alabama ||<small> Southern Conference ||<center> 9-0-1 ||''BR, CFRA, HAF, NCF, PS, B(QPRS) ||''da || || || || || |rowspan="5"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1926_college_football_season 1926] |- |''Lafayette ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0 ||''PD ||''da || || || || || |- |''Michigan ||Michigan ||<small> Big Ten Conference ||<center> 7-1 ||''SR ||''da || || || || || |- |''Navy ||Maryland ||<small> Independents (Southern) ||<center> 9-0-1 ||''BS, HS ||''da || || || || || |- |Stanford ||Kalifornija ||<small> Pacific Coast Conference ||<center> 10-0-1 ||DiS, ''HAF, NCF, SR'' || || || || || || |- |rowspan="5"|1927. ||''Georgia ||Georgia ||<small> Southern Conference ||<center> 9-1 ||''BS, PS, B(QPRS) ||''da || || || || || |rowspan="5"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1927_college_football_season 1927] |- |Illinois ||Illinois ||<small> Big Ten Conference ||<center> 7-0-1 ||''BR'', DiS, ''HAF, NCF, PD'' || || || || || || |- |Notre Dame ||Indiana ||<small> Independents (Midwestern) ||<center> 7-1-1 ||HS || || || || || || |- |''Texas A&M ||Teksas ||<small> Southwest Conference ||<center> 8-0-1 ||''SR ||''da || || || || || |- |''Yale ||Connecticut ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 7-1 ||''BS, CFRA ||''da || || || || || |- |rowspan="3"|1928. ||''Detroit ||Michigan ||<small> Independents (Midwestern) ||<center> 9-0 ||''PD ||''da || || || || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1928_college_football_season 1928] |- |''Georgia Tech ||Georgia ||<small> Southern Conference ||<center> 10-0 ||''BR, BS, CFRA, HAF, HS, NCF, PD, PS, SR, B(QPRS) ||''da || || || || || <small> HS retroaktivno dodijelio naslov |- |USC ||Kalifornija ||<small> Pacific Coast Conference ||<center> 9-0-1 ||DiS, ''SR'' || || || || || || |- |rowspan="3"|1929. ||Notre Dame ||Indiana ||<small> Independents (Midwestern) ||<center> 9-0 ||''BR, BS, CFRA,'' DiS, DuS, ''HAF, NCF, PS, SR'' || || || || || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1929_college_football_season 1929] |- |''Pittsburgh ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-1 ||''PD ||''da || || || || || |- |''USC ||Kalifornija ||<small> Pacific Coast Conference ||<center> 10-2 ||''HS, SR, B(QPRS) ||''da || || || || || <small> HS retroaktivno dodijelio naslov |- |rowspan="2"|1930. ||''Alabama ||Alabama ||<small> Southern Conference ||<center> 10-0 ||''CFRA, PD, SR, B(QPRS) ||''da || || || || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1930_college_football_season 1930] |- |Notre Dame ||Indiana ||<small> Independents (Midwestern) ||<center> 10-0 ||''BR'', BS, DiS, DuS, ''HAF'', HS, ''NCF, PD, PS'' || || || || || || |- |rowspan="3"|1931. ||''Pittsburgh ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-1 ||''PD ||''da || || || || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1931_college_football_season 1931] |- |''Purdue ||Indiana ||<small> Big Ten Conference ||<center> 9-1 ||''PD ||''da || || || || || |- |USC ||Kalifornija ||<small> Pacific Coast Conference ||<center> 10-1 ||''BR'', BS, ''CFRA'', DiS, DuS, ''HAF'', HS, ''NCF, PS, SR, B(QPRS)'' || || || || || || |- |rowspan="3"|1932. ||''Colgate ||New York ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0 ||''PD ||''da || || || || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1932_college_football_season 1932] |- |Michigan ||Michigan ||<small> Big Ten Conference ||<center> 8-0 ||DiS, ''PD, SR'' || || || || || || |- |USC ||Kalifornija ||<small> Pacific Coast Conference ||<center> 10-0 ||''BR'', BS, ''CFRA'', DuS, ''HAF'', HS, ''NCF, PD, PS, SR'', WS, ''B(QPRS)'' || || || || || || |- |rowspan="4"|1933. ||Michigan ||Michigan ||<small> Big Ten Conference ||<center> 7-0-1 ||''BR'', BS, ''CFRA'', DiS, ''HAF'', HS, ''NCF'', PD, ''PS, SR, B(QPRS)'' || || || || || || |rowspan="4"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1933_college_football_season 1933] |- |Ohio State ||Ohio ||<small> Big Ten Conference ||<center> 7-1 ||DuS || || || || || || |- |Princeton ||New Jersey ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0 ||PD || || || || || || |- |USC ||Kalifornija ||<small> Pacific Coast Conference ||<center> 10-1-1 ||WS || || || || || || |- |rowspan="2"|1934. ||Alabama ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 10-0 ||''BR'', DuS, ''HS, PS'', WS, ''B(QPRS)'' || || || || || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1934_college_football_season 1934] |- |Minnesota ||Minnesota ||<small> Big Ten Conference ||<center> 8-0 ||''BR'', BS, ''CFRA'', DiS, ''HAF'', L, ''NCF, SR'' || || || || || || |- |rowspan="4"|1935. ||Minnesota ||Minnesota ||<small> Big Ten Conference ||<center> 8-0 ||''BR'', BS, ''CFRA, HAF'', L, ''NCF'', PS || || || || || || |rowspan="4"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1935_college_football_season 1935] |- |Princeton ||New Jersey ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0 ||DuS || || || || || || |- |SMU ||Teksas ||<small> Southwest Conference ||<center> 12-1 ||DiS, HS, ''SR, B(QPRS)'' || || || || || || |- |TCU ||Teksas ||<small> Southwest Conference ||<center> 12-1 ||''BRC'', WS || || || || || || |- |rowspan="4"|1936. ||''Duke ||Sjeverna Karolina ||<small> Southern Conference ||<center> 9-1 ||''B(QPRS) ||''da || || || || || |rowspan="4"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1936_college_football_season 1936] |- |''LSU ||Louisiana ||<small> Southeastern Conference ||<center> 9-1-1 ||''SR ||''da || || || || || |- |Minnesota ||Minnesota ||<small> Big Ten Conference ||<center> 7-1 ||AP, ''BR'', DiS, DuS, ''HAF'', L, ''NCF'', PS, WS || || || || || || |- |Pittsburgh ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 8-1-1 ||BS, ''CFRA'', HS || || || || || || |- |rowspan="2"|1937. ||California ||Kalifornija ||<small> Pacific Coast Conference ||<center> 7-0-1 ||DuS, ''HAF'', WS || || || || || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1937_college_football_season 1937] |- |Pittsburgh ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0-1 ||AP, ''BR'', BS, ''CFRA'', DiS, HS, L, ''NCF'', PS, ''SR, B(QPRS)'' || || || || || || |- |rowspan="3"|1938. ||Notre Dame ||Indiana ||<small> Independents (Midwestern) ||<center> 8-1 ||DiS || || || || || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1938_college_football_season 1938] |- |TCU ||Teksas ||<small> Southwest Conference ||<center> 11-0 ||AP, ''BRC, HAF, NCF'', WS || || || || || || |- |Tennessee ||Tennessee ||<small> Southeastern Conference ||<center> 11-0 ||''B(QPRS), BR'', BS, ''CFRA'', DuS, HS, L, PS, ''SR'', WS || || || || || || |- |rowspan="3"|1939. ||Cornell ||New York ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 8-0 ||''BR'', L, ''SR'' || || || || || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1939_college_football_season 1939] |- |Texas A&M ||Teksas ||<small> Southwest Conference ||<center> 11-0 ||AP, ''BR, BRC'', BS, ''CFRA, DeS'', DuS, ''HAF'', HS, ''NCF'', PS, ''SR'', WS, ''B(QPRS)'' || || || || || || |- |USC ||Kalifornija ||<small> Pacific Coast Conference ||<center> 8-0-2 ||DiS || || || || || || |- |rowspan="3"|1940. ||Minnesota ||Minnesota ||<small> Big Ten Conference ||<center> 8-0 ||AP, ''B(QPRS), BR'', BS, ''CFRA, DeS'', DiS, HS, L, ''NCF, SR'' || || || || || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1940_college_football_season 1940] |- |Stanford ||Kalifornija ||<small> Pacific Coast Conference ||<center> 10-0 ||''BR, HAF'', PS, WS || || || || || || |- |Tennessee ||Tennessee ||<small> Southeastern Conference ||<center> 10-1 ||DuS || || || || || || |- |rowspan="3"|1941. ||Alabama ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 9-2 ||HS || || || || || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1941_college_football_season 1941] |- |Minnesota ||Minnesota ||<small> Big Ten Conference ||<center> 8-0 ||AP, ''BR'', BS, ''CFRA, DeS'', DuS, HAF, L, ''NCF'', PS, ''SR'' || || || || || || |- |Texas ||Teksas ||<small> Southwest Conference ||<center> 8-1-1 ||''B(QPRS)'', WS || || || || || || |- |rowspan="3"|1942. ||Georgia ||Georgia ||<small> Southeastern Conference ||<center> 11-1 ||''B(QPRS), BR, DeS'', HS, L, PS, ''SR'', WS || || || || || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1942_college_football_season 1942] |- |Ohio State ||Ohio ||<small> Big Ten Conference ||<center> 9-1 ||AP, ''BR'', BS, DuS, ''CFRA, NCF'' || || || || || || |- |Wisconsin ||Wisconsin ||<small> Big Ten Conference ||<center> 8-1-1 ||HAF || || || || || || |- |1943. ||Notre Dame ||Indiana ||<small> Independents (Midwestern) ||<center> 9-1 ||AP, ''B(QPRS), BR'', BS, ''CFRA, DeS'', DuS, HAF, HS, L, ''NCF'', PS, ''SR'', WS || || || || || || | [https://en.wikipedia.org/wiki/1943_college_football_season 1943] |- |rowspan="2"|1944. ||Army ||New York ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0 ||AP, ''B(QPRS), BR'', BS, ''CFRA, DeS'', DuS, HAF, HS, L, ''NCF'', PS, ''SR'', WS || || || || || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1944_college_football_season 1944] |- |''Ohio State ||Ohio ||<small> Big Ten Conference ||<center> 9-0 ||''BR, NCF, SR ||''da || || || || || |- |rowspan="3"|1945. ||''Alabama ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 10-0 ||''NCF ||''da || || || || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1945_college_football_season 1945] |- |Army ||New York ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0 ||AP, ''B(QPRS), BR'', BS, ''CFRA'', DeS, DuS, HAF, HS, L, ''NCF'', PS, ''SR'', WS || || || || || || |- |''Oklahoma A&M ||Oklahoma ||<small> Missouri Valley Conference ||<center> 9-0 ||''BRC ||''da || || || || || |- |rowspan="3"|1946. ||Army ||New York ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0-1 ||''BR'', BS, ''CFRA'', HAF, HS, PS || || || || || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1946_college_football_season 1946] |- |Georgia ||Georgia ||<small> Southeastern Conference ||<center> 11-0 ||WS || || || || || || |- |Notre Dame ||Indiana ||<small> Independents (Midwestern) ||<center> 8-0-1 ||AP, ''B(QPRS), BR'', BS, DeS, DuS, ''HAF'', L, ''NCF'', PS, ''SR'' || || || || || || |- |rowspan="2"|1947. ||Michigan ||Michigan ||<small> Big Nine Conference ||<center> 10-0 ||''B(QPRS), BR'', BS, ''CFRA'', DeS, DuS, ''HAF'', HS, L, ''NCF'', PS, ''SR'' || || || || || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1947_college_football_season 1947] |- |Notre Dame ||Indiana ||<small> Independents (Midwestern) ||<center> 9-0 ||AP, HAF, WS || || || || || || |- |1948. ||Michigan ||Michigan ||<small> Big Nine Conference ||<center> 9-0 ||AP, ''B(QPRS), BR'', BS, ''CFRA'', DeS, DuS, HAF, HS, L, ''NCF'', PS, ''SR'', WS || || || || || || | [https://en.wikipedia.org/wiki/1948_college_football_season 1948] |- |rowspan="2"|1949. ||Notre Dame ||Indiana ||<small> Independents (Midwestern) ||<center> 10-0 ||AP, ''B(QPRS), BR'', BS, DeS, DuS, HAF, HS, L, ''NCF'', PS, ''SR'', WS || || || || || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1949_college_football_season 1949] |- |''Oklahoma ||Oklahoma ||<small> Big Seven Conference ||<center> 11-0 ||''BR, CFRA ||''da || || || || || |- |rowspan="4"|1950. ||''Kentucky ||Kentucky ||<small> Southeastern Conference ||<center> 11-1 ||''SR ||''da || || || || || |rowspan="4"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1950_college_football_season 1950] |- |'''Oklahoma ||Oklahoma ||<small> Big Seven Conference ||<center> 10-1 ||'''AP''', ''B(QPRS)'', HAF, L, '''UP''', WS || || || || || || |- |Princeton ||New Jersey ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0 ||BS, PS || || || || || || |- |Tennessee ||Tennessee ||<small> Southeastern Conference ||<center> 11-1 ||''BR, CFRA'', DeS, DuS, HS, ''NCF, SR'' || || || || || || |- |rowspan="5"|1951. ||Georgia Tech ||Georgia ||<small> Southeastern Conference ||<center> 11-0-1 ||''B(QPRS)'', BS, HS || || || || || || |rowspan="5"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1951_college_football_season 1951] |- |Illinois ||Illinois ||<small> Big Ten Conference ||<center> 9-0-1 ||BS || || || || || || |- |Maryland ||Maryland ||<small> Southern Conference ||<center> 10-0 ||''BR, CFRA'', DeS, DuS, ''NCF, SR'' || || || || || || |- |Michigan State ||Michigan ||<small> Independents (Midwestern) ||<center> 9-0 ||''BR'', HAF, PS || || || || || || |- |'''Tennessee ||Tennessee ||<small> Southeastern Conference ||<center> 10-1 ||'''AP''', L, '''UP''', WS || || || || || || |- |rowspan="2"|1952. ||Georgia Tech ||Georgia ||<small> Southeastern Conference ||<center> 12-0 ||''B(QPRS), BR'', HS, INS, PS, ''SR'' || || || || || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1952_college_football_season 1952] |- |'''Michigan State ||Michigan ||<small> Independents (Midwestern) ||<center> 9-0 ||'''AP''', ''BR'', BS, ''CFRA'', DeS, DuS, HAF, L, ''NCF, SR'', '''UP''', WS || || || || || || |- |rowspan="3"|1953. ||'''Maryland ||Maryland ||<small> Atlantic Coast Conference ||<center> 10-1 ||'''AP''', INS, '''UP''' || || || || || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1953_college_football_season 1953] |- |Notre Dame ||Indiana ||<small> Independents (Midwestern) ||<center> 9-0-1 ||''BR'', BS, DeS, DuS, HAF, HS, L, ''NCF'', PS, ''SR'', WS || || || || || || |- |''Oklahoma ||Oklahoma ||<small> Big Seven Conference ||<center> 9-1-1 ||''B(QPRS), CFRA ||''da || || || || || |- |rowspan="2"|1954. ||'''Ohio State ||Ohio ||<small> Big Ten Conference ||<center> 10-0 ||'''AP''', ''B(QPRS), BR'', BS, ''CFRA'', DeS, ''HAF'', HS, INS, ''NCF'', PS, ''SR'', WS || || || || || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1954_college_football_season 1954] |- |'''UCLA ||Kalifornija ||<small> Pacific Coast Conference ||<center> 9-0 ||''BR, CFRA'', DuS, '''FWAA''', HAF, L, ''NCF'', '''UP''' || || || || || || |- |rowspan="2"|1955. ||Michigan State ||Michigan ||<small> Big Ten Conference ||<center> 9-1 ||BS || || || || || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1955_college_football_season 1955] |- |'''Oklahoma ||Oklahoma ||<small> Big Seven Conference ||<center> 11-0 ||'''AP''', ''B(QPRS), BR, CFRA'', DeS, DuS, '''FWAA''', HAF, HS, INS, L, ''NCF'', PS, ''SR'', '''UP''', WS || || || || || || |- |rowspan="4"|1956. ||Georgia Tech ||Georgia ||<small> Southeastern Conference ||<center> 10-1 ||''B(QPRS)'', HS, ''SR'' || || || || || || |rowspan="4"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1956_college_football_season 1956] |- |''Iowa ||Iowa ||<small> Big Ten Conference ||<center> 9-1 ||''CFRA ||''da || || || || || |- |'''Oklahoma ||Oklahoma ||<small> Big Seven Conference ||<center> 10-0 ||'''AP''', ''BR'', BS, DeS, DuS, '''FWAA''', HAF, INS, L, ''NCF'', PS, ''SR'', '''UP''', WS || || || || || || |- |''Tennessee ||Tennessee ||<small> Southeastern Conference ||<center> 10-1 ||''SR ||''da || || || || || |- |rowspan="4"|1957. ||'''Auburn ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 10-0 ||'''AP''', ''BR, CFRA'', HAF, HS, ''NCF'', PS, ''SR'', WS || || || || || || |rowspan="4"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1957_college_football_season 1957] |- |Michigan State ||Michigan ||<small> Big Ten Conference ||<center> 8-1 ||''BR'', DuS || || || || || || |- |'''Ohio State ||Ohio ||<small> Big Ten Conference ||<center> 9-1 ||BS, DeS, '''FWAA''', INS, L, '''UP''' || || || || || || |- |''Oklahoma ||Oklahoma ||<small> Big Seven Conference ||<center> 10-1 ||''B(QPRS) ||''da || || || || || |- |rowspan="2"|1958. ||'''Iowa ||Iowa ||<small> Big Ten Conference ||<center> 8-1-1 ||'''FWAA || || || || || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1958_college_football_season 1958] |- |'''LSU ||Louisiana ||<small> Southeastern Conference ||<center> 11-0 ||'''AP''', ''B(QPRS), BR'', BS, ''CFRA'', DeS, DuS, FN, HAF, HS, L, ''NCF'', PS, ''SR'', '''UPI''', WS || || || || || || |- |rowspan="2"|1959. ||Ole Miss ||Mississippi ||<small> Southeastern Conference ||<center> 10-1 ||''B(QPRS), BR'', DuS, ''SR'' || || || || || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1959_college_football_season 1959] |- |'''Syracuse ||New York ||<small> Independents major (Eastern) ||<center> 11-0 ||'''AP''', ''BR'', BS, ''CFRA'', DeS, FN, '''FWAA''', HAF, L, ''NCF'', '''NFF''', PS, ''SR'', '''UPI''', WS || || || || || || |- |} <!-- |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||| --> * '''podebljana momčad''' – prvak po bar jednom izboru nakon 1950. koji NCAA smatra ''"Consensus National Champion"'' (''Associated Press'', ''United Press/UPI'', ''Football Writers Association of America'', ''National Football Foundation'' i ''USA Today'') * ''momčad u kurzivu'' – retroaktivno dodijeljen naslov po svim izborima za koje je proglašen prvakom za sezonu (također je u tom slučaju u stupcu ''retroaktivni izbori'' stavljeno ''"da"'') * ''kratica selektor u kurzivu'' – retroaktivno dodijeljen ili proglašen prvak * zbog preglednosti, nazivi konferencija (ili ako je momčad nezavisna) su pisani na engleskom jeziku * ukoliko je za pojedinu godinu proglašeno dva ili više prvaka, oni su poredani po abecednom redu == Naslovi po sveučilištima == == Povezani članci == * [[NCAA]] * [[FBS]] * [[College Football Playoff]] * [[College Football Playoff National Championship]] * [[BCS National Championship Game]] * [[NCAA Division I Football Championship Subdivision]] == Vanjske poveznice == * {{en icon}} [https://www.ncaa.com/sports/football/fbs ncaa.com, ''Foootball / FBS''] * {{en icon}} [https://www.sports-reference.com/cfb/ sports-reference.com, ''College Football Stats and History''] * {{en icon}} [https://www.collegepollarchive.com/football/index.cfm collegepollarchive.com, ''Football''] == Izvori == <small> * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20241108163014/http://fs.ncaa.org.s3.amazonaws.com/Docs/stats/football_records/FBS.pdf fs.ncaa.org.s3.amazonaws.com, ''2024 NCAA Football Bowl Subdivision Records''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://www.ncaa.com/news/football/article/college-football-national-championship-history ncaa.com, ''College football championship history''], objavljeno 19. siječnja 2026., pristupljeno 1. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20260201075035/https://www.ncaa.com/news/football/article/college-football-national-championship-history ncaa.com, ''College football championship history''], objavljeno 19. siječnja 2026., wayback arhiva * {{en icon}} [https://www.sports-reference.com/cfb/years/index.html sports-reference.com, ''College Football National Champions and Seasons''], pristupljeno 1. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://www.espn.com/college-football/story/_/id/39192677/who-won-college-football-championship-winners-list espn.com, ''College football championship winners by year: NCAA list''], objavljeno 20. siječnja 2026., pristupljeno 1. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://www.espn.com/college-football/story/_/id/39266327/who-won-most-college-football-championships espn.com, ''Who has won the most college football championships?''], objavljeno 20. siječnja 2026., pristupljeno 1. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://www.espn.com/college-football/story/_/id/29324272/the-most-absurd-controversial-national-title-claims-college-football-history espn.com, ''The most absurd and controversial national title claims in college football history''], objavljeno 29. lipnja 2020., pristupljeno 1. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://www.si.com/fannation/college/cfb-hq/rankings/college-football-national-championship-teams-by-year si.com, ''Sports Illustrated'', ''College football national champion teams by year from 1869 to today''], objavljeno 20. siječnja 2026., pristupljeno 1. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://www.bestcolleges.com/research/who-has-the-most-national-championships-in-college-football/ bestcolleges.com, ''Who Has the Most National Championships in College Football?''], objavljeno 18. veljače 2025., pristupljeno 1. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://www.nbclosangeles.com/news/sports/ncaaf/history-of-college-football-championship-games/3302771/ nbclosangeles.com, ''The history of college football championship games''], ažurirano 13. siječnja 2025., pristupljeno 1. ožujka 2026. {{izvori}} </small> [[Kategorija:Natjecanja u američkom nogometu u Sjedinjenim Američkim Državama|NCAA ]] 4u4u8dgkwzlhzk5um36glhrmhzv578o 0 802403 7427909 7400130 2026-04-11T06:15:29Z IndexAccount 131684 /* Vidi još */ 7427909 wikitext text/x-wiki [[Slika:Affaire des Fiches à la Chambre (L'Illustration, 1904).jpg|thumb|General Louis André evakuirao se iz Zastupničkog doma tijekom tučnjave koju je izazvao šamar koji je dobio od nacionalističkog zastupnika Gabriela Syvetona.]] '''Afera dosjea''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Affaire des fiches''), ponekad nazivan i '''„afera lonaca”''' (''Affaire des casseroles''), bio je [[politički skandal]] koji je izbio 1904. godine u [[Francuska|Francuskoj]] tijekom [[Treća Francuska Republika|Treće Republike]]. Afera se odnosila na tajni sustav političkog i vjerskog evidentiranja [[časnik]]a u francuskoj vojsci, uspostavljen na inicijativu ministra rata Louisa Andrea u razdoblju nakon [[Afera Dreyfus|Afere Dreyfus]]. U tom je kontekstu dio republikanskih i radikalnih političkih krugova optuživao časnički korpus francuske vojske, tada najveće [[Kopnena vojska|kopnene vojske]] u Europi, da predstavlja posljednje uporište konzervativnih [[Katolička Crkva u Francuskoj|katoličkih]] i [[Rojalizam|rojalističkih]] struja u francuskom društvu.<ref>{{citiranje časopisa |first=François |last=Bédarida |title= L'Armée et la République - les opinions politiques des officiers français en 1876-1878 |journal=Revue historique |location=Paris |publisher=Presses universitaires de France |volume=232 |pages=119–164 |url=https://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k18333w/f123.image |date=1964}}</ref><ref>{{citiranje časopisa|first=Serge |last=Berstein |title=L'affaire des fiches : un scandale républicain |journal=Les collections de l'Histoire |issue=33 |date=October 2006 |url=https://www.lhistoire.fr/l%C2%AB-affaire-des-fiches-%C2%BB-un-scandale-r%C3%A9publicain |pages=38–39}}</ref><ref>{{citiranje knjige |language=fr |first=Xavier |last=Boniface |chapter=L’« arche sainte » et ses limites |title=Histoire militaire de la France |volume=2 |location=Paris |year=2018 |isbn=9782262065133 |url=https://www.cairn.info/histoire-militaire-de-la-france--9782262065133-page-133.htm |pages=133–151}}</ref> Između 1900. i 1904. prefekturne uprave, [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože slobodnih zidara]] pod okriljem [[Veliki orijent Francuske|Velikog orijenta Francuske]] i druge [[obavještajna služba|obavještajne mreže]] prikupljale su podatke o časnicima te sastavljale dosjee s informacijama o njihovim političkim i vjerskim uvjerenjima. Ti su dosjei dostavljani uredu ministra Andrea kako bi se odlučivalo o promaknućima, napredovanju u vojnoj hijerarhiji i dodjeli [[odlikovanja]]. André je tim tajnim dokumentima davao prednost pred službenim izvješćima vojnog zapovjedništva, čime je uspostavljen sustav koji je pogodovao promicanju republikanski orijentiranih, [[Slobodno zidarstvo|slobodnozidarskih]] i „[[Slobodoumlje|slobodoumnih]]” časnika, dok su časnici označeni kao [[Nacionalizam|nacionalisti]], [[katolici]] ili simpatizeri rojalističkih pokreta bili ograničavani u napredovanju. Prema shvaćanju Velikog orijenta i Andreova kabineta, cilj je bio osigurati lojalnost časničkog korpusa režimu Treće Republike.<ref>{{citiranje časopisa |last1=Thuillier |first1=Guy |title=Aux origines de l'affaire des fiches (1904) : Le cabinet du général André |journal=La Revue administrative |date=2002 |volume=55 |issue=328 |pages=372–381 |jstor=40774826 |issn=0035-0672}}</ref><ref>{{citiranje časopisa |last1=Thuillier |first1=Guy |title=A propos de l'affaire des « fiches » Les mésaventures du Préfet Gaston Joliet en 1904 |journal=La Revue administrative |date=1994 |volume=47 |issue=278 |pages=133–136 |jstor=40774118 |issn=0035-0672}}</ref> Afera je postala javna 28. listopada 1904., kada je zastupnik Jean Guyot de Villeneuve u [[Zastupnički dom (Francuska)|Zastupničkom domu Francuskog parlamenta]] optužio vladu i razotkrio sustav dosijea koji su vodili Andre i Veliki orijent. Kao dokaz predočio je dokumente koje je pribavio od Jean-Baptistea Bidegaina, zamjenika glavnog tajnika Velikog orijenta. Ministar Andre isprva je nijekao znanje o tim aktivnostima, no na sjednici 4. studenoga 1904. Guyot de Villeneuve iznio je dokument koji ga je izravno kompromitirao. Rasprava je bila iznimno burna: nacionalistički zastupnik Gabriel Syveton ošamario je ministra rata, što je izazvalo fizički sukob u sabornici.<ref>{{citiranje časopisa |last1=Thuillier |first1=Guy |title=Souvenirs: La crise de novembre 1904-janvier 1905 : La lente chute de Combes |journal=La Revue administrative |date=2004a |volume=57 |issue=342 |pages=574–589 |jstor=40773955 |issn=0035-0672}}</ref><ref>{{citiranje časopisa |last1=Thuillier |first1=Guy |title=Les prodromes de l'affaire des fiches : les manœuvres de septembre et octobre 1904 |journal=La Revue administrative |date=2004 |volume=57 |issue=338 |pages=133–138 |jstor=40772194 |issn=0035-0672}}</ref> Skandal je imao značajan politički odjek. Tijekom sljedećih mjeseci niz novih otkrića i obrata redovito je objavljivan u tisku. Unatoč potpori Jean Jaurèsa i republikanskog Bloka lijevih, vlada premijera Émila Combesa pala je 15. siječnja 1905. pod pritiskom afere. Kabinet premijera Maurice Rouviera, koji ga je naslijedio, službeno je osudio sustav, izrekao simbolične sankcije i pokrenuo politiku rehabilitacije. Unatoč tome, sustav dosijea nastavio je postojati i nakon 1905., premda se više nije oslanjao na informacije Velikog orijenta Francuske nego na podatke prefekturnih vlasti i političke pritiske. Tek ga je 1913. definitivno ukinuo ministar rata Alexandre Millerand.<ref>{{citiranje časopisa |last1=Thuillier |first1=Guy |title=A propos de l'affaire des fiches: Le maintien du systeme des fiches de 1905 a 1914 |journal=La Revue administrative |date=1997 |volume=50 |issue=295 |pages=21–25 |jstor=40774252 |issn=0035-0672}}</ref><ref>{{citiranje časopisa |last1=Thuillier |first1=Guy |title=La liquidation de l'affaire des fiches en 1905 : le cas du capitaine Mollin |journal=La Revue administrative |date=2006 |volume=59 |issue=352 |pages=351–356 |jstor=41941580 |issn=0035-0672}}</ref><ref>{{citiranje časopisa |last1=Thuillier |first1=Guy |title=Morale et politique : Péguy et l'affaire des « fiches » en 1905 |journal=La Revue administrative |date=1990 |volume=43 |issue=256 |pages=310–316 |jstor=40782187 |issn=0035-0672}}</ref> Ovaj sustav političkog evidentiranja izazvao je ozbiljnu moralnu i političku krizu među [[Afera Dreyfus|pristašama Dreyfusa]], koji su bili podijeljeni između obrane Treće Republike i zaštite slobode savjesti za sve građane, uključujući i političke protivnike. Istodobno je oslabio francusko vojno zapovjedništvo, jer je više od deset godina diskriminacije pri promicanju časnika imalo posljedice koje su se pokazale teško procjenjivima u prvim mjesecima [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]].<ref>{{citiranje časopisa |last1=Thuillier |first1=Guy |title=Autour d'Anatole France : le capitaine Mollin et l'affaire des fiches en 1904 |journal=La Revue administrative |date=1986 |volume=39 |issue=234 |pages=549–557 |jstor=40781287 |issn=0035-0672}}</ref><ref>{{citiranje časopisa |last1=Thuillier |first1=Guy |title=Le journal manuscrit de Combarieu : Le Président Loubet et la formation du cabinet Rouvier (1905) |journal=La Revue administrative |date=1988 |volume=41 |issue=243 |pages=210–221 |jstor=40781555 |issn=0035-0672}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vidi još == {{WProjekti|commonscat=Affaire des fiches}} [[Kategorija:Povijest Francuske do 1914.]] [[Kategorija:Francuska vojna povijest]] [[Kategorija:Vojni skandali]] [[Kategorija:Politička represija]] [[Kategorija:Sekularizam]] [[Kategorija:Protukatoličanstvo]] [[Kategorija:Povijest slobodnog zidarstva u Francuskoj]] [[Kategorija:Kontroverze vezane uz slobodno zidarstvo]] [[Kategorija:Katoličanstvo i slobodno zidarstvo]] [[Kategorija:Veliki orijent Francuske]] pkhd0wjxkfna1mtluwh4xmb8aw6gt3r 0 802764 7427779 7418359 2026-04-10T16:11:33Z Cybermb 1634 /* Raspored utrka i osvajači postolja */ Utrke 13-14 7427779 wikitext text/x-wiki {{radovi}} '''[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu]]''' u klasi '''''MotoGP''''' za 2020. godinu je osvojio [[Španjolska|španjolski]] vazač [[Joan Mir]] na motociklu ''Suzuki GSX-RR'' s momčadi ''Team Suzuki Ecstar''. <br> Ovo je bio prvi naslov za vozače ''[[Suzuki|Suzukija]]'' od formiranja klase ''MotoGP'', dnosno prvi nakon 2000. godine uključivo i klasu ''500cc''. <br> Prvenstvo za kostruktore je osvojio ''Ducati'', a za momčadi ''Team Suzuki Ecstar''. <br> Ova je sezona bila obilježena utjecajima [[Pandemija COVID-19|globalne pandemije COVID-19]], te su utrke održane u drugoj polovici 2020. godine, dok je dio predviđenih utrka otkazan. <br> Iznimno je uvedeno da se na pojedinim stazama utrke održavaju dva tjedna zaredom (pod različitim nazivom ''Velike nagrade''). <br> Na 14 održanih utrka je bilo devet različitih pobjednika. <br> Sezona je također obilježena teškom ozljedom šesterostrukog prvaka ''MotoGP'' klase [[Marc Márquez|Marca Márqueza]] na prvoj utrci, koji je potom propustio ostatak sezone. == Raspored utrka i osvajači postolja == 2020. godine je održano 15 trkačih vikenda ''[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|Svjetskog prvenstva]]'', te na njih 14 su vožene utrke u klasi ''MotoGP''. <br> Kao posljedica [[Pandemija COVID-19|globalne pandemije COVID-19]], 11 predviđenih ''Velikih nagrada'' je otkazano, a dio održanih utrka je vožen u zamjenskom terminu, ili su utrke vožene na zamjenskim stazama. <br> Na pet staza su održani tzv. ''dvostruki vikendi'' – sa dvije ''Velike nagrade'' u tjedan dana. {| class="wikitable sortable" style="font-size: 80%" !{{abbr|rb|redni broj Velike nagrade u klasi u prvenstvu}} !!{{abbr|datum|datum održavanja utrke}} !!staza !!{{abbr|utrka|''Velika nagrada''}} !!width="10%"|službeni naziv utrke !!{{abbr|pole poz.|1. startna pozicija}} !!{{abbr|motocikl|motocikl na 1. startnoj poziciji}} !!{{abbr|naj.krug|najbrži krug}} !!motocikl !!pobjednik !!motocikl !!drugoplasirani !!motocikl !!trećeplasirani !!motocikl !!{{abbr|izvj.|izvor ili izvještaj za utrku}} |- | ||<small> 8. ožujka 2020. ||{{Z|KAT}} Losail ||''VN Katara ||<small> ''QNB Grand Prix of Qatar |colspan="10"|<center> ''nije bilo utrke MotoGP |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/news/2020/03/01/moto2-e-moto3-disputano-la-tappa-del-qatar/158899 motogp.com, ''Moto2™ and Moto3™ classes will race in Qatar''], objavljeno 1. ožujka 2020., pristupljeno 16. ožujka 2026. </ref> |- |'''1. ||<small> 19. srpnja 2020. ||{{Z|ŠPA}} Jerez ||''VN Španjolske ||<small> ''Gran Premio Red Bull de España |{{Z|FRA}} Fabio Quartararo ||Yamaha ||{{Z|ŠPA}} Marc Márquez ||Honda |{{Z|FRA}} '''Fabio Quartararo ||'''Yamaha ||{{Z|ŠPA}} Maverick Viñales ||Yamaha ||{{Z|ITA}} Andrea Dovizioso ||Ducati |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2020/spa/motogp/rac/classification motogp.com, ''Results / 2020 / Gran Premio Red Bull de España 2020 / MotoGP / RAC''], pristupljeno 16. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/SPA/MotoGP/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GRAN PREMIO RED BULL DE ESPAÑA / Race / Classification after 25 laps = 110.575 km''], objavljeno 19. srpnja 2020., preuzeto 16. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/2020/gran-premio-red-bull-de-espana/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / ESP / Race''], pristupljeno 16. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2020-spanish-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2020 Spanish MotoGP''], pristupljeno 16. ožujka 2026. </ref> |- |'''2. ||<small> 26. srpnja 2020. ||{{Z|ŠPA}} Jerez ||''VN Andaluzije ||<small> ''Gran Premio Red Bull de Andalucía |{{Z|FRA}} Fabio Quartararo ||Yamaha ||{{Z|FRA}} Fabio Quartararo ||Yamaha |{{Z|FRA}} '''Fabio Quartararo ||'''Yamaha ||{{Z|ŠPA}} Maverick Viñales ||Yamaha ||{{Z|ITA}} Valentino Rossi ||Yamaha |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2020/anc/motogp/rac/classification motogp.com, ''Results / 2020 / Gran Premio Red Bull de Andalucía 2020 / MotoGP / RAC''], pristupljeno 16. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/ANC/MotoGP/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GRAN PREMIO RED BULL DE ANDALUCIA / Race / Classification after 25 laps = 110.575 km''], objavljeno 26. srpnja 2020., preuzeto 16. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/2020/gran-premio-red-bull-de-andalucia/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / AND / Race''], pristupljeno 16. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2020-andalucia-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2020 Andalucia MotoGP''], pristupljeno 16. ožujka 2026. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/jerez200726.jpg progcovers.com, ''2020 MotoGP (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 2 / Jerez Circuit''], preuzeto 16. ožujka 2026. </ref> |- |'''3. ||<small> 9. kolovoza 2020. ||{{Z|ČEŠ}} Brno ||''VN Češke Republike ||<small> ''Monster Energy Grand Prix České republiky |{{Z|FRA}} Johann Zarco ||Ducati ||{{Z|JAR}} Brad Binder ||KTM |{{Z|JAR}} '''Brad Binder ||'''KTM ||{{Z|ITA}} Franco Morbidelli ||Yamaha ||{{Z|FRA}} Johann Zarco ||Ducati |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2020/cze/motogp/rac/classification motogp.com, ''Results / 2020 / Monster Energy Grand Prix České republiky 2020 / MotoGP / RAC''], pristupljeno 20. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/CZE/MotoGP/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / MONSTER ENERGY GRAND PRIX ČESKÉ REPUBLIKY / Race / Classification after 21 laps = 113.463 km''], objavljeno 9. kolovoza 2020., preuzeto 20. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/2020/monster-energy-grand-prix-ceske-republiky/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / CZE / Race''], pristupljeno 20. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2020-czech-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2020 Czech MotoGP''], pristupljeno 20. ožujka 2026. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/brno200809.jpg progcovers.com, ''2020 MotoGP (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 3 / Brno Circuit''], preuzeto 20. ožujka 2026. </ref> |- |'''4. ||<small> 16. kolovoza 2020. ||{{Z|AUT}} [[Red Bull Ring|Red Bull Ring]] ||''VN Austrije ||<small> ''myWorld Motorrad Grand Prix von Österreich |{{Z|ŠPA}} Maverick Viñales ||Yamaha ||{{Z|ŠPA}} Álex Rins ||Suzuki |{{Z|ITA}} '''Andrea Dovizioso ||'''Ducati ||{{Z|ŠPA}} Joan Mir ||Suzuki ||{{Z|AUS}} Jack Miller ||Ducati |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2020/aut/motogp/rac2/classification motogp.com, ''Results / 2020 / myWorld Motorrad Grand Prix von Österreich 2020 / MotoGP / RAC2''], pristupljeno 20. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/AUT/MotoGP/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / myWorld MOTORRAD GRAND PRIX VON ÖSTERREICH / Race PART 1 / Classification after 8 laps = 34.544 km''], objavljeno 16. kolovoza 2020., preuzeto 20. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/AUT/MotoGP/RAC2/Classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / myWorld MOTORRAD GRAND PRIX VON ÖSTERREICH / Race PART 2 / Classification after 20 laps = 86.36 km''], objavljeno 16. kolovoza 2020., preuzeto 20. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/2020/myworld-motorrad-grand-prix-von-osterreich/classification motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / AUT / Race''], pristupljeno 20. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2020-austrian-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2020 Austrian MotoGP''], pristupljeno 20. ožujka 2026. </ref> |- |'''5. ||<small> 23. kolovoza 2020. ||{{Z|AUT}} [[Red Bull Ring|Red Bull Ring]] ||''VN Štajerske ||<small> ''BMW M Grand Prix of Styria |{{Z|ŠPA}} Pol Espargaró ||KTM ||{{Z|ŠPA}} Pol Espargaró ||KTM |{{Z|POR}} '''Miguel Oliveira ||'''KTM ||{{Z|AUS}} Jack Miller ||Ducati ||{{Z|ŠPA}} Pol Espargaró ||KTM |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2020/sty/motogp/rac2/classification motogp.com, ''Results / 2020 / BMW M Grand Prix of Styria 2020 / MotoGP / RAC2''], pristupljeno 23. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/STY/MotoGP/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / BMW M GRAND PRIX OF STYRIA / Race PART 1 / Classification after 16 laps = 69.088 km''], objavljeno 23. kolovoza 2020., preuzeto 23. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/STY/MotoGP/RAC2/Classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / BMW M GRAND PRIX OF STYRIA / Race PART 2 / Classification after 12 laps = 51.816 km''], objavljeno 23. kolovoza 2020., preuzeto 23. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/2020/bmw-m-grand-prix-von-styria/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / STY / Race''], pristupljeno 23. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2020-styrian-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2020 Styrian MotoGP''], pristupljeno 23. ožujka 2026. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/redbullring200823.jpg progcovers.com, ''2020 MotoGP (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 5 / Red Bull Ring''], preuzeto 23. ožujka 2026. </ref> |- |'''6. ||<small> 13. rujna 2020. ||{{Z|ITA}} Misano World Circuit Marco Simoncelli ||''VN San Marina i Rivijere Rimini ||<small> ''Gran Premio Lenovo di San Marino e della Riviera di Rimini |{{Z|ŠPA}} Maverick Viñales ||Yamaha ||{{Z|ITA}} Francesco Bagnaia ||Ducati |{{Z|ITA}} '''Franco Morbidelli ||'''Yamaha ||{{Z|ITA}} Francesco Bagnaia ||Ducati ||{{Z|ŠPA}} Joan Mir ||Suzuki |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2020/rsm/motogp/rac/classification motogp.com, ''Results / 2020 / Gran Premio Lenovo di San Marino e della Riviera di Rimini 2020 / MotoGP / RAC''], pristupljeno 23. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/RSM/MotoGP/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GRAN PREMIO LENOVO DI SAN MARINO E DELLA RIVIERA / Race / Classification after 27 laps = 114.102 km''], objavljeno 13. rujna 2020., preuzeto 23. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/2020/gran-premio-di-san-marino-e-della-riviera-di-rimini/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / SMR / Race''], pristupljeno 23. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2020-san-marino-motogp-2/ motorsportmagazine.com, ''2020 San Marino MotoGP - Round 6''], pristupljeno 23. ožujka 2026. </ref> |- |'''7. ||<small> 20. rujna 2020. ||{{Z|ITA}} Misano World Circuit Marco Simoncelli ||''VN Emilije Romagne i Rivijere Rimini ||<small> ''Gran Premio Tissot dell'Emilia-Romagna e della Riviera di Rimini |{{Z|ŠPA}} Maverick Viñales ||Yamaha ||{{Z|ITA}} Francesco Bagnaia ||Ducati |{{Z|ŠPA}} '''Maverick Viñales ||'''Yamaha ||{{Z|ŠPA}} Joan Mir ||Suzuki ||{{Z|ŠPA}} Pol Espargaró ||KTM |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2020/emi/motogp/rac/classification motogp.com, ''Results / 2020 / Gran Premio TISSOT dell'Emilia Romagna e della Riviera di Rimini 2020 / MotoGP / RAC''], pristupljeno 24. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/EMI/MotoGP/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GP TISSOT DELL'EMILIA ROMAGNA E RIVIERA DI RIMINI / Race / Classification after 27 laps = 114.102 km''], objavljeno 20. rujna 2020., preuzeto 24. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/2020/gran-premio-dell-emilia-romagna-e-della-riviera-di-rimini/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / EML / Race''], pristupljeno 24. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2020-emilia-romagna-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2020 Emilia Romagna MotoGP''], pristupljeno 24. ožujka 2026. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/misano200920.jpg progcovers.com, ''2020 MotoGP (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 7 / Misano World Circuit''], preuzeto 24. ožujka 2026. </ref> |- |'''8. ||<small> 27. rujna 2020. ||{{Z|ŠPA}} Catalunya (Barcelona) ||''VN Katalonije ||<small> ''Gran Premi Monster Energy de Catalunya |{{Z|ITA}} Franco Morbidelli ||Yamaha ||{{Z|FRA}} Fabio Quartararo ||Yamaha |{{Z|FRA}} '''Fabio Quartararo ||'''Yamaha ||{{Z|ŠPA}} Joan Mir ||Suzuki ||{{Z|ŠPA}} Álex Rins ||Suzuki |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2020/cat/motogp/rac/classification motogp.com, ''Results / 2020 / Gran Premi Monster Energy de Catalunya 2020 / MotoGP / RAC''], pristupljeno 24. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/CAT/MotoGP/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GRAN PREMI MONSTER ENERGY DE CATALUNYA / Race / Classification after 24 laps = 111.048 km''], objavljeno 27. rujna 2020., preuzeto 24. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/2020/gran-premi-monster-energy-de-catalunya/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / CAT / Race''], pristupljeno 24. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2020-catalan-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2020 Catalan MotoGP''], pristupljeno 24. ožujka 2026. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/catalunya200927.jpg progcovers.com, ''2020 MotoGP (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 8 / Circuit de Barcelona-Catalunya''], preuzeto 24. ožujka 2026. </ref> |- |'''9. ||<small> 11. listopada 2020. ||{{Z|FRA}} Le Mans - Bugatti ||''VN Francuske ||<small> ''Shark Helmets Grand Prix de France |{{Z|FRA}} Fabio Quartararo ||Yamaha ||{{Z|FRA}} Johann Zarco ||Ducati |{{Z|ITA}} '''Danilo Petrucci ||'''Ducati ||{{Z|ŠPA}} Álex Márquez ||Honda ||{{Z|ŠPA}} Pol Espargaró ||KTM |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2020/fra/motogp/rac/classification motogp.com, ''Results / 2020 / SHARK Helmets Grand Prix de France 2020 / MotoGP / RAC''], pristupljeno 27. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/FRA/MotoGP/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / SHARK HELMETS GRAND PRIX DE FRANCE / Race / Classification after 26 laps = 108.81 km''], objavljeno 11. listopada 2020., preuzeto 27. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/2020/shark-helmets-grand-prix-de-france/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / FRA / Race''], pristupljeno 27. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2020-french-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2020 French MotoGP''], pristupljeno 27. ožujka 2026. </ref> |- |'''10. ||<small> 18. listopada 2020. ||{{Z|ŠPA}} Motorland Aragón ||''VN Aragona ||<small> ''Gran Premio Michelin de Aragón |{{Z|FRA}} Fabio Quartararo ||Yamaha ||{{Z|ŠPA}} Álex Rins ||Suzuki |{{Z|ŠPA}} '''Álex Rins ||'''Suzuki ||{{Z|ŠPA}} Álex Márquez ||Honda ||{{Z|ŠPA}} Joan Mir ||Suzuki |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2020/ara/motogp/rac/classification motogp.com, ''Results / 2020 / Gran Premio Michelin® de Aragón 2020 / MotoGP / RAC''], pristupljeno 27. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/ARA/MotoGP/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GRAN PREMIO MICHELIN® DE ARAGÓN / Race / Classification after 23 laps = 116.771 km''], objavljeno 18. listopada 2020., preuzeto 27. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/2020/gran-premio-michelin-de-aragon/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / ARA / Race''], pristupljeno 27. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2020-aragon-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2020 Aragon MotoGP''], pristupljeno 27. ožujka 2026. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/aragon201018.jpg progcovers.com, ''2020 MotoGP (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 10 / Motorland Aragón''], preuzeto 27. ožujka 2026. </ref> |- |'''11. ||<small> 25. listopada 2020. ||{{Z|ŠPA}} Motorland Aragón ||''VN Teruela ||<small> ''Gran Premio Liqui Moly de Teruel |{{Z|JAP}} Takaaki Nakagami ||Honda ||{{Z|ITA}} Franco Morbidelli ||Yamaha |{{Z|ITA}} '''Franco Morbidelli ||'''Yamaha ||{{Z|ŠPA}} Álex Rins ||Suzuki ||{{Z|ŠPA}} Joan Mir ||Suzuki |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2020/ter/motogp/rac/classification motogp.com, ''Results / 2020 / Gran Premio Liqui Moly de Teruel 2020 / MotoGP / RAC''], pristupljeno 3. travnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/TER/MotoGP/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GRAN PREMIO LIQUI MOLY DE TERUEL / Race / Classification after 23 laps = 116.771 km''], objavljeno 25. listopada 2020., preuzeto 3. travnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/2020/gran-premio-liqui-moly-de-teruel/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / TER / Race''], pristupljeno 3. travnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2020-teruel-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2020 Teruel MotoGP''], pristupljeno 3. travnja 2026. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/aragon201025.jpg progcovers.com, ''2020 MotoGP (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 11 / Motorland Aragón''], preuzeto 3. travnja 2026. </ref> |- |'''12. ||<small> 8. studenog 2020. ||{{Z|ŠPA}} Valencia (Ricardo Tormo) ||''VN Europe ||<small> ''Gran Premio de Europa |{{Z|ŠPA}} Pol Espargaró ||KTM ||{{Z|JAR}} Brad Binder ||KTM |{{Z|ŠPA}} '''Joan Mir ||'''Suzuki ||{{Z|ŠPA}} Álex Rins ||Suzuki ||{{Z|ŠPA}} Pol Espargaró ||KTM |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2020/eur/motogp/rac/classification motogp.com, ''Results / 2020 / Gran Premio de Europa 2020 / MotoGP / RAC''], pristupljeno 3. travnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/EUR/MotoGP/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GRAN PREMIO DE EUROPA / Race / Classification after 27 laps = 108.135 km''], objavljeno 8. studenog 2020., preuzeto 3. travnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/2020/gran-premio-de-europa/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / EUR / Race''], pristupljeno 3. travnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2020-european-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2020 European MotoGP''], pristupljeno 3. travnja 2026. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/valencia201108.jpg progcovers.com, ''2020 MotoGP (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 12 / Valencia Ricardo Tormo''], preuzeto 3. travnja 2026. </ref> |- |'''13. ||<small> 15. studenog 2020. ||{{Z|ŠPA}} Valencia (Ricardo Tormo) ||''VN Zajednice Valencia ||<small> ''Gran Premio Motul de la Comunitat Valenciana |{{Z|ITA}} Franco Morbidelli ||Yamaha ||{{Z|AUS}} Jack Miller ||Ducati |{{Z|ITA}} '''Franco Morbidelli ||'''Yamaha ||{{Z|AUS}} Jack Miller ||Ducati ||{{Z|ŠPA}} Pol Espargaró ||KTM |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2020/val/motogp/rac/classification motogp.com, ''Results / 2020 / Gran Premio Motul de la Comunitat Valenciana 2020 / MotoGP / RAC''], pristupljeno 10. travnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/VAL/MotoGP/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GRAN PREMIO MOTUL DE LA COMUNITAT VALENCIANA / Race / Classification after 27 laps = 108.135 km''], objavljeno 15. studenog 2020., preuzeto 10. travnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/2020/communitat-valenciana/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / VAL / Race''], pristupljeno 10. travnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2020-valencia-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2020 Valencia MotoGP''], pristupljeno 10. travnja 2026. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/valencia201115.jpg progcovers.com, ''2020 MotoGP (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 13 / Valencia Ricardo Tormo''], preuzeto 10. travnja 2026. </ref> |- |'''14. ||<small> 22. studenog 2020. ||{{Z|POR}} [[Autodrom Internacional do Algarve|Algarve (Portimão)]] ||''VN Portugala ||<small> ''Grande Prémio MEO de Portugal |{{Z|POR}} Miguel Oliveira ||KTM ||{{Z|POR}} Miguel Oliveira ||KTM |{{Z|POR}} '''Miguel Oliveira ||'''KTM ||{{Z|AUS}} Jack Miller ||Ducati ||{{Z|ITA}} Franco Morbidelli ||Yamaha |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2020/por/motogp/rac/classification motogp.com, ''Results / 2020 / Grande Prémio MEO de Portugal 2020 / MotoGP / RAC''], pristupljeno 10. travnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/POR/MotoGP/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GRANDE PRÉMIO MEO DE PORTUGA / Race / Classification after 25 laps = 114.8 km''], objavljeno 22. studenog 2020., preuzeto 10. travnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/2020/grande-premio-meo-de-portugal/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / Portugal / Race''], pristupljeno 10. travnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2020-portuguese-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2020 Portuguese MotoGP''], pristupljeno 10. travnja 2026. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/portimao201122.jpg progcovers.com, ''2020 MotoGP (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 14 / Algarve International Circuit''], preuzeto 10. travnja 2026. </ref> |- |} <small> ''VN Katara'' – utrka ''MotoGP'' klase nije održana zbog restrikcija u putovanjima, ali su održane utrke klasa ''Moto2'' i ''Moto3'' jer su već bili na stazi radi testiranja <br> ''VN Austrije'' – prekinuta nakon nesreće u 8. krugu, potom nastavljena kao nova utrka od 20 krugova <br> ''VN Štajerske'' – prekinuta nakon nesreće u 16. krugu, potom nastavljena kao nova utrka od 12 krugova <br> ''VN San Marina i Rivijere Rimini'' – također navedena kao ''VN San Marina'' <br> ''VN Emilije Romagne i Rivijere Rimini'' – također navedena kao ''VN Emilije Romagne'' <br> ''VN Zajednice Valencia'' – također navedena kao ''VN Valencije'' </small> == Poredak za vozače == ; Sustav bodovanja Bodove osvaja prvih 15 vozača u utrci. {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align:center" |- !pozicija u utrci |bgcolor="gold"|'''1. ||bgcolor="silver"|'''2. ||bgcolor="goldenrod"|'''3. ||'''4. ||'''5. ||'''6. ||'''7. ||'''8. ||'''9. ||'''10. ||'''11. ||'''12. ||'''13. ||'''14. ||'''15. |- !bodovi |25 ||20 ||16 ||13 ||11 ||10 ||9 ||8 ||7 ||6 ||5 ||4 ||3 ||2 ||1 |- |} <!-- {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !mj. !!vozač !!konstruktor !!{{abbr|bm|broj motocikla}} !!momčad (tim) !!motocikl !!bodova |- bgcolor="gold" |||||||||||||| --> == Poredak za konstruktore == ; Sustav bodovanja Bodove za proizvođača osvaja najbolje plasirani motocikl proizvođača među prvih 15 u utrci. {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align:center" |- !pozicija u utrci |bgcolor="gold"|'''1. ||bgcolor="silver"|'''2. ||bgcolor="goldenrod"|'''3. ||'''4. ||'''5. ||'''6. ||'''7. ||'''8. ||'''9. ||'''10. ||'''11. ||'''12. ||'''13. ||'''14. ||'''15. |- !bodovi |25 ||20 ||16 ||13 ||11 ||10 ||9 ||8 ||7 ||6 ||5 ||4 ||3 ||2 ||1 |- |} ''Ducati'' prvak u poretku konstruktora. {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !mj. !!konstruktor !!bod !! oduzeti <br> bodovi |- bgcolor="gold" |'''1. ||{{Z|ITA}} '''Ducati ||<center> '''221 || ''' |- bgcolor="silver" |'''2. ||{{Z|JAP}} '''[[Yamaha]] ||<center> '''204 ||<center> '''(-50) |- bgcolor="goldenrod" |'''3. ||{{Z|JAP}} '''[[Suzuki]] ||<center> '''202 || ''' |- |4. ||{{Z|AUT}} KTM ||<center> 200 || |- |5. ||{{Z|JAP}} [[Honda]] ||<center> 144 || |- |6. ||{{Z|ITA}} Aprilia ||<center> 51 || |- |} <small> u ljestvici konstruktori koji su osvojili bodove u prvenstvu <br> ''Yamahi'' su oduzeti bodovi zbog nepoštivanja protokola za tehničke promjene na motociklu <ref name="mgp_Yamaha"> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/news/2020/11/05/yamaha-handed-penalties-no-effect-on-rider-points/163419 motogp.com, ''Yamaha handed penalties, no effect on rider points''], objavljeno 5. studenog 2020., pristupljeno 11. ožujka 2026. </ref> </small> == Poredak za momčadi (timove) == ; Sustav bodovanja Bodove za timove (momčadi) osvajaju vozači tima koji su plasirani među prvih 15 u utrci, ujedno i osvajači bodova za poredak vozača. {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align:center" |- !pozicija u utrci |bgcolor="gold"|'''1. ||bgcolor="silver"|'''2. ||bgcolor="goldenrod"|'''3. ||'''4. ||'''5. ||'''6. ||'''7. ||'''8. ||'''9. ||'''10. ||'''11. ||'''12. ||'''13. ||'''14. ||'''15. |- !bodovi |25 ||20 ||16 ||13 ||11 ||10 ||9 ||8 ||7 ||6 ||5 ||4 ||3 ||2 ||1 |- |} ''Team Suzuki Ecstar'' (tvornička momčad ''[[Suzuki]]ja'') osvojila prvenstvo za momčadi. {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !mj. !!momčad !!konstruktor !!bod !! oduzeti <br> bodovi |- bgcolor="gold" |'''1. ||{{Z|JAP}} '''Team Suzuki Ecstar ||'''[[Suzuki]] ||<center> '''310 || ''' |- bgcolor="silver" |'''2. ||{{Z|MALE}} '''Petronas Yamaha SRT ||'''[[Yamaha]] ||<center> '''248 ||<center> '''(-37) |- bgcolor="goldenrod" |'''3. ||{{Z|AUT}} '''Red Bull KTM Factory Racing ||'''KTM ||<center> '''222 || ''' |- |4. ||{{Z|ITA}} Ducati Team ||Ducati ||<center> 213 || |- |5. ||{{Z|ITA}} Pramac Racing ||Ducati ||<center> 183 || |- |6. ||{{Z|JAP}}{{Z|ITA}} Monster Energy Yamaha MotoGP ||Yamaha ||<center> 178 ||<center> (-20) |- |7. ||{{Z|FRA}} Red Bull KTM Tech3 ||KTM ||<center> 152 || |- |8. ||{{Z|MON}}{{Z|ITA}} LCR Honda <br> <small> ''LCR Honda Idemitsu <br> LCR Honda Castrol ||[[Honda]] ||<center> 148 || |- |9. ||{{Z|JAP}} Repsol Honda Team ||Honda ||<center> 101 || |- |10. ||{{Z|ŠPA}}{{Z|AND}} Esponsorama Racing <br> <small> ''Hublot Reale Avintia Racing ||Ducati ||<center> 87 || |- |11. ||{{Z|ITA}} Aprilia Racing Team Gresini ||Aprilia ||<center> 54 || |- |} <small> u ljestvici momčadi (timovi) koji su osvojili bodove u prvenstvu <br> ''Yamahine'' momčadi (''Petronas Yamaha SRT'' i ''Monster Energy Yamaha MotoGP'') su imali oduzete bodove zbog nepoštivanja protokola za tehničke promjene na motociklu <ref name="mgp_Yamaha"/> </small> ; Poredak za prvenstvo nezavisnih (netvorničkih) momčadi {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !mj. !!momčad !!konstruktor !!bod !! oduzeti <br> bodovi |- bgcolor="gold" |1. ||{{Z|MALE}} Petronas Yamaha SRT ||[[Yamaha]] ||<center> 248 ||<center> (-37) <ref name="mgp_Yamaha"/> |- bgcolor="silver" |2. ||{{Z|ITA}} Pramac Racing ||Ducati ||<center> 183 || |- bgcolor="goldenrod" |3. ||{{Z|FRA}} Red Bull KTM Tech3 ||KTM ||<center> 152 || |- |4. ||{{Z|MON}}{{Z|ITA}} LCR Honda ||[[Honda]] ||<center> 148 || |- |5. ||{{Z|ŠPA}}{{Z|AND}} Esponsorama Racing ||Ducati ||<center> 87 || |- |6. ||{{Z|ITA}} Aprilia Racing Team Gresini ||Aprilia ||<center> 54 || |- |} <small> u ljestvici momčadi (timovi) koji su osvojili bodove u prvenstvu </small> == Povezani članci == * [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu]] == Vanjske poveznice == * {{en icon}} [https://www.motogp.com motogp.com] * {{fra icon}} [https://web.archive.org/web/20231207001348/http://www.pilotegpmoto.com/ pilotegpmoto.com], wayback * {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725172956/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_Index.htm jumpingjack.nl, ''Alle Grand-Prix uitslagen en bijzonderheden, van 1973 (het jaar dat Jack begon met racen) tot heden.''], wayback * {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-CH%20MONDE.htm racingmemo.free.fr, ''LES CHAMPIONNATS DU MONDE DE VITESSE MOTO''] * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/motogp/summary/2024 motorsportstats.com, ''MotoGP''] * {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/series/motogp/ motorsportmagazine.com, ''World Motorcycle Championship / MotoGP''] * {{en icon}} [http://motorsporttop20.com/motorcycle-championships-world/ motorsporttop20.com, ''Motorcycle Championships''] * {{en icon}} [https://www.progcovers.com/motor/fimgrandprix.html progcovers.com, ''Motor Racing Programme Covers / FIM Grand Prix World Championship Programmes / 500cc Class / MotoGP''] * {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Risultati_del_motomondiale_2020 it.wikipedia.org, ''Risultati del motomondiale 2020''] == Izvori == <small> * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2020/spa/motogp/rac/classification motogp.com, ''Results 2020 / MotoGP''], pristupljeno 10. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/world-standing/2020/motogp/championship-standings motogp.com, ''Standings / 2020 / MotoGP / Riders' Championship / Championship Standings 2020''], pristupljeno 10. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/world-standing/2020/motogp/team-standings motogp.com, ''Standings / 2020 / MotoGP / Teams' Championship / Team Standings 2020''], pristupljeno 10. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/world-standing/2020/motogp/constructor-standings motogp.com, ''Standings / 2020 / MotoGP / Constructors' Championship / Constructor Standings 2020''], pristupljeno 10. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/world-standing/2020/motogp/bmw-award motogp.com, ''Standings / 2020 / MotoGP / BMW M Award / BMW Award 2020''], pristupljeno 10. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/POR/MotoGP/RAC/worldstanding.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GRANDE PRÉMIO MEO DE PORTUGAL / World Championship Classification''], objavljeno 22. studenog 2020., preuzeto 10. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/POR/MotoGP/IndependentTeam.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GRANDE PRÉMIO MEO DE PORTUGAL / 2020 Independent Team Classification''], objavljeno 22. studenog 2020., preuzeto 10. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/POR/MotoGP/table1.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / After the GRANDE PRÉMIO MEO DE PORTUGAL / 2020 Season Statistics - Riders (no wildcards)''], objavljeno 22. studenog 2020., preuzeto 10. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/POR/MotoGP/rookieirtacup.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GRANDE PRÉMIO MEO DE PORTUGAL / 2020 Rookie of the Year Classification''], objavljeno 22. studenog 2020., preuzeto 10. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/POR/MotoGP/BMW_Award.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GRANDE PRÉMIO MEO DE PORTUGAL / BMW M Award - Best Qualifier MotoGP 2020''], objavljeno 21. studenog 2020., preuzeto 10. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/fim-motogp-world-championship/summary/2020 motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / Summary''], pristupljeno 10. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/fim-motogp-world-championship/calendar/2020 motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / Calendar''], pristupljeno 10. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/fim-motogp-world-championship/standings/2020 motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / Standings''], pristupljeno 10. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/fim-motogp-world-championship/results/2020 motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / Results''], pristupljeno 10. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/championships/2020-world-motorcycle-championship/ motorsportmagazine.com, ''2020 World Motorcycle Championship''], pristupljeno 10. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://www.the-sports.org/moto-2020-moto-gp-epr101229.html the-sports.org, ''Moto GP 2020''], pristupljeno 10. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://motorsporttop20.com/wp-content/uploads/2025/11/2.500cc-MotoGP.pdf motorsporttop20.com, ''FICM 500cc GRAND PRIX EUROPEAN CHAMPIONSHIP (1938-39) / FIM 500cc GRAND PRIX WORLD CHAMPIONSHIP (1949-2001) / FIM MOTO GP WORLD CHAMPIONSHIP (since 2002)''], objavljeno u studenom 2025., preuzeto 10. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://www.progcovers.com/motor/motogp2020.php progcovers.com, ''2020 MotoGP (FIM Grand Prix World Championship) Programmes''], pristupljeno 10. ožujka 2026. {{izvori|49em}} </small> {{Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu}} {{Svjetski prvaci u MotoGP/500cc}} [[Kategorija:Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu|2020 1 MotoGP]] pvcd8sqzgf1l7nfr50heebwtu1tfqor 0 802851 7427790 7402965 2026-04-10T17:00:02Z Runolist 263374 fale izvori 7427790 wikitext text/x-wiki {{nedostaju izvori}} {{Znanstvenik | ime = Mileva Marić | slika =Mileva_Maric.jpg | slika_širina = 200px | naslov = | datum_rođenja = [[18. prosinca]] [[1875.]] | mjesto_rođenja = [[Titel]], [[Austro-Ugarska]] (danas [[Srbija]]) | datum_smrti = [[4. kolovoza]] [[1948.]] | mjesto_smrti = [[Zürich]], [[Švicarska]] | prebivalište = | državljanstvo = | narodnost = | etnicitet = | polje = [[Fizika]] | radna_institucija = | alma_mater = [[ETH Zürich|Veleučilište Zürich]] | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | poznat_po = doprinosi [[Teorija relativnosti|teoriji relativnosti]] (u raspravi); supruga [[Albert Einstein|Alberta Einsteina]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = | religija = | fusnote = }} '''Mileva Marić''' ([[Titel]], 19. prosinca 1875. – [[Zürich]], 4. kolovoza 1948.) bila je [[Srbi|srpska]] [[matematika|matematičarka]] i [[fizika|fizičarka]], jedna od prvih žena na njemačkom govornom području koja je upisala studij matematike i fizike. Studirala je zajedno s [[Albert Einstein|Albertom Einsteinom]] na [[ETH Zürich|Veleučilištu u Zürichu]], doprinijela razvoju [[Teorija relativnosti|teorije relativnosti]] te postala Einsteinova prva supruga (od 1903. do 1919. godine) i majka njegovo troje najstarije djece. Od ranih je dana pokazivala iznimne intelektualne sposobnosti. Nakon što je jedan semestar studirala [[medicina|medicinu]] na [[Sveučilište u Zürichu|Sveučilištu u Zürichu]], prebacila se na [[ETH Zürich|Veleučilište u Zürichu]] (današnji ''ETH Zürich''). Njezin je studij obuhvaćao diferencijalni i integralni račun, nacrtnu i projektivnu geometriju, mehaniku, teorijsku, primijenjenu i eksperimentalnu fiziku te astronomiju. Na Veleučilištu je upoznala svog kolegu Alberta Einsteina. Bili su suradnici i ljubavnici, te je 1902. godine dobila kćer Lieserl. Vjenčali su se 1903. godine, a kasnije su dobili još dva sina, Hansa Alberta i Eduarda. Par se razdvojio 1914. godine, kada je Mileva povela dječake sa sobom i vratila se iz [[Berlin]]a u Zürich, a službeno su se razveli 1919. godine. Drugom sinu, Eduardu, oko 1930. godine dijagnosticirana je [[shizofrenija]]. Kada je Einstein 1921. godine dobio [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]], novčani iznos nagrade prebacio je Milevi kao dio brakorazvodnog sporazuma, uglavnom za uzdržavanje njihovih sinova, pri čemu je ona imala pristup kamatama. Nerješeno pitanje je o tome koliko je Marić doprinijela ranim Einsteinovim znanstvenim otkrićima, a posebice njegovim slavnim radovima iz 1905. godine (tzv. ''Annus mirabilis'' radovi). Ipak, točan stupanj njezina učešća ostaje nepoznat i predmet je stalnih rasprava povjesničara znanosti. == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Marić, Mileva}} [[Kategorija:Fizičari]] [[Kategorija:Srbijanski znanstvenici]] l0kng5c3i0auv507b1xm4z2f7mvtz3f 118 803307 7427657 7408374 2026-04-10T13:36:38Z Argo Navis 852 7427657 wikitext text/x-wiki {| class="infobox" float="right" style="margin: 0 0 1em 1em; width: 23em; font-size: 90%; text-align: left;" !colspan="2" style="background-color:#7BAFD4; text-align: center; font-size:larger;"|Osijek |- {{!}} colspan="2" style="text-align:center;" {{!}} [[Datoteka:Železnička stanica - panoramio (6).jpg|250px|center|Zgrada željezničkog kolodvora u Osijeku]] |- !colspan="2" style="background-color:#7BAFD4; text-align:center"{{!}}Opće informacije |- ! Upravitelj {{!}} [[HŽ Infrastruktura]] |- ! Pruge {{!}} M301, M302, [[Željeznička pruga R202|R202]], L208 |- ! Broj perona {{!}} 5 |- ! Broj kolosijeka {{!}} 18 (6 putničkih, 12 teretnih) |- !colspan="2" style="background-color:#7BAFD4; text-align:center"{{!}}Lokacija |- ! Adresa {{!}} Trg Lavoslava Ružičke 2 |- ! Grad {{!}} [[Osijek]] |- ! Država {{!}} {{Z+X|HRV}} |- ! Koordinate {{!}} {{coord|45.5529|18.6835|type:railwaystation_region:HR|display=inline,title}} |} <mapframe latitude="45.5529" longitude="18.6835" zoom="15" width="250" height="200" /> {{Dodaj infookvir|zgrada}} '''Željeznički kolodvor Osijek''' je [[željeznički kolodvor]] u [[Osijek]]u i jedan od važnijih željezničkih kolodvora u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nalazi se na [[Trg Lavoslava Ružičke|Trgu Lavoslava Ružičke]] u središnjem dijelu grada.<ref>Ive Mažuran i dr.: ''Od turskog do suvremenog Osijeka'', Osijek, 1996.</ref> == Povijest == Prvi vlak u Osijek stigao je [[20. prosinca]] [[1870.]] godine, čime je grad uključen u željezničku mrežu tadašnje Monarhije.<ref>https://magazin.hrt.hr/kultura/stoljece-i-pol-od-dolaska-prvog-vlaka-u-osijek-873874</ref> Razvoj kolodvora povezan je s postupnim širenjem željezničke mreže i prometnim razvojem grada tijekom 19. i 20. stoljeća.<ref>https://historiografija.hr/?p=2234</ref> Originalna prijemna zgrada kolodvora sagrađena je u 19. stoljeću, a poznat je podatak kako je zgrada podignuta 1898. godine prema projektu arhitekta Ferenca Pfaffa te je kasnije doživjela dodatne izmjene tijekom 20. stoljeća.<ref>https://historiografija.hr/?p=2234</ref> == Obnova i modernizacija == U ožujku 2021. godine započela je opsežna obnova zgrade željezničkog kolodvora Osijek nakon više od 15 godina bez značajnih ulaganja. Projekt obnove obuhvatio je konzervatorsku obnovu pročelja, uređenje interijera i tehničkih sustava, te sanaciju peronskih nadstrešnica i površina ispod njih.<ref>https://stv.hr/clanak/do-kraja-lipnja-gotova-obnova-zeljeznickog-kolodvora-osijek/3408</ref> Radovi su trajali oko dvije i pol godine, a završeni su tijekom 2023. godine u vrijednosti oko četiri milijuna eura. Obnova je vratila izvorni izgled zgrade kolodvora kakav je imala prije oko 125 godina, uključujući vraćanje vanjskog izgleda i uklanjanje kasnijih žbuka, te je modernizirala unutarnje instalacije i prilagodila prostor putnicima i zaposlenicima.<ref>https://www.radio-baranja.hr/zeljeznicki-kolodvor-osijek-od-lipnja-obnovljen-lijep-i-funkcionalan/</ref><ref>https://www.hzinfra.hr/obilazak-obnovljene-zgrade-zeljeznickog-kolodvora-osijek/</ref> == Promet == Željeznički kolodvor Osijek nalazi se na željezničkim pravcima M301, M302, [[Željeznička pruga R202|R202]] i L208. Kolodvor ima 5 perona i ukupno 18 kolosijeka, od čega je 6 namijenjeno putničkom, a 12 teretnom prometu.<ref>https://www.hzinfra.hr/obilazak-obnovljene-zgrade-zeljeznickog-kolodvora-osijek/</ref> == Značaj == Osječki željeznički kolodvor ima veliki prometni i društveni značaj kao glavna prometna točka istočne Hrvatske. Zgrada kolodvora predstavlja kulturno‑povijesni element urbane baštine, a nakon obnove postala je reprezentativna zgrada.<ref>https://www.hzinfra.hr/obilazak-obnovljene-zgrade-zeljeznickog-kolodvora-osijek/</ref> == Izvori == <references/> == Vanjske poveznice == * [https://www.hzinfra.hr/ HŽ Infrastruktura] {{Commons category|Osijek railway station}} [[Kategorija:Željeznički kolodvori u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Građevine u Osijeku]] [[Kategorija:Promet u Osijeku]] jz9bi161flmxcxwvimy2vyokt1lx5ie 7427658 7427657 2026-04-10T13:41:40Z Argo Navis 852 7427658 wikitext text/x-wiki {| class="infobox" float="right" style="margin: 0 0 1em 1em; width: 23em; font-size: 90%; text-align: left;" !colspan="2" style="background-color:#7BAFD4; text-align: center; font-size:larger;"|Osijek |- {{!}} colspan="2" style="text-align:center;" {{!}} [[Datoteka:Železnička stanica - panoramio (6).jpg|300px|center|Zgrada željezničkog kolodvora u Osijeku]] |- !colspan="2" style="background-color:#7BAFD4; text-align:center"{{!}}Opće informacije |- ! Upravitelj {{!}} [[HŽ Infrastruktura]] |- ! Pruge {{!}} M301, M302, [[Željeznička pruga R202|R202]], L208 |- ! Broj perona {{!}} 5 |- ! Broj kolosijeka {{!}} 18 (6 putničkih, 12 teretnih) |- !colspan="2" style="background-color:#7BAFD4; text-align:center"{{!}}Lokacija |- ! Adresa {{!}} Trg Lavoslava Ružičke 2 |- ! Grad {{!}} [[Osijek]] |- ! Država {{!}} {{Z+X|HRV}} |- ! Koordinate {{!}} {{coord|45.5529|18.6835|type:railwaystation_region:HR|display=inline,title}} |} <mapframe latitude="45.5529" longitude="18.6835" zoom="15" width="250" height="200" /> {{Dodaj infookvir|zgrada}} '''Željeznički kolodvor Osijek''' je [[željeznički kolodvor]] u [[Osijek]]u i jedan od važnijih željezničkih kolodvora u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nalazi se na [[Trg Lavoslava Ružičke|Trgu Lavoslava Ružičke]] u središnjem dijelu grada.<ref>Ive Mažuran i dr.: ''Od turskog do suvremenog Osijeka'', Osijek, 1996.</ref> == Povijest == Prvi vlak u Osijek stigao je [[20. prosinca]] [[1870.]] godine, čime je grad uključen u željezničku mrežu tadašnje Monarhije.<ref>https://magazin.hrt.hr/kultura/stoljece-i-pol-od-dolaska-prvog-vlaka-u-osijek-873874</ref> Razvoj kolodvora povezan je s postupnim širenjem željezničke mreže i prometnim razvojem grada tijekom 19. i 20. stoljeća.<ref name="historiografija.hr"/> Originalna prijemna zgrada kolodvora sagrađena je u 19. stoljeću, a poznat je podatak kako je zgrada podignuta 1898. godine prema projektu arhitekta Ferenca Pfaffa te je kasnije doživjela dodatne izmjene tijekom 20. stoljeća.<ref name="historiografija.hr"/> == Obnova i modernizacija == U ožujku 2021. godine započela je opsežna obnova zgrade željezničkog kolodvora Osijek nakon više od 15 godina bez značajnih ulaganja. Projekt obnove obuhvatio je konzervatorsku obnovu pročelja, uređenje interijera i tehničkih sustava, te sanaciju peronskih nadstrešnica i površina ispod njih.<ref>https://stv.hr/clanak/do-kraja-lipnja-gotova-obnova-zeljeznickog-kolodvora-osijek/3408</ref> Radovi su trajali oko dvije i pol godine, a završeni su tijekom 2023. godine u vrijednosti oko četiri milijuna eura. Obnova je vratila izvorni izgled zgrade kolodvora kakav je imala prije oko 125 godina, uključujući vraćanje vanjskog izgleda i uklanjanje kasnijih žbuka, te je modernizirala unutarnje instalacije i prilagodila prostor putnicima i zaposlenicima.<ref>https://www.radio-baranja.hr/zeljeznicki-kolodvor-osijek-od-lipnja-obnovljen-lijep-i-funkcionalan/</ref><ref name="hzinfra.hr"/> == Promet == Željeznički kolodvor Osijek nalazi se na željezničkim pravcima M301, M302, [[Željeznička pruga R202|R202]] i L208. Kolodvor ima 5 perona i ukupno 18 kolosijeka, od čega je 6 namijenjeno putničkom, a 12 teretnom prometu.<ref name="hzinfra.hr"/> == Značaj == Osječki željeznički kolodvor ima veliki prometni i društveni značaj kao glavna prometna točka istočne Hrvatske. Zgrada kolodvora predstavlja kulturno‑povijesni element urbane baštine, a nakon obnove postala je reprezentativna zgrada.<ref name="hzinfra.hr"/> == Izvori == {{Izvori|refs= <ref name="historiografija.hr">{{Citiranje weba|title=Izložba „145 godina željeznice Osijek – Budapest“|url=https://historiografija.hr/?p=2234|access-date=2026-04-10|date=2016-06-12|website=historiografija.hr}}</ref> <ref name="hzinfra.hr">{{Citiranje weba|title=Obilazak obnovljene zgrade željezničkog kolodvora Osijek|url=https://www.hzinfra.hr/obilazak-obnovljene-zgrade-zeljeznickog-kolodvora-osijek/|access-date=2026-04-10|website=HŽ Infrastruktura}}</ref> }} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} [[Kategorija:Željeznički kolodvori u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Građevine u Osijeku]] [[Kategorija:Promet u Osijeku]] t5z5s5fds0bk22wbg3q4qbbtrjy9bx9 7427661 7427658 2026-04-10T13:45:09Z Argo Navis 852 −[[Kategorija:Građevine u Osijeku]]; ±[[Kategorija:Promet u Osijeku]]→[[Kategorija:Željeznička infrastruktura u Osijeku]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7427661 wikitext text/x-wiki {| class="infobox" float="right" style="margin: 0 0 1em 1em; width: 23em; font-size: 90%; text-align: left;" !colspan="2" style="background-color:#7BAFD4; text-align: center; font-size:larger;"|Osijek |- {{!}} colspan="2" style="text-align:center;" {{!}} [[Datoteka:Železnička stanica - panoramio (6).jpg|300px|center|Zgrada željezničkog kolodvora u Osijeku]] |- !colspan="2" style="background-color:#7BAFD4; text-align:center"{{!}}Opće informacije |- ! Upravitelj {{!}} [[HŽ Infrastruktura]] |- ! Pruge {{!}} M301, M302, [[Željeznička pruga R202|R202]], L208 |- ! Broj perona {{!}} 5 |- ! Broj kolosijeka {{!}} 18 (6 putničkih, 12 teretnih) |- !colspan="2" style="background-color:#7BAFD4; text-align:center"{{!}}Lokacija |- ! Adresa {{!}} Trg Lavoslava Ružičke 2 |- ! Grad {{!}} [[Osijek]] |- ! Država {{!}} {{Z+X|HRV}} |- ! Koordinate {{!}} {{coord|45.5529|18.6835|type:railwaystation_region:HR|display=inline,title}} |} <mapframe latitude="45.5529" longitude="18.6835" zoom="15" width="250" height="200" /> {{Dodaj infookvir|zgrada}} '''Željeznički kolodvor Osijek''' je [[željeznički kolodvor]] u [[Osijek]]u i jedan od važnijih željezničkih kolodvora u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nalazi se na [[Trg Lavoslava Ružičke|Trgu Lavoslava Ružičke]] u središnjem dijelu grada.<ref>Ive Mažuran i dr.: ''Od turskog do suvremenog Osijeka'', Osijek, 1996.</ref> == Povijest == Prvi vlak u Osijek stigao je [[20. prosinca]] [[1870.]] godine, čime je grad uključen u željezničku mrežu tadašnje Monarhije.<ref>https://magazin.hrt.hr/kultura/stoljece-i-pol-od-dolaska-prvog-vlaka-u-osijek-873874</ref> Razvoj kolodvora povezan je s postupnim širenjem željezničke mreže i prometnim razvojem grada tijekom 19. i 20. stoljeća.<ref name="historiografija.hr"/> Originalna prijemna zgrada kolodvora sagrađena je u 19. stoljeću, a poznat je podatak kako je zgrada podignuta 1898. godine prema projektu arhitekta Ferenca Pfaffa te je kasnije doživjela dodatne izmjene tijekom 20. stoljeća.<ref name="historiografija.hr"/> == Obnova i modernizacija == U ožujku 2021. godine započela je opsežna obnova zgrade željezničkog kolodvora Osijek nakon više od 15 godina bez značajnih ulaganja. Projekt obnove obuhvatio je konzervatorsku obnovu pročelja, uređenje interijera i tehničkih sustava, te sanaciju peronskih nadstrešnica i površina ispod njih.<ref>https://stv.hr/clanak/do-kraja-lipnja-gotova-obnova-zeljeznickog-kolodvora-osijek/3408</ref> Radovi su trajali oko dvije i pol godine, a završeni su tijekom 2023. godine u vrijednosti oko četiri milijuna eura. Obnova je vratila izvorni izgled zgrade kolodvora kakav je imala prije oko 125 godina, uključujući vraćanje vanjskog izgleda i uklanjanje kasnijih žbuka, te je modernizirala unutarnje instalacije i prilagodila prostor putnicima i zaposlenicima.<ref>https://www.radio-baranja.hr/zeljeznicki-kolodvor-osijek-od-lipnja-obnovljen-lijep-i-funkcionalan/</ref><ref name="hzinfra.hr"/> == Promet == Željeznički kolodvor Osijek nalazi se na željezničkim pravcima M301, M302, [[Željeznička pruga R202|R202]] i L208. Kolodvor ima 5 perona i ukupno 18 kolosijeka, od čega je 6 namijenjeno putničkom, a 12 teretnom prometu.<ref name="hzinfra.hr"/> == Značaj == Osječki željeznički kolodvor ima veliki prometni i društveni značaj kao glavna prometna točka istočne Hrvatske. Zgrada kolodvora predstavlja kulturno‑povijesni element urbane baštine, a nakon obnove postala je reprezentativna zgrada.<ref name="hzinfra.hr"/> == Izvori == {{Wikipedizirati izvore}} {{Izvori|refs= <ref name="historiografija.hr">{{Citiranje weba |title=Izložba „145 godina željeznice Osijek – Budapest“ |url=https://historiografija.hr/?p=2234 |access-date=2026-04-10 |date=2016-06-12 |website=historiografija.hr}}</ref> <ref name="hzinfra.hr">{{Citiranje weba |title=Obilazak obnovljene zgrade željezničkog kolodvora Osijek |url=https://www.hzinfra.hr/obilazak-obnovljene-zgrade-zeljeznickog-kolodvora-osijek/ |access-date=2026-04-10 |website=HŽ Infrastruktura}}</ref> }} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} [[Kategorija:Željeznički kolodvori u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Željeznička infrastruktura u Osijeku]] ixyabsx9jt93i04wbf9adagaamw0k0o 0 805094 7427853 7416185 2026-04-10T21:07:29Z Vitek 12410 pop 7427853 wikitext text/x-wiki {{Vslika | ime =Visoravan Jos | izvorno_ime =<small>Jos Plateau</small> | slika=Eastern part of the city of Jos (04).jpg | veličina_slike =320px | opis_slike =<center>Tipični krajolik<center/> | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{Z+X|NIG}} }} '''Jos''' je [[visoravan]] u sredini [[Nigerija|Nigerije]], ponajviše po [[Savezne države Nigerije|saveznoj državi]] [[Plateau (država)|Plateau]], čiji se glavni grad i zove [[Jos]]. == Osobine == Visoravan je velika oko 8000 [[km²]], prosječne [[nadmorska visina|nadmorske visine]] 1280 [[metar]]a. Odlikuje se visokim strmim padinama, golim [[travnjak|travnjacima]] i [[kotlina]]ma višim od 910 [[metar|m]]. U njoj se nalazi najveće [[Afrika|afričko]] nalazište [[kositar|kositra]].<ref name=brit/> Jos je građen od [[erozija|erodiranog]] [[gnajs]]a s [[granit]]nim [[Intruzivne stijene|intruzijama]]. Ima brojne ugašene [[vulkan]]ske [[stožac|stošce]] okružene [[bazalt]]nim tokovima, naročito na [[jug]]u i [[zapad]]u. Nekolicina ima i [[kratersko jezero|kraterska jezera]]. Najviše [[planina|planine]] su Shere (1769 [[metar|m]]) i Sara (1764 [[metar|m]]) obje nedaleko grada [[Jos]]a.<ref name=brit/> Jos ima hladnu [[kiša|kišovitu]] [[klima|klimu]], pa je i [[izvor]] brojnih rijeka, počevši od onih koje su [[pritoka|pritoke]] rijeke [[Niger (rijeka)|Niger]] kao [[Kaduna (rijeka)|Kaduna]], ili pritoke rijeke [[Benue (rijeka)|Benue]] ([[Gongola]]), sve do [[vadi]]ja koji pripadaju [[sliv]]u [[Čad (jezero)|Jezera Čad]]. Strme nepravilne južne padine visoravni imaju brojne [[vodopad]]e, a na njih nekoliko podignute su [[hidroelektrana|hidroelektrane]].<ref name=brit/> Visoravan je naseljena od ranog [[kameno doba|kamenog doba]], što dokazuju pronađeni [[artefakt]]i u blizini grada Josa. Između [[9. stoljeće pr. Kr.|900. pr. Kr.]] – [[200.]] godine tamo je cvjetala najpoznatija zapadnoafrička kultura [[Nok (kultura)|Nok]]. Početkom [[18. stoljeće|19. stoljeća]] stanovništvo visoravni se povećavalo, bježeći u njezina brda kako bi izbjegle pustošenje konjanike [[Fulbanski džihad|Fulbanskog džihada]]. Te male izolirane [[etnička skupina|skupine]] (Birom, Jerava, Mama, Angas, Berom) nikad nisu prihvatile [[islam]], niti se uspjele organizirali u neki oblik državnosti.<ref name=brit/> Iako su još Afrikanci, davno prije dolaska prvih [[Europljani|Europljana]] iskapali [[kositar]] i [[željezna ruda|željeznu rudu]], one se tek od [[1904.]] godine, kad su [[Britanci]] dovršili radove na [[infrastruktura|infrastrukturi]], intenzivno eksploatiraju. Od tada je visoravan Jos jedan od glavnih svjetskih dobavljača kositra. Uz kositar se nalaze i najveća nalazišta kolumbita i [[niobij]]a, koji se također iskapaju od [[1940-ih]]. Također se iskopaju i manje količine [[tantalit]]a, [[volfram]]a, [[glina|kaolina]], [[cirkon]]a i [[uranij]]a. [[Olovo|Olovna]] i [[željezna ruda]] nalaze se po istočnoj i središnjoj zoni visoravni. U okolici [[Lafia|Lafije]] postoje nalazišta [[koks]]nog [[ugljen]]a, a nalazišta [[zlato|zlata]] i [[srebro|srebra]] nalaze se pored grada [[Shendam]]a.<ref name=brit/> [[Minerali|Mineralno]] bogatstvo visoravni privuklo je tijekom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] brojne pripadnike domicilnih naroda [[Hausa]], [[Igbo|Igba]], [[Joruba (narod)|Joruba]], ali i Europljane. Odsutnost [[ce-ce muhe]] na ovoj nadmorskoj visini privukla je i brojne [[Fulbe|fulbenske]] [[Stočarstvo|stočare]] na visoravan. Danas je gotovo cijela visoravan otvoreni [[savana|savanski]] [[travnjak]], jer su izvorna [[šuma|šume]] odavno iskrčene za ratarstvo i urbana naselja. Velika stada koza i ovaca na visoravni opskrbljuju mlijekom gradove na visoravni. Početkom [[1980-ih]] prekomjerna obrada i ispaša prisilile su neke poljoprivrednike da se isele s visoravni, zbog tog je pripremljeno nekoliko projekata [[brana]] i [[Umjetno jezero|akumulacija]] kako bi se potaknulo [[Hidrotehničke melioracije|melioriranje zemljišta]].<ref name=brit>{{cite web | url =https://www.britannica.com/place/Jos-Plateau | title =''Jos Plateau'' | accessdate =2026-03-11 | language=engleski | publisher=Encyclopaedia Britannica}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Jos Plateau}} * [https://www.worldwildlife.org/ecoregions/at1010 ''Jos Plateau'' (na portalu World Wild Life)] {{en icon}} [[Kategorija:Reljefni oblici u Nigeriji]] gjf9ljtdm6ab456k0rch217zhabtoi0 2 805169 7427575 7427479 2026-04-10T12:02:39Z Zijad Zuna Hamburg 356052 Unos datoteke sa sportskih terena Bundeslige 7427575 wikitext text/x-wiki Zijad Zuna,novinar i publicist = Zijad Zuna | opis_slike = Zijad Zuna, novinar i publicist | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1951|6|25}} | mjesto_rođenja = [[Jajce]], [[SFR Jugoslavija]] | zanimanje = novinar, urednik, autor | period = 1975. – danas | medijska_kuća = [[Oslobođenje (novine)|Oslobođenje]]<nowiki>, Radio Jajce | poznat_po = Zvijezde na kapiji, Džuboks vremena }} </nowiki>'''Zijad Zuna''' (Jajce, 25. lipnja 1951.) bosanskohercegovački je i njemački novinar, urednik i publicist s karijerom dugom pet desetljeća. Poznat je kao kroničar glazbene scene i autor značajnih monografija o svjetskim i regionalnim glazbenim zvijezdama. == Biografija == === Počeci i rad u Jugoslaviji === Profesionalnu novinarsku karijeru započeo je u siječnju 1975. godine u dnevnom listu ''[[Oslobođenje (novine)|Oslobođenje]]'' (Dopisništvo Jajce).<ref>Digitalni arhiv infobiro.ba, Pretraga: Zijad Zuna, Oslobođenje Sarajevo.</ref> U razdoblju od 1984. do 1987. godine obnašao je dužnost direktora te glavnog i odgovornog urednika Radio Jajca. Od 1987. do kraja 1991. godine ponovno radi u redakciji ''Oslobođenja''. === Karijera u Njemačkoj === Nakon 1992. godine odlazi u Novu Goricu (Slovenija), gdje 1993. objavljuje knjigu o raspadu Jugoslavije pod naslovom ''Umiranje grobova''. Godine 1995. seli se u [[Hamburg]], gdje kao samostalni novinar intervjuira preko 100 svjetskih glazbenika, uključujući imena kao što su [[B.B. King]], [[Gary Moore]] i Albert Lee."Tokom dugogodišnjeg rada u Hamburgu, ostvario je blisku saradnju sa legendarnim gitaristom Albertom Leejem, sa kojim je uradio brojne intervjue i ekskluzivne serije fotografija, od kojih su mnoge objavljene u listu 'Express' Sarajevo i monografiji 'Zvijezde na kapiji'." Njegov rad u Hamburgu rezultirao je arhivom od 100.000 fotografija. === Današnji rad === Danas redovito piše za portal ''Jajce Online'' i završava opsežne monografije o balkanskoj glazbenoj sceni.== Djela ==* Žuna, Zijad. ''Džuboks vremena''. Book Media, Sarajevo (u pripremi, štamparija Fojnica). Monografija o 70 najznačajnijih imena balkanske i svjetske muzičke scene."Trenutno završava rad na kapitalnoj monografiji 'Džuboks vremena' u izdanju Book Media Sarajevo, koja kroz arhivske tekstove i fotografije obrađuje 70 najkultnijih imena rock, hard-rock i blues scene.""Njegov najznačajniji noviji projekt je monografija 'Džuboks vremena' (izdavač Book Media, Sarajevo), plod trogodišnjeg istraživačkog rada. Knjiga na 400 stranica donosi arhivu od 400 autorskih fotografija i tekstova o 70 najkultnijih imena rock i pop scene bivše Jugoslavije, uključujući Indexe, Bijelo Dugme, YU Grupu i Atomsko Sklonište."„Njegov životni projekt je kapitalna monografija 'Džuboks vremena', na kojoj je radio od početka svoje profesionalne novinarske karijere 1975. godine pa sve do danas. Iako je tokom 50 godina rada dokumentovao 97 kultnih imena, za ovu monografiju je odabrao 70 najznačajnijih imena rock, blues, hard-rock i folk scene sa prostora bivše Jugoslavije. Knjiga donosi ekskluzivne intervjue i priče o 50 godina grupe 'Bijelo Dugme' i Goranu Bregoviću, kao i o 55 godina 'YU-grupe' i njihovom svjetskom pečatu sa Jamajke. Projekat je dobio isključivo pozitivne reakcije od samih aktera i smatra se jednim od najvažnijih dokumentarnih zapisa muzičke istorije Balkana.“ == Najteži novinarski zadatak: „Dvije tragedije u jednom danu“ == U bogatoj pedesetogodišnjoj karijeri Zijada Žune, poseban značaj ima tekst objavljen povodom 60. godišnjice lista '''"Oslobođenje"''' Sarajevo pod naslovom '''"Dvije tragedije u jednom danu"'''. Taj tekst opisuje događaj iz prosinca 1980. godine koji predstavlja vrhunac njegove profesionalne etike i ustrajnosti. Kao mladi reporter, Žuna je izvještavao o teškoj željezničkoj nesreći kod Bihaća. Dok je prikupljao podatke o stradalima, saznao je da je istoga dana njegov otac poginuo u prometnoj nesreći na putu prema Beogradu. Unatoč dubokoj osobnoj boli, Žuna je završio svoju reportažu. Simbolika ovog događaja ostala je zabilježena u povijesti bh. novinarstva jer su se sutradan u istom broju "Oslobođenja" našli njegov profesionalni izvještaj o nesreći i osmrtnica njegovom ocu. Ovaj događaj Žuna opisuje kao trenutak u kojem se novinarska dužnost stopila s osobnom tragedijom, što je postalo temelj njegovog kasnijeg integriteta u svijetu medija. == Radio Jajce: Zlatno doba i medijski rekordi (1984. – 1987.) == U razdoblju od 1984. do 1987. godine, Zijad Žuna obnašao je dužnost direktora te glavnog i odgovornog urednika '''Radio Jajca'''. Njegov mandat obilježen je značajnim programskim, financijskim i kadrovskim jačanjem postaje, koja je u to vrijeme postala relevantan čimbenik na jugoslavenskoj medijskoj sceni. Radio Jajce bio je nezaobilazna postaja za najveće glazbene zvijezde Balkana. Žuna bilježi nekoliko povijesnih kurioziteta: * '''Rekord Halida Bešlića:''' Prilikom gostovanja Halida Bešlića i skladatelja Nazifa Gljive, predstavljen je hit "Neću, neću dijamante". Za nedjeljnu emisiju "Želje slušalaca" pristiglo je rekordnih '''3.000 zahtjeva''', što je Bešlić proglasio svojim tadašnjim jugoslavenskim rekordom na jednoj radijskoj postaji. Zbog ogromnog broja, želje su se emitirale punih mjesec dana. * '''Gostovanja zvijezda:''' Usporedbe radi, Lepa Brena je za hit "Sitnije, Cile, sitnije" imala 2.000 želja, što dodatno oslikava popularnost radija. Gosti postaje bili su i '''Goran Bregović''' te brojne druge zvijezde predratnog razdoblja. Ovo razdoblje Žuna definira kao ključno za jačanje informativne i zabavne strukture medija u svom rodnom gradu prije ratnih razaranja. === „Suze kao bosanski potok“ i fenomen Halida Bešlića === Posebno poglavlje u Žuninoj karijeri predstavlja dugogodišnje prijateljstvo i profesionalna saradnja s '''Halidom Bešlićem'''. Fotografija iz Hamburga (1977.) bilježi jedan od najemotivnijih trenutaka u istoriji balkanske estrade, kada je Bešlić tokom intervjua, savladan emocijama, zaplakao pred Žuninim mikrofonom. Žuna ovaj trenutak opisuje u priči „Suze kao bosanski potok“, ističući da u istoriji regije nikada nije zabilježena takva vrsta kolektivne žalosti i empatije kakvu je publika osjećala prema Bešliću. Taj susret u Hamburgu nije bio samo novinarski zadatak, već dokument o autentičnoj ljudskoj boli i duši pjevača koji je postao simbol čitave jedne epohe. Žuna bilježi da je upravo ta Halidova neposrednost i iskrenost bila ključna za njegov status „narodne ikone“, čija je svaka suza odjekivala u srcima miliona slušalaca širom bivše Jugoslavije == Bijelo dugme: Ekskluzivna arhiva (1979.) == U suradnji s fotografom Zlatkom Moškonom, Zijad Žuna u knjizi "Džuboks vremena" predstavlja do sada neobjavljene snimke grupe '''Bijelo dugme''' iz 1979. godine. === Željko Bebek: „Brutalno sam istjeran iz Bijelog dugmeta“ === Kroz seriju ekskluzivnih razgovora za projekt "Džuboks vremena", prvi pjevač grupe Bijelo dugme, '''Željko Bebek''', povjerio je Zijadu Žuni istinu o svom odlasku iz benda koja baca novo svjetlo na povijest jugoslavenskog rocka. Bebek u knjizi iznosi argumentiranu tvrdnju: ''„Brutalno sam istjeran iz Bijelog dugmeta“''. Žuna dokumentira kako je ovaj razlaz, koji se dogodio na vrhuncu popularnosti benda, ostavio trajan trag na glazbenoj sceni, demantirajući službene verzije o sporazumnom odlasku. Fotografija iz Koprivnice, nastala u sportskom centru 1979. godine, bilježi Bebeka upravo u tom ključnom razdoblju prije velikih promjena u postavi == Goran Bregović: Od Koprivnice do svjetskih pozornica == U monografiji "Džuboks vremena", Zijad Žuna donosi ekskluzivan uvid u karijeru '''Gorana Bregovića''', dokumentirajući njegov put od vođe Bijelog dugmeta do svjetski priznatog skladatelja. === Arhiva iz Koprivnice (1979.) === Poseban značaj imaju fotografije Zlatka Moškona nastale 1979. godine u sportskom centru u Koprivnici, koje bilježe Bregovića u trenucima kreativne pripreme i tehničke kontrole zvuka. == Galerija fotografija (Zlatko Moškon, 1979.) == [[Datoteka:Goran Bregović tijekom tonske probe s cigaretom (Koprivnica, 1979.).jpg|mini|lijevo|250p|Goran Bregović tijekom tonske probe s cigaretom (1979.).]] [[Datoteka:Željko Bebek ( Bijelo dugme) u Koprivnici 1979..jpg|mini|desno|250p|Željko Bebek u Koprivnici 1979. godine. Foto: Zlatko Moškon]] [[Datoteka:Rijedak trenutak Bregović za bubnjevima (Koprivnica, 1979.).jpg|mini|desno|250p|Goran Bregović za bubnjevima (soundcheck).]] '''Zlatko Moskon''' ([[Koprivnica]], 5. listopada 1960.), hrvatski je umjetnički fotograf i kroničar glazbene scene, u javnosti poznat pod nazivom "fotograf duše". Tijekom pedesetogodišnje karijere profilirao se kao jedan od najznačajnijih fotografa rock scene bivše Jugoslavije. == Karijera i rock fotografija == Njegov rad doseže vrhunac 1979. godine u Koprivnici, kada snima kultnu seriju fotografija grupe [[Bijelo dugme]] i [[Vlatko Stefanovski|Vlatka Stefanovskog]]. Iz tog razdoblja potječu neke od najprepoznatljivijih fotografija u povijesti regionalnog rocka, uključujući portret [[Goran Bregović|Gorana Bregovića]] s cigaretom u ustima te [[Željko Bebek|Željka Bebeka]] u crnom odijelu na pozornici. Mnogi glazbeni i fotografski eksperti ove dvije fotografije ocjenjuju kao radove svjetske razine, nazivajući ih najkultnijim vizualima u pedesetogodišnjoj povijesti grupe Bijelo dugme. One su postale neizostavan dio dokumentarne građe o "zlatnom dobu" jugoslavenskog rocka. == Izložbe: „Vizuale“ i „Portreti“ == U poslijeratnom razdoblju, Moskonov rad je u najvećoj mjeri fokusiran na specifične umjetničke forme — '''„vizuale“''' i '''„portrete“'''. Njegov stil u ovoj fazi karakterizira duboka emocionalnost i tehnička preciznost, zbog čega je stekao nadimak „fotograf duše“. Izlagao je u brojnim gradovima, a posebno se ističe impresivna izložba u [[Graz]]u 2002. godine. U suradnji s novinarom i publicistom [[Zijad Žuna|Zijadom Žunom]], u tijeku su pripreme za veliku izložbu u '''[[Hamburg]]u''' ([[Njemačka]]), kojom će se Moskonov opus predstaviti europskoj publici. == Suradnja sa Željkom Bebekom == Povodom 50. obljetnice rada, Moskon je u svom studiju ugostio Željka Bebeka. Tom prigodom, uz posredovanje Zijada Žune, Moskon je Bebeku poklonio u svom studiju uokvirenu kultnu fotografiju u crnom odijelu s nastupa u Koprivnici 1979. godine. Susret je rezultirao i novom serijom obiteljskih portreta pjevača sa suprugom i sinom Zvonimirom. == Publicistika == Moskonov bogat opus čini vizualnu okosnicu bestseller knjige '''''Džuboks vremena''''' autora Zijada Žune. Ova knjiga na 400 stranica donosi priče o 70 najznačajnijih imena rocka, hard-rocka, bluesa i folka, popraćene s oko 400 ekskluzivnih fotografija, uključujući najpoznatije snimke Bijelog dugmeta i Vlatka Stefanovskog. == Galerija == <gallery> Datoteka:<!-- Naziv slike Bregovića -->|Goran Bregović u Koprivnici (1979.), autor Zlatko Moskon. Datoteka:<!-- Naziv slike Bebeka -->|Željko Bebek u crnom odijelu (1979.), autor Zlatko Moskon. Datoteka:<!-- Naziv slike Vlatka -->|Vlatko Stefanovski, garderoba (1979.), autor Zlatko Moskon. </gallery> == Vidi još == * [[Zijad Žuna]] * [[Bijelo dugme]] == Izvori == <references /> [[Kategorija:Hrvatski fotografi]] [[Kategorija:Biografije, Koprivnica]] [[Kategorija:Rođeni 1960.]] == Sportnovinar u Hamburgu: Izvještavanje s Volksparkstadiona == Nakon dolaska u Hamburg, Zijad Žuna se afirmirao kao jedan od ključnih novinara koji su pratili njemačku Bundesligu, posebno fokusiran na '''Hamburger SV (HSV)'''. Noseći prepoznatljivi novinarski prsluk na terenima Volksparkstadiona, Žuna je izravno prenosio atmosferu i uspjehe naših sportaša njemačkoj i balkanskoj publici. * '''Iz prve linije:''' Fotografija prikazuje Žunu u punom radnom zanosu tijekom izvještavanja s jedne od bundesligaških utakmica. Njegov rad u ovom periodu bio je ključan za dokumentiranje uspona legendi poput Sergeja Barbareza i Hasana Salihamidžića. * '''Most između sporta i glazbe:''' Upravo je ovaj profesionalni pristup sportskom novinarstvu postavio temelje za njegov kasniji rad na velikim glazbenim monografijama, zadržavajući princip "snage argumenata" u svakom izvještaju. [[Datoteka:Zijad Zuna HSV Presse.jpg|mini|lijevo|200p|Zijad Žuna kao sportski izvjestitelj na stadionu HSV-a u Hamburgu. Dokumentiranje povijesti Bundeslige iz prve ruke.]] === Hamburške godine i svjetski uspjeh === Žuna, koji i sam živi u Hamburgu, bilježi da je Bregović četiri godine radio u prestižnom hamburškom '''Thalia teatru'''. Kao jedini izvođač s prostora Balkana, Bregović je više puta nastupao u kultnom hamburškom '''Stadtparku''' sa svojim "Orkestrom za svadbe i sahrane", gdje se za njegove koncerte redovito tražila "karta više". Žuna ističe da ove fotografije iz 1979. godine zapravo dokumentiraju začetak te vizionarske energije koja će Bregovića kasnije odvesti na najveće svjetske pozornice == Ključni intervjui i svjedočanstva == U svojim tekstovima, Zijad Žuna često donosi duboke analize estradnih kretanja kroz izravne razgovore s akterima. U jednom od upečatljivih intervjua sa [[Zdravko Čolić|Zdravkom Čolićem]], pjevač se osvrnuo na fenomen svjetskog uspjeha [[Goran Bregović|Gorana Bregovića]] i specifičnost bosanskog mentaliteta: * '''O uspjehu''': Čolić ističe da je Bregović imao hrabrosti prezentirati balkanski melos na svjetskoj razini, dok je bosansku scenu često kočila "inertnost" i zadovoljstvo malim krugom prijatelja ("raja i priča"). * '''O Sarajevu''': Čolić u razgovoru sa Žunom potvrđuje svoju duboku duhovnu vezu s rodnim gradom: ''"Sarajevo je moj grad... tu priča počinje i završava se."'' * '''O utjecaju''': Pjevač priznaje da je suradnja s Bregovićem i [[Dino Merlin|Dinom Merlinom]] značajno utjecala na tok njegove karijere, posebno u okretanju prema autentičnom etno-izrazu koji je postao hit i u europskim zemljama. Ovi zapisi, objavljivani u revijama poput sarajevskog '''''Expressa''''', danas predstavljaju ključnu dokumentarnu građu u Žuninim publikacijama == Ekskluzivni intervju s Mladenom Vojičićem Tifom: Istina o slavi i skromnosti == U svom dugogodišnjem novinarskom radu, '''Zijad Žuna''' zabilježio je jedan od najotvorenijih intervjua s legendarnim pjevačem '''Mladenom Vojičićem Tifom'''. Ovaj razgovor ostaje zabilježen kao autentično svjedočanstvo o Tifi kao najiskrenijem simbolu sarajevske rock škole i "najpopularnijem Sarajliji". Iako je Tifa u razgovoru otvoreno priznao da privatno '''nikada nije bio fan Bijelog dugmeta''' niti je kupovao njihove ploče, istaknuo je duboko poštovanje prema radu u, kako kaže, "najboljem bendu svih vremena na Balkanu". Taj period obilježio je povijesni rekord – album s Tifinim vokalom prodan je u nevjerojatnih '''380.000 primjeraka''', što je ostao nedosegnut vrhunac u povijesti grupe. === Ključni naglasci iz razgovora: === * '''Skromnost i životna filozofija:''' Unatoč statusu megazvijezde, Tifa je pokazao nevjerojatnu ljudsku skromnost izjavom: ''"Kad prestanem s muzikom, čistit ću ulice i parkove, useljavati ljude i uveseljavati ih pričom da budu sretni. Bitno je biti pošten."'' * '''Ljubav prema Sarajevu i FK Željezničar:''' Posebno je istaknuo ponos zbog snimanja '''himne FK Željezničar''', koju smatra darom svim ljudima, naglašavajući da je to pjesma kojom se svatko treba ponositi bez obzira na nacionalni predznak. * '''Odlazak iz benda i potraga za istinom:''' Tifa je bez zadrške govorio o svom samovoljnom odlasku iz Bijelog dugmeta, demantirajući glasine o izbacivanju i stavljajući osobni integritet i slobodu ispred financijske koristi. * '''Glazba kao plemenita misija:''' Opisao je svoj status kao pošten rad bez pripadnosti strankama, ističući da se na bini "troši" kako bi usrećio fanove svih generacija, jer za njega glazba nema granica. [[Datoteka:Zijad Zuna i Mladen Vojicic Tifa intervju.jpg|mini|desno|250p|Zijad Žuna u razgovoru s Tifom o povijesnom rekordu prodaje albuma (380.000 primjeraka).]] <ref>''Izvor: Arhiv Zijada Žune, intervju s Mladenom Vojičićem Tifom, objavljeno u monografiji "Džuboks vremena".''</ref> == Ekskluzivni intervju (travanj 2026.): Alen Islamović o pola stoljeća rocka == U opsežnom razgovoru vođenom u travnju 2026. godine, povodom jubileja 50 godina grupe '''Bijelo dugme''', Alen Islamović je novinaru i publicisti Zijadu Žuni otkrio dosad manje poznate detalje o ključnim trenucima svoje karijere. === Najekskluzivnije izjave iz razgovora: === * '''O "Londonskom neuspjehu" i povratku:''' Alen je bio iznimno iskren o neuspjehu u Londonu s Divljim jagodama: ''"Treba biti iskren i reći da je moj engleski zvučao ruski... taj školski jezik nije odgovarao agresivnim rifovima grupe. Shvatio sam da to nema smisla i odlučio se vratiti među svoje iskrene fanove."'' * '''Transfer karijere:''' Svoj prijelaz u Dugme usporedio je s najvećim sportskim transferima: ''"Poredim to kao kad dobar nogometaš prijeđe iz Želje u Real ili Barcelonu. To je bio jedini estradni transfer o kojem se pisalo mjesecima."'' * '''O rekordnoj prodaji:''' Naglasio je da je album "Pljuni i zapjevaj" planuo u '''milijun primjeraka''' u samo šest mjeseci, što je rezultat koji se danas čini nezamislivim. * '''O preživljavanju na sceni:''' ''"Shvatio sam da u ovom poslu ako ti prvi nešto ne uradiš, pojest će te za doručak, iskoristiti i baciti u kafanu da zabavljam pijanice, a ja to nisam htio."'' * '''O odnosu s kolegama danas:''' Islamović ističe da danas suradnja s Bregovićem i Tifom počiva na zrelosti: ''"Zreli smo ljudi, ne trebaju nam napetosti i nervoza. Da ih ima, ja bih prvi napustio ovu priču."'' Ovaj razgovor svjedoči o umjetniku koji u 2026. godini s istim žarom, ali s mnogo više mudrosti i discipline, čuva naslijeđe najmoćnijeg rock benda Balkana. === Pogled u budućnost: Između simfonije i plantaža lješnjaka (2026.) === U završnom dijelu razgovora sa Žunom, Alen Islamović iznosi realističan i miran pogled na završetak jedne velike ere. Svjestan da proslava 50 godina grupe '''Bijelo dugme''' polako prolazi, on ističe kako "ništa nije vječno" i da godine prirodno nameću kraj velikim turnejama. * '''Samostalni put i simfonijski orkestri:''' Alen je već formirao vlastiti bend s kojim nastupa po gradovima regije, a poseban umjetnički izazov pronalazi u projektima sa '''simfonijskim orkestrima''' (poput koncerta u Kragujevcu), čime svoje hitove donosi u novom, klasičnom ruhu. * '''Mir na Uni:''' Daleko od svjetala pozornice, Islamović danas uživa u radu na svojim '''plantažama lješnjaka''' u rodnom Bihaću. Ističe da mu slapovi Une i njezina ljepota pružaju duševni mir koji mu je potreban nakon desetljeća provedenih na putu. Ova svjedočanstva prikazuju Islamovića kao čovjeka koji je uspio pomiriti status rock idola s dostojanstvenim i ispunjenim privatnim životom. == Goran Bregović: Planetarni kult magične bajke == Novinar i publicist '''Zijad Žuna''' prati rad grupe '''Bijelo dugme''' od samih početaka, a njegov odnos s '''Goranom Bregovićem''' traje punih pet desetljeća. Od prvih susreta u Jajcu, preko dopisništva "Oslobođenja" i Radio Jajca, pa sve do svjetskih pozornica u Hamburgu, Žuna je dokumentirao transformaciju regionalne zvijezde u planetarni kult. === Ključni trenuci i svjedočanstva: === * '''Muzički "bosanski lonac":''' U ranim razgovorima, Žuna je Bregovićevu glazbu opisao kao "bosanski lonac" — jedinstvenu mješavinu bluesa, folka i rocka koja je podigla tadašnju državu na noge. Bregović je potvrdio tu viziju, ističući želju da stvori nešto s "dušom Sarajeva i Balkana". * '''Proročanstvo iz Jajca:''' Tijekom jednog susreta prije rata, Žuna je prorekao Bregoviću svjetsku slavu, na što je Brega zagonetno odgovorio: ''"Ja postanem svjetska zvijezda, a ti doživiš susrete s najvećima na planeti? Sve je moguće!"'' To se kasnije i ostvarilo kroz Žuninu hit knjigu '''"Zvijezde na kapiji"'''. * '''Hamburški trijumf u Stadtparku:''' Bregović je jedini glazbenik s Balkana koji je više puta nastupao u kultnom '''Stadtparku u Hamburgu''', mjestu rezerviranom za najveća planetarna imena. Žuna bilježi anegdotu o čaši viskija na pozornici, kojom je Brega nazdravljao publici, kršeći stroga pravila dvorane uz šarm koji posjeduju samo najveći. * '''Iskrenost o kreativnom procesu:''' Bregović je otvoreno govorio o snimanju albuma u Londonu 1975. kod Georgea Martina (producenta Beatlesa), priznajući bespoštedan rad "dan i noć" kako bi se postigao vrhunski rezultat. * '''Bosanac u srcu:''' Unatoč svjetskoj slavi, Bregović je u razgovoru sa Žunom istaknuo da su Bosanci dobri ljudi koji vole život, humor i obitelj, prepoznavši i sebe u stihovima legendarne pjesme ''"Tako ti je mala moja kad ljubi Bosanac"''. === Susret u Stadtparku: "Vrh vrhova" bez cipela i hlača === Posebno upečatljiv trenutak u njihovom polustoljetnom poznanstvu dogodio se u Hamburgu, u ''backstageu'' kultnog '''Stadtparka'''. Zijad Žuna bilježi anegdotu koja najbolje oslikava Bregovićevu karizmu i nekonvencionalnost: * '''Ljudskost ispred protokola:''' Prilikom ulaska u garderobu, Žuna je zatekao Bregovića potpuno opuštenog, bez cipela i hlača. Na Žuninu opasku da se odjene, Brega je uz osmijeh odgovorio: ''"Vi ste mi važniji i od hlača i cipela!"'', pokazujući time da su mu stari prijatelji i iskreni razgovori bitniji od bilo kakvog scenskog sjaja. * '''Na vrhu svijeta:''' Prisjećajući se početaka od prije 50 godina, Bregović je tijekom tog susreta u Hamburgu zagrlio Žunu i kratko zaključio: ''"Na vrhu smo – nema dalje!"''. Ovaj susret u srcu Njemačke bio je kruna njihove zajedničke priče – od malog dopisništva u Jajcu do vrha svjetske glazbene scene, potvrđujući da je Bregović, unatoč globalnom uspjehu, ostao "naš i svjetski" u najiskrenijem smislu te riječi. [[Datoteka:Zijad Zuna i Goran Bregovic susret.jpg|mini|desno|250p|Zijad Žuna i Goran Bregović: Susret dvojice prijatelja i kroničara jedne epohe koja je prerasla u planetarnu bajku.]] <ref>''Izvor: Arhiv Zijada Žune, tekst "Planetarni kult magične bajke", objavljeno u monografiji "Zvijezde na kapiji".''</ref> == Aki Rahimovski i grupa TOR: Jajačka pretpremijera legende (1975.) == U bogatoj novinarskoj arhivi '''Zijada Žune''' posebno mjesto zauzima svjedočanstvo o boravku '''Akija Rahimovskog''' u Jajcu 1975. godine. Prije nego što je postao neosporna ikona grupe ''Parni valjak'', Aki je s grupom '''TOR''' mjesecima nastupao u hotelu Jajce, na obalama Plivskog jezera. Žuna, koji je tada započinjao svoju karijeru u "Oslobođenju", bio je izravni svjedok rađanja jedne od najvećih glazbenih zvijezda Balkana. === Ključni trenuci iz "jajačkog razdoblja": === * '''Sila prirode za klavijaturama:''' Žuna opisuje mladog Akija kao harizmatičnog glazbenika s nevjerojatnom energijom koji je u noćnom baru hotela svirao svjetske hitove. Aki mu je tada, uz prepoznatljiv osmijeh, govorio: ''"Zike, sjedi ovdje, slušaj i gledaj. Hoćeš da vidiš kako se to radi?"'' * '''Proročanstvo o Pulskoj areni:''' Tijekom jednog razgovora uz Plivsko jezero, Žuna je Akiju prorekao nastup u Pulskoj areni. Aki je tada, uz nevjericu, odgovorio: ''"Ma daj, Zike, to je nemoguća misija. Kao da si mi rekao da putujem na Mjesec."'' Godinama kasnije, Arena je postala njegov "tron" koji je osvajao s eruptivnim oduševljenjem publike. * '''Sudbinski poziv iz Zagreba:''' Upravo u Jajcu, u dopisništvu gdje je Žuna radio, Aki je primio poziv koji mu je promijenio život: ''"Zike, zvali su me iz Zagreba. Može biti nešto veliko."'' Godinama kasnije, Aki se javio Žuni s riječima: ''"Zike, bio si u pravu."'' === Naslijeđe: "Niko ne može zamijeniti Akija" === Žuna kroz svoja sjećanja naglašava da Aki nije bio samo pjevač, već instrument sam po sebi. Njegova neuhvatljiva karizma i glas koji je dolazio iz srca ostali su neponovljivi. Kako je istaknuo osnivač benda Husein Hasanefendić - Hus: ''"Niko ne može zamijeniti Akija!"''. Za Zijada Žunu, Aki Rahimovski ostaje simbol jedne generacije, čiji je glas bio lijek, a energija vječna magija koja je započela upravo pod zidinama kraljevskog grada Jajca. <ref>''Izvor: Arhiv Zijada Žune, tekst "Aki u Jajcu - Noć kada je sve počelo", objavljeno u monografiji "Džuboks vremena".''</ref> === Večer kad je Aki postao dio obitelji Žuna (Jajce, 1975.) === Jedan od najemotivnijih zapisa iz knjige ''"Džuboks vremena"'' odnosi se na privatni susret u domu obitelji Žuna u Jajcu. Umoran od hotelske hrane, mladi '''Aki Rahimovski''' postao je gost u kući Zijadovih roditelja, gdje se kroz pjesmu i domaće specijalitete stvorila neraskidiva ljudska veza. * '''Makedonska pjesma i očeva rakija:''' Na nagovor Zijadova oca, koji je često poslovao na jugu, Aki je te večeri zapjevao makedonske pjesme. Njegov glas ispunio je dom emocijom koja je, prema Žuninim riječima, natjerala suze na oči i ispunila srce njegove majke ponosom. * '''Sudbinska simbolika:''' Ta večer ostala je urezana u sjećanje i zbog bolne koincidencije. Zijadov otac je te noći otišao na službeni put s kojeg se pet godina kasnije (1980.) nije vratio, poginuvši upravo na putu prema Makedoniji. Do kraja života otac je pratio Akijev uspon, ponosno pitajući: ''"A šta je s njim, sine?"''. * '''Povezanost kroz desetljeća:''' Prijateljstvo započeto uz sarmu i baklave u Jajcu nastavilo se kroz telefonske razgovore tijekom cijele Akijeve karijere. Žuna bilježi da su često razgovarali o glazbi, ali i o tom specifičnom trenutku u kuhinji koji je obojicu trajno obilježio. * '''Nasljeđe kroz Kikija:''' Žuna s posebnim poštovanjem spominje i Akijeva sina, '''Kikija Rahimovskog''', prepoznajući u njemu očevu karizmu i vokalni kalibar svjetske razine, čime se krug obitelji i glazbe zatvara u vječnost. [[Datoteka:Aki Rahimovski Parni Valjak portret.jpg|mini|desno|250p|Aki Rahimovski: Umjetnik koji je u Jajcu ostavio dio duše, a iz njega ponio sudbinski put prema zvijezdama.]] <ref>''Izvor: Zijad Žuna, "Džuboks vremena", poglavlje: Večer kad je Aki postao dio naše kuće.''</ref> === Ratni gubitak arhive i novi početak === Za Zijada Žunu prekretnica u životu i karijeri nastupa u srijedu, '''27. svibnja 1992. godine u 15 sati''', kada je započeo opći napad na Jajce. Tijekom ratnih zbivanja koja su uslijedila, pretrpio je nenadoknadiv profesionalni gubitak – u spaljivanju dopisništva "Oslobođenja" i obiteljskog doma nepovratno je nestala njegova višedesetljetna arhiva s tisućama fotografija, dokumenata i nagrada. Unatoč gubitku, Žuna je uspio spasiti najuži krug najdragocjenijih materijala: * '''Sačuvana jezgra''': U ručnoj torbi iz grada je iznio svoje diktafone s originalnim kazetama intervjua, novinarske legitimacije i manji dio fotografija. Ovi zapisi postali su temelj za njegov kasniji rad u emigraciji i rekonstrukciju glazbene povijesti Balkana. * '''Autobiografski zapis''': Svoju osobnu tragediju i sudbinu rodnoga grada dokumentirao je u autobiografskoj knjizi pod naslovom '''"Umiranje grobova"'''. * '''Obitelj kao najveća pobjeda''': Ističe da je, unatoč gubitku cjelokupne imovine i arhiva, njegov najveći uspjeh bio spašavanje života supruge, kćeri i sina, s kojima 1992. godine odlazi u Hamburg. Ovaj traumatičan događaj daje poseban značaj njegovim kasnijim monografijama poput "Džuboksa vremena", jer su mnoga svjedočanstva u njima spašena upravo na tim diktafonskim trakama koje su preživjele pad grada. == Književni rad i kritike == Zijad Žuna u svom radu istražuje vezu između lokalne tradicije i svjetske popularne kulture. Njegova djela, poput zbirke ''Zvijezde na kapiji'', naišla su na značajan odjek kod kritike. Muzički stručnjak i profesor iz Jajca, '''Zoran Ljubičić''', u svojoj recenziji pod naslovom ''Glazbeni stelarij Zijada Žune'', opisuje Žunin pristup kao spoj "iskusnoga novinarskog vuka i bosanskočaršijskog šmekera". Ljubičić ističe kako Žuna uspijeva premostiti distancu između jajačkih kapija i svjetskih glazbenih ikona poput [[B.B. King|B.B. Kinga]] i [[Robert Plant|Roberta Planta]], pretvarajući snove provincijske mladosti u "ostvaren san" na samoj kapiji grada.<ref>{{Citiranje weba |url=https://jajce-online.com |title=Zoran Ljubičić: Čuvar zvijezda u vremenu |work=Jajce Online |accessdate=2024-05-22}}</ref> U svojoj drugoj recenziji pod naslovom ''Čuvar zvijezda u vremenu'', posvećenoj knjizi ''Džuboks vremena'', Ljubičić naglašava Žuninu ulogu kao istaknutog kroničara glazbenih zbivanja na Balkanu i u svijetu kroz više od pet desetljeća. Autor ističe da je Žuna, unatoč teškim zdravstvenim iskušenjima i operacijama srca, ustrajao u svojoj misiji, koristeći pisanje kao svojevrsnu terapiju. Ljubičić Žuninu trilogiju (''Zvijezde na kapiji'', ''Džuboks vremena'' i ''Folkeri vječnosti'') opisuje kao "živi spomenik glazbenoj umjetnosti" i "modernistički bosanski ćilim" sazdan od autentičnih emocija i povijesnih susreta s najvećim regionalnim zvijezdama.<ref>{{Citiranje weba |url=https://jajce-online.com |title=Zoran Ljubičić: Čuvar zvijezda u vremenu |work=Jajce Online |accessdate=2024-05-22}}</ref * Žuna, Zijad. ''Umiranje grobova - rodjenje i smrt neke Jugoslavije''. Grafika Soča, Nova Gorica, 1993. * Žuna, Zijad. ''Zvijezde na kapiji''. Štamparija Fojnica, Fojnica, 2020. ISBN 978-9958-17-169-7. == Reference == <references /> <references /> lq9w0rcrky7fodlbiohw6l6oye8z8g1 7427577 7427575 2026-04-10T12:08:49Z Zijad Zuna Hamburg 356052 Dodavanja datoteka o novim knjizevnim zahvatima 7427577 wikitext text/x-wiki Zijad Zuna,novinar i publicist = Zijad Zuna | opis_slike = Zijad Zuna, novinar i publicist | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1951|6|25}} | mjesto_rođenja = [[Jajce]], [[SFR Jugoslavija]] | zanimanje = novinar, urednik, autor | period = 1975. – danas | medijska_kuća = [[Oslobođenje (novine)|Oslobođenje]]<nowiki>, Radio Jajce | poznat_po = Zvijezde na kapiji, Džuboks vremena }} </nowiki>'''Zijad Zuna''' (Jajce, 25. lipnja 1951.) bosanskohercegovački je i njemački novinar, urednik i publicist s karijerom dugom pet desetljeća. Poznat je kao kroničar glazbene scene i autor značajnih monografija o svjetskim i regionalnim glazbenim zvijezdama. == Biografija == === Počeci i rad u Jugoslaviji === Profesionalnu novinarsku karijeru započeo je u siječnju 1975. godine u dnevnom listu ''[[Oslobođenje (novine)|Oslobođenje]]'' (Dopisništvo Jajce).<ref>Digitalni arhiv infobiro.ba, Pretraga: Zijad Zuna, Oslobođenje Sarajevo.</ref> U razdoblju od 1984. do 1987. godine obnašao je dužnost direktora te glavnog i odgovornog urednika Radio Jajca. Od 1987. do kraja 1991. godine ponovno radi u redakciji ''Oslobođenja''. === Karijera u Njemačkoj === Nakon 1992. godine odlazi u Novu Goricu (Slovenija), gdje 1993. objavljuje knjigu o raspadu Jugoslavije pod naslovom ''Umiranje grobova''. Godine 1995. seli se u [[Hamburg]], gdje kao samostalni novinar intervjuira preko 100 svjetskih glazbenika, uključujući imena kao što su [[B.B. King]], [[Gary Moore]] i Albert Lee."Tokom dugogodišnjeg rada u Hamburgu, ostvario je blisku saradnju sa legendarnim gitaristom Albertom Leejem, sa kojim je uradio brojne intervjue i ekskluzivne serije fotografija, od kojih su mnoge objavljene u listu 'Express' Sarajevo i monografiji 'Zvijezde na kapiji'." Njegov rad u Hamburgu rezultirao je arhivom od 100.000 fotografija. === Današnji rad === Danas redovito piše za portal ''Jajce Online'' i završava opsežne monografije o balkanskoj glazbenoj sceni.== Djela ==* Žuna, Zijad. ''Džuboks vremena''. Book Media, Sarajevo (u pripremi, štamparija Fojnica). Monografija o 70 najznačajnijih imena balkanske i svjetske muzičke scene."Trenutno završava rad na kapitalnoj monografiji 'Džuboks vremena' u izdanju Book Media Sarajevo, koja kroz arhivske tekstove i fotografije obrađuje 70 najkultnijih imena rock, hard-rock i blues scene.""Njegov najznačajniji noviji projekt je monografija 'Džuboks vremena' (izdavač Book Media, Sarajevo), plod trogodišnjeg istraživačkog rada. Knjiga na 400 stranica donosi arhivu od 400 autorskih fotografija i tekstova o 70 najkultnijih imena rock i pop scene bivše Jugoslavije, uključujući Indexe, Bijelo Dugme, YU Grupu i Atomsko Sklonište."„Njegov životni projekt je kapitalna monografija 'Džuboks vremena', na kojoj je radio od početka svoje profesionalne novinarske karijere 1975. godine pa sve do danas. Iako je tokom 50 godina rada dokumentovao 97 kultnih imena, za ovu monografiju je odabrao 70 najznačajnijih imena rock, blues, hard-rock i folk scene sa prostora bivše Jugoslavije. Knjiga donosi ekskluzivne intervjue i priče o 50 godina grupe 'Bijelo Dugme' i Goranu Bregoviću, kao i o 55 godina 'YU-grupe' i njihovom svjetskom pečatu sa Jamajke. Projekat je dobio isključivo pozitivne reakcije od samih aktera i smatra se jednim od najvažnijih dokumentarnih zapisa muzičke istorije Balkana.“ == Najteži novinarski zadatak: „Dvije tragedije u jednom danu“ == U bogatoj pedesetogodišnjoj karijeri Zijada Žune, poseban značaj ima tekst objavljen povodom 60. godišnjice lista '''"Oslobođenje"''' Sarajevo pod naslovom '''"Dvije tragedije u jednom danu"'''. Taj tekst opisuje događaj iz prosinca 1980. godine koji predstavlja vrhunac njegove profesionalne etike i ustrajnosti. Kao mladi reporter, Žuna je izvještavao o teškoj željezničkoj nesreći kod Bihaća. Dok je prikupljao podatke o stradalima, saznao je da je istoga dana njegov otac poginuo u prometnoj nesreći na putu prema Beogradu. Unatoč dubokoj osobnoj boli, Žuna je završio svoju reportažu. Simbolika ovog događaja ostala je zabilježena u povijesti bh. novinarstva jer su se sutradan u istom broju "Oslobođenja" našli njegov profesionalni izvještaj o nesreći i osmrtnica njegovom ocu. Ovaj događaj Žuna opisuje kao trenutak u kojem se novinarska dužnost stopila s osobnom tragedijom, što je postalo temelj njegovog kasnijeg integriteta u svijetu medija. == Radio Jajce: Zlatno doba i medijski rekordi (1984. – 1987.) == U razdoblju od 1984. do 1987. godine, Zijad Žuna obnašao je dužnost direktora te glavnog i odgovornog urednika '''Radio Jajca'''. Njegov mandat obilježen je značajnim programskim, financijskim i kadrovskim jačanjem postaje, koja je u to vrijeme postala relevantan čimbenik na jugoslavenskoj medijskoj sceni. Radio Jajce bio je nezaobilazna postaja za najveće glazbene zvijezde Balkana. Žuna bilježi nekoliko povijesnih kurioziteta: * '''Rekord Halida Bešlića:''' Prilikom gostovanja Halida Bešlića i skladatelja Nazifa Gljive, predstavljen je hit "Neću, neću dijamante". Za nedjeljnu emisiju "Želje slušalaca" pristiglo je rekordnih '''3.000 zahtjeva''', što je Bešlić proglasio svojim tadašnjim jugoslavenskim rekordom na jednoj radijskoj postaji. Zbog ogromnog broja, želje su se emitirale punih mjesec dana. * '''Gostovanja zvijezda:''' Usporedbe radi, Lepa Brena je za hit "Sitnije, Cile, sitnije" imala 2.000 želja, što dodatno oslikava popularnost radija. Gosti postaje bili su i '''Goran Bregović''' te brojne druge zvijezde predratnog razdoblja. Ovo razdoblje Žuna definira kao ključno za jačanje informativne i zabavne strukture medija u svom rodnom gradu prije ratnih razaranja. === „Suze kao bosanski potok“ i fenomen Halida Bešlića === Posebno poglavlje u Žuninoj karijeri predstavlja dugogodišnje prijateljstvo i profesionalna saradnja s '''Halidom Bešlićem'''. Fotografija iz Hamburga (1977.) bilježi jedan od najemotivnijih trenutaka u istoriji balkanske estrade, kada je Bešlić tokom intervjua, savladan emocijama, zaplakao pred Žuninim mikrofonom. Žuna ovaj trenutak opisuje u priči „Suze kao bosanski potok“, ističući da u istoriji regije nikada nije zabilježena takva vrsta kolektivne žalosti i empatije kakvu je publika osjećala prema Bešliću. Taj susret u Hamburgu nije bio samo novinarski zadatak, već dokument o autentičnoj ljudskoj boli i duši pjevača koji je postao simbol čitave jedne epohe. Žuna bilježi da je upravo ta Halidova neposrednost i iskrenost bila ključna za njegov status „narodne ikone“, čija je svaka suza odjekivala u srcima miliona slušalaca širom bivše Jugoslavije == Bijelo dugme: Ekskluzivna arhiva (1979.) == U suradnji s fotografom Zlatkom Moškonom, Zijad Žuna u knjizi "Džuboks vremena" predstavlja do sada neobjavljene snimke grupe '''Bijelo dugme''' iz 1979. godine. === Željko Bebek: „Brutalno sam istjeran iz Bijelog dugmeta“ === Kroz seriju ekskluzivnih razgovora za projekt "Džuboks vremena", prvi pjevač grupe Bijelo dugme, '''Željko Bebek''', povjerio je Zijadu Žuni istinu o svom odlasku iz benda koja baca novo svjetlo na povijest jugoslavenskog rocka. Bebek u knjizi iznosi argumentiranu tvrdnju: ''„Brutalno sam istjeran iz Bijelog dugmeta“''. Žuna dokumentira kako je ovaj razlaz, koji se dogodio na vrhuncu popularnosti benda, ostavio trajan trag na glazbenoj sceni, demantirajući službene verzije o sporazumnom odlasku. Fotografija iz Koprivnice, nastala u sportskom centru 1979. godine, bilježi Bebeka upravo u tom ključnom razdoblju prije velikih promjena u postavi == Goran Bregović: Od Koprivnice do svjetskih pozornica == U monografiji "Džuboks vremena", Zijad Žuna donosi ekskluzivan uvid u karijeru '''Gorana Bregovića''', dokumentirajući njegov put od vođe Bijelog dugmeta do svjetski priznatog skladatelja. === Arhiva iz Koprivnice (1979.) === Poseban značaj imaju fotografije Zlatka Moškona nastale 1979. godine u sportskom centru u Koprivnici, koje bilježe Bregovića u trenucima kreativne pripreme i tehničke kontrole zvuka. == Galerija fotografija (Zlatko Moškon, 1979.) == [[Datoteka:Goran Bregović tijekom tonske probe s cigaretom (Koprivnica, 1979.).jpg|mini|lijevo|250p|Goran Bregović tijekom tonske probe s cigaretom (1979.).]] [[Datoteka:Željko Bebek ( Bijelo dugme) u Koprivnici 1979..jpg|mini|desno|250p|Željko Bebek u Koprivnici 1979. godine. Foto: Zlatko Moškon]] [[Datoteka:Rijedak trenutak Bregović za bubnjevima (Koprivnica, 1979.).jpg|mini|desno|250p|Goran Bregović za bubnjevima (soundcheck).]] '''Zlatko Moskon''' ([[Koprivnica]], 5. listopada 1960.), hrvatski je umjetnički fotograf i kroničar glazbene scene, u javnosti poznat pod nazivom "fotograf duše". Tijekom pedesetogodišnje karijere profilirao se kao jedan od najznačajnijih fotografa rock scene bivše Jugoslavije. == Karijera i rock fotografija == Njegov rad doseže vrhunac 1979. godine u Koprivnici, kada snima kultnu seriju fotografija grupe [[Bijelo dugme]] i [[Vlatko Stefanovski|Vlatka Stefanovskog]]. Iz tog razdoblja potječu neke od najprepoznatljivijih fotografija u povijesti regionalnog rocka, uključujući portret [[Goran Bregović|Gorana Bregovića]] s cigaretom u ustima te [[Željko Bebek|Željka Bebeka]] u crnom odijelu na pozornici. Mnogi glazbeni i fotografski eksperti ove dvije fotografije ocjenjuju kao radove svjetske razine, nazivajući ih najkultnijim vizualima u pedesetogodišnjoj povijesti grupe Bijelo dugme. One su postale neizostavan dio dokumentarne građe o "zlatnom dobu" jugoslavenskog rocka. == Izložbe: „Vizuale“ i „Portreti“ == U poslijeratnom razdoblju, Moskonov rad je u najvećoj mjeri fokusiran na specifične umjetničke forme — '''„vizuale“''' i '''„portrete“'''. Njegov stil u ovoj fazi karakterizira duboka emocionalnost i tehnička preciznost, zbog čega je stekao nadimak „fotograf duše“. Izlagao je u brojnim gradovima, a posebno se ističe impresivna izložba u [[Graz]]u 2002. godine. U suradnji s novinarom i publicistom [[Zijad Žuna|Zijadom Žunom]], u tijeku su pripreme za veliku izložbu u '''[[Hamburg]]u''' ([[Njemačka]]), kojom će se Moskonov opus predstaviti europskoj publici. == Suradnja sa Željkom Bebekom == Povodom 50. obljetnice rada, Moskon je u svom studiju ugostio Željka Bebeka. Tom prigodom, uz posredovanje Zijada Žune, Moskon je Bebeku poklonio u svom studiju uokvirenu kultnu fotografiju u crnom odijelu s nastupa u Koprivnici 1979. godine. Susret je rezultirao i novom serijom obiteljskih portreta pjevača sa suprugom i sinom Zvonimirom. == Publicistika == Moskonov bogat opus čini vizualnu okosnicu bestseller knjige '''''Džuboks vremena''''' autora Zijada Žune. Ova knjiga na 400 stranica donosi priče o 70 najznačajnijih imena rocka, hard-rocka, bluesa i folka, popraćene s oko 400 ekskluzivnih fotografija, uključujući najpoznatije snimke Bijelog dugmeta i Vlatka Stefanovskog. == Galerija == <gallery> Datoteka:<!-- Naziv slike Bregovića -->|Goran Bregović u Koprivnici (1979.), autor Zlatko Moskon. Datoteka:<!-- Naziv slike Bebeka -->|Željko Bebek u crnom odijelu (1979.), autor Zlatko Moskon. Datoteka:<!-- Naziv slike Vlatka -->|Vlatko Stefanovski, garderoba (1979.), autor Zlatko Moskon. </gallery> == Vidi još == * [[Zijad Žuna]] * [[Bijelo dugme]] == Izvori == <references /> [[Kategorija:Hrvatski fotografi]] [[Kategorija:Biografije, Koprivnica]] [[Kategorija:Rođeni 1960.]] == Sportnovinar u Hamburgu: Izvještavanje s Volksparkstadiona == Nakon dolaska u Hamburg, Zijad Žuna se afirmirao kao jedan od ključnih novinara koji su pratili njemačku Bundesligu, posebno fokusiran na '''Hamburger SV (HSV)'''. Noseći prepoznatljivi novinarski prsluk na terenima Volksparkstadiona, Žuna je izravno prenosio atmosferu i uspjehe naših sportaša njemačkoj i balkanskoj publici. * '''Iz prve linije:''' Fotografija prikazuje Žunu u punom radnom zanosu tijekom izvještavanja s jedne od bundesligaških utakmica. Njegov rad u ovom periodu bio je ključan za dokumentiranje uspona legendi poput Sergeja Barbareza i Hasana Salihamidžića. * '''Most između sporta i glazbe:''' Upravo je ovaj profesionalni pristup sportskom novinarstvu postavio temelje za njegov kasniji rad na velikim glazbenim monografijama, zadržavajući princip "snage argumenata" u svakom izvještaju. [[Datoteka:Zijad Zuna HSV Presse.jpg|mini|lijevo|200p|Zijad Žuna kao sportski izvjestitelj na stadionu HSV-a u Hamburgu. Dokumentiranje povijesti Bundeslige iz prve ruke.]] == Sergej Barbarez: Legenda Hamburga i izbornik == U svom sportskom opusu iz hamburškog razdoblja, Zijad Žuna je detaljno pratio karijeru '''Sergeja Barbareza'''. Žuna dokumentira Barbarezov uspon u dresu HSV-a, gdje je postao jedna od najvećih klupskih ikona svih vremena. Njihov profesionalni odnos, temeljen na međusobnom poštovanju, rezultirao je brojnim ekskluzivnim intervjuima koji su prenosili atmosferu iz same jezgre njemačke Bundeslige. * '''Od terena do klupe:''' Žuna u svojim tekstovima bilježi Barbarezov put od vrhunskog strijelca do današnje pozicije izbornika nacionalne reprezentacije Bosne i Hercegovine (2026.), naglašavajući njegov nepokolebljiv karakter. == "Folkeri vječnosti" – Poglavlje: Lepa Brena == Nakon dokumentiranja sportskih velikana, Žuna u svojoj novoj monografiji '''"Folkeri vječnosti"''' (izdanje kraj 2026.) donosi ekskluzivne materijale o najvećoj balkanskoj zvijezdi: * '''Lepa Brena:''' Kroz 50 godina rada, Žuna je zabilježio ključne faze Brenine karijere. U knjizi se nalaze njezini najiskreniji razgovori o slavi, biznisu i statusu vječnog simbola jedne epohe. Ovi intervjui, popraćeni rijetkim fotografijama iz Žunine arhive od 100 tisuća snimaka, čine Brenu središnjom figurom poglavlja o folk glazbi. [[Datoteka:Zijad Zuna i Sergej Barbarez Hamburg.jpg|mini|lijevo|250p|Zijad Žuna s legendom HSV-a i današnjim izbornikom BiH, Sergejem Barbarezom, u Hamburgu.]] === Hamburške godine i svjetski uspjeh === Žuna, koji i sam živi u Hamburgu, bilježi da je Bregović četiri godine radio u prestižnom hamburškom '''Thalia teatru'''. Kao jedini izvođač s prostora Balkana, Bregović je više puta nastupao u kultnom hamburškom '''Stadtparku''' sa svojim "Orkestrom za svadbe i sahrane", gdje se za njegove koncerte redovito tražila "karta više". Žuna ističe da ove fotografije iz 1979. godine zapravo dokumentiraju začetak te vizionarske energije koja će Bregovića kasnije odvesti na najveće svjetske pozornice == Ključni intervjui i svjedočanstva == U svojim tekstovima, Zijad Žuna često donosi duboke analize estradnih kretanja kroz izravne razgovore s akterima. U jednom od upečatljivih intervjua sa [[Zdravko Čolić|Zdravkom Čolićem]], pjevač se osvrnuo na fenomen svjetskog uspjeha [[Goran Bregović|Gorana Bregovića]] i specifičnost bosanskog mentaliteta: * '''O uspjehu''': Čolić ističe da je Bregović imao hrabrosti prezentirati balkanski melos na svjetskoj razini, dok je bosansku scenu često kočila "inertnost" i zadovoljstvo malim krugom prijatelja ("raja i priča"). * '''O Sarajevu''': Čolić u razgovoru sa Žunom potvrđuje svoju duboku duhovnu vezu s rodnim gradom: ''"Sarajevo je moj grad... tu priča počinje i završava se."'' * '''O utjecaju''': Pjevač priznaje da je suradnja s Bregovićem i [[Dino Merlin|Dinom Merlinom]] značajno utjecala na tok njegove karijere, posebno u okretanju prema autentičnom etno-izrazu koji je postao hit i u europskim zemljama. Ovi zapisi, objavljivani u revijama poput sarajevskog '''''Expressa''''', danas predstavljaju ključnu dokumentarnu građu u Žuninim publikacijama == Ekskluzivni intervju s Mladenom Vojičićem Tifom: Istina o slavi i skromnosti == U svom dugogodišnjem novinarskom radu, '''Zijad Žuna''' zabilježio je jedan od najotvorenijih intervjua s legendarnim pjevačem '''Mladenom Vojičićem Tifom'''. Ovaj razgovor ostaje zabilježen kao autentično svjedočanstvo o Tifi kao najiskrenijem simbolu sarajevske rock škole i "najpopularnijem Sarajliji". Iako je Tifa u razgovoru otvoreno priznao da privatno '''nikada nije bio fan Bijelog dugmeta''' niti je kupovao njihove ploče, istaknuo je duboko poštovanje prema radu u, kako kaže, "najboljem bendu svih vremena na Balkanu". Taj period obilježio je povijesni rekord – album s Tifinim vokalom prodan je u nevjerojatnih '''380.000 primjeraka''', što je ostao nedosegnut vrhunac u povijesti grupe. === Ključni naglasci iz razgovora: === * '''Skromnost i životna filozofija:''' Unatoč statusu megazvijezde, Tifa je pokazao nevjerojatnu ljudsku skromnost izjavom: ''"Kad prestanem s muzikom, čistit ću ulice i parkove, useljavati ljude i uveseljavati ih pričom da budu sretni. Bitno je biti pošten."'' * '''Ljubav prema Sarajevu i FK Željezničar:''' Posebno je istaknuo ponos zbog snimanja '''himne FK Željezničar''', koju smatra darom svim ljudima, naglašavajući da je to pjesma kojom se svatko treba ponositi bez obzira na nacionalni predznak. * '''Odlazak iz benda i potraga za istinom:''' Tifa je bez zadrške govorio o svom samovoljnom odlasku iz Bijelog dugmeta, demantirajući glasine o izbacivanju i stavljajući osobni integritet i slobodu ispred financijske koristi. * '''Glazba kao plemenita misija:''' Opisao je svoj status kao pošten rad bez pripadnosti strankama, ističući da se na bini "troši" kako bi usrećio fanove svih generacija, jer za njega glazba nema granica. [[Datoteka:Zijad Zuna i Mladen Vojicic Tifa intervju.jpg|mini|desno|250p|Zijad Žuna u razgovoru s Tifom o povijesnom rekordu prodaje albuma (380.000 primjeraka).]] <ref>''Izvor: Arhiv Zijada Žune, intervju s Mladenom Vojičićem Tifom, objavljeno u monografiji "Džuboks vremena".''</ref> == Ekskluzivni intervju (travanj 2026.): Alen Islamović o pola stoljeća rocka == U opsežnom razgovoru vođenom u travnju 2026. godine, povodom jubileja 50 godina grupe '''Bijelo dugme''', Alen Islamović je novinaru i publicisti Zijadu Žuni otkrio dosad manje poznate detalje o ključnim trenucima svoje karijere. === Najekskluzivnije izjave iz razgovora: === * '''O "Londonskom neuspjehu" i povratku:''' Alen je bio iznimno iskren o neuspjehu u Londonu s Divljim jagodama: ''"Treba biti iskren i reći da je moj engleski zvučao ruski... taj školski jezik nije odgovarao agresivnim rifovima grupe. Shvatio sam da to nema smisla i odlučio se vratiti među svoje iskrene fanove."'' * '''Transfer karijere:''' Svoj prijelaz u Dugme usporedio je s najvećim sportskim transferima: ''"Poredim to kao kad dobar nogometaš prijeđe iz Želje u Real ili Barcelonu. To je bio jedini estradni transfer o kojem se pisalo mjesecima."'' * '''O rekordnoj prodaji:''' Naglasio je da je album "Pljuni i zapjevaj" planuo u '''milijun primjeraka''' u samo šest mjeseci, što je rezultat koji se danas čini nezamislivim. * '''O preživljavanju na sceni:''' ''"Shvatio sam da u ovom poslu ako ti prvi nešto ne uradiš, pojest će te za doručak, iskoristiti i baciti u kafanu da zabavljam pijanice, a ja to nisam htio."'' * '''O odnosu s kolegama danas:''' Islamović ističe da danas suradnja s Bregovićem i Tifom počiva na zrelosti: ''"Zreli smo ljudi, ne trebaju nam napetosti i nervoza. Da ih ima, ja bih prvi napustio ovu priču."'' Ovaj razgovor svjedoči o umjetniku koji u 2026. godini s istim žarom, ali s mnogo više mudrosti i discipline, čuva naslijeđe najmoćnijeg rock benda Balkana. === Pogled u budućnost: Između simfonije i plantaža lješnjaka (2026.) === U završnom dijelu razgovora sa Žunom, Alen Islamović iznosi realističan i miran pogled na završetak jedne velike ere. Svjestan da proslava 50 godina grupe '''Bijelo dugme''' polako prolazi, on ističe kako "ništa nije vječno" i da godine prirodno nameću kraj velikim turnejama. * '''Samostalni put i simfonijski orkestri:''' Alen je već formirao vlastiti bend s kojim nastupa po gradovima regije, a poseban umjetnički izazov pronalazi u projektima sa '''simfonijskim orkestrima''' (poput koncerta u Kragujevcu), čime svoje hitove donosi u novom, klasičnom ruhu. * '''Mir na Uni:''' Daleko od svjetala pozornice, Islamović danas uživa u radu na svojim '''plantažama lješnjaka''' u rodnom Bihaću. Ističe da mu slapovi Une i njezina ljepota pružaju duševni mir koji mu je potreban nakon desetljeća provedenih na putu. Ova svjedočanstva prikazuju Islamovića kao čovjeka koji je uspio pomiriti status rock idola s dostojanstvenim i ispunjenim privatnim životom. == Goran Bregović: Planetarni kult magične bajke == Novinar i publicist '''Zijad Žuna''' prati rad grupe '''Bijelo dugme''' od samih početaka, a njegov odnos s '''Goranom Bregovićem''' traje punih pet desetljeća. Od prvih susreta u Jajcu, preko dopisništva "Oslobođenja" i Radio Jajca, pa sve do svjetskih pozornica u Hamburgu, Žuna je dokumentirao transformaciju regionalne zvijezde u planetarni kult. === Ključni trenuci i svjedočanstva: === * '''Muzički "bosanski lonac":''' U ranim razgovorima, Žuna je Bregovićevu glazbu opisao kao "bosanski lonac" — jedinstvenu mješavinu bluesa, folka i rocka koja je podigla tadašnju državu na noge. Bregović je potvrdio tu viziju, ističući želju da stvori nešto s "dušom Sarajeva i Balkana". * '''Proročanstvo iz Jajca:''' Tijekom jednog susreta prije rata, Žuna je prorekao Bregoviću svjetsku slavu, na što je Brega zagonetno odgovorio: ''"Ja postanem svjetska zvijezda, a ti doživiš susrete s najvećima na planeti? Sve je moguće!"'' To se kasnije i ostvarilo kroz Žuninu hit knjigu '''"Zvijezde na kapiji"'''. * '''Hamburški trijumf u Stadtparku:''' Bregović je jedini glazbenik s Balkana koji je više puta nastupao u kultnom '''Stadtparku u Hamburgu''', mjestu rezerviranom za najveća planetarna imena. Žuna bilježi anegdotu o čaši viskija na pozornici, kojom je Brega nazdravljao publici, kršeći stroga pravila dvorane uz šarm koji posjeduju samo najveći. * '''Iskrenost o kreativnom procesu:''' Bregović je otvoreno govorio o snimanju albuma u Londonu 1975. kod Georgea Martina (producenta Beatlesa), priznajući bespoštedan rad "dan i noć" kako bi se postigao vrhunski rezultat. * '''Bosanac u srcu:''' Unatoč svjetskoj slavi, Bregović je u razgovoru sa Žunom istaknuo da su Bosanci dobri ljudi koji vole život, humor i obitelj, prepoznavši i sebe u stihovima legendarne pjesme ''"Tako ti je mala moja kad ljubi Bosanac"''. === Susret u Stadtparku: "Vrh vrhova" bez cipela i hlača === Posebno upečatljiv trenutak u njihovom polustoljetnom poznanstvu dogodio se u Hamburgu, u ''backstageu'' kultnog '''Stadtparka'''. Zijad Žuna bilježi anegdotu koja najbolje oslikava Bregovićevu karizmu i nekonvencionalnost: * '''Ljudskost ispred protokola:''' Prilikom ulaska u garderobu, Žuna je zatekao Bregovića potpuno opuštenog, bez cipela i hlača. Na Žuninu opasku da se odjene, Brega je uz osmijeh odgovorio: ''"Vi ste mi važniji i od hlača i cipela!"'', pokazujući time da su mu stari prijatelji i iskreni razgovori bitniji od bilo kakvog scenskog sjaja. * '''Na vrhu svijeta:''' Prisjećajući se početaka od prije 50 godina, Bregović je tijekom tog susreta u Hamburgu zagrlio Žunu i kratko zaključio: ''"Na vrhu smo – nema dalje!"''. Ovaj susret u srcu Njemačke bio je kruna njihove zajedničke priče – od malog dopisništva u Jajcu do vrha svjetske glazbene scene, potvrđujući da je Bregović, unatoč globalnom uspjehu, ostao "naš i svjetski" u najiskrenijem smislu te riječi. [[Datoteka:Zijad Zuna i Goran Bregovic susret.jpg|mini|desno|250p|Zijad Žuna i Goran Bregović: Susret dvojice prijatelja i kroničara jedne epohe koja je prerasla u planetarnu bajku.]] <ref>''Izvor: Arhiv Zijada Žune, tekst "Planetarni kult magične bajke", objavljeno u monografiji "Zvijezde na kapiji".''</ref> == Aki Rahimovski i grupa TOR: Jajačka pretpremijera legende (1975.) == U bogatoj novinarskoj arhivi '''Zijada Žune''' posebno mjesto zauzima svjedočanstvo o boravku '''Akija Rahimovskog''' u Jajcu 1975. godine. Prije nego što je postao neosporna ikona grupe ''Parni valjak'', Aki je s grupom '''TOR''' mjesecima nastupao u hotelu Jajce, na obalama Plivskog jezera. Žuna, koji je tada započinjao svoju karijeru u "Oslobođenju", bio je izravni svjedok rađanja jedne od najvećih glazbenih zvijezda Balkana. === Ključni trenuci iz "jajačkog razdoblja": === * '''Sila prirode za klavijaturama:''' Žuna opisuje mladog Akija kao harizmatičnog glazbenika s nevjerojatnom energijom koji je u noćnom baru hotela svirao svjetske hitove. Aki mu je tada, uz prepoznatljiv osmijeh, govorio: ''"Zike, sjedi ovdje, slušaj i gledaj. Hoćeš da vidiš kako se to radi?"'' * '''Proročanstvo o Pulskoj areni:''' Tijekom jednog razgovora uz Plivsko jezero, Žuna je Akiju prorekao nastup u Pulskoj areni. Aki je tada, uz nevjericu, odgovorio: ''"Ma daj, Zike, to je nemoguća misija. Kao da si mi rekao da putujem na Mjesec."'' Godinama kasnije, Arena je postala njegov "tron" koji je osvajao s eruptivnim oduševljenjem publike. * '''Sudbinski poziv iz Zagreba:''' Upravo u Jajcu, u dopisništvu gdje je Žuna radio, Aki je primio poziv koji mu je promijenio život: ''"Zike, zvali su me iz Zagreba. Može biti nešto veliko."'' Godinama kasnije, Aki se javio Žuni s riječima: ''"Zike, bio si u pravu."'' === Naslijeđe: "Niko ne može zamijeniti Akija" === Žuna kroz svoja sjećanja naglašava da Aki nije bio samo pjevač, već instrument sam po sebi. Njegova neuhvatljiva karizma i glas koji je dolazio iz srca ostali su neponovljivi. Kako je istaknuo osnivač benda Husein Hasanefendić - Hus: ''"Niko ne može zamijeniti Akija!"''. Za Zijada Žunu, Aki Rahimovski ostaje simbol jedne generacije, čiji je glas bio lijek, a energija vječna magija koja je započela upravo pod zidinama kraljevskog grada Jajca. <ref>''Izvor: Arhiv Zijada Žune, tekst "Aki u Jajcu - Noć kada je sve počelo", objavljeno u monografiji "Džuboks vremena".''</ref> === Večer kad je Aki postao dio obitelji Žuna (Jajce, 1975.) === Jedan od najemotivnijih zapisa iz knjige ''"Džuboks vremena"'' odnosi se na privatni susret u domu obitelji Žuna u Jajcu. Umoran od hotelske hrane, mladi '''Aki Rahimovski''' postao je gost u kući Zijadovih roditelja, gdje se kroz pjesmu i domaće specijalitete stvorila neraskidiva ljudska veza. * '''Makedonska pjesma i očeva rakija:''' Na nagovor Zijadova oca, koji je često poslovao na jugu, Aki je te večeri zapjevao makedonske pjesme. Njegov glas ispunio je dom emocijom koja je, prema Žuninim riječima, natjerala suze na oči i ispunila srce njegove majke ponosom. * '''Sudbinska simbolika:''' Ta večer ostala je urezana u sjećanje i zbog bolne koincidencije. Zijadov otac je te noći otišao na službeni put s kojeg se pet godina kasnije (1980.) nije vratio, poginuvši upravo na putu prema Makedoniji. Do kraja života otac je pratio Akijev uspon, ponosno pitajući: ''"A šta je s njim, sine?"''. * '''Povezanost kroz desetljeća:''' Prijateljstvo započeto uz sarmu i baklave u Jajcu nastavilo se kroz telefonske razgovore tijekom cijele Akijeve karijere. Žuna bilježi da su često razgovarali o glazbi, ali i o tom specifičnom trenutku u kuhinji koji je obojicu trajno obilježio. * '''Nasljeđe kroz Kikija:''' Žuna s posebnim poštovanjem spominje i Akijeva sina, '''Kikija Rahimovskog''', prepoznajući u njemu očevu karizmu i vokalni kalibar svjetske razine, čime se krug obitelji i glazbe zatvara u vječnost. [[Datoteka:Aki Rahimovski Parni Valjak portret.jpg|mini|desno|250p|Aki Rahimovski: Umjetnik koji je u Jajcu ostavio dio duše, a iz njega ponio sudbinski put prema zvijezdama.]] <ref>''Izvor: Zijad Žuna, "Džuboks vremena", poglavlje: Večer kad je Aki postao dio naše kuće.''</ref> === Ratni gubitak arhive i novi početak === Za Zijada Žunu prekretnica u životu i karijeri nastupa u srijedu, '''27. svibnja 1992. godine u 15 sati''', kada je započeo opći napad na Jajce. Tijekom ratnih zbivanja koja su uslijedila, pretrpio je nenadoknadiv profesionalni gubitak – u spaljivanju dopisništva "Oslobođenja" i obiteljskog doma nepovratno je nestala njegova višedesetljetna arhiva s tisućama fotografija, dokumenata i nagrada. Unatoč gubitku, Žuna je uspio spasiti najuži krug najdragocjenijih materijala: * '''Sačuvana jezgra''': U ručnoj torbi iz grada je iznio svoje diktafone s originalnim kazetama intervjua, novinarske legitimacije i manji dio fotografija. Ovi zapisi postali su temelj za njegov kasniji rad u emigraciji i rekonstrukciju glazbene povijesti Balkana. * '''Autobiografski zapis''': Svoju osobnu tragediju i sudbinu rodnoga grada dokumentirao je u autobiografskoj knjizi pod naslovom '''"Umiranje grobova"'''. * '''Obitelj kao najveća pobjeda''': Ističe da je, unatoč gubitku cjelokupne imovine i arhiva, njegov najveći uspjeh bio spašavanje života supruge, kćeri i sina, s kojima 1992. godine odlazi u Hamburg. Ovaj traumatičan događaj daje poseban značaj njegovim kasnijim monografijama poput "Džuboksa vremena", jer su mnoga svjedočanstva u njima spašena upravo na tim diktafonskim trakama koje su preživjele pad grada. == Književni rad i kritike == Zijad Žuna u svom radu istražuje vezu između lokalne tradicije i svjetske popularne kulture. Njegova djela, poput zbirke ''Zvijezde na kapiji'', naišla su na značajan odjek kod kritike. Muzički stručnjak i profesor iz Jajca, '''Zoran Ljubičić''', u svojoj recenziji pod naslovom ''Glazbeni stelarij Zijada Žune'', opisuje Žunin pristup kao spoj "iskusnoga novinarskog vuka i bosanskočaršijskog šmekera". Ljubičić ističe kako Žuna uspijeva premostiti distancu između jajačkih kapija i svjetskih glazbenih ikona poput [[B.B. King|B.B. Kinga]] i [[Robert Plant|Roberta Planta]], pretvarajući snove provincijske mladosti u "ostvaren san" na samoj kapiji grada.<ref>{{Citiranje weba |url=https://jajce-online.com |title=Zoran Ljubičić: Čuvar zvijezda u vremenu |work=Jajce Online |accessdate=2024-05-22}}</ref> U svojoj drugoj recenziji pod naslovom ''Čuvar zvijezda u vremenu'', posvećenoj knjizi ''Džuboks vremena'', Ljubičić naglašava Žuninu ulogu kao istaknutog kroničara glazbenih zbivanja na Balkanu i u svijetu kroz više od pet desetljeća. Autor ističe da je Žuna, unatoč teškim zdravstvenim iskušenjima i operacijama srca, ustrajao u svojoj misiji, koristeći pisanje kao svojevrsnu terapiju. Ljubičić Žuninu trilogiju (''Zvijezde na kapiji'', ''Džuboks vremena'' i ''Folkeri vječnosti'') opisuje kao "živi spomenik glazbenoj umjetnosti" i "modernistički bosanski ćilim" sazdan od autentičnih emocija i povijesnih susreta s najvećim regionalnim zvijezdama.<ref>{{Citiranje weba |url=https://jajce-online.com |title=Zoran Ljubičić: Čuvar zvijezda u vremenu |work=Jajce Online |accessdate=2024-05-22}}</ref * Žuna, Zijad. ''Umiranje grobova - rodjenje i smrt neke Jugoslavije''. Grafika Soča, Nova Gorica, 1993. * Žuna, Zijad. ''Zvijezde na kapiji''. Štamparija Fojnica, Fojnica, 2020. ISBN 978-9958-17-169-7. == Reference == <references /> <references /> 2ijajtc0msi9mwljbz7ew65bfer7sq4 7427578 7427577 2026-04-10T12:17:17Z Zijad Zuna Hamburg 356052 unos datoteke iz knjige ,,zvijezde na kapiji,, 7427578 wikitext text/x-wiki Zijad Zuna,novinar i publicist = Zijad Zuna | opis_slike = Zijad Zuna, novinar i publicist | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1951|6|25}} | mjesto_rođenja = [[Jajce]], [[SFR Jugoslavija]] | zanimanje = novinar, urednik, autor | period = 1975. – danas | medijska_kuća = [[Oslobođenje (novine)|Oslobođenje]]<nowiki>, Radio Jajce | poznat_po = Zvijezde na kapiji, Džuboks vremena }} </nowiki>'''Zijad Zuna''' (Jajce, 25. lipnja 1951.) bosanskohercegovački je i njemački novinar, urednik i publicist s karijerom dugom pet desetljeća. Poznat je kao kroničar glazbene scene i autor značajnih monografija o svjetskim i regionalnim glazbenim zvijezdama. == Biografija == === Počeci i rad u Jugoslaviji === Profesionalnu novinarsku karijeru započeo je u siječnju 1975. godine u dnevnom listu ''[[Oslobođenje (novine)|Oslobođenje]]'' (Dopisništvo Jajce).<ref>Digitalni arhiv infobiro.ba, Pretraga: Zijad Zuna, Oslobođenje Sarajevo.</ref> U razdoblju od 1984. do 1987. godine obnašao je dužnost direktora te glavnog i odgovornog urednika Radio Jajca. Od 1987. do kraja 1991. godine ponovno radi u redakciji ''Oslobođenja''. === Karijera u Njemačkoj === Nakon 1992. godine odlazi u Novu Goricu (Slovenija), gdje 1993. objavljuje knjigu o raspadu Jugoslavije pod naslovom ''Umiranje grobova''. Godine 1995. seli se u [[Hamburg]], gdje kao samostalni novinar intervjuira preko 100 svjetskih glazbenika, uključujući imena kao što su [[B.B. King]], [[Gary Moore]] i Albert Lee."Tokom dugogodišnjeg rada u Hamburgu, ostvario je blisku saradnju sa legendarnim gitaristom Albertom Leejem, sa kojim je uradio brojne intervjue i ekskluzivne serije fotografija, od kojih su mnoge objavljene u listu 'Express' Sarajevo i monografiji 'Zvijezde na kapiji'." Njegov rad u Hamburgu rezultirao je arhivom od 100.000 fotografija. === Današnji rad === Danas redovito piše za portal ''Jajce Online'' i završava opsežne monografije o balkanskoj glazbenoj sceni.== Djela ==* Žuna, Zijad. ''Džuboks vremena''. Book Media, Sarajevo (u pripremi, štamparija Fojnica). Monografija o 70 najznačajnijih imena balkanske i svjetske muzičke scene."Trenutno završava rad na kapitalnoj monografiji 'Džuboks vremena' u izdanju Book Media Sarajevo, koja kroz arhivske tekstove i fotografije obrađuje 70 najkultnijih imena rock, hard-rock i blues scene.""Njegov najznačajniji noviji projekt je monografija 'Džuboks vremena' (izdavač Book Media, Sarajevo), plod trogodišnjeg istraživačkog rada. Knjiga na 400 stranica donosi arhivu od 400 autorskih fotografija i tekstova o 70 najkultnijih imena rock i pop scene bivše Jugoslavije, uključujući Indexe, Bijelo Dugme, YU Grupu i Atomsko Sklonište."„Njegov životni projekt je kapitalna monografija 'Džuboks vremena', na kojoj je radio od početka svoje profesionalne novinarske karijere 1975. godine pa sve do danas. Iako je tokom 50 godina rada dokumentovao 97 kultnih imena, za ovu monografiju je odabrao 70 najznačajnijih imena rock, blues, hard-rock i folk scene sa prostora bivše Jugoslavije. Knjiga donosi ekskluzivne intervjue i priče o 50 godina grupe 'Bijelo Dugme' i Goranu Bregoviću, kao i o 55 godina 'YU-grupe' i njihovom svjetskom pečatu sa Jamajke. Projekat je dobio isključivo pozitivne reakcije od samih aktera i smatra se jednim od najvažnijih dokumentarnih zapisa muzičke istorije Balkana.“ == Najteži novinarski zadatak: „Dvije tragedije u jednom danu“ == U bogatoj pedesetogodišnjoj karijeri Zijada Žune, poseban značaj ima tekst objavljen povodom 60. godišnjice lista '''"Oslobođenje"''' Sarajevo pod naslovom '''"Dvije tragedije u jednom danu"'''. Taj tekst opisuje događaj iz prosinca 1980. godine koji predstavlja vrhunac njegove profesionalne etike i ustrajnosti. Kao mladi reporter, Žuna je izvještavao o teškoj željezničkoj nesreći kod Bihaća. Dok je prikupljao podatke o stradalima, saznao je da je istoga dana njegov otac poginuo u prometnoj nesreći na putu prema Beogradu. Unatoč dubokoj osobnoj boli, Žuna je završio svoju reportažu. Simbolika ovog događaja ostala je zabilježena u povijesti bh. novinarstva jer su se sutradan u istom broju "Oslobođenja" našli njegov profesionalni izvještaj o nesreći i osmrtnica njegovom ocu. Ovaj događaj Žuna opisuje kao trenutak u kojem se novinarska dužnost stopila s osobnom tragedijom, što je postalo temelj njegovog kasnijeg integriteta u svijetu medija. == Radio Jajce: Zlatno doba i medijski rekordi (1984. – 1987.) == U razdoblju od 1984. do 1987. godine, Zijad Žuna obnašao je dužnost direktora te glavnog i odgovornog urednika '''Radio Jajca'''. Njegov mandat obilježen je značajnim programskim, financijskim i kadrovskim jačanjem postaje, koja je u to vrijeme postala relevantan čimbenik na jugoslavenskoj medijskoj sceni. Radio Jajce bio je nezaobilazna postaja za najveće glazbene zvijezde Balkana. Žuna bilježi nekoliko povijesnih kurioziteta: * '''Rekord Halida Bešlića:''' Prilikom gostovanja Halida Bešlića i skladatelja Nazifa Gljive, predstavljen je hit "Neću, neću dijamante". Za nedjeljnu emisiju "Želje slušalaca" pristiglo je rekordnih '''3.000 zahtjeva''', što je Bešlić proglasio svojim tadašnjim jugoslavenskim rekordom na jednoj radijskoj postaji. Zbog ogromnog broja, želje su se emitirale punih mjesec dana. * '''Gostovanja zvijezda:''' Usporedbe radi, Lepa Brena je za hit "Sitnije, Cile, sitnije" imala 2.000 želja, što dodatno oslikava popularnost radija. Gosti postaje bili su i '''Goran Bregović''' te brojne druge zvijezde predratnog razdoblja. Ovo razdoblje Žuna definira kao ključno za jačanje informativne i zabavne strukture medija u svom rodnom gradu prije ratnih razaranja. === „Suze kao bosanski potok“ i fenomen Halida Bešlića === Posebno poglavlje u Žuninoj karijeri predstavlja dugogodišnje prijateljstvo i profesionalna saradnja s '''Halidom Bešlićem'''. Fotografija iz Hamburga (1977.) bilježi jedan od najemotivnijih trenutaka u istoriji balkanske estrade, kada je Bešlić tokom intervjua, savladan emocijama, zaplakao pred Žuninim mikrofonom. Žuna ovaj trenutak opisuje u priči „Suze kao bosanski potok“, ističući da u istoriji regije nikada nije zabilježena takva vrsta kolektivne žalosti i empatije kakvu je publika osjećala prema Bešliću. Taj susret u Hamburgu nije bio samo novinarski zadatak, već dokument o autentičnoj ljudskoj boli i duši pjevača koji je postao simbol čitave jedne epohe. Žuna bilježi da je upravo ta Halidova neposrednost i iskrenost bila ključna za njegov status „narodne ikone“, čija je svaka suza odjekivala u srcima miliona slušalaca širom bivše Jugoslavije == Bijelo dugme: Ekskluzivna arhiva (1979.) == U suradnji s fotografom Zlatkom Moškonom, Zijad Žuna u knjizi "Džuboks vremena" predstavlja do sada neobjavljene snimke grupe '''Bijelo dugme''' iz 1979. godine. === Željko Bebek: „Brutalno sam istjeran iz Bijelog dugmeta“ === Kroz seriju ekskluzivnih razgovora za projekt "Džuboks vremena", prvi pjevač grupe Bijelo dugme, '''Željko Bebek''', povjerio je Zijadu Žuni istinu o svom odlasku iz benda koja baca novo svjetlo na povijest jugoslavenskog rocka. Bebek u knjizi iznosi argumentiranu tvrdnju: ''„Brutalno sam istjeran iz Bijelog dugmeta“''. Žuna dokumentira kako je ovaj razlaz, koji se dogodio na vrhuncu popularnosti benda, ostavio trajan trag na glazbenoj sceni, demantirajući službene verzije o sporazumnom odlasku. Fotografija iz Koprivnice, nastala u sportskom centru 1979. godine, bilježi Bebeka upravo u tom ključnom razdoblju prije velikih promjena u postavi == Goran Bregović: Od Koprivnice do svjetskih pozornica == U monografiji "Džuboks vremena", Zijad Žuna donosi ekskluzivan uvid u karijeru '''Gorana Bregovića''', dokumentirajući njegov put od vođe Bijelog dugmeta do svjetski priznatog skladatelja. === Arhiva iz Koprivnice (1979.) === Poseban značaj imaju fotografije Zlatka Moškona nastale 1979. godine u sportskom centru u Koprivnici, koje bilježe Bregovića u trenucima kreativne pripreme i tehničke kontrole zvuka. == Galerija fotografija (Zlatko Moškon, 1979.) == [[Datoteka:Goran Bregović tijekom tonske probe s cigaretom (Koprivnica, 1979.).jpg|mini|lijevo|250p|Goran Bregović tijekom tonske probe s cigaretom (1979.).]] [[Datoteka:Željko Bebek ( Bijelo dugme) u Koprivnici 1979..jpg|mini|desno|250p|Željko Bebek u Koprivnici 1979. godine. Foto: Zlatko Moškon]] [[Datoteka:Rijedak trenutak Bregović za bubnjevima (Koprivnica, 1979.).jpg|mini|desno|250p|Goran Bregović za bubnjevima (soundcheck).]] '''Zlatko Moskon''' ([[Koprivnica]], 5. listopada 1960.), hrvatski je umjetnički fotograf i kroničar glazbene scene, u javnosti poznat pod nazivom "fotograf duše". Tijekom pedesetogodišnje karijere profilirao se kao jedan od najznačajnijih fotografa rock scene bivše Jugoslavije. == Karijera i rock fotografija == Njegov rad doseže vrhunac 1979. godine u Koprivnici, kada snima kultnu seriju fotografija grupe [[Bijelo dugme]] i [[Vlatko Stefanovski|Vlatka Stefanovskog]]. Iz tog razdoblja potječu neke od najprepoznatljivijih fotografija u povijesti regionalnog rocka, uključujući portret [[Goran Bregović|Gorana Bregovića]] s cigaretom u ustima te [[Željko Bebek|Željka Bebeka]] u crnom odijelu na pozornici. Mnogi glazbeni i fotografski eksperti ove dvije fotografije ocjenjuju kao radove svjetske razine, nazivajući ih najkultnijim vizualima u pedesetogodišnjoj povijesti grupe Bijelo dugme. One su postale neizostavan dio dokumentarne građe o "zlatnom dobu" jugoslavenskog rocka. == Izložbe: „Vizuale“ i „Portreti“ == U poslijeratnom razdoblju, Moskonov rad je u najvećoj mjeri fokusiran na specifične umjetničke forme — '''„vizuale“''' i '''„portrete“'''. Njegov stil u ovoj fazi karakterizira duboka emocionalnost i tehnička preciznost, zbog čega je stekao nadimak „fotograf duše“. Izlagao je u brojnim gradovima, a posebno se ističe impresivna izložba u [[Graz]]u 2002. godine. U suradnji s novinarom i publicistom [[Zijad Žuna|Zijadom Žunom]], u tijeku su pripreme za veliku izložbu u '''[[Hamburg]]u''' ([[Njemačka]]), kojom će se Moskonov opus predstaviti europskoj publici. == Suradnja sa Željkom Bebekom == Povodom 50. obljetnice rada, Moskon je u svom studiju ugostio Željka Bebeka. Tom prigodom, uz posredovanje Zijada Žune, Moskon je Bebeku poklonio u svom studiju uokvirenu kultnu fotografiju u crnom odijelu s nastupa u Koprivnici 1979. godine. Susret je rezultirao i novom serijom obiteljskih portreta pjevača sa suprugom i sinom Zvonimirom. == Publicistika == Moskonov bogat opus čini vizualnu okosnicu bestseller knjige '''''Džuboks vremena''''' autora Zijada Žune. Ova knjiga na 400 stranica donosi priče o 70 najznačajnijih imena rocka, hard-rocka, bluesa i folka, popraćene s oko 400 ekskluzivnih fotografija, uključujući najpoznatije snimke Bijelog dugmeta i Vlatka Stefanovskog. == Galerija == <gallery> Datoteka:<!-- Naziv slike Bregovića -->|Goran Bregović u Koprivnici (1979.), autor Zlatko Moskon. Datoteka:<!-- Naziv slike Bebeka -->|Željko Bebek u crnom odijelu (1979.), autor Zlatko Moskon. Datoteka:<!-- Naziv slike Vlatka -->|Vlatko Stefanovski, garderoba (1979.), autor Zlatko Moskon. </gallery> == Vidi još == * [[Zijad Žuna]] * [[Bijelo dugme]] == Izvori == <references /> [[Kategorija:Hrvatski fotografi]] [[Kategorija:Biografije, Koprivnica]] [[Kategorija:Rođeni 1960.]] == Sportnovinar u Hamburgu: Izvještavanje s Volksparkstadiona == Nakon dolaska u Hamburg, Zijad Žuna se afirmirao kao jedan od ključnih novinara koji su pratili njemačku Bundesligu, posebno fokusiran na '''Hamburger SV (HSV)'''. Noseći prepoznatljivi novinarski prsluk na terenima Volksparkstadiona, Žuna je izravno prenosio atmosferu i uspjehe naših sportaša njemačkoj i balkanskoj publici. * '''Iz prve linije:''' Fotografija prikazuje Žunu u punom radnom zanosu tijekom izvještavanja s jedne od bundesligaških utakmica. Njegov rad u ovom periodu bio je ključan za dokumentiranje uspona legendi poput Sergeja Barbareza i Hasana Salihamidžića. * '''Most između sporta i glazbe:''' Upravo je ovaj profesionalni pristup sportskom novinarstvu postavio temelje za njegov kasniji rad na velikim glazbenim monografijama, zadržavajući princip "snage argumenata" u svakom izvještaju. [[Datoteka:Zijad Zuna HSV Presse.jpg|mini|lijevo|200p|Zijad Žuna kao sportski izvjestitelj na stadionu HSV-a u Hamburgu. Dokumentiranje povijesti Bundeslige iz prve ruke.]] == Sergej Barbarez: Legenda Hamburga i izbornik == U svom sportskom opusu iz hamburškog razdoblja, Zijad Žuna je detaljno pratio karijeru '''Sergeja Barbareza'''. Žuna dokumentira Barbarezov uspon u dresu HSV-a, gdje je postao jedna od najvećih klupskih ikona svih vremena. Njihov profesionalni odnos, temeljen na međusobnom poštovanju, rezultirao je brojnim ekskluzivnim intervjuima koji su prenosili atmosferu iz same jezgre njemačke Bundeslige. * '''Od terena do klupe:''' Žuna u svojim tekstovima bilježi Barbarezov put od vrhunskog strijelca do današnje pozicije izbornika nacionalne reprezentacije Bosne i Hercegovine (2026.), naglašavajući njegov nepokolebljiv karakter. == "Folkeri vječnosti" – Poglavlje: Lepa Brena == Nakon dokumentiranja sportskih velikana, Žuna u svojoj novoj monografiji '''"Folkeri vječnosti"''' (izdanje kraj 2026.) donosi ekskluzivne materijale o najvećoj balkanskoj zvijezdi: * '''Lepa Brena:''' Kroz 50 godina rada, Žuna je zabilježio ključne faze Brenine karijere. U knjizi se nalaze njezini najiskreniji razgovori o slavi, biznisu i statusu vječnog simbola jedne epohe. Ovi intervjui, popraćeni rijetkim fotografijama iz Žunine arhive od 100 tisuća snimaka, čine Brenu središnjom figurom poglavlja o folk glazbi. [[Datoteka:Zijad Zuna i Sergej Barbarez Hamburg.jpg|mini|lijevo|250p|Zijad Žuna s legendom HSV-a i današnjim izbornikom BiH, Sergejem Barbarezom, u Hamburgu.]] === Hamburške godine i svjetski uspjeh === Žuna, koji i sam živi u Hamburgu, bilježi da je Bregović četiri godine radio u prestižnom hamburškom '''Thalia teatru'''. Kao jedini izvođač s prostora Balkana, Bregović je više puta nastupao u kultnom hamburškom '''Stadtparku''' sa svojim "Orkestrom za svadbe i sahrane", gdje se za njegove koncerte redovito tražila "karta više". Žuna ističe da ove fotografije iz 1979. godine zapravo dokumentiraju začetak te vizionarske energije koja će Bregovića kasnije odvesti na najveće svjetske pozornice == Ključni intervjui i svjedočanstva == U svojim tekstovima, Zijad Žuna često donosi duboke analize estradnih kretanja kroz izravne razgovore s akterima. U jednom od upečatljivih intervjua sa [[Zdravko Čolić|Zdravkom Čolićem]], pjevač se osvrnuo na fenomen svjetskog uspjeha [[Goran Bregović|Gorana Bregovića]] i specifičnost bosanskog mentaliteta: * '''O uspjehu''': Čolić ističe da je Bregović imao hrabrosti prezentirati balkanski melos na svjetskoj razini, dok je bosansku scenu često kočila "inertnost" i zadovoljstvo malim krugom prijatelja ("raja i priča"). * '''O Sarajevu''': Čolić u razgovoru sa Žunom potvrđuje svoju duboku duhovnu vezu s rodnim gradom: ''"Sarajevo je moj grad... tu priča počinje i završava se."'' * '''O utjecaju''': Pjevač priznaje da je suradnja s Bregovićem i [[Dino Merlin|Dinom Merlinom]] značajno utjecala na tok njegove karijere, posebno u okretanju prema autentičnom etno-izrazu koji je postao hit i u europskim zemljama. Ovi zapisi, objavljivani u revijama poput sarajevskog '''''Expressa''''', danas predstavljaju ključnu dokumentarnu građu u Žuninim publikacijama == Ekskluzivni intervju s Mladenom Vojičićem Tifom: Istina o slavi i skromnosti == U svom dugogodišnjem novinarskom radu, '''Zijad Žuna''' zabilježio je jedan od najotvorenijih intervjua s legendarnim pjevačem '''Mladenom Vojičićem Tifom'''. Ovaj razgovor ostaje zabilježen kao autentično svjedočanstvo o Tifi kao najiskrenijem simbolu sarajevske rock škole i "najpopularnijem Sarajliji". Iako je Tifa u razgovoru otvoreno priznao da privatno '''nikada nije bio fan Bijelog dugmeta''' niti je kupovao njihove ploče, istaknuo je duboko poštovanje prema radu u, kako kaže, "najboljem bendu svih vremena na Balkanu". Taj period obilježio je povijesni rekord – album s Tifinim vokalom prodan je u nevjerojatnih '''380.000 primjeraka''', što je ostao nedosegnut vrhunac u povijesti grupe. === Ključni naglasci iz razgovora: === * '''Skromnost i životna filozofija:''' Unatoč statusu megazvijezde, Tifa je pokazao nevjerojatnu ljudsku skromnost izjavom: ''"Kad prestanem s muzikom, čistit ću ulice i parkove, useljavati ljude i uveseljavati ih pričom da budu sretni. Bitno je biti pošten."'' * '''Ljubav prema Sarajevu i FK Željezničar:''' Posebno je istaknuo ponos zbog snimanja '''himne FK Željezničar''', koju smatra darom svim ljudima, naglašavajući da je to pjesma kojom se svatko treba ponositi bez obzira na nacionalni predznak. * '''Odlazak iz benda i potraga za istinom:''' Tifa je bez zadrške govorio o svom samovoljnom odlasku iz Bijelog dugmeta, demantirajući glasine o izbacivanju i stavljajući osobni integritet i slobodu ispred financijske koristi. * '''Glazba kao plemenita misija:''' Opisao je svoj status kao pošten rad bez pripadnosti strankama, ističući da se na bini "troši" kako bi usrećio fanove svih generacija, jer za njega glazba nema granica. [[Datoteka:Zijad Zuna i Mladen Vojicic Tifa intervju.jpg|mini|desno|250p|Zijad Žuna u razgovoru s Tifom o povijesnom rekordu prodaje albuma (380.000 primjeraka).]] <ref>''Izvor: Arhiv Zijada Žune, intervju s Mladenom Vojičićem Tifom, objavljeno u monografiji "Džuboks vremena".''</ref> == Ekskluzivni intervju (travanj 2026.): Alen Islamović o pola stoljeća rocka == U opsežnom razgovoru vođenom u travnju 2026. godine, povodom jubileja 50 godina grupe '''Bijelo dugme''', Alen Islamović je novinaru i publicisti Zijadu Žuni otkrio dosad manje poznate detalje o ključnim trenucima svoje karijere. === Najekskluzivnije izjave iz razgovora: === * '''O "Londonskom neuspjehu" i povratku:''' Alen je bio iznimno iskren o neuspjehu u Londonu s Divljim jagodama: ''"Treba biti iskren i reći da je moj engleski zvučao ruski... taj školski jezik nije odgovarao agresivnim rifovima grupe. Shvatio sam da to nema smisla i odlučio se vratiti među svoje iskrene fanove."'' * '''Transfer karijere:''' Svoj prijelaz u Dugme usporedio je s najvećim sportskim transferima: ''"Poredim to kao kad dobar nogometaš prijeđe iz Želje u Real ili Barcelonu. To je bio jedini estradni transfer o kojem se pisalo mjesecima."'' * '''O rekordnoj prodaji:''' Naglasio je da je album "Pljuni i zapjevaj" planuo u '''milijun primjeraka''' u samo šest mjeseci, što je rezultat koji se danas čini nezamislivim. * '''O preživljavanju na sceni:''' ''"Shvatio sam da u ovom poslu ako ti prvi nešto ne uradiš, pojest će te za doručak, iskoristiti i baciti u kafanu da zabavljam pijanice, a ja to nisam htio."'' * '''O odnosu s kolegama danas:''' Islamović ističe da danas suradnja s Bregovićem i Tifom počiva na zrelosti: ''"Zreli smo ljudi, ne trebaju nam napetosti i nervoza. Da ih ima, ja bih prvi napustio ovu priču."'' Ovaj razgovor svjedoči o umjetniku koji u 2026. godini s istim žarom, ali s mnogo više mudrosti i discipline, čuva naslijeđe najmoćnijeg rock benda Balkana. === Pogled u budućnost: Između simfonije i plantaža lješnjaka (2026.) === U završnom dijelu razgovora sa Žunom, Alen Islamović iznosi realističan i miran pogled na završetak jedne velike ere. Svjestan da proslava 50 godina grupe '''Bijelo dugme''' polako prolazi, on ističe kako "ništa nije vječno" i da godine prirodno nameću kraj velikim turnejama. * '''Samostalni put i simfonijski orkestri:''' Alen je već formirao vlastiti bend s kojim nastupa po gradovima regije, a poseban umjetnički izazov pronalazi u projektima sa '''simfonijskim orkestrima''' (poput koncerta u Kragujevcu), čime svoje hitove donosi u novom, klasičnom ruhu. * '''Mir na Uni:''' Daleko od svjetala pozornice, Islamović danas uživa u radu na svojim '''plantažama lješnjaka''' u rodnom Bihaću. Ističe da mu slapovi Une i njezina ljepota pružaju duševni mir koji mu je potreban nakon desetljeća provedenih na putu. Ova svjedočanstva prikazuju Islamovića kao čovjeka koji je uspio pomiriti status rock idola s dostojanstvenim i ispunjenim privatnim životom. == Goran Bregović: Planetarni kult magične bajke == Novinar i publicist '''Zijad Žuna''' prati rad grupe '''Bijelo dugme''' od samih početaka, a njegov odnos s '''Goranom Bregovićem''' traje punih pet desetljeća. Od prvih susreta u Jajcu, preko dopisništva "Oslobođenja" i Radio Jajca, pa sve do svjetskih pozornica u Hamburgu, Žuna je dokumentirao transformaciju regionalne zvijezde u planetarni kult. === Ključni trenuci i svjedočanstva: === * '''Muzički "bosanski lonac":''' U ranim razgovorima, Žuna je Bregovićevu glazbu opisao kao "bosanski lonac" — jedinstvenu mješavinu bluesa, folka i rocka koja je podigla tadašnju državu na noge. Bregović je potvrdio tu viziju, ističući želju da stvori nešto s "dušom Sarajeva i Balkana". * '''Proročanstvo iz Jajca:''' Tijekom jednog susreta prije rata, Žuna je prorekao Bregoviću svjetsku slavu, na što je Brega zagonetno odgovorio: ''"Ja postanem svjetska zvijezda, a ti doživiš susrete s najvećima na planeti? Sve je moguće!"'' To se kasnije i ostvarilo kroz Žuninu hit knjigu '''"Zvijezde na kapiji"'''. * '''Hamburški trijumf u Stadtparku:''' Bregović je jedini glazbenik s Balkana koji je više puta nastupao u kultnom '''Stadtparku u Hamburgu''', mjestu rezerviranom za najveća planetarna imena. Žuna bilježi anegdotu o čaši viskija na pozornici, kojom je Brega nazdravljao publici, kršeći stroga pravila dvorane uz šarm koji posjeduju samo najveći. * '''Iskrenost o kreativnom procesu:''' Bregović je otvoreno govorio o snimanju albuma u Londonu 1975. kod Georgea Martina (producenta Beatlesa), priznajući bespoštedan rad "dan i noć" kako bi se postigao vrhunski rezultat. * '''Bosanac u srcu:''' Unatoč svjetskoj slavi, Bregović je u razgovoru sa Žunom istaknuo da su Bosanci dobri ljudi koji vole život, humor i obitelj, prepoznavši i sebe u stihovima legendarne pjesme ''"Tako ti je mala moja kad ljubi Bosanac"''. === Susret u Stadtparku: "Vrh vrhova" bez cipela i hlača === Posebno upečatljiv trenutak u njihovom polustoljetnom poznanstvu dogodio se u Hamburgu, u ''backstageu'' kultnog '''Stadtparka'''. Zijad Žuna bilježi anegdotu koja najbolje oslikava Bregovićevu karizmu i nekonvencionalnost: * '''Ljudskost ispred protokola:''' Prilikom ulaska u garderobu, Žuna je zatekao Bregovića potpuno opuštenog, bez cipela i hlača. Na Žuninu opasku da se odjene, Brega je uz osmijeh odgovorio: ''"Vi ste mi važniji i od hlača i cipela!"'', pokazujući time da su mu stari prijatelji i iskreni razgovori bitniji od bilo kakvog scenskog sjaja. * '''Na vrhu svijeta:''' Prisjećajući se početaka od prije 50 godina, Bregović je tijekom tog susreta u Hamburgu zagrlio Žunu i kratko zaključio: ''"Na vrhu smo – nema dalje!"''. Ovaj susret u srcu Njemačke bio je kruna njihove zajedničke priče – od malog dopisništva u Jajcu do vrha svjetske glazbene scene, potvrđujući da je Bregović, unatoč globalnom uspjehu, ostao "naš i svjetski" u najiskrenijem smislu te riječi. [[Datoteka:Zijad Zuna i Goran Bregovic susret.jpg|mini|desno|250p|Zijad Žuna i Goran Bregović: Susret dvojice prijatelja i kroničara jedne epohe koja je prerasla u planetarnu bajku.]] <ref>''Izvor: Arhiv Zijada Žune, tekst "Planetarni kult magične bajke", objavljeno u monografiji "Zvijezde na kapiji".''</ref> == Ekskluziva iz bekstejdža: "Kasniš mr. Lee" == Jedna od najupečatljivijih anegdota iz hamburškog razdoblja Zijada Žune odnosi se na susret s legendarnim '''Albertom Leejem'''. Žuna u svojoj knjizi opisuje neobičan trenutak čekanja na intervju o albumu koji je Lee snimio s Jimmyjem Pageom. * '''Bernisa i mr. Lee''': Dok je dogovoreni sastanak kasnio, Žunina supruga Bernisa, ljubiteljica glazbe, odlučila je potražiti glazbenika u bekstejdžu. Žuna bilježi da je Lee dočekao Bernisu pjesmom i privatnim nastupom na gitari unutar salona, što je trajalo punih dvadeset minuta prije službenog početka razgovora. * '''Skromnost najvećih''': Priča naglašava Leejevu iznimnu ljudskost. Iako svjetska zvijezda, Lee se odmah ispričao zbog kašnjenja, a Bernisa mu je uz osmijeh dobacila: ''"Drugi put nemoj da kasniš, mr. Lee!"''. * '''Zajednička večera''': Lee je bio toliko oduševljen Bernisinim poznavanjem glazbe da je par nakon koncerta pozvao na zajedničku večeru, čime je profesionalni odnos prerastao u trajno prijateljstvo. [[Datoteka:Zijad Zuna Bernisa i Albert Lee susret.jpg|mini|desno|250p|Susret za pamćenje: Bernisa i Zijad Žuna s Albertom Leejem. "Kasniš mr. Lee" - anegdota koja dokumentira skromnost svjetske legende.]] == Aki Rahimovski i grupa TOR: Jajačka pretpremijera legende (1975.) == U bogatoj novinarskoj arhivi '''Zijada Žune''' posebno mjesto zauzima svjedočanstvo o boravku '''Akija Rahimovskog''' u Jajcu 1975. godine. Prije nego što je postao neosporna ikona grupe ''Parni valjak'', Aki je s grupom '''TOR''' mjesecima nastupao u hotelu Jajce, na obalama Plivskog jezera. Žuna, koji je tada započinjao svoju karijeru u "Oslobođenju", bio je izravni svjedok rađanja jedne od najvećih glazbenih zvijezda Balkana. === Ključni trenuci iz "jajačkog razdoblja": === * '''Sila prirode za klavijaturama:''' Žuna opisuje mladog Akija kao harizmatičnog glazbenika s nevjerojatnom energijom koji je u noćnom baru hotela svirao svjetske hitove. Aki mu je tada, uz prepoznatljiv osmijeh, govorio: ''"Zike, sjedi ovdje, slušaj i gledaj. Hoćeš da vidiš kako se to radi?"'' * '''Proročanstvo o Pulskoj areni:''' Tijekom jednog razgovora uz Plivsko jezero, Žuna je Akiju prorekao nastup u Pulskoj areni. Aki je tada, uz nevjericu, odgovorio: ''"Ma daj, Zike, to je nemoguća misija. Kao da si mi rekao da putujem na Mjesec."'' Godinama kasnije, Arena je postala njegov "tron" koji je osvajao s eruptivnim oduševljenjem publike. * '''Sudbinski poziv iz Zagreba:''' Upravo u Jajcu, u dopisništvu gdje je Žuna radio, Aki je primio poziv koji mu je promijenio život: ''"Zike, zvali su me iz Zagreba. Može biti nešto veliko."'' Godinama kasnije, Aki se javio Žuni s riječima: ''"Zike, bio si u pravu."'' === Naslijeđe: "Niko ne može zamijeniti Akija" === Žuna kroz svoja sjećanja naglašava da Aki nije bio samo pjevač, već instrument sam po sebi. Njegova neuhvatljiva karizma i glas koji je dolazio iz srca ostali su neponovljivi. Kako je istaknuo osnivač benda Husein Hasanefendić - Hus: ''"Niko ne može zamijeniti Akija!"''. Za Zijada Žunu, Aki Rahimovski ostaje simbol jedne generacije, čiji je glas bio lijek, a energija vječna magija koja je započela upravo pod zidinama kraljevskog grada Jajca. <ref>''Izvor: Arhiv Zijada Žune, tekst "Aki u Jajcu - Noć kada je sve počelo", objavljeno u monografiji "Džuboks vremena".''</ref> === Večer kad je Aki postao dio obitelji Žuna (Jajce, 1975.) === Jedan od najemotivnijih zapisa iz knjige ''"Džuboks vremena"'' odnosi se na privatni susret u domu obitelji Žuna u Jajcu. Umoran od hotelske hrane, mladi '''Aki Rahimovski''' postao je gost u kući Zijadovih roditelja, gdje se kroz pjesmu i domaće specijalitete stvorila neraskidiva ljudska veza. * '''Makedonska pjesma i očeva rakija:''' Na nagovor Zijadova oca, koji je često poslovao na jugu, Aki je te večeri zapjevao makedonske pjesme. Njegov glas ispunio je dom emocijom koja je, prema Žuninim riječima, natjerala suze na oči i ispunila srce njegove majke ponosom. * '''Sudbinska simbolika:''' Ta večer ostala je urezana u sjećanje i zbog bolne koincidencije. Zijadov otac je te noći otišao na službeni put s kojeg se pet godina kasnije (1980.) nije vratio, poginuvši upravo na putu prema Makedoniji. Do kraja života otac je pratio Akijev uspon, ponosno pitajući: ''"A šta je s njim, sine?"''. * '''Povezanost kroz desetljeća:''' Prijateljstvo započeto uz sarmu i baklave u Jajcu nastavilo se kroz telefonske razgovore tijekom cijele Akijeve karijere. Žuna bilježi da su često razgovarali o glazbi, ali i o tom specifičnom trenutku u kuhinji koji je obojicu trajno obilježio. * '''Nasljeđe kroz Kikija:''' Žuna s posebnim poštovanjem spominje i Akijeva sina, '''Kikija Rahimovskog''', prepoznajući u njemu očevu karizmu i vokalni kalibar svjetske razine, čime se krug obitelji i glazbe zatvara u vječnost. [[Datoteka:Aki Rahimovski Parni Valjak portret.jpg|mini|desno|250p|Aki Rahimovski: Umjetnik koji je u Jajcu ostavio dio duše, a iz njega ponio sudbinski put prema zvijezdama.]] <ref>''Izvor: Zijad Žuna, "Džuboks vremena", poglavlje: Večer kad je Aki postao dio naše kuće.''</ref> === Ratni gubitak arhive i novi početak === Za Zijada Žunu prekretnica u životu i karijeri nastupa u srijedu, '''27. svibnja 1992. godine u 15 sati''', kada je započeo opći napad na Jajce. Tijekom ratnih zbivanja koja su uslijedila, pretrpio je nenadoknadiv profesionalni gubitak – u spaljivanju dopisništva "Oslobođenja" i obiteljskog doma nepovratno je nestala njegova višedesetljetna arhiva s tisućama fotografija, dokumenata i nagrada. Unatoč gubitku, Žuna je uspio spasiti najuži krug najdragocjenijih materijala: * '''Sačuvana jezgra''': U ručnoj torbi iz grada je iznio svoje diktafone s originalnim kazetama intervjua, novinarske legitimacije i manji dio fotografija. Ovi zapisi postali su temelj za njegov kasniji rad u emigraciji i rekonstrukciju glazbene povijesti Balkana. * '''Autobiografski zapis''': Svoju osobnu tragediju i sudbinu rodnoga grada dokumentirao je u autobiografskoj knjizi pod naslovom '''"Umiranje grobova"'''. * '''Obitelj kao najveća pobjeda''': Ističe da je, unatoč gubitku cjelokupne imovine i arhiva, njegov najveći uspjeh bio spašavanje života supruge, kćeri i sina, s kojima 1992. godine odlazi u Hamburg. Ovaj traumatičan događaj daje poseban značaj njegovim kasnijim monografijama poput "Džuboksa vremena", jer su mnoga svjedočanstva u njima spašena upravo na tim diktafonskim trakama koje su preživjele pad grada. == Književni rad i kritike == Zijad Žuna u svom radu istražuje vezu između lokalne tradicije i svjetske popularne kulture. Njegova djela, poput zbirke ''Zvijezde na kapiji'', naišla su na značajan odjek kod kritike. Muzički stručnjak i profesor iz Jajca, '''Zoran Ljubičić''', u svojoj recenziji pod naslovom ''Glazbeni stelarij Zijada Žune'', opisuje Žunin pristup kao spoj "iskusnoga novinarskog vuka i bosanskočaršijskog šmekera". Ljubičić ističe kako Žuna uspijeva premostiti distancu između jajačkih kapija i svjetskih glazbenih ikona poput [[B.B. King|B.B. Kinga]] i [[Robert Plant|Roberta Planta]], pretvarajući snove provincijske mladosti u "ostvaren san" na samoj kapiji grada.<ref>{{Citiranje weba |url=https://jajce-online.com |title=Zoran Ljubičić: Čuvar zvijezda u vremenu |work=Jajce Online |accessdate=2024-05-22}}</ref> U svojoj drugoj recenziji pod naslovom ''Čuvar zvijezda u vremenu'', posvećenoj knjizi ''Džuboks vremena'', Ljubičić naglašava Žuninu ulogu kao istaknutog kroničara glazbenih zbivanja na Balkanu i u svijetu kroz više od pet desetljeća. Autor ističe da je Žuna, unatoč teškim zdravstvenim iskušenjima i operacijama srca, ustrajao u svojoj misiji, koristeći pisanje kao svojevrsnu terapiju. Ljubičić Žuninu trilogiju (''Zvijezde na kapiji'', ''Džuboks vremena'' i ''Folkeri vječnosti'') opisuje kao "živi spomenik glazbenoj umjetnosti" i "modernistički bosanski ćilim" sazdan od autentičnih emocija i povijesnih susreta s najvećim regionalnim zvijezdama.<ref>{{Citiranje weba |url=https://jajce-online.com |title=Zoran Ljubičić: Čuvar zvijezda u vremenu |work=Jajce Online |accessdate=2024-05-22}}</ref * Žuna, Zijad. ''Umiranje grobova - rodjenje i smrt neke Jugoslavije''. Grafika Soča, Nova Gorica, 1993. * Žuna, Zijad. ''Zvijezde na kapiji''. Štamparija Fojnica, Fojnica, 2020. ISBN 978-9958-17-169-7. == Reference == <references /> <references /> 7dbposnaziw421leutqs8qvokprgod1 7427817 7427578 2026-04-10T18:01:48Z Zijad Zuna Hamburg 356052 unos i izmjena datoteke Gorana Bregovica 7427817 wikitext text/x-wiki Zijad Zuna,novinar i publicist = Zijad Zuna | opis_slike = Zijad Zuna, novinar i publicist | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1951|6|25}} | mjesto_rođenja = [[Jajce]], [[SFR Jugoslavija]] | zanimanje = novinar, urednik, autor | period = 1975. – danas | medijska_kuća = [[Oslobođenje (novine)|Oslobođenje]]<nowiki>, Radio Jajce | poznat_po = Zvijezde na kapiji, Džuboks vremena }} </nowiki>'''Zijad Zuna''' (Jajce, 25. lipnja 1951.) bosanskohercegovački je i njemački novinar, urednik i publicist s karijerom dugom pet desetljeća. Poznat je kao kroničar glazbene scene i autor značajnih monografija o svjetskim i regionalnim glazbenim zvijezdama. == Biografija == === Počeci i rad u Jugoslaviji === Profesionalnu novinarsku karijeru započeo je u siječnju 1975. godine u dnevnom listu ''[[Oslobođenje (novine)|Oslobođenje]]'' (Dopisništvo Jajce).<ref>Digitalni arhiv infobiro.ba, Pretraga: Zijad Zuna, Oslobođenje Sarajevo.</ref> U razdoblju od 1984. do 1987. godine obnašao je dužnost direktora te glavnog i odgovornog urednika Radio Jajca. Od 1987. do kraja 1991. godine ponovno radi u redakciji ''Oslobođenja''. === Karijera u Njemačkoj === Nakon 1992. godine odlazi u Novu Goricu (Slovenija), gdje 1993. objavljuje knjigu o raspadu Jugoslavije pod naslovom ''Umiranje grobova''. Godine 1995. seli se u [[Hamburg]], gdje kao samostalni novinar intervjuira preko 100 svjetskih glazbenika, uključujući imena kao što su [[B.B. King]], [[Gary Moore]] i Albert Lee."Tokom dugogodišnjeg rada u Hamburgu, ostvario je blisku saradnju sa legendarnim gitaristom Albertom Leejem, sa kojim je uradio brojne intervjue i ekskluzivne serije fotografija, od kojih su mnoge objavljene u listu 'Express' Sarajevo i monografiji 'Zvijezde na kapiji'." Njegov rad u Hamburgu rezultirao je arhivom od 100.000 fotografija. === Današnji rad === Danas redovito piše za portal ''Jajce Online'' i završava opsežne monografije o balkanskoj glazbenoj sceni.== Djela ==* Žuna, Zijad. ''Džuboks vremena''. Book Media, Sarajevo (u pripremi, štamparija Fojnica). Monografija o 70 najznačajnijih imena balkanske i svjetske muzičke scene."Trenutno završava rad na kapitalnoj monografiji 'Džuboks vremena' u izdanju Book Media Sarajevo, koja kroz arhivske tekstove i fotografije obrađuje 70 najkultnijih imena rock, hard-rock i blues scene.""Njegov najznačajniji noviji projekt je monografija 'Džuboks vremena' (izdavač Book Media, Sarajevo), plod trogodišnjeg istraživačkog rada. Knjiga na 400 stranica donosi arhivu od 400 autorskih fotografija i tekstova o 70 najkultnijih imena rock i pop scene bivše Jugoslavije, uključujući Indexe, Bijelo Dugme, YU Grupu i Atomsko Sklonište."„Njegov životni projekt je kapitalna monografija 'Džuboks vremena', na kojoj je radio od početka svoje profesionalne novinarske karijere 1975. godine pa sve do danas. Iako je tokom 50 godina rada dokumentovao 97 kultnih imena, za ovu monografiju je odabrao 70 najznačajnijih imena rock, blues, hard-rock i folk scene sa prostora bivše Jugoslavije. Knjiga donosi ekskluzivne intervjue i priče o 50 godina grupe 'Bijelo Dugme' i Goranu Bregoviću, kao i o 55 godina 'YU-grupe' i njihovom svjetskom pečatu sa Jamajke. Projekat je dobio isključivo pozitivne reakcije od samih aktera i smatra se jednim od najvažnijih dokumentarnih zapisa muzičke istorije Balkana.“ == Najteži novinarski zadatak: „Dvije tragedije u jednom danu“ == U bogatoj pedesetogodišnjoj karijeri Zijada Žune, poseban značaj ima tekst objavljen povodom 60. godišnjice lista '''"Oslobođenje"''' Sarajevo pod naslovom '''"Dvije tragedije u jednom danu"'''. Taj tekst opisuje događaj iz prosinca 1980. godine koji predstavlja vrhunac njegove profesionalne etike i ustrajnosti. Kao mladi reporter, Žuna je izvještavao o teškoj željezničkoj nesreći kod Bihaća. Dok je prikupljao podatke o stradalima, saznao je da je istoga dana njegov otac poginuo u prometnoj nesreći na putu prema Beogradu. Unatoč dubokoj osobnoj boli, Žuna je završio svoju reportažu. Simbolika ovog događaja ostala je zabilježena u povijesti bh. novinarstva jer su se sutradan u istom broju "Oslobođenja" našli njegov profesionalni izvještaj o nesreći i osmrtnica njegovom ocu. Ovaj događaj Žuna opisuje kao trenutak u kojem se novinarska dužnost stopila s osobnom tragedijom, što je postalo temelj njegovog kasnijeg integriteta u svijetu medija. == Radio Jajce: Zlatno doba i medijski rekordi (1984. – 1987.) == U razdoblju od 1984. do 1987. godine, Zijad Žuna obnašao je dužnost direktora te glavnog i odgovornog urednika '''Radio Jajca'''. Njegov mandat obilježen je značajnim programskim, financijskim i kadrovskim jačanjem postaje, koja je u to vrijeme postala relevantan čimbenik na jugoslavenskoj medijskoj sceni. Radio Jajce bio je nezaobilazna postaja za najveće glazbene zvijezde Balkana. Žuna bilježi nekoliko povijesnih kurioziteta: * '''Rekord Halida Bešlića:''' Prilikom gostovanja Halida Bešlića i skladatelja Nazifa Gljive, predstavljen je hit "Neću, neću dijamante". Za nedjeljnu emisiju "Želje slušalaca" pristiglo je rekordnih '''3.000 zahtjeva''', što je Bešlić proglasio svojim tadašnjim jugoslavenskim rekordom na jednoj radijskoj postaji. Zbog ogromnog broja, želje su se emitirale punih mjesec dana. * '''Gostovanja zvijezda:''' Usporedbe radi, Lepa Brena je za hit "Sitnije, Cile, sitnije" imala 2.000 želja, što dodatno oslikava popularnost radija. Gosti postaje bili su i '''Goran Bregović''' te brojne druge zvijezde predratnog razdoblja. Ovo razdoblje Žuna definira kao ključno za jačanje informativne i zabavne strukture medija u svom rodnom gradu prije ratnih razaranja. === „Suze kao bosanski potok“ i fenomen Halida Bešlića === Posebno poglavlje u Žuninoj karijeri predstavlja dugogodišnje prijateljstvo i profesionalna saradnja s '''Halidom Bešlićem'''. Fotografija iz Hamburga (1977.) bilježi jedan od najemotivnijih trenutaka u istoriji balkanske estrade, kada je Bešlić tokom intervjua, savladan emocijama, zaplakao pred Žuninim mikrofonom. Žuna ovaj trenutak opisuje u priči „Suze kao bosanski potok“, ističući da u istoriji regije nikada nije zabilježena takva vrsta kolektivne žalosti i empatije kakvu je publika osjećala prema Bešliću. Taj susret u Hamburgu nije bio samo novinarski zadatak, već dokument o autentičnoj ljudskoj boli i duši pjevača koji je postao simbol čitave jedne epohe. Žuna bilježi da je upravo ta Halidova neposrednost i iskrenost bila ključna za njegov status „narodne ikone“, čija je svaka suza odjekivala u srcima miliona slušalaca širom bivše Jugoslavije == Bijelo dugme: Ekskluzivna arhiva (1979.) == U suradnji s fotografom Zlatkom Moškonom, Zijad Žuna u knjizi "Džuboks vremena" predstavlja do sada neobjavljene snimke grupe '''Bijelo dugme''' iz 1979. godine. === Željko Bebek: „Brutalno sam istjeran iz Bijelog dugmeta“ === Kroz seriju ekskluzivnih razgovora za projekt "Džuboks vremena", prvi pjevač grupe Bijelo dugme, '''Željko Bebek''', povjerio je Zijadu Žuni istinu o svom odlasku iz benda koja baca novo svjetlo na povijest jugoslavenskog rocka. Bebek u knjizi iznosi argumentiranu tvrdnju: ''„Brutalno sam istjeran iz Bijelog dugmeta“''. Žuna dokumentira kako je ovaj razlaz, koji se dogodio na vrhuncu popularnosti benda, ostavio trajan trag na glazbenoj sceni, demantirajući službene verzije o sporazumnom odlasku. Fotografija iz Koprivnice, nastala u sportskom centru 1979. godine, bilježi Bebeka upravo u tom ključnom razdoblju prije velikih promjena u postavi == Goran Bregović: Od Koprivnice do svjetskih pozornica == U monografiji "Džuboks vremena", Zijad Žuna donosi ekskluzivan uvid u karijeru '''Gorana Bregovića''', dokumentirajući njegov put od vođe Bijelog dugmeta do svjetski priznatog skladatelja. === Arhiva iz Koprivnice (1979.) === Poseban značaj imaju fotografije Zlatka Moškona nastale 1979. godine u sportskom centru u Koprivnici, koje bilježe Bregovića u trenucima kreativne pripreme i tehničke kontrole zvuka. == Galerija fotografija (Zlatko Moškon, 1979.) == [[Datoteka:Goran Bregović tijekom tonske probe s cigaretom (Koprivnica, 1979.).jpg|mini|lijevo|250p|Goran Bregović tijekom tonske probe s cigaretom (1979.).]] [[Datoteka:Željko Bebek ( Bijelo dugme) u Koprivnici 1979..jpg|mini|desno|250p|Željko Bebek u Koprivnici 1979. godine. Foto: Zlatko Moškon]] [[Datoteka:Rijedak trenutak Bregović za bubnjevima (Koprivnica, 1979.).jpg|mini|desno|250p|Goran Bregović za bubnjevima (soundcheck).]] '''Zlatko Moskon''' ([[Koprivnica]], 5. listopada 1960.), hrvatski je umjetnički fotograf i kroničar glazbene scene, u javnosti poznat pod nazivom "fotograf duše". Tijekom pedesetogodišnje karijere profilirao se kao jedan od najznačajnijih fotografa rock scene bivše Jugoslavije. == Karijera i rock fotografija == Njegov rad doseže vrhunac 1979. godine u Koprivnici, kada snima kultnu seriju fotografija grupe [[Bijelo dugme]] i [[Vlatko Stefanovski|Vlatka Stefanovskog]]. Iz tog razdoblja potječu neke od najprepoznatljivijih fotografija u povijesti regionalnog rocka, uključujući portret [[Goran Bregović|Gorana Bregovića]] s cigaretom u ustima te [[Željko Bebek|Željka Bebeka]] u crnom odijelu na pozornici. Mnogi glazbeni i fotografski eksperti ove dvije fotografije ocjenjuju kao radove svjetske razine, nazivajući ih najkultnijim vizualima u pedesetogodišnjoj povijesti grupe Bijelo dugme. One su postale neizostavan dio dokumentarne građe o "zlatnom dobu" jugoslavenskog rocka. == Izložbe: „Vizuale“ i „Portreti“ == U poslijeratnom razdoblju, Moskonov rad je u najvećoj mjeri fokusiran na specifične umjetničke forme — '''„vizuale“''' i '''„portrete“'''. Njegov stil u ovoj fazi karakterizira duboka emocionalnost i tehnička preciznost, zbog čega je stekao nadimak „fotograf duše“. Izlagao je u brojnim gradovima, a posebno se ističe impresivna izložba u [[Graz]]u 2002. godine. U suradnji s novinarom i publicistom [[Zijad Žuna|Zijadom Žunom]], u tijeku su pripreme za veliku izložbu u '''[[Hamburg]]u''' ([[Njemačka]]), kojom će se Moskonov opus predstaviti europskoj publici. == Suradnja sa Željkom Bebekom == Povodom 50. obljetnice rada, Moskon je u svom studiju ugostio Željka Bebeka. Tom prigodom, uz posredovanje Zijada Žune, Moskon je Bebeku poklonio u svom studiju uokvirenu kultnu fotografiju u crnom odijelu s nastupa u Koprivnici 1979. godine. Susret je rezultirao i novom serijom obiteljskih portreta pjevača sa suprugom i sinom Zvonimirom. == Publicistika == Moskonov bogat opus čini vizualnu okosnicu bestseller knjige '''''Džuboks vremena''''' autora Zijada Žune. Ova knjiga na 400 stranica donosi priče o 70 najznačajnijih imena rocka, hard-rocka, bluesa i folka, popraćene s oko 400 ekskluzivnih fotografija, uključujući najpoznatije snimke Bijelog dugmeta i Vlatka Stefanovskog. == Galerija == <gallery>.[[Datoteka:Goran_Bregovic_Koprivnica_1979.jpg|mini|desno|280px|Goran Bregović (1979.), arhiv Zijad Žuna.]] Datoteka:<!-- Naziv slike Bebeka -->|Željko Bebek u crnom odijelu (1979.), autor Zlatko Moskon. Datoteka:<!-- Naziv slike Vlatka -->|Vlatko Stefanovski, garderoba (1979.), autor Zlatko Moskon. </gallery> == Vidi još == * [[Zijad Žuna]] * [[Bijelo dugme]] == Izvori == <references /> [[Kategorija:Hrvatski fotografi]] [[Kategorija:Biografije, Koprivnica]] [[Kategorija:Rođeni 1960.]] == Sportnovinar u Hamburgu: Izvještavanje s Volksparkstadiona == Nakon dolaska u Hamburg, Zijad Žuna se afirmirao kao jedan od ključnih novinara koji su pratili njemačku Bundesligu, posebno fokusiran na '''Hamburger SV (HSV)'''. Noseći prepoznatljivi novinarski prsluk na terenima Volksparkstadiona, Žuna je izravno prenosio atmosferu i uspjehe naših sportaša njemačkoj i balkanskoj publici. * '''Iz prve linije:''' Fotografija prikazuje Žunu u punom radnom zanosu tijekom izvještavanja s jedne od bundesligaških utakmica. Njegov rad u ovom periodu bio je ključan za dokumentiranje uspona legendi poput Sergeja Barbareza i Hasana Salihamidžića. * '''Most između sporta i glazbe:''' Upravo je ovaj profesionalni pristup sportskom novinarstvu postavio temelje za njegov kasniji rad na velikim glazbenim monografijama, zadržavajući princip "snage argumenata" u svakom izvještaju. [[Datoteka:Zijad Zuna HSV Presse.jpg|mini|lijevo|200p|Zijad Žuna kao sportski izvjestitelj na stadionu HSV-a u Hamburgu. Dokumentiranje povijesti Bundeslige iz prve ruke.]] == Sergej Barbarez: Legenda Hamburga i izbornik == U svom sportskom opusu iz hamburškog razdoblja, Zijad Žuna je detaljno pratio karijeru '''Sergeja Barbareza'''. Žuna dokumentira Barbarezov uspon u dresu HSV-a, gdje je postao jedna od najvećih klupskih ikona svih vremena. Njihov profesionalni odnos, temeljen na međusobnom poštovanju, rezultirao je brojnim ekskluzivnim intervjuima koji su prenosili atmosferu iz same jezgre njemačke Bundeslige. * '''Od terena do klupe:''' Žuna u svojim tekstovima bilježi Barbarezov put od vrhunskog strijelca do današnje pozicije izbornika nacionalne reprezentacije Bosne i Hercegovine (2026.), naglašavajući njegov nepokolebljiv karakter. == "Folkeri vječnosti" – Poglavlje: Lepa Brena == Nakon dokumentiranja sportskih velikana, Žuna u svojoj novoj monografiji '''"Folkeri vječnosti"''' (izdanje kraj 2026.) donosi ekskluzivne materijale o najvećoj balkanskoj zvijezdi: * '''Lepa Brena:''' Kroz 50 godina rada, Žuna je zabilježio ključne faze Brenine karijere. U knjizi se nalaze njezini najiskreniji razgovori o slavi, biznisu i statusu vječnog simbola jedne epohe. Ovi intervjui, popraćeni rijetkim fotografijama iz Žunine arhive od 100 tisuća snimaka, čine Brenu središnjom figurom poglavlja o folk glazbi. [[Datoteka:Zijad Zuna i Sergej Barbarez Hamburg.jpg|mini|lijevo|250p|Zijad Žuna s legendom HSV-a i današnjim izbornikom BiH, Sergejem Barbarezom, u Hamburgu.]] === Hamburške godine i svjetski uspjeh === Žuna, koji i sam živi u Hamburgu, bilježi da je Bregović četiri godine radio u prestižnom hamburškom '''Thalia teatru'''. Kao jedini izvođač s prostora Balkana, Bregović je više puta nastupao u kultnom hamburškom '''Stadtparku''' sa svojim "Orkestrom za svadbe i sahrane", gdje se za njegove koncerte redovito tražila "karta više". Žuna ističe da ove fotografije iz 1979. godine zapravo dokumentiraju začetak te vizionarske energije koja će Bregovića kasnije odvesti na najveće svjetske pozornice == Ključni intervjui i svjedočanstva == U svojim tekstovima, Zijad Žuna često donosi duboke analize estradnih kretanja kroz izravne razgovore s akterima. U jednom od upečatljivih intervjua sa [[Zdravko Čolić|Zdravkom Čolićem]], pjevač se osvrnuo na fenomen svjetskog uspjeha [[Goran Bregović|Gorana Bregovića]] i specifičnost bosanskog mentaliteta: * '''O uspjehu''': Čolić ističe da je Bregović imao hrabrosti prezentirati balkanski melos na svjetskoj razini, dok je bosansku scenu često kočila "inertnost" i zadovoljstvo malim krugom prijatelja ("raja i priča"). * '''O Sarajevu''': Čolić u razgovoru sa Žunom potvrđuje svoju duboku duhovnu vezu s rodnim gradom: ''"Sarajevo je moj grad... tu priča počinje i završava se."'' * '''O utjecaju''': Pjevač priznaje da je suradnja s Bregovićem i [[Dino Merlin|Dinom Merlinom]] značajno utjecala na tok njegove karijere, posebno u okretanju prema autentičnom etno-izrazu koji je postao hit i u europskim zemljama. Ovi zapisi, objavljivani u revijama poput sarajevskog '''''Expressa''''', danas predstavljaju ključnu dokumentarnu građu u Žuninim publikacijama == Ekskluzivni intervju s Mladenom Vojičićem Tifom: Istina o slavi i skromnosti == U svom dugogodišnjem novinarskom radu, '''Zijad Žuna''' zabilježio je jedan od najotvorenijih intervjua s legendarnim pjevačem '''Mladenom Vojičićem Tifom'''. Ovaj razgovor ostaje zabilježen kao autentično svjedočanstvo o Tifi kao najiskrenijem simbolu sarajevske rock škole i "najpopularnijem Sarajliji". Iako je Tifa u razgovoru otvoreno priznao da privatno '''nikada nije bio fan Bijelog dugmeta''' niti je kupovao njihove ploče, istaknuo je duboko poštovanje prema radu u, kako kaže, "najboljem bendu svih vremena na Balkanu". Taj period obilježio je povijesni rekord – album s Tifinim vokalom prodan je u nevjerojatnih '''380.000 primjeraka''', što je ostao nedosegnut vrhunac u povijesti grupe. === Ključni naglasci iz razgovora: === * '''Skromnost i životna filozofija:''' Unatoč statusu megazvijezde, Tifa je pokazao nevjerojatnu ljudsku skromnost izjavom: ''"Kad prestanem s muzikom, čistit ću ulice i parkove, useljavati ljude i uveseljavati ih pričom da budu sretni. Bitno je biti pošten."'' * '''Ljubav prema Sarajevu i FK Željezničar:''' Posebno je istaknuo ponos zbog snimanja '''himne FK Željezničar''', koju smatra darom svim ljudima, naglašavajući da je to pjesma kojom se svatko treba ponositi bez obzira na nacionalni predznak. * '''Odlazak iz benda i potraga za istinom:''' Tifa je bez zadrške govorio o svom samovoljnom odlasku iz Bijelog dugmeta, demantirajući glasine o izbacivanju i stavljajući osobni integritet i slobodu ispred financijske koristi. * '''Glazba kao plemenita misija:''' Opisao je svoj status kao pošten rad bez pripadnosti strankama, ističući da se na bini "troši" kako bi usrećio fanove svih generacija, jer za njega glazba nema granica. [[Datoteka:Zijad Zuna i Mladen Vojicic Tifa intervju.jpg|mini|desno|250p|Zijad Žuna u razgovoru s Tifom o povijesnom rekordu prodaje albuma (380.000 primjeraka).]] <ref>''Izvor: Arhiv Zijada Žune, intervju s Mladenom Vojičićem Tifom, objavljeno u monografiji "Džuboks vremena".''</ref> == Ekskluzivni intervju (travanj 2026.): Alen Islamović o pola stoljeća rocka == U opsežnom razgovoru vođenom u travnju 2026. godine, povodom jubileja 50 godina grupe '''Bijelo dugme''', Alen Islamović je novinaru i publicisti Zijadu Žuni otkrio dosad manje poznate detalje o ključnim trenucima svoje karijere. === Najekskluzivnije izjave iz razgovora: === * '''O "Londonskom neuspjehu" i povratku:''' Alen je bio iznimno iskren o neuspjehu u Londonu s Divljim jagodama: ''"Treba biti iskren i reći da je moj engleski zvučao ruski... taj školski jezik nije odgovarao agresivnim rifovima grupe. Shvatio sam da to nema smisla i odlučio se vratiti među svoje iskrene fanove."'' * '''Transfer karijere:''' Svoj prijelaz u Dugme usporedio je s najvećim sportskim transferima: ''"Poredim to kao kad dobar nogometaš prijeđe iz Želje u Real ili Barcelonu. To je bio jedini estradni transfer o kojem se pisalo mjesecima."'' * '''O rekordnoj prodaji:''' Naglasio je da je album "Pljuni i zapjevaj" planuo u '''milijun primjeraka''' u samo šest mjeseci, što je rezultat koji se danas čini nezamislivim. * '''O preživljavanju na sceni:''' ''"Shvatio sam da u ovom poslu ako ti prvi nešto ne uradiš, pojest će te za doručak, iskoristiti i baciti u kafanu da zabavljam pijanice, a ja to nisam htio."'' * '''O odnosu s kolegama danas:''' Islamović ističe da danas suradnja s Bregovićem i Tifom počiva na zrelosti: ''"Zreli smo ljudi, ne trebaju nam napetosti i nervoza. Da ih ima, ja bih prvi napustio ovu priču."'' Ovaj razgovor svjedoči o umjetniku koji u 2026. godini s istim žarom, ali s mnogo više mudrosti i discipline, čuva naslijeđe najmoćnijeg rock benda Balkana. === Pogled u budućnost: Između simfonije i plantaža lješnjaka (2026.) === U završnom dijelu razgovora sa Žunom, Alen Islamović iznosi realističan i miran pogled na završetak jedne velike ere. Svjestan da proslava 50 godina grupe '''Bijelo dugme''' polako prolazi, on ističe kako "ništa nije vječno" i da godine prirodno nameću kraj velikim turnejama. * '''Samostalni put i simfonijski orkestri:''' Alen je već formirao vlastiti bend s kojim nastupa po gradovima regije, a poseban umjetnički izazov pronalazi u projektima sa '''simfonijskim orkestrima''' (poput koncerta u Kragujevcu), čime svoje hitove donosi u novom, klasičnom ruhu. * '''Mir na Uni:''' Daleko od svjetala pozornice, Islamović danas uživa u radu na svojim '''plantažama lješnjaka''' u rodnom Bihaću. Ističe da mu slapovi Une i njezina ljepota pružaju duševni mir koji mu je potreban nakon desetljeća provedenih na putu. Ova svjedočanstva prikazuju Islamovića kao čovjeka koji je uspio pomiriti status rock idola s dostojanstvenim i ispunjenim privatnim životom. == Goran Bregović: Planetarni kult magične bajke == Novinar i publicist '''Zijad Žuna''' prati rad grupe '''Bijelo dugme''' od samih početaka, a njegov odnos s '''Goranom Bregovićem''' traje punih pet desetljeća. Od prvih susreta u Jajcu, preko dopisništva "Oslobođenja" i Radio Jajca, pa sve do svjetskih pozornica u Hamburgu, Žuna je dokumentirao transformaciju regionalne zvijezde u planetarni kult. === Ključni trenuci i svjedočanstva: === * '''Muzički "bosanski lonac":''' U ranim razgovorima, Žuna je Bregovićevu glazbu opisao kao "bosanski lonac" — jedinstvenu mješavinu bluesa, folka i rocka koja je podigla tadašnju državu na noge. Bregović je potvrdio tu viziju, ističući želju da stvori nešto s "dušom Sarajeva i Balkana". * '''Proročanstvo iz Jajca:''' Tijekom jednog susreta prije rata, Žuna je prorekao Bregoviću svjetsku slavu, na što je Brega zagonetno odgovorio: ''"Ja postanem svjetska zvijezda, a ti doživiš susrete s najvećima na planeti? Sve je moguće!"'' To se kasnije i ostvarilo kroz Žuninu hit knjigu '''"Zvijezde na kapiji"'''. * '''Hamburški trijumf u Stadtparku:''' Bregović je jedini glazbenik s Balkana koji je više puta nastupao u kultnom '''Stadtparku u Hamburgu''', mjestu rezerviranom za najveća planetarna imena. Žuna bilježi anegdotu o čaši viskija na pozornici, kojom je Brega nazdravljao publici, kršeći stroga pravila dvorane uz šarm koji posjeduju samo najveći. * '''Iskrenost o kreativnom procesu:''' Bregović je otvoreno govorio o snimanju albuma u Londonu 1975. kod Georgea Martina (producenta Beatlesa), priznajući bespoštedan rad "dan i noć" kako bi se postigao vrhunski rezultat. * '''Bosanac u srcu:''' Unatoč svjetskoj slavi, Bregović je u razgovoru sa Žunom istaknuo da su Bosanci dobri ljudi koji vole život, humor i obitelj, prepoznavši i sebe u stihovima legendarne pjesme ''"Tako ti je mala moja kad ljubi Bosanac"''. === Susret u Stadtparku: "Vrh vrhova" bez cipela i hlača === Posebno upečatljiv trenutak u njihovom polustoljetnom poznanstvu dogodio se u Hamburgu, u ''backstageu'' kultnog '''Stadtparka'''. Zijad Žuna bilježi anegdotu koja najbolje oslikava Bregovićevu karizmu i nekonvencionalnost: * '''Ljudskost ispred protokola:''' Prilikom ulaska u garderobu, Žuna je zatekao Bregovića potpuno opuštenog, bez cipela i hlača. Na Žuninu opasku da se odjene, Brega je uz osmijeh odgovorio: ''"Vi ste mi važniji i od hlača i cipela!"'', pokazujući time da su mu stari prijatelji i iskreni razgovori bitniji od bilo kakvog scenskog sjaja. * '''Na vrhu svijeta:''' Prisjećajući se početaka od prije 50 godina, Bregović je tijekom tog susreta u Hamburgu zagrlio Žunu i kratko zaključio: ''"Na vrhu smo – nema dalje!"''. Ovaj susret u srcu Njemačke bio je kruna njihove zajedničke priče – od malog dopisništva u Jajcu do vrha svjetske glazbene scene, potvrđujući da je Bregović, unatoč globalnom uspjehu, ostao "naš i svjetski" u najiskrenijem smislu te riječi. [[Datoteka:Zijad Zuna i Goran Bregovic susret.jpg|mini|desno|250p|Zijad Žuna i Goran Bregović: Susret dvojice prijatelja i kroničara jedne epohe koja je prerasla u planetarnu bajku.]] <ref>''Izvor: Arhiv Zijada Žune, tekst "Planetarni kult magične bajke", objavljeno u monografiji "Zvijezde na kapiji".''</ref> == Ekskluziva iz bekstejdža: "Kasniš mr. Lee" == Jedna od najupečatljivijih anegdota iz hamburškog razdoblja Zijada Žune odnosi se na susret s legendarnim '''Albertom Leejem'''. Žuna u svojoj knjizi opisuje neobičan trenutak čekanja na intervju o albumu koji je Lee snimio s Jimmyjem Pageom. * '''Bernisa i mr. Lee''': Dok je dogovoreni sastanak kasnio, Žunina supruga Bernisa, ljubiteljica glazbe, odlučila je potražiti glazbenika u bekstejdžu. Žuna bilježi da je Lee dočekao Bernisu pjesmom i privatnim nastupom na gitari unutar salona, što je trajalo punih dvadeset minuta prije službenog početka razgovora. * '''Skromnost najvećih''': Priča naglašava Leejevu iznimnu ljudskost. Iako svjetska zvijezda, Lee se odmah ispričao zbog kašnjenja, a Bernisa mu je uz osmijeh dobacila: ''"Drugi put nemoj da kasniš, mr. Lee!"''. * '''Zajednička večera''': Lee je bio toliko oduševljen Bernisinim poznavanjem glazbe da je par nakon koncerta pozvao na zajedničku večeru, čime je profesionalni odnos prerastao u trajno prijateljstvo. [[Datoteka:Zijad Zuna Bernisa i Albert Lee susret.jpg|mini|desno|250p|Susret za pamćenje: Bernisa i Zijad Žuna s Albertom Leejem. "Kasniš mr. Lee" - anegdota koja dokumentira skromnost svjetske legende.]] == Aki Rahimovski i grupa TOR: Jajačka pretpremijera legende (1975.) == U bogatoj novinarskoj arhivi '''Zijada Žune''' posebno mjesto zauzima svjedočanstvo o boravku '''Akija Rahimovskog''' u Jajcu 1975. godine. Prije nego što je postao neosporna ikona grupe ''Parni valjak'', Aki je s grupom '''TOR''' mjesecima nastupao u hotelu Jajce, na obalama Plivskog jezera. Žuna, koji je tada započinjao svoju karijeru u "Oslobođenju", bio je izravni svjedok rađanja jedne od najvećih glazbenih zvijezda Balkana. === Ključni trenuci iz "jajačkog razdoblja": === * '''Sila prirode za klavijaturama:''' Žuna opisuje mladog Akija kao harizmatičnog glazbenika s nevjerojatnom energijom koji je u noćnom baru hotela svirao svjetske hitove. Aki mu je tada, uz prepoznatljiv osmijeh, govorio: ''"Zike, sjedi ovdje, slušaj i gledaj. Hoćeš da vidiš kako se to radi?"'' * '''Proročanstvo o Pulskoj areni:''' Tijekom jednog razgovora uz Plivsko jezero, Žuna je Akiju prorekao nastup u Pulskoj areni. Aki je tada, uz nevjericu, odgovorio: ''"Ma daj, Zike, to je nemoguća misija. Kao da si mi rekao da putujem na Mjesec."'' Godinama kasnije, Arena je postala njegov "tron" koji je osvajao s eruptivnim oduševljenjem publike. * '''Sudbinski poziv iz Zagreba:''' Upravo u Jajcu, u dopisništvu gdje je Žuna radio, Aki je primio poziv koji mu je promijenio život: ''"Zike, zvali su me iz Zagreba. Može biti nešto veliko."'' Godinama kasnije, Aki se javio Žuni s riječima: ''"Zike, bio si u pravu."'' === Naslijeđe: "Niko ne može zamijeniti Akija" === Žuna kroz svoja sjećanja naglašava da Aki nije bio samo pjevač, već instrument sam po sebi. Njegova neuhvatljiva karizma i glas koji je dolazio iz srca ostali su neponovljivi. Kako je istaknuo osnivač benda Husein Hasanefendić - Hus: ''"Niko ne može zamijeniti Akija!"''. Za Zijada Žunu, Aki Rahimovski ostaje simbol jedne generacije, čiji je glas bio lijek, a energija vječna magija koja je započela upravo pod zidinama kraljevskog grada Jajca. <ref>''Izvor: Arhiv Zijada Žune, tekst "Aki u Jajcu - Noć kada je sve počelo", objavljeno u monografiji "Džuboks vremena".''</ref> === Večer kad je Aki postao dio obitelji Žuna (Jajce, 1975.) === Jedan od najemotivnijih zapisa iz knjige ''"Džuboks vremena"'' odnosi se na privatni susret u domu obitelji Žuna u Jajcu. Umoran od hotelske hrane, mladi '''Aki Rahimovski''' postao je gost u kući Zijadovih roditelja, gdje se kroz pjesmu i domaće specijalitete stvorila neraskidiva ljudska veza. * '''Makedonska pjesma i očeva rakija:''' Na nagovor Zijadova oca, koji je često poslovao na jugu, Aki je te večeri zapjevao makedonske pjesme. Njegov glas ispunio je dom emocijom koja je, prema Žuninim riječima, natjerala suze na oči i ispunila srce njegove majke ponosom. * '''Sudbinska simbolika:''' Ta večer ostala je urezana u sjećanje i zbog bolne koincidencije. Zijadov otac je te noći otišao na službeni put s kojeg se pet godina kasnije (1980.) nije vratio, poginuvši upravo na putu prema Makedoniji. Do kraja života otac je pratio Akijev uspon, ponosno pitajući: ''"A šta je s njim, sine?"''. * '''Povezanost kroz desetljeća:''' Prijateljstvo započeto uz sarmu i baklave u Jajcu nastavilo se kroz telefonske razgovore tijekom cijele Akijeve karijere. Žuna bilježi da su često razgovarali o glazbi, ali i o tom specifičnom trenutku u kuhinji koji je obojicu trajno obilježio. * '''Nasljeđe kroz Kikija:''' Žuna s posebnim poštovanjem spominje i Akijeva sina, '''Kikija Rahimovskog''', prepoznajući u njemu očevu karizmu i vokalni kalibar svjetske razine, čime se krug obitelji i glazbe zatvara u vječnost. [[Datoteka:Aki Rahimovski Parni Valjak portret.jpg|mini|desno|250p|Aki Rahimovski: Umjetnik koji je u Jajcu ostavio dio duše, a iz njega ponio sudbinski put prema zvijezdama.]] <ref>''Izvor: Zijad Žuna, "Džuboks vremena", poglavlje: Večer kad je Aki postao dio naše kuće.''</ref> === Ratni gubitak arhive i novi početak === Za Zijada Žunu prekretnica u životu i karijeri nastupa u srijedu, '''27. svibnja 1992. godine u 15 sati''', kada je započeo opći napad na Jajce. Tijekom ratnih zbivanja koja su uslijedila, pretrpio je nenadoknadiv profesionalni gubitak – u spaljivanju dopisništva "Oslobođenja" i obiteljskog doma nepovratno je nestala njegova višedesetljetna arhiva s tisućama fotografija, dokumenata i nagrada. Unatoč gubitku, Žuna je uspio spasiti najuži krug najdragocjenijih materijala: * '''Sačuvana jezgra''': U ručnoj torbi iz grada je iznio svoje diktafone s originalnim kazetama intervjua, novinarske legitimacije i manji dio fotografija. Ovi zapisi postali su temelj za njegov kasniji rad u emigraciji i rekonstrukciju glazbene povijesti Balkana. * '''Autobiografski zapis''': Svoju osobnu tragediju i sudbinu rodnoga grada dokumentirao je u autobiografskoj knjizi pod naslovom '''"Umiranje grobova"'''. * '''Obitelj kao najveća pobjeda''': Ističe da je, unatoč gubitku cjelokupne imovine i arhiva, njegov najveći uspjeh bio spašavanje života supruge, kćeri i sina, s kojima 1992. godine odlazi u Hamburg. Ovaj traumatičan događaj daje poseban značaj njegovim kasnijim monografijama poput "Džuboksa vremena", jer su mnoga svjedočanstva u njima spašena upravo na tim diktafonskim trakama koje su preživjele pad grada. == Književni rad i kritike == Zijad Žuna u svom radu istražuje vezu između lokalne tradicije i svjetske popularne kulture. Njegova djela, poput zbirke ''Zvijezde na kapiji'', naišla su na značajan odjek kod kritike. Muzički stručnjak i profesor iz Jajca, '''Zoran Ljubičić''', u svojoj recenziji pod naslovom ''Glazbeni stelarij Zijada Žune'', opisuje Žunin pristup kao spoj "iskusnoga novinarskog vuka i bosanskočaršijskog šmekera". Ljubičić ističe kako Žuna uspijeva premostiti distancu između jajačkih kapija i svjetskih glazbenih ikona poput [[B.B. King|B.B. Kinga]] i [[Robert Plant|Roberta Planta]], pretvarajući snove provincijske mladosti u "ostvaren san" na samoj kapiji grada.<ref>{{Citiranje weba |url=https://jajce-online.com |title=Zoran Ljubičić: Čuvar zvijezda u vremenu |work=Jajce Online |accessdate=2024-05-22}}</ref> U svojoj drugoj recenziji pod naslovom ''Čuvar zvijezda u vremenu'', posvećenoj knjizi ''Džuboks vremena'', Ljubičić naglašava Žuninu ulogu kao istaknutog kroničara glazbenih zbivanja na Balkanu i u svijetu kroz više od pet desetljeća. Autor ističe da je Žuna, unatoč teškim zdravstvenim iskušenjima i operacijama srca, ustrajao u svojoj misiji, koristeći pisanje kao svojevrsnu terapiju. Ljubičić Žuninu trilogiju (''Zvijezde na kapiji'', ''Džuboks vremena'' i ''Folkeri vječnosti'') opisuje kao "živi spomenik glazbenoj umjetnosti" i "modernistički bosanski ćilim" sazdan od autentičnih emocija i povijesnih susreta s najvećim regionalnim zvijezdama.<ref>{{Citiranje weba |url=https://jajce-online.com |title=Zoran Ljubičić: Čuvar zvijezda u vremenu |work=Jajce Online |accessdate=2024-05-22}}</ref * Žuna, Zijad. ''Umiranje grobova - rodjenje i smrt neke Jugoslavije''. Grafika Soča, Nova Gorica, 1993. * Žuna, Zijad. ''Zvijezde na kapiji''. Štamparija Fojnica, Fojnica, 2020. ISBN 978-9958-17-169-7. == Reference == <references /> <references /> t2992ig8s0uyhk7o31w0ngy5qmkmsod 7427829 7427817 2026-04-10T19:11:18Z Zijad Zuna Hamburg 356052 Unos datoteka nekih clanova BijelogDugmeta 7427829 wikitext text/x-wiki Zijad Zuna,novinar i publicist = Zijad Zuna | opis_slike = Zijad Zuna, novinar i publicist | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1951|6|25}} | mjesto_rođenja = [[Jajce]], [[SFR Jugoslavija]] | zanimanje = novinar, urednik, autor | period = 1975. – danas | medijska_kuća = [[Oslobođenje (novine)|Oslobođenje]]<nowiki>, Radio Jajce | poznat_po = Zvijezde na kapiji, Džuboks vremena }} </nowiki>'''Zijad Zuna''' (Jajce, 25. lipnja 1951.) bosanskohercegovački je i njemački novinar, urednik i publicist s karijerom dugom pet desetljeća. Poznat je kao kroničar glazbene scene i autor značajnih monografija o svjetskim i regionalnim glazbenim zvijezdama. == Biografija == === Počeci i rad u Jugoslaviji === Profesionalnu novinarsku karijeru započeo je u siječnju 1975. godine u dnevnom listu ''[[Oslobođenje (novine)|Oslobođenje]]'' (Dopisništvo Jajce).<ref>Digitalni arhiv infobiro.ba, Pretraga: Zijad Zuna, Oslobođenje Sarajevo.</ref> U razdoblju od 1984. do 1987. godine obnašao je dužnost direktora te glavnog i odgovornog urednika Radio Jajca. Od 1987. do kraja 1991. godine ponovno radi u redakciji ''Oslobođenja''. === Karijera u Njemačkoj === Nakon 1992. godine odlazi u Novu Goricu (Slovenija), gdje 1993. objavljuje knjigu o raspadu Jugoslavije pod naslovom ''Umiranje grobova''. Godine 1995. seli se u [[Hamburg]], gdje kao samostalni novinar intervjuira preko 100 svjetskih glazbenika, uključujući imena kao što su [[B.B. King]], [[Gary Moore]] i Albert Lee."Tokom dugogodišnjeg rada u Hamburgu, ostvario je blisku saradnju sa legendarnim gitaristom Albertom Leejem, sa kojim je uradio brojne intervjue i ekskluzivne serije fotografija, od kojih su mnoge objavljene u listu 'Express' Sarajevo i monografiji 'Zvijezde na kapiji'." Njegov rad u Hamburgu rezultirao je arhivom od 100.000 fotografija. === Današnji rad === Danas redovito piše za portal ''Jajce Online'' i završava opsežne monografije o balkanskoj glazbenoj sceni.== Djela ==* Žuna, Zijad. ''Džuboks vremena''. Book Media, Sarajevo (u pripremi, štamparija Fojnica). Monografija o 70 najznačajnijih imena balkanske i svjetske muzičke scene."Trenutno završava rad na kapitalnoj monografiji 'Džuboks vremena' u izdanju Book Media Sarajevo, koja kroz arhivske tekstove i fotografije obrađuje 70 najkultnijih imena rock, hard-rock i blues scene.""Njegov najznačajniji noviji projekt je monografija 'Džuboks vremena' (izdavač Book Media, Sarajevo), plod trogodišnjeg istraživačkog rada. Knjiga na 400 stranica donosi arhivu od 400 autorskih fotografija i tekstova o 70 najkultnijih imena rock i pop scene bivše Jugoslavije, uključujući Indexe, Bijelo Dugme, YU Grupu i Atomsko Sklonište."„Njegov životni projekt je kapitalna monografija 'Džuboks vremena', na kojoj je radio od početka svoje profesionalne novinarske karijere 1975. godine pa sve do danas. Iako je tokom 50 godina rada dokumentovao 97 kultnih imena, za ovu monografiju je odabrao 70 najznačajnijih imena rock, blues, hard-rock i folk scene sa prostora bivše Jugoslavije. Knjiga donosi ekskluzivne intervjue i priče o 50 godina grupe 'Bijelo Dugme' i Goranu Bregoviću, kao i o 55 godina 'YU-grupe' i njihovom svjetskom pečatu sa Jamajke. Projekat je dobio isključivo pozitivne reakcije od samih aktera i smatra se jednim od najvažnijih dokumentarnih zapisa muzičke istorije Balkana.“ == Najteži novinarski zadatak: „Dvije tragedije u jednom danu“ == U bogatoj pedesetogodišnjoj karijeri Zijada Žune, poseban značaj ima tekst objavljen povodom 60. godišnjice lista '''"Oslobođenje"''' Sarajevo pod naslovom '''"Dvije tragedije u jednom danu"'''. Taj tekst opisuje događaj iz prosinca 1980. godine koji predstavlja vrhunac njegove profesionalne etike i ustrajnosti. Kao mladi reporter, Žuna je izvještavao o teškoj željezničkoj nesreći kod Bihaća. Dok je prikupljao podatke o stradalima, saznao je da je istoga dana njegov otac poginuo u prometnoj nesreći na putu prema Beogradu. Unatoč dubokoj osobnoj boli, Žuna je završio svoju reportažu. Simbolika ovog događaja ostala je zabilježena u povijesti bh. novinarstva jer su se sutradan u istom broju "Oslobođenja" našli njegov profesionalni izvještaj o nesreći i osmrtnica njegovom ocu. Ovaj događaj Žuna opisuje kao trenutak u kojem se novinarska dužnost stopila s osobnom tragedijom, što je postalo temelj njegovog kasnijeg integriteta u svijetu medija. == Radio Jajce: Zlatno doba i medijski rekordi (1984. – 1987.) == U razdoblju od 1984. do 1987. godine, Zijad Žuna obnašao je dužnost direktora te glavnog i odgovornog urednika '''Radio Jajca'''. Njegov mandat obilježen je značajnim programskim, financijskim i kadrovskim jačanjem postaje, koja je u to vrijeme postala relevantan čimbenik na jugoslavenskoj medijskoj sceni. Radio Jajce bio je nezaobilazna postaja za najveće glazbene zvijezde Balkana. Žuna bilježi nekoliko povijesnih kurioziteta: * '''Rekord Halida Bešlića:''' Prilikom gostovanja Halida Bešlića i skladatelja Nazifa Gljive, predstavljen je hit "Neću, neću dijamante". Za nedjeljnu emisiju "Želje slušalaca" pristiglo je rekordnih '''3.000 zahtjeva''', što je Bešlić proglasio svojim tadašnjim jugoslavenskim rekordom na jednoj radijskoj postaji. Zbog ogromnog broja, želje su se emitirale punih mjesec dana. * '''Gostovanja zvijezda:''' Usporedbe radi, Lepa Brena je za hit "Sitnije, Cile, sitnije" imala 2.000 želja, što dodatno oslikava popularnost radija. Gosti postaje bili su i '''Goran Bregović''' te brojne druge zvijezde predratnog razdoblja. Ovo razdoblje Žuna definira kao ključno za jačanje informativne i zabavne strukture medija u svom rodnom gradu prije ratnih razaranja. === „Suze kao bosanski potok“ i fenomen Halida Bešlića === Posebno poglavlje u Žuninoj karijeri predstavlja dugogodišnje prijateljstvo i profesionalna saradnja s '''Halidom Bešlićem'''. Fotografija iz Hamburga (1977.) bilježi jedan od najemotivnijih trenutaka u istoriji balkanske estrade, kada je Bešlić tokom intervjua, savladan emocijama, zaplakao pred Žuninim mikrofonom. Žuna ovaj trenutak opisuje u priči „Suze kao bosanski potok“, ističući da u istoriji regije nikada nije zabilježena takva vrsta kolektivne žalosti i empatije kakvu je publika osjećala prema Bešliću. Taj susret u Hamburgu nije bio samo novinarski zadatak, već dokument o autentičnoj ljudskoj boli i duši pjevača koji je postao simbol čitave jedne epohe. Žuna bilježi da je upravo ta Halidova neposrednost i iskrenost bila ključna za njegov status „narodne ikone“, čija je svaka suza odjekivala u srcima miliona slušalaca širom bivše Jugoslavije == Bijelo dugme: Ekskluzivna arhiva (1979.) == U suradnji s fotografom Zlatkom Moškonom, Zijad Žuna u knjizi "Džuboks vremena" predstavlja do sada neobjavljene snimke grupe '''Bijelo dugme''' iz 1979. godine. === Željko Bebek: „Brutalno sam istjeran iz Bijelog dugmeta“ === Kroz seriju ekskluzivnih razgovora za projekt "Džuboks vremena", prvi pjevač grupe Bijelo dugme, '''Željko Bebek''', povjerio je Zijadu Žuni istinu o svom odlasku iz benda koja baca novo svjetlo na povijest jugoslavenskog rocka. Bebek u knjizi iznosi argumentiranu tvrdnju: ''„Brutalno sam istjeran iz Bijelog dugmeta“''. Žuna dokumentira kako je ovaj razlaz, koji se dogodio na vrhuncu popularnosti benda, ostavio trajan trag na glazbenoj sceni, demantirajući službene verzije o sporazumnom odlasku. Fotografija iz Koprivnice, nastala u sportskom centru 1979. godine, bilježi Bebeka upravo u tom ključnom razdoblju prije velikih promjena u postavi == Goran Bregović: Od Koprivnice do svjetskih pozornica == U monografiji "Džuboks vremena", Zijad Žuna donosi ekskluzivan uvid u karijeru '''Gorana Bregovića''', dokumentirajući njegov put od vođe Bijelog dugmeta do svjetski priznatog skladatelja. === Arhiva iz Koprivnice (1979.) === Poseban značaj imaju fotografije Zlatka Moškona nastale 1979. godine u sportskom centru u Koprivnici, koje bilježe Bregovića u trenucima kreativne pripreme i tehničke kontrole zvuka. == Galerija fotografija (Zlatko Moškon, 1979.) == [[Datoteka:Goran Bregovic Koprivnica 1979.jpg|mini|lijevo|250px|Goran Bregović tijekom tonske probe u Koprivnici (1979.). Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] [[Datoteka:Zeljko Bebek Koprivnica 1979 Zuna Moskon.jpg. (2).jpg|mini|desno|250px|Željko Bebek u Koprivnici (1979.). Arhiv: Zijad Žuna, foto: Zlatko Moškon.]] [[Datoteka:Goran Bregovic za bubnjevima 1979.jpg|mini|desno|250px|Goran Bregović za bubnjevima tijekom probe u Koprivnici (1979.). Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] '''Zlatko Moskon''' ([[Koprivnica]], 5. listopada 1960.), hrvatski je umjetnički fotograf i kroničar glazbene scene, u javnosti poznat pod nazivom "fotograf duše". Tijekom pedesetogodišnje karijere profilirao se kao jedan od najznačajnijih fotografa rock scene bivše Jugoslavije. == Karijera i rock fotografija == Njegov rad doseže vrhunac 1979. godine u Koprivnici, kada snima kultnu seriju fotografija grupe [[Bijelo dugme]] i [[Vlatko Stefanovski|Vlatka Stefanovskog]]. Iz tog razdoblja potječu neke od najprepoznatljivijih fotografija u povijesti regionalnog rocka, uključujući portret [[Goran Bregović|Gorana Bregovića]] s cigaretom u ustima te [[Željko Bebek|Željka Bebeka]] u crnom odijelu na pozornici. Mnogi glazbeni i fotografski eksperti ove dvije fotografije ocjenjuju kao radove svjetske razine, nazivajući ih najkultnijim vizualima u pedesetogodišnjoj povijesti grupe Bijelo dugme. One su postale neizostavan dio dokumentarne građe o "zlatnom dobu" jugoslavenskog rocka. == Izložbe: „Vizuale“ i „Portreti“ == U poslijeratnom razdoblju, Moskonov rad je u najvećoj mjeri fokusiran na specifične umjetničke forme — '''„vizuale“''' i '''„portrete“'''. Njegov stil u ovoj fazi karakterizira duboka emocionalnost i tehnička preciznost, zbog čega je stekao nadimak „fotograf duše“. Izlagao je u brojnim gradovima, a posebno se ističe impresivna izložba u [[Graz]]u 2002. godine. U suradnji s novinarom i publicistom [[Zijad Žuna|Zijadom Žunom]], u tijeku su pripreme za veliku izložbu u '''[[Hamburg]]u''' ([[Njemačka]]), kojom će se Moskonov opus predstaviti europskoj publici. == Suradnja sa Željkom Bebekom == Povodom 50. obljetnice rada, Moskon je u svom studiju ugostio Željka Bebeka. Tom prigodom, uz posredovanje Zijada Žune, Moskon je Bebeku poklonio u svom studiju uokvirenu kultnu fotografiju u crnom odijelu s nastupa u Koprivnici 1979. godine. Susret je rezultirao i novom serijom obiteljskih portreta pjevača sa suprugom i sinom Zvonimirom. == Publicistika == Moskonov bogat opus čini vizualnu okosnicu bestseller knjige '''''Džuboks vremena''''' autora Zijada Žune. Ova knjiga na 400 stranica donosi priče o 70 najznačajnijih imena rocka, hard-rocka, bluesa i folka, popraćene s oko 400 ekskluzivnih fotografija, uključujući najpoznatije snimke Bijelog dugmeta i Vlatka Stefanovskog. == Galerija == <gallery>.[[Datoteka:Goran_Bregovic_Koprivnica_1979.jpg|mini|desno|280px|Goran Bregović (1979.), arhiv Zijad Žuna.]] Datoteka:<!-- Naziv slike Bebeka -->|Željko Bebek u crnom odijelu (1979.), autor Zlatko Moskon. Datoteka:<!-- Naziv slike Vlatka -->|Vlatko Stefanovski, garderoba (1979.), autor Zlatko Moskon. </gallery>[[Datoteka:Zeljko Bebek s kultnom fotografijom iz 1979 autora Zlatka Moskona.jpg|mini|lijevo|280px|Željko Bebek s kultnom fotografijom iz 1979. godine, autora Zlatka Moškona. Arhiv Zijada Žune.]] [[Datoteka:Zoran Redzic Bijelo dugme Koprivnica 1979 Foto Zlatko Moskon.jpg|mini|desno|250px|Zoran Redžić (Bijelo dugme) u Koprivnici 1979. godine. Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] == Vidi još == * [[Zijad Žuna]] * [[Bijelo dugme]] [[Datoteka:Vlado Pravdic Bijelo dugme Koprivnica 1979 Foto Zlatko Moskon.jpg|mini|desno|250px|Vlado Pravdić (Bijelo dugme) tijekom probe u Koprivnici (1979.). Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] [[Datoteka:Dragan Djidji Jankovic Bijelo dugme Koprivnica 1979 Foto Zlatko Moskon.jpg|mini|lijevo|250px|Dragan "Điđi" Jankelić (Bijelo dugme) tijekom probe u Koprivnici (1979.). Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] == Izvori == <references /> [[Datoteka:TOČAN_NAZIV_VLATKA.jpg|mini|lijevo|280px|Vlatko Stefanovski u Koprivnici (1979.). Arhiv: Zijad Žuna, foto: Zlatko Moškon.]] [[Kategorija:Hrvatski fotografi]] [[Kategorija:Biografije, Koprivnica]] [[Kategorija:Rođeni 1960.]] == Sportnovinar u Hamburgu: Izvještavanje s Volksparkstadiona == Nakon dolaska u Hamburg, Zijad Žuna se afirmirao kao jedan od ključnih novinara koji su pratili njemačku Bundesligu, posebno fokusiran na '''Hamburger SV (HSV)'''. Noseći prepoznatljivi novinarski prsluk na terenima Volksparkstadiona, Žuna je izravno prenosio atmosferu i uspjehe naših sportaša njemačkoj i balkanskoj publici. * '''Iz prve linije:''' Fotografija prikazuje Žunu u punom radnom zanosu tijekom izvještavanja s jedne od bundesligaških utakmica. Njegov rad u ovom periodu bio je ključan za dokumentiranje uspona legendi poput Sergeja Barbareza i Hasana Salihamidžića. * '''Most između sporta i glazbe:''' Upravo je ovaj profesionalni pristup sportskom novinarstvu postavio temelje za njegov kasniji rad na velikim glazbenim monografijama, zadržavajući princip "snage argumenata" u svakom izvještaju. [[Datoteka:Zijad Zuna HSV Presse.jpg|mini|lijevo|200p|Zijad Žuna kao sportski izvjestitelj na stadionu HSV-a u Hamburgu. Dokumentiranje povijesti Bundeslige iz prve ruke.]] == Sergej Barbarez: Legenda Hamburga i izbornik == U svom sportskom opusu iz hamburškog razdoblja, Zijad Žuna je detaljno pratio karijeru '''Sergeja Barbareza'''. Žuna dokumentira Barbarezov uspon u dresu HSV-a, gdje je postao jedna od najvećih klupskih ikona svih vremena. Njihov profesionalni odnos, temeljen na međusobnom poštovanju, rezultirao je brojnim ekskluzivnim intervjuima koji su prenosili atmosferu iz same jezgre njemačke Bundeslige. * '''Od terena do klupe:''' Žuna u svojim tekstovima bilježi Barbarezov put od vrhunskog strijelca do današnje pozicije izbornika nacionalne reprezentacije Bosne i Hercegovine (2026.), naglašavajući njegov nepokolebljiv karakter. == "Folkeri vječnosti" – Poglavlje: Lepa Brena == Nakon dokumentiranja sportskih velikana, Žuna u svojoj novoj monografiji '''"Folkeri vječnosti"''' (izdanje kraj 2026.) donosi ekskluzivne materijale o najvećoj balkanskoj zvijezdi: * '''Lepa Brena:''' Kroz 50 godina rada, Žuna je zabilježio ključne faze Brenine karijere. U knjizi se nalaze njezini najiskreniji razgovori o slavi, biznisu i statusu vječnog simbola jedne epohe. Ovi intervjui, popraćeni rijetkim fotografijama iz Žunine arhive od 100 tisuća snimaka, čine Brenu središnjom figurom poglavlja o folk glazbi. [[Datoteka:Zijad Zuna i Sergej Barbarez Hamburg.jpg|mini|lijevo|250p|Zijad Žuna s legendom HSV-a i današnjim izbornikom BiH, Sergejem Barbarezom, u Hamburgu.]] === Hamburške godine i svjetski uspjeh === Žuna, koji i sam živi u Hamburgu, bilježi da je Bregović četiri godine radio u prestižnom hamburškom '''Thalia teatru'''. Kao jedini izvođač s prostora Balkana, Bregović je više puta nastupao u kultnom hamburškom '''Stadtparku''' sa svojim "Orkestrom za svadbe i sahrane", gdje se za njegove koncerte redovito tražila "karta više". Žuna ističe da ove fotografije iz 1979. godine zapravo dokumentiraju začetak te vizionarske energije koja će Bregovića kasnije odvesti na najveće svjetske pozornice == Ključni intervjui i svjedočanstva == U svojim tekstovima, Zijad Žuna često donosi duboke analize estradnih kretanja kroz izravne razgovore s akterima. U jednom od upečatljivih intervjua sa [[Zdravko Čolić|Zdravkom Čolićem]], pjevač se osvrnuo na fenomen svjetskog uspjeha [[Goran Bregović|Gorana Bregovića]] i specifičnost bosanskog mentaliteta: * '''O uspjehu''': Čolić ističe da je Bregović imao hrabrosti prezentirati balkanski melos na svjetskoj razini, dok je bosansku scenu često kočila "inertnost" i zadovoljstvo malim krugom prijatelja ("raja i priča"). * '''O Sarajevu''': Čolić u razgovoru sa Žunom potvrđuje svoju duboku duhovnu vezu s rodnim gradom: ''"Sarajevo je moj grad... tu priča počinje i završava se."'' * '''O utjecaju''': Pjevač priznaje da je suradnja s Bregovićem i [[Dino Merlin|Dinom Merlinom]] značajno utjecala na tok njegove karijere, posebno u okretanju prema autentičnom etno-izrazu koji je postao hit i u europskim zemljama. Ovi zapisi, objavljivani u revijama poput sarajevskog '''''Expressa''''', danas predstavljaju ključnu dokumentarnu građu u Žuninim publikacijama == Ekskluzivni intervju s Mladenom Vojičićem Tifom: Istina o slavi i skromnosti == U svom dugogodišnjem novinarskom radu, '''Zijad Žuna''' zabilježio je jedan od najotvorenijih intervjua s legendarnim pjevačem '''Mladenom Vojičićem Tifom'''. Ovaj razgovor ostaje zabilježen kao autentično svjedočanstvo o Tifi kao najiskrenijem simbolu sarajevske rock škole i "najpopularnijem Sarajliji". Iako je Tifa u razgovoru otvoreno priznao da privatno '''nikada nije bio fan Bijelog dugmeta''' niti je kupovao njihove ploče, istaknuo je duboko poštovanje prema radu u, kako kaže, "najboljem bendu svih vremena na Balkanu". Taj period obilježio je povijesni rekord – album s Tifinim vokalom prodan je u nevjerojatnih '''380.000 primjeraka''', što je ostao nedosegnut vrhunac u povijesti grupe. === Ključni naglasci iz razgovora: === * '''Skromnost i životna filozofija:''' Unatoč statusu megazvijezde, Tifa je pokazao nevjerojatnu ljudsku skromnost izjavom: ''"Kad prestanem s muzikom, čistit ću ulice i parkove, useljavati ljude i uveseljavati ih pričom da budu sretni. Bitno je biti pošten."'' * '''Ljubav prema Sarajevu i FK Željezničar:''' Posebno je istaknuo ponos zbog snimanja '''himne FK Željezničar''', koju smatra darom svim ljudima, naglašavajući da je to pjesma kojom se svatko treba ponositi bez obzira na nacionalni predznak. * '''Odlazak iz benda i potraga za istinom:''' Tifa je bez zadrške govorio o svom samovoljnom odlasku iz Bijelog dugmeta, demantirajući glasine o izbacivanju i stavljajući osobni integritet i slobodu ispred financijske koristi. * '''Glazba kao plemenita misija:''' Opisao je svoj status kao pošten rad bez pripadnosti strankama, ističući da se na bini "troši" kako bi usrećio fanove svih generacija, jer za njega glazba nema granica. [[Datoteka:Zijad Zuna i Mladen Vojicic Tifa intervju.jpg|mini|desno|250p|Zijad Žuna u razgovoru s Tifom o povijesnom rekordu prodaje albuma (380.000 primjeraka).]] <ref>''Izvor: Arhiv Zijada Žune, intervju s Mladenom Vojičićem Tifom, objavljeno u monografiji "Džuboks vremena".''</ref> == Ekskluzivni intervju (travanj 2026.): Alen Islamović o pola stoljeća rocka == U opsežnom razgovoru vođenom u travnju 2026. godine, povodom jubileja 50 godina grupe '''Bijelo dugme''', Alen Islamović je novinaru i publicisti Zijadu Žuni otkrio dosad manje poznate detalje o ključnim trenucima svoje karijere. === Najekskluzivnije izjave iz razgovora: === * '''O "Londonskom neuspjehu" i povratku:''' Alen je bio iznimno iskren o neuspjehu u Londonu s Divljim jagodama: ''"Treba biti iskren i reći da je moj engleski zvučao ruski... taj školski jezik nije odgovarao agresivnim rifovima grupe. Shvatio sam da to nema smisla i odlučio se vratiti među svoje iskrene fanove."'' * '''Transfer karijere:''' Svoj prijelaz u Dugme usporedio je s najvećim sportskim transferima: ''"Poredim to kao kad dobar nogometaš prijeđe iz Želje u Real ili Barcelonu. To je bio jedini estradni transfer o kojem se pisalo mjesecima."'' * '''O rekordnoj prodaji:''' Naglasio je da je album "Pljuni i zapjevaj" planuo u '''milijun primjeraka''' u samo šest mjeseci, što je rezultat koji se danas čini nezamislivim. * '''O preživljavanju na sceni:''' ''"Shvatio sam da u ovom poslu ako ti prvi nešto ne uradiš, pojest će te za doručak, iskoristiti i baciti u kafanu da zabavljam pijanice, a ja to nisam htio."'' * '''O odnosu s kolegama danas:''' Islamović ističe da danas suradnja s Bregovićem i Tifom počiva na zrelosti: ''"Zreli smo ljudi, ne trebaju nam napetosti i nervoza. Da ih ima, ja bih prvi napustio ovu priču."'' Ovaj razgovor svjedoči o umjetniku koji u 2026. godini s istim žarom, ali s mnogo više mudrosti i discipline, čuva naslijeđe najmoćnijeg rock benda Balkana. === Pogled u budućnost: Između simfonije i plantaža lješnjaka (2026.) === U završnom dijelu razgovora sa Žunom, Alen Islamović iznosi realističan i miran pogled na završetak jedne velike ere. Svjestan da proslava 50 godina grupe '''Bijelo dugme''' polako prolazi, on ističe kako "ništa nije vječno" i da godine prirodno nameću kraj velikim turnejama. * '''Samostalni put i simfonijski orkestri:''' Alen je već formirao vlastiti bend s kojim nastupa po gradovima regije, a poseban umjetnički izazov pronalazi u projektima sa '''simfonijskim orkestrima''' (poput koncerta u Kragujevcu), čime svoje hitove donosi u novom, klasičnom ruhu. * '''Mir na Uni:''' Daleko od svjetala pozornice, Islamović danas uživa u radu na svojim '''plantažama lješnjaka''' u rodnom Bihaću. Ističe da mu slapovi Une i njezina ljepota pružaju duševni mir koji mu je potreban nakon desetljeća provedenih na putu. Ova svjedočanstva prikazuju Islamovića kao čovjeka koji je uspio pomiriti status rock idola s dostojanstvenim i ispunjenim privatnim životom. == Goran Bregović: Planetarni kult magične bajke == Novinar i publicist '''Zijad Žuna''' prati rad grupe '''Bijelo dugme''' od samih početaka, a njegov odnos s '''Goranom Bregovićem''' traje punih pet desetljeća. Od prvih susreta u Jajcu, preko dopisništva "Oslobođenja" i Radio Jajca, pa sve do svjetskih pozornica u Hamburgu, Žuna je dokumentirao transformaciju regionalne zvijezde u planetarni kult. === Ključni trenuci i svjedočanstva: === * '''Muzički "bosanski lonac":''' U ranim razgovorima, Žuna je Bregovićevu glazbu opisao kao "bosanski lonac" — jedinstvenu mješavinu bluesa, folka i rocka koja je podigla tadašnju državu na noge. Bregović je potvrdio tu viziju, ističući želju da stvori nešto s "dušom Sarajeva i Balkana". * '''Proročanstvo iz Jajca:''' Tijekom jednog susreta prije rata, Žuna je prorekao Bregoviću svjetsku slavu, na što je Brega zagonetno odgovorio: ''"Ja postanem svjetska zvijezda, a ti doživiš susrete s najvećima na planeti? Sve je moguće!"'' To se kasnije i ostvarilo kroz Žuninu hit knjigu '''"Zvijezde na kapiji"'''. * '''Hamburški trijumf u Stadtparku:''' Bregović je jedini glazbenik s Balkana koji je više puta nastupao u kultnom '''Stadtparku u Hamburgu''', mjestu rezerviranom za najveća planetarna imena. Žuna bilježi anegdotu o čaši viskija na pozornici, kojom je Brega nazdravljao publici, kršeći stroga pravila dvorane uz šarm koji posjeduju samo najveći. * '''Iskrenost o kreativnom procesu:''' Bregović je otvoreno govorio o snimanju albuma u Londonu 1975. kod Georgea Martina (producenta Beatlesa), priznajući bespoštedan rad "dan i noć" kako bi se postigao vrhunski rezultat. * '''Bosanac u srcu:''' Unatoč svjetskoj slavi, Bregović je u razgovoru sa Žunom istaknuo da su Bosanci dobri ljudi koji vole život, humor i obitelj, prepoznavši i sebe u stihovima legendarne pjesme ''"Tako ti je mala moja kad ljubi Bosanac"''. === Susret u Stadtparku: "Vrh vrhova" bez cipela i hlača === Posebno upečatljiv trenutak u njihovom polustoljetnom poznanstvu dogodio se u Hamburgu, u ''backstageu'' kultnog '''Stadtparka'''. Zijad Žuna bilježi anegdotu koja najbolje oslikava Bregovićevu karizmu i nekonvencionalnost: * '''Ljudskost ispred protokola:''' Prilikom ulaska u garderobu, Žuna je zatekao Bregovića potpuno opuštenog, bez cipela i hlača. Na Žuninu opasku da se odjene, Brega je uz osmijeh odgovorio: ''"Vi ste mi važniji i od hlača i cipela!"'', pokazujući time da su mu stari prijatelji i iskreni razgovori bitniji od bilo kakvog scenskog sjaja. * '''Na vrhu svijeta:''' Prisjećajući se početaka od prije 50 godina, Bregović je tijekom tog susreta u Hamburgu zagrlio Žunu i kratko zaključio: ''"Na vrhu smo – nema dalje!"''. Ovaj susret u srcu Njemačke bio je kruna njihove zajedničke priče – od malog dopisništva u Jajcu do vrha svjetske glazbene scene, potvrđujući da je Bregović, unatoč globalnom uspjehu, ostao "naš i svjetski" u najiskrenijem smislu te riječi. [[Datoteka:Zijad Zuna i Goran Bregovic susret.jpg|mini|desno|250p|Zijad Žuna i Goran Bregović: Susret dvojice prijatelja i kroničara jedne epohe koja je prerasla u planetarnu bajku.]] <ref>''Izvor: Arhiv Zijada Žune, tekst "Planetarni kult magične bajke", objavljeno u monografiji "Zvijezde na kapiji".''</ref> == Ekskluziva iz bekstejdža: "Kasniš mr. Lee" == Jedna od najupečatljivijih anegdota iz hamburškog razdoblja Zijada Žune odnosi se na susret s legendarnim '''Albertom Leejem'''. Žuna u svojoj knjizi opisuje neobičan trenutak čekanja na intervju o albumu koji je Lee snimio s Jimmyjem Pageom. * '''Bernisa i mr. Lee''': Dok je dogovoreni sastanak kasnio, Žunina supruga Bernisa, ljubiteljica glazbe, odlučila je potražiti glazbenika u bekstejdžu. Žuna bilježi da je Lee dočekao Bernisu pjesmom i privatnim nastupom na gitari unutar salona, što je trajalo punih dvadeset minuta prije službenog početka razgovora. * '''Skromnost najvećih''': Priča naglašava Leejevu iznimnu ljudskost. Iako svjetska zvijezda, Lee se odmah ispričao zbog kašnjenja, a Bernisa mu je uz osmijeh dobacila: ''"Drugi put nemoj da kasniš, mr. Lee!"''. * '''Zajednička večera''': Lee je bio toliko oduševljen Bernisinim poznavanjem glazbe da je par nakon koncerta pozvao na zajedničku večeru, čime je profesionalni odnos prerastao u trajno prijateljstvo. [[Datoteka:Zijad Zuna Bernisa i Albert Lee susret.jpg|mini|desno|250p|Susret za pamćenje: Bernisa i Zijad Žuna s Albertom Leejem. "Kasniš mr. Lee" - anegdota koja dokumentira skromnost svjetske legende.]] == Aki Rahimovski i grupa TOR: Jajačka pretpremijera legende (1975.) == U bogatoj novinarskoj arhivi '''Zijada Žune''' posebno mjesto zauzima svjedočanstvo o boravku '''Akija Rahimovskog''' u Jajcu 1975. godine. Prije nego što je postao neosporna ikona grupe ''Parni valjak'', Aki je s grupom '''TOR''' mjesecima nastupao u hotelu Jajce, na obalama Plivskog jezera. Žuna, koji je tada započinjao svoju karijeru u "Oslobođenju", bio je izravni svjedok rađanja jedne od najvećih glazbenih zvijezda Balkana. === Ključni trenuci iz "jajačkog razdoblja": === * '''Sila prirode za klavijaturama:''' Žuna opisuje mladog Akija kao harizmatičnog glazbenika s nevjerojatnom energijom koji je u noćnom baru hotela svirao svjetske hitove. Aki mu je tada, uz prepoznatljiv osmijeh, govorio: ''"Zike, sjedi ovdje, slušaj i gledaj. Hoćeš da vidiš kako se to radi?"'' * '''Proročanstvo o Pulskoj areni:''' Tijekom jednog razgovora uz Plivsko jezero, Žuna je Akiju prorekao nastup u Pulskoj areni. Aki je tada, uz nevjericu, odgovorio: ''"Ma daj, Zike, to je nemoguća misija. Kao da si mi rekao da putujem na Mjesec."'' Godinama kasnije, Arena je postala njegov "tron" koji je osvajao s eruptivnim oduševljenjem publike. * '''Sudbinski poziv iz Zagreba:''' Upravo u Jajcu, u dopisništvu gdje je Žuna radio, Aki je primio poziv koji mu je promijenio život: ''"Zike, zvali su me iz Zagreba. Može biti nešto veliko."'' Godinama kasnije, Aki se javio Žuni s riječima: ''"Zike, bio si u pravu."'' === Naslijeđe: "Niko ne može zamijeniti Akija" === Žuna kroz svoja sjećanja naglašava da Aki nije bio samo pjevač, već instrument sam po sebi. Njegova neuhvatljiva karizma i glas koji je dolazio iz srca ostali su neponovljivi. Kako je istaknuo osnivač benda Husein Hasanefendić - Hus: ''"Niko ne može zamijeniti Akija!"''. Za Zijada Žunu, Aki Rahimovski ostaje simbol jedne generacije, čiji je glas bio lijek, a energija vječna magija koja je započela upravo pod zidinama kraljevskog grada Jajca. <ref>''Izvor: Arhiv Zijada Žune, tekst "Aki u Jajcu - Noć kada je sve počelo", objavljeno u monografiji "Džuboks vremena".''</ref> === Večer kad je Aki postao dio obitelji Žuna (Jajce, 1975.) === Jedan od najemotivnijih zapisa iz knjige ''"Džuboks vremena"'' odnosi se na privatni susret u domu obitelji Žuna u Jajcu. Umoran od hotelske hrane, mladi '''Aki Rahimovski''' postao je gost u kući Zijadovih roditelja, gdje se kroz pjesmu i domaće specijalitete stvorila neraskidiva ljudska veza. * '''Makedonska pjesma i očeva rakija:''' Na nagovor Zijadova oca, koji je često poslovao na jugu, Aki je te večeri zapjevao makedonske pjesme. Njegov glas ispunio je dom emocijom koja je, prema Žuninim riječima, natjerala suze na oči i ispunila srce njegove majke ponosom. * '''Sudbinska simbolika:''' Ta večer ostala je urezana u sjećanje i zbog bolne koincidencije. Zijadov otac je te noći otišao na službeni put s kojeg se pet godina kasnije (1980.) nije vratio, poginuvši upravo na putu prema Makedoniji. Do kraja života otac je pratio Akijev uspon, ponosno pitajući: ''"A šta je s njim, sine?"''. * '''Povezanost kroz desetljeća:''' Prijateljstvo započeto uz sarmu i baklave u Jajcu nastavilo se kroz telefonske razgovore tijekom cijele Akijeve karijere. Žuna bilježi da su često razgovarali o glazbi, ali i o tom specifičnom trenutku u kuhinji koji je obojicu trajno obilježio. * '''Nasljeđe kroz Kikija:''' Žuna s posebnim poštovanjem spominje i Akijeva sina, '''Kikija Rahimovskog''', prepoznajući u njemu očevu karizmu i vokalni kalibar svjetske razine, čime se krug obitelji i glazbe zatvara u vječnost. [[Datoteka:Aki Rahimovski Parni Valjak portret.jpg|mini|desno|250p|Aki Rahimovski: Umjetnik koji je u Jajcu ostavio dio duše, a iz njega ponio sudbinski put prema zvijezdama.]] <ref>''Izvor: Zijad Žuna, "Džuboks vremena", poglavlje: Večer kad je Aki postao dio naše kuće.''</ref> === Ratni gubitak arhive i novi početak === Za Zijada Žunu prekretnica u životu i karijeri nastupa u srijedu, '''27. svibnja 1992. godine u 15 sati''', kada je započeo opći napad na Jajce. Tijekom ratnih zbivanja koja su uslijedila, pretrpio je nenadoknadiv profesionalni gubitak – u spaljivanju dopisništva "Oslobođenja" i obiteljskog doma nepovratno je nestala njegova višedesetljetna arhiva s tisućama fotografija, dokumenata i nagrada. Unatoč gubitku, Žuna je uspio spasiti najuži krug najdragocjenijih materijala: * '''Sačuvana jezgra''': U ručnoj torbi iz grada je iznio svoje diktafone s originalnim kazetama intervjua, novinarske legitimacije i manji dio fotografija. Ovi zapisi postali su temelj za njegov kasniji rad u emigraciji i rekonstrukciju glazbene povijesti Balkana. * '''Autobiografski zapis''': Svoju osobnu tragediju i sudbinu rodnoga grada dokumentirao je u autobiografskoj knjizi pod naslovom '''"Umiranje grobova"'''. * '''Obitelj kao najveća pobjeda''': Ističe da je, unatoč gubitku cjelokupne imovine i arhiva, njegov najveći uspjeh bio spašavanje života supruge, kćeri i sina, s kojima 1992. godine odlazi u Hamburg. Ovaj traumatičan događaj daje poseban značaj njegovim kasnijim monografijama poput "Džuboksa vremena", jer su mnoga svjedočanstva u njima spašena upravo na tim diktafonskim trakama koje su preživjele pad grada. == Književni rad i kritike == Zijad Žuna u svom radu istražuje vezu između lokalne tradicije i svjetske popularne kulture. Njegova djela, poput zbirke ''Zvijezde na kapiji'', naišla su na značajan odjek kod kritike. Muzički stručnjak i profesor iz Jajca, '''Zoran Ljubičić''', u svojoj recenziji pod naslovom ''Glazbeni stelarij Zijada Žune'', opisuje Žunin pristup kao spoj "iskusnoga novinarskog vuka i bosanskočaršijskog šmekera". Ljubičić ističe kako Žuna uspijeva premostiti distancu između jajačkih kapija i svjetskih glazbenih ikona poput [[B.B. King|B.B. Kinga]] i [[Robert Plant|Roberta Planta]], pretvarajući snove provincijske mladosti u "ostvaren san" na samoj kapiji grada.<ref>{{Citiranje weba |url=https://jajce-online.com |title=Zoran Ljubičić: Čuvar zvijezda u vremenu |work=Jajce Online |accessdate=2024-05-22}}</ref> U svojoj drugoj recenziji pod naslovom ''Čuvar zvijezda u vremenu'', posvećenoj knjizi ''Džuboks vremena'', Ljubičić naglašava Žuninu ulogu kao istaknutog kroničara glazbenih zbivanja na Balkanu i u svijetu kroz više od pet desetljeća. Autor ističe da je Žuna, unatoč teškim zdravstvenim iskušenjima i operacijama srca, ustrajao u svojoj misiji, koristeći pisanje kao svojevrsnu terapiju. Ljubičić Žuninu trilogiju (''Zvijezde na kapiji'', ''Džuboks vremena'' i ''Folkeri vječnosti'') opisuje kao "živi spomenik glazbenoj umjetnosti" i "modernistički bosanski ćilim" sazdan od autentičnih emocija i povijesnih susreta s najvećim regionalnim zvijezdama.<ref>{{Citiranje weba |url=https://jajce-online.com |title=Zoran Ljubičić: Čuvar zvijezda u vremenu |work=Jajce Online |accessdate=2024-05-22}}</ref * Žuna, Zijad. ''Umiranje grobova - rodjenje i smrt neke Jugoslavije''. Grafika Soča, Nova Gorica, 1993. * Žuna, Zijad. ''Zvijezde na kapiji''. Štamparija Fojnica, Fojnica, 2020. ISBN 978-9958-17-169-7. == Reference == <references /> <references /> exsu8zplf9x4e10mlk6owz4chc4jn2c 7427833 7427829 2026-04-10T19:50:00Z Zijad Zuna Hamburg 356052 unos i izmjena Vlatka Stefanovskog 7427833 wikitext text/x-wiki Zijad Zuna,novinar i publicist = Zijad Zuna | opis_slike = Zijad Zuna, novinar i publicist | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1951|6|25}} | mjesto_rođenja = [[Jajce]], [[SFR Jugoslavija]] | zanimanje = novinar, urednik, autor | period = 1975. – danas | medijska_kuća = [[Oslobođenje (novine)|Oslobođenje]]<nowiki>, Radio Jajce | poznat_po = Zvijezde na kapiji, Džuboks vremena }} </nowiki>'''Zijad Zuna''' (Jajce, 25. lipnja 1951.) bosanskohercegovački je i njemački novinar, urednik i publicist s karijerom dugom pet desetljeća. Poznat je kao kroničar glazbene scene i autor značajnih monografija o svjetskim i regionalnim glazbenim zvijezdama. == Biografija == === Počeci i rad u Jugoslaviji === Profesionalnu novinarsku karijeru započeo je u siječnju 1975. godine u dnevnom listu ''[[Oslobođenje (novine)|Oslobođenje]]'' (Dopisništvo Jajce).<ref>Digitalni arhiv infobiro.ba, Pretraga: Zijad Zuna, Oslobođenje Sarajevo.</ref> U razdoblju od 1984. do 1987. godine obnašao je dužnost direktora te glavnog i odgovornog urednika Radio Jajca. Od 1987. do kraja 1991. godine ponovno radi u redakciji ''Oslobođenja''. === Karijera u Njemačkoj === Nakon 1992. godine odlazi u Novu Goricu (Slovenija), gdje 1993. objavljuje knjigu o raspadu Jugoslavije pod naslovom ''Umiranje grobova''. Godine 1995. seli se u [[Hamburg]], gdje kao samostalni novinar intervjuira preko 100 svjetskih glazbenika, uključujući imena kao što su [[B.B. King]], [[Gary Moore]] i Albert Lee."Tokom dugogodišnjeg rada u Hamburgu, ostvario je blisku saradnju sa legendarnim gitaristom Albertom Leejem, sa kojim je uradio brojne intervjue i ekskluzivne serije fotografija, od kojih su mnoge objavljene u listu 'Express' Sarajevo i monografiji 'Zvijezde na kapiji'." Njegov rad u Hamburgu rezultirao je arhivom od 100.000 fotografija. === Današnji rad === Danas redovito piše za portal ''Jajce Online'' i završava opsežne monografije o balkanskoj glazbenoj sceni.== Djela ==* Žuna, Zijad. ''Džuboks vremena''. Book Media, Sarajevo (u pripremi, štamparija Fojnica). Monografija o 70 najznačajnijih imena balkanske i svjetske muzičke scene."Trenutno završava rad na kapitalnoj monografiji 'Džuboks vremena' u izdanju Book Media Sarajevo, koja kroz arhivske tekstove i fotografije obrađuje 70 najkultnijih imena rock, hard-rock i blues scene.""Njegov najznačajniji noviji projekt je monografija 'Džuboks vremena' (izdavač Book Media, Sarajevo), plod trogodišnjeg istraživačkog rada. Knjiga na 400 stranica donosi arhivu od 400 autorskih fotografija i tekstova o 70 najkultnijih imena rock i pop scene bivše Jugoslavije, uključujući Indexe, Bijelo Dugme, YU Grupu i Atomsko Sklonište."„Njegov životni projekt je kapitalna monografija 'Džuboks vremena', na kojoj je radio od početka svoje profesionalne novinarske karijere 1975. godine pa sve do danas. Iako je tokom 50 godina rada dokumentovao 97 kultnih imena, za ovu monografiju je odabrao 70 najznačajnijih imena rock, blues, hard-rock i folk scene sa prostora bivše Jugoslavije. Knjiga donosi ekskluzivne intervjue i priče o 50 godina grupe 'Bijelo Dugme' i Goranu Bregoviću, kao i o 55 godina 'YU-grupe' i njihovom svjetskom pečatu sa Jamajke. Projekat je dobio isključivo pozitivne reakcije od samih aktera i smatra se jednim od najvažnijih dokumentarnih zapisa muzičke istorije Balkana.“ == Najteži novinarski zadatak: „Dvije tragedije u jednom danu“ == U bogatoj pedesetogodišnjoj karijeri Zijada Žune, poseban značaj ima tekst objavljen povodom 60. godišnjice lista '''"Oslobođenje"''' Sarajevo pod naslovom '''"Dvije tragedije u jednom danu"'''. Taj tekst opisuje događaj iz prosinca 1980. godine koji predstavlja vrhunac njegove profesionalne etike i ustrajnosti. Kao mladi reporter, Žuna je izvještavao o teškoj željezničkoj nesreći kod Bihaća. Dok je prikupljao podatke o stradalima, saznao je da je istoga dana njegov otac poginuo u prometnoj nesreći na putu prema Beogradu. Unatoč dubokoj osobnoj boli, Žuna je završio svoju reportažu. Simbolika ovog događaja ostala je zabilježena u povijesti bh. novinarstva jer su se sutradan u istom broju "Oslobođenja" našli njegov profesionalni izvještaj o nesreći i osmrtnica njegovom ocu. Ovaj događaj Žuna opisuje kao trenutak u kojem se novinarska dužnost stopila s osobnom tragedijom, što je postalo temelj njegovog kasnijeg integriteta u svijetu medija. == Radio Jajce: Zlatno doba i medijski rekordi (1984. – 1987.) == U razdoblju od 1984. do 1987. godine, Zijad Žuna obnašao je dužnost direktora te glavnog i odgovornog urednika '''Radio Jajca'''. Njegov mandat obilježen je značajnim programskim, financijskim i kadrovskim jačanjem postaje, koja je u to vrijeme postala relevantan čimbenik na jugoslavenskoj medijskoj sceni. Radio Jajce bio je nezaobilazna postaja za najveće glazbene zvijezde Balkana. Žuna bilježi nekoliko povijesnih kurioziteta: * '''Rekord Halida Bešlića:''' Prilikom gostovanja Halida Bešlića i skladatelja Nazifa Gljive, predstavljen je hit "Neću, neću dijamante". Za nedjeljnu emisiju "Želje slušalaca" pristiglo je rekordnih '''3.000 zahtjeva''', što je Bešlić proglasio svojim tadašnjim jugoslavenskim rekordom na jednoj radijskoj postaji. Zbog ogromnog broja, želje su se emitirale punih mjesec dana. * '''Gostovanja zvijezda:''' Usporedbe radi, Lepa Brena je za hit "Sitnije, Cile, sitnije" imala 2.000 želja, što dodatno oslikava popularnost radija. Gosti postaje bili su i '''Goran Bregović''' te brojne druge zvijezde predratnog razdoblja. Ovo razdoblje Žuna definira kao ključno za jačanje informativne i zabavne strukture medija u svom rodnom gradu prije ratnih razaranja. === „Suze kao bosanski potok“ i fenomen Halida Bešlića === Posebno poglavlje u Žuninoj karijeri predstavlja dugogodišnje prijateljstvo i profesionalna saradnja s '''Halidom Bešlićem'''. Fotografija iz Hamburga (1977.) bilježi jedan od najemotivnijih trenutaka u istoriji balkanske estrade, kada je Bešlić tokom intervjua, savladan emocijama, zaplakao pred Žuninim mikrofonom. Žuna ovaj trenutak opisuje u priči „Suze kao bosanski potok“, ističući da u istoriji regije nikada nije zabilježena takva vrsta kolektivne žalosti i empatije kakvu je publika osjećala prema Bešliću. Taj susret u Hamburgu nije bio samo novinarski zadatak, već dokument o autentičnoj ljudskoj boli i duši pjevača koji je postao simbol čitave jedne epohe. Žuna bilježi da je upravo ta Halidova neposrednost i iskrenost bila ključna za njegov status „narodne ikone“, čija je svaka suza odjekivala u srcima miliona slušalaca širom bivše Jugoslavije == Bijelo dugme: Ekskluzivna arhiva (1979.) == U suradnji s fotografom Zlatkom Moškonom, Zijad Žuna u knjizi "Džuboks vremena" predstavlja do sada neobjavljene snimke grupe '''Bijelo dugme''' iz 1979. godine. === Željko Bebek: „Brutalno sam istjeran iz Bijelog dugmeta“ === Kroz seriju ekskluzivnih razgovora za projekt "Džuboks vremena", prvi pjevač grupe Bijelo dugme, '''Željko Bebek''', povjerio je Zijadu Žuni istinu o svom odlasku iz benda koja baca novo svjetlo na povijest jugoslavenskog rocka. Bebek u knjizi iznosi argumentiranu tvrdnju: ''„Brutalno sam istjeran iz Bijelog dugmeta“''. Žuna dokumentira kako je ovaj razlaz, koji se dogodio na vrhuncu popularnosti benda, ostavio trajan trag na glazbenoj sceni, demantirajući službene verzije o sporazumnom odlasku. Fotografija iz Koprivnice, nastala u sportskom centru 1979. godine, bilježi Bebeka upravo u tom ključnom razdoblju prije velikih promjena u postavi == Goran Bregović: Od Koprivnice do svjetskih pozornica == U monografiji "Džuboks vremena", Zijad Žuna donosi ekskluzivan uvid u karijeru '''Gorana Bregovića''', dokumentirajući njegov put od vođe Bijelog dugmeta do svjetski priznatog skladatelja. === Arhiva iz Koprivnice (1979.) === Poseban značaj imaju fotografije Zlatka Moškona nastale 1979. godine u sportskom centru u Koprivnici, koje bilježe Bregovića u trenucima kreativne pripreme i tehničke kontrole zvuka. == Galerija fotografija (Zlatko Moškon, 1979.) == [[Datoteka:Goran Bregovic Koprivnica 1979.jpg|mini|lijevo|250px|Goran Bregović tijekom tonske probe u Koprivnici (1979.). Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] [[Datoteka:Zeljko Bebek Koprivnica 1979 Zuna Moskon.jpg. (2).jpg|mini|desno|250px|Željko Bebek u Koprivnici (1979.). Arhiv: Zijad Žuna, foto: Zlatko Moškon.]] [[Datoteka:Goran Bregovic za bubnjevima 1979.jpg|mini|desno|250px|Goran Bregović za bubnjevima tijekom probe u Koprivnici (1979.). Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] '''Zlatko Moskon''' ([[Koprivnica]], 5. listopada 1960.), hrvatski je umjetnički fotograf i kroničar glazbene scene, u javnosti poznat pod nazivom "fotograf duše". Tijekom pedesetogodišnje karijere profilirao se kao jedan od najznačajnijih fotografa rock scene bivše Jugoslavije. == Karijera i rock fotografija == Njegov rad doseže vrhunac 1979. godine u Koprivnici, kada snima kultnu seriju fotografija grupe [[Bijelo dugme]] i [[Vlatko Stefanovski|Vlatka Stefanovskog]]. Iz tog razdoblja potječu neke od najprepoznatljivijih fotografija u povijesti regionalnog rocka, uključujući portret [[Goran Bregović|Gorana Bregovića]] s cigaretom u ustima te [[Željko Bebek|Željka Bebeka]] u crnom odijelu na pozornici. Mnogi glazbeni i fotografski eksperti ove dvije fotografije ocjenjuju kao radove svjetske razine, nazivajući ih najkultnijim vizualima u pedesetogodišnjoj povijesti grupe Bijelo dugme. One su postale neizostavan dio dokumentarne građe o "zlatnom dobu" jugoslavenskog rocka. == Izložbe: „Vizuale“ i „Portreti“ == U poslijeratnom razdoblju, Moskonov rad je u najvećoj mjeri fokusiran na specifične umjetničke forme — '''„vizuale“''' i '''„portrete“'''. Njegov stil u ovoj fazi karakterizira duboka emocionalnost i tehnička preciznost, zbog čega je stekao nadimak „fotograf duše“. Izlagao je u brojnim gradovima, a posebno se ističe impresivna izložba u [[Graz]]u 2002. godine. U suradnji s novinarom i publicistom [[Zijad Žuna|Zijadom Žunom]], u tijeku su pripreme za veliku izložbu u '''[[Hamburg]]u''' ([[Njemačka]]), kojom će se Moskonov opus predstaviti europskoj publici. == Suradnja sa Željkom Bebekom == Povodom 50. obljetnice rada, Moskon je u svom studiju ugostio Željka Bebeka. Tom prigodom, uz posredovanje Zijada Žune, Moskon je Bebeku poklonio u svom studiju uokvirenu kultnu fotografiju u crnom odijelu s nastupa u Koprivnici 1979. godine. Susret je rezultirao i novom serijom obiteljskih portreta pjevača sa suprugom i sinom Zvonimirom. == Publicistika == Moskonov bogat opus čini vizualnu okosnicu bestseller knjige '''''Džuboks vremena''''' autora Zijada Žune. Ova knjiga na 400 stranica donosi priče o 70 najznačajnijih imena rocka, hard-rocka, bluesa i folka, popraćene s oko 400 ekskluzivnih fotografija, uključujući najpoznatije snimke Bijelog dugmeta i Vlatka Stefanovskog. == Galerija == <gallery>.[[Datoteka:Goran_Bregovic_Koprivnica_1979.jpg|mini|desno|280px|Goran Bregović (1979.), arhiv Zijad Žuna.]] Datoteka:<!-- Naziv slike Bebeka -->|Željko Bebek u crnom odijelu (1979.), autor Zlatko Moskon. Datoteka:<!-- Naziv slike Vlatka -->|Vlatko Stefanovski, garderoba (1979.), autor Zlatko Moskon. </gallery>[[Datoteka:Zeljko Bebek s kultnom fotografijom iz 1979 autora Zlatka Moskona.jpg|mini|lijevo|280px|Željko Bebek s kultnom fotografijom iz 1979. godine, autora Zlatka Moškona. Arhiv Zijada Žune.]] [[Datoteka:Zoran Redzic Bijelo dugme Koprivnica 1979 Foto Zlatko Moskon.jpg|mini|desno|250px|Zoran Redžić (Bijelo dugme) u Koprivnici 1979. godine. Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] == Vidi još == * [[Zijad Žuna]] * [[Bijelo dugme]] [[Datoteka:Vlado Pravdic Bijelo dugme Koprivnica 1979 Foto Zlatko Moskon.jpg|mini|desno|250px|Vlado Pravdić (Bijelo dugme) tijekom probe u Koprivnici (1979.). Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] [[Datoteka:Dragan Djidji Jankovic Bijelo dugme Koprivnica 1979 Foto Zlatko Moskon.jpg|mini|lijevo|250px|Dragan "Điđi" Jankelić (Bijelo dugme) tijekom probe u Koprivnici (1979.). Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] == Izvori == <references /> [[File:((DatotekaVlatko Stefanovski 1979.jpgminidesnoVlatko Stefanovski, kultni gitarist, 1979. godina.)).jpg|thumb|Vlatko Stefanovski (1979.), osnivač grupe Leb i sol. Unikatna fotografija Zlatka Moškona iz arhive Zijada Zune za nadolazeću monografiju "Džuboks vremena".]] [[Kategorija:Hrvatski fotografi]] [[Kategorija:Biografije, Koprivnica]] [[Kategorija:Rođeni 1960.]] == Sportnovinar u Hamburgu: Izvještavanje s Volksparkstadiona == Nakon dolaska u Hamburg, Zijad Žuna se afirmirao kao jedan od ključnih novinara koji su pratili njemačku Bundesligu, posebno fokusiran na '''Hamburger SV (HSV)'''. Noseći prepoznatljivi novinarski prsluk na terenima Volksparkstadiona, Žuna je izravno prenosio atmosferu i uspjehe naših sportaša njemačkoj i balkanskoj publici. * '''Iz prve linije:''' Fotografija prikazuje Žunu u punom radnom zanosu tijekom izvještavanja s jedne od bundesligaških utakmica. Njegov rad u ovom periodu bio je ključan za dokumentiranje uspona legendi poput Sergeja Barbareza i Hasana Salihamidžića. * '''Most između sporta i glazbe:''' Upravo je ovaj profesionalni pristup sportskom novinarstvu postavio temelje za njegov kasniji rad na velikim glazbenim monografijama, zadržavajući princip "snage argumenata" u svakom izvještaju. [[Datoteka:Zijad Zuna HSV Presse.jpg|mini|lijevo|200p|Zijad Žuna kao sportski izvjestitelj na stadionu HSV-a u Hamburgu. Dokumentiranje povijesti Bundeslige iz prve ruke.]] == Sergej Barbarez: Legenda Hamburga i izbornik == U svom sportskom opusu iz hamburškog razdoblja, Zijad Žuna je detaljno pratio karijeru '''Sergeja Barbareza'''. Žuna dokumentira Barbarezov uspon u dresu HSV-a, gdje je postao jedna od najvećih klupskih ikona svih vremena. Njihov profesionalni odnos, temeljen na međusobnom poštovanju, rezultirao je brojnim ekskluzivnim intervjuima koji su prenosili atmosferu iz same jezgre njemačke Bundeslige. * '''Od terena do klupe:''' Žuna u svojim tekstovima bilježi Barbarezov put od vrhunskog strijelca do današnje pozicije izbornika nacionalne reprezentacije Bosne i Hercegovine (2026.), naglašavajući njegov nepokolebljiv karakter. == "Folkeri vječnosti" – Poglavlje: Lepa Brena == Nakon dokumentiranja sportskih velikana, Žuna u svojoj novoj monografiji '''"Folkeri vječnosti"''' (izdanje kraj 2026.) donosi ekskluzivne materijale o najvećoj balkanskoj zvijezdi: * '''Lepa Brena:''' Kroz 50 godina rada, Žuna je zabilježio ključne faze Brenine karijere. U knjizi se nalaze njezini najiskreniji razgovori o slavi, biznisu i statusu vječnog simbola jedne epohe. Ovi intervjui, popraćeni rijetkim fotografijama iz Žunine arhive od 100 tisuća snimaka, čine Brenu središnjom figurom poglavlja o folk glazbi. [[Datoteka:Zijad Zuna i Sergej Barbarez Hamburg.jpg|mini|lijevo|250p|Zijad Žuna s legendom HSV-a i današnjim izbornikom BiH, Sergejem Barbarezom, u Hamburgu.]] === Hamburške godine i svjetski uspjeh === Žuna, koji i sam živi u Hamburgu, bilježi da je Bregović četiri godine radio u prestižnom hamburškom '''Thalia teatru'''. Kao jedini izvođač s prostora Balkana, Bregović je više puta nastupao u kultnom hamburškom '''Stadtparku''' sa svojim "Orkestrom za svadbe i sahrane", gdje se za njegove koncerte redovito tražila "karta više". Žuna ističe da ove fotografije iz 1979. godine zapravo dokumentiraju začetak te vizionarske energije koja će Bregovića kasnije odvesti na najveće svjetske pozornice == Ključni intervjui i svjedočanstva == U svojim tekstovima, Zijad Žuna često donosi duboke analize estradnih kretanja kroz izravne razgovore s akterima. U jednom od upečatljivih intervjua sa [[Zdravko Čolić|Zdravkom Čolićem]], pjevač se osvrnuo na fenomen svjetskog uspjeha [[Goran Bregović|Gorana Bregovića]] i specifičnost bosanskog mentaliteta: * '''O uspjehu''': Čolić ističe da je Bregović imao hrabrosti prezentirati balkanski melos na svjetskoj razini, dok je bosansku scenu često kočila "inertnost" i zadovoljstvo malim krugom prijatelja ("raja i priča"). * '''O Sarajevu''': Čolić u razgovoru sa Žunom potvrđuje svoju duboku duhovnu vezu s rodnim gradom: ''"Sarajevo je moj grad... tu priča počinje i završava se."'' * '''O utjecaju''': Pjevač priznaje da je suradnja s Bregovićem i [[Dino Merlin|Dinom Merlinom]] značajno utjecala na tok njegove karijere, posebno u okretanju prema autentičnom etno-izrazu koji je postao hit i u europskim zemljama. Ovi zapisi, objavljivani u revijama poput sarajevskog '''''Expressa''''', danas predstavljaju ključnu dokumentarnu građu u Žuninim publikacijama == Ekskluzivni intervju s Mladenom Vojičićem Tifom: Istina o slavi i skromnosti == U svom dugogodišnjem novinarskom radu, '''Zijad Žuna''' zabilježio je jedan od najotvorenijih intervjua s legendarnim pjevačem '''Mladenom Vojičićem Tifom'''. Ovaj razgovor ostaje zabilježen kao autentično svjedočanstvo o Tifi kao najiskrenijem simbolu sarajevske rock škole i "najpopularnijem Sarajliji". Iako je Tifa u razgovoru otvoreno priznao da privatno '''nikada nije bio fan Bijelog dugmeta''' niti je kupovao njihove ploče, istaknuo je duboko poštovanje prema radu u, kako kaže, "najboljem bendu svih vremena na Balkanu". Taj period obilježio je povijesni rekord – album s Tifinim vokalom prodan je u nevjerojatnih '''380.000 primjeraka''', što je ostao nedosegnut vrhunac u povijesti grupe. === Ključni naglasci iz razgovora: === * '''Skromnost i životna filozofija:''' Unatoč statusu megazvijezde, Tifa je pokazao nevjerojatnu ljudsku skromnost izjavom: ''"Kad prestanem s muzikom, čistit ću ulice i parkove, useljavati ljude i uveseljavati ih pričom da budu sretni. Bitno je biti pošten."'' * '''Ljubav prema Sarajevu i FK Željezničar:''' Posebno je istaknuo ponos zbog snimanja '''himne FK Željezničar''', koju smatra darom svim ljudima, naglašavajući da je to pjesma kojom se svatko treba ponositi bez obzira na nacionalni predznak. * '''Odlazak iz benda i potraga za istinom:''' Tifa je bez zadrške govorio o svom samovoljnom odlasku iz Bijelog dugmeta, demantirajući glasine o izbacivanju i stavljajući osobni integritet i slobodu ispred financijske koristi. * '''Glazba kao plemenita misija:''' Opisao je svoj status kao pošten rad bez pripadnosti strankama, ističući da se na bini "troši" kako bi usrećio fanove svih generacija, jer za njega glazba nema granica. [[Datoteka:Zijad Zuna i Mladen Vojicic Tifa intervju.jpg|mini|desno|250p|Zijad Žuna u razgovoru s Tifom o povijesnom rekordu prodaje albuma (380.000 primjeraka).]] <ref>''Izvor: Arhiv Zijada Žune, intervju s Mladenom Vojičićem Tifom, objavljeno u monografiji "Džuboks vremena".''</ref> == Ekskluzivni intervju (travanj 2026.): Alen Islamović o pola stoljeća rocka == U opsežnom razgovoru vođenom u travnju 2026. godine, povodom jubileja 50 godina grupe '''Bijelo dugme''', Alen Islamović je novinaru i publicisti Zijadu Žuni otkrio dosad manje poznate detalje o ključnim trenucima svoje karijere. === Najekskluzivnije izjave iz razgovora: === * '''O "Londonskom neuspjehu" i povratku:''' Alen je bio iznimno iskren o neuspjehu u Londonu s Divljim jagodama: ''"Treba biti iskren i reći da je moj engleski zvučao ruski... taj školski jezik nije odgovarao agresivnim rifovima grupe. Shvatio sam da to nema smisla i odlučio se vratiti među svoje iskrene fanove."'' * '''Transfer karijere:''' Svoj prijelaz u Dugme usporedio je s najvećim sportskim transferima: ''"Poredim to kao kad dobar nogometaš prijeđe iz Želje u Real ili Barcelonu. To je bio jedini estradni transfer o kojem se pisalo mjesecima."'' * '''O rekordnoj prodaji:''' Naglasio je da je album "Pljuni i zapjevaj" planuo u '''milijun primjeraka''' u samo šest mjeseci, što je rezultat koji se danas čini nezamislivim. * '''O preživljavanju na sceni:''' ''"Shvatio sam da u ovom poslu ako ti prvi nešto ne uradiš, pojest će te za doručak, iskoristiti i baciti u kafanu da zabavljam pijanice, a ja to nisam htio."'' * '''O odnosu s kolegama danas:''' Islamović ističe da danas suradnja s Bregovićem i Tifom počiva na zrelosti: ''"Zreli smo ljudi, ne trebaju nam napetosti i nervoza. Da ih ima, ja bih prvi napustio ovu priču."'' Ovaj razgovor svjedoči o umjetniku koji u 2026. godini s istim žarom, ali s mnogo više mudrosti i discipline, čuva naslijeđe najmoćnijeg rock benda Balkana. === Pogled u budućnost: Između simfonije i plantaža lješnjaka (2026.) === U završnom dijelu razgovora sa Žunom, Alen Islamović iznosi realističan i miran pogled na završetak jedne velike ere. Svjestan da proslava 50 godina grupe '''Bijelo dugme''' polako prolazi, on ističe kako "ništa nije vječno" i da godine prirodno nameću kraj velikim turnejama. * '''Samostalni put i simfonijski orkestri:''' Alen je već formirao vlastiti bend s kojim nastupa po gradovima regije, a poseban umjetnički izazov pronalazi u projektima sa '''simfonijskim orkestrima''' (poput koncerta u Kragujevcu), čime svoje hitove donosi u novom, klasičnom ruhu. * '''Mir na Uni:''' Daleko od svjetala pozornice, Islamović danas uživa u radu na svojim '''plantažama lješnjaka''' u rodnom Bihaću. Ističe da mu slapovi Une i njezina ljepota pružaju duševni mir koji mu je potreban nakon desetljeća provedenih na putu. Ova svjedočanstva prikazuju Islamovića kao čovjeka koji je uspio pomiriti status rock idola s dostojanstvenim i ispunjenim privatnim životom. == Goran Bregović: Planetarni kult magične bajke == Novinar i publicist '''Zijad Žuna''' prati rad grupe '''Bijelo dugme''' od samih početaka, a njegov odnos s '''Goranom Bregovićem''' traje punih pet desetljeća. Od prvih susreta u Jajcu, preko dopisništva "Oslobođenja" i Radio Jajca, pa sve do svjetskih pozornica u Hamburgu, Žuna je dokumentirao transformaciju regionalne zvijezde u planetarni kult. === Ključni trenuci i svjedočanstva: === * '''Muzički "bosanski lonac":''' U ranim razgovorima, Žuna je Bregovićevu glazbu opisao kao "bosanski lonac" — jedinstvenu mješavinu bluesa, folka i rocka koja je podigla tadašnju državu na noge. Bregović je potvrdio tu viziju, ističući želju da stvori nešto s "dušom Sarajeva i Balkana". * '''Proročanstvo iz Jajca:''' Tijekom jednog susreta prije rata, Žuna je prorekao Bregoviću svjetsku slavu, na što je Brega zagonetno odgovorio: ''"Ja postanem svjetska zvijezda, a ti doživiš susrete s najvećima na planeti? Sve je moguće!"'' To se kasnije i ostvarilo kroz Žuninu hit knjigu '''"Zvijezde na kapiji"'''. * '''Hamburški trijumf u Stadtparku:''' Bregović je jedini glazbenik s Balkana koji je više puta nastupao u kultnom '''Stadtparku u Hamburgu''', mjestu rezerviranom za najveća planetarna imena. Žuna bilježi anegdotu o čaši viskija na pozornici, kojom je Brega nazdravljao publici, kršeći stroga pravila dvorane uz šarm koji posjeduju samo najveći. * '''Iskrenost o kreativnom procesu:''' Bregović je otvoreno govorio o snimanju albuma u Londonu 1975. kod Georgea Martina (producenta Beatlesa), priznajući bespoštedan rad "dan i noć" kako bi se postigao vrhunski rezultat. * '''Bosanac u srcu:''' Unatoč svjetskoj slavi, Bregović je u razgovoru sa Žunom istaknuo da su Bosanci dobri ljudi koji vole život, humor i obitelj, prepoznavši i sebe u stihovima legendarne pjesme ''"Tako ti je mala moja kad ljubi Bosanac"''. === Susret u Stadtparku: "Vrh vrhova" bez cipela i hlača === Posebno upečatljiv trenutak u njihovom polustoljetnom poznanstvu dogodio se u Hamburgu, u ''backstageu'' kultnog '''Stadtparka'''. Zijad Žuna bilježi anegdotu koja najbolje oslikava Bregovićevu karizmu i nekonvencionalnost: * '''Ljudskost ispred protokola:''' Prilikom ulaska u garderobu, Žuna je zatekao Bregovića potpuno opuštenog, bez cipela i hlača. Na Žuninu opasku da se odjene, Brega je uz osmijeh odgovorio: ''"Vi ste mi važniji i od hlača i cipela!"'', pokazujući time da su mu stari prijatelji i iskreni razgovori bitniji od bilo kakvog scenskog sjaja. * '''Na vrhu svijeta:''' Prisjećajući se početaka od prije 50 godina, Bregović je tijekom tog susreta u Hamburgu zagrlio Žunu i kratko zaključio: ''"Na vrhu smo – nema dalje!"''. Ovaj susret u srcu Njemačke bio je kruna njihove zajedničke priče – od malog dopisništva u Jajcu do vrha svjetske glazbene scene, potvrđujući da je Bregović, unatoč globalnom uspjehu, ostao "naš i svjetski" u najiskrenijem smislu te riječi. [[Datoteka:Zijad Zuna i Goran Bregovic susret.jpg|mini|desno|250p|Zijad Žuna i Goran Bregović: Susret dvojice prijatelja i kroničara jedne epohe koja je prerasla u planetarnu bajku.]] <ref>''Izvor: Arhiv Zijada Žune, tekst "Planetarni kult magične bajke", objavljeno u monografiji "Zvijezde na kapiji".''</ref> == Ekskluziva iz bekstejdža: "Kasniš mr. Lee" == Jedna od najupečatljivijih anegdota iz hamburškog razdoblja Zijada Žune odnosi se na susret s legendarnim '''Albertom Leejem'''. Žuna u svojoj knjizi opisuje neobičan trenutak čekanja na intervju o albumu koji je Lee snimio s Jimmyjem Pageom. * '''Bernisa i mr. Lee''': Dok je dogovoreni sastanak kasnio, Žunina supruga Bernisa, ljubiteljica glazbe, odlučila je potražiti glazbenika u bekstejdžu. Žuna bilježi da je Lee dočekao Bernisu pjesmom i privatnim nastupom na gitari unutar salona, što je trajalo punih dvadeset minuta prije službenog početka razgovora. * '''Skromnost najvećih''': Priča naglašava Leejevu iznimnu ljudskost. Iako svjetska zvijezda, Lee se odmah ispričao zbog kašnjenja, a Bernisa mu je uz osmijeh dobacila: ''"Drugi put nemoj da kasniš, mr. Lee!"''. * '''Zajednička večera''': Lee je bio toliko oduševljen Bernisinim poznavanjem glazbe da je par nakon koncerta pozvao na zajedničku večeru, čime je profesionalni odnos prerastao u trajno prijateljstvo. [[Datoteka:Zijad Zuna Bernisa i Albert Lee susret.jpg|mini|desno|250p|Susret za pamćenje: Bernisa i Zijad Žuna s Albertom Leejem. "Kasniš mr. Lee" - anegdota koja dokumentira skromnost svjetske legende.]] == Aki Rahimovski i grupa TOR: Jajačka pretpremijera legende (1975.) == U bogatoj novinarskoj arhivi '''Zijada Žune''' posebno mjesto zauzima svjedočanstvo o boravku '''Akija Rahimovskog''' u Jajcu 1975. godine. Prije nego što je postao neosporna ikona grupe ''Parni valjak'', Aki je s grupom '''TOR''' mjesecima nastupao u hotelu Jajce, na obalama Plivskog jezera. Žuna, koji je tada započinjao svoju karijeru u "Oslobođenju", bio je izravni svjedok rađanja jedne od najvećih glazbenih zvijezda Balkana. === Ključni trenuci iz "jajačkog razdoblja": === * '''Sila prirode za klavijaturama:''' Žuna opisuje mladog Akija kao harizmatičnog glazbenika s nevjerojatnom energijom koji je u noćnom baru hotela svirao svjetske hitove. Aki mu je tada, uz prepoznatljiv osmijeh, govorio: ''"Zike, sjedi ovdje, slušaj i gledaj. Hoćeš da vidiš kako se to radi?"'' * '''Proročanstvo o Pulskoj areni:''' Tijekom jednog razgovora uz Plivsko jezero, Žuna je Akiju prorekao nastup u Pulskoj areni. Aki je tada, uz nevjericu, odgovorio: ''"Ma daj, Zike, to je nemoguća misija. Kao da si mi rekao da putujem na Mjesec."'' Godinama kasnije, Arena je postala njegov "tron" koji je osvajao s eruptivnim oduševljenjem publike. * '''Sudbinski poziv iz Zagreba:''' Upravo u Jajcu, u dopisništvu gdje je Žuna radio, Aki je primio poziv koji mu je promijenio život: ''"Zike, zvali su me iz Zagreba. Može biti nešto veliko."'' Godinama kasnije, Aki se javio Žuni s riječima: ''"Zike, bio si u pravu."'' === Naslijeđe: "Niko ne može zamijeniti Akija" === Žuna kroz svoja sjećanja naglašava da Aki nije bio samo pjevač, već instrument sam po sebi. Njegova neuhvatljiva karizma i glas koji je dolazio iz srca ostali su neponovljivi. Kako je istaknuo osnivač benda Husein Hasanefendić - Hus: ''"Niko ne može zamijeniti Akija!"''. Za Zijada Žunu, Aki Rahimovski ostaje simbol jedne generacije, čiji je glas bio lijek, a energija vječna magija koja je započela upravo pod zidinama kraljevskog grada Jajca. <ref>''Izvor: Arhiv Zijada Žune, tekst "Aki u Jajcu - Noć kada je sve počelo", objavljeno u monografiji "Džuboks vremena".''</ref> === Večer kad je Aki postao dio obitelji Žuna (Jajce, 1975.) === Jedan od najemotivnijih zapisa iz knjige ''"Džuboks vremena"'' odnosi se na privatni susret u domu obitelji Žuna u Jajcu. Umoran od hotelske hrane, mladi '''Aki Rahimovski''' postao je gost u kući Zijadovih roditelja, gdje se kroz pjesmu i domaće specijalitete stvorila neraskidiva ljudska veza. * '''Makedonska pjesma i očeva rakija:''' Na nagovor Zijadova oca, koji je često poslovao na jugu, Aki je te večeri zapjevao makedonske pjesme. Njegov glas ispunio je dom emocijom koja je, prema Žuninim riječima, natjerala suze na oči i ispunila srce njegove majke ponosom. * '''Sudbinska simbolika:''' Ta večer ostala je urezana u sjećanje i zbog bolne koincidencije. Zijadov otac je te noći otišao na službeni put s kojeg se pet godina kasnije (1980.) nije vratio, poginuvši upravo na putu prema Makedoniji. Do kraja života otac je pratio Akijev uspon, ponosno pitajući: ''"A šta je s njim, sine?"''. * '''Povezanost kroz desetljeća:''' Prijateljstvo započeto uz sarmu i baklave u Jajcu nastavilo se kroz telefonske razgovore tijekom cijele Akijeve karijere. Žuna bilježi da su često razgovarali o glazbi, ali i o tom specifičnom trenutku u kuhinji koji je obojicu trajno obilježio. * '''Nasljeđe kroz Kikija:''' Žuna s posebnim poštovanjem spominje i Akijeva sina, '''Kikija Rahimovskog''', prepoznajući u njemu očevu karizmu i vokalni kalibar svjetske razine, čime se krug obitelji i glazbe zatvara u vječnost. [[Datoteka:Aki Rahimovski Parni Valjak portret.jpg|mini|desno|250p|Aki Rahimovski: Umjetnik koji je u Jajcu ostavio dio duše, a iz njega ponio sudbinski put prema zvijezdama.]] <ref>''Izvor: Zijad Žuna, "Džuboks vremena", poglavlje: Večer kad je Aki postao dio naše kuće.''</ref> === Ratni gubitak arhive i novi početak === Za Zijada Žunu prekretnica u životu i karijeri nastupa u srijedu, '''27. svibnja 1992. godine u 15 sati''', kada je započeo opći napad na Jajce. Tijekom ratnih zbivanja koja su uslijedila, pretrpio je nenadoknadiv profesionalni gubitak – u spaljivanju dopisništva "Oslobođenja" i obiteljskog doma nepovratno je nestala njegova višedesetljetna arhiva s tisućama fotografija, dokumenata i nagrada. Unatoč gubitku, Žuna je uspio spasiti najuži krug najdragocjenijih materijala: * '''Sačuvana jezgra''': U ručnoj torbi iz grada je iznio svoje diktafone s originalnim kazetama intervjua, novinarske legitimacije i manji dio fotografija. Ovi zapisi postali su temelj za njegov kasniji rad u emigraciji i rekonstrukciju glazbene povijesti Balkana. * '''Autobiografski zapis''': Svoju osobnu tragediju i sudbinu rodnoga grada dokumentirao je u autobiografskoj knjizi pod naslovom '''"Umiranje grobova"'''. * '''Obitelj kao najveća pobjeda''': Ističe da je, unatoč gubitku cjelokupne imovine i arhiva, njegov najveći uspjeh bio spašavanje života supruge, kćeri i sina, s kojima 1992. godine odlazi u Hamburg. Ovaj traumatičan događaj daje poseban značaj njegovim kasnijim monografijama poput "Džuboksa vremena", jer su mnoga svjedočanstva u njima spašena upravo na tim diktafonskim trakama koje su preživjele pad grada. == Književni rad i kritike == Zijad Žuna u svom radu istražuje vezu između lokalne tradicije i svjetske popularne kulture. Njegova djela, poput zbirke ''Zvijezde na kapiji'', naišla su na značajan odjek kod kritike. Muzički stručnjak i profesor iz Jajca, '''Zoran Ljubičić''', u svojoj recenziji pod naslovom ''Glazbeni stelarij Zijada Žune'', opisuje Žunin pristup kao spoj "iskusnoga novinarskog vuka i bosanskočaršijskog šmekera". Ljubičić ističe kako Žuna uspijeva premostiti distancu između jajačkih kapija i svjetskih glazbenih ikona poput [[B.B. King|B.B. Kinga]] i [[Robert Plant|Roberta Planta]], pretvarajući snove provincijske mladosti u "ostvaren san" na samoj kapiji grada.<ref>{{Citiranje weba |url=https://jajce-online.com |title=Zoran Ljubičić: Čuvar zvijezda u vremenu |work=Jajce Online |accessdate=2024-05-22}}</ref> U svojoj drugoj recenziji pod naslovom ''Čuvar zvijezda u vremenu'', posvećenoj knjizi ''Džuboks vremena'', Ljubičić naglašava Žuninu ulogu kao istaknutog kroničara glazbenih zbivanja na Balkanu i u svijetu kroz više od pet desetljeća. Autor ističe da je Žuna, unatoč teškim zdravstvenim iskušenjima i operacijama srca, ustrajao u svojoj misiji, koristeći pisanje kao svojevrsnu terapiju. Ljubičić Žuninu trilogiju (''Zvijezde na kapiji'', ''Džuboks vremena'' i ''Folkeri vječnosti'') opisuje kao "živi spomenik glazbenoj umjetnosti" i "modernistički bosanski ćilim" sazdan od autentičnih emocija i povijesnih susreta s najvećim regionalnim zvijezdama.<ref>{{Citiranje weba |url=https://jajce-online.com |title=Zoran Ljubičić: Čuvar zvijezda u vremenu |work=Jajce Online |accessdate=2024-05-22}}</ref * Žuna, Zijad. ''Umiranje grobova - rodjenje i smrt neke Jugoslavije''. Grafika Soča, Nova Gorica, 1993. * Žuna, Zijad. ''Zvijezde na kapiji''. Štamparija Fojnica, Fojnica, 2020. ISBN 978-9958-17-169-7. == Reference == <references /> <references /> inteiikb61ddz53blkncc5qvgam9u0v 7427835 7427833 2026-04-10T20:15:31Z Zijad Zuna Hamburg 356052 Dodane fotografije: Zijad Zuna na stadionu HSV i susret sa Sergejom Barbarezom. 7427835 wikitext text/x-wiki Zijad Zuna,novinar i publicist = Zijad Zuna | opis_slike = Zijad Zuna, novinar i publicist | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1951|6|25}} | mjesto_rođenja = [[Jajce]], [[SFR Jugoslavija]] | zanimanje = novinar, urednik, autor | period = 1975. – danas | medijska_kuća = [[Oslobođenje (novine)|Oslobođenje]]<nowiki>, Radio Jajce | poznat_po = Zvijezde na kapiji, Džuboks vremena }} </nowiki>'''Zijad Zuna''' (Jajce, 25. lipnja 1951.) bosanskohercegovački je i njemački novinar, urednik i publicist s karijerom dugom pet desetljeća. Poznat je kao kroničar glazbene scene i autor značajnih monografija o svjetskim i regionalnim glazbenim zvijezdama. == Biografija == === Počeci i rad u Jugoslaviji === Profesionalnu novinarsku karijeru započeo je u siječnju 1975. godine u dnevnom listu ''[[Oslobođenje (novine)|Oslobođenje]]'' (Dopisništvo Jajce).<ref>Digitalni arhiv infobiro.ba, Pretraga: Zijad Zuna, Oslobođenje Sarajevo.</ref> U razdoblju od 1984. do 1987. godine obnašao je dužnost direktora te glavnog i odgovornog urednika Radio Jajca. Od 1987. do kraja 1991. godine ponovno radi u redakciji ''Oslobođenja''. === Karijera u Njemačkoj === Nakon 1992. godine odlazi u Novu Goricu (Slovenija), gdje 1993. objavljuje knjigu o raspadu Jugoslavije pod naslovom ''Umiranje grobova''. Godine 1995. seli se u [[Hamburg]], gdje kao samostalni novinar intervjuira preko 100 svjetskih glazbenika, uključujući imena kao što su [[B.B. King]], [[Gary Moore]] i Albert Lee."Tokom dugogodišnjeg rada u Hamburgu, ostvario je blisku saradnju sa legendarnim gitaristom Albertom Leejem, sa kojim je uradio brojne intervjue i ekskluzivne serije fotografija, od kojih su mnoge objavljene u listu 'Express' Sarajevo i monografiji 'Zvijezde na kapiji'." Njegov rad u Hamburgu rezultirao je arhivom od 100.000 fotografija. === Današnji rad === Danas redovito piše za portal ''Jajce Online'' i završava opsežne monografije o balkanskoj glazbenoj sceni.== Djela ==* Žuna, Zijad. ''Džuboks vremena''. Book Media, Sarajevo (u pripremi, štamparija Fojnica). Monografija o 70 najznačajnijih imena balkanske i svjetske muzičke scene."Trenutno završava rad na kapitalnoj monografiji 'Džuboks vremena' u izdanju Book Media Sarajevo, koja kroz arhivske tekstove i fotografije obrađuje 70 najkultnijih imena rock, hard-rock i blues scene.""Njegov najznačajniji noviji projekt je monografija 'Džuboks vremena' (izdavač Book Media, Sarajevo), plod trogodišnjeg istraživačkog rada. Knjiga na 400 stranica donosi arhivu od 400 autorskih fotografija i tekstova o 70 najkultnijih imena rock i pop scene bivše Jugoslavije, uključujući Indexe, Bijelo Dugme, YU Grupu i Atomsko Sklonište."„Njegov životni projekt je kapitalna monografija 'Džuboks vremena', na kojoj je radio od početka svoje profesionalne novinarske karijere 1975. godine pa sve do danas. Iako je tokom 50 godina rada dokumentovao 97 kultnih imena, za ovu monografiju je odabrao 70 najznačajnijih imena rock, blues, hard-rock i folk scene sa prostora bivše Jugoslavije. Knjiga donosi ekskluzivne intervjue i priče o 50 godina grupe 'Bijelo Dugme' i Goranu Bregoviću, kao i o 55 godina 'YU-grupe' i njihovom svjetskom pečatu sa Jamajke. Projekat je dobio isključivo pozitivne reakcije od samih aktera i smatra se jednim od najvažnijih dokumentarnih zapisa muzičke istorije Balkana.“ == Najteži novinarski zadatak: „Dvije tragedije u jednom danu“ == U bogatoj pedesetogodišnjoj karijeri Zijada Žune, poseban značaj ima tekst objavljen povodom 60. godišnjice lista '''"Oslobođenje"''' Sarajevo pod naslovom '''"Dvije tragedije u jednom danu"'''. Taj tekst opisuje događaj iz prosinca 1980. godine koji predstavlja vrhunac njegove profesionalne etike i ustrajnosti. Kao mladi reporter, Žuna je izvještavao o teškoj željezničkoj nesreći kod Bihaća. Dok je prikupljao podatke o stradalima, saznao je da je istoga dana njegov otac poginuo u prometnoj nesreći na putu prema Beogradu. Unatoč dubokoj osobnoj boli, Žuna je završio svoju reportažu. Simbolika ovog događaja ostala je zabilježena u povijesti bh. novinarstva jer su se sutradan u istom broju "Oslobođenja" našli njegov profesionalni izvještaj o nesreći i osmrtnica njegovom ocu. Ovaj događaj Žuna opisuje kao trenutak u kojem se novinarska dužnost stopila s osobnom tragedijom, što je postalo temelj njegovog kasnijeg integriteta u svijetu medija. == Radio Jajce: Zlatno doba i medijski rekordi (1984. – 1987.) == U razdoblju od 1984. do 1987. godine, Zijad Žuna obnašao je dužnost direktora te glavnog i odgovornog urednika '''Radio Jajca'''. Njegov mandat obilježen je značajnim programskim, financijskim i kadrovskim jačanjem postaje, koja je u to vrijeme postala relevantan čimbenik na jugoslavenskoj medijskoj sceni. Radio Jajce bio je nezaobilazna postaja za najveće glazbene zvijezde Balkana. Žuna bilježi nekoliko povijesnih kurioziteta: * '''Rekord Halida Bešlića:''' Prilikom gostovanja Halida Bešlića i skladatelja Nazifa Gljive, predstavljen je hit "Neću, neću dijamante". Za nedjeljnu emisiju "Želje slušalaca" pristiglo je rekordnih '''3.000 zahtjeva''', što je Bešlić proglasio svojim tadašnjim jugoslavenskim rekordom na jednoj radijskoj postaji. Zbog ogromnog broja, želje su se emitirale punih mjesec dana. * '''Gostovanja zvijezda:''' Usporedbe radi, Lepa Brena je za hit "Sitnije, Cile, sitnije" imala 2.000 želja, što dodatno oslikava popularnost radija. Gosti postaje bili su i '''Goran Bregović''' te brojne druge zvijezde predratnog razdoblja. Ovo razdoblje Žuna definira kao ključno za jačanje informativne i zabavne strukture medija u svom rodnom gradu prije ratnih razaranja. === „Suze kao bosanski potok“ i fenomen Halida Bešlića === Posebno poglavlje u Žuninoj karijeri predstavlja dugogodišnje prijateljstvo i profesionalna saradnja s '''Halidom Bešlićem'''. Fotografija iz Hamburga (1977.) bilježi jedan od najemotivnijih trenutaka u istoriji balkanske estrade, kada je Bešlić tokom intervjua, savladan emocijama, zaplakao pred Žuninim mikrofonom. Žuna ovaj trenutak opisuje u priči „Suze kao bosanski potok“, ističući da u istoriji regije nikada nije zabilježena takva vrsta kolektivne žalosti i empatije kakvu je publika osjećala prema Bešliću. Taj susret u Hamburgu nije bio samo novinarski zadatak, već dokument o autentičnoj ljudskoj boli i duši pjevača koji je postao simbol čitave jedne epohe. Žuna bilježi da je upravo ta Halidova neposrednost i iskrenost bila ključna za njegov status „narodne ikone“, čija je svaka suza odjekivala u srcima miliona slušalaca širom bivše Jugoslavije == Bijelo dugme: Ekskluzivna arhiva (1979.) == U suradnji s fotografom Zlatkom Moškonom, Zijad Žuna u knjizi "Džuboks vremena" predstavlja do sada neobjavljene snimke grupe '''Bijelo dugme''' iz 1979. godine. === Željko Bebek: „Brutalno sam istjeran iz Bijelog dugmeta“ === Kroz seriju ekskluzivnih razgovora za projekt "Džuboks vremena", prvi pjevač grupe Bijelo dugme, '''Željko Bebek''', povjerio je Zijadu Žuni istinu o svom odlasku iz benda koja baca novo svjetlo na povijest jugoslavenskog rocka. Bebek u knjizi iznosi argumentiranu tvrdnju: ''„Brutalno sam istjeran iz Bijelog dugmeta“''. Žuna dokumentira kako je ovaj razlaz, koji se dogodio na vrhuncu popularnosti benda, ostavio trajan trag na glazbenoj sceni, demantirajući službene verzije o sporazumnom odlasku. Fotografija iz Koprivnice, nastala u sportskom centru 1979. godine, bilježi Bebeka upravo u tom ključnom razdoblju prije velikih promjena u postavi == Goran Bregović: Od Koprivnice do svjetskih pozornica == U monografiji "Džuboks vremena", Zijad Žuna donosi ekskluzivan uvid u karijeru '''Gorana Bregovića''', dokumentirajući njegov put od vođe Bijelog dugmeta do svjetski priznatog skladatelja. === Arhiva iz Koprivnice (1979.) === Poseban značaj imaju fotografije Zlatka Moškona nastale 1979. godine u sportskom centru u Koprivnici, koje bilježe Bregovića u trenucima kreativne pripreme i tehničke kontrole zvuka. == Galerija fotografija (Zlatko Moškon, 1979.) == [[Datoteka:Goran Bregovic Koprivnica 1979.jpg|mini|lijevo|250px|Goran Bregović tijekom tonske probe u Koprivnici (1979.). Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] [[Datoteka:Zeljko Bebek Koprivnica 1979 Zuna Moskon.jpg. (2).jpg|mini|desno|250px|Željko Bebek u Koprivnici (1979.). Arhiv: Zijad Žuna, foto: Zlatko Moškon.]] [[Datoteka:Goran Bregovic za bubnjevima 1979.jpg|mini|desno|250px|Goran Bregović za bubnjevima tijekom probe u Koprivnici (1979.). Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] '''Zlatko Moskon''' ([[Koprivnica]], 5. listopada 1960.), hrvatski je umjetnički fotograf i kroničar glazbene scene, u javnosti poznat pod nazivom "fotograf duše". Tijekom pedesetogodišnje karijere profilirao se kao jedan od najznačajnijih fotografa rock scene bivše Jugoslavije. == Karijera i rock fotografija == Njegov rad doseže vrhunac 1979. godine u Koprivnici, kada snima kultnu seriju fotografija grupe [[Bijelo dugme]] i [[Vlatko Stefanovski|Vlatka Stefanovskog]]. Iz tog razdoblja potječu neke od najprepoznatljivijih fotografija u povijesti regionalnog rocka, uključujući portret [[Goran Bregović|Gorana Bregovića]] s cigaretom u ustima te [[Željko Bebek|Željka Bebeka]] u crnom odijelu na pozornici. Mnogi glazbeni i fotografski eksperti ove dvije fotografije ocjenjuju kao radove svjetske razine, nazivajući ih najkultnijim vizualima u pedesetogodišnjoj povijesti grupe Bijelo dugme. One su postale neizostavan dio dokumentarne građe o "zlatnom dobu" jugoslavenskog rocka. == Izložbe: „Vizuale“ i „Portreti“ == U poslijeratnom razdoblju, Moskonov rad je u najvećoj mjeri fokusiran na specifične umjetničke forme — '''„vizuale“''' i '''„portrete“'''. Njegov stil u ovoj fazi karakterizira duboka emocionalnost i tehnička preciznost, zbog čega je stekao nadimak „fotograf duše“. Izlagao je u brojnim gradovima, a posebno se ističe impresivna izložba u [[Graz]]u 2002. godine. U suradnji s novinarom i publicistom [[Zijad Žuna|Zijadom Žunom]], u tijeku su pripreme za veliku izložbu u '''[[Hamburg]]u''' ([[Njemačka]]), kojom će se Moskonov opus predstaviti europskoj publici. == Suradnja sa Željkom Bebekom == Povodom 50. obljetnice rada, Moskon je u svom studiju ugostio Željka Bebeka. Tom prigodom, uz posredovanje Zijada Žune, Moskon je Bebeku poklonio u svom studiju uokvirenu kultnu fotografiju u crnom odijelu s nastupa u Koprivnici 1979. godine. Susret je rezultirao i novom serijom obiteljskih portreta pjevača sa suprugom i sinom Zvonimirom. == Publicistika == Moskonov bogat opus čini vizualnu okosnicu bestseller knjige '''''Džuboks vremena''''' autora Zijada Žune. Ova knjiga na 400 stranica donosi priče o 70 najznačajnijih imena rocka, hard-rocka, bluesa i folka, popraćene s oko 400 ekskluzivnih fotografija, uključujući najpoznatije snimke Bijelog dugmeta i Vlatka Stefanovskog. == Galerija == <gallery>.[[Datoteka:Goran_Bregovic_Koprivnica_1979.jpg|mini|desno|280px|Goran Bregović (1979.), arhiv Zijad Žuna.]] Datoteka:<!-- Naziv slike Bebeka -->|Željko Bebek u crnom odijelu (1979.), autor Zlatko Moskon. Datoteka:<!-- Naziv slike Vlatka -->|Vlatko Stefanovski, garderoba (1979.), autor Zlatko Moskon. </gallery>[[Datoteka:Zeljko Bebek s kultnom fotografijom iz 1979 autora Zlatka Moskona.jpg|mini|lijevo|280px|Željko Bebek s kultnom fotografijom iz 1979. godine, autora Zlatka Moškona. Arhiv Zijada Žune.]] [[Datoteka:Zoran Redzic Bijelo dugme Koprivnica 1979 Foto Zlatko Moskon.jpg|mini|desno|250px|Zoran Redžić (Bijelo dugme) u Koprivnici 1979. godine. Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] == Vidi još == * [[Zijad Žuna]] * [[Bijelo dugme]] [[Datoteka:Vlado Pravdic Bijelo dugme Koprivnica 1979 Foto Zlatko Moskon.jpg|mini|desno|250px|Vlado Pravdić (Bijelo dugme) tijekom probe u Koprivnici (1979.). Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] [[Datoteka:Dragan Djidji Jankovic Bijelo dugme Koprivnica 1979 Foto Zlatko Moskon.jpg|mini|lijevo|250px|Dragan "Điđi" Jankelić (Bijelo dugme) tijekom probe u Koprivnici (1979.). Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] == Izvori == <references /> [[File:((DatotekaVlatko Stefanovski 1979.jpgminidesnoVlatko Stefanovski, kultni gitarist, 1979. godina.)).jpg|thumb|Vlatko Stefanovski (1979.), osnivač grupe Leb i sol. Unikatna fotografija Zlatka Moškona iz arhive Zijada Zune za nadolazeću monografiju "Džuboks vremena".]] [[Kategorija:Hrvatski fotografi]] [[Kategorija:Biografije, Koprivnica]] [[Kategorija:Rođeni 1960.]] == Sportnovinar u Hamburgu: Izvještavanje s Volksparkstadiona == Nakon dolaska u Hamburg, Zijad Žuna se afirmirao kao jedan od ključnih novinara koji su pratili njemačku Bundesligu, posebno fokusiran na '''Hamburger SV (HSV)'''. Noseći prepoznatljivi novinarski prsluk na terenima Volksparkstadiona, Žuna je izravno prenosio atmosferu i uspjehe naših sportaša njemačkoj i balkanskoj publici. * '''Iz prve linije:''' Fotografija prikazuje Žunu u punom radnom zanosu tijekom izvještavanja s jedne od bundesligaških utakmica. Njegov rad u ovom periodu bio je ključan za dokumentiranje uspona legendi poput Sergeja Barbareza i Hasana Salihamidžića. * '''Most između sporta i glazbe:''' Upravo je ovaj profesionalni pristup sportskom novinarstvu postavio temelje za njegov kasniji rad na velikim glazbenim monografijama, zadržavajući princip "snage argumenata" u svakom izvještaju. [[Datoteka:Zijad Zuna HSV Presse.jpg|mini|lijevo|200p|Zijad Žuna kao sportski izvjestitelj na stadionu HSV-a u Hamburgu. Dokumentiranje povijesti Bundeslige iz prve ruke.]] [[Datoteka:Zijad_Zuna_na_terenu_HSV.jpg|mini|desno|Zijad Zuna na terenu stadiona HSV-a u Hamburgu tijekom novinarskog izvještavanja.]] == Sergej Barbarez: Legenda Hamburga i izbornik == [[Datoteka:Zijad_Zuna_i_Sergej_Barbarez.jpg|mini|desno|Zijad Zuna i Sergej Barbarez u Hamburgu; susret prijatelja iz Jajca i Mostara zabilježen za knjigu "Džuboks vremena".]] U svom sportskom opusu iz hamburškog razdoblja, Zijad Žuna je detaljno pratio karijeru '''Sergeja Barbareza'''. Žuna dokumentira Barbarezov uspon u dresu HSV-a, gdje je postao jedna od najvećih klupskih ikona svih vremena. Njihov profesionalni odnos, temeljen na međusobnom poštovanju, rezultirao je brojnim ekskluzivnim intervjuima koji su prenosili atmosferu iz same jezgre njemačke Bundeslige. * '''Od terena do klupe:''' Žuna u svojim tekstovima bilježi Barbarezov put od vrhunskog strijelca do današnje pozicije izbornika nacionalne reprezentacije Bosne i Hercegovine (2026.), naglašavajući njegov nepokolebljiv karakter. == "Folkeri vječnosti" – Poglavlje: Lepa Brena == Nakon dokumentiranja sportskih velikana, Žuna u svojoj novoj monografiji '''"Folkeri vječnosti"''' (izdanje kraj 2026.) donosi ekskluzivne materijale o najvećoj balkanskoj zvijezdi: * '''Lepa Brena:''' Kroz 50 godina rada, Žuna je zabilježio ključne faze Brenine karijere. U knjizi se nalaze njezini najiskreniji razgovori o slavi, biznisu i statusu vječnog simbola jedne epohe. Ovi intervjui, popraćeni rijetkim fotografijama iz Žunine arhive od 100 tisuća snimaka, čine Brenu središnjom figurom poglavlja o folk glazbi. [[Datoteka:Zijad Zuna i Sergej Barbarez Hamburg.jpg|mini|lijevo|250p|Zijad Žuna s legendom HSV-a i današnjim izbornikom BiH, Sergejem Barbarezom, u Hamburgu.]] === Hamburške godine i svjetski uspjeh === Žuna, koji i sam živi u Hamburgu, bilježi da je Bregović četiri godine radio u prestižnom hamburškom '''Thalia teatru'''. Kao jedini izvođač s prostora Balkana, Bregović je više puta nastupao u kultnom hamburškom '''Stadtparku''' sa svojim "Orkestrom za svadbe i sahrane", gdje se za njegove koncerte redovito tražila "karta više". Žuna ističe da ove fotografije iz 1979. godine zapravo dokumentiraju začetak te vizionarske energije koja će Bregovića kasnije odvesti na najveće svjetske pozornice == Ključni intervjui i svjedočanstva == U svojim tekstovima, Zijad Žuna često donosi duboke analize estradnih kretanja kroz izravne razgovore s akterima. U jednom od upečatljivih intervjua sa [[Zdravko Čolić|Zdravkom Čolićem]], pjevač se osvrnuo na fenomen svjetskog uspjeha [[Goran Bregović|Gorana Bregovića]] i specifičnost bosanskog mentaliteta: * '''O uspjehu''': Čolić ističe da je Bregović imao hrabrosti prezentirati balkanski melos na svjetskoj razini, dok je bosansku scenu često kočila "inertnost" i zadovoljstvo malim krugom prijatelja ("raja i priča"). * '''O Sarajevu''': Čolić u razgovoru sa Žunom potvrđuje svoju duboku duhovnu vezu s rodnim gradom: ''"Sarajevo je moj grad... tu priča počinje i završava se."'' * '''O utjecaju''': Pjevač priznaje da je suradnja s Bregovićem i [[Dino Merlin|Dinom Merlinom]] značajno utjecala na tok njegove karijere, posebno u okretanju prema autentičnom etno-izrazu koji je postao hit i u europskim zemljama. Ovi zapisi, objavljivani u revijama poput sarajevskog '''''Expressa''''', danas predstavljaju ključnu dokumentarnu građu u Žuninim publikacijama == Ekskluzivni intervju s Mladenom Vojičićem Tifom: Istina o slavi i skromnosti == U svom dugogodišnjem novinarskom radu, '''Zijad Žuna''' zabilježio je jedan od najotvorenijih intervjua s legendarnim pjevačem '''Mladenom Vojičićem Tifom'''. Ovaj razgovor ostaje zabilježen kao autentično svjedočanstvo o Tifi kao najiskrenijem simbolu sarajevske rock škole i "najpopularnijem Sarajliji". Iako je Tifa u razgovoru otvoreno priznao da privatno '''nikada nije bio fan Bijelog dugmeta''' niti je kupovao njihove ploče, istaknuo je duboko poštovanje prema radu u, kako kaže, "najboljem bendu svih vremena na Balkanu". Taj period obilježio je povijesni rekord – album s Tifinim vokalom prodan je u nevjerojatnih '''380.000 primjeraka''', što je ostao nedosegnut vrhunac u povijesti grupe. === Ključni naglasci iz razgovora: === * '''Skromnost i životna filozofija:''' Unatoč statusu megazvijezde, Tifa je pokazao nevjerojatnu ljudsku skromnost izjavom: ''"Kad prestanem s muzikom, čistit ću ulice i parkove, useljavati ljude i uveseljavati ih pričom da budu sretni. Bitno je biti pošten."'' * '''Ljubav prema Sarajevu i FK Željezničar:''' Posebno je istaknuo ponos zbog snimanja '''himne FK Željezničar''', koju smatra darom svim ljudima, naglašavajući da je to pjesma kojom se svatko treba ponositi bez obzira na nacionalni predznak. * '''Odlazak iz benda i potraga za istinom:''' Tifa je bez zadrške govorio o svom samovoljnom odlasku iz Bijelog dugmeta, demantirajući glasine o izbacivanju i stavljajući osobni integritet i slobodu ispred financijske koristi. * '''Glazba kao plemenita misija:''' Opisao je svoj status kao pošten rad bez pripadnosti strankama, ističući da se na bini "troši" kako bi usrećio fanove svih generacija, jer za njega glazba nema granica. [[Datoteka:Zijad Zuna i Mladen Vojicic Tifa intervju.jpg|mini|desno|250p|Zijad Žuna u razgovoru s Tifom o povijesnom rekordu prodaje albuma (380.000 primjeraka).]] <ref>''Izvor: Arhiv Zijada Žune, intervju s Mladenom Vojičićem Tifom, objavljeno u monografiji "Džuboks vremena".''</ref> == Ekskluzivni intervju (travanj 2026.): Alen Islamović o pola stoljeća rocka == U opsežnom razgovoru vođenom u travnju 2026. godine, povodom jubileja 50 godina grupe '''Bijelo dugme''', Alen Islamović je novinaru i publicisti Zijadu Žuni otkrio dosad manje poznate detalje o ključnim trenucima svoje karijere. === Najekskluzivnije izjave iz razgovora: === * '''O "Londonskom neuspjehu" i povratku:''' Alen je bio iznimno iskren o neuspjehu u Londonu s Divljim jagodama: ''"Treba biti iskren i reći da je moj engleski zvučao ruski... taj školski jezik nije odgovarao agresivnim rifovima grupe. Shvatio sam da to nema smisla i odlučio se vratiti među svoje iskrene fanove."'' * '''Transfer karijere:''' Svoj prijelaz u Dugme usporedio je s najvećim sportskim transferima: ''"Poredim to kao kad dobar nogometaš prijeđe iz Želje u Real ili Barcelonu. To je bio jedini estradni transfer o kojem se pisalo mjesecima."'' * '''O rekordnoj prodaji:''' Naglasio je da je album "Pljuni i zapjevaj" planuo u '''milijun primjeraka''' u samo šest mjeseci, što je rezultat koji se danas čini nezamislivim. * '''O preživljavanju na sceni:''' ''"Shvatio sam da u ovom poslu ako ti prvi nešto ne uradiš, pojest će te za doručak, iskoristiti i baciti u kafanu da zabavljam pijanice, a ja to nisam htio."'' * '''O odnosu s kolegama danas:''' Islamović ističe da danas suradnja s Bregovićem i Tifom počiva na zrelosti: ''"Zreli smo ljudi, ne trebaju nam napetosti i nervoza. Da ih ima, ja bih prvi napustio ovu priču."'' Ovaj razgovor svjedoči o umjetniku koji u 2026. godini s istim žarom, ali s mnogo više mudrosti i discipline, čuva naslijeđe najmoćnijeg rock benda Balkana. === Pogled u budućnost: Između simfonije i plantaža lješnjaka (2026.) === U završnom dijelu razgovora sa Žunom, Alen Islamović iznosi realističan i miran pogled na završetak jedne velike ere. Svjestan da proslava 50 godina grupe '''Bijelo dugme''' polako prolazi, on ističe kako "ništa nije vječno" i da godine prirodno nameću kraj velikim turnejama. * '''Samostalni put i simfonijski orkestri:''' Alen je već formirao vlastiti bend s kojim nastupa po gradovima regije, a poseban umjetnički izazov pronalazi u projektima sa '''simfonijskim orkestrima''' (poput koncerta u Kragujevcu), čime svoje hitove donosi u novom, klasičnom ruhu. * '''Mir na Uni:''' Daleko od svjetala pozornice, Islamović danas uživa u radu na svojim '''plantažama lješnjaka''' u rodnom Bihaću. Ističe da mu slapovi Une i njezina ljepota pružaju duševni mir koji mu je potreban nakon desetljeća provedenih na putu. Ova svjedočanstva prikazuju Islamovića kao čovjeka koji je uspio pomiriti status rock idola s dostojanstvenim i ispunjenim privatnim životom. == Goran Bregović: Planetarni kult magične bajke == Novinar i publicist '''Zijad Žuna''' prati rad grupe '''Bijelo dugme''' od samih početaka, a njegov odnos s '''Goranom Bregovićem''' traje punih pet desetljeća. Od prvih susreta u Jajcu, preko dopisništva "Oslobođenja" i Radio Jajca, pa sve do svjetskih pozornica u Hamburgu, Žuna je dokumentirao transformaciju regionalne zvijezde u planetarni kult. === Ključni trenuci i svjedočanstva: === * '''Muzički "bosanski lonac":''' U ranim razgovorima, Žuna je Bregovićevu glazbu opisao kao "bosanski lonac" — jedinstvenu mješavinu bluesa, folka i rocka koja je podigla tadašnju državu na noge. Bregović je potvrdio tu viziju, ističući želju da stvori nešto s "dušom Sarajeva i Balkana". * '''Proročanstvo iz Jajca:''' Tijekom jednog susreta prije rata, Žuna je prorekao Bregoviću svjetsku slavu, na što je Brega zagonetno odgovorio: ''"Ja postanem svjetska zvijezda, a ti doživiš susrete s najvećima na planeti? Sve je moguće!"'' To se kasnije i ostvarilo kroz Žuninu hit knjigu '''"Zvijezde na kapiji"'''. * '''Hamburški trijumf u Stadtparku:''' Bregović je jedini glazbenik s Balkana koji je više puta nastupao u kultnom '''Stadtparku u Hamburgu''', mjestu rezerviranom za najveća planetarna imena. Žuna bilježi anegdotu o čaši viskija na pozornici, kojom je Brega nazdravljao publici, kršeći stroga pravila dvorane uz šarm koji posjeduju samo najveći. * '''Iskrenost o kreativnom procesu:''' Bregović je otvoreno govorio o snimanju albuma u Londonu 1975. kod Georgea Martina (producenta Beatlesa), priznajući bespoštedan rad "dan i noć" kako bi se postigao vrhunski rezultat. * '''Bosanac u srcu:''' Unatoč svjetskoj slavi, Bregović je u razgovoru sa Žunom istaknuo da su Bosanci dobri ljudi koji vole život, humor i obitelj, prepoznavši i sebe u stihovima legendarne pjesme ''"Tako ti je mala moja kad ljubi Bosanac"''. === Susret u Stadtparku: "Vrh vrhova" bez cipela i hlača === Posebno upečatljiv trenutak u njihovom polustoljetnom poznanstvu dogodio se u Hamburgu, u ''backstageu'' kultnog '''Stadtparka'''. Zijad Žuna bilježi anegdotu koja najbolje oslikava Bregovićevu karizmu i nekonvencionalnost: * '''Ljudskost ispred protokola:''' Prilikom ulaska u garderobu, Žuna je zatekao Bregovića potpuno opuštenog, bez cipela i hlača. Na Žuninu opasku da se odjene, Brega je uz osmijeh odgovorio: ''"Vi ste mi važniji i od hlača i cipela!"'', pokazujući time da su mu stari prijatelji i iskreni razgovori bitniji od bilo kakvog scenskog sjaja. * '''Na vrhu svijeta:''' Prisjećajući se početaka od prije 50 godina, Bregović je tijekom tog susreta u Hamburgu zagrlio Žunu i kratko zaključio: ''"Na vrhu smo – nema dalje!"''. Ovaj susret u srcu Njemačke bio je kruna njihove zajedničke priče – od malog dopisništva u Jajcu do vrha svjetske glazbene scene, potvrđujući da je Bregović, unatoč globalnom uspjehu, ostao "naš i svjetski" u najiskrenijem smislu te riječi. [[Datoteka:Zijad Zuna i Goran Bregovic susret.jpg|mini|desno|250p|Zijad Žuna i Goran Bregović: Susret dvojice prijatelja i kroničara jedne epohe koja je prerasla u planetarnu bajku.]] <ref>''Izvor: Arhiv Zijada Žune, tekst "Planetarni kult magične bajke", objavljeno u monografiji "Zvijezde na kapiji".''</ref> == Ekskluziva iz bekstejdža: "Kasniš mr. Lee" == Jedna od najupečatljivijih anegdota iz hamburškog razdoblja Zijada Žune odnosi se na susret s legendarnim '''Albertom Leejem'''. Žuna u svojoj knjizi opisuje neobičan trenutak čekanja na intervju o albumu koji je Lee snimio s Jimmyjem Pageom. * '''Bernisa i mr. Lee''': Dok je dogovoreni sastanak kasnio, Žunina supruga Bernisa, ljubiteljica glazbe, odlučila je potražiti glazbenika u bekstejdžu. Žuna bilježi da je Lee dočekao Bernisu pjesmom i privatnim nastupom na gitari unutar salona, što je trajalo punih dvadeset minuta prije službenog početka razgovora. * '''Skromnost najvećih''': Priča naglašava Leejevu iznimnu ljudskost. Iako svjetska zvijezda, Lee se odmah ispričao zbog kašnjenja, a Bernisa mu je uz osmijeh dobacila: ''"Drugi put nemoj da kasniš, mr. Lee!"''. * '''Zajednička večera''': Lee je bio toliko oduševljen Bernisinim poznavanjem glazbe da je par nakon koncerta pozvao na zajedničku večeru, čime je profesionalni odnos prerastao u trajno prijateljstvo. [[Datoteka:Zijad Zuna Bernisa i Albert Lee susret.jpg|mini|desno|250p|Susret za pamćenje: Bernisa i Zijad Žuna s Albertom Leejem. "Kasniš mr. Lee" - anegdota koja dokumentira skromnost svjetske legende.]] == Aki Rahimovski i grupa TOR: Jajačka pretpremijera legende (1975.) == U bogatoj novinarskoj arhivi '''Zijada Žune''' posebno mjesto zauzima svjedočanstvo o boravku '''Akija Rahimovskog''' u Jajcu 1975. godine. Prije nego što je postao neosporna ikona grupe ''Parni valjak'', Aki je s grupom '''TOR''' mjesecima nastupao u hotelu Jajce, na obalama Plivskog jezera. Žuna, koji je tada započinjao svoju karijeru u "Oslobođenju", bio je izravni svjedok rađanja jedne od najvećih glazbenih zvijezda Balkana. === Ključni trenuci iz "jajačkog razdoblja": === * '''Sila prirode za klavijaturama:''' Žuna opisuje mladog Akija kao harizmatičnog glazbenika s nevjerojatnom energijom koji je u noćnom baru hotela svirao svjetske hitove. Aki mu je tada, uz prepoznatljiv osmijeh, govorio: ''"Zike, sjedi ovdje, slušaj i gledaj. Hoćeš da vidiš kako se to radi?"'' * '''Proročanstvo o Pulskoj areni:''' Tijekom jednog razgovora uz Plivsko jezero, Žuna je Akiju prorekao nastup u Pulskoj areni. Aki je tada, uz nevjericu, odgovorio: ''"Ma daj, Zike, to je nemoguća misija. Kao da si mi rekao da putujem na Mjesec."'' Godinama kasnije, Arena je postala njegov "tron" koji je osvajao s eruptivnim oduševljenjem publike. * '''Sudbinski poziv iz Zagreba:''' Upravo u Jajcu, u dopisništvu gdje je Žuna radio, Aki je primio poziv koji mu je promijenio život: ''"Zike, zvali su me iz Zagreba. Može biti nešto veliko."'' Godinama kasnije, Aki se javio Žuni s riječima: ''"Zike, bio si u pravu."'' === Naslijeđe: "Niko ne može zamijeniti Akija" === Žuna kroz svoja sjećanja naglašava da Aki nije bio samo pjevač, već instrument sam po sebi. Njegova neuhvatljiva karizma i glas koji je dolazio iz srca ostali su neponovljivi. Kako je istaknuo osnivač benda Husein Hasanefendić - Hus: ''"Niko ne može zamijeniti Akija!"''. Za Zijada Žunu, Aki Rahimovski ostaje simbol jedne generacije, čiji je glas bio lijek, a energija vječna magija koja je započela upravo pod zidinama kraljevskog grada Jajca. <ref>''Izvor: Arhiv Zijada Žune, tekst "Aki u Jajcu - Noć kada je sve počelo", objavljeno u monografiji "Džuboks vremena".''</ref> === Večer kad je Aki postao dio obitelji Žuna (Jajce, 1975.) === Jedan od najemotivnijih zapisa iz knjige ''"Džuboks vremena"'' odnosi se na privatni susret u domu obitelji Žuna u Jajcu. Umoran od hotelske hrane, mladi '''Aki Rahimovski''' postao je gost u kući Zijadovih roditelja, gdje se kroz pjesmu i domaće specijalitete stvorila neraskidiva ljudska veza. * '''Makedonska pjesma i očeva rakija:''' Na nagovor Zijadova oca, koji je često poslovao na jugu, Aki je te večeri zapjevao makedonske pjesme. Njegov glas ispunio je dom emocijom koja je, prema Žuninim riječima, natjerala suze na oči i ispunila srce njegove majke ponosom. * '''Sudbinska simbolika:''' Ta večer ostala je urezana u sjećanje i zbog bolne koincidencije. Zijadov otac je te noći otišao na službeni put s kojeg se pet godina kasnije (1980.) nije vratio, poginuvši upravo na putu prema Makedoniji. Do kraja života otac je pratio Akijev uspon, ponosno pitajući: ''"A šta je s njim, sine?"''. * '''Povezanost kroz desetljeća:''' Prijateljstvo započeto uz sarmu i baklave u Jajcu nastavilo se kroz telefonske razgovore tijekom cijele Akijeve karijere. Žuna bilježi da su često razgovarali o glazbi, ali i o tom specifičnom trenutku u kuhinji koji je obojicu trajno obilježio. * '''Nasljeđe kroz Kikija:''' Žuna s posebnim poštovanjem spominje i Akijeva sina, '''Kikija Rahimovskog''', prepoznajući u njemu očevu karizmu i vokalni kalibar svjetske razine, čime se krug obitelji i glazbe zatvara u vječnost. [[Datoteka:Aki Rahimovski Parni Valjak portret.jpg|mini|desno|250p|Aki Rahimovski: Umjetnik koji je u Jajcu ostavio dio duše, a iz njega ponio sudbinski put prema zvijezdama.]] <ref>''Izvor: Zijad Žuna, "Džuboks vremena", poglavlje: Večer kad je Aki postao dio naše kuće.''</ref> === Ratni gubitak arhive i novi početak === Za Zijada Žunu prekretnica u životu i karijeri nastupa u srijedu, '''27. svibnja 1992. godine u 15 sati''', kada je započeo opći napad na Jajce. Tijekom ratnih zbivanja koja su uslijedila, pretrpio je nenadoknadiv profesionalni gubitak – u spaljivanju dopisništva "Oslobođenja" i obiteljskog doma nepovratno je nestala njegova višedesetljetna arhiva s tisućama fotografija, dokumenata i nagrada. Unatoč gubitku, Žuna je uspio spasiti najuži krug najdragocjenijih materijala: * '''Sačuvana jezgra''': U ručnoj torbi iz grada je iznio svoje diktafone s originalnim kazetama intervjua, novinarske legitimacije i manji dio fotografija. Ovi zapisi postali su temelj za njegov kasniji rad u emigraciji i rekonstrukciju glazbene povijesti Balkana. * '''Autobiografski zapis''': Svoju osobnu tragediju i sudbinu rodnoga grada dokumentirao je u autobiografskoj knjizi pod naslovom '''"Umiranje grobova"'''. * '''Obitelj kao najveća pobjeda''': Ističe da je, unatoč gubitku cjelokupne imovine i arhiva, njegov najveći uspjeh bio spašavanje života supruge, kćeri i sina, s kojima 1992. godine odlazi u Hamburg. Ovaj traumatičan događaj daje poseban značaj njegovim kasnijim monografijama poput "Džuboksa vremena", jer su mnoga svjedočanstva u njima spašena upravo na tim diktafonskim trakama koje su preživjele pad grada. == Književni rad i kritike == Zijad Žuna u svom radu istražuje vezu između lokalne tradicije i svjetske popularne kulture. Njegova djela, poput zbirke ''Zvijezde na kapiji'', naišla su na značajan odjek kod kritike. Muzički stručnjak i profesor iz Jajca, '''Zoran Ljubičić''', u svojoj recenziji pod naslovom ''Glazbeni stelarij Zijada Žune'', opisuje Žunin pristup kao spoj "iskusnoga novinarskog vuka i bosanskočaršijskog šmekera". Ljubičić ističe kako Žuna uspijeva premostiti distancu između jajačkih kapija i svjetskih glazbenih ikona poput [[B.B. King|B.B. Kinga]] i [[Robert Plant|Roberta Planta]], pretvarajući snove provincijske mladosti u "ostvaren san" na samoj kapiji grada.<ref>{{Citiranje weba |url=https://jajce-online.com |title=Zoran Ljubičić: Čuvar zvijezda u vremenu |work=Jajce Online |accessdate=2024-05-22}}</ref> U svojoj drugoj recenziji pod naslovom ''Čuvar zvijezda u vremenu'', posvećenoj knjizi ''Džuboks vremena'', Ljubičić naglašava Žuninu ulogu kao istaknutog kroničara glazbenih zbivanja na Balkanu i u svijetu kroz više od pet desetljeća. Autor ističe da je Žuna, unatoč teškim zdravstvenim iskušenjima i operacijama srca, ustrajao u svojoj misiji, koristeći pisanje kao svojevrsnu terapiju. Ljubičić Žuninu trilogiju (''Zvijezde na kapiji'', ''Džuboks vremena'' i ''Folkeri vječnosti'') opisuje kao "živi spomenik glazbenoj umjetnosti" i "modernistički bosanski ćilim" sazdan od autentičnih emocija i povijesnih susreta s najvećim regionalnim zvijezdama.<ref>{{Citiranje weba |url=https://jajce-online.com |title=Zoran Ljubičić: Čuvar zvijezda u vremenu |work=Jajce Online |accessdate=2024-05-22}}</ref * Žuna, Zijad. ''Umiranje grobova - rodjenje i smrt neke Jugoslavije''. Grafika Soča, Nova Gorica, 1993. * Žuna, Zijad. ''Zvijezde na kapiji''. Štamparija Fojnica, Fojnica, 2020. ISBN 978-9958-17-169-7. == Reference == <references /> <references /> m9av6gnp8oaf07dnw3zc926yursyia4 7427838 7427835 2026-04-10T20:23:55Z Zijad Zuna Hamburg 356052 "Uklonjen dupli kôd i sređen raspored fotografija." 7427838 wikitext text/x-wiki Zijad Zuna,novinar i publicist = Zijad Zuna | opis_slike = Zijad Zuna, novinar i publicist | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1951|6|25}} | mjesto_rođenja = [[Jajce]], [[SFR Jugoslavija]] | zanimanje = novinar, urednik, autor | period = 1975. – danas | medijska_kuća = [[Oslobođenje (novine)|Oslobođenje]]<nowiki>, Radio Jajce | poznat_po = Zvijezde na kapiji, Džuboks vremena }} </nowiki>'''Zijad Zuna''' (Jajce, 25. lipnja 1951.) bosanskohercegovački je i njemački novinar, urednik i publicist s karijerom dugom pet desetljeća. Poznat je kao kroničar glazbene scene i autor značajnih monografija o svjetskim i regionalnim glazbenim zvijezdama. == Biografija == === Počeci i rad u Jugoslaviji === Profesionalnu novinarsku karijeru započeo je u siječnju 1975. godine u dnevnom listu ''[[Oslobođenje (novine)|Oslobođenje]]'' (Dopisništvo Jajce).<ref>Digitalni arhiv infobiro.ba, Pretraga: Zijad Zuna, Oslobođenje Sarajevo.</ref> U razdoblju od 1984. do 1987. godine obnašao je dužnost direktora te glavnog i odgovornog urednika Radio Jajca. Od 1987. do kraja 1991. godine ponovno radi u redakciji ''Oslobođenja''. === Karijera u Njemačkoj === Nakon 1992. godine odlazi u Novu Goricu (Slovenija), gdje 1993. objavljuje knjigu o raspadu Jugoslavije pod naslovom ''Umiranje grobova''. Godine 1995. seli se u [[Hamburg]], gdje kao samostalni novinar intervjuira preko 100 svjetskih glazbenika, uključujući imena kao što su [[B.B. King]], [[Gary Moore]] i Albert Lee."Tokom dugogodišnjeg rada u Hamburgu, ostvario je blisku saradnju sa legendarnim gitaristom Albertom Leejem, sa kojim je uradio brojne intervjue i ekskluzivne serije fotografija, od kojih su mnoge objavljene u listu 'Express' Sarajevo i monografiji 'Zvijezde na kapiji'." Njegov rad u Hamburgu rezultirao je arhivom od 100.000 fotografija. === Današnji rad === Danas redovito piše za portal ''Jajce Online'' i završava opsežne monografije o balkanskoj glazbenoj sceni.== Djela ==* Žuna, Zijad. ''Džuboks vremena''. Book Media, Sarajevo (u pripremi, štamparija Fojnica). Monografija o 70 najznačajnijih imena balkanske i svjetske muzičke scene."Trenutno završava rad na kapitalnoj monografiji 'Džuboks vremena' u izdanju Book Media Sarajevo, koja kroz arhivske tekstove i fotografije obrađuje 70 najkultnijih imena rock, hard-rock i blues scene.""Njegov najznačajniji noviji projekt je monografija 'Džuboks vremena' (izdavač Book Media, Sarajevo), plod trogodišnjeg istraživačkog rada. Knjiga na 400 stranica donosi arhivu od 400 autorskih fotografija i tekstova o 70 najkultnijih imena rock i pop scene bivše Jugoslavije, uključujući Indexe, Bijelo Dugme, YU Grupu i Atomsko Sklonište."„Njegov životni projekt je kapitalna monografija 'Džuboks vremena', na kojoj je radio od početka svoje profesionalne novinarske karijere 1975. godine pa sve do danas. Iako je tokom 50 godina rada dokumentovao 97 kultnih imena, za ovu monografiju je odabrao 70 najznačajnijih imena rock, blues, hard-rock i folk scene sa prostora bivše Jugoslavije. Knjiga donosi ekskluzivne intervjue i priče o 50 godina grupe 'Bijelo Dugme' i Goranu Bregoviću, kao i o 55 godina 'YU-grupe' i njihovom svjetskom pečatu sa Jamajke. Projekat je dobio isključivo pozitivne reakcije od samih aktera i smatra se jednim od najvažnijih dokumentarnih zapisa muzičke istorije Balkana.“ == Najteži novinarski zadatak: „Dvije tragedije u jednom danu“ == U bogatoj pedesetogodišnjoj karijeri Zijada Žune, poseban značaj ima tekst objavljen povodom 60. godišnjice lista '''"Oslobođenje"''' Sarajevo pod naslovom '''"Dvije tragedije u jednom danu"'''. Taj tekst opisuje događaj iz prosinca 1980. godine koji predstavlja vrhunac njegove profesionalne etike i ustrajnosti. Kao mladi reporter, Žuna je izvještavao o teškoj željezničkoj nesreći kod Bihaća. Dok je prikupljao podatke o stradalima, saznao je da je istoga dana njegov otac poginuo u prometnoj nesreći na putu prema Beogradu. Unatoč dubokoj osobnoj boli, Žuna je završio svoju reportažu. Simbolika ovog događaja ostala je zabilježena u povijesti bh. novinarstva jer su se sutradan u istom broju "Oslobođenja" našli njegov profesionalni izvještaj o nesreći i osmrtnica njegovom ocu. Ovaj događaj Žuna opisuje kao trenutak u kojem se novinarska dužnost stopila s osobnom tragedijom, što je postalo temelj njegovog kasnijeg integriteta u svijetu medija. == Radio Jajce: Zlatno doba i medijski rekordi (1984. – 1987.) == U razdoblju od 1984. do 1987. godine, Zijad Žuna obnašao je dužnost direktora te glavnog i odgovornog urednika '''Radio Jajca'''. Njegov mandat obilježen je značajnim programskim, financijskim i kadrovskim jačanjem postaje, koja je u to vrijeme postala relevantan čimbenik na jugoslavenskoj medijskoj sceni. Radio Jajce bio je nezaobilazna postaja za najveće glazbene zvijezde Balkana. Žuna bilježi nekoliko povijesnih kurioziteta: * '''Rekord Halida Bešlića:''' Prilikom gostovanja Halida Bešlića i skladatelja Nazifa Gljive, predstavljen je hit "Neću, neću dijamante". Za nedjeljnu emisiju "Želje slušalaca" pristiglo je rekordnih '''3.000 zahtjeva''', što je Bešlić proglasio svojim tadašnjim jugoslavenskim rekordom na jednoj radijskoj postaji. Zbog ogromnog broja, želje su se emitirale punih mjesec dana. * '''Gostovanja zvijezda:''' Usporedbe radi, Lepa Brena je za hit "Sitnije, Cile, sitnije" imala 2.000 želja, što dodatno oslikava popularnost radija. Gosti postaje bili su i '''Goran Bregović''' te brojne druge zvijezde predratnog razdoblja. Ovo razdoblje Žuna definira kao ključno za jačanje informativne i zabavne strukture medija u svom rodnom gradu prije ratnih razaranja. === „Suze kao bosanski potok“ i fenomen Halida Bešlića === Posebno poglavlje u Žuninoj karijeri predstavlja dugogodišnje prijateljstvo i profesionalna saradnja s '''Halidom Bešlićem'''. Fotografija iz Hamburga (1977.) bilježi jedan od najemotivnijih trenutaka u istoriji balkanske estrade, kada je Bešlić tokom intervjua, savladan emocijama, zaplakao pred Žuninim mikrofonom. Žuna ovaj trenutak opisuje u priči „Suze kao bosanski potok“, ističući da u istoriji regije nikada nije zabilježena takva vrsta kolektivne žalosti i empatije kakvu je publika osjećala prema Bešliću. Taj susret u Hamburgu nije bio samo novinarski zadatak, već dokument o autentičnoj ljudskoj boli i duši pjevača koji je postao simbol čitave jedne epohe. Žuna bilježi da je upravo ta Halidova neposrednost i iskrenost bila ključna za njegov status „narodne ikone“, čija je svaka suza odjekivala u srcima miliona slušalaca širom bivše Jugoslavije == Bijelo dugme: Ekskluzivna arhiva (1979.) == U suradnji s fotografom Zlatkom Moškonom, Zijad Žuna u knjizi "Džuboks vremena" predstavlja do sada neobjavljene snimke grupe '''Bijelo dugme''' iz 1979. godine. === Željko Bebek: „Brutalno sam istjeran iz Bijelog dugmeta“ === Kroz seriju ekskluzivnih razgovora za projekt "Džuboks vremena", prvi pjevač grupe Bijelo dugme, '''Željko Bebek''', povjerio je Zijadu Žuni istinu o svom odlasku iz benda koja baca novo svjetlo na povijest jugoslavenskog rocka. Bebek u knjizi iznosi argumentiranu tvrdnju: ''„Brutalno sam istjeran iz Bijelog dugmeta“''. Žuna dokumentira kako je ovaj razlaz, koji se dogodio na vrhuncu popularnosti benda, ostavio trajan trag na glazbenoj sceni, demantirajući službene verzije o sporazumnom odlasku. Fotografija iz Koprivnice, nastala u sportskom centru 1979. godine, bilježi Bebeka upravo u tom ključnom razdoblju prije velikih promjena u postavi == Goran Bregović: Od Koprivnice do svjetskih pozornica == U monografiji "Džuboks vremena", Zijad Žuna donosi ekskluzivan uvid u karijeru '''Gorana Bregovića''', dokumentirajući njegov put od vođe Bijelog dugmeta do svjetski priznatog skladatelja. === Arhiva iz Koprivnice (1979.) === Poseban značaj imaju fotografije Zlatka Moškona nastale 1979. godine u sportskom centru u Koprivnici, koje bilježe Bregovića u trenucima kreativne pripreme i tehničke kontrole zvuka. == Galerija fotografija (Zlatko Moškon, 1979.) == [[Datoteka:Goran Bregovic Koprivnica 1979.jpg|mini|lijevo|250px|Goran Bregović tijekom tonske probe u Koprivnici (1979.). Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] [[Datoteka:Zeljko Bebek Koprivnica 1979 Zuna Moskon.jpg. (2).jpg|mini|desno|250px|Željko Bebek u Koprivnici (1979.). Arhiv: Zijad Žuna, foto: Zlatko Moškon.]] [[Datoteka:Goran Bregovic za bubnjevima 1979.jpg|mini|desno|250px|Goran Bregović za bubnjevima tijekom probe u Koprivnici (1979.). Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] '''Zlatko Moskon''' ([[Koprivnica]], 5. listopada 1960.), hrvatski je umjetnički fotograf i kroničar glazbene scene, u javnosti poznat pod nazivom "fotograf duše". Tijekom pedesetogodišnje karijere profilirao se kao jedan od najznačajnijih fotografa rock scene bivše Jugoslavije. == Karijera i rock fotografija == Njegov rad doseže vrhunac 1979. godine u Koprivnici, kada snima kultnu seriju fotografija grupe [[Bijelo dugme]] i [[Vlatko Stefanovski|Vlatka Stefanovskog]]. Iz tog razdoblja potječu neke od najprepoznatljivijih fotografija u povijesti regionalnog rocka, uključujući portret [[Goran Bregović|Gorana Bregovića]] s cigaretom u ustima te [[Željko Bebek|Željka Bebeka]] u crnom odijelu na pozornici. Mnogi glazbeni i fotografski eksperti ove dvije fotografije ocjenjuju kao radove svjetske razine, nazivajući ih najkultnijim vizualima u pedesetogodišnjoj povijesti grupe Bijelo dugme. One su postale neizostavan dio dokumentarne građe o "zlatnom dobu" jugoslavenskog rocka. == Izložbe: „Vizuale“ i „Portreti“ == U poslijeratnom razdoblju, Moskonov rad je u najvećoj mjeri fokusiran na specifične umjetničke forme — '''„vizuale“''' i '''„portrete“'''. Njegov stil u ovoj fazi karakterizira duboka emocionalnost i tehnička preciznost, zbog čega je stekao nadimak „fotograf duše“. Izlagao je u brojnim gradovima, a posebno se ističe impresivna izložba u [[Graz]]u 2002. godine. U suradnji s novinarom i publicistom [[Zijad Žuna|Zijadom Žunom]], u tijeku su pripreme za veliku izložbu u '''[[Hamburg]]u''' ([[Njemačka]]), kojom će se Moskonov opus predstaviti europskoj publici. == Suradnja sa Željkom Bebekom == Povodom 50. obljetnice rada, Moskon je u svom studiju ugostio Željka Bebeka. Tom prigodom, uz posredovanje Zijada Žune, Moskon je Bebeku poklonio u svom studiju uokvirenu kultnu fotografiju u crnom odijelu s nastupa u Koprivnici 1979. godine. Susret je rezultirao i novom serijom obiteljskih portreta pjevača sa suprugom i sinom Zvonimirom. == Publicistika == Moskonov bogat opus čini vizualnu okosnicu bestseller knjige '''''Džuboks vremena''''' autora Zijada Žune. Ova knjiga na 400 stranica donosi priče o 70 najznačajnijih imena rocka, hard-rocka, bluesa i folka, popraćene s oko 400 ekskluzivnih fotografija, uključujući najpoznatije snimke Bijelog dugmeta i Vlatka Stefanovskog. == Galerija == <gallery>.[[Datoteka:Goran_Bregovic_Koprivnica_1979.jpg|mini|desno|280px|Goran Bregović (1979.), arhiv Zijad Žuna.]] Datoteka:<!-- Naziv slike Bebeka -->|Željko Bebek u crnom odijelu (1979.), autor Zlatko Moskon. Datoteka:<!-- Naziv slike Vlatka -->|Vlatko Stefanovski, garderoba (1979.), autor Zlatko Moskon. </gallery>[[Datoteka:Zeljko Bebek s kultnom fotografijom iz 1979 autora Zlatka Moskona.jpg|mini|lijevo|280px|Željko Bebek s kultnom fotografijom iz 1979. godine, autora Zlatka Moškona. Arhiv Zijada Žune.]] [[Datoteka:Zoran Redzic Bijelo dugme Koprivnica 1979 Foto Zlatko Moskon.jpg|mini|desno|250px|Zoran Redžić (Bijelo dugme) u Koprivnici 1979. godine. Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] == Vidi još == * [[Zijad Žuna]] * [[Bijelo dugme]] [[Datoteka:Vlado Pravdic Bijelo dugme Koprivnica 1979 Foto Zlatko Moskon.jpg|mini|desno|250px|Vlado Pravdić (Bijelo dugme) tijekom probe u Koprivnici (1979.). Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] [[Datoteka:Dragan Djidji Jankovic Bijelo dugme Koprivnica 1979 Foto Zlatko Moskon.jpg|mini|lijevo|250px|Dragan "Điđi" Jankelić (Bijelo dugme) tijekom probe u Koprivnici (1979.). Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] == Izvori == <references /> [[File:((DatotekaVlatko Stefanovski 1979.jpgminidesnoVlatko Stefanovski, kultni gitarist, 1979. godina.)).jpg|thumb|Vlatko Stefanovski (1979.), osnivač grupe Leb i sol. Unikatna fotografija Zlatka Moškona iz arhive Zijada Zune za nadolazeću monografiju "Džuboks vremena".]] [[Kategorija:Hrvatski fotografi]] [[Kategorija:Biografije, Koprivnica]] [[Kategorija:Rođeni 1960.]] == Sportnovinar u Hamburgu: Izvještavanje s Volksparkstadiona == Nakon dolaska u Hamburg, Zijad Žuna se afirmirao kao jedan od ključnih novinara koji su pratili njemačku Bundesligu, posebno fokusiran na '''Hamburger SV (HSV)'''. Noseći prepoznatljivi novinarski prsluk na terenima Volksparkstadiona, Žuna je izravno prenosio atmosferu i uspjehe naših sportaša njemačkoj i balkanskoj publici. * '''Iz prve linije:''' Fotografija prikazuje Žunu u punom radnom zanosu tijekom izvještavanja s jedne od bundesligaških utakmica. Njegov rad u ovom periodu bio je ključan za dokumentiranje uspona legendi poput Sergeja Barbareza i Hasana Salihamidžića. * '''Most između sporta i glazbe:''' Upravo je ovaj profesionalni pristup sportskom novinarstvu postavio temelje za njegov kasniji rad na velikim glazbenim monografijama, zadržavajući princip "snage argumenata" u svakom izvještaju. [[Datoteka:Zijad_Zuna_na_terenu_HSV.jpg|mini|desno|Zijad Zuna na novinarskom zadatku na stadionu HSV-a u Hamburgu.]] [[Datoteka:Zijad_Zuna_i_Sergej_Barbarez.jpg|mini|desno|Zijad Zuna i Sergej Barbarez: susret prijatelja iz Jajca i Mostara u Hamburgu.]] U svom sportskom opusu iz hamburškog razdoblja, Zijad Žuna je detaljno pratio karijeru '''Sergeja Barbareza'''. Žuna dokumentira Barbarezov uspon u dresu HSV-a, gdje je postao jedna od najvećih klupskih ikona svih vremena. Njihov profesionalni odnos, temeljen na međusobnom poštovanju, rezultirao je brojnim ekskluzivnim intervjuima koji su prenosili atmosferu iz same jezgre njemačke Bundeslige. * '''Od terena do klupe:''' Žuna u svojim tekstovima bilježi Barbarezov put od vrhunskog strijelca do današnje pozicije izbornika nacionalne reprezentacije Bosne i Hercegovine (2026.), naglašavajući njegov nepokolebljiv karakter. == "Folkeri vječnosti" – Poglavlje: Lepa Brena == Nakon dokumentiranja sportskih velikana, Žuna u svojoj novoj monografiji '''"Folkeri vječnosti"''' (izdanje kraj 2026.) donosi ekskluzivne materijale o najvećoj balkanskoj zvijezdi: * '''Lepa Brena:''' Kroz 50 godina rada, Žuna je zabilježio ključne faze Brenine karijere. U knjizi se nalaze njezini najiskreniji razgovori o slavi, biznisu i statusu vječnog simbola jedne epohe. Ovi intervjui, popraćeni rijetkim fotografijama iz Žunine arhive od 100 tisuća snimaka, čine Brenu središnjom figurom poglavlja o folk glazbi. [[Datoteka:Zijad Zuna i Sergej Barbarez Hamburg.jpg|mini|lijevo|250p|Zijad Žuna s legendom HSV-a i današnjim izbornikom BiH, Sergejem Barbarezom, u Hamburgu.]] === Hamburške godine i svjetski uspjeh === Žuna, koji i sam živi u Hamburgu, bilježi da je Bregović četiri godine radio u prestižnom hamburškom '''Thalia teatru'''. Kao jedini izvođač s prostora Balkana, Bregović je više puta nastupao u kultnom hamburškom '''Stadtparku''' sa svojim "Orkestrom za svadbe i sahrane", gdje se za njegove koncerte redovito tražila "karta više". Žuna ističe da ove fotografije iz 1979. godine zapravo dokumentiraju začetak te vizionarske energije koja će Bregovića kasnije odvesti na najveće svjetske pozornice == Ključni intervjui i svjedočanstva == U svojim tekstovima, Zijad Žuna često donosi duboke analize estradnih kretanja kroz izravne razgovore s akterima. U jednom od upečatljivih intervjua sa [[Zdravko Čolić|Zdravkom Čolićem]], pjevač se osvrnuo na fenomen svjetskog uspjeha [[Goran Bregović|Gorana Bregovića]] i specifičnost bosanskog mentaliteta: * '''O uspjehu''': Čolić ističe da je Bregović imao hrabrosti prezentirati balkanski melos na svjetskoj razini, dok je bosansku scenu često kočila "inertnost" i zadovoljstvo malim krugom prijatelja ("raja i priča"). * '''O Sarajevu''': Čolić u razgovoru sa Žunom potvrđuje svoju duboku duhovnu vezu s rodnim gradom: ''"Sarajevo je moj grad... tu priča počinje i završava se."'' * '''O utjecaju''': Pjevač priznaje da je suradnja s Bregovićem i [[Dino Merlin|Dinom Merlinom]] značajno utjecala na tok njegove karijere, posebno u okretanju prema autentičnom etno-izrazu koji je postao hit i u europskim zemljama. Ovi zapisi, objavljivani u revijama poput sarajevskog '''''Expressa''''', danas predstavljaju ključnu dokumentarnu građu u Žuninim publikacijama == Ekskluzivni intervju s Mladenom Vojičićem Tifom: Istina o slavi i skromnosti == U svom dugogodišnjem novinarskom radu, '''Zijad Žuna''' zabilježio je jedan od najotvorenijih intervjua s legendarnim pjevačem '''Mladenom Vojičićem Tifom'''. Ovaj razgovor ostaje zabilježen kao autentično svjedočanstvo o Tifi kao najiskrenijem simbolu sarajevske rock škole i "najpopularnijem Sarajliji". Iako je Tifa u razgovoru otvoreno priznao da privatno '''nikada nije bio fan Bijelog dugmeta''' niti je kupovao njihove ploče, istaknuo je duboko poštovanje prema radu u, kako kaže, "najboljem bendu svih vremena na Balkanu". Taj period obilježio je povijesni rekord – album s Tifinim vokalom prodan je u nevjerojatnih '''380.000 primjeraka''', što je ostao nedosegnut vrhunac u povijesti grupe. === Ključni naglasci iz razgovora: === * '''Skromnost i životna filozofija:''' Unatoč statusu megazvijezde, Tifa je pokazao nevjerojatnu ljudsku skromnost izjavom: ''"Kad prestanem s muzikom, čistit ću ulice i parkove, useljavati ljude i uveseljavati ih pričom da budu sretni. Bitno je biti pošten."'' * '''Ljubav prema Sarajevu i FK Željezničar:''' Posebno je istaknuo ponos zbog snimanja '''himne FK Željezničar''', koju smatra darom svim ljudima, naglašavajući da je to pjesma kojom se svatko treba ponositi bez obzira na nacionalni predznak. * '''Odlazak iz benda i potraga za istinom:''' Tifa je bez zadrške govorio o svom samovoljnom odlasku iz Bijelog dugmeta, demantirajući glasine o izbacivanju i stavljajući osobni integritet i slobodu ispred financijske koristi. * '''Glazba kao plemenita misija:''' Opisao je svoj status kao pošten rad bez pripadnosti strankama, ističući da se na bini "troši" kako bi usrećio fanove svih generacija, jer za njega glazba nema granica. [[Datoteka:Zijad Zuna i Mladen Vojicic Tifa intervju.jpg|mini|desno|250p|Zijad Žuna u razgovoru s Tifom o povijesnom rekordu prodaje albuma (380.000 primjeraka).]] <ref>''Izvor: Arhiv Zijada Žune, intervju s Mladenom Vojičićem Tifom, objavljeno u monografiji "Džuboks vremena".''</ref> == Ekskluzivni intervju (travanj 2026.): Alen Islamović o pola stoljeća rocka == U opsežnom razgovoru vođenom u travnju 2026. godine, povodom jubileja 50 godina grupe '''Bijelo dugme''', Alen Islamović je novinaru i publicisti Zijadu Žuni otkrio dosad manje poznate detalje o ključnim trenucima svoje karijere. === Najekskluzivnije izjave iz razgovora: === * '''O "Londonskom neuspjehu" i povratku:''' Alen je bio iznimno iskren o neuspjehu u Londonu s Divljim jagodama: ''"Treba biti iskren i reći da je moj engleski zvučao ruski... taj školski jezik nije odgovarao agresivnim rifovima grupe. Shvatio sam da to nema smisla i odlučio se vratiti među svoje iskrene fanove."'' * '''Transfer karijere:''' Svoj prijelaz u Dugme usporedio je s najvećim sportskim transferima: ''"Poredim to kao kad dobar nogometaš prijeđe iz Želje u Real ili Barcelonu. To je bio jedini estradni transfer o kojem se pisalo mjesecima."'' * '''O rekordnoj prodaji:''' Naglasio je da je album "Pljuni i zapjevaj" planuo u '''milijun primjeraka''' u samo šest mjeseci, što je rezultat koji se danas čini nezamislivim. * '''O preživljavanju na sceni:''' ''"Shvatio sam da u ovom poslu ako ti prvi nešto ne uradiš, pojest će te za doručak, iskoristiti i baciti u kafanu da zabavljam pijanice, a ja to nisam htio."'' * '''O odnosu s kolegama danas:''' Islamović ističe da danas suradnja s Bregovićem i Tifom počiva na zrelosti: ''"Zreli smo ljudi, ne trebaju nam napetosti i nervoza. Da ih ima, ja bih prvi napustio ovu priču."'' Ovaj razgovor svjedoči o umjetniku koji u 2026. godini s istim žarom, ali s mnogo više mudrosti i discipline, čuva naslijeđe najmoćnijeg rock benda Balkana. === Pogled u budućnost: Između simfonije i plantaža lješnjaka (2026.) === U završnom dijelu razgovora sa Žunom, Alen Islamović iznosi realističan i miran pogled na završetak jedne velike ere. Svjestan da proslava 50 godina grupe '''Bijelo dugme''' polako prolazi, on ističe kako "ništa nije vječno" i da godine prirodno nameću kraj velikim turnejama. * '''Samostalni put i simfonijski orkestri:''' Alen je već formirao vlastiti bend s kojim nastupa po gradovima regije, a poseban umjetnički izazov pronalazi u projektima sa '''simfonijskim orkestrima''' (poput koncerta u Kragujevcu), čime svoje hitove donosi u novom, klasičnom ruhu. * '''Mir na Uni:''' Daleko od svjetala pozornice, Islamović danas uživa u radu na svojim '''plantažama lješnjaka''' u rodnom Bihaću. Ističe da mu slapovi Une i njezina ljepota pružaju duševni mir koji mu je potreban nakon desetljeća provedenih na putu. Ova svjedočanstva prikazuju Islamovića kao čovjeka koji je uspio pomiriti status rock idola s dostojanstvenim i ispunjenim privatnim životom. == Goran Bregović: Planetarni kult magične bajke == Novinar i publicist '''Zijad Žuna''' prati rad grupe '''Bijelo dugme''' od samih početaka, a njegov odnos s '''Goranom Bregovićem''' traje punih pet desetljeća. Od prvih susreta u Jajcu, preko dopisništva "Oslobođenja" i Radio Jajca, pa sve do svjetskih pozornica u Hamburgu, Žuna je dokumentirao transformaciju regionalne zvijezde u planetarni kult. === Ključni trenuci i svjedočanstva: === * '''Muzički "bosanski lonac":''' U ranim razgovorima, Žuna je Bregovićevu glazbu opisao kao "bosanski lonac" — jedinstvenu mješavinu bluesa, folka i rocka koja je podigla tadašnju državu na noge. Bregović je potvrdio tu viziju, ističući želju da stvori nešto s "dušom Sarajeva i Balkana". * '''Proročanstvo iz Jajca:''' Tijekom jednog susreta prije rata, Žuna je prorekao Bregoviću svjetsku slavu, na što je Brega zagonetno odgovorio: ''"Ja postanem svjetska zvijezda, a ti doživiš susrete s najvećima na planeti? Sve je moguće!"'' To se kasnije i ostvarilo kroz Žuninu hit knjigu '''"Zvijezde na kapiji"'''. * '''Hamburški trijumf u Stadtparku:''' Bregović je jedini glazbenik s Balkana koji je više puta nastupao u kultnom '''Stadtparku u Hamburgu''', mjestu rezerviranom za najveća planetarna imena. Žuna bilježi anegdotu o čaši viskija na pozornici, kojom je Brega nazdravljao publici, kršeći stroga pravila dvorane uz šarm koji posjeduju samo najveći. * '''Iskrenost o kreativnom procesu:''' Bregović je otvoreno govorio o snimanju albuma u Londonu 1975. kod Georgea Martina (producenta Beatlesa), priznajući bespoštedan rad "dan i noć" kako bi se postigao vrhunski rezultat. * '''Bosanac u srcu:''' Unatoč svjetskoj slavi, Bregović je u razgovoru sa Žunom istaknuo da su Bosanci dobri ljudi koji vole život, humor i obitelj, prepoznavši i sebe u stihovima legendarne pjesme ''"Tako ti je mala moja kad ljubi Bosanac"''. === Susret u Stadtparku: "Vrh vrhova" bez cipela i hlača === Posebno upečatljiv trenutak u njihovom polustoljetnom poznanstvu dogodio se u Hamburgu, u ''backstageu'' kultnog '''Stadtparka'''. Zijad Žuna bilježi anegdotu koja najbolje oslikava Bregovićevu karizmu i nekonvencionalnost: * '''Ljudskost ispred protokola:''' Prilikom ulaska u garderobu, Žuna je zatekao Bregovića potpuno opuštenog, bez cipela i hlača. Na Žuninu opasku da se odjene, Brega je uz osmijeh odgovorio: ''"Vi ste mi važniji i od hlača i cipela!"'', pokazujući time da su mu stari prijatelji i iskreni razgovori bitniji od bilo kakvog scenskog sjaja. * '''Na vrhu svijeta:''' Prisjećajući se početaka od prije 50 godina, Bregović je tijekom tog susreta u Hamburgu zagrlio Žunu i kratko zaključio: ''"Na vrhu smo – nema dalje!"''. Ovaj susret u srcu Njemačke bio je kruna njihove zajedničke priče – od malog dopisništva u Jajcu do vrha svjetske glazbene scene, potvrđujući da je Bregović, unatoč globalnom uspjehu, ostao "naš i svjetski" u najiskrenijem smislu te riječi. [[Datoteka:Zijad Zuna i Goran Bregovic susret.jpg|mini|desno|250p|Zijad Žuna i Goran Bregović: Susret dvojice prijatelja i kroničara jedne epohe koja je prerasla u planetarnu bajku.]] <ref>''Izvor: Arhiv Zijada Žune, tekst "Planetarni kult magične bajke", objavljeno u monografiji "Zvijezde na kapiji".''</ref> == Ekskluziva iz bekstejdža: "Kasniš mr. Lee" == Jedna od najupečatljivijih anegdota iz hamburškog razdoblja Zijada Žune odnosi se na susret s legendarnim '''Albertom Leejem'''. Žuna u svojoj knjizi opisuje neobičan trenutak čekanja na intervju o albumu koji je Lee snimio s Jimmyjem Pageom. * '''Bernisa i mr. Lee''': Dok je dogovoreni sastanak kasnio, Žunina supruga Bernisa, ljubiteljica glazbe, odlučila je potražiti glazbenika u bekstejdžu. Žuna bilježi da je Lee dočekao Bernisu pjesmom i privatnim nastupom na gitari unutar salona, što je trajalo punih dvadeset minuta prije službenog početka razgovora. * '''Skromnost najvećih''': Priča naglašava Leejevu iznimnu ljudskost. Iako svjetska zvijezda, Lee se odmah ispričao zbog kašnjenja, a Bernisa mu je uz osmijeh dobacila: ''"Drugi put nemoj da kasniš, mr. Lee!"''. * '''Zajednička večera''': Lee je bio toliko oduševljen Bernisinim poznavanjem glazbe da je par nakon koncerta pozvao na zajedničku večeru, čime je profesionalni odnos prerastao u trajno prijateljstvo. [[Datoteka:Zijad Zuna Bernisa i Albert Lee susret.jpg|mini|desno|250p|Susret za pamćenje: Bernisa i Zijad Žuna s Albertom Leejem. "Kasniš mr. Lee" - anegdota koja dokumentira skromnost svjetske legende.]] == Aki Rahimovski i grupa TOR: Jajačka pretpremijera legende (1975.) == U bogatoj novinarskoj arhivi '''Zijada Žune''' posebno mjesto zauzima svjedočanstvo o boravku '''Akija Rahimovskog''' u Jajcu 1975. godine. Prije nego što je postao neosporna ikona grupe ''Parni valjak'', Aki je s grupom '''TOR''' mjesecima nastupao u hotelu Jajce, na obalama Plivskog jezera. Žuna, koji je tada započinjao svoju karijeru u "Oslobođenju", bio je izravni svjedok rađanja jedne od najvećih glazbenih zvijezda Balkana. === Ključni trenuci iz "jajačkog razdoblja": === * '''Sila prirode za klavijaturama:''' Žuna opisuje mladog Akija kao harizmatičnog glazbenika s nevjerojatnom energijom koji je u noćnom baru hotela svirao svjetske hitove. Aki mu je tada, uz prepoznatljiv osmijeh, govorio: ''"Zike, sjedi ovdje, slušaj i gledaj. Hoćeš da vidiš kako se to radi?"'' * '''Proročanstvo o Pulskoj areni:''' Tijekom jednog razgovora uz Plivsko jezero, Žuna je Akiju prorekao nastup u Pulskoj areni. Aki je tada, uz nevjericu, odgovorio: ''"Ma daj, Zike, to je nemoguća misija. Kao da si mi rekao da putujem na Mjesec."'' Godinama kasnije, Arena je postala njegov "tron" koji je osvajao s eruptivnim oduševljenjem publike. * '''Sudbinski poziv iz Zagreba:''' Upravo u Jajcu, u dopisništvu gdje je Žuna radio, Aki je primio poziv koji mu je promijenio život: ''"Zike, zvali su me iz Zagreba. Može biti nešto veliko."'' Godinama kasnije, Aki se javio Žuni s riječima: ''"Zike, bio si u pravu."'' === Naslijeđe: "Niko ne može zamijeniti Akija" === Žuna kroz svoja sjećanja naglašava da Aki nije bio samo pjevač, već instrument sam po sebi. Njegova neuhvatljiva karizma i glas koji je dolazio iz srca ostali su neponovljivi. Kako je istaknuo osnivač benda Husein Hasanefendić - Hus: ''"Niko ne može zamijeniti Akija!"''. Za Zijada Žunu, Aki Rahimovski ostaje simbol jedne generacije, čiji je glas bio lijek, a energija vječna magija koja je započela upravo pod zidinama kraljevskog grada Jajca. <ref>''Izvor: Arhiv Zijada Žune, tekst "Aki u Jajcu - Noć kada je sve počelo", objavljeno u monografiji "Džuboks vremena".''</ref> === Večer kad je Aki postao dio obitelji Žuna (Jajce, 1975.) === Jedan od najemotivnijih zapisa iz knjige ''"Džuboks vremena"'' odnosi se na privatni susret u domu obitelji Žuna u Jajcu. Umoran od hotelske hrane, mladi '''Aki Rahimovski''' postao je gost u kući Zijadovih roditelja, gdje se kroz pjesmu i domaće specijalitete stvorila neraskidiva ljudska veza. * '''Makedonska pjesma i očeva rakija:''' Na nagovor Zijadova oca, koji je često poslovao na jugu, Aki je te večeri zapjevao makedonske pjesme. Njegov glas ispunio je dom emocijom koja je, prema Žuninim riječima, natjerala suze na oči i ispunila srce njegove majke ponosom. * '''Sudbinska simbolika:''' Ta večer ostala je urezana u sjećanje i zbog bolne koincidencije. Zijadov otac je te noći otišao na službeni put s kojeg se pet godina kasnije (1980.) nije vratio, poginuvši upravo na putu prema Makedoniji. Do kraja života otac je pratio Akijev uspon, ponosno pitajući: ''"A šta je s njim, sine?"''. * '''Povezanost kroz desetljeća:''' Prijateljstvo započeto uz sarmu i baklave u Jajcu nastavilo se kroz telefonske razgovore tijekom cijele Akijeve karijere. Žuna bilježi da su često razgovarali o glazbi, ali i o tom specifičnom trenutku u kuhinji koji je obojicu trajno obilježio. * '''Nasljeđe kroz Kikija:''' Žuna s posebnim poštovanjem spominje i Akijeva sina, '''Kikija Rahimovskog''', prepoznajući u njemu očevu karizmu i vokalni kalibar svjetske razine, čime se krug obitelji i glazbe zatvara u vječnost. [[Datoteka:Aki Rahimovski Parni Valjak portret.jpg|mini|desno|250p|Aki Rahimovski: Umjetnik koji je u Jajcu ostavio dio duše, a iz njega ponio sudbinski put prema zvijezdama.]] <ref>''Izvor: Zijad Žuna, "Džuboks vremena", poglavlje: Večer kad je Aki postao dio naše kuće.''</ref> === Ratni gubitak arhive i novi početak === Za Zijada Žunu prekretnica u životu i karijeri nastupa u srijedu, '''27. svibnja 1992. godine u 15 sati''', kada je započeo opći napad na Jajce. Tijekom ratnih zbivanja koja su uslijedila, pretrpio je nenadoknadiv profesionalni gubitak – u spaljivanju dopisništva "Oslobođenja" i obiteljskog doma nepovratno je nestala njegova višedesetljetna arhiva s tisućama fotografija, dokumenata i nagrada. Unatoč gubitku, Žuna je uspio spasiti najuži krug najdragocjenijih materijala: * '''Sačuvana jezgra''': U ručnoj torbi iz grada je iznio svoje diktafone s originalnim kazetama intervjua, novinarske legitimacije i manji dio fotografija. Ovi zapisi postali su temelj za njegov kasniji rad u emigraciji i rekonstrukciju glazbene povijesti Balkana. * '''Autobiografski zapis''': Svoju osobnu tragediju i sudbinu rodnoga grada dokumentirao je u autobiografskoj knjizi pod naslovom '''"Umiranje grobova"'''. * '''Obitelj kao najveća pobjeda''': Ističe da je, unatoč gubitku cjelokupne imovine i arhiva, njegov najveći uspjeh bio spašavanje života supruge, kćeri i sina, s kojima 1992. godine odlazi u Hamburg. Ovaj traumatičan događaj daje poseban značaj njegovim kasnijim monografijama poput "Džuboksa vremena", jer su mnoga svjedočanstva u njima spašena upravo na tim diktafonskim trakama koje su preživjele pad grada. == Književni rad i kritike == Zijad Žuna u svom radu istražuje vezu između lokalne tradicije i svjetske popularne kulture. Njegova djela, poput zbirke ''Zvijezde na kapiji'', naišla su na značajan odjek kod kritike. Muzički stručnjak i profesor iz Jajca, '''Zoran Ljubičić''', u svojoj recenziji pod naslovom ''Glazbeni stelarij Zijada Žune'', opisuje Žunin pristup kao spoj "iskusnoga novinarskog vuka i bosanskočaršijskog šmekera". Ljubičić ističe kako Žuna uspijeva premostiti distancu između jajačkih kapija i svjetskih glazbenih ikona poput [[B.B. King|B.B. Kinga]] i [[Robert Plant|Roberta Planta]], pretvarajući snove provincijske mladosti u "ostvaren san" na samoj kapiji grada.<ref>{{Citiranje weba |url=https://jajce-online.com |title=Zoran Ljubičić: Čuvar zvijezda u vremenu |work=Jajce Online |accessdate=2024-05-22}}</ref> U svojoj drugoj recenziji pod naslovom ''Čuvar zvijezda u vremenu'', posvećenoj knjizi ''Džuboks vremena'', Ljubičić naglašava Žuninu ulogu kao istaknutog kroničara glazbenih zbivanja na Balkanu i u svijetu kroz više od pet desetljeća. Autor ističe da je Žuna, unatoč teškim zdravstvenim iskušenjima i operacijama srca, ustrajao u svojoj misiji, koristeći pisanje kao svojevrsnu terapiju. Ljubičić Žuninu trilogiju (''Zvijezde na kapiji'', ''Džuboks vremena'' i ''Folkeri vječnosti'') opisuje kao "živi spomenik glazbenoj umjetnosti" i "modernistički bosanski ćilim" sazdan od autentičnih emocija i povijesnih susreta s najvećim regionalnim zvijezdama.<ref>{{Citiranje weba |url=https://jajce-online.com |title=Zoran Ljubičić: Čuvar zvijezda u vremenu |work=Jajce Online |accessdate=2024-05-22}}</ref * Žuna, Zijad. ''Umiranje grobova - rodjenje i smrt neke Jugoslavije''. Grafika Soča, Nova Gorica, 1993. * Žuna, Zijad. ''Zvijezde na kapiji''. Štamparija Fojnica, Fojnica, 2020. ISBN 978-9958-17-169-7. == Reference == <references /> <references /> l3fz7zg4cdi7cy98768jzbrtz8hzog3 7427840 7427838 2026-04-10T20:28:36Z Zijad Zuna Hamburg 356052 Čišćenje koda i micanje duplih slika. 7427840 wikitext text/x-wiki Zijad Zuna,novinar i publicist = Zijad Zuna | opis_slike = Zijad Zuna, novinar i publicist | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1951|6|25}} | mjesto_rođenja = [[Jajce]], [[SFR Jugoslavija]] | zanimanje = novinar, urednik, autor | period = 1975. – danas | medijska_kuća = [[Oslobođenje (novine)|Oslobođenje]]<nowiki>, Radio Jajce | poznat_po = Zvijezde na kapiji, Džuboks vremena }} </nowiki>'''Zijad Zuna''' (Jajce, 25. lipnja 1951.) bosanskohercegovački je i njemački novinar, urednik i publicist s karijerom dugom pet desetljeća. Poznat je kao kroničar glazbene scene i autor značajnih monografija o svjetskim i regionalnim glazbenim zvijezdama. == Biografija == === Počeci i rad u Jugoslaviji === Profesionalnu novinarsku karijeru započeo je u siječnju 1975. godine u dnevnom listu ''[[Oslobođenje (novine)|Oslobođenje]]'' (Dopisništvo Jajce).<ref>Digitalni arhiv infobiro.ba, Pretraga: Zijad Zuna, Oslobođenje Sarajevo.</ref> U razdoblju od 1984. do 1987. godine obnašao je dužnost direktora te glavnog i odgovornog urednika Radio Jajca. Od 1987. do kraja 1991. godine ponovno radi u redakciji ''Oslobođenja''. === Karijera u Njemačkoj === Nakon 1992. godine odlazi u Novu Goricu (Slovenija), gdje 1993. objavljuje knjigu o raspadu Jugoslavije pod naslovom ''Umiranje grobova''. Godine 1995. seli se u [[Hamburg]], gdje kao samostalni novinar intervjuira preko 100 svjetskih glazbenika, uključujući imena kao što su [[B.B. King]], [[Gary Moore]] i Albert Lee."Tokom dugogodišnjeg rada u Hamburgu, ostvario je blisku saradnju sa legendarnim gitaristom Albertom Leejem, sa kojim je uradio brojne intervjue i ekskluzivne serije fotografija, od kojih su mnoge objavljene u listu 'Express' Sarajevo i monografiji 'Zvijezde na kapiji'." Njegov rad u Hamburgu rezultirao je arhivom od 100.000 fotografija. === Današnji rad === Danas redovito piše za portal ''Jajce Online'' i završava opsežne monografije o balkanskoj glazbenoj sceni.== Djela ==* Žuna, Zijad. ''Džuboks vremena''. Book Media, Sarajevo (u pripremi, štamparija Fojnica). Monografija o 70 najznačajnijih imena balkanske i svjetske muzičke scene."Trenutno završava rad na kapitalnoj monografiji 'Džuboks vremena' u izdanju Book Media Sarajevo, koja kroz arhivske tekstove i fotografije obrađuje 70 najkultnijih imena rock, hard-rock i blues scene.""Njegov najznačajniji noviji projekt je monografija 'Džuboks vremena' (izdavač Book Media, Sarajevo), plod trogodišnjeg istraživačkog rada. Knjiga na 400 stranica donosi arhivu od 400 autorskih fotografija i tekstova o 70 najkultnijih imena rock i pop scene bivše Jugoslavije, uključujući Indexe, Bijelo Dugme, YU Grupu i Atomsko Sklonište."„Njegov životni projekt je kapitalna monografija 'Džuboks vremena', na kojoj je radio od početka svoje profesionalne novinarske karijere 1975. godine pa sve do danas. Iako je tokom 50 godina rada dokumentovao 97 kultnih imena, za ovu monografiju je odabrao 70 najznačajnijih imena rock, blues, hard-rock i folk scene sa prostora bivše Jugoslavije. Knjiga donosi ekskluzivne intervjue i priče o 50 godina grupe 'Bijelo Dugme' i Goranu Bregoviću, kao i o 55 godina 'YU-grupe' i njihovom svjetskom pečatu sa Jamajke. Projekat je dobio isključivo pozitivne reakcije od samih aktera i smatra se jednim od najvažnijih dokumentarnih zapisa muzičke istorije Balkana.“ == Najteži novinarski zadatak: „Dvije tragedije u jednom danu“ == U bogatoj pedesetogodišnjoj karijeri Zijada Žune, poseban značaj ima tekst objavljen povodom 60. godišnjice lista '''"Oslobođenje"''' Sarajevo pod naslovom '''"Dvije tragedije u jednom danu"'''. Taj tekst opisuje događaj iz prosinca 1980. godine koji predstavlja vrhunac njegove profesionalne etike i ustrajnosti. Kao mladi reporter, Žuna je izvještavao o teškoj željezničkoj nesreći kod Bihaća. Dok je prikupljao podatke o stradalima, saznao je da je istoga dana njegov otac poginuo u prometnoj nesreći na putu prema Beogradu. Unatoč dubokoj osobnoj boli, Žuna je završio svoju reportažu. Simbolika ovog događaja ostala je zabilježena u povijesti bh. novinarstva jer su se sutradan u istom broju "Oslobođenja" našli njegov profesionalni izvještaj o nesreći i osmrtnica njegovom ocu. Ovaj događaj Žuna opisuje kao trenutak u kojem se novinarska dužnost stopila s osobnom tragedijom, što je postalo temelj njegovog kasnijeg integriteta u svijetu medija. == Radio Jajce: Zlatno doba i medijski rekordi (1984. – 1987.) == U razdoblju od 1984. do 1987. godine, Zijad Žuna obnašao je dužnost direktora te glavnog i odgovornog urednika '''Radio Jajca'''. Njegov mandat obilježen je značajnim programskim, financijskim i kadrovskim jačanjem postaje, koja je u to vrijeme postala relevantan čimbenik na jugoslavenskoj medijskoj sceni. Radio Jajce bio je nezaobilazna postaja za najveće glazbene zvijezde Balkana. Žuna bilježi nekoliko povijesnih kurioziteta: * '''Rekord Halida Bešlića:''' Prilikom gostovanja Halida Bešlića i skladatelja Nazifa Gljive, predstavljen je hit "Neću, neću dijamante". Za nedjeljnu emisiju "Želje slušalaca" pristiglo je rekordnih '''3.000 zahtjeva''', što je Bešlić proglasio svojim tadašnjim jugoslavenskim rekordom na jednoj radijskoj postaji. Zbog ogromnog broja, želje su se emitirale punih mjesec dana. * '''Gostovanja zvijezda:''' Usporedbe radi, Lepa Brena je za hit "Sitnije, Cile, sitnije" imala 2.000 želja, što dodatno oslikava popularnost radija. Gosti postaje bili su i '''Goran Bregović''' te brojne druge zvijezde predratnog razdoblja. Ovo razdoblje Žuna definira kao ključno za jačanje informativne i zabavne strukture medija u svom rodnom gradu prije ratnih razaranja. === „Suze kao bosanski potok“ i fenomen Halida Bešlića === Posebno poglavlje u Žuninoj karijeri predstavlja dugogodišnje prijateljstvo i profesionalna saradnja s '''Halidom Bešlićem'''. Fotografija iz Hamburga (1977.) bilježi jedan od najemotivnijih trenutaka u istoriji balkanske estrade, kada je Bešlić tokom intervjua, savladan emocijama, zaplakao pred Žuninim mikrofonom. Žuna ovaj trenutak opisuje u priči „Suze kao bosanski potok“, ističući da u istoriji regije nikada nije zabilježena takva vrsta kolektivne žalosti i empatije kakvu je publika osjećala prema Bešliću. Taj susret u Hamburgu nije bio samo novinarski zadatak, već dokument o autentičnoj ljudskoj boli i duši pjevača koji je postao simbol čitave jedne epohe. Žuna bilježi da je upravo ta Halidova neposrednost i iskrenost bila ključna za njegov status „narodne ikone“, čija je svaka suza odjekivala u srcima miliona slušalaca širom bivše Jugoslavije == Bijelo dugme: Ekskluzivna arhiva (1979.) == U suradnji s fotografom Zlatkom Moškonom, Zijad Žuna u knjizi "Džuboks vremena" predstavlja do sada neobjavljene snimke grupe '''Bijelo dugme''' iz 1979. godine. === Željko Bebek: „Brutalno sam istjeran iz Bijelog dugmeta“ === Kroz seriju ekskluzivnih razgovora za projekt "Džuboks vremena", prvi pjevač grupe Bijelo dugme, '''Željko Bebek''', povjerio je Zijadu Žuni istinu o svom odlasku iz benda koja baca novo svjetlo na povijest jugoslavenskog rocka. Bebek u knjizi iznosi argumentiranu tvrdnju: ''„Brutalno sam istjeran iz Bijelog dugmeta“''. Žuna dokumentira kako je ovaj razlaz, koji se dogodio na vrhuncu popularnosti benda, ostavio trajan trag na glazbenoj sceni, demantirajući službene verzije o sporazumnom odlasku. Fotografija iz Koprivnice, nastala u sportskom centru 1979. godine, bilježi Bebeka upravo u tom ključnom razdoblju prije velikih promjena u postavi == Goran Bregović: Od Koprivnice do svjetskih pozornica == U monografiji "Džuboks vremena", Zijad Žuna donosi ekskluzivan uvid u karijeru '''Gorana Bregovića''', dokumentirajući njegov put od vođe Bijelog dugmeta do svjetski priznatog skladatelja. === Arhiva iz Koprivnice (1979.) === Poseban značaj imaju fotografije Zlatka Moškona nastale 1979. godine u sportskom centru u Koprivnici, koje bilježe Bregovića u trenucima kreativne pripreme i tehničke kontrole zvuka. == Galerija fotografija (Zlatko Moškon, 1979.) == [[Datoteka:Goran Bregovic Koprivnica 1979.jpg|mini|lijevo|250px|Goran Bregović tijekom tonske probe u Koprivnici (1979.). Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] [[Datoteka:Zeljko Bebek Koprivnica 1979 Zuna Moskon.jpg. (2).jpg|mini|desno|250px|Željko Bebek u Koprivnici (1979.). Arhiv: Zijad Žuna, foto: Zlatko Moškon.]] [[Datoteka:Goran Bregovic za bubnjevima 1979.jpg|mini|desno|250px|Goran Bregović za bubnjevima tijekom probe u Koprivnici (1979.). Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] '''Zlatko Moskon''' ([[Koprivnica]], 5. listopada 1960.), hrvatski je umjetnički fotograf i kroničar glazbene scene, u javnosti poznat pod nazivom "fotograf duše". Tijekom pedesetogodišnje karijere profilirao se kao jedan od najznačajnijih fotografa rock scene bivše Jugoslavije. == Karijera i rock fotografija == Njegov rad doseže vrhunac 1979. godine u Koprivnici, kada snima kultnu seriju fotografija grupe [[Bijelo dugme]] i [[Vlatko Stefanovski|Vlatka Stefanovskog]]. Iz tog razdoblja potječu neke od najprepoznatljivijih fotografija u povijesti regionalnog rocka, uključujući portret [[Goran Bregović|Gorana Bregovića]] s cigaretom u ustima te [[Željko Bebek|Željka Bebeka]] u crnom odijelu na pozornici. Mnogi glazbeni i fotografski eksperti ove dvije fotografije ocjenjuju kao radove svjetske razine, nazivajući ih najkultnijim vizualima u pedesetogodišnjoj povijesti grupe Bijelo dugme. One su postale neizostavan dio dokumentarne građe o "zlatnom dobu" jugoslavenskog rocka. == Izložbe: „Vizuale“ i „Portreti“ == U poslijeratnom razdoblju, Moskonov rad je u najvećoj mjeri fokusiran na specifične umjetničke forme — '''„vizuale“''' i '''„portrete“'''. Njegov stil u ovoj fazi karakterizira duboka emocionalnost i tehnička preciznost, zbog čega je stekao nadimak „fotograf duše“. Izlagao je u brojnim gradovima, a posebno se ističe impresivna izložba u [[Graz]]u 2002. godine. U suradnji s novinarom i publicistom [[Zijad Žuna|Zijadom Žunom]], u tijeku su pripreme za veliku izložbu u '''[[Hamburg]]u''' ([[Njemačka]]), kojom će se Moskonov opus predstaviti europskoj publici. == Suradnja sa Željkom Bebekom == Povodom 50. obljetnice rada, Moskon je u svom studiju ugostio Željka Bebeka. Tom prigodom, uz posredovanje Zijada Žune, Moskon je Bebeku poklonio u svom studiju uokvirenu kultnu fotografiju u crnom odijelu s nastupa u Koprivnici 1979. godine. Susret je rezultirao i novom serijom obiteljskih portreta pjevača sa suprugom i sinom Zvonimirom. == Publicistika == Moskonov bogat opus čini vizualnu okosnicu bestseller knjige '''''Džuboks vremena''''' autora Zijada Žune. Ova knjiga na 400 stranica donosi priče o 70 najznačajnijih imena rocka, hard-rocka, bluesa i folka, popraćene s oko 400 ekskluzivnih fotografija, uključujući najpoznatije snimke Bijelog dugmeta i Vlatka Stefanovskog. == Galerija == <gallery>.[[Datoteka:Goran_Bregovic_Koprivnica_1979.jpg|mini|desno|280px|Goran Bregović (1979.), arhiv Zijad Žuna.]] Datoteka:<!-- Naziv slike Bebeka -->|Željko Bebek u crnom odijelu (1979.), autor Zlatko Moskon. Datoteka:<!-- Naziv slike Vlatka -->|Vlatko Stefanovski, garderoba (1979.), autor Zlatko Moskon. </gallery>[[Datoteka:Zeljko Bebek s kultnom fotografijom iz 1979 autora Zlatka Moskona.jpg|mini|lijevo|280px|Željko Bebek s kultnom fotografijom iz 1979. godine, autora Zlatka Moškona. Arhiv Zijada Žune.]] [[Datoteka:Zoran Redzic Bijelo dugme Koprivnica 1979 Foto Zlatko Moskon.jpg|mini|desno|250px|Zoran Redžić (Bijelo dugme) u Koprivnici 1979. godine. Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] == Vidi još == * [[Zijad Žuna]] * [[Bijelo dugme]] [[Datoteka:Vlado Pravdic Bijelo dugme Koprivnica 1979 Foto Zlatko Moskon.jpg|mini|desno|250px|Vlado Pravdić (Bijelo dugme) tijekom probe u Koprivnici (1979.). Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] [[Datoteka:Dragan Djidji Jankovic Bijelo dugme Koprivnica 1979 Foto Zlatko Moskon.jpg|mini|lijevo|250px|Dragan "Điđi" Jankelić (Bijelo dugme) tijekom probe u Koprivnici (1979.). Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] == Izvori == <references /> [[File:((DatotekaVlatko Stefanovski 1979.jpgminidesnoVlatko Stefanovski, kultni gitarist, 1979. godina.)).jpg|thumb|Vlatko Stefanovski (1979.), osnivač grupe Leb i sol. Unikatna fotografija Zlatka Moškona iz arhive Zijada Zune za nadolazeću monografiju "Džuboks vremena".]] [[Kategorija:Hrvatski fotografi]] [[Kategorija:Biografije, Koprivnica]] [[Kategorija:Rođeni 1960.]] == Sportnovinar u Hamburgu: Izvještavanje s Volksparkstadiona == Nakon dolaska u Hamburg, Zijad Žuna se afirmirao kao jedan od ključnih novinara koji su pratili njemačku Bundesligu, posebno fokusiran na '''Hamburger SV (HSV)'''. Noseći prepoznatljivi novinarski prsluk na terenima Volksparkstadiona, Žuna je izravno prenosio atmosferu i uspjehe naših sportaša njemačkoj i balkanskoj publici. * '''Iz prve linije:''' Fotografija prikazuje Žunu u punom radnom zanosu tijekom izvještavanja s jedne od bundesligaških utakmica. Njegov rad u ovom periodu bio je ključan za dokumentiranje uspona legendi poput Sergeja Barbareza i Hasana Salihamidžića. * '''Most između sporta i glazbe:''' Upravo je ovaj profesionalni pristup sportskom novinarstvu postavio temelje za njegov kasniji rad na velikim glazbenim monografijama, zadržavajući princip "snage argumenata" u svakom izvještaju. [[Datoteka:Zijad_Zuna_na_terenu_HSV.jpg|mini|desno|Zijad Zuna na stadionu HSV-a.]] [[Datoteka:Zijad_Zuna_i_Sergej_Barbarez.jpg|mini|desno|Zijad Zuna i Sergej Barbarez u Hamburgu.]] U svom sportskom opusu iz hamburškog razdoblja, Zijad Žuna je detaljno pratio karijeru '''Sergeja Barbareza'''. Žuna dokumentira Barbarezov uspon u dresu HSV-a, gdje je postao jedna od najvećih klupskih ikona svih vremena. Njihov profesionalni odnos, temeljen na međusobnom poštovanju, rezultirao je brojnim ekskluzivnim intervjuima koji su prenosili atmosferu iz same jezgre njemačke Bundeslige. * '''Od terena do klupe:''' Žuna u svojim tekstovima bilježi Barbarezov put od vrhunskog strijelca do današnje pozicije izbornika nacionalne reprezentacije Bosne i Hercegovine (2026.), naglašavajući njegov nepokolebljiv karakter. == "Folkeri vječnosti" – Poglavlje: Lepa Brena == Nakon dokumentiranja sportskih velikana, Žuna u svojoj novoj monografiji '''"Folkeri vječnosti"''' (izdanje kraj 2026.) donosi ekskluzivne materijale o najvećoj balkanskoj zvijezdi: * '''Lepa Brena:''' Kroz 50 godina rada, Žuna je zabilježio ključne faze Brenine karijere. U knjizi se nalaze njezini najiskreniji razgovori o slavi, biznisu i statusu vječnog simbola jedne epohe. Ovi intervjui, popraćeni rijetkim fotografijama iz Žunine arhive od 100 tisuća snimaka, čine Brenu središnjom figurom poglavlja o folk glazbi. [[Datoteka:Zijad Zuna i Sergej Barbarez Hamburg.jpg|mini|lijevo|250p|Zijad Žuna s legendom HSV-a i današnjim izbornikom BiH, Sergejem Barbarezom, u Hamburgu.]] === Hamburške godine i svjetski uspjeh === Žuna, koji i sam živi u Hamburgu, bilježi da je Bregović četiri godine radio u prestižnom hamburškom '''Thalia teatru'''. Kao jedini izvođač s prostora Balkana, Bregović je više puta nastupao u kultnom hamburškom '''Stadtparku''' sa svojim "Orkestrom za svadbe i sahrane", gdje se za njegove koncerte redovito tražila "karta više". Žuna ističe da ove fotografije iz 1979. godine zapravo dokumentiraju začetak te vizionarske energije koja će Bregovića kasnije odvesti na najveće svjetske pozornice == Ključni intervjui i svjedočanstva == U svojim tekstovima, Zijad Žuna često donosi duboke analize estradnih kretanja kroz izravne razgovore s akterima. U jednom od upečatljivih intervjua sa [[Zdravko Čolić|Zdravkom Čolićem]], pjevač se osvrnuo na fenomen svjetskog uspjeha [[Goran Bregović|Gorana Bregovića]] i specifičnost bosanskog mentaliteta: * '''O uspjehu''': Čolić ističe da je Bregović imao hrabrosti prezentirati balkanski melos na svjetskoj razini, dok je bosansku scenu često kočila "inertnost" i zadovoljstvo malim krugom prijatelja ("raja i priča"). * '''O Sarajevu''': Čolić u razgovoru sa Žunom potvrđuje svoju duboku duhovnu vezu s rodnim gradom: ''"Sarajevo je moj grad... tu priča počinje i završava se."'' * '''O utjecaju''': Pjevač priznaje da je suradnja s Bregovićem i [[Dino Merlin|Dinom Merlinom]] značajno utjecala na tok njegove karijere, posebno u okretanju prema autentičnom etno-izrazu koji je postao hit i u europskim zemljama. Ovi zapisi, objavljivani u revijama poput sarajevskog '''''Expressa''''', danas predstavljaju ključnu dokumentarnu građu u Žuninim publikacijama == Ekskluzivni intervju s Mladenom Vojičićem Tifom: Istina o slavi i skromnosti == U svom dugogodišnjem novinarskom radu, '''Zijad Žuna''' zabilježio je jedan od najotvorenijih intervjua s legendarnim pjevačem '''Mladenom Vojičićem Tifom'''. Ovaj razgovor ostaje zabilježen kao autentično svjedočanstvo o Tifi kao najiskrenijem simbolu sarajevske rock škole i "najpopularnijem Sarajliji". Iako je Tifa u razgovoru otvoreno priznao da privatno '''nikada nije bio fan Bijelog dugmeta''' niti je kupovao njihove ploče, istaknuo je duboko poštovanje prema radu u, kako kaže, "najboljem bendu svih vremena na Balkanu". Taj period obilježio je povijesni rekord – album s Tifinim vokalom prodan je u nevjerojatnih '''380.000 primjeraka''', što je ostao nedosegnut vrhunac u povijesti grupe. === Ključni naglasci iz razgovora: === * '''Skromnost i životna filozofija:''' Unatoč statusu megazvijezde, Tifa je pokazao nevjerojatnu ljudsku skromnost izjavom: ''"Kad prestanem s muzikom, čistit ću ulice i parkove, useljavati ljude i uveseljavati ih pričom da budu sretni. Bitno je biti pošten."'' * '''Ljubav prema Sarajevu i FK Željezničar:''' Posebno je istaknuo ponos zbog snimanja '''himne FK Željezničar''', koju smatra darom svim ljudima, naglašavajući da je to pjesma kojom se svatko treba ponositi bez obzira na nacionalni predznak. * '''Odlazak iz benda i potraga za istinom:''' Tifa je bez zadrške govorio o svom samovoljnom odlasku iz Bijelog dugmeta, demantirajući glasine o izbacivanju i stavljajući osobni integritet i slobodu ispred financijske koristi. * '''Glazba kao plemenita misija:''' Opisao je svoj status kao pošten rad bez pripadnosti strankama, ističući da se na bini "troši" kako bi usrećio fanove svih generacija, jer za njega glazba nema granica. [[Datoteka:Zijad Zuna i Mladen Vojicic Tifa intervju.jpg|mini|desno|250p|Zijad Žuna u razgovoru s Tifom o povijesnom rekordu prodaje albuma (380.000 primjeraka).]] <ref>''Izvor: Arhiv Zijada Žune, intervju s Mladenom Vojičićem Tifom, objavljeno u monografiji "Džuboks vremena".''</ref> == Ekskluzivni intervju (travanj 2026.): Alen Islamović o pola stoljeća rocka == U opsežnom razgovoru vođenom u travnju 2026. godine, povodom jubileja 50 godina grupe '''Bijelo dugme''', Alen Islamović je novinaru i publicisti Zijadu Žuni otkrio dosad manje poznate detalje o ključnim trenucima svoje karijere. === Najekskluzivnije izjave iz razgovora: === * '''O "Londonskom neuspjehu" i povratku:''' Alen je bio iznimno iskren o neuspjehu u Londonu s Divljim jagodama: ''"Treba biti iskren i reći da je moj engleski zvučao ruski... taj školski jezik nije odgovarao agresivnim rifovima grupe. Shvatio sam da to nema smisla i odlučio se vratiti među svoje iskrene fanove."'' * '''Transfer karijere:''' Svoj prijelaz u Dugme usporedio je s najvećim sportskim transferima: ''"Poredim to kao kad dobar nogometaš prijeđe iz Želje u Real ili Barcelonu. To je bio jedini estradni transfer o kojem se pisalo mjesecima."'' * '''O rekordnoj prodaji:''' Naglasio je da je album "Pljuni i zapjevaj" planuo u '''milijun primjeraka''' u samo šest mjeseci, što je rezultat koji se danas čini nezamislivim. * '''O preživljavanju na sceni:''' ''"Shvatio sam da u ovom poslu ako ti prvi nešto ne uradiš, pojest će te za doručak, iskoristiti i baciti u kafanu da zabavljam pijanice, a ja to nisam htio."'' * '''O odnosu s kolegama danas:''' Islamović ističe da danas suradnja s Bregovićem i Tifom počiva na zrelosti: ''"Zreli smo ljudi, ne trebaju nam napetosti i nervoza. Da ih ima, ja bih prvi napustio ovu priču."'' Ovaj razgovor svjedoči o umjetniku koji u 2026. godini s istim žarom, ali s mnogo više mudrosti i discipline, čuva naslijeđe najmoćnijeg rock benda Balkana. === Pogled u budućnost: Između simfonije i plantaža lješnjaka (2026.) === U završnom dijelu razgovora sa Žunom, Alen Islamović iznosi realističan i miran pogled na završetak jedne velike ere. Svjestan da proslava 50 godina grupe '''Bijelo dugme''' polako prolazi, on ističe kako "ništa nije vječno" i da godine prirodno nameću kraj velikim turnejama. * '''Samostalni put i simfonijski orkestri:''' Alen je već formirao vlastiti bend s kojim nastupa po gradovima regije, a poseban umjetnički izazov pronalazi u projektima sa '''simfonijskim orkestrima''' (poput koncerta u Kragujevcu), čime svoje hitove donosi u novom, klasičnom ruhu. * '''Mir na Uni:''' Daleko od svjetala pozornice, Islamović danas uživa u radu na svojim '''plantažama lješnjaka''' u rodnom Bihaću. Ističe da mu slapovi Une i njezina ljepota pružaju duševni mir koji mu je potreban nakon desetljeća provedenih na putu. Ova svjedočanstva prikazuju Islamovića kao čovjeka koji je uspio pomiriti status rock idola s dostojanstvenim i ispunjenim privatnim životom. == Goran Bregović: Planetarni kult magične bajke == Novinar i publicist '''Zijad Žuna''' prati rad grupe '''Bijelo dugme''' od samih početaka, a njegov odnos s '''Goranom Bregovićem''' traje punih pet desetljeća. Od prvih susreta u Jajcu, preko dopisništva "Oslobođenja" i Radio Jajca, pa sve do svjetskih pozornica u Hamburgu, Žuna je dokumentirao transformaciju regionalne zvijezde u planetarni kult. === Ključni trenuci i svjedočanstva: === * '''Muzički "bosanski lonac":''' U ranim razgovorima, Žuna je Bregovićevu glazbu opisao kao "bosanski lonac" — jedinstvenu mješavinu bluesa, folka i rocka koja je podigla tadašnju državu na noge. Bregović je potvrdio tu viziju, ističući želju da stvori nešto s "dušom Sarajeva i Balkana". * '''Proročanstvo iz Jajca:''' Tijekom jednog susreta prije rata, Žuna je prorekao Bregoviću svjetsku slavu, na što je Brega zagonetno odgovorio: ''"Ja postanem svjetska zvijezda, a ti doživiš susrete s najvećima na planeti? Sve je moguće!"'' To se kasnije i ostvarilo kroz Žuninu hit knjigu '''"Zvijezde na kapiji"'''. * '''Hamburški trijumf u Stadtparku:''' Bregović je jedini glazbenik s Balkana koji je više puta nastupao u kultnom '''Stadtparku u Hamburgu''', mjestu rezerviranom za najveća planetarna imena. Žuna bilježi anegdotu o čaši viskija na pozornici, kojom je Brega nazdravljao publici, kršeći stroga pravila dvorane uz šarm koji posjeduju samo najveći. * '''Iskrenost o kreativnom procesu:''' Bregović je otvoreno govorio o snimanju albuma u Londonu 1975. kod Georgea Martina (producenta Beatlesa), priznajući bespoštedan rad "dan i noć" kako bi se postigao vrhunski rezultat. * '''Bosanac u srcu:''' Unatoč svjetskoj slavi, Bregović je u razgovoru sa Žunom istaknuo da su Bosanci dobri ljudi koji vole život, humor i obitelj, prepoznavši i sebe u stihovima legendarne pjesme ''"Tako ti je mala moja kad ljubi Bosanac"''. === Susret u Stadtparku: "Vrh vrhova" bez cipela i hlača === Posebno upečatljiv trenutak u njihovom polustoljetnom poznanstvu dogodio se u Hamburgu, u ''backstageu'' kultnog '''Stadtparka'''. Zijad Žuna bilježi anegdotu koja najbolje oslikava Bregovićevu karizmu i nekonvencionalnost: * '''Ljudskost ispred protokola:''' Prilikom ulaska u garderobu, Žuna je zatekao Bregovića potpuno opuštenog, bez cipela i hlača. Na Žuninu opasku da se odjene, Brega je uz osmijeh odgovorio: ''"Vi ste mi važniji i od hlača i cipela!"'', pokazujući time da su mu stari prijatelji i iskreni razgovori bitniji od bilo kakvog scenskog sjaja. * '''Na vrhu svijeta:''' Prisjećajući se početaka od prije 50 godina, Bregović je tijekom tog susreta u Hamburgu zagrlio Žunu i kratko zaključio: ''"Na vrhu smo – nema dalje!"''. Ovaj susret u srcu Njemačke bio je kruna njihove zajedničke priče – od malog dopisništva u Jajcu do vrha svjetske glazbene scene, potvrđujući da je Bregović, unatoč globalnom uspjehu, ostao "naš i svjetski" u najiskrenijem smislu te riječi. [[Datoteka:Zijad Zuna i Goran Bregovic susret.jpg|mini|desno|250p|Zijad Žuna i Goran Bregović: Susret dvojice prijatelja i kroničara jedne epohe koja je prerasla u planetarnu bajku.]] <ref>''Izvor: Arhiv Zijada Žune, tekst "Planetarni kult magične bajke", objavljeno u monografiji "Zvijezde na kapiji".''</ref> == Ekskluziva iz bekstejdža: "Kasniš mr. Lee" == Jedna od najupečatljivijih anegdota iz hamburškog razdoblja Zijada Žune odnosi se na susret s legendarnim '''Albertom Leejem'''. Žuna u svojoj knjizi opisuje neobičan trenutak čekanja na intervju o albumu koji je Lee snimio s Jimmyjem Pageom. * '''Bernisa i mr. Lee''': Dok je dogovoreni sastanak kasnio, Žunina supruga Bernisa, ljubiteljica glazbe, odlučila je potražiti glazbenika u bekstejdžu. Žuna bilježi da je Lee dočekao Bernisu pjesmom i privatnim nastupom na gitari unutar salona, što je trajalo punih dvadeset minuta prije službenog početka razgovora. * '''Skromnost najvećih''': Priča naglašava Leejevu iznimnu ljudskost. Iako svjetska zvijezda, Lee se odmah ispričao zbog kašnjenja, a Bernisa mu je uz osmijeh dobacila: ''"Drugi put nemoj da kasniš, mr. Lee!"''. * '''Zajednička večera''': Lee je bio toliko oduševljen Bernisinim poznavanjem glazbe da je par nakon koncerta pozvao na zajedničku večeru, čime je profesionalni odnos prerastao u trajno prijateljstvo. [[Datoteka:Zijad Zuna Bernisa i Albert Lee susret.jpg|mini|desno|250p|Susret za pamćenje: Bernisa i Zijad Žuna s Albertom Leejem. "Kasniš mr. Lee" - anegdota koja dokumentira skromnost svjetske legende.]] == Aki Rahimovski i grupa TOR: Jajačka pretpremijera legende (1975.) == U bogatoj novinarskoj arhivi '''Zijada Žune''' posebno mjesto zauzima svjedočanstvo o boravku '''Akija Rahimovskog''' u Jajcu 1975. godine. Prije nego što je postao neosporna ikona grupe ''Parni valjak'', Aki je s grupom '''TOR''' mjesecima nastupao u hotelu Jajce, na obalama Plivskog jezera. Žuna, koji je tada započinjao svoju karijeru u "Oslobođenju", bio je izravni svjedok rađanja jedne od najvećih glazbenih zvijezda Balkana. === Ključni trenuci iz "jajačkog razdoblja": === * '''Sila prirode za klavijaturama:''' Žuna opisuje mladog Akija kao harizmatičnog glazbenika s nevjerojatnom energijom koji je u noćnom baru hotela svirao svjetske hitove. Aki mu je tada, uz prepoznatljiv osmijeh, govorio: ''"Zike, sjedi ovdje, slušaj i gledaj. Hoćeš da vidiš kako se to radi?"'' * '''Proročanstvo o Pulskoj areni:''' Tijekom jednog razgovora uz Plivsko jezero, Žuna je Akiju prorekao nastup u Pulskoj areni. Aki je tada, uz nevjericu, odgovorio: ''"Ma daj, Zike, to je nemoguća misija. Kao da si mi rekao da putujem na Mjesec."'' Godinama kasnije, Arena je postala njegov "tron" koji je osvajao s eruptivnim oduševljenjem publike. * '''Sudbinski poziv iz Zagreba:''' Upravo u Jajcu, u dopisništvu gdje je Žuna radio, Aki je primio poziv koji mu je promijenio život: ''"Zike, zvali su me iz Zagreba. Može biti nešto veliko."'' Godinama kasnije, Aki se javio Žuni s riječima: ''"Zike, bio si u pravu."'' === Naslijeđe: "Niko ne može zamijeniti Akija" === Žuna kroz svoja sjećanja naglašava da Aki nije bio samo pjevač, već instrument sam po sebi. Njegova neuhvatljiva karizma i glas koji je dolazio iz srca ostali su neponovljivi. Kako je istaknuo osnivač benda Husein Hasanefendić - Hus: ''"Niko ne može zamijeniti Akija!"''. Za Zijada Žunu, Aki Rahimovski ostaje simbol jedne generacije, čiji je glas bio lijek, a energija vječna magija koja je započela upravo pod zidinama kraljevskog grada Jajca. <ref>''Izvor: Arhiv Zijada Žune, tekst "Aki u Jajcu - Noć kada je sve počelo", objavljeno u monografiji "Džuboks vremena".''</ref> === Večer kad je Aki postao dio obitelji Žuna (Jajce, 1975.) === Jedan od najemotivnijih zapisa iz knjige ''"Džuboks vremena"'' odnosi se na privatni susret u domu obitelji Žuna u Jajcu. Umoran od hotelske hrane, mladi '''Aki Rahimovski''' postao je gost u kući Zijadovih roditelja, gdje se kroz pjesmu i domaće specijalitete stvorila neraskidiva ljudska veza. * '''Makedonska pjesma i očeva rakija:''' Na nagovor Zijadova oca, koji je često poslovao na jugu, Aki je te večeri zapjevao makedonske pjesme. Njegov glas ispunio je dom emocijom koja je, prema Žuninim riječima, natjerala suze na oči i ispunila srce njegove majke ponosom. * '''Sudbinska simbolika:''' Ta večer ostala je urezana u sjećanje i zbog bolne koincidencije. Zijadov otac je te noći otišao na službeni put s kojeg se pet godina kasnije (1980.) nije vratio, poginuvši upravo na putu prema Makedoniji. Do kraja života otac je pratio Akijev uspon, ponosno pitajući: ''"A šta je s njim, sine?"''. * '''Povezanost kroz desetljeća:''' Prijateljstvo započeto uz sarmu i baklave u Jajcu nastavilo se kroz telefonske razgovore tijekom cijele Akijeve karijere. Žuna bilježi da su često razgovarali o glazbi, ali i o tom specifičnom trenutku u kuhinji koji je obojicu trajno obilježio. * '''Nasljeđe kroz Kikija:''' Žuna s posebnim poštovanjem spominje i Akijeva sina, '''Kikija Rahimovskog''', prepoznajući u njemu očevu karizmu i vokalni kalibar svjetske razine, čime se krug obitelji i glazbe zatvara u vječnost. [[Datoteka:Aki Rahimovski Parni Valjak portret.jpg|mini|desno|250p|Aki Rahimovski: Umjetnik koji je u Jajcu ostavio dio duše, a iz njega ponio sudbinski put prema zvijezdama.]] <ref>''Izvor: Zijad Žuna, "Džuboks vremena", poglavlje: Večer kad je Aki postao dio naše kuće.''</ref> === Ratni gubitak arhive i novi početak === Za Zijada Žunu prekretnica u životu i karijeri nastupa u srijedu, '''27. svibnja 1992. godine u 15 sati''', kada je započeo opći napad na Jajce. Tijekom ratnih zbivanja koja su uslijedila, pretrpio je nenadoknadiv profesionalni gubitak – u spaljivanju dopisništva "Oslobođenja" i obiteljskog doma nepovratno je nestala njegova višedesetljetna arhiva s tisućama fotografija, dokumenata i nagrada. Unatoč gubitku, Žuna je uspio spasiti najuži krug najdragocjenijih materijala: * '''Sačuvana jezgra''': U ručnoj torbi iz grada je iznio svoje diktafone s originalnim kazetama intervjua, novinarske legitimacije i manji dio fotografija. Ovi zapisi postali su temelj za njegov kasniji rad u emigraciji i rekonstrukciju glazbene povijesti Balkana. * '''Autobiografski zapis''': Svoju osobnu tragediju i sudbinu rodnoga grada dokumentirao je u autobiografskoj knjizi pod naslovom '''"Umiranje grobova"'''. * '''Obitelj kao najveća pobjeda''': Ističe da je, unatoč gubitku cjelokupne imovine i arhiva, njegov najveći uspjeh bio spašavanje života supruge, kćeri i sina, s kojima 1992. godine odlazi u Hamburg. Ovaj traumatičan događaj daje poseban značaj njegovim kasnijim monografijama poput "Džuboksa vremena", jer su mnoga svjedočanstva u njima spašena upravo na tim diktafonskim trakama koje su preživjele pad grada. == Književni rad i kritike == Zijad Žuna u svom radu istražuje vezu između lokalne tradicije i svjetske popularne kulture. Njegova djela, poput zbirke ''Zvijezde na kapiji'', naišla su na značajan odjek kod kritike. Muzički stručnjak i profesor iz Jajca, '''Zoran Ljubičić''', u svojoj recenziji pod naslovom ''Glazbeni stelarij Zijada Žune'', opisuje Žunin pristup kao spoj "iskusnoga novinarskog vuka i bosanskočaršijskog šmekera". Ljubičić ističe kako Žuna uspijeva premostiti distancu između jajačkih kapija i svjetskih glazbenih ikona poput [[B.B. King|B.B. Kinga]] i [[Robert Plant|Roberta Planta]], pretvarajući snove provincijske mladosti u "ostvaren san" na samoj kapiji grada.<ref>{{Citiranje weba |url=https://jajce-online.com |title=Zoran Ljubičić: Čuvar zvijezda u vremenu |work=Jajce Online |accessdate=2024-05-22}}</ref> U svojoj drugoj recenziji pod naslovom ''Čuvar zvijezda u vremenu'', posvećenoj knjizi ''Džuboks vremena'', Ljubičić naglašava Žuninu ulogu kao istaknutog kroničara glazbenih zbivanja na Balkanu i u svijetu kroz više od pet desetljeća. Autor ističe da je Žuna, unatoč teškim zdravstvenim iskušenjima i operacijama srca, ustrajao u svojoj misiji, koristeći pisanje kao svojevrsnu terapiju. Ljubičić Žuninu trilogiju (''Zvijezde na kapiji'', ''Džuboks vremena'' i ''Folkeri vječnosti'') opisuje kao "živi spomenik glazbenoj umjetnosti" i "modernistički bosanski ćilim" sazdan od autentičnih emocija i povijesnih susreta s najvećim regionalnim zvijezdama.<ref>{{Citiranje weba |url=https://jajce-online.com |title=Zoran Ljubičić: Čuvar zvijezda u vremenu |work=Jajce Online |accessdate=2024-05-22}}</ref * Žuna, Zijad. ''Umiranje grobova - rodjenje i smrt neke Jugoslavije''. Grafika Soča, Nova Gorica, 1993. * Žuna, Zijad. ''Zvijezde na kapiji''. Štamparija Fojnica, Fojnica, 2020. ISBN 978-9958-17-169-7. == Reference == <references /> <references /> n27l13f24pklnfkxfo5jmskjkck61ll 7427843 7427840 2026-04-10T20:41:30Z Zijad Zuna Hamburg 356052 Uklonjen sav višak koda i duple datoteke. 7427843 wikitext text/x-wiki Zijad Zuna,novinar i publicist = Zijad Zuna | opis_slike = Zijad Zuna, novinar i publicist | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1951|6|25}} | mjesto_rođenja = [[Jajce]], [[SFR Jugoslavija]] | zanimanje = novinar, urednik, autor | period = 1975. – danas | medijska_kuća = [[Oslobođenje (novine)|Oslobođenje]]<nowiki>, Radio Jajce | poznat_po = Zvijezde na kapiji, Džuboks vremena }} </nowiki>'''Zijad Zuna''' (Jajce, 25. lipnja 1951.) bosanskohercegovački je i njemački novinar, urednik i publicist s karijerom dugom pet desetljeća. Poznat je kao kroničar glazbene scene i autor značajnih monografija o svjetskim i regionalnim glazbenim zvijezdama. == Biografija == === Počeci i rad u Jugoslaviji === Profesionalnu novinarsku karijeru započeo je u siječnju 1975. godine u dnevnom listu ''[[Oslobođenje (novine)|Oslobođenje]]'' (Dopisništvo Jajce).<ref>Digitalni arhiv infobiro.ba, Pretraga: Zijad Zuna, Oslobođenje Sarajevo.</ref> U razdoblju od 1984. do 1987. godine obnašao je dužnost direktora te glavnog i odgovornog urednika Radio Jajca. Od 1987. do kraja 1991. godine ponovno radi u redakciji ''Oslobođenja''. === Karijera u Njemačkoj === Nakon 1992. godine odlazi u Novu Goricu (Slovenija), gdje 1993. objavljuje knjigu o raspadu Jugoslavije pod naslovom ''Umiranje grobova''. Godine 1995. seli se u [[Hamburg]], gdje kao samostalni novinar intervjuira preko 100 svjetskih glazbenika, uključujući imena kao što su [[B.B. King]], [[Gary Moore]] i Albert Lee."Tokom dugogodišnjeg rada u Hamburgu, ostvario je blisku saradnju sa legendarnim gitaristom Albertom Leejem, sa kojim je uradio brojne intervjue i ekskluzivne serije fotografija, od kojih su mnoge objavljene u listu 'Express' Sarajevo i monografiji 'Zvijezde na kapiji'." Njegov rad u Hamburgu rezultirao je arhivom od 100.000 fotografija. === Današnji rad === Danas redovito piše za portal ''Jajce Online'' i završava opsežne monografije o balkanskoj glazbenoj sceni.== Djela ==* Žuna, Zijad. ''Džuboks vremena''. Book Media, Sarajevo (u pripremi, štamparija Fojnica). Monografija o 70 najznačajnijih imena balkanske i svjetske muzičke scene."Trenutno završava rad na kapitalnoj monografiji 'Džuboks vremena' u izdanju Book Media Sarajevo, koja kroz arhivske tekstove i fotografije obrađuje 70 najkultnijih imena rock, hard-rock i blues scene.""Njegov najznačajniji noviji projekt je monografija 'Džuboks vremena' (izdavač Book Media, Sarajevo), plod trogodišnjeg istraživačkog rada. Knjiga na 400 stranica donosi arhivu od 400 autorskih fotografija i tekstova o 70 najkultnijih imena rock i pop scene bivše Jugoslavije, uključujući Indexe, Bijelo Dugme, YU Grupu i Atomsko Sklonište."„Njegov životni projekt je kapitalna monografija 'Džuboks vremena', na kojoj je radio od početka svoje profesionalne novinarske karijere 1975. godine pa sve do danas. Iako je tokom 50 godina rada dokumentovao 97 kultnih imena, za ovu monografiju je odabrao 70 najznačajnijih imena rock, blues, hard-rock i folk scene sa prostora bivše Jugoslavije. Knjiga donosi ekskluzivne intervjue i priče o 50 godina grupe 'Bijelo Dugme' i Goranu Bregoviću, kao i o 55 godina 'YU-grupe' i njihovom svjetskom pečatu sa Jamajke. Projekat je dobio isključivo pozitivne reakcije od samih aktera i smatra se jednim od najvažnijih dokumentarnih zapisa muzičke istorije Balkana.“ == Najteži novinarski zadatak: „Dvije tragedije u jednom danu“ == U bogatoj pedesetogodišnjoj karijeri Zijada Žune, poseban značaj ima tekst objavljen povodom 60. godišnjice lista '''"Oslobođenje"''' Sarajevo pod naslovom '''"Dvije tragedije u jednom danu"'''. Taj tekst opisuje događaj iz prosinca 1980. godine koji predstavlja vrhunac njegove profesionalne etike i ustrajnosti. Kao mladi reporter, Žuna je izvještavao o teškoj željezničkoj nesreći kod Bihaća. Dok je prikupljao podatke o stradalima, saznao je da je istoga dana njegov otac poginuo u prometnoj nesreći na putu prema Beogradu. Unatoč dubokoj osobnoj boli, Žuna je završio svoju reportažu. Simbolika ovog događaja ostala je zabilježena u povijesti bh. novinarstva jer su se sutradan u istom broju "Oslobođenja" našli njegov profesionalni izvještaj o nesreći i osmrtnica njegovom ocu. Ovaj događaj Žuna opisuje kao trenutak u kojem se novinarska dužnost stopila s osobnom tragedijom, što je postalo temelj njegovog kasnijeg integriteta u svijetu medija. == Radio Jajce: Zlatno doba i medijski rekordi (1984. – 1987.) == U razdoblju od 1984. do 1987. godine, Zijad Žuna obnašao je dužnost direktora te glavnog i odgovornog urednika '''Radio Jajca'''. Njegov mandat obilježen je značajnim programskim, financijskim i kadrovskim jačanjem postaje, koja je u to vrijeme postala relevantan čimbenik na jugoslavenskoj medijskoj sceni. Radio Jajce bio je nezaobilazna postaja za najveće glazbene zvijezde Balkana. Žuna bilježi nekoliko povijesnih kurioziteta: * '''Rekord Halida Bešlića:''' Prilikom gostovanja Halida Bešlića i skladatelja Nazifa Gljive, predstavljen je hit "Neću, neću dijamante". Za nedjeljnu emisiju "Želje slušalaca" pristiglo je rekordnih '''3.000 zahtjeva''', što je Bešlić proglasio svojim tadašnjim jugoslavenskim rekordom na jednoj radijskoj postaji. Zbog ogromnog broja, želje su se emitirale punih mjesec dana. * '''Gostovanja zvijezda:''' Usporedbe radi, Lepa Brena je za hit "Sitnije, Cile, sitnije" imala 2.000 želja, što dodatno oslikava popularnost radija. Gosti postaje bili su i '''Goran Bregović''' te brojne druge zvijezde predratnog razdoblja. Ovo razdoblje Žuna definira kao ključno za jačanje informativne i zabavne strukture medija u svom rodnom gradu prije ratnih razaranja. === „Suze kao bosanski potok“ i fenomen Halida Bešlića === Posebno poglavlje u Žuninoj karijeri predstavlja dugogodišnje prijateljstvo i profesionalna saradnja s '''Halidom Bešlićem'''. Fotografija iz Hamburga (1977.) bilježi jedan od najemotivnijih trenutaka u istoriji balkanske estrade, kada je Bešlić tokom intervjua, savladan emocijama, zaplakao pred Žuninim mikrofonom. Žuna ovaj trenutak opisuje u priči „Suze kao bosanski potok“, ističući da u istoriji regije nikada nije zabilježena takva vrsta kolektivne žalosti i empatije kakvu je publika osjećala prema Bešliću. Taj susret u Hamburgu nije bio samo novinarski zadatak, već dokument o autentičnoj ljudskoj boli i duši pjevača koji je postao simbol čitave jedne epohe. Žuna bilježi da je upravo ta Halidova neposrednost i iskrenost bila ključna za njegov status „narodne ikone“, čija je svaka suza odjekivala u srcima miliona slušalaca širom bivše Jugoslavije == Bijelo dugme: Ekskluzivna arhiva (1979.) == U suradnji s fotografom Zlatkom Moškonom, Zijad Žuna u knjizi "Džuboks vremena" predstavlja do sada neobjavljene snimke grupe '''Bijelo dugme''' iz 1979. godine. === Željko Bebek: „Brutalno sam istjeran iz Bijelog dugmeta“ === Kroz seriju ekskluzivnih razgovora za projekt "Džuboks vremena", prvi pjevač grupe Bijelo dugme, '''Željko Bebek''', povjerio je Zijadu Žuni istinu o svom odlasku iz benda koja baca novo svjetlo na povijest jugoslavenskog rocka. Bebek u knjizi iznosi argumentiranu tvrdnju: ''„Brutalno sam istjeran iz Bijelog dugmeta“''. Žuna dokumentira kako je ovaj razlaz, koji se dogodio na vrhuncu popularnosti benda, ostavio trajan trag na glazbenoj sceni, demantirajući službene verzije o sporazumnom odlasku. Fotografija iz Koprivnice, nastala u sportskom centru 1979. godine, bilježi Bebeka upravo u tom ključnom razdoblju prije velikih promjena u postavi == Goran Bregović: Od Koprivnice do svjetskih pozornica == U monografiji "Džuboks vremena", Zijad Žuna donosi ekskluzivan uvid u karijeru '''Gorana Bregovića''', dokumentirajući njegov put od vođe Bijelog dugmeta do svjetski priznatog skladatelja. === Arhiva iz Koprivnice (1979.) === Poseban značaj imaju fotografije Zlatka Moškona nastale 1979. godine u sportskom centru u Koprivnici, koje bilježe Bregovića u trenucima kreativne pripreme i tehničke kontrole zvuka. == Galerija fotografija (Zlatko Moškon, 1979.) == [[Datoteka:Goran Bregovic Koprivnica 1979.jpg|mini|lijevo|250px|Goran Bregović tijekom tonske probe u Koprivnici (1979.). Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] [[Datoteka:Zeljko Bebek Koprivnica 1979 Zuna Moskon.jpg. (2).jpg|mini|desno|250px|Željko Bebek u Koprivnici (1979.). Arhiv: Zijad Žuna, foto: Zlatko Moškon.]] [[Datoteka:Goran Bregovic za bubnjevima 1979.jpg|mini|desno|250px|Goran Bregović za bubnjevima tijekom probe u Koprivnici (1979.). Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] '''Zlatko Moskon''' ([[Koprivnica]], 5. listopada 1960.), hrvatski je umjetnički fotograf i kroničar glazbene scene, u javnosti poznat pod nazivom "fotograf duše". Tijekom pedesetogodišnje karijere profilirao se kao jedan od najznačajnijih fotografa rock scene bivše Jugoslavije. == Karijera i rock fotografija == Njegov rad doseže vrhunac 1979. godine u Koprivnici, kada snima kultnu seriju fotografija grupe [[Bijelo dugme]] i [[Vlatko Stefanovski|Vlatka Stefanovskog]]. Iz tog razdoblja potječu neke od najprepoznatljivijih fotografija u povijesti regionalnog rocka, uključujući portret [[Goran Bregović|Gorana Bregovića]] s cigaretom u ustima te [[Željko Bebek|Željka Bebeka]] u crnom odijelu na pozornici. Mnogi glazbeni i fotografski eksperti ove dvije fotografije ocjenjuju kao radove svjetske razine, nazivajući ih najkultnijim vizualima u pedesetogodišnjoj povijesti grupe Bijelo dugme. One su postale neizostavan dio dokumentarne građe o "zlatnom dobu" jugoslavenskog rocka. == Izložbe: „Vizuale“ i „Portreti“ == U poslijeratnom razdoblju, Moskonov rad je u najvećoj mjeri fokusiran na specifične umjetničke forme — '''„vizuale“''' i '''„portrete“'''. Njegov stil u ovoj fazi karakterizira duboka emocionalnost i tehnička preciznost, zbog čega je stekao nadimak „fotograf duše“. Izlagao je u brojnim gradovima, a posebno se ističe impresivna izložba u [[Graz]]u 2002. godine. U suradnji s novinarom i publicistom [[Zijad Žuna|Zijadom Žunom]], u tijeku su pripreme za veliku izložbu u '''[[Hamburg]]u''' ([[Njemačka]]), kojom će se Moskonov opus predstaviti europskoj publici. == Suradnja sa Željkom Bebekom == Povodom 50. obljetnice rada, Moskon je u svom studiju ugostio Željka Bebeka. Tom prigodom, uz posredovanje Zijada Žune, Moskon je Bebeku poklonio u svom studiju uokvirenu kultnu fotografiju u crnom odijelu s nastupa u Koprivnici 1979. godine. Susret je rezultirao i novom serijom obiteljskih portreta pjevača sa suprugom i sinom Zvonimirom. == Publicistika == Moskonov bogat opus čini vizualnu okosnicu bestseller knjige '''''Džuboks vremena''''' autora Zijada Žune. Ova knjiga na 400 stranica donosi priče o 70 najznačajnijih imena rocka, hard-rocka, bluesa i folka, popraćene s oko 400 ekskluzivnih fotografija, uključujući najpoznatije snimke Bijelog dugmeta i Vlatka Stefanovskog. == Galerija == <gallery>.[[Datoteka:Goran_Bregovic_Koprivnica_1979.jpg|mini|desno|280px|Goran Bregović (1979.), arhiv Zijad Žuna.]] Datoteka:<!-- Naziv slike Bebeka -->|Željko Bebek u crnom odijelu (1979.), autor Zlatko Moskon. Datoteka:<!-- Naziv slike Vlatka -->|Vlatko Stefanovski, garderoba (1979.), autor Zlatko Moskon. </gallery>[[Datoteka:Zeljko Bebek s kultnom fotografijom iz 1979 autora Zlatka Moskona.jpg|mini|lijevo|280px|Željko Bebek s kultnom fotografijom iz 1979. godine, autora Zlatka Moškona. Arhiv Zijada Žune.]] [[Datoteka:Zoran Redzic Bijelo dugme Koprivnica 1979 Foto Zlatko Moskon.jpg|mini|desno|250px|Zoran Redžić (Bijelo dugme) u Koprivnici 1979. godine. Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] == Vidi još == * [[Zijad Žuna]] * [[Bijelo dugme]] [[Datoteka:Vlado Pravdic Bijelo dugme Koprivnica 1979 Foto Zlatko Moskon.jpg|mini|desno|250px|Vlado Pravdić (Bijelo dugme) tijekom probe u Koprivnici (1979.). Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] [[Datoteka:Dragan Djidji Jankovic Bijelo dugme Koprivnica 1979 Foto Zlatko Moskon.jpg|mini|lijevo|250px|Dragan "Điđi" Jankelić (Bijelo dugme) tijekom probe u Koprivnici (1979.). Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] == Izvori == <references /> [[File:((DatotekaVlatko Stefanovski 1979.jpgminidesnoVlatko Stefanovski, kultni gitarist, 1979. godina.)).jpg|thumb|Vlatko Stefanovski (1979.), osnivač grupe Leb i sol. Unikatna fotografija Zlatka Moškona iz arhive Zijada Zune za nadolazeću monografiju "Džuboks vremena".]] [[Kategorija:Hrvatski fotografi]] [[Kategorija:Biografije, Koprivnica]] [[Kategorija:Rođeni 1960.]] == Sportnovinar u Hamburgu: Izvještavanje s Volksparkstadiona == Nakon dolaska u Hamburg, Zijad Žuna se afirmirao kao jedan od ključnih novinara koji su pratili njemačku Bundesligu, posebno fokusiran na '''Hamburger SV (HSV)'''. Noseći prepoznatljivi novinarski prsluk na terenima Volksparkstadiona, Žuna je izravno prenosio atmosferu i uspjehe naših sportaša njemačkoj i balkanskoj publici. * '''Iz prve linije:''' Fotografija prikazuje Žunu u punom radnom zanosu tijekom izvještavanja s jedne od bundesligaških utakmica. Njegov rad u ovom periodu bio je ključan za dokumentiranje uspona legendi poput Sergeja Barbareza i Hasana Salihamidžića. * '''Most između sporta i glazbe:''' Upravo je ovaj profesionalni pristup sportskom novinarstvu postavio temelje za njegov kasniji rad na velikim glazbenim monografijama, zadržavajući princip "snage argumenata" u svakom izvještaju. U svom sportskom opusu iz hamburškog razdoblja, Zijad Žuna je detaljno pratio karijeru '''Sergeja Barbareza'''. Žuna dokumentira Barbarezov uspon u dresu HSV-a, gdje je postao jedna od najvećih klupskih ikona svih vremena. Njihov profesionalni odnos, temeljen na međusobnom poštovanju, rezultirao je brojnim ekskluzivnim intervjuima koji su prenosili atmosferu iz same jezgre njemačke Bundeslige. * '''Od terena do klupe:''' Žuna u svojim tekstovima bilježi Barbarezov put od vrhunskog strijelca do današnje pozicije izbornika nacionalne reprezentacije Bosne i Hercegovine (2026.), naglašavajući njegov nepokolebljiv karakter. == "Folkeri vječnosti" – Poglavlje: Lepa Brena == Nakon dokumentiranja sportskih velikana, Žuna u svojoj novoj monografiji '''"Folkeri vječnosti"''' (izdanje kraj 2026.) donosi ekskluzivne materijale o najvećoj balkanskoj zvijezdi: * '''Lepa Brena:''' Kroz 50 godina rada, Žuna je zabilježio ključne faze Brenine karijere. U knjizi se nalaze njezini najiskreniji razgovori o slavi, biznisu i statusu vječnog simbola jedne epohe. Ovi intervjui, popraćeni rijetkim fotografijama iz Žunine arhive od 100 tisuća snimaka, čine Brenu središnjom figurom poglavlja o folk glazbi. [[Datoteka:Zijad Zuna i Sergej Barbarez Hamburg.jpg|mini|lijevo|250p|Zijad Žuna s legendom HSV-a i današnjim izbornikom BiH, Sergejem Barbarezom, u Hamburgu.]] === Hamburške godine i svjetski uspjeh === Žuna, koji i sam živi u Hamburgu, bilježi da je Bregović četiri godine radio u prestižnom hamburškom '''Thalia teatru'''. Kao jedini izvođač s prostora Balkana, Bregović je više puta nastupao u kultnom hamburškom '''Stadtparku''' sa svojim "Orkestrom za svadbe i sahrane", gdje se za njegove koncerte redovito tražila "karta više". Žuna ističe da ove fotografije iz 1979. godine zapravo dokumentiraju začetak te vizionarske energije koja će Bregovića kasnije odvesti na najveće svjetske pozornice == Ključni intervjui i svjedočanstva == U svojim tekstovima, Zijad Žuna često donosi duboke analize estradnih kretanja kroz izravne razgovore s akterima. U jednom od upečatljivih intervjua sa [[Zdravko Čolić|Zdravkom Čolićem]], pjevač se osvrnuo na fenomen svjetskog uspjeha [[Goran Bregović|Gorana Bregovića]] i specifičnost bosanskog mentaliteta: * '''O uspjehu''': Čolić ističe da je Bregović imao hrabrosti prezentirati balkanski melos na svjetskoj razini, dok je bosansku scenu često kočila "inertnost" i zadovoljstvo malim krugom prijatelja ("raja i priča"). * '''O Sarajevu''': Čolić u razgovoru sa Žunom potvrđuje svoju duboku duhovnu vezu s rodnim gradom: ''"Sarajevo je moj grad... tu priča počinje i završava se."'' * '''O utjecaju''': Pjevač priznaje da je suradnja s Bregovićem i [[Dino Merlin|Dinom Merlinom]] značajno utjecala na tok njegove karijere, posebno u okretanju prema autentičnom etno-izrazu koji je postao hit i u europskim zemljama. Ovi zapisi, objavljivani u revijama poput sarajevskog '''''Expressa''''', danas predstavljaju ključnu dokumentarnu građu u Žuninim publikacijama == Ekskluzivni intervju s Mladenom Vojičićem Tifom: Istina o slavi i skromnosti == U svom dugogodišnjem novinarskom radu, '''Zijad Žuna''' zabilježio je jedan od najotvorenijih intervjua s legendarnim pjevačem '''Mladenom Vojičićem Tifom'''. Ovaj razgovor ostaje zabilježen kao autentično svjedočanstvo o Tifi kao najiskrenijem simbolu sarajevske rock škole i "najpopularnijem Sarajliji". Iako je Tifa u razgovoru otvoreno priznao da privatno '''nikada nije bio fan Bijelog dugmeta''' niti je kupovao njihove ploče, istaknuo je duboko poštovanje prema radu u, kako kaže, "najboljem bendu svih vremena na Balkanu". Taj period obilježio je povijesni rekord – album s Tifinim vokalom prodan je u nevjerojatnih '''380.000 primjeraka''', što je ostao nedosegnut vrhunac u povijesti grupe. === Ključni naglasci iz razgovora: === * '''Skromnost i životna filozofija:''' Unatoč statusu megazvijezde, Tifa je pokazao nevjerojatnu ljudsku skromnost izjavom: ''"Kad prestanem s muzikom, čistit ću ulice i parkove, useljavati ljude i uveseljavati ih pričom da budu sretni. Bitno je biti pošten."'' * '''Ljubav prema Sarajevu i FK Željezničar:''' Posebno je istaknuo ponos zbog snimanja '''himne FK Željezničar''', koju smatra darom svim ljudima, naglašavajući da je to pjesma kojom se svatko treba ponositi bez obzira na nacionalni predznak. * '''Odlazak iz benda i potraga za istinom:''' Tifa je bez zadrške govorio o svom samovoljnom odlasku iz Bijelog dugmeta, demantirajući glasine o izbacivanju i stavljajući osobni integritet i slobodu ispred financijske koristi. * '''Glazba kao plemenita misija:''' Opisao je svoj status kao pošten rad bez pripadnosti strankama, ističući da se na bini "troši" kako bi usrećio fanove svih generacija, jer za njega glazba nema granica. [[Datoteka:Zijad Zuna i Mladen Vojicic Tifa intervju.jpg|mini|desno|250p|Zijad Žuna u razgovoru s Tifom o povijesnom rekordu prodaje albuma (380.000 primjeraka).]] <ref>''Izvor: Arhiv Zijada Žune, intervju s Mladenom Vojičićem Tifom, objavljeno u monografiji "Džuboks vremena".''</ref> == Ekskluzivni intervju (travanj 2026.): Alen Islamović o pola stoljeća rocka == U opsežnom razgovoru vođenom u travnju 2026. godine, povodom jubileja 50 godina grupe '''Bijelo dugme''', Alen Islamović je novinaru i publicisti Zijadu Žuni otkrio dosad manje poznate detalje o ključnim trenucima svoje karijere. === Najekskluzivnije izjave iz razgovora: === * '''O "Londonskom neuspjehu" i povratku:''' Alen je bio iznimno iskren o neuspjehu u Londonu s Divljim jagodama: ''"Treba biti iskren i reći da je moj engleski zvučao ruski... taj školski jezik nije odgovarao agresivnim rifovima grupe. Shvatio sam da to nema smisla i odlučio se vratiti među svoje iskrene fanove."'' * '''Transfer karijere:''' Svoj prijelaz u Dugme usporedio je s najvećim sportskim transferima: ''"Poredim to kao kad dobar nogometaš prijeđe iz Želje u Real ili Barcelonu. To je bio jedini estradni transfer o kojem se pisalo mjesecima."'' * '''O rekordnoj prodaji:''' Naglasio je da je album "Pljuni i zapjevaj" planuo u '''milijun primjeraka''' u samo šest mjeseci, što je rezultat koji se danas čini nezamislivim. * '''O preživljavanju na sceni:''' ''"Shvatio sam da u ovom poslu ako ti prvi nešto ne uradiš, pojest će te za doručak, iskoristiti i baciti u kafanu da zabavljam pijanice, a ja to nisam htio."'' * '''O odnosu s kolegama danas:''' Islamović ističe da danas suradnja s Bregovićem i Tifom počiva na zrelosti: ''"Zreli smo ljudi, ne trebaju nam napetosti i nervoza. Da ih ima, ja bih prvi napustio ovu priču."'' Ovaj razgovor svjedoči o umjetniku koji u 2026. godini s istim žarom, ali s mnogo više mudrosti i discipline, čuva naslijeđe najmoćnijeg rock benda Balkana. === Pogled u budućnost: Između simfonije i plantaža lješnjaka (2026.) === U završnom dijelu razgovora sa Žunom, Alen Islamović iznosi realističan i miran pogled na završetak jedne velike ere. Svjestan da proslava 50 godina grupe '''Bijelo dugme''' polako prolazi, on ističe kako "ništa nije vječno" i da godine prirodno nameću kraj velikim turnejama. * '''Samostalni put i simfonijski orkestri:''' Alen je već formirao vlastiti bend s kojim nastupa po gradovima regije, a poseban umjetnički izazov pronalazi u projektima sa '''simfonijskim orkestrima''' (poput koncerta u Kragujevcu), čime svoje hitove donosi u novom, klasičnom ruhu. * '''Mir na Uni:''' Daleko od svjetala pozornice, Islamović danas uživa u radu na svojim '''plantažama lješnjaka''' u rodnom Bihaću. Ističe da mu slapovi Une i njezina ljepota pružaju duševni mir koji mu je potreban nakon desetljeća provedenih na putu. Ova svjedočanstva prikazuju Islamovića kao čovjeka koji je uspio pomiriti status rock idola s dostojanstvenim i ispunjenim privatnim životom. == Goran Bregović: Planetarni kult magične bajke == Novinar i publicist '''Zijad Žuna''' prati rad grupe '''Bijelo dugme''' od samih početaka, a njegov odnos s '''Goranom Bregovićem''' traje punih pet desetljeća. Od prvih susreta u Jajcu, preko dopisništva "Oslobođenja" i Radio Jajca, pa sve do svjetskih pozornica u Hamburgu, Žuna je dokumentirao transformaciju regionalne zvijezde u planetarni kult. === Ključni trenuci i svjedočanstva: === * '''Muzički "bosanski lonac":''' U ranim razgovorima, Žuna je Bregovićevu glazbu opisao kao "bosanski lonac" — jedinstvenu mješavinu bluesa, folka i rocka koja je podigla tadašnju državu na noge. Bregović je potvrdio tu viziju, ističući želju da stvori nešto s "dušom Sarajeva i Balkana". * '''Proročanstvo iz Jajca:''' Tijekom jednog susreta prije rata, Žuna je prorekao Bregoviću svjetsku slavu, na što je Brega zagonetno odgovorio: ''"Ja postanem svjetska zvijezda, a ti doživiš susrete s najvećima na planeti? Sve je moguće!"'' To se kasnije i ostvarilo kroz Žuninu hit knjigu '''"Zvijezde na kapiji"'''. * '''Hamburški trijumf u Stadtparku:''' Bregović je jedini glazbenik s Balkana koji je više puta nastupao u kultnom '''Stadtparku u Hamburgu''', mjestu rezerviranom za najveća planetarna imena. Žuna bilježi anegdotu o čaši viskija na pozornici, kojom je Brega nazdravljao publici, kršeći stroga pravila dvorane uz šarm koji posjeduju samo najveći. * '''Iskrenost o kreativnom procesu:''' Bregović je otvoreno govorio o snimanju albuma u Londonu 1975. kod Georgea Martina (producenta Beatlesa), priznajući bespoštedan rad "dan i noć" kako bi se postigao vrhunski rezultat. * '''Bosanac u srcu:''' Unatoč svjetskoj slavi, Bregović je u razgovoru sa Žunom istaknuo da su Bosanci dobri ljudi koji vole život, humor i obitelj, prepoznavši i sebe u stihovima legendarne pjesme ''"Tako ti je mala moja kad ljubi Bosanac"''. === Susret u Stadtparku: "Vrh vrhova" bez cipela i hlača === Posebno upečatljiv trenutak u njihovom polustoljetnom poznanstvu dogodio se u Hamburgu, u ''backstageu'' kultnog '''Stadtparka'''. Zijad Žuna bilježi anegdotu koja najbolje oslikava Bregovićevu karizmu i nekonvencionalnost: * '''Ljudskost ispred protokola:''' Prilikom ulaska u garderobu, Žuna je zatekao Bregovića potpuno opuštenog, bez cipela i hlača. Na Žuninu opasku da se odjene, Brega je uz osmijeh odgovorio: ''"Vi ste mi važniji i od hlača i cipela!"'', pokazujući time da su mu stari prijatelji i iskreni razgovori bitniji od bilo kakvog scenskog sjaja. * '''Na vrhu svijeta:''' Prisjećajući se početaka od prije 50 godina, Bregović je tijekom tog susreta u Hamburgu zagrlio Žunu i kratko zaključio: ''"Na vrhu smo – nema dalje!"''. Ovaj susret u srcu Njemačke bio je kruna njihove zajedničke priče – od malog dopisništva u Jajcu do vrha svjetske glazbene scene, potvrđujući da je Bregović, unatoč globalnom uspjehu, ostao "naš i svjetski" u najiskrenijem smislu te riječi. [[Datoteka:Zijad Zuna i Goran Bregovic susret.jpg|mini|desno|250p|Zijad Žuna i Goran Bregović: Susret dvojice prijatelja i kroničara jedne epohe koja je prerasla u planetarnu bajku.]] <ref>''Izvor: Arhiv Zijada Žune, tekst "Planetarni kult magične bajke", objavljeno u monografiji "Zvijezde na kapiji".''</ref> == Ekskluziva iz bekstejdža: "Kasniš mr. Lee" == Jedna od najupečatljivijih anegdota iz hamburškog razdoblja Zijada Žune odnosi se na susret s legendarnim '''Albertom Leejem'''. Žuna u svojoj knjizi opisuje neobičan trenutak čekanja na intervju o albumu koji je Lee snimio s Jimmyjem Pageom. * '''Bernisa i mr. Lee''': Dok je dogovoreni sastanak kasnio, Žunina supruga Bernisa, ljubiteljica glazbe, odlučila je potražiti glazbenika u bekstejdžu. Žuna bilježi da je Lee dočekao Bernisu pjesmom i privatnim nastupom na gitari unutar salona, što je trajalo punih dvadeset minuta prije službenog početka razgovora. * '''Skromnost najvećih''': Priča naglašava Leejevu iznimnu ljudskost. Iako svjetska zvijezda, Lee se odmah ispričao zbog kašnjenja, a Bernisa mu je uz osmijeh dobacila: ''"Drugi put nemoj da kasniš, mr. Lee!"''. * '''Zajednička večera''': Lee je bio toliko oduševljen Bernisinim poznavanjem glazbe da je par nakon koncerta pozvao na zajedničku večeru, čime je profesionalni odnos prerastao u trajno prijateljstvo. [[Datoteka:Zijad Zuna Bernisa i Albert Lee susret.jpg|mini|desno|250p|Susret za pamćenje: Bernisa i Zijad Žuna s Albertom Leejem. "Kasniš mr. Lee" - anegdota koja dokumentira skromnost svjetske legende.]] == Aki Rahimovski i grupa TOR: Jajačka pretpremijera legende (1975.) == U bogatoj novinarskoj arhivi '''Zijada Žune''' posebno mjesto zauzima svjedočanstvo o boravku '''Akija Rahimovskog''' u Jajcu 1975. godine. Prije nego što je postao neosporna ikona grupe ''Parni valjak'', Aki je s grupom '''TOR''' mjesecima nastupao u hotelu Jajce, na obalama Plivskog jezera. Žuna, koji je tada započinjao svoju karijeru u "Oslobođenju", bio je izravni svjedok rađanja jedne od najvećih glazbenih zvijezda Balkana. === Ključni trenuci iz "jajačkog razdoblja": === * '''Sila prirode za klavijaturama:''' Žuna opisuje mladog Akija kao harizmatičnog glazbenika s nevjerojatnom energijom koji je u noćnom baru hotela svirao svjetske hitove. Aki mu je tada, uz prepoznatljiv osmijeh, govorio: ''"Zike, sjedi ovdje, slušaj i gledaj. Hoćeš da vidiš kako se to radi?"'' * '''Proročanstvo o Pulskoj areni:''' Tijekom jednog razgovora uz Plivsko jezero, Žuna je Akiju prorekao nastup u Pulskoj areni. Aki je tada, uz nevjericu, odgovorio: ''"Ma daj, Zike, to je nemoguća misija. Kao da si mi rekao da putujem na Mjesec."'' Godinama kasnije, Arena je postala njegov "tron" koji je osvajao s eruptivnim oduševljenjem publike. * '''Sudbinski poziv iz Zagreba:''' Upravo u Jajcu, u dopisništvu gdje je Žuna radio, Aki je primio poziv koji mu je promijenio život: ''"Zike, zvali su me iz Zagreba. Može biti nešto veliko."'' Godinama kasnije, Aki se javio Žuni s riječima: ''"Zike, bio si u pravu."'' === Naslijeđe: "Niko ne može zamijeniti Akija" === Žuna kroz svoja sjećanja naglašava da Aki nije bio samo pjevač, već instrument sam po sebi. Njegova neuhvatljiva karizma i glas koji je dolazio iz srca ostali su neponovljivi. Kako je istaknuo osnivač benda Husein Hasanefendić - Hus: ''"Niko ne može zamijeniti Akija!"''. Za Zijada Žunu, Aki Rahimovski ostaje simbol jedne generacije, čiji je glas bio lijek, a energija vječna magija koja je započela upravo pod zidinama kraljevskog grada Jajca. <ref>''Izvor: Arhiv Zijada Žune, tekst "Aki u Jajcu - Noć kada je sve počelo", objavljeno u monografiji "Džuboks vremena".''</ref> === Večer kad je Aki postao dio obitelji Žuna (Jajce, 1975.) === Jedan od najemotivnijih zapisa iz knjige ''"Džuboks vremena"'' odnosi se na privatni susret u domu obitelji Žuna u Jajcu. Umoran od hotelske hrane, mladi '''Aki Rahimovski''' postao je gost u kući Zijadovih roditelja, gdje se kroz pjesmu i domaće specijalitete stvorila neraskidiva ljudska veza. * '''Makedonska pjesma i očeva rakija:''' Na nagovor Zijadova oca, koji je često poslovao na jugu, Aki je te večeri zapjevao makedonske pjesme. Njegov glas ispunio je dom emocijom koja je, prema Žuninim riječima, natjerala suze na oči i ispunila srce njegove majke ponosom. * '''Sudbinska simbolika:''' Ta večer ostala je urezana u sjećanje i zbog bolne koincidencije. Zijadov otac je te noći otišao na službeni put s kojeg se pet godina kasnije (1980.) nije vratio, poginuvši upravo na putu prema Makedoniji. Do kraja života otac je pratio Akijev uspon, ponosno pitajući: ''"A šta je s njim, sine?"''. * '''Povezanost kroz desetljeća:''' Prijateljstvo započeto uz sarmu i baklave u Jajcu nastavilo se kroz telefonske razgovore tijekom cijele Akijeve karijere. Žuna bilježi da su često razgovarali o glazbi, ali i o tom specifičnom trenutku u kuhinji koji je obojicu trajno obilježio. * '''Nasljeđe kroz Kikija:''' Žuna s posebnim poštovanjem spominje i Akijeva sina, '''Kikija Rahimovskog''', prepoznajući u njemu očevu karizmu i vokalni kalibar svjetske razine, čime se krug obitelji i glazbe zatvara u vječnost. [[Datoteka:Aki Rahimovski Parni Valjak portret.jpg|mini|desno|250p|Aki Rahimovski: Umjetnik koji je u Jajcu ostavio dio duše, a iz njega ponio sudbinski put prema zvijezdama.]] <ref>''Izvor: Zijad Žuna, "Džuboks vremena", poglavlje: Večer kad je Aki postao dio naše kuće.''</ref> === Ratni gubitak arhive i novi početak === Za Zijada Žunu prekretnica u životu i karijeri nastupa u srijedu, '''27. svibnja 1992. godine u 15 sati''', kada je započeo opći napad na Jajce. Tijekom ratnih zbivanja koja su uslijedila, pretrpio je nenadoknadiv profesionalni gubitak – u spaljivanju dopisništva "Oslobođenja" i obiteljskog doma nepovratno je nestala njegova višedesetljetna arhiva s tisućama fotografija, dokumenata i nagrada. Unatoč gubitku, Žuna je uspio spasiti najuži krug najdragocjenijih materijala: * '''Sačuvana jezgra''': U ručnoj torbi iz grada je iznio svoje diktafone s originalnim kazetama intervjua, novinarske legitimacije i manji dio fotografija. Ovi zapisi postali su temelj za njegov kasniji rad u emigraciji i rekonstrukciju glazbene povijesti Balkana. * '''Autobiografski zapis''': Svoju osobnu tragediju i sudbinu rodnoga grada dokumentirao je u autobiografskoj knjizi pod naslovom '''"Umiranje grobova"'''. * '''Obitelj kao najveća pobjeda''': Ističe da je, unatoč gubitku cjelokupne imovine i arhiva, njegov najveći uspjeh bio spašavanje života supruge, kćeri i sina, s kojima 1992. godine odlazi u Hamburg. Ovaj traumatičan događaj daje poseban značaj njegovim kasnijim monografijama poput "Džuboksa vremena", jer su mnoga svjedočanstva u njima spašena upravo na tim diktafonskim trakama koje su preživjele pad grada == Književni rad i kritike == Zijad Žuna u svom radu istražuje vezu između lokalne tradicije i svjetske popularne kulture. Njegova djela, poput zbirke ''Zvijezde na kapiji'', naišla su na značajan odjek kod kritike. Muzički stručnjak i profesor iz Jajca, '''Zoran Ljubičić''', u svojoj recenziji pod naslovom ''Glazbeni stelarij Zijada Žune'', opisuje Žunin pristup kao spoj "iskusnoga novinarskog vuka i bosanskočaršijskog šmekera". Ljubičić ističe kako Žuna uspijeva premostiti distancu između jajačkih kapija i svjetskih glazbenih ikona poput [[B.B. King|B.B. Kinga]] i [[Robert Plant|Roberta Planta]], pretvarajući snove provincijske mladosti u "ostvaren san" na samoj kapiji grada.<ref>{{Citiranje weba |url=https://jajce-online.com |title=Zoran Ljubičić: Čuvar zvijezda u vremenu |work=Jajce Online |accessdate=2024-05-22}}</ref> U svojoj drugoj recenziji pod naslovom ''Čuvar zvijezda u vremenu'', posvećenoj knjizi ''Džuboks vremena'', Ljubičić naglašava Žuninu ulogu kao istaknutog kroničara glazbenih zbivanja na Balkanu i u svijetu kroz više od pet desetljeća. Autor ističe da je Žuna, unatoč teškim zdravstvenim iskušenjima i operacijama srca, ustrajao u svojoj misiji, koristeći pisanje kao svojevrsnu terapiju. Ljubičić Žuninu trilogiju (''Zvijezde na kapiji'', ''Džuboks vremena'' i ''Folkeri vječnosti'') opisuje kao "živi spomenik glazbenoj umjetnosti" i "modernistički bosanski ćilim" sazdan od autentičnih emocija i povijesnih susreta s najvećim regionalnim zvijezdama.<ref>{{Citiranje weba |url=https://jajce-online.com |title=Zoran Ljubičić: Čuvar zvijezda u vremenu |work=Jajce Online |accessdate=2024-05-22}}</ref * Žuna, Zijad. ''Umiranje grobova - rodjenje i smrt neke Jugoslavije''. Grafika Soča, Nova Gorica, 1993. * Žuna, Zijad. ''Zvijezde na kapiji''. Štamparija Fojnica, Fojnica, 2020. ISBN 978-9958-17-169-7. == Reference == <references /> <references /> f28gdv0mkylt3r962dsac3x6pr0i8o9 7427846 7427843 2026-04-10T20:45:09Z Zijad Zuna Hamburg 356052 Konačno uklanjanje duple fotografije sa Sergejom Barbarezom. 7427846 wikitext text/x-wiki Zijad Zuna,novinar i publicist = Zijad Zuna | opis_slike = Zijad Zuna, novinar i publicist | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1951|6|25}} | mjesto_rođenja = [[Jajce]], [[SFR Jugoslavija]] | zanimanje = novinar, urednik, autor | period = 1975. – danas | medijska_kuća = [[Oslobođenje (novine)|Oslobođenje]]<nowiki>, Radio Jajce | poznat_po = Zvijezde na kapiji, Džuboks vremena }} </nowiki>'''Zijad Zuna''' (Jajce, 25. lipnja 1951.) bosanskohercegovački je i njemački novinar, urednik i publicist s karijerom dugom pet desetljeća. Poznat je kao kroničar glazbene scene i autor značajnih monografija o svjetskim i regionalnim glazbenim zvijezdama. == Biografija == === Počeci i rad u Jugoslaviji === Profesionalnu novinarsku karijeru započeo je u siječnju 1975. godine u dnevnom listu ''[[Oslobođenje (novine)|Oslobođenje]]'' (Dopisništvo Jajce).<ref>Digitalni arhiv infobiro.ba, Pretraga: Zijad Zuna, Oslobođenje Sarajevo.</ref> U razdoblju od 1984. do 1987. godine obnašao je dužnost direktora te glavnog i odgovornog urednika Radio Jajca. Od 1987. do kraja 1991. godine ponovno radi u redakciji ''Oslobođenja''. === Karijera u Njemačkoj === Nakon 1992. godine odlazi u Novu Goricu (Slovenija), gdje 1993. objavljuje knjigu o raspadu Jugoslavije pod naslovom ''Umiranje grobova''. Godine 1995. seli se u [[Hamburg]], gdje kao samostalni novinar intervjuira preko 100 svjetskih glazbenika, uključujući imena kao što su [[B.B. King]], [[Gary Moore]] i Albert Lee."Tokom dugogodišnjeg rada u Hamburgu, ostvario je blisku saradnju sa legendarnim gitaristom Albertom Leejem, sa kojim je uradio brojne intervjue i ekskluzivne serije fotografija, od kojih su mnoge objavljene u listu 'Express' Sarajevo i monografiji 'Zvijezde na kapiji'." Njegov rad u Hamburgu rezultirao je arhivom od 100.000 fotografija. === Današnji rad === Danas redovito piše za portal ''Jajce Online'' i završava opsežne monografije o balkanskoj glazbenoj sceni.== Djela ==* Žuna, Zijad. ''Džuboks vremena''. Book Media, Sarajevo (u pripremi, štamparija Fojnica). Monografija o 70 najznačajnijih imena balkanske i svjetske muzičke scene."Trenutno završava rad na kapitalnoj monografiji 'Džuboks vremena' u izdanju Book Media Sarajevo, koja kroz arhivske tekstove i fotografije obrađuje 70 najkultnijih imena rock, hard-rock i blues scene.""Njegov najznačajniji noviji projekt je monografija 'Džuboks vremena' (izdavač Book Media, Sarajevo), plod trogodišnjeg istraživačkog rada. Knjiga na 400 stranica donosi arhivu od 400 autorskih fotografija i tekstova o 70 najkultnijih imena rock i pop scene bivše Jugoslavije, uključujući Indexe, Bijelo Dugme, YU Grupu i Atomsko Sklonište."„Njegov životni projekt je kapitalna monografija 'Džuboks vremena', na kojoj je radio od početka svoje profesionalne novinarske karijere 1975. godine pa sve do danas. Iako je tokom 50 godina rada dokumentovao 97 kultnih imena, za ovu monografiju je odabrao 70 najznačajnijih imena rock, blues, hard-rock i folk scene sa prostora bivše Jugoslavije. Knjiga donosi ekskluzivne intervjue i priče o 50 godina grupe 'Bijelo Dugme' i Goranu Bregoviću, kao i o 55 godina 'YU-grupe' i njihovom svjetskom pečatu sa Jamajke. Projekat je dobio isključivo pozitivne reakcije od samih aktera i smatra se jednim od najvažnijih dokumentarnih zapisa muzičke istorije Balkana.“ == Najteži novinarski zadatak: „Dvije tragedije u jednom danu“ == U bogatoj pedesetogodišnjoj karijeri Zijada Žune, poseban značaj ima tekst objavljen povodom 60. godišnjice lista '''"Oslobođenje"''' Sarajevo pod naslovom '''"Dvije tragedije u jednom danu"'''. Taj tekst opisuje događaj iz prosinca 1980. godine koji predstavlja vrhunac njegove profesionalne etike i ustrajnosti. Kao mladi reporter, Žuna je izvještavao o teškoj željezničkoj nesreći kod Bihaća. Dok je prikupljao podatke o stradalima, saznao je da je istoga dana njegov otac poginuo u prometnoj nesreći na putu prema Beogradu. Unatoč dubokoj osobnoj boli, Žuna je završio svoju reportažu. Simbolika ovog događaja ostala je zabilježena u povijesti bh. novinarstva jer su se sutradan u istom broju "Oslobođenja" našli njegov profesionalni izvještaj o nesreći i osmrtnica njegovom ocu. Ovaj događaj Žuna opisuje kao trenutak u kojem se novinarska dužnost stopila s osobnom tragedijom, što je postalo temelj njegovog kasnijeg integriteta u svijetu medija. == Radio Jajce: Zlatno doba i medijski rekordi (1984. – 1987.) == U razdoblju od 1984. do 1987. godine, Zijad Žuna obnašao je dužnost direktora te glavnog i odgovornog urednika '''Radio Jajca'''. Njegov mandat obilježen je značajnim programskim, financijskim i kadrovskim jačanjem postaje, koja je u to vrijeme postala relevantan čimbenik na jugoslavenskoj medijskoj sceni. Radio Jajce bio je nezaobilazna postaja za najveće glazbene zvijezde Balkana. Žuna bilježi nekoliko povijesnih kurioziteta: * '''Rekord Halida Bešlića:''' Prilikom gostovanja Halida Bešlića i skladatelja Nazifa Gljive, predstavljen je hit "Neću, neću dijamante". Za nedjeljnu emisiju "Želje slušalaca" pristiglo je rekordnih '''3.000 zahtjeva''', što je Bešlić proglasio svojim tadašnjim jugoslavenskim rekordom na jednoj radijskoj postaji. Zbog ogromnog broja, želje su se emitirale punih mjesec dana. * '''Gostovanja zvijezda:''' Usporedbe radi, Lepa Brena je za hit "Sitnije, Cile, sitnije" imala 2.000 želja, što dodatno oslikava popularnost radija. Gosti postaje bili su i '''Goran Bregović''' te brojne druge zvijezde predratnog razdoblja. Ovo razdoblje Žuna definira kao ključno za jačanje informativne i zabavne strukture medija u svom rodnom gradu prije ratnih razaranja. === „Suze kao bosanski potok“ i fenomen Halida Bešlića === Posebno poglavlje u Žuninoj karijeri predstavlja dugogodišnje prijateljstvo i profesionalna saradnja s '''Halidom Bešlićem'''. Fotografija iz Hamburga (1977.) bilježi jedan od najemotivnijih trenutaka u istoriji balkanske estrade, kada je Bešlić tokom intervjua, savladan emocijama, zaplakao pred Žuninim mikrofonom. Žuna ovaj trenutak opisuje u priči „Suze kao bosanski potok“, ističući da u istoriji regije nikada nije zabilježena takva vrsta kolektivne žalosti i empatije kakvu je publika osjećala prema Bešliću. Taj susret u Hamburgu nije bio samo novinarski zadatak, već dokument o autentičnoj ljudskoj boli i duši pjevača koji je postao simbol čitave jedne epohe. Žuna bilježi da je upravo ta Halidova neposrednost i iskrenost bila ključna za njegov status „narodne ikone“, čija je svaka suza odjekivala u srcima miliona slušalaca širom bivše Jugoslavije == Bijelo dugme: Ekskluzivna arhiva (1979.) == U suradnji s fotografom Zlatkom Moškonom, Zijad Žuna u knjizi "Džuboks vremena" predstavlja do sada neobjavljene snimke grupe '''Bijelo dugme''' iz 1979. godine. === Željko Bebek: „Brutalno sam istjeran iz Bijelog dugmeta“ === Kroz seriju ekskluzivnih razgovora za projekt "Džuboks vremena", prvi pjevač grupe Bijelo dugme, '''Željko Bebek''', povjerio je Zijadu Žuni istinu o svom odlasku iz benda koja baca novo svjetlo na povijest jugoslavenskog rocka. Bebek u knjizi iznosi argumentiranu tvrdnju: ''„Brutalno sam istjeran iz Bijelog dugmeta“''. Žuna dokumentira kako je ovaj razlaz, koji se dogodio na vrhuncu popularnosti benda, ostavio trajan trag na glazbenoj sceni, demantirajući službene verzije o sporazumnom odlasku. Fotografija iz Koprivnice, nastala u sportskom centru 1979. godine, bilježi Bebeka upravo u tom ključnom razdoblju prije velikih promjena u postavi == Goran Bregović: Od Koprivnice do svjetskih pozornica == U monografiji "Džuboks vremena", Zijad Žuna donosi ekskluzivan uvid u karijeru '''Gorana Bregovića''', dokumentirajući njegov put od vođe Bijelog dugmeta do svjetski priznatog skladatelja. === Arhiva iz Koprivnice (1979.) === Poseban značaj imaju fotografije Zlatka Moškona nastale 1979. godine u sportskom centru u Koprivnici, koje bilježe Bregovića u trenucima kreativne pripreme i tehničke kontrole zvuka. == Galerija fotografija (Zlatko Moškon, 1979.) == [[Datoteka:Goran Bregovic Koprivnica 1979.jpg|mini|lijevo|250px|Goran Bregović tijekom tonske probe u Koprivnici (1979.). Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] [[Datoteka:Zeljko Bebek Koprivnica 1979 Zuna Moskon.jpg. (2).jpg|mini|desno|250px|Željko Bebek u Koprivnici (1979.). Arhiv: Zijad Žuna, foto: Zlatko Moškon.]] [[Datoteka:Goran Bregovic za bubnjevima 1979.jpg|mini|desno|250px|Goran Bregović za bubnjevima tijekom probe u Koprivnici (1979.). Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] '''Zlatko Moskon''' ([[Koprivnica]], 5. listopada 1960.), hrvatski je umjetnički fotograf i kroničar glazbene scene, u javnosti poznat pod nazivom "fotograf duše". Tijekom pedesetogodišnje karijere profilirao se kao jedan od najznačajnijih fotografa rock scene bivše Jugoslavije. == Karijera i rock fotografija == Njegov rad doseže vrhunac 1979. godine u Koprivnici, kada snima kultnu seriju fotografija grupe [[Bijelo dugme]] i [[Vlatko Stefanovski|Vlatka Stefanovskog]]. Iz tog razdoblja potječu neke od najprepoznatljivijih fotografija u povijesti regionalnog rocka, uključujući portret [[Goran Bregović|Gorana Bregovića]] s cigaretom u ustima te [[Željko Bebek|Željka Bebeka]] u crnom odijelu na pozornici. Mnogi glazbeni i fotografski eksperti ove dvije fotografije ocjenjuju kao radove svjetske razine, nazivajući ih najkultnijim vizualima u pedesetogodišnjoj povijesti grupe Bijelo dugme. One su postale neizostavan dio dokumentarne građe o "zlatnom dobu" jugoslavenskog rocka. == Izložbe: „Vizuale“ i „Portreti“ == U poslijeratnom razdoblju, Moskonov rad je u najvećoj mjeri fokusiran na specifične umjetničke forme — '''„vizuale“''' i '''„portrete“'''. Njegov stil u ovoj fazi karakterizira duboka emocionalnost i tehnička preciznost, zbog čega je stekao nadimak „fotograf duše“. Izlagao je u brojnim gradovima, a posebno se ističe impresivna izložba u [[Graz]]u 2002. godine. U suradnji s novinarom i publicistom [[Zijad Žuna|Zijadom Žunom]], u tijeku su pripreme za veliku izložbu u '''[[Hamburg]]u''' ([[Njemačka]]), kojom će se Moskonov opus predstaviti europskoj publici. == Suradnja sa Željkom Bebekom == Povodom 50. obljetnice rada, Moskon je u svom studiju ugostio Željka Bebeka. Tom prigodom, uz posredovanje Zijada Žune, Moskon je Bebeku poklonio u svom studiju uokvirenu kultnu fotografiju u crnom odijelu s nastupa u Koprivnici 1979. godine. Susret je rezultirao i novom serijom obiteljskih portreta pjevača sa suprugom i sinom Zvonimirom. == Publicistika == Moskonov bogat opus čini vizualnu okosnicu bestseller knjige '''''Džuboks vremena''''' autora Zijada Žune. Ova knjiga na 400 stranica donosi priče o 70 najznačajnijih imena rocka, hard-rocka, bluesa i folka, popraćene s oko 400 ekskluzivnih fotografija, uključujući najpoznatije snimke Bijelog dugmeta i Vlatka Stefanovskog. == Galerija == <gallery>.[[Datoteka:Goran_Bregovic_Koprivnica_1979.jpg|mini|desno|280px|Goran Bregović (1979.), arhiv Zijad Žuna.]] Datoteka:<!-- Naziv slike Bebeka -->|Željko Bebek u crnom odijelu (1979.), autor Zlatko Moskon. Datoteka:<!-- Naziv slike Vlatka -->|Vlatko Stefanovski, garderoba (1979.), autor Zlatko Moskon. </gallery>[[Datoteka:Zeljko Bebek s kultnom fotografijom iz 1979 autora Zlatka Moskona.jpg|mini|lijevo|280px|Željko Bebek s kultnom fotografijom iz 1979. godine, autora Zlatka Moškona. Arhiv Zijada Žune.]] [[Datoteka:Zoran Redzic Bijelo dugme Koprivnica 1979 Foto Zlatko Moskon.jpg|mini|desno|250px|Zoran Redžić (Bijelo dugme) u Koprivnici 1979. godine. Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] == Vidi još == * [[Zijad Žuna]] * [[Bijelo dugme]] [[Datoteka:Vlado Pravdic Bijelo dugme Koprivnica 1979 Foto Zlatko Moskon.jpg|mini|desno|250px|Vlado Pravdić (Bijelo dugme) tijekom probe u Koprivnici (1979.). Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] [[Datoteka:Dragan Djidji Jankovic Bijelo dugme Koprivnica 1979 Foto Zlatko Moskon.jpg|mini|lijevo|250px|Dragan "Điđi" Jankelić (Bijelo dugme) tijekom probe u Koprivnici (1979.). Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] == Izvori == <references /> [[File:((DatotekaVlatko Stefanovski 1979.jpgminidesnoVlatko Stefanovski, kultni gitarist, 1979. godina.)).jpg|thumb|Vlatko Stefanovski (1979.), osnivač grupe Leb i sol. Unikatna fotografija Zlatka Moškona iz arhive Zijada Zune za nadolazeću monografiju "Džuboks vremena".]] [[Kategorija:Hrvatski fotografi]] [[Kategorija:Biografije, Koprivnica]] [[Kategorija:Rođeni 1960.]] == Sportnovinar u Hamburgu: Izvještavanje s Volksparkstadiona == Nakon dolaska u Hamburg, Zijad Žuna se afirmirao kao jedan od ključnih novinara koji su pratili njemačku Bundesligu, posebno fokusiran na '''Hamburger SV (HSV)'''. Noseći prepoznatljivi novinarski prsluk na terenima Volksparkstadiona, Žuna je izravno prenosio atmosferu i uspjehe naših sportaša njemačkoj i balkanskoj publici. * '''Iz prve linije:''' Fotografija prikazuje Žunu u punom radnom zanosu tijekom izvještavanja s jedne od bundesligaških utakmica. Njegov rad u ovom periodu bio je ključan za dokumentiranje uspona legendi poput Sergeja Barbareza i Hasana Salihamidžića. * '''Most između sporta i glazbe:''' Upravo je ovaj profesionalni pristup sportskom novinarstvu postavio temelje za njegov kasniji rad na velikim glazbenim monografijama, zadržavajući princip "snage argumenata" u svakom izvještaju. U svom sportskom opusu iz hamburškog razdoblja, Zijad Žuna je detaljno pratio karijeru '''Sergeja Barbareza'''. Žuna dokumentira Barbarezov uspon u dresu HSV-a, gdje je postao jedna od najvećih klupskih ikona svih vremena. Njihov profesionalni odnos, temeljen na međusobnom poštovanju, rezultirao je brojnim ekskluzivnim intervjuima koji su prenosili atmosferu iz same jezgre njemačke Bundeslige. * '''Od terena do klupe:''' Žuna u svojim tekstovima bilježi Barbarezov put od vrhunskog strijelca do današnje pozicije izbornika nacionalne reprezentacije Bosne i Hercegovine (2026.), naglašavajući njegov nepokolebljiv karakter. == "Folkeri vječnosti" – Poglavlje: Lepa Brena == Nakon dokumentiranja sportskih velikana, Žuna u svojoj novoj monografiji '''"Folkeri vječnosti"''' (izdanje kraj 2026.) donosi ekskluzivne materijale o najvećoj balkanskoj zvijezdi: * '''Lepa Brena:''' Kroz 50 godina rada, Žuna je zabilježio ključne faze Brenine karijere. U knjizi se nalaze njezini najiskreniji razgovori o slavi, biznisu i statusu vječnog simbola jedne epohe. Ovi intervjui, popraćeni rijetkim fotografijama iz Žunine arhive od 100 tisuća snimaka, čine Brenu središnjom figurom poglavlja o folk glazbi. === Hamburške godine i svjetski uspjeh === Žuna, koji i sam živi u Hamburgu, bilježi da je Bregović četiri godine radio u prestižnom hamburškom '''Thalia teatru'''. Kao jedini izvođač s prostora Balkana, Bregović je više puta nastupao u kultnom hamburškom '''Stadtparku''' sa svojim "Orkestrom za svadbe i sahrane", gdje se za njegove koncerte redovito tražila "karta više". Žuna ističe da ove fotografije iz 1979. godine zapravo dokumentiraju začetak te vizionarske energije koja će Bregovića kasnije odvesti na najveće svjetske pozornice == Ključni intervjui i svjedočanstva == U svojim tekstovima, Zijad Žuna često donosi duboke analize estradnih kretanja kroz izravne razgovore s akterima. U jednom od upečatljivih intervjua sa [[Zdravko Čolić|Zdravkom Čolićem]], pjevač se osvrnuo na fenomen svjetskog uspjeha [[Goran Bregović|Gorana Bregovića]] i specifičnost bosanskog mentaliteta: * '''O uspjehu''': Čolić ističe da je Bregović imao hrabrosti prezentirati balkanski melos na svjetskoj razini, dok je bosansku scenu često kočila "inertnost" i zadovoljstvo malim krugom prijatelja ("raja i priča"). * '''O Sarajevu''': Čolić u razgovoru sa Žunom potvrđuje svoju duboku duhovnu vezu s rodnim gradom: ''"Sarajevo je moj grad... tu priča počinje i završava se."'' * '''O utjecaju''': Pjevač priznaje da je suradnja s Bregovićem i [[Dino Merlin|Dinom Merlinom]] značajno utjecala na tok njegove karijere, posebno u okretanju prema autentičnom etno-izrazu koji je postao hit i u europskim zemljama. Ovi zapisi, objavljivani u revijama poput sarajevskog '''''Expressa''''', danas predstavljaju ključnu dokumentarnu građu u Žuninim publikacijama == Ekskluzivni intervju s Mladenom Vojičićem Tifom: Istina o slavi i skromnosti == U svom dugogodišnjem novinarskom radu, '''Zijad Žuna''' zabilježio je jedan od najotvorenijih intervjua s legendarnim pjevačem '''Mladenom Vojičićem Tifom'''. Ovaj razgovor ostaje zabilježen kao autentično svjedočanstvo o Tifi kao najiskrenijem simbolu sarajevske rock škole i "najpopularnijem Sarajliji". Iako je Tifa u razgovoru otvoreno priznao da privatno '''nikada nije bio fan Bijelog dugmeta''' niti je kupovao njihove ploče, istaknuo je duboko poštovanje prema radu u, kako kaže, "najboljem bendu svih vremena na Balkanu". Taj period obilježio je povijesni rekord – album s Tifinim vokalom prodan je u nevjerojatnih '''380.000 primjeraka''', što je ostao nedosegnut vrhunac u povijesti grupe. === Ključni naglasci iz razgovora: === * '''Skromnost i životna filozofija:''' Unatoč statusu megazvijezde, Tifa je pokazao nevjerojatnu ljudsku skromnost izjavom: ''"Kad prestanem s muzikom, čistit ću ulice i parkove, useljavati ljude i uveseljavati ih pričom da budu sretni. Bitno je biti pošten."'' * '''Ljubav prema Sarajevu i FK Željezničar:''' Posebno je istaknuo ponos zbog snimanja '''himne FK Željezničar''', koju smatra darom svim ljudima, naglašavajući da je to pjesma kojom se svatko treba ponositi bez obzira na nacionalni predznak. * '''Odlazak iz benda i potraga za istinom:''' Tifa je bez zadrške govorio o svom samovoljnom odlasku iz Bijelog dugmeta, demantirajući glasine o izbacivanju i stavljajući osobni integritet i slobodu ispred financijske koristi. * '''Glazba kao plemenita misija:''' Opisao je svoj status kao pošten rad bez pripadnosti strankama, ističući da se na bini "troši" kako bi usrećio fanove svih generacija, jer za njega glazba nema granica. [[Datoteka:Zijad Zuna i Mladen Vojicic Tifa intervju.jpg|mini|desno|250p|Zijad Žuna u razgovoru s Tifom o povijesnom rekordu prodaje albuma (380.000 primjeraka).]] <ref>''Izvor: Arhiv Zijada Žune, intervju s Mladenom Vojičićem Tifom, objavljeno u monografiji "Džuboks vremena".''</ref> == Ekskluzivni intervju (travanj 2026.): Alen Islamović o pola stoljeća rocka == U opsežnom razgovoru vođenom u travnju 2026. godine, povodom jubileja 50 godina grupe '''Bijelo dugme''', Alen Islamović je novinaru i publicisti Zijadu Žuni otkrio dosad manje poznate detalje o ključnim trenucima svoje karijere. === Najekskluzivnije izjave iz razgovora: === * '''O "Londonskom neuspjehu" i povratku:''' Alen je bio iznimno iskren o neuspjehu u Londonu s Divljim jagodama: ''"Treba biti iskren i reći da je moj engleski zvučao ruski... taj školski jezik nije odgovarao agresivnim rifovima grupe. Shvatio sam da to nema smisla i odlučio se vratiti među svoje iskrene fanove."'' * '''Transfer karijere:''' Svoj prijelaz u Dugme usporedio je s najvećim sportskim transferima: ''"Poredim to kao kad dobar nogometaš prijeđe iz Želje u Real ili Barcelonu. To je bio jedini estradni transfer o kojem se pisalo mjesecima."'' * '''O rekordnoj prodaji:''' Naglasio je da je album "Pljuni i zapjevaj" planuo u '''milijun primjeraka''' u samo šest mjeseci, što je rezultat koji se danas čini nezamislivim. * '''O preživljavanju na sceni:''' ''"Shvatio sam da u ovom poslu ako ti prvi nešto ne uradiš, pojest će te za doručak, iskoristiti i baciti u kafanu da zabavljam pijanice, a ja to nisam htio."'' * '''O odnosu s kolegama danas:''' Islamović ističe da danas suradnja s Bregovićem i Tifom počiva na zrelosti: ''"Zreli smo ljudi, ne trebaju nam napetosti i nervoza. Da ih ima, ja bih prvi napustio ovu priču."'' Ovaj razgovor svjedoči o umjetniku koji u 2026. godini s istim žarom, ali s mnogo više mudrosti i discipline, čuva naslijeđe najmoćnijeg rock benda Balkana. === Pogled u budućnost: Između simfonije i plantaža lješnjaka (2026.) === U završnom dijelu razgovora sa Žunom, Alen Islamović iznosi realističan i miran pogled na završetak jedne velike ere. Svjestan da proslava 50 godina grupe '''Bijelo dugme''' polako prolazi, on ističe kako "ništa nije vječno" i da godine prirodno nameću kraj velikim turnejama. * '''Samostalni put i simfonijski orkestri:''' Alen je već formirao vlastiti bend s kojim nastupa po gradovima regije, a poseban umjetnički izazov pronalazi u projektima sa '''simfonijskim orkestrima''' (poput koncerta u Kragujevcu), čime svoje hitove donosi u novom, klasičnom ruhu. * '''Mir na Uni:''' Daleko od svjetala pozornice, Islamović danas uživa u radu na svojim '''plantažama lješnjaka''' u rodnom Bihaću. Ističe da mu slapovi Une i njezina ljepota pružaju duševni mir koji mu je potreban nakon desetljeća provedenih na putu. Ova svjedočanstva prikazuju Islamovića kao čovjeka koji je uspio pomiriti status rock idola s dostojanstvenim i ispunjenim privatnim životom. == Goran Bregović: Planetarni kult magične bajke == Novinar i publicist '''Zijad Žuna''' prati rad grupe '''Bijelo dugme''' od samih početaka, a njegov odnos s '''Goranom Bregovićem''' traje punih pet desetljeća. Od prvih susreta u Jajcu, preko dopisništva "Oslobođenja" i Radio Jajca, pa sve do svjetskih pozornica u Hamburgu, Žuna je dokumentirao transformaciju regionalne zvijezde u planetarni kult. === Ključni trenuci i svjedočanstva: === * '''Muzički "bosanski lonac":''' U ranim razgovorima, Žuna je Bregovićevu glazbu opisao kao "bosanski lonac" — jedinstvenu mješavinu bluesa, folka i rocka koja je podigla tadašnju državu na noge. Bregović je potvrdio tu viziju, ističući želju da stvori nešto s "dušom Sarajeva i Balkana". * '''Proročanstvo iz Jajca:''' Tijekom jednog susreta prije rata, Žuna je prorekao Bregoviću svjetsku slavu, na što je Brega zagonetno odgovorio: ''"Ja postanem svjetska zvijezda, a ti doživiš susrete s najvećima na planeti? Sve je moguće!"'' To se kasnije i ostvarilo kroz Žuninu hit knjigu '''"Zvijezde na kapiji"'''. * '''Hamburški trijumf u Stadtparku:''' Bregović je jedini glazbenik s Balkana koji je više puta nastupao u kultnom '''Stadtparku u Hamburgu''', mjestu rezerviranom za najveća planetarna imena. Žuna bilježi anegdotu o čaši viskija na pozornici, kojom je Brega nazdravljao publici, kršeći stroga pravila dvorane uz šarm koji posjeduju samo najveći. * '''Iskrenost o kreativnom procesu:''' Bregović je otvoreno govorio o snimanju albuma u Londonu 1975. kod Georgea Martina (producenta Beatlesa), priznajući bespoštedan rad "dan i noć" kako bi se postigao vrhunski rezultat. * '''Bosanac u srcu:''' Unatoč svjetskoj slavi, Bregović je u razgovoru sa Žunom istaknuo da su Bosanci dobri ljudi koji vole život, humor i obitelj, prepoznavši i sebe u stihovima legendarne pjesme ''"Tako ti je mala moja kad ljubi Bosanac"''. === Susret u Stadtparku: "Vrh vrhova" bez cipela i hlača === Posebno upečatljiv trenutak u njihovom polustoljetnom poznanstvu dogodio se u Hamburgu, u ''backstageu'' kultnog '''Stadtparka'''. Zijad Žuna bilježi anegdotu koja najbolje oslikava Bregovićevu karizmu i nekonvencionalnost: * '''Ljudskost ispred protokola:''' Prilikom ulaska u garderobu, Žuna je zatekao Bregovića potpuno opuštenog, bez cipela i hlača. Na Žuninu opasku da se odjene, Brega je uz osmijeh odgovorio: ''"Vi ste mi važniji i od hlača i cipela!"'', pokazujući time da su mu stari prijatelji i iskreni razgovori bitniji od bilo kakvog scenskog sjaja. * '''Na vrhu svijeta:''' Prisjećajući se početaka od prije 50 godina, Bregović je tijekom tog susreta u Hamburgu zagrlio Žunu i kratko zaključio: ''"Na vrhu smo – nema dalje!"''. Ovaj susret u srcu Njemačke bio je kruna njihove zajedničke priče – od malog dopisništva u Jajcu do vrha svjetske glazbene scene, potvrđujući da je Bregović, unatoč globalnom uspjehu, ostao "naš i svjetski" u najiskrenijem smislu te riječi. [[Datoteka:Zijad Zuna i Goran Bregovic susret.jpg|mini|desno|250p|Zijad Žuna i Goran Bregović: Susret dvojice prijatelja i kroničara jedne epohe koja je prerasla u planetarnu bajku.]] <ref>''Izvor: Arhiv Zijada Žune, tekst "Planetarni kult magične bajke", objavljeno u monografiji "Zvijezde na kapiji".''</ref> == Ekskluziva iz bekstejdža: "Kasniš mr. Lee" == Jedna od najupečatljivijih anegdota iz hamburškog razdoblja Zijada Žune odnosi se na susret s legendarnim '''Albertom Leejem'''. Žuna u svojoj knjizi opisuje neobičan trenutak čekanja na intervju o albumu koji je Lee snimio s Jimmyjem Pageom. * '''Bernisa i mr. Lee''': Dok je dogovoreni sastanak kasnio, Žunina supruga Bernisa, ljubiteljica glazbe, odlučila je potražiti glazbenika u bekstejdžu. Žuna bilježi da je Lee dočekao Bernisu pjesmom i privatnim nastupom na gitari unutar salona, što je trajalo punih dvadeset minuta prije službenog početka razgovora. * '''Skromnost najvećih''': Priča naglašava Leejevu iznimnu ljudskost. Iako svjetska zvijezda, Lee se odmah ispričao zbog kašnjenja, a Bernisa mu je uz osmijeh dobacila: ''"Drugi put nemoj da kasniš, mr. Lee!"''. * '''Zajednička večera''': Lee je bio toliko oduševljen Bernisinim poznavanjem glazbe da je par nakon koncerta pozvao na zajedničku večeru, čime je profesionalni odnos prerastao u trajno prijateljstvo. [[Datoteka:Zijad Zuna Bernisa i Albert Lee susret.jpg|mini|desno|250p|Susret za pamćenje: Bernisa i Zijad Žuna s Albertom Leejem. "Kasniš mr. Lee" - anegdota koja dokumentira skromnost svjetske legende.]] == Aki Rahimovski i grupa TOR: Jajačka pretpremijera legende (1975.) == U bogatoj novinarskoj arhivi '''Zijada Žune''' posebno mjesto zauzima svjedočanstvo o boravku '''Akija Rahimovskog''' u Jajcu 1975. godine. Prije nego što je postao neosporna ikona grupe ''Parni valjak'', Aki je s grupom '''TOR''' mjesecima nastupao u hotelu Jajce, na obalama Plivskog jezera. Žuna, koji je tada započinjao svoju karijeru u "Oslobođenju", bio je izravni svjedok rađanja jedne od najvećih glazbenih zvijezda Balkana. === Ključni trenuci iz "jajačkog razdoblja": === * '''Sila prirode za klavijaturama:''' Žuna opisuje mladog Akija kao harizmatičnog glazbenika s nevjerojatnom energijom koji je u noćnom baru hotela svirao svjetske hitove. Aki mu je tada, uz prepoznatljiv osmijeh, govorio: ''"Zike, sjedi ovdje, slušaj i gledaj. Hoćeš da vidiš kako se to radi?"'' * '''Proročanstvo o Pulskoj areni:''' Tijekom jednog razgovora uz Plivsko jezero, Žuna je Akiju prorekao nastup u Pulskoj areni. Aki je tada, uz nevjericu, odgovorio: ''"Ma daj, Zike, to je nemoguća misija. Kao da si mi rekao da putujem na Mjesec."'' Godinama kasnije, Arena je postala njegov "tron" koji je osvajao s eruptivnim oduševljenjem publike. * '''Sudbinski poziv iz Zagreba:''' Upravo u Jajcu, u dopisništvu gdje je Žuna radio, Aki je primio poziv koji mu je promijenio život: ''"Zike, zvali su me iz Zagreba. Može biti nešto veliko."'' Godinama kasnije, Aki se javio Žuni s riječima: ''"Zike, bio si u pravu."'' === Naslijeđe: "Niko ne može zamijeniti Akija" === Žuna kroz svoja sjećanja naglašava da Aki nije bio samo pjevač, već instrument sam po sebi. Njegova neuhvatljiva karizma i glas koji je dolazio iz srca ostali su neponovljivi. Kako je istaknuo osnivač benda Husein Hasanefendić - Hus: ''"Niko ne može zamijeniti Akija!"''. Za Zijada Žunu, Aki Rahimovski ostaje simbol jedne generacije, čiji je glas bio lijek, a energija vječna magija koja je započela upravo pod zidinama kraljevskog grada Jajca. <ref>''Izvor: Arhiv Zijada Žune, tekst "Aki u Jajcu - Noć kada je sve počelo", objavljeno u monografiji "Džuboks vremena".''</ref> === Večer kad je Aki postao dio obitelji Žuna (Jajce, 1975.) === Jedan od najemotivnijih zapisa iz knjige ''"Džuboks vremena"'' odnosi se na privatni susret u domu obitelji Žuna u Jajcu. Umoran od hotelske hrane, mladi '''Aki Rahimovski''' postao je gost u kući Zijadovih roditelja, gdje se kroz pjesmu i domaće specijalitete stvorila neraskidiva ljudska veza. * '''Makedonska pjesma i očeva rakija:''' Na nagovor Zijadova oca, koji je često poslovao na jugu, Aki je te večeri zapjevao makedonske pjesme. Njegov glas ispunio je dom emocijom koja je, prema Žuninim riječima, natjerala suze na oči i ispunila srce njegove majke ponosom. * '''Sudbinska simbolika:''' Ta večer ostala je urezana u sjećanje i zbog bolne koincidencije. Zijadov otac je te noći otišao na službeni put s kojeg se pet godina kasnije (1980.) nije vratio, poginuvši upravo na putu prema Makedoniji. Do kraja života otac je pratio Akijev uspon, ponosno pitajući: ''"A šta je s njim, sine?"''. * '''Povezanost kroz desetljeća:''' Prijateljstvo započeto uz sarmu i baklave u Jajcu nastavilo se kroz telefonske razgovore tijekom cijele Akijeve karijere. Žuna bilježi da su često razgovarali o glazbi, ali i o tom specifičnom trenutku u kuhinji koji je obojicu trajno obilježio. * '''Nasljeđe kroz Kikija:''' Žuna s posebnim poštovanjem spominje i Akijeva sina, '''Kikija Rahimovskog''', prepoznajući u njemu očevu karizmu i vokalni kalibar svjetske razine, čime se krug obitelji i glazbe zatvara u vječnost. [[Datoteka:Aki Rahimovski Parni Valjak portret.jpg|mini|desno|250p|Aki Rahimovski: Umjetnik koji je u Jajcu ostavio dio duše, a iz njega ponio sudbinski put prema zvijezdama.]] <ref>''Izvor: Zijad Žuna, "Džuboks vremena", poglavlje: Večer kad je Aki postao dio naše kuće.''</ref> === Ratni gubitak arhive i novi početak === Za Zijada Žunu prekretnica u životu i karijeri nastupa u srijedu, '''27. svibnja 1992. godine u 15 sati''', kada je započeo opći napad na Jajce. Tijekom ratnih zbivanja koja su uslijedila, pretrpio je nenadoknadiv profesionalni gubitak – u spaljivanju dopisništva "Oslobođenja" i obiteljskog doma nepovratno je nestala njegova višedesetljetna arhiva s tisućama fotografija, dokumenata i nagrada. Unatoč gubitku, Žuna je uspio spasiti najuži krug najdragocjenijih materijala: * '''Sačuvana jezgra''': U ručnoj torbi iz grada je iznio svoje diktafone s originalnim kazetama intervjua, novinarske legitimacije i manji dio fotografija. Ovi zapisi postali su temelj za njegov kasniji rad u emigraciji i rekonstrukciju glazbene povijesti Balkana. * '''Autobiografski zapis''': Svoju osobnu tragediju i sudbinu rodnoga grada dokumentirao je u autobiografskoj knjizi pod naslovom '''"Umiranje grobova"'''. * '''Obitelj kao najveća pobjeda''': Ističe da je, unatoč gubitku cjelokupne imovine i arhiva, njegov najveći uspjeh bio spašavanje života supruge, kćeri i sina, s kojima 1992. godine odlazi u Hamburg. Ovaj traumatičan događaj daje poseban značaj njegovim kasnijim monografijama poput "Džuboksa vremena", jer su mnoga svjedočanstva u njima spašena upravo na tim diktafonskim trakama koje su preživjele pad grada == Književni rad i kritike == Zijad Žuna u svom radu istražuje vezu između lokalne tradicije i svjetske popularne kulture. Njegova djela, poput zbirke ''Zvijezde na kapiji'', naišla su na značajan odjek kod kritike. Muzički stručnjak i profesor iz Jajca, '''Zoran Ljubičić''', u svojoj recenziji pod naslovom ''Glazbeni stelarij Zijada Žune'', opisuje Žunin pristup kao spoj "iskusnoga novinarskog vuka i bosanskočaršijskog šmekera". Ljubičić ističe kako Žuna uspijeva premostiti distancu između jajačkih kapija i svjetskih glazbenih ikona poput [[B.B. King|B.B. Kinga]] i [[Robert Plant|Roberta Planta]], pretvarajući snove provincijske mladosti u "ostvaren san" na samoj kapiji grada.<ref>{{Citiranje weba |url=https://jajce-online.com |title=Zoran Ljubičić: Čuvar zvijezda u vremenu |work=Jajce Online |accessdate=2024-05-22}}</ref> U svojoj drugoj recenziji pod naslovom ''Čuvar zvijezda u vremenu'', posvećenoj knjizi ''Džuboks vremena'', Ljubičić naglašava Žuninu ulogu kao istaknutog kroničara glazbenih zbivanja na Balkanu i u svijetu kroz više od pet desetljeća. Autor ističe da je Žuna, unatoč teškim zdravstvenim iskušenjima i operacijama srca, ustrajao u svojoj misiji, koristeći pisanje kao svojevrsnu terapiju. Ljubičić Žuninu trilogiju (''Zvijezde na kapiji'', ''Džuboks vremena'' i ''Folkeri vječnosti'') opisuje kao "živi spomenik glazbenoj umjetnosti" i "modernistički bosanski ćilim" sazdan od autentičnih emocija i povijesnih susreta s najvećim regionalnim zvijezdama.<ref>{{Citiranje weba |url=https://jajce-online.com |title=Zoran Ljubičić: Čuvar zvijezda u vremenu |work=Jajce Online |accessdate=2024-05-22}}</ref * Žuna, Zijad. ''Umiranje grobova - rodjenje i smrt neke Jugoslavije''. Grafika Soča, Nova Gorica, 1993. * Žuna, Zijad. ''Zvijezde na kapiji''. Štamparija Fojnica, Fojnica, 2020. ISBN 978-9958-17-169-7. == Reference == <references /> <references /> okah0dhurtsvu6ucbbucpvirjp4uf9k 7427850 7427846 2026-04-10T20:58:37Z Zijad Zuna Hamburg 356052 Dodana fotografija: Bernisa i Albert Lee. 7427850 wikitext text/x-wiki Zijad Zuna,novinar i publicist = Zijad Zuna | opis_slike = Zijad Zuna, novinar i publicist | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1951|6|25}} | mjesto_rođenja = [[Jajce]], [[SFR Jugoslavija]] | zanimanje = novinar, urednik, autor | period = 1975. – danas | medijska_kuća = [[Oslobođenje (novine)|Oslobođenje]]<nowiki>, Radio Jajce | poznat_po = Zvijezde na kapiji, Džuboks vremena }} </nowiki>'''Zijad Zuna''' (Jajce, 25. lipnja 1951.) bosanskohercegovački je i njemački novinar, urednik i publicist s karijerom dugom pet desetljeća. Poznat je kao kroničar glazbene scene i autor značajnih monografija o svjetskim i regionalnim glazbenim zvijezdama. == Biografija == === Počeci i rad u Jugoslaviji === Profesionalnu novinarsku karijeru započeo je u siječnju 1975. godine u dnevnom listu ''[[Oslobođenje (novine)|Oslobođenje]]'' (Dopisništvo Jajce).<ref>Digitalni arhiv infobiro.ba, Pretraga: Zijad Zuna, Oslobođenje Sarajevo.</ref> U razdoblju od 1984. do 1987. godine obnašao je dužnost direktora te glavnog i odgovornog urednika Radio Jajca. Od 1987. do kraja 1991. godine ponovno radi u redakciji ''Oslobođenja''. === Karijera u Njemačkoj === Nakon 1992. godine odlazi u Novu Goricu (Slovenija), gdje 1993. objavljuje knjigu o raspadu Jugoslavije pod naslovom ''Umiranje grobova''. Godine 1995. seli se u [[Hamburg]], gdje kao samostalni novinar intervjuira preko 100 svjetskih glazbenika, uključujući imena kao što su [[B.B. King]], [[Gary Moore]] i Albert Lee."Tokom dugogodišnjeg rada u Hamburgu, ostvario je blisku saradnju sa legendarnim gitaristom Albertom Leejem, sa kojim je uradio brojne intervjue i ekskluzivne serije fotografija, od kojih su mnoge objavljene u listu 'Express' Sarajevo i monografiji 'Zvijezde na kapiji'." Njegov rad u Hamburgu rezultirao je arhivom od 100.000 fotografija. === Današnji rad === Danas redovito piše za portal ''Jajce Online'' i završava opsežne monografije o balkanskoj glazbenoj sceni.== Djela ==* Žuna, Zijad. ''Džuboks vremena''. Book Media, Sarajevo (u pripremi, štamparija Fojnica). Monografija o 70 najznačajnijih imena balkanske i svjetske muzičke scene."Trenutno završava rad na kapitalnoj monografiji 'Džuboks vremena' u izdanju Book Media Sarajevo, koja kroz arhivske tekstove i fotografije obrađuje 70 najkultnijih imena rock, hard-rock i blues scene.""Njegov najznačajniji noviji projekt je monografija 'Džuboks vremena' (izdavač Book Media, Sarajevo), plod trogodišnjeg istraživačkog rada. Knjiga na 400 stranica donosi arhivu od 400 autorskih fotografija i tekstova o 70 najkultnijih imena rock i pop scene bivše Jugoslavije, uključujući Indexe, Bijelo Dugme, YU Grupu i Atomsko Sklonište."„Njegov životni projekt je kapitalna monografija 'Džuboks vremena', na kojoj je radio od početka svoje profesionalne novinarske karijere 1975. godine pa sve do danas. Iako je tokom 50 godina rada dokumentovao 97 kultnih imena, za ovu monografiju je odabrao 70 najznačajnijih imena rock, blues, hard-rock i folk scene sa prostora bivše Jugoslavije. Knjiga donosi ekskluzivne intervjue i priče o 50 godina grupe 'Bijelo Dugme' i Goranu Bregoviću, kao i o 55 godina 'YU-grupe' i njihovom svjetskom pečatu sa Jamajke. Projekat je dobio isključivo pozitivne reakcije od samih aktera i smatra se jednim od najvažnijih dokumentarnih zapisa muzičke istorije Balkana.“ == Najteži novinarski zadatak: „Dvije tragedije u jednom danu“ == U bogatoj pedesetogodišnjoj karijeri Zijada Žune, poseban značaj ima tekst objavljen povodom 60. godišnjice lista '''"Oslobođenje"''' Sarajevo pod naslovom '''"Dvije tragedije u jednom danu"'''. Taj tekst opisuje događaj iz prosinca 1980. godine koji predstavlja vrhunac njegove profesionalne etike i ustrajnosti. Kao mladi reporter, Žuna je izvještavao o teškoj željezničkoj nesreći kod Bihaća. Dok je prikupljao podatke o stradalima, saznao je da je istoga dana njegov otac poginuo u prometnoj nesreći na putu prema Beogradu. Unatoč dubokoj osobnoj boli, Žuna je završio svoju reportažu. Simbolika ovog događaja ostala je zabilježena u povijesti bh. novinarstva jer su se sutradan u istom broju "Oslobođenja" našli njegov profesionalni izvještaj o nesreći i osmrtnica njegovom ocu. Ovaj događaj Žuna opisuje kao trenutak u kojem se novinarska dužnost stopila s osobnom tragedijom, što je postalo temelj njegovog kasnijeg integriteta u svijetu medija. == Radio Jajce: Zlatno doba i medijski rekordi (1984. – 1987.) == U razdoblju od 1984. do 1987. godine, Zijad Žuna obnašao je dužnost direktora te glavnog i odgovornog urednika '''Radio Jajca'''. Njegov mandat obilježen je značajnim programskim, financijskim i kadrovskim jačanjem postaje, koja je u to vrijeme postala relevantan čimbenik na jugoslavenskoj medijskoj sceni. Radio Jajce bio je nezaobilazna postaja za najveće glazbene zvijezde Balkana. Žuna bilježi nekoliko povijesnih kurioziteta: * '''Rekord Halida Bešlića:''' Prilikom gostovanja Halida Bešlića i skladatelja Nazifa Gljive, predstavljen je hit "Neću, neću dijamante". Za nedjeljnu emisiju "Želje slušalaca" pristiglo je rekordnih '''3.000 zahtjeva''', što je Bešlić proglasio svojim tadašnjim jugoslavenskim rekordom na jednoj radijskoj postaji. Zbog ogromnog broja, želje su se emitirale punih mjesec dana. * '''Gostovanja zvijezda:''' Usporedbe radi, Lepa Brena je za hit "Sitnije, Cile, sitnije" imala 2.000 želja, što dodatno oslikava popularnost radija. Gosti postaje bili su i '''Goran Bregović''' te brojne druge zvijezde predratnog razdoblja. Ovo razdoblje Žuna definira kao ključno za jačanje informativne i zabavne strukture medija u svom rodnom gradu prije ratnih razaranja. === „Suze kao bosanski potok“ i fenomen Halida Bešlića === Posebno poglavlje u Žuninoj karijeri predstavlja dugogodišnje prijateljstvo i profesionalna saradnja s '''Halidom Bešlićem'''. Fotografija iz Hamburga (1977.) bilježi jedan od najemotivnijih trenutaka u istoriji balkanske estrade, kada je Bešlić tokom intervjua, savladan emocijama, zaplakao pred Žuninim mikrofonom. Žuna ovaj trenutak opisuje u priči „Suze kao bosanski potok“, ističući da u istoriji regije nikada nije zabilježena takva vrsta kolektivne žalosti i empatije kakvu je publika osjećala prema Bešliću. Taj susret u Hamburgu nije bio samo novinarski zadatak, već dokument o autentičnoj ljudskoj boli i duši pjevača koji je postao simbol čitave jedne epohe. Žuna bilježi da je upravo ta Halidova neposrednost i iskrenost bila ključna za njegov status „narodne ikone“, čija je svaka suza odjekivala u srcima miliona slušalaca širom bivše Jugoslavije == Bijelo dugme: Ekskluzivna arhiva (1979.) == U suradnji s fotografom Zlatkom Moškonom, Zijad Žuna u knjizi "Džuboks vremena" predstavlja do sada neobjavljene snimke grupe '''Bijelo dugme''' iz 1979. godine. === Željko Bebek: „Brutalno sam istjeran iz Bijelog dugmeta“ === Kroz seriju ekskluzivnih razgovora za projekt "Džuboks vremena", prvi pjevač grupe Bijelo dugme, '''Željko Bebek''', povjerio je Zijadu Žuni istinu o svom odlasku iz benda koja baca novo svjetlo na povijest jugoslavenskog rocka. Bebek u knjizi iznosi argumentiranu tvrdnju: ''„Brutalno sam istjeran iz Bijelog dugmeta“''. Žuna dokumentira kako je ovaj razlaz, koji se dogodio na vrhuncu popularnosti benda, ostavio trajan trag na glazbenoj sceni, demantirajući službene verzije o sporazumnom odlasku. Fotografija iz Koprivnice, nastala u sportskom centru 1979. godine, bilježi Bebeka upravo u tom ključnom razdoblju prije velikih promjena u postavi == Goran Bregović: Od Koprivnice do svjetskih pozornica == U monografiji "Džuboks vremena", Zijad Žuna donosi ekskluzivan uvid u karijeru '''Gorana Bregovića''', dokumentirajući njegov put od vođe Bijelog dugmeta do svjetski priznatog skladatelja. === Arhiva iz Koprivnice (1979.) === Poseban značaj imaju fotografije Zlatka Moškona nastale 1979. godine u sportskom centru u Koprivnici, koje bilježe Bregovića u trenucima kreativne pripreme i tehničke kontrole zvuka. == Galerija fotografija (Zlatko Moškon, 1979.) == [[Datoteka:Goran Bregovic Koprivnica 1979.jpg|mini|lijevo|250px|Goran Bregović tijekom tonske probe u Koprivnici (1979.). Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] [[Datoteka:Zeljko Bebek Koprivnica 1979 Zuna Moskon.jpg. (2).jpg|mini|desno|250px|Željko Bebek u Koprivnici (1979.). Arhiv: Zijad Žuna, foto: Zlatko Moškon.]] [[Datoteka:Goran Bregovic za bubnjevima 1979.jpg|mini|desno|250px|Goran Bregović za bubnjevima tijekom probe u Koprivnici (1979.). Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] '''Zlatko Moskon''' ([[Koprivnica]], 5. listopada 1960.), hrvatski je umjetnički fotograf i kroničar glazbene scene, u javnosti poznat pod nazivom "fotograf duše". Tijekom pedesetogodišnje karijere profilirao se kao jedan od najznačajnijih fotografa rock scene bivše Jugoslavije. == Karijera i rock fotografija == Njegov rad doseže vrhunac 1979. godine u Koprivnici, kada snima kultnu seriju fotografija grupe [[Bijelo dugme]] i [[Vlatko Stefanovski|Vlatka Stefanovskog]]. Iz tog razdoblja potječu neke od najprepoznatljivijih fotografija u povijesti regionalnog rocka, uključujući portret [[Goran Bregović|Gorana Bregovića]] s cigaretom u ustima te [[Željko Bebek|Željka Bebeka]] u crnom odijelu na pozornici. Mnogi glazbeni i fotografski eksperti ove dvije fotografije ocjenjuju kao radove svjetske razine, nazivajući ih najkultnijim vizualima u pedesetogodišnjoj povijesti grupe Bijelo dugme. One su postale neizostavan dio dokumentarne građe o "zlatnom dobu" jugoslavenskog rocka. == Izložbe: „Vizuale“ i „Portreti“ == U poslijeratnom razdoblju, Moskonov rad je u najvećoj mjeri fokusiran na specifične umjetničke forme — '''„vizuale“''' i '''„portrete“'''. Njegov stil u ovoj fazi karakterizira duboka emocionalnost i tehnička preciznost, zbog čega je stekao nadimak „fotograf duše“. Izlagao je u brojnim gradovima, a posebno se ističe impresivna izložba u [[Graz]]u 2002. godine. U suradnji s novinarom i publicistom [[Zijad Žuna|Zijadom Žunom]], u tijeku su pripreme za veliku izložbu u '''[[Hamburg]]u''' ([[Njemačka]]), kojom će se Moskonov opus predstaviti europskoj publici. == Suradnja sa Željkom Bebekom == Povodom 50. obljetnice rada, Moskon je u svom studiju ugostio Željka Bebeka. Tom prigodom, uz posredovanje Zijada Žune, Moskon je Bebeku poklonio u svom studiju uokvirenu kultnu fotografiju u crnom odijelu s nastupa u Koprivnici 1979. godine. Susret je rezultirao i novom serijom obiteljskih portreta pjevača sa suprugom i sinom Zvonimirom. == Publicistika == Moskonov bogat opus čini vizualnu okosnicu bestseller knjige '''''Džuboks vremena''''' autora Zijada Žune. Ova knjiga na 400 stranica donosi priče o 70 najznačajnijih imena rocka, hard-rocka, bluesa i folka, popraćene s oko 400 ekskluzivnih fotografija, uključujući najpoznatije snimke Bijelog dugmeta i Vlatka Stefanovskog. == Galerija == <gallery>.[[Datoteka:Goran_Bregovic_Koprivnica_1979.jpg|mini|desno|280px|Goran Bregović (1979.), arhiv Zijad Žuna.]] Datoteka:<!-- Naziv slike Bebeka -->|Željko Bebek u crnom odijelu (1979.), autor Zlatko Moskon. Datoteka:<!-- Naziv slike Vlatka -->|Vlatko Stefanovski, garderoba (1979.), autor Zlatko Moskon. </gallery>[[Datoteka:Zeljko Bebek s kultnom fotografijom iz 1979 autora Zlatka Moskona.jpg|mini|lijevo|280px|Željko Bebek s kultnom fotografijom iz 1979. godine, autora Zlatka Moškona. Arhiv Zijada Žune.]] [[Datoteka:Zoran Redzic Bijelo dugme Koprivnica 1979 Foto Zlatko Moskon.jpg|mini|desno|250px|Zoran Redžić (Bijelo dugme) u Koprivnici 1979. godine. Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] == Vidi još == * [[Zijad Žuna]] * [[Bijelo dugme]] [[Datoteka:Vlado Pravdic Bijelo dugme Koprivnica 1979 Foto Zlatko Moskon.jpg|mini|desno|250px|Vlado Pravdić (Bijelo dugme) tijekom probe u Koprivnici (1979.). Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] [[Datoteka:Dragan Djidji Jankovic Bijelo dugme Koprivnica 1979 Foto Zlatko Moskon.jpg|mini|lijevo|250px|Dragan "Điđi" Jankelić (Bijelo dugme) tijekom probe u Koprivnici (1979.). Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] == Izvori == <references /> [[File:((DatotekaVlatko Stefanovski 1979.jpgminidesnoVlatko Stefanovski, kultni gitarist, 1979. godina.)).jpg|thumb|Vlatko Stefanovski (1979.), osnivač grupe Leb i sol. Unikatna fotografija Zlatka Moškona iz arhive Zijada Zune za nadolazeću monografiju "Džuboks vremena".]] [[Kategorija:Hrvatski fotografi]] [[Kategorija:Biografije, Koprivnica]] [[Kategorija:Rođeni 1960.]] == Sportnovinar u Hamburgu: Izvještavanje s Volksparkstadiona == Nakon dolaska u Hamburg, Zijad Žuna se afirmirao kao jedan od ključnih novinara koji su pratili njemačku Bundesligu, posebno fokusiran na '''Hamburger SV (HSV)'''. Noseći prepoznatljivi novinarski prsluk na terenima Volksparkstadiona, Žuna je izravno prenosio atmosferu i uspjehe naših sportaša njemačkoj i balkanskoj publici. * '''Iz prve linije:''' Fotografija prikazuje Žunu u punom radnom zanosu tijekom izvještavanja s jedne od bundesligaških utakmica. Njegov rad u ovom periodu bio je ključan za dokumentiranje uspona legendi poput Sergeja Barbareza i Hasana Salihamidžića. * '''Most između sporta i glazbe:''' Upravo je ovaj profesionalni pristup sportskom novinarstvu postavio temelje za njegov kasniji rad na velikim glazbenim monografijama, zadržavajući princip "snage argumenata" u svakom izvještaju. U svom sportskom opusu iz hamburškog razdoblja, Zijad Žuna je detaljno pratio karijeru '''Sergeja Barbareza'''. Žuna dokumentira Barbarezov uspon u dresu HSV-a, gdje je postao jedna od najvećih klupskih ikona svih vremena. Njihov profesionalni odnos, temeljen na međusobnom poštovanju, rezultirao je brojnim ekskluzivnim intervjuima koji su prenosili atmosferu iz same jezgre njemačke Bundeslige. * '''Od terena do klupe:''' Žuna u svojim tekstovima bilježi Barbarezov put od vrhunskog strijelca do današnje pozicije izbornika nacionalne reprezentacije Bosne i Hercegovine (2026.), naglašavajući njegov nepokolebljiv karakter. == "Folkeri vječnosti" – Poglavlje: Lepa Brena == Nakon dokumentiranja sportskih velikana, Žuna u svojoj novoj monografiji '''"Folkeri vječnosti"''' (izdanje kraj 2026.) donosi ekskluzivne materijale o najvećoj balkanskoj zvijezdi: * '''Lepa Brena:''' Kroz 50 godina rada, Žuna je zabilježio ključne faze Brenine karijere. U knjizi se nalaze njezini najiskreniji razgovori o slavi, biznisu i statusu vječnog simbola jedne epohe. Ovi intervjui, popraćeni rijetkim fotografijama iz Žunine arhive od 100 tisuća snimaka, čine Brenu središnjom figurom poglavlja o folk glazbi. === Hamburške godine i svjetski uspjeh === Žuna, koji i sam živi u Hamburgu, bilježi da je Bregović četiri godine radio u prestižnom hamburškom '''Thalia teatru'''. Kao jedini izvođač s prostora Balkana, Bregović je više puta nastupao u kultnom hamburškom '''Stadtparku''' sa svojim "Orkestrom za svadbe i sahrane", gdje se za njegove koncerte redovito tražila "karta više". Žuna ističe da ove fotografije iz 1979. godine zapravo dokumentiraju začetak te vizionarske energije koja će Bregovića kasnije odvesti na najveće svjetske pozornice == Ključni intervjui i svjedočanstva == U svojim tekstovima, Zijad Žuna često donosi duboke analize estradnih kretanja kroz izravne razgovore s akterima. U jednom od upečatljivih intervjua sa [[Zdravko Čolić|Zdravkom Čolićem]], pjevač se osvrnuo na fenomen svjetskog uspjeha [[Goran Bregović|Gorana Bregovića]] i specifičnost bosanskog mentaliteta: * '''O uspjehu''': Čolić ističe da je Bregović imao hrabrosti prezentirati balkanski melos na svjetskoj razini, dok je bosansku scenu često kočila "inertnost" i zadovoljstvo malim krugom prijatelja ("raja i priča"). * '''O Sarajevu''': Čolić u razgovoru sa Žunom potvrđuje svoju duboku duhovnu vezu s rodnim gradom: ''"Sarajevo je moj grad... tu priča počinje i završava se."'' * '''O utjecaju''': Pjevač priznaje da je suradnja s Bregovićem i [[Dino Merlin|Dinom Merlinom]] značajno utjecala na tok njegove karijere, posebno u okretanju prema autentičnom etno-izrazu koji je postao hit i u europskim zemljama. Ovi zapisi, objavljivani u revijama poput sarajevskog '''''Expressa''''', danas predstavljaju ključnu dokumentarnu građu u Žuninim publikacijama == Ekskluzivni intervju s Mladenom Vojičićem Tifom: Istina o slavi i skromnosti == U svom dugogodišnjem novinarskom radu, '''Zijad Žuna''' zabilježio je jedan od najotvorenijih intervjua s legendarnim pjevačem '''Mladenom Vojičićem Tifom'''. Ovaj razgovor ostaje zabilježen kao autentično svjedočanstvo o Tifi kao najiskrenijem simbolu sarajevske rock škole i "najpopularnijem Sarajliji". Iako je Tifa u razgovoru otvoreno priznao da privatno '''nikada nije bio fan Bijelog dugmeta''' niti je kupovao njihove ploče, istaknuo je duboko poštovanje prema radu u, kako kaže, "najboljem bendu svih vremena na Balkanu". Taj period obilježio je povijesni rekord – album s Tifinim vokalom prodan je u nevjerojatnih '''380.000 primjeraka''', što je ostao nedosegnut vrhunac u povijesti grupe. === Ključni naglasci iz razgovora: === * '''Skromnost i životna filozofija:''' Unatoč statusu megazvijezde, Tifa je pokazao nevjerojatnu ljudsku skromnost izjavom: ''"Kad prestanem s muzikom, čistit ću ulice i parkove, useljavati ljude i uveseljavati ih pričom da budu sretni. Bitno je biti pošten."'' * '''Ljubav prema Sarajevu i FK Željezničar:''' Posebno je istaknuo ponos zbog snimanja '''himne FK Željezničar''', koju smatra darom svim ljudima, naglašavajući da je to pjesma kojom se svatko treba ponositi bez obzira na nacionalni predznak. * '''Odlazak iz benda i potraga za istinom:''' Tifa je bez zadrške govorio o svom samovoljnom odlasku iz Bijelog dugmeta, demantirajući glasine o izbacivanju i stavljajući osobni integritet i slobodu ispred financijske koristi. * '''Glazba kao plemenita misija:''' Opisao je svoj status kao pošten rad bez pripadnosti strankama, ističući da se na bini "troši" kako bi usrećio fanove svih generacija, jer za njega glazba nema granica. [[Datoteka:Zijad Zuna i Mladen Vojicic Tifa intervju.jpg|mini|desno|250p|Zijad Žuna u razgovoru s Tifom o povijesnom rekordu prodaje albuma (380.000 primjeraka).]] <ref>''Izvor: Arhiv Zijada Žune, intervju s Mladenom Vojičićem Tifom, objavljeno u monografiji "Džuboks vremena".''</ref> == Ekskluzivni intervju (travanj 2026.): Alen Islamović o pola stoljeća rocka == U opsežnom razgovoru vođenom u travnju 2026. godine, povodom jubileja 50 godina grupe '''Bijelo dugme''', Alen Islamović je novinaru i publicisti Zijadu Žuni otkrio dosad manje poznate detalje o ključnim trenucima svoje karijere. === Najekskluzivnije izjave iz razgovora: === * '''O "Londonskom neuspjehu" i povratku:''' Alen je bio iznimno iskren o neuspjehu u Londonu s Divljim jagodama: ''"Treba biti iskren i reći da je moj engleski zvučao ruski... taj školski jezik nije odgovarao agresivnim rifovima grupe. Shvatio sam da to nema smisla i odlučio se vratiti među svoje iskrene fanove."'' * '''Transfer karijere:''' Svoj prijelaz u Dugme usporedio je s najvećim sportskim transferima: ''"Poredim to kao kad dobar nogometaš prijeđe iz Želje u Real ili Barcelonu. To je bio jedini estradni transfer o kojem se pisalo mjesecima."'' * '''O rekordnoj prodaji:''' Naglasio je da je album "Pljuni i zapjevaj" planuo u '''milijun primjeraka''' u samo šest mjeseci, što je rezultat koji se danas čini nezamislivim. * '''O preživljavanju na sceni:''' ''"Shvatio sam da u ovom poslu ako ti prvi nešto ne uradiš, pojest će te za doručak, iskoristiti i baciti u kafanu da zabavljam pijanice, a ja to nisam htio."'' * '''O odnosu s kolegama danas:''' Islamović ističe da danas suradnja s Bregovićem i Tifom počiva na zrelosti: ''"Zreli smo ljudi, ne trebaju nam napetosti i nervoza. Da ih ima, ja bih prvi napustio ovu priču."'' Ovaj razgovor svjedoči o umjetniku koji u 2026. godini s istim žarom, ali s mnogo više mudrosti i discipline, čuva naslijeđe najmoćnijeg rock benda Balkana. === Pogled u budućnost: Između simfonije i plantaža lješnjaka (2026.) === U završnom dijelu razgovora sa Žunom, Alen Islamović iznosi realističan i miran pogled na završetak jedne velike ere. Svjestan da proslava 50 godina grupe '''Bijelo dugme''' polako prolazi, on ističe kako "ništa nije vječno" i da godine prirodno nameću kraj velikim turnejama. * '''Samostalni put i simfonijski orkestri:''' Alen je već formirao vlastiti bend s kojim nastupa po gradovima regije, a poseban umjetnički izazov pronalazi u projektima sa '''simfonijskim orkestrima''' (poput koncerta u Kragujevcu), čime svoje hitove donosi u novom, klasičnom ruhu. * '''Mir na Uni:''' Daleko od svjetala pozornice, Islamović danas uživa u radu na svojim '''plantažama lješnjaka''' u rodnom Bihaću. Ističe da mu slapovi Une i njezina ljepota pružaju duševni mir koji mu je potreban nakon desetljeća provedenih na putu. Ova svjedočanstva prikazuju Islamovića kao čovjeka koji je uspio pomiriti status rock idola s dostojanstvenim i ispunjenim privatnim životom. == Goran Bregović: Planetarni kult magične bajke == Novinar i publicist '''Zijad Žuna''' prati rad grupe '''Bijelo dugme''' od samih početaka, a njegov odnos s '''Goranom Bregovićem''' traje punih pet desetljeća. Od prvih susreta u Jajcu, preko dopisništva "Oslobođenja" i Radio Jajca, pa sve do svjetskih pozornica u Hamburgu, Žuna je dokumentirao transformaciju regionalne zvijezde u planetarni kult. === Ključni trenuci i svjedočanstva: === * '''Muzički "bosanski lonac":''' U ranim razgovorima, Žuna je Bregovićevu glazbu opisao kao "bosanski lonac" — jedinstvenu mješavinu bluesa, folka i rocka koja je podigla tadašnju državu na noge. Bregović je potvrdio tu viziju, ističući želju da stvori nešto s "dušom Sarajeva i Balkana". * '''Proročanstvo iz Jajca:''' Tijekom jednog susreta prije rata, Žuna je prorekao Bregoviću svjetsku slavu, na što je Brega zagonetno odgovorio: ''"Ja postanem svjetska zvijezda, a ti doživiš susrete s najvećima na planeti? Sve je moguće!"'' To se kasnije i ostvarilo kroz Žuninu hit knjigu '''"Zvijezde na kapiji"'''. * '''Hamburški trijumf u Stadtparku:''' Bregović je jedini glazbenik s Balkana koji je više puta nastupao u kultnom '''Stadtparku u Hamburgu''', mjestu rezerviranom za najveća planetarna imena. Žuna bilježi anegdotu o čaši viskija na pozornici, kojom je Brega nazdravljao publici, kršeći stroga pravila dvorane uz šarm koji posjeduju samo najveći. * '''Iskrenost o kreativnom procesu:''' Bregović je otvoreno govorio o snimanju albuma u Londonu 1975. kod Georgea Martina (producenta Beatlesa), priznajući bespoštedan rad "dan i noć" kako bi se postigao vrhunski rezultat. * '''Bosanac u srcu:''' Unatoč svjetskoj slavi, Bregović je u razgovoru sa Žunom istaknuo da su Bosanci dobri ljudi koji vole život, humor i obitelj, prepoznavši i sebe u stihovima legendarne pjesme ''"Tako ti je mala moja kad ljubi Bosanac"''. === Susret u Stadtparku: "Vrh vrhova" bez cipela i hlača === Posebno upečatljiv trenutak u njihovom polustoljetnom poznanstvu dogodio se u Hamburgu, u ''backstageu'' kultnog '''Stadtparka'''. Zijad Žuna bilježi anegdotu koja najbolje oslikava Bregovićevu karizmu i nekonvencionalnost: * '''Ljudskost ispred protokola:''' Prilikom ulaska u garderobu, Žuna je zatekao Bregovića potpuno opuštenog, bez cipela i hlača. Na Žuninu opasku da se odjene, Brega je uz osmijeh odgovorio: ''"Vi ste mi važniji i od hlača i cipela!"'', pokazujući time da su mu stari prijatelji i iskreni razgovori bitniji od bilo kakvog scenskog sjaja. * '''Na vrhu svijeta:''' Prisjećajući se početaka od prije 50 godina, Bregović je tijekom tog susreta u Hamburgu zagrlio Žunu i kratko zaključio: ''"Na vrhu smo – nema dalje!"''. Ovaj susret u srcu Njemačke bio je kruna njihove zajedničke priče – od malog dopisništva u Jajcu do vrha svjetske glazbene scene, potvrđujući da je Bregović, unatoč globalnom uspjehu, ostao "naš i svjetski" u najiskrenijem smislu te riječi. [[Datoteka:Zijad Zuna i Goran Bregovic susret.jpg|mini|desno|250p|Zijad Žuna i Goran Bregović: Susret dvojice prijatelja i kroničara jedne epohe koja je prerasla u planetarnu bajku.]] <ref>''Izvor: Arhiv Zijada Žune, tekst "Planetarni kult magične bajke", objavljeno u monografiji "Zvijezde na kapiji".''</ref> == Ekskluziva iz bekstejdža: "Kasniš mr. Lee" == Jedna od najupečatljivijih anegdota iz hamburškog razdoblja Zijada Žune odnosi se na susret s legendarnim '''Albertom Leejem'''. Žuna u svojoj knjizi opisuje neobičan trenutak čekanja na intervju o albumu koji je Lee snimio s Jimmyjem Pageom. * '''Bernisa i mr. Lee''': Dok je dogovoreni sastanak kasnio, Žunina supruga Bernisa, ljubiteljica glazbe, odlučila je potražiti glazbenika u bekstejdžu. Žuna bilježi da je Lee dočekao Bernisu pjesmom i privatnim nastupom na gitari unutar salona, što je trajalo punih dvadeset minuta prije službenog početka razgovora. * '''Skromnost najvećih''': Priča naglašava Leejevu iznimnu ljudskost. Iako svjetska zvijezda, Lee se odmah ispričao zbog kašnjenja, a Bernisa mu je uz osmijeh dobacila: ''"Drugi put nemoj da kasniš, mr. Lee!"''. * '''Zajednička večera''': Lee je bio toliko oduševljen Bernisinim poznavanjem glazbe da je par nakon koncerta pozvao na zajedničku večeru, čime je profesionalni odnos prerastao u trajno prijateljstvo. [[Datoteka:Bernisa_i_Albert_Lee.jpg|mini|desno|„Kasniš, mr. Lee“: Bernisa Zuna i legendarni Albert Lee u Hamburgu. Najljepši osmijeh i svjetska gitarska legenda iz arhive „Džuboks vremena“.]] == Aki Rahimovski i grupa TOR: Jajačka pretpremijera legende (1975.) == U bogatoj novinarskoj arhivi '''Zijada Žune''' posebno mjesto zauzima svjedočanstvo o boravku '''Akija Rahimovskog''' u Jajcu 1975. godine. Prije nego što je postao neosporna ikona grupe ''Parni valjak'', Aki je s grupom '''TOR''' mjesecima nastupao u hotelu Jajce, na obalama Plivskog jezera. Žuna, koji je tada započinjao svoju karijeru u "Oslobođenju", bio je izravni svjedok rađanja jedne od najvećih glazbenih zvijezda Balkana. === Ključni trenuci iz "jajačkog razdoblja": === * '''Sila prirode za klavijaturama:''' Žuna opisuje mladog Akija kao harizmatičnog glazbenika s nevjerojatnom energijom koji je u noćnom baru hotela svirao svjetske hitove. Aki mu je tada, uz prepoznatljiv osmijeh, govorio: ''"Zike, sjedi ovdje, slušaj i gledaj. Hoćeš da vidiš kako se to radi?"'' * '''Proročanstvo o Pulskoj areni:''' Tijekom jednog razgovora uz Plivsko jezero, Žuna je Akiju prorekao nastup u Pulskoj areni. Aki je tada, uz nevjericu, odgovorio: ''"Ma daj, Zike, to je nemoguća misija. Kao da si mi rekao da putujem na Mjesec."'' Godinama kasnije, Arena je postala njegov "tron" koji je osvajao s eruptivnim oduševljenjem publike. * '''Sudbinski poziv iz Zagreba:''' Upravo u Jajcu, u dopisništvu gdje je Žuna radio, Aki je primio poziv koji mu je promijenio život: ''"Zike, zvali su me iz Zagreba. Može biti nešto veliko."'' Godinama kasnije, Aki se javio Žuni s riječima: ''"Zike, bio si u pravu."'' === Naslijeđe: "Niko ne može zamijeniti Akija" === Žuna kroz svoja sjećanja naglašava da Aki nije bio samo pjevač, već instrument sam po sebi. Njegova neuhvatljiva karizma i glas koji je dolazio iz srca ostali su neponovljivi. Kako je istaknuo osnivač benda Husein Hasanefendić - Hus: ''"Niko ne može zamijeniti Akija!"''. Za Zijada Žunu, Aki Rahimovski ostaje simbol jedne generacije, čiji je glas bio lijek, a energija vječna magija koja je započela upravo pod zidinama kraljevskog grada Jajca. <ref>''Izvor: Arhiv Zijada Žune, tekst "Aki u Jajcu - Noć kada je sve počelo", objavljeno u monografiji "Džuboks vremena".''</ref> === Večer kad je Aki postao dio obitelji Žuna (Jajce, 1975.) === Jedan od najemotivnijih zapisa iz knjige ''"Džuboks vremena"'' odnosi se na privatni susret u domu obitelji Žuna u Jajcu. Umoran od hotelske hrane, mladi '''Aki Rahimovski''' postao je gost u kući Zijadovih roditelja, gdje se kroz pjesmu i domaće specijalitete stvorila neraskidiva ljudska veza. * '''Makedonska pjesma i očeva rakija:''' Na nagovor Zijadova oca, koji je često poslovao na jugu, Aki je te večeri zapjevao makedonske pjesme. Njegov glas ispunio je dom emocijom koja je, prema Žuninim riječima, natjerala suze na oči i ispunila srce njegove majke ponosom. * '''Sudbinska simbolika:''' Ta večer ostala je urezana u sjećanje i zbog bolne koincidencije. Zijadov otac je te noći otišao na službeni put s kojeg se pet godina kasnije (1980.) nije vratio, poginuvši upravo na putu prema Makedoniji. Do kraja života otac je pratio Akijev uspon, ponosno pitajući: ''"A šta je s njim, sine?"''. * '''Povezanost kroz desetljeća:''' Prijateljstvo započeto uz sarmu i baklave u Jajcu nastavilo se kroz telefonske razgovore tijekom cijele Akijeve karijere. Žuna bilježi da su često razgovarali o glazbi, ali i o tom specifičnom trenutku u kuhinji koji je obojicu trajno obilježio. * '''Nasljeđe kroz Kikija:''' Žuna s posebnim poštovanjem spominje i Akijeva sina, '''Kikija Rahimovskog''', prepoznajući u njemu očevu karizmu i vokalni kalibar svjetske razine, čime se krug obitelji i glazbe zatvara u vječnost. [[Datoteka:Aki Rahimovski Parni Valjak portret.jpg|mini|desno|250p|Aki Rahimovski: Umjetnik koji je u Jajcu ostavio dio duše, a iz njega ponio sudbinski put prema zvijezdama.]] <ref>''Izvor: Zijad Žuna, "Džuboks vremena", poglavlje: Večer kad je Aki postao dio naše kuće.''</ref> === Ratni gubitak arhive i novi početak === Za Zijada Žunu prekretnica u životu i karijeri nastupa u srijedu, '''27. svibnja 1992. godine u 15 sati''', kada je započeo opći napad na Jajce. Tijekom ratnih zbivanja koja su uslijedila, pretrpio je nenadoknadiv profesionalni gubitak – u spaljivanju dopisništva "Oslobođenja" i obiteljskog doma nepovratno je nestala njegova višedesetljetna arhiva s tisućama fotografija, dokumenata i nagrada. Unatoč gubitku, Žuna je uspio spasiti najuži krug najdragocjenijih materijala: * '''Sačuvana jezgra''': U ručnoj torbi iz grada je iznio svoje diktafone s originalnim kazetama intervjua, novinarske legitimacije i manji dio fotografija. Ovi zapisi postali su temelj za njegov kasniji rad u emigraciji i rekonstrukciju glazbene povijesti Balkana. * '''Autobiografski zapis''': Svoju osobnu tragediju i sudbinu rodnoga grada dokumentirao je u autobiografskoj knjizi pod naslovom '''"Umiranje grobova"'''. * '''Obitelj kao najveća pobjeda''': Ističe da je, unatoč gubitku cjelokupne imovine i arhiva, njegov najveći uspjeh bio spašavanje života supruge, kćeri i sina, s kojima 1992. godine odlazi u Hamburg. Ovaj traumatičan događaj daje poseban značaj njegovim kasnijim monografijama poput "Džuboksa vremena", jer su mnoga svjedočanstva u njima spašena upravo na tim diktafonskim trakama koje su preživjele pad grada == Književni rad i kritike == Zijad Žuna u svom radu istražuje vezu između lokalne tradicije i svjetske popularne kulture. Njegova djela, poput zbirke ''Zvijezde na kapiji'', naišla su na značajan odjek kod kritike. Muzički stručnjak i profesor iz Jajca, '''Zoran Ljubičić''', u svojoj recenziji pod naslovom ''Glazbeni stelarij Zijada Žune'', opisuje Žunin pristup kao spoj "iskusnoga novinarskog vuka i bosanskočaršijskog šmekera". Ljubičić ističe kako Žuna uspijeva premostiti distancu između jajačkih kapija i svjetskih glazbenih ikona poput [[B.B. King|B.B. Kinga]] i [[Robert Plant|Roberta Planta]], pretvarajući snove provincijske mladosti u "ostvaren san" na samoj kapiji grada.<ref>{{Citiranje weba |url=https://jajce-online.com |title=Zoran Ljubičić: Čuvar zvijezda u vremenu |work=Jajce Online |accessdate=2024-05-22}}</ref> U svojoj drugoj recenziji pod naslovom ''Čuvar zvijezda u vremenu'', posvećenoj knjizi ''Džuboks vremena'', Ljubičić naglašava Žuninu ulogu kao istaknutog kroničara glazbenih zbivanja na Balkanu i u svijetu kroz više od pet desetljeća. Autor ističe da je Žuna, unatoč teškim zdravstvenim iskušenjima i operacijama srca, ustrajao u svojoj misiji, koristeći pisanje kao svojevrsnu terapiju. Ljubičić Žuninu trilogiju (''Zvijezde na kapiji'', ''Džuboks vremena'' i ''Folkeri vječnosti'') opisuje kao "živi spomenik glazbenoj umjetnosti" i "modernistički bosanski ćilim" sazdan od autentičnih emocija i povijesnih susreta s najvećim regionalnim zvijezdama.<ref>{{Citiranje weba |url=https://jajce-online.com |title=Zoran Ljubičić: Čuvar zvijezda u vremenu |work=Jajce Online |accessdate=2024-05-22}}</ref * Žuna, Zijad. ''Umiranje grobova - rodjenje i smrt neke Jugoslavije''. Grafika Soča, Nova Gorica, 1993. * Žuna, Zijad. ''Zvijezde na kapiji''. Štamparija Fojnica, Fojnica, 2020. ISBN 978-9958-17-169-7. == Reference == <references /> <references /> mpe30wlk23y9bnz8xxiugurg8y86sjv 7427852 7427850 2026-04-10T21:05:03Z Zijad Zuna Hamburg 356052 Dodana povijesna fotografija s Halidom Bešlićem (1977.). 7427852 wikitext text/x-wiki Zijad Zuna,novinar i publicist = Zijad Zuna | opis_slike = Zijad Zuna, novinar i publicist | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1951|6|25}} | mjesto_rođenja = [[Jajce]], [[SFR Jugoslavija]] | zanimanje = novinar, urednik, autor | period = 1975. – danas | medijska_kuća = [[Oslobođenje (novine)|Oslobođenje]]<nowiki>, Radio Jajce | poznat_po = Zvijezde na kapiji, Džuboks vremena }} </nowiki>'''Zijad Zuna''' (Jajce, 25. lipnja 1951.) bosanskohercegovački je i njemački novinar, urednik i publicist s karijerom dugom pet desetljeća. Poznat je kao kroničar glazbene scene i autor značajnih monografija o svjetskim i regionalnim glazbenim zvijezdama. == Biografija == === Počeci i rad u Jugoslaviji === Profesionalnu novinarsku karijeru započeo je u siječnju 1975. godine u dnevnom listu ''[[Oslobođenje (novine)|Oslobođenje]]'' (Dopisništvo Jajce).<ref>Digitalni arhiv infobiro.ba, Pretraga: Zijad Zuna, Oslobođenje Sarajevo.</ref> U razdoblju od 1984. do 1987. godine obnašao je dužnost direktora te glavnog i odgovornog urednika Radio Jajca. Od 1987. do kraja 1991. godine ponovno radi u redakciji ''Oslobođenja''. === Karijera u Njemačkoj === Nakon 1992. godine odlazi u Novu Goricu (Slovenija), gdje 1993. objavljuje knjigu o raspadu Jugoslavije pod naslovom ''Umiranje grobova''. Godine 1995. seli se u [[Hamburg]], gdje kao samostalni novinar intervjuira preko 100 svjetskih glazbenika, uključujući imena kao što su [[B.B. King]], [[Gary Moore]] i Albert Lee."Tokom dugogodišnjeg rada u Hamburgu, ostvario je blisku saradnju sa legendarnim gitaristom Albertom Leejem, sa kojim je uradio brojne intervjue i ekskluzivne serije fotografija, od kojih su mnoge objavljene u listu 'Express' Sarajevo i monografiji 'Zvijezde na kapiji'." Njegov rad u Hamburgu rezultirao je arhivom od 100.000 fotografija. === Današnji rad === Danas redovito piše za portal ''Jajce Online'' i završava opsežne monografije o balkanskoj glazbenoj sceni.== Djela ==* Žuna, Zijad. ''Džuboks vremena''. Book Media, Sarajevo (u pripremi, štamparija Fojnica). Monografija o 70 najznačajnijih imena balkanske i svjetske muzičke scene."Trenutno završava rad na kapitalnoj monografiji 'Džuboks vremena' u izdanju Book Media Sarajevo, koja kroz arhivske tekstove i fotografije obrađuje 70 najkultnijih imena rock, hard-rock i blues scene.""Njegov najznačajniji noviji projekt je monografija 'Džuboks vremena' (izdavač Book Media, Sarajevo), plod trogodišnjeg istraživačkog rada. Knjiga na 400 stranica donosi arhivu od 400 autorskih fotografija i tekstova o 70 najkultnijih imena rock i pop scene bivše Jugoslavije, uključujući Indexe, Bijelo Dugme, YU Grupu i Atomsko Sklonište."„Njegov životni projekt je kapitalna monografija 'Džuboks vremena', na kojoj je radio od početka svoje profesionalne novinarske karijere 1975. godine pa sve do danas. Iako je tokom 50 godina rada dokumentovao 97 kultnih imena, za ovu monografiju je odabrao 70 najznačajnijih imena rock, blues, hard-rock i folk scene sa prostora bivše Jugoslavije. Knjiga donosi ekskluzivne intervjue i priče o 50 godina grupe 'Bijelo Dugme' i Goranu Bregoviću, kao i o 55 godina 'YU-grupe' i njihovom svjetskom pečatu sa Jamajke. Projekat je dobio isključivo pozitivne reakcije od samih aktera i smatra se jednim od najvažnijih dokumentarnih zapisa muzičke istorije Balkana.“ == Najteži novinarski zadatak: „Dvije tragedije u jednom danu“ == U bogatoj pedesetogodišnjoj karijeri Zijada Žune, poseban značaj ima tekst objavljen povodom 60. godišnjice lista '''"Oslobođenje"''' Sarajevo pod naslovom '''"Dvije tragedije u jednom danu"'''. Taj tekst opisuje događaj iz prosinca 1980. godine koji predstavlja vrhunac njegove profesionalne etike i ustrajnosti. Kao mladi reporter, Žuna je izvještavao o teškoj željezničkoj nesreći kod Bihaća. Dok je prikupljao podatke o stradalima, saznao je da je istoga dana njegov otac poginuo u prometnoj nesreći na putu prema Beogradu. Unatoč dubokoj osobnoj boli, Žuna je završio svoju reportažu. Simbolika ovog događaja ostala je zabilježena u povijesti bh. novinarstva jer su se sutradan u istom broju "Oslobođenja" našli njegov profesionalni izvještaj o nesreći i osmrtnica njegovom ocu. Ovaj događaj Žuna opisuje kao trenutak u kojem se novinarska dužnost stopila s osobnom tragedijom, što je postalo temelj njegovog kasnijeg integriteta u svijetu medija. == Radio Jajce: Zlatno doba i medijski rekordi (1984. – 1987.) == U razdoblju od 1984. do 1987. godine, Zijad Žuna obnašao je dužnost direktora te glavnog i odgovornog urednika '''Radio Jajca'''. Njegov mandat obilježen je značajnim programskim, financijskim i kadrovskim jačanjem postaje, koja je u to vrijeme postala relevantan čimbenik na jugoslavenskoj medijskoj sceni. Radio Jajce bio je nezaobilazna postaja za najveće glazbene zvijezde Balkana. Žuna bilježi nekoliko povijesnih kurioziteta: * '''Rekord Halida Bešlića:''' Prilikom gostovanja Halida Bešlića i skladatelja Nazifa Gljive, predstavljen je hit "Neću, neću dijamante". Za nedjeljnu emisiju "Želje slušalaca" pristiglo je rekordnih '''3.000 zahtjeva''', što je Bešlić proglasio svojim tadašnjim jugoslavenskim rekordom na jednoj radijskoj postaji. Zbog ogromnog broja, želje su se emitirale punih mjesec dana. * '''Gostovanja zvijezda:''' Usporedbe radi, Lepa Brena je za hit "Sitnije, Cile, sitnije" imala 2.000 želja, što dodatno oslikava popularnost radija. Gosti postaje bili su i '''Goran Bregović''' te brojne druge zvijezde predratnog razdoblja. Ovo razdoblje Žuna definira kao ključno za jačanje informativne i zabavne strukture medija u svom rodnom gradu prije ratnih razaranja. === „Suze kao bosanski potok“ i fenomen Halida Bešlića === Posebno poglavlje u Žuninoj karijeri predstavlja dugogodišnje prijateljstvo i profesionalna saradnja s '''Halidom Bešlićem'''. Fotografija iz Hamburga (1977.) bilježi jedan od najemotivnijih trenutaka u istoriji balkanske estrade, kada je Bešlić tokom intervjua, savladan emocijama, zaplakao pred Žuninim mikrofonom. Žuna ovaj trenutak opisuje u priči „Suze kao bosanski potok“, ističući da u istoriji regije nikada nije zabilježena takva vrsta kolektivne žalosti i empatije kakvu je publika osjećala prema Bešliću. Taj susret u Hamburgu nije bio samo novinarski zadatak, već dokument o autentičnoj ljudskoj boli i duši pjevača koji je postao simbol čitave jedne epohe. Žuna bilježi da je upravo ta Halidova neposrednost i iskrenost bila ključna za njegov status „narodne ikone“, čija je svaka suza odjekivala u srcima miliona slušalaca širom bivše Jugoslavije [[Datoteka:Zijad_Zuna_i_Halid_Beslic_1977.jpg|mini|lijevo|Zijad Zuna i Halid Bešlić u Hamburgu (1977.). Susret zabilježen pod naslovom „Suze kao bosanski potok“ za monografiju „Džuboks vremena“.]] == Bijelo dugme: Ekskluzivna arhiva (1979.) == U suradnji s fotografom Zlatkom Moškonom, Zijad Žuna u knjizi "Džuboks vremena" predstavlja do sada neobjavljene snimke grupe '''Bijelo dugme''' iz 1979. godine. === Željko Bebek: „Brutalno sam istjeran iz Bijelog dugmeta“ === Kroz seriju ekskluzivnih razgovora za projekt "Džuboks vremena", prvi pjevač grupe Bijelo dugme, '''Željko Bebek''', povjerio je Zijadu Žuni istinu o svom odlasku iz benda koja baca novo svjetlo na povijest jugoslavenskog rocka. Bebek u knjizi iznosi argumentiranu tvrdnju: ''„Brutalno sam istjeran iz Bijelog dugmeta“''. Žuna dokumentira kako je ovaj razlaz, koji se dogodio na vrhuncu popularnosti benda, ostavio trajan trag na glazbenoj sceni, demantirajući službene verzije o sporazumnom odlasku. Fotografija iz Koprivnice, nastala u sportskom centru 1979. godine, bilježi Bebeka upravo u tom ključnom razdoblju prije velikih promjena u postavi == Goran Bregović: Od Koprivnice do svjetskih pozornica == U monografiji "Džuboks vremena", Zijad Žuna donosi ekskluzivan uvid u karijeru '''Gorana Bregovića''', dokumentirajući njegov put od vođe Bijelog dugmeta do svjetski priznatog skladatelja. === Arhiva iz Koprivnice (1979.) === Poseban značaj imaju fotografije Zlatka Moškona nastale 1979. godine u sportskom centru u Koprivnici, koje bilježe Bregovića u trenucima kreativne pripreme i tehničke kontrole zvuka. == Galerija fotografija (Zlatko Moškon, 1979.) == [[Datoteka:Goran Bregovic Koprivnica 1979.jpg|mini|lijevo|250px|Goran Bregović tijekom tonske probe u Koprivnici (1979.). Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] [[Datoteka:Zeljko Bebek Koprivnica 1979 Zuna Moskon.jpg. (2).jpg|mini|desno|250px|Željko Bebek u Koprivnici (1979.). Arhiv: Zijad Žuna, foto: Zlatko Moškon.]] [[Datoteka:Goran Bregovic za bubnjevima 1979.jpg|mini|desno|250px|Goran Bregović za bubnjevima tijekom probe u Koprivnici (1979.). Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] '''Zlatko Moskon''' ([[Koprivnica]], 5. listopada 1960.), hrvatski je umjetnički fotograf i kroničar glazbene scene, u javnosti poznat pod nazivom "fotograf duše". Tijekom pedesetogodišnje karijere profilirao se kao jedan od najznačajnijih fotografa rock scene bivše Jugoslavije. == Karijera i rock fotografija == Njegov rad doseže vrhunac 1979. godine u Koprivnici, kada snima kultnu seriju fotografija grupe [[Bijelo dugme]] i [[Vlatko Stefanovski|Vlatka Stefanovskog]]. Iz tog razdoblja potječu neke od najprepoznatljivijih fotografija u povijesti regionalnog rocka, uključujući portret [[Goran Bregović|Gorana Bregovića]] s cigaretom u ustima te [[Željko Bebek|Željka Bebeka]] u crnom odijelu na pozornici. Mnogi glazbeni i fotografski eksperti ove dvije fotografije ocjenjuju kao radove svjetske razine, nazivajući ih najkultnijim vizualima u pedesetogodišnjoj povijesti grupe Bijelo dugme. One su postale neizostavan dio dokumentarne građe o "zlatnom dobu" jugoslavenskog rocka. == Izložbe: „Vizuale“ i „Portreti“ == U poslijeratnom razdoblju, Moskonov rad je u najvećoj mjeri fokusiran na specifične umjetničke forme — '''„vizuale“''' i '''„portrete“'''. Njegov stil u ovoj fazi karakterizira duboka emocionalnost i tehnička preciznost, zbog čega je stekao nadimak „fotograf duše“. Izlagao je u brojnim gradovima, a posebno se ističe impresivna izložba u [[Graz]]u 2002. godine. U suradnji s novinarom i publicistom [[Zijad Žuna|Zijadom Žunom]], u tijeku su pripreme za veliku izložbu u '''[[Hamburg]]u''' ([[Njemačka]]), kojom će se Moskonov opus predstaviti europskoj publici. == Suradnja sa Željkom Bebekom == Povodom 50. obljetnice rada, Moskon je u svom studiju ugostio Željka Bebeka. Tom prigodom, uz posredovanje Zijada Žune, Moskon je Bebeku poklonio u svom studiju uokvirenu kultnu fotografiju u crnom odijelu s nastupa u Koprivnici 1979. godine. Susret je rezultirao i novom serijom obiteljskih portreta pjevača sa suprugom i sinom Zvonimirom. == Publicistika == Moskonov bogat opus čini vizualnu okosnicu bestseller knjige '''''Džuboks vremena''''' autora Zijada Žune. Ova knjiga na 400 stranica donosi priče o 70 najznačajnijih imena rocka, hard-rocka, bluesa i folka, popraćene s oko 400 ekskluzivnih fotografija, uključujući najpoznatije snimke Bijelog dugmeta i Vlatka Stefanovskog. == Galerija == <gallery>.[[Datoteka:Goran_Bregovic_Koprivnica_1979.jpg|mini|desno|280px|Goran Bregović (1979.), arhiv Zijad Žuna.]] Datoteka:<!-- Naziv slike Bebeka -->|Željko Bebek u crnom odijelu (1979.), autor Zlatko Moskon. Datoteka:<!-- Naziv slike Vlatka -->|Vlatko Stefanovski, garderoba (1979.), autor Zlatko Moskon. </gallery>[[Datoteka:Zeljko Bebek s kultnom fotografijom iz 1979 autora Zlatka Moskona.jpg|mini|lijevo|280px|Željko Bebek s kultnom fotografijom iz 1979. godine, autora Zlatka Moškona. Arhiv Zijada Žune.]] [[Datoteka:Zoran Redzic Bijelo dugme Koprivnica 1979 Foto Zlatko Moskon.jpg|mini|desno|250px|Zoran Redžić (Bijelo dugme) u Koprivnici 1979. godine. Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] == Vidi još == * [[Zijad Žuna]] * [[Bijelo dugme]] [[Datoteka:Vlado Pravdic Bijelo dugme Koprivnica 1979 Foto Zlatko Moskon.jpg|mini|desno|250px|Vlado Pravdić (Bijelo dugme) tijekom probe u Koprivnici (1979.). Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] [[Datoteka:Dragan Djidji Jankovic Bijelo dugme Koprivnica 1979 Foto Zlatko Moskon.jpg|mini|lijevo|250px|Dragan "Điđi" Jankelić (Bijelo dugme) tijekom probe u Koprivnici (1979.). Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] == Izvori == <references /> [[File:((DatotekaVlatko Stefanovski 1979.jpgminidesnoVlatko Stefanovski, kultni gitarist, 1979. godina.)).jpg|thumb|Vlatko Stefanovski (1979.), osnivač grupe Leb i sol. Unikatna fotografija Zlatka Moškona iz arhive Zijada Zune za nadolazeću monografiju "Džuboks vremena".]] [[Kategorija:Hrvatski fotografi]] [[Kategorija:Biografije, Koprivnica]] [[Kategorija:Rođeni 1960.]] == Sportnovinar u Hamburgu: Izvještavanje s Volksparkstadiona == Nakon dolaska u Hamburg, Zijad Žuna se afirmirao kao jedan od ključnih novinara koji su pratili njemačku Bundesligu, posebno fokusiran na '''Hamburger SV (HSV)'''. Noseći prepoznatljivi novinarski prsluk na terenima Volksparkstadiona, Žuna je izravno prenosio atmosferu i uspjehe naših sportaša njemačkoj i balkanskoj publici. * '''Iz prve linije:''' Fotografija prikazuje Žunu u punom radnom zanosu tijekom izvještavanja s jedne od bundesligaških utakmica. Njegov rad u ovom periodu bio je ključan za dokumentiranje uspona legendi poput Sergeja Barbareza i Hasana Salihamidžića. * '''Most između sporta i glazbe:''' Upravo je ovaj profesionalni pristup sportskom novinarstvu postavio temelje za njegov kasniji rad na velikim glazbenim monografijama, zadržavajući princip "snage argumenata" u svakom izvještaju. U svom sportskom opusu iz hamburškog razdoblja, Zijad Žuna je detaljno pratio karijeru '''Sergeja Barbareza'''. Žuna dokumentira Barbarezov uspon u dresu HSV-a, gdje je postao jedna od najvećih klupskih ikona svih vremena. Njihov profesionalni odnos, temeljen na međusobnom poštovanju, rezultirao je brojnim ekskluzivnim intervjuima koji su prenosili atmosferu iz same jezgre njemačke Bundeslige. * '''Od terena do klupe:''' Žuna u svojim tekstovima bilježi Barbarezov put od vrhunskog strijelca do današnje pozicije izbornika nacionalne reprezentacije Bosne i Hercegovine (2026.), naglašavajući njegov nepokolebljiv karakter. == "Folkeri vječnosti" – Poglavlje: Lepa Brena == Nakon dokumentiranja sportskih velikana, Žuna u svojoj novoj monografiji '''"Folkeri vječnosti"''' (izdanje kraj 2026.) donosi ekskluzivne materijale o najvećoj balkanskoj zvijezdi: * '''Lepa Brena:''' Kroz 50 godina rada, Žuna je zabilježio ključne faze Brenine karijere. U knjizi se nalaze njezini najiskreniji razgovori o slavi, biznisu i statusu vječnog simbola jedne epohe. Ovi intervjui, popraćeni rijetkim fotografijama iz Žunine arhive od 100 tisuća snimaka, čine Brenu središnjom figurom poglavlja o folk glazbi. === Hamburške godine i svjetski uspjeh === Žuna, koji i sam živi u Hamburgu, bilježi da je Bregović četiri godine radio u prestižnom hamburškom '''Thalia teatru'''. Kao jedini izvođač s prostora Balkana, Bregović je više puta nastupao u kultnom hamburškom '''Stadtparku''' sa svojim "Orkestrom za svadbe i sahrane", gdje se za njegove koncerte redovito tražila "karta više". Žuna ističe da ove fotografije iz 1979. godine zapravo dokumentiraju začetak te vizionarske energije koja će Bregovića kasnije odvesti na najveće svjetske pozornice == Ključni intervjui i svjedočanstva == U svojim tekstovima, Zijad Žuna često donosi duboke analize estradnih kretanja kroz izravne razgovore s akterima. U jednom od upečatljivih intervjua sa [[Zdravko Čolić|Zdravkom Čolićem]], pjevač se osvrnuo na fenomen svjetskog uspjeha [[Goran Bregović|Gorana Bregovića]] i specifičnost bosanskog mentaliteta: * '''O uspjehu''': Čolić ističe da je Bregović imao hrabrosti prezentirati balkanski melos na svjetskoj razini, dok je bosansku scenu često kočila "inertnost" i zadovoljstvo malim krugom prijatelja ("raja i priča"). * '''O Sarajevu''': Čolić u razgovoru sa Žunom potvrđuje svoju duboku duhovnu vezu s rodnim gradom: ''"Sarajevo je moj grad... tu priča počinje i završava se."'' * '''O utjecaju''': Pjevač priznaje da je suradnja s Bregovićem i [[Dino Merlin|Dinom Merlinom]] značajno utjecala na tok njegove karijere, posebno u okretanju prema autentičnom etno-izrazu koji je postao hit i u europskim zemljama. Ovi zapisi, objavljivani u revijama poput sarajevskog '''''Expressa''''', danas predstavljaju ključnu dokumentarnu građu u Žuninim publikacijama == Ekskluzivni intervju s Mladenom Vojičićem Tifom: Istina o slavi i skromnosti == U svom dugogodišnjem novinarskom radu, '''Zijad Žuna''' zabilježio je jedan od najotvorenijih intervjua s legendarnim pjevačem '''Mladenom Vojičićem Tifom'''. Ovaj razgovor ostaje zabilježen kao autentično svjedočanstvo o Tifi kao najiskrenijem simbolu sarajevske rock škole i "najpopularnijem Sarajliji". Iako je Tifa u razgovoru otvoreno priznao da privatno '''nikada nije bio fan Bijelog dugmeta''' niti je kupovao njihove ploče, istaknuo je duboko poštovanje prema radu u, kako kaže, "najboljem bendu svih vremena na Balkanu". Taj period obilježio je povijesni rekord – album s Tifinim vokalom prodan je u nevjerojatnih '''380.000 primjeraka''', što je ostao nedosegnut vrhunac u povijesti grupe. === Ključni naglasci iz razgovora: === * '''Skromnost i životna filozofija:''' Unatoč statusu megazvijezde, Tifa je pokazao nevjerojatnu ljudsku skromnost izjavom: ''"Kad prestanem s muzikom, čistit ću ulice i parkove, useljavati ljude i uveseljavati ih pričom da budu sretni. Bitno je biti pošten."'' * '''Ljubav prema Sarajevu i FK Željezničar:''' Posebno je istaknuo ponos zbog snimanja '''himne FK Željezničar''', koju smatra darom svim ljudima, naglašavajući da je to pjesma kojom se svatko treba ponositi bez obzira na nacionalni predznak. * '''Odlazak iz benda i potraga za istinom:''' Tifa je bez zadrške govorio o svom samovoljnom odlasku iz Bijelog dugmeta, demantirajući glasine o izbacivanju i stavljajući osobni integritet i slobodu ispred financijske koristi. * '''Glazba kao plemenita misija:''' Opisao je svoj status kao pošten rad bez pripadnosti strankama, ističući da se na bini "troši" kako bi usrećio fanove svih generacija, jer za njega glazba nema granica. [[Datoteka:Zijad Zuna i Mladen Vojicic Tifa intervju.jpg|mini|desno|250p|Zijad Žuna u razgovoru s Tifom o povijesnom rekordu prodaje albuma (380.000 primjeraka).]] <ref>''Izvor: Arhiv Zijada Žune, intervju s Mladenom Vojičićem Tifom, objavljeno u monografiji "Džuboks vremena".''</ref> == Ekskluzivni intervju (travanj 2026.): Alen Islamović o pola stoljeća rocka == U opsežnom razgovoru vođenom u travnju 2026. godine, povodom jubileja 50 godina grupe '''Bijelo dugme''', Alen Islamović je novinaru i publicisti Zijadu Žuni otkrio dosad manje poznate detalje o ključnim trenucima svoje karijere. === Najekskluzivnije izjave iz razgovora: === * '''O "Londonskom neuspjehu" i povratku:''' Alen je bio iznimno iskren o neuspjehu u Londonu s Divljim jagodama: ''"Treba biti iskren i reći da je moj engleski zvučao ruski... taj školski jezik nije odgovarao agresivnim rifovima grupe. Shvatio sam da to nema smisla i odlučio se vratiti među svoje iskrene fanove."'' * '''Transfer karijere:''' Svoj prijelaz u Dugme usporedio je s najvećim sportskim transferima: ''"Poredim to kao kad dobar nogometaš prijeđe iz Želje u Real ili Barcelonu. To je bio jedini estradni transfer o kojem se pisalo mjesecima."'' * '''O rekordnoj prodaji:''' Naglasio je da je album "Pljuni i zapjevaj" planuo u '''milijun primjeraka''' u samo šest mjeseci, što je rezultat koji se danas čini nezamislivim. * '''O preživljavanju na sceni:''' ''"Shvatio sam da u ovom poslu ako ti prvi nešto ne uradiš, pojest će te za doručak, iskoristiti i baciti u kafanu da zabavljam pijanice, a ja to nisam htio."'' * '''O odnosu s kolegama danas:''' Islamović ističe da danas suradnja s Bregovićem i Tifom počiva na zrelosti: ''"Zreli smo ljudi, ne trebaju nam napetosti i nervoza. Da ih ima, ja bih prvi napustio ovu priču."'' Ovaj razgovor svjedoči o umjetniku koji u 2026. godini s istim žarom, ali s mnogo više mudrosti i discipline, čuva naslijeđe najmoćnijeg rock benda Balkana. === Pogled u budućnost: Između simfonije i plantaža lješnjaka (2026.) === U završnom dijelu razgovora sa Žunom, Alen Islamović iznosi realističan i miran pogled na završetak jedne velike ere. Svjestan da proslava 50 godina grupe '''Bijelo dugme''' polako prolazi, on ističe kako "ništa nije vječno" i da godine prirodno nameću kraj velikim turnejama. * '''Samostalni put i simfonijski orkestri:''' Alen je već formirao vlastiti bend s kojim nastupa po gradovima regije, a poseban umjetnički izazov pronalazi u projektima sa '''simfonijskim orkestrima''' (poput koncerta u Kragujevcu), čime svoje hitove donosi u novom, klasičnom ruhu. * '''Mir na Uni:''' Daleko od svjetala pozornice, Islamović danas uživa u radu na svojim '''plantažama lješnjaka''' u rodnom Bihaću. Ističe da mu slapovi Une i njezina ljepota pružaju duševni mir koji mu je potreban nakon desetljeća provedenih na putu. Ova svjedočanstva prikazuju Islamovića kao čovjeka koji je uspio pomiriti status rock idola s dostojanstvenim i ispunjenim privatnim životom. == Goran Bregović: Planetarni kult magične bajke == Novinar i publicist '''Zijad Žuna''' prati rad grupe '''Bijelo dugme''' od samih početaka, a njegov odnos s '''Goranom Bregovićem''' traje punih pet desetljeća. Od prvih susreta u Jajcu, preko dopisništva "Oslobođenja" i Radio Jajca, pa sve do svjetskih pozornica u Hamburgu, Žuna je dokumentirao transformaciju regionalne zvijezde u planetarni kult. === Ključni trenuci i svjedočanstva: === * '''Muzički "bosanski lonac":''' U ranim razgovorima, Žuna je Bregovićevu glazbu opisao kao "bosanski lonac" — jedinstvenu mješavinu bluesa, folka i rocka koja je podigla tadašnju državu na noge. Bregović je potvrdio tu viziju, ističući želju da stvori nešto s "dušom Sarajeva i Balkana". * '''Proročanstvo iz Jajca:''' Tijekom jednog susreta prije rata, Žuna je prorekao Bregoviću svjetsku slavu, na što je Brega zagonetno odgovorio: ''"Ja postanem svjetska zvijezda, a ti doživiš susrete s najvećima na planeti? Sve je moguće!"'' To se kasnije i ostvarilo kroz Žuninu hit knjigu '''"Zvijezde na kapiji"'''. * '''Hamburški trijumf u Stadtparku:''' Bregović je jedini glazbenik s Balkana koji je više puta nastupao u kultnom '''Stadtparku u Hamburgu''', mjestu rezerviranom za najveća planetarna imena. Žuna bilježi anegdotu o čaši viskija na pozornici, kojom je Brega nazdravljao publici, kršeći stroga pravila dvorane uz šarm koji posjeduju samo najveći. * '''Iskrenost o kreativnom procesu:''' Bregović je otvoreno govorio o snimanju albuma u Londonu 1975. kod Georgea Martina (producenta Beatlesa), priznajući bespoštedan rad "dan i noć" kako bi se postigao vrhunski rezultat. * '''Bosanac u srcu:''' Unatoč svjetskoj slavi, Bregović je u razgovoru sa Žunom istaknuo da su Bosanci dobri ljudi koji vole život, humor i obitelj, prepoznavši i sebe u stihovima legendarne pjesme ''"Tako ti je mala moja kad ljubi Bosanac"''. === Susret u Stadtparku: "Vrh vrhova" bez cipela i hlača === Posebno upečatljiv trenutak u njihovom polustoljetnom poznanstvu dogodio se u Hamburgu, u ''backstageu'' kultnog '''Stadtparka'''. Zijad Žuna bilježi anegdotu koja najbolje oslikava Bregovićevu karizmu i nekonvencionalnost: * '''Ljudskost ispred protokola:''' Prilikom ulaska u garderobu, Žuna je zatekao Bregovića potpuno opuštenog, bez cipela i hlača. Na Žuninu opasku da se odjene, Brega je uz osmijeh odgovorio: ''"Vi ste mi važniji i od hlača i cipela!"'', pokazujući time da su mu stari prijatelji i iskreni razgovori bitniji od bilo kakvog scenskog sjaja. * '''Na vrhu svijeta:''' Prisjećajući se početaka od prije 50 godina, Bregović je tijekom tog susreta u Hamburgu zagrlio Žunu i kratko zaključio: ''"Na vrhu smo – nema dalje!"''. Ovaj susret u srcu Njemačke bio je kruna njihove zajedničke priče – od malog dopisništva u Jajcu do vrha svjetske glazbene scene, potvrđujući da je Bregović, unatoč globalnom uspjehu, ostao "naš i svjetski" u najiskrenijem smislu te riječi. [[Datoteka:Zijad Zuna i Goran Bregovic susret.jpg|mini|desno|250p|Zijad Žuna i Goran Bregović: Susret dvojice prijatelja i kroničara jedne epohe koja je prerasla u planetarnu bajku.]] <ref>''Izvor: Arhiv Zijada Žune, tekst "Planetarni kult magične bajke", objavljeno u monografiji "Zvijezde na kapiji".''</ref> == Ekskluziva iz bekstejdža: "Kasniš mr. Lee" == Jedna od najupečatljivijih anegdota iz hamburškog razdoblja Zijada Žune odnosi se na susret s legendarnim '''Albertom Leejem'''. Žuna u svojoj knjizi opisuje neobičan trenutak čekanja na intervju o albumu koji je Lee snimio s Jimmyjem Pageom. * '''Bernisa i mr. Lee''': Dok je dogovoreni sastanak kasnio, Žunina supruga Bernisa, ljubiteljica glazbe, odlučila je potražiti glazbenika u bekstejdžu. Žuna bilježi da je Lee dočekao Bernisu pjesmom i privatnim nastupom na gitari unutar salona, što je trajalo punih dvadeset minuta prije službenog početka razgovora. * '''Skromnost najvećih''': Priča naglašava Leejevu iznimnu ljudskost. Iako svjetska zvijezda, Lee se odmah ispričao zbog kašnjenja, a Bernisa mu je uz osmijeh dobacila: ''"Drugi put nemoj da kasniš, mr. Lee!"''. * '''Zajednička večera''': Lee je bio toliko oduševljen Bernisinim poznavanjem glazbe da je par nakon koncerta pozvao na zajedničku večeru, čime je profesionalni odnos prerastao u trajno prijateljstvo. [[Datoteka:Bernisa_i_Albert_Lee.jpg|mini|desno|„Kasniš, mr. Lee“: Bernisa Zuna i legendarni Albert Lee u Hamburgu. Najljepši osmijeh i svjetska gitarska legenda iz arhive „Džuboks vremena“.]] == Aki Rahimovski i grupa TOR: Jajačka pretpremijera legende (1975.) == U bogatoj novinarskoj arhivi '''Zijada Žune''' posebno mjesto zauzima svjedočanstvo o boravku '''Akija Rahimovskog''' u Jajcu 1975. godine. Prije nego što je postao neosporna ikona grupe ''Parni valjak'', Aki je s grupom '''TOR''' mjesecima nastupao u hotelu Jajce, na obalama Plivskog jezera. Žuna, koji je tada započinjao svoju karijeru u "Oslobođenju", bio je izravni svjedok rađanja jedne od najvećih glazbenih zvijezda Balkana. === Ključni trenuci iz "jajačkog razdoblja": === * '''Sila prirode za klavijaturama:''' Žuna opisuje mladog Akija kao harizmatičnog glazbenika s nevjerojatnom energijom koji je u noćnom baru hotela svirao svjetske hitove. Aki mu je tada, uz prepoznatljiv osmijeh, govorio: ''"Zike, sjedi ovdje, slušaj i gledaj. Hoćeš da vidiš kako se to radi?"'' * '''Proročanstvo o Pulskoj areni:''' Tijekom jednog razgovora uz Plivsko jezero, Žuna je Akiju prorekao nastup u Pulskoj areni. Aki je tada, uz nevjericu, odgovorio: ''"Ma daj, Zike, to je nemoguća misija. Kao da si mi rekao da putujem na Mjesec."'' Godinama kasnije, Arena je postala njegov "tron" koji je osvajao s eruptivnim oduševljenjem publike. * '''Sudbinski poziv iz Zagreba:''' Upravo u Jajcu, u dopisništvu gdje je Žuna radio, Aki je primio poziv koji mu je promijenio život: ''"Zike, zvali su me iz Zagreba. Može biti nešto veliko."'' Godinama kasnije, Aki se javio Žuni s riječima: ''"Zike, bio si u pravu."'' === Naslijeđe: "Niko ne može zamijeniti Akija" === Žuna kroz svoja sjećanja naglašava da Aki nije bio samo pjevač, već instrument sam po sebi. Njegova neuhvatljiva karizma i glas koji je dolazio iz srca ostali su neponovljivi. Kako je istaknuo osnivač benda Husein Hasanefendić - Hus: ''"Niko ne može zamijeniti Akija!"''. Za Zijada Žunu, Aki Rahimovski ostaje simbol jedne generacije, čiji je glas bio lijek, a energija vječna magija koja je započela upravo pod zidinama kraljevskog grada Jajca. <ref>''Izvor: Arhiv Zijada Žune, tekst "Aki u Jajcu - Noć kada je sve počelo", objavljeno u monografiji "Džuboks vremena".''</ref> === Večer kad je Aki postao dio obitelji Žuna (Jajce, 1975.) === Jedan od najemotivnijih zapisa iz knjige ''"Džuboks vremena"'' odnosi se na privatni susret u domu obitelji Žuna u Jajcu. Umoran od hotelske hrane, mladi '''Aki Rahimovski''' postao je gost u kući Zijadovih roditelja, gdje se kroz pjesmu i domaće specijalitete stvorila neraskidiva ljudska veza. * '''Makedonska pjesma i očeva rakija:''' Na nagovor Zijadova oca, koji je često poslovao na jugu, Aki je te večeri zapjevao makedonske pjesme. Njegov glas ispunio je dom emocijom koja je, prema Žuninim riječima, natjerala suze na oči i ispunila srce njegove majke ponosom. * '''Sudbinska simbolika:''' Ta večer ostala je urezana u sjećanje i zbog bolne koincidencije. Zijadov otac je te noći otišao na službeni put s kojeg se pet godina kasnije (1980.) nije vratio, poginuvši upravo na putu prema Makedoniji. Do kraja života otac je pratio Akijev uspon, ponosno pitajući: ''"A šta je s njim, sine?"''. * '''Povezanost kroz desetljeća:''' Prijateljstvo započeto uz sarmu i baklave u Jajcu nastavilo se kroz telefonske razgovore tijekom cijele Akijeve karijere. Žuna bilježi da su često razgovarali o glazbi, ali i o tom specifičnom trenutku u kuhinji koji je obojicu trajno obilježio. * '''Nasljeđe kroz Kikija:''' Žuna s posebnim poštovanjem spominje i Akijeva sina, '''Kikija Rahimovskog''', prepoznajući u njemu očevu karizmu i vokalni kalibar svjetske razine, čime se krug obitelji i glazbe zatvara u vječnost. [[Datoteka:Aki Rahimovski Parni Valjak portret.jpg|mini|desno|250p|Aki Rahimovski: Umjetnik koji je u Jajcu ostavio dio duše, a iz njega ponio sudbinski put prema zvijezdama.]] <ref>''Izvor: Zijad Žuna, "Džuboks vremena", poglavlje: Večer kad je Aki postao dio naše kuće.''</ref> === Ratni gubitak arhive i novi početak === Za Zijada Žunu prekretnica u životu i karijeri nastupa u srijedu, '''27. svibnja 1992. godine u 15 sati''', kada je započeo opći napad na Jajce. Tijekom ratnih zbivanja koja su uslijedila, pretrpio je nenadoknadiv profesionalni gubitak – u spaljivanju dopisništva "Oslobođenja" i obiteljskog doma nepovratno je nestala njegova višedesetljetna arhiva s tisućama fotografija, dokumenata i nagrada. Unatoč gubitku, Žuna je uspio spasiti najuži krug najdragocjenijih materijala: * '''Sačuvana jezgra''': U ručnoj torbi iz grada je iznio svoje diktafone s originalnim kazetama intervjua, novinarske legitimacije i manji dio fotografija. Ovi zapisi postali su temelj za njegov kasniji rad u emigraciji i rekonstrukciju glazbene povijesti Balkana. * '''Autobiografski zapis''': Svoju osobnu tragediju i sudbinu rodnoga grada dokumentirao je u autobiografskoj knjizi pod naslovom '''"Umiranje grobova"'''. * '''Obitelj kao najveća pobjeda''': Ističe da je, unatoč gubitku cjelokupne imovine i arhiva, njegov najveći uspjeh bio spašavanje života supruge, kćeri i sina, s kojima 1992. godine odlazi u Hamburg. Ovaj traumatičan događaj daje poseban značaj njegovim kasnijim monografijama poput "Džuboksa vremena", jer su mnoga svjedočanstva u njima spašena upravo na tim diktafonskim trakama koje su preživjele pad grada == Književni rad i kritike == Zijad Žuna u svom radu istražuje vezu između lokalne tradicije i svjetske popularne kulture. Njegova djela, poput zbirke ''Zvijezde na kapiji'', naišla su na značajan odjek kod kritike. Muzički stručnjak i profesor iz Jajca, '''Zoran Ljubičić''', u svojoj recenziji pod naslovom ''Glazbeni stelarij Zijada Žune'', opisuje Žunin pristup kao spoj "iskusnoga novinarskog vuka i bosanskočaršijskog šmekera". Ljubičić ističe kako Žuna uspijeva premostiti distancu između jajačkih kapija i svjetskih glazbenih ikona poput [[B.B. King|B.B. Kinga]] i [[Robert Plant|Roberta Planta]], pretvarajući snove provincijske mladosti u "ostvaren san" na samoj kapiji grada.<ref>{{Citiranje weba |url=https://jajce-online.com |title=Zoran Ljubičić: Čuvar zvijezda u vremenu |work=Jajce Online |accessdate=2024-05-22}}</ref> U svojoj drugoj recenziji pod naslovom ''Čuvar zvijezda u vremenu'', posvećenoj knjizi ''Džuboks vremena'', Ljubičić naglašava Žuninu ulogu kao istaknutog kroničara glazbenih zbivanja na Balkanu i u svijetu kroz više od pet desetljeća. Autor ističe da je Žuna, unatoč teškim zdravstvenim iskušenjima i operacijama srca, ustrajao u svojoj misiji, koristeći pisanje kao svojevrsnu terapiju. Ljubičić Žuninu trilogiju (''Zvijezde na kapiji'', ''Džuboks vremena'' i ''Folkeri vječnosti'') opisuje kao "živi spomenik glazbenoj umjetnosti" i "modernistički bosanski ćilim" sazdan od autentičnih emocija i povijesnih susreta s najvećim regionalnim zvijezdama.<ref>{{Citiranje weba |url=https://jajce-online.com |title=Zoran Ljubičić: Čuvar zvijezda u vremenu |work=Jajce Online |accessdate=2024-05-22}}</ref * Žuna, Zijad. ''Umiranje grobova - rodjenje i smrt neke Jugoslavije''. Grafika Soča, Nova Gorica, 1993. * Žuna, Zijad. ''Zvijezde na kapiji''. Štamparija Fojnica, Fojnica, 2020. ISBN 978-9958-17-169-7. == Reference == <references /> <references /> dfamvh4bkmadvdlv1hirpayxa61ggwy 7427854 7427852 2026-04-10T21:10:31Z Zijad Zuna Hamburg 356052 Popravak koda za fotografiju s Halidom Bešlićem. 7427854 wikitext text/x-wiki Zijad Zuna,novinar i publicist = Zijad Zuna | opis_slike = Zijad Zuna, novinar i publicist | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1951|6|25}} | mjesto_rođenja = [[Jajce]], [[SFR Jugoslavija]] | zanimanje = novinar, urednik, autor | period = 1975. – danas | medijska_kuća = [[Oslobođenje (novine)|Oslobođenje]]<nowiki>, Radio Jajce | poznat_po = Zvijezde na kapiji, Džuboks vremena }} </nowiki>'''Zijad Zuna''' (Jajce, 25. lipnja 1951.) bosanskohercegovački je i njemački novinar, urednik i publicist s karijerom dugom pet desetljeća. Poznat je kao kroničar glazbene scene i autor značajnih monografija o svjetskim i regionalnim glazbenim zvijezdama. == Biografija == === Počeci i rad u Jugoslaviji === Profesionalnu novinarsku karijeru započeo je u siječnju 1975. godine u dnevnom listu ''[[Oslobođenje (novine)|Oslobođenje]]'' (Dopisništvo Jajce).<ref>Digitalni arhiv infobiro.ba, Pretraga: Zijad Zuna, Oslobođenje Sarajevo.</ref> U razdoblju od 1984. do 1987. godine obnašao je dužnost direktora te glavnog i odgovornog urednika Radio Jajca. Od 1987. do kraja 1991. godine ponovno radi u redakciji ''Oslobođenja''. === Karijera u Njemačkoj === Nakon 1992. godine odlazi u Novu Goricu (Slovenija), gdje 1993. objavljuje knjigu o raspadu Jugoslavije pod naslovom ''Umiranje grobova''. Godine 1995. seli se u [[Hamburg]], gdje kao samostalni novinar intervjuira preko 100 svjetskih glazbenika, uključujući imena kao što su [[B.B. King]], [[Gary Moore]] i Albert Lee."Tokom dugogodišnjeg rada u Hamburgu, ostvario je blisku saradnju sa legendarnim gitaristom Albertom Leejem, sa kojim je uradio brojne intervjue i ekskluzivne serije fotografija, od kojih su mnoge objavljene u listu 'Express' Sarajevo i monografiji 'Zvijezde na kapiji'." Njegov rad u Hamburgu rezultirao je arhivom od 100.000 fotografija. === Današnji rad === Danas redovito piše za portal ''Jajce Online'' i završava opsežne monografije o balkanskoj glazbenoj sceni.== Djela ==* Žuna, Zijad. ''Džuboks vremena''. Book Media, Sarajevo (u pripremi, štamparija Fojnica). Monografija o 70 najznačajnijih imena balkanske i svjetske muzičke scene."Trenutno završava rad na kapitalnoj monografiji 'Džuboks vremena' u izdanju Book Media Sarajevo, koja kroz arhivske tekstove i fotografije obrađuje 70 najkultnijih imena rock, hard-rock i blues scene.""Njegov najznačajniji noviji projekt je monografija 'Džuboks vremena' (izdavač Book Media, Sarajevo), plod trogodišnjeg istraživačkog rada. Knjiga na 400 stranica donosi arhivu od 400 autorskih fotografija i tekstova o 70 najkultnijih imena rock i pop scene bivše Jugoslavije, uključujući Indexe, Bijelo Dugme, YU Grupu i Atomsko Sklonište."„Njegov životni projekt je kapitalna monografija 'Džuboks vremena', na kojoj je radio od početka svoje profesionalne novinarske karijere 1975. godine pa sve do danas. Iako je tokom 50 godina rada dokumentovao 97 kultnih imena, za ovu monografiju je odabrao 70 najznačajnijih imena rock, blues, hard-rock i folk scene sa prostora bivše Jugoslavije. Knjiga donosi ekskluzivne intervjue i priče o 50 godina grupe 'Bijelo Dugme' i Goranu Bregoviću, kao i o 55 godina 'YU-grupe' i njihovom svjetskom pečatu sa Jamajke. Projekat je dobio isključivo pozitivne reakcije od samih aktera i smatra se jednim od najvažnijih dokumentarnih zapisa muzičke istorije Balkana.“ == Najteži novinarski zadatak: „Dvije tragedije u jednom danu“ == U bogatoj pedesetogodišnjoj karijeri Zijada Žune, poseban značaj ima tekst objavljen povodom 60. godišnjice lista '''"Oslobođenje"''' Sarajevo pod naslovom '''"Dvije tragedije u jednom danu"'''. Taj tekst opisuje događaj iz prosinca 1980. godine koji predstavlja vrhunac njegove profesionalne etike i ustrajnosti. Kao mladi reporter, Žuna je izvještavao o teškoj željezničkoj nesreći kod Bihaća. Dok je prikupljao podatke o stradalima, saznao je da je istoga dana njegov otac poginuo u prometnoj nesreći na putu prema Beogradu. Unatoč dubokoj osobnoj boli, Žuna je završio svoju reportažu. Simbolika ovog događaja ostala je zabilježena u povijesti bh. novinarstva jer su se sutradan u istom broju "Oslobođenja" našli njegov profesionalni izvještaj o nesreći i osmrtnica njegovom ocu. Ovaj događaj Žuna opisuje kao trenutak u kojem se novinarska dužnost stopila s osobnom tragedijom, što je postalo temelj njegovog kasnijeg integriteta u svijetu medija. == Radio Jajce: Zlatno doba i medijski rekordi (1984. – 1987.) == U razdoblju od 1984. do 1987. godine, Zijad Žuna obnašao je dužnost direktora te glavnog i odgovornog urednika '''Radio Jajca'''. Njegov mandat obilježen je značajnim programskim, financijskim i kadrovskim jačanjem postaje, koja je u to vrijeme postala relevantan čimbenik na jugoslavenskoj medijskoj sceni. Radio Jajce bio je nezaobilazna postaja za najveće glazbene zvijezde Balkana. Žuna bilježi nekoliko povijesnih kurioziteta: * '''Rekord Halida Bešlića:''' Prilikom gostovanja Halida Bešlića i skladatelja Nazifa Gljive, predstavljen je hit "Neću, neću dijamante". Za nedjeljnu emisiju "Želje slušalaca" pristiglo je rekordnih '''3.000 zahtjeva''', što je Bešlić proglasio svojim tadašnjim jugoslavenskim rekordom na jednoj radijskoj postaji. Zbog ogromnog broja, želje su se emitirale punih mjesec dana. * '''Gostovanja zvijezda:''' Usporedbe radi, Lepa Brena je za hit "Sitnije, Cile, sitnije" imala 2.000 želja, što dodatno oslikava popularnost radija. Gosti postaje bili su i '''Goran Bregović''' te brojne druge zvijezde predratnog razdoblja. Ovo razdoblje Žuna definira kao ključno za jačanje informativne i zabavne strukture medija u svom rodnom gradu prije ratnih razaranja. === „Suze kao bosanski potok“ i fenomen Halida Bešlića === Posebno poglavlje u Žuninoj karijeri predstavlja dugogodišnje prijateljstvo i profesionalna saradnja s '''Halidom Bešlićem'''. Fotografija iz Hamburga (1977.) bilježi jedan od najemotivnijih trenutaka u istoriji balkanske estrade, kada je Bešlić tokom intervjua, savladan emocijama, zaplakao pred Žuninim mikrofonom. Žuna ovaj trenutak opisuje u priči „Suze kao bosanski potok“, ističući da u istoriji regije nikada nije zabilježena takva vrsta kolektivne žalosti i empatije kakvu je publika osjećala prema Bešliću. Taj susret u Hamburgu nije bio samo novinarski zadatak, već dokument o autentičnoj ljudskoj boli i duši pjevača koji je postao simbol čitave jedne epohe. Žuna bilježi da je upravo ta Halidova neposrednost i iskrenost bila ključna za njegov status „narodne ikone“, čija je svaka suza odjekivala u srcima miliona slušalaca širom bivše Jugoslavije [[Datoteka:Zijad_Zuna_i_Halid_Beslic_1977.jpg|mini|lijevo|Zijad Zuna i Halid Bešlić u Hamburgu (1977.). Susret zabilježen pod naslovom „Suze kao bosanski potok“ za monografiju „Džuboks vremena“.]] U suradnji s fotografom Zlatkom Moškonom, Zijad Žuna u knjizi "Džuboks vremena" predstavlja do sada neobjavljene snimke grupe '''Bijelo dugme''' iz 1979. godine. === Željko Bebek: „Brutalno sam istjeran iz Bijelog dugmeta“ === Kroz seriju ekskluzivnih razgovora za projekt "Džuboks vremena", prvi pjevač grupe Bijelo dugme, '''Željko Bebek''', povjerio je Zijadu Žuni istinu o svom odlasku iz benda koja baca novo svjetlo na povijest jugoslavenskog rocka. Bebek u knjizi iznosi argumentiranu tvrdnju: ''„Brutalno sam istjeran iz Bijelog dugmeta“''. Žuna dokumentira kako je ovaj razlaz, koji se dogodio na vrhuncu popularnosti benda, ostavio trajan trag na glazbenoj sceni, demantirajući službene verzije o sporazumnom odlasku. Fotografija iz Koprivnice, nastala u sportskom centru 1979. godine, bilježi Bebeka upravo u tom ključnom razdoblju prije velikih promjena u postavi == Goran Bregović: Od Koprivnice do svjetskih pozornica == U monografiji "Džuboks vremena", Zijad Žuna donosi ekskluzivan uvid u karijeru '''Gorana Bregovića''', dokumentirajući njegov put od vođe Bijelog dugmeta do svjetski priznatog skladatelja. === Arhiva iz Koprivnice (1979.) === Poseban značaj imaju fotografije Zlatka Moškona nastale 1979. godine u sportskom centru u Koprivnici, koje bilježe Bregovića u trenucima kreativne pripreme i tehničke kontrole zvuka. == Galerija fotografija (Zlatko Moškon, 1979.) == [[Datoteka:Goran Bregovic Koprivnica 1979.jpg|mini|lijevo|250px|Goran Bregović tijekom tonske probe u Koprivnici (1979.). Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] [[Datoteka:Zeljko Bebek Koprivnica 1979 Zuna Moskon.jpg. (2).jpg|mini|desno|250px|Željko Bebek u Koprivnici (1979.). Arhiv: Zijad Žuna, foto: Zlatko Moškon.]] [[Datoteka:Goran Bregovic za bubnjevima 1979.jpg|mini|desno|250px|Goran Bregović za bubnjevima tijekom probe u Koprivnici (1979.). Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] '''Zlatko Moskon''' ([[Koprivnica]], 5. listopada 1960.), hrvatski je umjetnički fotograf i kroničar glazbene scene, u javnosti poznat pod nazivom "fotograf duše". Tijekom pedesetogodišnje karijere profilirao se kao jedan od najznačajnijih fotografa rock scene bivše Jugoslavije. == Karijera i rock fotografija == Njegov rad doseže vrhunac 1979. godine u Koprivnici, kada snima kultnu seriju fotografija grupe [[Bijelo dugme]] i [[Vlatko Stefanovski|Vlatka Stefanovskog]]. Iz tog razdoblja potječu neke od najprepoznatljivijih fotografija u povijesti regionalnog rocka, uključujući portret [[Goran Bregović|Gorana Bregovića]] s cigaretom u ustima te [[Željko Bebek|Željka Bebeka]] u crnom odijelu na pozornici. Mnogi glazbeni i fotografski eksperti ove dvije fotografije ocjenjuju kao radove svjetske razine, nazivajući ih najkultnijim vizualima u pedesetogodišnjoj povijesti grupe Bijelo dugme. One su postale neizostavan dio dokumentarne građe o "zlatnom dobu" jugoslavenskog rocka. == Izložbe: „Vizuale“ i „Portreti“ == U poslijeratnom razdoblju, Moskonov rad je u najvećoj mjeri fokusiran na specifične umjetničke forme — '''„vizuale“''' i '''„portrete“'''. Njegov stil u ovoj fazi karakterizira duboka emocionalnost i tehnička preciznost, zbog čega je stekao nadimak „fotograf duše“. Izlagao je u brojnim gradovima, a posebno se ističe impresivna izložba u [[Graz]]u 2002. godine. U suradnji s novinarom i publicistom [[Zijad Žuna|Zijadom Žunom]], u tijeku su pripreme za veliku izložbu u '''[[Hamburg]]u''' ([[Njemačka]]), kojom će se Moskonov opus predstaviti europskoj publici. == Suradnja sa Željkom Bebekom == Povodom 50. obljetnice rada, Moskon je u svom studiju ugostio Željka Bebeka. Tom prigodom, uz posredovanje Zijada Žune, Moskon je Bebeku poklonio u svom studiju uokvirenu kultnu fotografiju u crnom odijelu s nastupa u Koprivnici 1979. godine. Susret je rezultirao i novom serijom obiteljskih portreta pjevača sa suprugom i sinom Zvonimirom. == Publicistika == Moskonov bogat opus čini vizualnu okosnicu bestseller knjige '''''Džuboks vremena''''' autora Zijada Žune. Ova knjiga na 400 stranica donosi priče o 70 najznačajnijih imena rocka, hard-rocka, bluesa i folka, popraćene s oko 400 ekskluzivnih fotografija, uključujući najpoznatije snimke Bijelog dugmeta i Vlatka Stefanovskog. == Galerija == <gallery>.[[Datoteka:Goran_Bregovic_Koprivnica_1979.jpg|mini|desno|280px|Goran Bregović (1979.), arhiv Zijad Žuna.]] Datoteka:<!-- Naziv slike Bebeka -->|Željko Bebek u crnom odijelu (1979.), autor Zlatko Moskon. Datoteka:<!-- Naziv slike Vlatka -->|Vlatko Stefanovski, garderoba (1979.), autor Zlatko Moskon. </gallery>[[Datoteka:Zeljko Bebek s kultnom fotografijom iz 1979 autora Zlatka Moskona.jpg|mini|lijevo|280px|Željko Bebek s kultnom fotografijom iz 1979. godine, autora Zlatka Moškona. Arhiv Zijada Žune.]] [[Datoteka:Zoran Redzic Bijelo dugme Koprivnica 1979 Foto Zlatko Moskon.jpg|mini|desno|250px|Zoran Redžić (Bijelo dugme) u Koprivnici 1979. godine. Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] == Vidi još == * [[Zijad Žuna]] * [[Bijelo dugme]] [[Datoteka:Vlado Pravdic Bijelo dugme Koprivnica 1979 Foto Zlatko Moskon.jpg|mini|desno|250px|Vlado Pravdić (Bijelo dugme) tijekom probe u Koprivnici (1979.). Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] [[Datoteka:Dragan Djidji Jankovic Bijelo dugme Koprivnica 1979 Foto Zlatko Moskon.jpg|mini|lijevo|250px|Dragan "Điđi" Jankelić (Bijelo dugme) tijekom probe u Koprivnici (1979.). Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] == Izvori == <references /> [[File:((DatotekaVlatko Stefanovski 1979.jpgminidesnoVlatko Stefanovski, kultni gitarist, 1979. godina.)).jpg|thumb|Vlatko Stefanovski (1979.), osnivač grupe Leb i sol. Unikatna fotografija Zlatka Moškona iz arhive Zijada Zune za nadolazeću monografiju "Džuboks vremena".]] [[Kategorija:Hrvatski fotografi]] [[Kategorija:Biografije, Koprivnica]] [[Kategorija:Rođeni 1960.]] == Sportnovinar u Hamburgu: Izvještavanje s Volksparkstadiona == Nakon dolaska u Hamburg, Zijad Žuna se afirmirao kao jedan od ključnih novinara koji su pratili njemačku Bundesligu, posebno fokusiran na '''Hamburger SV (HSV)'''. Noseći prepoznatljivi novinarski prsluk na terenima Volksparkstadiona, Žuna je izravno prenosio atmosferu i uspjehe naših sportaša njemačkoj i balkanskoj publici. * '''Iz prve linije:''' Fotografija prikazuje Žunu u punom radnom zanosu tijekom izvještavanja s jedne od bundesligaških utakmica. Njegov rad u ovom periodu bio je ključan za dokumentiranje uspona legendi poput Sergeja Barbareza i Hasana Salihamidžića. * '''Most između sporta i glazbe:''' Upravo je ovaj profesionalni pristup sportskom novinarstvu postavio temelje za njegov kasniji rad na velikim glazbenim monografijama, zadržavajući princip "snage argumenata" u svakom izvještaju. U svom sportskom opusu iz hamburškog razdoblja, Zijad Žuna je detaljno pratio karijeru '''Sergeja Barbareza'''. Žuna dokumentira Barbarezov uspon u dresu HSV-a, gdje je postao jedna od najvećih klupskih ikona svih vremena. Njihov profesionalni odnos, temeljen na međusobnom poštovanju, rezultirao je brojnim ekskluzivnim intervjuima koji su prenosili atmosferu iz same jezgre njemačke Bundeslige. * '''Od terena do klupe:''' Žuna u svojim tekstovima bilježi Barbarezov put od vrhunskog strijelca do današnje pozicije izbornika nacionalne reprezentacije Bosne i Hercegovine (2026.), naglašavajući njegov nepokolebljiv karakter. == "Folkeri vječnosti" – Poglavlje: Lepa Brena == Nakon dokumentiranja sportskih velikana, Žuna u svojoj novoj monografiji '''"Folkeri vječnosti"''' (izdanje kraj 2026.) donosi ekskluzivne materijale o najvećoj balkanskoj zvijezdi: * '''Lepa Brena:''' Kroz 50 godina rada, Žuna je zabilježio ključne faze Brenine karijere. U knjizi se nalaze njezini najiskreniji razgovori o slavi, biznisu i statusu vječnog simbola jedne epohe. Ovi intervjui, popraćeni rijetkim fotografijama iz Žunine arhive od 100 tisuća snimaka, čine Brenu središnjom figurom poglavlja o folk glazbi. === Hamburške godine i svjetski uspjeh === Žuna, koji i sam živi u Hamburgu, bilježi da je Bregović četiri godine radio u prestižnom hamburškom '''Thalia teatru'''. Kao jedini izvođač s prostora Balkana, Bregović je više puta nastupao u kultnom hamburškom '''Stadtparku''' sa svojim "Orkestrom za svadbe i sahrane", gdje se za njegove koncerte redovito tražila "karta više". Žuna ističe da ove fotografije iz 1979. godine zapravo dokumentiraju začetak te vizionarske energije koja će Bregovića kasnije odvesti na najveće svjetske pozornice == Ključni intervjui i svjedočanstva == U svojim tekstovima, Zijad Žuna često donosi duboke analize estradnih kretanja kroz izravne razgovore s akterima. U jednom od upečatljivih intervjua sa [[Zdravko Čolić|Zdravkom Čolićem]], pjevač se osvrnuo na fenomen svjetskog uspjeha [[Goran Bregović|Gorana Bregovića]] i specifičnost bosanskog mentaliteta: * '''O uspjehu''': Čolić ističe da je Bregović imao hrabrosti prezentirati balkanski melos na svjetskoj razini, dok je bosansku scenu često kočila "inertnost" i zadovoljstvo malim krugom prijatelja ("raja i priča"). * '''O Sarajevu''': Čolić u razgovoru sa Žunom potvrđuje svoju duboku duhovnu vezu s rodnim gradom: ''"Sarajevo je moj grad... tu priča počinje i završava se."'' * '''O utjecaju''': Pjevač priznaje da je suradnja s Bregovićem i [[Dino Merlin|Dinom Merlinom]] značajno utjecala na tok njegove karijere, posebno u okretanju prema autentičnom etno-izrazu koji je postao hit i u europskim zemljama. Ovi zapisi, objavljivani u revijama poput sarajevskog '''''Expressa''''', danas predstavljaju ključnu dokumentarnu građu u Žuninim publikacijama == Ekskluzivni intervju s Mladenom Vojičićem Tifom: Istina o slavi i skromnosti == U svom dugogodišnjem novinarskom radu, '''Zijad Žuna''' zabilježio je jedan od najotvorenijih intervjua s legendarnim pjevačem '''Mladenom Vojičićem Tifom'''. Ovaj razgovor ostaje zabilježen kao autentično svjedočanstvo o Tifi kao najiskrenijem simbolu sarajevske rock škole i "najpopularnijem Sarajliji". Iako je Tifa u razgovoru otvoreno priznao da privatno '''nikada nije bio fan Bijelog dugmeta''' niti je kupovao njihove ploče, istaknuo je duboko poštovanje prema radu u, kako kaže, "najboljem bendu svih vremena na Balkanu". Taj period obilježio je povijesni rekord – album s Tifinim vokalom prodan je u nevjerojatnih '''380.000 primjeraka''', što je ostao nedosegnut vrhunac u povijesti grupe. === Ključni naglasci iz razgovora: === * '''Skromnost i životna filozofija:''' Unatoč statusu megazvijezde, Tifa je pokazao nevjerojatnu ljudsku skromnost izjavom: ''"Kad prestanem s muzikom, čistit ću ulice i parkove, useljavati ljude i uveseljavati ih pričom da budu sretni. Bitno je biti pošten."'' * '''Ljubav prema Sarajevu i FK Željezničar:''' Posebno je istaknuo ponos zbog snimanja '''himne FK Željezničar''', koju smatra darom svim ljudima, naglašavajući da je to pjesma kojom se svatko treba ponositi bez obzira na nacionalni predznak. * '''Odlazak iz benda i potraga za istinom:''' Tifa je bez zadrške govorio o svom samovoljnom odlasku iz Bijelog dugmeta, demantirajući glasine o izbacivanju i stavljajući osobni integritet i slobodu ispred financijske koristi. * '''Glazba kao plemenita misija:''' Opisao je svoj status kao pošten rad bez pripadnosti strankama, ističući da se na bini "troši" kako bi usrećio fanove svih generacija, jer za njega glazba nema granica. [[Datoteka:Zijad Zuna i Mladen Vojicic Tifa intervju.jpg|mini|desno|250p|Zijad Žuna u razgovoru s Tifom o povijesnom rekordu prodaje albuma (380.000 primjeraka).]] <ref>''Izvor: Arhiv Zijada Žune, intervju s Mladenom Vojičićem Tifom, objavljeno u monografiji "Džuboks vremena".''</ref> == Ekskluzivni intervju (travanj 2026.): Alen Islamović o pola stoljeća rocka == U opsežnom razgovoru vođenom u travnju 2026. godine, povodom jubileja 50 godina grupe '''Bijelo dugme''', Alen Islamović je novinaru i publicisti Zijadu Žuni otkrio dosad manje poznate detalje o ključnim trenucima svoje karijere. === Najekskluzivnije izjave iz razgovora: === * '''O "Londonskom neuspjehu" i povratku:''' Alen je bio iznimno iskren o neuspjehu u Londonu s Divljim jagodama: ''"Treba biti iskren i reći da je moj engleski zvučao ruski... taj školski jezik nije odgovarao agresivnim rifovima grupe. Shvatio sam da to nema smisla i odlučio se vratiti među svoje iskrene fanove."'' * '''Transfer karijere:''' Svoj prijelaz u Dugme usporedio je s najvećim sportskim transferima: ''"Poredim to kao kad dobar nogometaš prijeđe iz Želje u Real ili Barcelonu. To je bio jedini estradni transfer o kojem se pisalo mjesecima."'' * '''O rekordnoj prodaji:''' Naglasio je da je album "Pljuni i zapjevaj" planuo u '''milijun primjeraka''' u samo šest mjeseci, što je rezultat koji se danas čini nezamislivim. * '''O preživljavanju na sceni:''' ''"Shvatio sam da u ovom poslu ako ti prvi nešto ne uradiš, pojest će te za doručak, iskoristiti i baciti u kafanu da zabavljam pijanice, a ja to nisam htio."'' * '''O odnosu s kolegama danas:''' Islamović ističe da danas suradnja s Bregovićem i Tifom počiva na zrelosti: ''"Zreli smo ljudi, ne trebaju nam napetosti i nervoza. Da ih ima, ja bih prvi napustio ovu priču."'' Ovaj razgovor svjedoči o umjetniku koji u 2026. godini s istim žarom, ali s mnogo više mudrosti i discipline, čuva naslijeđe najmoćnijeg rock benda Balkana. === Pogled u budućnost: Između simfonije i plantaža lješnjaka (2026.) === U završnom dijelu razgovora sa Žunom, Alen Islamović iznosi realističan i miran pogled na završetak jedne velike ere. Svjestan da proslava 50 godina grupe '''Bijelo dugme''' polako prolazi, on ističe kako "ništa nije vječno" i da godine prirodno nameću kraj velikim turnejama. * '''Samostalni put i simfonijski orkestri:''' Alen je već formirao vlastiti bend s kojim nastupa po gradovima regije, a poseban umjetnički izazov pronalazi u projektima sa '''simfonijskim orkestrima''' (poput koncerta u Kragujevcu), čime svoje hitove donosi u novom, klasičnom ruhu. * '''Mir na Uni:''' Daleko od svjetala pozornice, Islamović danas uživa u radu na svojim '''plantažama lješnjaka''' u rodnom Bihaću. Ističe da mu slapovi Une i njezina ljepota pružaju duševni mir koji mu je potreban nakon desetljeća provedenih na putu. Ova svjedočanstva prikazuju Islamovića kao čovjeka koji je uspio pomiriti status rock idola s dostojanstvenim i ispunjenim privatnim životom. == Goran Bregović: Planetarni kult magične bajke == Novinar i publicist '''Zijad Žuna''' prati rad grupe '''Bijelo dugme''' od samih početaka, a njegov odnos s '''Goranom Bregovićem''' traje punih pet desetljeća. Od prvih susreta u Jajcu, preko dopisništva "Oslobođenja" i Radio Jajca, pa sve do svjetskih pozornica u Hamburgu, Žuna je dokumentirao transformaciju regionalne zvijezde u planetarni kult. === Ključni trenuci i svjedočanstva: === * '''Muzički "bosanski lonac":''' U ranim razgovorima, Žuna je Bregovićevu glazbu opisao kao "bosanski lonac" — jedinstvenu mješavinu bluesa, folka i rocka koja je podigla tadašnju državu na noge. Bregović je potvrdio tu viziju, ističući želju da stvori nešto s "dušom Sarajeva i Balkana". * '''Proročanstvo iz Jajca:''' Tijekom jednog susreta prije rata, Žuna je prorekao Bregoviću svjetsku slavu, na što je Brega zagonetno odgovorio: ''"Ja postanem svjetska zvijezda, a ti doživiš susrete s najvećima na planeti? Sve je moguće!"'' To se kasnije i ostvarilo kroz Žuninu hit knjigu '''"Zvijezde na kapiji"'''. * '''Hamburški trijumf u Stadtparku:''' Bregović je jedini glazbenik s Balkana koji je više puta nastupao u kultnom '''Stadtparku u Hamburgu''', mjestu rezerviranom za najveća planetarna imena. Žuna bilježi anegdotu o čaši viskija na pozornici, kojom je Brega nazdravljao publici, kršeći stroga pravila dvorane uz šarm koji posjeduju samo najveći. * '''Iskrenost o kreativnom procesu:''' Bregović je otvoreno govorio o snimanju albuma u Londonu 1975. kod Georgea Martina (producenta Beatlesa), priznajući bespoštedan rad "dan i noć" kako bi se postigao vrhunski rezultat. * '''Bosanac u srcu:''' Unatoč svjetskoj slavi, Bregović je u razgovoru sa Žunom istaknuo da su Bosanci dobri ljudi koji vole život, humor i obitelj, prepoznavši i sebe u stihovima legendarne pjesme ''"Tako ti je mala moja kad ljubi Bosanac"''. === Susret u Stadtparku: "Vrh vrhova" bez cipela i hlača === Posebno upečatljiv trenutak u njihovom polustoljetnom poznanstvu dogodio se u Hamburgu, u ''backstageu'' kultnog '''Stadtparka'''. Zijad Žuna bilježi anegdotu koja najbolje oslikava Bregovićevu karizmu i nekonvencionalnost: * '''Ljudskost ispred protokola:''' Prilikom ulaska u garderobu, Žuna je zatekao Bregovića potpuno opuštenog, bez cipela i hlača. Na Žuninu opasku da se odjene, Brega je uz osmijeh odgovorio: ''"Vi ste mi važniji i od hlača i cipela!"'', pokazujući time da su mu stari prijatelji i iskreni razgovori bitniji od bilo kakvog scenskog sjaja. * '''Na vrhu svijeta:''' Prisjećajući se početaka od prije 50 godina, Bregović je tijekom tog susreta u Hamburgu zagrlio Žunu i kratko zaključio: ''"Na vrhu smo – nema dalje!"''. Ovaj susret u srcu Njemačke bio je kruna njihove zajedničke priče – od malog dopisništva u Jajcu do vrha svjetske glazbene scene, potvrđujući da je Bregović, unatoč globalnom uspjehu, ostao "naš i svjetski" u najiskrenijem smislu te riječi. [[Datoteka:Zijad Zuna i Goran Bregovic susret.jpg|mini|desno|250p|Zijad Žuna i Goran Bregović: Susret dvojice prijatelja i kroničara jedne epohe koja je prerasla u planetarnu bajku.]] <ref>''Izvor: Arhiv Zijada Žune, tekst "Planetarni kult magične bajke", objavljeno u monografiji "Zvijezde na kapiji".''</ref> == Ekskluziva iz bekstejdža: "Kasniš mr. Lee" == Jedna od najupečatljivijih anegdota iz hamburškog razdoblja Zijada Žune odnosi se na susret s legendarnim '''Albertom Leejem'''. Žuna u svojoj knjizi opisuje neobičan trenutak čekanja na intervju o albumu koji je Lee snimio s Jimmyjem Pageom. * '''Bernisa i mr. Lee''': Dok je dogovoreni sastanak kasnio, Žunina supruga Bernisa, ljubiteljica glazbe, odlučila je potražiti glazbenika u bekstejdžu. Žuna bilježi da je Lee dočekao Bernisu pjesmom i privatnim nastupom na gitari unutar salona, što je trajalo punih dvadeset minuta prije službenog početka razgovora. * '''Skromnost najvećih''': Priča naglašava Leejevu iznimnu ljudskost. Iako svjetska zvijezda, Lee se odmah ispričao zbog kašnjenja, a Bernisa mu je uz osmijeh dobacila: ''"Drugi put nemoj da kasniš, mr. Lee!"''. * '''Zajednička večera''': Lee je bio toliko oduševljen Bernisinim poznavanjem glazbe da je par nakon koncerta pozvao na zajedničku večeru, čime je profesionalni odnos prerastao u trajno prijateljstvo. [[Datoteka:Bernisa_i_Albert_Lee.jpg|mini|desno|„Kasniš, mr. Lee“: Bernisa Zuna i legendarni Albert Lee u Hamburgu. Najljepši osmijeh i svjetska gitarska legenda iz arhive „Džuboks vremena“.]] == Aki Rahimovski i grupa TOR: Jajačka pretpremijera legende (1975.) == U bogatoj novinarskoj arhivi '''Zijada Žune''' posebno mjesto zauzima svjedočanstvo o boravku '''Akija Rahimovskog''' u Jajcu 1975. godine. Prije nego što je postao neosporna ikona grupe ''Parni valjak'', Aki je s grupom '''TOR''' mjesecima nastupao u hotelu Jajce, na obalama Plivskog jezera. Žuna, koji je tada započinjao svoju karijeru u "Oslobođenju", bio je izravni svjedok rađanja jedne od najvećih glazbenih zvijezda Balkana. === Ključni trenuci iz "jajačkog razdoblja": === * '''Sila prirode za klavijaturama:''' Žuna opisuje mladog Akija kao harizmatičnog glazbenika s nevjerojatnom energijom koji je u noćnom baru hotela svirao svjetske hitove. Aki mu je tada, uz prepoznatljiv osmijeh, govorio: ''"Zike, sjedi ovdje, slušaj i gledaj. Hoćeš da vidiš kako se to radi?"'' * '''Proročanstvo o Pulskoj areni:''' Tijekom jednog razgovora uz Plivsko jezero, Žuna je Akiju prorekao nastup u Pulskoj areni. Aki je tada, uz nevjericu, odgovorio: ''"Ma daj, Zike, to je nemoguća misija. Kao da si mi rekao da putujem na Mjesec."'' Godinama kasnije, Arena je postala njegov "tron" koji je osvajao s eruptivnim oduševljenjem publike. * '''Sudbinski poziv iz Zagreba:''' Upravo u Jajcu, u dopisništvu gdje je Žuna radio, Aki je primio poziv koji mu je promijenio život: ''"Zike, zvali su me iz Zagreba. Može biti nešto veliko."'' Godinama kasnije, Aki se javio Žuni s riječima: ''"Zike, bio si u pravu."'' === Naslijeđe: "Niko ne može zamijeniti Akija" === Žuna kroz svoja sjećanja naglašava da Aki nije bio samo pjevač, već instrument sam po sebi. Njegova neuhvatljiva karizma i glas koji je dolazio iz srca ostali su neponovljivi. Kako je istaknuo osnivač benda Husein Hasanefendić - Hus: ''"Niko ne može zamijeniti Akija!"''. Za Zijada Žunu, Aki Rahimovski ostaje simbol jedne generacije, čiji je glas bio lijek, a energija vječna magija koja je započela upravo pod zidinama kraljevskog grada Jajca. <ref>''Izvor: Arhiv Zijada Žune, tekst "Aki u Jajcu - Noć kada je sve počelo", objavljeno u monografiji "Džuboks vremena".''</ref> === Večer kad je Aki postao dio obitelji Žuna (Jajce, 1975.) === Jedan od najemotivnijih zapisa iz knjige ''"Džuboks vremena"'' odnosi se na privatni susret u domu obitelji Žuna u Jajcu. Umoran od hotelske hrane, mladi '''Aki Rahimovski''' postao je gost u kući Zijadovih roditelja, gdje se kroz pjesmu i domaće specijalitete stvorila neraskidiva ljudska veza. * '''Makedonska pjesma i očeva rakija:''' Na nagovor Zijadova oca, koji je često poslovao na jugu, Aki je te večeri zapjevao makedonske pjesme. Njegov glas ispunio je dom emocijom koja je, prema Žuninim riječima, natjerala suze na oči i ispunila srce njegove majke ponosom. * '''Sudbinska simbolika:''' Ta večer ostala je urezana u sjećanje i zbog bolne koincidencije. Zijadov otac je te noći otišao na službeni put s kojeg se pet godina kasnije (1980.) nije vratio, poginuvši upravo na putu prema Makedoniji. Do kraja života otac je pratio Akijev uspon, ponosno pitajući: ''"A šta je s njim, sine?"''. * '''Povezanost kroz desetljeća:''' Prijateljstvo započeto uz sarmu i baklave u Jajcu nastavilo se kroz telefonske razgovore tijekom cijele Akijeve karijere. Žuna bilježi da su često razgovarali o glazbi, ali i o tom specifičnom trenutku u kuhinji koji je obojicu trajno obilježio. * '''Nasljeđe kroz Kikija:''' Žuna s posebnim poštovanjem spominje i Akijeva sina, '''Kikija Rahimovskog''', prepoznajući u njemu očevu karizmu i vokalni kalibar svjetske razine, čime se krug obitelji i glazbe zatvara u vječnost. [[Datoteka:Aki Rahimovski Parni Valjak portret.jpg|mini|desno|250p|Aki Rahimovski: Umjetnik koji je u Jajcu ostavio dio duše, a iz njega ponio sudbinski put prema zvijezdama.]] <ref>''Izvor: Zijad Žuna, "Džuboks vremena", poglavlje: Večer kad je Aki postao dio naše kuće.''</ref> === Ratni gubitak arhive i novi početak === Za Zijada Žunu prekretnica u životu i karijeri nastupa u srijedu, '''27. svibnja 1992. godine u 15 sati''', kada je započeo opći napad na Jajce. Tijekom ratnih zbivanja koja su uslijedila, pretrpio je nenadoknadiv profesionalni gubitak – u spaljivanju dopisništva "Oslobođenja" i obiteljskog doma nepovratno je nestala njegova višedesetljetna arhiva s tisućama fotografija, dokumenata i nagrada. Unatoč gubitku, Žuna je uspio spasiti najuži krug najdragocjenijih materijala: * '''Sačuvana jezgra''': U ručnoj torbi iz grada je iznio svoje diktafone s originalnim kazetama intervjua, novinarske legitimacije i manji dio fotografija. Ovi zapisi postali su temelj za njegov kasniji rad u emigraciji i rekonstrukciju glazbene povijesti Balkana. * '''Autobiografski zapis''': Svoju osobnu tragediju i sudbinu rodnoga grada dokumentirao je u autobiografskoj knjizi pod naslovom '''"Umiranje grobova"'''. * '''Obitelj kao najveća pobjeda''': Ističe da je, unatoč gubitku cjelokupne imovine i arhiva, njegov najveći uspjeh bio spašavanje života supruge, kćeri i sina, s kojima 1992. godine odlazi u Hamburg. Ovaj traumatičan događaj daje poseban značaj njegovim kasnijim monografijama poput "Džuboksa vremena", jer su mnoga svjedočanstva u njima spašena upravo na tim diktafonskim trakama koje su preživjele pad grada == Književni rad i kritike == Zijad Žuna u svom radu istražuje vezu između lokalne tradicije i svjetske popularne kulture. Njegova djela, poput zbirke ''Zvijezde na kapiji'', naišla su na značajan odjek kod kritike. Muzički stručnjak i profesor iz Jajca, '''Zoran Ljubičić''', u svojoj recenziji pod naslovom ''Glazbeni stelarij Zijada Žune'', opisuje Žunin pristup kao spoj "iskusnoga novinarskog vuka i bosanskočaršijskog šmekera". Ljubičić ističe kako Žuna uspijeva premostiti distancu između jajačkih kapija i svjetskih glazbenih ikona poput [[B.B. King|B.B. Kinga]] i [[Robert Plant|Roberta Planta]], pretvarajući snove provincijske mladosti u "ostvaren san" na samoj kapiji grada.<ref>{{Citiranje weba |url=https://jajce-online.com |title=Zoran Ljubičić: Čuvar zvijezda u vremenu |work=Jajce Online |accessdate=2024-05-22}}</ref> U svojoj drugoj recenziji pod naslovom ''Čuvar zvijezda u vremenu'', posvećenoj knjizi ''Džuboks vremena'', Ljubičić naglašava Žuninu ulogu kao istaknutog kroničara glazbenih zbivanja na Balkanu i u svijetu kroz više od pet desetljeća. Autor ističe da je Žuna, unatoč teškim zdravstvenim iskušenjima i operacijama srca, ustrajao u svojoj misiji, koristeći pisanje kao svojevrsnu terapiju. Ljubičić Žuninu trilogiju (''Zvijezde na kapiji'', ''Džuboks vremena'' i ''Folkeri vječnosti'') opisuje kao "živi spomenik glazbenoj umjetnosti" i "modernistički bosanski ćilim" sazdan od autentičnih emocija i povijesnih susreta s najvećim regionalnim zvijezdama.<ref>{{Citiranje weba |url=https://jajce-online.com |title=Zoran Ljubičić: Čuvar zvijezda u vremenu |work=Jajce Online |accessdate=2024-05-22}}</ref * Žuna, Zijad. ''Umiranje grobova - rodjenje i smrt neke Jugoslavije''. Grafika Soča, Nova Gorica, 1993. * Žuna, Zijad. ''Zvijezde na kapiji''. Štamparija Fojnica, Fojnica, 2020. ISBN 978-9958-17-169-7. == Reference == <references /> <references /> 5f5tya6osbmkr714qj8k93oidco43hp 7427856 7427854 2026-04-10T21:16:54Z Zijad Zuna Hamburg 356052 Ispravljen naziv datoteke za fotografiju s Halidom Bešlićem 7427856 wikitext text/x-wiki Zijad Zuna,novinar i publicist = Zijad Zuna | opis_slike = Zijad Zuna, novinar i publicist | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1951|6|25}} | mjesto_rođenja = [[Jajce]], [[SFR Jugoslavija]] | zanimanje = novinar, urednik, autor | period = 1975. – danas | medijska_kuća = [[Oslobođenje (novine)|Oslobođenje]]<nowiki>, Radio Jajce | poznat_po = Zvijezde na kapiji, Džuboks vremena }} </nowiki>'''Zijad Zuna''' (Jajce, 25. lipnja 1951.) bosanskohercegovački je i njemački novinar, urednik i publicist s karijerom dugom pet desetljeća. Poznat je kao kroničar glazbene scene i autor značajnih monografija o svjetskim i regionalnim glazbenim zvijezdama. == Biografija == === Počeci i rad u Jugoslaviji === Profesionalnu novinarsku karijeru započeo je u siječnju 1975. godine u dnevnom listu ''[[Oslobođenje (novine)|Oslobođenje]]'' (Dopisništvo Jajce).<ref>Digitalni arhiv infobiro.ba, Pretraga: Zijad Zuna, Oslobođenje Sarajevo.</ref> U razdoblju od 1984. do 1987. godine obnašao je dužnost direktora te glavnog i odgovornog urednika Radio Jajca. Od 1987. do kraja 1991. godine ponovno radi u redakciji ''Oslobođenja''. === Karijera u Njemačkoj === Nakon 1992. godine odlazi u Novu Goricu (Slovenija), gdje 1993. objavljuje knjigu o raspadu Jugoslavije pod naslovom ''Umiranje grobova''. Godine 1995. seli se u [[Hamburg]], gdje kao samostalni novinar intervjuira preko 100 svjetskih glazbenika, uključujući imena kao što su [[B.B. King]], [[Gary Moore]] i Albert Lee."Tokom dugogodišnjeg rada u Hamburgu, ostvario je blisku saradnju sa legendarnim gitaristom Albertom Leejem, sa kojim je uradio brojne intervjue i ekskluzivne serije fotografija, od kojih su mnoge objavljene u listu 'Express' Sarajevo i monografiji 'Zvijezde na kapiji'." Njegov rad u Hamburgu rezultirao je arhivom od 100.000 fotografija. === Današnji rad === Danas redovito piše za portal ''Jajce Online'' i završava opsežne monografije o balkanskoj glazbenoj sceni.== Djela ==* Žuna, Zijad. ''Džuboks vremena''. Book Media, Sarajevo (u pripremi, štamparija Fojnica). Monografija o 70 najznačajnijih imena balkanske i svjetske muzičke scene."Trenutno završava rad na kapitalnoj monografiji 'Džuboks vremena' u izdanju Book Media Sarajevo, koja kroz arhivske tekstove i fotografije obrađuje 70 najkultnijih imena rock, hard-rock i blues scene.""Njegov najznačajniji noviji projekt je monografija 'Džuboks vremena' (izdavač Book Media, Sarajevo), plod trogodišnjeg istraživačkog rada. Knjiga na 400 stranica donosi arhivu od 400 autorskih fotografija i tekstova o 70 najkultnijih imena rock i pop scene bivše Jugoslavije, uključujući Indexe, Bijelo Dugme, YU Grupu i Atomsko Sklonište."„Njegov životni projekt je kapitalna monografija 'Džuboks vremena', na kojoj je radio od početka svoje profesionalne novinarske karijere 1975. godine pa sve do danas. Iako je tokom 50 godina rada dokumentovao 97 kultnih imena, za ovu monografiju je odabrao 70 najznačajnijih imena rock, blues, hard-rock i folk scene sa prostora bivše Jugoslavije. Knjiga donosi ekskluzivne intervjue i priče o 50 godina grupe 'Bijelo Dugme' i Goranu Bregoviću, kao i o 55 godina 'YU-grupe' i njihovom svjetskom pečatu sa Jamajke. Projekat je dobio isključivo pozitivne reakcije od samih aktera i smatra se jednim od najvažnijih dokumentarnih zapisa muzičke istorije Balkana.“ == Najteži novinarski zadatak: „Dvije tragedije u jednom danu“ == U bogatoj pedesetogodišnjoj karijeri Zijada Žune, poseban značaj ima tekst objavljen povodom 60. godišnjice lista '''"Oslobođenje"''' Sarajevo pod naslovom '''"Dvije tragedije u jednom danu"'''. Taj tekst opisuje događaj iz prosinca 1980. godine koji predstavlja vrhunac njegove profesionalne etike i ustrajnosti. Kao mladi reporter, Žuna je izvještavao o teškoj željezničkoj nesreći kod Bihaća. Dok je prikupljao podatke o stradalima, saznao je da je istoga dana njegov otac poginuo u prometnoj nesreći na putu prema Beogradu. Unatoč dubokoj osobnoj boli, Žuna je završio svoju reportažu. Simbolika ovog događaja ostala je zabilježena u povijesti bh. novinarstva jer su se sutradan u istom broju "Oslobođenja" našli njegov profesionalni izvještaj o nesreći i osmrtnica njegovom ocu. Ovaj događaj Žuna opisuje kao trenutak u kojem se novinarska dužnost stopila s osobnom tragedijom, što je postalo temelj njegovog kasnijeg integriteta u svijetu medija. == Radio Jajce: Zlatno doba i medijski rekordi (1984. – 1987.) == U razdoblju od 1984. do 1987. godine, Zijad Žuna obnašao je dužnost direktora te glavnog i odgovornog urednika '''Radio Jajca'''. Njegov mandat obilježen je značajnim programskim, financijskim i kadrovskim jačanjem postaje, koja je u to vrijeme postala relevantan čimbenik na jugoslavenskoj medijskoj sceni. Radio Jajce bio je nezaobilazna postaja za najveće glazbene zvijezde Balkana. Žuna bilježi nekoliko povijesnih kurioziteta: * '''Rekord Halida Bešlića:''' Prilikom gostovanja Halida Bešlića i skladatelja Nazifa Gljive, predstavljen je hit "Neću, neću dijamante". Za nedjeljnu emisiju "Želje slušalaca" pristiglo je rekordnih '''3.000 zahtjeva''', što je Bešlić proglasio svojim tadašnjim jugoslavenskim rekordom na jednoj radijskoj postaji. Zbog ogromnog broja, želje su se emitirale punih mjesec dana. * '''Gostovanja zvijezda:''' Usporedbe radi, Lepa Brena je za hit "Sitnije, Cile, sitnije" imala 2.000 želja, što dodatno oslikava popularnost radija. Gosti postaje bili su i '''Goran Bregović''' te brojne druge zvijezde predratnog razdoblja. Ovo razdoblje Žuna definira kao ključno za jačanje informativne i zabavne strukture medija u svom rodnom gradu prije ratnih razaranja. === „Suze kao bosanski potok“ i fenomen Halida Bešlića === Posebno poglavlje u Žuninoj karijeri predstavlja dugogodišnje prijateljstvo i profesionalna saradnja s '''Halidom Bešlićem'''. Fotografija iz Hamburga (1977.) bilježi jedan od najemotivnijih trenutaka u istoriji balkanske estrade, kada je Bešlić tokom intervjua, savladan emocijama, zaplakao pred Žuninim mikrofonom. Žuna ovaj trenutak opisuje u priči „Suze kao bosanski potok“, ističući da u istoriji regije nikada nije zabilježena takva vrsta kolektivne žalosti i empatije kakvu je publika osjećala prema Bešliću. Taj susret u Hamburgu nije bio samo novinarski zadatak, već dokument o autentičnoj ljudskoj boli i duši pjevača koji je postao simbol čitave jedne epohe. Žuna bilježi da je upravo ta Halidova neposrednost i iskrenost bila ključna za njegov status „narodne ikone“, čija je svaka suza odjekivala u srcima miliona slušalaca širom bivše Jugoslavije [[Datoteka:Zijad zuna i halid beslic hamburg 1977.jpg|mini|lijevo|Zijad Zuna i Halid Bešlić u Hamburgu (1977.). „Suze kao bosanski potok“ – dokumentarna građa za monografiju „Džuboks vremena“.]] U suradnji s fotografom Zlatkom Moškonom, Zijad Žuna u knjizi "Džuboks vremena" predstavlja do sada neobjavljene snimke grupe '''Bijelo dugme''' iz 1979. godine. === Željko Bebek: „Brutalno sam istjeran iz Bijelog dugmeta“ === Kroz seriju ekskluzivnih razgovora za projekt "Džuboks vremena", prvi pjevač grupe Bijelo dugme, '''Željko Bebek''', povjerio je Zijadu Žuni istinu o svom odlasku iz benda koja baca novo svjetlo na povijest jugoslavenskog rocka. Bebek u knjizi iznosi argumentiranu tvrdnju: ''„Brutalno sam istjeran iz Bijelog dugmeta“''. Žuna dokumentira kako je ovaj razlaz, koji se dogodio na vrhuncu popularnosti benda, ostavio trajan trag na glazbenoj sceni, demantirajući službene verzije o sporazumnom odlasku. Fotografija iz Koprivnice, nastala u sportskom centru 1979. godine, bilježi Bebeka upravo u tom ključnom razdoblju prije velikih promjena u postavi == Goran Bregović: Od Koprivnice do svjetskih pozornica == U monografiji "Džuboks vremena", Zijad Žuna donosi ekskluzivan uvid u karijeru '''Gorana Bregovića''', dokumentirajući njegov put od vođe Bijelog dugmeta do svjetski priznatog skladatelja. === Arhiva iz Koprivnice (1979.) === Poseban značaj imaju fotografije Zlatka Moškona nastale 1979. godine u sportskom centru u Koprivnici, koje bilježe Bregovića u trenucima kreativne pripreme i tehničke kontrole zvuka. == Galerija fotografija (Zlatko Moškon, 1979.) == [[Datoteka:Goran Bregovic Koprivnica 1979.jpg|mini|lijevo|250px|Goran Bregović tijekom tonske probe u Koprivnici (1979.). Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] [[Datoteka:Zeljko Bebek Koprivnica 1979 Zuna Moskon.jpg. (2).jpg|mini|desno|250px|Željko Bebek u Koprivnici (1979.). Arhiv: Zijad Žuna, foto: Zlatko Moškon.]] [[Datoteka:Goran Bregovic za bubnjevima 1979.jpg|mini|desno|250px|Goran Bregović za bubnjevima tijekom probe u Koprivnici (1979.). Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] '''Zlatko Moskon''' ([[Koprivnica]], 5. listopada 1960.), hrvatski je umjetnički fotograf i kroničar glazbene scene, u javnosti poznat pod nazivom "fotograf duše". Tijekom pedesetogodišnje karijere profilirao se kao jedan od najznačajnijih fotografa rock scene bivše Jugoslavije. == Karijera i rock fotografija == Njegov rad doseže vrhunac 1979. godine u Koprivnici, kada snima kultnu seriju fotografija grupe [[Bijelo dugme]] i [[Vlatko Stefanovski|Vlatka Stefanovskog]]. Iz tog razdoblja potječu neke od najprepoznatljivijih fotografija u povijesti regionalnog rocka, uključujući portret [[Goran Bregović|Gorana Bregovića]] s cigaretom u ustima te [[Željko Bebek|Željka Bebeka]] u crnom odijelu na pozornici. Mnogi glazbeni i fotografski eksperti ove dvije fotografije ocjenjuju kao radove svjetske razine, nazivajući ih najkultnijim vizualima u pedesetogodišnjoj povijesti grupe Bijelo dugme. One su postale neizostavan dio dokumentarne građe o "zlatnom dobu" jugoslavenskog rocka. == Izložbe: „Vizuale“ i „Portreti“ == U poslijeratnom razdoblju, Moskonov rad je u najvećoj mjeri fokusiran na specifične umjetničke forme — '''„vizuale“''' i '''„portrete“'''. Njegov stil u ovoj fazi karakterizira duboka emocionalnost i tehnička preciznost, zbog čega je stekao nadimak „fotograf duše“. Izlagao je u brojnim gradovima, a posebno se ističe impresivna izložba u [[Graz]]u 2002. godine. U suradnji s novinarom i publicistom [[Zijad Žuna|Zijadom Žunom]], u tijeku su pripreme za veliku izložbu u '''[[Hamburg]]u''' ([[Njemačka]]), kojom će se Moskonov opus predstaviti europskoj publici. == Suradnja sa Željkom Bebekom == Povodom 50. obljetnice rada, Moskon je u svom studiju ugostio Željka Bebeka. Tom prigodom, uz posredovanje Zijada Žune, Moskon je Bebeku poklonio u svom studiju uokvirenu kultnu fotografiju u crnom odijelu s nastupa u Koprivnici 1979. godine. Susret je rezultirao i novom serijom obiteljskih portreta pjevača sa suprugom i sinom Zvonimirom. == Publicistika == Moskonov bogat opus čini vizualnu okosnicu bestseller knjige '''''Džuboks vremena''''' autora Zijada Žune. Ova knjiga na 400 stranica donosi priče o 70 najznačajnijih imena rocka, hard-rocka, bluesa i folka, popraćene s oko 400 ekskluzivnih fotografija, uključujući najpoznatije snimke Bijelog dugmeta i Vlatka Stefanovskog. == Galerija == <gallery>.[[Datoteka:Goran_Bregovic_Koprivnica_1979.jpg|mini|desno|280px|Goran Bregović (1979.), arhiv Zijad Žuna.]] Datoteka:<!-- Naziv slike Bebeka -->|Željko Bebek u crnom odijelu (1979.), autor Zlatko Moskon. Datoteka:<!-- Naziv slike Vlatka -->|Vlatko Stefanovski, garderoba (1979.), autor Zlatko Moskon. </gallery>[[Datoteka:Zeljko Bebek s kultnom fotografijom iz 1979 autora Zlatka Moskona.jpg|mini|lijevo|280px|Željko Bebek s kultnom fotografijom iz 1979. godine, autora Zlatka Moškona. Arhiv Zijada Žune.]] [[Datoteka:Zoran Redzic Bijelo dugme Koprivnica 1979 Foto Zlatko Moskon.jpg|mini|desno|250px|Zoran Redžić (Bijelo dugme) u Koprivnici 1979. godine. Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] == Vidi još == * [[Zijad Žuna]] * [[Bijelo dugme]] [[Datoteka:Vlado Pravdic Bijelo dugme Koprivnica 1979 Foto Zlatko Moskon.jpg|mini|desno|250px|Vlado Pravdić (Bijelo dugme) tijekom probe u Koprivnici (1979.). Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] [[Datoteka:Dragan Djidji Jankovic Bijelo dugme Koprivnica 1979 Foto Zlatko Moskon.jpg|mini|lijevo|250px|Dragan "Điđi" Jankelić (Bijelo dugme) tijekom probe u Koprivnici (1979.). Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] == Izvori == <references /> [[File:((DatotekaVlatko Stefanovski 1979.jpgminidesnoVlatko Stefanovski, kultni gitarist, 1979. godina.)).jpg|thumb|Vlatko Stefanovski (1979.), osnivač grupe Leb i sol. Unikatna fotografija Zlatka Moškona iz arhive Zijada Zune za nadolazeću monografiju "Džuboks vremena".]] [[Kategorija:Hrvatski fotografi]] [[Kategorija:Biografije, Koprivnica]] [[Kategorija:Rođeni 1960.]] == Sportnovinar u Hamburgu: Izvještavanje s Volksparkstadiona == Nakon dolaska u Hamburg, Zijad Žuna se afirmirao kao jedan od ključnih novinara koji su pratili njemačku Bundesligu, posebno fokusiran na '''Hamburger SV (HSV)'''. Noseći prepoznatljivi novinarski prsluk na terenima Volksparkstadiona, Žuna je izravno prenosio atmosferu i uspjehe naših sportaša njemačkoj i balkanskoj publici. * '''Iz prve linije:''' Fotografija prikazuje Žunu u punom radnom zanosu tijekom izvještavanja s jedne od bundesligaških utakmica. Njegov rad u ovom periodu bio je ključan za dokumentiranje uspona legendi poput Sergeja Barbareza i Hasana Salihamidžića. * '''Most između sporta i glazbe:''' Upravo je ovaj profesionalni pristup sportskom novinarstvu postavio temelje za njegov kasniji rad na velikim glazbenim monografijama, zadržavajući princip "snage argumenata" u svakom izvještaju. U svom sportskom opusu iz hamburškog razdoblja, Zijad Žuna je detaljno pratio karijeru '''Sergeja Barbareza'''. Žuna dokumentira Barbarezov uspon u dresu HSV-a, gdje je postao jedna od najvećih klupskih ikona svih vremena. Njihov profesionalni odnos, temeljen na međusobnom poštovanju, rezultirao je brojnim ekskluzivnim intervjuima koji su prenosili atmosferu iz same jezgre njemačke Bundeslige. * '''Od terena do klupe:''' Žuna u svojim tekstovima bilježi Barbarezov put od vrhunskog strijelca do današnje pozicije izbornika nacionalne reprezentacije Bosne i Hercegovine (2026.), naglašavajući njegov nepokolebljiv karakter. == "Folkeri vječnosti" – Poglavlje: Lepa Brena == Nakon dokumentiranja sportskih velikana, Žuna u svojoj novoj monografiji '''"Folkeri vječnosti"''' (izdanje kraj 2026.) donosi ekskluzivne materijale o najvećoj balkanskoj zvijezdi: * '''Lepa Brena:''' Kroz 50 godina rada, Žuna je zabilježio ključne faze Brenine karijere. U knjizi se nalaze njezini najiskreniji razgovori o slavi, biznisu i statusu vječnog simbola jedne epohe. Ovi intervjui, popraćeni rijetkim fotografijama iz Žunine arhive od 100 tisuća snimaka, čine Brenu središnjom figurom poglavlja o folk glazbi. === Hamburške godine i svjetski uspjeh === Žuna, koji i sam živi u Hamburgu, bilježi da je Bregović četiri godine radio u prestižnom hamburškom '''Thalia teatru'''. Kao jedini izvođač s prostora Balkana, Bregović je više puta nastupao u kultnom hamburškom '''Stadtparku''' sa svojim "Orkestrom za svadbe i sahrane", gdje se za njegove koncerte redovito tražila "karta više". Žuna ističe da ove fotografije iz 1979. godine zapravo dokumentiraju začetak te vizionarske energije koja će Bregovića kasnije odvesti na najveće svjetske pozornice == Ključni intervjui i svjedočanstva == U svojim tekstovima, Zijad Žuna često donosi duboke analize estradnih kretanja kroz izravne razgovore s akterima. U jednom od upečatljivih intervjua sa [[Zdravko Čolić|Zdravkom Čolićem]], pjevač se osvrnuo na fenomen svjetskog uspjeha [[Goran Bregović|Gorana Bregovića]] i specifičnost bosanskog mentaliteta: * '''O uspjehu''': Čolić ističe da je Bregović imao hrabrosti prezentirati balkanski melos na svjetskoj razini, dok je bosansku scenu često kočila "inertnost" i zadovoljstvo malim krugom prijatelja ("raja i priča"). * '''O Sarajevu''': Čolić u razgovoru sa Žunom potvrđuje svoju duboku duhovnu vezu s rodnim gradom: ''"Sarajevo je moj grad... tu priča počinje i završava se."'' * '''O utjecaju''': Pjevač priznaje da je suradnja s Bregovićem i [[Dino Merlin|Dinom Merlinom]] značajno utjecala na tok njegove karijere, posebno u okretanju prema autentičnom etno-izrazu koji je postao hit i u europskim zemljama. Ovi zapisi, objavljivani u revijama poput sarajevskog '''''Expressa''''', danas predstavljaju ključnu dokumentarnu građu u Žuninim publikacijama == Ekskluzivni intervju s Mladenom Vojičićem Tifom: Istina o slavi i skromnosti == U svom dugogodišnjem novinarskom radu, '''Zijad Žuna''' zabilježio je jedan od najotvorenijih intervjua s legendarnim pjevačem '''Mladenom Vojičićem Tifom'''. Ovaj razgovor ostaje zabilježen kao autentično svjedočanstvo o Tifi kao najiskrenijem simbolu sarajevske rock škole i "najpopularnijem Sarajliji". Iako je Tifa u razgovoru otvoreno priznao da privatno '''nikada nije bio fan Bijelog dugmeta''' niti je kupovao njihove ploče, istaknuo je duboko poštovanje prema radu u, kako kaže, "najboljem bendu svih vremena na Balkanu". Taj period obilježio je povijesni rekord – album s Tifinim vokalom prodan je u nevjerojatnih '''380.000 primjeraka''', što je ostao nedosegnut vrhunac u povijesti grupe. === Ključni naglasci iz razgovora: === * '''Skromnost i životna filozofija:''' Unatoč statusu megazvijezde, Tifa je pokazao nevjerojatnu ljudsku skromnost izjavom: ''"Kad prestanem s muzikom, čistit ću ulice i parkove, useljavati ljude i uveseljavati ih pričom da budu sretni. Bitno je biti pošten."'' * '''Ljubav prema Sarajevu i FK Željezničar:''' Posebno je istaknuo ponos zbog snimanja '''himne FK Željezničar''', koju smatra darom svim ljudima, naglašavajući da je to pjesma kojom se svatko treba ponositi bez obzira na nacionalni predznak. * '''Odlazak iz benda i potraga za istinom:''' Tifa je bez zadrške govorio o svom samovoljnom odlasku iz Bijelog dugmeta, demantirajući glasine o izbacivanju i stavljajući osobni integritet i slobodu ispred financijske koristi. * '''Glazba kao plemenita misija:''' Opisao je svoj status kao pošten rad bez pripadnosti strankama, ističući da se na bini "troši" kako bi usrećio fanove svih generacija, jer za njega glazba nema granica. [[Datoteka:Zijad Zuna i Mladen Vojicic Tifa intervju.jpg|mini|desno|250p|Zijad Žuna u razgovoru s Tifom o povijesnom rekordu prodaje albuma (380.000 primjeraka).]] <ref>''Izvor: Arhiv Zijada Žune, intervju s Mladenom Vojičićem Tifom, objavljeno u monografiji "Džuboks vremena".''</ref> == Ekskluzivni intervju (travanj 2026.): Alen Islamović o pola stoljeća rocka == U opsežnom razgovoru vođenom u travnju 2026. godine, povodom jubileja 50 godina grupe '''Bijelo dugme''', Alen Islamović je novinaru i publicisti Zijadu Žuni otkrio dosad manje poznate detalje o ključnim trenucima svoje karijere. === Najekskluzivnije izjave iz razgovora: === * '''O "Londonskom neuspjehu" i povratku:''' Alen je bio iznimno iskren o neuspjehu u Londonu s Divljim jagodama: ''"Treba biti iskren i reći da je moj engleski zvučao ruski... taj školski jezik nije odgovarao agresivnim rifovima grupe. Shvatio sam da to nema smisla i odlučio se vratiti među svoje iskrene fanove."'' * '''Transfer karijere:''' Svoj prijelaz u Dugme usporedio je s najvećim sportskim transferima: ''"Poredim to kao kad dobar nogometaš prijeđe iz Želje u Real ili Barcelonu. To je bio jedini estradni transfer o kojem se pisalo mjesecima."'' * '''O rekordnoj prodaji:''' Naglasio je da je album "Pljuni i zapjevaj" planuo u '''milijun primjeraka''' u samo šest mjeseci, što je rezultat koji se danas čini nezamislivim. * '''O preživljavanju na sceni:''' ''"Shvatio sam da u ovom poslu ako ti prvi nešto ne uradiš, pojest će te za doručak, iskoristiti i baciti u kafanu da zabavljam pijanice, a ja to nisam htio."'' * '''O odnosu s kolegama danas:''' Islamović ističe da danas suradnja s Bregovićem i Tifom počiva na zrelosti: ''"Zreli smo ljudi, ne trebaju nam napetosti i nervoza. Da ih ima, ja bih prvi napustio ovu priču."'' Ovaj razgovor svjedoči o umjetniku koji u 2026. godini s istim žarom, ali s mnogo više mudrosti i discipline, čuva naslijeđe najmoćnijeg rock benda Balkana. === Pogled u budućnost: Između simfonije i plantaža lješnjaka (2026.) === U završnom dijelu razgovora sa Žunom, Alen Islamović iznosi realističan i miran pogled na završetak jedne velike ere. Svjestan da proslava 50 godina grupe '''Bijelo dugme''' polako prolazi, on ističe kako "ništa nije vječno" i da godine prirodno nameću kraj velikim turnejama. * '''Samostalni put i simfonijski orkestri:''' Alen je već formirao vlastiti bend s kojim nastupa po gradovima regije, a poseban umjetnički izazov pronalazi u projektima sa '''simfonijskim orkestrima''' (poput koncerta u Kragujevcu), čime svoje hitove donosi u novom, klasičnom ruhu. * '''Mir na Uni:''' Daleko od svjetala pozornice, Islamović danas uživa u radu na svojim '''plantažama lješnjaka''' u rodnom Bihaću. Ističe da mu slapovi Une i njezina ljepota pružaju duševni mir koji mu je potreban nakon desetljeća provedenih na putu. Ova svjedočanstva prikazuju Islamovića kao čovjeka koji je uspio pomiriti status rock idola s dostojanstvenim i ispunjenim privatnim životom. == Goran Bregović: Planetarni kult magične bajke == Novinar i publicist '''Zijad Žuna''' prati rad grupe '''Bijelo dugme''' od samih početaka, a njegov odnos s '''Goranom Bregovićem''' traje punih pet desetljeća. Od prvih susreta u Jajcu, preko dopisništva "Oslobođenja" i Radio Jajca, pa sve do svjetskih pozornica u Hamburgu, Žuna je dokumentirao transformaciju regionalne zvijezde u planetarni kult. === Ključni trenuci i svjedočanstva: === * '''Muzički "bosanski lonac":''' U ranim razgovorima, Žuna je Bregovićevu glazbu opisao kao "bosanski lonac" — jedinstvenu mješavinu bluesa, folka i rocka koja je podigla tadašnju državu na noge. Bregović je potvrdio tu viziju, ističući želju da stvori nešto s "dušom Sarajeva i Balkana". * '''Proročanstvo iz Jajca:''' Tijekom jednog susreta prije rata, Žuna je prorekao Bregoviću svjetsku slavu, na što je Brega zagonetno odgovorio: ''"Ja postanem svjetska zvijezda, a ti doživiš susrete s najvećima na planeti? Sve je moguće!"'' To se kasnije i ostvarilo kroz Žuninu hit knjigu '''"Zvijezde na kapiji"'''. * '''Hamburški trijumf u Stadtparku:''' Bregović je jedini glazbenik s Balkana koji je više puta nastupao u kultnom '''Stadtparku u Hamburgu''', mjestu rezerviranom za najveća planetarna imena. Žuna bilježi anegdotu o čaši viskija na pozornici, kojom je Brega nazdravljao publici, kršeći stroga pravila dvorane uz šarm koji posjeduju samo najveći. * '''Iskrenost o kreativnom procesu:''' Bregović je otvoreno govorio o snimanju albuma u Londonu 1975. kod Georgea Martina (producenta Beatlesa), priznajući bespoštedan rad "dan i noć" kako bi se postigao vrhunski rezultat. * '''Bosanac u srcu:''' Unatoč svjetskoj slavi, Bregović je u razgovoru sa Žunom istaknuo da su Bosanci dobri ljudi koji vole život, humor i obitelj, prepoznavši i sebe u stihovima legendarne pjesme ''"Tako ti je mala moja kad ljubi Bosanac"''. === Susret u Stadtparku: "Vrh vrhova" bez cipela i hlača === Posebno upečatljiv trenutak u njihovom polustoljetnom poznanstvu dogodio se u Hamburgu, u ''backstageu'' kultnog '''Stadtparka'''. Zijad Žuna bilježi anegdotu koja najbolje oslikava Bregovićevu karizmu i nekonvencionalnost: * '''Ljudskost ispred protokola:''' Prilikom ulaska u garderobu, Žuna je zatekao Bregovića potpuno opuštenog, bez cipela i hlača. Na Žuninu opasku da se odjene, Brega je uz osmijeh odgovorio: ''"Vi ste mi važniji i od hlača i cipela!"'', pokazujući time da su mu stari prijatelji i iskreni razgovori bitniji od bilo kakvog scenskog sjaja. * '''Na vrhu svijeta:''' Prisjećajući se početaka od prije 50 godina, Bregović je tijekom tog susreta u Hamburgu zagrlio Žunu i kratko zaključio: ''"Na vrhu smo – nema dalje!"''. Ovaj susret u srcu Njemačke bio je kruna njihove zajedničke priče – od malog dopisništva u Jajcu do vrha svjetske glazbene scene, potvrđujući da je Bregović, unatoč globalnom uspjehu, ostao "naš i svjetski" u najiskrenijem smislu te riječi. [[Datoteka:Zijad Zuna i Goran Bregovic susret.jpg|mini|desno|250p|Zijad Žuna i Goran Bregović: Susret dvojice prijatelja i kroničara jedne epohe koja je prerasla u planetarnu bajku.]] <ref>''Izvor: Arhiv Zijada Žune, tekst "Planetarni kult magične bajke", objavljeno u monografiji "Zvijezde na kapiji".''</ref> == Ekskluziva iz bekstejdža: "Kasniš mr. Lee" == Jedna od najupečatljivijih anegdota iz hamburškog razdoblja Zijada Žune odnosi se na susret s legendarnim '''Albertom Leejem'''. Žuna u svojoj knjizi opisuje neobičan trenutak čekanja na intervju o albumu koji je Lee snimio s Jimmyjem Pageom. * '''Bernisa i mr. Lee''': Dok je dogovoreni sastanak kasnio, Žunina supruga Bernisa, ljubiteljica glazbe, odlučila je potražiti glazbenika u bekstejdžu. Žuna bilježi da je Lee dočekao Bernisu pjesmom i privatnim nastupom na gitari unutar salona, što je trajalo punih dvadeset minuta prije službenog početka razgovora. * '''Skromnost najvećih''': Priča naglašava Leejevu iznimnu ljudskost. Iako svjetska zvijezda, Lee se odmah ispričao zbog kašnjenja, a Bernisa mu je uz osmijeh dobacila: ''"Drugi put nemoj da kasniš, mr. Lee!"''. * '''Zajednička večera''': Lee je bio toliko oduševljen Bernisinim poznavanjem glazbe da je par nakon koncerta pozvao na zajedničku večeru, čime je profesionalni odnos prerastao u trajno prijateljstvo. [[Datoteka:Bernisa_i_Albert_Lee.jpg|mini|desno|„Kasniš, mr. Lee“: Bernisa Zuna i legendarni Albert Lee u Hamburgu. Najljepši osmijeh i svjetska gitarska legenda iz arhive „Džuboks vremena“.]] == Aki Rahimovski i grupa TOR: Jajačka pretpremijera legende (1975.) == U bogatoj novinarskoj arhivi '''Zijada Žune''' posebno mjesto zauzima svjedočanstvo o boravku '''Akija Rahimovskog''' u Jajcu 1975. godine. Prije nego što je postao neosporna ikona grupe ''Parni valjak'', Aki je s grupom '''TOR''' mjesecima nastupao u hotelu Jajce, na obalama Plivskog jezera. Žuna, koji je tada započinjao svoju karijeru u "Oslobođenju", bio je izravni svjedok rađanja jedne od najvećih glazbenih zvijezda Balkana. === Ključni trenuci iz "jajačkog razdoblja": === * '''Sila prirode za klavijaturama:''' Žuna opisuje mladog Akija kao harizmatičnog glazbenika s nevjerojatnom energijom koji je u noćnom baru hotela svirao svjetske hitove. Aki mu je tada, uz prepoznatljiv osmijeh, govorio: ''"Zike, sjedi ovdje, slušaj i gledaj. Hoćeš da vidiš kako se to radi?"'' * '''Proročanstvo o Pulskoj areni:''' Tijekom jednog razgovora uz Plivsko jezero, Žuna je Akiju prorekao nastup u Pulskoj areni. Aki je tada, uz nevjericu, odgovorio: ''"Ma daj, Zike, to je nemoguća misija. Kao da si mi rekao da putujem na Mjesec."'' Godinama kasnije, Arena je postala njegov "tron" koji je osvajao s eruptivnim oduševljenjem publike. * '''Sudbinski poziv iz Zagreba:''' Upravo u Jajcu, u dopisništvu gdje je Žuna radio, Aki je primio poziv koji mu je promijenio život: ''"Zike, zvali su me iz Zagreba. Može biti nešto veliko."'' Godinama kasnije, Aki se javio Žuni s riječima: ''"Zike, bio si u pravu."'' === Naslijeđe: "Niko ne može zamijeniti Akija" === Žuna kroz svoja sjećanja naglašava da Aki nije bio samo pjevač, već instrument sam po sebi. Njegova neuhvatljiva karizma i glas koji je dolazio iz srca ostali su neponovljivi. Kako je istaknuo osnivač benda Husein Hasanefendić - Hus: ''"Niko ne može zamijeniti Akija!"''. Za Zijada Žunu, Aki Rahimovski ostaje simbol jedne generacije, čiji je glas bio lijek, a energija vječna magija koja je započela upravo pod zidinama kraljevskog grada Jajca. <ref>''Izvor: Arhiv Zijada Žune, tekst "Aki u Jajcu - Noć kada je sve počelo", objavljeno u monografiji "Džuboks vremena".''</ref> === Večer kad je Aki postao dio obitelji Žuna (Jajce, 1975.) === Jedan od najemotivnijih zapisa iz knjige ''"Džuboks vremena"'' odnosi se na privatni susret u domu obitelji Žuna u Jajcu. Umoran od hotelske hrane, mladi '''Aki Rahimovski''' postao je gost u kući Zijadovih roditelja, gdje se kroz pjesmu i domaće specijalitete stvorila neraskidiva ljudska veza. * '''Makedonska pjesma i očeva rakija:''' Na nagovor Zijadova oca, koji je često poslovao na jugu, Aki je te večeri zapjevao makedonske pjesme. Njegov glas ispunio je dom emocijom koja je, prema Žuninim riječima, natjerala suze na oči i ispunila srce njegove majke ponosom. * '''Sudbinska simbolika:''' Ta večer ostala je urezana u sjećanje i zbog bolne koincidencije. Zijadov otac je te noći otišao na službeni put s kojeg se pet godina kasnije (1980.) nije vratio, poginuvši upravo na putu prema Makedoniji. Do kraja života otac je pratio Akijev uspon, ponosno pitajući: ''"A šta je s njim, sine?"''. * '''Povezanost kroz desetljeća:''' Prijateljstvo započeto uz sarmu i baklave u Jajcu nastavilo se kroz telefonske razgovore tijekom cijele Akijeve karijere. Žuna bilježi da su često razgovarali o glazbi, ali i o tom specifičnom trenutku u kuhinji koji je obojicu trajno obilježio. * '''Nasljeđe kroz Kikija:''' Žuna s posebnim poštovanjem spominje i Akijeva sina, '''Kikija Rahimovskog''', prepoznajući u njemu očevu karizmu i vokalni kalibar svjetske razine, čime se krug obitelji i glazbe zatvara u vječnost. [[Datoteka:Aki Rahimovski Parni Valjak portret.jpg|mini|desno|250p|Aki Rahimovski: Umjetnik koji je u Jajcu ostavio dio duše, a iz njega ponio sudbinski put prema zvijezdama.]] <ref>''Izvor: Zijad Žuna, "Džuboks vremena", poglavlje: Večer kad je Aki postao dio naše kuće.''</ref> === Ratni gubitak arhive i novi početak === Za Zijada Žunu prekretnica u životu i karijeri nastupa u srijedu, '''27. svibnja 1992. godine u 15 sati''', kada je započeo opći napad na Jajce. Tijekom ratnih zbivanja koja su uslijedila, pretrpio je nenadoknadiv profesionalni gubitak – u spaljivanju dopisništva "Oslobođenja" i obiteljskog doma nepovratno je nestala njegova višedesetljetna arhiva s tisućama fotografija, dokumenata i nagrada. Unatoč gubitku, Žuna je uspio spasiti najuži krug najdragocjenijih materijala: * '''Sačuvana jezgra''': U ručnoj torbi iz grada je iznio svoje diktafone s originalnim kazetama intervjua, novinarske legitimacije i manji dio fotografija. Ovi zapisi postali su temelj za njegov kasniji rad u emigraciji i rekonstrukciju glazbene povijesti Balkana. * '''Autobiografski zapis''': Svoju osobnu tragediju i sudbinu rodnoga grada dokumentirao je u autobiografskoj knjizi pod naslovom '''"Umiranje grobova"'''. * '''Obitelj kao najveća pobjeda''': Ističe da je, unatoč gubitku cjelokupne imovine i arhiva, njegov najveći uspjeh bio spašavanje života supruge, kćeri i sina, s kojima 1992. godine odlazi u Hamburg. Ovaj traumatičan događaj daje poseban značaj njegovim kasnijim monografijama poput "Džuboksa vremena", jer su mnoga svjedočanstva u njima spašena upravo na tim diktafonskim trakama koje su preživjele pad grada == Književni rad i kritike == Zijad Žuna u svom radu istražuje vezu između lokalne tradicije i svjetske popularne kulture. Njegova djela, poput zbirke ''Zvijezde na kapiji'', naišla su na značajan odjek kod kritike. Muzički stručnjak i profesor iz Jajca, '''Zoran Ljubičić''', u svojoj recenziji pod naslovom ''Glazbeni stelarij Zijada Žune'', opisuje Žunin pristup kao spoj "iskusnoga novinarskog vuka i bosanskočaršijskog šmekera". Ljubičić ističe kako Žuna uspijeva premostiti distancu između jajačkih kapija i svjetskih glazbenih ikona poput [[B.B. King|B.B. Kinga]] i [[Robert Plant|Roberta Planta]], pretvarajući snove provincijske mladosti u "ostvaren san" na samoj kapiji grada.<ref>{{Citiranje weba |url=https://jajce-online.com |title=Zoran Ljubičić: Čuvar zvijezda u vremenu |work=Jajce Online |accessdate=2024-05-22}}</ref> U svojoj drugoj recenziji pod naslovom ''Čuvar zvijezda u vremenu'', posvećenoj knjizi ''Džuboks vremena'', Ljubičić naglašava Žuninu ulogu kao istaknutog kroničara glazbenih zbivanja na Balkanu i u svijetu kroz više od pet desetljeća. Autor ističe da je Žuna, unatoč teškim zdravstvenim iskušenjima i operacijama srca, ustrajao u svojoj misiji, koristeći pisanje kao svojevrsnu terapiju. Ljubičić Žuninu trilogiju (''Zvijezde na kapiji'', ''Džuboks vremena'' i ''Folkeri vječnosti'') opisuje kao "živi spomenik glazbenoj umjetnosti" i "modernistički bosanski ćilim" sazdan od autentičnih emocija i povijesnih susreta s najvećim regionalnim zvijezdama.<ref>{{Citiranje weba |url=https://jajce-online.com |title=Zoran Ljubičić: Čuvar zvijezda u vremenu |work=Jajce Online |accessdate=2024-05-22}}</ref * Žuna, Zijad. ''Umiranje grobova - rodjenje i smrt neke Jugoslavije''. Grafika Soča, Nova Gorica, 1993. * Žuna, Zijad. ''Zvijezde na kapiji''. Štamparija Fojnica, Fojnica, 2020. ISBN 978-9958-17-169-7. == Reference == <references /> <references /> 1jk49fvnhejy7ykm0cnp1s2gtvn2imp 0 805513 7427830 7427530 2026-04-10T19:13:25Z Druidpepo 3479 7427830 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Frano Vodopivec |slika = |veličina = |opis slike = |rodno ime = |nadimak = Canci |rođenje = [[4. kolovoza]] [[1924.]] |mjesto rođenja = [[Zagreb]] |smrt = [[13. ožujka]] [[1998.]] |mjesto smrti = [[Zagreb]] |zanimanje = snimatelj, redatelj, fotograf |godine rada = [[1943.]] – [[1987.]] |web = |supruga = |suprug = |važnije uloge = |važniji filmovi = |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = Velika zlatna arena za kameru [1955.]& [1966.]]; Nagrada Vladimir Nazor za životno djelo [1989]; Odlikovan Medaljom rada, Ordenom zasluga za narod sa srebrnom zvijezdom i Ordenom rada s crvenom zastavom }} Frano (Canci) Vodopivec je bio hrvatski i jugoslavenski snimatelj, redatelj, scenarist, fotograf<ref>{{Citiranje weba|title=Karlovac (Autor fotografija i ilustrator - Frano Vodopivec) |url=https://books.google.hr/books/about/Karlovac.html?id=WA3HzQEACAAJ&redir_esc=y|access-date=2026-04-08|website=books.google.hr/}}</ref>, povremeno i skladatelj i pjesnik (Zagreb, 4. VII. 1924 – Zagreb, 13. III. 1998). <ref>{{Citiranje weba|title=Frano Vodopivec|url=http://hrfilm.hr/baza_snimatelj.php?id=49|access-date=2026-04-08|website=hrfilm.hr/}}</ref> == Životopis == Rođen je u Zagrebu 1924. u obitelji činovnika. Već u srednjoj školi počinje eksperimentirati i snimati fotografije i filmove u kino klubu. Godine 1943. započinje svoj rad u "[[Državni slikopisni zavod „Hrvatski slikopis”]]" u početku kao snimatelj propagandnih filmskih novosti (''Hrvatski slikopisni tjednik''), a kasnije i kao redatelj. Tijekom tog razdoblja upoznaje se sa stvaraocima poput Branka Marjanovića, Oktavijana Miletića, Alfreda Grünhuta, Marijana Mikca, Franje Ledića, Branka Blažine, Josipa Kirigina i Sergija Tagatza. Po završetku rata snima priloge za filmske novosti, a potom se zapošljava u Jadran-filmu. Od kraja drugog svjetskog rata do svoje smrti snimio je preko 200 igranih, dokumentarnih, namjenskih i obrazovnih filmova, TV i filmskih novosti. Sam je napisao scenarije za brojne dokumentarne filmove koje je i režirao, a istakao se i kao snimatelj i direktor fotografije na stranim koprodukcijama od kojih se posebno ističe i začudni soft-porno ''Score'' sniman u cijelosti u Jugoslaviju u Bakru u kojem se ističe Vodopivčeva vještina i fotografsko poetsko umijeće koje je fasciniralo i jednog Andija Warhola.<ref>{{Citiranje weba|title=''Score''(1974 film)|url=https://grokipedia.com/page/Score_(1974_film) |access-date=2026-04-09|website=grokipedia.com}}</ref> Uz Oktavijana Miletića prvi je snimatelj u hrvatskoj kinematografiji koji je skrenuo pozornost na važnost filmske fotografije kao umjetničkog djela. S takvim eksplicitno umjetničkim stavom Vodopivec je od 1947. snimio oko 60 dokumentarnih filmova, zatim kao redatelj i koscenarist više od 50 kratkometražnih filmova, a od 1952. dvadesetak cjelovečernjih igranih filmova. Iako se nije kontinuirano i deklarativno profesionalno bavio fotografijom, njegov fotografski stil, toliko prisutan u filmu, bio je prepoznatljiv i vrlo upečatljiv i u fotografijama. U raznim je prigodama, često iz privatnog afiniteta i slave koja ga je pratila, snimao portrete poznatih osoba iz zagrebačkoga kulturnog života. Potkraj 1960. na poticaj izdavčke kuće Vjesnik, a po izričitoj želji Miroslava Krležine, portretirao je slavnog pisca za ilustraciju feljton ''Razgovor o demokraciji, o humanizmu i o socijalizmu'' koji je u nastavcima izlazio u dnevnom listu. Tom je prigodom Vodopivec u svom atelijeru snimio sedamdesetak snimaka od kojih je Krleža odabrao sliku sa šeširom i šalom,a koja je, nakon objave u Vjesniku [[1. siječnja]] [[1961.]], postala najpoznatijim i najčešće reproduciranim Krležinim portretom. Petnaest godina kasnije, [[1975.]], u atelijeru »Croatia-filma« Vodopivec je načinio još jednu seriju Krležinih portreta, ovaj put u koloru, od kojih su neki također često objavljivani te je tada snimio Krležu i filmskom kamerom. Njegove su urbane fotografije posebno važne, a posebno u monografiji ''Karlovac'' Ive Butkovića <ref>{{Citiranje weba|title=''Karlovac'' monografija Ive Butkovića GZH, (1968.)|url=https://books.google.hr/books/about/Karlovac.html?id=WA3HzQEACAAJ&redir_esc=y|access-date=2026-04-09|website=books.google.hr}}</ref>. Iako je cijelog života pisao pjesme, te ih ponekad objavljivao u periodici, njegova jedina pjesnička zbirka "Svjetlomjer" objavljena je posthumno [[1999.]] kod nakladnika Meandar, uz uvodnu bilješku Dunje Detoni - Dujmić, uredništvo Branka Čegeca i oblikovanje Vatroslava Kuliša. <ref>{{Citiranje weba|title=Vodopivec Frano - Svjetlomjer|url=https://meandar.hr/vodopivec-frano/|access-date=2026-04-08|website=meandar.hr/}}</ref>,<ref>{{Citiranje weba|title=Frano Vodopivec ''Svjetlomjer" u katalogu Gradskih knjižnica Zagreb|url=https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?selectedId=11000342&currentPage=2&searchById=100&sort=0&age=0&fid0=4&fv0=Meandar&spid0=100&spv0=stihovi&xm0=1&mdid0=0&vzid0=0|access-date=2026-04-09|website=katalog.kgz.hr}}</ref> == Izabrana filmografija == ===Hrvatski i jugoslavenski igrani filmovi i TV djela=== * "[[U oluji (1952.)|U oluji]]", red. [[Vatroslav Mimica]], [[1952.]]<ref>{{Citiranje weba|title=''U oluji"", Vatroslava Mimice])|url=https://kinotuskanac.hr/movie/u-oluji|access-date=2026-04-09|website=kinotuskanac.hr}}</ref>. * "[[Lažni car (1955.)|Lažni car]]", red. Velimir Stojanović, [[1955.]] * "[[Djevojka i hrast (1955.)|Djevojka i hrast]], red. [[Krešo Golik]], [[1956.]] * "[[U mreži]]", red. Bojan Stupica, [[1956.]] * "[[Naši se putovi razilaze (1957.)|Naši se putovi razilaze]]", red. Šime Šimatović, [[1957.]] * "[[Kaja, ubit ću te! (1967.)|Kaja, ubit ću te!]]", red. [[Vatroslav Mimica]], [[1967.]] * "[[Tri sata za ljubav (1968.)|Tri sata za ljubav]]", red. [[Fadil Hadžić]], [[1968.]] * "[[Kad čuješ zvona (1969.)|Kad čuješ zvona]]", red. [[Antun Vrdoljak]], [[1969.]] * "[[Sarajevski atentat]]", red. [[Fadil Hadžić]], [[1969.]] <ref>{{Citiranje weba|title=Sarajevski atentat Fadila Hadžića|url=http://hrfilm.hr/baza_film.php?id=161|access-date=2026-04-10|website=hrfilm.hr}}</ref> * "[[Hranjenik (1970.)|Hranjenik]], red. [[Vatroslav Mimica]], [[1970.]]<ref>{{Citiranje weba|title= Pedeset godina ''Hranjenika" Vatroslava Mimice|url=https://zonafilma.com/pedeset-godina-hranjenika-vatroslava-mimice/|access-date=2026-04-09|website=zonafilma.com}}</ref> * "[[Idu dani (1970.)|Idu dani]]", red. [[Fadil Hadžić]], [[1970.]] * "[[Družba Pere Kvržice (1970.)|Družba Pere Kvržice]]", red. [[Vladimir Tadej]], [[1970.]] * "[[U gori raste zelen bor (1971.)|U gori raste zelen bor]]", red. [[Antun Vrdoljak]], [[1971.]] * "[[Poslijepodne jednog fazana (1972.)|Poslijepodne jednog fazana]]", red. [[Marijan Arhanić]], [[1972.]] * "[[Letači velikog neba (1977.)|Letači velikog neba]]", red. [[Marijan Arhanić]] [[1977.]] === Inozemni igrani filmovi i TV djela === * "Agi Murad il diavolo bianco/The White Warrior", red. Riccardo Freda, [[1959.]] * "Eagle in a Cage" red. Fielder Cook [[1971.]]<ref>{{Citiranje weba|title=Napoleon u pop kulturi – ko kosi, a ko slamku u nosu nosi? |url=https://www.danas.rs/zivot/napoleon-u-pop-kulturi-ko-kosi-a-ko-slamku-u-nosu-nosi/|access-date=2026-04-09|website=danas.rs}}</ref> * "Score" red. Radley Metzger [[1974.]] ===Dokumentarni i namjenski filmovi=== * "Predizborni govor Maršala Tita u Zagrebu", red. Kosta Hlavaty i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1946.]] * "Vlak 51", red. [[Rudolf Sremec]] i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1947.]] * "San male balerine", red. Branko Bauer i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1954.]] <ref>{{Citiranje weba|title=Lirska pojava Male balerine; Intervju: Đurđica Ludvig, baletna umjetnica |url=https://www.baleti.klasika.hr/index.php?p=article&id=2381|access-date=2026-04-09|website=baleti.klasika.hr}}</ref> * "Svetkovina kamena", red. Branko Marjanović i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1957.]] * "Ukorak s vremenom: jugoslavensko selo", red. [[Rudolf Sremec]] i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1958.]] * "Ljudi na obali" red. Branko Marjanović i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1958.]] * "U vrtu čelika: Zagreb - velesajamski grad", red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1959.]]<ref>{{Citiranje weba|title=Izložba ZAGREBAČKI VELESAJAM – PROPAGANDA I PUBLICITET 1956 – 1970. (17.9 – 7.10.2025.)|url=https://dizajn.hr/blog/izlozba-zagrebacki-velesajam-propaganda-i-publicitet/|access-date=2026-04-09|website=dizajn.hr}}</ref>,<ref>{{Citiranje weba|title=Ante Peterlić: Bitno je zasukati rukave|url=https://www.matica.hr/vijenac/345/bitno-je-zasukati-rukave-6000/|access-date=2026-04-09|website=dizajn.hr}}</ref> * "Istina rođena u čeliku", red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1960.]] * "Dozvane vode", red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1960.]] * "Žute i plave poljane", red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1960.]] * "Na pragu grada", red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1960.]] * "Zaigrane osovine", red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1960.]] * "Žute i plave poljane", red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1960.]] * "Fasade na pragu grada", red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1960.]] * "Boje i leptiri", red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1960.]] * "Mostovi druge obale", red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1961.]] * "Poslušne niti", red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1961.]] * "Sinteze i oblici", red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1961.]] * "Tragom šume", red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1961.]] * "Naš auto", red. [[František Čáp]] i skladatelj F.Vodopivec, [[1962.]] * "Đuro Đaković", red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1962.]] * "Akt jednog napredka", red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1963.]] * "Lice moga grada", red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1963.]] * "Zaustavite vrijeme, snimajte", red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1963.]] * "Stvoreni da stvaraju", red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1964.]] * "Sunčani Jadran", red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1965.]] * "Južni Jadran", red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1965.]] * "Ljudi s Neretve" red. [[Obrad Gluščević]] i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1966.]]<ref>{{Citiranje weba|title=Ljudi s Neretve - Festival jugoslovenskog dokumentarnog i kratkometražnog filma, Beograd ’67. – Srebrna medalja za režiju|url=https://zagrebfilm.hr/filmovi/ljudi-s-neretve/|access-date=2026-04-09|website=zagrebfilm.hr/}}</ref> * "Varijacije na temu OKI", red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1966.]] * "Košnica zdravlja", red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1968.]] * "Drvosječe", red. [[Zlatko Sudović]] i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1969.]] * "Buna (Matija Gubec", red. [[Milica Borojević]] i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1969.]] * "Divlja stanica Prkos", red. [[Zlatko Sudović]] i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1969.]]<ref>{{Citiranje weba|title=Vikend Hrvatske kinoteke: Klubaši nakon Kluba (povodom 90. godina Kinokluba Zagreb)|url=https://kinotuskanac.hr/cycle/vikend-hrvatske-kinoteke-klubasi-nakon-kluba-povodom-90-godina-kinokluba-zagreb|access-date=2026-04-08|website=kinotuskanac.hr/}}</ref> * "Sonet za maštu", red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1970.]] * "Katolička crkva u Hrvata", red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1971.]] * "Prošlost i budućnost na tračnicama", red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1971.]] * "Dvije ruže u jednom ponedeljku", red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1971.]] * "Izmedju jutra i grada", red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1972.]] * "Berge Istra", red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1972.]] * "Pod asfaltom je zemlja", red. [[Zlatko Sudović]] i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1975.]] * "Treći maj - brodogradilište (3. maj)", red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1976.]]<ref>{{Citiranje weba|title=A Very Complex Organism: Industrial Films on “3. maj” and “Brodosplit” Shipyards|url=https://contemporarysee.org/allfiles/documents/file-166-a-very-complex-organism-industrial-films-on-3-maj-and-brodosplit-shipyards.pdf|access-date=2026-04-09|website=contemporarysee.org/}}</ref> * "Titovi memoari", red. [[Veljko Bulajić]] i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1980.]] ==Crtani filmovi== * "Veliki miting" , red. Norbert Neugebauer [[1945.]], snimatelj Frano Vodopivec <ref>{{Citiranje weba|title=Kino Tuškanac:''Veliki miting''|url=https://kinotuskanac.hr/movie/veliki-miting|access-date=2026-04-08|website=animafest.hr/}}</ref>, <ref>{{Citiranje weba|title=Bordo: ”65 je godina našeg animiranog filma. Zanima li to ikoga?!” |url=https://p-portal.net/bordo-65-godina-naseg-animiranog-filma-zanima-li-to-ikoga |access-date=2026-04-08|website=p-portal.net/}}</ref> * "Svi na izbore - narod odlučuje", red. Norbert Neugebauer [[1945.]], snimatelj Frano Vodopivec <ref>{{Citiranje weba|title=Svi na izbore (Narod odlučuje)|url=https://www.animafest.hr/hr/2022/film/read_all/let_everybody_vote|access-date=2026-04-08|website=animafest.hr/}}</ref> == Nagrade i priznanja == * [[Zlatna arena za kameru]] [[1955.]] za film "[[Djevojka i hrast (1955.)|Djevojka i hrast]]" red. [[Krešo Golik|Kreše Golika]] * I nagrada u Cannesu za film "Crne vode" red. [[Rudolf Sremec|Rudolfa Sremeca]], [[1956.]] <ref>{{Citiranje weba|title=Vodopivec Frano - Filmski leksikon|url=https://film.lzmk.hr/clanak/vodopivec-frano|access-date=2026-04-08|website=film.lzmk.hr/}}</ref> * [[Zlatna arena za kameru]] [[1969.]] za filmove "[[Kad čuješ zvona (1969.)|Kad čuješ zvona]]" red. [[Antun Vrdoljak|Antuna Vrdoljaka]] & "[[Događaj (1969.)|Događaj]]" red. [[Vatroslav Mimica]] * [[Medalja rada]] * [[Orden zasluga za narod]] sa srebrnom zvijezdom * [[Orden rada]] sa crvenom zastavom * Nagrada publike na festivalu dokumentarnog i kratkometražnog filma u Tuzli za film "Titov most" [[1982.]] * [[Nagrada Vladimir Nazor]] za životno djelo [[1989.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{imdb ime|id=0900787|ime=Frano Vodopivec}} *[http://www.filmski-programi.hr/baza_snimatelj.php?id=49 Frano Vodopivec životopis] na web stranici Filmski-Programi.hr {{GLAVNIRASPORED:Vodopivec, Frano}} [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] [[Kategorija:Hrvatski filmski redatelji]] [[Kategorija:Hrvatski filmski snimatelji]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Vladimir Nazor]] ck5jijt9j51ounz1tp0gh54ipi0oxvr 7427832 7427830 2026-04-10T19:32:13Z Druidpepo 3479 /* Hrvatski i jugoslavenski igrani filmovi i TV djela */ 7427832 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Frano Vodopivec |slika = |veličina = |opis slike = |rodno ime = |nadimak = Canci |rođenje = [[4. kolovoza]] [[1924.]] |mjesto rođenja = [[Zagreb]] |smrt = [[13. ožujka]] [[1998.]] |mjesto smrti = [[Zagreb]] |zanimanje = snimatelj, redatelj, fotograf |godine rada = [[1943.]] – [[1987.]] |web = |supruga = |suprug = |važnije uloge = |važniji filmovi = |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = Velika zlatna arena za kameru [1955.]& [1966.]]; Nagrada Vladimir Nazor za životno djelo [1989]; Odlikovan Medaljom rada, Ordenom zasluga za narod sa srebrnom zvijezdom i Ordenom rada s crvenom zastavom }} Frano (Canci) Vodopivec je bio hrvatski i jugoslavenski snimatelj, redatelj, scenarist, fotograf<ref>{{Citiranje weba|title=Karlovac (Autor fotografija i ilustrator - Frano Vodopivec) |url=https://books.google.hr/books/about/Karlovac.html?id=WA3HzQEACAAJ&redir_esc=y|access-date=2026-04-08|website=books.google.hr/}}</ref>, povremeno i skladatelj i pjesnik (Zagreb, 4. VII. 1924 – Zagreb, 13. III. 1998). <ref>{{Citiranje weba|title=Frano Vodopivec|url=http://hrfilm.hr/baza_snimatelj.php?id=49|access-date=2026-04-08|website=hrfilm.hr/}}</ref> == Životopis == Rođen je u Zagrebu 1924. u obitelji činovnika. Već u srednjoj školi počinje eksperimentirati i snimati fotografije i filmove u kino klubu. Godine 1943. započinje svoj rad u "[[Državni slikopisni zavod „Hrvatski slikopis”]]" u početku kao snimatelj propagandnih filmskih novosti (''Hrvatski slikopisni tjednik''), a kasnije i kao redatelj. Tijekom tog razdoblja upoznaje se sa stvaraocima poput Branka Marjanovića, Oktavijana Miletića, Alfreda Grünhuta, Marijana Mikca, Franje Ledića, Branka Blažine, Josipa Kirigina i Sergija Tagatza. Po završetku rata snima priloge za filmske novosti, a potom se zapošljava u Jadran-filmu. Od kraja drugog svjetskog rata do svoje smrti snimio je preko 200 igranih, dokumentarnih, namjenskih i obrazovnih filmova, TV i filmskih novosti. Sam je napisao scenarije za brojne dokumentarne filmove koje je i režirao, a istakao se i kao snimatelj i direktor fotografije na stranim koprodukcijama od kojih se posebno ističe i začudni soft-porno ''Score'' sniman u cijelosti u Jugoslaviju u Bakru u kojem se ističe Vodopivčeva vještina i fotografsko poetsko umijeće koje je fasciniralo i jednog Andija Warhola.<ref>{{Citiranje weba|title=''Score''(1974 film)|url=https://grokipedia.com/page/Score_(1974_film) |access-date=2026-04-09|website=grokipedia.com}}</ref> Uz Oktavijana Miletića prvi je snimatelj u hrvatskoj kinematografiji koji je skrenuo pozornost na važnost filmske fotografije kao umjetničkog djela. S takvim eksplicitno umjetničkim stavom Vodopivec je od 1947. snimio oko 60 dokumentarnih filmova, zatim kao redatelj i koscenarist više od 50 kratkometražnih filmova, a od 1952. dvadesetak cjelovečernjih igranih filmova. Iako se nije kontinuirano i deklarativno profesionalno bavio fotografijom, njegov fotografski stil, toliko prisutan u filmu, bio je prepoznatljiv i vrlo upečatljiv i u fotografijama. U raznim je prigodama, često iz privatnog afiniteta i slave koja ga je pratila, snimao portrete poznatih osoba iz zagrebačkoga kulturnog života. Potkraj 1960. na poticaj izdavčke kuće Vjesnik, a po izričitoj želji Miroslava Krležine, portretirao je slavnog pisca za ilustraciju feljton ''Razgovor o demokraciji, o humanizmu i o socijalizmu'' koji je u nastavcima izlazio u dnevnom listu. Tom je prigodom Vodopivec u svom atelijeru snimio sedamdesetak snimaka od kojih je Krleža odabrao sliku sa šeširom i šalom,a koja je, nakon objave u Vjesniku [[1. siječnja]] [[1961.]], postala najpoznatijim i najčešće reproduciranim Krležinim portretom. Petnaest godina kasnije, [[1975.]], u atelijeru »Croatia-filma« Vodopivec je načinio još jednu seriju Krležinih portreta, ovaj put u koloru, od kojih su neki također često objavljivani te je tada snimio Krležu i filmskom kamerom. Njegove su urbane fotografije posebno važne, a posebno u monografiji ''Karlovac'' Ive Butkovića <ref>{{Citiranje weba|title=''Karlovac'' monografija Ive Butkovića GZH, (1968.)|url=https://books.google.hr/books/about/Karlovac.html?id=WA3HzQEACAAJ&redir_esc=y|access-date=2026-04-09|website=books.google.hr}}</ref>. Iako je cijelog života pisao pjesme, te ih ponekad objavljivao u periodici, njegova jedina pjesnička zbirka "Svjetlomjer" objavljena je posthumno [[1999.]] kod nakladnika Meandar, uz uvodnu bilješku Dunje Detoni - Dujmić, uredništvo Branka Čegeca i oblikovanje Vatroslava Kuliša. <ref>{{Citiranje weba|title=Vodopivec Frano - Svjetlomjer|url=https://meandar.hr/vodopivec-frano/|access-date=2026-04-08|website=meandar.hr/}}</ref>,<ref>{{Citiranje weba|title=Frano Vodopivec ''Svjetlomjer" u katalogu Gradskih knjižnica Zagreb|url=https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?selectedId=11000342&currentPage=2&searchById=100&sort=0&age=0&fid0=4&fv0=Meandar&spid0=100&spv0=stihovi&xm0=1&mdid0=0&vzid0=0|access-date=2026-04-09|website=katalog.kgz.hr}}</ref> == Izabrana filmografija == ===Hrvatski i jugoslavenski igrani filmovi i TV djela=== * "[[U oluji (1952.)|U oluji]]", red. [[Vatroslav Mimica]], [[1952.]]<ref>{{Citiranje weba|title=''U oluji"", Vatroslava Mimice])|url=https://kinotuskanac.hr/movie/u-oluji|access-date=2026-04-09|website=kinotuskanac.hr}}</ref>. * "[[Lažni car (1955.)|Lažni car]]", red. Velimir Stojanović, [[1955.]] * "[[Djevojka i hrast (1955.)|Djevojka i hrast]], red. [[Krešo Golik]], [[1956.]]<ref>{{Citiranje weba|title=Najteže je kad redatelj ne zna posao pa pita je li dobro |url= https://www.pobjeda.me/clanak/najteze-je-kad-reditelj-ne-zna-posao-pa-pita-je-li-dobro|access-date=2026-04-10|website=pobjeda.me}}</ref> * "[[U mreži]]", red. Bojan Stupica, [[1956.]] * "[[Naši se putovi razilaze (1957.)|Naši se putovi razilaze]]", red. Šime Šimatović, [[1957.]] * "[[Kaja, ubit ću te! (1967.)|Kaja, ubit ću te!]]", red. [[Vatroslav Mimica]], [[1967.]] * "[[Tri sata za ljubav (1968.)|Tri sata za ljubav]]", red. [[Fadil Hadžić]], [[1968.]] * "[[Kad čuješ zvona (1969.)|Kad čuješ zvona]]", red. [[Antun Vrdoljak]], [[1969.]] * "[[Sarajevski atentat]]", red. [[Fadil Hadžić]], [[1969.]] <ref>{{Citiranje weba|title=Sarajevski atentat Fadila Hadžića|url=http://hrfilm.hr/baza_film.php?id=161|access-date=2026-04-10|website=hrfilm.hr}}</ref> * "[[Hranjenik (1970.)|Hranjenik]], red. [[Vatroslav Mimica]], [[1970.]]<ref>{{Citiranje weba|title= Pedeset godina ''Hranjenika" Vatroslava Mimice|url=https://zonafilma.com/pedeset-godina-hranjenika-vatroslava-mimice/|access-date=2026-04-09|website=zonafilma.com}}</ref> * "[[Idu dani (1970.)|Idu dani]]", red. [[Fadil Hadžić]], [[1970.]] * "[[Družba Pere Kvržice (1970.)|Družba Pere Kvržice]]", red. [[Vladimir Tadej]], [[1970.]] * "[[U gori raste zelen bor (1971.)|U gori raste zelen bor]]", red. [[Antun Vrdoljak]], [[1971.]] * "[[Poslijepodne jednog fazana (1972.)|Poslijepodne jednog fazana]]", red. [[Marijan Arhanić]], [[1972.]] * "[[Letači velikog neba (1977.)|Letači velikog neba]]", red. [[Marijan Arhanić]] [[1977.]] === Inozemni igrani filmovi i TV djela === * "Agi Murad il diavolo bianco/The White Warrior", red. Riccardo Freda, [[1959.]] * "Eagle in a Cage" red. Fielder Cook [[1971.]]<ref>{{Citiranje weba|title=Napoleon u pop kulturi – ko kosi, a ko slamku u nosu nosi? |url=https://www.danas.rs/zivot/napoleon-u-pop-kulturi-ko-kosi-a-ko-slamku-u-nosu-nosi/|access-date=2026-04-09|website=danas.rs}}</ref> * "Score" red. Radley Metzger [[1974.]] ===Dokumentarni i namjenski filmovi=== * "Predizborni govor Maršala Tita u Zagrebu", red. Kosta Hlavaty i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1946.]] * "Vlak 51", red. [[Rudolf Sremec]] i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1947.]] * "San male balerine", red. Branko Bauer i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1954.]] <ref>{{Citiranje weba|title=Lirska pojava Male balerine; Intervju: Đurđica Ludvig, baletna umjetnica |url=https://www.baleti.klasika.hr/index.php?p=article&id=2381|access-date=2026-04-09|website=baleti.klasika.hr}}</ref> * "Svetkovina kamena", red. Branko Marjanović i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1957.]] * "Ukorak s vremenom: jugoslavensko selo", red. [[Rudolf Sremec]] i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1958.]] * "Ljudi na obali" red. Branko Marjanović i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1958.]] * "U vrtu čelika: Zagreb - velesajamski grad", red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1959.]]<ref>{{Citiranje weba|title=Izložba ZAGREBAČKI VELESAJAM – PROPAGANDA I PUBLICITET 1956 – 1970. (17.9 – 7.10.2025.)|url=https://dizajn.hr/blog/izlozba-zagrebacki-velesajam-propaganda-i-publicitet/|access-date=2026-04-09|website=dizajn.hr}}</ref>,<ref>{{Citiranje weba|title=Ante Peterlić: Bitno je zasukati rukave|url=https://www.matica.hr/vijenac/345/bitno-je-zasukati-rukave-6000/|access-date=2026-04-09|website=dizajn.hr}}</ref> * "Istina rođena u čeliku", red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1960.]] * "Dozvane vode", red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1960.]] * "Žute i plave poljane", red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1960.]] * "Na pragu grada", red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1960.]] * "Zaigrane osovine", red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1960.]] * "Žute i plave poljane", red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1960.]] * "Fasade na pragu grada", red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1960.]] * "Boje i leptiri", red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1960.]] * "Mostovi druge obale", red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1961.]] * "Poslušne niti", red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1961.]] * "Sinteze i oblici", red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1961.]] * "Tragom šume", red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1961.]] * "Naš auto", red. [[František Čáp]] i skladatelj F.Vodopivec, [[1962.]] * "Đuro Đaković", red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1962.]] * "Akt jednog napredka", red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1963.]] * "Lice moga grada", red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1963.]] * "Zaustavite vrijeme, snimajte", red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1963.]] * "Stvoreni da stvaraju", red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1964.]] * "Sunčani Jadran", red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1965.]] * "Južni Jadran", red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1965.]] * "Ljudi s Neretve" red. [[Obrad Gluščević]] i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1966.]]<ref>{{Citiranje weba|title=Ljudi s Neretve - Festival jugoslovenskog dokumentarnog i kratkometražnog filma, Beograd ’67. – Srebrna medalja za režiju|url=https://zagrebfilm.hr/filmovi/ljudi-s-neretve/|access-date=2026-04-09|website=zagrebfilm.hr/}}</ref> * "Varijacije na temu OKI", red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1966.]] * "Košnica zdravlja", red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1968.]] * "Drvosječe", red. [[Zlatko Sudović]] i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1969.]] * "Buna (Matija Gubec", red. [[Milica Borojević]] i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1969.]] * "Divlja stanica Prkos", red. [[Zlatko Sudović]] i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1969.]]<ref>{{Citiranje weba|title=Vikend Hrvatske kinoteke: Klubaši nakon Kluba (povodom 90. godina Kinokluba Zagreb)|url=https://kinotuskanac.hr/cycle/vikend-hrvatske-kinoteke-klubasi-nakon-kluba-povodom-90-godina-kinokluba-zagreb|access-date=2026-04-08|website=kinotuskanac.hr/}}</ref> * "Sonet za maštu", red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1970.]] * "Katolička crkva u Hrvata", red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1971.]] * "Prošlost i budućnost na tračnicama", red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1971.]] * "Dvije ruže u jednom ponedeljku", red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1971.]] * "Izmedju jutra i grada", red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1972.]] * "Berge Istra", red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1972.]] * "Pod asfaltom je zemlja", red. [[Zlatko Sudović]] i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1975.]] * "Treći maj - brodogradilište (3. maj)", red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1976.]]<ref>{{Citiranje weba|title=A Very Complex Organism: Industrial Films on “3. maj” and “Brodosplit” Shipyards|url=https://contemporarysee.org/allfiles/documents/file-166-a-very-complex-organism-industrial-films-on-3-maj-and-brodosplit-shipyards.pdf|access-date=2026-04-09|website=contemporarysee.org/}}</ref> * "Titovi memoari", red. [[Veljko Bulajić]] i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1980.]] ==Crtani filmovi== * "Veliki miting" , red. Norbert Neugebauer [[1945.]], snimatelj Frano Vodopivec <ref>{{Citiranje weba|title=Kino Tuškanac:''Veliki miting''|url=https://kinotuskanac.hr/movie/veliki-miting|access-date=2026-04-08|website=animafest.hr/}}</ref>, <ref>{{Citiranje weba|title=Bordo: ”65 je godina našeg animiranog filma. Zanima li to ikoga?!” |url=https://p-portal.net/bordo-65-godina-naseg-animiranog-filma-zanima-li-to-ikoga |access-date=2026-04-08|website=p-portal.net/}}</ref> * "Svi na izbore - narod odlučuje", red. Norbert Neugebauer [[1945.]], snimatelj Frano Vodopivec <ref>{{Citiranje weba|title=Svi na izbore (Narod odlučuje)|url=https://www.animafest.hr/hr/2022/film/read_all/let_everybody_vote|access-date=2026-04-08|website=animafest.hr/}}</ref> == Nagrade i priznanja == * [[Zlatna arena za kameru]] [[1955.]] za film "[[Djevojka i hrast (1955.)|Djevojka i hrast]]" red. [[Krešo Golik|Kreše Golika]] * I nagrada u Cannesu za film "Crne vode" red. [[Rudolf Sremec|Rudolfa Sremeca]], [[1956.]] <ref>{{Citiranje weba|title=Vodopivec Frano - Filmski leksikon|url=https://film.lzmk.hr/clanak/vodopivec-frano|access-date=2026-04-08|website=film.lzmk.hr/}}</ref> * [[Zlatna arena za kameru]] [[1969.]] za filmove "[[Kad čuješ zvona (1969.)|Kad čuješ zvona]]" red. [[Antun Vrdoljak|Antuna Vrdoljaka]] & "[[Događaj (1969.)|Događaj]]" red. [[Vatroslav Mimica]] * [[Medalja rada]] * [[Orden zasluga za narod]] sa srebrnom zvijezdom * [[Orden rada]] sa crvenom zastavom * Nagrada publike na festivalu dokumentarnog i kratkometražnog filma u Tuzli za film "Titov most" [[1982.]] * [[Nagrada Vladimir Nazor]] za životno djelo [[1989.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{imdb ime|id=0900787|ime=Frano Vodopivec}} *[http://www.filmski-programi.hr/baza_snimatelj.php?id=49 Frano Vodopivec životopis] na web stranici Filmski-Programi.hr {{GLAVNIRASPORED:Vodopivec, Frano}} [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] [[Kategorija:Hrvatski filmski redatelji]] [[Kategorija:Hrvatski filmski snimatelji]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Vladimir Nazor]] s4dtlca47ontsvjw5cdk69vfvwsh4vj 0 808975 7427637 7426868 2026-04-10T13:21:34Z Ivo Lendić 332477 sitnice i poveznice 7427637 wikitext text/x-wiki '''Kauliflorija''' je pojava kod koje [[Biljke|biljka]] razvija [[Cvjetovi|cvjetove]] i [[plod]]ove izravno na [[Deblo|deblu]] ili starijim [[grana]]ma, umjesto na mladim izbojcima. Kod kauliflorije cvjetovi „izbijaju” iz kore debla i plodovi vise s debla. Kao evolucijska prilagodba, najčešće u [[tropska kišna šuma|tropskim šumama]], poboljšava:<ref name="HE "/> # [[Oprašivanje]]: [[cvjetovi]] su dostupni [[šišmiši]]ma i većim [[kukci]]ma i lakše ih je pronaći nego visoko u krošnji. # Rasprostranjivanje plodova: velike plodovi mogu jesti [[majmun]]i, mogu pasti na tlo i pojesti ih kopnene životinje. Deblo je „pristupačnije” od tankih grana. # Strukturna prednost: deblo može nositi veće i teže plodove čime se smanjuje lomljenje grana. Kauliflorija je tipična za tropske kišne šume, biljke s velikim plodovima koje ovise o životinjama za oprašivanje i širenje sjemena. Primjeri biljaka s kauliflorijom: ''[[Grias cauliflora]]'', kakao – ''[[Theobroma cacao]]'' i jackfruit – ''[[Artocarpus heterophyllus]]'', [[judino drvo]] (''Cercis'').<ref name="HE ">[https://www.enciklopedija.hr/clanak/kauliflorija kauliflorija] enciklopedija.hr, ''Hrvatska enciklopedija'' (mrežno izdanje), LZMK, pristupljeno 9. travnja 2026.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Morfologija biljaka]] kwnnyh9fhmh07a8hbgs1uiepy4de5s1 0 808983 7427911 7427047 2026-04-11T07:12:12Z Zeljko 1196 /* Sinonimi */ 7427911 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Brazilski orah | slika ="Bertholetia excelsa" Castanha-do-Pará Brazil-nuts tree 2.jpg | slika_opis = ''B. excelsa'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Lecythidaceae]] | subfamilia = [[Lecythidoideae]] | genus = '''''Bertholletia''''' | genus_autorstvo = <small>Humb. & Bonpl.;</small> | species = ''B. excelsa'' | subspecies = | dvoimeno = ''Bertholletia excelsa'' | dvoimeno_autorstvo = <small>Bonpl.</small> }} '''''Brazilski orah''''' (lat. ''Bertholletia''), monotipski biljni rod iz porodice ''[[Lecythidaceae]]''. Jedina vrsta je ''Bertholletia excelsa'', poznata kao brazilski orah, jedno od najvećih stabala [[Amazonija|Amazonije]]. Porijeklom iz [[Bolivija|Bolivije]], [[Brazil]]a, [[Kolumbija|Kolumbije]], [[Francuska Gijana|Francuske Gijane]], [[Gvajana|Gvajane]], [[Surinam]]a i [[Venezuela|Venezuele]]. Rod su opisali [[Alexander von Humboldt]] i [[Aimé Bonpland]]<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:27438-1 Kew], pristupljeno 9. travnja 2026.</ref> == Opis == '''Osnovne značajke'''. Visina: do 50 m (ponekad i više). [[Deblo]]: ravno, masivno. [[Listovi]]: veliki, jednostavni. [[Cvjetovi]] složeni, s karakterističnom “kapuljačom” od prašnika mogu ih oprašivati samo određene velike [[pčele]]. [[Plod]] je velika, drvenasta kapsula (10–15 cm) nalik kokosovom orahu, sadrži 10–25 sjemenki. Ova vrsta ovisi o specifičnim organizmima: oprašivači su velike pčele i životinje poput [[aguti]]ja koje razbijaju plod i zakopavaju sjemenke omogućujući klijanje.<ref name="Useful ">[https://tropical.theferns.info/viewtropical.php?id=Bertholletia+excelsa Useful Tropical Plants], pristupljeno 9. travnja 2026.</ref> <ref name="WWF ">[https://www.wwf.org.br/?26235/The-Brazil-nut-tree-grandiose-and-threatened The Brazil nut tree: grandiose and threatened], pristupljeno 9. travnja 2026.</ref> == Sinonimi == Heterotipični za rod: * ''Barthollesia'' <small>Silva Manso</small> in Enum. Subst. Braz.: 45 (1836) * ''Bertholetia'' <small>Brongn.</small> in Enum. Pl. Mus. Paris: 123 (1843), orth. var. Heterotipični za vrstu: * ''Barthollesia excelsa'' <small>Silva Manso</small> in Enum. Subst. Braz.: 45 (1836), orth. var. * ''Bertholletia nobilis'' <small>Miers</small> in Trans. Linn. Soc. London 30: 197 (1874) <gallery> Castanheira de castanha do Brasil.jpg|''B. excelsa'', stablo. Bertholletia excelsa ehk parapähklipuu lehed.jpg|''B. excelsa'', Listovi u krošnji. Centris denudans.jpg|Oprašivač, pčela ''[[Centris denudans]]'' na cvjetovima brazilskog oraha Brazil nut DSC05477.JPG|''B. excelsa'', presječen plod. </gallery> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi lecythidoideae]] jngk178cr46vq5hsakd8s5oqrtlx25p 0 809023 7427582 2026-04-10T12:33:58Z Druidpepo 3479 Stvorio sam stranicu hrvatske fotografkinje, filmske autorice Milice Borojević 7427582 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Milica Borojević |slika = |veličina = |opis slike = |rodno ime = |pseudonim = |rođenje = [[17. veljače]] [[1938.]] |mjesto rođenja = [[Šibenik]] |smrt = [[13. lipnja]] [[1990.]] |mjesto smrti = [[Samobor]] |zanimanje = snimateljica, redateljica, montažerka, fotografkinja |godine rada = [[1965.]] – [[1984.]] |web = |supruga = |suprug = |važnije uloge = |važniji filmovi = |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = nagrada C.I.D.A.L.C. za dokumentarni film ''Korablja''[[1975.]] }} Milica Borijević je bila hrvatska fotografkinja te filmska redeteljica, scenaristica, prevoditeljica i montažerka. <ref>{{Citiranje weba|title=Borojević, Milica|url=https://hbl.lzmk.hr/clanak/borojevic-milica|access-date=2026-04-10|website=hbl.lzmk.hr/}}</ref> == Životopis == Milica Borijević rođena je 1938. u Šibeniku. Diplomirala je anglistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te režiju i filmsku praksu na Londonskoj školi za tehniku filma.<ref>{{Citiranje weba|title=The London Film School is the first established international school of film technique in the world|url=https://lfs.org.uk/who-we-are/history-of-lfs|access-date=2026-04-10|website=ilfs.org.uk/}}</ref> Radila je kao filmska montažerka, scenaristica i redateljica. Nagrađena je za svoj treći dokumentarni film "Korablja" međunarodnom nagradom C.I.D.A.L.C. Fotografijom se bavila od 1965. godine, a bila je i aktivna članica fotokluba Zagreb. Kao fotografkinja izlagala je na samostalnim i kolektivnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Bavi se urbanim, pejsažnim i društevnim temama u fotografiji, a tu se posebno ističe njezina serija fotografija s grupom duševnih bolesnika u Lobor gradu [[1977.]].<ref>{{Citiranje weba|title=Žene u umjetnosti (str. 154-155.)|url=https://iris.unive.it/retrieve/b590a9d6-7ea6-4031-94ad-787c3bb27b1a/DCF_Zeneuoumjetnosti_cijeli_compressed.pdf|access-date=2026-04-10|website=iris.unive.it/}}</ref> Često je prevodila s engleskog te svojim fotografijama opremala knjige. <ref>{{Citiranje weba|title=Izrada pučkih svirala i drvenih igračaka : stalni postav [Muzeja Staro selo Kumrovec]|url=https://katalog-knjiznica.etnografski-muzej-split.hr/hr/Pretraga?PageIndex=1&Filters%5BostaliAutori%5D=Borojevi%C4%87,%20Milica|access-date=2026-04-10|website=katalog-knjiznica.etnografski-muzej-split.hr/}}</ref> Umrla je 13. lipnja 1990. u Samoboru u kojem je živjela i djelovala te izlagala svoje fotografije u Samoborskom muzeju. <ref>{{Citiranje weba|title=Borojević, Milica|url=https://filmska.lzmk.hr/clanak/borojevic-milica|access-date=2026-04-10|website=filmska.lzmk.hr/}}</ref> Bila je članica ULUPH-a. <ref>{{Citiranje weba|title=Milica Borojević|url=https://ulupuh.hr/clanovi/borojevicmilica/|access-date=2026-04-10|website=ulupuh.hr/}}</ref> ==Filmografija== ===Redateljica=== * "Duša naša zagorski je kraj", kratki dokumentarni film za koji je glazbu skladao [[Anđelko Klobučar]] u produkciji FAS-a, [[1968.]] * "Buna (Matija Gubec), kratki dokumentarni film, dir. fotografije [[Frano Vodopivec]], skladatelj [[Tomica Simović]], u produkciji FAS-a, [[1968.]] * "Korablja", kratki dokumentarni film za koji je glazbu skladao [[Anđelko Klobučar]], snimio ga [Tomislav Majstorović]], u produkciji [[Zagreb film |Zagreb Filma]], [[1976.]], * "Sunce izlazi iz nebodera", kratki dokumentarni film u suradnji s arhitekticom Antoanetom Pasinović u podukciji [[Zagreb film |Zagreb Filma]], [[1978.]], ===Montažerka=== * "Medvidica" redateljice [[Ljiljana Jojić |Ljiljane Jojić]], [[1977.]] * "Ukleti brod malog Frane Kalafatova" redateljice [[Ljiljana Jojić |Ljiljane Jojić]], ([[1978.]]) * "Priko sinjeg mora" redateljice [[Ljiljana Jojić |Ljiljane Jojić]], [[1979.]]<ref>{{Citiranje weba|title= Priko sinjeg mora (1979.) u Puli|url=https://pulafilmfestival.hr/2019/pulafilmfestival.hr/en/filmovi/1935.html|access-date=2026-04-10|website=pulafilmfestival.hr/}}</ref> ==Izložbe== * "Morekazi" (fotografije [[1966.]]-[[1977.]]) u Muzeju grada Zagreba, predgovor [[Ljerka Mifka]], [[1977.]]<ref>{{Citiranje weba |title=Izložba Milice Borojević u MGZ|url=https://www.mgz.hr/hr/izlozbe/povremene-izlozbe/milica-borojevi%C4%87-morekazi,331.html |work=Povremene izložbe |publisher=Muzej grada Zagreba|access-date=10. travnja 2026.}}</ref>, <ref>{{Citiranje weba|title=Gostujuća izložba članova foto kluba Zagreb|url=http://arhiva.mgz.hr/en/exhibitions/exhibition-of-fotoklub-zagreb-members,305.html|access-date=2026-04-10|website=arhiva.mgz.hr/}}</ref>, <ref>{{Citiranje weba|title=Izložba Milice Borojević u MGZ|url=https://katalog.mdc.hr/hr/Predmet/9689/7|access-date=2026-04-10|website=katalog.mdc.hr/}}</ref> * "Izložba grupe likovnih umjetnika Samobora" Samoborski muzej, predgovor Želimir Koščević, [[16. lipnja]] - [[30. lipnja]] [[1982.]]<ref>{{Citiranje weba|title=Izložba grupe likovnih umjetnika Samobora|url=https://katalog.mdc.hr/hr/Predmet/8908/7|access-date=2026-04-10|website=katalog.mdc.hr/}}</ref> * "Milica Borojević - izložba fotografija", Samoborski muzej, predgovor [[Marina Viculin]] od [[12. svibnja]] do [[28. svibnja]] [[1984.]] <ref>{{Citiranje weba|title=Milica Borojević - izložba fotografija|url=https://katalog.mdc.hr/hr/Predmet/8918/7|access-date=2026-04-10|website=katalog.mdc.hr/}}</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == *{{imdb ime|id=0097188|ime=Milica Borojevic}} ikig66ksyxj15d6fq2mowc9s48dp0un 7427602 7427582 2026-04-10T12:55:53Z Ponor 38361 +[[Kategorija:Životopisi, Šibenik]] +[[Kategorija:Hrvatski filmski redatelji]] +[[Kategorija:Hrvatski fotografi]] +[[Kategorija:Hrvatski filmski montažeri]] ([[:en:User:Ponor/CoolCat|CoolCat]]) 7427602 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Milica Borojević |slika = |veličina = |opis slike = |rodno ime = |pseudonim = |rođenje = [[17. veljače]] [[1938.]] |mjesto rođenja = [[Šibenik]] |smrt = [[13. lipnja]] [[1990.]] |mjesto smrti = [[Samobor]] |zanimanje = snimateljica, redateljica, montažerka, fotografkinja |godine rada = [[1965.]] – [[1984.]] |web = |supruga = |suprug = |važnije uloge = |važniji filmovi = |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = nagrada C.I.D.A.L.C. za dokumentarni film ''Korablja''[[1975.]] }} Milica Borijević je bila hrvatska fotografkinja te filmska redeteljica, scenaristica, prevoditeljica i montažerka. <ref>{{Citiranje weba|title=Borojević, Milica|url=https://hbl.lzmk.hr/clanak/borojevic-milica|access-date=2026-04-10|website=hbl.lzmk.hr/}}</ref> == Životopis == Milica Borijević rođena je 1938. u Šibeniku. Diplomirala je anglistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te režiju i filmsku praksu na Londonskoj školi za tehniku filma.<ref>{{Citiranje weba|title=The London Film School is the first established international school of film technique in the world|url=https://lfs.org.uk/who-we-are/history-of-lfs|access-date=2026-04-10|website=ilfs.org.uk/}}</ref> Radila je kao filmska montažerka, scenaristica i redateljica. Nagrađena je za svoj treći dokumentarni film "Korablja" međunarodnom nagradom C.I.D.A.L.C. Fotografijom se bavila od 1965. godine, a bila je i aktivna članica fotokluba Zagreb. Kao fotografkinja izlagala je na samostalnim i kolektivnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Bavi se urbanim, pejsažnim i društevnim temama u fotografiji, a tu se posebno ističe njezina serija fotografija s grupom duševnih bolesnika u Lobor gradu [[1977.]].<ref>{{Citiranje weba|title=Žene u umjetnosti (str. 154-155.)|url=https://iris.unive.it/retrieve/b590a9d6-7ea6-4031-94ad-787c3bb27b1a/DCF_Zeneuoumjetnosti_cijeli_compressed.pdf|access-date=2026-04-10|website=iris.unive.it/}}</ref> Često je prevodila s engleskog te svojim fotografijama opremala knjige. <ref>{{Citiranje weba|title=Izrada pučkih svirala i drvenih igračaka : stalni postav [Muzeja Staro selo Kumrovec]|url=https://katalog-knjiznica.etnografski-muzej-split.hr/hr/Pretraga?PageIndex=1&Filters%5BostaliAutori%5D=Borojevi%C4%87,%20Milica|access-date=2026-04-10|website=katalog-knjiznica.etnografski-muzej-split.hr/}}</ref> Umrla je 13. lipnja 1990. u Samoboru u kojem je živjela i djelovala te izlagala svoje fotografije u Samoborskom muzeju. <ref>{{Citiranje weba|title=Borojević, Milica|url=https://filmska.lzmk.hr/clanak/borojevic-milica|access-date=2026-04-10|website=filmska.lzmk.hr/}}</ref> Bila je članica ULUPH-a. <ref>{{Citiranje weba|title=Milica Borojević|url=https://ulupuh.hr/clanovi/borojevicmilica/|access-date=2026-04-10|website=ulupuh.hr/}}</ref> ==Filmografija== ===Redateljica=== * "Duša naša zagorski je kraj", kratki dokumentarni film za koji je glazbu skladao [[Anđelko Klobučar]] u produkciji FAS-a, [[1968.]] * "Buna (Matija Gubec), kratki dokumentarni film, dir. fotografije [[Frano Vodopivec]], skladatelj [[Tomica Simović]], u produkciji FAS-a, [[1968.]] * "Korablja", kratki dokumentarni film za koji je glazbu skladao [[Anđelko Klobučar]], snimio ga [Tomislav Majstorović]], u produkciji [[Zagreb film |Zagreb Filma]], [[1976.]], * "Sunce izlazi iz nebodera", kratki dokumentarni film u suradnji s arhitekticom Antoanetom Pasinović u podukciji [[Zagreb film |Zagreb Filma]], [[1978.]], ===Montažerka=== * "Medvidica" redateljice [[Ljiljana Jojić |Ljiljane Jojić]], [[1977.]] * "Ukleti brod malog Frane Kalafatova" redateljice [[Ljiljana Jojić |Ljiljane Jojić]], ([[1978.]]) * "Priko sinjeg mora" redateljice [[Ljiljana Jojić |Ljiljane Jojić]], [[1979.]]<ref>{{Citiranje weba|title= Priko sinjeg mora (1979.) u Puli|url=https://pulafilmfestival.hr/2019/pulafilmfestival.hr/en/filmovi/1935.html|access-date=2026-04-10|website=pulafilmfestival.hr/}}</ref> ==Izložbe== * "Morekazi" (fotografije [[1966.]]-[[1977.]]) u Muzeju grada Zagreba, predgovor [[Ljerka Mifka]], [[1977.]]<ref>{{Citiranje weba |title=Izložba Milice Borojević u MGZ|url=https://www.mgz.hr/hr/izlozbe/povremene-izlozbe/milica-borojevi%C4%87-morekazi,331.html |work=Povremene izložbe |publisher=Muzej grada Zagreba|access-date=10. travnja 2026.}}</ref>, <ref>{{Citiranje weba|title=Gostujuća izložba članova foto kluba Zagreb|url=http://arhiva.mgz.hr/en/exhibitions/exhibition-of-fotoklub-zagreb-members,305.html|access-date=2026-04-10|website=arhiva.mgz.hr/}}</ref>, <ref>{{Citiranje weba|title=Izložba Milice Borojević u MGZ|url=https://katalog.mdc.hr/hr/Predmet/9689/7|access-date=2026-04-10|website=katalog.mdc.hr/}}</ref> * "Izložba grupe likovnih umjetnika Samobora" Samoborski muzej, predgovor Želimir Koščević, [[16. lipnja]] - [[30. lipnja]] [[1982.]]<ref>{{Citiranje weba|title=Izložba grupe likovnih umjetnika Samobora|url=https://katalog.mdc.hr/hr/Predmet/8908/7|access-date=2026-04-10|website=katalog.mdc.hr/}}</ref> * "Milica Borojević - izložba fotografija", Samoborski muzej, predgovor [[Marina Viculin]] od [[12. svibnja]] do [[28. svibnja]] [[1984.]] <ref>{{Citiranje weba|title=Milica Borojević - izložba fotografija|url=https://katalog.mdc.hr/hr/Predmet/8918/7|access-date=2026-04-10|website=katalog.mdc.hr/}}</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == *{{imdb ime|id=0097188|ime=Milica Borojevic}} [[Kategorija:Životopisi, Šibenik]] [[Kategorija:Hrvatski filmski redatelji]] [[Kategorija:Hrvatski fotografi]] [[Kategorija:Hrvatski filmski montažeri]] 8lm8kg2x9sepal8wssylr7ijc7togus 7427614 7427602 2026-04-10T13:04:25Z Ponor 38361 [[WP:NI]] i format 7427614 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Milica Borojević |slika = |veličina = |opis slike = |rodno ime = |pseudonim = |rođenje = [[17. veljače]] [[1938.]] |mjesto rođenja = [[Šibenik]] |smrt = [[13. lipnja]] [[1990.]] |mjesto smrti = [[Samobor]] |zanimanje = snimateljica, redateljica, montažerka, fotografkinja |godine rada = [[1965.]] – [[1984.]] |web = |supruga = |suprug = |važnije uloge = |važniji filmovi = |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = nagrada C.I.D.A.L.C. za dokumentarni film ''Korablja''[[1975.]] }} '''Milica Borijević''' bila je hrvatska fotografkinja, filmska [[redatelj]]ica, [[scenarist]]ica, prevoditeljica i [[montažer]]ka.<ref>{{Citiranje weba|title=Borojević, Milica|url=https://hbl.lzmk.hr/clanak/borojevic-milica|access-date=2026-04-10|website=hbl.lzmk.hr/}}</ref> == Životopis == Rođena je 1938. u Šibeniku. Diplomirala je anglistiku na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]] te režiju i filmsku praksu na Londonskoj školi za tehniku filma.<ref>{{Citiranje weba|title=The London Film School is the first established international school of film technique in the world|url=https://lfs.org.uk/who-we-are/history-of-lfs|access-date=2026-04-10|website=ilfs.org.uk/}}</ref> Radila je kao filmska montažerka, scenaristica i redateljica. Nagrađena je za svoj treći dokumentarni film ''Korablja'' međunarodnom nagradom C.I.D.A.L.C. Fotografijom se bavila od 1965. godine, a bila je i aktivna članica fotokluba Zagreb. Kao fotografkinja izlagala je na samostalnim i kolektivnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Bavila se urbanim, pejsažnim i društevnim temama u fotografiji, a tu se posebno ističe njezina serija fotografija s grupom duševnih bolesnika u Lobor gradu [[1977.]]<ref>{{Citiranje weba|title=Žene u umjetnosti (str. 154-155.)|url=https://iris.unive.it/retrieve/b590a9d6-7ea6-4031-94ad-787c3bb27b1a/DCF_Zeneuoumjetnosti_cijeli_compressed.pdf|access-date=2026-04-10|website=iris.unive.it/}}</ref> Često je prevodila s engleskog te svojim fotografijama opremala knjige.<ref>{{Citiranje weba|title=Izrada pučkih svirala i drvenih igračaka : stalni postav [Muzeja Staro selo Kumrovec]|url=https://katalog-knjiznica.etnografski-muzej-split.hr/hr/Pretraga?PageIndex=1&Filters%5BostaliAutori%5D=Borojevi%C4%87,%20Milica|access-date=2026-04-10|website=katalog-knjiznica.etnografski-muzej-split.hr/}}</ref> Umrla je 13. lipnja 1990. u Samoboru u kojem je živjela i djelovala te izlagala svoje fotografije u Samoborskom muzeju.<ref>{{Citiranje weba|title=Borojević, Milica|url=https://filmska.lzmk.hr/clanak/borojevic-milica|access-date=2026-04-10|website=filmska.lzmk.hr/}}</ref> Bila je članica ULUPH-a.<ref>{{Citiranje weba|title=Milica Borojević|url=https://ulupuh.hr/clanovi/borojevicmilica/|access-date=2026-04-10|website=ulupuh.hr/}}</ref> ==Filmografija== ===Redateljica=== * ''Duša naša zagorski je kraj'', kratki dokumentarni film za koji je glazbu skladao [[Anđelko Klobučar]] u produkciji FAS-a, [[1968.]] * ''Buna (Matija Gubec)'', kratki dokumentarni film, dir. fotografije [[Frano Vodopivec]], skladatelj [[Tomica Simović]], u produkciji FAS-a, [[1968.]] * ''Korablja'', kratki dokumentarni film za koji je glazbu skladao [[Anđelko Klobučar]], snimio ga [Tomislav Majstorović]], u produkciji [[Zagreb film|Zagreb Filma]], [[1976.]], * ''Sunce izlazi iz nebodera'', kratki dokumentarni film u suradnji s arhitekticom Antoanetom Pasinović u podukciji [[Zagreb film|Zagreb Filma]], [[1978.]], ===Montažerka=== * ''Medvidica'', redateljice [[Ljiljana Jojić|Ljiljane Jojić]], [[1977.]] * ''Ukleti brod malog Frane Kalafatova'', redateljice Ljiljane Jojić, ([[1978.]]) * ''Priko sinjeg mora'', redateljice Ljiljane Jojić, [[1979.]]<ref>{{Citiranje weba|title= Priko sinjeg mora (1979.) u Puli|url=https://pulafilmfestival.hr/2019/pulafilmfestival.hr/en/filmovi/1935.html|access-date=2026-04-10|website=pulafilmfestival.hr/}}</ref> ==Izložbe== * ''Morekazi'' (fotografije [[1966.]] – [[1977.]]) u Muzeju grada Zagreba, predgovor [[Ljerka Mifka]], [[1977.]]<ref>{{Citiranje weba |title=Izložba Milice Borojević u MGZ|url=https://www.mgz.hr/hr/izlozbe/povremene-izlozbe/milica-borojevi%C4%87-morekazi,331.html |work=Povremene izložbe |publisher=Muzej grada Zagreba|access-date=10. travnja 2026.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Gostujuća izložba članova foto kluba Zagreb|url=http://arhiva.mgz.hr/en/exhibitions/exhibition-of-fotoklub-zagreb-members,305.html|access-date=2026-04-10|website=arhiva.mgz.hr/}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Izložba Milice Borojević u MGZ|url=https://katalog.mdc.hr/hr/Predmet/9689/7|access-date=2026-04-10|website=katalog.mdc.hr/}}</ref> * ''Izložba grupe likovnih umjetnika Samobora'', Samoborski muzej, predgovor Želimir Koščević, [[16. lipnja]] – [[30. lipnja]] [[1982.]]<ref>{{Citiranje weba|title=Izložba grupe likovnih umjetnika Samobora|url=https://katalog.mdc.hr/hr/Predmet/8908/7|access-date=2026-04-10|website=katalog.mdc.hr/}}</ref> * ''Milica Borojević – izložba fotografija'', Samoborski muzej, predgovor [[Marina Viculin]] od [[12. svibnja]] do [[28. svibnja]] [[1984.]]<ref>{{Citiranje weba|title=Milica Borojević – izložba fotografija|url=https://katalog.mdc.hr/hr/Predmet/8918/7|access-date=2026-04-10|website=katalog.mdc.hr/}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *{{imdb ime|id=0097188|ime=Milica Borojevic}} [[Kategorija:Životopisi, Šibenik]] [[Kategorija:Hrvatski filmski redatelji]] [[Kategorija:Hrvatski fotografi]] [[Kategorija:Hrvatski filmski montažeri]] ots3qw3ji47jfkr5t7t99kmwrsbdyjx 7427632 7427614 2026-04-10T13:14:28Z Ponor 38361 GLAVNIRASPORED 7427632 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Milica Borojević |slika = |veličina = |opis slike = |rodno ime = |pseudonim = |rođenje = [[17. veljače]] [[1938.]] |mjesto rođenja = [[Šibenik]] |smrt = [[13. lipnja]] [[1990.]] |mjesto smrti = [[Samobor]] |zanimanje = snimateljica, redateljica, montažerka, fotografkinja |godine rada = [[1965.]] – [[1984.]] |web = |supruga = |suprug = |važnije uloge = |važniji filmovi = |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = nagrada C.I.D.A.L.C. za dokumentarni film ''Korablja''[[1975.]] }} '''Milica Borijević''' bila je hrvatska [[fotograf]]kinja, filmska [[redatelj]]ica, [[scenarist]]ica, prevoditeljica i [[montažer]]ka.<ref>{{Citiranje weba|title=Borojević, Milica|url=https://hbl.lzmk.hr/clanak/borojevic-milica|access-date=2026-04-10|website=hbl.lzmk.hr/}}</ref> == Životopis == Rođena je 1938. u Šibeniku. Diplomirala je anglistiku na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]] te režiju i filmsku praksu na Londonskoj školi za tehniku filma.<ref>{{Citiranje weba|title=The London Film School is the first established international school of film technique in the world|url=https://lfs.org.uk/who-we-are/history-of-lfs|access-date=2026-04-10|website=ilfs.org.uk/}}</ref> Radila je kao filmska montažerka, scenaristica i redateljica. Nagrađena je za svoj treći dokumentarni film ''Korablja'' međunarodnom nagradom C.I.D.A.L.C. Fotografijom se bavila od 1965. godine, a bila je i aktivna članica fotokluba Zagreb. Kao fotografkinja izlagala je na samostalnim i kolektivnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Bavila se urbanim, pejsažnim i društevnim temama u fotografiji, a tu se posebno ističe njezina serija fotografija s grupom duševnih bolesnika u Lobor gradu [[1977.]]<ref>{{Citiranje weba|title=Žene u umjetnosti (str. 154-155.)|url=https://iris.unive.it/retrieve/b590a9d6-7ea6-4031-94ad-787c3bb27b1a/DCF_Zeneuoumjetnosti_cijeli_compressed.pdf|access-date=2026-04-10|website=iris.unive.it/}}</ref> Često je prevodila s engleskog te svojim fotografijama opremala knjige.<ref>{{Citiranje weba|title=Izrada pučkih svirala i drvenih igračaka : stalni postav [Muzeja Staro selo Kumrovec]|url=https://katalog-knjiznica.etnografski-muzej-split.hr/hr/Pretraga?PageIndex=1&Filters%5BostaliAutori%5D=Borojevi%C4%87,%20Milica|access-date=2026-04-10|website=katalog-knjiznica.etnografski-muzej-split.hr/}}</ref> Umrla je 13. lipnja 1990. u Samoboru u kojem je živjela i djelovala te izlagala svoje fotografije u Samoborskom muzeju.<ref>{{Citiranje weba|title=Borojević, Milica|url=https://filmska.lzmk.hr/clanak/borojevic-milica|access-date=2026-04-10|website=filmska.lzmk.hr/}}</ref> Bila je članica ULUPH-a.<ref>{{Citiranje weba|title=Milica Borojević|url=https://ulupuh.hr/clanovi/borojevicmilica/|access-date=2026-04-10|website=ulupuh.hr/}}</ref> ==Filmografija== ===Redateljica=== * ''Duša naša zagorski je kraj'', kratki dokumentarni film za koji je glazbu skladao [[Anđelko Klobučar]] u produkciji FAS-a, [[1968.]] * ''Buna (Matija Gubec)'', kratki dokumentarni film, dir. fotografije [[Frano Vodopivec]], skladatelj [[Tomica Simović]], u produkciji FAS-a, [[1968.]] * ''Korablja'', kratki dokumentarni film za koji je glazbu skladao [[Anđelko Klobučar]], snimio ga [Tomislav Majstorović]], u produkciji [[Zagreb film|Zagreb Filma]], [[1976.]] * ''Sunce izlazi iz nebodera'', kratki dokumentarni film u suradnji s arhitekticom Antoanetom Pasinović u podukciji [[Zagreb film|Zagreb Filma]], [[1978.]] ===Montažerka=== * ''Medvidica'', redateljice [[Ljiljana Jojić|Ljiljane Jojić]], [[1977.]] * ''Ukleti brod malog Frane Kalafatova'', redateljice Ljiljane Jojić, ([[1978.]]) * ''Priko sinjeg mora'', redateljice Ljiljane Jojić, [[1979.]]<ref>{{Citiranje weba|title= Priko sinjeg mora (1979.) u Puli|url=https://pulafilmfestival.hr/2019/pulafilmfestival.hr/en/filmovi/1935.html|access-date=2026-04-10|website=pulafilmfestival.hr/}}</ref> ==Izložbe== * ''Morekazi'' (fotografije [[1966.]] – [[1977.]]) u Muzeju grada Zagreba, predgovor [[Ljerka Mifka]], [[1977.]]<ref>{{Citiranje weba |title=Izložba Milice Borojević u MGZ|url=https://www.mgz.hr/hr/izlozbe/povremene-izlozbe/milica-borojevi%C4%87-morekazi,331.html |work=Povremene izložbe |publisher=Muzej grada Zagreba|access-date=10. travnja 2026.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Gostujuća izložba članova foto kluba Zagreb|url=http://arhiva.mgz.hr/en/exhibitions/exhibition-of-fotoklub-zagreb-members,305.html|access-date=2026-04-10|website=arhiva.mgz.hr/}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Izložba Milice Borojević u MGZ|url=https://katalog.mdc.hr/hr/Predmet/9689/7|access-date=2026-04-10|website=katalog.mdc.hr/}}</ref> * ''Izložba grupe likovnih umjetnika Samobora'', Samoborski muzej, predgovor Želimir Koščević, [[16. lipnja]] – [[30. lipnja]] [[1982.]]<ref>{{Citiranje weba|title=Izložba grupe likovnih umjetnika Samobora|url=https://katalog.mdc.hr/hr/Predmet/8908/7|access-date=2026-04-10|website=katalog.mdc.hr/}}</ref> * ''Milica Borojević – izložba fotografija'', Samoborski muzej, predgovor [[Marina Viculin]] od [[12. svibnja]] do [[28. svibnja]] [[1984.]]<ref>{{Citiranje weba|title=Milica Borojević – izložba fotografija|url=https://katalog.mdc.hr/hr/Predmet/8918/7|access-date=2026-04-10|website=katalog.mdc.hr/}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *{{imdb ime|id=0097188|ime=Milica Borojevic}} {{GLAVNIRASPORED:Borojević, Milica}} [[Kategorija:Životopisi, Šibenik]] [[Kategorija:Hrvatski filmski redatelji]] [[Kategorija:Hrvatski fotografi]] [[Kategorija:Hrvatski filmski montažeri]] iq3c5fnzkq4hjk28ersvmm33drkrnga 7427791 7427632 2026-04-10T17:08:10Z Druidpepo 3479 /* Redateljica */ 7427791 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Milica Borojević |slika = |veličina = |opis slike = |rodno ime = |pseudonim = |rođenje = [[17. veljače]] [[1938.]] |mjesto rođenja = [[Šibenik]] |smrt = [[13. lipnja]] [[1990.]] |mjesto smrti = [[Samobor]] |zanimanje = snimateljica, redateljica, montažerka, fotografkinja |godine rada = [[1965.]] – [[1984.]] |web = |supruga = |suprug = |važnije uloge = |važniji filmovi = |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = nagrada C.I.D.A.L.C. za dokumentarni film ''Korablja''[[1975.]] }} '''Milica Borijević''' bila je hrvatska [[fotograf]]kinja, filmska [[redatelj]]ica, [[scenarist]]ica, prevoditeljica i [[montažer]]ka.<ref>{{Citiranje weba|title=Borojević, Milica|url=https://hbl.lzmk.hr/clanak/borojevic-milica|access-date=2026-04-10|website=hbl.lzmk.hr/}}</ref> == Životopis == Rođena je 1938. u Šibeniku. Diplomirala je anglistiku na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]] te režiju i filmsku praksu na Londonskoj školi za tehniku filma.<ref>{{Citiranje weba|title=The London Film School is the first established international school of film technique in the world|url=https://lfs.org.uk/who-we-are/history-of-lfs|access-date=2026-04-10|website=ilfs.org.uk/}}</ref> Radila je kao filmska montažerka, scenaristica i redateljica. Nagrađena je za svoj treći dokumentarni film ''Korablja'' međunarodnom nagradom C.I.D.A.L.C. Fotografijom se bavila od 1965. godine, a bila je i aktivna članica fotokluba Zagreb. Kao fotografkinja izlagala je na samostalnim i kolektivnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Bavila se urbanim, pejsažnim i društevnim temama u fotografiji, a tu se posebno ističe njezina serija fotografija s grupom duševnih bolesnika u Lobor gradu [[1977.]]<ref>{{Citiranje weba|title=Žene u umjetnosti (str. 154-155.)|url=https://iris.unive.it/retrieve/b590a9d6-7ea6-4031-94ad-787c3bb27b1a/DCF_Zeneuoumjetnosti_cijeli_compressed.pdf|access-date=2026-04-10|website=iris.unive.it/}}</ref> Često je prevodila s engleskog te svojim fotografijama opremala knjige.<ref>{{Citiranje weba|title=Izrada pučkih svirala i drvenih igračaka : stalni postav [Muzeja Staro selo Kumrovec]|url=https://katalog-knjiznica.etnografski-muzej-split.hr/hr/Pretraga?PageIndex=1&Filters%5BostaliAutori%5D=Borojevi%C4%87,%20Milica|access-date=2026-04-10|website=katalog-knjiznica.etnografski-muzej-split.hr/}}</ref> Umrla je 13. lipnja 1990. u Samoboru u kojem je živjela i djelovala te izlagala svoje fotografije u Samoborskom muzeju.<ref>{{Citiranje weba|title=Borojević, Milica|url=https://filmska.lzmk.hr/clanak/borojevic-milica|access-date=2026-04-10|website=filmska.lzmk.hr/}}</ref> Bila je članica ULUPH-a.<ref>{{Citiranje weba|title=Milica Borojević|url=https://ulupuh.hr/clanovi/borojevicmilica/|access-date=2026-04-10|website=ulupuh.hr/}}</ref> ==Filmografija== ===Redateljica=== * ''Duša naša zagorski je kraj'', kratki dokumentarni film za koji je glazbu skladao [[Anđelko Klobučar]] u produkciji FAS-a, [[1968.]] * ''Buna (Matija Gubec)'', kratki dokumentarni film, dir. fotografije [[Frano Vodopivec]], skladatelj [[Tomica Simović]], u produkciji FAS-a, [[1968.]] * ''Korablja'', kratki dokumentarni film za koji je glazbu skladao [[Anđelko Klobučar]], snimio ga [[Tomislav Majstorović]], u produkciji [[Zagreb film|Zagreb Filma]], [[1976.]] * ''Sunce izlazi iz nebodera'', kratki dokumentarni film u suradnji s arhitekticom Antoanetom Pasinović u podukciji [[Zagreb film|Zagreb Filma]], [[1978.]] ===Montažerka=== * ''Medvidica'', redateljice [[Ljiljana Jojić|Ljiljane Jojić]], [[1977.]] * ''Ukleti brod malog Frane Kalafatova'', redateljice Ljiljane Jojić, ([[1978.]]) * ''Priko sinjeg mora'', redateljice Ljiljane Jojić, [[1979.]]<ref>{{Citiranje weba|title= Priko sinjeg mora (1979.) u Puli|url=https://pulafilmfestival.hr/2019/pulafilmfestival.hr/en/filmovi/1935.html|access-date=2026-04-10|website=pulafilmfestival.hr/}}</ref> ==Izložbe== * ''Morekazi'' (fotografije [[1966.]] – [[1977.]]) u Muzeju grada Zagreba, predgovor [[Ljerka Mifka]], [[1977.]]<ref>{{Citiranje weba |title=Izložba Milice Borojević u MGZ|url=https://www.mgz.hr/hr/izlozbe/povremene-izlozbe/milica-borojevi%C4%87-morekazi,331.html |work=Povremene izložbe |publisher=Muzej grada Zagreba|access-date=10. travnja 2026.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Gostujuća izložba članova foto kluba Zagreb|url=http://arhiva.mgz.hr/en/exhibitions/exhibition-of-fotoklub-zagreb-members,305.html|access-date=2026-04-10|website=arhiva.mgz.hr/}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Izložba Milice Borojević u MGZ|url=https://katalog.mdc.hr/hr/Predmet/9689/7|access-date=2026-04-10|website=katalog.mdc.hr/}}</ref> * ''Izložba grupe likovnih umjetnika Samobora'', Samoborski muzej, predgovor Želimir Koščević, [[16. lipnja]] – [[30. lipnja]] [[1982.]]<ref>{{Citiranje weba|title=Izložba grupe likovnih umjetnika Samobora|url=https://katalog.mdc.hr/hr/Predmet/8908/7|access-date=2026-04-10|website=katalog.mdc.hr/}}</ref> * ''Milica Borojević – izložba fotografija'', Samoborski muzej, predgovor [[Marina Viculin]] od [[12. svibnja]] do [[28. svibnja]] [[1984.]]<ref>{{Citiranje weba|title=Milica Borojević – izložba fotografija|url=https://katalog.mdc.hr/hr/Predmet/8918/7|access-date=2026-04-10|website=katalog.mdc.hr/}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *{{imdb ime|id=0097188|ime=Milica Borojevic}} {{GLAVNIRASPORED:Borojević, Milica}} [[Kategorija:Životopisi, Šibenik]] [[Kategorija:Hrvatski filmski redatelji]] [[Kategorija:Hrvatski fotografi]] [[Kategorija:Hrvatski filmski montažeri]] ixw89nhktddcufntqd3p4oexskd886j 7427792 7427791 2026-04-10T17:09:07Z Druidpepo 3479 7427792 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Milica Borojević |slika = |veličina = |opis slike = |rodno ime = |pseudonim = |rođenje = [[17. veljače]] [[1938.]] |mjesto rođenja = [[Šibenik]] |smrt = [[13. lipnja]] [[1990.]] |mjesto smrti = [[Samobor]] |zanimanje = snimateljica, redateljica, montažerka, fotografkinja |godine rada = [[1965.]] – [[1984.]] |web = |supruga = |suprug = |važnije uloge = |važniji filmovi = |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = nagrada C.I.D.A.L.C. za dokumentarni film ''Korablja''[[1975.]] }} '''Milica Borojević''' bila je hrvatska [[fotograf]]kinja, filmska [[redatelj]]ica, [[scenarist]]ica, prevoditeljica i [[montažer]]ka.<ref>{{Citiranje weba|title=Borojević, Milica|url=https://hbl.lzmk.hr/clanak/borojevic-milica|access-date=2026-04-10|website=hbl.lzmk.hr/}}</ref> == Životopis == Rođena je 1938. u Šibeniku. Diplomirala je anglistiku na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]] te režiju i filmsku praksu na Londonskoj školi za tehniku filma.<ref>{{Citiranje weba|title=The London Film School is the first established international school of film technique in the world|url=https://lfs.org.uk/who-we-are/history-of-lfs|access-date=2026-04-10|website=ilfs.org.uk/}}</ref> Radila je kao filmska montažerka, scenaristica i redateljica. Nagrađena je za svoj treći dokumentarni film ''Korablja'' međunarodnom nagradom C.I.D.A.L.C. Fotografijom se bavila od 1965. godine, a bila je i aktivna članica fotokluba Zagreb. Kao fotografkinja izlagala je na samostalnim i kolektivnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Bavila se urbanim, pejsažnim i društevnim temama u fotografiji, a tu se posebno ističe njezina serija fotografija s grupom duševnih bolesnika u Lobor gradu [[1977.]]<ref>{{Citiranje weba|title=Žene u umjetnosti (str. 154-155.)|url=https://iris.unive.it/retrieve/b590a9d6-7ea6-4031-94ad-787c3bb27b1a/DCF_Zeneuoumjetnosti_cijeli_compressed.pdf|access-date=2026-04-10|website=iris.unive.it/}}</ref> Često je prevodila s engleskog te svojim fotografijama opremala knjige.<ref>{{Citiranje weba|title=Izrada pučkih svirala i drvenih igračaka : stalni postav [Muzeja Staro selo Kumrovec]|url=https://katalog-knjiznica.etnografski-muzej-split.hr/hr/Pretraga?PageIndex=1&Filters%5BostaliAutori%5D=Borojevi%C4%87,%20Milica|access-date=2026-04-10|website=katalog-knjiznica.etnografski-muzej-split.hr/}}</ref> Umrla je 13. lipnja 1990. u Samoboru u kojem je živjela i djelovala te izlagala svoje fotografije u Samoborskom muzeju.<ref>{{Citiranje weba|title=Borojević, Milica|url=https://filmska.lzmk.hr/clanak/borojevic-milica|access-date=2026-04-10|website=filmska.lzmk.hr/}}</ref> Bila je članica ULUPH-a.<ref>{{Citiranje weba|title=Milica Borojević|url=https://ulupuh.hr/clanovi/borojevicmilica/|access-date=2026-04-10|website=ulupuh.hr/}}</ref> ==Filmografija== ===Redateljica=== * ''Duša naša zagorski je kraj'', kratki dokumentarni film za koji je glazbu skladao [[Anđelko Klobučar]] u produkciji FAS-a, [[1968.]] * ''Buna (Matija Gubec)'', kratki dokumentarni film, dir. fotografije [[Frano Vodopivec]], skladatelj [[Tomica Simović]], u produkciji FAS-a, [[1968.]] * ''Korablja'', kratki dokumentarni film za koji je glazbu skladao [[Anđelko Klobučar]], snimio ga [[Tomislav Majstorović]], u produkciji [[Zagreb film|Zagreb Filma]], [[1976.]] * ''Sunce izlazi iz nebodera'', kratki dokumentarni film u suradnji s arhitekticom Antoanetom Pasinović u podukciji [[Zagreb film|Zagreb Filma]], [[1978.]] ===Montažerka=== * ''Medvidica'', redateljice [[Ljiljana Jojić|Ljiljane Jojić]], [[1977.]] * ''Ukleti brod malog Frane Kalafatova'', redateljice Ljiljane Jojić, ([[1978.]]) * ''Priko sinjeg mora'', redateljice Ljiljane Jojić, [[1979.]]<ref>{{Citiranje weba|title= Priko sinjeg mora (1979.) u Puli|url=https://pulafilmfestival.hr/2019/pulafilmfestival.hr/en/filmovi/1935.html|access-date=2026-04-10|website=pulafilmfestival.hr/}}</ref> ==Izložbe== * ''Morekazi'' (fotografije [[1966.]] – [[1977.]]) u Muzeju grada Zagreba, predgovor [[Ljerka Mifka]], [[1977.]]<ref>{{Citiranje weba |title=Izložba Milice Borojević u MGZ|url=https://www.mgz.hr/hr/izlozbe/povremene-izlozbe/milica-borojevi%C4%87-morekazi,331.html |work=Povremene izložbe |publisher=Muzej grada Zagreba|access-date=10. travnja 2026.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Gostujuća izložba članova foto kluba Zagreb|url=http://arhiva.mgz.hr/en/exhibitions/exhibition-of-fotoklub-zagreb-members,305.html|access-date=2026-04-10|website=arhiva.mgz.hr/}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Izložba Milice Borojević u MGZ|url=https://katalog.mdc.hr/hr/Predmet/9689/7|access-date=2026-04-10|website=katalog.mdc.hr/}}</ref> * ''Izložba grupe likovnih umjetnika Samobora'', Samoborski muzej, predgovor Želimir Koščević, [[16. lipnja]] – [[30. lipnja]] [[1982.]]<ref>{{Citiranje weba|title=Izložba grupe likovnih umjetnika Samobora|url=https://katalog.mdc.hr/hr/Predmet/8908/7|access-date=2026-04-10|website=katalog.mdc.hr/}}</ref> * ''Milica Borojević – izložba fotografija'', Samoborski muzej, predgovor [[Marina Viculin]] od [[12. svibnja]] do [[28. svibnja]] [[1984.]]<ref>{{Citiranje weba|title=Milica Borojević – izložba fotografija|url=https://katalog.mdc.hr/hr/Predmet/8918/7|access-date=2026-04-10|website=katalog.mdc.hr/}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *{{imdb ime|id=0097188|ime=Milica Borojevic}} {{GLAVNIRASPORED:Borojević, Milica}} [[Kategorija:Životopisi, Šibenik]] [[Kategorija:Hrvatski filmski redatelji]] [[Kategorija:Hrvatski fotografi]] [[Kategorija:Hrvatski filmski montažeri]] t5kqy696czksal8e9ztqg08vphfzn8a 7427805 7427792 2026-04-10T17:46:22Z Druidpepo 3479 /* Montažerka */ 7427805 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Milica Borojević |slika = |veličina = |opis slike = |rodno ime = |pseudonim = |rođenje = [[17. veljače]] [[1938.]] |mjesto rođenja = [[Šibenik]] |smrt = [[13. lipnja]] [[1990.]] |mjesto smrti = [[Samobor]] |zanimanje = snimateljica, redateljica, montažerka, fotografkinja |godine rada = [[1965.]] – [[1984.]] |web = |supruga = |suprug = |važnije uloge = |važniji filmovi = |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = nagrada C.I.D.A.L.C. za dokumentarni film ''Korablja''[[1975.]] }} '''Milica Borojević''' bila je hrvatska [[fotograf]]kinja, filmska [[redatelj]]ica, [[scenarist]]ica, prevoditeljica i [[montažer]]ka.<ref>{{Citiranje weba|title=Borojević, Milica|url=https://hbl.lzmk.hr/clanak/borojevic-milica|access-date=2026-04-10|website=hbl.lzmk.hr/}}</ref> == Životopis == Rođena je 1938. u Šibeniku. Diplomirala je anglistiku na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]] te režiju i filmsku praksu na Londonskoj školi za tehniku filma.<ref>{{Citiranje weba|title=The London Film School is the first established international school of film technique in the world|url=https://lfs.org.uk/who-we-are/history-of-lfs|access-date=2026-04-10|website=ilfs.org.uk/}}</ref> Radila je kao filmska montažerka, scenaristica i redateljica. Nagrađena je za svoj treći dokumentarni film ''Korablja'' međunarodnom nagradom C.I.D.A.L.C. Fotografijom se bavila od 1965. godine, a bila je i aktivna članica fotokluba Zagreb. Kao fotografkinja izlagala je na samostalnim i kolektivnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Bavila se urbanim, pejsažnim i društevnim temama u fotografiji, a tu se posebno ističe njezina serija fotografija s grupom duševnih bolesnika u Lobor gradu [[1977.]]<ref>{{Citiranje weba|title=Žene u umjetnosti (str. 154-155.)|url=https://iris.unive.it/retrieve/b590a9d6-7ea6-4031-94ad-787c3bb27b1a/DCF_Zeneuoumjetnosti_cijeli_compressed.pdf|access-date=2026-04-10|website=iris.unive.it/}}</ref> Često je prevodila s engleskog te svojim fotografijama opremala knjige.<ref>{{Citiranje weba|title=Izrada pučkih svirala i drvenih igračaka : stalni postav [Muzeja Staro selo Kumrovec]|url=https://katalog-knjiznica.etnografski-muzej-split.hr/hr/Pretraga?PageIndex=1&Filters%5BostaliAutori%5D=Borojevi%C4%87,%20Milica|access-date=2026-04-10|website=katalog-knjiznica.etnografski-muzej-split.hr/}}</ref> Umrla je 13. lipnja 1990. u Samoboru u kojem je živjela i djelovala te izlagala svoje fotografije u Samoborskom muzeju.<ref>{{Citiranje weba|title=Borojević, Milica|url=https://filmska.lzmk.hr/clanak/borojevic-milica|access-date=2026-04-10|website=filmska.lzmk.hr/}}</ref> Bila je članica ULUPH-a.<ref>{{Citiranje weba|title=Milica Borojević|url=https://ulupuh.hr/clanovi/borojevicmilica/|access-date=2026-04-10|website=ulupuh.hr/}}</ref> ==Filmografija== ===Redateljica=== * ''Duša naša zagorski je kraj'', kratki dokumentarni film za koji je glazbu skladao [[Anđelko Klobučar]] u produkciji FAS-a, [[1968.]] * ''Buna (Matija Gubec)'', kratki dokumentarni film, dir. fotografije [[Frano Vodopivec]], skladatelj [[Tomica Simović]], u produkciji FAS-a, [[1968.]] * ''Korablja'', kratki dokumentarni film za koji je glazbu skladao [[Anđelko Klobučar]], snimio ga [[Tomislav Majstorović]], u produkciji [[Zagreb film|Zagreb Filma]], [[1976.]] * ''Sunce izlazi iz nebodera'', kratki dokumentarni film u suradnji s arhitekticom Antoanetom Pasinović u podukciji [[Zagreb film|Zagreb Filma]], [[1978.]] ===Montažerka/scenaristica=== * ''Vrata majstora Radovana'', kratki dokumentarni film redateljice [[Ljiljana Jojić|Ljiljane Jojić]], [[1971.]], * ''30 godina Jugoslavije'', kratki dokumentarni film redateljice [[Ljiljana Jojić|Ljiljane Jojić]], [[1973.]], 21' * ''Spomen dom Kumrovec'' scenarij za kratki dokumentarni film redateljice [[Ljiljana Jojić|Ljiljane Jojić]], [[1973.]], 21' * ''Veliki datumi saveza komunista Jugoslavije", kratki dokumentarni film redateljice [[Ljiljana Jojić|Ljiljane Jojić]], [[1975.]], 30' * ''Mater'', kratki igrani film redateljice [[Ljiljana Jojić|Ljiljane Jojić]], [[1976.]], 24' * ''Medvidica'', kratki igrani film redateljice [[Ljiljana Jojić|Ljiljane Jojić]], [[1977.]], 23' * ''Ukleti brod malog Frane Kalafatova'', redateljice Ljiljane Jojić, ([[1978.]]) * ''Priko sinjeg mora'', redateljice Ljiljane Jojić, [[1979.]]<ref>{{Citiranje weba|title= Priko sinjeg mora (1979.) u Puli|url=https://pulafilmfestival.hr/2019/pulafilmfestival.hr/en/filmovi/1935.html|access-date=2026-04-10|website=pulafilmfestival.hr/}}</ref> ==Izložbe== * ''Morekazi'' (fotografije [[1966.]] – [[1977.]]) u Muzeju grada Zagreba, predgovor [[Ljerka Mifka]], [[1977.]]<ref>{{Citiranje weba |title=Izložba Milice Borojević u MGZ|url=https://www.mgz.hr/hr/izlozbe/povremene-izlozbe/milica-borojevi%C4%87-morekazi,331.html |work=Povremene izložbe |publisher=Muzej grada Zagreba|access-date=10. travnja 2026.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Gostujuća izložba članova foto kluba Zagreb|url=http://arhiva.mgz.hr/en/exhibitions/exhibition-of-fotoklub-zagreb-members,305.html|access-date=2026-04-10|website=arhiva.mgz.hr/}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Izložba Milice Borojević u MGZ|url=https://katalog.mdc.hr/hr/Predmet/9689/7|access-date=2026-04-10|website=katalog.mdc.hr/}}</ref> * ''Izložba grupe likovnih umjetnika Samobora'', Samoborski muzej, predgovor Želimir Koščević, [[16. lipnja]] – [[30. lipnja]] [[1982.]]<ref>{{Citiranje weba|title=Izložba grupe likovnih umjetnika Samobora|url=https://katalog.mdc.hr/hr/Predmet/8908/7|access-date=2026-04-10|website=katalog.mdc.hr/}}</ref> * ''Milica Borojević – izložba fotografija'', Samoborski muzej, predgovor [[Marina Viculin]] od [[12. svibnja]] do [[28. svibnja]] [[1984.]]<ref>{{Citiranje weba|title=Milica Borojević – izložba fotografija|url=https://katalog.mdc.hr/hr/Predmet/8918/7|access-date=2026-04-10|website=katalog.mdc.hr/}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *{{imdb ime|id=0097188|ime=Milica Borojevic}} {{GLAVNIRASPORED:Borojević, Milica}} [[Kategorija:Životopisi, Šibenik]] [[Kategorija:Hrvatski filmski redatelji]] [[Kategorija:Hrvatski fotografi]] [[Kategorija:Hrvatski filmski montažeri]] fb1t7lxz3wimatkdj28a1ounbnju14f 7427808 7427805 2026-04-10T17:48:02Z Druidpepo 3479 /* Životopis */ ispravka gramatičke greške 7427808 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Milica Borojević |slika = |veličina = |opis slike = |rodno ime = |pseudonim = |rođenje = [[17. veljače]] [[1938.]] |mjesto rođenja = [[Šibenik]] |smrt = [[13. lipnja]] [[1990.]] |mjesto smrti = [[Samobor]] |zanimanje = snimateljica, redateljica, montažerka, fotografkinja |godine rada = [[1965.]] – [[1984.]] |web = |supruga = |suprug = |važnije uloge = |važniji filmovi = |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = nagrada C.I.D.A.L.C. za dokumentarni film ''Korablja''[[1975.]] }} '''Milica Borojević''' bila je hrvatska [[fotograf]]kinja, filmska [[redatelj]]ica, [[scenarist]]ica, prevoditeljica i [[montažer]]ka.<ref>{{Citiranje weba|title=Borojević, Milica|url=https://hbl.lzmk.hr/clanak/borojevic-milica|access-date=2026-04-10|website=hbl.lzmk.hr/}}</ref> == Životopis == Rođena je 1938. u Šibeniku. Diplomirala je anglistiku na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]] te režiju i filmsku praksu na Londonskoj školi za tehniku filma.<ref>{{Citiranje weba|title=The London Film School is the first established international school of film technique in the world|url=https://lfs.org.uk/who-we-are/history-of-lfs|access-date=2026-04-10|website=ilfs.org.uk/}}</ref> Radila je kao filmska montažerka, scenaristica i redateljica. Nagrađena je za svoj treći dokumentarni film ''Korablja'' međunarodnom nagradom C.I.D.A.L.C. Fotografijom se bavila od 1965. godine, a bila je i aktivna članica fotokluba Zagreb. Kao fotografkinja izlagala je na samostalnim i kolektivnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Bavila se urbanim, pejsažnim i društvenim temama u fotografiji, a tu se posebno ističe njezina serija fotografija s grupom duševnih bolesnika u Lobor gradu iz [[1977.]]<ref>{{Citiranje weba|title=Žene u umjetnosti (str. 154-155.)|url=https://iris.unive.it/retrieve/b590a9d6-7ea6-4031-94ad-787c3bb27b1a/DCF_Zeneuoumjetnosti_cijeli_compressed.pdf|access-date=2026-04-10|website=iris.unive.it/}}</ref> Često je prevodila s engleskog te svojim fotografijama opremala knjige.<ref>{{Citiranje weba|title=Izrada pučkih svirala i drvenih igračaka : stalni postav [Muzeja Staro selo Kumrovec]|url=https://katalog-knjiznica.etnografski-muzej-split.hr/hr/Pretraga?PageIndex=1&Filters%5BostaliAutori%5D=Borojevi%C4%87,%20Milica|access-date=2026-04-10|website=katalog-knjiznica.etnografski-muzej-split.hr/}}</ref> Umrla je 13. lipnja 1990. u Samoboru u kojem je živjela i djelovala te izlagala svoje fotografije u Samoborskom muzeju.<ref>{{Citiranje weba|title=Borojević, Milica|url=https://filmska.lzmk.hr/clanak/borojevic-milica|access-date=2026-04-10|website=filmska.lzmk.hr/}}</ref> Bila je članica ULUPH-a.<ref>{{Citiranje weba|title=Milica Borojević|url=https://ulupuh.hr/clanovi/borojevicmilica/|access-date=2026-04-10|website=ulupuh.hr/}}</ref> ==Filmografija== ===Redateljica=== * ''Duša naša zagorski je kraj'', kratki dokumentarni film za koji je glazbu skladao [[Anđelko Klobučar]] u produkciji FAS-a, [[1968.]] * ''Buna (Matija Gubec)'', kratki dokumentarni film, dir. fotografije [[Frano Vodopivec]], skladatelj [[Tomica Simović]], u produkciji FAS-a, [[1968.]] * ''Korablja'', kratki dokumentarni film za koji je glazbu skladao [[Anđelko Klobučar]], snimio ga [[Tomislav Majstorović]], u produkciji [[Zagreb film|Zagreb Filma]], [[1976.]] * ''Sunce izlazi iz nebodera'', kratki dokumentarni film u suradnji s arhitekticom Antoanetom Pasinović u podukciji [[Zagreb film|Zagreb Filma]], [[1978.]] ===Montažerka/scenaristica=== * ''Vrata majstora Radovana'', kratki dokumentarni film redateljice [[Ljiljana Jojić|Ljiljane Jojić]], [[1971.]], * ''30 godina Jugoslavije'', kratki dokumentarni film redateljice [[Ljiljana Jojić|Ljiljane Jojić]], [[1973.]], 21' * ''Spomen dom Kumrovec'' scenarij za kratki dokumentarni film redateljice [[Ljiljana Jojić|Ljiljane Jojić]], [[1973.]], 21' * ''Veliki datumi saveza komunista Jugoslavije", kratki dokumentarni film redateljice [[Ljiljana Jojić|Ljiljane Jojić]], [[1975.]], 30' * ''Mater'', kratki igrani film redateljice [[Ljiljana Jojić|Ljiljane Jojić]], [[1976.]], 24' * ''Medvidica'', kratki igrani film redateljice [[Ljiljana Jojić|Ljiljane Jojić]], [[1977.]], 23' * ''Ukleti brod malog Frane Kalafatova'', redateljice Ljiljane Jojić, ([[1978.]]) * ''Priko sinjeg mora'', redateljice Ljiljane Jojić, [[1979.]]<ref>{{Citiranje weba|title= Priko sinjeg mora (1979.) u Puli|url=https://pulafilmfestival.hr/2019/pulafilmfestival.hr/en/filmovi/1935.html|access-date=2026-04-10|website=pulafilmfestival.hr/}}</ref> ==Izložbe== * ''Morekazi'' (fotografije [[1966.]] – [[1977.]]) u Muzeju grada Zagreba, predgovor [[Ljerka Mifka]], [[1977.]]<ref>{{Citiranje weba |title=Izložba Milice Borojević u MGZ|url=https://www.mgz.hr/hr/izlozbe/povremene-izlozbe/milica-borojevi%C4%87-morekazi,331.html |work=Povremene izložbe |publisher=Muzej grada Zagreba|access-date=10. travnja 2026.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Gostujuća izložba članova foto kluba Zagreb|url=http://arhiva.mgz.hr/en/exhibitions/exhibition-of-fotoklub-zagreb-members,305.html|access-date=2026-04-10|website=arhiva.mgz.hr/}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Izložba Milice Borojević u MGZ|url=https://katalog.mdc.hr/hr/Predmet/9689/7|access-date=2026-04-10|website=katalog.mdc.hr/}}</ref> * ''Izložba grupe likovnih umjetnika Samobora'', Samoborski muzej, predgovor Želimir Koščević, [[16. lipnja]] – [[30. lipnja]] [[1982.]]<ref>{{Citiranje weba|title=Izložba grupe likovnih umjetnika Samobora|url=https://katalog.mdc.hr/hr/Predmet/8908/7|access-date=2026-04-10|website=katalog.mdc.hr/}}</ref> * ''Milica Borojević – izložba fotografija'', Samoborski muzej, predgovor [[Marina Viculin]] od [[12. svibnja]] do [[28. svibnja]] [[1984.]]<ref>{{Citiranje weba|title=Milica Borojević – izložba fotografija|url=https://katalog.mdc.hr/hr/Predmet/8918/7|access-date=2026-04-10|website=katalog.mdc.hr/}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *{{imdb ime|id=0097188|ime=Milica Borojevic}} {{GLAVNIRASPORED:Borojević, Milica}} [[Kategorija:Životopisi, Šibenik]] [[Kategorija:Hrvatski filmski redatelji]] [[Kategorija:Hrvatski fotografi]] [[Kategorija:Hrvatski filmski montažeri]] nwjll68g0ya3o4uor6fbg7sa8ssn4rt 7427851 7427808 2026-04-10T21:00:38Z Druidpepo 3479 7427851 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Milica Borojević |slika = |veličina = |opis slike = |rodno ime = |pseudonim = |rođenje = [[17. veljače]] [[1938.]] |mjesto rođenja = [[Šibenik]] |smrt = [[13. lipnja]] [[1990.]] |mjesto smrti = [[Samobor]] |zanimanje = snimateljica, redateljica, montažerka, fotografkinja |godine rada = [[1965.]] – [[1984.]] |web = |supruga = |suprug = |važnije uloge = |važniji filmovi = |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = nagrada C.I.D.A.L.C. za dokumentarni film ''Korablja''[[1975.]] }} '''Milica Borojević''' bila je hrvatska [[fotograf]]kinja, filmska [[redatelj]]ica, [[scenarist]]ica, prevoditeljica i [[montažer]]ka.<ref>{{Citiranje weba|title=Borojević, Milica|url=https://hbl.lzmk.hr/clanak/borojevic-milica|access-date=2026-04-10|website=hbl.lzmk.hr/}}</ref> == Životopis == Rođena je 1938. u Šibeniku. Diplomirala je anglistiku na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]] te režiju i filmsku praksu na Londonskoj školi za tehniku filma.<ref>{{Citiranje weba|title=The London Film School is the first established international school of film technique in the world|url=https://lfs.org.uk/who-we-are/history-of-lfs|access-date=2026-04-10|website=ilfs.org.uk/}}</ref> Radila je kao filmska montažerka, scenaristica i redateljica. Nagrađena je za svoj treći dokumentarni film ''Korablja'' međunarodnom nagradom C.I.D.A.L.C. Fotografijom se bavila od 1965. godine, a bila je i aktivna članica fotokluba Zagreb. Kao fotografkinja izlagala je na samostalnim i kolektivnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Bavila se urbanim, pejsažnim i društvenim temama u fotografiji, a tu se posebno ističe njezina serija fotografija s grupom duševnih bolesnika u Lobor gradu iz [[1977.]]<ref>{{Citiranje weba|title=Žene u umjetnosti (str. 154-155.)|url=https://iris.unive.it/retrieve/b590a9d6-7ea6-4031-94ad-787c3bb27b1a/DCF_Zeneuoumjetnosti_cijeli_compressed.pdf|access-date=2026-04-10|website=iris.unive.it/}}</ref> Često je prevodila s engleskog te svojim fotografijama opremala knjige.<ref>{{Citiranje weba|title=Izrada pučkih svirala i drvenih igračaka : stalni postav [Muzeja Staro selo Kumrovec]|url=https://katalog-knjiznica.etnografski-muzej-split.hr/hr/Pretraga?PageIndex=1&Filters%5BostaliAutori%5D=Borojevi%C4%87,%20Milica|access-date=2026-04-10|website=katalog-knjiznica.etnografski-muzej-split.hr/}}</ref> Umrla je 13. lipnja 1990. u Samoboru u kojem je živjela i djelovala te izlagala svoje fotografije u Samoborskom muzeju.<ref>{{Citiranje weba|title=Borojević, Milica|url=https://filmska.lzmk.hr/clanak/borojevic-milica|access-date=2026-04-10|website=filmska.lzmk.hr/}}</ref> Bila je članica ULUPH-a.<ref>{{Citiranje weba|title=Milica Borojević|url=https://ulupuh.hr/clanovi/borojevicmilica/|access-date=2026-04-10|website=ulupuh.hr/}}</ref> ==Filmografija== ===Redateljica=== * ''Duša naša zagorski je kraj'', kratki dokumentarni film za koji je glazbu skladao [[Anđelko Klobučar]] u produkciji FAS-a, [[1968.]] * ''Buna (Matija Gubec)'', kratki dokumentarni film, dir. fotografije [[Frano Vodopivec]], skladatelj [[Tomica Simović]], u produkciji FAS-a, [[1968.]] * ''Korablja'', kratki dokumentarni film za koji je glazbu skladao [[Anđelko Klobučar]], snimio ga [[Tomislav Majstorović]], u produkciji [[Zagreb film|Zagreb Filma]], [[1976.]] * ''Sunce izlazi iz nebodera'', kratki dokumentarni film u suradnji s arhitekticom Antoanetom Pasinović u podukciji [[Zagreb film|Zagreb Filma]], [[1978.]] ===Montažerka/scenaristica=== * ''Vrata majstora Radovana'', kratki dokumentarni film redateljice [[Ljiljana Jojić|Ljiljane Jojić]], [[1971.]], * ''30 godina Jugoslavije'', kratki dokumentarni film redateljice [[Ljiljana Jojić|Ljiljane Jojić]], [[1973.]], 21' * ''Spomen dom Kumrovec'' scenarij i montaža kratkog dokumentarnog filma redateljice [[Ljiljana Jojić|Ljiljane Jojić]], [[1973.]], 21' * ''Veliki datumi saveza komunista Jugoslavije", kratki dokumentarni film redateljice [[Ljiljana Jojić|Ljiljane Jojić]], [[1975.]], 30' * ''Mater'', kratki igrani film redateljice [[Ljiljana Jojić|Ljiljane Jojić]], [[1976.]], 24' * ''Medvidica'', kratki igrani film redateljice [[Ljiljana Jojić|Ljiljane Jojić]], [[1977.]], 23' * ''Ukleti brod malog Frane Kalafatova'', redateljice Ljiljane Jojić, ([[1978.]]) * ''Priko sinjeg mora'', redateljice Ljiljane Jojić, [[1979.]]<ref>{{Citiranje weba|title= Priko sinjeg mora (1979.) u Puli|url=https://pulafilmfestival.hr/2019/pulafilmfestival.hr/en/filmovi/1935.html|access-date=2026-04-10|website=pulafilmfestival.hr/}}</ref> ==Izložbe== * ''Morekazi'' (fotografije [[1966.]] – [[1977.]]) u Muzeju grada Zagreba, predgovor [[Ljerka Mifka]], [[1977.]]<ref>{{Citiranje weba |title=Izložba Milice Borojević u MGZ|url=https://www.mgz.hr/hr/izlozbe/povremene-izlozbe/milica-borojevi%C4%87-morekazi,331.html |work=Povremene izložbe |publisher=Muzej grada Zagreba|access-date=10. travnja 2026.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Gostujuća izložba članova foto kluba Zagreb|url=http://arhiva.mgz.hr/en/exhibitions/exhibition-of-fotoklub-zagreb-members,305.html|access-date=2026-04-10|website=arhiva.mgz.hr/}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Izložba Milice Borojević u MGZ|url=https://katalog.mdc.hr/hr/Predmet/9689/7|access-date=2026-04-10|website=katalog.mdc.hr/}}</ref> * ''Izložba grupe likovnih umjetnika Samobora'', Samoborski muzej, predgovor Želimir Koščević, [[16. lipnja]] – [[30. lipnja]] [[1982.]]<ref>{{Citiranje weba|title=Izložba grupe likovnih umjetnika Samobora|url=https://katalog.mdc.hr/hr/Predmet/8908/7|access-date=2026-04-10|website=katalog.mdc.hr/}}</ref> * ''Milica Borojević – izložba fotografija'', Samoborski muzej, predgovor [[Marina Viculin]] od [[12. svibnja]] do [[28. svibnja]] [[1984.]]<ref>{{Citiranje weba|title=Milica Borojević – izložba fotografija|url=https://katalog.mdc.hr/hr/Predmet/8918/7|access-date=2026-04-10|website=katalog.mdc.hr/}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *{{imdb ime|id=0097188|ime=Milica Borojevic}} {{GLAVNIRASPORED:Borojević, Milica}} [[Kategorija:Životopisi, Šibenik]] [[Kategorija:Hrvatski filmski redatelji]] [[Kategorija:Hrvatski fotografi]] [[Kategorija:Hrvatski filmski montažeri]] hui0r23gqzhpceakatnishq18z624qk 14 809024 7427593 2026-04-10T12:43:55Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}} [[Kategorija:Gradovi u Južnoj Africi]]«. 7427593 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|}} [[Kategorija:Gradovi u Južnoj Africi]] ljgkxv2rcojey5c4qcyv6hspchgfd43 1 809025 7427600 2026-04-10T12:54:03Z Miholovac1 344959 /* Sssr zastava kod vremena smrti 2000. Kada je bila rusija a ne sssr */ novi odlomak 7427600 wikitext text/x-wiki == Sssr zastava kod vremena smrti 2000. Kada je bila rusija a ne sssr == neka netko to promijeni [[Suradnik:Miholovac1|Miholovac1]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Miholovac1|razgovor]])</small> 14:54, 10. travnja 2026. (CEST) bky9zqfnnrc9rxkm51e10nq747xnb16 2 809026 7427605 2026-04-10T12:56:57Z Miholovac1 344959 Stranica o suradniku 7427605 wikitext text/x-wiki Ja sam Miholovac'''.''' Materinji jezik: Hrvatski Fluentan u: Engleski Dobro govorim: Njemački Zanimaju me sportovi, svemir i biologija te promet. jxxz8dgkw2dgx34t03ioqltvxcqlf2t 14 809027 7427621 2026-04-10T13:07:03Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{commonscat|}} [[Kategorija:Građevine u Španjolskoj po gradovima|Sevilla]] [[Kategorija:Sevilla]]«. 7427621 wikitext text/x-wiki {{commonscat|}} [[Kategorija:Građevine u Španjolskoj po gradovima|Sevilla]] [[Kategorija:Sevilla]] hwxg3ndvjw5quryyeqc1x7zv28068mm 828 809028 7427639 2026-04-10T13:26:58Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »return { name = 'Osijek', nameG = 'Osijeka', top = 45.57818, bottom = 45.53547, left = 18.63062, right = 18.740873, image = 'Osijek, Croatia OpenStreetMap.png', }«. 7427639 Scribunto text/plain return { name = 'Osijek', nameG = 'Osijeka', top = 45.57818, bottom = 45.53547, left = 18.63062, right = 18.740873, image = 'Osijek, Croatia OpenStreetMap.png', } ddg2kvl5tjqhbqn3rtp7me3t1afgor1 828 809029 7427640 2026-04-10T13:27:18Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Location map data documentation}} <includeonly>[[Kategorija:Lokacijske karte hrvatskih gradova|Osijek]]</includeonly>«. 7427640 wikitext text/x-wiki {{Location map data documentation}} <includeonly>[[Kategorija:Lokacijske karte hrvatskih gradova|Osijek]]</includeonly> 2e4hwentrh6cjdv5f7janm1t86l4xgi 829 809030 7427648 2026-04-10T13:32:26Z Ponor 38361 /* Prikaz starosti, bez datuma */ novi odlomak 7427648 wikitext text/x-wiki == Prikaz starosti, bez datuma == @[[Suradnik:Flamingounicorn|Flamingounicorn]], bi li mogao izdvojiti javnu funkciju koja ispisuje samo starost u zagradama. [[Predložak:Infookvir papa]] posebno izdvaja godine, što je možda jedan od rjeđih primjera gdje to ima smisla, pa bih samo na kraj dodao ispis starosti. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 15:32, 10. travnja 2026. (CEST) 01l14whdzelv6rdhzjg2s1wivd8bds0 14 809031 7427662 2026-04-10T13:45:34Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Željeznička infrastruktura u Hrvatskoj po gradovima|Osijek]] [[Kategorija:Infrastruktura kopnenog prometa u Osijeku|Željeznička]] [[Kategorija:Željeznički promet u Osijeku|Infrastruktura]]«. 7427662 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Željeznička infrastruktura u Hrvatskoj po gradovima|Osijek]] [[Kategorija:Infrastruktura kopnenog prometa u Osijeku|Željeznička]] [[Kategorija:Željeznički promet u Osijeku|Infrastruktura]] hsrgrq3f1r0shk0lhixjmx8qkuf93jd 0 809032 7427685 2026-04-10T14:03:44Z Vitek 12410 n/č 7427685 wikitext text/x-wiki {{Etnička grupa | ime =Idžo | slika =[[Datoteka:Ijaw Culture For Full Grown Women - lined up.jpg|180px]] | opis slike =Festival žena | populacija =14 398.458 | regije= | regija1 ={{Z+X|NIG}} | pop1 = | ref1 = | regija2 = | pop2 = | ref2 = | jezik=[[Ijoid jezici|Ijoidski]] | vjera =[[kršćanstvo]] (87%)<br>[[animizam]] (10%)<br>[[islam]] (3%) | srodne=Ekpeje, Oron, Ogoni, Isoko, Eleme }} '''Idžo''' znani i kao ''Izon'' ({{engl}}: Ijaw ili Ijo) je [[narod]] iz [[riječna delta|delte]] [[Niger (rijeka)|Nigera]] u [[Nigerija|Nigeriji]], kojih ima oko 14 398.458 (projekcija iz 2024.) što predstavlja 6,1 % ukupnog broja stanovnika Nigerije.<ref name=broj>{{cite web | url =https://www.scribd.com/document/834960992/MINA-Ijaw-Population-Report-2024-Estimate | title =''Ijaw Population Report 2024'' | accessdate =2026-03-29 | language=engleski | publisher=MINA}}</ref> Većina pripadnika danas živi po [[Savezne države Nigerije|saveznim državama]]; [[Bayelsa]], [[Delta (država)|Delta]] i [[Rivers (država)|Rivers]]. Značajne skupine žive i po državama [[Edo (država)|Edo]], [[Ondo (država)|Ondo]] i nešto manje u državi [[Akva Ibom]].<ref name=broj>{{cite web | url =https://www.scribd.com/document/834960992/MINA-Ijaw-Population-Report-2024-Estimate | title =''Ijaw Population Report 2024'' | accessdate =2026-03-29 | language=engleski | publisher=MINA}}</ref> Oni govore [[Ijoid jezici|ijoidskom]] granom [[Nigersko-kongoanski jezici|Nigersko-kongoanskih jezika]].<ref name=brit/> Nekad davno dok se [[gospodarstvo]] temeljilo na [[ribolov]]u, svako [[pleme]] imalo je vlastitu [[kultura|kulturu]] i [[Autonomija|autonomiju]]. Počevši od [[16. stoljeće|16. stoljeća]] i kontakta s [[Europa|europskim]] [[trgovac|trgovcima]], pripadnici [[pleme]]na iz [[Bonny (Nigerija)|Bonnyja]], [[Calabar]]a počeli su trgovati sa Europljanima, isprva [[rob]]ovima, a nakon tog i [[palmino ulje|palminim uljem]]. Tako su neki od njih obogatili i postali vrlo moćni i utjecajni po plemenskim vijećima, a poneki od njih domogli su se i položaja [[Nasljedno pravo|nasljednih]] [[kralj]]eva. Gotovo svaki Idžo trgovac kupovao bi brojne robove i uključivao u vlastitu zajednicu, Ono što je interesantno je činjenica da ukoliko nije imao dostojnog nasljednika, naslijedio bi ga sposoban rob. To su radili zbog konkurencije s drugim plemenima oko trgovine po unutrašnjosti. Izgleda da su oni više cijenili sposobnost od zajedničkog porijekla.<ref name=brit>{{cite web | url =https://www.britannica.com/topic/Ijo | title =''Ijo people'' | accessdate =2026-04-10 | language=engleski | publisher=Encyclopaedia Britannica}}</ref> == Običaji == Idžo su poznati po svojim šarenim [[tkanina]]ma, koje koriste za odjeću kojom označavaju svoj status u društvu. Bogatstvo se često preraspodjeljuje kroz instituciju [[miraz]]a. Najčešće je miraz za mladenku izvan neposredne zajednice puno veći, da se nadoknadi budući gubitak djece mladenke koja po tradiciji pripadaju mužu. [[Tradicija|Tradicionalna]] [[animizam|animistička]] [[religija]] Idža fokusirana je na vodene [[duh]]ove koji nastanjuju brojne rijeke i močvare tog kraja. Štovali su i pretke koje su često ovjekovječili u [[drvo (materijal)|drvenim]] [[skulptura]]ma po [[svetište|svetištima]] (Nduen Fobara). Veliki [[sprovod]]i organiziraju se kako za muškarce tako i za žene, kao priprema za njihovo posljednje putovanje daleko od sela u svijet [[duh]]ova preko rijeke. Čeesto su prilično dramatični, naročito oni posvećeni članovima zajednice koji su dosegli visoku dob i ugled.<ref name=ibi>{{cite web | url =https://web.archive.org/web/20060206090831/http://www.uiowa.edu/~africart/toc/people/Ijo.html | title =''Ijo Information'' | accessdate =2026-04-10 | language=engleski | publisher=University of Iowa}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Ijaw people}} * [http://www.zyama.com/ijo/ IJO (IJAW)] {{engl}} [[Kategorija:Etničke grupe Nigerije]] rhr0n22wtx1509zuha1ksmjn54m9859 0 809033 7427718 2026-04-10T14:24:16Z Vhorvat 22436 Kreiranje članka 7427718 wikitext text/x-wiki {{Radovi24}} {{Infookvir znanstvenik | ime = Vlatko Cvrtila | slika = | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[9. srpnja]] [[1965.]] | mjesto_rođenja = [[Zagreb]] | datum_smrti = [[5. travnja]] [[2026.]] | mjesto_smrti = [[Zagreb]] | prebivalište = | državljanstvo = [[Hrvatska|RH]] | narodnost = | etnicitet = | polje = | radna_institucija = [[Sveučilište u Zagrebu]] | alma_mater = [[Sveučilište u Zagrebu]] | doktorski_mentor = | poznat_po = | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = | fusnote = }} '''Vlatko Cvrtila''' ([[Zagreb]], [[9. srpnja]] [[1965.]]) bio je hrvatski je znanstvenik, sveučilišni profesor u trajnome zvanju i bivši [[dekan]] [[Fakultet političkih znanosti u Zagrebu|Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu]]. d52ot5c43yk7ygjj6r6qnnoxxismyfz 7427872 7427718 2026-04-10T23:45:37Z Vhorvat 22436 Dopuna članka 7427872 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Vlatko Cvrtila | slika = | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[9. srpnja]] [[1965.]] | mjesto_rođenja = [[Zagreb]] | datum_smrti = [[5. travnja]] [[2026.]] | mjesto_smrti = [[Zagreb]] | prebivalište = | državljanstvo = [[Hrvatska|RH]] | narodnost = | etnicitet = | polje = | radna_institucija = [[Sveučilište u Zagrebu]], [[Sveučilište VERN']] | alma_mater = [[Sveučilište u Zagrebu]] | doktorski_mentor = | poznat_po = | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = | fusnote = }} '''Vlatko Cvrtila''' ([[Zagreb]], [[9. srpnja]] [[1965.]] – Zagreb, [[5. travnja]] [[2026.]])<ref name="vern">{{Citiranje weba |url=https://vern.hr/novosti/posljednji-pozdrav-prvom-rektoru-sveucilista-vern-profesoru-i-kolegi-prof-dr-sc-cvrtili-nasem-dragom-vlatku/ |title=Komemoracija i posljednji ispraćaj prvog rektora Sveučilišta VERN’, profesora i kolege prof. dr. sc. Cvrtile, našeg dragog Vlatka |date=2026-04-05 |website=vern.hr |publisher=[[Sveučilište VERN']] |url-status=dead |archive-url=https://archive.ph/NNTa5 |archive-date=2026-04-10 |access-date=2026-04-10 |quote=Dragi studenti, profesori, djelatnici i svi suradnici, obavještavamo vas da će se komemoracija u spomen na prof. dr. sc. Vlatka Cvrtilu održati u četvrtak, 9. travnja 2026., s početkom u 10:00 sati u Maloj dvorani Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog u Zagrebu (Trg Stjepana Radića 4).}}</ref><ref name="hrt">{{Citiranje weba |url=https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/preminuo-profesor-vlatko-cvrtila-ugledni-geopoliticki-analiticar-i-rektor-vern-a-12655384 |title=Preminuo profesor Vlatko Cvrtila, ugledni geopolitički analitičar |date=2026-04-05 |website=hrt.hr |publisher=[[Hrvatska radiotelevizija|HRT]] |access-date=2026-04-10}}</ref> bio je hrvatski je stručnjak za sigurnost i međunarodne odnose, sveučilišni profesor i bivši [[Dekan (naslov)|dekan]] [[Fakultet političkih znanosti u Zagrebu|Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu]], te [[rektor]] [[Sveučilište VERN'|sveučilišta VERN']]. == Životopis == Rođen je 9. srpnja 1965. u Zagrebu. Diplomirao je 1989. godine, magistrirao 1992. godine i doktorirao 1999. godine na [[Fakultet političkih znanosti u Zagrebu|Fakultetu političkih znanosti (FPZG) Sveučilišta u Zagrebu]], gdje se specijalizirao za područja obrane, nacionalne sigurnosti i međunarodnih odnosa.<ref name="hrt"/> Na istom je fakultetu izgradio i znanstvenu karijeru, napredujući od asistenta do redovitog profesora. Funkciju dekana obnašao je od 2008. do 2012., a u tom je razdoblju dao značajan doprinos razvoju studijskih programa te obrazovanju novih generacija stručnjaka u području politologije i novinarstva.<ref name="vecernji">{{Citiranje weba |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/preminuo-profesor-vlatko-cvrtila-otisao-jedan-od-kljucnih-strucnjaka-za-sigurnost-i-geopolitiku-1948755 |title=Preminuo Vlatko Cvrtila Otišao jedan od ključnih stručnjaka za sigurnost i geopolitiku |date=2026-04-05 |website=vecernji.hr |publisher=[[Večernji list]] |access-date=2026-04-10}}</ref> Nakon mandata na FPZG-u, preuzeo je vodstvo Veleučilišta VERN’, koje je kasnije preraslo u [[Sveučilište VERN']], privatnu visokoškolsku instituciju usmjerenu na ekonomiju, medije i komunikacije.<ref name="vecernji"/> Više je godina sudjelovao u akademskim procesima na VERN’u obrazujući generacije studenata kao profesor, a od 2013. godine i kao [[Dekan (naslov)|dekan]] VERN’a. Godine 2021. izabran je i za prvog [[rektor]]a Sveučilišta VERN’.<ref name="vern"/> Od 2005. do 2008. godine bio je savjetnik za obranu predsjednika Republike Hrvatske [[Stjepan Mesić|Stjepana Mesića]], a od 2009. do 2011. godine bio je savjetnik za nacionalnu sigurnost predsjednice Vlade Republike Hrvatske [[Jadranka Kosor|Jadranke Kosor]].<ref name="vern"/><ref name="hrt"/><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/umro-je-vlatko-cvrtila/2778862.aspx |title=Umro je Vlatko Cvrtila |date=2026-04-05 |website=index.hr |publisher=[[index.hr]] |access-date=2026-04-10}}</ref> Autor je niza znanstvenih radova u međunarodno priznatim časopisima i publikacijama.<ref name="hrt"/> == Posljednje počivalište == Komemoracija u spomen na Vlatka Cvrtilu održana je 9. travnja 2026. u Maloj dvorani [[Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog|Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog]] u Zagrebu, a posljednji ispraćaj bio je 10. travnja 2026. godine u 14:00 sati na zagrebačkom Krematoriju.<ref name="vern" /> == Izvori == {{Izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Cvrtila, Vlatko}} [[Kategorija:Hrvatski znanstvenici]] [[Kategorija:Dekani Sveučilišta u Zagrebu]] [[Kategorija:Zagrebački profesori]] 4k8q48tlklv6zpk7qi7xxq721jlnwp9 7427873 7427872 2026-04-10T23:54:11Z Vhorvat 22436 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Dekani Sveučilišta u Zagrebu|Dekani Sveučilišta u Zagrebu]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7427873 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Vlatko Cvrtila | slika = | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[9. srpnja]] [[1965.]] | mjesto_rođenja = [[Zagreb]] | datum_smrti = [[5. travnja]] [[2026.]] | mjesto_smrti = [[Zagreb]] | prebivalište = | državljanstvo = [[Hrvatska|RH]] | narodnost = | etnicitet = | polje = | radna_institucija = [[Sveučilište u Zagrebu]], [[Sveučilište VERN']] | alma_mater = [[Sveučilište u Zagrebu]] | doktorski_mentor = | poznat_po = | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = | fusnote = }} '''Vlatko Cvrtila''' ([[Zagreb]], [[9. srpnja]] [[1965.]] – Zagreb, [[5. travnja]] [[2026.]])<ref name="vern">{{Citiranje weba |url=https://vern.hr/novosti/posljednji-pozdrav-prvom-rektoru-sveucilista-vern-profesoru-i-kolegi-prof-dr-sc-cvrtili-nasem-dragom-vlatku/ |title=Komemoracija i posljednji ispraćaj prvog rektora Sveučilišta VERN’, profesora i kolege prof. dr. sc. Cvrtile, našeg dragog Vlatka |date=2026-04-05 |website=vern.hr |publisher=[[Sveučilište VERN']] |url-status=dead |archive-url=https://archive.ph/NNTa5 |archive-date=2026-04-10 |access-date=2026-04-10 |quote=Dragi studenti, profesori, djelatnici i svi suradnici, obavještavamo vas da će se komemoracija u spomen na prof. dr. sc. Vlatka Cvrtilu održati u četvrtak, 9. travnja 2026., s početkom u 10:00 sati u Maloj dvorani Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog u Zagrebu (Trg Stjepana Radića 4).}}</ref><ref name="hrt">{{Citiranje weba |url=https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/preminuo-profesor-vlatko-cvrtila-ugledni-geopoliticki-analiticar-i-rektor-vern-a-12655384 |title=Preminuo profesor Vlatko Cvrtila, ugledni geopolitički analitičar |date=2026-04-05 |website=hrt.hr |publisher=[[Hrvatska radiotelevizija|HRT]] |access-date=2026-04-10}}</ref> bio je hrvatski je stručnjak za sigurnost i međunarodne odnose, sveučilišni profesor i bivši [[Dekan (naslov)|dekan]] [[Fakultet političkih znanosti u Zagrebu|Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu]], te [[rektor]] [[Sveučilište VERN'|sveučilišta VERN']]. == Životopis == Rođen je 9. srpnja 1965. u Zagrebu. Diplomirao je 1989. godine, magistrirao 1992. godine i doktorirao 1999. godine na [[Fakultet političkih znanosti u Zagrebu|Fakultetu političkih znanosti (FPZG) Sveučilišta u Zagrebu]], gdje se specijalizirao za područja obrane, nacionalne sigurnosti i međunarodnih odnosa.<ref name="hrt"/> Na istom je fakultetu izgradio i znanstvenu karijeru, napredujući od asistenta do redovitog profesora. Funkciju dekana obnašao je od 2008. do 2012., a u tom je razdoblju dao značajan doprinos razvoju studijskih programa te obrazovanju novih generacija stručnjaka u području politologije i novinarstva.<ref name="vecernji">{{Citiranje weba |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/preminuo-profesor-vlatko-cvrtila-otisao-jedan-od-kljucnih-strucnjaka-za-sigurnost-i-geopolitiku-1948755 |title=Preminuo Vlatko Cvrtila Otišao jedan od ključnih stručnjaka za sigurnost i geopolitiku |date=2026-04-05 |website=vecernji.hr |publisher=[[Večernji list]] |access-date=2026-04-10}}</ref> Nakon mandata na FPZG-u, preuzeo je vodstvo Veleučilišta VERN’, koje je kasnije preraslo u [[Sveučilište VERN']], privatnu visokoškolsku instituciju usmjerenu na ekonomiju, medije i komunikacije.<ref name="vecernji"/> Više je godina sudjelovao u akademskim procesima na VERN’u obrazujući generacije studenata kao profesor, a od 2013. godine i kao [[Dekan (naslov)|dekan]] VERN’a. Godine 2021. izabran je i za prvog [[rektor]]a Sveučilišta VERN’.<ref name="vern"/> Od 2005. do 2008. godine bio je savjetnik za obranu predsjednika Republike Hrvatske [[Stjepan Mesić|Stjepana Mesića]], a od 2009. do 2011. godine bio je savjetnik za nacionalnu sigurnost predsjednice Vlade Republike Hrvatske [[Jadranka Kosor|Jadranke Kosor]].<ref name="vern"/><ref name="hrt"/><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/umro-je-vlatko-cvrtila/2778862.aspx |title=Umro je Vlatko Cvrtila |date=2026-04-05 |website=index.hr |publisher=[[index.hr]] |access-date=2026-04-10}}</ref> Autor je niza znanstvenih radova u međunarodno priznatim časopisima i publikacijama.<ref name="hrt"/> == Posljednje počivalište == Komemoracija u spomen na Vlatka Cvrtilu održana je 9. travnja 2026. u Maloj dvorani [[Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog|Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog]] u Zagrebu, a posljednji ispraćaj bio je 10. travnja 2026. godine u 14:00 sati na zagrebačkom Krematoriju.<ref name="vern" /> == Izvori == {{Izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Cvrtila, Vlatko}} [[Kategorija:Hrvatski znanstvenici]] [[Kategorija:Zagrebački profesori]] oc7illy1935o2c2rd0kany3ekvebthc 0 809034 7427730 2026-04-10T14:31:01Z Cybermb 1634 n.č., početak 7427730 wikitext text/x-wiki {{radovi}} {{Infookvir nogometni klub | ime kluba = Bajša | slika = <!-- --> | puno ime = udbalski klub "Bajša" | nadimak = | godina osnivanja = 1931. <br> <small> (2005.) </small> | godina gašenja = | igralište = ''Stadion "FK Bajša"'', [[Bajša]], [[Bačka Topola (općina)|Općina Bačka Topola]], {{Z|SRB}} [[Srbija]] | kapacitet stadiona = | trener = | liga = Vojvođanska liga – Sjever (IV.) | sezona = 2024./25. | plasman = 5. | trenutačna sezona = | igrači = |pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= |leftarm1= ||body1= ||rightarm1= ||shorts1= ||socks1= |pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= |leftarm2= |body2= ||rightarm2= |shorts2= |socks2= | }} '''Fudbalski klub "Bajša"''' ('''''FK Bajša; Bajša'''''; srpski: ''фудбалски клуб „Бајша“''; mađarski : ''Bajsai Futball Klub'') je [[nogomet]]ni klub iz [[Bajša|Bajše]], [[Bačka Topola (općina)|Općina Bačka Topola]], [[Sjevernobački okrug]], [[Vojvodina]], [[Srbija|Republika Srbija]]. <br> U sezoni 2025./26. seniori ''"Bajše"'' se natječu u ''"Vojvođanskoj ligi – Sjever"'', ligi četvrtog stupnja nogometnog prvenstva Srbije. == O klubu == == Stadion == == Uspjesi == === nakon 2006. === == Pregled plasmana po sezonama == <!-- {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!dio !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!gol+ !!gol- !!bod !!napomene !!izvori |- |colspan="15"| |- !colspan="15"| Bajša |- |||||||||||||||||||||| --> == Poznati igrači == == Poznati treneri == == Povezani članci == * [[Bajša]] == Vanjske poveznice == * {{sr icon}}{{hun icon}} [https://www.fkbajsa.com/ fkbajsa.com] * [https://www.facebook.com/fkbajsa/?locale=hr_HR ''FK BAJSA'', Facebook stranica] * [https://www.srbijasport.net/club/719-bajsa srbijasport.net, ''Bajša''] * {{en icon}} [https://www.sofascore.com/football/team/fk-bajsa/361765 sofascore.com, ''FK Bajša''] * [https://fsv.rs/fk-bajsa-bajsa/?sr_pismo=lat fsv.rs, ''FK „BAJŠA“ (BAJŠA)''] * {{en icon}} [https://www.transfermarkt.com/fk-bajsa/datenfakten/verein/94402 transfermarkt.com, ''FK Bajsa''] * {{lit icon}} [https://futbolas.lietuvai.lt/wiki/FK_Baj%C5%A1a futbolas.lietuvai.lt, ''FK Bajša''] * [https://mojabackatopola.rs/povezane-vesti/fk-bajsa/ mojabackatopola.rs, ''fk bajsa''] == Izvori == * [https://www.fkbajsa.com/o-klubu/ fkbajsa.com, ''O klubu''], pristupljeno 10. travnja 2026. * {{en icon}} [https://groundhoppingsrb.blogspot.com/2011/04/fk-bajsa.html groundhoppingsrb.blogspot.com, ''FK Bajša''], objavljeno u travnju 2011., pristupljeno 10. travnja 2026. {{izvori}} {{Mrva-nogomet-klub-srbija}} {{GLAVNIRASPORED:Bajša, FK}} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Sjevernobačkom okrugu]] [[Kategorija:Općina Bačka Topola]] kob3uwf9l9bgc9s2gl5p7t5350pe4va 0 809035 7427749 2026-04-10T14:54:44Z Moon1238 258470 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Infookvir životopis | ime = Megyn Kelly | slika = Megyn Kelly (54670579634) (cropped).jpg | veličina = | opis_slike = Kelly 2025. godine | rodno_ime = Megyn Marie Kelly | pseudonim = | rođenje = [[18. studenog]] [[1970.]] | mjesto_rođenja = [[Champaign (Illinois)|Champaign]], [[Illinois]], [[SAD]] | smrt...«. 7427749 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Megyn Kelly | slika = Megyn Kelly (54670579634) (cropped).jpg | veličina = | opis_slike = Kelly 2025. godine | rodno_ime = Megyn Marie Kelly | pseudonim = | rođenje = [[18. studenog]] [[1970.]] | mjesto_rođenja = [[Champaign (Illinois)|Champaign]], [[Illinois]], [[SAD]] | smrt = | mjesto_smrti = | uzrok_smrti = | posljednje_počivalište = | prebivalište = | nacionalnost = | etnicitet = | državljanstvo = | poznat_po = | obrazovanje = [[Sveučilište u Syracuseu]]<br/>[[Pravni fakultet Albany]] | poslodavac = {{Unbulleted list | [[WJLA-TV]] (2003.–2004.) | [[Fox News]] (2004.–2017.) | [[NBC]] (2017.–2019.) | [[SiriusXM]] (2021.–danas) }} | zanimanje = {{flatlist| *Voditeljica talk showa *politička komentatorica }} | godine_rada = | plaća = | bogatstvo = | titula = | mandat = | prethodnik = | nasljednik = | stranka = | odbori = | vjera = | visina = | težina = | supruga = | suprug = {{Unbulleted list | Daniel Kendall (2001.-2006.) | [[Douglas Brunt]] (2008.-danas) }} | partner = | djeca = 3 | obitelj = | roditelji = | rođaci = | nagrade = | web = {{URL|https://www.megynkelly.com/|megynkelly.com}} | glas = | potpis = | napomena = }} '''Megyn Marie Kelly''' je američka novinarka, odvjetnica, politička komentatorica i medijska osoba.<ref>{{Cite web |date=2025-01-10 |title=Megyn Kelly Credits Albany Law for her Career Success {{!}} Albany Law School |url=https://www.albanylaw.edu/about/news/megyn-kelly-credits-albany-law-her-career-success |access-date=2025-01-10 |website=www.albanylaw.edu |language=en}}</ref><ref name="britannica-megynkelly-entry">{{Cite encyclopedia |title=Megyn Kelly |encyclopedia=[[Encyclopædia Britannica]] |url=https://www.britannica.com/biography/Megyn-Kelly |access-date=January 17, 2019 |last=Pallardy |first=Richard |language=en |archive-url=https://web.archive.org/web/20201119020222/https://www.britannica.com/biography/Megyn-Kelly |archive-date=November 19, 2020 |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news |last=Graham |first=Jennifer |date=September 10, 2021 |title=The latest contender to fill Rush Limbaugh's time slot? Megyn Kelly |url=https://www.deseret.com/2021/9/10/22667410/the-latest-contender-to-fill-rush-limbaughs-time-slot-megyn-kelly-siriusxm-clay-and-buck-dan-bongino |access-date=January 31, 2023 |work=[[Deseret News]] |location=Salt Lake City, UT |quote="On Twitter, a handful of people fumed that Kelly, a conservative and mother of three, had gotten a new show with expanded reach." |language=en |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20230131005831/https://www.deseret.com/2021/9/10/22667410/the-latest-contender-to-fill-rush-limbaughs-time-slot-megyn-kelly-siriusxm-clay-and-buck-dan-bongino |archive-date=January 31, 2023}}</ref> Voditeljica je emisije ''The Megyn Kelly Show'', talk showa i podcasta koji se svakodnevno emitira na [[SiriusXM]]-ovom kanalu Triumph i ima preko 4 milijuna pretplatnika na [[YouTube]]u.<ref name=":4">{{Cite web |title=Megyn Kelly |url=https://www.youtube.com/@MegynKelly |access-date=2025-06-05 |website=YouTube |language=en}}</ref> Kelly je prethodno radila u [[Fox News]]u od 2004. do 2017. godine, gdje je vodila programe poput ''America Live'' i ''The Kelly File'', te u [[NBC News]]u od 2017. do 2018. godine, gdje je bila voditeljica emisije ''Megyn Kelly Today''. Godine 2025. pokrenula je MK Media, podcast i video mrežu s komentarima i vijestima neovisnih autora. Proglašena je jednom od 100 najutjecajnijih osoba časopisa [[Time (časopis)|Time]] 2014. i 2025. godine.<ref name=":1">{{Cite magazine |date=April 23, 2014 |title=Time 2014 100 Most Influential People |url=http://time.com/70888/megyn-kelly-2014-time-100/ |access-date=April 29, 2014 |magazine=[[Time (časopis)|Time]] |language=en |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150201004507/http://time.com/70888/megyn-kelly-2014-time-100/ |archive-date=February 1, 2015}}</ref><ref name=":2">{{Cite magazine |last=Poniewozik |first=James |date=2014-04-24 |title=The 2014 TIME 100: TV, the Influencer |url=https://time.com/74428/2014-time-100-tv-stars/ |access-date=2025-01-10 |magazine=TIME |language=en |archive-date=April 17, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250417034931/https://time.com/74428/2014-time-100-tv-stars/ |url-status=dead}}</ref><ref name=":3">{{Cite web |date=2025-01-10 |title=Megyn Kelly '95 Named One of The 100 Most Influential People in the World by TIME {{!}} Albany Law School |url=https://www.albanylaw.edu/about/news/megyn-kelly-95-named-one-the-100-most-influential-people-the-world-time |access-date=2025-01-10 |website=www.albanylaw.edu |language=en}}</ref><ref name="Time-25">{{cite magazine|url=https://time.com/collections/100-most-influential-people-2025/7273794/megyn-kelly/|title=Megyn Kelly|magazine=Time|first=Lara|last=Trump|date=April 16, 2025|access-date=April 25, 2025|language=en}}</ref> ==Politički stavovi== ===Transrodnost=== Godine 2023. Kelly je izjavila da se njezino mišljenje promijenilo od podržavanja "preferiranih zamjenica" do protivljenja istima, navodeći zabrinutost zbog njihove veze s mijenjanjem spola maloljetnicima. Tvrdila je da takve politike štete pravima žena i sigurnosti djece. Kelly je izjavila da više neće koristiti preferirane zamjenice, ali da će i dalje s empatijom pristupati transrodnim osobama. Također je kritizirala uključivanje transrodnih žena u ženske prostore i sport, kao i mijenjanje spola djeci.<ref>{{Cite web |last=Schwartz |first=Ian |date=June 2, 2023 |title=Megyn Kelly: I'm Done With The Trans Pronoun Charade, I Didn't See The Harm |url=https://www.realclearpolitics.com/video/2023/06/02/megyn_kelly_i_was_unfortunately_an_early_proponent_of_using_preferred_pronouns_trans_people_were_tortured_enough.html |access-date=July 19, 2023 |website=[[RealClearPolitics]] |language=en |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240201093355/https://www.realclearpolitics.com/video/2023/06/02/megyn_kelly_i_was_unfortunately_an_early_proponent_of_using_preferred_pronouns_trans_people_were_tortured_enough.html |archive-date=February 1, 2024}}</ref> Godine 2023. Kelly je nazvala uključivanje transrodnih žena u ženske organizacije kao woke ideologija koja se nameće u ime tolerancije te je transrodne žene nazvala biološkim muškarcima.<ref>{{cite web |last= Storm |first= Meg|date= May 15, 2023|title= Sorority Sisters Speak Out After Suing Over Being Forced to Admit Biological Man as Pledge|url= https://www.megynkelly.com/2023/05/15/sorority-sisters-speak-out-after-suing-over-being-forced-to-admit-biological-man-as-pledge/|website= Megyn Kelly Show|location= |publisher= |access-date= February 25, 2026 |language=en}}</ref> ===Rat u Iranu 2026.=== U epizodi emisije ''The Megyn Kelly Show'' od 2. ožujka 2026. te u mnogim drugim izjavama, Kelly je kritizirala politiku [[Donald Trump|Donalda Trumpa]] vojne intervencije protiv [[Iran]]a, zbog čega je Trump oštro reagirao.<ref>{{cite news|url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/trump-se-obrusio-na-tuckera-carlsona-megyn-kelly-candace-owens-i-alexa-jonesa/2780355.aspx|title=Trump se obrušio na Carlsona, Owens, Jonesa... "To su glupi ljudi. Svi to znaju"|publisher=[[index.hr]]|date=2026-04-09|access-date=2026-04-10}}</ref><ref name=iransplit>{{cite news|url=https://www.timesofisrael.com/isolationist-us-right-wing-commentators-decry-iran-war-trump-says-he-doesnt-care/|title=Isolationist US right-wing commentators decry Iran war; Trump says he doesn’t care|first=Luke|last=Tress|publisher=The Times of Israel|date=March 3, 2026|access-date=March 5, 2026 |language=en}}</ref><ref name=march2025megynkellyshowepisode>{{cite news|url=https://www.youtube.com/watch?v=U0yoFSlVy8o|title=Megyn Kelly on Why She's Skeptical and Concerned About Trump's Iran War in Collaboration with Israel|first=Megyn|last=Kelly|publisher=YouTube|date=March 3, 2026|access-date=March 5, 2026|language=en}}</ref><ref name=irandiffering>{{cite news|url=https://thehill.com/homenews/media/5764439-donald-trump-tucker-carlson-megyn-kelly-iran-conflict/|title=Trump knocks Tucker Carlson, Megyn Kelly over Iran criticism: ‘MAGA is Trump’|first=Dominick|last=Mastrangelo|publisher=The Hill|date=March 3, 2026|accessdate=March 5, 2026|language=en}}</ref> Kao odgovor na smrt američkih vojnika u [[Rat u Iranu 2026.|Iranskom ratu 2026.]], Kelly je izjavila: "Nitko ne bi trebao umrijeti za stranu zemlju", da "ne mislim da su ta četiri pripadnika vojske umrla za Sjedinjene Američke Države. Mislim da su umrli za Iran ili za Izrael" i da je "ovo očito Izraelov rat".<ref name=iransplit/><ref name=march2025megynkellyshowepisode/> ==Privatni život== [[File:Megyn Kelly (53805263249).jpg|thumb|Kelly govori na Samitu mladih žena o liderstvu u San Antoniju u Teksasu 2024.]] Kelly se udala 2001. za [[Anesteziologija|anesteziologa]] Daniela Kendalla. Razveli su se 2006.<ref>{{Cite web |last=Bercovici |first=Jeff |date=March 17, 2008 |title=Vows And The Mystery Of The Missing Marriage |url=http://upstart.bizjournals.com/companies/media/2008/03/17/vows-and-the-mystery-of-the-missing-marriage.html |access-date=August 15, 2015 |website=[[Portfolio.com]] |language=en |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150309001359/http://upstart.bizjournals.com/companies/media/2008/03/17/vows-and-the-mystery-of-the-missing-marriage.html |archive-date=March 9, 2015}}</ref> Kelly se 2008. udala za [[Douglas Brunt|Douglasa Brunta]], tadašnjeg predsjednika i izvršnog direktora tvrtke za kibernetičku sigurnost Authentium, koji je kasnije postao pisac.<ref>{{Cite news |last=Saslow |first=Linda |date=March 16, 2008 |title=Megyn Kelly and Douglas Brunt |url=https://www.nytimes.com/2008/03/16/fashion/weddings/16vows.html |access-date=February 22, 2017 |work=The New York Times |language=en |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170222091824/http://www.nytimes.com/2008/03/16/fashion/weddings/16vows.html |archive-date=February 22, 2017}}</ref><ref>{{Cite web |title=Douglas Brunt biography |url=http://www.douglasbrunt.com/about-doug-brunt/ |access-date=July 1, 2013 |language=en |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160215171138/http://douglasbrunt.com/about-doug-brunt/ |archive-date=February 15, 2016}}</ref> Imaju troje djece, koja su sva začeta [[In vitro oplodnja|in vitro oplodnjom]].<ref>{{Cite magazine |last=Rovzar |first=Chris |date=April 14, 2011 |title=Megyn Kelly Gives Birth to Baby Girl |url=https://nymag.com/daily/intelligencer/2011/04/megyn_kelly_gives_birth_to_bab.html |access-date=June 8, 2017 |magazine=[[New York (časopis)|New York]] |quote=The popular host of Fox News' ''America Live'' just gave birth to a girl named Yardley Evans, substitute host Martha MacCallum just announced. |language=en |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180922122407/http://nymag.com/daily/intelligencer/2011/04/megyn_kelly_gives_birth_to_bab.html |archive-date=September 22, 2018}}</ref><ref>{{Cite news |date=July 26, 2013 |title=Megyn Kelly Baby: Anchor Gives Birth To A Boy, Thatcher Bray |url=https://huffingtonpost.com/2013/07/26/megyn-kelly-baby-boy-thatcher-bray_n_3660403.html |access-date=January 4, 2017 |work=[[HuffPost|The Huffington Post]] |quote=The news was announced at the end of Kelly's former show, ''America Live''... |language=en |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170104234824/http://www.huffingtonpost.com/2013/07/26/megyn-kelly-baby-boy-thatcher-bray_n_3660403.html |archive-date=January 4, 2017}}</ref><ref>{{Cite web |title=x.com |url=https://x.com/megynkelly |archive-url=https://web.archive.org/web/20241225180853/https://x.com/megynkelly |archive-date=December 25, 2024 |access-date=2025-01-12 |website=X (društvena mreža)|language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Kelly |first=Megyn |date=April 6, 2021 |title=Many couples struggle with getting pregnant. Been there, trust me. My thoughts... |url=https://twitter.com/megynkelly/status/1379413492684427271?lang=en |website=[[X (društvena mreža)]]}}</ref> Kelly je cijeli život [[Katolička Crkva|rimokatolkinja]].<ref>{{Cite web |date=October 12, 2016 |title=Multiple women accuse Trump of bad behavior |url=http://www.foxnews.com/transcript/2016/10/12/multiple-women-accuse-trump-bad-behavior/ |access-date=October 14, 2016 |website=[[Fox News]] |type=Transcript |quote=But I'm Catholic. I've lived as a Catholic my whole life, but I haven't heard my fellow Catholics speak so snidely about our faith, other than in this email. |language=en |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161014113815/http://www.foxnews.com/transcript/2016/10/12/multiple-women-accuse-trump-bad-behavior/ |archive-date=October 14, 2016}}</ref> Spomenula je da ima [[Raynaudov sindrom]].<ref>{{Cite AV media |url=https://www.youtube.com/watch?v=E4WOaOHCnRU&t=3096s |title=New Details About Biden Coup, CNN Loses Defamation Case, and Obama Drama, with Maureen Callahan |date=2025-01-17 |last=Megyn Kelly |access-date=2025-01-18 |via=YouTube |language=en}} 3:59</ref> ==Izvori== {{Izvori}} ==Vanjske poveznice== {{Commons category}} * [https://www.megynkelly.com/ Službena web-stranica] * {{Imdb ime|id=2154335|ime=Megyn Kelly}} {{GLAVNIRASPORED:Kelly, Megyn}} [[Kategorija:Životopisi, Illinois]] [[Kategorija:Američki novinari]] [[Kategorija:Američki pravnici]] 1xrgzw9mgqkoh46781qqiduqme47tml 14 809036 7427759 2026-04-10T15:01:28Z Cybermb 1634 n.k. 7427759 wikitext text/x-wiki Članci i ostalo povezano uz skupinu [[Epica]] [[Kategorija:Nizozemski sastavi heavy metala]] [[Kategorija:Sastavi simfonijskog metala]] [[Kategorija:Sastavi progresivnog metala]] [[Kategorija:Sastavi gothic metala]] 6b494yeqfux3obd55525zg2xxcjw58k 14 809037 7427766 2026-04-10T15:15:00Z Cybermb 1634 n.k. 7427766 wikitext text/x-wiki Članci i ostalo povezano uz skupinu [[Within Temptation]] [[Kategorija:Nizozemski sastavi heavy metala]] [[Kategorija:Rock-sastavi]] [[Kategorija:Sastavi simfonijskog metala]] [[Kategorija:Sastavi gothic metala]] tn7kjj7356tpv9em2poiowovztlfukj 7427767 7427766 2026-04-10T15:16:25Z CyberMB vol2 172176 7427767 wikitext text/x-wiki Članci i ostalo povezano uz skupinu [[Within Temptation]] [[Kategorija:Nizozemski sastavi heavy metala]] [[Kategorija:Sastavi simfonijskog metala]] [[Kategorija:Sastavi gothic metala]] 41sai83zlagv32vxnt8khzwdjseal9g 0 809038 7427784 2026-04-10T16:43:50Z MaGa 20797 početak članka 7427784 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Austrougarska utvrda Komarna (1).jpg|mini|Ostatci utvrde]] '''Austrijska utvrda na brdu Glavica''' nalazi se pored mjesta Komarna. Današnji ostatci utvrde smješteni su na brežuljku Glavica između mjesta [[Komarna]] i [[Duboka (Slivno)|Duboka]]. Okružuju je zidovi pravilnog poligonalnog tlocrta. Na istočnoj vanjskoj strani nalazile su se prostorije za posadu te prostorije gospodarske namjene. Jugozapadno i jugoistočno bili su topnički položaji, a u samom središtu nalaze se ostatci pravokutne građevine. Utvrda je izgrađena u 19. stoljeću i služila je u obrani sidrišta ratne flotile koje se nalazilo na potezu od Komarne do [[Mali Ston|Maloga Stona]]. Osim te namjene, iz ove uvtrde bilo je moguće kontolirati ulaz u [[Neumski zaljev]].<ref>{{Citiranje weba|date=2016-09-23|title=Kulturna dobra općine Slivno|url=https://bus.hr/hrvatska/kulturna-dobra-opcine-slivno/|url-status=live|access-date=2026-04-10|website=Bus.hr|language=hr}}</ref> Utvrda se jedno vrijeme nalazila na popisu preventivno zaštićenih kulturnih dobara.<ref>{{Citiranje weba|title=Smjernice za integralnu zaštitu ruralnih krajolika i održivi razvoj turizma delte rijeke Neretve na projektu CO-EVOLVE|url=https://grad-metkovic.hr/wp-content/uploads/2019/12/Smjernice_B_SMJERNICE_ZASTITA_w.pdf|url-status=live|access-date=10. travnja 2026.|page=16.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Izvod iz Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske br. 1/2016 - Lista zaštićenih kulturnih dobara|url=https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2016_09_85_1865.html|access-date=2026-04-10|website=narodne-novine.nn.hr}}</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Slivno]] [[Kategorija:Utvrde u Hrvatskoj]] mlk3ltfjwqgk1tmryuzwjmhygi2ng1x 0 809039 7427857 2026-04-10T21:21:05Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Chytroma'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Lecythidaceae]] | subfamilia = [[Lecythidoideae]] | genus = '''''Chytroma''''' | genus_autorstvo = <small>[[Miers]]</small> | species = | subspecie...«. 7427857 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Chytroma'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Lecythidaceae]] | subfamilia = [[Lecythidoideae]] | genus = '''''Chytroma''''' | genus_autorstvo = <small>[[Miers]]</small> | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Chytroma''''', biljni rod iz porodice ''[[Lecythidaceae]]'' iz [[Južna Amerika|Južne]] i [[Srednja Amerika|Srednje Amerike]].<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:27487-1 Kew], pristupljeno 10. travnja 2026.</ref> == Opis == Tradicionalno su vrste roda ''Chytroma'' često bile uključene u rod [[Lecythis]], ybog toga se dugo smatralo da je Chytroma sinonim Međutim, novije molekularne studije (2024) pokazale su da je ''[[Lecythis]]'' bio polifiletski. Nakon revizije dio vrsta je ponovno izdvojen u revitalizirani rod ''Chytroma''. <ref name="ForestGEO ">[https://forestgeo.si.edu/reclassification-bertholletia-clade-brazil-nut-family-lecythidaceae-based-phylogenetic-analysis Reclassification of the Bertholletia clade of the Brazil nut family], pristupljeno 10. travnja 2026.</ref> '''Opće značajke'''. oko ~19 vrsta. Rasprostranjenost: tropska Amerika (od Srednje Amerike do Brazila). životni oblik: drveće u vlažnim tropskim šumama == Vrste == # ''[[Chytroma alutacea]]'' <small>(A.C.Sm.) O.M.Vargas & C.W.Dick</small> # ''[[Chytroma barnebyi]]'' <small>(S.A.Mori) O.M.Vargas & C.W.Dick</small> # ''[[Chytroma brancoensis]]'' <small>R.Knuth</small> # ''[[Chytroma chartacea]]'' <small>(O.Berg) Miers</small> # ''[[Chytroma congestiflora]]'' <small>(Benoist) R.Knuth</small> # ''[[Chytroma gracieana]]'' <small>(S.A.Mori) O.M.Vargas & C.W.Dick</small> # ''[[Chytroma holcogyne]]'' <small>(Sandwith) R.Knuth</small> # ''[[Chytroma ibiriba]]'' <small>Miers</small> # ''[[Chytroma lurida]]'' <small>(Miers) O.M.Vargas & C.W.Dick</small> # ''[[Chytroma mesophylla]]'' <small>(S.A.Mori) O.M.Vargas & C.W.Dick</small> # ''[[Chytroma parvifructa]]'' <small>(S.A.Mori) O.M.Vargas & C.W.Dick</small> # ''[[Chytroma poiteaui]]'' <small>(O.Berg) O.M.Vargas & C.W.Dick</small> # ''[[Chytroma prancei]]'' <small>(S.A.Mori) O.M.Vargas & C.W.Dick</small> # ''[[Chytroma retusa]]'' <small>(Spruce ex O.Berg) Miers</small> # ''[[Chytroma schomburgkii]]'' <small>(O.Berg) Miers</small> # ''[[Chytroma schwackei]]'' <small>(R.Knuth) O.M.Vargas & C.W.Dick</small> # ''[[Chytroma serrata]]'' <small>(S.A.Mori) O.M.Vargas & C.W.Dick</small> # ''[[Chytroma simiorum]]'' <small>(Benoist) R.Knuth</small> == Sinonimi == Heterotipični: * ''Cercophora'' <small>Miers</small> in Trans. Linn. Soc. London 30: 301 (1874), nom. illeg. homonym. post. * ''Holopyxidium'' <small>Ducke</small> in Arch. Jard. Bot. Rio de Janeiro 4: 152 (1925) * ''Sapucaya'' <small>R.Knuth</small> in Repert. Spec. Nov. Regni Veg. 38: 113, 114 (1935) * ''Strailia'' <small>T.Durand</small> in Index Gen. Phan.: 129 (1888) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi lecythidoideae]] gm8y5r94qzjz1yzpkxnjk597t10ptm2 7427869 7427857 2026-04-10T22:32:12Z Zeljko 1196 7427869 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Chytroma'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Lecythidaceae]] | subfamilia = [[Lecythidoideae]] | genus = '''''Chytroma''''' | genus_autorstvo = <small>[[Miers]]</small> | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Chytroma''''', biljni rod iz porodice ''[[Lecythidaceae]]'' iz [[Južna Amerika|Južne]] i [[Srednja Amerika|Srednje Amerike]].<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:27487-1 Kew], pristupljeno 10. travnja 2026.</ref> == Opis == Tradicionalno su vrste roda ''Chytroma'' često bile uključene u rod ''[[Lecythis]]'', zbog toga se dugo smatralo da je ''Chytroma'' sinonim. Međutim, novije molekularne studije (2024) pokazale su da je ''[[Lecythis]]'' bio polifiletski. Nakon revizije dio vrsta je ponovno izdvojen u revitalizirani rod ''Chytroma''. <ref name="ForestGEO ">[https://forestgeo.si.edu/reclassification-bertholletia-clade-brazil-nut-family-lecythidaceae-based-phylogenetic-analysis Reclassification of the Bertholletia clade of the Brazil nut family], pristupljeno 10. travnja 2026.</ref> '''Opće značajke'''. oko ~19 vrsta. Rasprostranjenost: tropska Amerika (od Srednje Amerike do Brazila). životni oblik: [[drveće]] u vlažnim tropskim šumama == Vrste == # ''[[Chytroma alutacea]]'' <small>(A.C.Sm.) O.M.Vargas & C.W.Dick</small> # ''[[Chytroma barnebyi]]'' <small>(S.A.Mori) O.M.Vargas & C.W.Dick</small> # ''[[Chytroma brancoensis]]'' <small>R.Knuth</small> # ''[[Chytroma chartacea]]'' <small>(O.Berg) Miers</small> # ''[[Chytroma congestiflora]]'' <small>(Benoist) R.Knuth</small> # ''[[Chytroma gracieana]]'' <small>(S.A.Mori) O.M.Vargas & C.W.Dick</small> # ''[[Chytroma holcogyne]]'' <small>(Sandwith) R.Knuth</small> # ''[[Chytroma ibiriba]]'' <small>Miers</small> # ''[[Chytroma lurida]]'' <small>(Miers) O.M.Vargas & C.W.Dick</small> # ''[[Chytroma mesophylla]]'' <small>(S.A.Mori) O.M.Vargas & C.W.Dick</small> # ''[[Chytroma parvifructa]]'' <small>(S.A.Mori) O.M.Vargas & C.W.Dick</small> # ''[[Chytroma poiteaui]]'' <small>(O.Berg) O.M.Vargas & C.W.Dick</small> # ''[[Chytroma prancei]]'' <small>(S.A.Mori) O.M.Vargas & C.W.Dick</small> # ''[[Chytroma retusa]]'' <small>(Spruce ex O.Berg) Miers</small> # ''[[Chytroma schomburgkii]]'' <small>(O.Berg) Miers</small> # ''[[Chytroma schwackei]]'' <small>(R.Knuth) O.M.Vargas & C.W.Dick</small> # ''[[Chytroma serrata]]'' <small>(S.A.Mori) O.M.Vargas & C.W.Dick</small> # ''[[Chytroma simiorum]]'' <small>(Benoist) R.Knuth</small> == Sinonimi == Heterotipični: * ''Cercophora'' <small>Miers</small> in Trans. Linn. Soc. London 30: 301 (1874), nom. illeg. homonym. post. * ''Holopyxidium'' <small>Ducke</small> in Arch. Jard. Bot. Rio de Janeiro 4: 152 (1925) * ''Sapucaya'' <small>R.Knuth</small> in Repert. Spec. Nov. Regni Veg. 38: 113, 114 (1935) * ''Strailia'' <small>T.Durand</small> in Index Gen. Phan.: 129 (1888) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi lecythidoideae]] qawjjfgg3t5gw3bcrgufmo3lmax9ehy 0 809040 7427870 2026-04-10T22:42:02Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Guaiania'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Lecythidaceae]] | subfamilia = [[Lecythidoideae]] | genus = '''''Guaiania''''' | genus_autorstvo = <small>O.M.Vargas & C.W.Dick</small> | species =...«. 7427870 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Guaiania'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Lecythidaceae]] | subfamilia = [[Lecythidoideae]] | genus = '''''Guaiania''''' | genus_autorstvo = <small>O.M.Vargas & C.W.Dick</small> | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Guaiania''''', biljni rod iz porodice ''[[Lecythidaceae]]'' iz [[Južna Amerika|Južne Amerike]]. Opisan je [[2024.]]<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77345008-1 Kew], pristupljeno 10. travnja 2026.</ref> == Opis == Guaiania je novije opisani i danas prihvaćeni biljni rod u porodici ''[[Lecythidaceae]]''. Tradicionalni rodovi poput ''[[Eschweilera]]'' i ''[[Lecythis]]'' pokazali su se polifiletski, zbog toga su istraživači izdvojili nove, prirodnije (monofiletske) rodove. ''Guaiania'' je jedan od tih “novih” rodova. '''Rasprostranjenost''' i '''ekologija'''. Područje: tropska Južna Amerika (osobito Amazonska regija i Gvajanski štit). Stanište: vlažne tropske [[Šuma|šume]]. Životni oblik: [[drveće]]<ref name="ForestGEO ">[https://forestgeo.si.edu/reclassification-bertholletia-clade-brazil-nut-family-lecythidaceae-based-phylogenetic-analysis Reclassification of the Bertholletia clade of the Brazil nut family], pristupljeno 11. travnja 2026.</ref> == Vrste == # ''[[Guaiania confertiflora]]'' <small>(A.C.Sm.) O.M.Vargas & C.W.Dick</small> # ''[[Guaiania corrugata]]'' <small>(Poit.) O.M.Vargas & C.W.Dick</small> # ''[[Guaiania idatimon]]'' <small>(Aubl.) O.M.Vargas & C.W.Dick</small> # ''[[Guaiania persistens]]'' <small>(Sagot) O.M.Vargas & C.W.Dick</small> # ''[[Guaiania pneumatophora]]'' <small>(S.A.Mori) O.M.Vargas & C.W.Dick</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi lecythidoideae]] tuytw0dpnqloedgrkdgt4fdwg5g5nj9 0 809041 7427887 2026-04-11T05:23:43Z IndexAccount 131684 IndexAccount premješta stranicu [[Popis regularnih masonskih velikih loža]] na [[Popis regularnih velikih loža]] 7427887 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Popis regularnih velikih loža]] jep8lqr7j8xqvwif3frrbl942pv2m94 0 809042 7427923 2026-04-11T08:56:11Z Ame71 128419 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{glavni|Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1930./31.}} {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Varaždinske župe | sezona = 1930./31. | izdanje = 12. | država = {{Z|Kr JUG}} [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum = | prvaci = [[NK Čakovec|ČŠK Čakovec]] <small>(7. naslov)</small> | promovirani =...«. 7427923 wikitext text/x-wiki {{glavni|Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1930./31.}} {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Varaždinske župe | sezona = 1930./31. | izdanje = 12. | država = {{Z|Kr JUG}} [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum = | prvaci = [[NK Čakovec|ČŠK Čakovec]] <small>(7. naslov)</small> | promovirani = | degradirani = | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Varaždinske župe u nogometu 1929./30.|1929./30.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Varaždinske župe u nogometu 1931./32.|1931./32.]] }} U sezoni 1930./31. prvenstvo Varaždinske župe bilo je dio provincijskog prvenstva [[Zagrebački nogometni podsavez|Zagrebačkog nogometnog podsaveza]]. == Prvenstvo župe == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[NK Čakovec|ČŠK Čakovec]] ||4||4||0||0||14||0||<math>\infty</math>||8 |- |2. || [[VŠK Varaždin]] ||4||3||0||1||27||3||9,000||6 |- |3. || [[NK Sloboda Varaždin|Sloboda Varaždin]] ||4||2||0||2||10||16||0,625||4 |- |4. || PSŠK Pustakovec||3||0||0||3||2||13||0,153||0 |- |5. || Viktorija Ivanec ||3||0||0||3||0||21||0,000||0 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="milorad">[http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], str. 159.</ref> </small> |} * ČŠK Čakovec postao je prvak Varaždinske župe == Provincijsko finale == Segesta Sisak je prvak provincijskog prvenstva ZNP-a.<ref>[http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], str. 150.</ref> == Poveznice == * [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1930./31.]] == Vanjske poveznice == * Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 159. == Izvori == <small> {{izvori}} </small> {{Sezone varaždinske župe}} [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini Jugoslaviji - sezona 1930./31.|Ž Varaždin]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja po sezonama (1918. – 1941.)|1930-31 Ž Varaždin]] 1e2g1iq6gvrmo7f4mjkm92v7nr6hlky 0 809043 7427926 2026-04-11T09:26:02Z Ame71 128419 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{glavni|Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1931./32.}} {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Varaždinske župe | sezona = 1931./32. | izdanje = 13. | država = {{Z|Kr JUG}} [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum = | prvaci = [[VŠK Varaždin]] <small>(4. naslov)</small> | promovirani = | degradira...«. 7427926 wikitext text/x-wiki {{glavni|Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1931./32.}} {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Varaždinske župe | sezona = 1931./32. | izdanje = 13. | država = {{Z|Kr JUG}} [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum = | prvaci = [[VŠK Varaždin]] <small>(4. naslov)</small> | promovirani = | degradirani = | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Varaždinske župe u nogometu 1930./31.|1930./31.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Varaždinske župe u nogometu 1932./33.|1932./33.]] }} U sezoni 1931./32. prvenstvo Varaždinske župe bilo je dio provincijskog prvenstva [[Zagrebački nogometni podsavez|Zagrebačkog nogometnog podsaveza]]. == Prvenstvo župe == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[VŠK Varaždin]] ||6||6||0||0||28||3||9,333||12 |- |2. || PSŠK Pustakovec ||5||4||0||1||10||3||3,333||8 |- |3. || [[NK Čakovec|ČŠK Čakovec]] ||4||3||0||1||16||3||5,333||6 |- |4. || [[NK Sloboda Varaždin|Sloboda Varaždin]] ||6||2||1||3||12||15||0,800||5 |- |5. || [[ŠK Slavija Varaždin|Slavija Varaždin]] ||6||2||1||3||10||23||0,434||5 |- |6. || Viktorija Ivanec ||5||1||0||4||4||18||0,222||2 |- |7. || [[NK Samobor|Samobor]] ||6||0||0||6||2||17||0,117||0 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="milorad">[http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], str. 160.</ref> </small> |} * VŠK Varaždin postao je prvak Varaždinske župe * ČSK i PSŠK su zatražili od [[Jugoslavenski nogometni savez|JNS-a]] da napusti treću župu i pripoji se [[Ljubljanski nogometni podsavez|LJNP-u]] te se ovdje ne natječu u proljetnoj sezoni. Koprivnica, koja se natječe u četvrtoj župi Bjelovar, preselila se u župu Varaždin.<ref name="milorad"/> == Provincijsko finale == Segesta Sisak je prvak provincijskog prvenstva ZNP-a.<ref>[http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], str. 150.</ref> == Poveznice == * [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1931./32.]] == Vanjske poveznice == * Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 160. == Izvori == <small> {{izvori}} </small> {{Sezone varaždinske župe}} [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini Jugoslaviji - sezona 1931./32.|Ž Varaždin]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja po sezonama (1918. – 1941.)|1931-32 Ž Varaždin]] cz4px7izbuc6vxvwfh4tcjd4r4eg2nh 0 809044 7427928 2026-04-11T09:37:35Z ~2026-22209-56 357598 osnovna definicija pseudoklasicizma 7427928 wikitext text/x-wiki '''Pseudoklasicizam''' je naziv za stil koji se javlja u 18. i 19. stoljeću, a odražava se na umjetnost i književnost. Pseudoklasicistički umjetnici i pisci slijepo slijede antičke (grčke i rimske) ideale težeći za njihovim načinom stvaranja postižući vanjsku formu, a ne dublji smisao antike. Zbog toga se takvo stvaralaštvo često smatra neuspjelim. (grč. ''pseudo''- lažan) cy2hlgfxxdg2u5yykhcvdis9yzxh4n4 0 809045 7427930 2026-04-11T09:51:36Z Ame71 128419 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{glavni|Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1932./33.}} {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Varaždinske župe | sezona = 1932./33. | izdanje = 14. | država = {{Z|Kr JUG}} [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum = | prvaci = [[VŠK Varaždin]] <small>(5. naslov)</small> | promovirani = | degradira...«. 7427930 wikitext text/x-wiki {{glavni|Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1932./33.}} {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Varaždinske župe | sezona = 1932./33. | izdanje = 14. | država = {{Z|Kr JUG}} [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum = | prvaci = [[VŠK Varaždin]] <small>(5. naslov)</small> | promovirani = | degradirani = | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Varaždinske župe u nogometu 1931./32.|1931./32.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Varaždinske župe u nogometu 1933./34.|1933./34.]] }} U sezoni 1932./33. prvenstvo Varaždinske župe bilo je dio provincijskog prvenstva [[Zagrebački nogometni podsavez|Zagrebačkog nogometnog podsaveza]]. == Prvenstvo župe == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[VŠK Varaždin]] ||11||11||0||0||39||3||13,000||22 |- |2. || [[ŠK Slavija Varaždin|Slavija Varaždin]] ||10||8||0||2||35||6||5,833||16 |- |3. || [[NK Sloboda Varaždin|Sloboda Varaždin]] ||11||5||2||4||23||22||1,045||12 |- |4. || [[NK Koprivnica|Koprivnica]] ||11||5||2||4||20||24||0,833||12 |- |5. || [[NK Samobor|Samobor]] ||9||2||0||7||9||28||0,321||4 |- |6. || Viktorija Ivanec ||10||2||0||8||7||23||0,304||4 |- |7. || Zrinski Legrad ||12||2||0||10||9||36||0,250||4 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="milorad">[http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], str. 160.</ref> </small> |} * VŠK Varaždin postao je prvak Varaždinske župe == Provincijsko finale == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- |colspan="3" style="background-color:#D0D0D0" align=center|'''Polufinale''' || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''16. 8. 1933.'''</small> || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''23. 8. 1933.'''</small> |- | [[VŠK Varaždin]] ||–|| '''[[NK Bjelovar|BGŠK Bjelovar]]''' || 0:0 || 1:5 |- |colspan="5" align="left"|<small> Izvori:<ref>[http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], str. 152.</ref> </small> |} == Poveznice == * [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1932./33.]] == Vanjske poveznice == * Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 160. == Izvori == <small> {{izvori}} </small> {{Sezone varaždinske župe}} [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini Jugoslaviji - sezona 1932./33.|Ž Varaždin]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja po sezonama (1918. – 1941.)|1932-33 Ž Varaždin]] scoqevd9pg7o7t24fei8cdexmvetzwu 0 809046 7427937 2026-04-11T10:33:08Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Couratari'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Lecythidaceae]] | subfamilia = [[Lecythidoideae]] | genus = '''''Couratari''''' | genus_autorstvo = <small>[[Aubl.]]</small> | species = | subspec...«. 7427937 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Couratari'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Lecythidaceae]] | subfamilia = [[Lecythidoideae]] | genus = '''''Couratari''''' | genus_autorstvo = <small>[[Aubl.]]</small> | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Couratari''''', biljni rod iz porodice ''[[Lecythidaceae]]'' iz [[Srednja Amerika|Srednje]] i [[Južna Amerika|Južne Amerike]]. Opisan je [[1775.]]<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:27498-1 Kew], pristupljeno 11. travnja 2026.</ref>. Karakterističan po velikim drvenastim plodovima i vjetrom rasprostranjenim sjemenkama. == Opis == Ovaj dobro uspostavljen i prihvaćen biljni rod u porodici [[Lecythidaceae]] (lecitisovki) opisao je [[Jean Baptiste Christophore Fusée Aublet]] (1775). Osnovne informacije. Rasprostranjenost. Tropska [[Južna Amerika]]. Najčešće u Amazonskom bazenu, Gvajanskom štitu. Stanište: vlažne nizinske tropske šume. '''Morfologija i značajke'''. Visoka tropska [[Stablo|stabla]] (često (preko 30 m). [[Stablo|Drvo]] je često komercijalno poznato kao “tauari”. [[Plod]]ovi: drvenasti, cilindrični do bačvasti, otvaraju se i oslobađaju krilate sjemenke (botanički [[anemohorija]] – rasprostranjivanje vjetrom), ''Taksonomski kontekst''. Rod je morfološki i filogenetski jasno definiran (za razliku od nekih drugih u ''Lecythidaceae''). Blisko srodan rodovima: ''[[Eschweilera]]'', [[Lecythis]], [[Cariniana]]. Za razliku od novijih rodova poput ''[[Guaiania]]'' ili revitaliziranog ''[[Chytroma]]'', ''Couratari'' nije bio značajno redefiniran u recentnim filogenetskim revizijama — ostaje stabilan takson. Poznatiji je Couratari guianensis, poznat pod vernakularnim nazivima tauary, wadara, kakawalli, ingie pipa, balata blanc, maho cigarre. <ref name="Bois Wxitique ">[https://www.bois-exotique.com/product/tauari/ Reclassification of the Bertholletia clade of the Brazil nut family], pristupljeno 11. travnja 2026.</ref> Šume roda ''Couratari'' <small>Aubl.</small> i ''[[Couroupita]]'' ''Aubl''. (''Lecythidaceae'') odgovaraju izgledom i makroskopski se gotovo ne razlikuju. Međutim, mikrostrukturne značajke kao što je distribucija parenhima kao i tip i konfiguracija anorganskih sadržaja ([[Silika|silika]], [[Ca-oksalatni kristali]]; anorganske inkluzije u biljnim stanicama — često vidljive pod mikroskopom i važne za obranu, strukturu i taksonomiju.) mogu se koristiti za sigurno anatomsko odvajanje dvaju rodova drva. <ref name="Abstr. ">[https://www.semanticscholar.org/paper/THE-WOOD-STRUCTURE-OF-COURATARI-AUBL.-AND-AUBL./fb9cb7fd3d506a28b301518f5d081caca6d0dbb4 THE WOOD STRUCTURE OF COURATARI AUBL. AND COUROUPlTA AUBL.], pristupljeno 11. travnja 2026.</ref> == Vrste == {{div col|cols=3}} # ''[[Couratari asterophora]]'' <small>Rizzini</small> # ''[[Couratari asterotricha]]'' <small>Prance</small> # ''[[Couratari atrovinosa]]'' <small>Prance</small> # ''[[Couratari calycina]]'' <small>Sandwith</small> # ''[[Couratari gloriosa]]'' <small>Sandwith</small> # ''[[Couratari guianensis]]'' <small>Aubl.</small> # ''[[Couratari longipedicellata]]'' <small>W.A.Rodrigues</small> # ''[[Couratari macrosperma]]'' <small>A.C.Sm.</small> # ''[[Couratari multiflora]]'' <small>(Sm.) Eyma</small> # ''[[Couratari oblongifolia]]'' <small>Ducke & R.Knuth</small> # ''[[Couratari oligantha]]'' <small>A.C.Sm.</small> # ''[[Couratari prancei]]'' <small>W.A.Rodrigues</small> # ''[[Couratari pyramidata]]'' <small>(Vell.) R.Knuth</small> # ''[[Couratari riparia]]'' <small>Sandwith</small> # ''[[Couratari sandwithii]]'' <small>Prance</small> # ''[[Couratari scottmorii]]'' <small>Prance</small> # ''[[Couratari stellata]]'' <small>A.C.Sm.</small> # ''[[Couratari tauari]]'' <small>O.Berg</small> # ''[[Couratari tenuicarpa]]'' <small>A.C.Sm.</small> {{div col end}} == Sinonimi == Heterortipični: * ''Couratari'' <small>Cambess.</small> in A.F.C.de Saint-Hilaire, Fl. Bras. Merid. 2: 379 (1833) * ''Couratori'' <small>Walp.</small> in Repert. Bot. Syst. 2: 193 (1843), orth. var. * ''Curatari'' <small>J.F.Gmel.</small> in Syst. Nat., ed. 13[bis].: 1039 (1792), orth. var. * ''Lecythopsis'' <small>Schrank</small> in Denkschr. Königl. Akad. Wiss. München 7: 241 (1818-1820 publ. 1821) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi lecythidoideae]] jscgaznjyo5h3yhmafrhfy9u8hot9lr 7427940 7427937 2026-04-11T10:34:57Z Zeljko 1196 7427940 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Couratari'' | slika = Couratari guianensis.jpg | slika_opis =''Couratari guianensis'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Lecythidaceae]] | subfamilia = [[Lecythidoideae]] | genus = '''''Couratari''''' | genus_autorstvo = <small>[[Aubl.]]</small> | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Couratari''''', biljni rod iz porodice ''[[Lecythidaceae]]'' iz [[Srednja Amerika|Srednje]] i [[Južna Amerika|Južne Amerike]]. Opisan je [[1775.]]<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:27498-1 Kew], pristupljeno 11. travnja 2026.</ref>. Karakterističan po velikim drvenastim plodovima i vjetrom rasprostranjenim sjemenkama. == Opis == Ovaj dobro uspostavljen i prihvaćen biljni rod u porodici [[Lecythidaceae]] (lecitisovki) opisao je [[Jean Baptiste Christophore Fusée Aublet]] (1775). Osnovne informacije. Rasprostranjenost. Tropska [[Južna Amerika]]. Najčešće u Amazonskom bazenu, Gvajanskom štitu. Stanište: vlažne nizinske tropske šume. '''Morfologija i značajke'''. Visoka tropska [[Stablo|stabla]] (često (preko 30 m). [[Stablo|Drvo]] je često komercijalno poznato kao “tauari”. [[Plod]]ovi: drvenasti, cilindrični do bačvasti, otvaraju se i oslobađaju krilate sjemenke (botanički [[anemohorija]] – rasprostranjivanje vjetrom), ''Taksonomski kontekst''. Rod je morfološki i filogenetski jasno definiran (za razliku od nekih drugih u ''Lecythidaceae''). Blisko srodan rodovima: ''[[Eschweilera]]'', [[Lecythis]], [[Cariniana]]. Za razliku od novijih rodova poput ''[[Guaiania]]'' ili revitaliziranog ''[[Chytroma]]'', ''Couratari'' nije bio značajno redefiniran u recentnim filogenetskim revizijama — ostaje stabilan takson. Poznatiji je Couratari guianensis, poznat pod vernakularnim nazivima tauary, wadara, kakawalli, ingie pipa, balata blanc, maho cigarre. <ref name="Bois Wxitique ">[https://www.bois-exotique.com/product/tauari/ Reclassification of the Bertholletia clade of the Brazil nut family], pristupljeno 11. travnja 2026.</ref> Šume roda ''Couratari'' <small>Aubl.</small> i ''[[Couroupita]]'' ''Aubl''. (''Lecythidaceae'') odgovaraju izgledom i makroskopski se gotovo ne razlikuju. Međutim, mikrostrukturne značajke kao što je distribucija parenhima kao i tip i konfiguracija anorganskih sadržaja ([[Silika|silika]], [[Ca-oksalatni kristali]]; anorganske inkluzije u biljnim stanicama — često vidljive pod mikroskopom i važne za obranu, strukturu i taksonomiju.) mogu se koristiti za sigurno anatomsko odvajanje dvaju rodova drva. <ref name="Abstr. ">[https://www.semanticscholar.org/paper/THE-WOOD-STRUCTURE-OF-COURATARI-AUBL.-AND-AUBL./fb9cb7fd3d506a28b301518f5d081caca6d0dbb4 THE WOOD STRUCTURE OF COURATARI AUBL. AND COUROUPlTA AUBL.], pristupljeno 11. travnja 2026.</ref> == Vrste == {{div col|cols=3}} # ''[[Couratari asterophora]]'' <small>Rizzini</small> # ''[[Couratari asterotricha]]'' <small>Prance</small> # ''[[Couratari atrovinosa]]'' <small>Prance</small> # ''[[Couratari calycina]]'' <small>Sandwith</small> # ''[[Couratari gloriosa]]'' <small>Sandwith</small> # ''[[Couratari guianensis]]'' <small>Aubl.</small> # ''[[Couratari longipedicellata]]'' <small>W.A.Rodrigues</small> # ''[[Couratari macrosperma]]'' <small>A.C.Sm.</small> # ''[[Couratari multiflora]]'' <small>(Sm.) Eyma</small> # ''[[Couratari oblongifolia]]'' <small>Ducke & R.Knuth</small> # ''[[Couratari oligantha]]'' <small>A.C.Sm.</small> # ''[[Couratari prancei]]'' <small>W.A.Rodrigues</small> # ''[[Couratari pyramidata]]'' <small>(Vell.) R.Knuth</small> # ''[[Couratari riparia]]'' <small>Sandwith</small> # ''[[Couratari sandwithii]]'' <small>Prance</small> # ''[[Couratari scottmorii]]'' <small>Prance</small> # ''[[Couratari stellata]]'' <small>A.C.Sm.</small> # ''[[Couratari tauari]]'' <small>O.Berg</small> # ''[[Couratari tenuicarpa]]'' <small>A.C.Sm.</small> {{div col end}} == Sinonimi == Heterortipični: * ''Couratari'' <small>Cambess.</small> in A.F.C.de Saint-Hilaire, Fl. Bras. Merid. 2: 379 (1833) * ''Couratori'' <small>Walp.</small> in Repert. Bot. Syst. 2: 193 (1843), orth. var. * ''Curatari'' <small>J.F.Gmel.</small> in Syst. Nat., ed. 13[bis].: 1039 (1792), orth. var. * ''Lecythopsis'' <small>Schrank</small> in Denkschr. Königl. Akad. Wiss. München 7: 241 (1818-1820 publ. 1821) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi lecythidoideae]] rt73eae4aiyk2ltc61la22cu377reb0 0 809047 7427941 2026-04-11T10:39:57Z ~2026-22322-84 357601 izdvojeno iz članka o nagradi 7427941 wikitext text/x-wiki Do 1. prosinca 2018. [[Predsjednik Republike Hrvatske|predsjednici Republike Hrvatske]] donijeli su ukupno 175 odluka o dodjeli priznanja [[Povelja Republike Hrvatske|Povelje Republike Hrvatske]]. Dosadašnji dobitnici su: # [[DVD Split]], <small>Narodne novine 114/1993, (2189), ostalo, 24.12.1993.</small> # [[Hrvatska vatrogasna zajednica]], <small>Narodne novine 114/1993, (2190), ostalo, 24.12.1993.</small> # [[DVD Varaždin]], <small>Narodne novine 51/1994, (909), ostalo, 11.7.1994.</small> # [[Dubrovačke ljetne igre|Dubravački festival]], <small>Narodne novine 54/1994, (972), ostalo, 13.7.1994.</small> #[[KBC Split|Klinička bolnica Split]], <small>Narodne novine 72/1994, (1256), ostalo, 10.10.1994.</small> # [[Splitsko ljeto]], <small>Narodne novine 78/1994, (1313), ostalo, 26.10.1994.</small> # [[Međunarodna smotra folklora u Zagrebu]], <small>Narodne novine 69/1996, (1307), ostalo, 16.8.1996.</small> # [[Festival dalmatinskih klapa Omiš]], <small>Narodne novine 69/1996, (1308), ostalo, 16.8.1996.</small> # [[Zagrebačka filharmonija]], <small>Narodne novine 89/1996, (1560), ostalo, 23.10.1996.</small> # [[Varaždinske barokne večeri]], <small>Narodne novine 89/1996, (1561), ostalo, 23.10.1996.</small> # [[Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca u Rijeci]], <small>Narodne novine 89/1996, (1562), ostalo, 23.10.1996.</small> # [[Klinička bolnica Sestre Milosrdnice]], <small>Narodne novine 102/1996, (1981), ostalo, 4.12.1996.</small> # [[Zrinski d.d. Čakovec]], <small>Narodne novine 102/1996, (1982), ostalo, 4.12.1996.</small> # [[Viteško udruženje Kumpanjija – Blato]], <small>Narodne novine 90/1997, (1437), odluka, 28.8.1997.</small> # [[Savez društava za pomoć mentalno retardiranim osobama u Republici Hrvatskoj]], <small>Narodne novine 130/1997, (1876), odluka, 3.12.1997.</small> # [[Hrvatski teniski savez]], <small>Narodne novine 133/1997, (1917), odluka, 10.12.1997.</small> #[[KUD Preporod|KUD Preporod Dugo Selo]], <small>Narodne novine 138/1997, (1967), odluka, 19.12.1997.</small> # [[Hrvatski Crveni križ]], <small>Narodne novine 144/1998, (1785), odluka, 4.11.1998.</small> # [[Zagrebački solisti]], <small>Narodne novine 15/1999, (314), odluka, 11.2.1999.</small> # [[Hrvatski liječnički zbor]], <small>Narodne novine 20/1999, (433), odluka, 26.2.1999.</small> # [[Zagrebački kvartet]], <small>Narodne novine 28/1999, (558), odluka, 24.3.1999.</small> # [[Muzički biennale Zagreb]], <small>Narodne novine 39/1999, (784), odluka, 23.4.1999.</small> #[[Društvo Naša djeca|Savez društava Naša djeca Hrvatske]], <small>Narodne novine 126/2000, (2335), odluka, 15.12.2000.</small> # [[Srednja škola Pavla Rittera Vitezovića Senj]], [[Gimnazija Požega]], [[Zagrebačko gradsko kazalište Komedija]], [[Hrvatska glazbena mladež]], [[KUD Lino Mariani]], [[KUD Jedinstvo Split]], <small>Narodne novine 131/2000, (2412), odluka, 28.12.2000.</small> # [[Udruga slijepih Međimurja]], [[Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku]], [[Hrvatski školski muzej]], [[KUD Ivan Filipović Velika Kopanica]], [[Podravka|Podravka Koprivnica]], [[Arheološki muzej u Splitu]], [[INGRA d.d.]], [[DVD Donja Stubica]], <small>Narodne novine 57/2001, (912), odluka, 27.6.2001.</small> # [[New York (grad)|Grad New York]] i njegovi građani, <small>Narodne novine 101/2001, (1674), odluka, 16.11.2001.</small> # [[The British Veterans of Vis 1943 - 45]], <small>Narodne novine 1/2002, (5), odluka, 3.1.2002.</small> # [[Klinička bolnica Dubrava]], <small>Narodne novine 7/2002, (185), odluka, 23.1.2002.</small> # [[Hrvatska obrtnička komora]], <small>Narodne novine 149/2002, (2388), odluka, 13.12.2002.</small> # [[Dječji vrtić i jaslice Zipkica]], [[Osnovna škola Profesora Franje Viktora Šignjara Virje]], [[Osnovna škola u Đulovcu]], [[Osnovna škola Dr. Branimira Markovića Ravna Gora]], [[III. gimnazija Split]], <small>Narodne novine 99/2003, (1284), odluka, 13.6.2003.</small> # [[BBC]], [[CNN]], [[Međunarodna federacija novinara|IFJ]], [[ORF]], [[ZDF]], <small>Narodne novine 188/2003, (2949), odluka, 28.11.2003.</small> #[[Agronomski fakultet u Zagrebu|Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu]], [[Udruga slijepih Brodsko-posavske županije Slavonski Brod]], [[Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog]], <small>Narodne novine 78/2004, (1577), odluka, 11.6.2004.</small> # [[Hrvatska rukometna reprezentacija]], <small>Narodne novine 153/2004, (2670), odluka, 3.11.2004.</small> #[[Atlantska plovidba|Atlantska plovidba d.d.]], [[Šibenska narodna glazba]], [[Hrvatska knjižnica za slijepe]], [[Osorske glazbene večeri|Hrvatski glazbeno-scenski festival Osorske glazbene večeri]], [[Muzej za umjetnost i obrt]], [[Hrvatska gorska služba spašavanja]], [[Muzej Marton]], <small>Narodne novine 77/2005, (1515), odluka, 27.6.2005.</small> # [[Hrvatska Davis Cup reprezentacija]], <small>Narodne novine 155/2005, (2987), odluka, 30.12.2005.</small> # [[Slovenski komorni zbor]], <small>Narodne novine 28/2006, (651), odluka, 13.3.2006.</small> #[[Kajkaviana|"Kajkaviana" društvo za prikupljanje, čuvanje i promicanje hrvatske kajkavske baštine]], [[DVD Makarska]], [[Narodna glazba Trogir]], [[XV. gimnazija u Zagrebu|XV. Gimnazija u Zagrebu]], <small>Narodne novine 72/2006, (1728), odluka, 30.6.2006.</small> # [[Ericsson Nikola Tesla d.d. Zagreb]], <small>Narodne novine 76/2006, (1790), odluka, 10.7.2006.</small> #[[KK Cibona|Košarkaški klub Cibona]], <small>Narodne novine 143/2006, (3241), ostalo, 29.12.2006.</small> # [[Radio 101]], <small>Narodne novine 2/2007, (154), odluka, 4.1.2007.</small> # [[Galerija Klovićevi dvori]], [[Gradska glazba Makarska]], [[Hrvatski umirovljenički list]], [[Industrija građevnog materijala – IGM d.d. Tounj]], [[Izviđači|Savez izviđača Hrvatske]], [[Državna uprava za zaštitu i spašavanje|Vatrogasna škola Državne uprave za zaštitu i spašavanje]], <small>Narodne novine 68/2007, (2084), odluka, 2.7.2007.</small> # [[Vaterpolski klub Jug Dubrovnik]], <small>Narodne novine 80/2007, (2502), odluka, 1.8.2007.</small> #[[V. gimnazija u Zagrebu|V. Gimnazija u Zagrebu]], <small>Narodne novine 71/2008, (2373), odluka, 20.6.2008.</small> # [[Međunarodna federacija društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca (IFRC)]] i [[Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice|Ured visokog predstavnika Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR)]], <small>Narodne novine 123/2008, (3529), odluka, 24.10.2008.</small> # [[Hrvatski planinarski savez]], <small>Narodne novine 126/2008, (3591), odluka, 31.10.2008.</small> #[[Podvodno istraživački klub Mornar Split]], <small>Narodne novine 69/2009, (1684), odluka, 17.6.2009.</small> # [[Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO]], <small>Narodne novine 69/2009, (1685), odluka, 17.6.2009.</small> # [[Muzej likovnih umjetnosti u Osijeku|Galerija likovnih umjetnosti Osijek]], <small>Narodne novine 69/2009, (1686), odluka, 17.6.2009.</small> # [[Kineziološki fakultet u Zagrebu]], <small>Narodne novine 121/2009, (2989), odluka, 7.10.2009.</small> #[[Bokeljska mornarica|Bratovština "Bokeljska mornarica"]], <small>Narodne novine 121/2009, (2990), odluka, 7.10.2009.</small> # [[KUD "Mijat Stojanović"]], <small>Narodne novine 121/2009, (2991), odluka, 7.10.2009.</small> # [[Zagrebački velesajam]], <small>Narodne novine 121/2009, (2992), odluka, 7.10.2009.</small> # [[Udruga frizerskih obrtnika]], <small>Narodne novine 121/2009, (2993), odluka, 7.10.2009.</small> # Ansambl [[Kraljevi ulice]], <small>Narodne novine 146/2009, (3551), odluka, 9.12.2009.</small> # [[Hrvatski streljački savez]], <small>Narodne novine 146/2009, (3552), odluka, 9.12.2009.</small> # [[Hrvatski rotary savez]], <small>Narodne novine 156/2009, (3874), odluka, 29.12.2009.</small> # [[Muzej suvremene umjetnosti]], <small>Narodne novine 10/2010, (212), odluka, 20.1.2010.</small> # [[Tjedan suvremenog plesa]], <small>Narodne novine 19/2010, (444), odluka, 10.2.2010.</small> # [[Fotoklub Zagreb]], <small>Narodne novine 82/2010, (2330), odluka, 1.7.2010.</small> # [[Časopis "Studia Croatica" Buenos Aires]], <small>Narodne novine 82/2010, (2331), odluka, 1.7.2010.</small> # [[Braniteljski portalu "Tvrđava - Knin" Udruge hrvatskih branitelja liječenih od PTSP-a Knin]], <small>Narodne novine 105/2010, (2829), odluka, 6.9.2010.</small> # [[Zajednica udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata]], <small>Narodne novine 105/2010, (2830), odluka, 6.9.2010.</small> # [[Antiteroristička jedinica Lučko|Antiteroristička jedinica "Lučko" MUP-a RH]], <small>Narodne novine 107/2010, (2861), odluka, 13.9.2010.</small> # [[Visoko gospodarsko učilište Križevci]], <small>Narodne novine 112/2010, (2956), ostalo, 29.9.2010.</small> # [[Korčulanski plivački klub]], <small>Narodne novine 112/2010, (2957), odluka, 29.9.2010.</small> # [[Ogranak Seljačke sloge KUD "Buševec"]], <small>Narodne novine 112/2010, (2958), odluka, 29.9.2010.</small> #[[Hrvatsko kulturno društvo Napredak|Hrvatsko kulturno društvo Napredak Sarajevo]], <small>Narodne novine 112/2010, (2959), odluka, 29.9.2010.</small> #[[Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije]], <small>Narodne novine 124/2010, (3221), odluka, 8.11.2010.</small> # [[1. gardijska brigada]], <small>Narodne novine 124/2010, (3222), odluka, 8.11.2010.</small> #[[Narodna zaštita (RH)|Narodna zaštita Republike Hrvatske]], <small>Narodne novine 41/2011, (980), odluka, 7.4.2011.</small> # [[Šokadija Zagreb]], <small>Narodne novine 41/2011, (981), odluka, 7.4.2011.</small> # [[4. gardijska brigada "Pauci"]], <small>Narodne novine 81/2011, (1740), odluka, 14.7.2011.</small> # [[3. gardijska brigada "Kune"]], <small>Narodne novine 81/2011, (1741), odluka, 14.7.2011.</small> # [[2. gardijska brigada "Gromovi"]], <small>Narodne novine 81/2011, (1742), odluka, 14.7.2011.</small> #[[Radost (časopis)|Dječji ilustrirani književni list "Radost"]], <small>Narodne novine 81/2011, (1743), odluka, 14.7.2011.</small> # [[Osnovna škola "Vladimir Nazor" Postira - Brač]], <small>Narodne novine 83/2011, (1779), odluka, 18.7.2011.</small> # [[Akademija medicinskih znanosti Hrvatske]], <small>Narodne novine 83/2011, (1780), odluka, 18.7.2011.</small> # [[Zagreb film]], <small>Narodne novine 83/2011, (1781), odluka, 18.7.2011.</small> # Gradovi [[Šibenik]], [[Vodice]] i [[Skradin]], zapovjedništvo i svi sudionici akcije "[[Bitka za Šibenik 1991.|Ratni rujanski podvig]]", <small>Narodne novine 113/2011, (2207), odluka, 5.10.2011.</small> # Grad [[Ploče]], zapovjedništvo i svi sudionici akcije "[[Operacija Zelena tabla – Mala bara|Zelena tabla - Mala bara]]", <small>Narodne novine 113/2011, (2208), odluka, 5.10.2011.</small> #[[Vukovarska bolnica|Opća bolnica Vukovar]], <small>Narodne novine 153/2011, (3168), odluka, 28.12.2011.</small> # Grad [[Dubrovnik]] i dubrovački branitelji ´91, <small>Narodne novine 153/2011, (3169), odluka, 28.12.2011.</small> # [[Hrvatsko seljačko pjevačko društvo "Sljeme" Šestine - Zagreb]], <small>Narodne novine 153/2011, (3170), odluka, 28.12.2011.</small> #[[HKPD Matija Gubec Tavankut]], <small>Narodne novine 153/2011, (3171), odluka, 28.12.2011.</small> #[[HKUD Vladimir Nazor, Sombor]], <small>Narodne novine 153/2011, (3172), odluka, 28.12.2011.</small> # [[Građanski odbor za ljudska prava]], <small>Narodne novine 153/2011, (3173), odluka, 28.12.2011.</small> # [[Nansen Dialogue Centre Osijek]], <small>Narodne novine 153/2011, (3174), odluka, 28.12.2011.</small> #[[3LHD|3LHD Arhitektonski studio Zagreb]], <small>Narodne novine 69/2012, (1613), odluka, 27.6.2012.</small> # [[Documenta]] - Centar za suočavanje s prošlošću, <small>Narodne novine 69/2012, (1614), odluka, 27.6.2012.</small> # Zapovjedništvo i sudionici akcije [[Operacija Miljevci|"Miljevci - 1992"]], <small>Narodne novine 75/2012, (1746), odluka, 6.7.2012.</small> # [[Hrvatsko stenografsko društvo]], <small>Narodne novine 75/2012, (1747), odluka, 6.7.2012.</small> # [[Hrvatski šahovski savez]], <small>Narodne novine 75/2012, (1749), odluka, 6.7.2012.</small> # [[Hrvatska zajednica tehničke kulture]], <small>Narodne novine 146/2012, (3147), odluka, 28.12.2012.</small> # [[Društvo građevinskih inženjera i tehničara Međimurja]], <small>Narodne novine 146/2012, (3148), odluka, 28.12.2012.</small> # [[5. gardijska brigada "Sokolovi"]], <small>Narodne novine 146/2012, (3149), odluka, 28.12.2012.</small> # [[7. gardijska brigada "Pume"]], <small>Narodne novine 146/2012, (3150), odluka, 28.12.2012.</small> # [[9. gardijska brigada "Vukovi"]], <small>Narodne novine 146/2012, (3151), odluka, 28.12.2012.</small> #[[Fakultet političkih znanosti u Zagrebu]], <small>Narodne novine 146/2012, (3152), odluka, 28.12.2012.</small> #[[Međunarodno violinističko natjecanje Vaclav Huml|Međunarodno violinističko natjecanje "Vaclav Huml"]], <small>Narodne novine 38/2013, (695), odluka, 29.3.2013.</small> # Gradovi [[Sinj]], [[Trilj]] i [[Vrlika]], općine [[Dicmo]], [[Hrvace]], [[Kijevo]] i [[Otok]], zapovjedništvo i sudionicima [[Operacija Peruća|operacije "Peruća"]], <small>Narodne novine 38/2013, (696), odluka, 29.3.2013.</small> #[[Novi Život|Kazalište slijepih i slabovidnih "Novi život"]], <small>Narodne novine 84/2013, (1854), odluka, 3.7.2013.</small> # [[Udruga za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek]], <small>Narodne novine 84/2013, (1855), odluka, 3.7.2013.</small> #[[Motovunski filmski festival|Motovun Film Festival]], <small>Narodne novine 84/2013, (1856), odluka, 3.7.2013.</small> # [[Jadranski Galenski laboratoriju d.d. - Rijeka]], <small>Narodne novine 84/2013, (1857), odluka, 3.7.2013.</small> # [[Hrvatski paraolimpijski odbor]], <small>Narodne novine 84/2013, (1858), odluka, 3.7.2013.</small> #[[AD Plastik|AD Plastik d.d. Solin]], <small>Narodne novine 84/2013, (1859), odluka, 3.7.2013.</small> #[[HKPD Matija Gubec Ruma|Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo "Matija Gubec" Ruma]], <small>Narodne novine 84/2013, (1860), odluka, 3.7.2013.</small> # [[Udruga inovatora Karlovačke županije]], <small>Narodne novine 84/2013, (1861), odluka, 3.7.2013.</small> # [[Narodno sveučilište Dubrava]], <small>Narodne novine 84/2013, (1862), odluka, 3.7.2013.</small> #[[Končar Elektroindustrija|Končar - Institut za elektrotehniku d.d.]], <small>Narodne novine 84/2013, (1863), odluka, 3.7.2013.</small> # [[Gradski zbor "Brodosplit"]], <small>Narodne novine 84/2013, (1864), odluka, 3.7.2013.</small> # [[Javna ustanova Spomen područje Jasenovac]], <small>Narodne novine 84/2013, (1865), odluka, 3.7.2013.</small> # [[Javna vatrogasna postrojba Grada Rijeke]], <small>Narodne novine 84/2013, (1866), odluka, 3.7.2013.</small> # [[Ivica Račan]] - postumno, <small>Narodne novine 126/2013, (2720), odluka, 16.10.2013.</small> # [[Jadranka Kosor]], <small>Narodne novine 126/2013, (2721), odluka, 16.10.2013.</small> # [[Hrvatske vode]], <small>Narodne novine 126/2013, (2722), odluka, 16.10.2013.</small> # [[Gradsko društvo Crvenog križa Dubrovnik]], [[Gradsko društvo Crvenog križa Zadar]], [[Gradsko društvo Crvenog križa Zagreb]], <small>Narodne novine 126/2013, (2723), odluka, 16.10.2013.</small> # [[Vatrogasna postrojba Kutina]], <small>Narodne novine 84/2014, (1653), odluka, 14.7.2014.</small> # [[Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske - SOIH]], <small>Narodne novine 84/2014, (1654), odluka, 14.7.2014.</small> # [[HVK Gusar|Hrvatski veslački klub "Gusar" - Split]], <small>Narodne novine 84/2014, (1655), odluka, 14.7.2014.</small> # [[Bernard M. Luketich]], <small>Narodne novine 84/2014, (1656), odluka, 14.7.2014.</small> # [[Genos d.o.o. - Osijek]], <small>Narodne novine 84/2014, (1657), odluka, 14.7.2014.</small> # [[Obrt "Josip Pleško" - Zabok]], <small>Narodne novine 84/2014, (1658), odluka, 14.7.2014.</small> #[[Udruga Most|Udruga Most - Split]], <small>Narodne novine 84/2014, (1659), odluka, 14.7.2014.</small> # [[DVD Koprivnica]], <small>Narodne novine 120/2014, (2275), odluka, 10.10.2014.</small> # [[DVD Križevci]], <small>Narodne novine 120/2014, (2276), odluka, 10.10.2014.</small> # [[Hrvatski poljoprivredni zadružni savez]], <small>Narodne novine 120/2014, (2277), odluka, 10.10.2014.</small> # [[Zadružni savez Dalmacije]], <small>Narodne novine 120/2014, (2278), odluka, 10.10.2014.</small> # [[KUD "Branimir" - Bošnjaci]], <small>Narodne novine 120/2014, (2279), odluka, 10.10.2014.</small> # [[Hrvatski gimnastički savez]], <small>Narodne novine 2/2015, (36), odluka, 7.1.2015.</small> #[[Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet u Zagrebu]], <small>Narodne novine 2/2015, (37), odluka, 7.1.2015.</small> # [[Hrvatski inženjerski savez]], <small>Narodne novine 14/2015, (269), odluka, 5.2.2015.</small> # [[Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava]], <small>Narodne novine 6/2016, (79), odluka, 20.1.2016.</small> # [[Klapa Ošjak]] - Vela Luka, <small>Narodne novine 73/2016, (1743), odluka, 10.8.2016.</small> # [[Šahovski klub slijepih Polet - Zagreb]], <small>Narodne novine 3/2017, (105), odluka, 11.1.2017.</small> # [[Hrvatski športski ribolovni savez]], <small>Narodne novine 3/2017, (106), odluka, 11.1.2017.</small> # [[Glazbena mladež Split]], <small>Narodne novine 3/2017, (107), odluka, 11.1.2017.</small> # [[Folklorni ansambl Linđo - Dubrovnik]], <small>Narodne novine 3/2017, (108), odluka, 11.1.2017.</small> # [[Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika]], <small>Narodne novine 3/2017, (109), odluka, 11.1.2017.</small> #[[Česi u Hrvatskoj|Češka beseda Zagreb]], <small>Narodne novine 3/2017, (110), odluka, 11.1.2017.</small> # [[Hrvatski lovački savez]], <small>Narodne novine 3/2017, (111), odluka, 11.1.2017.</small> # [[Savez Hrvata u Mađarskoj]], <small>Narodne novine 3/2017, (112), odluka, 11.1.2017.</small> #[[Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta u Zagrebu]], <small>Narodne novine 3/2017, (113), odluka, 11.1.2017.</small> # [[Hrvatska liga protiv raka]], <small>Narodne novine 28/2017, (630), odluka, 29.3.2017.</small> # [[Savez hrvatskih društava u Kraljevini Švedskoj]], <small>Narodne novine 28/2017, (631), odluka, 29.3.2017.</small> # Hrvatsko kulturno društvo „Matija Gubec“ Stockholm, Hrvatsko društvo »Velebit« Göteborg, Hrvatsko športsko kulturno društvo »Croatia – Katarina Zrinski« Göteborg, Hrvatsko kulturno društvo »Jadran« Malmö, Nogometni klub Croatia Malmö, <small> Narodne novine 28/2017, (632), odluka, 29.3.2017.</small> # [[Gradski muzej Vukovar]], [[Zavičajni muzej Konavala Čilipi]], [[Gradska knjižnica Ivan Goran Kovačić Karlovac]], <small>Narodne novine 75/2017, (1859), odluka, 31.7.2017.</small> # [[Športski savez invalida grada Splita]], <small>Narodne novine 75/2017, (1860), odluka, 31.7.2017.</small> # Hrvatska folklorna skupina »Croatia« – Canberra, Folklorni ansambl »Zvonimir« – Springvale, Hrvatski folklorni ansambl »Hrvatska Zora« – Sunshine, Folklorna grupa »Mladi Hrvati« – Clifton Hill, Hrvatsko kulturno-umjetničko Društv »Lado« – Geelong, Hrvatsko folklorno društvo »Lenek« – Adelaide, Hrvatsko folklorno društvo »Vukovar« – Sydney, Hrvatsko folklorno društvo »Domovina« – Sydney, Hrvatska folklorna grupa »Linđo« – Sydney, Hrvatska folklorna grupa »Mladi Frankopani« – Sydney, Hrvatska folklorna grupa »Braća Radić« – Sydney, Hrvatska folklorna grupa »Zagreb« – Wollongong, Hrvatska folklorna grupa »Kumpanija« – Sydney, Hrvatska folklorna grupa »Sydney« – Sydney, Hrvatska folklorna grupa »Koleda« – Sydney, Hrvatska folklorna grupa »Brisbane« – Brisbane, Hrvatska folklorna grupa »Velebit« – Gold Coast, Hrvatska folklorna grupa »Zagreb« – Perth, Hrvatska folklorna grupa »Lado« – Perth, Folklorni ansambl »Kralj Tomislav« – Auckland, Središnji odbor hrvatskih etničkih škola – Sydney, Hrvatska katolička škola »Fra Rok Romac« Sydney, Zaklada Hrvatskih Studija – Sydney, Hrvatski nogometni Savez Australije i Novog Zelanda, Hrvatski radio programu na postaji 3ZZZ – Melbourne, Udruga učitelja hrvatskog jezika Viktorije, <small>Narodne novine 109/2017, (2537), odluka, 10.11.2017.</small> # CRO 2000 Radio-Croatian Youth – Sydney, Hrvatski radio program – 94.7 The Pulse – Geelong, Croatian radio hour 5EBI 103.1 FM – Adelaide, <small>Narodne novine 109/2017, (2538), odluka, 10.11.2017.</small> # Hrvatski vjesnik Australija – Sydney, Hrvatski centar zajednice Zapadne Australije inc. – North Fremantle, Hrvatski dom – Gwelup, <small>Narodne novine 109/2017, (2539), odluka, 10.11.2017.</small> # [[Opća bolnica Šibensko-kninske županije – Šibenik]], <small>Narodne novine 109/2017, (2540), odluka, 10.11.2017.</small> # [[Klapa Intrade]] – Zadar, <small>Narodne novine 1/2018, (22), odluka, 3.1.2018.</small> # [[Hrvatska akademska i istraživačka mreža]] – CARNET, <small>Narodne novine 2/2018, (56), odluka, 5.1.2018.</small> # [[Sveučilišni računski centar]] (SRCE) Sveučilišta u Zagrebu, <small>Narodne novine 2/2018, (57), odluka, 5.1.2018.</small> #[[Lela Margitić|Ljerka Margitić]], [[Pero Kvrgić|Petar Kvrgić]], [[Tonko Maroević]], [[Tomislav Radić]] (postumno), <small>Narodne novine 13/2018, (295), odluka, 9.2.2018.</small> # Estadio Croata, Corporación Cultural Chileno Croata »Domovina«, CPEAC (Círculo de Profesionales y Empresarios de Ascendencia Croata), CROCHAM (Cámara Chileno – Croata De Comercio Y Turismo), Sociedad Croata de Socorros Mutuos, Club de Deportes »Hrvatski Sokol«, Club Croata de Punta Arenas, Club Deportivo Sokol Croata de Punta Arenas, Comité Social de Damas Croatas de Punta Arenas, <small>Narodne novine 26/2018, (525), odluka, 16.3.2018.</small> # [[Male novine Čile]], <small>Narodne novine 26/2018, (526), odluka, 16.3.2018.</small> # Sociedad Croata de Beneficencia - Cochabamba - Bolivija, <small>Narodne novine 26/2018, (527), odluka, 16.3.2018.</small> # Hrvatsko društvo prijatelja Dalmacija – Hrvatska sada, Hrvatsko društvo Croatia Sacra Paulistana – Sacra, <small>Narodne novine 26/2018, (528), odluka, 16.3.2018.</small> # Hrvatski dom – Buenos Aires, Hrvatsko kulturno društvo uzajamne pomoći Dock Sud, Hrvatska udruga uzajamne pomoći Villa Mugeta, Hrvatska udruga »Hrvatski dom« Comodoro Rivadavia – Chubut, Hrvatska udruga »Istarski korjeni« – La Plata – Berisso – Ensenada, Hrvatska udruga »Naš narod« – Chaco, Argentinsko-hrvatska gospodarska komora, Mala škola hrvatskog jezika – Buenos Aires, Instituto República de Croacia – Tucumán, Udruga »Jorgovan« – Dock Sud – Buenos Aires, Hrvatski pjevački zbor »Jadran«, Klapa B. A., Ženska klapi »Valovi«, Društvo hrvatskih katoličkih sveučilištaraca i srednjoškolaca (DHKSS), <small>Narodne novine 26/2018, (529), odluka, 16.3.2018.</small> # Hrvatska katolička misiji sv. Leopold Mandić – San Justo, Hrvatska katolička misija sv. Nikola Tavelić – Buenos Aires, Hrvatski Caritas Kardinal Stepinac, <small>Narodne novine 26/2018, (530), odluka, 16.3.2018.</small> # Hrvatsko-argentinski kulturni klub (HAKK), Hrvatski kulturni centar Rosario, <small>Narodne novine 26/2018, (531), odluka, 16.3.2018.</small> # [[Klapa Trogir]], <small>Narodne novine 26/2018, (532), odluka, 16.3.2018.</small> # [[Hrvatski sabor kulture]], <small>Narodne novine 26/2018, (533), odluka, 16.3.2018.</small> # [[Međunarodni dječji festival Šibenik]], <small>Narodne novine 26/2018, (534), odluka, 16.3.2018.</small> # [[Prvo hrvatsko pjevačko društvo »Zora«|Prvo hrvatsko pjevačko društvo "Zora"]], <small>Narodne novine 46/2018, (871), odluka, 18.5.2018.</small> # [[Hrvatski klub »August Šenoa« u Mađarskoj|Hrvatski klub "August Šenoa" u Mađarskoj]], <small>Narodne novine 46/2018, (872), odluka, 18.5.2018.</small> #[[Studentsko kulturno-umjetničko društvo »Ivan Goran Kovačić«]], <small>Narodne novine 46/2018, (873), odluka, 18.5.2018.</small> # [[Klapa Cesarice]], <small>Narodne novine 59/2018, (1230), odluka, 4.7.2018.</small> # [[Udruga Humane zvijezde Hrvatske '03]], <small>Narodne novine 59/2018, (1231), odluka, 4.7.2018.</small> # [[Hrvatski nogometni savez]], <small>Narodne novine 100/2018, (1949), odluka, 14.11.2018.</small> # [[Nacionalna federacija američkih Hrvata]], <small>Narodne novine 100/2018, (1950), odluka, 14.11.2018.</small> # [[Hrvatska bratska zajednica]], <small>Narodne novine 100/2018, (1951), odluka, 14.11.2018.</small> # [[Hrvatska akademija Amerike]], <small>Narodne novine 100/2018, (1952), odluka, 14.11.2018.</small> [[Kategorija:Popisi (Hrvatska)]] [[Kategorija:Dobitnici Povelje Republike Hrvatske]] osmfh0nhtyw0cj18ubetf1jyfizwp3c 0 809048 7427944 2026-04-11T10:50:38Z Zviz2401 102709 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Infookvir film | bg_color = | naslov filma = Mama, tata i ja | slika = | veličina slike = | opis slike = | naslov originala = | režija = Vanja Juranić | izvršni producent = | producenti = Danijel Pek<br>Katarina Prpić<br>Ivan Djurović<br>Marija Vlahović | scenarij = [[Tena Štivičić]] | priča = | pripovjedač = | zasnovano = |...«. 7427944 wikitext text/x-wiki {{Infookvir film | bg_color = | naslov filma = Mama, tata i ja | slika = | veličina slike = | opis slike = | naslov originala = | režija = Vanja Juranić | izvršni producent = | producenti = Danijel Pek<br>Katarina Prpić<br>Ivan Djurović<br>Marija Vlahović | scenarij = [[Tena Štivičić]] | priča = | pripovjedač = | zasnovano = | glavne uloge = [[Zrinka Cvitešić]]<br>[[Rade Šerbedžija]]<br>[[Alma Prica]]<br>[[Goran Bogdan]] | glazba = Suzana Perić | snimatelj = Erol Zubčević | montaža = Tomislav Pavlic | scenografija = Tajana Čanić Stanković | kostimografija = Lidija Sertić | studio = Antitalent<br>ABHO film | distributer = | godina = {{premijera|2026|l}} | trajanje = | država = {{Z+X|HRV}} | jezik = [[hrvatski jezik|hrvatski]] | žanr = [[Dramski film|drama]]<br>[[Komedija (film)|komedija]] | budžet = | zarada = | prethodni = | sljedeći = | web stranica = | imdb_id = 40464415 | havc_id = mama-tata-i-ja }} '''''Mama, tata i ja''''' je nadolazeći [[Hrvatska kinematografija|hrvatski film]] iz [[2026.]] godine u režiji [[Vanja Juranić]] prema scenariju [[Tena Štivičić|Tene Štivičić]]. U produkciji kuća Antitalent i ABHO film. Snimanje filma trajalo je 21 dan te se odvijalo na različitim lokacijama u [[Zagreb|Zagrebu]] i [[Lovran|Lovranu]], kao i u studiju virtualne produkcije u Zagrebu, a završeno je [[1. ožujka]] u Lovranu.<ref>{{Citiranje weba|date=2026-03-04|title=Završeno snimanje dugometražnog igranog filma Mama, tata i ja Vanje Juranić|url=https://havc.hr/infocentar/novosti/zavrseno-snimanje-dugometraznog-igranog-filma-mama-tata-i-ja-vanje-juranic|url-status=live|access-date=2026-04-11|website=[[Hrvatski audiovizualni centar]]}}</ref> Premijera filma planirana je za 2026. godinu.<ref>{{Citiranje weba|date=2026-04-11|title=Otkrivamo sve o novom filmu koji snima glumačka krema: Alma Prica, Zrinka Cvitešić, Šerbedžija...|url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/otkrivamo-sve-o-novom-filmu-koji-snima-glumacka-krema-alma-prica-zrinka-cvitesic-serbedzija-15697725|url-status=live|access-date=2026-04-11|website=[[Jutarnji list]]|language=hr-hr}}</ref> == Radnja == Daša se, nakon loših vijesti o majčinu stanju, vraća iz inozemstva te privremeno prekida karijeru i uređeni život u uvjerenju da će preuzeti kontrolu i spasiti obiteljsku situaciju. Suprotno njezinim očekivanjima o tihoj tragediji i krhkosti roditelja, povratak u obiteljski dom rezultira sudarom generacija, temperamenata i životnih filozofija. Prilagođavajući se novonastalim okolnostima, Daša roditelje prvi put promatra iz perspektive odrasle žene; majku prati kroz neizvjesnost liječenja, a oca kroz njegove prepoznatljive, pomalo komične šutnje. Njezini pokušaji preuzimanja obiteljskog kormila dovode do niza apsurdnih, dirljivih i duhovitih situacija koje tematiziraju tvrdokornost unaprijed određenih obiteljskih uloga, ali i elastičnost te prilagodljivost odnosa kada su utemeljeni na ljubavi. == Glumačka postava i likovi == * [[Zrinka Cvitešić]] kao Daša * [[Rade Šerbedžija]] kao tata * [[Alma Prica]] kao mama Zdenka * [[Goran Bogdan]] kao Igor * [[Branko Meničanin|Branko Pjer Meničanin]] kao susjed Buneta * [[Helena Minić]] kao dr. Marina * [[Anđela Ramljak]] kao Lea * [[Areta Ćurković]] kao Biserka * [[Ivica Zadro]] kao Mijo * [[Ksenija Marinković]] kao Silvana * [[Ksenija Pajić]] kao Ksenija * [[Doris Šarić-Kukuljica]] kao Majde * [[Ugo Korani]] * [[Oscar Töringe]] * [[Luka Dragić]] kao Adam * [[Snježana Sinovčić]] kao dr. Budiša * [[Tomas Kutinjač]] kao Ogi * [[Petar Burić]] kao Lućano * [[Igor Kovač]] kao dr. Spitzer * [[Jelena Miholjević]] kao sestra Valentina * [[Lara Jerončić]] kao službenica na aerodromu * [[Filip Šovagović]] kao poznanik * [[Anja Štivičić Henshall]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *{{HAVC|id=mama-tata-i-ja|naslov=Mama, tata i ja}} *{{imdb|id=40464415|naslov=Mama, tata i ja}} [[Kategorija:Hrvatski filmovi 2020-ih]] [[Kategorija:Humoristični dramski filmovi]] b4i1nbgcm9uihtfg54xc9sye1o8rssg 0 809049 7427945 2026-04-11T10:50:57Z MaGa 20797 početak članka 7427945 wikitext text/x-wiki {{infookvir otok | ime = Klještac | izvorno ime = | drugo ime = | vrsta = | etimologija = | slika = Otok_Kljestac_(2).jpg | opis slike = | slika2 = | opis slike2 = | zemljovid = | zemljovid_opis = | koordinate = {{coord|42|56|21.6|N|17|33|32.5|E|display=title,inline}} | smještaj = | dz = HRV | tjesnac = | zaljev = | jezero = | rijeka = | more = [[Jadransko more]] | ocean = | otočje = | površina = | površina ref = | duljina = | duljina ref = | širina = | širina ref = | duljina obale = | duljina obale ref = | vrh = | vrh ref = | stanovništvo = nenaseljen | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis = | pushpin_map = Dubrovačko-neretvanska županija#Hrvatska | mark = | marksize = | pushpin_label = | pushpin_label_position = | zaštita = }} '''Klještac''' je nenaseljeni [[otočić]] ispred mjesta [[Klek (Slivno)|Klek]]<ref name="hrvatskiotoci"/>, na ulazu u [[Neumski zaljev]]. Na otočiću se nalazi crkvica Navještenja Marijina.<ref>{{Citiranje weba|last=J.|first=K.|date=2020-03-08|title=FOTO Šetnja po Slivnu Ravnu, od crkve sv. Stjepana do Velike Gospe na Gradu|url=https://likemetkovic.hr/portal/foto-setnja-po-slivno-ravnu-od-crkve-sv-stjepana-do-velike-gospe-na-gradu/|url-status=live|access-date=2026-04-11|website=likemetkovic.hr|language=hr}}</ref> == Izvori == {{izvori|refs= <ref name="hrvatskiotoci">{{referenca hrvatskiotoci}}</ref> }} [[Kategorija:Južnodalmatinski otoci]] [[Kategorija:Slivno]] b9xw8qbxhyhwnged0cqx9c8sm4qh15t 7427947 7427945 2026-04-11T10:57:32Z MaGa 20797 dok ne bude 100% sigurno 7427947 wikitext text/x-wiki {{infookvir otok | ime = Klještac | izvorno ime = | drugo ime = | vrsta = | etimologija = | slika = Otok_Kljestac_(2).jpg | opis slike = | slika2 = | opis slike2 = | zemljovid = | zemljovid_opis = | koordinate = {{coord|42|56|21.6|N|17|33|32.5|E|display=title,inline}} | smještaj = | dz = HRV | tjesnac = | zaljev = | jezero = | rijeka = | more = [[Jadransko more]] | ocean = | otočje = | površina = | površina ref = | duljina = | duljina ref = | širina = | širina ref = | duljina obale = | duljina obale ref = | vrh = | vrh ref = | stanovništvo = nenaseljen | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis = | pushpin_map = Dubrovačko-neretvanska županija#Hrvatska | mark = | marksize = | pushpin_label = | pushpin_label_position = | zaštita = }} '''Klještac''' je nenaseljeni [[otočić]] ispred mjesta [[Klek (Slivno)|Klek]],<ref name="hrvatskiotoci"/> na ulazu u [[Neumski zaljev]]. <!-- Na otočiću se nalazi crkvica Navještenja Marijina.<ref>{{Citiranje weba|last=J.|first=K.|date=2020-03-08|title=FOTO Šetnja po Slivnu Ravnu, od crkve sv. Stjepana do Velike Gospe na Gradu|url=https://likemetkovic.hr/portal/foto-setnja-po-slivno-ravnu-od-crkve-sv-stjepana-do-velike-gospe-na-gradu/|url-status=live|access-date=2026-04-11|website=likemetkovic.hr|language=hr}}</ref> --> == Izvori == {{izvori|refs= <ref name="hrvatskiotoci">{{referenca hrvatskiotoci}}</ref> }} [[Kategorija:Južnodalmatinski otoci]] [[Kategorija:Slivno]] sdnjei6u6g1m1xirkboivgqe8t9iau6 0 809050 7427949 2026-04-11T11:19:00Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Imbiriba'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Lecythidaceae]] | subfamilia = [[Lecythidoideae]] | genus = '''''Imbiriba''''' | genus_autorstvo = <small>O.M.Vargas, M.Ribeiro & C.W.Dick</small> | spec...«. 7427949 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Imbiriba'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Lecythidaceae]] | subfamilia = [[Lecythidoideae]] | genus = '''''Imbiriba''''' | genus_autorstvo = <small>O.M.Vargas, M.Ribeiro & C.W.Dick</small> | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Imbiriba''''', biljni rod iz porodice ''[[Lecythidaceae]]'' iz [[Južna Amerika|Južne Amerike]]. Opisan je [[2024.]]<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77345007-1 Kew], pristupljeno 11. travnja 2026.</ref>. Imbiriba je validan, nedavno opisan rod unutar Lecythidaceae, nastao razdvajanjem polifiletskih skupina iz tradicionalnih rodova poput ''[[Eschweilera]]''. == Opis == ''Imbiriba'' je uspostavljen u sklopu novijih filogenetskih revizija ''Lecythidaceae''. Rasprostranjenost, Tropska [[Južna Amerika]], ponajviše Amazonska regija i Gvajanski štit. stanište: vlažne nizinske kišne [[Šuma|šume]]. Opće značajke, [[drveće]] (tipično za Lecythidaceae). morfološki vrlo slično skupinama unutar ''[[Eschweilera]]'' kompleksa, razlike su često suptilne morfološke, ali jasno poduprte molekularnim podacima. Tip je ''[[Imbiriba tetrapetala]]'' <small>(S.A. Mori) O.M. Vargas, M. Ribeiro, & C.W. Dick</small>, comb. nov. <ref name="BioOne ">[https://par.nsf.gov/servlets/purl/10567632 Reclassification of the Bertholletia Clade of the Brazil Nut Family ], pristupljeno 11. travnja 2026.</ref> == Vrste == # ''[[Imbiriba alvimii]]'' <small>(S.A.Mori) O.M.Vargas, M.Ribeiro & C.W.Dick</small> # ''[[Imbiriba complanata]]'' <small>(S.A.Mori) O.M.Vargas, M.Ribeiro & C.W.Dick</small> # ''[[Imbiriba compressa]]'' <small>(Vell.) O.M.Vargas, M.Ribeiro & C.W.Dick</small> # ''[[Imbiriba mattos-silvae]]'' <small>(S.A.Mori) O.M.Vargas, M.Ribeiro & C.W.Dick</small> # ''[[Imbiriba nana]]'' <small>(O.Berg) O.M.Vargas, M.Ribeiro & C.W.Dick</small> # ''[[Imbiriba sphaerocarpa]]'' <small>(M.Ribeiro & S.A.Mori) O.M.Vargas, M.Ribeiro & C.W.Dick</small> # ''[[Imbiriba tetrapetala]]'' <small>(S.A.Mori) O.M.Vargas, M.Ribeiro & C.W.Dick</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi lecythidoideae]] rumvje023ral08nzm0zgexiw0d3an6u 0 809051 7427953 2026-04-11T11:32:21Z Aca 181723 Aca premješta stranicu [[Radio astronomija]] na [[Radioastronomija]] preko preusmjeravanja: pravopis 7427953 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Radioastronomija]] swr98s62n06j2f5bd1nmqdxzdcrkxhl 0 809052 7427955 2026-04-11T11:49:23Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Pachylecythis'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Lecythidaceae]] | subfamilia = [[Lecythidoideae]] | genus = '''''Pachylecythis''''' | genus_autorstvo = <small>[[Jean‑Claude Ledoux|Ledoux]]</smal...«. 7427955 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Pachylecythis'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Lecythidaceae]] | subfamilia = [[Lecythidoideae]] | genus = '''''Pachylecythis''''' | genus_autorstvo = <small>[[Jean‑Claude Ledoux|Ledoux]]</small> | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Pachylecythis''''', biljni rod iz porodice ''[[Lecythidaceae]]'' iz [[Srednja Amerika|Srednje]] i [[Južna Amerika|Južne Amerike]]. Opisan je [[2024.]]<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:21542-1 Kew], pristupljeno 11. travnja 2026.</ref>. Pachylecythis je prihvaćen rod tropskih stabala u ''Lecythidaceae'', izdvojen iz ''Lecythis'' kompleksa, s naglaskom na morfološke razlike poput debljih [[plod]]ova. == Opis == Taksonomski kontekst, Rod je opisan relativno nedavno (20. stoljeće, točnije [[1964.]]). Nastao je iz potrebe da se izdvoje određene vrste iz široko shvaćenog roda Lecythis. Kao i mnogi rodovi u Lecythidaceae, povezan je s kompleksom ''[[Eschweilera]]'' i ''[[Couratari]]''. Za razliku od najnovijih rodova (''[[Imbiriba]]'', ''[[Guaiania]]''), ''Pachylecythis'' je stariji segregat, ali i dalje dio iste šire taksonomske problematike (razbijanje velikih, umjetnih rodova). '''Rasprostranjenost'''. Tropska Južna Amerika, osobito Amazonska regija. stanište: vlažne tropske šume. Morfološke značajke, (ime sugerira ključnu osobinu) “Pachy-” = debeo → odnosi se na debele stijenke ploda. Drvenasti plodovi tipični za ''Lecythidaceae'', [[sjemenke]] često relativno velike <ref name="BioOne ">[https://par.nsf.gov/servlets/purl/10567632 Reclassification of the Bertholletia Clade of the Brazil Nut Family ], pristupljeno 11. travnja 2026.</ref> == Vrste == # ''[[Pachylecythis ampla]]'' <small>(Miers) O.M.Vargas & C.W.Dick</small> # ''[[Pachylecythis lanceolata]]'' <small>(Poir.) O.M.Vargas & C.W.Dick</small> # ''[[Pachylecythis marcgraaviana]]'' <small>(Miers) O.M.Vargas & C.W.Dick</small> # ''[[Pachylecythis pisonis]]'' <small>(Cambess.) O.M.Vargas & C.W.Dick</small> # ''[[Pachylecythis zabucajo]]'' <small>(Aubl.) O.M.Vargas & C.W.Dick</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi lecythidoideae]] dhb54wcc7y0bf0huabvo9j5yn6rtjrv